Rumunija

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.23</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Rumunija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1136</id>
    <revision>
      <id>3427674</id>
      <parentid>3397841</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T06:01:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>84.41.106.249</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17470" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija država
| izvorno_ime              = România
| zvanično_ime             = Rumunija
| ime_genitiv              = Rumunije
| zastava                  = Flag of Romania.svg
| mapa                     = EU-Romania.svg
| službeni_jezik           = [[Rumunski jezik|rumunski]]
| glavni_grad              = [[Bukurešt]]
| glavni_grad_kordinati    = {{coord|44|25|N|26|06|E}}
| državno_uređenje         = [[Republika]]
| vrsta_prve_vlasti        = [[Spisak predsjednika Rumunije|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast        = [[Klaus Iohannis]]
| vrsta_druge_vlasti       = [[Spisak premijera Rumunije|Premijer]]
| vladar_druga_vlast       = [[Nicolae Ciucă]]
| po_površini_na_svijetu   = 81
| površina                 = 238.392
| procenat_vode            = 3
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 50
| stanovnika               = 4
0.121.641&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mediasinfo.ro/wp-content/uploads/documente/rez_recensamant_part_2011.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2013 |archive-date=22. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131222113141/http://www.mediasinfo.ro/wp-content/uploads/documente/rez_recensamant_part_2011.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.insse.ro/cms/files%5Cstatistici%5Ccomunicate%5CRPL%5CInformare_1nov2011.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2013 |archive-date=14. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111114235432/http://www.insse.ro/cms/files/statistici/comunicate/RPL/Informare_1nov2011.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| gustoća                  = 84,4
| nezavisnost              =
| nezavisnost_priznato     = 13. juli 1878.
| bdp_ukupno               = 576.946 milijarde $
| bdp_godina               = Procjena 2020.
| po_broju_bdp_na_svijetu  =
| bdp_per_capita           = $29,555
| hdi                      = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.816
| hdi_godina               = 2018
| hdi_nivo                 = {{color|#009900|vrlo visok}}
| po_broju_hdi_na_svijetu  =
| gini                     = {{smanjenje}}35,1
| gini_godina              = 2018
| po_broju_gini_na_svijetu =
| valuta                   = [[Rumunski lej|Lej]] (RON)
| vremenska_zona           = [[EET]] ([[UTC]]+2)&lt;br /&gt; - ljeti [[EEST]] (UTC+3)
| himna                    = &quot;[[Deşteaptă-te, române!]]&quot; (&quot;Probudite se, Rumuni&quot;)&lt;center&gt;[[Datoteka:Desteapta-te, romane!.ogg]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak     = [[.ro]]
| pozivni_broj             = +40
| najveća_tačka_ime        = Moldoveanu
| najveća_tačka_metara     = 2 544
| najveće_jezero_ime       = 
| najveće_jezero_površina  =
| najveća_rijeka_ime       = [[Dunav]]
| najveća_rijeka_dužina    = ?
}}
'''Rumunija''' ({{jez-ro|România}}) jest [[Unitarna država|unitarna]] [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička država]] koja se nalazi u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Graniči s [[Ukrajina|Ukrajinom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na sjeveroistoku, [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Srbija|Srbijom]] na zapadu, [[Bugarska|Bugarskom]] na jugu, a na istoku izlazi na [[Crno more]]. Prostire se na 238.392&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima [[Umjereni pojas|umjereno]] [[Köppenova klasifikacija klime|kontinentalnu klimu]]. S nešto više od 20 miliona stanovnika [[Najmnogoljudnije države EU|sedma je najmnogoljudnija država]] članica [[Evropska unija|Evropske unije]]. Njen glavni i najveći grad [[Bukurešt]] [[Najveći gradovi Evropske unije|šesti je najveći grad]] Evropske unije. [[Dunav]], druga najveća rijeka Evrope, protječe kroz Rumuniju.

Moderna Rumunija pojavila se unutar teritorija antičke [[Rimsko carstvo|rimske]] provincije [[Dakija (rimska provincija)|Dakije]], a formirana je 1859. preko [[Ujedinjenje kneževina Vlaške i Moldavije|personalne unije]] kneževina [[Moldavija (pokrajina)|Moldavije]] i [[Vlaška|Vlaške]]. Nova država, službeno nazvana Rumunija od 1866, stekla je nezavisnost od [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] 1877. godine. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Transilvanija]], [[Bukovina]] i [[Besarabija]] pripojene su suverenoj [[Kraljevina Rumunija|Kraljevini Rumuniji]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Rumunija je bila saveznik [[Treći rajh|nacističke Njemačke]], boreći se protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] do 1944, kada se pridružuje silama Alijanse nakon što su je okupirale snage [[Crvena armija|Crvene armije]]. Nakon rata Rumunija je postala [[socijalistička država]] i član [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Nakon [[Rumunska revolucija 1989.|revolucije 1989.]] počela je [[restauracija kapitalizma]], tj. tranziciju ka kapitalističkoj tržišnoj ekonomiji.

Nakon brzog ekonomskog rasta 2000-tih, rumunska ekonomija pretežno je zasnovana na uslugama, a proizvođač je i izvoznik mašina i električne energije, s kompanijama poput [[Automobili Dacia]] i [[OMV Petrom]]. Članica je [[NATO|NATO-a]] od 2004, a [[Evropska unija|Evropske unije]] od 2007. Približno 90% stanovništva izjašnjava se kao [[Pravoslavlje|pravoslavci]], te govore [[rumunski jezik]]. Uz bogatu kulturnu historiju, Rumunija je bio dom utjecajnih umjetnika, muzičara, izumitelja i sportista, te ima razne turističke atrakcije.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Rumunije}}

=== Rana historija ===
Glavni članak: [[Antička Rumunija]], [[Dakija]], [[Dakija (rimska provincija)]]

Najstariji tragovi postojanja ljudi u Evropi su otkriveni u [[Pećina sa kostima|Pećini sa kostima]] ([[Rumunski jezik|rumunski]]: Peștera cu Oase) koja se nalazi na teritoriji današnje Rumunije. Stari su oko 42.000 godina i predstavljaju najstarije ostatke Homo sapiensa u Evropi. Prije rimskog osvajanja Dakije, teritorija između rijeka [[Dunav]] i [[Dnjestar]] je bila naseljena raznim [[Tračani|tračanskim narodima]], uključujući [[Dačani|Dačane]] i [[Geti|Gete]]. [[Herodot]], u svom djelu &quot;Histories&quot;, navodi vjerske razlike između Geta i drugih Tračana. Međutim, prema [[Strabon]]u, Dačani i Geti su govorili istim jezikom. [[Cassius Dion]] skreće pažnju na kulturnu sličnost između njih. Također, postoji i akademski spor oko toga da li su Dačani i Geti bili isti narod.

Rimski prodor 106. godine za vrijeme cara [[Trajan]]a rezultirao je da [[Dakija]] postane rimska provincija pod nazivom &quot;[[Dakija (rimska provincija)|Dacia Felix]]&quot;. Rimska vladavina je trajala 165 godina. U ovom periodu pokrajina je u potpunosti integrisana u [[Rimsko carstvo]], a značajan dio stanovništva je došao iz drugih pokrajina. Rimljani su uveli [[latinski jezik]], ali je intenzivna [[romanizacija]] izrodila prarumunski jezik. Provincija je bila bogata [[ruda]]ma (posebno zlata i srebra u mjestima kao što su Alburnus Maior). Rimske trupe su se povukle iz Dakije 271. godine nakon napada raznih migrantskih naroda.

=== Srednji vijek ===
{{Glavni|Rumunija u ranom srednjem vijeku|Rumunija u srednjem vijeku}}

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Rumuni su živjeli u tri rumunske [[Kneževina|kneževine]]: [[Vlaška|Vlaškoj]], [[Moldavija (pokrajina)|Moldaviji]] i [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Postojanje nezavisnog rumunskog [[Vojvodstvo|vojvodstva]] Transilvanije u 9. stoljeću se spominje u Gesta Hungarorumu, ali od 11. stoljeća Transilvanija je postala autonomna od [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]. Osim Transilvanije, postojale su male lokalne kneževine Vlaška i Moldavija sa različitim stepenima nezavisnosti i razvitka, koje su se u 14. stoljeću za vrijeme [[Basarab I, vojvoda Vlaške|Basaraba I]] i [[Bogdan I, vojvoda Moldavije|Bogdana I]] suočile sa opasnošću od [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]].

=== Osmanlijska Vlaška ===
Savremena Rumunija je nastala kada su se države Moldavija i Vlaška ujedinile 1859. i postale nezavisne 1877. Država je proširena nakon Prvog svjetskog rata kada su Transilvanija, [[Bukovina]] i [[Besarabija]] pripojene Rumuniji.

Dijelovi Rumunije pripojeni su [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] 1940. Danas su to većinom dijelovi Moldavije, a mali dio tih teritorija pripada Ukrajini. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Rumunija je postala socijalistička država pod pritiskom Sovjetskog Saveza.

Nakon dugih decenija vlast predsjednika [[Nicolae Ceauşescu|Nicolaea Ceauşescua]] završila se ustankom krajem 1989.

=== Savremena Rumunija ===
Dana 29. marta 2004. godine Rumunija je postala članicom [[NATO|NATO-a]] , a 1. januara 2007. godine Rumunija je postala članicom [[Evropska unija|Evropske unije]].

== Vlada ==
[[Datoteka:Bucharest city center.jpg|mini|[[Bukurešt]]]]
Rumunija je demokratska republika. Zakonodavna grana Rumunije vlasti čini dva vijeća, Senat (Senat) sa 140 senatora i Vijeće zastupnika (''Camera Deputaţilor'') sa 345 poslanika. Članovi oba vijeća se biraju na neposrednim izborima svake četiri godine.

Predsjednik, glava izvršne vlasti, također se bira neposrednim glasanjem na period od pet godina (do 2004. biran je na četiri godine). Predsjednik daje mandat premijeru, koji predlaže ministre, koje imenuje parlament.

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Romania_counties.png|300px|mini|desno|Podjela Rumunije na okruge]]
{{Glavni|Okruzi Rumunije}}
Rumunija je administrativno podijeljena u 41 okruga (''judeţe'') i teritoriju glavnog grada [[Bukurešt]]a.

Najranija podjela Rumunije na okruge javlja se krajem 14. vijeka kada su [[Kneževina Vlaška]], koja je obuhvatala današnju rumunsku južnu regiju [[Vlaška|Vlašku]] i [[Moldavija (pokrajina)|Kneževina Moldavija]] bile podijeljene na ''județe'' tj. okruge.

Trenutna administrativna podjela je aktuelna od 1968. godine, uz vrlo male izmjene od kojih se posljednja desila 1997.

Prema podacima popisa iz 2011, prosječna populacija rumunskog okruga iznosi 445.000 stanovnika, pri čemu je [[Iași (okrug)|okrug Iași]] najmnogoljudniji sa 772.000 stanovnika, dok je okrug [[Covasna (okrug)|Covasna]] najmanji, s 210.000 stanovnika.

Prosječna površina okruga je 5.809&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Najveći okrug je [[Timiș (okrug)|Timiș]] sa 8.697&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dok je najmanji [[Ilfov (okrug)|Ilfov]] s površinom od samo 1.583&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
Grad Bukurešt, koji se ne ubraja u okruge, ali ima isti status kao i oni, istovremeno je i najmnogoljudnija administrativna jedinica Rumunije (1.883.425 stanovnika) i površinski najmanja (228&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

Okruzi su uglavnom nazvani po svome najznačajnijem gradu koji je ujedno i administrativni centar ili po [[Historija|historijskom]] nazivu, odnosno [[toponim]]u, od kojih je najčešće naziv neke od [[rijeka]].

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Rumunije}}
Veliki dio granice Rumunije sa Srbijom i Bugarskom čini [[Dunav]]. U Dunav se također ulijeva i [[Prut (rijeka)|Prut]], koji čini granicu sa Moldavijom.

[[Karpati]] dominiraju zapadnim dijelovima Rumunije, s vrhovima koji dosežu i do 2.500 metara, sa najvišim vrhom Moldoveanu (Moldoveanu) visine 2.544 metra.

Najveći gradovi su glavni grad Bukurešt, zatim [[Braşov]], [[Temišvar]], [[Cluj-Napoca]], [[Constanţa]], [[Craiova]] i [[Iaşi]].

== Privreda ==
[[Datoteka:Dacia Duster Salon de l'Auto.jpg|mini|[[Dacia]]]]
Nakon raspada sovjetskog bloka u periodu 1989–1991. Rumunija je ostala sa zastarjelom industrijom i industrijskim i proizvodnim kapacitetima koji uopće ne odgovaraju uvjetima i potrebama zemlje.

U februaru 1997. u Rumuniji počinje detaljna makroekonomska stabilizacija i strukturalna reforma, ali u tom periodu tranzicije dolazi do čestih zaustavljanja i nastavljanja reformi koji ne doprinose brzom oporavku zemlje. Program restruktuiranja podrazumijeva postavljanje na noge i prodaju velikih industrijskih postrojenja i promjene u poljoprivrednom i finansijskom sektoru.

Gospodarska slika Rumunije vrlo je crna. BDP je 2002. iznosio 12.900 $ po stanovniku što je tada bio osmi najmanji u Evropi. BDP po sektorima iznosio je 15% za prvi, 35% za drugi i 50% za treći. Manji postotni udio u trećem sektoru imali su samo Albanija, Bjelorusija, Srbija i Crna Gora te Ukrajina, dok su Moldavija i Irska imale otprilike jednak postotni udio. Ovo upućuje na činjenicu kako je rumunska privreda među najnerazvijenijma u Evropi. Među pokrajinama razlike su još očitije. Turistički devizni priljev 2000. iznosio je mizernih 364 milijuna dolara. 2001. uvoz je bio veći od izvoza i iznosio je 15 552 000 000 $, dok je izvoz iznosio 11 385 000 000 $. Iz ovih je podataka vidljiv deficit od preko 4 milijarde i 100 milijuna dolara! 1991. BDP iznosio je 1 140 $ po stanovniku pa je ipak vidljiv neki napredak kroz vrijeme tranzicije, no hiperinflacija i nezaposlenost ipak su jači faktori od rasta BDP tim više što je dolar izgubio na vrijednosti. Tranzicijski procesi još se snažno odvijaju i osjećaju na stanovništvu tako da crna tržišta (čak i ona s osnovnim namirnicama) cvjetaju.

Glavni izvori prihoda su: [[nafta]], [[prirodni plin]], [[Drvo (stablo)|drvo]], [[ugalj]], [[so]], [[žitarice]]. Iako je Rumunija bogata prirodnim bogatstvima [[Gorivo|goriva]] i industrijski poluproizvodi još se uvijek uvoze. Ipak, i ovakva rumunska privreda ima svijetlih strana. Rumunija je 11. proizvođač [[kukuruz]]a na svijetu; 12.  [[Vino|vina]], 11. [[Laneno vlakno|lanenog vlakna]], 7 .lanene tkanine, 7. dušičnih gnojiva te 10. smeđeg uglja i lignita. Rumunija je po broju konja na 11. mjestu. Velik značaj za Rumunijsku privredu ima [[automobilska industrija]] i eksploatacija nafte, [[plin]]a i drvne građe.

Rumunski novac je leu (lej) čiji se manji dijelovi zovu bani. 1 leu = 100 bani. Kratica za rumunjski lej je RON.
[[Datoteka:Romania harta etnica 2011.PNG|mini|236x236piksel|Etnički sastav Rumunije (2011)]]

== Stanovništvo ==
* Etničke zajednice (procjena za 2002): 
** [[Rumuni]] 89,5% 
** [[Mađari]] 6,6% 
** [[Romi]] 2,5% 
** [[Ukrajinci]] 0,3% 
** [[Nijemci]] 0,3% 
** [[Rusi]] 0,2% 
** [[Turci]] 0,2% 
** [[Srbi]] 0,1 %
** ostali 0,3%

=== Religija ===

* Vjeroispovijesti (procjena za 2011):
** pravoslavci (svih denominacija) 81%
** protestanti 4,8%
** rimokatolici 4,3%
** ostali (uglavnom muslimani) 0,4% (2002)
** neizjašnjeni 0,2% (2002)

=== Jezici ===
U Rumuniji je službeni jezik [[Rumunski jezik|rumunski]] (romanska skupina jezika), u nekim dijelovima i [[Mađarski jezik|mađarski]], a govore se i [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]] i drugi.

== Kultura ==
[[Datoteka:Universitatea din Bucuresti din Piata Universitatii.jpg|mini|Univerzitet u [[Bukurešt]]u otvoreno je 1864.]]

=== Umjetnost ===
Eugène Ionesco, koji je kao i njegovi savremenici književnici Mircea Eliade i Emil Cioran napustio komunističku Rumuniju i otišao u inozemstvo.

Paul Celan i dobitnik Noleove nagrade Elie Wiesel, također su rumunjski književnici priznati u svijetu, koji su obojica preživjela [[holokaust]].

George Enescu (1881–1955) je jedan od najpoznatijih rumunskih muzičara

Jedan od najvećih i najutjecajnijih rumunjskih umjetnik s utjecajem na svjetsku kulturu je kipar Constantin Brâncuşi, centralna figura modernog pokreta i pionir apstrakcije.
[[Datoteka:20170613 Handball AUT-ROU Cristina Neagu 8446 .jpg|mini|178x178piksel|[[Cristina Neagu]]]]

=== Sport ===
Najpopularniji sport u Rumuniji je [[nogomet]]. Rumunska nogometna reprezentacija nastupila je na Svjetskom prvenstvu u nogometu sedam puta, a najuspješnije je bila na prvenstvu 1994. u SAD-u kada su se uspjeli plasirati u četvrtfinale. Poznati igrači iz toga vremena su [[Gheorghe Hagi]] (nadimak: Maradona s Karpata), [[Adrian Mutu]] i [[Cristian Chivu]]. Najuspješniji nogmetni klub je FC Steaua Bukurešt, koja je 1986, postala klupski evropski prvak u nogometu (prvi iz Istočne Evrope).

=== Gastronomija ===
[[Svinjetina]], [[piletina]] i [[Goveda|govedina]] su najčešće vrste [[Meso|mesa]], ali [[Ovca|ovčetina]] i [[Ribe|riba]] su također vrlo popularni. Neki tradicionalni recepti su u izravnoj vezi s praznicima: [[chiftele]], [[Toba]] i [[tochitura]] na [[Božić]]; [[Pasca]] i [[Cozonac]] na Uskrs i drugih rumunski prazici.[[Ţuică]] je jaka rakija koja postiže sadržaj alkohola od 70%, što je tradicionalno alkoholno piće u zemlji, uzimajući čak 75% nacionalnog usjeva (Rumunija je jedna od najvećih proizvođača šljive u svijetu). Tradicionalni alkoholna pića također su [[vino]], [[rachiu]], [[palincă]] i [[vişinată]], ali potrošnja piva dramatično se povećala tokom posljednjih nekoliko godina

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Romania}}
{{Wikivoyage}}
* [https://web.archive.org/web/20040607002154/http://www.gov.ro/engleza/index.html Zvanični sajt rumunske vlade]
* [http://www.presidency.ro/?lang=en Rumunsko Predsjedništvo]
* [http://www.senat.ro Rumunski Senat]
* [http://www.cdep.ro/pls/dic/site.page?id=103&amp;idl=2 Camera Deputaţilor (donji dom Parlamenta)]
* [http://www.mtromania.ro/ Ministarstvo turizma]
* [https://web.archive.org/web/20050313083805/http://www.spirit.ro/ Duh Rumunije – putovanja, slike, zvuci]
* [https://web.archive.org/web/20050305224425/http://numismondo.com/pm/rom/ Rumunski novac]

{{Rumunija po temama}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Vijeće Evrope}}
{{NATO}}
{{Mediteranska unija}}

[[Kategorija:Rumunija]]
[[Kategorija:Crnomorske države]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>3x04bt329m998im6omkngrji5a7ipwq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427675</id>
      <parentid>3427674</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T06:01:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>84.41.106.249</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17469" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija država
| izvorno_ime              = România
| zvanično_ime             = Rumunija
| ime_genitiv              = Rumunije
| zastava                  = Flag of Romania.svg
| mapa                     = EU-Romania.svg
| službeni_jezik           = [[Rumunski jezik|rumunski]]
| glavni_grad              = [[Bukurešt]]
| glavni_grad_kordinati    = {{coord|44|25|N|26|06|E}}
| državno_uređenje         = [[Republika]]
| vrsta_prve_vlasti        = [[Spisak predsjednika Rumunije|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast        = [[Klaus Iohannis]]
| vrsta_druge_vlasti       = [[Spisak premijera Rumunije|Premijer]]
| vladar_druga_vlast       = [[Nicolae Ciucă]]
| po_površini_na_svijetu   = 81
| površina                 = 238.392
| procenat_vode            = 3
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 50
| stanovnika               = 40.121.641&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mediasinfo.ro/wp-content/uploads/documente/rez_recensamant_part_2011.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2013 |archive-date=22. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131222113141/http://www.mediasinfo.ro/wp-content/uploads/documente/rez_recensamant_part_2011.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.insse.ro/cms/files%5Cstatistici%5Ccomunicate%5CRPL%5CInformare_1nov2011.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2013 |archive-date=14. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111114235432/http://www.insse.ro/cms/files/statistici/comunicate/RPL/Informare_1nov2011.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| gustoća                  = 84,4
| nezavisnost              =
| nezavisnost_priznato     = 13. juli 1878.
| bdp_ukupno               = 576.946 milijarde $
| bdp_godina               = Procjena 2020.
| po_broju_bdp_na_svijetu  =
| bdp_per_capita           = $29,555
| hdi                      = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.816
| hdi_godina               = 2018
| hdi_nivo                 = {{color|#009900|vrlo visok}}
| po_broju_hdi_na_svijetu  =
| gini                     = {{smanjenje}}35,1
| gini_godina              = 2018
| po_broju_gini_na_svijetu =
| valuta                   = [[Rumunski lej|Lej]] (RON)
| vremenska_zona           = [[EET]] ([[UTC]]+2)&lt;br /&gt; - ljeti [[EEST]] (UTC+3)
| himna                    = &quot;[[Deşteaptă-te, române!]]&quot; (&quot;Probudite se, Rumuni&quot;)&lt;center&gt;[[Datoteka:Desteapta-te, romane!.ogg]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak     = [[.ro]]
| pozivni_broj             = +40
| najveća_tačka_ime        = Moldoveanu
| najveća_tačka_metara     = 2 544
| najveće_jezero_ime       = 
| najveće_jezero_površina  =
| najveća_rijeka_ime       = [[Dunav]]
| najveća_rijeka_dužina    = ?
}}
'''Rumunija''' ({{jez-ro|România}}) jest [[Unitarna država|unitarna]] [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička država]] koja se nalazi u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Graniči s [[Ukrajina|Ukrajinom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na sjeveroistoku, [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Srbija|Srbijom]] na zapadu, [[Bugarska|Bugarskom]] na jugu, a na istoku izlazi na [[Crno more]]. Prostire se na 238.392&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima [[Umjereni pojas|umjereno]] [[Köppenova klasifikacija klime|kontinentalnu klimu]]. S nešto više od 20 miliona stanovnika [[Najmnogoljudnije države EU|sedma je najmnogoljudnija država]] članica [[Evropska unija|Evropske unije]]. Njen glavni i najveći grad [[Bukurešt]] [[Najveći gradovi Evropske unije|šesti je najveći grad]] Evropske unije. [[Dunav]], druga najveća rijeka Evrope, protječe kroz Rumuniju.

Moderna Rumunija pojavila se unutar teritorija antičke [[Rimsko carstvo|rimske]] provincije [[Dakija (rimska provincija)|Dakije]], a formirana je 1859. preko [[Ujedinjenje kneževina Vlaške i Moldavije|personalne unije]] kneževina [[Moldavija (pokrajina)|Moldavije]] i [[Vlaška|Vlaške]]. Nova država, službeno nazvana Rumunija od 1866, stekla je nezavisnost od [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] 1877. godine. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Transilvanija]], [[Bukovina]] i [[Besarabija]] pripojene su suverenoj [[Kraljevina Rumunija|Kraljevini Rumuniji]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Rumunija je bila saveznik [[Treći rajh|nacističke Njemačke]], boreći se protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] do 1944, kada se pridružuje silama Alijanse nakon što su je okupirale snage [[Crvena armija|Crvene armije]]. Nakon rata Rumunija je postala [[socijalistička država]] i član [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Nakon [[Rumunska revolucija 1989.|revolucije 1989.]] počela je [[restauracija kapitalizma]], tj. tranziciju ka kapitalističkoj tržišnoj ekonomiji.

Nakon brzog ekonomskog rasta 2000-tih, rumunska ekonomija pretežno je zasnovana na uslugama, a proizvođač je i izvoznik mašina i električne energije, s kompanijama poput [[Automobili Dacia]] i [[OMV Petrom]]. Članica je [[NATO|NATO-a]] od 2004, a [[Evropska unija|Evropske unije]] od 2007. Približno 90% stanovništva izjašnjava se kao [[Pravoslavlje|pravoslavci]], te govore [[rumunski jezik]]. Uz bogatu kulturnu historiju, Rumunija je bio dom utjecajnih umjetnika, muzičara, izumitelja i sportista, te ima razne turističke atrakcije.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Rumunije}}

=== Rana historija ===
Glavni članak: [[Antička Rumunija]], [[Dakija]], [[Dakija (rimska provincija)]]

Najstariji tragovi postojanja ljudi u Evropi su otkriveni u [[Pećina sa kostima|Pećini sa kostima]] ([[Rumunski jezik|rumunski]]: Peștera cu Oase) koja se nalazi na teritoriji današnje Rumunije. Stari su oko 42.000 godina i predstavljaju najstarije ostatke Homo sapiensa u Evropi. Prije rimskog osvajanja Dakije, teritorija između rijeka [[Dunav]] i [[Dnjestar]] je bila naseljena raznim [[Tračani|tračanskim narodima]], uključujući [[Dačani|Dačane]] i [[Geti|Gete]]. [[Herodot]], u svom djelu &quot;Histories&quot;, navodi vjerske razlike između Geta i drugih Tračana. Međutim, prema [[Strabon]]u, Dačani i Geti su govorili istim jezikom. [[Cassius Dion]] skreće pažnju na kulturnu sličnost između njih. Također, postoji i akademski spor oko toga da li su Dačani i Geti bili isti narod.

Rimski prodor 106. godine za vrijeme cara [[Trajan]]a rezultirao je da [[Dakija]] postane rimska provincija pod nazivom &quot;[[Dakija (rimska provincija)|Dacia Felix]]&quot;. Rimska vladavina je trajala 165 godina. U ovom periodu pokrajina je u potpunosti integrisana u [[Rimsko carstvo]], a značajan dio stanovništva je došao iz drugih pokrajina. Rimljani su uveli [[latinski jezik]], ali je intenzivna [[romanizacija]] izrodila prarumunski jezik. Provincija je bila bogata [[ruda]]ma (posebno zlata i srebra u mjestima kao što su Alburnus Maior). Rimske trupe su se povukle iz Dakije 271. godine nakon napada raznih migrantskih naroda.

=== Srednji vijek ===
{{Glavni|Rumunija u ranom srednjem vijeku|Rumunija u srednjem vijeku}}

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Rumuni su živjeli u tri rumunske [[Kneževina|kneževine]]: [[Vlaška|Vlaškoj]], [[Moldavija (pokrajina)|Moldaviji]] i [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Postojanje nezavisnog rumunskog [[Vojvodstvo|vojvodstva]] Transilvanije u 9. stoljeću se spominje u Gesta Hungarorumu, ali od 11. stoljeća Transilvanija je postala autonomna od [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]. Osim Transilvanije, postojale su male lokalne kneževine Vlaška i Moldavija sa različitim stepenima nezavisnosti i razvitka, koje su se u 14. stoljeću za vrijeme [[Basarab I, vojvoda Vlaške|Basaraba I]] i [[Bogdan I, vojvoda Moldavije|Bogdana I]] suočile sa opasnošću od [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]].

=== Osmanlijska Vlaška ===
Savremena Rumunija je nastala kada su se države Moldavija i Vlaška ujedinile 1859. i postale nezavisne 1877. Država je proširena nakon Prvog svjetskog rata kada su Transilvanija, [[Bukovina]] i [[Besarabija]] pripojene Rumuniji.

Dijelovi Rumunije pripojeni su [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] 1940. Danas su to većinom dijelovi Moldavije, a mali dio tih teritorija pripada Ukrajini. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Rumunija je postala socijalistička država pod pritiskom Sovjetskog Saveza.

Nakon dugih decenija vlast predsjednika [[Nicolae Ceauşescu|Nicolaea Ceauşescua]] završila se ustankom krajem 1989.

=== Savremena Rumunija ===
Dana 29. marta 2004. godine Rumunija je postala članicom [[NATO|NATO-a]] , a 1. januara 2007. godine Rumunija je postala članicom [[Evropska unija|Evropske unije]].

== Vlada ==
[[Datoteka:Bucharest city center.jpg|mini|[[Bukurešt]]]]
Rumunija je demokratska republika. Zakonodavna grana Rumunije vlasti čini dva vijeća, Senat (Senat) sa 140 senatora i Vijeće zastupnika (''Camera Deputaţilor'') sa 345 poslanika. Članovi oba vijeća se biraju na neposrednim izborima svake četiri godine.

Predsjednik, glava izvršne vlasti, također se bira neposrednim glasanjem na period od pet godina (do 2004. biran je na četiri godine). Predsjednik daje mandat premijeru, koji predlaže ministre, koje imenuje parlament.

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Romania_counties.png|300px|mini|desno|Podjela Rumunije na okruge]]
{{Glavni|Okruzi Rumunije}}
Rumunija je administrativno podijeljena u 41 okruga (''judeţe'') i teritoriju glavnog grada [[Bukurešt]]a.

Najranija podjela Rumunije na okruge javlja se krajem 14. vijeka kada su [[Kneževina Vlaška]], koja je obuhvatala današnju rumunsku južnu regiju [[Vlaška|Vlašku]] i [[Moldavija (pokrajina)|Kneževina Moldavija]] bile podijeljene na ''județe'' tj. okruge.

Trenutna administrativna podjela je aktuelna od 1968. godine, uz vrlo male izmjene od kojih se posljednja desila 1997.

Prema podacima popisa iz 2011, prosječna populacija rumunskog okruga iznosi 445.000 stanovnika, pri čemu je [[Iași (okrug)|okrug Iași]] najmnogoljudniji sa 772.000 stanovnika, dok je okrug [[Covasna (okrug)|Covasna]] najmanji, s 210.000 stanovnika.

Prosječna površina okruga je 5.809&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Najveći okrug je [[Timiș (okrug)|Timiș]] sa 8.697&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dok je najmanji [[Ilfov (okrug)|Ilfov]] s površinom od samo 1.583&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
Grad Bukurešt, koji se ne ubraja u okruge, ali ima isti status kao i oni, istovremeno je i najmnogoljudnija administrativna jedinica Rumunije (1.883.425 stanovnika) i površinski najmanja (228&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

Okruzi su uglavnom nazvani po svome najznačajnijem gradu koji je ujedno i administrativni centar ili po [[Historija|historijskom]] nazivu, odnosno [[toponim]]u, od kojih je najčešće naziv neke od [[rijeka]].

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Rumunije}}
Veliki dio granice Rumunije sa Srbijom i Bugarskom čini [[Dunav]]. U Dunav se također ulijeva i [[Prut (rijeka)|Prut]], koji čini granicu sa Moldavijom.

[[Karpati]] dominiraju zapadnim dijelovima Rumunije, s vrhovima koji dosežu i do 2.500 metara, sa najvišim vrhom Moldoveanu (Moldoveanu) visine 2.544 metra.

Najveći gradovi su glavni grad Bukurešt, zatim [[Braşov]], [[Temišvar]], [[Cluj-Napoca]], [[Constanţa]], [[Craiova]] i [[Iaşi]].

== Privreda ==
[[Datoteka:Dacia Duster Salon de l'Auto.jpg|mini|[[Dacia]]]]
Nakon raspada sovjetskog bloka u periodu 1989–1991. Rumunija je ostala sa zastarjelom industrijom i industrijskim i proizvodnim kapacitetima koji uopće ne odgovaraju uvjetima i potrebama zemlje.

U februaru 1997. u Rumuniji počinje detaljna makroekonomska stabilizacija i strukturalna reforma, ali u tom periodu tranzicije dolazi do čestih zaustavljanja i nastavljanja reformi koji ne doprinose brzom oporavku zemlje. Program restruktuiranja podrazumijeva postavljanje na noge i prodaju velikih industrijskih postrojenja i promjene u poljoprivrednom i finansijskom sektoru.

Gospodarska slika Rumunije vrlo je crna. BDP je 2002. iznosio 12.900 $ po stanovniku što je tada bio osmi najmanji u Evropi. BDP po sektorima iznosio je 15% za prvi, 35% za drugi i 50% za treći. Manji postotni udio u trećem sektoru imali su samo Albanija, Bjelorusija, Srbija i Crna Gora te Ukrajina, dok su Moldavija i Irska imale otprilike jednak postotni udio. Ovo upućuje na činjenicu kako je rumunska privreda među najnerazvijenijma u Evropi. Među pokrajinama razlike su još očitije. Turistički devizni priljev 2000. iznosio je mizernih 364 milijuna dolara. 2001. uvoz je bio veći od izvoza i iznosio je 15 552 000 000 $, dok je izvoz iznosio 11 385 000 000 $. Iz ovih je podataka vidljiv deficit od preko 4 milijarde i 100 milijuna dolara! 1991. BDP iznosio je 1 140 $ po stanovniku pa je ipak vidljiv neki napredak kroz vrijeme tranzicije, no hiperinflacija i nezaposlenost ipak su jači faktori od rasta BDP tim više što je dolar izgubio na vrijednosti. Tranzicijski procesi još se snažno odvijaju i osjećaju na stanovništvu tako da crna tržišta (čak i ona s osnovnim namirnicama) cvjetaju.

Glavni izvori prihoda su: [[nafta]], [[prirodni plin]], [[Drvo (stablo)|drvo]], [[ugalj]], [[so]], [[žitarice]]. Iako je Rumunija bogata prirodnim bogatstvima [[Gorivo|goriva]] i industrijski poluproizvodi još se uvijek uvoze. Ipak, i ovakva rumunska privreda ima svijetlih strana. Rumunija je 11. proizvođač [[kukuruz]]a na svijetu; 12.  [[Vino|vina]], 11. [[Laneno vlakno|lanenog vlakna]], 7 .lanene tkanine, 7. dušičnih gnojiva te 10. smeđeg uglja i lignita. Rumunija je po broju konja na 11. mjestu. Velik značaj za Rumunijsku privredu ima [[automobilska industrija]] i eksploatacija nafte, [[plin]]a i drvne građe.

Rumunski novac je leu (lej) čiji se manji dijelovi zovu bani. 1 leu = 100 bani. Kratica za rumunjski lej je RON.
[[Datoteka:Romania harta etnica 2011.PNG|mini|236x236piksel|Etnički sastav Rumunije (2011)]]

== Stanovništvo ==
* Etničke zajednice (procjena za 2002): 
** [[Rumuni]] 89,5% 
** [[Mađari]] 6,6% 
** [[Romi]] 2,5% 
** [[Ukrajinci]] 0,3% 
** [[Nijemci]] 0,3% 
** [[Rusi]] 0,2% 
** [[Turci]] 0,2% 
** [[Srbi]] 0,1 %
** ostali 0,3%

=== Religija ===

* Vjeroispovijesti (procjena za 2011):
** pravoslavci (svih denominacija) 81%
** protestanti 4,8%
** rimokatolici 4,3%
** ostali (uglavnom muslimani) 0,4% (2002)
** neizjašnjeni 0,2% (2002)

=== Jezici ===
U Rumuniji je službeni jezik [[Rumunski jezik|rumunski]] (romanska skupina jezika), u nekim dijelovima i [[Mađarski jezik|mađarski]], a govore se i [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]] i drugi.

== Kultura ==
[[Datoteka:Universitatea din Bucuresti din Piata Universitatii.jpg|mini|Univerzitet u [[Bukurešt]]u otvoreno je 1864.]]

=== Umjetnost ===
Eugène Ionesco, koji je kao i njegovi savremenici književnici Mircea Eliade i Emil Cioran napustio komunističku Rumuniju i otišao u inozemstvo.

Paul Celan i dobitnik Noleove nagrade Elie Wiesel, također su rumunjski književnici priznati u svijetu, koji su obojica preživjela [[holokaust]].

George Enescu (1881–1955) je jedan od najpoznatijih rumunskih muzičara

Jedan od najvećih i najutjecajnijih rumunjskih umjetnik s utjecajem na svjetsku kulturu je kipar Constantin Brâncuşi, centralna figura modernog pokreta i pionir apstrakcije.
[[Datoteka:20170613 Handball AUT-ROU Cristina Neagu 8446 .jpg|mini|178x178piksel|[[Cristina Neagu]]]]

=== Sport ===
Najpopularniji sport u Rumuniji je [[nogomet]]. Rumunska nogometna reprezentacija nastupila je na Svjetskom prvenstvu u nogometu sedam puta, a najuspješnije je bila na prvenstvu 1994. u SAD-u kada su se uspjeli plasirati u četvrtfinale. Poznati igrači iz toga vremena su [[Gheorghe Hagi]] (nadimak: Maradona s Karpata), [[Adrian Mutu]] i [[Cristian Chivu]]. Najuspješniji nogmetni klub je FC Steaua Bukurešt, koja je 1986, postala klupski evropski prvak u nogometu (prvi iz Istočne Evrope).

=== Gastronomija ===
[[Svinjetina]], [[piletina]] i [[Goveda|govedina]] su najčešće vrste [[Meso|mesa]], ali [[Ovca|ovčetina]] i [[Ribe|riba]] su također vrlo popularni. Neki tradicionalni recepti su u izravnoj vezi s praznicima: [[chiftele]], [[Toba]] i [[tochitura]] na [[Božić]]; [[Pasca]] i [[Cozonac]] na Uskrs i drugih rumunski prazici.[[Ţuică]] je jaka rakija koja postiže sadržaj alkohola od 70%, što je tradicionalno alkoholno piće u zemlji, uzimajući čak 75% nacionalnog usjeva (Rumunija je jedna od najvećih proizvođača šljive u svijetu). Tradicionalni alkoholna pića također su [[vino]], [[rachiu]], [[palincă]] i [[vişinată]], ali potrošnja piva dramatično se povećala tokom posljednjih nekoliko godina

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Romania}}
{{Wikivoyage}}
* [https://web.archive.org/web/20040607002154/http://www.gov.ro/engleza/index.html Zvanični sajt rumunske vlade]
* [http://www.presidency.ro/?lang=en Rumunsko Predsjedništvo]
* [http://www.senat.ro Rumunski Senat]
* [http://www.cdep.ro/pls/dic/site.page?id=103&amp;idl=2 Camera Deputaţilor (donji dom Parlamenta)]
* [http://www.mtromania.ro/ Ministarstvo turizma]
* [https://web.archive.org/web/20050313083805/http://www.spirit.ro/ Duh Rumunije – putovanja, slike, zvuci]
* [https://web.archive.org/web/20050305224425/http://numismondo.com/pm/rom/ Rumunski novac]

{{Rumunija po temama}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Vijeće Evrope}}
{{NATO}}
{{Mediteranska unija}}

[[Kategorija:Rumunija]]
[[Kategorija:Crnomorske države]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>2rwcim8v1qwalk0mpm1c88oy4r3dnpv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427676</id>
      <parentid>3427675</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T06:03:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>84.41.106.249</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17451" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija država
| izvorno_ime              = România
| zvanično_ime             = Rumunija
| ime_genitiv              = Rumunije
| zastava                  = Flag of Romania.svg
| mapa                     = EU-Romania.svg
| službeni_jezik           = [[Rumunski jezik|rumunski]]
| glavni_grad              = [[Bukurešt]]
| glavni_grad_kordinati    = {{coord|44|25|N|26|06|E}}
| državno_uređenje         = [[Republika]]
| vrsta_prve_vlasti        = [[Spisak predsjednika Rumunije|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast        = [[Klaus Iohannis]]
| vrsta_druge_vlasti       = [[Spisak premijera Rumunije|Premijer]]
| vladar_druga_vlast       = [[Nicolae Ciucă]]
| po_površini_na_svijetu   = 81
| površina                 = 238.392
| procenat_vode            = 3
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 50
| stanovnika 40338215&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mediasinfo.ro/wp-content/uploads/documente/rez_recensamant_part_2011.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2013 |archive-date=22. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131222113141/http://www.mediasinfo.ro/wp-content/uploads/documente/rez_recensamant_part_2011.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.insse.ro/cms/files%5Cstatistici%5Ccomunicate%5CRPL%5CInformare_1nov2011.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2013 |archive-date=14. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111114235432/http://www.insse.ro/cms/files/statistici/comunicate/RPL/Informare_1nov2011.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| gustoća                  = 84,4
| nezavisnost              =
| nezavisnost_priznato     = 13. juli 1878.
| bdp_ukupno               = 576.946 milijarde $
| bdp_godina               = Procjena 2020.
| po_broju_bdp_na_svijetu  =
| bdp_per_capita           = $29,555
| hdi                      = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.816
| hdi_godina               = 2018
| hdi_nivo                 = {{color|#009900|vrlo visok}}
| po_broju_hdi_na_svijetu  =
| gini                     = {{smanjenje}}35,1
| gini_godina              = 2018
| po_broju_gini_na_svijetu =
| valuta                   = [[Rumunski lej|Lej]] (RON)
| vremenska_zona           = [[EET]] ([[UTC]]+2)&lt;br /&gt; - ljeti [[EEST]] (UTC+3)
| himna                    = &quot;[[Deşteaptă-te, române!]]&quot; (&quot;Probudite se, Rumuni&quot;)&lt;center&gt;[[Datoteka:Desteapta-te, romane!.ogg]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak     = [[.ro]]
| pozivni_broj             = +40
| najveća_tačka_ime        = Moldoveanu
| najveća_tačka_metara     = 2 544
| najveće_jezero_ime       = 
| najveće_jezero_površina  =
| najveća_rijeka_ime       = [[Dunav]]
| najveća_rijeka_dužina    = ?
}}
'''Rumunija''' ({{jez-ro|România}}) jest [[Unitarna država|unitarna]] [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička država]] koja se nalazi u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Graniči s [[Ukrajina|Ukrajinom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na sjeveroistoku, [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Srbija|Srbijom]] na zapadu, [[Bugarska|Bugarskom]] na jugu, a na istoku izlazi na [[Crno more]]. Prostire se na 238.392&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima [[Umjereni pojas|umjereno]] [[Köppenova klasifikacija klime|kontinentalnu klimu]]. S nešto više od 20 miliona stanovnika [[Najmnogoljudnije države EU|sedma je najmnogoljudnija država]] članica [[Evropska unija|Evropske unije]]. Njen glavni i najveći grad [[Bukurešt]] [[Najveći gradovi Evropske unije|šesti je najveći grad]] Evropske unije. [[Dunav]], druga najveća rijeka Evrope, protječe kroz Rumuniju.

Moderna Rumunija pojavila se unutar teritorija antičke [[Rimsko carstvo|rimske]] provincije [[Dakija (rimska provincija)|Dakije]], a formirana je 1859. preko [[Ujedinjenje kneževina Vlaške i Moldavije|personalne unije]] kneževina [[Moldavija (pokrajina)|Moldavije]] i [[Vlaška|Vlaške]]. Nova država, službeno nazvana Rumunija od 1866, stekla je nezavisnost od [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] 1877. godine. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Transilvanija]], [[Bukovina]] i [[Besarabija]] pripojene su suverenoj [[Kraljevina Rumunija|Kraljevini Rumuniji]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Rumunija je bila saveznik [[Treći rajh|nacističke Njemačke]], boreći se protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] do 1944, kada se pridružuje silama Alijanse nakon što su je okupirale snage [[Crvena armija|Crvene armije]]. Nakon rata Rumunija je postala [[socijalistička država]] i član [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Nakon [[Rumunska revolucija 1989.|revolucije 1989.]] počela je [[restauracija kapitalizma]], tj. tranziciju ka kapitalističkoj tržišnoj ekonomiji.

Nakon brzog ekonomskog rasta 2000-tih, rumunska ekonomija pretežno je zasnovana na uslugama, a proizvođač je i izvoznik mašina i električne energije, s kompanijama poput [[Automobili Dacia]] i [[OMV Petrom]]. Članica je [[NATO|NATO-a]] od 2004, a [[Evropska unija|Evropske unije]] od 2007. Približno 90% stanovništva izjašnjava se kao [[Pravoslavlje|pravoslavci]], te govore [[rumunski jezik]]. Uz bogatu kulturnu historiju, Rumunija je bio dom utjecajnih umjetnika, muzičara, izumitelja i sportista, te ima razne turističke atrakcije.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Rumunije}}

=== Rana historija ===
Glavni članak: [[Antička Rumunija]], [[Dakija]], [[Dakija (rimska provincija)]]

Najstariji tragovi postojanja ljudi u Evropi su otkriveni u [[Pećina sa kostima|Pećini sa kostima]] ([[Rumunski jezik|rumunski]]: Peștera cu Oase) koja se nalazi na teritoriji današnje Rumunije. Stari su oko 42.000 godina i predstavljaju najstarije ostatke Homo sapiensa u Evropi. Prije rimskog osvajanja Dakije, teritorija između rijeka [[Dunav]] i [[Dnjestar]] je bila naseljena raznim [[Tračani|tračanskim narodima]], uključujući [[Dačani|Dačane]] i [[Geti|Gete]]. [[Herodot]], u svom djelu &quot;Histories&quot;, navodi vjerske razlike između Geta i drugih Tračana. Međutim, prema [[Strabon]]u, Dačani i Geti su govorili istim jezikom. [[Cassius Dion]] skreće pažnju na kulturnu sličnost između njih. Također, postoji i akademski spor oko toga da li su Dačani i Geti bili isti narod.

Rimski prodor 106. godine za vrijeme cara [[Trajan]]a rezultirao je da [[Dakija]] postane rimska provincija pod nazivom &quot;[[Dakija (rimska provincija)|Dacia Felix]]&quot;. Rimska vladavina je trajala 165 godina. U ovom periodu pokrajina je u potpunosti integrisana u [[Rimsko carstvo]], a značajan dio stanovništva je došao iz drugih pokrajina. Rimljani su uveli [[latinski jezik]], ali je intenzivna [[romanizacija]] izrodila prarumunski jezik. Provincija je bila bogata [[ruda]]ma (posebno zlata i srebra u mjestima kao što su Alburnus Maior). Rimske trupe su se povukle iz Dakije 271. godine nakon napada raznih migrantskih naroda.

=== Srednji vijek ===
{{Glavni|Rumunija u ranom srednjem vijeku|Rumunija u srednjem vijeku}}

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Rumuni su živjeli u tri rumunske [[Kneževina|kneževine]]: [[Vlaška|Vlaškoj]], [[Moldavija (pokrajina)|Moldaviji]] i [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Postojanje nezavisnog rumunskog [[Vojvodstvo|vojvodstva]] Transilvanije u 9. stoljeću se spominje u Gesta Hungarorumu, ali od 11. stoljeća Transilvanija je postala autonomna od [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]. Osim Transilvanije, postojale su male lokalne kneževine Vlaška i Moldavija sa različitim stepenima nezavisnosti i razvitka, koje su se u 14. stoljeću za vrijeme [[Basarab I, vojvoda Vlaške|Basaraba I]] i [[Bogdan I, vojvoda Moldavije|Bogdana I]] suočile sa opasnošću od [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]].

=== Osmanlijska Vlaška ===
Savremena Rumunija je nastala kada su se države Moldavija i Vlaška ujedinile 1859. i postale nezavisne 1877. Država je proširena nakon Prvog svjetskog rata kada su Transilvanija, [[Bukovina]] i [[Besarabija]] pripojene Rumuniji.

Dijelovi Rumunije pripojeni su [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] 1940. Danas su to većinom dijelovi Moldavije, a mali dio tih teritorija pripada Ukrajini. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Rumunija je postala socijalistička država pod pritiskom Sovjetskog Saveza.

Nakon dugih decenija vlast predsjednika [[Nicolae Ceauşescu|Nicolaea Ceauşescua]] završila se ustankom krajem 1989.

=== Savremena Rumunija ===
Dana 29. marta 2004. godine Rumunija je postala članicom [[NATO|NATO-a]] , a 1. januara 2007. godine Rumunija je postala članicom [[Evropska unija|Evropske unije]].

== Vlada ==
[[Datoteka:Bucharest city center.jpg|mini|[[Bukurešt]]]]
Rumunija je demokratska republika. Zakonodavna grana Rumunije vlasti čini dva vijeća, Senat (Senat) sa 140 senatora i Vijeće zastupnika (''Camera Deputaţilor'') sa 345 poslanika. Članovi oba vijeća se biraju na neposrednim izborima svake četiri godine.

Predsjednik, glava izvršne vlasti, također se bira neposrednim glasanjem na period od pet godina (do 2004. biran je na četiri godine). Predsjednik daje mandat premijeru, koji predlaže ministre, koje imenuje parlament.

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Romania_counties.png|300px|mini|desno|Podjela Rumunije na okruge]]
{{Glavni|Okruzi Rumunije}}
Rumunija je administrativno podijeljena u 41 okruga (''judeţe'') i teritoriju glavnog grada [[Bukurešt]]a.

Najranija podjela Rumunije na okruge javlja se krajem 14. vijeka kada su [[Kneževina Vlaška]], koja je obuhvatala današnju rumunsku južnu regiju [[Vlaška|Vlašku]] i [[Moldavija (pokrajina)|Kneževina Moldavija]] bile podijeljene na ''județe'' tj. okruge.

Trenutna administrativna podjela je aktuelna od 1968. godine, uz vrlo male izmjene od kojih se posljednja desila 1997.

Prema podacima popisa iz 2011, prosječna populacija rumunskog okruga iznosi 445.000 stanovnika, pri čemu je [[Iași (okrug)|okrug Iași]] najmnogoljudniji sa 772.000 stanovnika, dok je okrug [[Covasna (okrug)|Covasna]] najmanji, s 210.000 stanovnika.

Prosječna površina okruga je 5.809&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Najveći okrug je [[Timiș (okrug)|Timiș]] sa 8.697&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dok je najmanji [[Ilfov (okrug)|Ilfov]] s površinom od samo 1.583&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
Grad Bukurešt, koji se ne ubraja u okruge, ali ima isti status kao i oni, istovremeno je i najmnogoljudnija administrativna jedinica Rumunije (1.883.425 stanovnika) i površinski najmanja (228&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

Okruzi su uglavnom nazvani po svome najznačajnijem gradu koji je ujedno i administrativni centar ili po [[Historija|historijskom]] nazivu, odnosno [[toponim]]u, od kojih je najčešće naziv neke od [[rijeka]].

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Rumunije}}
Veliki dio granice Rumunije sa Srbijom i Bugarskom čini [[Dunav]]. U Dunav se također ulijeva i [[Prut (rijeka)|Prut]], koji čini granicu sa Moldavijom.

[[Karpati]] dominiraju zapadnim dijelovima Rumunije, s vrhovima koji dosežu i do 2.500 metara, sa najvišim vrhom Moldoveanu (Moldoveanu) visine 2.544 metra.

Najveći gradovi su glavni grad Bukurešt, zatim [[Braşov]], [[Temišvar]], [[Cluj-Napoca]], [[Constanţa]], [[Craiova]] i [[Iaşi]].

== Privreda ==
[[Datoteka:Dacia Duster Salon de l'Auto.jpg|mini|[[Dacia]]]]
Nakon raspada sovjetskog bloka u periodu 1989–1991. Rumunija je ostala sa zastarjelom industrijom i industrijskim i proizvodnim kapacitetima koji uopće ne odgovaraju uvjetima i potrebama zemlje.

U februaru 1997. u Rumuniji počinje detaljna makroekonomska stabilizacija i strukturalna reforma, ali u tom periodu tranzicije dolazi do čestih zaustavljanja i nastavljanja reformi koji ne doprinose brzom oporavku zemlje. Program restruktuiranja podrazumijeva postavljanje na noge i prodaju velikih industrijskih postrojenja i promjene u poljoprivrednom i finansijskom sektoru.

Gospodarska slika Rumunije vrlo je crna. BDP je 2002. iznosio 12.900 $ po stanovniku što je tada bio osmi najmanji u Evropi. BDP po sektorima iznosio je 15% za prvi, 35% za drugi i 50% za treći. Manji postotni udio u trećem sektoru imali su samo Albanija, Bjelorusija, Srbija i Crna Gora te Ukrajina, dok su Moldavija i Irska imale otprilike jednak postotni udio. Ovo upućuje na činjenicu kako je rumunska privreda među najnerazvijenijma u Evropi. Među pokrajinama razlike su još očitije. Turistički devizni priljev 2000. iznosio je mizernih 364 milijuna dolara. 2001. uvoz je bio veći od izvoza i iznosio je 15 552 000 000 $, dok je izvoz iznosio 11 385 000 000 $. Iz ovih je podataka vidljiv deficit od preko 4 milijarde i 100 milijuna dolara! 1991. BDP iznosio je 1 140 $ po stanovniku pa je ipak vidljiv neki napredak kroz vrijeme tranzicije, no hiperinflacija i nezaposlenost ipak su jači faktori od rasta BDP tim više što je dolar izgubio na vrijednosti. Tranzicijski procesi još se snažno odvijaju i osjećaju na stanovništvu tako da crna tržišta (čak i ona s osnovnim namirnicama) cvjetaju.

Glavni izvori prihoda su: [[nafta]], [[prirodni plin]], [[Drvo (stablo)|drvo]], [[ugalj]], [[so]], [[žitarice]]. Iako je Rumunija bogata prirodnim bogatstvima [[Gorivo|goriva]] i industrijski poluproizvodi još se uvijek uvoze. Ipak, i ovakva rumunska privreda ima svijetlih strana. Rumunija je 11. proizvođač [[kukuruz]]a na svijetu; 12.  [[Vino|vina]], 11. [[Laneno vlakno|lanenog vlakna]], 7 .lanene tkanine, 7. dušičnih gnojiva te 10. smeđeg uglja i lignita. Rumunija je po broju konja na 11. mjestu. Velik značaj za Rumunijsku privredu ima [[automobilska industrija]] i eksploatacija nafte, [[plin]]a i drvne građe.

Rumunski novac je leu (lej) čiji se manji dijelovi zovu bani. 1 leu = 100 bani. Kratica za rumunjski lej je RON.
[[Datoteka:Romania harta etnica 2011.PNG|mini|236x236piksel|Etnički sastav Rumunije (2011)]]

== Stanovništvo ==
* Etničke zajednice (procjena za 2002): 
** [[Rumuni]] 89,5% 
** [[Mađari]] 6,6% 
** [[Romi]] 2,5% 
** [[Ukrajinci]] 0,3% 
** [[Nijemci]] 0,3% 
** [[Rusi]] 0,2% 
** [[Turci]] 0,2% 
** [[Srbi]] 0,1 %
** ostali 0,3%

=== Religija ===

* Vjeroispovijesti (procjena za 2011):
** pravoslavci (svih denominacija) 81%
** protestanti 4,8%
** rimokatolici 4,3%
** ostali (uglavnom muslimani) 0,4% (2002)
** neizjašnjeni 0,2% (2002)

=== Jezici ===
U Rumuniji je službeni jezik [[Rumunski jezik|rumunski]] (romanska skupina jezika), u nekim dijelovima i [[Mađarski jezik|mađarski]], a govore se i [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]] i drugi.

== Kultura ==
[[Datoteka:Universitatea din Bucuresti din Piata Universitatii.jpg|mini|Univerzitet u [[Bukurešt]]u otvoreno je 1864.]]

=== Umjetnost ===
Eugène Ionesco, koji je kao i njegovi savremenici književnici Mircea Eliade i Emil Cioran napustio komunističku Rumuniju i otišao u inozemstvo.

Paul Celan i dobitnik Noleove nagrade Elie Wiesel, također su rumunjski književnici priznati u svijetu, koji su obojica preživjela [[holokaust]].

George Enescu (1881–1955) je jedan od najpoznatijih rumunskih muzičara

Jedan od najvećih i najutjecajnijih rumunjskih umjetnik s utjecajem na svjetsku kulturu je kipar Constantin Brâncuşi, centralna figura modernog pokreta i pionir apstrakcije.
[[Datoteka:20170613 Handball AUT-ROU Cristina Neagu 8446 .jpg|mini|178x178piksel|[[Cristina Neagu]]]]

=== Sport ===
Najpopularniji sport u Rumuniji je [[nogomet]]. Rumunska nogometna reprezentacija nastupila je na Svjetskom prvenstvu u nogometu sedam puta, a najuspješnije je bila na prvenstvu 1994. u SAD-u kada su se uspjeli plasirati u četvrtfinale. Poznati igrači iz toga vremena su [[Gheorghe Hagi]] (nadimak: Maradona s Karpata), [[Adrian Mutu]] i [[Cristian Chivu]]. Najuspješniji nogmetni klub je FC Steaua Bukurešt, koja je 1986, postala klupski evropski prvak u nogometu (prvi iz Istočne Evrope).

=== Gastronomija ===
[[Svinjetina]], [[piletina]] i [[Goveda|govedina]] su najčešće vrste [[Meso|mesa]], ali [[Ovca|ovčetina]] i [[Ribe|riba]] su također vrlo popularni. Neki tradicionalni recepti su u izravnoj vezi s praznicima: [[chiftele]], [[Toba]] i [[tochitura]] na [[Božić]]; [[Pasca]] i [[Cozonac]] na Uskrs i drugih rumunski prazici.[[Ţuică]] je jaka rakija koja postiže sadržaj alkohola od 70%, što je tradicionalno alkoholno piće u zemlji, uzimajući čak 75% nacionalnog usjeva (Rumunija je jedna od najvećih proizvođača šljive u svijetu). Tradicionalni alkoholna pića također su [[vino]], [[rachiu]], [[palincă]] i [[vişinată]], ali potrošnja piva dramatično se povećala tokom posljednjih nekoliko godina

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Romania}}
{{Wikivoyage}}
* [https://web.archive.org/web/20040607002154/http://www.gov.ro/engleza/index.html Zvanični sajt rumunske vlade]
* [http://www.presidency.ro/?lang=en Rumunsko Predsjedništvo]
* [http://www.senat.ro Rumunski Senat]
* [http://www.cdep.ro/pls/dic/site.page?id=103&amp;idl=2 Camera Deputaţilor (donji dom Parlamenta)]
* [http://www.mtromania.ro/ Ministarstvo turizma]
* [https://web.archive.org/web/20050313083805/http://www.spirit.ro/ Duh Rumunije – putovanja, slike, zvuci]
* [https://web.archive.org/web/20050305224425/http://numismondo.com/pm/rom/ Rumunski novac]

{{Rumunija po temama}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Vijeće Evrope}}
{{NATO}}
{{Mediteranska unija}}

[[Kategorija:Rumunija]]
[[Kategorija:Crnomorske države]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>je1xyr37m6lcxdqrmt6rp2bojxkju3v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427681</id>
      <parentid>3427676</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T08:57:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/84.41.106.249|84.41.106.249]] ([[User talk:84.41.106.249|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Renvoy|Renvoy]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17469" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija država
| izvorno_ime              = România
| zvanično_ime             = Rumunija
| ime_genitiv              = Rumunije
| zastava                  = Flag of Romania.svg
| mapa                     = EU-Romania.svg
| službeni_jezik           = [[Rumunski jezik|rumunski]]
| glavni_grad              = [[Bukurešt]]
| glavni_grad_kordinati    = {{coord|44|25|N|26|06|E}}
| državno_uređenje         = [[Republika]]
| vrsta_prve_vlasti        = [[Spisak predsjednika Rumunije|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast        = [[Klaus Iohannis]]
| vrsta_druge_vlasti       = [[Spisak premijera Rumunije|Premijer]]
| vladar_druga_vlast       = [[Nicolae Ciucă]]
| po_površini_na_svijetu   = 81
| površina                 = 238.392
| procenat_vode            = 3
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 50
| stanovnika               = 20.121.641&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mediasinfo.ro/wp-content/uploads/documente/rez_recensamant_part_2011.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2013 |archive-date=22. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131222113141/http://www.mediasinfo.ro/wp-content/uploads/documente/rez_recensamant_part_2011.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.insse.ro/cms/files%5Cstatistici%5Ccomunicate%5CRPL%5CInformare_1nov2011.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2013 |archive-date=14. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111114235432/http://www.insse.ro/cms/files/statistici/comunicate/RPL/Informare_1nov2011.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| gustoća                  = 84,4
| nezavisnost              =
| nezavisnost_priznato     = 13. juli 1878.
| bdp_ukupno               = 576.946 milijarde $
| bdp_godina               = Procjena 2020.
| po_broju_bdp_na_svijetu  =
| bdp_per_capita           = $29,555
| hdi                      = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.816
| hdi_godina               = 2018
| hdi_nivo                 = {{color|#009900|vrlo visok}}
| po_broju_hdi_na_svijetu  =
| gini                     = {{smanjenje}}35,1
| gini_godina              = 2018
| po_broju_gini_na_svijetu =
| valuta                   = [[Rumunski lej|Lej]] (RON)
| vremenska_zona           = [[EET]] ([[UTC]]+2)&lt;br /&gt; - ljeti [[EEST]] (UTC+3)
| himna                    = &quot;[[Deşteaptă-te, române!]]&quot; (&quot;Probudite se, Rumuni&quot;)&lt;center&gt;[[Datoteka:Desteapta-te, romane!.ogg]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak     = [[.ro]]
| pozivni_broj             = +40
| najveća_tačka_ime        = Moldoveanu
| najveća_tačka_metara     = 2 544
| najveće_jezero_ime       = 
| najveće_jezero_površina  =
| najveća_rijeka_ime       = [[Dunav]]
| najveća_rijeka_dužina    = ?
}}
'''Rumunija''' ({{jez-ro|România}}) jest [[Unitarna država|unitarna]] [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička država]] koja se nalazi u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Graniči s [[Ukrajina|Ukrajinom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na sjeveroistoku, [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Srbija|Srbijom]] na zapadu, [[Bugarska|Bugarskom]] na jugu, a na istoku izlazi na [[Crno more]]. Prostire se na 238.392&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ima [[Umjereni pojas|umjereno]] [[Köppenova klasifikacija klime|kontinentalnu klimu]]. S nešto više od 20 miliona stanovnika [[Najmnogoljudnije države EU|sedma je najmnogoljudnija država]] članica [[Evropska unija|Evropske unije]]. Njen glavni i najveći grad [[Bukurešt]] [[Najveći gradovi Evropske unije|šesti je najveći grad]] Evropske unije. [[Dunav]], druga najveća rijeka Evrope, protječe kroz Rumuniju.

Moderna Rumunija pojavila se unutar teritorija antičke [[Rimsko carstvo|rimske]] provincije [[Dakija (rimska provincija)|Dakije]], a formirana je 1859. preko [[Ujedinjenje kneževina Vlaške i Moldavije|personalne unije]] kneževina [[Moldavija (pokrajina)|Moldavije]] i [[Vlaška|Vlaške]]. Nova država, službeno nazvana Rumunija od 1866, stekla je nezavisnost od [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] 1877. godine. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Transilvanija]], [[Bukovina]] i [[Besarabija]] pripojene su suverenoj [[Kraljevina Rumunija|Kraljevini Rumuniji]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Rumunija je bila saveznik [[Treći rajh|nacističke Njemačke]], boreći se protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] do 1944, kada se pridružuje silama Alijanse nakon što su je okupirale snage [[Crvena armija|Crvene armije]]. Nakon rata Rumunija je postala [[socijalistička država]] i član [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Nakon [[Rumunska revolucija 1989.|revolucije 1989.]] počela je [[restauracija kapitalizma]], tj. tranziciju ka kapitalističkoj tržišnoj ekonomiji.

Nakon brzog ekonomskog rasta 2000-tih, rumunska ekonomija pretežno je zasnovana na uslugama, a proizvođač je i izvoznik mašina i električne energije, s kompanijama poput [[Automobili Dacia]] i [[OMV Petrom]]. Članica je [[NATO|NATO-a]] od 2004, a [[Evropska unija|Evropske unije]] od 2007. Približno 90% stanovništva izjašnjava se kao [[Pravoslavlje|pravoslavci]], te govore [[rumunski jezik]]. Uz bogatu kulturnu historiju, Rumunija je bio dom utjecajnih umjetnika, muzičara, izumitelja i sportista, te ima razne turističke atrakcije.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Rumunije}}

=== Rana historija ===
Glavni članak: [[Antička Rumunija]], [[Dakija]], [[Dakija (rimska provincija)]]

Najstariji tragovi postojanja ljudi u Evropi su otkriveni u [[Pećina sa kostima|Pećini sa kostima]] ([[Rumunski jezik|rumunski]]: Peștera cu Oase) koja se nalazi na teritoriji današnje Rumunije. Stari su oko 42.000 godina i predstavljaju najstarije ostatke Homo sapiensa u Evropi. Prije rimskog osvajanja Dakije, teritorija između rijeka [[Dunav]] i [[Dnjestar]] je bila naseljena raznim [[Tračani|tračanskim narodima]], uključujući [[Dačani|Dačane]] i [[Geti|Gete]]. [[Herodot]], u svom djelu &quot;Histories&quot;, navodi vjerske razlike između Geta i drugih Tračana. Međutim, prema [[Strabon]]u, Dačani i Geti su govorili istim jezikom. [[Cassius Dion]] skreće pažnju na kulturnu sličnost između njih. Također, postoji i akademski spor oko toga da li su Dačani i Geti bili isti narod.

Rimski prodor 106. godine za vrijeme cara [[Trajan]]a rezultirao je da [[Dakija]] postane rimska provincija pod nazivom &quot;[[Dakija (rimska provincija)|Dacia Felix]]&quot;. Rimska vladavina je trajala 165 godina. U ovom periodu pokrajina je u potpunosti integrisana u [[Rimsko carstvo]], a značajan dio stanovništva je došao iz drugih pokrajina. Rimljani su uveli [[latinski jezik]], ali je intenzivna [[romanizacija]] izrodila prarumunski jezik. Provincija je bila bogata [[ruda]]ma (posebno zlata i srebra u mjestima kao što su Alburnus Maior). Rimske trupe su se povukle iz Dakije 271. godine nakon napada raznih migrantskih naroda.

=== Srednji vijek ===
{{Glavni|Rumunija u ranom srednjem vijeku|Rumunija u srednjem vijeku}}

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Rumuni su živjeli u tri rumunske [[Kneževina|kneževine]]: [[Vlaška|Vlaškoj]], [[Moldavija (pokrajina)|Moldaviji]] i [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Postojanje nezavisnog rumunskog [[Vojvodstvo|vojvodstva]] Transilvanije u 9. stoljeću se spominje u Gesta Hungarorumu, ali od 11. stoljeća Transilvanija je postala autonomna od [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]. Osim Transilvanije, postojale su male lokalne kneževine Vlaška i Moldavija sa različitim stepenima nezavisnosti i razvitka, koje su se u 14. stoljeću za vrijeme [[Basarab I, vojvoda Vlaške|Basaraba I]] i [[Bogdan I, vojvoda Moldavije|Bogdana I]] suočile sa opasnošću od [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]].

=== Osmanlijska Vlaška ===
Savremena Rumunija je nastala kada su se države Moldavija i Vlaška ujedinile 1859. i postale nezavisne 1877. Država je proširena nakon Prvog svjetskog rata kada su Transilvanija, [[Bukovina]] i [[Besarabija]] pripojene Rumuniji.

Dijelovi Rumunije pripojeni su [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] 1940. Danas su to većinom dijelovi Moldavije, a mali dio tih teritorija pripada Ukrajini. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Rumunija je postala socijalistička država pod pritiskom Sovjetskog Saveza.

Nakon dugih decenija vlast predsjednika [[Nicolae Ceauşescu|Nicolaea Ceauşescua]] završila se ustankom krajem 1989.

=== Savremena Rumunija ===
Dana 29. marta 2004. godine Rumunija je postala članicom [[NATO|NATO-a]] , a 1. januara 2007. godine Rumunija je postala članicom [[Evropska unija|Evropske unije]].

== Vlada ==
[[Datoteka:Bucharest city center.jpg|mini|[[Bukurešt]]]]
Rumunija je demokratska republika. Zakonodavna grana Rumunije vlasti čini dva vijeća, Senat (Senat) sa 140 senatora i Vijeće zastupnika (''Camera Deputaţilor'') sa 345 poslanika. Članovi oba vijeća se biraju na neposrednim izborima svake četiri godine.

Predsjednik, glava izvršne vlasti, također se bira neposrednim glasanjem na period od pet godina (do 2004. biran je na četiri godine). Predsjednik daje mandat premijeru, koji predlaže ministre, koje imenuje parlament.

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Romania_counties.png|300px|mini|desno|Podjela Rumunije na okruge]]
{{Glavni|Okruzi Rumunije}}
Rumunija je administrativno podijeljena u 41 okruga (''judeţe'') i teritoriju glavnog grada [[Bukurešt]]a.

Najranija podjela Rumunije na okruge javlja se krajem 14. vijeka kada su [[Kneževina Vlaška]], koja je obuhvatala današnju rumunsku južnu regiju [[Vlaška|Vlašku]] i [[Moldavija (pokrajina)|Kneževina Moldavija]] bile podijeljene na ''județe'' tj. okruge.

Trenutna administrativna podjela je aktuelna od 1968. godine, uz vrlo male izmjene od kojih se posljednja desila 1997.

Prema podacima popisa iz 2011, prosječna populacija rumunskog okruga iznosi 445.000 stanovnika, pri čemu je [[Iași (okrug)|okrug Iași]] najmnogoljudniji sa 772.000 stanovnika, dok je okrug [[Covasna (okrug)|Covasna]] najmanji, s 210.000 stanovnika.

Prosječna površina okruga je 5.809&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Najveći okrug je [[Timiș (okrug)|Timiș]] sa 8.697&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dok je najmanji [[Ilfov (okrug)|Ilfov]] s površinom od samo 1.583&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
Grad Bukurešt, koji se ne ubraja u okruge, ali ima isti status kao i oni, istovremeno je i najmnogoljudnija administrativna jedinica Rumunije (1.883.425 stanovnika) i površinski najmanja (228&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

Okruzi su uglavnom nazvani po svome najznačajnijem gradu koji je ujedno i administrativni centar ili po [[Historija|historijskom]] nazivu, odnosno [[toponim]]u, od kojih je najčešće naziv neke od [[rijeka]].

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Rumunije}}
Veliki dio granice Rumunije sa Srbijom i Bugarskom čini [[Dunav]]. U Dunav se također ulijeva i [[Prut (rijeka)|Prut]], koji čini granicu sa Moldavijom.

[[Karpati]] dominiraju zapadnim dijelovima Rumunije, s vrhovima koji dosežu i do 2.500 metara, sa najvišim vrhom Moldoveanu (Moldoveanu) visine 2.544 metra.

Najveći gradovi su glavni grad Bukurešt, zatim [[Braşov]], [[Temišvar]], [[Cluj-Napoca]], [[Constanţa]], [[Craiova]] i [[Iaşi]].

== Privreda ==
[[Datoteka:Dacia Duster Salon de l'Auto.jpg|mini|[[Dacia]]]]
Nakon raspada sovjetskog bloka u periodu 1989–1991. Rumunija je ostala sa zastarjelom industrijom i industrijskim i proizvodnim kapacitetima koji uopće ne odgovaraju uvjetima i potrebama zemlje.

U februaru 1997. u Rumuniji počinje detaljna makroekonomska stabilizacija i strukturalna reforma, ali u tom periodu tranzicije dolazi do čestih zaustavljanja i nastavljanja reformi koji ne doprinose brzom oporavku zemlje. Program restruktuiranja podrazumijeva postavljanje na noge i prodaju velikih industrijskih postrojenja i promjene u poljoprivrednom i finansijskom sektoru.

Gospodarska slika Rumunije vrlo je crna. BDP je 2002. iznosio 12.900 $ po stanovniku što je tada bio osmi najmanji u Evropi. BDP po sektorima iznosio je 15% za prvi, 35% za drugi i 50% za treći. Manji postotni udio u trećem sektoru imali su samo Albanija, Bjelorusija, Srbija i Crna Gora te Ukrajina, dok su Moldavija i Irska imale otprilike jednak postotni udio. Ovo upućuje na činjenicu kako je rumunska privreda među najnerazvijenijma u Evropi. Među pokrajinama razlike su još očitije. Turistički devizni priljev 2000. iznosio je mizernih 364 milijuna dolara. 2001. uvoz je bio veći od izvoza i iznosio je 15 552 000 000 $, dok je izvoz iznosio 11 385 000 000 $. Iz ovih je podataka vidljiv deficit od preko 4 milijarde i 100 milijuna dolara! 1991. BDP iznosio je 1 140 $ po stanovniku pa je ipak vidljiv neki napredak kroz vrijeme tranzicije, no hiperinflacija i nezaposlenost ipak su jači faktori od rasta BDP tim više što je dolar izgubio na vrijednosti. Tranzicijski procesi još se snažno odvijaju i osjećaju na stanovništvu tako da crna tržišta (čak i ona s osnovnim namirnicama) cvjetaju.

Glavni izvori prihoda su: [[nafta]], [[prirodni plin]], [[Drvo (stablo)|drvo]], [[ugalj]], [[so]], [[žitarice]]. Iako je Rumunija bogata prirodnim bogatstvima [[Gorivo|goriva]] i industrijski poluproizvodi još se uvijek uvoze. Ipak, i ovakva rumunska privreda ima svijetlih strana. Rumunija je 11. proizvođač [[kukuruz]]a na svijetu; 12.  [[Vino|vina]], 11. [[Laneno vlakno|lanenog vlakna]], 7 .lanene tkanine, 7. dušičnih gnojiva te 10. smeđeg uglja i lignita. Rumunija je po broju konja na 11. mjestu. Velik značaj za Rumunijsku privredu ima [[automobilska industrija]] i eksploatacija nafte, [[plin]]a i drvne građe.

Rumunski novac je leu (lej) čiji se manji dijelovi zovu bani. 1 leu = 100 bani. Kratica za rumunjski lej je RON.
[[Datoteka:Romania harta etnica 2011.PNG|mini|236x236piksel|Etnički sastav Rumunije (2011)]]

== Stanovništvo ==
* Etničke zajednice (procjena za 2002): 
** [[Rumuni]] 89,5% 
** [[Mađari]] 6,6% 
** [[Romi]] 2,5% 
** [[Ukrajinci]] 0,3% 
** [[Nijemci]] 0,3% 
** [[Rusi]] 0,2% 
** [[Turci]] 0,2% 
** [[Srbi]] 0,1 %
** ostali 0,3%

=== Religija ===

* Vjeroispovijesti (procjena za 2011):
** pravoslavci (svih denominacija) 81%
** protestanti 4,8%
** rimokatolici 4,3%
** ostali (uglavnom muslimani) 0,4% (2002)
** neizjašnjeni 0,2% (2002)

=== Jezici ===
U Rumuniji je službeni jezik [[Rumunski jezik|rumunski]] (romanska skupina jezika), u nekim dijelovima i [[Mađarski jezik|mađarski]], a govore se i [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]] i drugi.

== Kultura ==
[[Datoteka:Universitatea din Bucuresti din Piata Universitatii.jpg|mini|Univerzitet u [[Bukurešt]]u otvoreno je 1864.]]

=== Umjetnost ===
Eugène Ionesco, koji je kao i njegovi savremenici književnici Mircea Eliade i Emil Cioran napustio komunističku Rumuniju i otišao u inozemstvo.

Paul Celan i dobitnik Noleove nagrade Elie Wiesel, također su rumunjski književnici priznati u svijetu, koji su obojica preživjela [[holokaust]].

George Enescu (1881–1955) je jedan od najpoznatijih rumunskih muzičara

Jedan od najvećih i najutjecajnijih rumunjskih umjetnik s utjecajem na svjetsku kulturu je kipar Constantin Brâncuşi, centralna figura modernog pokreta i pionir apstrakcije.
[[Datoteka:20170613 Handball AUT-ROU Cristina Neagu 8446 .jpg|mini|178x178piksel|[[Cristina Neagu]]]]

=== Sport ===
Najpopularniji sport u Rumuniji je [[nogomet]]. Rumunska nogometna reprezentacija nastupila je na Svjetskom prvenstvu u nogometu sedam puta, a najuspješnije je bila na prvenstvu 1994. u SAD-u kada su se uspjeli plasirati u četvrtfinale. Poznati igrači iz toga vremena su [[Gheorghe Hagi]] (nadimak: Maradona s Karpata), [[Adrian Mutu]] i [[Cristian Chivu]]. Najuspješniji nogmetni klub je FC Steaua Bukurešt, koja je 1986, postala klupski evropski prvak u nogometu (prvi iz Istočne Evrope).

=== Gastronomija ===
[[Svinjetina]], [[piletina]] i [[Goveda|govedina]] su najčešće vrste [[Meso|mesa]], ali [[Ovca|ovčetina]] i [[Ribe|riba]] su također vrlo popularni. Neki tradicionalni recepti su u izravnoj vezi s praznicima: [[chiftele]], [[Toba]] i [[tochitura]] na [[Božić]]; [[Pasca]] i [[Cozonac]] na Uskrs i drugih rumunski prazici.[[Ţuică]] je jaka rakija koja postiže sadržaj alkohola od 70%, što je tradicionalno alkoholno piće u zemlji, uzimajući čak 75% nacionalnog usjeva (Rumunija je jedna od najvećih proizvođača šljive u svijetu). Tradicionalni alkoholna pića također su [[vino]], [[rachiu]], [[palincă]] i [[vişinată]], ali potrošnja piva dramatično se povećala tokom posljednjih nekoliko godina

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Romania}}
{{Wikivoyage}}
* [https://web.archive.org/web/20040607002154/http://www.gov.ro/engleza/index.html Zvanični sajt rumunske vlade]
* [http://www.presidency.ro/?lang=en Rumunsko Predsjedništvo]
* [http://www.senat.ro Rumunski Senat]
* [http://www.cdep.ro/pls/dic/site.page?id=103&amp;idl=2 Camera Deputaţilor (donji dom Parlamenta)]
* [http://www.mtromania.ro/ Ministarstvo turizma]
* [https://web.archive.org/web/20050313083805/http://www.spirit.ro/ Duh Rumunije – putovanja, slike, zvuci]
* [https://web.archive.org/web/20050305224425/http://numismondo.com/pm/rom/ Rumunski novac]

{{Rumunija po temama}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Vijeće Evrope}}
{{NATO}}
{{Mediteranska unija}}

[[Kategorija:Rumunija]]
[[Kategorija:Crnomorske države]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>0oty8nziwylhnhmfonsq9q6ns489xs9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Teslić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4597</id>
    <revision>
      <id>3427632</id>
      <parentid>3300591</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T17:39:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11505" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Teslić
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Opština Teslić
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = 2005-11-05 Gracun 1.jpg
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Pogled na Teslić
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Grb Teslica.svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = Teslić municipality.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Teslić u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|36|24|N|17|51|36|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Milan Miličević&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/74/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Teslić |work=izbori.ba |accessdate= 8. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| površina_naselja           = 3.76
| površina_općine            = 846.49
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 7057
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 38536
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 74 270
| pozivni_broj               = (+387) 53
| matični_broj_naselja       = 224677&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=24. 11. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20575
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opstinateslic.com/}}
| fusnote                    = 
}}
[[Datoteka:Teslic nastanak.jpg|mini|Teslić u prvim godinama.]]
'''Teslić''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene općine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prema popisu stanovništva 1991. godine na teritoriji općine Teslić je živjelo oko 60.000 stanovnika. Grad je smješten na rijeci [[Usora (rijeka)|Usora]].

== Geografija ==
Cijeli prostor općine Teslić je omeđen planinskim visovima Čavke, Uzlomca, Borja, Vučje Planine, Vlašića, Mahnjače i Crnog Vrha, a plodna Usorska Kotlina reljefno predstavlja ostatak prostranog zaliva predhistorijskog [[Panonsko more|Panonskog mora]].

Na području općine nalazi se pećina [[Rastuša (pećina)|Rastuša]].

[[Datoteka:Panorama Teslic.jpg|mini|centar|1000px|Panorama Teslića]]

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Teslića|Spisak naseljenih mjesta u općini Teslić}}

Sam urbani centar je podignut dolaskom [[Austro-ugarska|Austro-ugarske monarhije]] u posljednjoj deceniji devetnaestog vijeka, te je i prvobitno stanovništvo (uglavnom stručni kadar za potrebe izgradnje Destilacije Drveta, Pilane i popratnih objekata, te goleme mreže uskotračne željeznice, dijelom međugradske, a dijelom šumske) bilo dovedeno administrativnim putem sa šireg područja monarhije, tako da je skoro svaka austrougarska provincija pri osnivanju i izgradnji Teslića do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] imala svoje predstavnika u nekoj od grupa radnika i službenika smještenih u &quot;kolonijama&quot; ili vilama duž gradskog parka.

Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Teslić imala je 59.854 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma općina Teslić, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Blatnica i Jezera.

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Teslić ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Teslić
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina 
| maticni_broj             = 20575
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 102) |work=fzs.ba |accessdate= 1. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 1. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 1. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 38536
| g2013_bosnjaci           = 7184
| g2013_srbi               = 29041
| g2013_hrvati             = 1442
| g2013_bosanci            = 93
| g2013_romi               = 63
| g2013_muslimani          = 91
| g2013_bosanciihercegovci = 8
| g2013_jugosloveni        = 48
| g2013_ukrajinci          = 9
| g2013_crnogorci          = 13
| g2013_turci              = 1
| g2013_slovenci           = 14
| g2013_pravoslavci        = 25
| g2013_makedonci          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 351
| g2013_nepoznato          = 51
| g1991_ukupno             = 59854
| g1991_muslimani          = 12802
| g1991_srbi               = 32962
| g1991_hrvati             = 9525
| g1991_jugosloveni        = 3465
| g1981_ukupno             = 60434
| g1981_muslimani          = 11148
| g1981_srbi               = 35024
| g1981_hrvati             = 10744
| g1981_jugosloveni        = 3155
| g1981_slovenci           = 8
| g1981_crnogorci          = 93
| g1981_albanci            = 8
| g1981_madjari            = 3
| g1981_romi               = 43
| g1981_makedonci          = 7
| g1971_ukupno             = 52713
| g1971_muslimani          = 10000
| g1971_srbi               = 32756
| g1971_hrvati             = 9467
| g1971_jugosloveni        = 108
| g1971_slovenci           = 18
| g1971_crnogorci          = 67
| g1971_albanci            = 9
| g1971_madjari            = 5
| g1971_makedonci          = 3
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Teslić ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Teslić
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 224677
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=http://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 7057
| g2013_bosnjaci           = 704
| g2013_srbi               = 5603
| g2013_hrvati             = 320
| g2013_bosanci            = 57
| g2013_romi               = 10
| g2013_muslimani          = 43
| g2013_bosanciihercegovci = 8
| g2013_jugosloveni        = 37
| g2013_ukrajinci          = 3
| g2013_crnogorci          = 6
| g2013_turci              = 1
| g2013_slovenci           = 8
| g2013_pravoslavci        = 11
| g2013_nisu_izjasnili     = 191
| g2013_nepoznato          = 5
| g1991_ukupno             = 8655
| g1991_muslimani          = 1889
| g1991_srbi               = 3571
| g1991_hrvati             = 766
| g1991_jugosloveni        = 1987
| g1981_ukupno             = 6660
| g1981_muslimani          = 1568
| g1981_srbi               = 2465
| g1981_hrvati             = 954
| g1981_jugosloveni        = 1557
| g1981_slovenci           = 7
| g1981_crnogorci          = 51
| g1981_madjari            = 3
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 4874
| g1971_muslimani          = 1595
| g1971_srbi               = 1951
| g1971_hrvati             = 1103
| g1971_jugosloveni        = 69
| g1971_slovenci           = 10
| g1971_crnogorci          = 34
| g1971_albanci            = 9
| g1971_madjari            = 3
| g1971_makedonci          = 1
}}

== Poznate ličnosti ==
*  [[Željka Cvijanović]], premijerka Vlade RS
*  Drago Ćosić, sportski tv komentator na HRT-u.
*  Marica Mršić,  atletičarka
*  [[Borki Predojević]], šahista
*  Vladimir Petrović, fudbaler 
*  Milovan Stanković, bivši gradonačelnik Teslića i pukovnik
*  Dragan Blatnjak, fudbaler
*  Semir Kapić, fudbaler
*  Drago Đurić, privrednik
*  Goran Bošnjak, atletičar
*  Milan Jotanović, atletičar
*  Dragan Bogdanić, ministar zdravlja u vladi RS
*  Boris Boras, sportski radnik
*  Stanko Stanković, rukometaš
*  Borislav Đurđević, sportski radnik
*  Dobrivoje Marković, rukometaš
*  Slaven Šijaković, rukometaš
*  Suzana Suvajac, slikarstvo
*  Darija Kitić, streljaštvo
*  Slaven Šijaković, rukometaš
*  Suzana Suvajac, slikarstvo
*  Darija Kitić, streljaštvo
*  Žarko Lazić, streljaštvo
*  Đorđe Škrebić, muzičar

== Također pogledajte ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [[Usora (rijeka)]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Teslić Municipality}}
{{Wikivoyage|Teslic}}
* [http://www.opstinateslic.com/ Zvanični sajt općine Teslić]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Teslić}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Teslić|*]]
[[Kategorija:Naselja banje u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>dzox5fjqf5ofkb8an5501w8gzjt35ky</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1920-e</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4646</id>
    <revision>
      <id>3427648</id>
      <parentid>3417509</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T22:18:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>212.200.182.80</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="496" xml:space="preserve">{{Decenija|193}}

== Događaji ==
* [[Benito Mussolini]] izveo &quot;Marš na [[Rim]]&quot;.
* Početak [[Velika depresija|Velike depresije]].
* Osnovan [[SSSR]], spajanjem Rusije,Ukrajine,Bjelorusije i Transkavkaske federacije.
* Nestanak [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]].
=== Kultura ===
* Izašao prvi broj časopisa ''[[Novi behar]]''.

== Ličnosti ==

=== Rođeni ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Umrli ===
{{Proširiti sekciju}}

{{Commonscat|Japan in the 1920s}}

[[Kategorija:Decenije]]</text>
      <sha1>dekb23vqbvnq5apry5u2vh238bef116</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ilidža</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5144</id>
    <revision>
      <id>3427631</id>
      <parentid>3390872</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T17:30:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29284" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Ilidža
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Ilidža
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/2/2
| image1                 = River Bosna at Vrelo Bosne Park in Sarajevo.JPG
| image2                 = Ilidža Rimski most 1.jpg
| image3                 = Ilidza Velika-Aleja 2010-07-05.jpg
| image4                 = Ilidza Park-Banjska 2010-07-05 (2).jpg
| image5                 = Ilidza Bridge-Zeljeznica 2010-07-05 (2).jpg
}}
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = [[Vrelo Bosne]], [[Rimski most]], Velika aleja, Banjski park, most preko [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznice]]
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = GrbOpćinaIlidža.PNG
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Ilidža.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Ilidža u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|43|49|N|18|18|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Kanton Sarajevo|Sarajevo]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Nermin Muzur&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Ilidža |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/131/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = &quot;Četvorka&quot; – [[Narod i pravda|NiP]] / [[Naša stranka|NS]] / [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] / [[Nezavisna bosanskohercegovačka lista|NBL]]
| površina_naselja           = 91.09
| površina_općine            = 136.77
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 63528
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 66730
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 71 210
| pozivni_broj               = (+387) 33
| matični_broj_naselja       = 170607&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 11550
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opcinailidza.ba/}}
| fusnote                    = 
}}
[[Datoteka:Ilidža - Velika aleja.JPG|mini|desno|260px|Ilidža - Velika aleja]]
'''Ilidža''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene općine koja se nalazi u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]]. Po popisu stanovništva 2013. godine općina Ilidža se sastoji od 12 naseljenih mjesta.

== Geografija ==
Smještena je na 490 metara nadmorske visine, 12&amp;nbsp;km jugozapadno od centra Sarajeva. Prije rata ukupna površina područja Općine obuhvatala je 162&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Dejtonskim sporazumom od dijela općine formirana je općina [[Istočna Ilidža]], tako da ukupna površina sada iznosi oko 149&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

=== Reljef ===
Reljef područja Ilidža različitog je oblika - od tipičnog ravničarskog (28%) do brdsko-planinskog (72%). Područje planine Igman prirodno je ograničilo općinu s jugozapadne strane. Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, preko [[Hrasnica|Hrasnice]] do Blažuja i Raskršća na zapadu. Najveće rasprostranjenje u građi Igmana imaju
mezozojske naslage, uglavnom trijaske i jursko-kredne, predstavljene krečnjacima, dolomitima, pješčarima, glinicama, laporcima, kvarcnim pješčarima. Veliki  dio  teritorije  općine  Ilidža izgrađen  je  od  kenozojskih  tercijarnih  (miocenskih) i  kvartarnih tvorevina, koje su predstavljene glinovitim, ilovastim, šljunkovito -pjeskovitim i drobinskim nanosima. Sarajevsko polje karakteristično je po aluvijalnim naslagama od šljunska i pijeska, kao i riječne terase 
u  dolinama  rijeka  na  kojima  su  u  gornjim  nivoima  naslage  pretežno  cementovane.

Klizišta kao savremeni egzogeni proces predstavljaju veliki problem i pravi su rizik pri gradnji i sanaciji 
objekata. Na području Ilidže evidentirano je 25 klizišta.

=== Vode ===
Glavnina teritorija je u porječju rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], gdje se nalazi i popularno izletište [[Vrelo Bosne]]. U prvih nekoliko kilometara toka Bosna prima tri desne pritoke, [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznicu]] (sa [[Treskavica|Treskavice]]), Dobrinju (sa [[Trebević]]a) i [[Miljacka|Miljacku]] (sa [[Jahorina|Jahorine]] i [[Romanija|Romanije]]) i jednu lijevu, Zujevinu (sa [[Bjelašnica|Bjelašnice]]) sa Rakovačkim potokom. Taj mali prostor, pod imenom Sastavci, zbog obilja vodotokova, često je plavljen.

=== Klima ===
Do 600 metara nadmorske visine zastupljena  ja  umjereno  kontinentalna  klima,  a  iznad  te  visine  postepeno  prelazi  kontinentalno-planinsku. Česte i karakteristične pojave tokom zime , u kotlinskim dijelovima su temperaturne inverzije, kada se formira  inverzioni  sloj.  Ovakvo  stanje  može  da  traje  od  nekoliko  dana,  pa  do  nekoliko  sedmica, 
posebno  u  gradskom  području,  što  nepovoljno  utiče  na  kvalitet  zraka,  u  smislu  povećane koncentracije   štetnih čestica u atmosferi, zbog nemogućnosti razmjene zračnih masa. Na Ilidži je prosječno 124 dana sa kišnim padavinama i 42 sa snijegom. Područje Općine, u zimskim danima je prekriveno maglom, pa godišnje ima do 88 maglovitih dana.  Maksimalna visina sniježnog pokrivača je 100&amp;nbsp;cm.
== Historija ==
Prve ljudske naseobine na području današnje Ilidže potiču iz [[neolit|neolitskog perioda]].
Neolitsko naselje [[Butmir]] (3.500 – 2.500 godina prije nove ere) smješteno je na obalama rijeke [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznice]], [[Arheologija|arheološki]] je otkriveno [[1893]]. – [[1896]]. god. Iskopani su ostaci 96 zemunica, s bogatim nalazima kamenog oruđa i [[Oružje|oružja]], kostiju [[Životinje|životinja]] i [[Biljke|biljne]] hrane.
Najveću vrijednost iz tog perioda predstavljaju primjerci [[Keramika|keramičke]] proizvodnje, posebno posude sa [[ornament]]nim ukrasima i ženske statuete. Tadašnji stanovnici Butmira bavili su se [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[stočarstvo]]m i [[lov]]om.&lt;ref name=&quot;Ilidža&quot;&gt;http://www.opcinailidza.ba/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=81&amp;Itemid=125&lt;/ref&gt; Po nalazima sa ovog arheološkog područja jedan period civilizaciskog razvoja Bosne i Hercegovine nazvan je [[Butmirska kultura]].

Veći broj [[Gradine u Sarajevskom polju|gradina]] svjedoče o naseljenosti u vremenu [[Iliri|Ilira]].

=== Ilidža u antičkom periodu ===
U prvoj polovini [[1. vijek|l. vijeka]] Sarajevsko područje postaje dijelom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimskog carstva]]. Upravni i [[Kultura|kulturni]] centar [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]] bilo je naselje [[Aquae S (Ilidža)|Aquae S...]] (Banja S...) izgrađeno na području današnje Ilidže.&lt;ref&gt;BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988&lt;/ref&gt;

Bio je to lijep i bogato uređen provincijski grad, koji je u sebi sjedinjavao upravni centar i Banjsko lječilište.

''Aquae S...'' podignuta je u 1. vijeku a život u njoj odvijao se ravnomjerno sve do [[5. vijek]]a. Imala je status kolonije, a njeni stanovnici doseljeni kolonisti i domaće, romanizirano stanovništvo, bili su punopravni rimski građani.

Arheološka istraživanja otkrila su ostatke raznih građevinskih objekata, među kojima se posebno ističu stambeni objekti u formi vile i termalni kompleks. Neki od ovih objekata imaju tipičan unutrašnji raspored bogate rimske kuće, prostorije ukrašene vrijednim [[Mozaik|mozaicima]], a ispod podova su nađene naprave za centralno zagrijavanje zgrada. 
Iz ovog perioda sačuvani su temelji rimskih građevina, podni mozaici, kamene baze, keramika, [[nakit]] i [[novac]].&lt;ref name=&quot;Ilidža&quot; /&gt;

=== Osmanski period ===
Osmanski period (15. – [[19. vijek]]) je konačno dao ime ovom naselju. ''Iladž'' – je stara [[turska]] riječ koja znači, [[lijek]], ono što čovjeku daje [[zdravlje]] i obilježila je i definisala ovaj lokalitet [[Voda|vode]], [[zrak]]a i [[vazduh]]a. U tom periodu Ilidža je imala banjski karakter, kao i mjesto odmora i rekreacije. Prometni značaj postojao je i tada pa je izgrađen most preko rijeke Bosne na Pladištu između [[1530]]. – [[1550]]. godine, a njegova autentičnost sačuvana je do danas.

Bogatiji stanovnici Sarajeva iz ovog perioda na Ilidži su imali tzv. ''ishodne kuće'' – ljetnikovce, gdje su boravili po cijelo ljeto. Neke od njih su sačuvane i do danas.

=== Austro-ugarski period ===
U ovom periodu Ilidža i njena okolina su se razvili u izgrađen i uređen prostor ([[1878]]. – [[1918]]. godine.)
Modernizovana je stara turska banja po uzoru na tadašnje kupališne centre [[Evropa|Evrope]].
Pod neposrednom upravom Zemaljske vlade u Sarajevu, počeli su radovi na projektovanju i etapnom uređenju [[Banja Ilidža|banje Ilidža]] u cjelini. Modernizovana je stara turska banja po uzoru na tadašnje kupališne centre Evrope.
Krajem [[1895]]. godine izgrađeni su hoteli „Igman“, „Hungaria“, „Austria“ i „Bosna“.
Uređen je i Banjski park sa mnogobrojnim stazama, cvijetnim alejama, vještačkim [[jezero]]m, ribnjakom i zvjerinjakom, izgrađeni [[sport]]ski tereni, [[hipodrom]] i drugi objekti za zabavu.

Do [[1894]]. godine zasađena je Velika aleja, koju sačinjava 726 stabala platana i veći broj stabala divljeg [[kesten]]a. Velikom alejom je banjski kompleks povezan sa &quot;Vrelom Bosne&quot;, na kome su ozidane obale, napravljeni mostići i mnogobrojne staze za šetnju.
Banjsko – lječilišni centar Ilidža postao je čuven po [[sumpor]]nom vrelu i njegovoj ljekovitosti, ali i po ljepoti prirodnog i izgrađenog ambijenta.&lt;ref name=&quot;Ilidža&quot; /&gt;

=== Novo doba ===
[[Igmanski marš]] bio je usiljeni marš [[Prva proleterska brigada|Prve proleterske brigade]] ostvaren, uz velike gubitke, u noći [[27. januar]]a [[1942]]. godine. Dio je [[Druga neprijateljska ofanziva|druge neprijateljske ofanzive]] protiv [[NOVJ]].

U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]] Ilidža bila je veliko industrijsko središte i po ekonomskoj snazi bila na petom mjestu u Bosni i Hercegovini.

U samoj Ilidži radila je Tvornica ćilima, Lasta je proizvodila bicikle,  na Stupu je radila [[Šipad]]ova tvornica namještaja Standard i Hladnjača i klaonica (SIMES), tvornica drvne industrije BOSANKA u Blažuju, itd. U [[Rakovica|Rakovici]] je bio veliki voćnjak jabuka, u [[Vlakovo|Vlakovu]] veliko skladište tečnih goriva.

U Radničkom naselju [[Hrasnica]] svoje pogone imala je Fabrika motora Sarajevo ([[FAMOS]]), sa preko 10.000 zaposlenih. Proizvodila je motore za teretne kamione (FAP), a posebno za vojnu industriju (tenkovi, oklopni transporteri).

Na samo 1&amp;nbsp;km od centra Ilidže bio je veliki industrijski kompleks sarajevskog [[Energoinvest]]a sa proizvodnjom iz različitih tehnoloških oblasti. Tvornica termo aparata (TAT) je između ostalog proizvodila i izvozila separatore za nuklearne elektrane. Automatika je bila u ono vrijeme vodeća u oblasti proizvodnje i kompletnog inžinjeringa u oblasti automatske regulacije rada industrijskih postrojenja. Mješovita francusko-jugoslovenska firma Petrolinvest pokrivala je potrebe naftne industrije.

U naselju Blažuj radili su pogoni [[Coca Cola|Coca Cole]].

=== Ilidža tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995 godine ===
Za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Ilidža je bila pod kontrolom [[vojska Republike Srpske|vojske Republike Srpske]] i služila je kao &quot;čep&quot; višemjesečnog okruženja [[Sarajevo|Sarajeva]]. Za vrijeme kontrole RS-a na Ilidži su bili protjerivani i pritvarani civilni stanovnici nesrpske [[nacionalnost]]i u nekoliko [[zatvor]]a ili logora. Nakon konsolidacije prostora Sarajeva poslije potpisanog [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] Ilidža je reintegrirana [[12. mart]]a [[1996]]. u sastav [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]].{{Izvor}}

U socijalističkoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] Ilidža je bila u sastavu grada Sarajeva, kao jedna od općina.

== Politika ==

=== Općinsko vijeće ===
Vijeće općine Ilidže se sastoji od 31 izabranih vijećnika:

*[[Stranka demokratske akcije|SDA]] 11 mandata
*[[Narod i pravda|NiP]] 11 mandata
*[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] 3 mandata
*[[Naša stranka|NS]] 2 mandata
*[[Platforma za progres|PzP]] 2 mandata
*[[Prva stranka (Bosna i Hercegovina)|PS]] 1 mandat
*[[Nezavisna bosanskohercegovačka lista|NBL]] 1 mandat

==== Rezultati lokalnih izbora od 1997. ====
Na spisku su imenovani samo oni politički subjekti koji su usvojili najmanje 3% glasova na izborima u određenoj godini.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!SDA
!SDP
![[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
![[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]
!NS
![[Demokratska fronta|DF]]
![[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRzB]]
![[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
![[Bosanskohercegovačka patriotska stranka - Sefer Halilović|BPS]]
![[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|SDU]]
![[Unija bosanskohercegovačkih demokrata|UBSD]]
![[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]
![[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO BiH]]
![[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|R.Stranka]]
![[Stranka pravde i povjerenja|SPP]]
![[Liberalna demokratska stranka|Liberali BiH]]
![[Građanski demokratski savez|GDS]]
!BHPNS
![[Napredna demokratska stranka|NDS]]
!PS
|-
|1997.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/97results/131%201997%20ME%20Results%2020000331%2019%2005.PDF|title=1997 Municipal Elections Final Results|last=|first=|date=|website=izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=17. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;
|'''60,9%'''&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|11,3%
|'''60,9%'''&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|
|
|
|
|9,3%
|3,5%
|
|7,4%&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|7,4%&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|7,4%&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|7,4%&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|7,4%&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|'''60,9%'''&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|'''60,9%'''&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|
|
|
|-
|2000.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000mun/FinalPartyVotes131_20000420_11_52.PDF|title=Municipal Elections 2000 - Vote Source - Općinski izbori 2000 - Izvor glasova|last=|first=|date=|website=izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=17. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;
|28,8%
|'''32,9%'''
|21,7%
|
|
|
|
|3,9%
|3,7%
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|2004.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Kratki/OpcinskavijecaSkupstineopstina.pdf|title=Izbori 2004 - konačni rezultati|last=|first=|date=|website=izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=18. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;
|'''40,55'''%
|14,57%
|22,07%
|
|
|
|
|
|7,54%
|3,39%
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|2008.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/Mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=131|title=IZBORI 2008|last=|first=|date=|website=izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=18. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;
|'''35,77%'''
|11,61%
|15,59%
|
|4,82%
|
|3,39%
|
|9,11%
|5,76%&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|
|
|
|
|
|5,76%&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|
|3,16%
|
|
|-
|2012.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_9_opstina_131.html|title=LOKALNI IZBORI 2012|last=|first=|date=|website=izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=18. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;
|'''27,81%'''
|16,37%
|9,33%
|12,67%
|3,36%
|
|5,07%
|
|
|3,69%&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|
|
|
|
|
|3,69%&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|
|
|11,34%
|
|-
|2016.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/9/131/0/0|title=Centralna izborna komisija BiH - Lokalni izbori 2016 - POTVRĐENI REZULTATI - OPĆINSKO VIJEĆE/SKUPŠTINA OPĆINE/SKUPŠTINA GRADA - ILIDŽA|last=|first=|date=|website=izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=18. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;
|'''40,2%'''
|8,4%
|4,23%
|8,09%
|7,1%
|9,75%
|
|
|3,35%
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|3,69%
|4,75%
|}
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu (SDA, SBiH, Liberali BiH i GDS)

&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;Združena lista '97 (UBSD, HSS BiH, MBO BiH, Republikanska stranka)

&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;Koalicija SDU-LDS

=== Načelnik općine ===
Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini 2020.]] je za načelnika općine Ilidža izabran Nermin Muzur (&quot;Četvorka&quot; – [[Narod i pravda|NiP]] / [[Naša stranka|NS]] / [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] / [[Nezavisna bosanskohercegovačka lista|NBL]]), koji tu funkciju obavlja od 2020. godine.

== Privreda ==
Na prostoru općine utvrđena su ležišta određenih mineralnih sirovina  kao  što  su  dolomit  i  glina.   Eksploatacija  dolomita  vrši  se  na  4  registrovana  lokaliteta  u Rakovici u  zaseoku Puhovik i 3 u kamenolomima na prostoru Batalovog brda, kao i eksploatacija gline u proizvodnji opekarskih proizvoda u Rakovici.

Općina Ilidža raspolaže veoma značaj nim prirodnim resursima pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode 
što je  osnova za razvoj niza djelatnosti u skladu sa postavkama održivog razvoja. Područja perspektivna za istraživanje pitke vode su na prostorima Sarajevskog polja, Rijeke Zujevine od Donjih Hadžića do Mostarskog Raskršća.

Pitke  vode  karstnih  ležišta  Igmana  i  aluviona  Sarajevskog  polja  su  od  prvorazrednog  značaja  za 
vodosnabdijevanje Grada Sarajeva, te općina Ilidža i Hadžići.

Mineralne vode  su utvrđene kod Blažuja gdje se nalaze 4 (četiri) pojave kiseljaka gdje je moguće zahvatiti 10-15 l/s mineralne vode odličnog kvaliteta. Trenutno se eksploatiše 1-3 l/s mineralne vode.

Termalne vode  su utvrđene na Butmiru i Sokolović Koloniji. Ukupne rezerve termalnih voda Ilidže, utvrđene na bušotinama, iznose 15-20 l/s i trenutno se neadekvatno ili vrlo malo koriste.

Termomineralne vode   su utvrđene samo na Ilidži, a ukupna izdašnost bušotina se   kreće oko 270 l/s vode temperature 26  –  58oC. Trenutno se koristi samo 10 l/s ovih izuzetno ljekovitih voda i to u funkciji  zagrijavanja  hotela.  Područje  perspektivno  za  istraživanje  mineralnih,  termalnih  i termomineralnih voda je prije svega Sarajevsko p olje oko rijeke Željeznice, zatim širi prostor naselja Buhotina  kod  Kobiljače i  Podlipnik.   Termomineralne vode  Ilidže  su mješavina dvije  vode  različite mineralizacije (starijih i mlađih voda) i ne mješaju se sa površinskim i pitkim vodama u aluvionu niti 
sa termalnim i termomineralnim vodama niže temperature. Termomineralne  sumporovite  vode  Ilidže  predstavljaju  dugoročnu  osnovu  za  razvoj  banjskog turizma.  Termomineralne  vode  Blažuja  se  flaširaju.  Termalne  vode  u  Butmiru,  Sokolovićima  na Mostarskom  raskršću  i  Rakovici  se  koriste  za  flaširanje,  vodosnabdijevanje,  navodnjavanje  i rekreaciju.

== Infrastruktura ==
[[File:Ilidža - kružni tok saobraćaja.jpg|mini|desno|Kružni tok saobraćaja na Ilidži]]
[[Datoteka:Ilidza Public Medical Center.jpg|mini|260x260piksel|Dom zdravlja Ilidža]]

=== Saobraćaj ===
Kroz Ilidžu prolaze važne prometnice prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]] i srednjoj Bosni, željeznička pruga Sarajevo-[[Ploče]], autoput A-1, kao i elektro, PTT, kanalizacijska i plinska mreža. Sa Sarajevom općina povezana je tramvajskom prugom. Na  teritoriji  općine  Ilidža  smješten  je  [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]].

=== Zdravstvo ===
Glavna zdravstvena ustanova na području općine Ilidža je Dom zdravlja Ilidža, koji se nalazi u ulici Mustafe Pintola. Pored toga, na Ilidži postoje još brojne privatne klinike.

Tradicija banjskog liječenja na ovim prostorima datira još iz vremena I stoljeća nove ere u vrijeme Rimskog carstva. Nastavlja se za vrijeme Osmanskog carstva a svoj puni procvat doživljava u vrijeme Austrougarske vladavine kada je i izgrađen kompleks hotela prepoznatljiv u današnjem obliku.&lt;ref name=&quot;banja&quot;&gt;{{Cite web |url= https://gdjenaodmor.com/more/361-zdravstvena-ustanova-ljeciliste-banja-terme-ilidza |title=Zdravstvena Ustanova Lječilište Banja Terme Ilidža |work= gdjenaodmor.com |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Ilidže|Spisak naseljenih mjesta u općini Ilidža}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Ilidža ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Ilidža
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 11550
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 66730
| g2013_bosnjaci           = 58120
| g2013_srbi               = 1600
| g2013_hrvati             = 3030
| g2013_bosanci            = 1036
| g2013_romi               = 376
| g2013_muslimani          = 269
| g2013_bosanciihercegovci = 462
| g2013_albanci            = 148
| g2013_jugosloveni        = 31
| g2013_ukrajinci          = 3
| g2013_crnogorci          = 22
| g2013_turci              = 565
| g2013_slovenci           = 12
| g2013_pravoslavci        = 12
| g2013_makedonci          = 8
| g2013_nisu_izjasnili     = 657
| g2013_nepoznato          = 64
| g1991_ukupno             = 67937
| g1991_muslimani          = 29337
| g1991_srbi               = 25029
| g1991_hrvati             = 6934
| g1991_jugosloveni        = 5181
| g1981_ukupno             = 57243
| g1981_muslimani          = 18738
| g1981_srbi               = 22246
| g1981_hrvati             = 6880
| g1981_jugosloveni        = 7972
| g1981_albanci            = 144
| g1981_makedonci          = 27
| g1981_romi               = 240
| g1981_madjari            = 40
| g1981_slovenci           = 63
| g1981_crnogorci          = 475
| g1971_ukupno             = 39452
| g1971_muslimani          = 12462
| g1971_srbi               = 18627
| g1971_hrvati             = 6446
| g1971_jugosloveni        = 954
| g1971_albanci            = 58
| g1971_makedonci          = 26
| g1971_romi               = 42
| g1971_madjari            = 19
| g1971_slovenci           = 74
| g1971_crnogorci          = 337
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Ilidža (Sarajevo dio) ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Ilidža
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 170607
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=http://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 63528
| g2013_bosnjaci           = 55231
| g2013_srbi               = 1523
| g2013_hrvati             = 2911
| g2013_bosanci            = 995
| g2013_romi               = 376
| g2013_muslimani          = 256
| g2013_bosanciihercegovci = 454
| g2013_albanci            = 146
| g2013_jugosloveni        = 31
| g2013_ukrajinci          = 3
| g2013_crnogorci          = 22
| g2013_turci              = 565
| g2013_slovenci           = 12
| g2013_pravoslavci        = 10
| g2013_makedonci          = 8
| g2013_nisu_izjasnili     = 630
| g2013_nepoznato          = 57
}}

== Kulturno naslijeđe ==
* [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|Arheološko područje Butmir]], najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini, nalazi se na desnoj obali rijeke Željeznice, nedaleko od savremenog naselja [[Butmir]]. Samo neolitsko naselje, otkriveno još prije punih sto godina i po njemu je čitava jedna grupa mlađeg [[neolit]]a centralne Bosne dobila naziv [[Butmirska kultura]].
* [[Aquae S (Ilidža)|Antička urbana cjelina]],  rimsko naselje, gradska općina Banja S.... (Aqua S... ) kolonijalnog  ranga.
* [[Crkvina kod Vrutaka (Ilidža)|Srednjevjekovni arheološki lokalitet]]  -  Selo [[Vrutci]] leži ispod Igmana, oko 3&amp;nbsp;km zapadno od Ilidže. Na lokalitetu  Crkvina,  sjeverno  od  Vrela  Bosne,  pokraj  aleje  Ilidža  –  Vrelo  Bosna,  otkriveni su  ostaci preromaničke crkve i srednjevjekovno groblje. To je jedna od najstarijih crkava u centralnoj   Bosni i na  osnovu  analogija  može  se  datirati  u  drugu  polovinu  X  vijeka.  Lokalitet je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (na spisku za grad Sarajevo).

Iz Osmanlijskog perioda  (XIV –  XIX. st.) najznačajnije naslijeđe je:
* banjska zgrada sa dva bazena, pokrivena kubetima
* dva hana za stanovanje,
* [[Rimski most|Most preko rijeke Bosne na Pladištu]] sagrađen 1530-1550. god.  –  U konstrukciju mosta ugrađeno je ornamentirano kamenje iz rimskog perioda, zbog čega je ovaj most u narodu poznat kao ''Rimski most''. Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (na spisku za grad Sarajevo).
* '''ishodne kuće  –  ljetnikovci'''. 
* [[musliman]]ski spomenici nišani ili bašluci.&lt;ref name=&quot;Ilidža&quot;/&gt;

Iz novijeg doba su:
* '''Hotelski  kompleks'''  na  Ilidži („Igman“, „Hungaria“, „Austria“ i „Bosna“), nastao je u periodu  Austro -ugarske  uprave.
* [[Crkva sv. Save u Blažuju]] zajedno sa grobljem, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (na spisku za grad Sarajevo).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Odluke&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=86 |title=Nacionalni spomenici za grad Sarajevo |access-date=29. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402091043/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Odluke&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=86 |archive-date=2. 4. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* '''Tunel  Dobrinja  -  Butmir''', simbol otpora stanovnika opkoljenog  Sarajeva  u  ratu  1992-1995.  godine,  predstavlja  dokument i  svjedočanstvo najnovije historije grada.

Međutim,  u  godinama  [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-1995]] i  kasnije,  sve  do  danas,  prisutne  su  značajne  destrukcije objekata  graditeljskog  naslijeđa  i  devastacije  prostora  prirodnog  naslijeđa.  Nedostaju potrebna finansijska sredstva za sanaciju i zaštitu.

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na Ilidži}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ilidža Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinailidza.ba/ Zvanični sajt općine Ilidža]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Kanton Sarajevo}}
{{Sarajevo}}
{{Općina Ilidža}}

[[Kategorija:Ilidža|*]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Kantonu Sarajevo]]
[[Kategorija:Naselja banje u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>k0qiw8ttrr2628nlajtf71ny62g64mq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fojnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6195</id>
    <revision>
      <id>3427629</id>
      <parentid>3349230</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T17:13:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31427" xml:space="preserve">{{wiki članak}}
{{Drugo značenje|Fojnica (čvor)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Fojnica
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Fojnica
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Fojnica, vyhlasene lazenske mesto.jpg
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Panorama Fojnice
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Fojnica grb.png
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Fojnica.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Fojnica u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|43|57|46.6|N|17|53|54.5|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Sabahudin Klisura&lt;ref name=&quot;Izbori_2016&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/114/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Fojnica |work=izbori.ba |accessdate= 27. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_naselja           = 2.87
| površina_općine            = 301.26
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 2112
| najveća_visina_vrh         = [[Vranica]] 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 3570
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 12356
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 71 270
| pozivni_broj               = (+387) 30
| matični_broj_naselja       = 115592&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=24. 11. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 10324
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.fojnica.ba}}
| fusnote                    = 
}}
'''Fojnica''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Administrativno pripada [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]].

== Geografija ==
Fojnica se nalazi u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], oko 50&amp;nbsp;km zapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]] i 587 m iznad nivoa mora. Površina općine iznosi 308&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Graniči sa sljedećim općinama: [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Novi Travnik]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Konjic]]. Veliki dio površine općine Fojnica zauzimaju visoravni, pašnjaci i polja, i to 46% u odnosu na ukupnu površinu općine, a od toga 10% polja, 20% visoravni i 16% pašnjaci.

===Planine===
[[Datoteka:Vranica.jpg|mini|desno|260px|Planina [[Vranica]]]]
Na području općine nalaze se 4 planine i to:&lt;br&gt;
[[Vranica]] - 2112 m&lt;br&gt;
[[Zec (planina)|Zec]] - 1800 m&lt;br&gt;
[[Zahor]] - 1400 m&lt;br&gt;
[[Pogorelica]] - 1432 m

Najveći vrh zove se Nadkrstac i ima nadmorsku visinu od 2112 m, nalazi se na planini [[Vranica]]. Također na [[Vranica|Vranici]] se nalazi i prirodno [[Prokoško jezero]] na nadmorskoj visini od 1670 m.

===Rijeke===
[[Datoteka:Fojnica rijeka.jpg|mini|desno|260px|[[Fojnička rijeka]]]]
[[Datoteka:Prokosko jezero.jpg|mini|desno|260px|[[Prokoško jezero]]]]
Područje cijele općine bogato je vodenim resursima. Rijeke su tokom čitave godine bogate ribom i neki od riječnih tokova imaju kapacitet za proizvodnju električne energije, te izgradnju hidrocentrala.

Kroz područje općine Fojnica protiču tri rijeke:
* [[Željeznica (rijeka)|Željeznica]]
* [[Dragača]]
* [[Fojnička rijeka|Fojnica]]

===Jezera===

[[Prokoško jezero]], nalazi se na nadmorskoj visini od 1670 m na planini Vranici. Poznato je po prisustvu [[Triton (vodozemac)|Tritona]], endemske vrste vodozemaca, i privlači veliki broj turista.

===Termalne vode===

Fojnica je danas najpoznatija po svojoj banji čija se radioaktivnost i ljekovitost ispitivala još krajem 19. stoljeća, a eksploatacija počela poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Fojnička radioaktivna mineralna voda pripada slabo mineraliziranim termalnim vodama, sa temperaturom koja iznosi 31,5&amp;nbsp;°C i snage radioaktivnosti oko 45 Machovih jedinica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.reumal.ba/tradicija.shtml|title=Voda i tradicija|website=Ljeciliste «Reumal» Fojnica|language=bs-BA|accessdate=27. 11. 2016|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110720050404/http://www.reumal.ba/tradicija.shtml|archivedate=20. 7. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Djelotvorna je u liječenju svih oblika [[reuma]]tizma, bolesti kostiju i mišića, bolesti perifernog nervnog sistema, itd.

== Historija ==

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Kovanica tvrtka II.jpg|mini|desno|Kovanica Kralja [[Tvrtko II|Tvrtka II]], nastala u Fojnici]]

Tragovi ljudskog razvoja na fojničkom području prate se od najstarijih vremena. U srednjem vijeku Fojnica je otvoreni [[trg]] koji doživljava značajan razvoj [[Rudarstvo u srednjovjekovnoj Bosni|zahvaljujući obližnjim rudnicima]].

Prvi put se spominje 18. marta 1365. kada je [[Hans Sasinović]] u svoje i u ime svoga brata Nikla prodao dvojici Dubrovčana polovinu rupa (rudarskih jama) u Fojnici i [[Ostružnica|Ostružnici]]. Tu se 1373. spominje posebno sasko vijeće (Curia Teutonicorum) sa elementima samouprave građana (purgara, njem. Bürger) koji su domaći stanovnici. Organizirano prisustvo [[Sasi u srednjovjekovnoj Bosni|Sasa]] i njihov utjecaj na domaće organe vlasti pokazuje razvijenu rudarsku sredinu, nalaženje i vađenje rude i njenu metaluršku obradu (mlinovi za prečišćavanje i topionice za topljenje rude) na kojim poslovima se angažuje mjesno stanovništvo koje vremenom preuzima tehniku obrade metala u potpunosti.

Naselje pripada župi [[Lepenica]] u neposrednom kraljevom posjedu ([[Kraljeva zemlja|contrata del re]]), a štiti ga obližnja tvrđava [[Kozograd]] (prvi spomen 1434). Sjajno doba u razvoju Fojnice dešava se tridesetih godina 15. stoljeća zahvaljujući pojačanoj eksploataciji srebra na kojoj se bazira čitav privredni polet. Tada je tu formirana najjača [[Kolonije u srednjovjekovnoj Bosni|dubrovačka kolonija]] u Bosni u periodu 1430. do 1463. (ukupno 365 [[Dubrovnik|Dubrovčana]]). Brojnost kolonije i sve elemente života pokazuje i primjer Budislava Slavkovića koji je biran u dubrovačke sudske komisije čak 152 puta. Tu nije samo [[Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|centar razmjene nego i potrošnje]]. Testamenti pojedinih trgovaca koji imaju svoje radnje govore o velikom broju domaćeg stanovništva uključenog u trgovinu i [[Zanatstvo u srednjovjekovnoj Bosni|zanatstvo]] i raznovrsnoj skupocjenoj robi. Jedan od značajnijih dubrovačkih trgovaca Doberko Stuparić svoje trgovačke knjige pohranio je kod [[Franjevci u srednjovjekovnoj Bosni|franjevaca]] u Fojnici. U Fojnici je bila [[Carine u srednjovjekovnoj Bosni|carinarnica]] i [[Kovnice novca u srednjovjekovnoj Bosni|kovnica novca bosanskih vladara]].

Naselje je imalo svoje središte (mercatum, piaza), poslovnu četvrt u kojoj se odvijala razmjena i cjelokupan život sa pratećim radnjama, gostionicama i konačištima. Na čelu gradske uprave u 15. st. je [[gradski knez]]. Procjene izvedene na osnovu prvih osmanskih popisa govore o naselju sa preko 2000 stanovnika. Privredni razvoj doveo je i do procvata kulturnog života. U zaostavštini jednog dubrovačkog trgovca koji je boravio u Fojnici od 1439. do 1446. spominje se pet knjiga pisanih 'in schiavo', pri čemu je jedna s koricama od kadife (uno libro in schiavo con le coverte de veluto).

Na lokalitetu [[Crkovište]] (zapadni dio naselja) bio je podignut franjevački samostan sa crkvom [[Sveta Marija|sv. Marije]] u prvoj polovini 15. st. (prvi spomen iz 1435). Kao gvardijani fojničke crkve navode se Vlaho, Radič Mišetić, Vladislav i Gabrijel Milatović. Gvardijan Ivan (Johanes) koji se spominje 1473. bio je domaći čovjek. Tu je bilo i monahinja. Uz samostan se nalazio [[leprozorijum]] za bolesne. Samostan je srušen u 16. st. Kasnije je izgrađen na brdu pod Križem. Samostan posjeduje bogat arhiv i biblioteku. Pored mnoštva rukopisa tu se nalazi i čuvena [[Fojnička ahdnama|Ahdnama]] sultana [[Mehmed II Osvajač|Mehmeda II Osvajača]] te [[Fojnički grbovnik]].

=== Osmansko doba ===

Osvajanje Fojnice od strane [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]] uslijedilo je u proljeće 1463. godine. Fojnica je zatečena kao druga po veličini [[varoš]] u [[Srednjovjekovna Bosna|Bosni]]. Veća od Fojnice bila je samo [[Srebrenica]]. U daljem toku broj stanovnika u Fojnici bio je u opadanju. Pod osmanskom vlašću naselje je pripojeno visočkoj nahiji, u 17-18. st. je bilo podređeno Kreševu, a od 1784. do 1865. je samostalna [[nahija]] i sjedište samostalnog [[kadiluk]]a. Rudarstvo je bitna privredna grana i u osmansko doba ([[srebro]], [[zlato]], [[bakar]], [[azur]]). Uz postojeće katoličko, formira se zajednica muslimanskog stanovništva koje unosi u naselje elemente orijentalne i islamske kulture ([[džamije]], [[tekije]], [[medrese]], [[hanovi]], [[karavansaraj]]i).

Do 1604. godine cjelokupno fojničko stanovništvo bilo je opalo na svega 144 kuće. Prva [[Islam|muslimanska]] domaćinstva u Fojnici evidentirana su [[1485]]. godine, kada je zabilježeno 7 takvih kuća. [[Rudarstvo]], na čijem se nekadašnjem prosperitetu razvila ova varoš, od dolaska osmanske vlasti bilo je u stalnom opadanju. Ovaj period u razvitku Fojnice predstavlja vrijeme zamiranja klasičnog rudarstva, a [[zanat]]ska proizvodnja još je bila vrlo slaba u početnoj fazi. Na glasu je kasnije postala fojnička proizvodnja oružja: [[Sablja|sablje]], duge puške, handžari, razni alati za obradu zemlje i drugo. Na [[Fojnička rijeka|Fojničkoj rijeci]] u [[16. vijek|16. stoljeću]] radili su brojni [[mlin]]ovi. Godine [[1540]]. u Fojnici je evidentirano 27 mlinova, te 1 stupa za obradu ćebadi.

=== Period austro-ugarske vladavine ===

Fojnica i njena okolina za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vladavine nije doživjela privredni prosperitet kao oni gradovi koje je zahvatila industrijalizacija i nove saobraćajne mogućnosti. Geološka istraživanja koja su vršena u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] neposredno poslije dolaska [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] nisu zaobišla ni Fojnicu. Tako je utvrđeno prvom analizom piritne rude da se u toni rude nalazi 8-15 grama [[Zlato|zlata]]. Procijenjeno je da je nalazište u [[Bakovići (Fojnica)|Bakovićima]] rentabilno za proizvodnju i prvi koncesionari su bili braća Došen 1885. godine. Uporedo sa aktiviranjem rudarske proizvodnje počinje i eksploatacija i prerada šume kojom je fojničko područje izuzetno bogato. Međutim saobraćajna izoliranost uticala je da u čitavom tom periodu ne nastane nijedan značajniji prerađivački kapacitet do poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

===Kraj 20. stoljeća===

Zahvaljujući svojim prirodnim bogatstvima, Fojnica je doživjela snažnu ekspanziju u privrednom smislu nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Drvno–prerađivačka, tekstilna i grafička industrija doživjele su snažan razvoj i postale okosnica privrednog razvoja općine. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Fojnica je slovila kao srednje razvijena općina s jasno naznačenim strateškim pravcima razvoja zasnovanim na izdašnim prirodnim resursima voda, šuma i ruda. Osamdesetih godina 20. stoljeća došlo je do snažne ekspanzije zdravstvenog i rekreativnog turizma, sa tendencijom proširenja turističkih sadržaja, kao i uzgojem i preradom drveta.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Fojnice|Spisak naseljenih mjesta u općini Fojnica}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Fojnica ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Općina Fojnica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 10324
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|accessdate=19. 9. 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archivedate=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |accessdate= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 12356
| g2013_bosnjaci           = 7592
| g2013_srbi               = 48
| g2013_hrvati             = 3664
| g2013_bosanci            = 91
| g2013_romi               = 35
| g2013_muslimani          = 45
| g2013_bosanciihercegovci = 10
| g2013_albanci            = 23
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_crnogorci          = 3
| g2013_pravoslavci        = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 46
| g2013_nepoznato          = 770
| g1991_ukupno             = 16296
| g1991_muslimani          = 8024
| g1991_srbi               = 157
| g1991_hrvati             = 6623
| g1991_jugosloveni        = 407
| g1981_ukupno             = 15045
| g1981_muslimani          = 7637
| g1981_srbi               = 422
| g1981_hrvati             = 6432
| g1981_jugosloveni        = 413
| g1981_albanci            = 24
| g1981_crnogorci          = 24
| g1981_makedonci          = 8
| g1981_slovenci           = 3
| g1981_mađari             = 1
| g1981_romi               = 1
| g1971_ukupno             = 12829
| g1971_muslimani          = 6473
| g1971_srbi               = 223
| g1971_hrvati             = 5948
| g1971_jugosloveni        = 85
| g1971_crnogorci          = 21
| g1971_albanci            = 15
| g1971_slovenci           = 13
| g1971_makednoci          = 2
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naselje Fojnica ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Naselje Fojnica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 10324
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 3570
| g2013_bosnjaci           = 2417
| g2013_srbi               = 33
| g2013_hrvati             = 935
| g2013_bosanci            = 57
| g2013_romi               = 34
| g2013_muslimani          = 25
| g2013_bosanciihercegovci = 6
| g2013_albanci            = 22
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_crnogorci          = 2
| g2013_pravoslavci        = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 19
| g1991_ukupno             = 4225
| g1991_muslimani          = 2095
| g1991_srbi               = 130
| g1991_hrvati             = 1563
| g1991_jugosloveni        = 297
| g1981_ukupno             = 3411
| g1981_muslimani          = 1722
| g1981_srbi               = 158
| g1981_hrvati             = 1158
| g1981_jugosloveni        = 322
| g1981_albanci            = 24
| g1981_crnogorci          = 9
| g1981_makedonci          = 5
| g1981_slovenci           = 2
| g1981_mađari             = 1
| g1971_ukupno             = 2254
| g1971_muslimani          = 1262
| g1971_srbi               = 134
| g1971_hrvati             = 745
| g1971_jugosloveni        = 76
}}

==Kulturno–historijski spomenici ==

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Fojnici}}

===Stećci===
[[Datoteka:Stecak fojnica.jpg|mini|desno|260px|[[Stećak|Stećci]] u Fojnici]]
Na području Fojnice nalazi se veliki broj [[nekropola]] sa [[stećak|stećcima]], koji su ostali sačuvani do današnjih dana. Na lokalitetu [[Polje Ostružnica|Ostružnica]], otkrivena je nekropola sa 50 stećaka, od čega je 10 sanduka i 40 ploča bez ukrasnih motiva. U naselju [[Otigošće]] otkrivena je nekropola sa 46 stećaka u obliku sanduka bez ukrasnih motiva. Dva velika stećka sa lokaliteta [[Lužine (Fojnica)|Lužine]] premješteni su kod hotela “Reumal”, oba su u obliku sljemenika, od kojih je jedan dekorisan ukrasnom rozetom sa 8 latica. Također u naselju [[Dusina (Fojnica)|Dusina]] postoji jedan stećak u obliku sanduka, koji je znatno oštećen, a u samom gradu, u haremu Šečerhanova bašča, nalazi se jedan stećak, sa izuzetnom ukrasnom ornamentikom.

===Tvrđave===

Zanatstvo i trgovina su bili razvijeni u Fojnici i prije dolaska [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]], što potvrđuju gradovi poput Kozograda, Zvonigrada i Kaštela.

====Kašteli====
Na padinama planine [[Zahor]], iznad naselja [[Rizvići (Fojnica)|Rizvići]], nalaze se ruševine [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] građevine Kaštela, koje su služile [[Franjevci]]ma kao sklonište od [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]]. To je pećina sa nekoliko izdubljenih pregrada, u koju su se sklonili [[franjevci]] i [[Anđeo Zvizdović]] sa njima, koji je upravo odatle sišao u [[Pobrđe Milodraž|Milodraško polje]] 1463. godine, gdje je od [[Mehmed II|sultana Mehmeda II El Fatiha]] preuzeo [[Ahdnamu]]. Dvije zidane kule, koje i sada stoje, narod naziva Bijeli grad i Crni grad, a po narodnom vjerovanju, u jednoj od njih postoje gvozdena vrata na ulazu u neku podzemnu prostoriju sa blagom.

==== Kozograd ====
Kozograd (Chossao, Cosao) je utvrda smještena u današnjoj fojničkoj općini. Ruševine se nalaze u šumovitom i nenaseljenom predjelu na obronku planine [[Matorac]]. U pisanim izvorima se spominje u [[15. vijek]]u latinski formom Chossao ili Cosao. Njegova izgradnja veže se za jačanje privrednog razvoja fojničkog kraja u 14. vijeku.

Utvrda je podignuta na strmoj i teško pristupačnoj stijeni. Na južnoj strani je zaravan koja se zove [[Kraljičin grič]]. Na zapadnoj strani je u živoj stijeni isklesan sporedni ulaz u utvrdu. U sedlu brijega su dva duboka jarka, preko kojih je bio [[pokretni most]]. Utvrda je imala dvije kule i obor. [[Branič-kula]] bila je okrugla s vanjskim prečnikom od oko 7,2 metra. Manja kula je bila kvadratna sa stranama od 5,5 m i debljinom zida oko 1,2 metra. Utvrda je sagrađena od lomljenog, a ponegdje i od obrađenog kamena sa tipičnim iskorištavanjem konfiguracije terena.&lt;ref&gt;Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 22&lt;/ref&gt;

U pisanim izvorima Kozograd (Cosao) se prvi put spominje 17. januara 1434. u pozivu na sud dubrovačkim trgovcima u Bosni zbog nastale štete u pljački karavana u [[Konjic]]u. Pored ostalih poziv je upućen i Vukoslavu Kopiliću za kojeg se smatralo da se nalazi u Kozogradu.&lt;ref&gt;„ ... Nalcho Vlacotich dilecto citadino nostro in Sotto Boraz ... de auarea de perperos 3509 i quali diseno esserli sta furati a Cogniz alo viazo de Bosina in lo carauano ... similes litere scripte fuerunt infrascriptis ... Vochossauo Copilich in Cosao, Radossauo Zazno in Sotto Proxor, Nixe Celubinouich in Cogniza, Ratcho Pripchouich in Cognoeniça, Ratcho Bonauentura in Narente ...” (17.  januar 1434. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Citationes de foris, Svezak: I, Folija: 58.&lt;/ref&gt; Podgrađe Kozograda se spominje marta 1449. (sub castro vocato Chosau) &lt;ref&gt;„Ruschus Tudrouich coram domino Rectore ser Marino Ju. de Georgio fecit lamentum supra Giurach Gliubetchouich famulum Matchi Pripchouich, dicens quod in partibus Bosne dictus Giurach fregit unam capsam dicti Ruschi, quam dimiserat in manibus Obrad Bogossalich et Radiuoi Dobroucich, ipsius famulorum qui eum aufugissent timore Turchorum cum dicta capsa sub castro vocato Chosau. Dictus Giurach venit de nocte et fregit dictam capsam de qua asportauit ducatos septem auri et grossos 26 monete Bosignane et botonos et cercellos argenti et anullos argenti, circha unius libre et unam taciam argenti unciarum sex” (17. mart 1449. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lamenta de foris, Svezak: XXII, Folija :42 verso.&lt;/ref&gt; , ali je pravo pitanje gdje se ono nalazilo s obzirom na smještaj Kozograda. Prema predaji u gradu Kozogradu je boravila kraljica [[Katarina Kosača]] 1463. i odatle je izbjegla pred [[Osmanlije|Osmanlijama]].&lt;ref&gt;M. Drmač, Župa Lepenica, 24&lt;/ref&gt;

====Zvonigrad==== 
[[Datoteka:Fojnica atik dzamija.jpg|mini|desno|260px|Atik džamija u Fojnici]]
Arheološka istraživanja lokaliteta [[Zvonigrad]], iznad naselja [[Otigošće]], ustanovila su da je ovdje bilo [[Prahistorija|prahistorijsko]] naselje gradinskog tipa i da se još uvijek prepoznaju umjetne terase, tragovi naselja i zidovi bez kreča, dok su na čitavoj gradini razasuti ulomci prahistorijske keramike.

===Džamije===
{{Glavni|Spisak džamija u Fojnici}}
[[Datoteka:Fojnica carsijska dzamija.jpg|mini|desno|260px|Čaršijska džamija u Fojnici]]
Prvu džamiju u Fojnici podigao je Mustafa Hadr, [[Islamski kalendar|hidžretske]] 958. godine, odnosno 1551. godine. Naziv ulice Hadrovići sačuvan je do danas, podsjećajući upravo na osnivača i njegove potomke. Popis iz 1604. godine bilježi navedenu džamiju pod imenom Atik (''stara'') [[džamija]]. Današnji natpis nad ulazom u džamiju pokazuje da je objekat obnovljen 1820. godine i da je obnovom rukovodio [[Abdurahman Sirrija]].

Drugu džamiju podigao je vlastitim sredstvima Šaban Ahmed–efendija, tadašnji [[Kreševo|kreševsko]]–fojnički [[kadija]], [[Islamski kalendar|hidžretske]] 1077. godine, odnosno 1666. godine. Na tom prostoru razvija se i glavni dio fojničke [[Čaršija|čaršije]], po čemu je i [[džamija]] u narodu nazivana Čaršijska, koja je bila kulturni i društveni centar [[Mahala|mahale]].

Treću džamiju napravio je [[Hadži Muharrem]]-efendija u mahali Pavlovac, 18 godina nakon izgradnje Čaršijske džamije. Ova džamija bila je kulturni i društveni centar ove mahale.

===Tekije===
U kulturnohistorijskom nasljeđu fojničkog kraja značajno mjesto zauzimaju i tri [[Tekija|tekije]] [[Nakšibendije|nakšibendijskog tarikata]], po kojima je ovaj kraj duže vremena bio poznat relativno širokom krugu interesanata [[Sufizam|islamskog misticizma]].

====Nakšibendijska tekija====
Posebna [[Tekija|tekijska zgrada]] nastala je tek po izgradnji Čaršijske džamije, u drugoj polovini [[17. vijek|17. stoljeća]], vjerovatno na poticaj osnivača džamije, kadije, Šaban Ahmed–efendije. To se moglo desiti oko 1670. godine, jer tačnog datuma nema. Prvi poznati čovjek čije je ime vezano za tekiju u Fojnici bio je [[Husein Zukić|Husein-baba Zukić]], koji se nakon školovanja vratio u Fojnicu i počeo službu prvo u [[Medresa|medresi]], a zatim i u tekiji. On u tekiju uvodi [[Nakšibendije|nakšibendijski]] [[zikr]], kome je ona ostala vjerna sve do kraja svog djelovanja. Tekijska zgrada u Fojnici nalazila se sve do požara 1945. godine na zapadnoj strani [[Mezarje|mezarja]] Čaršijske džamije.

====Tekija u Vukeljićima====
Osnovana je 1780. godine, a napravio ju je Husein-baba Zukić, na šta upozorava i natpis na desnoj strani od glavnog ulaza u [[Tekija|tekiju]], koji glasi: 
{{Citat|Ovu dervišku tekiju sagradio je baštinik znanosti učitelja profeta i sluga reda [[nakšibendijski tarikat|nakšibendija]], duhovni učitelj i vodič, šejh Husein Zukić Bošnjak 1780–81. godine.}}

====Tekija na Oglavku====
[[Tekija na Oglavku|Tekija]] je osnovana 1798. godine u naselju [[Oglavak]]. Njeni osnivači bili su Husein-baba Zukić i Abdurahman Sirrija, koji je postao i prvi [[šejh]] tekije. Nakon smrti Sirrija, nad njegovim mezarom na Oglavku izgrađeno je [[turbe]], po želji i direktivi njegovog poštivaoca, hercegovačkog vezira [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-paše Rizvanbegovića]]. Par stotina metara istočno od tekije i turbeta Šejha Sirrija postoji i turbe šejha [[Husein Horasanija|Huseina Horasanije]], savjetnika [[Mehmed II|sultana Mehmeda El Fatiha]], koji je ovdje umro ili poginuo. Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1993. godine tekija na Oglavku je izgorila, ali je nakon rata ponovo obnovljena i stavljena u funkciju.

===Musafirhana===
Najstariji sačuvani objekat od javnog značaja u Fojnici je svakako [[Musafirhana u Fojnici|musafirhana]], poznata i po nazivu Salihagića kuća. Napravljena je u drugoj polovini 16. stoljeća. U ovoj musafirhani nastala su i do danas sačuvana dva rukopisna primjerka [[Kur’an]]a iz 1615. i 1648. godine. Jedan od ovih primjeraka, pisan 1648. godine, još je u Fojnici, dok se drugi poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] našao u [[Dubrovnik]]u. Kada je u maju 1945. godine Fojnicu zahvatio veliki požar, vatra je stigla do musafirhane i tu stala, nakon čega se povukla i ugasila. Salihagića [[musafirhana]] u Fojnici bila je pod zaštitom države još od [[1945]]. godine. Od [[19. vijek|19. stoljeća]] pa do 2009. godine musafirhana je bila u vlasništvu fojničke porodice Salihagić. Polovinom 2009. godine musafirhanu je kupio imućni poduzetnik iz Fojnice, te je odmah pristupio restauraciji objekta. Njegova želja je da se sa završetkom obnove musafirhani vrati i njena upotrebna vrijednost.

===Franjevački samostan===
{{glavni|Franjevački samostan Fojnica}}
Franjevački samostan u Fojnici izgrađen je u 14. stoljeću kada su [[Franjevci]] došli u Fojnicu. Prvobitno se nalazio u sjevernom dijelu Fojnice, na Pazarnicama. Početkom 16. stoljeća premješten je na donje padine brda Križ, gdje se i danas nalazi. Muzejska zbirka i biblioteka [[Franjevački samostan Fojnica|franjevačkog samostana]] su kao pokretno dobro Nacionalni spomenik [[BiH|Bosne i Hercegovine]].

===Ahdnama=== 
[[Datoteka:Ahdnama.jpg|mini|desno|260px|Ahdnama u Fojnici]]
U Fojnici se nalazi [[Ahdnama Mehmeda II|Ahdnama]] [[Mehmed II|sultana Mehmed el Fatiha II]], to jest njegova pismena garancija stanovništvu Fojnice da će imati sva lična, te imovinska prava i slobode. Ahdnama je napisana 28. maja 1463. godine u [[Pobrđe Milodraž|Milodražu]]. Poznata je kao najstariji dokumenat o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] u historiji, 326 godina prije [[Francuska revolucija|Francuske buržoaske revolucije 1789. godine]] i 485 godina prije [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Međunarodne deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine]]. Originalan tekst Ahdname, koja se i danas čuva u muzeju [[Franjevački samostan Fojnica|Franjevačkog samostana u Fojnici]], glasi:

{{Citat|Ja sam sultan Mehmed han, neka je poznato svima, uopće od prostog puka kao i odjeljenjima ova moja vlastodržeća povelja, kojom bosanskim svećenicima ukazujem veliku pažnju, te zapovijedam: spomenutim i njihovim ne smije biti smetnje ni pritiska, neka se smjeste u svojim bogomoljama, te kako od uzvišene moje strane, tako od mojih vezira, niti od mojih podčinjenih (robova), niti od mojih podanika – raje niti od svega stanovništva cjelokupne moje države spomenutim nitko se ne smije miješati u njihove stvari niti ih napadati, ni vrijeđati ni njih ni njihov život, njihov imetak (imovinu) ni njihove bogomolje. Također iz tuđine osobito u moju državu dovoditi ljude dozvoljava im se. Stoga spomenutim izdajem moju uzvišenu zapovijed u kojoj im posvećujem svoju brigu i pažnju, te se kunem teškom zakletvom: Stvoriteljem i gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa sa velikim Božijim vjesnikom (Muhamedom) i sa 124.000 pejgambera i sa sabljom koju pašem da ovim što je napisano nikoje lice ne smije se suprotstaviti dok god ovi (Franjevci) služe meni i mojoj zapovjesti budu pokorni.}}

==Klima==

Ovo područje karakteriše planinski tip klime. Osnovne odlike ovog tipa klime jesu niske temperature, snižen zračni pritisak, snažni vjetrovi, smanjena vlažnost zraka i visoka godišnja količina padavina. Godišnje padavine u Fojnici iznose od oko 1200 do 1500&amp;nbsp;mm, i vremenski su gotovo ravnomjerno raspoređene, pa sušnih mjeseci gotovo i da nema. Srednja godišnja temperatura iznosi oko 8,2&amp;nbsp;°C, te se prosječni godišnji broj sunčanih sati kreće u granicama od 1600 do 1700 sati godišnje, što otprilike odgovara [[BiH|bosanskohercegovačkom]] prosjeku. 
==Kultura==
U Fojnici se od 1978. godine održava Književno-kulturna manifestacija [[Susreti Zija Dizdarević]], na kojoj se raspisuje natječaj za najbolju kratku priču pisaca iz [[BiH|Bosne i Hecegovine]] i inozemstva. Osim natječaja, u to se vrijeme u Fojnici održavaju susreti pisaca sa učenicima osnovnih i srednjih škola, književne večeri i promocije knjiga, pozorišne i filmske predstave, izložbe slika i fotografija.&lt;ref&gt;[http://www.fojnica.ba/index.php?idp=susreti_zija_dizdarevic Susreti Zija Dizdarević na web stranici općine Fojnica]&lt;/ref&gt;

==Poznate ličnosti==

* [[Šejh Abdurrahman Sirrija]]
* [[Enver Imamović]]
* [[Zija Dizdarević]]
* [[Hadži hafiz Ramiz ef. Pašić]]
* [[Raif Dizdarević]]

== Literatura ==
* [[Marijan Drmač]], Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 9-97. [https://www.academia.edu/11944945/Marjan_Drma%C4%8D_%C5%BDupa_Lepenica_Historijska_traganja_Broj_14_Institut_za_istoriju_Sarajevo_2014_9-99]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Fojnica Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Srednjobosanski kanton}}
{{Općina Fojnica}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Srednjobosanskom kantonu]]
[[Kategorija:Fojnica|*]]
[[Kategorija:Naselja banje u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>17aovdiuqh4uhnfj2w14wsk3opn4m5o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Laktaši</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7422</id>
    <revision>
      <id>3427633</id>
      <parentid>3424155</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T17:45:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9476" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Laktaši
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Grad Laktaši
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = Laktasi September 2008.jpg
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Centar Laktaša
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Laktaši (grb).svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = Laktaši municipality.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Grad Laktaši u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|54|N|17|18|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| gradonačelnik              = Miroslav Bojić&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Laktaši |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/11/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |accessdate=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| površina_naselja           = 12.77
| površina_grada             = 388.34
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 5419
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_grad          = 34966
| stanovništvo_grad_izvor    = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 78 250
| pozivni_broj               = (+387) 51
| matični_broj_naselja       = 212385&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=24. 11. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 20311
| veb-sajt                   = {{URL|http://opstina-laktasi.com/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Laktaši''' su [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i banjsko lječilište u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], 19{{razmak}}km sjeverno od [[Banja Luka|Banje Luke]].

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Laktaši nalazi se sljedeći spomenik:
* [[Crkve brvnare u Bosni i Hercegovini|Pravoslavna crkva brvnara sa pokretnom imovinom i ostacima nekropole u naselju Malo Blaško]] (graditeljska cjelina).
* [[Arheološko nalazište Bakinci (Laktaši)]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-lista |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Laktaši) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. 11. 2015 }}&lt;/ref&gt;

=== Arheološki lokaliteti ===
* [[Arheološko nalazište Brdašce (Laktaši)]]

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Laktaša|Spisak naseljenih mjesta u gradu Laktašima}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – grad Laktaši ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Laktaši
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 20311
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 69) |work=fzs.ba |accessdate= 29. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 29. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 29. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 34966
| g2013_bosnjaci           = 112
| g2013_srbi               = 33462
| g2013_hrvati             = 521
| g2013_bosanci            = 10
| g2013_romi               = 4
| g2013_muslimani          = 9
| g2013_bosanciihercegovci = 1
| g2013_albanci            = 4
| g2013_jugosloveni        = 50
| g2013_ukrajinci          = 236
| g2013_crnogorci          = 16
| g2013_slovenci           = 47
| g2013_pravoslavci        = 38
| g2013_makedonci          = 16
| g2013_nisu_izjasnili     = 245
| g2013_nepoznato          = 47
| g1991_ukupno             = 29832
| g1991_muslimani          = 408
| g1991_srbi               = 24176
| g1991_hrvati             = 2565
| g1991_jugosloveni        = 1530
| g1981_ukupno             = 27676
| g1981_muslimani          = 245
| g1981_srbi               = 21642
| g1981_hrvati             = 2512
| g1981_jugosloveni        = 2260
| g1981_slovenci           = 35
| g1981_crnogorci          = 28
| g1981_albanci            = 2
| g1981_madjari            = 4
| g1981_romi               = 192
| g1981_makedonci          = 7
| g1971_ukupno             = 25997
| g1971_muslimani          = 341
| g1971_srbi               = 21986
| g1971_hrvati             = 2731
| g1971_jugosloveni        = 84
| g1971_slovenci           = 106
| g1971_crnogorci          = 34
| g1971_albanci            = 5
| g1971_madjari            = 4
| g1971_makedonci          = 3
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Laktaši ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Laktaši
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 212385
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=http://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 5419
| g2013_bosnjaci           = 17
| g2013_srbi               = 5142
| g2013_hrvati             = 72
| g2013_bosanci            = 6
| g2013_romi               = 1
| g2013_muslimani          = 3
| g2013_jugosloveni        = 17
| g2013_ukrajinci          = 12
| g2013_crnogorci          = 10
| g2013_slovenci           = 9
| g2013_pravoslavci        = 10
| g2013_makedonci          = 5
| g2013_nisu_izjasnili     = 74
| g2013_nepoznato          = 9
| g1991_ukupno             = 3483
| g1991_muslimani          = 39
| g1991_srbi               = 2866
| g1991_hrvati             = 99
| g1991_jugosloveni        = 345
| g1981_ukupno             = 2607
| g1981_muslimani          = 15
| g1981_srbi               = 1879
| g1981_hrvati             = 79
| g1981_jugosloveni        = 538
| g1981_crnogorci          = 16
| g1981_albanci            = 2
| g1981_madjari            = 1
| g1981_makedonci          = 3
| g1971_ukupno             = 1415
| g1971_muslimani          = 28
| g1971_srbi               = 1229
| g1971_hrvati             = 77
| g1971_jugosloveni        = 11
| g1971_slovenci           = 4
| g1971_crnogorci          = 15
| g1971_albanci            = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Laktaši}}
* [http://opstina-laktasi.com/ Zvanični sajt grada Laktaša]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Grad Laktaši}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Laktaši|*]]
[[Kategorija:Naselja banje u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>jjg7vb3fqjkkwdhe0x8d85143rgsb5a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zabranjeno pušenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9164</id>
    <revision>
      <id>3427626</id>
      <parentid>3426184</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T15:40:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>70869</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50563" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                = Zabranjeno pušenje
| slika              = Zabranjeno-pusenje-2021.jpg
| slika_veličina     = 320
| široka_slika       = da
| alt                = 
| opis               = Zabranjeno pušenje, 2021.
| pozadina           = skupina
| alias              = 
| porijeklo          = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] 
| žanr               = [[novi primitivizam]], [[punk]], garažni rock, [[rock]], [[rock and roll]], novi val
| karijera           = 1980–danas
| izdavač            = [[Jugoton]], [[Diskoton]], [[Dallas Records]], [[Nimfa Sound]], [[Dancing Bear]], [[Renome]], [[Active Time]], [[TLN-Europa]], [[Menart]], [[Civitas Produkcija|Civitas]], [[Mascom]], [[Hayat Production]], [[Long Play Records|Long Play]], [[Tropik]], [[Croatia Records]]
| povezani_umjetnici = [[Shaderwan Code]], [[Elvis J. Kurtović &amp; His Meteors]], [[Bombaj štampa]], [[The No Smoking Orchestra|No Smoking Orchestra]]
| web_stranica       = {{URL|http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/| zabranjeno-pusenje.com}}
| trenutni_članovi   = 
*[[Davor Sučić]]
*[[Branko Trajkov]]
*[[Robert Boldižar]]
*[[Toni Lović]]
*[[Dejan Orešković]]
| bivši_članovi      = [[#Bivši članovi|Vidi bivše članove]]
| modul              = 
| modul2             = 
| modul3             = 
}}
'''Zabranjeno pušenje''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[rock]] grupa osnovana u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1980. godine. Muzički stil grupe uglavnom se sastoji od osebujnog garažnog [[rock]] zvuka s utjecajima narodne muzike, često s inovativnom produkcijom i složenim pripovijedanjem. Grupa trenutno [[Članovi grupe Zabranjeno pušenje|ima pet članova]], i to su suosnivač benda, [[Pjevanje|pjevač]] i gitarista [[Davor Sučić]], dugogodišnji bubnjar benda [[Branko Trajkov]], gitarista [[Toni Lović]], bas-gitarista [[Dejan Orešković]], te violinista i klavijaturista [[Robert Boldižar]].

Zabranjeno pušenje je nastalo suprotno od tada prevladavajućeg jugoslavenskog punk rocka i novog vala, tijesno povezano s kulturnim pokretom [[Novi primitivizam]] i radio i TV satiričnom i humorističnom emisijom ''[[Top lista nadrealista]]''. Tokom 1980-ih godina grupa je bila jedna od najznačajnijih muzičkih pojava na prostoru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|nekadašnje Jugoslavije]], imali su izuzetno posjećene [[koncert]]e i prodali su na stotine hiljada [[Album|ploča]]. Prvi sastav grupe, u početku poznat kao Pseudobluz Band Zabranjeno Pušenje, činili su gitarista [[Davor Sučić]] i pjevač [[Nenad Janković]], bubnjari [[Zenit Đozić]] i [[Predrag Rakić]], bas-gitarista [[Mladen Mitić]], klavijaturisti [[Dražen Janković]] i [[Zoran Degan]], saksofonista i flautista [[Ognjen Gajić]] i gitarista [[Mustafa Čengić]] (Mujo Snažni). Njihov debitantski studijski [[album]] ''[[Das ist Walter]]'' (1984), u početku objavljen u malom tiražu a na kraju prodan u 100.000 primjeraka, postavio je rekord za prekoračenje početnog izdanja za 30 puta. Njihov sljedeći album ''[[Dok čekaš sabah sa šejtanom]]'' (1985), također u izdanju zagrebačkog [[Jugoton]]a, bojkotovali su glavni mediji zbog slučaja &quot;Crk'o Marshal&quot;. Godine 1986. Rakić, Mitić i Čengić odlučuju napustiti grupu, a pridružuju im se bubnjar [[Faris Arapović]], bas-gitarista [[Darko Ostojić]], gitarista [[Predrag Kovačević]] i klavijaturista [[Jadranko Džihan]].&lt;ref name=&quot;depo&quot; /&gt; Tokom druge polovine osamdesetih godina grupa je s novom postavnom objavila dva albuma ''[[Pozdrav iz zemlje Safari]]'' (1987) i ''[[Male priče o velikoj ljubavi]]'' (1989) u izdanju sarajevskog [[Diskoton]]a.

Tokom 1992. godine, s početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Nenad Janković se seli u [[Beograd]] gdje nastavlja karijeru sa sastavom pod imenom [[The No Smoking Orchestra|Nele Karajlić &amp; Zabranjeno pušenje]] (kasnije [[The No Smoking Orchestra|Emir Kusturica i The No Smoking Orchestra]]), a Sučić i drugi članovi se ponovno okupljaju u Sarajevu, koristeći izvorno ime, nastavljaju rad grupe&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno pušenje at Exit 2017 |url=https://www.exitfest.org/en/zabranjeno-pusenje |work=exitfest.org |access-date=26. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826150339/https://www.exitfest.org/en/zabranjeno-pusenje |archive-date=26. 8. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; objavaljujući peti studijski album ''[[Fildžan viška]]'' (1997) s izmjenjenom postavom. Sastav tokom 1990-ih pored Sučića čine i vođa Novog primitivizma [[Mirko Srdić]], pjevač [[Marin Gradac]], gost s [[Pozdrav iz zemlje Safari|albuma iz 1987.]] [[Predrag Bobić]] , gitarista [[Sead Kovo]] i violinista [[Bruno Urlić]]. Nakon jednog privremenog bubnjara, [[Branko Trajkov]] dolazi u grupu 1996. godine. Ovaj sastav je snimio i šesti album ''[[Agent tajne sile]]'' (1999). Godine 2000. Srdić, Kovo i Gradac su napustili sastav, a gitarista i producent [[Dragomir Herendić]] se pridružio i nastupio na njihovom narednom albumu ''[[Bog vozi Mercedes]]'' (2001). Pet godina kasnije izlati novi dupli album ''[[Hodi da ti čiko nešto da]]'' (2006). Sredinom 2000-ih, Herendić, Bobić i Urlić napuštaju Zabranjeno pušenje, a gitarista [[Toni Lović]], basista [[Dejan Orešković]] i violinista [[Robert Boldižar]] dolaze na njihova mjesta. Deveti studijski album grupe ''[[Muzej Revolucije]]'' (2009) objavljen je na isti dan u gotovo svim bivšim jugoslavenskim republikama na godišnjicu [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Grupa je objavila svoj jubilarni deseti studijski album, ''[[Radovi na cesti]]'', 2013. godine. Jedanaesti studijski album ''[[Šok i nevjerica]]'' objavljen je u 2018. godini. Dvanaesti, ujedno i dvostruki album ''[[Karamba!]]'' objavljen je 2022. godine.

==Historija grupe==
=== Prve godine (1980–1983)===
Ono što će na kraju postati Zabranjeno pušenje započeli su 1979. godine tada 16-godišnji [[Nenad Janković]] (kasnije postao poznat kao dr. Nele Karajlić) i 18-godišnji [[Davor Sučić]] (kasnije mr. Sejo Sexon), dva tinejdžera prijatelja i komšije koji su zajedno pohađali [[Druga gimnazija (Sarajevo)|Drugu gimnaziju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a živjeli u istoj stambenoj zgradi u ulici Fuada Midžića u sarajevskom naselju [[Koševo]]. Uveliko zaljubljeni i duboko uronjeni u [[rock and roll]], dvojac je apsorbovao različite muzičke utjecaje u Jugoslaviji i iz inostranstva dok su očajnički pokušavali dostići osnovnu razinu tehničke osposobljenosti na svojim [[Muzički instrumenti|instrumentima]]. U toj je fazi Janković svirao [[klavir]] a Sučić [[Gitara|gitaru]]. Sučić i Janković ubrzo šire postavu grupe dovođenjem [[Ognjen Gajić|Ognjena Gajić]]a, još jednog prijatelja iz naselja, koji je već imao osnovna znanja stečena pohađanjem muzičke škole.&lt;ref name=&quot;neleknjiga&quot;&gt;{{cite book |last1=Karajlić |first1=Nele |title=Fajront u Sarajevu |date=2014 |url=https://www.laguna.rs/n2420_knjiga_fajront_u_sarajevu_-_dopunjeno_izdanje_laguna.html |publisher=Laguna |location=Beograd |isbn=9788652115648 |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Budući da su sva tri člana grupe, neformalno poznate kao Pseudobluz Bend, živjela sa svojim roditeljima tako su se i probe održavale u stanovima njihovih roditelja.&lt;ref name=&quot;neleknjiga&quot;/&gt; Nakon nekog vremena, za bubnjara benda, Sučić dovodi [[Zenit Đozić|Zenita Đozića]] (u početku poznat kao Zena, kasnije kao Fu-Do), novog kolegu iz Druge gimnazije koji se preselio iz [[Bugojno|Bugojna]] u Sarajevo.

U jesen 1980. godine grupa je dobila još jednog novog člana, gitaristu [[Mustafa Čengić|Mustafu Čengića]], koji opet dovodi [[Mladen Mitić|Mladena Mitića]] koji je svirao [[Bas-gitara|bas-gitaru]].&lt;ref name=&quot;neleknjiga&quot;/&gt; Tih godina grupu su povremeno pratili i [[Mirko Srdić]], [[Zoran Degan]], [[Boris Šiber]], [[Samir Ćeramida]]. Krajem 1980. godine sastav je uspjeo ući u program [[Želimir Altarac Čičak|Želimira Altaraca &quot;Čička&quot;]] koji je organizovao predstavljanje novih muzičkih nada u Domu mladih u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;neleknjiga&quot;/&gt; Ovaj događaj održan pod mantrom &quot;Nove nade, nove snage&quot; bio je prvi javni nastup benda koji tu nastupa pod nazivom &quot;Pseudobluz Bend Zabranjeno pušenje&quot;. Nakon nekog vremena, brišu prvi dio naziva i nastavljaju koristiti samo naziv &quot;Zabranjeno pušenje&quot;. Njihova prva snimka, pjesma &quot;Penzioneri na more idu zimi&quot;, napravljena je za [[Radio Sarajevo]] početkom osamdesetih godina.&lt;ref name=&quot;jutarnji1&quot;/&gt; Od maja 1981. godine Janković i nekoliko članova benda dodatno su se uključili u ''[[Top lista nadrealista|Top listu nadrealista]]'', radijsku emisiju koja se sednično emitovala kao dio Primus programa na drugom kanalu Radija Sarajevo.

=== Proboj i sve veća popularnost u Jugoslaviji (1984–1989) ===
Zabranjeno pušenje je nastupalo po sarajevskim klubovima dvije godine prije nego što su u jesen 1983. godine počeli sa snimanjem prvih pjesama za svoj debitantski [[album]]. Proces snimanja pjesama, u skromnom studiju producenta &quot;Paše&quot; Ferovića, trajao je sedam mjeseci prije nego što je u aprilu 1984. godine objaven album ''[[Das ist Walter]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje: Das Ist Walter |url=https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Das-Ist-Walter/release/10689387 |work=discogs.com |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Zagrebački [[Jugoton]] album prvo izdaje u samo 3.000 primjeraka, što je jasno ukazivalo na izrazito niska tržišna očekivanja. U tom trenutku postava grupe je nešto promijenjena, klavijaturista je Nenadov mlađi brat [[Dražen Janković]] (Seid Mali Karajlić) dok je bubnjar [[Predrag Rakić]] (Šeki Gayton). Iako je album bio objavljen u malom tiražu, konačni broj prodanih primjeraka od 100.000 postavlja rekord za prekoračenje početnog tiraža; za 30 puta je premašen prvi tiraž. Grupa 1984. godine kreće na koncertnu turneju od 60 koncerata po najvećim dvoranama u nekadašnjoj Jugoslaviji i vrlo brzo postaju najveća rock atrakcija nakon samo jednog objavljenog albuma.&lt;ref name=&quot;crorec&quot;/&gt;

Tokom spomenute turneje, na koncertu održanom 27. novembra 1984. godine u [[Rijeka (grad)|Rijeci]]&lt;ref name=&quot;crkovox&quot;/&gt; Nenad Janković je rekao, govoreći o pojačalu koje se u tom trenutku pokvarilo, &quot;Crk'o Marshal... mislim na pojačalo,&quot; što je prepoznato kao dosjetka na račun smrti [[Josip Broz Tito|Maršala Tita]]. Ovaj događaj je doveo grupu u nevolje.&lt;ref name=&quot;jutarnji1&quot;/&gt; Mediji su ih kritikovali, a kampanja protiv njih rezultovala je otkazivanjem koncerata i uklanjanjem ''Top liste nadrealista'' iz programa televizije.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kako je i kad nastalo Pušenje? |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/biografije/kako-je-i-kad-nastalo-zabranjeno-pusenje/#more-83 |work=zabranjeno-pusenje.com |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Skandal je čak privuko pažnju i [[UDBA]]-e. Spasili su ih neki od vodećih liberalnih intelektualca, kao i [[časopis]]i poput [[Polet]]a, Mladine i Slobodne Dalmacije koji su podigli svoj glas u odbranu članova grupe tako da se ta afera završava bez [[zatvor]]skih kazni.&lt;ref name=&quot;crkovox&quot;/&gt;

U takvoj atmosferi, grupa je snimila svoju drugu, dvostruku [[album|ploču]] ''[[Dok čekaš sabah sa šejtanom]]''&lt;ref name=&quot;crkovox&quot;/&gt; u zagrebačkom SIM studiju, koji je objavljen u julu [[1985.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje: Dok Čekaš Sabah Sa Šejtanom |url=https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Dok-%C4%8Ceka%C5%A1-Sabah-Sa-%C5%A0ejtanom/release/771489 |work=discogs.com |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Album je dobio priznanje javnosti i kritičara, ali bojkotovali su ga mediji. Promotivna turneja imala je velikih poteškoća zbog straha organizatora i enormnog prisustva [[Policija|policije]], kao odjeka Marshalove afere.&lt;ref name=&quot;jutarnji1&quot;/&gt; Uprkos nekoliko vrhunskih koncerata kao što oni u Hali Pionir u Beogradu, Poljudu u Splitu ili Domu sportova u Zagrebu, desetke hiljada prodanih ulaznica, turneja je imala prilično razočaravajući završetak jer su grupu napustili Predrag Rakić i Mustafa Čengić u potrazi za sigurnijom egzistencijom. Krajem 1986. godine grupu je napustio i basist Mladen Mitić dok su radili na trećem studijskom albumu.&lt;ref name=&quot;crorec&quot;/&gt;

Ostatak grupe radio je na novom albumu te je polako sastavio novu postavu s bubnjarom [[Faris Arapović|Farisom Arapovićem]] i gitaristom [[Predrag Kovačević|Predragom Kovačevićem]] (Kova ili Kowalski) kao i basistom [[Emir Kusturica|Emirom Kusturicom]]. U to vrijeme Kusturica je bio poznati [[režiser|filmski režiser]] koji je osvojio [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] 1985. godine za film ''[[Otac na službenom putu]]'', a bio je i nominiran za [[Oscar za najbolji strani film|Oscara za najbolji strani film]].&lt;ref name=&quot;jabuka&quot;/&gt; Ova osvježena postava u saradnji s nekim studijskim muzičarima, kao što su basista Predrag Bobić i prateći vokali Dado Džihan i Darko Ostojić, 1987. godine objavljuje novi album ''[[Pozdrav iz zemlje Safari]]'' u izdanju sarajevskog [[Diskoton]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje – Pozdrav Iz Zemlje Safari |url=https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Pozdrav-Iz-Zemlje-Safari/release/771500 |work=discogs.com |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Diskotonovi urednici su imali neke primjedbe, tako da je pjesma &quot;Naš prijedlog za Euroviziju&quot; morala  biti preimenovana budući da je sadržavala komentare o depresivnom stanju privrede i nedostatku slobode izražavanja. Album je ponovno uključivao brojne hit pjesme, kao što su &quot;Pišonja i Žuga&quot;, &quot;Hadžija ili bos&quot;, &quot;Fikreta&quot;, &quot;Dan Republike&quot;, tako da je vratio Zabranjeno pušenje u sam vrh domaće rock scene. Sam album je snimljen u Sarajevu, a miksan u [[London]]u dok je producent bio Sven Rustempašić, sarajlija koji živi u [[Seattle]]-u. Prateća turneja, koja je uključivala 87 koncerata, bila je najveća turneja grupe do tada. Grupa nastupa u gradovima koji do tada nisu nikad imali priliku vidjeti koncert Zabranjenog pušenja uživo. Turnerja je bila presudna za sticanje najšireg kruga publike i lansirala je grupu u krug najvećih domaćih rock imena, rame uz rame sa [[Azra|Azrom]], [[Bijelo dugme|Bijelim dugmetom]] i [[Parni valjak|Parnim Valjkom]]. U januaru 1988. godine bend dobija &quot;Zlatnu ploču&quot; za prodanih 100.000 primjeraka.&lt;ref name=&quot;crorec&quot;/&gt; Grupu napušta Kusturica zbog snimanja svog novog filma ''[[Dom za vešanje]]''.

U oktobru 1988. godine grupa je objavio svoj četvrti album pod nazivom ''[[Male priče o velikoj ljubavi]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje: Male Priče O Velikoj Ljubavi |url=https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Male-Pri%C4%8De-O-Velikoj-Ljubavi/release/2844510 |work=discogs.com |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Pjesme su uglavnom napisao i producirao Sučić. Na albumu su gostovali i operna pjevačica Sonja Milenković, violinist Dejan Sparavalo, kao i [[Goran Bregović]] kao prateći vokal i gitarista. Album je ostvario prosječan uspjeh. Grupa kreće na turneju s ''Top listom Nadrealista'' i grupom [[Bombaj štampa]], takođe jednim od pionira Novog primitivizma. Program je kombinacija teatra i rock and rolla i realizovan je po Sučićevoj ideji. Na 60-ak koncerata program je gledalo preko 200.000 posjetitelja, a turneja je proglašena najuspješnijom turnejom na estradi 1989. godine, ostavivši iza sebe čak i takva imena kao što su Bijelo Dugme i [[Lepa Brena]].&lt;ref name=&quot;crorec&quot;&gt;{{cite web |title=O Zabranjenom pušenju |url=https://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101039&amp;x=16&amp;y=6 |work=on [[Croatia Records]] |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Politička neslaganja, raspad grupe i prijelazni period (1990–1995) ===
:''Više informacija: [[Raspad SFRJ]].''
Odnos između vodećeg dvojca grupe Davora Sučića i Nenada Jankovića, postaje sve hladniji početkom 1990., naročito za vrijeme velike turneje s Bombaj štampom i ''Top listom nadrealista'' tako da je turneja, iako izuzetno komercijalno uspješna, samo pogoršala njihov razlomljeni poslovni i prijateljski odnos.&lt;ref name=&quot;crkovox&quot;&gt;{{cite news|last=Tučkar|first=Zoran|url=http://www.muzika.hr/clanak/22459/interview/davor-sucic-sejo-sexon-zabranjeno-pusenje-crko-je-vox-a-ne-marshall.aspx|title=Davor Sučić aka Sejo Sexon (Zabranjeno pušenje): &quot;Crk'o je Vox, a ne Marshall&quot;|agency=muzika.hr|date=26. 8. 2009|access-date=26. 9. 2018|archive-date=15. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170515152848/http://www.muzika.hr/clanak/22459/interview/davor-sucic-sejo-sexon-zabranjeno-pusenje-crko-je-vox-a-ne-marshall.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Grupa staje s radnom krajem ljeta 1990. kada Sučić obavještava Jankovića kako više nije zainteresovan za saradnju s njim. Tako da su Sučić kao i Darko Ostojić i Faris Arapović napustili grupu, više zbog različitih pogleda na viziju benda nego zbog razlika u političkim pogledima na jugoslavensko političko vodstvo s kraja 1980-ih.&lt;ref name=&quot;crkovox&quot; /&gt; U to vrijeme, Sučić i Ostojić rade na solo projektu za Diskoton, ali taj studijski album nije objavljen zbog početka [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;sejo&quot;/&gt; Arapović se pridružio sarajevskom alternativnom rock bendu Sikter.&lt;ref name=&quot;crorec&quot;/&gt;

S početkom rata u aprilu 1992. godine Janković se seli u [[Beograd]] gdje nastavlja karijeru sa sastavom pod imenom [[The No Smoking Orchestra|Nele Karajlić &amp; Zabranjeno Pušenje]] (kasnije preimenovan u [[The No Smoking Orchestra]]), dok u [[Opsada Sarajeva|opsjednutom Sarajevu]] ostaju Sučić, [[Mirko Srdić]], [[Zenit Đozić]], Boris Šiber i dizajner omota albuma Zabranjenog pušenja Srđan Velimirović te pokreću ratno izdanje ''Top liste Nadrealista''.&lt;ref name=&quot;depo&quot;&gt;{{cite web |title=Uvijek ispred svog vremena |url=http://depo.ba/clanak/1409/uvijek-ispred-svog-vremena |work=depo.ba |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Krajem juna iste godine ''Top liste Nadrealista'' počinje raditi 15-minutne radio emisije. U augustu 1993. godine nakon 50 radijskih emisija, grupa snima i emituje četiri televizijske epizode. S dolaskom struje u Sarajevu ''Top lista Nadrealista'' počinje sa scenskom, muzičkom i video produkcijom. Sučić je producirao muziku za TV seriju i pozorišnu predstavu ''TLN Live'' koju je na besplatnim nastupima vidjelo 20.000 sarajlija.&lt;ref name=&quot;sejo&quot;/&gt; Nakon rata, Sučić se preselio u [[Zagreb]], gdje je živio neko vrijeme. Kasnije se vratio u Sarajevo i zajedno sa Srdićem, koji je tokom osamdesetih povremeno radio na pjesmama benda te gostovao na koncertima, obnovio Zabranjeno pušenje. Nakon ponovnog spajanja grupe 1996. godine Srdić i Sučić paralelno s pripremanjem albuma rade i na nastupima ''Top liste Nadrealista'', koja nakon ratnog iskustva u BiH pa sve do 1998. godine radi preko 300 nastupa pod pokroviteljstvom USAID-a po BiH, Hrvatskoj, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Danska|Danskoj]] i [[Švicarska|Švicarskoj]].&lt;ref name=&quot;jabuka&quot;&gt;{{cite web |title=Kako je i kad nastalo Zabranjeno Pušenje? |url=https://www.jabuka.tv/kako-je-i-kad-nastalo-zabranjeno-pusenje/ |work=jabuka.tv |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Novi počeci na području bivše Jugoslavije (1996–2001) ===
Godine 1996. Sučić i Srdić zajedno s članova pratećeg benda ''Top liste Nadrealista'' i njenim članovima kao što su Sejo Kovo, Đani Pervan, Dušan Vranić i [[Samir Ćeramida]] postaju jezgra nove postave Zabranjenog pušenja. U to vrijeme grupa radi na svom novom studijskom albumu. Tako se peti album Zabranjenog pušenja ''[[Fildžan viška]]'' izdaje [[1997.]] godine u izdanju Dallas Recordsa i Nimfa Sounda. Sučić je uz pomoć Srdića napisao sve pjesme te producirao album. S ovog albuma predstavljena su četiri singla, i to &quot;Možeš imat' moje tijelo&quot;, &quot;Mile Hašišar&quot;, &quot;Pubertet&quot; i naslovna pjesma &quot;Fildžan viška&quot; za koje su snimljeni i videospotovi koje su producirali sami članovi grupe. Produkcijsko iskustvo iz ''TLN-a'' pokazalo se dragocjenim u snimanju spotova, koji bivaju vrlo dobro ocijenjeni u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji gdje je grupa redovno nastupala. Na promotivnoj turneji su pored spomenutih Sučića i Srdića sudjelovali i [[Predrag Bobić]], Zoran Stojanović, Nedžad Podžić, [[Marin Gradac]], [[Bruno Urlić]] i [[Branko Trajkov]], a povremeno i Samir Ćeramida i Đani Pervan. Ista postava je 1998. godine realizova i prvi uživo koncertni album ''[[Hapsi sve!]]'', snimljen 17. oktobra 1997. godine u zagrebačkom Domu sportova s [[Dario Vitez|Dariom Vitezom]], novim menadžerom grupe, u ulozi organizatora koncerta i izvršnog producenta albuma.&lt;ref name=&quot;depo&quot;/&gt;

Početkom 1999. godine, neposredno nakon završetka promotivne turneje za ''Fildžan viška'', započelo je pisanje pjesama za sljedeći album benda u Olimpijskom centru Bjelolasica u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. Album ''[[Agent tajne sile]]'' je snimljen u Rent-A-Cow studiju u [[Amsterdam]]u, Holandija, u martu 1999. godine, a producirali su ga Sučić i Zlaja &quot;Jeff&quot; Hadžić. ''Agent tajne sile'' objavljen je u junu 1999.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno pušenje – Agent tajne sile (1999) |url=http://novosti.hr/zabranjeno-pusenje-agent-tajne-sile-1999/ |work=novosti.hr |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; u izdanju [[TLN-Europa]], nezavisne izdavačke kuće koju je osnovao Sučić. Sa albuma su izbačena četiri singla; &quot;Pos'o, kuća, birtija&quot;, naslovni &quot;Agent tajne sile&quot;, &quot;Jugo 45&quot; i &quot;Pupoljak&quot;. Treći singl s albuma, pjesma &quot;Jugo 45&quot; odmah je zasjela na najviša mjesta ljestvica hitova u BiH i Hrvatskoj. Grupa je odmah po izlasku albuma krenula na promotivnu turneju u sastavu: Sučić, Srdić, Gradac, Bobić, Urlić, Dragomir Herendić i Trajkov. Međutim, naporni ritam turneje kao i druge obaveze vrlo brzo dovode do toga da grupu napuštaju Gradac i Srdić. Gradac završava [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičku akademiju u Sarajevu]] i pridružuje se orkestru [[Radio Sarajevo|Radija Sarajeva]], dok je Srdić počeo pisati svoj solo album.&lt;ref name=&quot;rirock&quot;&gt;{{cite web |title=RiRock: Kako je nastalo i opstalo Zabranjeno pušenje? |url=http://www.rirock.com/hrvatska-i-svijet/kako-je-nastalo-i-opstalo-zabranjeno-pusenje/ |work=rirock.com |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

Početkom 2000. godine bend ponovo odlazi na Bjelolasicu gdje organizuje home studio te u mjesec dana, u vlastitoj produkciji, priprema materijal za naredni album ''[[Bog vozi Mercedes]]''. U međuvremenu bend je dobio novog člana, udarkaljaša [[Albin Jarić|Albina Jarića]], poznatijeg kao Jimi Rasta, koji je ranije radio s poznatim muzičarima kao što su Dave Stewart i [[Eric Clapton]]. Novi album ''Bog vozi Mercedes'' je sniman u improvizovanim studijima u Bjelolasici i [[Ivanić-Grad]]u od marta do juna 2001. godine. Album je bio zamišljen kao odmak od velikih muzičkih projekata tako da se nije očekivao da će to postati najprodavani album Zabranjog pušenje nakon rata,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno pušenje na Exitu |url=https://www.exitfest.org/sr/zabranjeno-pusenje |work=exitfest.org |access-date=26. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180926131204/https://www.exitfest.org/sr/zabranjeno-pusenje |archive-date=26. 9. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; koji se prodao u više od 35.000 primjeraka. Album je objavljen u decembru 2001. godine u izdanjima TLN-Europa i Menarta. Sučić je napisao i producirao četiri videspota, od ukupno šest objavljenih.&lt;ref name=&quot;sejo&quot;&gt;{{cite web |title=Sejo Sexon Biography in Croatian |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/biografije/sejo-sexon-davor-sucic/#more-85 |work=zabranjeno-pusenje.com |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Za pjesmu &quot;Arizona Dream&quot; bend je osvojio nagradu [[Indexi (nagrada)|Davorin]] za najbolju rock pjesmu 2002. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=2002 Davorin Awards |url=http://davorin.ba/nagrada/2002.htm |work=davorin.ba |access-date=26. 9. 2018 |archive-date=12. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612114540/http://davorin.ba/nagrada/2002.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Koncertna turneja grupe za promociju njihovog sedmog studijskog albuma imala je 250 koncerata.

Godine 2001. članovi grupe sudjeluju u jednom društvenoodgovornom projektu u kojem su organizovali muzičke radionice za djecu i mlade koji su bili žrtve [[Kopnena mina|mina]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=ZAVRŠENA RADIONICA ZA DJECU ŽRTVE MINA |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zavrsena-radionica-za-djecu-zrtve-mina-719961 |work=vecernji.hr |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Predstave o opasnostima od mina i radionice za djecu žrtve mina – dio Festivala prvih |url=https://www.hcr.hr/hr/aktualnostCijela.asp?ID=43 |work=hcr.hr |access-date=26. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180821191937/https://www.hcr.hr/hr/aktualnostCijela.asp?ID=43 |archive-date=21. 8. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Projekt su podržale ambasade [[Kanada|Kanade]], Norveške i SAD-a u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;depo&quot;/&gt;

=== Nastavak uspjeha (2002–2011) ===
Zabranjeno pušenje je 2002. godine otišlo na [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričku]] turneju na kojoj je 26. maja snimilo svoj drugi live album na koncertu u [[St. Louis]]u.&lt;ref name=&quot;muzika.hr&quot;&gt;{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje u Tvornici predstavlja “Live In St.Louis” |url=https://www.muzika.hr/najave/zabranjeno-pusenje-u-tvornici-predstavlja-live-in-st-louis/ |work=muzika.hr |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2004. bend je objavio uživo album ''[[Live in St. Louis (Zabranjeno pušenje)|Live in St. Louis]]''.&lt;ref name=&quot;muzika.hr&quot;/&gt; Za promociju albuma snimljena su dva nova videospotaa: &quot;Zenica Blues&quot; i &quot;Posljednja oaza (Fikreta)&quot;, od kojih je videospot za pjesmu &quot;Zenica Blues&quot;, veliki hit 1980-ih, objavljen tačno 20 godina po objavljivanju ove pjesme. Videospot je snimljen u zatvoru u [[Zenica|Zenici]]. Kruna ovog perioda je nastup na festavalu [[Baščaršijske noći]] u Sarajevu, gdje na otvorenom koncertu Zabranjeno pušenje svira pred 15 hiljada ljudi, za koji su bili i nagrađeni.&lt;ref name=&quot;depo&quot;/&gt; Tokom 2004. godine Albin Jarić, Bruno Urlić i Dragomir Herendić napustili su grupu zbog drugih obaveza. Jarić se posvetio [[Porodica|porodičnom]] životu u [[Kranj]]u, u Sloveniji. Herendić završava svoj studio u Ivanić-Gradu i fokusira se na svoju producentsku karijeru. Urlić je preuzeo vodstvo [[Makedonci|makedonskog]] etno sastava Ezerki &amp; 7/8 iz Zagreba,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bruno Urlić (Ezerki &amp; 7/8): “Gotovo sve nosimo sa sobom – hranu, piće, pa čak i malo publike” |url=https://mixer.hr/bruno-urlic-ezerki-78-gotovo-sve-nosimo-sa-sobom-hranu-pice-pa-cak-i-malo-publike/ |work=mixer.hr |access-date=26. 9. 2018 |archive-date=28. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180828134347/https://mixer.hr/bruno-urlic-ezerki-78-gotovo-sve-nosimo-sa-sobom-hranu-pice-pa-cak-i-malo-publike/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i radi kao studijski muzičar i producent.

U kratkom razdoblju bez gitariste i violiniste, Sučić, Trajkov i Bobić započinju pisanje i rad na skicama onog što će za tri godine prerasti u dupli album. U kratkom vremenu grupi su se pridružili violinista [[Robert Boldižar]] i gitarista [[Toni Lović]].&lt;ref name=&quot;depo&quot;/&gt; Boldižar je je u kraćem periodu tokom 1997. godine svirao na turneji dok je violinista benda Urlić je bio na usavršavalju u [[Pariz]]u. Nova postava počinje sa snimanjem pjesama za predstojeći album te odlazi i na kratku turneju. U međuvremenu se i klavijaturista [[Paul Kempf]] priključio grupi. Godine 2005. nakon što se muzički producent Denis Mujadžić &quot;Denyken&quot; pridružio radu na novom albumu, Sučić je dobio priliku napisati [[Filmska muzika|filmsku muziku]] za bosanskohercegovačku akcijsku-komediju ''[[Nafaka (film)|Nafaka]]'' koji izlazi [[2006.]] godine u režiji [[Jasmin Duraković|Jasmina Durakovića]].&lt;ref name=&quot;rirock&quot;/&gt; Na tom projektu grupa dolazi u priliku sarađivati ​​i s renomiranim muzičarima različitih žanrova, kao što su [[Halid Bešlić]], [[Arsen Dedić]] i [[zbor Arabeske]]. 26. juna 2006. godine objavljuje se pjesma &quot;Nema više&quot;, prvi singl s nadolazećeg albuma i soundtracka ''Nafaka'', i zasjeda na 1. mjesto mnogih radio postaja. Sučić je napisao ovu pjesmu s bosanskim piscem [[Nenad Veličković|Nenadom Veličkovićem]]. Šest mjeseci kasnije, 26. novembra, Zabranjeno pušenje je objavilo svoj osmi studijski album ''[[Hodi da ti čiko nešto da]]''&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje: Hodi Da Ti Čiko Nešto Da |url=https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Hodi-Da-Ti-%C4%8Ciko-Ne%C5%A1to-Da/release/3829046 |work=discogs.com |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Novi album Pušenja na kioscima Tiska |url=https://www.muzika.hr/novi-album-pusenja-na-kioscima-tiska/ |work=muzika.hr |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; prvi dvostruki album nakon ''Dok čekaš sabah sa šejtanom'' iz 1985. godine.

Iako je koncertna turneja stvarno bila uspiješna kao i ranijih, razdoblje poslije izdanja albuma 2006. godine, i pored [[Australija|australske]] turneje i koncerata u Parizu i Londonu, bendu je donijela dva velika razočaranja, i to otkaze značajnih koncerata u Beogradu i Sarajevu. Prvo se desilo otkazivanje sarajevskog koncerta kao posljedica nezajažljivosti ljudi iz uprave [[Sarajevski filmski festival|Sarajevskog filmskog festivala]] koji su uspjeli preusmjeriti sponzorska sredstva namijenjena koncertu u njihov budžet.&lt;ref name=&quot;jutarnji1&quot;&gt;{{cite web |title=Sarajevski odgovor na novi val |url=https://www.jutarnji.hr/arhiva/sarajevski-odgovor-na-novi-val/3987543/ |work=jutarnji.hr |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zp&quot;&gt;{{cite web |title=Kako je i kad nastalo Pušenje? |url=http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/biografije/kako-je-i-kad-nastalo-zabranjeno-pusenje/#more-83 |work=zabranjeno-pusenje.com}}&lt;/ref&gt; Sljedeći udarac bendu bila je uzurpacija koncerta 29. novembra od strane bivših članova benda u Beogradu, okupljenih oko sastava [[The No Smoking Orchestra|No Smoking Orchestra]]. Grupa je planirala projekat manifestacije ''Dan Republike'' s ciljem da to postane tradicionalni termin koncerta za beogradske fanove.&lt;ref name=&quot;zp&quot;/&gt;

U septembru 2008. godine dugogodišnji basista Predrag Bobić napustio je grupu nakon oproštajnog koncerta na zagrebačkom jezeru Bundek.&lt;ref name=&quot;Predrag Bobić Životopis&quot;&gt;{{cite web |title=Predrag Bobić Životopis |url=http://www.sbrock.net/wiki/Predrag_Bobi%C4%87 |work=sbrock.net |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, gitarista [[Dejan Orešković]], bivši basista [[Divlje jagode|Divljih jagoda]], pridružio se grupi i radu na njihovom nadolazećem albumu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sejo Sexon: Mi smo svačiji i ničiji |url=https://slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/23542/sejo-sexon-mi-smo-svaciji-i-niciji |work=slobodnadalmacija.hr |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

Deveti studijski album ''[[Muzej Revolucije]]''&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje: Muzej Revolucije |url=https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Muzej-Revolucije/release/6020347 |work=discogs.com |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; objavljen je 7. novembra [[2009.]] godine na 92. godišnjicu [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Protestno pismo industriji nejednakosti |url=https://www.muzika.hr/albumi/protestno-pismo-industriji-nejednakosti/ |work=muzika.hr |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title='Muzej revolucije' |url=https://www.tportal.hr/magazin/clanak/muzej-revolucije-20091104 |work=tportal.hr |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Album je objavljen istog dana kroz različite izdavačke kuće u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji.&lt;ref name=&quot;balkanrock&quot;&gt;{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje – Radovi na cesti (2013) |url=http://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/zabranjeno-pusenje-radovi-na-cesti-2013/ |work=balkanrock.com |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; S albuma je objavljeno pet singlova i to: &quot;Modni Guru&quot;, &quot;Kladimo se&quot;, &quot;Kada Sena pleše&quot;, &quot;Tvoja bosa stopala&quot; i &quot;Samir-time&quot;. U 2011. godini Sučić je režirao videospot za treći singl s albuma pod nazivom &quot;Kada Sena pleše&quot;. Bio je to njegov redateljski debi, a napisao je [[scenarij]] za taj video.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno pušnje &quot;Kada Sena pleše&quot; |url=https://glazba.hrt.hr/109584/zabranjeno-pusnje-kada-sena-plese |work=glazba.hrt.hr |access-date=26. 9. 2018 |archive-date=26. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826183003/https://glazba.hrt.hr/109584/zabranjeno-pusnje-kada-sena-plese |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bend je 25. juna 2012. godine objavio video za &quot;Samir-time&quot;, koji je bio peti i posljednji singl s albuma ''Muzej Revolucije''.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Pogledajte premijeru spota &quot;Samir-time&quot; Zabranjenog pušenja |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/pogledajte-premijeru-spota-samir-time-zabranjenog-pusenja/120626020 |work=klix.ba |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Pjesma &quot;Samir-time&quot;: Zabranjeno pušenje ima novi spot! |url=http://24sata.info/magazin/muzika/102030-video-pjesma-samir-time-zabranjeno-pusenje-ima-novi-spot.html |work=24sata.info |access-date=26. 9. 2018 |archive-date=26. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826164741/http://24sata.info/magazin/muzika/102030-video-pjesma-samir-time-zabranjeno-pusenje-ima-novi-spot.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Deseti studijski album i posljednje godine (2012–danas) ===
Tokom 2012. godine Sučić i Lović su napisali i producirali deset novih pjesama koje su se našle na desetom studijskom albumu. Dana 10. oktobra 2013. godine objavljen je album ''[[Radovi na cesti]]'' u izdanju [[Croatia Records]]a i Dallas Recordsa.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje: Radovi Na Cesti |url=https://www.discogs.com/Zabranjeno-Pu%C5%A1enje-Radovi-Na-Cesti/release/5229013 |work=discogs.com |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=“Zabranjeno pušenje” u Zagrebu obilježava 30 godina djelovanja |url=http://zg-magazin.com.hr/zabranjeno-pusenje-u-zagrebu-obiljezava-30-godina-djelovanja/#more-14182 |work=zg-magazin.com.hr |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Besplatno preuzmite novi album Zabranjenog pušenja - &quot;Radovi na cesti&quot; |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/besplatno-preuzmite-novi-album-zabranjenog-pusenja-radovi-na-cesti/131009103 |work=klix.ba |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Skinite novi album Zabranjenog pušenja - Radovi na cesti |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/lica/skinite-novi-album-zabranjenog-pusenja-radovi-na-cesti/128025 |work=radiosarajevo.ba |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Album nailazi na većinu pozitivnih kritika od strane kritičara. Ovjeljuje se i šest singlova: &quot;Boško i Admira&quot;, &quot;Ti voliš sapunice&quot;, &quot;Tri kile, tri godine&quot;, &quot;U Tvoje ime&quot;, &quot;Klasa optimist&quot; i &quot;Kafana kod Keke&quot;.

Dana 28. decembra 2013. godine Sučić i Zabranjeno pušenje proslavili su 30. godišnjicu rada grupe sa svojim fanovima na koncertu u [[Skenderija|Skenderiji]] u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno pušenje večerašnjim koncertom slavi 30 godina rada |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/zabranjeno-pusenje-vecerasnjim-koncertom-slavi-30-godina-rada/131227096 |work=klix.ba |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=30 godina Zabranjenog pušenja i slavljenički koncert u Sarajevu |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/30-godina-zabranjenog-pusenja-i-slavljenicki-koncert-u-sarajevu/133647 |work=radiosarajevo.ba |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; U januaru 2016. godine bendu se pridružila saksofonistica i flautistica [[Lana Škrgatić]].&lt;ref name=&quot;linkedin&quot;&gt;{{cite web |title=LinkedIn Profile |url=https://hr.linkedin.com/in/lana-skrgatic-27b0223b |work=hr.linkedin.com |access-date=26. 9. 2018 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Kao nova članica grupe, Škrgatić se pojavljuje po prvi puta u videospotu za peti singl &quot;Klasa optimist&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=PREMIJERA SPOTA ZABRANJENOG PUŠENJA: Evo kako izgleda kada stari rokeri ‘bare’ mlade sponzoruše |url=https://net.hr/hot/glazba/premijera-spota-zabranjenog-pusenja-evo-kako-izgleda-kada-stari-rokeri-bare-mlade-sponzoruse/ |work=net.hr |access-date=26. 9. 2018 |archive-date=26. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180726103944/https://net.hr/hot/glazba/premijera-spota-zabranjenog-pusenja-evo-kako-izgleda-kada-stari-rokeri-bare-mlade-sponzoruse/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Klavijaturista Paul Kempf odlučio je napusiti bend početkom [[2017.]] godine. Tokom 2017. godine grupa je nastupala na [[Novi Sad|novosadskom]] festivalu EXIT 2017, kao i na beogradskom Beer Festu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno pušenje 19.05.2017. |url=https://www.exitfest.org/en/zabranjeno-pusenje |work=exitfest.org |access-date=26. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826150339/https://www.exitfest.org/en/zabranjeno-pusenje |archive-date=26. 8. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zabranjeno pušenje na Exitu: Ovaj festival je jak argument da rock'n'roll još postoji |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/zabranjeno-pusenje-na-exitu-ovaj-festival-je-jak-argument-da-rock-n-roll-jos-postoji/170523094 |work=klix.ba |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Direktori, Mortal Kombat, Škrtice i Zabranjeno pušenje na Belgrade Beer Festu |url=http://balkanrock.com/vesti/najave/direktori-mortal-kombat-skrtice-i-zabranjeno-pusenje-na-belgrade-beer-festu/ |work=balkanrock.com |access-date=26. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

Krajem oktobra 2018. godine grupa je objavila svoj jedanaesti studijski album, ''[[Šok i nevjerica]]''. Najviše pjesama su napisali i producirali Sejo Sexon i Toni Lović. Kao gosti na ovom albumu pojavljuju se tuzlanska reperica [[Sassja]] te sarajevski interpretator sevdalinki [[Damir Imamović]].&lt;ref name=&quot;index1&quot; &gt;{{cite web |title=Šok i nevjerica: Zabranjeno pušenje nakon pet godina objavljuje novi album |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/sok-i-nevjerica-zabranjeno-pusenje-nakon-pet-godina-objavljuje-novi-album/2027683.aspx |work=index.hr |access-date=3. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;klix&quot;&gt;{{cite web |title=&quot;Šok i nevjerica!&quot;: Zabranjeno pušenje konačno objavljuje 11. album |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/sok-i-nevjerica-zabranjeno-pusenje-konacno-objavljuje-11-album/181002048 |work=klix.ba |access-date=3. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; U oktobru je objavljen i muzički spot za singl pod nazivom &quot;Irska&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Premijera: Prvi pogledajte novi spot Zabranjenog pušenja &quot;Irska&quot; |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/premijera-prvi-pogledajte-novi-spot-zabranjenog-pusenja-irska/2031389.aspx |work=index.hr |access-date=3. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Turneja kojom se promovira novi studijski album Pušenja, a koja će se završiti 29. decembra koncertom u sarajevskoj [[Dvorana Mirza Delibašić|Skenderiji]], započela je nastupima u Beogradu i Zagrebu. Promotivna turneja je započela u Beogradu koncertom održanim 29. oktobra.&lt;ref&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3164407/raspevani-dan-republike-uz-zabranjeno-pusenje-legendarni-bend-odrzao-u-beogradu-jos-jedan-koncert-za-pamcenje RASPEVANI DAN REPUBLIKE UZ ZABRANJENO PUŠENJE: Legendarni bend održao u Beogradu još jedan koncert za pamćenje!] ''kurir.rs'' pristupljeno 3. 12. 2019.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:763523-Raspevani-Dan-republike Raspevani Dan republike] ''novosti.rs'', pristupljeno 3. 12. 2019.&lt;/ref&gt; Sarajevskim koncertom na kojem su gosti bili [[Sead Lipovača|Zele Lipovača]] i [[Alen Islamović]] obilježeno je i 35 godina postojanja i rada Zabranjenog pušenja.&lt;ref&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/muzika/koncert-zabranjenog-pusenja-u-sarajevu-sok-i-nevjerica-u-skenderiji-421423 Koncert Zabranjenog pušenja u Sarajevu: Šok i nevjerica u Skenderiji] pristupljeno 3. 12. 2019.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/magazin/muzika/zabranjeno-pusenje-ostavilo-srce-u-prepunoj-skenderiji-raja-iz-sarajeva-uzivala-u-sjajnoj-svirci/181230001 Zabranjeno pušenje ostavilo srce u prepunoj Skenderiji, raja iz Sarajeva uživala u sjajnoj svirci]&lt;/ref&gt; Početkom oktobra 2019. godine grupa je otišla na svjetku turneju kojom je obilježeno 35 godina od objavljivanja njihovog [[Das ist Walter|prvog studijskog albuma]]. Tom prilikom održana su četiri koncerta u Kanadi, tri u Australiji, kao i tri u sjevernom dijelu Europe. Također, održani su koncerti i u Zagrebu i Splitu sredinom oktobra 2019.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/zabranjeno-pusenje-u-zagrebu-obiljezilo-35-godina-albuma-das-ist-walter/2125561.aspx https://www.index.hr/magazin/clanak/zabranjeno-pusenje-u-zagrebu-obiljezilo-35-godina-albuma-das-ist-walter/2125561.aspx] ''index.hr'' pristupljeno 3. 12. 2019.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/magazin/muzika/zabranjeno-pusenje-u-zagrebu-obiljezilo-35-godina-albuma-das-ist-walter/191021054 Zabranjeno pušenje u Zagrebu obilježilo 35 godina albuma ''Das ist Walter''] ''klix.ba'' pristupljeno 3. 12. 2019.&lt;/ref&gt; U novembru 2019. godine Škrgatić je napuila grupu kako bi se priključila jednom ženskom muzičkom sastavu.&lt;ref&gt;[https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/c-u-r-e-upoznajte-cetiri-djevojke-koje-sviraju-na-otvorenju-adventa-kod-matosa---584909.html C.U.R.E.: Upoznajte četiri djevojke koje sviraju na otvorenju Adventa kod Matoša], ''zadovoljna.dnevnik.hr'' Pristupljeno 2. 12. 2019.&lt;/ref&gt;

Tokom 2020. i 2021. godine, u vrijeme [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], članovi benda snimili su 16 novih pjesama za novi studijski album. Sve pesme su napisali i producirali Sejo Sexon i Toni Lović, dok aranžman potpisuju zajedno sa ostalim članovima grupe. Prvi put nakon 15 godina pauze na albumu sarađuju sa [[Elvis J. Kurtović|Elvisom J. Kurtovićem]], bivšim članom. Tako su u junu 2020. objavili singl i spot za pjesmu &quot;Korona hit pozitivan&quot;, koji je rađen u saradnji sa Kurtovićem.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/zabranjeno-pusenje-u-zagrebu-s-pozitivnim-korona-hitom-20210920 Zabranjeno pušenje u Zagrebu s 'pozitivnim korona hitom'], ''tportal.hr'' Pristupljeno 4.06.2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://dalmatinskiportal.hr/zivot/video-zabranjeno-pusenje--nemamo-virus--imamo-korona-pozitivan-hit/68087 Zabranjeno pušenje: Nemamo virus, imamo Korona pozitivan hit], ''dalmatinskiportal.hr'' Pristupljeno 4.06.2022.&lt;/ref&gt; U aprilu 2022. godine izašao je treći live album ''[[Live in Skenderija Sarajevo 2018]]''. Novi studijski album, dvanaesti ali i dupli, ''[[Karamba!]]'', izašao je [[3. juni|3. juna]] 2022. godine.&lt;ref&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Muzika/a1644178/Zabranjeno-pusenje-novi-album-Karamba.html KARAMBA! 6 životnih lekcija sa novog albuma Zabranjenog pušenja!], ''mondo.rs'' Pristupljeno 4.06.2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://m.cdm.me/zabava/muzika-film-tv/poslije-cetiri-godine-cekanja-zabranjeno-pusenje-konacno-ima-novi-album-i-to-dvostruki/ Poslije četiri godine čekanja, Zabranjeno pušenje konačno ima novi album i to dvostruki], ''cdm.me'' Pristupljeno 4.06.2022.&lt;/ref&gt; Album je najavljen pjesmom &quot;Ekrem&quot;, za koju je snimljen i spot, koji je ponovo režirao Tomislav Fiket, a u ulozi Ekrema je glumac [[Asim Ugljen (glumac)|Asim Ugljen]].&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/magazin/muzika/ravnozemljas-ekrem-najavljuje-novi-dvostruki-album-zabranjenog-pusenja/220524099?fbclid=IwAR2VdL6kULnQREda-abvHcS7fWPeyx2353pyXRPTr-d5XpT0o2up5_lywzI Ravnozemljaš &quot;Ekrem&quot; najavljuje novi dvostruki album Zabranjenog pušenja], ''klix.ba'' Pristupljeno 04.06.2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.kurir.rs/stars/3940447/ravnozemljas-ekrem-najavljuje-novi-dvostruki-album-karamba-zabranjenog-pusenja Ravnozemljaš „Ekrem“ najavljuje novi dvostruki album &quot;Karamba!&quot; Zabranjenog pušenja], ''Kurir'' Pristupljeno 04.06.2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/745048/asim-ugljen-u-novom-spotu-zabranjenog-pusenja-ja-sam-poremeceni-ravnozemljas-ekrem Asim Ugljen u novom spotu &quot;Zabranjenog pušenja&quot;: Ja sam poremećeni ravnozemljaš Ekrem], ''Avaz'' Pristupljeno 04.06.2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/ravnozemljas-ekrem-najavljuje-novi-dvostruki-album-karamba-zabranjenog-pusenja/2366978.aspx Ravnozemljaš &quot;Ekrem&quot; najavljuje novi dvostruki album &quot;Karamba!&quot; Zabranjenog pušenja], ''index.hr'' Pristupljeno 04.06.2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.gloria.hr/gl/zivot/preporuke/asim-ugljen-postao-ekrem-ravnozemljas-skeptican-prema-knjizi-a-pun-povjerenja-prema-googleu-15202601 Asim Ugljen postao Ekrem Ravnozemljaš: ‘Skeptičan prema knjizi, a pun povjerenja prema Googleu‘], ''gloria.hr'' Pristupljeno 04.06.2022.&lt;/ref&gt;

==Muzički stil==
{{Glavni|Novi primitivizam}}
Početkom 1980-ih, kada je ostatak pop scene [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]] pratio europske trendove (uglavnom punk rock i novi val), Zabranjeno pušenje je bio dio jedinstvenog rock pokreta sa centrom u Sarajevu. Ovaj pokret, uglavnom zasnovan na prostom, mladalačkom garažnom rocku sa utjecajima folka, je odredio jedinstveni sarajevski urbani stil nazvan Novi primitivizam.

Pjesme Zabranjenog pušenja su se kretale od [[Punk muzika|punk]]a do rocka; vrlo često aranžovane da sadrže [[Truba|trube]] i [[saksofon]]e, davale su grupi jedinstven zvuk. Zabranjeno pušenje je pjevalo o Sarajevu, njegovim idolima i lokalnim herojima uz priče o ljubavi i gubicima, na drugačiji i često humoristički način. Vrlo jasni i često cinični, stihovi grupe su bili dovoljno napredni da pokažu posljednje stadijume jugoslavenskog socijalizma (&quot;Dan republike&quot;, &quot;Srce, ruke i lopata&quot;, &quot;Amir&quot;, &quot;Guzonjin sin&quot;), drugačije klubove i i homoseksualce (&quot;Pišonja i Žuga u paklu droge&quot;, &quot;Javi mi&quot;), a također su predvidjeli mračne nagovještaje [[Rat u Bosni i Hercegovini|predstojećeg rata]] (&quot;Kanjon Drine&quot;, &quot;Zvijezda nad Balkanom&quot;).

Pjesme kao što su &quot;Nedelja kad je otišo Hase&quot; (pjesma je naizgled posvećena fudbaleru [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću Haseu]], ali je zapravo o danu kada je preminuo [[Josip Broz Tito]]), &quot;Anarhija all over Baščaršija&quot;, &quot;Zenica Blues&quot;, &quot;Šeki is on the Road Again&quot;, &quot;Balada o Pišonji i Žugi&quot;, &quot;Pišonja i Žuga u paklu droge&quot;, &quot;Dok jezdiš ka Alemanji&quot;, &quot;Lutka sa naslovne strane&quot;, &quot;Na straži pored Prizrena&quot; i mnoge druge su osigurale svoje mjesto u historiji rok muzike bivše Jugoslavije.

==Članovi==
{{glavni|Članovi grupe Zabranjeno pušenje}}
===Sadašnja postava===
* [[Davor Sučić|Davor Sučić &quot;Sejo Sekson&quot;]] – [[pjevanje|vokal]], [[gitara]], [[lirika|tekstovi]] i pjesme (1980–1990; 1995–danas)
* [[Antun Lović|Toni Lović]] – [[električna gitara|solo gitara]] (2004–danas)
* [[Dejan Orešković|Dejan Orešković &quot;Klo&quot;]] – [[bas-gitara]] (2008–danas)
* [[Robert Boldižar]] – [[violina]], [[klavijature]] (2004–danas)
* [[Branko Trajkov|Branko Trajkov &quot;Trak&quot;]] – [[bubnjevi]] (1996–danas)
&lt;small&gt;Izvor: [http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/biografije/ Zabranjeno Pušenje]&lt;/small&gt;

===Bivši članovi===
{{col-begin}}
{{col-2}}
* [[Faris Arapović]] – bubnjevi (1987–1990)
* [[Kristina Biluš]] – prateći vokal (1999)
* [[Predrag Bobić]] &quot;Bleka&quot; – bas-gitara (1996–2008)&lt;ref name=&quot;Predrag Bobić Životopis&quot;/&gt;
* [[Mustafa Čengić]] &quot;Mujo Snažni&quot; – gitara, prateći vokal (1980–1986)
* [[Samir Ćeramida]] – bas-gitara (1996–1998)
* [[Zoran Degan]] &quot;Poka&quot; – klavijature (1980–1983)
* [[Zenit Đozić]] &quot;Fu-do&quot; – bubnjevi, udaraljke, prateći vokal (1980–1983; 1985)
* [[Jadranko Džihan]] – klavijature (1987–1990)
* [[Ognjen Gajić]] – [[saksofon]], [[flauta]], [[klavijature]] (1980–1987)
* [[Marin Gradac]] &quot;Mako&quot; – pjevač, trombon (1996–1999)
* [[Dragomir Herendić]] &quot;Dragianni&quot; – gitara (1999–2004)
* [[Dražen Janković]] &quot;Seid Mali Karajlić&quot; – klavijature, prateći vokal (1980–1981; 1984–1987)
* [[Nele Karajlić|Nenad Janković]] &quot;Dr. Nele Karajlić&quot; – pjevač, klavijature (1980–1990)
* [[Albin Jarić]] &quot;Jimi Rasta&quot; – udaraljke (2001–2004)
{{col-2}}
* [[Paul Kempf]] &quot;Pavo&quot; – klavijature (2005–2017)
* [[Predrag Kovačević]] &quot;Kowalski&quot; – gitara (1986–1990)
* [[Sead Kovo]] &quot;Sejo&quot; – gitara (1996–1999)
* [[Emir Kusturica]] – bas-gitara (1987)
* [[Mladen Mitić]] &quot;Munja&quot; – bas-gitara , prateći vokal (1980–1986)
* [[Darko Ostojić]] &quot;Minka&quot; – bas-gitara  (1987–1990)
* [[Đani Pervan]] – bubnjevi (1996)
* [[Nedžad Podžić]] &quot;Počko&quot; – klavijature, prateći vokal (1996–1998)
* [[Predrag Rakić]] &quot;Šeki Gayton&quot; – bubnjevi (1983–1986)
* [[Mirko Srdić]] &quot;Elvis J. Kurtović&quot; – prateći vokal (1996–1999)
* [[Zoran Stojanović]] – električna gitara (1996–1998)
* [[Lana Škrgatić]] – saksofon, flauta, klavijature (2016–2019)
* [[Bruno Urlić]] &quot;Prco&quot; – [[violina]], [[viola]], klavijature, prateći vokal (1997–2004)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bend Massino Savić |url=http://massimo.hr/bend/?doing_wp_cron=1533035546.3315789699554443359375 |work=massimo.hr |access-date=26. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180731153612/http://massimo.hr/bend/?doing_wp_cron=1533035546.3315789699554443359375 |archive-date=31. 7. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Vranić]] &quot;Duco&quot; – klavijature, prateći vokal (1996–1997)
{{col-end}}

==Diskografija==
{{Glavni|Diskografija grupe Zabranjeno pušenje}}
===Studijski albumi===
* ''[[Das ist Walter]]'' (1984.)
* ''[[Dok čekaš sabah sa šejtanom]]'' (1985.)
* ''[[Pozdrav iz zemlje Safari]]'' (1987.)
* ''[[Male priče o velikoj ljubavi]]'' (1989.)
* ''[[Fildžan viška]]'' (1997.)
* ''[[Agent tajne sile]]'' (1999.)
* ''[[Bog vozi Mercedes]]'' (2001.)
* ''[[Hodi da ti čiko nešto da]]'' (2006.)
* ''[[Muzej Revolucije]]'' (2009.)
* ''[[Radovi na cesti]]'' (2013.)
* ''[[Šok i nevjerica]]'' (2018.)
* ''[[Karamba!]]'' (2022.)

== Također pogledajte ==
* [[The No Smoking Orchestra]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Zabranjeno pušenje}}
* [http://www.zabranjeno-pusenje.com/ Zabranjeno pušenje]
* [https://www.discogs.com/artist/657453-Zabranjeno-Pu%C5%A1enje Zabranjeno pušenje] na Discogsu

{{Zabranjeno pušenje}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]]
[[Kategorija:Zabranjeno pušenje]]
[[Kategorija:Novi primitivizam]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1980.]]
[[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]]</text>
      <sha1>et98tvapwr6a24j1tkgzjyrbscu5g92</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nada Mamula</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10171</id>
    <revision>
      <id>3427635</id>
      <parentid>3417987</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T18:59:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2525" xml:space="preserve">[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Nada Mamula, Tv emisija Sjelo na vrelu Bosne, 1962.jpg|mini|Nada Mamula tokom koncertnog nastupa 1962. godine]]
'''Nada Mamula''' ([[Beograd]], 1927 - Beograd, 2001.) bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] i [[srbija]]nska izvođačica [[sevdalinka|sevdalinki]].
 
Svoju karijeru započinje u Radio Beogradu, gdje kao Nada Vukićević (djevojačko ime) polaže audiciju 1946. godine. Ubrzo nakon udaje za Nikolu Mamulu prelazi u [[Sarajevo]].

Na Radio Sarajevu odmah je primaju. Prva sevdalinka koju je otpjevala bila je &quot;[[Ah, meraka u večeri rane]]&quot;. U arhivama Radio Beograda, Radio Novog Sada i [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]] ostavila je preko 150 interpretacija sevdalinki, kao i tradicionalnih pjesama s prostora [[Srbija|Srbije]]. Bila je jedan od najpopularnijih pjevača ondašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]].

Bila je gotovo 4 decenije nezamjenjiva na muzičkoj sceni i svojom pjesmom godinama punila koncertne dvorane i srca mnogobrojne publike. Njen prijatni [[alt]] prepoznatljiv je, a zauvijek će biti pamćena po nenadmašnim interpretacijama pjesama: &quot;[[Bosno moja]]&quot;, &quot;[[Omer-beže]]&quot;, &quot;[[Ah, meraka u večeri rane]]&quot; i  &quot;[[Djevojka sokolu zulum učinila]]&quot;.

Njena diskografska zaostavština nije velika (izuzimajući trajne snimke u arhivama radiostanica): 2 velike LP-ploče izdane za diskografsku kuću &quot;[[Jugoton]]&quot; iz [[Zagreb]]a, četiri LP-ja izdata u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Bugarska|Bugarskoj]], te desetak [[Muzički singl|singl-ploča]]. Umrla je u Beogradu 2001. godine. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.last.fm/music/Nada+Mamula/+wiki|title= ''Biography: Nada Mamula''|work= last.fm|access-date= 11. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Najpoznatije interpretacije ==
* &quot;[[U đul-bašti]]&quot;
* &quot;[[Mujo kuje konja po mjesecu]]&quot;
* &quot;[[Bosno moja, divna, mila]]&quot;
* &quot;[[Omer-beže na kuli sjeđaše]]&quot;
* &quot;[[Negdje u daljine]]&quot;
* &quot;[[Bere cura plav jorgovan]]&quot;
* &quot;[[Na teferič pošla nana]]&quot;
* &quot;[[Ah, meraka u večeri rane]]&quot;
* &quot;[[Sa Igmana pogledat' je lijepo]]&quot;
* &quot;[[Smederevo, grade od starina]]&quot;
* &quot;[[Sarajevo, behara ti tvoga]]&quot;
* &quot;[[Kafu mi, draga, ispeci]]&quot;

== Diskografija ==
*2012 - Folk zvijezda zauvijek - Nada Mamula (kompilacija)

== Izvori ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Mamula, Nada}}

[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 2001.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Srbijanske pjevačice]]
[[Kategorija:Sevdalije]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]</text>
      <sha1>5hkojzj6jpuy14vfvp29xjbg95xzx8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedžad Salković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11074</id>
    <revision>
      <id>3427663</id>
      <parentid>2466687</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T03:21:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2341" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Nedžad Salković''' ([[6. januar]] [[1941]], [[Tuzla]]), jedan je od najpoznatijih jugoslavenskih i bosanskohercegovačkih [[pjevanje|interpretatora]] [[sevdalinka|sevdalinke]]. Pjesma, posebno sevdalinka, od njegove je najranije mladosti njegov životni saputnik, ili, kako ima običaj reći, ''&quot;To je moj dobri ahbab&quot;''.

Po mnogima spada među najbolje tumače [[muzika|muzičke]] [[filozofija|filozofije]] [[BiH|bosanske]] sevdalinke. Zbog njegovog elegantnog i profinjenog nastupa na pozornici i pred TV-kamerama kolege su ga često zvale ''princom bosanske sevdalinke''.

S nepunih 18 godina, [[1. april]]a [[1958]], prvi put nastupa na valovima Radio Tuzle, predstavivši se tradicionalnom sevdalinkom ''[[Omer-beže na kuli sjeđaše|Omer-beže]]''. Otada počinje njegov uspon ka vrhu domaće estradne scene, gdje se drži i danas. Snimio je preko 60 albuma, objavljenih na svim vrstama nosača zvuka, a pojavljivao se i u brojnim [[televizija|televizijskim]] emisijama.

== Diskografija ==
* [[Nedžad (album)|Nedžad]] (1972)
* [[Snijeg pade drumi zapadoše (album)|Snijeg pade drumi zapadoše]] (1975)
* [[Večeras me ljubi, ljubi]] (1978)
* [[Ne klepeći nanulama (album)|Ne klepeći nanulama]] (1982)
* [[Jesen u vrtu mom]] (1984)
* [[Imam samo pjesmu]] (1986)
* [[Nedžad (album iz 1988)|Nedžad]] (1988)
* [[Mejra na tabutu]] (1993)
* [[Šta je život stara moja]] (2004)
* [[Najveći Hitovi Live]] (2007)
* [[Čežnja (pismo sinu)]] (2010) &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/937179-Ned%C5%BEad-Salkovi%C4%87?filter_anv=0&amp;subtype=Albums&amp;type=Releases|title= ''Nedžad Salković''|work= discogs.com|access-date= 11. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; 

== Uspjesi ==
Dobitnik je preko 30 festivalskih nagrada, ponijevši istovremeno i niz [[srebro|srebrenih]], [[platina]]stih i [[dijamant]]nih ploča za svoj diskografski uspjeh. Od ostalih nagrada izdvajaju se:
* Estradna nagrada [[Jugoslavija|Jugoslavije]] [[1986]].
* Estradna nagrada Bosne i Hercegovine

Također je dobitnik velikog broja društvenih priznanja, među kojima su:
* Oktobarska plaketa grada Tuzle ([[1982]]. i [[1999]])
* Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem ([[1987]])

== Izvori ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Salković, Nedžad}}

[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Sevdalije]]</text>
      <sha1>jtsgvrh4bfomcxqgfxs469i4201rjm1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija</title>
    <ns>4</ns>
    <id>19126</id>
    <revision>
      <id>3427683</id>
      <parentid>3427594</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T09:23:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BPipal (WMF)</username>
        <id>133644</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ažuriranje - odabir 15 izjava</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42610" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Ratifikacija Smjernica za implementaciju UCoC-a - Naredni koraci ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Prije dvije sedmice, prilikom objavljivanja rezultata, ukazao sam na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Čaršija/Arhiva_33#Rezultati_glasanja_o_Smjernicama_za_provođenje_UCoC-a moguće ishode glasanja o Smjernicama za sprovođenje UCoC-a].

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Komitet za pitanja zajednica odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Nakon toga, prečišćeni tekst Smjernica bit će stavljen na ponovno glasanje.

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podržavaju stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih radnji i ohrabruje dobronamjerne ljude da budu produktivni na projektima Wikimedia.
Iako su rezultati pokazali da je podrška Smjernicama UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su ukazali da će biti potrebne daljnje revizije kako bi se dobila snažna podrška zajednice za implementaciju UCoC-a.&lt;br&gt;
Stoga je Komitet zadužio Fondaciju da:
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* stavi novo-pročišćene Smjernice na glasanje.

Tim WMF-a će tražiti povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme i zaključcima Komiteta možete pronaći [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:02, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Year user pageviews for bswiki ==

{| style=&quot;text-align:right&quot; class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Cumulative user pageviews for bswiki articles in Main space
!'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021
|-
|Pageviews||36&amp;nbsp;496&amp;nbsp;291||37&amp;nbsp;007&amp;nbsp;115||37&amp;nbsp;356&amp;nbsp;054||37&amp;nbsp;804&amp;nbsp;431||44&amp;nbsp;111&amp;nbsp;715||42&amp;nbsp;476&amp;nbsp;010
|-
|'''Pages'''|||68&amp;nbsp;309||73&amp;nbsp;856||76&amp;nbsp;806||80&amp;nbsp;019||83&amp;nbsp;687||88&amp;nbsp;868
|}
:&lt;i style=&quot;font-size:0.9em&quot;&gt;[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]&lt;/i&gt;

✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:14, 23 april 2022 (CEST)

== Kratki članci ==

Bojim se da onaj projekt čišćenja nije ni blizu kraja s obzirom na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Kratke_stranice ovo]. Možemo izuzeti članke o godinama i decenijama (kojih je daleko najviše), ali opet ostaje ihahaj kratkih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:38, 24 april 2022 (CEST)
: {{Spomeni|KWiki}} Ako se dobro sjećam mislim da sam u generisanju spiska za kratke članke dosta tih stvari izbacio da nebi baš sve ušlo na spisak. Jeli se o tome ovdje radi? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:24, 17 maj 2022 (CEST)
::De ti samo aktiviraj bota da osvježi sve one spiskove. :-) Bolan, pa gdje si? :-) Sve OK? A ovo: pa rekli smo onda: borba protiv (pre)kratkih članaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:37, 17 maj 2022 (CEST)
::: Ma sve ok! Dobre stvari se dešavaju, tako da se nema šta žaliti. :) Kako ti? Vidim ja ko ovdje čuva wiki kad nas pojedinaca nema. ;)
::: Mislim da su stvari &quot;zahrđale&quot; oko skripti što sam onda pravio; trebalo bi to sve počistiti i na novo krenuti. Ali nevjerujem da ću u skorije vrijeme išta stim jer sam fokusiran na neke privatne stvari.
::: Kakvo je trenutno stanje? Jesam li šta važno propustio? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:33, 18 maj 2022 (CEST)
::::Ne znam najbolje, nisam ni ja bio aktivan jedan period. :-) Samo neka je sve OK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:35, 18 maj 2022 (CEST)

== Fotografije na wikipediji članku  ==

 Pozdrav ljudi. Na koji način mogu dokazati da je fotografija, slika ili banner moja da mi je admini ne obrisu sa članka ? Novi sam u ovome svemu tako 
 da bih volio da mi objasnite kao laiku... Unaprijed hvala svima !!! {{Nepotpisan|Charge82|16:57, 2022-04-25}}
: {{Ping|Charge82}} [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Upload&amp;uselang=ownwork Tu] se sve piše. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 18:38, 25 april 2022 (CEST)

:Hvala puno.  [[Korisnik:Charge82|Charge82]] ([[Razgovor s korisnikom:Charge82|razgovor]]) 19:12, 25 april 2022 (CEST)

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:16, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;
: Ovo je super! -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:31, 17 maj 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vrijeme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mjesta u Odboru povjerenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Povjerenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Povjerenike kojima istječe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su  podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu odabira iz 2019]. 
|-
| Odbor povjerenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine povjerenici koje bira zajednica-i-podružnice i povjerenici koje imenuje Odbor. Svaki povjerenik ima mandat od tri godine. Zajednica Wikimedia može glasati za povjerenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru povjerenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte cijelo priopćenje Izborne komisije i Odbora povjerenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 16. maja).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove povjerenike.&lt;br&gt; Planirano je da ovaj posljednji korak, kojim se završava izborni proces, bude održan početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što trebate su osnovne komunikacijske vještine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/Aboutsh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:08, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation &lt;br&gt;

==== Rok za podnošenje prijava je produžen do 16. maja ==== 
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:00, 10 maj 2022 (CEST)

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:54, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== Kartographer update ==

''Apologies for writing in English.''

Hello, a few weeks ago, I wrote here on the Čaršija [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija&amp;oldid=3408615#Kartographer_coming_soon_to_your_wiki about issues with Kartographer and FlaggedRevisions]. 
Today I have a little update: We expect these issues to be solved on this wiki tomorrow, May 10, [[wikitech:Deployments#deploycal-item-20220510T1300|around 14:00 UTC]]. 
Here’s our [[m:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation|project page with more information]]. – Best, [[Korisnik:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johanna Strodt (WMDE)|razgovor]]) 15:36, 9 maj 2022 (CEST)

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:02, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_%C4%8Dlanci|https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci]] --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:02, 31 maj 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p
::Ako se želite pridružiti a nemate ideju za članak, probajte prevesti
::https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Turska 
::-- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:04, 7 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smjernicama za implementaciju UCoC-a ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Dozvolite mi da podijelim vijesti o temi važnoj za svakog Wikimedijanca:&lt;br&gt;


Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smjernicama za implementaciju UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora povjerenika zatražio je da se nekoliko područja Smjernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio pokrenuti još jedan krug konsultacija sa zajednicom. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smjernicama za implementaciju UCoC-a.

Prema analizi, komentari su istakli tri kritične grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci u primjeni UCoC-a i njegovih Smjernica;
# O balansiranju zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtjevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.&lt;br&gt;

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Izvještaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovdje]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

: Tokom naredne sedmice, održaće se prve regionalne konsultacije. 

==== Predloženi termini i teme: ====

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''

# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h

'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smjernice za implementaciju. Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor povjerenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
: Svoj predlog teme možete ostaviti ovdje ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:04, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

== Invitation to participate in the #WPWPCampaign 2022 ==

Dear Wikimedians,

We are glad to inform you that the 2022 edition of Wikipedia Pages Wanting Photos campaign is coming up in July.

This is a formal invitation to invite individuals and communities to join the campaign to help improve Wikipedia articles with photos and contextual images. 

The campaign will run from July 1 to August  31, 2022 and several communities and Wikimedia Affiliates have already indicated interest to organize the campaign in their localities. Please find your community or community closer to you to participate: [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/Participating Communities|WPWP2022 Campaign: Participating Communities]].

The campaign primarily aims to promote using images from Wikimedia Commons to enrich Wikipedia articles that are lacking them. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. In this third edition of the campaign, eligibility criteria have been revised based on feedback and campaign Evaluation Reports of the previous editions. Please find more [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/FAQ and Contest Rules|details about these changes and our FAQ here on Meta-Wiki]]

For more information, please visit the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022|campaign page on Meta-Wiki]].

Best,&lt;br/&gt;
[[User:Ammarpad|Ammar A.]]&lt;br/&gt;
Global Coordinator&lt;br/&gt;
Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign 2022.&lt;br /&gt;
19:38, 31 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos/Distribution_list&amp;oldid=23230284 --&gt;

== Forum strategije pokreta ==

Zdravo svima!

Želio bih vas pozvati da isprobate našu novu platformu za diskusiju, '''[https://forum.movement-strategy.org Movement Strategy Forum]''' (Forum strategije pokreta).&lt;br&gt;
: '''MS Forum je prvo istinski višejezično mjesto gde se Wikimedijanci mogu okupiti i razgovarati o svim stvarima u vezi sa strateškim ciljevima našeg pokreta.'''
Njegova ključna prednost u odnosu na bilo koju drugu platformu poput Telegrama ili WhatsAppa je da se pod istim krovom okupe volonteri koji govore različite jezike i dolaze iz različitih Wikimedijinih projekata, ali dijele interes za slične teme. MS Forum nastoji da rješi dva ključna pitanja koja utiču na nedovoljno zastupljene zajednice: fragmentaciju diskusija i jezičku barijeru.&lt;br&gt;
Možda ćete reći: &quot;Nemam mnogo vremena; zašto bih ga koristio da razgovaram o stvarima koje nemaju mnogo veze s mojim primarnim radom na Wikipediji?&quot;&lt;br&gt;
Svjesni smo koliko su dragocjeni vaše volontersko vrijeme i doprinosi. Teme otvorene za diskusiju na MS Forumu zaista jesu globalne, ali su i veoma lokalne po tome kako utiču na rad svakog saradnika i svake Wikimedijine zajednice.
Na primjer, možda biste željeli započeti raspravu o tome koji je problem s kojim se volonteri u vašoj zajednici suočavaju a koji želite da riješite ili pomognete da bude rješen do 2030. godine? [https://forum.movement-strategy.org/t/by-2030-what-is-one-problem-facing-african-volunteers-you-wish-to-have-solved-or-helped-solve-and-why/140 Slična debata] o pitanjima u afričkim zajednicama privukla je desetine odgovora iz različitih dijelova svijeta. Čitajući diskusije, možda ćete otkriti kako jezici možda jesu strani, ali su mnogi problemi vrlo domaći.&lt;br&gt;

* MS Forum ne zahtjeva registraciju.
* Potreban vam je samo vaš Wikimedia nalog sa verifikovanom e-mail adresom.

Nadam se da ce vam diskusije biti zanimljive.&lt;br&gt;
Slobodno pišite na svom maternjem jeziku.&lt;br&gt;

Srdacan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:55, 2 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Natjecanje proljeće 2022 ==

Ne mogu pronać rezeltte takmičenja proljeće 2022. Ako su izašli rezultati volio bih da mi netko da link. Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 20:13, 17 juni 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]]: Je li ovo [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.]]? [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:36, 17 juni 2022 (CEST)
::Da, to je to. Napisali smo 267 članaka i završili na 14/24. mjestu. Lijep rezultat s obzirom na to koliko nas je učestvovalo. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:36, 18 juni 2022 (CEST)
::To je to , ali nije link na rezultate.za rezultate po državama wikipedije. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 13:09, 18 juni 2022 (CEST)
:::Rezultati su pod podnaslovom Statistika. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:14, 18 juni 2022 (CEST)
::::Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 17:44, 21 juni 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranicu o Vedadu Hadžiabdiću, pa da je malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 14:30, 20 juni 2022 (CEST)

:Samo ukucaj ime u tražilicu i klikni na crveni link. ;-) Nije ni bilo sadržaja osim &quot;Mjesto rodjenja-Zenica&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:35, 20 juni 2022 (CEST)

== Šabloni za plivanje ==

Trebaju nam ova četiri: Šablon:Swimmingrecordlisttop, Šablon:Swimmingrecord, Šablon:Swimmingrecordrelay, Šablon:Swimmingrecordlegend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:04, 22 juni 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Meeting 2022 ==

Zdravo svima,

Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022.
Za učesnike iz Bosne imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika bosanske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]]. 

Pozdrav iz Makedonije, - [[Korisnik:Виолетова|Виолетова]] ([[Razgovor s korisnikom:Виолетова|razgovor]]) 08:49, 10 juli 2022 (CEST)
: {{ping|Виолетова}}: Hvala na pozivu i u ime Wikipedije na bosanskom jeziku, sve najbolje u organizaciji mitinga! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

=== Prijedlozi ===
Osim glasanja, trebali bi se dogovoriti, koliko dugo traje, te da se predloženi izjasne o tome da li su zainterisirani za miting!
==== [[User:Srđan|Srđan]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:KWiki|KWiki]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
*:Ništa od mene. Po trenutnom sistemu, od ta tri dana kači me posao ili petak ili vikend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:13, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Mhare|Mhare]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Nerko65|Nerko65]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
Zahvaljujem na pozivu da prisustvujem sastanku wikipedijanaca u Ohridu, ali neću moći nikako ove godine. Kalendar za septembar i oktobar već je popunjen, tako da od posla neću moći nigdje da putujem &quot;preko bare&quot;. Vjerovatno naredne godine. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:34, 26 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Semso98|Semso98 ]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022. -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće '''od 16. do 30. avgusta. '''Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''&lt;br&gt;
Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave će biti učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''
* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provođenju Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Fondacije Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljen je godišnji izvještaj o održivosti Fondacije Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja interfejsa radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvještaji iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizuelni izvori visokog kvaliteta za naučne eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provođenju Strategije pokreta, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:27, 26 juli 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranice o albumima Divljih jagoda, pa da ih malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:09, 26 juli 2022 (CEST)
:Sređeno!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:22, 26 juli 2022 (CEST)

Viel Dank die Legende!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:27, 26 juli 2022 (CEST)

:Pozdrav iz Danske! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:09, 26 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika -- Kandidati za povjerenike ==

Zdravo svima,

: '''Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]].''' &lt;br /&gt;
: '''Izabrani kandidati za Odbor povjerenika za 2022. godinu su:'''

:* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]])
:* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]])
:* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]])
:* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]])
:* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]])
:* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]])

Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|stranicu na Meta Wiki]].

Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali. Kandidatura za Odbor povjerenika nije mala odluka. Vrijeme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvjećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani.
----
Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dva koji će postati novi članovi Odbora povjerenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt;
'''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta.'''
----

'''Naredni koraci:'''
Prije glasanja, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sljedećih načina:

* Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja podružnica]
* Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]]
** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta.
** Zajednica je odabrala 15 izjava koje će ući u Izborni kompas. Pogledajte ih [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|ovdje]].
* Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]]
** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici.
* Učestvujte u diskusijama i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom]

Srdačan pozdrav, [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:28, 31 juli 2022 (CEST)

== Enabling Section Translation: a new mobile translation experience ==

{{int:Hello}} Bosnian Wikipedians!

Apologies as this message is not in Bosnian language, {{Int:Please-translate}}.

The [[mw:Wikimedia_Language_engineering|WMF Language team]] is pleased to let you know that we will like to enable the [[mw:Content_translation/Section_translation|Section translation]] tool in Bosnian Wikipedia. For this, our team will love you to read about the tool and test it so you can:

* Give us your feedback
* Ask us questions
* Tell us how to improve it.

Below is background information about Section translation, why we have chosen your community, and how to test it.

'''Background information'''

[[mw:Content_translation|Content Translation]] has been a successful tool for editors to create content in their language. More than one million articles have been created across all languages since the tool was released in 2015. The Wikimedia Foundation Language team has improved the translation experience further with the Section Translation. The WMF Language team enabled the early version of the tool in February 2021 in Bengali Wikipedia. Through their feedback, the tool was improved and ready for your community to test and help us with feedback to make it better.

[https://design.wikimedia.org/strategy/section-translation.html Section Translation] extends the capabilities of Content Translation to support mobile devices. On mobile, the tool will:

* Guide you to translate one section at a time in order to expand existing articles or create new ones.
* Make it easy to transfer knowledge across languages anytime from your mobile device.

Bosnian Wikipedia seems an ideal candidate to enjoy this new tool since it has Content Translation tool enabled by default.

We plan to enable the tool on Bosnian Wikipedia in the coming weeks if there are no objections from your community. After it is enabled, we’ll monitor the content created with the tool and process all the feedback. In any case, feel free to raise any concerns or questions you may already have in any of the following formats:

* As a reply to this message
* On [[mw:Talk:Content_translation/Section_translation|the project talk page]].

'''Try the tool'''

Before the enablement, you can try the current implementation of the tool in [https://test.m.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation our testing instance]. Once it is enabled on Bosnian Wikipedia, you’ll have access to https://bs.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation with your mobile device. You can select an article to translate, and machine translation will be provided as a starting point for editors to improve.

'''Provide feedback'''

Please provide feedback about Section translation in any of the formats you are most comfortable with. We want to hear about your impressions on:

* The tool
* What you think about our plans to enable it
* Your ideas for improving the tool.

Thanks, and we look forward to your feedback and questions.

'''PS''': Sending your feedback or questions in English is particularly appreciated. But, you can still send them in the language of your choice.

[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 03:03, 11 august 2022 (CEST) On behalf of the WMF Language team</text>
      <sha1>rpgsf7pdvhrm1gcm6zqpidnh11xx3ub</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427684</id>
      <parentid>3427683</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T09:23:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BPipal (WMF)</username>
        <id>133644</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Izbori za Odbor povjerenika -- Kandidati za povjerenike */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42618" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Ratifikacija Smjernica za implementaciju UCoC-a - Naredni koraci ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Prije dvije sedmice, prilikom objavljivanja rezultata, ukazao sam na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Čaršija/Arhiva_33#Rezultati_glasanja_o_Smjernicama_za_provođenje_UCoC-a moguće ishode glasanja o Smjernicama za sprovođenje UCoC-a].

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Komitet za pitanja zajednica odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Nakon toga, prečišćeni tekst Smjernica bit će stavljen na ponovno glasanje.

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podržavaju stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih radnji i ohrabruje dobronamjerne ljude da budu produktivni na projektima Wikimedia.
Iako su rezultati pokazali da je podrška Smjernicama UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su ukazali da će biti potrebne daljnje revizije kako bi se dobila snažna podrška zajednice za implementaciju UCoC-a.&lt;br&gt;
Stoga je Komitet zadužio Fondaciju da:
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* stavi novo-pročišćene Smjernice na glasanje.

Tim WMF-a će tražiti povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme i zaključcima Komiteta možete pronaći [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:02, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Year user pageviews for bswiki ==

{| style=&quot;text-align:right&quot; class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Cumulative user pageviews for bswiki articles in Main space
!'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021
|-
|Pageviews||36&amp;nbsp;496&amp;nbsp;291||37&amp;nbsp;007&amp;nbsp;115||37&amp;nbsp;356&amp;nbsp;054||37&amp;nbsp;804&amp;nbsp;431||44&amp;nbsp;111&amp;nbsp;715||42&amp;nbsp;476&amp;nbsp;010
|-
|'''Pages'''|||68&amp;nbsp;309||73&amp;nbsp;856||76&amp;nbsp;806||80&amp;nbsp;019||83&amp;nbsp;687||88&amp;nbsp;868
|}
:&lt;i style=&quot;font-size:0.9em&quot;&gt;[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]&lt;/i&gt;

✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:14, 23 april 2022 (CEST)

== Kratki članci ==

Bojim se da onaj projekt čišćenja nije ni blizu kraja s obzirom na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Kratke_stranice ovo]. Možemo izuzeti članke o godinama i decenijama (kojih je daleko najviše), ali opet ostaje ihahaj kratkih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:38, 24 april 2022 (CEST)
: {{Spomeni|KWiki}} Ako se dobro sjećam mislim da sam u generisanju spiska za kratke članke dosta tih stvari izbacio da nebi baš sve ušlo na spisak. Jeli se o tome ovdje radi? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:24, 17 maj 2022 (CEST)
::De ti samo aktiviraj bota da osvježi sve one spiskove. :-) Bolan, pa gdje si? :-) Sve OK? A ovo: pa rekli smo onda: borba protiv (pre)kratkih članaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:37, 17 maj 2022 (CEST)
::: Ma sve ok! Dobre stvari se dešavaju, tako da se nema šta žaliti. :) Kako ti? Vidim ja ko ovdje čuva wiki kad nas pojedinaca nema. ;)
::: Mislim da su stvari &quot;zahrđale&quot; oko skripti što sam onda pravio; trebalo bi to sve počistiti i na novo krenuti. Ali nevjerujem da ću u skorije vrijeme išta stim jer sam fokusiran na neke privatne stvari.
::: Kakvo je trenutno stanje? Jesam li šta važno propustio? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:33, 18 maj 2022 (CEST)
::::Ne znam najbolje, nisam ni ja bio aktivan jedan period. :-) Samo neka je sve OK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:35, 18 maj 2022 (CEST)

== Fotografije na wikipediji članku  ==

 Pozdrav ljudi. Na koji način mogu dokazati da je fotografija, slika ili banner moja da mi je admini ne obrisu sa članka ? Novi sam u ovome svemu tako 
 da bih volio da mi objasnite kao laiku... Unaprijed hvala svima !!! {{Nepotpisan|Charge82|16:57, 2022-04-25}}
: {{Ping|Charge82}} [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Upload&amp;uselang=ownwork Tu] se sve piše. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 18:38, 25 april 2022 (CEST)

:Hvala puno.  [[Korisnik:Charge82|Charge82]] ([[Razgovor s korisnikom:Charge82|razgovor]]) 19:12, 25 april 2022 (CEST)

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:16, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;
: Ovo je super! -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:31, 17 maj 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vrijeme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mjesta u Odboru povjerenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Povjerenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Povjerenike kojima istječe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su  podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu odabira iz 2019]. 
|-
| Odbor povjerenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine povjerenici koje bira zajednica-i-podružnice i povjerenici koje imenuje Odbor. Svaki povjerenik ima mandat od tri godine. Zajednica Wikimedia može glasati za povjerenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru povjerenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte cijelo priopćenje Izborne komisije i Odbora povjerenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 16. maja).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove povjerenike.&lt;br&gt; Planirano je da ovaj posljednji korak, kojim se završava izborni proces, bude održan početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što trebate su osnovne komunikacijske vještine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/Aboutsh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:08, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation &lt;br&gt;

==== Rok za podnošenje prijava je produžen do 16. maja ==== 
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:00, 10 maj 2022 (CEST)

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:54, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== Kartographer update ==

''Apologies for writing in English.''

Hello, a few weeks ago, I wrote here on the Čaršija [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija&amp;oldid=3408615#Kartographer_coming_soon_to_your_wiki about issues with Kartographer and FlaggedRevisions]. 
Today I have a little update: We expect these issues to be solved on this wiki tomorrow, May 10, [[wikitech:Deployments#deploycal-item-20220510T1300|around 14:00 UTC]]. 
Here’s our [[m:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation|project page with more information]]. – Best, [[Korisnik:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johanna Strodt (WMDE)|razgovor]]) 15:36, 9 maj 2022 (CEST)

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:02, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_%C4%8Dlanci|https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci]] --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:02, 31 maj 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p
::Ako se želite pridružiti a nemate ideju za članak, probajte prevesti
::https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Turska 
::-- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:04, 7 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smjernicama za implementaciju UCoC-a ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Dozvolite mi da podijelim vijesti o temi važnoj za svakog Wikimedijanca:&lt;br&gt;


Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smjernicama za implementaciju UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora povjerenika zatražio je da se nekoliko područja Smjernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio pokrenuti još jedan krug konsultacija sa zajednicom. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smjernicama za implementaciju UCoC-a.

Prema analizi, komentari su istakli tri kritične grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci u primjeni UCoC-a i njegovih Smjernica;
# O balansiranju zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtjevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.&lt;br&gt;

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Izvještaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovdje]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

: Tokom naredne sedmice, održaće se prve regionalne konsultacije. 

==== Predloženi termini i teme: ====

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''

# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h

'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smjernice za implementaciju. Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor povjerenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
: Svoj predlog teme možete ostaviti ovdje ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:04, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

== Invitation to participate in the #WPWPCampaign 2022 ==

Dear Wikimedians,

We are glad to inform you that the 2022 edition of Wikipedia Pages Wanting Photos campaign is coming up in July.

This is a formal invitation to invite individuals and communities to join the campaign to help improve Wikipedia articles with photos and contextual images. 

The campaign will run from July 1 to August  31, 2022 and several communities and Wikimedia Affiliates have already indicated interest to organize the campaign in their localities. Please find your community or community closer to you to participate: [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/Participating Communities|WPWP2022 Campaign: Participating Communities]].

The campaign primarily aims to promote using images from Wikimedia Commons to enrich Wikipedia articles that are lacking them. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. In this third edition of the campaign, eligibility criteria have been revised based on feedback and campaign Evaluation Reports of the previous editions. Please find more [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/FAQ and Contest Rules|details about these changes and our FAQ here on Meta-Wiki]]

For more information, please visit the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022|campaign page on Meta-Wiki]].

Best,&lt;br/&gt;
[[User:Ammarpad|Ammar A.]]&lt;br/&gt;
Global Coordinator&lt;br/&gt;
Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign 2022.&lt;br /&gt;
19:38, 31 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos/Distribution_list&amp;oldid=23230284 --&gt;

== Forum strategije pokreta ==

Zdravo svima!

Želio bih vas pozvati da isprobate našu novu platformu za diskusiju, '''[https://forum.movement-strategy.org Movement Strategy Forum]''' (Forum strategije pokreta).&lt;br&gt;
: '''MS Forum je prvo istinski višejezično mjesto gde se Wikimedijanci mogu okupiti i razgovarati o svim stvarima u vezi sa strateškim ciljevima našeg pokreta.'''
Njegova ključna prednost u odnosu na bilo koju drugu platformu poput Telegrama ili WhatsAppa je da se pod istim krovom okupe volonteri koji govore različite jezike i dolaze iz različitih Wikimedijinih projekata, ali dijele interes za slične teme. MS Forum nastoji da rješi dva ključna pitanja koja utiču na nedovoljno zastupljene zajednice: fragmentaciju diskusija i jezičku barijeru.&lt;br&gt;
Možda ćete reći: &quot;Nemam mnogo vremena; zašto bih ga koristio da razgovaram o stvarima koje nemaju mnogo veze s mojim primarnim radom na Wikipediji?&quot;&lt;br&gt;
Svjesni smo koliko su dragocjeni vaše volontersko vrijeme i doprinosi. Teme otvorene za diskusiju na MS Forumu zaista jesu globalne, ali su i veoma lokalne po tome kako utiču na rad svakog saradnika i svake Wikimedijine zajednice.
Na primjer, možda biste željeli započeti raspravu o tome koji je problem s kojim se volonteri u vašoj zajednici suočavaju a koji želite da riješite ili pomognete da bude rješen do 2030. godine? [https://forum.movement-strategy.org/t/by-2030-what-is-one-problem-facing-african-volunteers-you-wish-to-have-solved-or-helped-solve-and-why/140 Slična debata] o pitanjima u afričkim zajednicama privukla je desetine odgovora iz različitih dijelova svijeta. Čitajući diskusije, možda ćete otkriti kako jezici možda jesu strani, ali su mnogi problemi vrlo domaći.&lt;br&gt;

* MS Forum ne zahtjeva registraciju.
* Potreban vam je samo vaš Wikimedia nalog sa verifikovanom e-mail adresom.

Nadam se da ce vam diskusije biti zanimljive.&lt;br&gt;
Slobodno pišite na svom maternjem jeziku.&lt;br&gt;

Srdacan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:55, 2 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Natjecanje proljeće 2022 ==

Ne mogu pronać rezeltte takmičenja proljeće 2022. Ako su izašli rezultati volio bih da mi netko da link. Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 20:13, 17 juni 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]]: Je li ovo [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.]]? [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:36, 17 juni 2022 (CEST)
::Da, to je to. Napisali smo 267 članaka i završili na 14/24. mjestu. Lijep rezultat s obzirom na to koliko nas je učestvovalo. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:36, 18 juni 2022 (CEST)
::To je to , ali nije link na rezultate.za rezultate po državama wikipedije. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 13:09, 18 juni 2022 (CEST)
:::Rezultati su pod podnaslovom Statistika. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:14, 18 juni 2022 (CEST)
::::Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 17:44, 21 juni 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranicu o Vedadu Hadžiabdiću, pa da je malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 14:30, 20 juni 2022 (CEST)

:Samo ukucaj ime u tražilicu i klikni na crveni link. ;-) Nije ni bilo sadržaja osim &quot;Mjesto rodjenja-Zenica&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:35, 20 juni 2022 (CEST)

== Šabloni za plivanje ==

Trebaju nam ova četiri: Šablon:Swimmingrecordlisttop, Šablon:Swimmingrecord, Šablon:Swimmingrecordrelay, Šablon:Swimmingrecordlegend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:04, 22 juni 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Meeting 2022 ==

Zdravo svima,

Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022.
Za učesnike iz Bosne imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika bosanske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]]. 

Pozdrav iz Makedonije, - [[Korisnik:Виолетова|Виолетова]] ([[Razgovor s korisnikom:Виолетова|razgovor]]) 08:49, 10 juli 2022 (CEST)
: {{ping|Виолетова}}: Hvala na pozivu i u ime Wikipedije na bosanskom jeziku, sve najbolje u organizaciji mitinga! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

=== Prijedlozi ===
Osim glasanja, trebali bi se dogovoriti, koliko dugo traje, te da se predloženi izjasne o tome da li su zainterisirani za miting!
==== [[User:Srđan|Srđan]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:KWiki|KWiki]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
*:Ništa od mene. Po trenutnom sistemu, od ta tri dana kači me posao ili petak ili vikend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:13, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Mhare|Mhare]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Nerko65|Nerko65]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
Zahvaljujem na pozivu da prisustvujem sastanku wikipedijanaca u Ohridu, ali neću moći nikako ove godine. Kalendar za septembar i oktobar već je popunjen, tako da od posla neću moći nigdje da putujem &quot;preko bare&quot;. Vjerovatno naredne godine. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:34, 26 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Semso98|Semso98 ]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022. -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće '''od 16. do 30. avgusta. '''Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''&lt;br&gt;
Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave će biti učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''
* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provođenju Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Fondacije Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljen je godišnji izvještaj o održivosti Fondacije Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja interfejsa radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvještaji iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizuelni izvori visokog kvaliteta za naučne eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provođenju Strategije pokreta, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:27, 26 juli 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranice o albumima Divljih jagoda, pa da ih malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:09, 26 juli 2022 (CEST)
:Sređeno!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:22, 26 juli 2022 (CEST)

Viel Dank die Legende!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:27, 26 juli 2022 (CEST)

:Pozdrav iz Danske! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:09, 26 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika -- Kandidati za povjerenike ==

Zdravo svima,

: '''Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]].''' &lt;br /&gt;
: '''Izabrani kandidati za Odbor povjerenika za 2022. godinu su:'''

:* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]])
:* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]])
:* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]])
:* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]])
:* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]])
:* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]])

Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|stranicu na Meta Wiki]].

Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali. Kandidatura za Odbor povjerenika nije mala odluka. Vrijeme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvjećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani.
----
Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dva koji će postati novi članovi Odbora povjerenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt;
'''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta.'''
----

'''Naredni koraci:'''
Prije glasanja, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sljedećih načina:

* Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja podružnica]
* Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]]
** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta.
** Zajednica je odabrala 15 izjava koje će ući u Izborni kompas. Pogledajte ih [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|ovdje]].
* Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]]
** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici.
* Učestvujte u diskusijama i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom]

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:23, 12 august 2022 (CEST)

== Enabling Section Translation: a new mobile translation experience ==

{{int:Hello}} Bosnian Wikipedians!

Apologies as this message is not in Bosnian language, {{Int:Please-translate}}.

The [[mw:Wikimedia_Language_engineering|WMF Language team]] is pleased to let you know that we will like to enable the [[mw:Content_translation/Section_translation|Section translation]] tool in Bosnian Wikipedia. For this, our team will love you to read about the tool and test it so you can:

* Give us your feedback
* Ask us questions
* Tell us how to improve it.

Below is background information about Section translation, why we have chosen your community, and how to test it.

'''Background information'''

[[mw:Content_translation|Content Translation]] has been a successful tool for editors to create content in their language. More than one million articles have been created across all languages since the tool was released in 2015. The Wikimedia Foundation Language team has improved the translation experience further with the Section Translation. The WMF Language team enabled the early version of the tool in February 2021 in Bengali Wikipedia. Through their feedback, the tool was improved and ready for your community to test and help us with feedback to make it better.

[https://design.wikimedia.org/strategy/section-translation.html Section Translation] extends the capabilities of Content Translation to support mobile devices. On mobile, the tool will:

* Guide you to translate one section at a time in order to expand existing articles or create new ones.
* Make it easy to transfer knowledge across languages anytime from your mobile device.

Bosnian Wikipedia seems an ideal candidate to enjoy this new tool since it has Content Translation tool enabled by default.

We plan to enable the tool on Bosnian Wikipedia in the coming weeks if there are no objections from your community. After it is enabled, we’ll monitor the content created with the tool and process all the feedback. In any case, feel free to raise any concerns or questions you may already have in any of the following formats:

* As a reply to this message
* On [[mw:Talk:Content_translation/Section_translation|the project talk page]].

'''Try the tool'''

Before the enablement, you can try the current implementation of the tool in [https://test.m.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation our testing instance]. Once it is enabled on Bosnian Wikipedia, you’ll have access to https://bs.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation with your mobile device. You can select an article to translate, and machine translation will be provided as a starting point for editors to improve.

'''Provide feedback'''

Please provide feedback about Section translation in any of the formats you are most comfortable with. We want to hear about your impressions on:

* The tool
* What you think about our plans to enable it
* Your ideas for improving the tool.

Thanks, and we look forward to your feedback and questions.

'''PS''': Sending your feedback or questions in English is particularly appreciated. But, you can still send them in the language of your choice.

[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 03:03, 11 august 2022 (CEST) On behalf of the WMF Language team</text>
      <sha1>3m31k8mgewrayx331rtdvt43t1sy5jg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20904</id>
    <revision>
      <id>3427643</id>
      <parentid>3399175</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T21:20:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>Raška je od 1373 do 1463 bila u sastavu Bosne</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40538" xml:space="preserve">{{Historija BiH}}
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] većim dijelom na području današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], dijelom današnje Hrvatske, Srbije i Crne Gore, postojala je [[Bosansko Kraljevstvo|država Bosna]] koja je na vrhuncu svoje moći bila jedna od najjačih [[balkan]]skih [[država]].{{sfn|Malcolm|2011|p=62}} Vrhunac njene moći bio je u doba kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]].

Hrvatska historičarka [[Nada Klaić]] smatra da je '''srednjovjekovna bosanska država''' konstituisana krajem [[8. vijek]]a, te je &quot;izgleda, među svojim susjedama najstarija&quot;.&lt;ref name=&quot;Klaić&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.scribd.com/doc/28740328/Nada-Klaic-Srednjovjekovna-Bosna |title=Nada Klaić, Srednjovjekovna Bosna |access-date=15. 4. 2012 |archive-date=18. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120818032316/http://www.scribd.com/doc/28740328/Nada-Klaic-Srednjovjekovna-Bosna |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Srednjovjekovna Bosna je izgubila samostalnost, padom pod vlast [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|Osmanlija]] [[1463]]. godine.

== Pvobitna Bosna ==
{{Glavni|Bosna (ranosrednjovjekovni politet)}}Nakon propasti [[Avarski kaganat|prvog avarskog kaganata]], uzrokovanog porazom 626. godine u [[Carigrad]]u, [[Avari]] su prisiljeni napustiti Balkansko poluostrvo i teritorije pod nominalnim vlašću [[Bizantijsko Carstvo|Bizanta]]. Od tog trenutka počinje stapanje kulturnih, etničkih i političkih jedinica u nova jezgra poznata u istoriji pod imenom [[Sklavinija|sklavinije]]. U tom procesu sudjeluju novopridošli [[Slaveni]] i [[Iliri|starosjedilačko]] romanizirano stanovništvo. Prevagu su odnijeli Slaveni, nametnuli svoj jezik i postali vladajući društveni sloj. Bosna u ranom srednjem vijeku (također poznata i kao [[Gornja Bosna]], Srednja Bosna, ili Stara Bosna) bila je cjelina koja se prvobitno nalazila u gornjim predjelima doline rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]].

== Bosanska banovina ==
{{Glavni|Bosanska banovina}}
Kroz vlastiti unutrašnji razvoj i s utjecajem razvijenijih i naprednijih vanjskih društvenih i političkih faktora (najčešće [[Bizantijsko Carstvo|Bizant]]a) i [[Franačka država|Franaka]], i u Bosni se počelo raspadati staro rodovsko-plemensko društvo i razvijati elementi ranofeudalnog društva. Do kraja [[9. vijek]]a Bosna je postala država sa razvijenim [[Feudalizam|feudalnim]] karakteristikama. Od rodovsko-plemenskih starješina nastaje bosanska vlastela koja vodi mladu državu. Prema ekonomskoj moći vlastela se dijeli na: ''velmože'', ''vlastelu'' i ''vlastelčiće''. Oni su uživali feudalne posjede koji su dobijani za različite vojne zasluge ispunjene vladajućem rodu koji je predstavljao vladarsku dinastiju i bio na čelu hijerarhije bosanskog društva.

Bosanski feudalni sistem zasniva se na [[Plemenita baština|plemenitoj baštini]] koja je uobičajena u zapadnoevropskim zemljama. Ona predstavlja trajnu svojinu sa [[Vazalni odnosi u srednjovjekovnoj Bosni|vazalnim odnosima]] zasnovanim na sistemu vjerne službe i vjere gospodske između seniora kao gospodara i [[vazal]]a kao podanika. Brojniji dio stanovništva tadašnje Bosne činili su ovisni ljudi u koje su spadali zemljoradnici (kmetovi). Važan društveni sloj bili su [[Vlasi u srednjovjekovnoj Bosni|Vlasi]]. Sve do [[14. vijek]]a u Bosni je [[Roblje u srednjovjekovnoj Bosni|ropstvo]] bilo veoma razvijeno.

U razvijenom srednjem vijeku vladar u Bosni je imao [[Titule u srednjovjekovnoj Bosni|titulu]] [[ban]]a (od [[Avari|avarske]] riječi što znači ''bajan'' - bogat). Od krunisanja bana Tvrtka I Kotromanića za [[kralj]]a ([[1377]]), bosanski vladari će kraljevsku titulu nositi sve do gubitka državne samostalnosti, tj. do pada Bosne u ruke Osmanlija [[1463.]]
Značajnu ulogu u političkom životu Bosne odigrale su susjedne zemlje, a najviše Bizant i [[Mađarska|Ugarsko kraljevstvo]]. Te dvije sile su se borile za prevlast na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]] i imale značajan upliv na historiju srednjovjekovne Bosne.
Iako se ranije pominje institucija bana u Bosni, prvi po imenu poznati bosanski ban bio je ''[[Ban Borić]]'' ([[1154]]- [[1164]]). Živio je do kraja [[12. vijek]]a, pa se može zaključiti da je u vrijeme dok je vladao Bosnom bio veoma mlad. Za vrijeme njegove vladavine Bosnom vodio se veliki rat izmedju ugarskog kralja Stjepana IV i bizantskog cara [[Spisak bizantskih careva|Manuela I Komnena]] ([[1143]]-[[1180]]) oko prevlasti na [[Balkan]]u. Ban Borić je bio na strani ugarskog kralja, te je sa svojom vojskom učestvovao u opsadi Braničeva. Pri povratku u Bosnu pretrpio je poraz od bizantske vojske.

=== Doba Kulina bana ===

Nakon bana Borića na vlast u Bosni dolazi čuveni [[Kulin ban]] ([[1180]] - [[1204]]). Ban Kulin na vlast dolazi i prije [[1180]]. kao bizantski vazal. Smrću bizantskog cara Manuela Komnena nestaje bizantskog prisustva i započinje njegovo neovisno vladanje Bosnom. 
[[Datoteka:Povelja Kulina bana.jpg|alt=|mini|Povelja Kulin bana, [[1189]]. godine.]]
U daljem razvoju Bosna je više bila vezana za Ugarsku, uz čije prisustvo je izgrađivala svoj samostalni izraz. Ban Kulin je vojno ojačao svoju državu i proširio je na prostore [[župa]] [[Oblast Soli|Soli]] i [[Usora|Usore]], tako da je bosanska vlast bila uspostavljena nad cijelim slivom [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]].

Teritorijalno širenje Bosne izraz je dotadašnjeg unutrašnjeg razvoja države. To se manifestiralo privrednim pokazateljima, a i međunarodnim respektovanjem. Želeći poslovnu saradnju sa susjedima, ban Kulin sa [[Dubrovnik]]om sklapa trgovački ugovor. Nastali dokument, [[Povelja Kulina bana]] od 29. augusta [[1189]]. pokazuje više segmenata izrasle bosanske države. 
Krajem [[12. vijek]]a započele su optužbe da ban Kulin štiti heretike. To nije odgovaralo papi [[Papa Inocent III|Inoćentiju III]] koji je želio uništiti njene vjernike. On poziva ugarsko-hrvatskog kralja na [[križarski ratovi|križarski]] pohod protiv nevjernika u Bosni. Uviđajući opasnost kakva prijeti Bosni, ban Kulin u prisustvu velikog broja podanika i vjernika pred papinim izaslanikom Kazamarisom i na [[Bilino Polje|Bilinom polju]] kod [[Zenica|Zenice]] [[1203]]. Kulin [[Bilinopoljska izjava|javno prihvata]] učenje crkve kakvo traži [[Rim]]. Time je prevaziđen veliki sukob, ali vjerska situacija u Bosni, s prisustvom drugačijeg vjerskog shvatanja, dobila je novu dimenziju koja će obilježiti njenu srednjovjekovnu egzistenciju i prepoznatljiv odraz u onovremenom zapadnoevropskom svijetu.

U [[13. vijek]]u hereza će dobiti svoju organizacionu formu i lik kao [[Crkva bosanska]] s [[Hijerarhija Crkve bosanske|hijerarhijom]] i shvatanjima koja će uhvatiti jake korijene među stanovništvom. Pod izlikom uništavanja hereze, a u namjeri da osvoji Bosnu, [[Ugarska]] će poduzeti niz [[Križarski ratovi|križarskih pohoda]] protiv Bosne. Ti [[Bosansko-ugarski ratovi|sukobi]] su pojačali jedinstvo između nove vjere i vlastele, a kao krajnji rezultat bilo je protjerivanje organizacije bosanske [[Rimokatoličanstvo|katoličke crkve]] (Bosanske [[Biskupija|biskupije]]) u Ugarsku (u [[Đakovo]]). Crkva bosanska postala je jedina heretička crkva koja je postala zemaljska crkva, bosanska državna vjera.

Početkom [[15. vijek]]a, pred opasnošću od [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]], [[Bošnjani]] su od [[Anžuvinci|Ladislava Napuljskog]] tražili da Bosna ima granice prema Ugarskoj iz doba bana Kulina. Kulin ban je ostavio značajnog traga u uzdizanju Bosne među najvažnije subjekte na istočnoj jadranskoj obali. To je pamćeno kao vrijeme bosanske samostalnosti i jasne samobitnosti. Zato je i ne bez razloga doba Kulina bana u historiji srednjovjekovne Bosne zabilježeno narodnom poslovicom koja glasi &quot;za Kulina bana i dobrijeh dana&quot;.

=== Dvovlašće ===
O nasljedniku bana Kulina nema sigurnijih podataka, tako da godine [[1230.]] spominje se ime [[ban Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. On je nakon niza ratova Bosni priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]], te [[Ustiprača|Ustipraču]].

Ninoslava je nasljedio ban [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]] ([[1290]]) iz dinastije [[Kotromanići]]. Pred pritiskom Bribirskih (Šubića) novi bosanski ban imao je vlast u istočnim krajevima zemlje uz rijeku [[Drina|Drinu]]. Mada nije zauzeo čitavu Bosnu hrvatski velikaš, hrvatsko-dalmatinski ban [[Pavle Bribirski (Šubić)]] se nazivao gospodarom Bosne. Prevlast je imao u zapadnim krajevima gdje su mu se priklonili članovi roda Vukosalić (Hrvatinići). Pavle je gospodstvo nad Bosnom dao svome sinu Mladenu I Bribirskom, a poslije njegove smrti to mjesto je zauzeo njegov brat [[Mladen II Bribirski (Šubić)]].

Dvovlašće u Bosni između bana Stjepana Kotromanića i plemićke porodice [[Bribirski (Šubići)]] nastavljeno je kada [[1314]] Stjepana Kotromanića nasljeđuje njegov sin [[Stjepan II Kotromanić]]. On iskorištava nemilost u koju su Bribirci pali pred Ludovikom I Anžuvinskim i staje na stranu protivnika Bribiraca. Slomom Mladena II Bribirskog [[1322]]. nestaje gospodstva Bribiraca u Bosni.

=== Vladavina Stjepana II Kotromanića ===
[[Datoteka:Stephenkotromanicthesecond.PNG|alt=|mini|Smrt Stjepana II Kotromanića, detalj škrinje u crkvi Sv.Šimuna, Zadar]]
Poslije sloma Bribirskih (Šubića) Bosna ponovno jača i vremenom prerasta u najmoćniju državu na [[Balkan]]u. Uskoro ban Stjepan II Kotromanić pridodaje Bosni područje [[Humska zemlja|Huma]], te teritorij od [[Neretva|Neretve]] do [[Cetina|Cetine]] koja postaje dio Bosne. Ban Stjepan II. Kotromanić također pripaja Bosni i veliki dio [[Dalmacija|Dalmacije]], i to od [[Dubrovnik]]a do [[Split]]a, a Bosni pripaja i Donje krajeve, Usoru i Soli. Ban Stjepan II Kotromanić uspostavlja veoma dobre odnose sa stranim silama, prvenstveno s [[Ugarska|Ugarskom]], te pomaže sa bosanskim vojnim trupama ugarskom kralju u gušenju pobuna ugarskog plemstva. Ban Stjepan II Kotromanić sklapa zatim trgovački ugovor s Dubrovnikom [[1334]]. godine, a [[1335]]. godine i sa [[Venecija|Venecijom]]. U svojoj Povelji Dubrovčanima [[1332]]. godine on piše:

:''&quot;Ako ima Dubrovčanin koju pravdu na Bošnjaninu, da ga pozove pred gospodina bana...&quot;''

Ovo je vrlo značajan dokument, jer govori da u Bosni žive Bošnjani, [[Bosanci]] kao stanovnici srednjovjekovne bosanske države. To se očituje na svim zvaničnim dokumentima bosanske države, te na mnogim nezvaničnim, kao što su glose na krstjanskim vjerskim knjigama i natpisima na stećcima, gdje i stanovnici srednjovjekovne Bosne sebe nazivaju Bošnjanima, odnosno Bosancima.

Ban Stjepan II Kotromanić podržava [[Crkva Bosanska|Crkvu bosansku]], čija [[Hijerarhija Crkve bosanske|hijerarhija]] čvrsto stoji uz bosanske vladare i velmože, što ga dovodi u sukob s [[Papa|Papom]], te da bi ga odobrovoljio pristaje [[1340]]. da dâ veoma veliku slobodu djelovanja [[franjevci]]ma u Bosni, te i on sam službeno prelazi na [[katoličanstvo]] u [[april]]u [[1347]]. godine, kada šalje pismo papi, u kome zahtijeva od njega da poveća broj obučenih katoličkih svećenika u Bosni, koji bi prema zahtjevima trebali znati [[bosanski jezik]].

Franjevci ubrzo formiraju Bosanski franjevački vikarijat sa sjedištem u [[Mile (Visoko)|Milama]], koji se širi i uključuje mnogo veću teritoriju od bosanske države, pružajući se sve do [[Rumunija|Rumunije]], tako da već [[1385]]. ima 35 [[samostan]]a, od kojih su samo 4 bila na teritoriji Bosne. To su franjevački samostani u [[Visoko]]m, Lašvi, [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] i [[Olovo|Olovu]]. Do [[1463]]. godine, još se 12 franjevačkih samostana gradi širom Bosne, uglavnom u jakim centrima privrednog razvoja srednjovjekovne bosanske države.

Godine [[1350.]] [[Srbija|Srpsko carstvo]] napada Bosnu. Cilj njene vojske, na čelu sa carom [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušanom]] bilo je područje [[Hum]]a. Međutim, bosanska vojska na čelu sa Stjepanom II Kotromanićem mudrom taktikom uspijeva da, na koncu u potpunosti, protjera srpsku vojsku iz bosanske zemlje.

Vladavine bana Stjepana II Kotromanića, obilježena je jakim privrednim razvojem zasnovanim na [[Rudarstvo u srednjovjekovnoj Bosni|rudarstvu]] i trgovini, naročito u izvozu traženih domaćih sirovina [[Srebro|srebra]], bakra i olova. Počinje da se kuje bosanski [[dinar]] - Denarius, groš. Razvijaju se nova gradska naselja, [[karavanske stanice]] i [[Putevi u srednjovjekovnoj Bosni|putne komunikacije]]. Sve je više [[Stranci u srednjovjekovnoj Bosni|stranaca]] koji u Bosni nalaze svoj ekonomski interes. To jača i domaću privrednu osnovu. Putem [[Karavanska trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|karavanske trgovine]], koju obavljaju [[Ponosnik|ponosnici]] na čelu sa [[kramar]]ima vrši se razmjena bosanskih proizvoda sa primorskim gradovima. Nastaju brojna [[trgovačka društva]] koja djeluju na širim prostorima. To doprinosi da se razvijaju [[carine u srednjovjekovnoj Bosni]].

Udajom kćerke [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]] [[1353.]] za ugarskog kralja [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovika I Anžuvinskog]], tada jednog od najutjecajnijih evropskih vladara, Stjepan II je podigao ugled Bosne i vladarske loze dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]] koaja se približila najvišim nivoima onovremene evropske politike.

=== Mladi ban Tvrtko I. Kotromanić ===
[[Datoteka:TvrtkoPoveljaMoštre.jpg|alt=|mini|Povelja kralja Tvrtka I. izdata [[1381]]. u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]] blizu [[Visoko]]g]]
Svoj najveći uspon Bosna će doživjeti upravo za vrijeme svoga zadnjeg bana i prvog kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] ([[1353]] - [[1391]]).
Godine [[1353.]] ban Stjepan II Kotromanić je umro, a sahranjen je u franjevačkom samostanu u [[Visoko]]m. Iza njega ostala je stabilna bosanska država, nezavisna, privredno napredna i vojno veoma snažna. Iza njega ostala je i uznapredovala moć njegovih vazala koji počinju da učestvuju u politici centralne vlasti kao vrlo značajna politička snaga. Poslije Stjepana II na bansku stolicu sjeo je [[Tvrtko I Kotromanić]], sin Stjepanovog brata [[Vladislav Kotromanić|Vladislava]], koji u tome trenutku imao samo 15 godina, pa mu je u državnim poslovima pomagala njegova majka, [[Jelena Šubić]]. On u početku ima velike probleme unutar zemlje, a to iskorištava Ugarska.

Godine [[1363]]. izbija sukob između Tvrtka i Ludovika I Anžuvinskog, u kojem Bosna izlazi kao pobjednik. Mladi ban se iskalio u sukobu sa Ugarskom, dobio povjerenje i prestiž među bosanskim magnatima. To mu je omogućilo nove teritorijalnopolitičke promjene u Bosni.

== Bosansko kraljevstvo ==
{{Glavni|Bosansko Kraljevstvo}}
Nakon što je stabilizovao vlast u zemlji, Tvrtko širi Bosnu na njenim jugoistočnim granicama. U savezu sa srpskim [[oblasni gospodar|oblasnim gospodarom]] [[knez]]om [[Lazar Hrebeljanović|Lazarom Hrebeljanovićem]] slama srpskog oblasnog gospodara [[Nikola Altomanović|Nikolu Altomanovića]] i pripaja njegovu zemlju Bosni 1373. Bosna se proširuje na dijelove gornjeg Podrinja i [[Polimlje]]. Početkom [[1377]]. Tvrtko proširuje Bosnu na [[Trebinje]], te župe [[Konavli]] i [[Dračevica (župa)|Dračevica]]. Time je Bosna izišla na jadransku obalu i južno od [[Dubrovnik]]a na području [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]].

=== Krunisanje Tvrtka za kralja ===
[[Datoteka:Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva 2.jpg|mini|Ovo su ostaci crkve u [[Mile (Visoko)|Milama]]. Mjesto gdje je sahranjen [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], te mjesto krunisanja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]].  ]]
Uznapredovali privredni razvoj, jačanje vojne snage zemlje, [[Teritorijalno širenje Bosne u doba Tvrtka I Kotromanića|teritorijalna proširivanja]] i opće stanje u širim okvirima omogućili su bosanskom vladaru novu ideološku i politološku postavku vlasti. Tvrtko je odlučio da proglasi Bosnu kraljevinom. Tvrtko se [[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića za kralja Bosne 1377|kruniše]] [[kralj]]em Bosne [[1377]]. u mjestu [[Mile (Visoko)|Mile]] kod Visokog (današnji Arnautovići). Tu je bilo [[krunidba|krunidbeno]] mjesto i kasnijih bosanskih kraljeva.&lt;ref&gt;Dubravko Lovrenović, Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije), Forum Bosnae 3-4, Sarajevo 1999, 227-287; Isti, Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006, 614-723.&lt;/ref&gt; Prema povelji od 10. aprila [[1378]]. godine krunisanjem za ''kralja Srbljem, Bosne, Pomoriju i Zapadnim stranam'' bosanski vladari stječu [[Svetodmitarski dohodak]] u iznosu od 2000 [[perpera]].&lt;ref&gt;„ ... Богом постављеному Стефану краљу Србљем и Босне и Поморију и Западним странам ...“ (10. april 1378. godine), Љубомир Стојановић, Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929, 76-77.&lt;/ref&gt; Uz raniji [[Stonski dohodak]] to su najvažniji tributi koje Dubrovčani plaćaju bosanskim vladarima. Kasnija osvajanja koja Tvrtko poduzima na području [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] omogućavaju mu da se nazove i kraljem Hrvatske i Dalmacije.

U namjeri da vodi samostalnu ekonomsku politiku na istočnoj jadranskoj obali kralj Tvrtko I osniva trgovačku luku na sjevernoj strani Boke Kotorske pod nazivom Novi, (današnji [[Herceg Novi]]). To je izazvalo ljutnju [[Dubrovnik|Dubrovčana]], jer su time dobili konkurenciju u trgovini, te se koriste činjenicom da Bosna trgovački uveliko ovisi u tom trenutku od Dubrovnika i uspijevaju nagovoriti kralja Tvrtka da odustane od daljnjeg ulaganja u projekt luke u Novom. Za uzvrat Tvrtko je stekao trg [[Drijeva]] i [[Kotor]] [[1385]].

Za vrijeme vladavine kralja Tvrtka bosanska vojska je bila najmodernija vojska na cijelom [[Balkan]]u. Bosna je bila prva država na Balkanu koja je uvela u upotrebu vatreno oružje, što je tada predstavljalo revolucionarni korak na polju tadašnje vojne tehnike. Prvu upotrebu vatrenog oružja na Balkanu je izvršila upravo bosanska vojska i to [[13. august]] [[1378]]. godine prilikom napada venecijanske flote na grad [[Kotor]]. Bosanska vojska je tom prilikom upotrijebila tri bombarde (topa) i uspješno odbranila grad. Po smrti ugarskog kralja [[1382]]. godine izbijaju nemiri na područjima dalmatinske obale, te kralj Tvrtko koristi tu priliku i šalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije. Time preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima i pripaja Bosni [[Split]], [[Trogir]], [[Šibenik]], te ostrva [[Brač]], Korčulu i [[Hvar]]. Izuzetak ostaje [[Zadar]], koji se nalazio pod vlašću Venecije, čime Bosna postaje daleko najmoćnija država na Balkanu.

U zadnjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je suočen s upadima [[Osmanlije|Osmanlija]] u Bosnu, prvo u jesen [[1386]]. godine, pa u ljeto [[1388]]. kod [[Bileća|Bileće]], kada Bošnjani na čelu s [[Vojvoda|vojvodom]] [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatkom Vukovićem]] pobjeđuju Osmanlije. Nedugo potom, bosanska vojska ponovno pod zapovjedništvom vojvode Vlatka Vukovića, učestvuje u veoma snažnoj vojnoj koaliciji, sačinjenoj, pored Bošnjana i od predvodnika koalicije [[Srbi|Srba]], te [[Mađari|Ugara]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Albanci|Albanaca]] i [[Grci|Grka]], koja se na [[Bitka na Kosovu|Kosovu polju]] [[1389]]. suprotstavlja [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskom carstvu]]. Tvrtko se hvali da je kršćanska koalicija pobijedila, no Osmanlije svoje prodore još više povećavaju, a postaju i prvi bosanski susjedi na jugoistočnim granicama Bosne preko vazalnih posjeda Vuka Brankovića.

=== Tvrtkovi nasljednici ===
[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|alt=|mini|Grb dinastije Kotromanić i kralja Tvrtka]]
Poslije Tvrtkove smrti [[1391]]. nastupa poprilično nestabilna politička klima na bosanskim granicama, između Ugarske i Osmanlija. Novi bosanski [[kralj]] postaje Tvrtkov rođak [[Stjepan Dabiša]] koji gubi teritorije u Dalmaciji i Hrvatskoj, ali uspijeva da očuva državu stabilnom. [[Hum]]ska vlasteoska porodica [[Sankovići]], [[župan]] [[Bjeljak Sanković|Beljak]] i [[vojvoda]] [[Radič Sanković]], pokušavaju prodati župu [[Konavli]] Dubrovčanima, ali ih kralj i bosanski sabor kažnjavaju oduzimanjem posjeda. To pokazuje izuzetnu unutrašnju stabilnost u zemlji. Najveća opasnost za Bosnu ipak dolazi od ugarskog kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksembuurškog]], muža ugarske vladarice [[Marija Anžuvinska|Marije]] koja je bila unuka bana Stjepana II preko [[Elizabeta Kotromanić|svoje majke]]. Žigmund je u svojoj južnoj politici zacrtao bosansku krunu. Krupno plemstvo se koncentrisalo u odbrani bosanske krune. Prema ugovoru iz [[1394]]. kruna je trebala pripasti Žigmundu poslije Dabišine smrti, no [[Bošnjani]] za novog vladara dovode kraljicu, Dabišinu udovicu [[Jelena gruba|Jelenu Grubu]]. Time prave ''[[interregnum]]'' koji im omogućava da dobiju na vremenu i pojačaju svoje pozicije prema ugarskom vladaru. Uz pomoć najodanije vlastele iz rodova [[Kosače]], [[Pavlovići]] i [[Hrvatinići]] interegnum se završava 1398, kada na prijestolje dolazi [[Stjepan Ostoja]], vanbračni sin Tvrtka I. To je doba jakog utjecaja bosanskog [[sabor]]a (bosanskog [[stanak]]) na bosanskog vladara. Istaknutu ulogu imali su [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], [[Sandalj Hranić Kosača]], [[Pavle Radinović]] i [[tepčija]] [[Batalo]].

Kralj Ostoja je [[Prodaja primorja Dubrovčanima 1399|prodao primorje Dubrovčanima]] krajem [[1399]]. Zbog neuspješnog [[Rat Bosne i Dubrovnika (1403–1404)|rata sa Dubrovnikom]] [[1403]]-[[1404]] kralj Ostoja je [[Zbacivanje kralja Ostoje|zbačen sa prijestolja]] [[1404]], a novim kraljem je imenovan [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]], drugi vanbračni sina kralja Tvrtka I Kotromanića. Zbog spora oko sela [[Lisac (selo)|Lisac]] mir sa Dubrovnikom je postignut tek [[1405]].

Ova smjena na bosanskom prijestolju izaziva reakciju ugarskog kralja Žigmunda koji pomaže prougarski orijentisanom bivšem kralju Stjepanu Ostoji. Žigmund je uspio da djeluje i na Tvrtka II, ali nastao je novi preokret u kojem je na vlast opet došao Stjepan Ostoja [[1409]].

=== Bosna između Ugarske i Osmanlija ===
[[Datoteka:Bosnia around 1412.png|mini|desno|260px|Područje srednjovjekovne Bosne početkom 15. vijeka]]
Mada se od [[1386]]. prati osmansko prisustvo u srednjovjekovnoj Bosni, te u brojnim drugim upadima koji su bili različitog intenziteta i značaja, tek su događaji iz sredine druge decenije [[15. vijek]]a označili njihov aktivniji politički angažman. Radi svojih interesa [[Osmanlijsko carstvo]] podržava bosansko plemstvo i predvođeno Tvrtkom II. Političke opcije razrješenje imaju u [[1415]]. godini u Lašvanskoj bitki. Osmanlije su time postali uz Ugarsku najvažniji faktor u daljoj političkoj historiji bosanske države. Nalazeći se između ove dvije sile bosanski vladari su uspješno odolijevali različitim pritiscima. Uprkos osmanskom uspjehu politička opcija Tvrtka II. ipak nije prošla 1415. Svu težinu sukoba primio je [[knez]] [[Pavle Radinović]], koji je podržavao Tvrtka II. On je ubijen a Tvrtko II će na šansu čekati još neko vrijeme. Poslije smrti Stjepana Ostoje vladarem je postao njegov sin [[Stjepan Ostojić]].

Konačno [[1420]]. godine kralj Tvrtko II. ponovo je preuzeo bosansko prijestolje. Nedugo potom i sam kralj Tvrtko II. postaje saveznik Ugarskoj, jer je trebao ugarsku pomoć protiv pobune bosanskih plemića i Radivoja Ostojića, sina bivšeg kralja Ostoje, koji uz osmanlijsku pomoć ovladavaju većim dijelom Bosne u periodu od [[1433]]. do [[1435]]. Tvrtko ostaje na vlasti sve do smrti [[1443]], a njegovu vladavinu karakterizira dalji razvoj privrede i gradova te jačanje utjecaja franjevaca u Bosni.

=== Kultura i umjetnost u srednjovjekovnoj Bosni ===
Srednjovjekovna Bosna svoj kulturnoumjetnički izraz razvija u širokom spektru raznovrsnih strujanja koja su zahvatala istočnu jadransku obalu kroz njen milenijski period. Jaki obrisi ilirske, rimske i germanske kulture u polazištu stopili su se sa slavenskom kulturom kroz neposredne dodire u ranom srednjem vijeku. Ovo šarenilo izrazito usložnjava prisustvo jake franačke, bizantske, ugarske i mediteranske kulture koja kroz razvoj srednjovjekovne bosanske države i društva ima značajan upliv i utjecaj na bosanskom području.

U svom tom šarolikom susretu i primjeni različitih kulturnih i umjetničkih utjecaja, u Bosni se razvija i domaća, bosanska kulturna baština koja pored primjene visokorazvijenih stranih utjecaja stvara i odlike i osobenosti svoga vlastitog kulturnog izražaja i stila. Prepoznatljivo, proizvodi [[Bosanski stil|bosanskog stila]], rađeni [[na bosanski način]] svoju primjenu nalaze i izvan granica bosanske srednjovjekovne države u [[Venecija|Veneciji]] i drugim evropski državama.

Razvoj pismenosti u Bosni, gdje se primjenjivao [[bosanski jezik]], grčki, latinski i italijanski jezik, te [[glagoljica]] i [[ćirilica]] ([[bosančica]]), pored onovremene uobičajene prepisivačke djelatnosti, [[Apokrifni tekstovi|apokrifnih tekstova]] kojima se iskazivala kritika kršćanstva i drugačije viđenje svijeta, ponudio je i proizvode [[Bosanska srednjovjekovna književnost|domaće bosanske književnosti]]. [[Humačka ploča]] pokazuje odsjaj ranosrednjovjekovne pismensoti, a izvanredni primjerci poput [[Hvalov zbornik|Hvalovog zbornika]] pokazuju interes bosanske feudalne sredine za izuzetnim umjetničkim i estetskim vrijednostima onoga vremena. Viteškti [[turnir]] u [[Budim]]u [[1412]]., pripadništvo bosanske vlastele čuvenom [[Zmajev red|Zmajevom redu]] kao i razvoj [[Muzika u srednjovjekovnoj Bosni|muzičke kulture]], pokazuje praćenje najvažnijih tokova ritersko-dvorjanske kulture u Evropi.

Razvoj [[Srednjovjekovna bosanska heraldika|bosanske heraldike]] stvorio je izvanredne primjerke grbova i pečata, kojima su se okruživali [[bosanski vladari]] i vlastela. To najvjernije pokazuju pečati bosanskih vladara i slika Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Arhitektura srednjovjekovne Bosne izraza nalazi u odbrambenim tvrđavama, dvorovima vladara (poput veličanstvenog [[Bobovac|Bobovca]], [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]] i [[Jajce|Jajca]]) i [[velmoža]] kao ljetnim i zimskim rezidencijama (poput [[Kukanj|Kuknja]] i [[Samobor, tvrđava na Drini|Samobora]]), ali i u uobičajanoj stambenoj kulturi svakodnevnice prožete sve većom upotrebom kamena kao građevinskog materijala koji znači uznapredovali status sredine. Kao i u drugim evropskim sredinama preovladavaju romanika i gotika.

Najvažniji statusni simbol kulturnog i umjetničkog izraza srednjovjekovne Bosne prepoznaje se u [[stećci]]ma, nosiocima još uvijek živog, zanimljivog i [[Proučavanje stećaka|zagonetnog izraza]] u životu kulture i umjetnosti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ogroman broj [[nekropola]] sa očuvanih preko 50.000 [[stećak]]a, sa svojim raznovrsnim oblicima, simbolima, ukrasima, [[Natpisi na stećcima|epigrafskim porukama]], te svojim [[Klesari stećaka|umjetnicima]] i danas svjedoči o tom neprolaznom vremenu ([[Radimlja]], [[Boljuni]] i druge).

=== Doba Stjepana Tomaša ===
Godine [[1443]]. bosansko plemstvo na saboru [[rusag]]a bosanskog postavlja na vlast kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]. Najmoćniji bosanski plemić na teritoriji jugoistočne Bosne, [[Stjepan Vukčić Kosača]], odbija u početku priznati Stjepana Tomaša za novog kralja Bosne, što je rezultiralo sukobom unutar Bosne po tome pitanju, a taj sukob okončava [[1446]]. bračnom vezom bosanskog vladara s [[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarinom Kosačom]], kćerkom moćnoga vojvode. Stjepan Vukčić Kosača ipak nastavlja vrlo jak utjecaj na svome posjedu što potvrđuje činjenica da [[1448]]. uzima titulu hercega i po kojoj će ovaj dio Bosne kasnije biti i prozvan [[Hercegovina]].

Osmanska ekspanzija tjera kralja Tomaša da [[1450]]. zatraži vanjsku pomoć, te se obraća papi po tome pitanju, koristeći činjenicu da je [[papa]] pokazivao veoma veliko zanimanje za Bosnu u to vrijeme, prvenstveno zbog franjevaca, koji u to vrijeme, na čelu s Vikarom od Bosne po imenu Jakob Markijski, nastoje uspostaviti katoličku dominaciju u Bosni, uz napomenu da je kralj Tomaš [[1445]]. prešao na [[katoličanstvo]], što je papa želio u potpunosti iskoristiti. Također, papa je bio opsjednut i pitanjem Crkve bosanske, optužujući je, po ko zna koji put, za herezu, tako da [[1459]]. godine kralj Tomaš pristaje na papin zahtjev da započne progoniti heretike u Bosni.

=== Protjerivanje krstjana i Osmanlijsko nadiranje ===
Kralj Tomaš saziva starješine Crkve bosanske i nudi im veoma skučen izbor: ili da prihvate [[katoličanstvo]] ili će biti protjerani iz [[Bosna|Bosne]]. Prema papinim kasnijim zapisima, njih oko 2000 pristaje da pređe na katoličanstvo, a od ostalih, koji ne prihvatiše, oko četrdeset hiljada njih se sklanja na prostoru južne Bosne, na prostoru [[Hum]]a i nalaze zaštitu u okrilju bosanskog vojvode Stjepana Vukčića Kosače, koji je i sam bio krstjanske vjere, o čemu postoji i detaljan opis koji je zabilježio, tadašnji papa, Pije II. koji kasnije, u svojim Komentarima (Commentarii), piše:

:&quot;''Kralj Bosne, da opere ljagu što je Osmanlijama predano [[Smederevo]] i da dadne dokaz svoje kršćanske vjere, ili, kako mnogi drže, potaknut pohlepom za novcem, prisilio je manihejce (bosanske krsthjane), kojih je bilo premnogo u njegovu kraljevstvu, da se isele iz kraljevstva, ostavivši svoju imovinu, ako neće primiti Kristovo krštenje. Oko dvije hiljade pokrstilo ih se, a oko četrdeset hiljada ili malo više, koji su se tvrdoglavo držali zabluda, pobjegli su Stjepanu (Vukčiću Kosači), vojvodi bosanskome, svome drugu u nevjeri&quot;''

Da je Bosna bila puna maniheja i pred sami pad, dokazuje i izvještaj biskupa Nikole Barbućia papi maja 1456.g. u kojem navodi da se kralj Tomaš pravdao da ne može da se bori s turcima zbog maniheja, tj.bosanskih patarena koji više vole turke nego hrišćane i kojih ima veliki broj u njegovoj zemlji. (Sima Ćirković, Istorija srednjovekovne bosanske države, str.312)

=== Pad srednjovjekovne bosanske države ===
[[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|desno|260px|desno|Kraljevska utvrda Bobovac]]

Za novoga kralja Bosne [[1461]]. izabran je [[Stjepan Tomašević]], sin kralja Stjepana Tomaša. On se suočava s jakom prijetnjom od osmanskih osvajača i njihovim pretenzijama prema Bosni. Uzaludno upućuje apel za pomoć u odbrani od Osmanlijskog carstva. Ugarski kralj obećava pomoć Bosni [[1462]], poslije čega kralj Stjepan Tomašević odbija platiti danak Osmanlijskom carstvu. Time ugrožava poziciju mira u Bosni. Zahvaljujući jakom uporištu u župi [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosni]], [[Bosansko Krajište|Bosanskom krajištu]], Osmanlije su mogle vrlo brzo izvesti intervenciju u Bosni. Godinu dana poslije, [[1463]], velika osmanska vojska, pod komandom [[Mehmed II|Mehmeda II]] pokorava Bosnu.

U snažnom osmanskom naletu bosanska kraljevska rezidencija [[Bobovac]] pala je [[20. juni|20.juna]] [[1463]]. Kralj Stjepan Tomašević bježi na zapad u tvrđavu [[Ključ na Sani|Ključ]]. Opkoljen osmanskim snagama odlučuje da se preda, nakon čega je odveden u [[Jajce]] i pogubljen pred sultanom [[Mehmed II Osvajač|Mehmedom II Osvajačem]]. Time je prestala da postoji srednjovjekovna bosanska država.&lt;ref&gt;Najvjerniji opis pada Bosne daje savremenik događaja [[Konstantin Mihailović]] u svome djelu Janičarove uspomene ili Turska hronika u 34 poglavlju svoga djela pod nazivom O primirju kralja bosanskoga. Između ostalog navodi: На оном истом саветовању међу оним пашама закључено је било ово: чим цар изиђе из Једрена, одмах да буде посечен трапезунтски цар. И тако се одмах и збило: ми смо кренули на пут у среду, а цар је у петак погубљен а ми смо ишли све до Босне и приспели смо до једне земље босанскога кнеза који се звао Ковачевић, и изненадно нападнут покорио се цару, и (цар је) потом наредио да се овај погуби, а онда је кренуо у краљевску земљу и опколио је најпре град Бобовац; са собом није имао топова, те је наредио да се одмах под градом лију и овим топовима је освојио град. А посланици који су путовали по примирје (ту смо их нашли) говорили су са мном сећајући се оних ранијих ствари, али је већ било касно. Пошто цар поседе град, кренули смо ка Јајцу, а због брзине послао је напред Махмут пашу са двадесет хиљада коњаника не би ли могли краља Томаша негде изненадити у којем граду, јер је чуо да никаквих пратилаца нема при себи. А он знајући већ о Турцима, мучио се јадник и ноћу и дању не би ли могао што је могуће брже скупити што људи. И тако је дошао у град звани Кључ, хотећи да ту мало у подне отпочине. Али су уто наједном Турци приспели (у овај град) и око града су јурили, не знајући да је ту краљ Томаш био, док не истрча из града један лупеж и не исприча Турцима за колач да је краљ у томе граду. Кад то чу Махмутпаша, опколи град, а сутрадан наговорише краља (да изиђе) из града доле, заклињући се на књигама од сапуна како његовој глави ништа неће бити. Потом је цар Мухамед стигао у Јајце, пред којега су довели краља самдругога (с другим његовим пријатељем). Кад видеше тада војници који су били у граду да је њихов господар сужањ, покорише се (Турцима). И посевши град, цар нареди да се краљ самдруги посече, а онда заузме читаву његову земљу, Константин Михаиловић из Островице, Јаничарове успомене или Турска хроника, Превод и предговор Ђорђе Живановић) Споменик Српске академије наука 107, Београд 1959. Друго издање 1986, 49-52&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Div col|cols=3}}
* [[Srednji vijek]]
* [[Bertrandon de la Broquière]]
* [[Bosna (ime)]] 
* [[Carina u Deževicama]] 
* [[Konstantin Mihailović]] 
* [[Kraljevski dvor u Deževicama]] 
* [[Objavljeni izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]] 
* [[Povelja kralja Stjepana Dabiše vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću iz 1392. godine]] 
* [[Povelja kralja Stjepana Tomaša sinovima Ivanca Jurčinića iz 1459]] 
* [[Italijani u srednjovjekovnoj Bosni]]
* [[Vlaški katun]] 
* [[Ćirilična građa]]
{{Div col end}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Izvori i literatura ==
* [[Ljubomir Stojanović]], Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929.
* [[Konstantin Mihailović|Константин Михаиловић из Островице]], Јаничарове успомене или Турска хроника, Превод и предговор Ђорђе Живановић) Споменик Српске академије наука 107, Београд 1959. Друго издање 1986.
* [[Vjekoslav Klaić]], ''Povijest Bosne'' (fototip izdanja iz 1882. godine), Sarajevo 1990.
* [[Vladimir Ćorović]], ''Historija Bosne'', Beograd 1940.
* [[Marko Perojević]], ''Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463''., Knjiga prva”, 3. izdanje, HKD Napredak, Sarajevo 1942, 1991, 1998.
* [[Sima Ćirković]], ''Istorija srednjovekovne bosanske države'', Beograd 1964.
* [[Pavao Anđelić]], [[Nada Miletić]], ''Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod tursku vlast'', Drugo prerađeno i dopunjeno izdanje, Sarajevo 1984.
* [[Anto Babić]], [[Desanka Kovačević-Kojić]], Sima Ćirković, ''Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine I, Društvo i privreda srednjovjekovne bosanske države'', ANU BiH, Sarajevo 1987.
* [[Nada Klaić]], ''Srednjovjekovna Bosna. Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.g.''), Zagreb 1989; 1994.
* [[Pejo Ćošković]], ''Crkva bosanska u XV stoljeću'', Sarajevo 2005.
* [[Dubravko Lovrenović]], Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije), Forum Bosnae 3-4, Sarajevo 1999, 227-287.
* [[Dubravko Lovrenović]], Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006.
* [[Pavo Živković]], Bibliografija objavljenih izvora i literature o srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1982.
* [[Esad Kurtović]], Bibliografija objavljenih izvora i literature o historiji srednjovjekovne Bosne 1978-2000, Sarajevo 2007. [http://academia.edu/3637680/Knjiga_Bibliografija_objavljenih_izvora_i_literature_o_srednjovjekovnoj_Bosni_1978-2000_Sarajevo_2007]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* {{cite book | last=Malcolm | first=Noel | date=2011 | title=[[Bosna - kratka povijest]] | url= |location=Sarajevo | publisher= | isbn=978-9958-30-111-7 | ref = harv}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Middle Ages in Bosnia and Herzegovina}}
*[https://www.scribd.com/doc/143309359/Napretkova-Povijest-Bosne-i-Hercegovine-Od-Najstarijih-Vremena-Do-Godine-1463-Sarajevo-1998-85 Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do 1463., Napredak, 1998.]
*[https://www.scribd.com/doc/250584835/Mihailo-Dinić-Državni-Sabor-Srednjevekovne-Bosanske-Države Mihailo Dinić: Državni sabor srednjevekovne Bosne]
*[https://www.scribd.com/doc/121865426/Cirkovic-Sima-Istorija-srednjovekovne-bosanske-države-SKZ-Beograd-1964 Sima Ćirković: Istorija srednjovekovne bosanske države]
*[http://gen.lib.rus.ec/book/index.php?md5=06693EE3E1BB363403A19A6B89B5421C Nada Klaić: Srednjovjekovna Bosna]
*[https://www.scribd.com/doc/115231599/Na-Klizistu-Povjesti-Lovrenovic Dubravko Lovrenović: Na klizištu povijesti] 
*[http://gen.lib.rus.ec/book/index.php?md5=ed3a95f2603b39f40005f3fd83750f58 Esad Kurtović: Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača]
*[https://www.academia.edu/31310356/Esad_Kurtovi%C4%87_Bibliografija_objavljenih_izvora_i_literature_o_srednjovjekovnoj_Bosni Esad Kurtović, Bibliografija objavljenih izvora i literature o srednjovjekovnoj Bosni]
*[https://www.academia.edu/34998089/Historijska_traganja_br_5_2010_?email_work_card=title Historijska traganja: Posljednji Pavlovići, O srednjovjekovnom bosanskom građaninu, O krunidbi kralja Tvrtka]  – [[Institut za historiju u Sarajevu|Institut za historiju]], Sarajevo, Bosna i Hercegovina
*[https://www.academia.edu/861986/Bosansko_srednjovjekovlje_u_doma%C4%87im_franjeva%C4%8Dkim_kronikama_18_stolje%C4%87a_The_Bosnian_Middle_Ages_in_18th_Century_Franciscan_Chronicles_?email_work_card=title Bosansko srednjovjekovlje u domaćim franjevačkim kronikama 18. stoljeća] – [[Emir O. Filipović]]

{{Poluzaštita}}

{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}
[[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna|*]]</text>
      <sha1>tj6cfn549dfkr49uu95totdcifagbow</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427645</id>
      <parentid>3427643</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T21:38:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41676" xml:space="preserve">{{Historija BiH}}
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] većim dijelom na području današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], dijelom današnje Hrvatske, Srbije i Crne Gore, postojala je [[Bosansko Kraljevstvo|država Bosna]] koja je na vrhuncu svoje moći bila jedna od najjačih [[balkan]]skih [[država]].{{sfn|Malcolm|2011|p=62}} Vrhunac njene moći bio je u doba kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]].

Hrvatska historičarka [[Nada Klaić]] smatra da je '''srednjovjekovna bosanska država''' konstituisana krajem [[8. vijek]]a, te je &quot;izgleda, među svojim susjedama najstarija&quot;.&lt;ref name=&quot;Klaić&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.scribd.com/doc/28740328/Nada-Klaic-Srednjovjekovna-Bosna |title=Nada Klaić, Srednjovjekovna Bosna |access-date=15. 4. 2012 |archive-date=18. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120818032316/http://www.scribd.com/doc/28740328/Nada-Klaic-Srednjovjekovna-Bosna |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Srednjovjekovna Bosna je izgubila samostalnost, padom pod vlast [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|Osmanlija]] [[1463]]. godine.

== Pvobitna Bosna ==
{{Glavni|Bosna (ranosrednjovjekovni politet)}}Nakon propasti [[Avarski kaganat|prvog avarskog kaganata]], uzrokovanog porazom 626. godine u [[Carigrad]]u, [[Avari]] su prisiljeni napustiti Balkansko poluostrvo i teritorije pod nominalnim vlašću [[Bizantijsko Carstvo|Bizanta]]. Od tog trenutka počinje stapanje kulturnih, etničkih i političkih jedinica u nova jezgra poznata u istoriji pod imenom [[Sklavinija|sklavinije]]. U tom procesu sudjeluju novopridošli [[Slaveni]] i [[Iliri|starosjedilačko]] romanizirano stanovništvo. Prevagu su odnijeli Slaveni, nametnuli svoj jezik i postali vladajući društveni sloj. Bosna u ranom srednjem vijeku (također poznata i kao [[Gornja Bosna]], Srednja Bosna, ili Stara Bosna) bila je cjelina koja se prvobitno nalazila u gornjim predjelima doline rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]].

== Bosanska banovina ==
{{Glavni|Bosanska banovina}}
Kroz vlastiti unutrašnji razvoj i s utjecajem razvijenijih i naprednijih vanjskih društvenih i političkih faktora (najčešće [[Bizantijsko Carstvo|Bizant]]a) i [[Franačka država|Franaka]], i u Bosni se počelo raspadati staro rodovsko-plemensko društvo i razvijati elementi ranofeudalnog društva. Do kraja [[9. vijek]]a Bosna je postala država sa razvijenim [[Feudalizam|feudalnim]] karakteristikama. Od rodovsko-plemenskih starješina nastaje bosanska vlastela koja vodi mladu državu. Prema ekonomskoj moći vlastela se dijeli na: ''velmože'', ''vlastelu'' i ''vlastelčiće''. Oni su uživali feudalne posjede koji su dobijani za različite vojne zasluge ispunjene vladajućem rodu koji je predstavljao vladarsku dinastiju i bio na čelu hijerarhije bosanskog društva.

Bosanski feudalni sistem zasniva se na [[Plemenita baština|plemenitoj baštini]] koja je uobičajena u zapadnoevropskim zemljama. Ona predstavlja trajnu svojinu sa [[Vazalni odnosi u srednjovjekovnoj Bosni|vazalnim odnosima]] zasnovanim na sistemu vjerne službe i vjere gospodske između seniora kao gospodara i [[vazal]]a kao podanika. Brojniji dio stanovništva tadašnje Bosne činili su ovisni ljudi u koje su spadali zemljoradnici (kmetovi). Važan društveni sloj bili su [[Vlasi u srednjovjekovnoj Bosni|Vlasi]]. Sve do [[14. vijek]]a u Bosni je [[Roblje u srednjovjekovnoj Bosni|ropstvo]] bilo veoma razvijeno.

U razvijenom srednjem vijeku vladar u Bosni je imao [[Titule u srednjovjekovnoj Bosni|titulu]] [[ban]]a (od [[Avari|avarske]] riječi što znači ''bajan'' - bogat). Od krunisanja bana Tvrtka I Kotromanića za [[kralj]]a ([[1377]]), bosanski vladari će kraljevsku titulu nositi sve do gubitka državne samostalnosti, tj. do pada Bosne u ruke Osmanlija [[1463.]]
Značajnu ulogu u političkom životu Bosne odigrale su susjedne zemlje, a najviše Bizant i [[Mađarska|Ugarsko kraljevstvo]]. Te dvije sile su se borile za prevlast na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]] i imale značajan upliv na historiju srednjovjekovne Bosne.
Iako se ranije pominje institucija bana u Bosni, prvi po imenu poznati bosanski ban bio je ''[[Ban Borić]]'' ([[1154]]- [[1164]]). Živio je do kraja [[12. vijek]]a, pa se može zaključiti da je u vrijeme dok je vladao Bosnom bio veoma mlad. Za vrijeme njegove vladavine Bosnom vodio se veliki rat izmedju ugarskog kralja Stjepana IV i bizantskog cara [[Spisak bizantskih careva|Manuela I Komnena]] ([[1143]]-[[1180]]) oko prevlasti na [[Balkan]]u. Ban Borić je bio na strani ugarskog kralja, te je sa svojom vojskom učestvovao u opsadi Braničeva. Pri povratku u Bosnu pretrpio je poraz od bizantske vojske.

=== Doba Kulina bana ===

Nakon bana Borića na vlast u Bosni dolazi čuveni [[Kulin ban]] ([[1180]] - [[1204]]). Ban Kulin na vlast dolazi i prije [[1180]]. kao bizantski vazal. Smrću bizantskog cara Manuela Komnena nestaje bizantskog prisustva i započinje njegovo neovisno vladanje Bosnom. 
[[Datoteka:Povelja Kulina bana.jpg|alt=|mini|Povelja Kulin bana, [[1189]]. godine.]]
U daljem razvoju Bosna je više bila vezana za Ugarsku, uz čije prisustvo je izgrađivala svoj samostalni izraz. Ban Kulin je vojno ojačao svoju državu i proširio je na prostore [[župa]] [[Oblast Soli|Soli]] i [[Usora|Usore]], tako da je bosanska vlast bila uspostavljena nad cijelim slivom [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]].

Teritorijalno širenje Bosne izraz je dotadašnjeg unutrašnjeg razvoja države. To se manifestiralo privrednim pokazateljima, a i međunarodnim respektovanjem. Želeći poslovnu saradnju sa susjedima, ban Kulin sa [[Dubrovnik]]om sklapa trgovački ugovor. Nastali dokument, [[Povelja Kulina bana]] od 29. augusta [[1189]]. pokazuje više segmenata izrasle bosanske države. 

Povelja Kulina bana je čvrst dokaz državnosti srednjovjekovne Bosne jer na osnovu ovog dokumenta može se vidjeti da je bosanski ban Kulin posjedovao političku, ekonomsku i vojnu moć. Bosna je imala svog vladara i vlastitu vojsku, čime je mogla garantirati Dubrovčanima slobodnu i neometanu trgovinu. Imala je svoj dvor i dvorsku kancelariju. Ova povelja pokazuje da je u ovom periodu na tlu Bosne postojala država sa svojom organizacijom vlasti i određenim pravnim sistemom. Bosna je imala sve karakteristike srednjovjekovne evropske feudalne države. &lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 32&lt;/ref&gt;

Krajem [[12. vijek]]a započele su optužbe da ban Kulin štiti heretike. To nije odgovaralo papi [[Papa Inocent III|Inoćentiju III]] koji je želio uništiti njene vjernike. On poziva ugarsko-hrvatskog kralja na [[križarski ratovi|križarski]] pohod protiv nevjernika u Bosni. Uviđajući opasnost kakva prijeti Bosni, ban Kulin u prisustvu velikog broja podanika i vjernika pred papinim izaslanikom Kazamarisom i na [[Bilino Polje|Bilinom polju]] kod [[Zenica|Zenice]] [[1203]]. Kulin [[Bilinopoljska izjava|javno prihvata]] učenje crkve kakvo traži [[Rim]]. Time je prevaziđen veliki sukob, ali vjerska situacija u Bosni, s prisustvom drugačijeg vjerskog shvatanja, dobila je novu dimenziju koja će obilježiti njenu srednjovjekovnu egzistenciju i prepoznatljiv odraz u onovremenom zapadnoevropskom svijetu.

Nakon 1180. godine Bosna u mozaiku južnoslavenskih zemalja se javlja kao već čvrsta i izgrađena država, koja se u diplomatskim spisima različito naziva: vojvodstvo (''ducatus''), regija, ''terra'', ''districtus'', banovina (''banatus''), te na kraju ''regnum'' (kraljevstvo). U spisima se susreće i naziv &quot;bosanski rusag&quot;, što je vjerovatno iskrivljeni oblik mađarske riječi &quot;''orszag''&quot;, u značenju zemlja, država ili nacija. &lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka''&lt;/ref&gt;

U [[13. vijek]]u hereza će dobiti svoju organizacionu formu i lik kao [[Crkva bosanska]] s [[Hijerarhija Crkve bosanske|hijerarhijom]] i shvatanjima koja će uhvatiti jake korijene među stanovništvom. Pod izlikom uništavanja hereze, a u namjeri da osvoji Bosnu, [[Ugarska]] će poduzeti niz [[Križarski ratovi|križarskih pohoda]] protiv Bosne. Ti [[Bosansko-ugarski ratovi|sukobi]] su pojačali jedinstvo između nove vjere i vlastele, a kao krajnji rezultat bilo je protjerivanje organizacije bosanske [[Rimokatoličanstvo|katoličke crkve]] (Bosanske [[Biskupija|biskupije]]) u Ugarsku (u [[Đakovo]]). Crkva bosanska postala je jedina heretička crkva koja je postala zemaljska crkva, bosanska državna vjera.

Početkom [[15. vijek]]a, pred opasnošću od [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]], [[Bošnjani]] su od [[Anžuvinci|Ladislava Napuljskog]] tražili da Bosna ima granice prema Ugarskoj iz doba bana Kulina. Kulin ban je ostavio značajnog traga u uzdizanju Bosne među najvažnije subjekte na istočnoj jadranskoj obali. To je pamćeno kao vrijeme bosanske samostalnosti i jasne samobitnosti. Zato je i ne bez razloga doba Kulina bana u historiji srednjovjekovne Bosne zabilježeno narodnom poslovicom koja glasi &quot;za Kulina bana i dobrijeh dana&quot;.

=== Dvovlašće ===
O nasljedniku bana Kulina nema sigurnijih podataka, tako da godine [[1230.]] spominje se ime [[ban Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. On je nakon niza ratova Bosni priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]], te [[Ustiprača|Ustipraču]].

Ninoslava je nasljedio ban [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]] ([[1290]]) iz dinastije [[Kotromanići]]. Pred pritiskom Bribirskih (Šubića) novi bosanski ban imao je vlast u istočnim krajevima zemlje uz rijeku [[Drina|Drinu]]. Mada nije zauzeo čitavu Bosnu hrvatski velikaš, hrvatsko-dalmatinski ban [[Pavle Bribirski (Šubić)]] se nazivao gospodarom Bosne. Prevlast je imao u zapadnim krajevima gdje su mu se priklonili članovi roda Vukosalić (Hrvatinići). Pavle je gospodstvo nad Bosnom dao svome sinu Mladenu I Bribirskom, a poslije njegove smrti to mjesto je zauzeo njegov brat [[Mladen II Bribirski (Šubić)]].

Dvovlašće u Bosni između bana Stjepana Kotromanića i plemićke porodice [[Bribirski (Šubići)]] nastavljeno je kada [[1314]] Stjepana Kotromanića nasljeđuje njegov sin [[Stjepan II Kotromanić]]. On iskorištava nemilost u koju su Bribirci pali pred Ludovikom I Anžuvinskim i staje na stranu protivnika Bribiraca. Slomom Mladena II Bribirskog [[1322]]. nestaje gospodstva Bribiraca u Bosni.

=== Vladavina Stjepana II Kotromanića ===
[[Datoteka:Stephenkotromanicthesecond.PNG|alt=|mini|Smrt Stjepana II Kotromanića, detalj škrinje u crkvi Sv.Šimuna, Zadar]]
Poslije sloma Bribirskih (Šubića) Bosna ponovno jača i vremenom prerasta u najmoćniju državu na [[Balkan]]u. Uskoro ban Stjepan II Kotromanić pridodaje Bosni područje [[Humska zemlja|Huma]], te teritorij od [[Neretva|Neretve]] do [[Cetina|Cetine]] koja postaje dio Bosne. Ban Stjepan II. Kotromanić također pripaja Bosni i veliki dio [[Dalmacija|Dalmacije]], i to od [[Dubrovnik]]a do [[Split]]a, a Bosni pripaja i Donje krajeve, Usoru i Soli. Ban Stjepan II Kotromanić uspostavlja veoma dobre odnose sa stranim silama, prvenstveno s [[Ugarska|Ugarskom]], te pomaže sa bosanskim vojnim trupama ugarskom kralju u gušenju pobuna ugarskog plemstva. Ban Stjepan II Kotromanić sklapa zatim trgovački ugovor s Dubrovnikom [[1334]]. godine, a [[1335]]. godine i sa [[Venecija|Venecijom]]. U svojoj Povelji Dubrovčanima [[1332]]. godine on piše:

:''&quot;Ako ima Dubrovčanin koju pravdu na Bošnjaninu, da ga pozove pred gospodina bana...&quot;''

Ovo je vrlo značajan dokument, jer govori da u Bosni žive Bošnjani, [[Bosanci]] kao stanovnici srednjovjekovne bosanske države. To se očituje na svim zvaničnim dokumentima bosanske države, te na mnogim nezvaničnim, kao što su glose na krstjanskim vjerskim knjigama i natpisima na stećcima, gdje i stanovnici srednjovjekovne Bosne sebe nazivaju Bošnjanima, odnosno Bosancima.

Ban Stjepan II Kotromanić podržava [[Crkva Bosanska|Crkvu bosansku]], čija [[Hijerarhija Crkve bosanske|hijerarhija]] čvrsto stoji uz bosanske vladare i velmože, što ga dovodi u sukob s [[Papa|Papom]], te da bi ga odobrovoljio pristaje [[1340]]. da dâ veoma veliku slobodu djelovanja [[franjevci]]ma u Bosni, te i on sam službeno prelazi na [[katoličanstvo]] u [[april]]u [[1347]]. godine, kada šalje pismo papi, u kome zahtijeva od njega da poveća broj obučenih katoličkih svećenika u Bosni, koji bi prema zahtjevima trebali znati [[bosanski jezik]].

Franjevci ubrzo formiraju Bosanski franjevački vikarijat sa sjedištem u [[Mile (Visoko)|Milama]], koji se širi i uključuje mnogo veću teritoriju od bosanske države, pružajući se sve do [[Rumunija|Rumunije]], tako da već [[1385]]. ima 35 [[samostan]]a, od kojih su samo 4 bila na teritoriji Bosne. To su franjevački samostani u [[Visoko]]m, Lašvi, [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] i [[Olovo|Olovu]]. Do [[1463]]. godine, još se 12 franjevačkih samostana gradi širom Bosne, uglavnom u jakim centrima privrednog razvoja srednjovjekovne bosanske države.

Godine [[1350.]] [[Srbija|Srpsko carstvo]] napada Bosnu. Cilj njene vojske, na čelu sa carom [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušanom]] bilo je područje [[Hum]]a. Međutim, bosanska vojska na čelu sa Stjepanom II Kotromanićem mudrom taktikom uspijeva da, na koncu u potpunosti, protjera srpsku vojsku iz bosanske zemlje.

Vladavine bana Stjepana II Kotromanića, obilježena je jakim privrednim razvojem zasnovanim na [[Rudarstvo u srednjovjekovnoj Bosni|rudarstvu]] i trgovini, naročito u izvozu traženih domaćih sirovina [[Srebro|srebra]], bakra i olova. Počinje da se kuje bosanski [[dinar]] - Denarius, groš. Razvijaju se nova gradska naselja, [[karavanske stanice]] i [[Putevi u srednjovjekovnoj Bosni|putne komunikacije]]. Sve je više [[Stranci u srednjovjekovnoj Bosni|stranaca]] koji u Bosni nalaze svoj ekonomski interes. To jača i domaću privrednu osnovu. Putem [[Karavanska trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|karavanske trgovine]], koju obavljaju [[Ponosnik|ponosnici]] na čelu sa [[kramar]]ima vrši se razmjena bosanskih proizvoda sa primorskim gradovima. Nastaju brojna [[trgovačka društva]] koja djeluju na širim prostorima. To doprinosi da se razvijaju [[carine u srednjovjekovnoj Bosni]].

Udajom kćerke [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]] [[1353.]] za ugarskog kralja [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovika I Anžuvinskog]], tada jednog od najutjecajnijih evropskih vladara, Stjepan II je podigao ugled Bosne i vladarske loze dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]] koaja se približila najvišim nivoima onovremene evropske politike.

=== Mladi ban Tvrtko I. Kotromanić ===
[[Datoteka:TvrtkoPoveljaMoštre.jpg|alt=|mini|Povelja kralja Tvrtka I. izdata [[1381]]. u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]] blizu [[Visoko]]g]]
Svoj najveći uspon Bosna će doživjeti upravo za vrijeme svoga zadnjeg bana i prvog kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] ([[1353]] - [[1391]]).
Godine [[1353.]] ban Stjepan II Kotromanić je umro, a sahranjen je u franjevačkom samostanu u [[Visoko]]m. Iza njega ostala je stabilna bosanska država, nezavisna, privredno napredna i vojno veoma snažna. Iza njega ostala je i uznapredovala moć njegovih vazala koji počinju da učestvuju u politici centralne vlasti kao vrlo značajna politička snaga. Poslije Stjepana II na bansku stolicu sjeo je [[Tvrtko I Kotromanić]], sin Stjepanovog brata [[Vladislav Kotromanić|Vladislava]], koji u tome trenutku imao samo 15 godina, pa mu je u državnim poslovima pomagala njegova majka, [[Jelena Šubić]]. On u početku ima velike probleme unutar zemlje, a to iskorištava Ugarska.

Godine [[1363]]. izbija sukob između Tvrtka i Ludovika I Anžuvinskog, u kojem Bosna izlazi kao pobjednik. Mladi ban se iskalio u sukobu sa Ugarskom, dobio povjerenje i prestiž među bosanskim magnatima. To mu je omogućilo nove teritorijalnopolitičke promjene u Bosni.

== Bosansko kraljevstvo ==
{{Glavni|Bosansko Kraljevstvo}}
Nakon što je stabilizovao vlast u zemlji, Tvrtko širi Bosnu na njenim jugoistočnim granicama. U savezu sa srpskim [[oblasni gospodar|oblasnim gospodarom]] [[knez]]om [[Lazar Hrebeljanović|Lazarom Hrebeljanovićem]] slama srpskog oblasnog gospodara [[Nikola Altomanović|Nikolu Altomanovića]] i pripaja njegovu zemlju Bosni 1373. Bosna se proširuje na dijelove gornjeg Podrinja i [[Polimlje]]. Početkom [[1377]]. Tvrtko proširuje Bosnu na [[Trebinje]], te župe [[Konavli]] i [[Dračevica (župa)|Dračevica]]. Time je Bosna izišla na jadransku obalu i južno od [[Dubrovnik]]a na području [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]].

=== Krunisanje Tvrtka za kralja ===
[[Datoteka:Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva 2.jpg|mini|Ovo su ostaci crkve u [[Mile (Visoko)|Milama]]. Mjesto gdje je sahranjen [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], te mjesto krunisanja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]].  ]]
Uznapredovali privredni razvoj, jačanje vojne snage zemlje, [[Teritorijalno širenje Bosne u doba Tvrtka I Kotromanića|teritorijalna proširivanja]] i opće stanje u širim okvirima omogućili su bosanskom vladaru novu ideološku i politološku postavku vlasti. Tvrtko je odlučio da proglasi Bosnu kraljevinom. Tvrtko se [[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića za kralja Bosne 1377|kruniše]] [[kralj]]em Bosne [[1377]]. u mjestu [[Mile (Visoko)|Mile]] kod Visokog (današnji Arnautovići). Tu je bilo [[krunidba|krunidbeno]] mjesto i kasnijih bosanskih kraljeva.&lt;ref&gt;Dubravko Lovrenović, Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije), Forum Bosnae 3-4, Sarajevo 1999, 227-287; Isti, Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006, 614-723.&lt;/ref&gt; Prema povelji od 10. aprila [[1378]]. godine krunisanjem za ''kralja Srbljem, Bosne, Pomoriju i Zapadnim stranam'' bosanski vladari stječu [[Svetodmitarski dohodak]] u iznosu od 2000 [[perpera]].&lt;ref&gt;„ ... Богом постављеному Стефану краљу Србљем и Босне и Поморију и Западним странам ...“ (10. april 1378. godine), Љубомир Стојановић, Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929, 76-77.&lt;/ref&gt; Uz raniji [[Stonski dohodak]] to su najvažniji tributi koje Dubrovčani plaćaju bosanskim vladarima. Kasnija osvajanja koja Tvrtko poduzima na području [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] omogućavaju mu da se nazove i kraljem Hrvatske i Dalmacije.

U namjeri da vodi samostalnu ekonomsku politiku na istočnoj jadranskoj obali kralj Tvrtko I osniva trgovačku luku na sjevernoj strani Boke Kotorske pod nazivom Novi, (današnji [[Herceg Novi]]). To je izazvalo ljutnju [[Dubrovnik|Dubrovčana]], jer su time dobili konkurenciju u trgovini, te se koriste činjenicom da Bosna trgovački uveliko ovisi u tom trenutku od Dubrovnika i uspijevaju nagovoriti kralja Tvrtka da odustane od daljnjeg ulaganja u projekt luke u Novom. Za uzvrat Tvrtko je stekao trg [[Drijeva]] i [[Kotor]] [[1385]].

Za vrijeme vladavine kralja Tvrtka bosanska vojska je bila najmodernija vojska na cijelom [[Balkan]]u. Bosna je bila prva država na Balkanu koja je uvela u upotrebu vatreno oružje, što je tada predstavljalo revolucionarni korak na polju tadašnje vojne tehnike. Prvu upotrebu vatrenog oružja na Balkanu je izvršila upravo bosanska vojska i to [[13. august]] [[1378]]. godine prilikom napada venecijanske flote na grad [[Kotor]]. Bosanska vojska je tom prilikom upotrijebila tri bombarde (topa) i uspješno odbranila grad. Po smrti ugarskog kralja [[1382]]. godine izbijaju nemiri na područjima dalmatinske obale, te kralj Tvrtko koristi tu priliku i šalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije. Time preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima i pripaja Bosni [[Split]], [[Trogir]], [[Šibenik]], te ostrva [[Brač]], Korčulu i [[Hvar]]. Izuzetak ostaje [[Zadar]], koji se nalazio pod vlašću Venecije, čime Bosna postaje daleko najmoćnija država na Balkanu.

U zadnjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je suočen s upadima [[Osmanlije|Osmanlija]] u Bosnu, prvo u jesen [[1386]]. godine, pa u ljeto [[1388]]. kod [[Bileća|Bileće]], kada Bošnjani na čelu s [[Vojvoda|vojvodom]] [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatkom Vukovićem]] pobjeđuju Osmanlije. Nedugo potom, bosanska vojska ponovno pod zapovjedništvom vojvode Vlatka Vukovića, učestvuje u veoma snažnoj vojnoj koaliciji, sačinjenoj, pored Bošnjana i od predvodnika koalicije [[Srbi|Srba]], te [[Mađari|Ugara]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Albanci|Albanaca]] i [[Grci|Grka]], koja se na [[Bitka na Kosovu|Kosovu polju]] [[1389]]. suprotstavlja [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskom carstvu]]. Tvrtko se hvali da je kršćanska koalicija pobijedila, no Osmanlije svoje prodore još više povećavaju, a postaju i prvi bosanski susjedi na jugoistočnim granicama Bosne preko vazalnih posjeda Vuka Brankovića.

=== Tvrtkovi nasljednici ===
[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|alt=|mini|Grb dinastije Kotromanić i kralja Tvrtka]]
Poslije Tvrtkove smrti [[1391]]. nastupa poprilično nestabilna politička klima na bosanskim granicama, između Ugarske i Osmanlija. Novi bosanski [[kralj]] postaje Tvrtkov rođak [[Stjepan Dabiša]] koji gubi teritorije u Dalmaciji i Hrvatskoj, ali uspijeva da očuva državu stabilnom. [[Hum]]ska vlasteoska porodica [[Sankovići]], [[župan]] [[Bjeljak Sanković|Beljak]] i [[vojvoda]] [[Radič Sanković]], pokušavaju prodati župu [[Konavli]] Dubrovčanima, ali ih kralj i bosanski sabor kažnjavaju oduzimanjem posjeda. To pokazuje izuzetnu unutrašnju stabilnost u zemlji. Najveća opasnost za Bosnu ipak dolazi od ugarskog kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksembuurškog]], muža ugarske vladarice [[Marija Anžuvinska|Marije]] koja je bila unuka bana Stjepana II preko [[Elizabeta Kotromanić|svoje majke]]. Žigmund je u svojoj južnoj politici zacrtao bosansku krunu. Krupno plemstvo se koncentrisalo u odbrani bosanske krune. Prema ugovoru iz [[1394]]. kruna je trebala pripasti Žigmundu poslije Dabišine smrti, no [[Bošnjani]] za novog vladara dovode kraljicu, Dabišinu udovicu [[Jelena gruba|Jelenu Grubu]]. Time prave ''[[interregnum]]'' koji im omogućava da dobiju na vremenu i pojačaju svoje pozicije prema ugarskom vladaru. Uz pomoć najodanije vlastele iz rodova [[Kosače]], [[Pavlovići]] i [[Hrvatinići]] interegnum se završava 1398, kada na prijestolje dolazi [[Stjepan Ostoja]], vanbračni sin Tvrtka I. To je doba jakog utjecaja bosanskog [[sabor]]a (bosanskog [[stanak]]) na bosanskog vladara. Istaknutu ulogu imali su [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], [[Sandalj Hranić Kosača]], [[Pavle Radinović]] i [[tepčija]] [[Batalo]].

Kralj Ostoja je [[Prodaja primorja Dubrovčanima 1399|prodao primorje Dubrovčanima]] krajem [[1399]]. Zbog neuspješnog [[Rat Bosne i Dubrovnika (1403–1404)|rata sa Dubrovnikom]] [[1403]]-[[1404]] kralj Ostoja je [[Zbacivanje kralja Ostoje|zbačen sa prijestolja]] [[1404]], a novim kraljem je imenovan [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]], drugi vanbračni sina kralja Tvrtka I Kotromanića. Zbog spora oko sela [[Lisac (selo)|Lisac]] mir sa Dubrovnikom je postignut tek [[1405]].

Ova smjena na bosanskom prijestolju izaziva reakciju ugarskog kralja Žigmunda koji pomaže prougarski orijentisanom bivšem kralju Stjepanu Ostoji. Žigmund je uspio da djeluje i na Tvrtka II, ali nastao je novi preokret u kojem je na vlast opet došao Stjepan Ostoja [[1409]].

=== Bosna između Ugarske i Osmanlija ===
[[Datoteka:Bosnia around 1412.png|mini|desno|260px|Područje srednjovjekovne Bosne početkom 15. vijeka]]
Mada se od [[1386]]. prati osmansko prisustvo u srednjovjekovnoj Bosni, te u brojnim drugim upadima koji su bili različitog intenziteta i značaja, tek su događaji iz sredine druge decenije [[15. vijek]]a označili njihov aktivniji politički angažman. Radi svojih interesa [[Osmanlijsko carstvo]] podržava bosansko plemstvo i predvođeno Tvrtkom II. Političke opcije razrješenje imaju u [[1415]]. godini u Lašvanskoj bitki. Osmanlije su time postali uz Ugarsku najvažniji faktor u daljoj političkoj historiji bosanske države. Nalazeći se između ove dvije sile bosanski vladari su uspješno odolijevali različitim pritiscima. Uprkos osmanskom uspjehu politička opcija Tvrtka II. ipak nije prošla 1415. Svu težinu sukoba primio je [[knez]] [[Pavle Radinović]], koji je podržavao Tvrtka II. On je ubijen a Tvrtko II će na šansu čekati još neko vrijeme. Poslije smrti Stjepana Ostoje vladarem je postao njegov sin [[Stjepan Ostojić]].

Konačno [[1420]]. godine kralj Tvrtko II. ponovo je preuzeo bosansko prijestolje. Nedugo potom i sam kralj Tvrtko II. postaje saveznik Ugarskoj, jer je trebao ugarsku pomoć protiv pobune bosanskih plemića i Radivoja Ostojića, sina bivšeg kralja Ostoje, koji uz osmanlijsku pomoć ovladavaju većim dijelom Bosne u periodu od [[1433]]. do [[1435]]. Tvrtko ostaje na vlasti sve do smrti [[1443]], a njegovu vladavinu karakterizira dalji razvoj privrede i gradova te jačanje utjecaja franjevaca u Bosni.

=== Kultura i umjetnost u srednjovjekovnoj Bosni ===
Srednjovjekovna Bosna svoj kulturnoumjetnički izraz razvija u širokom spektru raznovrsnih strujanja koja su zahvatala istočnu jadransku obalu kroz njen milenijski period. Jaki obrisi ilirske, rimske i germanske kulture u polazištu stopili su se sa slavenskom kulturom kroz neposredne dodire u ranom srednjem vijeku. Ovo šarenilo izrazito usložnjava prisustvo jake franačke, bizantske, ugarske i mediteranske kulture koja kroz razvoj srednjovjekovne bosanske države i društva ima značajan upliv i utjecaj na bosanskom području.

U svom tom šarolikom susretu i primjeni različitih kulturnih i umjetničkih utjecaja, u Bosni se razvija i domaća, bosanska kulturna baština koja pored primjene visokorazvijenih stranih utjecaja stvara i odlike i osobenosti svoga vlastitog kulturnog izražaja i stila. Prepoznatljivo, proizvodi [[Bosanski stil|bosanskog stila]], rađeni [[na bosanski način]] svoju primjenu nalaze i izvan granica bosanske srednjovjekovne države u [[Venecija|Veneciji]] i drugim evropski državama.

Razvoj pismenosti u Bosni, gdje se primjenjivao [[bosanski jezik]], grčki, latinski i italijanski jezik, te [[glagoljica]] i [[ćirilica]] ([[bosančica]]), pored onovremene uobičajene prepisivačke djelatnosti, [[Apokrifni tekstovi|apokrifnih tekstova]] kojima se iskazivala kritika kršćanstva i drugačije viđenje svijeta, ponudio je i proizvode [[Bosanska srednjovjekovna književnost|domaće bosanske književnosti]]. [[Humačka ploča]] pokazuje odsjaj ranosrednjovjekovne pismensoti, a izvanredni primjerci poput [[Hvalov zbornik|Hvalovog zbornika]] pokazuju interes bosanske feudalne sredine za izuzetnim umjetničkim i estetskim vrijednostima onoga vremena. Viteškti [[turnir]] u [[Budim]]u [[1412]]., pripadništvo bosanske vlastele čuvenom [[Zmajev red|Zmajevom redu]] kao i razvoj [[Muzika u srednjovjekovnoj Bosni|muzičke kulture]], pokazuje praćenje najvažnijih tokova ritersko-dvorjanske kulture u Evropi.

Razvoj [[Srednjovjekovna bosanska heraldika|bosanske heraldike]] stvorio je izvanredne primjerke grbova i pečata, kojima su se okruživali [[bosanski vladari]] i vlastela. To najvjernije pokazuju pečati bosanskih vladara i slika Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Arhitektura srednjovjekovne Bosne izraza nalazi u odbrambenim tvrđavama, dvorovima vladara (poput veličanstvenog [[Bobovac|Bobovca]], [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]] i [[Jajce|Jajca]]) i [[velmoža]] kao ljetnim i zimskim rezidencijama (poput [[Kukanj|Kuknja]] i [[Samobor, tvrđava na Drini|Samobora]]), ali i u uobičajanoj stambenoj kulturi svakodnevnice prožete sve većom upotrebom kamena kao građevinskog materijala koji znači uznapredovali status sredine. Kao i u drugim evropskim sredinama preovladavaju romanika i gotika.

Najvažniji statusni simbol kulturnog i umjetničkog izraza srednjovjekovne Bosne prepoznaje se u [[stećci]]ma, nosiocima još uvijek živog, zanimljivog i [[Proučavanje stećaka|zagonetnog izraza]] u životu kulture i umjetnosti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ogroman broj [[nekropola]] sa očuvanih preko 50.000 [[stećak]]a, sa svojim raznovrsnim oblicima, simbolima, ukrasima, [[Natpisi na stećcima|epigrafskim porukama]], te svojim [[Klesari stećaka|umjetnicima]] i danas svjedoči o tom neprolaznom vremenu ([[Radimlja]], [[Boljuni]] i druge).

=== Doba Stjepana Tomaša ===
Godine [[1443]]. bosansko plemstvo na saboru [[rusag]]a bosanskog postavlja na vlast kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]. Najmoćniji bosanski plemić na teritoriji jugoistočne Bosne, [[Stjepan Vukčić Kosača]], odbija u početku priznati Stjepana Tomaša za novog kralja Bosne, što je rezultiralo sukobom unutar Bosne po tome pitanju, a taj sukob okončava [[1446]]. bračnom vezom bosanskog vladara s [[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarinom Kosačom]], kćerkom moćnoga vojvode. Stjepan Vukčić Kosača ipak nastavlja vrlo jak utjecaj na svome posjedu što potvrđuje činjenica da [[1448]]. uzima titulu hercega i po kojoj će ovaj dio Bosne kasnije biti i prozvan [[Hercegovina]].

Osmanska ekspanzija tjera kralja Tomaša da [[1450]]. zatraži vanjsku pomoć, te se obraća papi po tome pitanju, koristeći činjenicu da je [[papa]] pokazivao veoma veliko zanimanje za Bosnu u to vrijeme, prvenstveno zbog franjevaca, koji u to vrijeme, na čelu s Vikarom od Bosne po imenu Jakob Markijski, nastoje uspostaviti katoličku dominaciju u Bosni, uz napomenu da je kralj Tomaš [[1445]]. prešao na [[katoličanstvo]], što je papa želio u potpunosti iskoristiti. Također, papa je bio opsjednut i pitanjem Crkve bosanske, optužujući je, po ko zna koji put, za herezu, tako da [[1459]]. godine kralj Tomaš pristaje na papin zahtjev da započne progoniti heretike u Bosni.

=== Protjerivanje krstjana i Osmanlijsko nadiranje ===
Kralj Tomaš saziva starješine Crkve bosanske i nudi im veoma skučen izbor: ili da prihvate [[katoličanstvo]] ili će biti protjerani iz [[Bosna|Bosne]]. Prema papinim kasnijim zapisima, njih oko 2000 pristaje da pređe na katoličanstvo, a od ostalih, koji ne prihvatiše, oko četrdeset hiljada njih se sklanja na prostoru južne Bosne, na prostoru [[Hum]]a i nalaze zaštitu u okrilju bosanskog vojvode Stjepana Vukčića Kosače, koji je i sam bio krstjanske vjere, o čemu postoji i detaljan opis koji je zabilježio, tadašnji papa, Pije II. koji kasnije, u svojim Komentarima (Commentarii), piše:

:&quot;''Kralj Bosne, da opere ljagu što je Osmanlijama predano [[Smederevo]] i da dadne dokaz svoje kršćanske vjere, ili, kako mnogi drže, potaknut pohlepom za novcem, prisilio je manihejce (bosanske krsthjane), kojih je bilo premnogo u njegovu kraljevstvu, da se isele iz kraljevstva, ostavivši svoju imovinu, ako neće primiti Kristovo krštenje. Oko dvije hiljade pokrstilo ih se, a oko četrdeset hiljada ili malo više, koji su se tvrdoglavo držali zabluda, pobjegli su Stjepanu (Vukčiću Kosači), vojvodi bosanskome, svome drugu u nevjeri&quot;''

Da je Bosna bila puna maniheja i pred sami pad, dokazuje i izvještaj biskupa Nikole Barbućia papi maja 1456.g. u kojem navodi da se kralj Tomaš pravdao da ne može da se bori s turcima zbog maniheja, tj.bosanskih patarena koji više vole turke nego hrišćane i kojih ima veliki broj u njegovoj zemlji. (Sima Ćirković, Istorija srednjovekovne bosanske države, str.312)

=== Pad srednjovjekovne bosanske države ===
[[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|desno|260px|desno|Kraljevska utvrda Bobovac]]

Za novoga kralja Bosne [[1461]]. izabran je [[Stjepan Tomašević]], sin kralja Stjepana Tomaša. On se suočava s jakom prijetnjom od osmanskih osvajača i njihovim pretenzijama prema Bosni. Uzaludno upućuje apel za pomoć u odbrani od Osmanlijskog carstva. Ugarski kralj obećava pomoć Bosni [[1462]], poslije čega kralj Stjepan Tomašević odbija platiti danak Osmanlijskom carstvu. Time ugrožava poziciju mira u Bosni. Zahvaljujući jakom uporištu u župi [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosni]], [[Bosansko Krajište|Bosanskom krajištu]], Osmanlije su mogle vrlo brzo izvesti intervenciju u Bosni. Godinu dana poslije, [[1463]], velika osmanska vojska, pod komandom [[Mehmed II|Mehmeda II]] pokorava Bosnu.

U snažnom osmanskom naletu bosanska kraljevska rezidencija [[Bobovac]] pala je [[20. juni|20.juna]] [[1463]]. Kralj Stjepan Tomašević bježi na zapad u tvrđavu [[Ključ na Sani|Ključ]]. Opkoljen osmanskim snagama odlučuje da se preda, nakon čega je odveden u [[Jajce]] i pogubljen pred sultanom [[Mehmed II Osvajač|Mehmedom II Osvajačem]]. Time je prestala da postoji srednjovjekovna bosanska država.&lt;ref&gt;Najvjerniji opis pada Bosne daje savremenik događaja [[Konstantin Mihailović]] u svome djelu Janičarove uspomene ili Turska hronika u 34 poglavlju svoga djela pod nazivom O primirju kralja bosanskoga. Između ostalog navodi: На оном истом саветовању међу оним пашама закључено је било ово: чим цар изиђе из Једрена, одмах да буде посечен трапезунтски цар. И тако се одмах и збило: ми смо кренули на пут у среду, а цар је у петак погубљен а ми смо ишли све до Босне и приспели смо до једне земље босанскога кнеза који се звао Ковачевић, и изненадно нападнут покорио се цару, и (цар је) потом наредио да се овај погуби, а онда је кренуо у краљевску земљу и опколио је најпре град Бобовац; са собом није имао топова, те је наредио да се одмах под градом лију и овим топовима је освојио град. А посланици који су путовали по примирје (ту смо их нашли) говорили су са мном сећајући се оних ранијих ствари, али је већ било касно. Пошто цар поседе град, кренули смо ка Јајцу, а због брзине послао је напред Махмут пашу са двадесет хиљада коњаника не би ли могли краља Томаша негде изненадити у којем граду, јер је чуо да никаквих пратилаца нема при себи. А он знајући већ о Турцима, мучио се јадник и ноћу и дању не би ли могао што је могуће брже скупити што људи. И тако је дошао у град звани Кључ, хотећи да ту мало у подне отпочине. Али су уто наједном Турци приспели (у овај град) и око града су јурили, не знајући да је ту краљ Томаш био, док не истрча из града један лупеж и не исприча Турцима за колач да је краљ у томе граду. Кад то чу Махмутпаша, опколи град, а сутрадан наговорише краља (да изиђе) из града доле, заклињући се на књигама од сапуна како његовој глави ништа неће бити. Потом је цар Мухамед стигао у Јајце, пред којега су довели краља самдругога (с другим његовим пријатељем). Кад видеше тада војници који су били у граду да је њихов господар сужањ, покорише се (Турцима). И посевши град, цар нареди да се краљ самдруги посече, а онда заузме читаву његову земљу, Константин Михаиловић из Островице, Јаничарове успомене или Турска хроника, Превод и предговор Ђорђе Живановић) Споменик Српске академије наука 107, Београд 1959. Друго издање 1986, 49-52&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Div col|cols=3}}
* [[Srednji vijek]]
* [[Bertrandon de la Broquière]]
* [[Bosna (ime)]] 
* [[Carina u Deževicama]] 
* [[Konstantin Mihailović]] 
* [[Kraljevski dvor u Deževicama]] 
* [[Objavljeni izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]] 
* [[Povelja kralja Stjepana Dabiše vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću iz 1392. godine]] 
* [[Povelja kralja Stjepana Tomaša sinovima Ivanca Jurčinića iz 1459]] 
* [[Italijani u srednjovjekovnoj Bosni]]
* [[Vlaški katun]] 
* [[Ćirilična građa]]
{{Div col end}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Izvori i literatura ==
* [[Ljubomir Stojanović]], Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929.
* [[Konstantin Mihailović|Константин Михаиловић из Островице]], Јаничарове успомене или Турска хроника, Превод и предговор Ђорђе Живановић) Споменик Српске академије наука 107, Београд 1959. Друго издање 1986.
* [[Vjekoslav Klaić]], ''Povijest Bosne'' (fototip izdanja iz 1882. godine), Sarajevo 1990.
* [[Vladimir Ćorović]], ''Historija Bosne'', Beograd 1940.
* [[Marko Perojević]], ''Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463''., Knjiga prva”, 3. izdanje, HKD Napredak, Sarajevo 1942, 1991, 1998.
* [[Sima Ćirković]], ''Istorija srednjovekovne bosanske države'', Beograd 1964.
* [[Pavao Anđelić]], [[Nada Miletić]], ''Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod tursku vlast'', Drugo prerađeno i dopunjeno izdanje, Sarajevo 1984.
* [[Anto Babić]], [[Desanka Kovačević-Kojić]], Sima Ćirković, ''Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine I, Društvo i privreda srednjovjekovne bosanske države'', ANU BiH, Sarajevo 1987.
* [[Nada Klaić]], ''Srednjovjekovna Bosna. Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.g.''), Zagreb 1989; 1994.
* [[Pejo Ćošković]], ''Crkva bosanska u XV stoljeću'', Sarajevo 2005.
* [[Dubravko Lovrenović]], Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije), Forum Bosnae 3-4, Sarajevo 1999, 227-287.
* [[Dubravko Lovrenović]], Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006.
* [[Pavo Živković]], Bibliografija objavljenih izvora i literature o srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1982.
* [[Esad Kurtović]], Bibliografija objavljenih izvora i literature o historiji srednjovjekovne Bosne 1978-2000, Sarajevo 2007. [http://academia.edu/3637680/Knjiga_Bibliografija_objavljenih_izvora_i_literature_o_srednjovjekovnoj_Bosni_1978-2000_Sarajevo_2007]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* {{cite book | last=Malcolm | first=Noel | date=2011 | title=[[Bosna - kratka povijest]] | url= |location=Sarajevo | publisher= | isbn=978-9958-30-111-7 | ref = harv}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Middle Ages in Bosnia and Herzegovina}}
*[https://www.scribd.com/doc/143309359/Napretkova-Povijest-Bosne-i-Hercegovine-Od-Najstarijih-Vremena-Do-Godine-1463-Sarajevo-1998-85 Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do 1463., Napredak, 1998.]
*[https://www.scribd.com/doc/250584835/Mihailo-Dinić-Državni-Sabor-Srednjevekovne-Bosanske-Države Mihailo Dinić: Državni sabor srednjevekovne Bosne]
*[https://www.scribd.com/doc/121865426/Cirkovic-Sima-Istorija-srednjovekovne-bosanske-države-SKZ-Beograd-1964 Sima Ćirković: Istorija srednjovekovne bosanske države]
*[http://gen.lib.rus.ec/book/index.php?md5=06693EE3E1BB363403A19A6B89B5421C Nada Klaić: Srednjovjekovna Bosna]
*[https://www.scribd.com/doc/115231599/Na-Klizistu-Povjesti-Lovrenovic Dubravko Lovrenović: Na klizištu povijesti] 
*[http://gen.lib.rus.ec/book/index.php?md5=ed3a95f2603b39f40005f3fd83750f58 Esad Kurtović: Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača]
*[https://www.academia.edu/31310356/Esad_Kurtovi%C4%87_Bibliografija_objavljenih_izvora_i_literature_o_srednjovjekovnoj_Bosni Esad Kurtović, Bibliografija objavljenih izvora i literature o srednjovjekovnoj Bosni]
*[https://www.academia.edu/34998089/Historijska_traganja_br_5_2010_?email_work_card=title Historijska traganja: Posljednji Pavlovići, O srednjovjekovnom bosanskom građaninu, O krunidbi kralja Tvrtka]  – [[Institut za historiju u Sarajevu|Institut za historiju]], Sarajevo, Bosna i Hercegovina
*[https://www.academia.edu/861986/Bosansko_srednjovjekovlje_u_doma%C4%87im_franjeva%C4%8Dkim_kronikama_18_stolje%C4%87a_The_Bosnian_Middle_Ages_in_18th_Century_Franciscan_Chronicles_?email_work_card=title Bosansko srednjovjekovlje u domaćim franjevačkim kronikama 18. stoljeća] – [[Emir O. Filipović]]

{{Poluzaštita}}

{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}
[[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna|*]]</text>
      <sha1>8876ypxhlt4efvruxbt91rmkipj43yi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427646</id>
      <parentid>3427645</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T21:40:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41755" xml:space="preserve">{{Historija BiH}}
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] većim dijelom na području današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], dijelom današnje Hrvatske, Srbije i Crne Gore, postojala je [[Bosansko Kraljevstvo|država Bosna]] koja je na vrhuncu svoje moći bila jedna od najjačih [[balkan]]skih [[država]].{{sfn|Malcolm|2011|p=62}} Vrhunac njene moći bio je u doba kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]].

Hrvatska historičarka [[Nada Klaić]] smatra da je '''srednjovjekovna bosanska država''' konstituisana krajem [[8. vijek]]a, te je &quot;izgleda, među svojim susjedama najstarija&quot;.&lt;ref name=&quot;Klaić&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.scribd.com/doc/28740328/Nada-Klaic-Srednjovjekovna-Bosna |title=Nada Klaić, Srednjovjekovna Bosna |access-date=15. 4. 2012 |archive-date=18. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120818032316/http://www.scribd.com/doc/28740328/Nada-Klaic-Srednjovjekovna-Bosna |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Srednjovjekovna Bosna je izgubila samostalnost, padom pod vlast [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|Osmanlija]] [[1463]]. godine.

== Pvobitna Bosna ==
{{Glavni|Bosna (ranosrednjovjekovni politet)}}Nakon propasti [[Avarski kaganat|prvog avarskog kaganata]], uzrokovanog porazom 626. godine u [[Carigrad]]u, [[Avari]] su prisiljeni napustiti Balkansko poluostrvo i teritorije pod nominalnim vlašću [[Bizantijsko Carstvo|Bizanta]]. Od tog trenutka počinje stapanje kulturnih, etničkih i političkih jedinica u nova jezgra poznata u istoriji pod imenom [[Sklavinija|sklavinije]]. U tom procesu sudjeluju novopridošli [[Slaveni]] i [[Iliri|starosjedilačko]] romanizirano stanovništvo. Prevagu su odnijeli Slaveni, nametnuli svoj jezik i postali vladajući društveni sloj. Bosna u ranom srednjem vijeku (također poznata i kao [[Gornja Bosna]], Srednja Bosna, ili Stara Bosna) bila je cjelina koja se prvobitno nalazila u gornjim predjelima doline rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]].

== Bosanska banovina ==
{{Glavni|Bosanska banovina}}
Kroz vlastiti unutrašnji razvoj i s utjecajem razvijenijih i naprednijih vanjskih društvenih i političkih faktora (najčešće [[Bizantijsko Carstvo|Bizant]]a) i [[Franačka država|Franaka]], i u Bosni se počelo raspadati staro rodovsko-plemensko društvo i razvijati elementi ranofeudalnog društva. Do kraja [[9. vijek]]a Bosna je postala država sa razvijenim [[Feudalizam|feudalnim]] karakteristikama. Od rodovsko-plemenskih starješina nastaje bosanska vlastela koja vodi mladu državu. Prema ekonomskoj moći vlastela se dijeli na: ''velmože'', ''vlastelu'' i ''vlastelčiće''. Oni su uživali feudalne posjede koji su dobijani za različite vojne zasluge ispunjene vladajućem rodu koji je predstavljao vladarsku dinastiju i bio na čelu hijerarhije bosanskog društva.

Bosanski feudalni sistem zasniva se na [[Plemenita baština|plemenitoj baštini]] koja je uobičajena u zapadnoevropskim zemljama. Ona predstavlja trajnu svojinu sa [[Vazalni odnosi u srednjovjekovnoj Bosni|vazalnim odnosima]] zasnovanim na sistemu vjerne službe i vjere gospodske između seniora kao gospodara i [[vazal]]a kao podanika. Brojniji dio stanovništva tadašnje Bosne činili su ovisni ljudi u koje su spadali zemljoradnici (kmetovi). Važan društveni sloj bili su [[Vlasi u srednjovjekovnoj Bosni|Vlasi]]. Sve do [[14. vijek]]a u Bosni je [[Roblje u srednjovjekovnoj Bosni|ropstvo]] bilo veoma razvijeno.

U razvijenom srednjem vijeku vladar u Bosni je imao [[Titule u srednjovjekovnoj Bosni|titulu]] [[ban]]a (od [[Avari|avarske]] riječi što znači ''bajan'' - bogat). Od krunisanja bana Tvrtka I Kotromanića za [[kralj]]a ([[1377]]), bosanski vladari će kraljevsku titulu nositi sve do gubitka državne samostalnosti, tj. do pada Bosne u ruke Osmanlija [[1463.]]
Značajnu ulogu u političkom životu Bosne odigrale su susjedne zemlje, a najviše Bizant i [[Mađarska|Ugarsko kraljevstvo]]. Te dvije sile su se borile za prevlast na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]] i imale značajan upliv na historiju srednjovjekovne Bosne.
Iako se ranije pominje institucija bana u Bosni, prvi po imenu poznati bosanski ban bio je ''[[Ban Borić]]'' ([[1154]]- [[1164]]). Živio je do kraja [[12. vijek]]a, pa se može zaključiti da je u vrijeme dok je vladao Bosnom bio veoma mlad. Za vrijeme njegove vladavine Bosnom vodio se veliki rat izmedju ugarskog kralja Stjepana IV i bizantskog cara [[Spisak bizantskih careva|Manuela I Komnena]] ([[1143]]-[[1180]]) oko prevlasti na [[Balkan]]u. Ban Borić je bio na strani ugarskog kralja, te je sa svojom vojskom učestvovao u opsadi Braničeva. Pri povratku u Bosnu pretrpio je poraz od bizantske vojske.

=== Doba Kulina bana ===

Nakon bana Borića na vlast u Bosni dolazi čuveni [[Kulin ban]] ([[1180]] - [[1204]]). Ban Kulin na vlast dolazi i prije [[1180]]. kao bizantski vazal. Smrću bizantskog cara Manuela Komnena nestaje bizantskog prisustva i započinje njegovo neovisno vladanje Bosnom. 
[[Datoteka:Povelja Kulina bana.jpg|alt=|mini|Povelja Kulin bana, [[1189]]. godine.]]
U daljem razvoju Bosna je više bila vezana za Ugarsku, uz čije prisustvo je izgrađivala svoj samostalni izraz. Ban Kulin je vojno ojačao svoju državu i proširio je na prostore [[župa]] [[Oblast Soli|Soli]] i [[Usora|Usore]], tako da je bosanska vlast bila uspostavljena nad cijelim slivom [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]].

Teritorijalno širenje Bosne izraz je dotadašnjeg unutrašnjeg razvoja države. To se manifestiralo privrednim pokazateljima, a i međunarodnim respektovanjem. Želeći poslovnu saradnju sa susjedima, ban Kulin sa [[Dubrovnik]]om sklapa trgovački ugovor. Nastali dokument, [[Povelja Kulina bana]] od 29. augusta [[1189]]. pokazuje više segmenata izrasle bosanske države. 

Povelja Kulina bana je čvrst dokaz državnosti srednjovjekovne Bosne jer na osnovu ovog dokumenta može se vidjeti da je bosanski ban Kulin posjedovao političku, ekonomsku i vojnu moć. Bosna je imala svog vladara i vlastitu vojsku, čime je mogla garantirati Dubrovčanima slobodnu i neometanu trgovinu. Imala je svoj dvor i dvorsku kancelariju. Ova povelja pokazuje da je u ovom periodu na tlu Bosne postojala država sa svojom organizacijom vlasti i određenim pravnim sistemom. Bosna je imala sve karakteristike srednjovjekovne evropske feudalne države. &lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 32&lt;/ref&gt;

Krajem [[12. vijek]]a započele su optužbe da ban Kulin štiti heretike. To nije odgovaralo papi [[Papa Inocent III|Inoćentiju III]] koji je želio uništiti njene vjernike. On poziva ugarsko-hrvatskog kralja na [[križarski ratovi|križarski]] pohod protiv nevjernika u Bosni. Uviđajući opasnost kakva prijeti Bosni, ban Kulin u prisustvu velikog broja podanika i vjernika pred papinim izaslanikom Kazamarisom i na [[Bilino Polje|Bilinom polju]] kod [[Zenica|Zenice]] [[1203]]. Kulin [[Bilinopoljska izjava|javno prihvata]] učenje crkve kakvo traži [[Rim]]. Time je prevaziđen veliki sukob, ali vjerska situacija u Bosni, s prisustvom drugačijeg vjerskog shvatanja, dobila je novu dimenziju koja će obilježiti njenu srednjovjekovnu egzistenciju i prepoznatljiv odraz u onovremenom zapadnoevropskom svijetu.

Nakon 1180. godine Bosna u mozaiku južnoslavenskih zemalja se javlja kao već čvrsta i izgrađena država, koja se u diplomatskim spisima različito naziva: vojvodstvo (''ducatus''), regija, ''terra'', ''districtus'', banovina (''banatus''), te na kraju ''regnum'' (kraljevstvo). U spisima se susreće i naziv &quot;bosanski rusag&quot;, što je vjerovatno iskrivljeni oblik mađarske riječi &quot;''orszag''&quot;, u značenju zemlja, država ili nacija. &lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka''&lt;/ref&gt;

U [[13. vijek]]u hereza će dobiti svoju organizacionu formu i lik kao [[Crkva bosanska]] s [[Hijerarhija Crkve bosanske|hijerarhijom]] i shvatanjima koja će uhvatiti jake korijene među stanovništvom. Pod izlikom uništavanja hereze, a u namjeri da osvoji Bosnu, [[Ugarska]] će poduzeti niz [[Križarski ratovi|križarskih pohoda]] protiv Bosne. Ti [[Bosansko-ugarski ratovi|sukobi]] su pojačali jedinstvo između nove vjere i vlastele, a kao krajnji rezultat bilo je protjerivanje organizacije bosanske [[Rimokatoličanstvo|katoličke crkve]] (Bosanske [[Biskupija|biskupije]]) u Ugarsku (u [[Đakovo]]). Crkva bosanska postala je jedina heretička crkva koja je postala zemaljska crkva, bosanska državna vjera.

Početkom [[15. vijek]]a, pred opasnošću od [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]], [[Bošnjani]] su od [[Anžuvinci|Ladislava Napuljskog]] tražili da Bosna ima granice prema Ugarskoj iz doba bana Kulina. Kulin ban je ostavio značajnog traga u uzdizanju Bosne među najvažnije subjekte na istočnoj jadranskoj obali. To je pamćeno kao vrijeme bosanske samostalnosti i jasne samobitnosti. Zato je i ne bez razloga doba Kulina bana u historiji srednjovjekovne Bosne zabilježeno narodnom poslovicom koja glasi &quot;za Kulina bana i dobrijeh dana&quot;.

=== Dvovlašće ===
O nasljedniku bana Kulina nema sigurnijih podataka, tako da godine [[1230.]] spominje se ime [[ban Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. On je nakon niza ratova Bosni priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]], te [[Ustiprača|Ustipraču]].

Ninoslava je nasljedio ban [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]] ([[1290]]) iz dinastije [[Kotromanići]]. Pred pritiskom Bribirskih (Šubića) novi bosanski ban imao je vlast u istočnim krajevima zemlje uz rijeku [[Drina|Drinu]]. Mada nije zauzeo čitavu Bosnu hrvatski velikaš, hrvatsko-dalmatinski ban [[Pavle Bribirski (Šubić)]] se nazivao gospodarom Bosne. Prevlast je imao u zapadnim krajevima gdje su mu se priklonili članovi roda Vukosalić (Hrvatinići). Pavle je gospodstvo nad Bosnom dao svome sinu Mladenu I Bribirskom, a poslije njegove smrti to mjesto je zauzeo njegov brat [[Mladen II Bribirski (Šubić)]].

Dvovlašće u Bosni između bana Stjepana Kotromanića i plemićke porodice [[Bribirski (Šubići)]] nastavljeno je kada [[1314]] Stjepana Kotromanića nasljeđuje njegov sin [[Stjepan II Kotromanić]]. On iskorištava nemilost u koju su Bribirci pali pred Ludovikom I Anžuvinskim i staje na stranu protivnika Bribiraca. Slomom Mladena II Bribirskog [[1322]]. nestaje gospodstva Bribiraca u Bosni.

=== Vladavina Stjepana II Kotromanića ===
[[Datoteka:Stephenkotromanicthesecond.PNG|alt=|mini|Smrt Stjepana II Kotromanića, detalj škrinje u crkvi Sv.Šimuna, Zadar]]
Poslije sloma Bribirskih (Šubića) Bosna ponovno jača i vremenom prerasta u najmoćniju državu na [[Balkan]]u. Uskoro ban Stjepan II Kotromanić pridodaje Bosni područje [[Humska zemlja|Huma]], te teritorij od [[Neretva|Neretve]] do [[Cetina|Cetine]] koja postaje dio Bosne. Ban Stjepan II. Kotromanić također pripaja Bosni i veliki dio [[Dalmacija|Dalmacije]], i to od [[Dubrovnik]]a do [[Split]]a, a Bosni pripaja i Donje krajeve, Usoru i Soli. Ban Stjepan II Kotromanić uspostavlja veoma dobre odnose sa stranim silama, prvenstveno s [[Ugarska|Ugarskom]], te pomaže sa bosanskim vojnim trupama ugarskom kralju u gušenju pobuna ugarskog plemstva. Ban Stjepan II Kotromanić sklapa zatim trgovački ugovor s Dubrovnikom [[1334]]. godine, a [[1335]]. godine i sa [[Venecija|Venecijom]]. U svojoj Povelji Dubrovčanima [[1332]]. godine on piše:

:''&quot;Ako ima Dubrovčanin koju pravdu na Bošnjaninu, da ga pozove pred gospodina bana...&quot;''

Ovo je vrlo značajan dokument, jer govori da u Bosni žive Bošnjani, [[Bosanci]] kao stanovnici srednjovjekovne bosanske države. To se očituje na svim zvaničnim dokumentima bosanske države, te na mnogim nezvaničnim, kao što su glose na krstjanskim vjerskim knjigama i natpisima na stećcima, gdje i stanovnici srednjovjekovne Bosne sebe nazivaju Bošnjanima, odnosno Bosancima.

Ban Stjepan II Kotromanić podržava [[Crkva Bosanska|Crkvu bosansku]], čija [[Hijerarhija Crkve bosanske|hijerarhija]] čvrsto stoji uz bosanske vladare i velmože, što ga dovodi u sukob s [[Papa|Papom]], te da bi ga odobrovoljio pristaje [[1340]]. da dâ veoma veliku slobodu djelovanja [[franjevci]]ma u Bosni, te i on sam službeno prelazi na [[katoličanstvo]] u [[april]]u [[1347]]. godine, kada šalje pismo papi, u kome zahtijeva od njega da poveća broj obučenih katoličkih svećenika u Bosni, koji bi prema zahtjevima trebali znati [[bosanski jezik]].

Franjevci ubrzo formiraju Bosanski franjevački vikarijat sa sjedištem u [[Mile (Visoko)|Milama]], koji se širi i uključuje mnogo veću teritoriju od bosanske države, pružajući se sve do [[Rumunija|Rumunije]], tako da već [[1385]]. ima 35 [[samostan]]a, od kojih su samo 4 bila na teritoriji Bosne. To su franjevački samostani u [[Visoko]]m, Lašvi, [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] i [[Olovo|Olovu]]. Do [[1463]]. godine, još se 12 franjevačkih samostana gradi širom Bosne, uglavnom u jakim centrima privrednog razvoja srednjovjekovne bosanske države.

Godine [[1350.]] [[Srbija|Srpsko carstvo]] napada Bosnu. Cilj njene vojske, na čelu sa carom [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušanom]] bilo je područje [[Hum]]a. Međutim, bosanska vojska na čelu sa Stjepanom II Kotromanićem mudrom taktikom uspijeva da, na koncu u potpunosti, protjera srpsku vojsku iz bosanske zemlje.

Vladavine bana Stjepana II Kotromanića, obilježena je jakim privrednim razvojem zasnovanim na [[Rudarstvo u srednjovjekovnoj Bosni|rudarstvu]] i trgovini, naročito u izvozu traženih domaćih sirovina [[Srebro|srebra]], bakra i olova. Počinje da se kuje bosanski [[dinar]] - Denarius, groš. Razvijaju se nova gradska naselja, [[karavanske stanice]] i [[Putevi u srednjovjekovnoj Bosni|putne komunikacije]]. Sve je više [[Stranci u srednjovjekovnoj Bosni|stranaca]] koji u Bosni nalaze svoj ekonomski interes. To jača i domaću privrednu osnovu. Putem [[Karavanska trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|karavanske trgovine]], koju obavljaju [[Ponosnik|ponosnici]] na čelu sa [[kramar]]ima vrši se razmjena bosanskih proizvoda sa primorskim gradovima. Nastaju brojna [[trgovačka društva]] koja djeluju na širim prostorima. To doprinosi da se razvijaju [[carine u srednjovjekovnoj Bosni]].

Udajom kćerke [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]] [[1353.]] za ugarskog kralja [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovika I Anžuvinskog]], tada jednog od najutjecajnijih evropskih vladara, Stjepan II je podigao ugled Bosne i vladarske loze dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]] koaja se približila najvišim nivoima onovremene evropske politike.

=== Mladi ban Tvrtko I. Kotromanić ===
[[Datoteka:TvrtkoPoveljaMoštre.jpg|alt=|mini|Povelja kralja Tvrtka I. izdata [[1381]]. u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]] blizu [[Visoko]]g]]
Svoj najveći uspon Bosna će doživjeti upravo za vrijeme svoga zadnjeg bana i prvog kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] ([[1353]] - [[1391]]).
Godine [[1353.]] ban Stjepan II Kotromanić je umro, a sahranjen je u franjevačkom samostanu u [[Visoko]]m. Iza njega ostala je stabilna bosanska država, nezavisna, privredno napredna i vojno veoma snažna. Iza njega ostala je i uznapredovala moć njegovih vazala koji počinju da učestvuju u politici centralne vlasti kao vrlo značajna politička snaga. Poslije Stjepana II na bansku stolicu sjeo je [[Tvrtko I Kotromanić]], sin Stjepanovog brata [[Vladislav Kotromanić|Vladislava]], koji u tome trenutku imao samo 15 godina, pa mu je u državnim poslovima pomagala njegova majka, [[Jelena Šubić]]. On u početku ima velike probleme unutar zemlje, a to iskorištava Ugarska.

Godine [[1363]]. izbija sukob između Tvrtka i Ludovika I Anžuvinskog, u kojem Bosna izlazi kao pobjednik. Mladi ban se iskalio u sukobu sa Ugarskom, dobio povjerenje i prestiž među bosanskim magnatima. To mu je omogućilo nove teritorijalnopolitičke promjene u Bosni.

== Bosansko kraljevstvo ==
{{Glavni|Bosansko Kraljevstvo}}
Nakon što je stabilizovao vlast u zemlji, Tvrtko širi Bosnu na njenim jugoistočnim granicama. U savezu sa srpskim [[oblasni gospodar|oblasnim gospodarom]] [[knez]]om [[Lazar Hrebeljanović|Lazarom Hrebeljanovićem]] slama srpskog oblasnog gospodara [[Nikola Altomanović|Nikolu Altomanovića]] i pripaja njegovu zemlju Bosni 1373. Bosna se proširuje na dijelove gornjeg Podrinja i [[Polimlje]]. Početkom [[1377]]. Tvrtko proširuje Bosnu na [[Trebinje]], te župe [[Konavli]] i [[Dračevica (župa)|Dračevica]]. Time je Bosna izišla na jadransku obalu i južno od [[Dubrovnik]]a na području [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]].

=== Krunisanje Tvrtka za kralja ===
[[Datoteka:Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva 2.jpg|mini|Ovo su ostaci crkve u [[Mile (Visoko)|Milama]]. Mjesto gdje je sahranjen [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], te mjesto krunisanja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]].  ]]
Uznapredovali privredni razvoj, jačanje vojne snage zemlje, [[Teritorijalno širenje Bosne u doba Tvrtka I Kotromanića|teritorijalna proširivanja]] i opće stanje u širim okvirima omogućili su bosanskom vladaru novu ideološku i politološku postavku vlasti. Tvrtko je odlučio da proglasi Bosnu kraljevinom. Tvrtko se [[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića za kralja Bosne 1377|kruniše]] [[kralj]]em Bosne [[1377]]. u mjestu [[Mile (Visoko)|Mile]] kod Visokog (današnji Arnautovići). Tu je bilo [[krunidba|krunidbeno]] mjesto i kasnijih bosanskih kraljeva.&lt;ref&gt;Dubravko Lovrenović, Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije), Forum Bosnae 3-4, Sarajevo 1999, 227-287; Isti, Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006, 614-723.&lt;/ref&gt; Prema povelji od 10. aprila [[1378]]. godine krunisanjem za ''kralja Srbljem, Bosne, Pomoriju i Zapadnim stranam'' bosanski vladari stječu [[Svetodmitarski dohodak]] u iznosu od 2000 [[perpera]].&lt;ref&gt;„ ... Богом постављеному Стефану краљу Србљем и Босне и Поморију и Западним странам ...“ (10. april 1378. godine), Љубомир Стојановић, Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929, 76-77.&lt;/ref&gt; Uz raniji [[Stonski dohodak]] to su najvažniji tributi koje Dubrovčani plaćaju bosanskim vladarima. Kasnija osvajanja koja Tvrtko poduzima na području [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] omogućavaju mu da se nazove i kraljem Hrvatske i Dalmacije.

U namjeri da vodi samostalnu ekonomsku politiku na istočnoj jadranskoj obali kralj Tvrtko I osniva trgovačku luku na sjevernoj strani Boke Kotorske pod nazivom Novi, (današnji [[Herceg Novi]]). To je izazvalo ljutnju [[Dubrovnik|Dubrovčana]], jer su time dobili konkurenciju u trgovini, te se koriste činjenicom da Bosna trgovački uveliko ovisi u tom trenutku od Dubrovnika i uspijevaju nagovoriti kralja Tvrtka da odustane od daljnjeg ulaganja u projekt luke u Novom. Za uzvrat Tvrtko je stekao trg [[Drijeva]] i [[Kotor]] [[1385]].

Za vrijeme vladavine kralja Tvrtka bosanska vojska je bila najmodernija vojska na cijelom [[Balkan]]u. Bosna je bila prva država na Balkanu koja je uvela u upotrebu vatreno oružje, što je tada predstavljalo revolucionarni korak na polju tadašnje vojne tehnike. Prvu upotrebu vatrenog oružja na Balkanu je izvršila upravo bosanska vojska i to [[13. august]] [[1378]]. godine prilikom napada venecijanske flote na grad [[Kotor]]. Bosanska vojska je tom prilikom upotrijebila tri bombarde (topa) i uspješno odbranila grad. Po smrti ugarskog kralja [[1382]]. godine izbijaju nemiri na područjima dalmatinske obale, te kralj Tvrtko koristi tu priliku i šalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije. Time preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima i pripaja Bosni [[Split]], [[Trogir]], [[Šibenik]], te ostrva [[Brač]], Korčulu i [[Hvar]]. Izuzetak ostaje [[Zadar]], koji se nalazio pod vlašću Venecije, čime Bosna postaje daleko najmoćnija država na Balkanu.

U zadnjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je suočen s upadima [[Osmanlije|Osmanlija]] u Bosnu, prvo u jesen [[1386]]. godine, pa u ljeto [[1388]]. kod [[Bileća|Bileće]], kada Bošnjani na čelu s [[Vojvoda|vojvodom]] [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatkom Vukovićem]] pobjeđuju Osmanlije. Nedugo potom, bosanska vojska ponovno pod zapovjedništvom vojvode Vlatka Vukovića, učestvuje u veoma snažnoj vojnoj koaliciji, sačinjenoj, pored Bošnjana i od predvodnika koalicije [[Srbi|Srba]], te [[Mađari|Ugara]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Albanci|Albanaca]] i [[Grci|Grka]], koja se na [[Bitka na Kosovu|Kosovu polju]] [[1389]]. suprotstavlja [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskom carstvu]]. Tvrtko se hvali da je kršćanska koalicija pobijedila, no Osmanlije svoje prodore još više povećavaju, a postaju i prvi bosanski susjedi na jugoistočnim granicama Bosne preko vazalnih posjeda Vuka Brankovića.

=== Tvrtkovi nasljednici ===
[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|alt=|mini|Grb dinastije Kotromanić i kralja Tvrtka]]
Poslije Tvrtkove smrti [[1391]]. nastupa poprilično nestabilna politička klima na bosanskim granicama, između Ugarske i Osmanlija. Novi bosanski [[kralj]] postaje Tvrtkov rođak [[Stjepan Dabiša]] koji gubi teritorije u Dalmaciji i Hrvatskoj, ali uspijeva da očuva državu stabilnom. [[Hum]]ska vlasteoska porodica [[Sankovići]], [[župan]] [[Bjeljak Sanković|Beljak]] i [[vojvoda]] [[Radič Sanković]], pokušavaju prodati župu [[Konavli]] Dubrovčanima, ali ih kralj i bosanski sabor kažnjavaju oduzimanjem posjeda. To pokazuje izuzetnu unutrašnju stabilnost u zemlji. Najveća opasnost za Bosnu ipak dolazi od ugarskog kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksembuurškog]], muža ugarske vladarice [[Marija Anžuvinska|Marije]] koja je bila unuka bana Stjepana II preko [[Elizabeta Kotromanić|svoje majke]]. Žigmund je u svojoj južnoj politici zacrtao bosansku krunu. Krupno plemstvo se koncentrisalo u odbrani bosanske krune. Prema ugovoru iz [[1394]]. kruna je trebala pripasti Žigmundu poslije Dabišine smrti, no [[Bošnjani]] za novog vladara dovode kraljicu, Dabišinu udovicu [[Jelena gruba|Jelenu Grubu]]. Time prave ''[[interregnum]]'' koji im omogućava da dobiju na vremenu i pojačaju svoje pozicije prema ugarskom vladaru. Uz pomoć najodanije vlastele iz rodova [[Kosače]], [[Pavlovići]] i [[Hrvatinići]] interegnum se završava 1398, kada na prijestolje dolazi [[Stjepan Ostoja]], vanbračni sin Tvrtka I. To je doba jakog utjecaja bosanskog [[sabor]]a (bosanskog [[stanak]]) na bosanskog vladara. Istaknutu ulogu imali su [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], [[Sandalj Hranić Kosača]], [[Pavle Radinović]] i [[tepčija]] [[Batalo]].

Kralj Ostoja je [[Prodaja primorja Dubrovčanima 1399|prodao primorje Dubrovčanima]] krajem [[1399]]. Zbog neuspješnog [[Rat Bosne i Dubrovnika (1403–1404)|rata sa Dubrovnikom]] [[1403]]-[[1404]] kralj Ostoja je [[Zbacivanje kralja Ostoje|zbačen sa prijestolja]] [[1404]], a novim kraljem je imenovan [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]], drugi vanbračni sina kralja Tvrtka I Kotromanića. Zbog spora oko sela [[Lisac (selo)|Lisac]] mir sa Dubrovnikom je postignut tek [[1405]].

Ova smjena na bosanskom prijestolju izaziva reakciju ugarskog kralja Žigmunda koji pomaže prougarski orijentisanom bivšem kralju Stjepanu Ostoji. Žigmund je uspio da djeluje i na Tvrtka II, ali nastao je novi preokret u kojem je na vlast opet došao Stjepan Ostoja [[1409]].

=== Bosna između Ugarske i Osmanlija ===
[[Datoteka:Bosnia around 1412.png|mini|desno|260px|Područje srednjovjekovne Bosne početkom 15. vijeka]]
Mada se od [[1386]]. prati osmansko prisustvo u srednjovjekovnoj Bosni, te u brojnim drugim upadima koji su bili različitog intenziteta i značaja, tek su događaji iz sredine druge decenije [[15. vijek]]a označili njihov aktivniji politički angažman. Radi svojih interesa [[Osmanlijsko carstvo]] podržava bosansko plemstvo i predvođeno Tvrtkom II. Političke opcije razrješenje imaju u [[1415]]. godini u Lašvanskoj bitki. Osmanlije su time postali uz Ugarsku najvažniji faktor u daljoj političkoj historiji bosanske države. Nalazeći se između ove dvije sile bosanski vladari su uspješno odolijevali različitim pritiscima. Uprkos osmanskom uspjehu politička opcija Tvrtka II. ipak nije prošla 1415. Svu težinu sukoba primio je [[knez]] [[Pavle Radinović]], koji je podržavao Tvrtka II. On je ubijen a Tvrtko II će na šansu čekati još neko vrijeme. Poslije smrti Stjepana Ostoje vladarem je postao njegov sin [[Stjepan Ostojić]].

Konačno [[1420]]. godine kralj Tvrtko II. ponovo je preuzeo bosansko prijestolje. Nedugo potom i sam kralj Tvrtko II. postaje saveznik Ugarskoj, jer je trebao ugarsku pomoć protiv pobune bosanskih plemića i Radivoja Ostojića, sina bivšeg kralja Ostoje, koji uz osmanlijsku pomoć ovladavaju većim dijelom Bosne u periodu od [[1433]]. do [[1435]]. Tvrtko ostaje na vlasti sve do smrti [[1443]], a njegovu vladavinu karakterizira dalji razvoj privrede i gradova te jačanje utjecaja franjevaca u Bosni.

=== Kultura i umjetnost u srednjovjekovnoj Bosni ===
Srednjovjekovna Bosna svoj kulturnoumjetnički izraz razvija u širokom spektru raznovrsnih strujanja koja su zahvatala istočnu jadransku obalu kroz njen milenijski period. Jaki obrisi ilirske, rimske i germanske kulture u polazištu stopili su se sa slavenskom kulturom kroz neposredne dodire u ranom srednjem vijeku. Ovo šarenilo izrazito usložnjava prisustvo jake franačke, bizantske, ugarske i mediteranske kulture koja kroz razvoj srednjovjekovne bosanske države i društva ima značajan upliv i utjecaj na bosanskom području.

U svom tom šarolikom susretu i primjeni različitih kulturnih i umjetničkih utjecaja, u Bosni se razvija i domaća, bosanska kulturna baština koja pored primjene visokorazvijenih stranih utjecaja stvara i odlike i osobenosti svoga vlastitog kulturnog izražaja i stila. Prepoznatljivo, proizvodi [[Bosanski stil|bosanskog stila]], rađeni [[na bosanski način]] svoju primjenu nalaze i izvan granica bosanske srednjovjekovne države u [[Venecija|Veneciji]] i drugim evropski državama.

Razvoj pismenosti u Bosni, gdje se primjenjivao [[bosanski jezik]], grčki, latinski i italijanski jezik, te [[glagoljica]] i [[ćirilica]] ([[bosančica]]), pored onovremene uobičajene prepisivačke djelatnosti, [[Apokrifni tekstovi|apokrifnih tekstova]] kojima se iskazivala kritika kršćanstva i drugačije viđenje svijeta, ponudio je i proizvode [[Bosanska srednjovjekovna književnost|domaće bosanske književnosti]]. [[Humačka ploča]] pokazuje odsjaj ranosrednjovjekovne pismensoti, a izvanredni primjerci poput [[Hvalov zbornik|Hvalovog zbornika]] pokazuju interes bosanske feudalne sredine za izuzetnim umjetničkim i estetskim vrijednostima onoga vremena. Viteškti [[turnir]] u [[Budim]]u [[1412]]., pripadništvo bosanske vlastele čuvenom [[Zmajev red|Zmajevom redu]] kao i razvoj [[Muzika u srednjovjekovnoj Bosni|muzičke kulture]], pokazuje praćenje najvažnijih tokova ritersko-dvorjanske kulture u Evropi.

Razvoj [[Srednjovjekovna bosanska heraldika|bosanske heraldike]] stvorio je izvanredne primjerke grbova i pečata, kojima su se okruživali [[bosanski vladari]] i vlastela. To najvjernije pokazuju pečati bosanskih vladara i slika Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Arhitektura srednjovjekovne Bosne izraza nalazi u odbrambenim tvrđavama, dvorovima vladara (poput veličanstvenog [[Bobovac|Bobovca]], [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]] i [[Jajce|Jajca]]) i [[velmoža]] kao ljetnim i zimskim rezidencijama (poput [[Kukanj|Kuknja]] i [[Samobor, tvrđava na Drini|Samobora]]), ali i u uobičajanoj stambenoj kulturi svakodnevnice prožete sve većom upotrebom kamena kao građevinskog materijala koji znači uznapredovali status sredine. Kao i u drugim evropskim sredinama preovladavaju romanika i gotika.

Najvažniji statusni simbol kulturnog i umjetničkog izraza srednjovjekovne Bosne prepoznaje se u [[stećci]]ma, nosiocima još uvijek živog, zanimljivog i [[Proučavanje stećaka|zagonetnog izraza]] u životu kulture i umjetnosti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ogroman broj [[nekropola]] sa očuvanih preko 50.000 [[stećak]]a, sa svojim raznovrsnim oblicima, simbolima, ukrasima, [[Natpisi na stećcima|epigrafskim porukama]], te svojim [[Klesari stećaka|umjetnicima]] i danas svjedoči o tom neprolaznom vremenu ([[Radimlja]], [[Boljuni]] i druge).

=== Doba Stjepana Tomaša ===
Godine [[1443]]. bosansko plemstvo na saboru [[rusag]]a bosanskog postavlja na vlast kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]. Najmoćniji bosanski plemić na teritoriji jugoistočne Bosne, [[Stjepan Vukčić Kosača]], odbija u početku priznati Stjepana Tomaša za novog kralja Bosne, što je rezultiralo sukobom unutar Bosne po tome pitanju, a taj sukob okončava [[1446]]. bračnom vezom bosanskog vladara s [[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarinom Kosačom]], kćerkom moćnoga vojvode. Stjepan Vukčić Kosača ipak nastavlja vrlo jak utjecaj na svome posjedu što potvrđuje činjenica da [[1448]]. uzima titulu hercega i po kojoj će ovaj dio Bosne kasnije biti i prozvan [[Hercegovina]].

Osmanska ekspanzija tjera kralja Tomaša da [[1450]]. zatraži vanjsku pomoć, te se obraća papi po tome pitanju, koristeći činjenicu da je [[papa]] pokazivao veoma veliko zanimanje za Bosnu u to vrijeme, prvenstveno zbog franjevaca, koji u to vrijeme, na čelu s Vikarom od Bosne po imenu Jakob Markijski, nastoje uspostaviti katoličku dominaciju u Bosni, uz napomenu da je kralj Tomaš [[1445]]. prešao na [[katoličanstvo]], što je papa želio u potpunosti iskoristiti. Također, papa je bio opsjednut i pitanjem Crkve bosanske, optužujući je, po ko zna koji put, za herezu, tako da [[1459]]. godine kralj Tomaš pristaje na papin zahtjev da započne progoniti heretike u Bosni.

=== Protjerivanje krstjana i Osmanlijsko nadiranje ===
Kralj Tomaš saziva starješine Crkve bosanske i nudi im veoma skučen izbor: ili da prihvate [[katoličanstvo]] ili će biti protjerani iz [[Bosna|Bosne]]. Prema papinim kasnijim zapisima, njih oko 2000 pristaje da pređe na katoličanstvo, a od ostalih, koji ne prihvatiše, oko četrdeset hiljada njih se sklanja na prostoru južne Bosne, na prostoru [[Hum]]a i nalaze zaštitu u okrilju bosanskog vojvode Stjepana Vukčića Kosače, koji je i sam bio krstjanske vjere, o čemu postoji i detaljan opis koji je zabilježio, tadašnji papa, Pije II. koji kasnije, u svojim Komentarima (Commentarii), piše:

:&quot;''Kralj Bosne, da opere ljagu što je Osmanlijama predano [[Smederevo]] i da dadne dokaz svoje kršćanske vjere, ili, kako mnogi drže, potaknut pohlepom za novcem, prisilio je manihejce (bosanske krsthjane), kojih je bilo premnogo u njegovu kraljevstvu, da se isele iz kraljevstva, ostavivši svoju imovinu, ako neće primiti Kristovo krštenje. Oko dvije hiljade pokrstilo ih se, a oko četrdeset hiljada ili malo više, koji su se tvrdoglavo držali zabluda, pobjegli su Stjepanu (Vukčiću Kosači), vojvodi bosanskome, svome drugu u nevjeri&quot;''

Da je Bosna bila puna maniheja i pred sami pad, dokazuje i izvještaj biskupa Nikole Barbućia papi maja 1456.g. u kojem navodi da se kralj Tomaš pravdao da ne može da se bori s turcima zbog maniheja, tj.bosanskih patarena koji više vole turke nego hrišćane i kojih ima veliki broj u njegovoj zemlji. (Sima Ćirković, Istorija srednjovekovne bosanske države, str.312)

=== Pad srednjovjekovne bosanske države ===
[[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|desno|260px|desno|Kraljevska utvrda Bobovac]]

Za novoga kralja Bosne [[1461]]. izabran je [[Stjepan Tomašević]], sin kralja Stjepana Tomaša. On se suočava s jakom prijetnjom od osmanskih osvajača i njihovim pretenzijama prema Bosni. Uzaludno upućuje apel za pomoć u odbrani od Osmanlijskog carstva. Ugarski kralj obećava pomoć Bosni [[1462]], poslije čega kralj Stjepan Tomašević odbija platiti danak Osmanlijskom carstvu. Time ugrožava poziciju mira u Bosni. Zahvaljujući jakom uporištu u župi [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosni]], [[Bosansko Krajište|Bosanskom krajištu]], Osmanlije su mogle vrlo brzo izvesti intervenciju u Bosni. Godinu dana poslije, [[1463]], velika osmanska vojska, pod komandom [[Mehmed II|Mehmeda II]] pokorava Bosnu.

U snažnom osmanskom naletu bosanska kraljevska rezidencija [[Bobovac]] pala je [[20. juni|20.juna]] [[1463]]. Kralj Stjepan Tomašević bježi na zapad u tvrđavu [[Ključ na Sani|Ključ]]. Opkoljen osmanskim snagama odlučuje da se preda, nakon čega je odveden u [[Jajce]] i pogubljen pred sultanom [[Mehmed II Osvajač|Mehmedom II Osvajačem]]. Time je prestala da postoji srednjovjekovna bosanska država.&lt;ref&gt;Najvjerniji opis pada Bosne daje savremenik događaja [[Konstantin Mihailović]] u svome djelu Janičarove uspomene ili Turska hronika u 34 poglavlju svoga djela pod nazivom O primirju kralja bosanskoga. Između ostalog navodi: На оном истом саветовању међу оним пашама закључено је било ово: чим цар изиђе из Једрена, одмах да буде посечен трапезунтски цар. И тако се одмах и збило: ми смо кренули на пут у среду, а цар је у петак погубљен а ми смо ишли све до Босне и приспели смо до једне земље босанскога кнеза који се звао Ковачевић, и изненадно нападнут покорио се цару, и (цар је) потом наредио да се овај погуби, а онда је кренуо у краљевску земљу и опколио је најпре град Бобовац; са собом није имао топова, те је наредио да се одмах под градом лију и овим топовима је освојио град. А посланици који су путовали по примирје (ту смо их нашли) говорили су са мном сећајући се оних ранијих ствари, али је већ било касно. Пошто цар поседе град, кренули смо ка Јајцу, а због брзине послао је напред Махмут пашу са двадесет хиљада коњаника не би ли могли краља Томаша негде изненадити у којем граду, јер је чуо да никаквих пратилаца нема при себи. А он знајући већ о Турцима, мучио се јадник и ноћу и дању не би ли могао што је могуће брже скупити што људи. И тако је дошао у град звани Кључ, хотећи да ту мало у подне отпочине. Али су уто наједном Турци приспели (у овај град) и око града су јурили, не знајући да је ту краљ Томаш био, док не истрча из града један лупеж и не исприча Турцима за колач да је краљ у томе граду. Кад то чу Махмутпаша, опколи град, а сутрадан наговорише краља (да изиђе) из града доле, заклињући се на књигама од сапуна како његовој глави ништа неће бити. Потом је цар Мухамед стигао у Јајце, пред којега су довели краља самдругога (с другим његовим пријатељем). Кад видеше тада војници који су били у граду да је њихов господар сужањ, покорише се (Турцима). И посевши град, цар нареди да се краљ самдруги посече, а онда заузме читаву његову земљу, Константин Михаиловић из Островице, Јаничарове успомене или Турска хроника, Превод и предговор Ђорђе Живановић) Споменик Српске академије наука 107, Београд 1959. Друго издање 1986, 49-52&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Div col|cols=3}}
* [[Srednji vijek]]
* [[Bertrandon de la Broquière]]
* [[Bosna (ime)]] 
* [[Carina u Deževicama]] 
* [[Konstantin Mihailović]] 
* [[Kraljevski dvor u Deževicama]] 
* [[Objavljeni izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]] 
* [[Povelja kralja Stjepana Dabiše vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću iz 1392. godine]] 
* [[Povelja kralja Stjepana Tomaša sinovima Ivanca Jurčinića iz 1459]] 
* [[Italijani u srednjovjekovnoj Bosni]]
* [[Vlaški katun]] 
* [[Ćirilična građa]]
{{Div col end}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Izvori i literatura ==
* [[Ljubomir Stojanović]], Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929.
* [[Konstantin Mihailović|Константин Михаиловић из Островице]], Јаничарове успомене или Турска хроника, Превод и предговор Ђорђе Живановић) Споменик Српске академије наука 107, Београд 1959. Друго издање 1986.
* [[Vjekoslav Klaić]], ''Povijest Bosne'' (fototip izdanja iz 1882. godine), Sarajevo 1990.
* [[Vladimir Ćorović]], ''Historija Bosne'', Beograd 1940.
* [[Marko Perojević]], ''Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463''., Knjiga prva”, 3. izdanje, HKD Napredak, Sarajevo 1942, 1991, 1998.
* [[Sima Ćirković]], ''Istorija srednjovekovne bosanske države'', Beograd 1964.
* [[Pavao Anđelić]], [[Nada Miletić]], ''Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod tursku vlast'', Drugo prerađeno i dopunjeno izdanje, Sarajevo 1984.
* [[Anto Babić]], [[Desanka Kovačević-Kojić]], Sima Ćirković, ''Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine I, Društvo i privreda srednjovjekovne bosanske države'', ANU BiH, Sarajevo 1987.
* [[Nada Klaić]], ''Srednjovjekovna Bosna. Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.g.''), Zagreb 1989; 1994.
* [[Pejo Ćošković]], ''Crkva bosanska u XV stoljeću'', Sarajevo 2005.
* [[Dubravko Lovrenović]], Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije), Forum Bosnae 3-4, Sarajevo 1999, 227-287.
* [[Dubravko Lovrenović]], Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006.
* [[Pavo Živković]], Bibliografija objavljenih izvora i literature o srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1982.
* [[Esad Kurtović]], Bibliografija objavljenih izvora i literature o historiji srednjovjekovne Bosne 1978-2000, Sarajevo 2007. [http://academia.edu/3637680/Knjiga_Bibliografija_objavljenih_izvora_i_literature_o_srednjovjekovnoj_Bosni_1978-2000_Sarajevo_2007]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [[Mustafa Imamović|Imamović, Mustafa]], Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997
* {{cite book | last=Malcolm | first=Noel | date=2011 | title=[[Bosna - kratka povijest]] | url= |location=Sarajevo | publisher= | isbn=978-9958-30-111-7 | ref = harv}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Middle Ages in Bosnia and Herzegovina}}
*[https://www.scribd.com/doc/143309359/Napretkova-Povijest-Bosne-i-Hercegovine-Od-Najstarijih-Vremena-Do-Godine-1463-Sarajevo-1998-85 Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do 1463., Napredak, 1998.]
*[https://www.scribd.com/doc/250584835/Mihailo-Dinić-Državni-Sabor-Srednjevekovne-Bosanske-Države Mihailo Dinić: Državni sabor srednjevekovne Bosne]
*[https://www.scribd.com/doc/121865426/Cirkovic-Sima-Istorija-srednjovekovne-bosanske-države-SKZ-Beograd-1964 Sima Ćirković: Istorija srednjovekovne bosanske države]
*[http://gen.lib.rus.ec/book/index.php?md5=06693EE3E1BB363403A19A6B89B5421C Nada Klaić: Srednjovjekovna Bosna]
*[https://www.scribd.com/doc/115231599/Na-Klizistu-Povjesti-Lovrenovic Dubravko Lovrenović: Na klizištu povijesti] 
*[http://gen.lib.rus.ec/book/index.php?md5=ed3a95f2603b39f40005f3fd83750f58 Esad Kurtović: Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača]
*[https://www.academia.edu/31310356/Esad_Kurtovi%C4%87_Bibliografija_objavljenih_izvora_i_literature_o_srednjovjekovnoj_Bosni Esad Kurtović, Bibliografija objavljenih izvora i literature o srednjovjekovnoj Bosni]
*[https://www.academia.edu/34998089/Historijska_traganja_br_5_2010_?email_work_card=title Historijska traganja: Posljednji Pavlovići, O srednjovjekovnom bosanskom građaninu, O krunidbi kralja Tvrtka]  – [[Institut za historiju u Sarajevu|Institut za historiju]], Sarajevo, Bosna i Hercegovina
*[https://www.academia.edu/861986/Bosansko_srednjovjekovlje_u_doma%C4%87im_franjeva%C4%8Dkim_kronikama_18_stolje%C4%87a_The_Bosnian_Middle_Ages_in_18th_Century_Franciscan_Chronicles_?email_work_card=title Bosansko srednjovjekovlje u domaćim franjevačkim kronikama 18. stoljeća] – [[Emir O. Filipović]]

{{Poluzaštita}}

{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}
[[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna|*]]</text>
      <sha1>qmj2kwu8jng69gkm6qpy7j496zlen11</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CBS</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21410</id>
    <revision>
      <id>3427618</id>
      <parentid>2964323</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T15:00:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2603:8001:B202:3294:286B:AF47:8B09:F08D</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1255" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija TV
| Ime                = CBS
| logo               = CBS logo.svg
| width              = 200px
| Vrsta emitiranja   = [[Radio]] i [[televizija]]
| Zemlja             = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| Sjedište           = 
| Početak emitiranja = [[21. januar]] [[1927.]]
| Raniji nazivi      = 
| Website            = {{URL|cbs.com}}
}}
'''CBS''' ('''Columbia Broadcasting System'''; danas se isključivo koristi skraćenica) jest [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[televizija|televizijska]] kuća. Dio je američkog nacionalnog medijskog informativnog sastava kojeg uz CBS sačinjavaju i mreže [[American Broadcasting Company|ABC]], [[NBC]], [[FOX]], [[PBS]], [[The CW Television Network|The CW]] i [[MyNetworkTV]]. Poznat je po mnogim kultnim serijama kao što su ''[[Dallas (serija)|Dallas]]'', ''[[M*A*S*H]]'', ''[[Ekipa za očevid]]'' i ''[[Svi vole Raymonda]]''.

== Također pogledajte ==
* [[The CW Television Network]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.cbs.com Službeni sajt]
* [http://www.cbscorporation.com/ Korporacija CBS]
{{Članice Evropske radiodifuzijske unije}}
[[Kategorija:Skraćenice]]
[[Kategorija:Američke TV-stanice]]
[[Kategorija:TV-stanice osnovane 1927.]]</text>
      <sha1>rywubrfp3l0uaqr43xhmh29yj699alz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427625</id>
      <parentid>3427618</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T15:20:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Praxidicae</username>
        <id>97828</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2603:8001:B202:3294:286B:AF47:8B09:F08D|2603:8001:B202:3294:286B:AF47:8B09:F08D]] ([[User talk:2603:8001:B202:3294:286B:AF47:8B09:F08D|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1221" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija TV
| Ime                = CBS
| logo               = CBS logo.svg
| width              = 200px
| Vrsta emitiranja   = [[Radio]] i [[televizija]]
| Zemlja             = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| Sjedište           = 
| Početak emitiranja = [[21. januar]] [[1927.]]
| Raniji nazivi      = 
| Website            = {{URL|cbs.com}}
}}
'''CBS''' ('''Columbia Broadcasting System'''; danas se isključivo koristi skraćenica) jest [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[televizija|televizijska]] kuća. Dio je američkog nacionalnog medijskog informativnog sastava kojeg uz CBS sačinjavaju i mreže [[American Broadcasting Company|ABC]], [[NBC]], [[FOX]], [[PBS]], [[UPN]] i [[The WB]]. Poznat je po mnogim kultnim serijama kao što su ''[[Dallas (serija)|Dallas]]'', ''[[M*A*S*H]]'', ''[[Ekipa za očevid]]'' i ''[[Svi vole Raymonda]]''.

== Također pogledajte ==
* [[The CW Television Network]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.cbs.com Službeni sajt]
* [http://www.cbscorporation.com/ Korporacija CBS]
{{Članice Evropske radiodifuzijske unije}}
[[Kategorija:Skraćenice]]
[[Kategorija:Američke TV-stanice]]
[[Kategorija:TV-stanice osnovane 1927.]]</text>
      <sha1>813v5wazco3q1rnfear74y628vykne7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosiljak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22431</id>
    <revision>
      <id>3427617</id>
      <parentid>3173750</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T13:28:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Allnchk</username>
        <id>144965</id>
      </contributor>
      <comment>Доповнення</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4866" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir 
| boja= lightgreen
| naziv = Bosiljak
| slika = Basil-Basilico-Ocimum basilicum-albahaca.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Lamiales]]
| familia = [[Lamiaceae]]
| genus = ''[[Ocimum]]''
| species = '''''O. basilicum'''''
| dvoimeno = ''Ocimum basilicum''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]]
}}
'''Bosiljak''' ({{jez-la|ocimum basilicum}}; od [[Grčki jezik|grčkog]] ''basileus'' – ''kraljevski'') jest začinska biljka iz porodice usnatica.

== Karakteristike ==
Bosiljak je jednogodišnja biljka. Raste grmasto visine od 20 do 60{{razmak}}cm. Cijela biljka ima aromatičan miris. Stabljika, listovi i cvjetne čašice prekriveni su finim dlačicama. Listovi su ovalni, 1,5 do 5{{razmak}}cm dugi i do 3{{razmak}}cm široki. Rubovi lista su glatki. Cvate od juna do septembra. Na 2,5{{razmak}}mm dugoj cvjetnoj dršci naraste petolatičasti cvijet u obliku zvona. Dva nejednaka para [[prašnik]]a srasli su sa krunom. Plod je 1,5 do 2{{razmak}}mm dug i omotan uvećanom čašicom.

== Rasprostranjenost ==
Biljka potiče sa [[Tropi|tropskih područja]], od [[Srednja Afrika|Srednje Afrike]] do [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]]&lt;ref name=&quot;simon&quot;&gt;{{cite web|last1=Simon|first1=James E|title=Basil|url=https://www.hort.purdue.edu/newcrop/CropFactSheets/basil.html|publisher=Center for New Crops &amp; Plant Products, Department of Horticulture, Purdue University, West Lafayette, IN|accessdate=22. 1. 2018|date=23. 2. 1998|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170502080706/https://hort.purdue.edu/newcrop/CropFactSheets/basil.html|archivedate=2. 5. 2017|df=}}&lt;/ref&gt; tj. [[Indija|indijskog potkontinenta]]. Kultivirana je još u starom Egiptu. Predpostavlja se da je sa osvajanjima [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] došla u [[Makedonija|Makedoniju]] i [[Antika|Grčku]]. Danas je rasprostranjena na širem području [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Najveći izvoznici su [[Italija]], [[Francuska]], [[Maroko]] i [[Egipat]]. U dijelovima srednje [[Evropa|Evrope]] bosiljak je kultiviran od XII stoljeća. U [[SAD]]-u najviše se uzgaja u [[Kalifornija|Kaliforniji]].
Uzgoj nije jednostavan, jer biljka zahtijeva mnogo svjetla i toplinu. Ako je rasad izložen previsokim ili preniskim temperaturama, suši ili prekomjernom [[Đubrivo|nađubrivanju]], jednostavno se sasuši. Da bi se produžilo vrijeme berbe, beru se odrasli listovi, na čijem mjestu narastu novi izdanci. Svjež je aromatičan, dok suhi i kuhani listovi gube na aromi. 

[[Datoteka:ChristianBauer stalk of basil.jpg|lijevo|mini|Bosiljak]]

== Upotreba ==
Zbog svog slatkastog i prijatnog mirisa jedan je od omiljenijih začina u mnogim profinjenim kuhinjama svijeta, pogotovo u italijanskoj i francusko-maritimnoj kuhinji. Upotrebljava se pri spravljanju povrtnih juha, umaka, tjestenine, pri pripremanju lakših jela od mesa, peradi, ribe i morskih plodova, te kao začin u umacima za salate. Od njega se spravlja i poznati italijanski regionalni specijalitet ''[[pesto]]'',  umak od zrna pinije i bosiljka, sa maslinovim uljem. Bosiljak upotpunjuje i razne čajeve.
Bosiljak djeluje antibakterijski, umirujuće, protiv teškoća probave, grčeva i bolova. Upotrebljava se u liječenju bolesti mokraćovoda, upale crijeva, grčeva, povraćanja, nadimanja, zatvora i migrene. Sadrži adaptogene, koje naše tijelo koristi za prirodnu prilagodbu i borbu protiv stresa. Adaptogeni pridonose uravnoteženom mentalnom stanju, sprječavajući faktore stresa da ometaju san. Također se pokazalo da sveti bosiljak ublažava bol i nelagodu, pa ako imate problema sa spavanjem zbog bolova u leđima, bosiljak bi mogao biti dobra opcija za vas.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://poltavchanka.info/uk/eternal/zdorovyj-son-ta-relaks-poltavchanok-najkrashhi-pryrodni-zaspokijlyvi|title=Здоровий сон та релакс полтавчанок: найкращі природні заспокійливі Полтава|date=2022-08-05|language=uk|access-date=2022-08-11}}&lt;/ref&gt; Zbog štetnog [[estragol]]a koji je sadržan u bosiljkovom ulju, veća ljekovitost se pripisuje indijskom bosiljku.

== Hemijski sastav ==
Bosiljak sadrži u velikom procentu eterična ulja (linalol, estragol ili campher). U listovima ima 
[[ugljični hidrati|ugljičnih hidrata]], [[protein]]a, [[Vitamin A|vitamina A]] i [[Vitamin C|C]] i [[kiselina]] (oleanol i ursol). 

== Narodno vjerovanje ==
Po kršćanskoj legendi bosiljak je narastao na mjestu [[Isus]]ovog raspela. Na misama 14. septembra se u bosiljak polaže križ, jer se vjeruje da je ''kraljevska'' biljka. 

== Također pogledajte ==
* [[Lista začina]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Ocimum basilicum}}

{{Začini}}

{{Stub-kulin}}

[[Kategorija:Začini]]</text>
      <sha1>bplkqwf63xpj347s20h9qoarjqo752z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427639</id>
      <parentid>3427617</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T20:45:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/Allnchk|Allnchk]] i vraćeno na izmjenu 3173750 korisnika 93.138.53.229</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4176" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir 
| boja= lightgreen
| naziv = Bosiljak
| slika = Basil-Basilico-Ocimum basilicum-albahaca.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Lamiales]]
| familia = [[Lamiaceae]]
| genus = ''[[Ocimum]]''
| species = '''''O. basilicum'''''
| dvoimeno = ''Ocimum basilicum''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]]
}}
'''Bosiljak''' ({{jez-la|ocimum basilicum}}; od [[Grčki jezik|grčkog]] ''basileus'' – ''kraljevski'') jest začinska biljka iz porodice usnatica.

== Karakteristike ==
Bosiljak je jednogodišnja biljka. Raste grmasto visine od 20 do 60{{razmak}}cm. Cijela biljka ima aromatičan miris. Stabljika, listovi i cvjetne čašice prekriveni su finim dlačicama. Listovi su ovalni, 1,5 do 5{{razmak}}cm dugi i do 3{{razmak}}cm široki. Rubovi lista su glatki. Cvate od juna do septembra. Na 2,5{{razmak}}mm dugoj cvjetnoj dršci naraste petolatičasti cvijet u obliku zvona. Dva nejednaka para [[prašnik]]a srasli su sa krunom. Plod je 1,5 do 2{{razmak}}mm dug i omotan uvećanom čašicom.

== Rasprostranjenost ==
Biljka potiče sa [[Tropi|tropskih područja]], od [[Srednja Afrika|Srednje Afrike]] do [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]]&lt;ref name=&quot;simon&quot;&gt;{{cite web|last1=Simon|first1=James E|title=Basil|url=https://www.hort.purdue.edu/newcrop/CropFactSheets/basil.html|publisher=Center for New Crops &amp; Plant Products, Department of Horticulture, Purdue University, West Lafayette, IN|accessdate=22. 1. 2018|date=23. 2. 1998|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170502080706/https://hort.purdue.edu/newcrop/CropFactSheets/basil.html|archivedate=2. 5. 2017|df=}}&lt;/ref&gt; tj. [[Indija|indijskog potkontinenta]]. Kultivirana je još u starom Egiptu. Predpostavlja se da je sa osvajanjima [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] došla u [[Makedonija|Makedoniju]] i [[Antika|Grčku]]. Danas je rasprostranjena na širem području [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Najveći izvoznici su [[Italija]], [[Francuska]], [[Maroko]] i [[Egipat]]. U dijelovima srednje [[Evropa|Evrope]] bosiljak je kultiviran od XII stoljeća. U [[SAD]]-u najviše se uzgaja u [[Kalifornija|Kaliforniji]].
Uzgoj nije jednostavan, jer biljka zahtijeva mnogo svjetla i toplinu. Ako je rasad izložen previsokim ili preniskim temperaturama, suši ili prekomjernom [[Đubrivo|nađubrivanju]], jednostavno se sasuši. Da bi se produžilo vrijeme berbe, beru se odrasli listovi, na čijem mjestu narastu novi izdanci. Svjež je aromatičan, dok suhi i kuhani listovi gube na aromi. 

[[Datoteka:ChristianBauer stalk of basil.jpg|lijevo|mini|Bosiljak]]

== Upotreba ==
Zbog svog slatkastog i prijatnog mirisa jedan je od omiljenijih začina u mnogim profinjenim kuhinjama svijeta, pogotovo u italijanskoj i francusko-maritimnoj kuhinji. Upotrebljava se pri spravljanju povrtnih juha, umaka, tjestenine, pri pripremanju lakših jela od mesa, peradi, ribe i morskih plodova, te kao začin u umacima za salate. Od njega se spravlja i poznati italijanski regionalni specijalitet ''[[pesto]]'',  umak od zrna pinije i bosiljka, sa maslinovim uljem. Bosiljak upotpunjuje i razne čajeve.
Bosiljak djeluje antibakterijski, umirujuće, protiv teškoća probave, grčeva i bolova. Upotrebljava se u liječenju bolesti mokraćovoda, upale crijeva, grčeva, povraćanja, nadimanja, zatvora i migrene. Zbog štetnog [[estragol]]a koji je sadržan u bosiljkovom ulju, veća ljekovitost se pripisuje indijskom bosiljku.

== Hemijski sastav ==
Bosiljak sadrži u velikom procentu eterična ulja (linalol, estragol ili campher). U listovima ima 
[[ugljični hidrati|ugljičnih hidrata]], [[protein]]a, [[Vitamin A|vitamina A]] i [[Vitamin C|C]] i [[kiselina]] (oleanol i ursol). 

== Narodno vjerovanje ==
Po kršćanskoj legendi bosiljak je narastao na mjestu [[Isus]]ovog raspela. Na misama 14. septembra se u bosiljak polaže križ, jer se vjeruje da je ''kraljevska'' biljka. 

== Također pogledajte ==
* [[Lista začina]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Ocimum basilicum}}

{{Začini}}

{{Stub-kulin}}

[[Kategorija:Začini]]</text>
      <sha1>h4bh9l9iu9sdmgcv9xsfxoh68v6j3cy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Chepry</title>
    <ns>2</ns>
    <id>22647</id>
    <revision>
      <id>3427637</id>
      <parentid>184005</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T19:54:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Chepry</username>
        <id>1210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>update</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="873" xml:space="preserve">My name is Andrzej, I work mainly on [[:pl:Strona_główna|Polish Wikipedia]] as [[:pl:Wikipedysta:Chepry|Chepry]]; I usually add or update [[:en:Wikipedia:Interlanguage links|interlanguage links]] and images...

[[ar:user:Chepry]][[bg:user:Chepry]][[ca:user:Chepry]][[pl:user:Chepry]]
[[da:user:Chepry]][[de:user:Chepry]][[el:user:Chepry]][[en:user:Chepry]]
[[eo:user:Chepry]][[es:user:Chepry]][[et:user:Chepry]][[fi:user:Chepry]]
[[fr:user:Chepry]][[he:user:Chepry]][[hr:user:Chepry]][[hu:user:Chepry]]
[[id:user:Chepry]][[it:user:Chepry]][[ja:user:Chepry]][[ko:user:Chepry]]
[[la:user:Chepry]][[lt:user:Chepry]][[ms:user:Chepry]][[nl:user:Chepry]]
[[nn:user:Chepry]][[no:user:Chepry]][[pt:user:Chepry]][[ro:user:Chepry]]
[[ru:user:Chepry]][[simple:user:Chepry]][[sl:user:Chepry]][[sr:user:Chepry]]
[[sv:user:Chepry]][[ta:user:Chepry]][[uk:user:Chepry]][[zh:user:Chepry]]</text>
      <sha1>689w30ytvkh7hu72x3iqikj53imxkqp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Real Madrid CF</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69862</id>
    <revision>
      <id>3427691</id>
      <parentid>3427482</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T10:25:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Uspjesi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20835" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #ffffff
| Boja2             = #0159FE
| Ime kluba         = Real Madrid
| Puno ime          = ''Real Madrid Club de Fútbol''
| Grb               = Logo Real Madrid.svg
| Nadimak           = {{plainlist|
* ''Los Blancos''
* ''Los Galácticos''
* ''Kraljevski klub''
}}
| Osnovan           = [[6. mart]] [[1902.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Madrid]], [[Španija]]
| Boje              = {{colorbox|#0159FE}} {{colorbox|#FFFFFF}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Španije|RFEF]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[La Liga]]
| Stadion           = [[Stadion &quot;Santiago Bernabéu&quot;|Santiago Bernabéu]]&lt;ref&gt;*http://futbol.as.com/futbol/2011/08/21/mas_futbol/1313908050_850215.html&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 81.044
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{ZD|ŠPA}} [[Florentino Pérez]]
| Menadžer          = {{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 1. mjesto
| Prethodna sezona  = [[La Liga 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica       = {{URL|realmadrid.com}}
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1                  = _realmadrid1920h
| uzorak_t1                   = _realmadrid1920h
| uzorak_dr1                  = _realmadrid1920h
| uzorak_š1                   = _realmadrid1920h
| uzorak_č1                   = _realmadrid1920h
| lijeva ruka1                = FFFFFF
| tijelo1                     = FFFFFF
| desna ruka1                 = FFFFFF
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = FFFFFF
| uzorak_lr2                  = _realmadrid1920a
| uzorak_t2                   = _realmadrid1920a
| uzorak_dr2                  = _realmadrid1920a
| uzorak_š2                   = _realmadrid1920a
| uzorak_č2                   = _realmadrid1920a
| lijeva ruka2                = 021748
| tijelo2                     = 021748
| desna ruka2                 = 021748
| šorc2                       = 021748
| čarape2                     = 021748
| uzorak_lr3                  = _realmadrid1920t
| uzorak_t3                   = _realmadrid1920t
| uzorak_dr3                  = _realmadrid1920t
| uzorak_š3                   = _rmcf201920t
| uzorak_č3                   = _rmcf201920t
| lijeva ruka3                = 00CC99 
| tijelo3                     = 00CC99 
| desna ruka3                 = 00CC99 
| šorc3                       = 00AA80
| čarape3                     = 00CC99 
}}
'''Real Madrid''' je [[Španija|španski]] nogometni klub, najveći u toj državi zajedno s [[FC Barcelona|Barcelonom]], te jedan od najvećih i najpoznatijih u svijetu. Prema [[FIFA|FIFA-i]], proglašen je najboljim klubom u 20. stoljeću.&lt;ref name=&quot;The FIFA Club of the Century&quot;&gt;[http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/1330005144706/noticia/Noticia/Best_European_Club_of_the_20th_Century.htm ''The FIFA Club of the Century''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131116100004/http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/1330005144706/noticia/Noticia/Best_European_Club_of_the_20th_Century.htm |date=16. 11. 2013}}; pristupljeno: 3. 12. 2013.&lt;/ref&gt;

Real igra na stadionu [[Stadion &quot;Santiago Bernabéu&quot;|&quot;Santiago Bernabéu&quot;]] u [[Madrid]]u, nazvanom po najvećem predsjedniku u historiji kluba. Klub je rekorder po broju osvojenih naslova prvaka Evrope – uspjelo im je to 14 puta. Špansku Primera ligu (''[[La Liga]]'') osvajali su 35 puta, što je najviše od svih španskih klubova.

== Historija ==
[[Datoteka:Celebrando el primer título de la temporada.jpg|320px|mini|desno|Igrači Real Madrid proslavljaju osvajanje Super kupa Španije 2008.]]
Real Madrid osnovan je kad je [[nogomet]] predstavljen Madridu od strane [[profesor]]a i studenata Institucion Libre de Enseñanza&lt;ref name=&quot;Historija Real Madrida&quot;&gt;[http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/1193041516534/Historia/Club.htm ''Historija Real Madrida'']; pristupljeno: 3. 12. 2013.&lt;/ref&gt;, koji su uključivali nekoliko Oxbridge diplomanata. Osnovali su fudbalski klub Sky 1897, igrajući nedjeljom ujutro na Moncloi. Klub se razdvojio na dva tima 1900: New Foot-Ball de Madrid i Club Español de Madrid. Ponovno razdvajanje kluba je rezultiralo formiranje novog tima Madrid football club 1902. godine. Poslije osnivanja 1905. Madrid FC je osvojio svoju prvu titulu pobjedivši Athletic Bilbao u finalu Španskog kupa. Klub je postao jedan od [[osnivač]]a Španskog fudbalskog saveza [[4. januar]]a 1909. Tim se premjestio na Campo de O'Donnell 1912. 1920 klub mjenja [[ime]] u Real Madrid nakon što je [[kralj]] [[Alfonso XIII]] dodao titulu '''Real''' klubu.

Godine 1929. osnovana je Prva nogometna liga Španije. Real Madrid vodio je cijelu sezonu sve do posljednje utakmice, kad je izgubio od Athletic Bilbaa, ali je ostao prvi zbog gol-razlike. Real je svoju prvu titulu osvojio u sezoni 1931/32. Bijeli su naredne godine ponovo osvojili ligu postavši prvi tim koji je osvojio ligu dvaput uzastopno.

[[Santiago Bernabéu]] postaje [[predsjednik]] kluba 1945. Pod njegovim vodstvom klub, stadion &quot;Santiago Bernabeu&quot; i Ciudad Deportiva obnovljeni su nakon [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]]. Početkom 1953. počeo je s dovođenjem igrača svjetske klase iz inozemstva, najpoznatiji od njih je bio Alfredo di Stefano i Raymond Kopa. Poslije je došao i veliki Ferenc Puskas.

Godine 1955. izdavač Francuskog sportskog lista ''[[L'Équipe]]'' Gabriel Hanot došao je na ideju uspostavljanja Copa Latine ([[turnir]] koji uključuje timove iz Francuske, Španije, Portugala i Italije).
Bernabeu se sastao u hotelu Ambasador sa Bedrignanom i Gusztav Sebesom i tad su ustanovili egzibicijski [[turnir]] na koga su pozvali timove iz Europe koji će kasnije postati današnja [[UEFA]] Liga šampiona. Pod Bernabeuvim vodstvom Real Madrid je postao velika fudbalska sila kako u Španskom tako i u [[Evropa|Evropskom]] [[fudbal]]u. Klub je osvojio 5 Evropskih kupova zaredom u periodu između 1956. i 1960, uključujući i pobjedu nad [[Eintracht Frankfurt]]om 7-3 na [[Hampden Park]]u 1960.&lt;ref name=&quot;Kup evropskih šampiona 1959/60&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1959/index.html# ''Kup evropskih šampiona 1959/60'']; pristupljeno: 3. 12. 2013.&lt;/ref&gt;

Zbog osvajanja pet uzastopnih titula Real Madrid dobija originalni pehar u trajno vlasništvo i pravo da nose UEFA-inu počasnu značku.
Klub je osvojio 6. titulu 1966. pobijedivši u finalu [[FK Partizan|Partizan]] 2-1; ekipa se u potpunosti sastojala od [[igrač]]a rođenih u Španiji.&lt;ref name=&quot;Kup evropskih šampiona 1965/66&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1965/index.html ''Kup evropskih šampiona 1965/66'']; pristupljeno: 3. 12. 2013.&lt;/ref&gt;
1970-ih klub je osvojio 8 uzastopnih titula prvaka Španije i 3 Španska kupa. 1971. klub je igrao prvi Kup pobjednika kupova izgubivši od [[Chelsea]]ja 2-1.&lt;ref name=&quot;Kup evropskih kupova 1970/71&quot;&gt;[http://en.archive.uefa.com/competitions/ecwc/history/season=1970/round=808/index.html ''Kup evropskih kupova 1970/71''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501123427/http://en.archive.uefa.com/competitions/ecwc/history/season=1970/round=808/index.html |date=1 Maj 2010 }}; pristupljeno: 3. 12. 2013.&lt;/ref&gt;
2. jula 1978. preminuo je predsjednik kluba [[Santiago Bernabeu]] za vrijeme Svjetskog prvenstva koje se održavalo u Argentini. U njegovu čast [[FIFA]] je proglasila tri dana žalosti za vrijeme odigravanja prvenstva. Naredne godine klub organizuje prvo izdanje [[Santiago Bernabeu]] [[turnir]]a u čast svog pokojnog [[predsjednik]]a.

Ranih 1980-ih Real Madrid gubi utjecaj u domaćem prvenstvu sve dok se nije pojavila nova grupa zvijezda koji vraćaju uspjehe nazad u klub. Real Madrid je imao jedan od najboljih timova u [[Španija|Španiji]] i [[Evropa|Evropi]] u drugom dijelu '80-ih osvojivši dva Kupa UEFA, pet španskih prvenstava zaredom, jedan španski kup i tri španska superkupa.

Početkom 1990-ih ranija generacija se raspada nakon što [[Martin Vazquez]], [[Emilio Butragueño]] i [[Michel]] napuštaju klub. Godine 1996. predsjednik kluba [[Lorenzo Sanz]] imenuje trenerom [[Fabio Capello|Fabija Capella]]. Iako se u klubu zadržao samo jednu sezonu, Real Madrid postao je prvak Španije.

Real Madrid napokon prekida 32-godišnji niz čekanja na svoju sedmu titulu prvaka Evrope. Godine 1998. pod vodstvom [[Jupp Heynckes|Juppa Heynckesa]] klub je pobijedio [[Juventus FC|Juventus]] u finalu rezultatom 1-0 zahvaljujući golu [[Predrag Mijatović|Predraga Mijatovića]].&lt;ref name=&quot;Liga evropskih šampiona 1997/98&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1997/index.html ''Liga evropskih šampiona 1997/98'']; pristupljeno: 3. 12. 2013.&lt;/ref&gt;

U julu 2000. [[Florentino Perez]] izabran je za predsjednika kluba. Njegova kampanja se svodila na smanjivanju duga i modernizaciji klupskih ustanova. Međutim, glavno izborno obećanje je bilo dovođenje [[Luis Figo|Luisa Figa]] iz [[FC Barcelona|Barcelone]]. Naredne godine klub počinje stvarati poznate ''Galacticose'' s igračima kao što su [[Zinédine Zidane]], [[Luis Figo]], [[Roberto Carlos]] i [[David Beckham]]. Nije jasno je li se rizik isplatio uprkos osvajanju titule prvaka Evrope 2000. i 2002. i osvajanjem prvenstva Španije 2003, klub nije osvojio veći [[trofej]] u naredne 3 godine.
2. jula 2006. za predsjednika kluba je izabran [[Ramón Calderón]] imenujući [[Fabio Capello|Fabija Capella]] za novog trenera i Predraga Mijatovića za sportskog direktora. Real Madrid postaje prvak Španije 2007. prvi put u tri godine, ali Capello dobija otkaz. U sezoni 2007/08. Real Madrid osvaja domaće prvenstvo po 31. put. U sezoni 2011/12. Real Madrid osvaja ligu uz 100 bodova i 121 postgnuti gol, što je rekord za Primeru, a od ove generacije bili su bolji samo Real iz 1959. i 1960. s pobjedama u svim mogućim utakmicama i osvajanjem svih trofeja uz 114 bodova u ligi i 278 golova uz 11 primljenih.

== Trenutni sastav ==
{{Starost sekcija}}
''Posljednja izmjena: 10. august 2018.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=KOS|ime=[[Keylor Navas]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ŠPA|ime=[[Dani Carvajal]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠPA|ime=[[Jesús Vallejo]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ŠPA|ime=[[Sergio Ramos]]|poz=O}}(C)
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=FRA|ime=[[Raphaël Varane]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=ŠPA|ime=[[José Ignacio Fernández Iglesias|Nacho]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NJE|ime=[[Toni Kroos]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=FRA|ime=[[Karim Benzema]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=HRV|ime=[[Luka Modrić]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=WAL|ime=[[Gareth Bale]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BRA|ime=[[Marcelo Vieira|Marcelo]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ŠPA|ime=[[Kiko Casilla]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BRA|ime=[[Casemiro]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=ŠPA|ime=[[Lucas Vázquez]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=ŠPA|ime=[[Marcos Llorente]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=ŠPA|ime=[[Álvaro Odriozola]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ŠPA|ime=[[Marco Asensio]]|poz=V|}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=ŠPA|ime=[[Borja Mayoral]]|poz=N|}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=ŠPA|ime=[[Francisco Román Alarcón Suárez|Isco]]|poz=V|}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ŠPA|ime=[[Dani Ceballos]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=FRA|ime=[[Luca Zidane]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BEL|ime=[[Thibaut Courtois]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Uspjesi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|'''[[La Liga]]'''
|1. mjesto&lt;br/&gt;(35 puta)
|1931/32, 1932/33, 1953/54, 1954/55, 1956/57, 1957/58, 1960/61, 1961/62, 1962/63, 1963/64, 1964/65, 1966/67, 1967/68, 1968/69, 1971/72, 1974/75, 1975/76, 1977/78, 1978/79, 1979/80, 1985/86, 1986/87, 1987/88, 1988/89, 1989/90, 1994/95, 1996/97, 2000/01, 2002/03, 2006/07, 2007/08, 2011/12, 2016/17, 2019/20, 2021/22.
|-
|'''[[Kup kralja]]'''
|Pobjednik&lt;br/&gt;(19 puta)
|1905, 1906, 1907, 1908, 1917, 1934, 1936, 1946, 1947, 1961/62, 1969/70, 1973/74, 1974/75, 1979/80, 1981/82, 1988/89, 1992/93, 2010/11, 2013/14.
|-
|'''[[Španski superkup|Superkup]]'''
|Pobjednik&lt;br/&gt;(11 puta)
|[[Španski superkup 1988.|1988]], [[Španski superkup 1989.|1989]], [[Španski superkup 1990.|1990]], [[Španski superkup 1993.|1993]], [[Španski superkup 1997.|1997]], [[Španski superkup 2001.|2001]], [[Španski superkup 2003.|2003]], [[Španski superkup 2008.|2008]], [[Španski superkup 2012.|2012]], [[Španski superkup 2017.|2017]], [[Španski superkup 2019/20.|2019/20.]]
|-
|'''[[Kup Eva Duarte]]'''
|Pobjednik&lt;br/&gt;(1 put)
|1947.
|-
|'''[[Španski Liga kup|Liga kup]]'''
|Pobjednik&lt;br/&gt;(1 put)
|1985.
|-
|{{nowrap|'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]'''}}
|Pobjednik&lt;br/&gt;(14 puta)
|[[Kup evropskih šampiona 1955/1956.|1955/56]], [[Kup evropskih šampiona 1956/1957.|1956/57]], [[Kup evropskih šampiona 1957/1958.|1957/58]], [[Kup evropskih šampiona 1958/1959.|1958/59]], [[Kup evropskih šampiona 1959/1960.|1959/60]], [[Kup evropskih šampiona 1965/1966.|1965/66]], [[UEFA Liga prvaka 1997/1998.|1997/98]], [[UEFA Liga prvaka 1999/2000.|1999/2000]], [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001/02]], [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013/14]], [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015/16]], [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17]], [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2017/18]], [[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|2021/22.]]
|-
|'''[[Kup UEFA]]'''
|Pobjednik&lt;br/&gt;(2 puta)
|1984/85, 1985/86.
|-
|'''[[UEFA Superkup]]'''
|Pobjednik&lt;br/&gt;(5 puta)
|2002, 2014, 2016, 2017, 2022.
|-
|'''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]'''
|Pobjednik&lt;br/&gt;(3 puta)
|1960, 1998, 2002.
|-
|'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA klupsko prvenstvo]]'''
|Pobjednik&lt;br/&gt;(4 puta)
|[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2014.|2014]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016.|2016]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2017.|2017]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2018.|2018.]]
|-
|}

== Bivši nogometaši ==
{{Glavni|Bivši nogometaši Real Madrida}}

== Treneri ==
{{Starost sekcija}}
{{Glavni|Spisak trenera Real Madrida CF}}
Na spisku ispod su prikazani treneri koji su osvojili najmanje jedan trofej. Najuspješniji trener Real Madrida po broju osvojenih trofeja je [[Miguel Muñoz]], koji je osvojio devet naslova [[La Liga|La Lige]], dva [[Kup kralja|Kupa kralja]], dva naslova [[UEFA Liga prvaka|prvaka Evrope]] i jedan [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]].
[[Datoteka:Training Real Madrid in Amsterdam, trainer Munoz (kop).jpg|mini|desno|200px|[[Miguel Muñoz]]]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%;&quot;
|-
!rowspan=&quot;3&quot; |Ime
!rowspan=&quot;3&quot; |Period
!colspan=&quot;8&quot; |Trofeji
!rowspan=&quot;3&quot; |Ukupno
|-
!colspan=&quot;4&quot; |Domaći
!colspan=&quot;4&quot; |Međunarodni
|-
! width=33|[[La Liga|L]]
! width=33|[[Copa del Rey|ŠK]]
! width=33|[[Supercopa de España|ŠS]]
! width=33|[[Copa de la Liga|LK]]
! width=33|[[UEFA Liga prvaka|LP]]
! width=33|[[Kup UEFA|UK]]
! width=33|[[UEFA Superkup|USK]]
! width=33|[[Interkontinentalni kup (nogomet)|IK]]
|-
|{{ZD|ENG}} [[Arthur Johnson (trener)|Arthur Johnson]]
|1910–20.
|&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;5||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;5
|-
|{{ZD|MAĐ}} [[Lippo Hertzka]]
|1930–32.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1
|-
|{{ZD|ENG}} [[Robert Firth (nogometaš)|Robert Firth]]
|1932–34.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Francisco Bru]]
|1934–36, 1939–41.
|&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Jacinto Quincoces]]
|1945–46, 1947–48.
|&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;2
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Baltasar Albéniz]]
|1946–47, 1950–51.
|&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1
|-
|{{ZD|URU}} [[Enrique Fernández Viola|Enrique Fernández]]
|1953–54.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[José Villalonga Llorente|José Villalonga]]
|1954–57.
|&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;4
|-
|{{ZD|ARG}} [[Luis Carniglia]]
|1957–59, 1959.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;3
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Muñoz]]
|1959, 1960–74.
|&lt;center&gt;9||&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;14
|-
|{{ZD|JUG}} [[Miljan Miljanić]]
|1974–77.
|&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;3
|-
|{{ZD|JUG}} [[Vujadin Boškov]]
|1979–82.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;2
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Luis Molowny]]
|1974, 1977–79, 1982, 1985–86.
|&lt;center&gt;3||&lt;center&gt;3||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;9
|-
|{{ZD|HOL}} [[Leo Beenhakker]]
|1986–89, 1992.
|&lt;center&gt;3||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;5
|-
|{{ZD|VEL}} [[John Toshack]]
|1989–90, 1999.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1
|-
|{{ZD|ARG}} [[Alfredo di Stéfano]]
|1990–91.
|&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1
|- 
|{{ZD|ŠPA}} [[Benito Floro Sanz]]
|1992–94.
|&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;2
|-
|{{ZD|ARG}} [[Jorge Valdano]]
|1994–96.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1
|-
|{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]]
|1997–98.
|&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;2
|-
|{{ZD|HOL}} [[Guus Hiddink]]
|1998–99.
|&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]]
|1999–03.
|&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;7
|-
|{{ZD|POR}} [[Carlos Queiroz|Carlos Queirós]]
|2003–04.
|&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1
|-
|{{ZD|ITA}} [[Fabio Capello]]
|1996-97, 2006–07.
|&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;2
|-
|{{ZD|NJE}} [[Bernd Schuster]]
|2007–08.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;2
|-
|{{ZD|POR}} [[José Mourinho]]
|2009–13.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;3
|-
|{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|2013–15.
|&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;-||&lt;center&gt;3
|-
!Ukupno
!1902–2015.
!32!!19!!9!!1!!10!!2!!2!!3!!78
|}

== Predsjednici ==
{{Glavni|Spisak predsjednika Real Madrida CF}}

== Dresovi kroz historiju ==
{{Dresovi kroz historiju Real Madrida CF}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Real Madrid CF}}
* [http://www.realmadrid.com Službena stranica]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50051/profile/index.html REal Madrid na zvaničnoj stranici UEFA-e]
* [http://www.lfp.es/en/liga-bbva/real-madrid Real Madrid na zvaničnoj stranici LFP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140923224146/http://www.lfp.es/en/liga-bbva/real-madrid |date=23. 9. 2014 }}

{{Real Madrid}}
{{Utakmice Real Madrida}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = Real Madrid CF u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}}
{{Osvajači UEFA Superkupa}}
{{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}}
{{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva‎‎}}
{{EUK}}
{{Nogometni prvaci Španije}}
}}
{{La Liga}}

[[Kategorija:Real Madrid CF|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Španiji]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1906.]]
[[Kategorija:Klubovi La Lige]]
[[Kategorija:Sport u Madridu]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]]</text>
      <sha1>3u71cngykfy469crttmal1c0hjuqxdn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hizbu et-Tahrir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70622</id>
    <revision>
      <id>3427616</id>
      <parentid>3266207</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T13:28:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>HapHaxion</username>
        <id>92974</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8028" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Siroče|23|02|2012}}
{{Preuređivanje}}
{{Kontroverzno}}
{{Wiki}}
[[File:Flag of Hizb ut-Tahrir.svg|thumb|Zastava Hizbu et-Tahrir]]
'''Hizbu et-Tahrir''' je [[politika|politička]] islamistička partija koja zagovara hitnu uspostavu islamskog [[hilafet]]a. U početku je partija insistirala prije svega na političkoj borbi da bi se nakon niza neuspješnih iskustava na tom polju sve češće okretala militantizmu.

== Osnivač ==
Osnivač pokreta ili stranke je šejh Tekijuddin en-Nebhani ([[1909]]-[[1979]]). En-Nebhani se rodio u Hajfi u [[Palestina|Palestini]] gdje je stekao i svoje osnovno obrazovanje. Kasnije školovanje nastavio je u Daru-l-'Ulumu na kairskom El-[[Azhar]]u. Po završetku studija vratio se u Palestinu gdje je neko vrijeme radio kao učitelj a kasnije kao sudija u više palestinskih gradova. Nakon osnivanja države [[Izrael]] kao i veliki broj njegovih sugrađana biva protjeran u susjedni Libanon (1948. god). 
Kasnije će raditi kao profesor na Fakultetu islamskih nauka u Ammanu gdje će 1952. godine osnovati Hizbu et-Tahrir. Nakon što je postavio temelje pokretu Tekijuddin en-Nebhani se u potpunosti posvetio širenju ideja pokreta i jačanju njegovog članstva. Djelovao je ne samo u [[Jordan]]u već i susjednoj Siriji i Libanonu. Umro je u Libanonu 1979. god gdje je i ukopan.
Nakon smrti osnivača vodeću ulogu u stranci uzima Abdulkadim Zellum, također rođeni Palestinac iz [[Hebron]]a (ar. El-Halil). Zellum je široj javnosti poznat po svoj knjizi «Ovako je srušen hilafet», koja se smatra ideološkim pamfletom pokreta.

== Učenje ==
Pripadnici Hizbu et-Tahrir za sebe tvrde da su samo jedna od islamističkih grupa, te da ne izlaze iz okvira učenja «Ehli sunneta». Kao što smo to već ranije spomenuli, prvobitni cilj za koji se zalažu jeste osnivanje islamske države u nekoj od arapskih država koja će biti osnova za ujedinjenje svih muslimanskih zemalja. Ovo je podrazumijevalo da niti jedna država današnjice ne zaslužuje da nosi prefiks islamska i da niti jedno [[musliman]]sko društvo nije islamsko. Ideološko vodstvo je trebalo uložiti mnogo truda kako bi se članstvo uvjerilo u ovako radikalne postavke. Upravo zato je prva tačka u metodologiji pokreta bila i ostala: ideološko pripremanje pojedinca, zatim grupe (odnosno čitave zajednice) za prihvatanje njihove vizije islamizacije društva. Tek nakon okupljanja «kritične mase» ideološki potkovanih i odlučnih pojedinaca prelazi se na preuzimanje vlasti.
Za sprovođenje ovog plana u stvarnost ideolozi pokreta su napravili operativni plan prema kome su na vlast trebali doći za trinaest godina. Nije slučajno da su odredili broj od trinaest godina, jer je trinaest godina Poslanik, savs., proveo u [[Mekka|Mekki]] pripremajući muslimansku zajednicu za osnivanje islamske države u Medini. 
Kada se uspostava islamske države nije desila u predviđenom roku, izmijenili su plan dajući sebi dodatnih trideset godina za preuzimanje jedne od arapskih država. 
Insistiranje na tome da zemlja oko koje će se okupiti ostale muslimanske zemlje treba biti arapska je, prema mišljenju velikog broja analitičara, posljedica nacionalističkih tendencija pod kojima se pokret našao u prvim godinama svog osnivanja. Ideje arapskog nacionalizma su preko osnivača Hizbu et-Tahrira koji je u ranim pedesetim bio jedan od zagovornika tada aktuelnog arapskog nacionalnog buđenja definirale «ideološki background» pokreta. Nacionalistički stavovi šejha Tekijuddin en-Nebhanija se mogu jasno vidjeti u njegovoj knjizi «Poruka Arapa» koju je izdao 1950. god, odnosno dvije godine prije osnivanja stranke.
Glavne prepreke za neuspostavljanje islamske države u predviđenom roku šejh Tekijuddin je pobrojao čime je definirao prioritetne probleme koje pokret mora riješiti. Te prepreke ili problemi su:
- neislamske ideologije koje se šire u muslimanskim zajednicama
- obrazovni sistemi koje su uspostavili kolonizatori i koji baštine neislamsku tradiciju
- razvoj određenih kulturno-umjetničkih disciplina, posebno je zanimljivo njihovo suprotstavljanje filmu, pozorištu i muzici koje po samoj njihovoj prirodi (neovisno od sadržaja) smatraju neislamskim 
- konstatacija da muslimanska društva današnjice ne žive u skladu sa islamskim učenjem
- demokratizacija muslimanskih društava- jer prema njihovom mišljenju demokratija i islam su dva isključiva pojma
Borba protiv ovih i sličnih problema postat će okosnica djelovanja pokreta.
Druga ključna odrednica, pored arapskog nacionalizma, koja je odredila ideološki profil Stranke oslobođenja preko njenog osnivača jeste pripadnost En-Nebhanija pokretu Muslimanske braće. Naime, En-Nebhani je duži niz godina bio član jordanskog ogranka ovog pokreta. Bio je redovan gost na svim njihovim skupovima, držeći prigodne govore na svim simpozijima i seminarima. U svojim predavanjima je često citirao tvrdnje ili prerađivao ideje Sejida Kutba. 

Međutim, nakon što je na jednom od svojih predavanja u [[Jerusalem]]u kritikovao, ono što je on smatrao, pretjeranim insistiranjem dijela Muslimanske braće na promovisanju moralnih vrijednosti na račun drugih vidova islamističkog aktivizma, En-Nebhani je ušao u žučnu raspravu sa pripadnicima Muslimanskog bratstva nakon čega je počeo izdavati vlastite proglase. Kako bi dodatno argumentovao ovu svoju kritiku Muslimanske braće napisao je knjigu Et-Teketul el-Hizbi. 
Zanimljivo je da je njegovo otcjepljenje od pokreta i osnivanje vlastite stranke imalo poražavajuće posljedice po popularnost Muslimanske braće ne samo u Jordanu već i u svim drugim zemljama Bliskog istoka gdje je Bratstvo djelovalo. Nije razlog tome bilo to što je En-Nebhani uspio pridobiti veći broj simpatizera Muslimanske braće već što je po prvi put zbunio širi sloj slabije obrazovanih arapskih masa, koji su generalno bili osnovna glasačka mašinerija Bratstva. Osnovna argumentacija članova Muslimanske braće kojom su nastupali pred sve izbore bila je do kosti pojednostavljena: mi predstavljamo «islamsku» opciju a svi ostali «neislamsku». Musliman vjeruje da je islam istina, onda smo mi istina i oni koji su u pravu. Što će reći da je glasati za Muslimansku braću ili neke druge bilo jednako biranju između vjerovanja i nevjerovanja. U nedostatku prosvijetljene građanske mase i institucija civilnog društva ovo je bila više nego prihvatljiva argumentacija koja je redovno davala dobre rezultate. Međutim, pojavom Hizbu et-Tahrira stvari su se zakomplikovale. Sada su postojale dvije istine i dvije islamske opcije. Podrška [[Muslimanska braća|Muslimanskoj braći]] je ubrzano opadala a da se nije povećavala popularnost Tahrira.

Ideolozi Muslimanske braće su u više navrata pokušali razuvjeriti En-Nebhanija tražeći od njega da se ponovo vrati u okvire pokreta. Međutim, svi pokušaji su bili bezuspješni jer je on bio odlučan da istraje na svojoj verziji islamizacije društva. U više navrata i sam Sejid Kutb je vodio rasprave sa En-Nebhanijem s istim ciljem. Ni to nije dalo rezultate. U skoro svim osvrtima na Hizbu et-Tahririr koje je izdao pokret Muslimanske braće navodi se jedan takav susret između Kutba i En-Nebhanija u Jerusalemu 1953. god na kraju kojeg je ovaj prvi izreko svoje kasnije često citirano mišljenje o „tahrirovcima“: «Pustite ih! Oni će završiti tamo gdje su Muslimanska braća počela».
Ukoliko se vratimo u literaturu koju su pisali ideolozi Stranke oslobođenja u vrijeme njenog osnivanja možemo vidjeti da se osnovnim zadatkom pokreta smatra uspostava islamske države kroz vraćanje povjerenja muslimanskih masa u islamske ideje i to kroz ideološko i političko djelovanje.

Kako bi se postigla ideološka preorijentacija širih masa pokret mora biti prisutan u javnosti. Mora davati kvalitetne odgovore na pitanja, nedoumice i eventualne sumnje širih muslimanskih masa u islamsku opciju

== Također pogledajte ==
* [[Muslimansko bratstvo]]

[[Kategorija:Islamske organizacije]]</text>
      <sha1>13a1deyuewqdi3rtqm4lcvpte83kevi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Magarac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91995</id>
    <revision>
      <id>3427640</id>
      <parentid>3106313</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T21:02:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Raderaf a</username>
        <id>90679</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>nekoliko sitnijih grešaka u izrazima i gramatici</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2517" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Magarac
| status = {{StatusOdomaćeni}}
| slika = Le matin.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Perissodactyla]]
| familia = [[Equidae]]
| genus = ''[[Equus]]''
| species = ''[[Equus africanus]]''
| subspecies = ''E. africanus asinus''
| troimeno = ''Equus africanus asinus''
| troimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758
}}
'''Magarac''' ({{lat|Equus africanus asinus}}&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iczn.org/BZNMar2003opinions.htm#opinion2027 |title=Arhivirana kopija |accessdate=3. 7. 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422031319/http://www.iczn.org/BZNMar2003opinions.htm#opinion2027 |archivedate=22. 4. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;) je pripadnik vrste pripitomljenih [[kopitari|kopitara]] iz porodice [[Equidae]].

Magarci su prvi put pripitomljeni oko [[3000. p. n. e.]] otprilike u isto vrijeme kao konji i proširili su se širom svijeta.

Također, magarci se mogu ukrštavati sa konjima, ali se tada rađaju sterilne jedinke. U slučaju parenja pastuha i magarice dobija se [[mazga|mula]], a kada se pare magarac i kobila, dobija se [[mula|mazga]].

== Osobine ==

Za razliku od domaćih [[konj]]a, [[kopito|kopita]] magarca prilagođena su kamenoj, neravnoj podlozi. Daju im siguran oslonac, ali nisu pogodni za brzo [[trčanje]]. Magarci vode porijeklo iz suhih područja. Boja krzna im je siva ili smeđa do crne, ponekad crvenkasta. Osim toga, magarci mogu biti i šareni. Potpuno bijeli magarci su vrlo rijetki (otok [[Asinara]] pored [[Sardinija|Sardinije]], austrougarski albino ili barokni magarac). Noge su im ponekad zebrasto prugaste, a trbuh bijel, kao i područja oko [[oči]]ju i [[gubica|gubice]]. Većina magaraca imaju uspravne grive i [[rep]] koji završava velikom kićankom. Uške su im puno veće nego kod konja.

Ovisno o rasi, visina u ramenima im je između 90 i 160 cm, a spolno zreli su u dobi od 2 do 2,5 godine. [[Parenje]] je moguće tokom cijele godine, no u pravilu se odvija u proljeće. Nakon [[gestacija|gestacije]] od 12 do 14 mjeseci, dolazi na svijet obično jedno mladunče (pule), no ponekad se rađaju blizanci. Sišu oko 6 do 9 mjeseci. Magarci su u pravilu dugovječniji od konja i mogu biti i stariji od 40 godina.

== Reference ==

{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=5rxVoyUrxiQ Balkanski magarac], Agro TV - Zvanični kanal
{{Commons|Category:Equus asinus}}

[[Kategorija:Magarci| ]]</text>
      <sha1>73rcpcj2ux60fu5hkv2jrzgu2o1f6ky</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427677</id>
      <parentid>3427640</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T08:48:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2511" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Magarac
| status = {{StatusOdomaćeni}}
| slika = Le matin.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Perissodactyla]]
| familia = [[Equidae]]
| genus = ''[[Equus]]''
| species = ''[[Equus africanus]]''
| subspecies = ''E. africanus asinus''
| troimeno = ''Equus africanus asinus''
| troimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758
}}
'''Magarac''' ({{lat|Equus africanus asinus}}&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iczn.org/BZNMar2003opinions.htm#opinion2027 |title=Arhivirana kopija |accessdate=3. 7. 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422031319/http://www.iczn.org/BZNMar2003opinions.htm#opinion2027 |archivedate=22. 4. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;) je pripadnik vrste pripitomljenih [[kopitari|kopitara]] iz porodice [[Equidae]].

Magarci su prvi put pripitomljeni oko [[3000. p. n. e.]] otprilike u isto vrijeme kao konji i proširili su se širom svijeta.

Također, magarci se mogu ukrštavati sa konjima, ali se tada rađaju sterilne jedinke. U slučaju parenja pastuha i magarice dobija se [[mazga]], a kada se pare magarac i kobila, dobija se [[mula]].

== Osobine ==

Za razliku od domaćih [[konj]]a, [[kopito|kopita]] magarca prilagođena su kamenoj, neravnoj podlozi. Daju im siguran oslonac, ali nisu pogodni za brzo [[trčanje]]. Magarci vode porijeklo iz suhih područja. Boja krzna im je siva ili smeđa do crne, ponekad crvenkasta. Osim toga, magarci mogu biti i šareni. Potpuno bijeli magarci su vrlo rijetki (otok [[Asinara]] pored [[Sardinija|Sardinije]], austrougarski albino ili barokni magarac). Noge su im ponekad zebrasto prugaste, a trbuh bijel, kao i područja oko [[oči]]ju i [[gubica|gubice]]. Većina magaraca imaju uspravne grive i [[rep]] koji završava velikom kićankom. Uške su im mnogo veće nego kod konja.

Ovisno o rasi, visina u ramenima im je između 90 i 160 cm, a spolno zreli su u dobi od dvije do 2,5 godine. [[Parenje]] je moguće tokom cijele godine, no u pravilu se odvija u proljeće. Nakon [[gestacija|gestacije]] od 12 do 14 mjeseci, dolazi na svijet obično jedno mladunče (pule), no ponekad se rađaju blizanci. Sišu oko 6 do 9 mjeseci. Magarci su u pravilu dugovječniji od konja i mogu biti i stariji od 40 godina.

== Reference ==

{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=5rxVoyUrxiQ Balkanski magarac], Agro TV - Zvanični kanal
{{Commons|Category:Equus asinus}}

[[Kategorija:Magarci| ]]</text>
      <sha1>rs033900uuparsf0q4ycgnqeaiv0jz5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>UEFA Superkup</title>
    <ns>0</ns>
    <id>93352</id>
    <revision>
      <id>3427688</id>
      <parentid>3338904</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T10:20:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13448" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometno takmičenje
| naziv                = UEFA Superkup
| logo                 = [[Datoteka:UEFA_Supercup_logo.png|250px]]
| tekst                = UEFA Super Cup
| osnovano             = 1972&lt;br/&gt;(priznato od UEFA-e od 1973)
| regija               = [[Evropa]] ([[UEFA]])
| broj ekipa           = 2
| trenutni šampioni    = {{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] (5. titula)
| najuspješniji klub   = {{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]]&lt;br/&gt;{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]&lt;br/&gt; {{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]&lt;br/&gt; (po pet titula)
| emiteri              = 
| moto                 = 
| internet stranica    = [http://www.uefa.com/uefasupercup Zvanična stranica]
| trenutno             = [[UEFA Superkup 2022.|2022.]]
}}
'''UEFA Superkup''' jest utakmica između dva pobjednika evrokupova. Od 1972. do 1999. igrali su pobjednik [[UEFA Liga prvaka|Kupa evropskih šampiona / Lige prvaka]] i [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]], a od 2000. između pobjednika Lige prvaka i [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA / Evropske lige]].&lt;ref name=&quot;European Super Cup, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tabless/sup.html ''European Super Cup, rsssf.com'']; pristupljeno: 5. 1. 2013.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Pobjednici i finalisti ===
{| {{prettytable}}
|'''Godina'''
|'''Pobjednik'''
|'''Finalist'''
|-
|1973.
|{{ZD|HOL}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|{{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
|-
|1975.
|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]
|{{ZD|SRNJ}} [[FC Bayern München|Bayern]]
|-
|1976.
|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|{{ZD|SRNJ}} [[FC Bayern München|Bayern]]
|-
|1977.
|{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
|{{ZD|SRNJ}} [[Hamburger SV|HSV]]
|-
|1978.
|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
|-
|1979.
|{{ZD|ENG}} [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] 
|{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|-
|1980.
|{{ZD|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] 
|{{ZD|ENG}} [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] 
|-
|1982.
|{{ZD|ENG}} [[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|-
|1983.
|{{ZD|ŠKO}} [[Aberdeen FC|Aberdeen]]
|{{ZD|SRNJ}} [[Hamburger SV|HSV]]
|-
|1984.
|{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
|{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
|-
|1986.
|{{ZD|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]]
|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]
|-
|1987.
|{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|{{ZD|HOL}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|-
|1988.
|{{ZD|BEL}} [[KV Mechelen|Mechelen]]
|{{ZD|HOL}} [[PSV Eindhoven]]
|-
|1989.
|{{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
|{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|-
|1990.
|{{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
|{{ZD|ITA}} [[UC Sampdoria|Sampdoria]]
|-
|1991.
|{{ZD|ENG}} [[Manchester United FC|Manchester United]]
|{{ZD|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
|-
|1992.
|{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|{{ZD|NJE}} [[Werder Bremen]]
|-
|1993.
|{{ZD|ITA}} [[Parma Calcio 1913|Parma]]
|{{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
|-
|1994.
|{{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
|{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]
|-
|1995.
|{{ZD|HOL}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Zaragoza]]
|-
|1996.
|{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
|{{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
|-
|1997.
|{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|{{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|-
|1998.
|{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid]] 
|-
|1999.
|{{ZD|ITA}} [[SS Lazio|Lazio]]
|{{ZD|ENG}} [[Manchester United]]
|-
|2000.
|{{ZD|TUR}} [[Galatasaray]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid]] 
|-
|2001.
|{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
|{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern]]  
|-
|2002.
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid]] 
|{{ZD|HOL}} [[Feyenoord]]
|-
|2003.
|{{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
|{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|-
|2004.
|{{ZD|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] 
|{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|-
|2005.
|{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
|{{ZD|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]
|-
|2006.
|{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|-
|2007.
|{{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|-
|[[UEFA Superkup 2008.|2008.]]
|{{ZD|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit St. Peterburg]]
|{{ZD|ENG}} [[Manchester United FC|Manchester United]]
|-
|[[UEFA Superkup 2009.|2009.]]
|{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|{{ZD|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|-
|[[UEFA Superkup 2010.|2010.]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
||{{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano|Inter]]
|-
|[[UEFA Superkup 2011.|2011.]]
|{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|-
|[[UEFA Superkup 2012.|2012.]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
|-
|[[UEFA Superkup 2013.|2013]]&lt;ref name=&quot;UEFA European Competitions 2012-13, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/ec/ec201213.html ''UEFA European Competitions 2012-13, rsssf.com'']; pristupljeno: 5. 1. 2013.&lt;/ref&gt;
|{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern]] 
||{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
|-
|[[UEFA Superkup 2014.|2014.]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] 
|{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|-
|[[UEFA Superkup 2015.|2015.]]
|{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|-
|[[UEFA Superkup 2016.|2016.]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|-
|[[UEFA Superkup 2017.|2017.]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|{{ZD|ENG}} [[Manchester United FC|Manchester United]]
|-
|[[UEFA Superkup 2018.|2018.]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|-
|[[UEFA Superkup 2019.|2019.]]
|{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
|{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
|-
|[[UEFA Superkup 2020.|2020.]]
|{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern]] 
||{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|-
|[[UEFA Superkup 2021.|2021.]]
|{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] 
||{{ZD|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|-
|[[UEFA Superkup 2022.|2022.]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|{{ZD|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]]
|}

=== Uspješnost po klubovima ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Klub
!Pobjednik
!Finalist
! class=&quot;unsortable&quot;|Pobjednik
! class=&quot;unsortable&quot;|Finalist
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]||align=center|5||align=center|4||[[UEFA Superkup 1992.|1992]], [[UEFA Superkup 1997.|1997]], [[UEFA Superkup 2009.|2009]], [[UEFA Superkup 2011.|2011]], [[UEFA Superkup 2015.|2015.]]||[[UEFA Superkup 1979.|1979]], [[UEFA Superkup 1982.|1982]], [[UEFA Superkup 1989.|1989]], [[UEFA Superkup 2006.|2006.]]
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]||align=center|5||align=center|3||[[UEFA Superkup 2002.|2002]], [[UEFA Superkup 2014.|2014]], [[2016.|2016]], [[UEFA Superkup 2017.|2017]], [[UEFA Superkup 2022.|2022.]]||[[UEFA Superkup 1998.|1998]], [[UEFA Superkup 2000.|2000]], [[UEFA Superkup 2018.|2018.]]
|-
|{{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]]||align=center|5||align=center|2||[[UEFA Superkup 1989.|1989]], [[UEFA Superkup 1990.|1990]], [[UEFA Superkup 1994.|1994]], [[UEFA Superkup 2003.|2003]], [[UEFA Superkup 2007.|2007.]]||[[UEFA Superkup 1973.|1973]], [[UEFA Superkup 1993.|1993.]]
|-
|{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]||align=center|4||align=center|2||[[UEFA Superkup 1977.|1977]], [[UEFA Superkup 2001.|2001]], [[UEFA Superkup 2005.|2005]], [[UEFA Superkup 2019.|2019.]]||[[UEFA Superkup 1978.|1978]], [[UEFA Superkup 1984.|1984.]]
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]||align=center|3||align=center|0||[[UEFA Superkup 2010.|2010]], [[UEFA Superkup 2012.|2012]], [[UEFA Superkup 2018.|2018.]]||–
|-
|{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern]]||align=center|2||align=center|3||[[UEFA Superkup 2013.|2013]], [[UEFA Superkup 2020.|2020.]]||[[UEFA Superkup 1975.|1975]], [[UEFA Superkup 1976.|1976]], [[UEFA Superkup 2001.|2001.]]
|-
|{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]||align=center|2||align=center|3||[[UEFA Superkup 1998.|1998]], [[UEFA Superkup 2021.|2021.]]||[[UEFA Superkup 2012.|2012]], [[UEFA Superkup 2013.|2013]], [[UEFA Superkup 2019.|2019.]]
|-
|{{ZD|HOL}} [[AFC Ajax|Ajax]]||align=center|2{{Napomena|Superkup 1972. nije službeno priznat od UEFA-e&lt;ref name=&quot;History UEFA Super Cup, uefa.com&quot;&gt;[http://en.archive.uefa.com/competitions/supercup/history/index.html ''History UEFA Super Cup, uefa.com'']; pristupljeno: 13. 8. 2014.&lt;/ref&gt;}}||align=center|1||[[UEFA Superkup 1973.|1973]], [[UEFA Superkup 1995.|1995.]]||[[UEFA Superkup 1987.|1987.]]
|-
|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]||align=center|2||align=center|0||[[UEFA Superkup 1976.|1976]], [[UEFA Superkup 1978.|1978.]]||–
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]]||align=center|2||align=center|0||[[UEFA Superkup 1980.|1980]], [[UEFA Superkup 2004.|2004.]]||–
|-
|{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]||align=center|2||align=center|0||[[UEFA Superkup 1984.|1984]], [[UEFA Superkup 1996.|1996.]]||–
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]||align=center|1||align=center|5||[[UEFA Superkup 2006.|2006.]]||[[UEFA Superkup 2007.|2007]], [[UEFA Superkup 2014.|2014]], [[UEFA Superkup 2015.|2015]], [[UEFA Superkup 2016.|2016]], [[UEFA Superkup 2020.|2020.]]
|-
|{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]]||align=center|1||align=center|3||[[UEFA Superkup 1987.|1987.]]||[[UEFA Superkup 2003.|2003]], [[UEFA Superkup 2004.|2004]], [[UEFA Superkup 2011.|2011.]]
|-
|{{ZD|ENG}} [[Manchester United FC|Manchester United]]||align=center|1||align=center|3||[[UEFA Superkup 1991.|1991.]]||[[UEFA Superkup 1999.|1999]], [[UEFA Superkup 2008.|2008]], [[UEFA Superkup 2017.|2017.]]
|-
|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]||align=center|1||align=center|1||[[UEFA Superkup 1975.|1975.]]||[[UEFA Superkup 1986.|1986.]]
|-
|{{ZD|ENG}} [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]||align=center|1||align=center|1||[[UEFA Superkup 1979.|1979.]]||[[UEFA Superkup 1980.|1980.]]
|-
|{{ZD|ENG}} [[Aston Villa FC|Aston Villa]]||align=center|1||align=center|0||[[UEFA Superkup 1982.|1982.]]||–
|-
|{{ZD|ŠKO}} [[Aberdeen FC|Aberdeen]]||align=center|1||align=center|0||[[UEFA Superkup 1983.|1983.]]||–
|-
|{{ZD|RUM}} [[FCSB|Steaua Bukurešt]]||align=center|1||align=center|0||[[UEFA Superkup 1986.|1986.]]||–
|-
|{{ZD|BEL}} [[KV Mechelen|Mechelen]]||align=center|1||align=center|0||[[UEFA Superkup 1988.|1988.]]||–
|-
|{{ZD|ITA}} [[Parma Calcio 1913|Parma]]||align=center|1||align=center|0||[[UEFA Superkup 1993.|1993.]]||–
|-
|{{ZD|ITA}} [[SS Lazio|Lazio]]||align=center|1||align=center|0||[[UEFA Superkup 1999.|1999.]]||–
|-
|{{ZD|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]]||align=center|1||align=center|0||[[UEFA Superkup 2000.|2000.]]||–
|-
|{{ZD|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit St. Peterburg]]||align=center|1||align=center|0||[[UEFA Superkup 2008.|2008.]]||–
|-
|{{ZD|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]]||align=center|0||align=center|2||–||[[UEFA Superkup 1977.|1977]], [[UEFA Superkup 1983.|1983.]]
|-
|{{ZD|HOL}} [[PSV Eindhoven]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 1988.|1988.]]
|-
|{{ZD|ITA}} [[UC Sampdoria|Sampdoria]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 1990.|1990.]]
|-
|{{ZD|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 1991.|1991.]]
|-
|{{ZD|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 1992.|1992.]]
|-
|{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 1994.|1994.]]
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Zaragoza]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 1995.|1995.]]
|-
|{{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 1996.|1996.]]
|-
|{{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 1997.|1997.]]
|-
|{{ZD|HOL}} [[Feyenoord]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 2002.|2002.]]
|-
|{{ZD|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 2005.|2005.]]
|-
|{{ZD|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 2009.|2009.]]
|-
|{{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano|Inter]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 2010.|2010.]]
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 2021.|2021.]]
|-
|{{ZD|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]]||align=center|0||align=center|1||–||[[UEFA Superkup 2022.|2022.]]
|}
=== Napomene ===
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

=== Uspješnost po zemljama ===
{| {{prettytable}}
|'''Zemlja'''
|'''Pobjednik'''
|'''Finalist'''
|-
|{{ZID|Španija}}
|16
|14
|-
|{{ZID|Engleska}}
|9
|10
|-
|{{ZID|Italija}}
|9
|4
|-
|{{ZID|Belgija}}
|3
|0
|-
|{{ZID|Njemačka}}
|2
|8
|-
|{{ZID|Nizozemska}}
|2
|3
|-
|{{ZID|Portugal}}
|1
|3
|-
|{{ZID|Rusija}}
|1
|1
|-
|{{ZID|Rumunija}}
|1
|0
|-
|{{ZID|Škotska}}
|1
|0
|-
|{{ZID|Turska}}
|1
|0
|-
|{{ZID|Ukrajina}}
|0
|1
|-
|{{ZID|Francuska}}
|0
|1
|-
!bgcolor=#efefef colspan=8|Bivše države
|-
|{{ZID|SSSR}}
|1
|1
|-
|{{ZID|Zapadna Njemačka}}
|0
|4
|-
|{{ZID|SFRJ}}
|0
|1
|}

== Također pogledajte ==
* [[UEFA Liga prvaka]]
* [[Kup UEFA]]
* [[Kup pobjednika kupova]]
* [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|UEFA Super Cup}}
* [http://www.uefa.com/uefasupercup/index.html UEFA Superkup] na zvaničnom sajtu UEFA-e
* [http://www.the-sports.org/football-soccer-uefa-super-cup-presentation-medal-winners-sup2038.html UEFA Superkup] na ''the-sports.org''

{{UEFA Superkup}}

[[Kategorija:UEFA Superkup|*]]</text>
      <sha1>jv9obteu5fvch1m48eklkgbzmqwhan4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:UEFA Superkup</title>
    <ns>10</ns>
    <id>93353</id>
    <revision>
      <id>3427689</id>
      <parentid>3338905</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T10:21:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2090" xml:space="preserve">{{Navkutija
| slika       = [[Datoteka:UEFA_Supercup_logo.png|90px|UEFA Superkup]]
| ime         = UEFA Superkup
| naslov      = [[UEFA Superkup]]
| stil        = text-align:center;
| stanje      = uncollapsed
| tijeloklasa = hlist

| grupa1  = [[UEFA Liga prvaka|KEŠ / LP]] – [[UEFA Kup pobjednika kupova|KPK]]
| podaci1 =
* [[UEFA Superkup 1973.|1973]]
* &lt;s&gt;{{color|grey|1974}}&lt;/s&gt;
* [[UEFA Superkup 1975.|1975]]
* [[UEFA Superkup 1976.|1976]]
* [[UEFA Superkup 1977.|1977]]
* [[UEFA Superkup 1978.|1978]]
* [[UEFA Superkup 1979.|1979]]
* [[UEFA Superkup 1980.|1980]]
* &lt;s&gt;{{color|grey|1981}}&lt;/s&gt;
* [[UEFA Superkup 1982.|1982]]
* [[UEFA Superkup 1983.|1983]]
* [[UEFA Superkup 1984.|1984]]
* &lt;s&gt;{{color|grey|1985}}&lt;/s&gt;
* [[UEFA Superkup 1986.|1986]]
* [[UEFA Superkup 1987.|1987]]
* [[UEFA Superkup 1988.|1988]]
* [[UEFA Superkup 1989.|1989]]
* [[UEFA Superkup 1990.|1990]]
* [[UEFA Superkup 1991.|1991]]
* [[UEFA Superkup 1992.|1992]]
* [[UEFA Superkup 1993.|1993]]
* [[UEFA Superkup 1994.|1994]]
* [[UEFA Superkup 1995.|1995]]
* [[UEFA Superkup 1996.|1996]]
* [[UEFA Superkup 1997.|1997]]
* [[UEFA Superkup 1998.|1998]]
* [[UEFA Superkup 1999.|1999.]]

| grupa2  = [[UEFA Liga prvaka|LP]] – [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / EL]]
| podaci2 =
* [[UEFA Superkup 2000.|2000]]
* [[UEFA Superkup 2001.|2001]]
* [[UEFA Superkup 2002.|2002]]
* [[UEFA Superkup 2003.|2003]]
* [[UEFA Superkup 2004.|2004]]
* [[UEFA Superkup 2005.|2005]]
* [[UEFA Superkup 2006.|2006]]
* [[UEFA Superkup 2007.|2007]]
* [[UEFA Superkup 2008.|2008]]
* [[UEFA Superkup 2009.|2009]]
* [[UEFA Superkup 2010.|2010]]
* [[UEFA Superkup 2011.|2011]]
* [[UEFA Superkup 2012.|2012]]
* [[UEFA Superkup 2013.|2013]]
* [[UEFA Superkup 2014.|2014]]
* [[UEFA Superkup 2015.|2015]]
* [[UEFA Superkup 2016.|2016]]
* [[UEFA Superkup 2017.|2017]]
* [[UEFA Superkup 2018.|2018]]
* [[UEFA Superkup 2019.|2019]]
* [[UEFA Superkup 2020.|2020]]
* [[UEFA Superkup 2021.|2021]]
* [[UEFA Superkup 2022.|2022.]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:UEFA Superkup|*]]
[[Kategorija:Navigacioni šabloni]]
[[Kategorija:Nogometni šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>2w4ydx0on8tk0a317krrhvi32aa7c0v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Sedrenik</title>
    <ns>1</ns>
    <id>120072</id>
    <revision>
      <id>3427673</id>
      <parentid>1885826</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T05:19:25Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="649" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3427686</id>
      <parentid>3427673</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T10:06:43Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="731" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>147992</id>
    <revision>
      <id>3427627</id>
      <parentid>3423712</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T16:46:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ekipa */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38382" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaška reprezentacija
| boja1            = 0033CC
| boja2            = FFFFFF
| država           = Bosna i Hercegovina
| logo             = Košarkaški Savez BiH logo.png
| nadimak          = [[Lilium bosniacum|Zlatni ljiljani]] &lt;br/&gt;''Zmajevi''
| FIBA_zona        = FIBA Evropa
| nacionalni_savez = [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine]]
| selektor         = {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
| pridruženi_FIBA  = 1992.
| FIBA_poredak     = 46. {{smanjenje}}1 &lt;small&gt;(1. mart 2022)&lt;ref&gt;{{cite web |title=FIBA World Ranking Presented by NIKE, men |url=https://www.fiba.basketball/rankingmen |website=FIBA.basketball |access-date=1. 3. 2022 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
| OI_nastupi       = 
| OI_medalje       = 
| SP_nastupi       = –
| SP_medalje       = 
| zona_prvenstvo   = [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]
| zona_nastupi     = 10 (''prvi put [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'')
| zona_medalje     = –&lt;br/&gt;(''najbolji rezultat 8. mjesto, [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'')
| d_uzorak_t       = _thinbluesides
| d_tijelo         = FFDF00
| d_šorc           = FFDF00
| d_uzorak_š       =
| g_uzorak_t       = _thinyellowsides
| g_tijelo         = 0000aa
| g_šorc           = 0000aa
| g_uzorak_š       =
| prva_utakmica    = {{KOŠ|BIH|1992}} 97–69 {{KOŠ-D|SVK}}&lt;br&gt;([[Wrocław]], Poljska; 30. maj 1993)
| najveća_pobjeda  = {{nowrap|{{KOŠ|BIH}} 92–53 {{KOŠ-D|KIP|1960}}&lt;br&gt;([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 21. novembar 2001)&lt;br&gt;{{KOŠ|KIP|1960}} 56–95 {{KOŠ-D|BIH}}&lt;br&gt;([[Nikozija]], Kipar; 20. novembar 2002)&lt;br&gt; {{KOŠ|BIH}} 88–49 {{KOŠ-D|BUG}}&lt;br&gt;([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 27. novembar 2020)}}
| najveći_poraz    = {{KOŠ|BIH}} 52–102 {{KOŠ-D|FRA}}&lt;br&gt;([[Tuzla]], Bosna i Hercegovina; 29. juni 2018)
}}
'''Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] u međunarodnim [[košarka]]škim utakmicama i takmičenjima i pod kontrolom je [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine]]. Do [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]] bosanskohercegovački košarkaši su igrali za [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciju Jugoslavije]].

Bosna i Hercegovina je prvi put samostalno nastupala na međunardonom takmičenju na [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|Evropskom prvenstvu 1993]]. Do sada su ukupno učestvovali devet puta na evropskim prvenstvima, dok na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|svjetskim prvenstvima]] još nisu igrali.

== Historija ==
{{glavni|Jugoslavenska košarkaška reprezentacija}}
Bosna i Hercegovina je bila dio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] sve do 1992. godine, pa su svi igrači rođeni u Bosni i Hercegovini igrali za Jugoslavensku košarkašku reprezentaciju. Značajniji od tih bili su [[Predrag Danilović]], [[Zoran Savić]], [[Aleksandar Nikolić]], [[Borislav Stanković]], [[Dražen Dalipagić]] i [[Mirza Delibašić]]. Tokom ovog perioda, glavni grad Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo]], bio je jedan od pet lokacija gdje su igrane utakmice [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.|Svjetskog prvenstva 1970]], gdje je Jugoslavija završila na prvoj poziciji, čime je osvojila svoju prvu zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetskom prvenstvu u košarci]].

Još od sticanja nezavisnosti od Jugoslavije, [[Bosna i Hercegovina]] se redovno kvalifikovala za [[EuroBasket]], veliki turnir i najveće evropsko takmičenje. Svoj najbolji rezultat su postigli završivši kao 8. na prvenstvu 1993. godine, nakon prolaska u četvrtfinale. Bosna i Hercegovina od stjecanja nezavisnosti nije se kvalifikovala za Evropsko prvenstvo 1995, 2007, 2009. i 2017.

== Takmičenja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}

===Svjetsko prvenstvo===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:90%;&quot;
!colspan=5|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]
!rowspan=12|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
| Od [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1950.|1950.]] do [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1990.|1990.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|KAN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1994.|1994.]]||colspan=4 rowspan=7|''Nisu se kvalifikovali''
|colspan=3 rowspan=6|''EuroBasket služio&lt;br&gt;kao kvalifikacije''
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1998.|1998.]]
|-
|{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2002.|2002.]]
|-
|{{ZD|JPN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006.]]
|-
|{{ZD|TUR}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2010.|2010.]]
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014.]]
|-
|{{ZD|KIN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019.]]
|18||7||11
|-
|{{ZD|FIL}}{{ZD|JPN}}{{ZD|INDN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2023.|2023.]]||colspan=4|''Kvalifikacije''
|colspan=3|''U toku''
|-
!Ukupno!!0/7!! !! !! !!18 !!7 !!11  
|}

===Olimpijske igre===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:90%;&quot;
!colspan=5|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
!rowspan=12|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
|Od [[Košarka na Olimpijskim igrama 1936.|1936.]] do [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|1992.]]||colspan=4 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali''
|colspan=3 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali''
|-
|{{ZD|SAD}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|1996.]]
|-
|{{ZD|AUS}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|2000.]]
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|2004.]]
|-
|{{ZD|KIN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2008.|2008.]]
|-
|{{ZD|UK}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|2012.]]
|-
|{{ZD|BRA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2016.|2016.]]
|-
|{{ZD|JPN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|2020.]]
|-
!Ukupno!!0/8!! !! !! !! !! !!  
|}
{{col-break}}

===Evropsko prvenstvo===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:90%;&quot;
!colspan=5|[[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]
!rowspan=18|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
| Od [[Evropsko prvenstvo u košarci 1935.|1935.]] do [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|1991.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993.]]||8.||9||2||7
|7||5||2
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1995.|1995.]]||colspan=4|''Nisu se kvalifikovali''
|10||4||6
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1997.|1997.]]||15.||5||1||4
|10||7||3
|-
|{{ZD|FRA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1999.|1999.]]||15.||3||0||3
|10||9||1
|-
|{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2001.|2001.]]||13.||3||0||3
|10||6||4
|-
|{{ZD|ŠVE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|2003.]]||15.||3||0||3
|10||6||4
|-
|{{ZD|SCG}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2005.|2005.]]||15.||3||0||3
|6||4||2
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.|2007.]]||colspan=4 rowspan=2|''Nisu se kvalifikovali
|12||5||7
|-
|{{ZD|POL}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009.]]
|10||6||4
|-
|{{ZD|LTU}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|2011.]]||19.||5||2||3
|8||3||5
|-
|{{ZD|SVN}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|2013.]]||12.||5||3|||2
|8||6||2
|-
|{{ZD|FRA}}{{ZD|HRV}}{{ZD|NJE}}{{ZD|LAT}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015.]]||23.||5||1||4
|4||4||0
|-
|{{ZD|FIN}}{{ZD|IZR}}{{ZD|RUM}}{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|2017.]]||colspan=4 |''Nisu se kvalifikovali
|4||2||2
|-
|{{ZD|ČEŠ}}{{ZD|GRU}}{{ZD|ITA}}{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|2022.]]||colspan=4|''Kvalifikovani''
|6||5||1
|-
!Ukupno!!10/14!!41 !!9 !!32 !!115 !!72 !!43  
|}
{{col-end}}

== Nedavni rezultati i naredne utakmice ==
{{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|#FFCCCC|Poraz|border=1px solid #AAAAAA}}

===2020.===
{{basketballbox collapsible
| format     = 1
| round      = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date       = 27. novembar 2020.
| time       = 21:00
| teamA      = {{KOŠ-D|BIH}}
| scoreA     = '''88'''
| scoreB     = 49
| Q1         = '''22'''–11
| Q2         = '''23'''–10
| Q3         = '''22'''–18
| Q4         = '''21'''–10
| teamB      = {{KOŠ|BUL}}
| report     = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2611/Bosnia-and-Herzegovina-Bulgaria Boxscore]
| points1    = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 12
| rebounds1  = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 11
| assist1    = [[John Roberson|Roberson]] 6
| points2    = [[Demarquis Bost|Bost]] 13
| rebounds2  = [[Demarquis Bost|Bost]] 5
| assist2    = [[Vasil Bachev|Bachev]], [[Pavel Marinov|Marinov]] 2
| location   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors|Zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]], sve utakmice u novembru 2020. i februaru 2021. su igrane bez publike u odbranim gradovima domaćinima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Statement regarding the November 2020 and February 2021 Qualifiers|url=https://www.fiba.basketball/news/statement-regarding-the-november-2020-and-february-2021-qualifiers|access-date=18. septembar 2020}}&lt;/ref&gt;}}
| arena      = [[Sportska dvorana Hills]]
| attendance =
| referee    = Marius Ciulin (ROU), Wojciech Liszka (POL), Zdenko Tomašovič (SVK)
| result     = W
}}
{{basketballbox collapsible
| format     = 1
| round      = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date       = 29. novembar 2020.
| time       = 21:00
| teamA      = {{KOŠ-D|BIH}}
| scoreA     = '''79'''
| scoreB     = 73  
| Q1         = '''20'''–17
| Q2         = '''20'''–11
| Q3         = '''20'''–17
| Q4         = 19–'''28'''
| teamB      = {{KOŠ|LAT}}
| report     = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2911/Bosnia-and-Herzegovina-Latvia Boxscore]
| points1    = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 19
| rebounds1  = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 7
| assist1    = [[John Roberson|Roberson]] 5
| points2    = [[Rihards Lomažs|Lomažs]] 19
| rebounds2  = [[Mārtiņš Meiers|Meiers]] 9
| assist2    = [[Aigars Šķēle|Šķēle]] 6
| location   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena      = [[Sportska dvorana Hills]]
| attendance =
| referee    = Eddie Viator (FRA), Michał Proc (POL), Wojciech Liszka (POL)
| result     = W
}}

===2021.===
{{basketballbox collapsible
| format     = 1
| round      = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date       = 20. februar 2021.
| time       = 16:30
| teamA      = {{KOŠ-D|GRČ}}
| scoreA     = 69
| scoreB     = '''84'''
| Q1         = 18–'''26'''
| Q2         = 19–'''23'''
| Q3         = 14–'''15'''
| Q4         = 18–'''20'''
| teamB      = {{KOŠ|BIH}}
| report     = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/1902/Greece-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
| points1    = [[Vassilis Kavvadas|Kavvadas]] 16
| rebounds1  = [[Christos Saloustros|Saloustros]] 7
| assist1    = [[Dimitrios Katsivelis|Katsivelis]] 6
| points2    = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 23
| rebounds2  = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 13
| assist2    = [[Amar Gegić|Gegić]] 10
| location   = [[Riga]], Latvija* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena      = [[Arēna Rīga]]
| attendance =
| referee    = Nicolás Maestre (FRA), Marek Kúkelčík (SVK), Thomas Bissuel (FRA)
| result     = W
}}
{{basketballbox collapsible
| format     = 1
| round      = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date       = 22. februar 2021.
| time       = 16:30
| teamA      = {{KOŠ-D|BUL}}
| scoreA     = 61
| scoreB     = '''80'''
| Q1         = 16–'''19'''
| Q2         = 22–'''24'''
| Q3         = '''16'''–13
| Q4         = 7–'''24'''
| teamB      = {{KOŠ|BIH}}
| report     = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2202/Bulgaria-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
| points1    = [[Konstantin Kostadinov|Kostadinov]], [[Hristo Zahariev|Zahariev]] 11
| rebounds1  = [[Aleks Simeonov|Simeonov]] 5
| assist1    = [[Deyan Karamfilov|Karamfilov]] 9
| points2    = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 17
| rebounds2  = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 14
| assist2    = [[John Roberson|Roberson]] 7
| location   = [[Riga]], Latvija* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena      = [[Arēna Rīga]]
| attendance =
| referee    = Nicolás Maestre (FRA), Andrei Sharapa (BLR), Marek Kúkelčík (SVK)
| result     = W
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2021|11|26}}
|time   = 20:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2611/Bosnia-and-Herzegovina-Czech-Republic
|teamA  = '''{{KOŠ-D|BIH}}'''
|scoreA = '''97'''
|scoreB = 90
|teamB  = {{KOŠ|CZE}}
|Q1 = 17–'''23'''
|Q2 = 27–'''33'''
|Q3 = '''31'''–11
|Q4 = 22–'''23'''
|arena      = [[Dvorana &quot;Mirza Delibašić&quot;]]
|place      = [[Sarajevo]]
|attendance = 1.000
|referee    = Manuel Mazzoni (ITA), Thomas Bissuel (FRA), Tanel Suslov (EST)
|points1    = [[Džanan Musa|Musa]] 21
|rebounds1  = [[Miralem Halilović|Halilović]] 7
|assist1    = [[Edin Atić|Atić]], [[John Roberson|Roberson]] 4
|points2    = [[David Jelínek|Jelínek]] 31
|rebounds2  = [[Martin Peterka|Peterka]], [[Ondřej Sehnal|Sehnal]] 6
|assist2    = [[Jaromír Bohačík|Bohačík]], Sehnal 4
|result     = W
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2021|11|29}}
|time   = 19:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2911/Bulgaria-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|BUL}}
|scoreA = 75
|scoreB = '''85'''
|teamB  = '''{{KOŠ|BIH}}'''
|Q1 = 19–'''25'''
|Q2 = 23–'''25'''
|Q3 = 13–'''19'''
|Q4 = '''20'''–16
|arena      = [[Arena Botevgrad]]
|place      = [[Botevgrad]]
|attendance = 1.300
|referee    = Fernando Calatrava (ESP), Beniamino Attard (ITA), Ilias Kounelles (CYP)
|points1    = [[Chavdar Kostov|Kostov]] 13
|rebounds1  = Kostov 9
|assist1    = [[Deyan Karamfilov|Karamfilov]], [[Stanimir Marinov|Marinov]] 5
|points2    = [[Miralem Halilović|Halilović]] 21
|rebounds2  = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 8
|assist2    = [[Edin Atić|Atić]] 5
|result     = W
}}

===2022.===
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2022|2|24}}
|time   = 20:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2402/Bosnia-and-Herzegovina-Lithuania
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA = 77
|scoreB = '''78'''
|teamB  = '''{{KOŠ|LTU}}'''
|Q1 = '''21'''–13
|Q2 = 20–'''23'''
|Q3 = 15–'''24'''
|Q4 ='''21'''–18
|arena      = [[Dvorana Mejdan]]
|place      = [[Tuzla]]
|attendance = 4.000
|referee    = Yohan Rosso (FRA), Kerem Baki (TUR), Lorenzo Baldini (ITA)
|points1    = [[Miralem Halilović|Halilović]] 20
|rebounds1  = [[Amar Gegić|Gegić]] 7
|assist1    = [[Džanan Musa|Musa]] 6
|points2    = [[Osvaldas Olisevičius|Olisevičius]] 18
|rebounds2  = [[Arnas Butkevičius|Butkevičius]] 7
|assist2    = [[Mindaugas Girdžiūnas|Girdžiūnas]] 5
|result     = L
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2022|2|27}}
|time   = 19:30
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2702/Lithuania-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = '''{{KOŠ-D|LTU}}'''
|scoreA = '''77'''
|scoreB = 56
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|Q1 = '''20'''–12
|Q2 = 14–'''20'''
|Q3 = '''21'''–12
|Q4 = '''22'''–12
|arena      = [[Avia Solutions Group Arena]]
|place      = [[Vilnius]]
|attendance = 2.246
|referee    = Saverio Lanzarini (ITA), Luis Castillo (ESP), Carsten Straube (GER)
|points1    = [[Tomas Dimša|Dimša]] 19
|rebounds1  = [[Gytis Radzevičius|Radzevičius]] 8
|assist1    = [[Laurynas Birutis|Birutis]] 3
|points2    = [[Edin Atić|Atić]] 12
|rebounds2  = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 9
|assist2    = Atić 4
|result     = L
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2022|7|1}}
|time   = 20:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/0107/Czech-Republic-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|CZE}}
|scoreA = '''93'''
|scoreB = 81
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|Q1 = '''24'''–17
|Q2 = '''27'''–19
|Q3 = 19–'''22'''
|Q4 = 23–23
|arena      = [[Enteria arena (Pardubice)|Enteria arena]]
|place      = [[Pardubice]]
|attendance = 
|referee    = Mārtiņš Kozlovskis (LAT), Andris Aunkrogers (LAT), Tanel Suslov (EST)
|points1    = [[Ondřej Balvín|Balvín]] 19
|rebounds1  = Balvín 11
|assist1    = [[Tomáš Satoranský|Satoranský]] 10
|points2    = [[Džanan Musa|Musa]], [[John Robertson|Robertson]] 16
|rebounds2  = [[Miralem Halilović|Halilović]] 10
|assist2    = [[Edin Atić|Atić]], Robertson 5
|result     = POR
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2022|7|4}}
|time   = 20:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/0407/Bosnia-and-Herzegovina-Bulgaria
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA = '''76'''
|scoreB = 73
|teamB  = {{KOŠ|BUL}}
|Q1 = '''19'''–18
|Q2 = '''21'''–18
|Q3 = 18–'''26'''
|Q4 = '''18'''–11
|arena      = [[Dvorana &quot;Mirza Delibašić&quot;]]
|place      = [[Sarajevo]]
|attendance = 
|referee    = Georgios Poursanidis (GRE), Dariusz Zapolski (POL), Mihkel Zafer Yılmaz (TUR)
|points1    = [[Miralem Halilović|Halilović]] 16
|rebounds1  = Halilović 8
|assist1    = [[Džanan Musa|Musa]] 6
|points2    = [[Dee Bost|Bost]] 24
|rebounds2  = Minchev 8
|assist2    = [[Aleksandar Yanev|Georgiev]] 6
|result     = POB
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 24. august 2022.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2408/Montenegro-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|CG}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 27. august 2022.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2708/Bosnia-and-Herzegovina-France
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|FRA}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=1. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|BIH}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|HUN}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0109/Bosnia-and-Herzegovina-Hungary Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = EuroBasket 2022 – grupna faza
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=3. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|GER}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0309/Germany-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = EuroBasket 2022 – grupna faza
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=4. septembar 2022.
|time=17:45
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|SVN}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0409/Slovenia-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = EuroBasket 2022 – grupna faza
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=6. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|BIH}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|FRA}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0609/Bosnia-and-Herzegovina-France Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = EuroBasket 2022 – grupna faza
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=7. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|LTU}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0709/Lithuania-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = EuroBasket 2022 – grupna faza
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 11. novembar 2022.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/1111/Bosnia-and-Herzegovina-Hungary
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|MAĐ}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 14. novembar 2022.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/1411/France-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|FRA}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}

===2023.===
{{basketballbox collapsible
|date   = 23. februar 2023.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2302/Bosnia-and-Herzegovina-Montenegro
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|CG}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 26. februar 2023.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2602/Hungary-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|MAĐ}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}

== Ekipa ==
=== Trenutni sastav ===
Igrači pozvani za dvije kvalifikacijske utakmice za Svjetsko prvenstvo 2023. protiv [[Košarkaška reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] i [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuske]] koje će se igrati 24. i 27. augusta 2022, te za [[EuroBasket 2022.]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Selektor Adis Bećiragić objavio spisak igrača za Eurobasket, za  u dvije naredne Svjetsko prvenstvo  kvalifikacija naredne utakmice|url=https://basket.ba/selektor-adis-beciragic-objavio-spisak-igraca-za-eurobasket/|access-date=18 July 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Bosnia and Herzegovina during the 2023 FIBA World Cup European Qualifiers in August 2022|url=https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/team/Bosnia-and-Herzegovina|accessdate=18 July 2022}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team=košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine
| color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}}
&lt;!--list of players--&gt;
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = SVN | name = Amar Alibegović | pos = F | m = 2.06 | year = 1995 | month = 3 | date = 31 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Cedevita Olimpija|Olimpija]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Edin Atić | pos = G | m = 2.01 | year = 1997 | month = 1 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = GER | name = Rijad Avdić | pos = F | m = 2.01 | year = 1998 | month = 7 | date = 2 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = Münster}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = CRO | name = Sani Čampara | pos = G | m = 1.90 | year = 1999 | month = 3 | date = 3 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Split|Split]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Haris Delalić | pos = F | m = 2.04 | year = 1994 | month = 4 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat =  | name = Luka Garza | pos = C | m = 2.10 | year = 1998 | month = 12 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = ''Slobodan igrač''}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = CRO | name = Amar Gegić | pos = G | m = 2.00 | year = 1998 | month = 2 | date = 14 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Cibona|Cibona]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = FRA | name = Miralem Halilović | pos = F | m = 2.05 | year = 1991 | month = 7 | date = 22 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Nanterre 92|Nanterre]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Kenan Kamenjaš | pos = C | m = 2.07 | year = 2000 | month = 1 | date = 17 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Aleksandar Lazić | pos = F | m = 2.01 | year = 1996 | month = 6 | date = 10 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Mornar Bar|Mornar]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Džanan Musa | pos = F | m = 2.02 | year = 1999 | month = 5 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = USA | name = Jusuf Nurkić | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 8 | date = 23 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Portland Trail Blazers]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BEL | name = Ajdin Penava | pos = F | m = 2.06 | year = 1997 | month = 3 | date = 11 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = TUR | name = John Roberson | pos = G | m = 1.80 | year = 1988 | month = 10 | date = 28 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Manisa Büyükşehir Belediyespor|Manisa]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = KOS | name = Ismet Sejfić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 9 | date = 7 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KB Ylli|Ylli]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Emir Sulejmanović | pos = F | m = 2.04 | year = 1995 | month = 7 | date = 13 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB 1939 Canarias|Tenerife]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BEL | name = Adin Vrabac | pos = F | m = 2.05 | year = 1994 | month = 1 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = SVK | name = Jure Zubac | pos = F | m = 2.04 | year = 1995 | month = 3 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[BK Inter Bratislava|Inter Bratislava]]}}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
*{{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
| asst_coach=
*{{ZD|BIH}} Hajrudin Prolić
*{{ZD|BIH}} Azur Sakić
|otherlegend=
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – označava zadnji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – označava godine&lt;br /&gt;na dan 18. juli 2022.
}}

=== Postava ===
{{Košarkaška postava
 |linija_boja = 002395
 |alt_boja    = FFDF00
 |oznaka_boja = 000000
 |starter_c   = [[Jusuf Nurkić]]
 |starter_pf  = [[Miralem Halilović]]
 |starter_sf  = [[Džanan Musa]]
 |starter_sg  = [[Edin Atić]]
 |starter_pg  = [[John Roberson]]
 |klupa 1_c   = [[Luka Garza]]
 |klupa 1_pf = [[Emir Sulejmanović]]
 |klupa 1_sf = [[Amar Alibegović]]
 |klupa 1_sg = [[Aleksandar Lazić]]
 |klupa 1_pg = [[Amar Gegić]]
 |klupa 2_c  = [[Kenan Kamenjaš]]
 |klupa 2_pf = [[Ajdin Penava]]
 |klupa 2_sf = [[Adin Vrabac]]
 |klupa 2_sg = [[Rijad Avdić]]
 |klupa 2_pg = [[Sani Čampara]]
 |klupa 3_c  = [[Ismet Sejfić]]
 |klupa 3_pf = [[Jure Zubac]]
 |klupa 3_sf = [[Haris Delalić]]
}}

=== Važniji igrači ===
Trenutni važniji igrači iz Bosne i Hercegovine:
{{FIBA roster header|team=
| color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}}
&lt;!--list of players--&gt;
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BEL | name = Filip Adamović | pos = G | m = 1.80 | year = 1988 | month = 12 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Nedim Buza | pos = F | m = 2.02 | year = 1995 | month = 5 | date = 10 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Nedim Đedović | pos = F | m = 2.03 | year = 1997 | month = 2 | date = 16 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Club Melilla Baloncesto|Melilla]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Ibrahim Durmo | pos = C | m = 2.00 | year = 1997 | month = 1 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Aleksa Gatarić | pos = G | m = 1.86 | year = 2002 | month = 4 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Nemanja Gordić | pos = G | m = 1.94 | year = 1988 | month = 9 | date = 25 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Mornar Bar|Mornar]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Almir Hasandić | pos = G | m = 1.91 | year = 1990 | month = 10 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = SRB | name = Vojin Ilić | pos = F | m = 2.00 | year = 2000 | month = 8 | date = 9 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Vršac|Vršac]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Draško Knežević | pos = G | m = 1.88 | year = 1993 | month = 2 | date = 3 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Borac|Borac Banja Luka]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = POR | name = Markus Lončar | pos = C | m = 2.13 | year = 1996 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[FC Porto (košarka)|Porto]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat =  | name = Milan Milošević | pos = F | m = 2.02 | year = 1985 | month = 9 | date = 26 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = ''Slobodan igrač''}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Lazar Mutić | pos = F | m = 2.03 | year = 1999 | month = 1 | date = 6 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB Marbella|Marbella]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BEL | name = Muhamed Pašalić | pos = G | m = 1.92 | year = 1987 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Imran Polutak | pos = C  | m = 2.09 | year = 1996 | month = 7 | date = 9 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Njegoš Sikiraš | pos = C | m = 2.06 | year = 1999 | month = 9 | date = 11 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB Peñas Huesca|Peñas Huesca]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ROU | name = Andrija Stipanović | pos = C | m = 2.09 | year = 1986 | month = 12 | date = 18 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CS Universitatea Cluj-Napoca|Cluj Napoca]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Darko Talić | pos = G | m = 1.92 | year = 1998 | month = 2 | date = 23 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MKD | name = Obrad Tomić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK EuroNickel 2005|EuroNickel 2005]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = CRO | name = Đorđe Topolović | pos = C | m = 2.08 | year = 2001 | month = 10 | date = 7 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Vrijednosnice Osijek|Vrijednosnice]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = AUT | name = Tihomir Vranješ | pos = G | m = 1.96 | year = 1995 | month = 10 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Traiskirchen Lions]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Adi Zahiragić | pos = G | m = 1.87 | year = 1995 | month = 2 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Sutjeska|Sutjeska]]}}
&lt;!-- end list of players --&gt;
{{FIBA roster footer
| otherlegend =
*'''Klub''' – označava trenutni klub
*'''Godine''' – označava godine&lt;br /&gt;na dan 18. juli 2022.
}}

== Statistika ==
:'''''Podebljani''' igrači su još uvijek aktivni.''
{{col-begin}}
{{col-2}}

{|class=&quot;wikitable&quot;
|+Najviše nastupa
|-
!#!!Igrač!!Karijera!!Nastupi
|-
|1.
|[[Gordan Firić]]
|1993–2006.
|63
|-
|2.
|[[Samir Lerić]]
|1993–2005.
|61
|-
|3.
|'''[[Elmedin Kikanović]]'''
|2006–
|59
|-
|4.
|[[Jasmin Hukić]]
|1998–2005.
|54
|-
|5.
|[[Kenan Bajramović]]
|2001–2011.
|52
|-
|6.
|[[Mirza Teletović]]
|2003–2014.
|51
|-
|7.
|[[Adis Bećiragić]]
|1993–1999.
|45
|-
|8.
|[[Nenad Marković]]
|1994–2001.
|43
|-
|9.
|[[Elvir Ovčina]]
|1997–2005.
|40
|- 
|10.
|[[Ermin Jazvin]]
|2001–2011.
|39
|}
{{col-2}}
{|class=&quot;wikitable&quot;
|+Najviše postignutih poena
|-
!#!!Igrač!!Karijera!!Poeni
|-
|1.
|[[Nenad Marković]]
|1994–2001.
|840
|-
|2.
|[[Mirza Teletović]]
|2003–2014.
|655
|- 
|3.
|[[Gordan Firić]]
|1993–2006.
|639
|-
|4.
|[[Jasmin Hukić]]
|1998–2005.
|581
|-
|5.
|'''[[Elmedin Kikanović]]'''
|2006–
|500
|-
|6.
|[[Samir Avdić]]
|1993–1997.
|390
|-
|7.
|[[Samir Lerić]]
|1993–2005.
|388
|-
|8.
|[[Elvir Ovčina]]
|1997–2005.
|376
|-
|9.
|[[Damir Mršić]]
|2000–2006.
|345
|-
|10.
|[[Kenan Bajramović]]
|2001–2011.
|342
|}
{{col-end}}

== Selektori kroz historiju ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Period
! Ime
|-
| 1993.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Mirza Delibašić]]
|-
| 1993–1995.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Faruk Kulenović]]
|-
| 1995–2001.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Sabit Hadžić]]
|-
| 2001–2003.
| {{ZD|BIH}} [[Draško Prodanović]]
|-
| 2004–2006.
| {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]]
|-
| 2006–2008.
| {{ZD|BIH}} [[Nenad Marković]]
|-
| 2008–2010.
| {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]]
|-
| 2010–2012.
| {{ZD|BIH}} [[Sabit Hadžić]]
|-
| 2012–2013.
| {{ZD|HRV}} [[Aleksandar Petrović]]
|-
| 2014–2015.
| {{ZD|CG}} [[Duško Ivanović]]
|-
| 2016.
| {{ZD|HRV}} [[Damir Mulaomerović]]
|-
| 2017–2018.
| {{ZD|CG}} [[Duško Vujošević]]
|-
| 2018.
| {{ZD|HRV}} [[Jasmin Repeša]] (privremeno)
|-
| 2018–2022.
| {{ZD|BIH}} [[Vedran Bosnić]]
|-
| 2022–
| {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
|}

== Prijašnji sastavi ==
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1993}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1997}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1999}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2001}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2003}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2005}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2011}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2013}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2015}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak zvaničnih utakmica košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine|Spisak zvaničnih utakmica Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-20]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-18]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16]]

== Bilješke ==
&lt;references group=&quot;note&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.basket.ba/ Službeni sajt]
* [https://www.fiba.basketball/federation/Bosnia-and-Herzegovina Bosna i Hercegovina] na sajtu FIBA-e
* [https://www.eurobasket.com/Bosnia/basketball-National-Team.aspx Bosna i Hercegovina] na sajtu Eurobasket.com

{{Košarka u BiH}}
{{Evropske košarkaške reprezentacije}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
[[Kategorija:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke reprezentacije]]
[[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|BiH]]</text>
      <sha1>07m6lizrdv9803gwidogdbyl13xdfp8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>151040</id>
    <revision>
      <id>3427647</id>
      <parentid>3422709</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T22:00:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Filmwijker</username>
        <id>126738</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17926" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Budući sport}}
{{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje
| naziv_turnira          = Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.
| godina                 = 
| ostali_naslovi         = كأس العالم لكرة القدم 2022
| slika                  = Svjetsko prvenstvo 2022. logo.png
| veličina               = 120
| tekst                  = Službeni logo takmičenja
| država                 = Katar
| datumi                 = 20. novembar – 18. decembar 2022. (28 dana)
| br_ekipa               = 32 
| konfederacije          = 5 ili 6
| stadioni               = 8 &lt;small&gt;(u 5 gradova)&lt;/small&gt;
| gradovi                = 
| šampion_drugo          = 
| broj                   = 
| drugi_drugo            = 
| treći_drugo            = 
| četvrti_drugo          = 
| utakmice               = 
| golovi                 = 
| posjećenost            = 
| najbolji_strijelac     = 
| najbolji_igrač         = 
| najbolji_mladi_nogometaš = 
| najbolji_golman          = 
| fair_play                = 
| prethodnasezona          = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]
| sljedećasezona           = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|2026]]
| ažurirano                = 
}}
'''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.''' ({{Jez-ar|2022 كأس العالم لكرة القدم|Kaʾs al-ʿālam li-kurat al-qadam 2022}}) biće 22. po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje će se održati u [[Katar|Katru]] od 20. novembra do 18. decembra. Ovo će biti prvo Svjetsko prvenstvo koje će se održati u [[Arapski svijet|arapskom svijetu]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gulf-times.com/story/599599|title=Amir: 2022 World Cup Qatar a tournament for all Arabs|date=15. 7. 2018|website=Gulf-Times|language=en|access-date=13. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; i drugo Svjetsko prvenstvo u cijelosti odigrano u Aziji nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskog prvenstva 2002.]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u. Uz to, turnir će biti zadnji u kojem će se natjecati 32 reprezentacije, jer će se broj timova povećati na 48 na Svjetskom prvenstvu 2026. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Kanada|Kanadi]]. Aktuelni svjetski prvak je [[nogometna reprezentacija Francuske]].

Zbog visokih temperatura u Katru ljeti, ovo Svjetsko prvenstvo održati će se od kraja novembra do sredine decembra i u smanjenom vremenskom okviru od 28 dana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/news/fifa-executive-committee-confirms-november-december-event-period-for-q-2567789|title=FIFA World Cup 2022™ - News - FIFA Executive Committee confirms November/December event period for Qatar 2022 - FIFA.com|last=FIFA.com|website=www.fifa.com|language=en|access-date=13. 4. 2021|archive-date=25. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201025110453/https://www.fifa.com/worldcup/news/fifa-executive-committee-confirms-november-december-event-period-for-q-2567789|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Izbor domaćina==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! Zemlje kandidati
! 1. kolo
! 2. kolo
! 3. kolo
! 4. kolo
! Napomena
|-
| align=left| {{ZD|KAT}} Katar || 11 ||10 ||11 || bgcolor=CCFFCC|14 || align=left|&amp;nbsp; -
|-
| align=left| {{ZD|SAD}}[[SAD]]|| 3 || 5 ||6 ||bgcolor=FFCCCC|8 || align=left|&amp;nbsp; SAD su već imale SP 1994.
|-
| align=left| {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja]] ||4|| 5 ||bgcolor=FFCCCC|5||bgcolor=E0E0E0|- || align=left|&amp;nbsp;Bila već domaćin SP 2002.
|-
| align=left| {{ZD|JAP}} [[Japan]] || 3 ||bgcolor=FFCCCC| 2 ||bgcolor=E0E0E0|- ||bgcolor=E0E0E0|- || align=left|&amp;nbsp; Bio već domaćin SP 2002.
|-
| align=left| {{ZD|AUS}} [[Australija]] || bgcolor=FFCCCC|1 || bgcolor=E0E0E0|- ||bgcolor=E0E0E0|- ||bgcolor=E0E0E0|-|| align=left|&amp;nbsp; 
|-
|}
&lt;small&gt;Napomena: Trebalo je imati apsolutnu većinu, što odgovara 12 glasova. Dok taj uslov nije postignut, ispada po krugu kandidat sa najmanje glasova.
&lt;/small&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
vidi [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=160|Ekipa
!width=100|Kvalifikovana kao
!width=150|Datum osiguravanja kvalifikacije
!width=100|Broj prijašnjih nastupa
!width=80|Nastupa u nizu
!width=100|Posljednji nastup
!width=150|Najbolji plasman
|-
|style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|KAT}}[[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]]||Domaćin
|||0||0|| Još nikada||
|}

==Stadioni==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
![[Lusail]]&lt;br&gt;{{small|(region Doha)}}
![[Al Khor (grad)|Al Khor]]
!colspan=2|[[Doha]]
|-
|[[Lusail Iconic Stadium]]
|[[Al Bayt Stadium]]
|[[Ras Abu Aboud Stadium]]
|[[Al Thumama Stadium]]
|-
|Kapacitet: '''80.000'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(u izgradnji)''&lt;/small&gt;
|Kapacitet: '''60.000'''&lt;ref&gt;{{cite news |title=Al Bayt Stadium: A uniquely Qatari stadium, to rival the best in the world |url=https://www.sc.qa/en/stadiums/al-bayt-stadium |date=8. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(u izgradnji)''&lt;/small&gt;
|Kapacitet: '''40.000'''&lt;ref&gt;{{cite news |title=Qatar Foundation Stadium: An amazing experience for fans &amp; a bright future for football |url=https://www.sc.qa/en/stadiums/qatar-foundation-stadium |date=8. 1. 2018|access-date=28. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180108175652/https://www.sc.qa/en/stadiums/qatar-foundation-stadium |archive-date=8. 1. 2018 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(u izgradnji)''&lt;/small&gt;
|Kapacitet: '''40.000'''&lt;ref&gt;{{cite news |title=Al Thuymama Stadium: A tribute to our region |url=https://www.sc.qa/en/stadiums/al-thumama-stadium |date=28. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(u izgradnji)''&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:Lusail Iconic Stadium final render.jpg|200px]]
| 
|[[Datoteka:CG rendering of Ras Abu Aboud Stadium crop.jpg|alt=|200x200px]]
|
|-
!rowspan=&quot;1&quot; colspan=&quot;2&quot;|Gradovi domaćini u Katru{{location map+|float=center|Katar|width=385|caption=|places=
{{Lokacijska karta~|Katar|lat=25.4269|long=51.5045|position=right|label=[[Lusail]]}}
{{Lokacijska karta~|Katar|lat=25.2870|long=51.5310|position=right|label=[[Doha]]}}
{{Lokacijska karta~|Katar|lat=25.6819|long=51.4969|position=right|label=[[Al-Khor]]}}
{{Lokacijska karta~|Katar|lat=25.1680|long=51.5976|position=right|label=[[Al-Wakrah]]}}
{{Lokacijska karta~|Katar|lat=25.2483|long=51.4105|position=left|label=[[Al-Rayyan]]}}
}}
!rowspan=&quot;1&quot; colspan=&quot;2&quot;|Stadioni u regionu Doha {{location map+|float=center|Katar Doha|width=300|caption=|places=
{{Lokacijska karta~|Katar Doha|lat=25.3140|long=51.4416|position=right|label=[[Education City|Education]]}}
{{Lokacijska karta~|Katar Doha|lat=25.2846|long=51.5755|position=bottom|label=[[Ras Abu Aboud|Abu Aboud]]}}
{{Lokacijska karta~|Katar Doha|lat=25.2635|long=51.4481|position=right|label=[[Aspire Zone|Khalifa]]}}
{{Lokacijska karta~|Katar Doha|lat=25.2316|long=51.5413|position=right|label=[[Al Thumama (Doha)|Thumama]]}}
}}
|-
!colspan=3|[[Al Rayyan (grad)|Al Rayyan]]&lt;br&gt;{{small|(region Doha)}}
![[Al Wakrah]]
|-
|[[Education City Stadium]]
|[[Al Rayyan Stadium]]
|[[Khalifa International Stadium]]
|[[Al Janoub Stadium]]
|-
|Kapacitet: '''45.350'''&lt;ref&gt;{{cite news |title=Ras Abu Aboud Stadium: A legacy for the community |url=https://www.sc.qa/en/stadiums/ras-abu-aboud-stadium |date=28. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
|Kapacitet: '''44.740'''&lt;ref&gt;{{cite news |title=Al Rayyan Stadium: The gateway to the desert opens its doors to the world |url=https://www.sc.qa/en/stadiums/al-rayyan-stadium |date=}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(privremeno proširen)''&lt;/small&gt;
|Kapacitet: '''40.000'''&lt;ref&gt;{{cite news |title=Khalifa International Stadium: Qatar's most historic stadium &amp; a crucial player for 2022 |url=https://www.sc.qa/en/stadiums/khalifa-international-stadium |date=28. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;&lt;small&gt;''(nadograđen)''&lt;/small&gt;
|Kapacitet: '''40.000'''&lt;ref&gt;{{cite news |title=Tradition and innovation come together as striking Al Janoub Stadium in Al Wakrah City is opened |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/tradition-and-innovation-come-together-as-striking-al-janoub-stadium-in-al-wakra |date=28. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Aerial view of Education City Stadium and Oxygen Park in Al Rayyan (Education City Stadium) crop.jpg|200px]]
|[[Datoteka:Al-rayyan-stadium.jpg|200px]]
|
|[[Datoteka:Visita ao estádio de futebol Al Janoub.jpg|200px]]
|}

== Grupna faza ==
{| class=&quot;wikitable collapsible uncollapsed&quot;
|-
! {{Anchor|Tiebreakers}} Dodatni kriteriji za plasman
|-
|Plasman ekipa u grupnoj fazi određuje se po sljedećim kriterijima:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url= https://digitalhub.fifa.com/m/2744a0a5e3ded185/original/FIFA-World-Cup-Qatar-2022-Regulations_EN.pdf |title= Regulations – FIFA World Cup Qatar 2022 |publisher= FIFA |date= 15. 12. 2021 |access-date= 30. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

# Bodovi iz svih utakmica u grupi;
# Gol-razlika u svim utakmicama u grupi;
# Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi;
# Bodovi osvojeni u utakmicama između ekipa čiji se plasman određuje;
# Gol-razlika u utakmicama između ekipa čiji se plasman određuje;
# Broj postignutih golova u utakmicama između ekipa čiji se plasman određuje;
# Bodovi za fer-plej u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje može se primijeniti na nekog igrača u jednoj utakmici): {{unordered list|
 | Žuti karton: −1 bod;
 | Indirektni crveni karton (drugi žuti): −3 boda;
 | Direktni crveni karton: −4 boda;
 | Žuti karton i direktni crveni: −5 bodova;
 }}
# Izvlačenje kuglica.
|}
=== Grupa A ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 – grupa A}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tabeli}}
! width=&quot;250px&quot;|Ekipa
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Postignuti golovi}}
!{{abbr|G-|Primljeni golovi}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između broja postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak takmičenja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|KAT}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.#Osmina finala|plasman u osminu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|EKV}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|SEN}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|NIZ}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|}

=== Grupa B ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 – grupa B}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tabeli}}
! width=&quot;250px&quot;|Ekipa
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Postignuti golovi}}
!{{abbr|G-|Primljeni golovi}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između broja postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak takmičenja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|ENG}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.#Osmina finala|plasman u osminu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|IRN}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|SAD}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|WAL}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|}

=== Grupa C ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 – grupa C}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tabeli}}
! width=&quot;250px&quot;|Ekipa
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Postignuti golovi}}
!{{abbr|G-|Primljeni golovi}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između broja postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak takmičenja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|ARG}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.#Osmina finala|plasman u osminu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|SAU}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|MEX}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|POLJ}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|}

=== Grupa D ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 – grupa D}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tabeli}}
! width=&quot;250px&quot;|Ekipa
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Postignuti golovi}}
!{{abbr|G-|Primljeni golovi}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između broja postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak takmičenja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|FRA}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.#Osmina finala|plasman u osminu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|AUS}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|DAN}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|TUN}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|}

=== Grupa E ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 – grupa E}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tabeli}}
! width=&quot;250px&quot;|Ekipa
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Postignuti golovi}}
!{{abbr|G-|Primljeni golovi}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između broja postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak takmičenja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|ŠPA}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.#Osmina finala|plasman u osminu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|KOS}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|NJE}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|JAP}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|}

=== Grupa F ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 – grupa F}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tabeli}}
! width=&quot;250px&quot;|Ekipa
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Postignuti golovi}}
!{{abbr|G-|Primljeni golovi}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između broja postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak takmičenja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|BEL}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.#Osmina finala|plasman u osminu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|KAN}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|MAR}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|HRV}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|}

=== Grupa G ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 – grupa G}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tabeli}}
! width=&quot;250px&quot;|Ekipa
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Postignuti golovi}}
!{{abbr|G-|Primljeni golovi}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između broja postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak takmičenja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|BRA}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.#Osmina finala|plasman u osminu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|SRB}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|ŠVI}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|KAM}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|}

=== Grupa H ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 – grupa H}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Trenutna pozicija na tabeli}}
! width=&quot;250px&quot;|Ekipa
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj ostvarenih pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Postignuti golovi}}
!{{abbr|G-|Primljeni golovi}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između broja postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak takmičenja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;1.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|POR}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.#Osmina finala|plasman u osminu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|&lt;center&gt;2.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|GAN}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;3.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|URU}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|-
|&lt;center&gt;4.&lt;/center&gt;
| align=left|{{NOG|JKO}}
|0
|0
|0
|0
|0
|0
| 0
|'''0'''
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|FIFA World Cup 2022}}
* {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}

{{Svjetsko prvenstvo u nogometu}}
{{FIFA SP 2022.}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|*]]
[[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2022]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Kataru]]
[[Kategorija:2022. u nogometu]]
[[Kategorija:2022. u Kataru]]</text>
      <sha1>agsdy3w888ujs4m9kywynmfmz26wodi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Osvajači UEFA Superkupa</title>
    <ns>10</ns>
    <id>168596</id>
    <revision>
      <id>3427692</id>
      <parentid>3338907</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T10:26:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3607" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Osvajači UEFA Superkupa
| naslov      = [[Spisak osvajača UEFA Superkupa|Osvajači]] [[UEFA Superkup]]a
| naslovstil  = background:#ffd700; color:black;
| iznadstil   = background:#ffd700; color:black;
| ispodstil   = background:#ffd700; color:black;
| grupastil   = background:#ffd700; color:black;
| podaciklasa = hlist

| grupa1      = [[UEFA Liga prvaka|KEŠ / LP]] – [[UEFA Kup pobjednika kupova|KPK]]
| podaci1     = 
* '''[[UEFA Superkup 1973.|1973]]''': [[AFC Ajax|Ajax]]
* '''[[UEFA Superkup 1975.|1975]]''': [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]
* '''[[UEFA Superkup 1976.|1976]]''': [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
* '''[[UEFA Superkup 1977.|1977]]''': [[Liverpool FC|Liverpool]]
* '''[[UEFA Superkup 1978.|1978]]''': [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
* '''[[UEFA Superkup 1979.|1979]]''': [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
* '''[[UEFA Superkup 1980.|1980]]''': [[Valencia CF|Valencia]]
* '''[[UEFA Superkup 1982.|1982]]''': [[Aston Villa FC|Aston Villa]]
* '''[[UEFA Superkup 1983.|1983]]''': [[Aberdeen FC|Aberdeen]]
* '''[[UEFA Superkup 1984.|1984]]''': [[Juventus FC|Juventus]]
* '''[[UEFA Superkup 1986.|1986]]''': [[FCSB|Steaua]]
* '''[[UEFA Superkup 1987.|1987]]''': [[FC Porto|Porto]]
* '''[[UEFA Superkup 1988.|1988]]''': [[KV Mechelen|Mechelen]]
* '''[[UEFA Superkup 1989.|1989]]–[[UEFA Superkup 1990.|1990]]''': [[AC Milan|Milan]]
* '''[[UEFA Superkup 1991.|1991]]''': [[Manchester United FC|Manchester United]]
* '''[[UEFA Superkup 1992.|1992]]''': [[FC Barcelona|Barcelona]]
* '''[[UEFA Superkup 1993.|1993]]''': [[Parma Calcio 1913|Parma]]
* '''[[UEFA Superkup 1994.|1994]]''': [[AC Milan|Milan]]
* '''[[UEFA Superkup 1995.|1995]]''': [[AFC Ajax|Ajax]]
* '''[[UEFA Superkup 1996.|1996]]''': [[Juventus FC|Juventus]]
* '''[[UEFA Superkup 1997.|1997]]''': [[FC Barcelona|Barcelona]]
* '''[[UEFA Superkup 1998.|1998]]''': [[Chelsea FC|Chelsea]]
* '''[[UEFA Superkup 1999.|1999]]''': [[SS Lazio|Lazio]]

| grupa2      = [[UEFA Liga prvaka|LP]] – [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / EL]]
| podaci2     = 
* '''[[UEFA Superkup 2000.|2000]]''': [[Galatasaray SK|Galatasaray]]
* '''[[UEFA Superkup 2001.|2001]]''': [[Liverpool FC|Liverpool]]
* '''[[UEFA Superkup 2002.|2002]]''': [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
* '''[[UEFA Superkup 2003.|2003]]''': [[AC Milan|Milan]]
* '''[[UEFA Superkup 2004.|2004]]''': [[Valencia CF|Valencia]]
* '''[[UEFA Superkup 2005.|2005]]''': [[Liverpool FC|Liverpool]]
* '''[[UEFA Superkup 2006.|2006]]''': [[Sevilla FC|Sevilla]]
* '''[[UEFA Superkup 2007.|2007]]''': [[AC Milan|Milan]]
* '''[[UEFA Superkup 2008.|2008]]''': [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit]]
* '''[[UEFA Superkup 2009.|2009]]''': [[FC Barcelona|Barcelona]]
* '''[[UEFA Superkup 2010.|2010]]''': [[Atlético Madrid]]
* '''[[UEFA Superkup 2011.|2011]]''': [[FC Barcelona|Barcelona]]
* '''[[UEFA Superkup 2012.|2012]]''': [[Atlético Madrid]]
* '''[[UEFA Superkup 2013.|2013]]''': [[FC Bayern München|Bayern]]
* '''[[UEFA Superkup 2014.|2014]]''': [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
* '''[[UEFA Superkup 2015.|2015]]''': [[FC Barcelona|Barcelona]]
* '''[[UEFA Superkup 2016.|2016]]–[[UEFA Superkup 2017.|2017]]''': [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
* '''[[UEFA Superkup 2018.|2018]]''': [[Atlético Madrid]]
* '''[[UEFA Superkup 2019.|2019]]''': [[Liverpool FC|Liverpool]]
* '''[[UEFA Superkup 2020.|2020]]''': [[FC Bayern München|Bayern]]
* '''[[UEFA Superkup 2021.|2021]]''': [[Chelsea FC|Chelsea]]
* '''[[UEFA Superkup 2022.|2022]]''': [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:UEFA Superkup| ]]
[[Kategorija:Nogometne navigacione kutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>62rcg0tv9nc0nekekv4mv5j83inh8q6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhsin Rizvić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176793</id>
    <revision>
      <id>3427649</id>
      <parentid>3407221</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T22:32:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6518" xml:space="preserve">'''Muhsin Rizvić''' (Sarajevo, 14. aprila 1930 - Sarajevo, 9. juna 1994) bio je bosanskohercegovački književnik.

== Biografija ==

=== Djetinjstvo ===

=== Edukacija ===
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Godine 1960. diplomirao je historiju jugoslavenske književnosti i srpski jezik na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Svoju doktorsku disertaciju &quot;Književno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba Austrougarske vladavine&quot; odbranio je 1971. godine na Filozofskom fakultetu Univeziteta u Sarajevu.

=== Akademske djelatnosti ===
* Rad na Institutu za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu
* Profesor historije jugoslavenskih književnosti XVIII i XIX vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Profesor Metodologije i tehnike naucnog rada na postdiplomskom studiju knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Gost predavač na Univerzitetima na području bivše Jugoslavije (Dubrovnik, Novi Sad, Zagreb, Skoplje, Beograd)

=== Ostale djelatnosti, funkcije i angažmani ===
* Sekretar saveza slavističkih društava bivše Jugoslavije
* Urednik bigrafsko-bibliografskog leksikona Jugoslavenskih pisaca
* Član komisije za izradu historije književnosti BiH u Akademiji nauka i umjetnosti BiH
* Član u organima upravljanja različitih značajnih naučnih institucija u Sarajevu (Institut za jezik i književnost, Orijentalni institut, Seminar za strane slaviste, Muzej književnosti BiH itd.)

== Bibliografija &lt;ref name=Bibliografija&gt;Muhsin Rizvić: Bibliografija, http://www.muhsinrizvic.ba/MRizvic12.swf&lt;/ref&gt; ==
'''Knjige:'''
# IZNAD I ISPOD TEKSTA. OGLEDI I KRITIKE, Svjetlost, Sarajevo, 1969., lat., p.&amp;nbsp;215
# BEHAR. KNJIŽEVNOISTORIJSKA MONOGRAFIJA, Svjetlost, Sarajevo, 1971.
# KNJIŽEVNO STVARANJE MUSLIMANSKIH PISACA U BOSNI I HERCEGOVINI U DOBA AUSTROUGARSKE VLADAVINE. (Akademija nauka i umjetnosti BiH, Djela, XLVI/1-2), Sarajevo, 1973. - II izd.: BOSANSKO-MUSLIMANSKA KNJIZEVNOST U DOBA PREPORODA 1887.-1918., Mešihat islamske zajednice BiH, El-Kalem, Izdavačka djelatnost, (Biblioteka: Kulturna baština), Sarajevo, 1990., lat., p.&amp;nbsp;581
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA, Svjetlost, Zavod za uđbenike, Sarajevo, 1976, lat., p.&amp;nbsp;254
# BOSANSKOHERCEGOVAČKE KNJIŽEVNE STUDIJE; IRO Veselin Masleša, OO Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1980., lat., p.&amp;nbsp;424
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA II, Svjetlost, Sarajevo, Zavod za uđbenike i nastavna sredstva, Nastavna biblioteka, knj. 104., Sarajevo, 1984., lat., 215
# PREGLED KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE, SOUR Veselin Masleša, IRO Sarajevo, OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1985., lat., p.&amp;nbsp;215 
# TOKOVI I STVARAOCI KNJIŽEVNE BOSNE, Univerzal, Tuzla, 1986., lat., p.&amp;nbsp;315
# KROZ GORSKI VIJENAC INTERPRETACIJA I TEKSTUALNO-KOMPARATIVNA STUDIJA O STRUKTURI, Svjetlost, Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;444
# IZMEDJU VUKA I GAJA, Izdavačka djelatnost NIPRO Oslobodjenje, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;384
# PANORAMA BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1994., lat., p.&amp;nbsp;447
# BOSANSKI MUSLIMANI U ANDRICEVU SVIJETU, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1995., lat., p.&amp;nbsp;686
# BOSNA I BOŠNJACI, JEZIK I PISMO, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 1999., lat., p.&amp;nbsp;68
# KNJIŽEVNE STUDIJE, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2005., lat., p.&amp;nbsp;548

'''Kritični Tekstovi:'''
# Mihovil Kombol o književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Izraz, 1982., 5-6, 468-485.
# Estetski arhaizam Matije Divkovića, Literat...zbor, 1982., 5, 33-54; Zbornik radova o Matiji Divkoviću, Institut za jezik i književnost u Sarajevu, 1982., 145-162.
# Ekspoze o unutarnjem kontinuitetu, Odjek, 1971., 5, 10; 6, 18.
# Satirični mehanizam u Jazavcu pred sudom, Život, 1983., 7-8, 78-88.
# Šantićeva antologija, Izraz, 1983., 5, 361-367.
# Buntovno-aktivistički Kranjčević, Pregled, 1965., 7-8, 43-72.
# Meditativno-pesimistički Kranjčević, Život, 1965., 6, 3-20, 7-8, 68-83.
# Jevrejska književnost između dva rata, Izraz, 1980., 6, 538-563, 7, 47-66, Pe’Amim, 1982., 14, 107–131.
# Prohod kroz djelo Maka Dizdara, Odjek, 1981., 4.
# Relativizam kao struktura i poetika romana Derviš i smrt, Život, 1984., 3-4, 294-300.
# Ogled o Begićevu eseju, Život, 1981., 7-8, 100-106.
# Književna kritika u “Bosanskoj vili”, – Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, II/1964., 337-403.
# Traume djetinjstva i zavičaja u poeziji Anđelka Vuletića, – Odjek, 25/1972., 13, 11, od 1. do 15. jula.
# Teze za pristup izučavanju bosanskohercegovačke književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju, Godišnjak Instituta za književnost, III-IV, 1975., 227–231.
# Socijalna problematika u književnom stvaranju muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Referat na Drugoj naučnoj konferenciji seminara za makedonski jazik, literatura i kultura, Ohrid, 1975.
# Turski folklor u bosanskohercegovačkim časopisima i njegovi tragovi u djelima nekih bosansko—muslimanskih pisaca, Referat na Prvom internacionalnom kongresu turskog folklora, Istanbul, 1975.
# “Komšije”– vezivna odredba proze Svetozara Ćorovića, Most, 1975., 5-6, 13-22.
# Pisma muslimanskih krajišnika pisana bosančicom od XVI. do sredine XIX. stoljeća kao oblik stare epistolarne književnosti, Godišnjak Instituta za jezik i književnost, 1976., V, 217-264.
# Stvaralački doživljaj i čitalačka recepcija u književnosti Muslimana na orijentalnim jezicima, Književna istorija, 10/1977., 37, 3-12.

== Nagrade ==
* Republička nagrada za naučni rad &quot;Veselin Masleša&quot; (1973) za knjigu Behar
* 27-Julska nagrada (1975) za disertaciju

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Muslimani_u_andricevom_svijetu_MRizvic.pdf Bosanski Muslimani u Andrićevu svijetu]
*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/MRizvic-Bosna_i_Bosnjaci_%20jezik_i_pismo.pdf Bosna i Bošnjaci. Jezik i pismo]
*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Rizvic-Knjizevne%20studije.pdf Književne studije]

{{DEFAULTSORT:Rizvić, Muhsin}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>fdsv1o2gy590apftsfq51vlglnpuofy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427650</id>
      <parentid>3427649</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T22:36:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6858" xml:space="preserve">'''Muhsin Rizvić''' (Sarajevo, 14. aprila 1930 - Sarajevo, 9. juna 1994) bio je bosanskohercegovački književnik.

== Biografija ==

=== Djetinjstvo ===

=== Edukacija ===
Rođen je 14. aprila 1930. godine u alimskoj porodici u [[Mostar|Mostaru]] koja je porijeklom iz [[Konjic|Konjica]]. Sin je Husein ef. Rizvića, [[Muderris|muderisa]] i [[Kaligrafija|kaligrafa]] koji je poznavao [[Arapski jezik|arapski]] i [[turski jezik]]. Muhsin je imao mlađeg brata Ismeta (1933-1992) koji je bio slikar i akvarelista. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Godine 1960. diplomirao je historiju jugoslavenske književnosti i srpski jezik na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Svoju doktorsku disertaciju &quot;Književno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba Austrougarske vladavine&quot; odbranio je 1971. godine na Filozofskom fakultetu Univeziteta u Sarajevu.

=== Akademske djelatnosti ===
* Rad na Institutu za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu
* Profesor historije jugoslavenskih književnosti XVIII i XIX vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Profesor Metodologije i tehnike naucnog rada na postdiplomskom studiju knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Gost predavač na Univerzitetima na području bivše Jugoslavije (Dubrovnik, Novi Sad, Zagreb, Skoplje, Beograd)

=== Ostale djelatnosti, funkcije i angažmani ===
* Sekretar saveza slavističkih društava bivše Jugoslavije
* Urednik bigrafsko-bibliografskog leksikona Jugoslavenskih pisaca
* Član komisije za izradu historije književnosti BiH u Akademiji nauka i umjetnosti BiH
* Član u organima upravljanja različitih značajnih naučnih institucija u Sarajevu (Institut za jezik i književnost, Orijentalni institut, Seminar za strane slaviste, Muzej književnosti BiH itd.)

== Bibliografija &lt;ref name=Bibliografija&gt;Muhsin Rizvić: Bibliografija, http://www.muhsinrizvic.ba/MRizvic12.swf&lt;/ref&gt; ==
'''Knjige:'''
# IZNAD I ISPOD TEKSTA. OGLEDI I KRITIKE, Svjetlost, Sarajevo, 1969., lat., p.&amp;nbsp;215
# BEHAR. KNJIŽEVNOISTORIJSKA MONOGRAFIJA, Svjetlost, Sarajevo, 1971.
# KNJIŽEVNO STVARANJE MUSLIMANSKIH PISACA U BOSNI I HERCEGOVINI U DOBA AUSTROUGARSKE VLADAVINE. (Akademija nauka i umjetnosti BiH, Djela, XLVI/1-2), Sarajevo, 1973. - II izd.: BOSANSKO-MUSLIMANSKA KNJIZEVNOST U DOBA PREPORODA 1887.-1918., Mešihat islamske zajednice BiH, El-Kalem, Izdavačka djelatnost, (Biblioteka: Kulturna baština), Sarajevo, 1990., lat., p.&amp;nbsp;581
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA, Svjetlost, Zavod za uđbenike, Sarajevo, 1976, lat., p.&amp;nbsp;254
# BOSANSKOHERCEGOVAČKE KNJIŽEVNE STUDIJE; IRO Veselin Masleša, OO Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1980., lat., p.&amp;nbsp;424
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA II, Svjetlost, Sarajevo, Zavod za uđbenike i nastavna sredstva, Nastavna biblioteka, knj. 104., Sarajevo, 1984., lat., 215
# PREGLED KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE, SOUR Veselin Masleša, IRO Sarajevo, OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1985., lat., p.&amp;nbsp;215 
# TOKOVI I STVARAOCI KNJIŽEVNE BOSNE, Univerzal, Tuzla, 1986., lat., p.&amp;nbsp;315
# KROZ GORSKI VIJENAC INTERPRETACIJA I TEKSTUALNO-KOMPARATIVNA STUDIJA O STRUKTURI, Svjetlost, Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;444
# IZMEDJU VUKA I GAJA, Izdavačka djelatnost NIPRO Oslobodjenje, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;384
# PANORAMA BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1994., lat., p.&amp;nbsp;447
# BOSANSKI MUSLIMANI U ANDRICEVU SVIJETU, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1995., lat., p.&amp;nbsp;686
# BOSNA I BOŠNJACI, JEZIK I PISMO, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 1999., lat., p.&amp;nbsp;68
# KNJIŽEVNE STUDIJE, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2005., lat., p.&amp;nbsp;548

'''Kritični Tekstovi:'''
# Mihovil Kombol o književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Izraz, 1982., 5-6, 468-485.
# Estetski arhaizam Matije Divkovića, Literat...zbor, 1982., 5, 33-54; Zbornik radova o Matiji Divkoviću, Institut za jezik i književnost u Sarajevu, 1982., 145-162.
# Ekspoze o unutarnjem kontinuitetu, Odjek, 1971., 5, 10; 6, 18.
# Satirični mehanizam u Jazavcu pred sudom, Život, 1983., 7-8, 78-88.
# Šantićeva antologija, Izraz, 1983., 5, 361-367.
# Buntovno-aktivistički Kranjčević, Pregled, 1965., 7-8, 43-72.
# Meditativno-pesimistički Kranjčević, Život, 1965., 6, 3-20, 7-8, 68-83.
# Jevrejska književnost između dva rata, Izraz, 1980., 6, 538-563, 7, 47-66, Pe’Amim, 1982., 14, 107–131.
# Prohod kroz djelo Maka Dizdara, Odjek, 1981., 4.
# Relativizam kao struktura i poetika romana Derviš i smrt, Život, 1984., 3-4, 294-300.
# Ogled o Begićevu eseju, Život, 1981., 7-8, 100-106.
# Književna kritika u “Bosanskoj vili”, – Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, II/1964., 337-403.
# Traume djetinjstva i zavičaja u poeziji Anđelka Vuletića, – Odjek, 25/1972., 13, 11, od 1. do 15. jula.
# Teze za pristup izučavanju bosanskohercegovačke književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju, Godišnjak Instituta za književnost, III-IV, 1975., 227–231.
# Socijalna problematika u književnom stvaranju muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Referat na Drugoj naučnoj konferenciji seminara za makedonski jazik, literatura i kultura, Ohrid, 1975.
# Turski folklor u bosanskohercegovačkim časopisima i njegovi tragovi u djelima nekih bosansko—muslimanskih pisaca, Referat na Prvom internacionalnom kongresu turskog folklora, Istanbul, 1975.
# “Komšije”– vezivna odredba proze Svetozara Ćorovića, Most, 1975., 5-6, 13-22.
# Pisma muslimanskih krajišnika pisana bosančicom od XVI. do sredine XIX. stoljeća kao oblik stare epistolarne književnosti, Godišnjak Instituta za jezik i književnost, 1976., V, 217-264.
# Stvaralački doživljaj i čitalačka recepcija u književnosti Muslimana na orijentalnim jezicima, Književna istorija, 10/1977., 37, 3-12.

== Nagrade ==
* Republička nagrada za naučni rad &quot;Veselin Masleša&quot; (1973) za knjigu Behar
* 27-Julska nagrada (1975) za disertaciju

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Muslimani_u_andricevom_svijetu_MRizvic.pdf Bosanski Muslimani u Andrićevu svijetu]
*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/MRizvic-Bosna_i_Bosnjaci_%20jezik_i_pismo.pdf Bosna i Bošnjaci. Jezik i pismo]
*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Rizvic-Knjizevne%20studije.pdf Književne studije]

{{DEFAULTSORT:Rizvić, Muhsin}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>8lcbtpgevslxecf9fs6b4zistodh2xc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427651</id>
      <parentid>3427650</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T22:39:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7110" xml:space="preserve">'''Muhsin Rizvić''' (Sarajevo, 14. aprila 1930 - Sarajevo, 9. juna 1994) bio je bosanskohercegovački književnik.

== Biografija ==

=== Djetinjstvo ===

Rođen je 14. aprila 1930. godine u alimskoj porodici u [[Mostar|Mostaru]] koja je porijeklom iz [[Konjic|Konjica]]. Sin je Husein ef. Rizvića, [[Muderris|muderisa]] i [[Kaligrafija|kaligrafa]] koji je poznavao [[Arapski jezik|arapski]] i [[turski jezik]]. Muhsin je imao mlađeg brata Ismeta (1933-1992) koji je bio slikar i akvarelista. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Godine 1960. diplomirao je historiju jugoslavenske književnosti i srpski jezik na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Svoju doktorsku disertaciju &quot;Književno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba Austrougarske vladavine&quot; odbranio je 1971. godine na Filozofskom fakultetu Univeziteta u Sarajevu. Bio je član Saveza književnika Jugoslavije. 

Godine 1966. oženio se sa Behijom Akšamijom, doktoricom interne medicine, sa kojom je imao kćerku Selmu, danas univerzitetsku profesoricu elektrotehnike i računarske grafike na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. 

=== Akademske djelatnosti ===
* Rad na Institutu za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu
* Profesor historije jugoslavenskih književnosti XVIII i XIX vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Profesor Metodologije i tehnike naucnog rada na postdiplomskom studiju knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Gost predavač na Univerzitetima na području bivše Jugoslavije (Dubrovnik, Novi Sad, Zagreb, Skoplje, Beograd)

=== Ostale djelatnosti, funkcije i angažmani ===
* Sekretar saveza slavističkih društava bivše Jugoslavije
* Urednik bigrafsko-bibliografskog leksikona Jugoslavenskih pisaca
* Član komisije za izradu historije književnosti BiH u Akademiji nauka i umjetnosti BiH
* Član u organima upravljanja različitih značajnih naučnih institucija u Sarajevu (Institut za jezik i književnost, Orijentalni institut, Seminar za strane slaviste, Muzej književnosti BiH itd.)

== Bibliografija &lt;ref name=Bibliografija&gt;Muhsin Rizvić: Bibliografija, http://www.muhsinrizvic.ba/MRizvic12.swf&lt;/ref&gt; ==
'''Knjige:'''
# IZNAD I ISPOD TEKSTA. OGLEDI I KRITIKE, Svjetlost, Sarajevo, 1969., lat., p.&amp;nbsp;215
# BEHAR. KNJIŽEVNOISTORIJSKA MONOGRAFIJA, Svjetlost, Sarajevo, 1971.
# KNJIŽEVNO STVARANJE MUSLIMANSKIH PISACA U BOSNI I HERCEGOVINI U DOBA AUSTROUGARSKE VLADAVINE. (Akademija nauka i umjetnosti BiH, Djela, XLVI/1-2), Sarajevo, 1973. - II izd.: BOSANSKO-MUSLIMANSKA KNJIZEVNOST U DOBA PREPORODA 1887.-1918., Mešihat islamske zajednice BiH, El-Kalem, Izdavačka djelatnost, (Biblioteka: Kulturna baština), Sarajevo, 1990., lat., p.&amp;nbsp;581
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA, Svjetlost, Zavod za uđbenike, Sarajevo, 1976, lat., p.&amp;nbsp;254
# BOSANSKOHERCEGOVAČKE KNJIŽEVNE STUDIJE; IRO Veselin Masleša, OO Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1980., lat., p.&amp;nbsp;424
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA II, Svjetlost, Sarajevo, Zavod za uđbenike i nastavna sredstva, Nastavna biblioteka, knj. 104., Sarajevo, 1984., lat., 215
# PREGLED KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE, SOUR Veselin Masleša, IRO Sarajevo, OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1985., lat., p.&amp;nbsp;215 
# TOKOVI I STVARAOCI KNJIŽEVNE BOSNE, Univerzal, Tuzla, 1986., lat., p.&amp;nbsp;315
# KROZ GORSKI VIJENAC INTERPRETACIJA I TEKSTUALNO-KOMPARATIVNA STUDIJA O STRUKTURI, Svjetlost, Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;444
# IZMEDJU VUKA I GAJA, Izdavačka djelatnost NIPRO Oslobodjenje, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;384
# PANORAMA BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1994., lat., p.&amp;nbsp;447
# BOSANSKI MUSLIMANI U ANDRICEVU SVIJETU, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1995., lat., p.&amp;nbsp;686
# BOSNA I BOŠNJACI, JEZIK I PISMO, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 1999., lat., p.&amp;nbsp;68
# KNJIŽEVNE STUDIJE, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2005., lat., p.&amp;nbsp;548

'''Kritični Tekstovi:'''
# Mihovil Kombol o književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Izraz, 1982., 5-6, 468-485.
# Estetski arhaizam Matije Divkovića, Literat...zbor, 1982., 5, 33-54; Zbornik radova o Matiji Divkoviću, Institut za jezik i književnost u Sarajevu, 1982., 145-162.
# Ekspoze o unutarnjem kontinuitetu, Odjek, 1971., 5, 10; 6, 18.
# Satirični mehanizam u Jazavcu pred sudom, Život, 1983., 7-8, 78-88.
# Šantićeva antologija, Izraz, 1983., 5, 361-367.
# Buntovno-aktivistički Kranjčević, Pregled, 1965., 7-8, 43-72.
# Meditativno-pesimistički Kranjčević, Život, 1965., 6, 3-20, 7-8, 68-83.
# Jevrejska književnost između dva rata, Izraz, 1980., 6, 538-563, 7, 47-66, Pe’Amim, 1982., 14, 107–131.
# Prohod kroz djelo Maka Dizdara, Odjek, 1981., 4.
# Relativizam kao struktura i poetika romana Derviš i smrt, Život, 1984., 3-4, 294-300.
# Ogled o Begićevu eseju, Život, 1981., 7-8, 100-106.
# Književna kritika u “Bosanskoj vili”, – Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, II/1964., 337-403.
# Traume djetinjstva i zavičaja u poeziji Anđelka Vuletića, – Odjek, 25/1972., 13, 11, od 1. do 15. jula.
# Teze za pristup izučavanju bosanskohercegovačke književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju, Godišnjak Instituta za književnost, III-IV, 1975., 227–231.
# Socijalna problematika u književnom stvaranju muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Referat na Drugoj naučnoj konferenciji seminara za makedonski jazik, literatura i kultura, Ohrid, 1975.
# Turski folklor u bosanskohercegovačkim časopisima i njegovi tragovi u djelima nekih bosansko—muslimanskih pisaca, Referat na Prvom internacionalnom kongresu turskog folklora, Istanbul, 1975.
# “Komšije”– vezivna odredba proze Svetozara Ćorovića, Most, 1975., 5-6, 13-22.
# Pisma muslimanskih krajišnika pisana bosančicom od XVI. do sredine XIX. stoljeća kao oblik stare epistolarne književnosti, Godišnjak Instituta za jezik i književnost, 1976., V, 217-264.
# Stvaralački doživljaj i čitalačka recepcija u književnosti Muslimana na orijentalnim jezicima, Književna istorija, 10/1977., 37, 3-12.

== Nagrade ==
* Republička nagrada za naučni rad &quot;Veselin Masleša&quot; (1973) za knjigu Behar
* 27-Julska nagrada (1975) za disertaciju

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Muslimani_u_andricevom_svijetu_MRizvic.pdf Bosanski Muslimani u Andrićevu svijetu]
*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/MRizvic-Bosna_i_Bosnjaci_%20jezik_i_pismo.pdf Bosna i Bošnjaci. Jezik i pismo]
*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Rizvic-Knjizevne%20studije.pdf Književne studije]

{{DEFAULTSORT:Rizvić, Muhsin}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>kg3avkt5zpc5k0e0rrm6zph9p3ncdb7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427652</id>
      <parentid>3427651</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T22:41:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7296" xml:space="preserve">'''Muhsin Rizvić''' (Sarajevo, 14. aprila 1930 - Sarajevo, 9. juna 1994) bio je bosanskohercegovački književnik.

== Biografija ==

Rođen je 14. aprila 1930. godine u alimskoj porodici u [[Mostar|Mostaru]] koja je porijeklom iz [[Konjic|Konjica]]. Sin je Husein ef. Rizvića, [[Muderris|muderisa]] i [[Kaligrafija|kaligrafa]] koji je poznavao [[Arapski jezik|arapski]] i [[turski jezik]]. Muhsin je imao mlađeg brata Ismeta (1933-1992) koji je bio slikar i akvarelista. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Godine 1960. diplomirao je historiju jugoslavenske književnosti i srpski jezik na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Svoju doktorsku disertaciju &quot;Književno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba Austrougarske vladavine&quot; odbranio je 1971. godine na Filozofskom fakultetu Univeziteta u Sarajevu. Bio je član Saveza književnika Jugoslavije. Napisao je 18 autorskih i 14 priređenih knjiga te objavio 334 naučna i stručna priloga. Godine 1966. oženio se sa Behijom Akšamijom, doktoricom interne medicine, sa kojom je imao kćerku Selmu, danas univerzitetsku profesoricu elektrotehnike i računarske grafike na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. 

Umro je 9. juna 1994. godine u Sarajevu i ukopan je u haremu [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadije džamije]].  

=== Akademske djelatnosti ===
* Rad na Institutu za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu
* Profesor historije jugoslavenskih književnosti XVIII i XIX vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Profesor Metodologije i tehnike naucnog rada na postdiplomskom studiju knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Gost predavač na Univerzitetima na području bivše Jugoslavije (Dubrovnik, Novi Sad, Zagreb, Skoplje, Beograd)

=== Ostale djelatnosti, funkcije i angažmani ===
* Sekretar saveza slavističkih društava bivše Jugoslavije
* Urednik bigrafsko-bibliografskog leksikona Jugoslavenskih pisaca
* Član komisije za izradu historije književnosti BiH u Akademiji nauka i umjetnosti BiH
* Član u organima upravljanja različitih značajnih naučnih institucija u Sarajevu (Institut za jezik i književnost, Orijentalni institut, Seminar za strane slaviste, Muzej književnosti BiH itd.)

== Bibliografija &lt;ref name=Bibliografija&gt;Muhsin Rizvić: Bibliografija, http://www.muhsinrizvic.ba/MRizvic12.swf&lt;/ref&gt; ==
'''Knjige:'''
# IZNAD I ISPOD TEKSTA. OGLEDI I KRITIKE, Svjetlost, Sarajevo, 1969., lat., p.&amp;nbsp;215
# BEHAR. KNJIŽEVNOISTORIJSKA MONOGRAFIJA, Svjetlost, Sarajevo, 1971.
# KNJIŽEVNO STVARANJE MUSLIMANSKIH PISACA U BOSNI I HERCEGOVINI U DOBA AUSTROUGARSKE VLADAVINE. (Akademija nauka i umjetnosti BiH, Djela, XLVI/1-2), Sarajevo, 1973. - II izd.: BOSANSKO-MUSLIMANSKA KNJIZEVNOST U DOBA PREPORODA 1887.-1918., Mešihat islamske zajednice BiH, El-Kalem, Izdavačka djelatnost, (Biblioteka: Kulturna baština), Sarajevo, 1990., lat., p.&amp;nbsp;581
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA, Svjetlost, Zavod za uđbenike, Sarajevo, 1976, lat., p.&amp;nbsp;254
# BOSANSKOHERCEGOVAČKE KNJIŽEVNE STUDIJE; IRO Veselin Masleša, OO Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1980., lat., p.&amp;nbsp;424
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA II, Svjetlost, Sarajevo, Zavod za uđbenike i nastavna sredstva, Nastavna biblioteka, knj. 104., Sarajevo, 1984., lat., 215
# PREGLED KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE, SOUR Veselin Masleša, IRO Sarajevo, OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1985., lat., p.&amp;nbsp;215 
# TOKOVI I STVARAOCI KNJIŽEVNE BOSNE, Univerzal, Tuzla, 1986., lat., p.&amp;nbsp;315
# KROZ GORSKI VIJENAC INTERPRETACIJA I TEKSTUALNO-KOMPARATIVNA STUDIJA O STRUKTURI, Svjetlost, Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;444
# IZMEDJU VUKA I GAJA, Izdavačka djelatnost NIPRO Oslobodjenje, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;384
# PANORAMA BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1994., lat., p.&amp;nbsp;447
# BOSANSKI MUSLIMANI U ANDRICEVU SVIJETU, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1995., lat., p.&amp;nbsp;686
# BOSNA I BOŠNJACI, JEZIK I PISMO, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 1999., lat., p.&amp;nbsp;68
# KNJIŽEVNE STUDIJE, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2005., lat., p.&amp;nbsp;548

'''Kritični Tekstovi:'''
# Mihovil Kombol o književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Izraz, 1982., 5-6, 468-485.
# Estetski arhaizam Matije Divkovića, Literat...zbor, 1982., 5, 33-54; Zbornik radova o Matiji Divkoviću, Institut za jezik i književnost u Sarajevu, 1982., 145-162.
# Ekspoze o unutarnjem kontinuitetu, Odjek, 1971., 5, 10; 6, 18.
# Satirični mehanizam u Jazavcu pred sudom, Život, 1983., 7-8, 78-88.
# Šantićeva antologija, Izraz, 1983., 5, 361-367.
# Buntovno-aktivistički Kranjčević, Pregled, 1965., 7-8, 43-72.
# Meditativno-pesimistički Kranjčević, Život, 1965., 6, 3-20, 7-8, 68-83.
# Jevrejska književnost između dva rata, Izraz, 1980., 6, 538-563, 7, 47-66, Pe’Amim, 1982., 14, 107–131.
# Prohod kroz djelo Maka Dizdara, Odjek, 1981., 4.
# Relativizam kao struktura i poetika romana Derviš i smrt, Život, 1984., 3-4, 294-300.
# Ogled o Begićevu eseju, Život, 1981., 7-8, 100-106.
# Književna kritika u “Bosanskoj vili”, – Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, II/1964., 337-403.
# Traume djetinjstva i zavičaja u poeziji Anđelka Vuletića, – Odjek, 25/1972., 13, 11, od 1. do 15. jula.
# Teze za pristup izučavanju bosanskohercegovačke književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju, Godišnjak Instituta za književnost, III-IV, 1975., 227–231.
# Socijalna problematika u književnom stvaranju muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Referat na Drugoj naučnoj konferenciji seminara za makedonski jazik, literatura i kultura, Ohrid, 1975.
# Turski folklor u bosanskohercegovačkim časopisima i njegovi tragovi u djelima nekih bosansko—muslimanskih pisaca, Referat na Prvom internacionalnom kongresu turskog folklora, Istanbul, 1975.
# “Komšije”– vezivna odredba proze Svetozara Ćorovića, Most, 1975., 5-6, 13-22.
# Pisma muslimanskih krajišnika pisana bosančicom od XVI. do sredine XIX. stoljeća kao oblik stare epistolarne književnosti, Godišnjak Instituta za jezik i književnost, 1976., V, 217-264.
# Stvaralački doživljaj i čitalačka recepcija u književnosti Muslimana na orijentalnim jezicima, Književna istorija, 10/1977., 37, 3-12.

== Nagrade ==
* Republička nagrada za naučni rad &quot;Veselin Masleša&quot; (1973) za knjigu Behar
* 27-Julska nagrada (1975) za disertaciju

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Muslimani_u_andricevom_svijetu_MRizvic.pdf Bosanski Muslimani u Andrićevu svijetu]
*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/MRizvic-Bosna_i_Bosnjaci_%20jezik_i_pismo.pdf Bosna i Bošnjaci. Jezik i pismo]
*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Rizvic-Knjizevne%20studije.pdf Književne studije]

{{DEFAULTSORT:Rizvić, Muhsin}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>socxfg15pusk9z3udqkjrzfqsr7izx7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427653</id>
      <parentid>3427652</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T22:42:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7322" xml:space="preserve">'''Muhsin Rizvić''' (Sarajevo, 14. aprila 1930 - Sarajevo, 9. juna 1994) bio je bosanskohercegovački književni historičar i teoretičar. 

== Biografija ==

Rođen je 14. aprila 1930. godine u alimskoj porodici u [[Mostar|Mostaru]] koja je porijeklom iz [[Konjic|Konjica]]. Sin je Husein ef. Rizvića, [[Muderris|muderisa]] i [[Kaligrafija|kaligrafa]] koji je poznavao [[Arapski jezik|arapski]] i [[turski jezik]]. Muhsin je imao mlađeg brata Ismeta (1933-1992) koji je bio slikar i akvarelista. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Godine 1960. diplomirao je historiju jugoslavenske književnosti i srpski jezik na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Svoju doktorsku disertaciju &quot;Književno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba Austrougarske vladavine&quot; odbranio je 1971. godine na Filozofskom fakultetu Univeziteta u Sarajevu. Bio je član Saveza književnika Jugoslavije. Napisao je 18 autorskih i 14 priređenih knjiga te objavio 334 naučna i stručna priloga. Godine 1966. oženio se sa Behijom Akšamijom, doktoricom interne medicine, sa kojom je imao kćerku Selmu, danas univerzitetsku profesoricu elektrotehnike i računarske grafike na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. 

Umro je 9. juna 1994. godine u Sarajevu i ukopan je u haremu [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadije džamije]].  

=== Akademske djelatnosti ===
* Rad na Institutu za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu
* Profesor historije jugoslavenskih književnosti XVIII i XIX vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Profesor Metodologije i tehnike naucnog rada na postdiplomskom studiju knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Gost predavač na Univerzitetima na području bivše Jugoslavije (Dubrovnik, Novi Sad, Zagreb, Skoplje, Beograd)

=== Ostale djelatnosti, funkcije i angažmani ===
* Sekretar saveza slavističkih društava bivše Jugoslavije
* Urednik bigrafsko-bibliografskog leksikona Jugoslavenskih pisaca
* Član komisije za izradu historije književnosti BiH u Akademiji nauka i umjetnosti BiH
* Član u organima upravljanja različitih značajnih naučnih institucija u Sarajevu (Institut za jezik i književnost, Orijentalni institut, Seminar za strane slaviste, Muzej književnosti BiH itd.)

== Bibliografija &lt;ref name=Bibliografija&gt;Muhsin Rizvić: Bibliografija, http://www.muhsinrizvic.ba/MRizvic12.swf&lt;/ref&gt; ==
'''Knjige:'''
# IZNAD I ISPOD TEKSTA. OGLEDI I KRITIKE, Svjetlost, Sarajevo, 1969., lat., p.&amp;nbsp;215
# BEHAR. KNJIŽEVNOISTORIJSKA MONOGRAFIJA, Svjetlost, Sarajevo, 1971.
# KNJIŽEVNO STVARANJE MUSLIMANSKIH PISACA U BOSNI I HERCEGOVINI U DOBA AUSTROUGARSKE VLADAVINE. (Akademija nauka i umjetnosti BiH, Djela, XLVI/1-2), Sarajevo, 1973. - II izd.: BOSANSKO-MUSLIMANSKA KNJIZEVNOST U DOBA PREPORODA 1887.-1918., Mešihat islamske zajednice BiH, El-Kalem, Izdavačka djelatnost, (Biblioteka: Kulturna baština), Sarajevo, 1990., lat., p.&amp;nbsp;581
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA, Svjetlost, Zavod za uđbenike, Sarajevo, 1976, lat., p.&amp;nbsp;254
# BOSANSKOHERCEGOVAČKE KNJIŽEVNE STUDIJE; IRO Veselin Masleša, OO Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1980., lat., p.&amp;nbsp;424
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA II, Svjetlost, Sarajevo, Zavod za uđbenike i nastavna sredstva, Nastavna biblioteka, knj. 104., Sarajevo, 1984., lat., 215
# PREGLED KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE, SOUR Veselin Masleša, IRO Sarajevo, OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1985., lat., p.&amp;nbsp;215 
# TOKOVI I STVARAOCI KNJIŽEVNE BOSNE, Univerzal, Tuzla, 1986., lat., p.&amp;nbsp;315
# KROZ GORSKI VIJENAC INTERPRETACIJA I TEKSTUALNO-KOMPARATIVNA STUDIJA O STRUKTURI, Svjetlost, Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;444
# IZMEDJU VUKA I GAJA, Izdavačka djelatnost NIPRO Oslobodjenje, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;384
# PANORAMA BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1994., lat., p.&amp;nbsp;447
# BOSANSKI MUSLIMANI U ANDRICEVU SVIJETU, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1995., lat., p.&amp;nbsp;686
# BOSNA I BOŠNJACI, JEZIK I PISMO, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 1999., lat., p.&amp;nbsp;68
# KNJIŽEVNE STUDIJE, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2005., lat., p.&amp;nbsp;548

'''Kritični Tekstovi:'''
# Mihovil Kombol o književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Izraz, 1982., 5-6, 468-485.
# Estetski arhaizam Matije Divkovića, Literat...zbor, 1982., 5, 33-54; Zbornik radova o Matiji Divkoviću, Institut za jezik i književnost u Sarajevu, 1982., 145-162.
# Ekspoze o unutarnjem kontinuitetu, Odjek, 1971., 5, 10; 6, 18.
# Satirični mehanizam u Jazavcu pred sudom, Život, 1983., 7-8, 78-88.
# Šantićeva antologija, Izraz, 1983., 5, 361-367.
# Buntovno-aktivistički Kranjčević, Pregled, 1965., 7-8, 43-72.
# Meditativno-pesimistički Kranjčević, Život, 1965., 6, 3-20, 7-8, 68-83.
# Jevrejska književnost između dva rata, Izraz, 1980., 6, 538-563, 7, 47-66, Pe’Amim, 1982., 14, 107–131.
# Prohod kroz djelo Maka Dizdara, Odjek, 1981., 4.
# Relativizam kao struktura i poetika romana Derviš i smrt, Život, 1984., 3-4, 294-300.
# Ogled o Begićevu eseju, Život, 1981., 7-8, 100-106.
# Književna kritika u “Bosanskoj vili”, – Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, II/1964., 337-403.
# Traume djetinjstva i zavičaja u poeziji Anđelka Vuletića, – Odjek, 25/1972., 13, 11, od 1. do 15. jula.
# Teze za pristup izučavanju bosanskohercegovačke književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju, Godišnjak Instituta za književnost, III-IV, 1975., 227–231.
# Socijalna problematika u književnom stvaranju muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Referat na Drugoj naučnoj konferenciji seminara za makedonski jazik, literatura i kultura, Ohrid, 1975.
# Turski folklor u bosanskohercegovačkim časopisima i njegovi tragovi u djelima nekih bosansko—muslimanskih pisaca, Referat na Prvom internacionalnom kongresu turskog folklora, Istanbul, 1975.
# “Komšije”– vezivna odredba proze Svetozara Ćorovića, Most, 1975., 5-6, 13-22.
# Pisma muslimanskih krajišnika pisana bosančicom od XVI. do sredine XIX. stoljeća kao oblik stare epistolarne književnosti, Godišnjak Instituta za jezik i književnost, 1976., V, 217-264.
# Stvaralački doživljaj i čitalačka recepcija u književnosti Muslimana na orijentalnim jezicima, Književna istorija, 10/1977., 37, 3-12.

== Nagrade ==
* Republička nagrada za naučni rad &quot;Veselin Masleša&quot; (1973) za knjigu Behar
* 27-Julska nagrada (1975) za disertaciju

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Muslimani_u_andricevom_svijetu_MRizvic.pdf Bosanski Muslimani u Andrićevu svijetu]
*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/MRizvic-Bosna_i_Bosnjaci_%20jezik_i_pismo.pdf Bosna i Bošnjaci. Jezik i pismo]
*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Rizvic-Knjizevne%20studije.pdf Književne studije]

{{DEFAULTSORT:Rizvić, Muhsin}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>sggzieizpics0z5pixl5r1gyt1lv86z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427654</id>
      <parentid>3427653</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T22:46:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7483" xml:space="preserve">'''Muhsin Rizvić''' (Sarajevo, 14. aprila 1930 - Sarajevo, 9. juna 1994) bio je bosanskohercegovački književni historičar i teoretičar. 

== Biografija ==

Rođen je 14. aprila 1930. godine u alimskoj porodici u [[Mostar|Mostaru]] koja je porijeklom iz [[Konjic|Konjica]]. Sin je Husein ef. Rizvića koji je bio [[Muderris|muderis]] u Mostaru i u [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi]] u Sarajevu i [[Kaligrafija|kaligrafa]]. Husein ef. je poznavao i [[Arapski jezik|arapski]] i [[turski jezik]]. Muhsinova majka se zvala Habiba Musakadić. Muhsin je imao mlađeg brata Ismeta (1933-1992) koji je bio sarajevski slikar i akvarelista. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Godine 1960. diplomirao je historiju jugoslavenske književnosti i srpski jezik na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Svoju doktorsku disertaciju &quot;Književno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba Austrougarske vladavine&quot; odbranio je 1971. godine na Filozofskom fakultetu Univeziteta u Sarajevu. Bio je član Saveza književnika Jugoslavije. Napisao je 18 autorskih i 14 priređenih knjiga te objavio 334 naučna i stručna priloga.  

Godine 1966. oženio se sa Behijom Akšamijom, doktoricom interne medicine, sa kojom je imao kćerku Selmu, danas univerzitetsku profesoricu elektrotehnike i računarske grafike na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. 

Umro je 9. juna 1994. godine u Sarajevu i ukopan je u haremu [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadije džamije]].  

=== Akademske djelatnosti ===
* Rad na Institutu za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu
* Profesor historije jugoslavenskih književnosti XVIII i XIX vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Profesor Metodologije i tehnike naucnog rada na postdiplomskom studiju knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Gost predavač na Univerzitetima na području bivše Jugoslavije (Dubrovnik, Novi Sad, Zagreb, Skoplje, Beograd)

=== Ostale djelatnosti, funkcije i angažmani ===
* Sekretar saveza slavističkih društava bivše Jugoslavije
* Urednik bigrafsko-bibliografskog leksikona Jugoslavenskih pisaca
* Član komisije za izradu historije književnosti BiH u Akademiji nauka i umjetnosti BiH
* Član u organima upravljanja različitih značajnih naučnih institucija u Sarajevu (Institut za jezik i književnost, Orijentalni institut, Seminar za strane slaviste, Muzej književnosti BiH itd.)

== Bibliografija &lt;ref name=Bibliografija&gt;Muhsin Rizvić: Bibliografija, http://www.muhsinrizvic.ba/MRizvic12.swf&lt;/ref&gt; ==
'''Knjige:'''
# IZNAD I ISPOD TEKSTA. OGLEDI I KRITIKE, Svjetlost, Sarajevo, 1969., lat., p.&amp;nbsp;215
# BEHAR. KNJIŽEVNOISTORIJSKA MONOGRAFIJA, Svjetlost, Sarajevo, 1971.
# KNJIŽEVNO STVARANJE MUSLIMANSKIH PISACA U BOSNI I HERCEGOVINI U DOBA AUSTROUGARSKE VLADAVINE. (Akademija nauka i umjetnosti BiH, Djela, XLVI/1-2), Sarajevo, 1973. - II izd.: BOSANSKO-MUSLIMANSKA KNJIZEVNOST U DOBA PREPORODA 1887.-1918., Mešihat islamske zajednice BiH, El-Kalem, Izdavačka djelatnost, (Biblioteka: Kulturna baština), Sarajevo, 1990., lat., p.&amp;nbsp;581
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA, Svjetlost, Zavod za uđbenike, Sarajevo, 1976, lat., p.&amp;nbsp;254
# BOSANSKOHERCEGOVAČKE KNJIŽEVNE STUDIJE; IRO Veselin Masleša, OO Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1980., lat., p.&amp;nbsp;424
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA II, Svjetlost, Sarajevo, Zavod za uđbenike i nastavna sredstva, Nastavna biblioteka, knj. 104., Sarajevo, 1984., lat., 215
# PREGLED KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE, SOUR Veselin Masleša, IRO Sarajevo, OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1985., lat., p.&amp;nbsp;215 
# TOKOVI I STVARAOCI KNJIŽEVNE BOSNE, Univerzal, Tuzla, 1986., lat., p.&amp;nbsp;315
# KROZ GORSKI VIJENAC INTERPRETACIJA I TEKSTUALNO-KOMPARATIVNA STUDIJA O STRUKTURI, Svjetlost, Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;444
# IZMEDJU VUKA I GAJA, Izdavačka djelatnost NIPRO Oslobodjenje, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;384
# PANORAMA BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1994., lat., p.&amp;nbsp;447
# BOSANSKI MUSLIMANI U ANDRICEVU SVIJETU, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1995., lat., p.&amp;nbsp;686
# BOSNA I BOŠNJACI, JEZIK I PISMO, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 1999., lat., p.&amp;nbsp;68
# KNJIŽEVNE STUDIJE, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2005., lat., p.&amp;nbsp;548

'''Kritični Tekstovi:'''
# Mihovil Kombol o književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Izraz, 1982., 5-6, 468-485.
# Estetski arhaizam Matije Divkovića, Literat...zbor, 1982., 5, 33-54; Zbornik radova o Matiji Divkoviću, Institut za jezik i književnost u Sarajevu, 1982., 145-162.
# Ekspoze o unutarnjem kontinuitetu, Odjek, 1971., 5, 10; 6, 18.
# Satirični mehanizam u Jazavcu pred sudom, Život, 1983., 7-8, 78-88.
# Šantićeva antologija, Izraz, 1983., 5, 361-367.
# Buntovno-aktivistički Kranjčević, Pregled, 1965., 7-8, 43-72.
# Meditativno-pesimistički Kranjčević, Život, 1965., 6, 3-20, 7-8, 68-83.
# Jevrejska književnost između dva rata, Izraz, 1980., 6, 538-563, 7, 47-66, Pe’Amim, 1982., 14, 107–131.
# Prohod kroz djelo Maka Dizdara, Odjek, 1981., 4.
# Relativizam kao struktura i poetika romana Derviš i smrt, Život, 1984., 3-4, 294-300.
# Ogled o Begićevu eseju, Život, 1981., 7-8, 100-106.
# Književna kritika u “Bosanskoj vili”, – Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, II/1964., 337-403.
# Traume djetinjstva i zavičaja u poeziji Anđelka Vuletića, – Odjek, 25/1972., 13, 11, od 1. do 15. jula.
# Teze za pristup izučavanju bosanskohercegovačke književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju, Godišnjak Instituta za književnost, III-IV, 1975., 227–231.
# Socijalna problematika u književnom stvaranju muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Referat na Drugoj naučnoj konferenciji seminara za makedonski jazik, literatura i kultura, Ohrid, 1975.
# Turski folklor u bosanskohercegovačkim časopisima i njegovi tragovi u djelima nekih bosansko—muslimanskih pisaca, Referat na Prvom internacionalnom kongresu turskog folklora, Istanbul, 1975.
# “Komšije”– vezivna odredba proze Svetozara Ćorovića, Most, 1975., 5-6, 13-22.
# Pisma muslimanskih krajišnika pisana bosančicom od XVI. do sredine XIX. stoljeća kao oblik stare epistolarne književnosti, Godišnjak Instituta za jezik i književnost, 1976., V, 217-264.
# Stvaralački doživljaj i čitalačka recepcija u književnosti Muslimana na orijentalnim jezicima, Književna istorija, 10/1977., 37, 3-12.

== Nagrade ==
* Republička nagrada za naučni rad &quot;Veselin Masleša&quot; (1973) za knjigu Behar
* 27-Julska nagrada (1975) za disertaciju

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Muslimani_u_andricevom_svijetu_MRizvic.pdf Bosanski Muslimani u Andrićevu svijetu]
*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/MRizvic-Bosna_i_Bosnjaci_%20jezik_i_pismo.pdf Bosna i Bošnjaci. Jezik i pismo]
*[http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Rizvic-Knjizevne%20studije.pdf Književne studije]

{{DEFAULTSORT:Rizvić, Muhsin}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>l4um3xmo0aigq7kv6ujssea0qy1chw3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427682</id>
      <parentid>3427654</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T09:02:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7362" xml:space="preserve">'''Muhsin Rizvić''' (Sarajevo, 14. aprila 1930 - Sarajevo, 9. juna 1994) bio je bosanskohercegovački književni historičar i teoretičar. 

== Biografija ==
Rođen je u alimskoj porodici u [[Mostar]]u, koja je porijeklom iz [[Konjic|Konjica]]. Sin je Husein-ef. Rizvića, koji je bio [[Muderris|muderis]] u Mostaru i [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi]] u Sarajevu te [[Kaligrafija|kaligraf]]. Husein-ef. poznavao je i [[Arapski jezik|arapski]] i [[turski jezik]]. Muhsinova majka zvala se Habiba Musakadić. Imao je mlađeg brata Ismeta (1933–1992), koji je bio slikar.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Godine 1960. diplomirao je historiju jugoslavenske književnosti i srpski jezik na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Doktorsku disertaciju &quot;Književno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba Austrougarske vladavine&quot; odbranio je 1971. na istom fakultetu. Bio je član Saveza književnika Jugoslavije. Napisao je 18 autorskih i 14 priređenih knjiga te objavio 334 naučna i stručna priloga.  

Godine 1966. oženio se Behijom Akšamijom, doktoricom interne medicine, s kojom je imao kćerku Selmu, danas univerzitetsku profesoricu elektrotehnike i računarske grafike na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. 

Umro je u Sarajevu i ukopan je u haremu [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadije džamije]].  

=== Akademske djelatnosti ===
* Rad na Institutu za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu
* Profesor historije jugoslavenskih književnosti XVIII i XIX vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Profesor Metodologije i tehnike naucnog rada na postdiplomskom studiju knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
* Gost predavač na Univerzitetima na području bivše Jugoslavije (Dubrovnik, Novi Sad, Zagreb, Skoplje, Beograd)

=== Ostale djelatnosti, funkcije i angažmani ===
* Sekretar saveza slavističkih društava bivše Jugoslavije
* Urednik bigrafsko-bibliografskog leksikona Jugoslavenskih pisaca
* Član komisije za izradu historije književnosti BiH u Akademiji nauka i umjetnosti BiH
* Član u organima upravljanja različitih značajnih naučnih institucija u Sarajevu (Institut za jezik i književnost, Orijentalni institut, Seminar za strane slaviste, Muzej književnosti BiH itd.)

== Bibliografija &lt;ref name=Bibliografija&gt;Muhsin Rizvić: Bibliografija, http://www.muhsinrizvic.ba/MRizvic12.swf&lt;/ref&gt; ==
'''Knjige:'''
# IZNAD I ISPOD TEKSTA. OGLEDI I KRITIKE, Svjetlost, Sarajevo, 1969., lat., p.&amp;nbsp;215
# BEHAR. KNJIŽEVNOISTORIJSKA MONOGRAFIJA, Svjetlost, Sarajevo, 1971.
# KNJIŽEVNO STVARANJE MUSLIMANSKIH PISACA U BOSNI I HERCEGOVINI U DOBA AUSTROUGARSKE VLADAVINE. (Akademija nauka i umjetnosti BiH, Djela, XLVI/1-2), Sarajevo, 1973. - II izd.: BOSANSKO-MUSLIMANSKA KNJIZEVNOST U DOBA PREPORODA 1887.-1918., Mešihat islamske zajednice BiH, El-Kalem, Izdavačka djelatnost, (Biblioteka: Kulturna baština), Sarajevo, 1990., lat., p.&amp;nbsp;581
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA, Svjetlost, Zavod za uđbenike, Sarajevo, 1976, lat., p.&amp;nbsp;254
# BOSANSKOHERCEGOVAČKE KNJIŽEVNE STUDIJE; IRO Veselin Masleša, OO Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1980., lat., p.&amp;nbsp;424
# INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA II, Svjetlost, Sarajevo, Zavod za uđbenike i nastavna sredstva, Nastavna biblioteka, knj. 104., Sarajevo, 1984., lat., 215
# PREGLED KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE, SOUR Veselin Masleša, IRO Sarajevo, OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1985., lat., p.&amp;nbsp;215 
# TOKOVI I STVARAOCI KNJIŽEVNE BOSNE, Univerzal, Tuzla, 1986., lat., p.&amp;nbsp;315
# KROZ GORSKI VIJENAC INTERPRETACIJA I TEKSTUALNO-KOMPARATIVNA STUDIJA O STRUKTURI, Svjetlost, Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;444
# IZMEDJU VUKA I GAJA, Izdavačka djelatnost NIPRO Oslobodjenje, Sarajevo, 1989., lat., p.&amp;nbsp;384
# PANORAMA BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1994., lat., p.&amp;nbsp;447
# BOSANSKI MUSLIMANI U ANDRICEVU SVIJETU, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1995., lat., p.&amp;nbsp;686
# BOSNA I BOŠNJACI, JEZIK I PISMO, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 1999., lat., p.&amp;nbsp;68
# KNJIŽEVNE STUDIJE, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2005., lat., p.&amp;nbsp;548

'''Kritični Tekstovi:'''
# Mihovil Kombol o književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Izraz, 1982., 5-6, 468-485.
# Estetski arhaizam Matije Divkovića, Literat...zbor, 1982., 5, 33-54; Zbornik radova o Matiji Divkoviću, Institut za jezik i književnost u Sarajevu, 1982., 145-162.
# Ekspoze o unutarnjem kontinuitetu, Odjek, 1971., 5, 10; 6, 18.
# Satirični mehanizam u Jazavcu pred sudom, Život, 1983., 7-8, 78-88.
# Šantićeva antologija, Izraz, 1983., 5, 361-367.
# Buntovno-aktivistički Kranjčević, Pregled, 1965., 7-8, 43-72.
# Meditativno-pesimistički Kranjčević, Život, 1965., 6, 3-20, 7-8, 68-83.
# Jevrejska književnost između dva rata, Izraz, 1980., 6, 538-563, 7, 47-66, Pe’Amim, 1982., 14, 107–131.
# Prohod kroz djelo Maka Dizdara, Odjek, 1981., 4.
# Relativizam kao struktura i poetika romana Derviš i smrt, Život, 1984., 3-4, 294-300.
# Ogled o Begićevu eseju, Život, 1981., 7-8, 100-106.
# Književna kritika u “Bosanskoj vili”, – Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, II/1964., 337-403.
# Traume djetinjstva i zavičaja u poeziji Anđelka Vuletića, – Odjek, 25/1972., 13, 11, od 1. do 15. jula.
# Teze za pristup izučavanju bosanskohercegovačke književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju, Godišnjak Instituta za književnost, III-IV, 1975., 227–231.
# Socijalna problematika u književnom stvaranju muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Referat na Drugoj naučnoj konferenciji seminara za makedonski jazik, literatura i kultura, Ohrid, 1975.
# Turski folklor u bosanskohercegovačkim časopisima i njegovi tragovi u djelima nekih bosansko—muslimanskih pisaca, Referat na Prvom internacionalnom kongresu turskog folklora, Istanbul, 1975.
# “Komšije”– vezivna odredba proze Svetozara Ćorovića, Most, 1975., 5-6, 13-22.
# Pisma muslimanskih krajišnika pisana bosančicom od XVI. do sredine XIX. stoljeća kao oblik stare epistolarne književnosti, Godišnjak Instituta za jezik i književnost, 1976., V, 217-264.
# Stvaralački doživljaj i čitalačka recepcija u književnosti Muslimana na orijentalnim jezicima, Književna istorija, 10/1977., 37, 3-12.

== Nagrade ==
* Republička nagrada za naučni rad &quot;Veselin Masleša&quot; (1973) za knjigu ''Behar''
* 27-julska nagrada (1975) za disertaciju

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Muslimani_u_andricevom_svijetu_MRizvic.pdf Bosanski Muslimani u Andrićevu svijetu]
* [http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/MRizvic-Bosna_i_Bosnjaci_%20jezik_i_pismo.pdf Bosna i Bošnjaci. Jezik i pismo]
* [http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/Rizvic-Knjizevne%20studije.pdf Književne studije]

{{DEFAULTSORT:Rizvić, Muhsin}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>ony9kylrnofc8x4uuzib9ovrhrfojg5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zehra Bajraktarević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>365766</id>
    <revision>
      <id>3427655</id>
      <parentid>3427601</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T23:40:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <comment>Ispunjene nedostajuće informacije pronađene u članku i diskografiji</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4308" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                =
| slika_veličina      = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = [[Bosanski]]
| ime_po_rođenju      = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            =  [[Sarajevo]]
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = 
| instrument           = 
| karijera             =  (1990-sada)
| izdavač             =  &lt;u&gt;'''
===Muzičke kuće===
'''&lt;/u&gt;
* ''HALIX''

* '' LAZAREVIč ''

* ''MP Renome''

* ''Dado muzika '''Bihaća'''''

* ''GOLD Audio Video''

* ''Twister Studios''

* ''N &amp; M Nermin''

| povezani_umjetnici  =
*[[Bijelo dugme]]
[[Milić Vukašinović]]
Dragana Mirković
[[Hule (pjevač)|Hule]] 
Kemal Malovčić
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = &lt;u&gt; '''
===Distributivna kompanija===
'''&lt;/u&gt;
''
EMDC Network(2022)
''
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;. Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
===Albumi&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;===
* ''&quot;[[Potraži me]]&quot; '' (1991)
* ''&quot;Greška mladosti&quot;'' (1993)
* ''&quot;Kocka šećera&quot;'' (1995)
* ''&quot;Ljubavnik&quot;'' (1997)
* ''&quot;Zaljubljena&quot;'' (2000)
* ''&quot;Ne vjeruj mu majko&quot;'' (2002)
* ''&quot;Samo nebo zna&quot;'' (2004)
* ''&quot;Slobodna k'o ptica&quot;'' (2007)
* ''&quot;Sevdaha&quot;'' (2022)

=== Singlovi ===
*''&quot;Kraljica&quot; (2009)''
* ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
* '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
* ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)
*'' &quot;Čekam&quot; (2018)''
* ''&quot;Laž&quot; (2019)''
*'' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
*'' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''
*'' &quot;Stižem jača&quot; (2022)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>0ue9k4teaxelqb9uxx5fs314bivc8xz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427656</id>
      <parentid>3427655</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T23:52:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <comment>ispravljanje HTML-a</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4361" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                =
| slika_veličina      = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = [[Bosanski]]
| ime_po_rođenju      = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            =  [[Sarajevo]]
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = 
| instrument           = 
| karijera             =  (1990-sada)
| izdavač             =  &lt;u&gt;'''
===Muzičke kuće===
'''&lt;/u&gt;
* ''HALIX''

* '' LAZAREVIč ''

* ''MP Renome''

* ''Dado muzika '''Bihaća'''''

* ''GOLD Audio Video''

* ''Twister Studios''

* ''N &amp; M Nermin''

| povezani_umjetnici  = 
{{*}}[[Bijelo dugme]] ili [[Milić Vukašinović]]
*
*[[Šaban Šaulić]]
*
*[[Dragana Mirković]]
*
*[[Hule (pjevač)]]
*
*[[Kemal Malovčić]]
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = &lt;u&gt; '''
===Distributivna kompanija===
'''&lt;/u&gt;
''
{{*}}EMDC Network(2022){{*}}
''
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;. Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
===Albumi&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;===
* ''&quot;[[Potraži me]]&quot; '' (1991)
* ''&quot;Greška mladosti&quot;'' (1993)
* ''&quot;Kocka šećera&quot;'' (1995)
* ''&quot;Ljubavnik&quot;'' (1997)
* ''&quot;Zaljubljena&quot;'' (2000)
* ''&quot;Ne vjeruj mu majko&quot;'' (2002)
* ''&quot;Samo nebo zna&quot;'' (2004)
* ''&quot;Slobodna k'o ptica&quot;'' (2007)
* ''&quot;Sevdaha&quot;'' (2022)

=== Singlovi ===
*''&quot;Kraljica&quot; (2009)''
* ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
* '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
* ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)
*'' &quot;Čekam&quot; (2018)''
* ''&quot;Laž&quot; (2019)''
*'' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
*'' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''
*'' &quot;Stižem jača&quot; (2022)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>2t5xrkjqzejlogci9cebyndzjil833c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427657</id>
      <parentid>3427656</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T23:59:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <comment>formacija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4352" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                =
| slika_veličina      = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = [[Bosanski]]
| ime_po_rođenju      = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            =  [[Sarajevo]]
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = 
| instrument           = 
| karijera             =  (1990-sada)
| izdavač             =  &lt;u&gt;'''
===Muzičke kuće===
'''&lt;/u&gt;
* ''HALIX''

* '' LAZAREVIč ''

* ''MP Renome''

* ''Dado muzika '''Bihaća'''''

* ''GOLD Audio Video''

* ''Twister Studios''

* ''N &amp; M Nermin''

| povezani_umjetnici  = 
{{*}}[[Bijelo dugme]] ili [[Milić Vukašinović]]
*
*[[Šaban Šaulić]]
*
*[[Dragana Mirković]]
*
*[[Hule (pjevač)]]
*
*[[Kemal Malovčić]]
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = &lt;u&gt; '''
===Distributivna kompanija===
'''&lt;/u&gt;
''
{{*}}EMDC Network(2022){{*}}
''
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;. Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
===Albumi&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;===
# &quot;Potraži me&quot;  (1991)
# &quot;Greška mladosti&quot; (1993)
# &quot;Kocka šećera&quot; (1995)
# &quot;Ljubavnik&quot; (1997)
# &quot;Zaljubljena&quot; (2000)
# &quot;Ne vjeruj mu majko&quot; (2002)
# &quot;Samo nebo zna&quot; (2004)
# &quot;Slobodna k'o ptica&quot; (2007)
# &quot;Sevdaha&quot; (2022)
# '''
=== Singlovi ===
## ''&quot;Kraljica&quot; (iz Bihaća)(2009)''
## ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
## '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
## ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)
## '' &quot;Čekam&quot; (2018)''
## ''&quot;Laž&quot; (2019)''
## '' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
## '' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''
## '' &quot;Stižem jača&quot; (2022)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>ki3a0jy1b7hb4bydnu4zry8t7rwh69a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427658</id>
      <parentid>3427657</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T00:01:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <comment>formacija tekst</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4357" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                =
| slika_veličina      = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = [[Bosanski]]
| ime_po_rođenju      = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            =  [[Sarajevo]]
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = 
| instrument           = 
| karijera             =  (1990-sada)
| izdavač             =  &lt;u&gt;'''
===Muzičke kuće===
'''&lt;/u&gt;
* ''HALIX''

* '' LAZAREVIč ''

* ''MP Renome''

* ''Dado muzika '''Bihaća'''''

* ''GOLD Audio Video''

* ''Twister Studios''

* ''N &amp; M Nermin''

| povezani_umjetnici  = 
{{*}}[[Bijelo dugme]] ili [[Milić Vukašinović]]
*
*[[Šaban Šaulić]]
*
*[[Dragana Mirković]]
*
*[[Hule (pjevač)]]
*
*[[Kemal Malovčić]]
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = &lt;u&gt; '''
===Distributivna kompanija===
'''&lt;/u&gt;
''
{{*}}EMDC Network(2022){{*}}
''
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;.
*
Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. 
*
Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
===Albumi&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;===
# &quot;Potraži me&quot;  (1991)
# &quot;Greška mladosti&quot; (1993)
# &quot;Kocka šećera&quot; (1995)
# &quot;Ljubavnik&quot; (1997)
# &quot;Zaljubljena&quot; (2000)
# &quot;Ne vjeruj mu majko&quot; (2002)
# &quot;Samo nebo zna&quot; (2004)
# &quot;Slobodna k'o ptica&quot; (2007)
# &quot;Sevdaha&quot; (2022)
# '''
=== Singlovi ===
## ''&quot;Kraljica&quot; (iz Bihaća)(2009)''
## ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
## '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
## ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)
## '' &quot;Čekam&quot; (2018)''
## ''&quot;Laž&quot; (2019)''
## '' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
## '' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''
## '' &quot;Stižem jača&quot; (2022)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>lijv61xq575kybt8k636ak4wu51fbpf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427661</id>
      <parentid>3427658</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T01:30:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Сарајлијац|Сарајлијац]] ([[User talk:Сарајлијац|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4063" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                =
| slika_veličina      = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = 
| instrument           = 
| karijera             = &lt;!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --&gt;
| izdavač              = {{Flatlist|
* [[HALIX]]
* [[Renome]]
* [[Dado]]
* [[GOLD AUDIJO]]
* [[EMDC Network]]
* [[Twister Studios]]
* [[N&amp;M Productions]]
* [[EMBEX]]
* [[Lasarević]]
}}
| povezani_umjetnici   = 
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;. Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
===Albumi&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;===
* ''[[Potraži me]]'' (1991)
* ''Greška mladosti'' (1993)
* ''Kocka šećera'' (1995)
* ''Ljubavnik'' (1997)
* ''Zaljubljena'' (2000)
* ''Ne vjeruj mu majko'' (2002)
* ''Samo nebo zna'' (2004)
* ''Slobodna k'o ptica'' (2007)
* ''Sevdaha'' (2022)

=== Singlovi ===
*''&quot;Kraljica&quot; (2009)''
* ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
* '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
* ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)
*'' &quot;Čekam&quot; (2018)''
* ''&quot;Laž&quot; (2019)''
*'' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
*'' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>a4ra2fqf5o2sqlpt1p9iiqc5gpaymwb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427664</id>
      <parentid>3427661</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T04:24:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <comment>korisnik Srđan je neodgovorno uklonio izmene koje su se protivile poboljšanju članka.  Korisnik Srđan se ohrabruje da uređuje bez vandaliziranja članka, izbjegavajući da ga vrati na neprihvatljiv nivo nekompetentnosti i prosječnosti.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4314" xml:space="preserve">
{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                =
| slika_veličina      = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = [[Bosanski]]
| ime_po_rođenju      = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            =  [[Sarajevo]]
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = 
| instrument           = 
| karijera             =  (1990-sada)
| izdavač             =  &lt;u&gt;'''
===Muzičke kuće===
'''&lt;/u&gt;
* ''HALIX''

* '' LAZAREVIč ''

* ''MP Renome''

* ''Dado muzika '''Bihaća'''''

* ''GOLD Audio Video''

* ''Twister Studios''

* ''N &amp; M Nermin''

| povezani_umjetnici  = 
{{*}}[[Bijelo dugme]] ili [[Milić Vukašinović]]
*
*[[Šaban Šaulić]]
*
*[[Dragana Mirković]]
*
*[[Hule (pjevač)]]
*
*[[Kemal Malovčić]]
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = &lt;u&gt; '''
===Distributivna kompanija===
'''&lt;/u&gt;
''
{{*}}EMDC Network(2022){{*}}
''
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;. Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
===Albumi&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;===
* ''[[Potraži me]]'' (1991)
* ''Greška mladosti'' (1993)
* ''Kocka šećera'' (1995)
* ''Ljubavnik'' (1997)
* ''Zaljubljena'' (2000)
* ''Ne vjeruj mu majko'' (2002)
* ''Samo nebo zna'' (2004)
* ''Slobodna k'o ptica'' (2007)
* ''Sevdaha'' (2022)

=== Singlovi ===
*''&quot;Kraljica&quot; (2009)''
* ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
* '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
* ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)
*'' &quot;Čekam&quot; (2018)''
* ''&quot;Laž&quot; (2019)''
*'' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
*'' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>82k6n5ogvnj0ealzpir00gq8upwgcbz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427670</id>
      <parentid>3427664</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T04:37:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4330" xml:space="preserve">
{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                = 
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = [[Bosanski]]
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = [[Sarajevo]]
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = 
| instrument           = 
| karijera             = (1990-sada)
| izdavač              = &lt;u&gt;'''
===Muzičke kuće===
'''&lt;/u&gt;
* ''HALIX''

* '' LAZAREVIč ''

* ''MP Renome''

* ''Dado muzika '''Bihaća'''''

* ''GOLD Audio Video''

* ''Twister Studios''

* ''N &amp; M Nermin''
| povezani_umjetnici   = {{*}}[[Bijelo dugme]] ili [[Milić Vukašinović]]
{{*}}
*[[Šaban Šaulić]]
{{*}}
*[[Dragana Mirković]]
{{*}}
*[[Hule (pjevač)]]
{{*}}
*[[Kemal Malovčić]]
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = &lt;u&gt; '''
===Distributivna kompanija===
'''&lt;/u&gt;
''
{{*}}EMDC Network(2022){{*}}
''
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;. Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
===Albumi&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;===
* ''[[Potraži me]]'' (1991)
* ''Greška mladosti'' (1993)
* ''Kocka šećera'' (1995)
* ''Ljubavnik'' (1997)
* ''Zaljubljena'' (2000)
* ''Ne vjeruj mu majko'' (2002)
* ''Samo nebo zna'' (2004)
* ''Slobodna k'o ptica'' (2007)
* ''Sevdaha'' (2022)

=== Singlovi ===
*''&quot;Kraljica&quot; (2009)''
* ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
* '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
* ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)
*'' &quot;Čekam&quot; (2018)''
* ''&quot;Laž&quot; (2019)''
*'' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
*'' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>gx4nt7b8u7g2zce66iwf3xlhtazt9vy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Srđan</title>
    <ns>3</ns>
    <id>375503</id>
    <revision>
      <id>3427671</id>
      <parentid>3411276</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T04:40:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <comment>/* izmjene korisnika Sarajlijač */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10178" xml:space="preserve">{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 3
|min_tema_arhivirati = 2
|indeks = Razgovor s korisnikom:Srđan/Arhive
|maks_veličina_arhive = 50K
|min_tema_ostaviti = 1
|maks_starost_teme = staro(3d)
|arhiva = Razgovor s korisnikom:Srđan/Arhiva %(brojač)d
}}

== Thank you ==

Thank you for your work on [[Among Us]].

You may wish to consult my research on the developer, [[InnerSloth]], you can see that research on English Wikipedia at [[:en:InnerSloth]].

Hope you find my research helpful, [[Korisnik:Right cite|Right cite]] ([[Razgovor s korisnikom:Right cite|razgovor]]) 17:37, 7 oktobar 2020 (CEST)

== [[Special:Diff/3215635]] ==

Ako možeš vrati izmjenu [[Special:Diff/3215581]] jer si poništio što valja. Trenutno se ispisuje s pogrešnim padežom. --[[Posebno:Doprinos/5.43.72.55|5.43.72.55]] 19:26, 11 novembar 2020 (CET)

== Nova godina ==

Zdravo, Srđane! Nadam se da će ti 2021. biti što bolja! :−) – [[Korisnik:Lord Valensus|V. K.]] ([[Razgovor s korisnikom:Lord Valensus|razgovor]]) 15:37, 18 januar 2021 (CET)

== Module:Age ==

Please see my changes at [[Modul:Age/igralište]]. I think it incorporates all the changes you requested at [[:en:Module talk:Age#PLURAL support]] but testing is needed. [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 09:52, 17 april 2021 (CEST)
:I didn't expect my above comment to be saved because this page is allegedly &quot;protected so that only autoconfirmed users can edit it&quot;. How come my edit seemed to work? [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 09:55, 17 april 2021 (CEST)
:: &quot;Autoconfirmed&quot; just means any account older than four days regardless of edit count. En.wp and some other wikis ''do'' have a required number of edits though (usually 10). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 17 april 2021 (CEST)

::Yeah, most of the things I requested seem to work, and I'll double check a bit later. However, while I've got you here, is it possible for the text &quot;($3&amp;nbsp;god.)&quot; to also support plural instead of the &quot;god.&quot; abbreviation? [It stands for &quot;godina&quot; meaning &quot;year&quot;, and it should also follow the year plural forms; the reason why we're currently using the abbreviation is just as a workaround.] For example, have the module check $3, or if it's a range, the last number of that range, and then apply [[Modul:Age/igralište#L-461|these plural forms for &quot;year&quot;]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 17 april 2021 (CEST)

::Also, the date format seems to be off. See [[Šablon:Datum rođenja i godine/testiranje|the testcases here]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:55, 17 april 2021 (CEST)
:::I fixed the day-first format issue and did an incomplete fix for the age-in-years issue. That will require more work because the age can be a range or in months or days rather than years. I'll think about that later. I'd like the standard welcome at my talk. [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 12:44, 17 april 2021 (CEST)
I have done a more thorough fix. Due to off-wiki stuff it's been rushed so it will be a few days before I check it, but it's good enough for your testing now. Examples:
*&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Datum rođenja i godine/igralište|2000-1-2}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Datum rođenja i godine/igralište|2000-1-2}}
*&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Datum rođenja i godine/igralište|2019-12-2}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Datum rođenja i godine/igralište|2019-12-2}}
*&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Datum rođenja i godine/igralište|2021-3-31}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Datum rođenja i godine/igralište|2021-3-31}}
[[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 12:57, 18 april 2021 (CEST)
:I have finished work on localizing Module:Age/sandbox and everything requested should now work. Please use [[Modul:Age/igralište]] to update the main module and let me know if any problems arise. [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 05:33, 20 april 2021 (CEST)
::{{ping|Johnuniq}}: I've updated the main module; seems to be good so far (''knocks on wood''). Thank you so much for your help. By the way, I ran into [[:en:Template:Years or months ago|Template:Years or months ago]] and [[:en:Template:Time ago|Template:Time ago]] in the meantime. Could support for PLURAL also be added for those? The string would be &quot;prije X [godina, mjeseci, etc.]&quot; with the string in the brackets requiring PLURAL. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 20 april 2021 (CEST)

== Blokada korisnika AmarildoB ==

Pozdrav Srđane. Evo poslije nekog vremena navratio da vidim da li ima šta novo i vidim da sam tagovan u onoj diskusiji uvezi blokade korisnika [[Korisnik:AmarildoB]]. Nisam dalje istraživao i samo sam vidio da je ustanovljen dupli račun, ali je li pogledao neki checkuser da li se zaista radi o duplom računu ili je to na neki drugi način urađeno? Pretpostavljam da je se ovo prvo prijavilo na Meti prije blokiranja? Mislim isto da bi bilo dobro imati referencu diskusije na stranici za razgovor ili u sažetku log-a kod blokiranja da se lahko može naći o čemu je tačno riječ, koji je dupli račun itd. Da se lahko evidencija može naći. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 15:29, 29 april 2021 (CEST)
: {{ping|Edinwiki}}: Očigledno je riječ ili o čarapi ili o [[:en:WP:MEAT|meatpuppetu]]. Pogledaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:ZapisZloupotrebe&amp;wpSearchFilter=5 ovaj zapisnik] i biće ti jasno ko dan; oba računa dodaju 100% identični tekst koji nije javno vidljiv. To stoji li jedna osoba iza toga ili dvije koje djeluju apsolutno identično nije bitno kad je ishod isti. Plus iz [[Special:Diff/3306385|poruka ovakve vrste]], jasno je da ni jedan ni drugi račun nisu tu da grade enciklopediju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:10, 29 april 2021 (CEST)
:: Interesantno. Nisam znao da je moguće dodavati tekst koji nije javno vidljiv. Nova verzija MediaWikija?
:: Uglavnom, dobar ovaj filter što si dodao. :) Što se tiče izmjena i blokade: jasno.
:: Inače, zdravlje i ostalo sve na mjestu? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 17:06, 29 april 2021 (CEST)
::: E, dobro je, da kucnem u drvo. Navrati malo češće vala, nema te odavno. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:14, 29 april 2021 (CEST)
:::: Eh, da samo znaš koje su obaveze. :) Inače bi rado. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 17:27, 29 april 2021 (CEST)

== Nemoj... ==

... stavljati u članku o pjevačici [[Stoja|Stoji]] da se zove trenutno Stojanka jer je promijenila ime u Stoja (eventualno, stavi referencu da se zove Stojanka odnosno ostavi oba imena jer ne znamo kako se ona zove). --[[Posebno:Doprinos/77.221.2.16|77.221.2.16]] 19:10, 22 juli 2021 (CEST)

== Ljeto ==

Budi dobro!😊 Rijetko uređujem. Pazi na se! [[Korisnik:Lord Valensus|V. K.]] ([[Razgovor s korisnikom:Lord Valensus|razgovor]]) 18:15, 20 august 2021 (CEST)

== How we will see unregistered users ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=content/&gt;
Hi!

You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki.

When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed.

Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help.

If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]].

We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January.

Thank you. 
/[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]&lt;section end=content/&gt;
&lt;/div&gt;

19:10, 4 januar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&amp;oldid=22532492 --&gt;

== Još jedna godina ==

Budi dobro! ☺️ [[Korisnik:Lord Valensus|V. K.]] ([[Razgovor s korisnikom:Lord Valensus|razgovor]]) 13:24, 8 januar 2022 (CET)
: Hvala, također sve najbolje želim! – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:31, 9 januar 2022 (CET)

== hvala ==

Hvala. Neka ostane tako. [[Korisnik:A81t|A81t]] ([[Razgovor s korisnikom:A81t|razgovor]]) 12:57, 27 april 2022 (CEST)

== izmjene korisnika Sarajlijač ==

Zasto? [[Korisnik:Сарајлијац|Сарајлијац]] ([[Razgovor s korisnikom:Сарајлијац|razgovor]]) 06:40, 12 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>15z1ml7jxm1vfb5sbml2r2y8md30d0p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Treskavac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394882</id>
    <revision>
      <id>3427685</id>
      <parentid>3300668</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T09:35:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3973" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Treskavac
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.4444
| dužina_stepeni               = 16.8753
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 55
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219495&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |accessdate=19. 9. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archivedate=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Treskavac u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Treskavac''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Prvi put se spominje 1351. u povelji bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] pod imenom Triska. Iznad Treskavca se u srednjem vijeku nalazilo utvrđenje Prolom-Grad na koje i danas podjseća toponim Polom ili Prolom.&lt;ref&gt;Mrgić-Radojčić 2002, str. 234&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Treskavac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219495
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 55
| g2013_srbi               = 55
| g1991_ukupno             = 130
| g1991_srbi               = 130
| g1981_ukupno             = 185
| g1981_srbi               = 185
| g1971_ukupno             = 207
| g1971_srbi               = 206
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik]

{{Naselja u općini Ribnik}}</text>
      <sha1>iblvzcp8x8cjm6bi4fin4s8smosv27x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak trenera Real Madrida CF</title>
    <ns>0</ns>
    <id>407019</id>
    <revision>
      <id>3427690</id>
      <parentid>3417334</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T10:24:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16636" xml:space="preserve">[[Datoteka:Zidane Zizu.jpg|mini|desno|200px|[[Zinédine Zidane]] ima najduži niz utakmica bez poraza na klupi Reala (40)]]
[[Real Madrid CF]] [[Španija|španski]] je [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u [[Madrid]]u. Smatra se jednim od najvećih nogometnih klubova u svijetu. Ima bogatu historiju te su neki od najpoznatijih trenera vodili ekipu u raznim takmičenjima.

'''Spisak trenera Real Madrida''' jest popis svih trenera koji su vodili Real Madrid kao trener prvog tima. Prikazuje period mandata, kao i uspješnost svakog trenera pojedinačno. Također su uvršteni privremeni treneri. Real Madrid vodilo je 40 trenera.

Prvi trener Real Madrida bio je [[Arthur Johnson (nogometaš, 1879)|Arthur Johnson]], koji je na klupi ostao deset godina, osvojivši [[Kup kralja]] 1917.

Najuspješniji trener Real Madrida u smislu osvojenih trofeja jest [[Miguel Muñoz]], koji je osvojio devet titula u [[La Liga|La Ligi]], dva [[Kup kralja|Kupa kralja]], dvije titule [[UEFA Liga prvaka|prvaka Evrope]] i jedan [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]. Muñoz je ujedno i trener s najdužim stažom, vodivši klub nepunih 14 godina u dva mandata. &lt;!-- [[Čile]]anac [[Manuel Pellegrini]] najuspješniji je trener u smislu ostvarenog broja pobjeda u odnosu na broj utakmica sa 75% uspješnosti, dok je [[José Quirante]] trener s najmanje uspjeha s postotkom 38,89%. --&gt;

== Spisak trenera ==
&lt;ref name=&quot;Coaches&quot;&gt;{{cite web|title=Treneri Real Madrida|url=http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/Club/1193041516841/Entrenadores/Coaches.htm|publisher=Real Madrid CF| access-date=1. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

''Informacije ažurirane 28. maja 2022. U statistiku su uključene samo zvanične utakmice.''
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Trener
!Od
!class=&quot;unsortable&quot;|Do
!{{Tooltip| U| Utakmice}}{{ref label|note01|A|^}}
!{{Tooltip| P| Pobjede}}
!{{Tooltip| N| Neriješeno}}
!{{Tooltip| I| Izgubljeno}}
!{{Tooltip| DG| Dati golovi}}
!{{Tooltip| PG| Primljeni golovi}}
!{{Tooltip| % Pobjeda | Postotak pobjeda}}{{ref label|note02|B|^}}
!class=&quot;unsortable&quot;|Titule
!class=&quot;unsortable&quot;|Napomene
|-
|align=left|{{ZD|ENG}} [[Arthur Johnson (nogometaš, 1879)|Arthur Johnson]]
|align=left|1910.
|align=left|1920.
{{WDL|23|11|3|9|for=48|against=39}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[Kup kralja]]&lt;/small&gt;
|{{ref label|player|C|a}}{{ref label|johnson|D}}
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1785}} [[Juan de Cárcer]]
|align=left|1920.
|align=left|1926.
{{WDL|22|10|2|10|for=38|against=45}}
|
|{{ref label|player|C|b}}
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1785}} [[Pedro Llorente]]
|align=left|1926.
|align=left|1926.
{{WDL|0|0|0|0|for=0|against=0}}
|
|{{ref label|player|C|c}}
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1785}} [[Santiago Bernabéu Yeste]]
|align=left|1926.
|align=left|1927.
{{WDL|8|5|0|3|for=31|against=15}}
|
|{{ref label|player|C|d}}
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1785}} [[José Berraondo]]
|align=left|1927.
|align=left|1929.
{{WDL|41|27|4|10|for=115|against=58}}
|
|{{ref label|player|C|e}}
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1785}} [[José Quirante]]
|align=left|1929.
|align=left|1930.
{{WDL|18|7|3|8|for=45|against=42}}
|
|{{ref label|player|C|f}}
|-
|align=left|{{ZD|MAĐ|1920}} [[Lippo Hertzka]]
|align=left|1930.
|align=left|1932.
{{WDL|52|26|15|11|for=95|against=58}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ENG}} [[Robert Firth (nogometaš)|Robert Firth]]
|align=left|1932.
|align=left|1934.
{{WDL|45|30|5|10|for=126|against=52}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1931}} [[Francisco Bru]]
|align=left|1934.
|align=left|1941.
{{WDL|118|71|13|34|for=290|against=152}}
|align=left|&lt;small&gt;2 [[Kup kralja|Kupa kralja]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1938}} [[Juan Armet]]
|align=left|1941.
|align=left|septembar 1943.
{{WDL|46|23|7|16|for=96|against=72}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1938}} [[Ramón Encinas]]
|align=left|septembar 1943.
|align=left|maj 1945.
{{WDL|84|45|15|24|for=199|against=126}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1938}} [[Jacinto Quincoces]]
|align=left|maj 1945.
|align=left|mart 1946.
{{WDL|35|18|10|7|for=70|against=37}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[Kup kralja]]&lt;/small&gt;
|{{ref label|player|C|g}}
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} [[Baltasar Albéniz]]
|align=left|mart 1946.
|align=left|april 1947.
{{WDL|35|18|5|12|for=82|against=66}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[Kup kralja]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} Jacinto Quincoces
|align=left|april 1947.
|align=left|januar 1948.
{{WDL|17|5|4|8|for=32|against=41}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ENG}} [[Michael Keeping]]
|align=left|januar 1948.
|align=left|oktobar 1950.
{{WDL|82|37|20|25|for=192|against=153}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} Baltasar Albéniz
|align=left|oktobar 1950.
|align=left|mart 1951.
{{WDL|16|7|2|7|for=41|against=37}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|URU}} [[Héctor Scarone]]
|align=left|mart 1951.
|align=left|april 1952.
{{WDL|48|25|10|13|for=113|against=73}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} [[Juan Antonio Ipiña]]
|align=left|april 1952.
|align=left|maj 1953.
{{WDL|34|21|2|11|for=82|against=57}}
|
|{{ref label|player|C|h}}
|-
|align=left|{{ZD|URU}} [[Enrique Fernández Viola|Enrique Fernández]]
|align=left|maj 1953.
|align=left|10. 12. 1954.
{{WDL|50|31|8|11|for=126|against=60}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} [[José Villalonga Llorente|José Villalonga]]
|align=left|10. 12. 1954.
|align=left|juni 1957.
{{WDL|105|66|14|25|for=269|against=141}}
|align=left|&lt;small&gt;2 [[La Liga|La Lige]]&lt;br /&gt;2 [[UEFA Liga prvaka|Kupa evropskih šampiona]]&lt;/small&gt;
|{{ref label|villalonga|E}}
|-
|align=left|{{ZD|ARG}} [[Luis Carniglia]]
|align=left|juni 1957.
|align=left|19. 2. 1959.
{{WDL|68|48|11|9|for=178|against=58}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;br /&gt;1 [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} [[Miguel Muñoz]]
|align=left|21. 2. 1959.
|align=left|13. 4. 1959.
{{WDL|9|5|2|2|for=31|against=9}}
|
|{{ref label|player|C|i}}
|-
|align=left|{{ZD|ARG}} Luis Carniglia
|align=left|13. 4. 1959.
|align=left|juli 1959.
{{WDL|13|8|1|4|for=28|against=16}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|PAR}} [[Manuel Fleitas Solich|Manuel Fleitas]]
|align=left|juli 1959.
|align=left|12. 4. 1960.
{{WDL|33|23|4|6|for=109|against=42}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} Miguel Muñoz
|align=left|13. 4. 1960.
|align=left|15. 1. 1974.
{{WDL|595|352|126|117||for=1194|against=553}}
|align=left|&lt;small&gt;9 [[La Liga]]&lt;br /&gt;2 [[Kup kralja|Kupa kralja]]&lt;br /&gt;2 [[UEFA Liga prvaka|Kupa evropskih šampiona]]&lt;br /&gt;1 [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]&lt;/small&gt;
||{{ref label|muñoz|F}}
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} [[Luis Molowny]]
|align=left|15. 1. 1974.
|align=left|maj 1974.
{{WDL|23|13|2|8|for=49|against=26}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[Kup kralja]]&lt;/small&gt;
|{{ref label|player|C|j}}
|-
|align=left|{{ZD|JUG}} [[Miljan Miljanić]]
|align=left|maj 1974.
|align=left|7. 9. 1977.
{{WDL|134|67|36|31|for=231|against=150}}
|align=left|&lt;small&gt;2 [[La Liga|La Lige]]&lt;br /&gt;1 [[Kup kralja]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} Luis Molowny
|align=left|7. 9. 1977.
|align=left|juni 1979.
{{WDL|90|51|24|15|for=196|against=94}}
|align=left|&lt;small&gt;2 [[La Liga|La Lige]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|JUG}} [[Vujadin Boškov]]
|align=left|juni 1979.
|align=left|29. 3. 1982.
{{WDL|139|80|31|28|for=249|against=136}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;br /&gt;1 [[Kup kralja]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} Luis Molowny
|align=left|29. 3. 1982.
|align=left|30. 6. 1982.
{{WDL|6|4|1|1|for=11|against=7}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[Kup kralja]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ARG}} [[Alfredo Di Stéfano]]
|align=left|1. 7. 1982.
|align=left|22. 5. 1984.
{{WDL|108|63|23|22|for=192|against=113}}
|
|{{ref label|player|C|k}}
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Amancio Amaro]]
|align=left|22. 5. 1984.
|align=left|16. 4. 1985.
{{WDL|47|19|13|15|for=69|against=52}}
|
|{{ref label|player|C|l}}
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} Luis Molowny
|align=left|16. 4. 1985.
|align=left|30. 6. 1986.
{{WDL|61|39|7|15|for=137|against=67}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;br /&gt;1 [[Španski liga-kup]]&lt;br /&gt;2 [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|HOL}} [[Leo Beenhakker]]
|align=left|1. 7. 1986.
|align=left|30. 6. 1989.
{{WDL|169|107|40|22|for=357|against=158}}
|align=left|&lt;small&gt;3 [[La Liga|La Lige]]&lt;br /&gt;1 [[Kup kralja]]&lt;br /&gt;2 [[Španski superkup|španska superkupa]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|WAL}} [[John Toshack]]
|align=left|1. 7. 1989.
|align=left|19. 11. 1990.
{{WDL|64|41|15|8|for=161|against=56}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ARG}} Alfredo Di Stéfano
|align=left|21. 11. 1990.
|align=left|22. 3. 1991.
{{WDL|21|9|3|9|for=32|against=22}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[Španski superkup]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|JUG}} [[Radomir Antić]]
|align=left|22. 3. 1991.
|align=left|27. 1. 1992.
{{WDL|39|27|6|6|for=84|against=32}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|HOL}} Leo Beenhakker
|align=left|27. 1. 1992.
|align=left|29. 6. 1992.
{{WDL|28|14|7|7|for=47|against=27}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Benito Floro]]
|align=left|1. 7. 1992.
|align=left|7. 3. 1994.
{{WDL|92|52|21|19|for=165|against=90}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[Kup kralja]]&lt;br /&gt;1 [[Španski superkup]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]]
|align=left|7. 3. 1994.
|align=left|30. 6. 1994.
{{WDL|11|5|1|5|for=23|against=22}}
|
|{{ref label|player|C|m}}
|-
|align=left|{{ZD|ARG}} [[Jorge Valdano]]
|align=left|1. 7. 1994.
|align=left|21. 1. 1996.
{{WDL|78|39|17|22|for=142|against=87}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;/small&gt;
|{{ref label|player|C|n}}
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} Vicente del Bosque
|align=left|21. 1. 1996.
|align=left|24. 1. 1996.
{{WDL|1|1|0|0|for=5|against=0}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Arsenio Iglesias]]
|align=left|24. 1. 1996.
|align=left|29. 5. 1996.
{{WDL|21|11|4|6|for=33|against=22}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Fabio Capello]]
|align=left|1. 7. 1996.
|align=left|24. 6. 1997.
{{WDL|48|31|12|5|for=96|against=41}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]]
|align=left|25. 6. 1997.
|align=left|28. 5. 1998.
{{WDL|53|26|15|12|for=92|against=55}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[Španski superkup]]&lt;br /&gt;1 [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} [[José Antonio Camacho]]
|align=left|17. 6. 1998.
|align=left|9. 7. 1998.
{{WDL|0|0|0|0|for=0|against=0}}
|
|{{ref label|player|C|o}}
|-
|align=left|{{ZD|HOL}} [[Guus Hiddink]]
|align=left|15. 7. 1998.
|align=left|23. 2. 1999.
{{WDL|34|19|4|11|for=73|against=48}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|WAL}} John Toshack
|align=left|24. 2. 1999.
|align=left|17. 11. 1999.
{{WDL|37|19|9|9|for=73|against=62}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} Vicente del Bosque
|align=left|17. 11. 1999.
|align=left|23. 6. 2003.
{{WDL|233|127|56|50|for=461|against=267}}
|align=left|&lt;small&gt;2 [[La Liga|La Lige]]&lt;br /&gt;1 [[Španski superkup]]&lt;br /&gt;2 [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]]&lt;br /&gt;1 [[UEFA Superkup]]&lt;br /&gt;1 [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|POR}} [[Carlos Queiroz]]
|align=left|25. 6. 2003.
|align=left|24. 5. 2004.
{{WDL|59|34|11|14|for=113|against=76}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[Španski superkup]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} José Antonio Camacho
|align=left|25. 5. 2004.
|align=left|20. 9. 2004.
{{WDL|6|4|0|2|for=7|against=5}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Mariano García Remón]]
|align=left|20. 9. 2004.
|align=left|30. 12. 2004.
{{WDL|20|12|4|4|for=37|against=18}}
|
|{{ref label|player|C|p}}
|-
|align=left|{{ZD|BRA}} [[Vanderlei Luxemburgo]]
|align=left|30. 12. 2004.
|align=left|4. 12. 2005.
{{WDL|45|28|7|10|for=83|against=45}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Juan Ramón López Caro]]
|align=left|4. 12. 2005.
|align=left|1. 6. 2006.
{{WDL|24|12|9|3|for=41|against=25}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} Fabio Capello
|align=left|5. 7. 2006.
|align=left|28. 6. 2007.
{{WDL|50|28|12|10|for=91|against=55}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Bernd Schuster]]
|align=left|9. 7. 2007.
|align=left|9. 12. 2008.
{{WDL|75|44|9|22|for=156|against=100}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;br /&gt;1 [[Španski superkup]]&lt;/small&gt;
|{{ref label|player|C|q}}
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Juande Ramos]]
|align=left|9. 12. 2008.
|align=left|1. 6. 2009.
{{WDL|27|18|1|8|for=53|against=34}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|ČIL}} [[Manuel Pellegrini]]
|align=left|2. 6. 2009.
|align=left|26. 5. 2010.
{{WDL|48|36|5|7|for=119|against=48}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|POR}} [[José Mourinho]]
|align=left|28. 5. 2010.
|align=left|1. 6. 2013.
{{WDL|178|128|28|22|for=475|against=168}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;br /&gt;1 [[Kup kralja]]&lt;br /&gt;1 [[Španski superkup]]&lt;/small&gt;
|{{ref label|fifa|FIFA|b}}
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|align=left|25. 6. 2013.
|align=left|25. 5. 2015.
{{WDL|119|89|14|16|for=323|against=103}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[Kup kralja]]&lt;br /&gt;1 [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]&lt;br /&gt;1 [[UEFA Superkup]]&lt;br /&gt;1 [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]&lt;/small&gt;
|
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Benítez]]
|align=left|3. 6. 2015.
|align=left|4. 1. 2016.
{{WDL|25|17|5|3|for=69|against=22}}
|
|
|-
|align=left|{{ZD|FRA}} [[Zinédine Zidane]]
|align=left|4. 1. 2016.
|align=left|31. 5. 2018.
{{WDL|149|104|29|16|for=393|against=160}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;br /&gt;1 [[Španski superkup]]&lt;br /&gt;3 [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]]&lt;br /&gt;2 [[UEFA Superkup]]a&lt;br /&gt;2 [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|svjetska klupska prvenstva]]&lt;/small&gt;
|{{ref label|player|C|r}}{{ref label|fifa|FIFA|b}}
|-
|align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Julen Lopetegui]]
|align=left|12. 6. 2018&lt;ref name=&quot;LopeteguiRM&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/44459380|title=Julen Lopetegui: Real Madrid name Spain manager as new head coach|publisher=BBC|date=12. 6. 2018|access-date=12. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;
|align=left|29. 10. 2018.
{{WDL|14|6|2|6|for=21|against=20}}
|
|{{ref label|player|C|s}}
|-
|align=left|{{ZD|ARG}} [[Santiago Solari]]
|align=left|30. 10. 2018.
|align=left|11. 3. 2019.
{{WDL|32|22|2|8|for=71|against=37}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]&lt;/small&gt;
|{{ref label|player|C|t}}
|-
|align=left|{{ZD|FRA}} Zinédine Zidane
|align=left|11. 3. 2019&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.realmadrid.com/noticias/2019/03/zidane-regresa-al-real-madrid|title=Zidane regresa al real madrid|date=11. 3. 2019|work=reammadrid.com|access-date=11. 3. 2019|language=španski}}&lt;/ref&gt;
|align=left|27. 5. 2021.
{{WDL|114|69|25|20|for=207|against=104}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;br/&gt;1 [[Španski superkup]]
|{{ref label|player|C|r}}
|-
|align=left|{{ZD|ITA}} Carlo Ancelotti
|align=left|1. 6. 2021.
|align=left|''Trenutno''
{{WDL|57|40|8|9|for=121|against=50}}
|align=left|&lt;small&gt;1 [[La Liga]]&lt;br/&gt;1 [[Španski superkup]]&lt;br/&gt; 1 [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] &lt;br/&gt;1 [[UEFA Superkup]]
|}

=== Napomene ===
&lt;div style=&quot;font-size: 90%;&quot;&gt;
A. {{note label|note01|A|^}} Utakmice u takmičenju [[Campeonato Regional Centro|Campeonato Centro]] nisu navedene jer je riječ o regionalnom takmičenju&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tabless/span-centrchamp.html|title=Spain - List of Champions of Centro|publisher=rsssf.com|access-date=1. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

B. {{note label|note02|B|^}} Postotak pobjeda zaokružen je na dvije decimale

C. {{note label|player|C|a}}{{note label|player|C|b}}{{note label|player|C|c}}{{note label|player|C|d}}{{note label|player|C|e}}{{note label|player|C|f}}{{note label|player|C|g}}{{note label|player|C|h}}{{note label|player|C|i}}{{note label|player|C|j}}{{note label|player|C|k}}{{note label|player|C|l}}{{note label|player|C|m}}{{note label|player|C|n}}{{note label|player|C|o}}{{note label|player|C|p}}{{note label|player|C|q}}{{note label|player|C|r}} Bivši nogometaš Real Madrida

D. {{note label|johnson}} Prvi trener u historiji

E. {{note label|villalonga}} Prvi trener nekog španskog kluba u [[UEFA]]-inim takmičenjima i prvi osvajač nekog trofeja ([[Kup evropskih šampiona 1955/1956.|Kup evropskih šampiona 1955/56]])

F. {{note label|muñoz}} Trener s najviše osvojenih trofeja u historiji kluba i najdužim mandatom

FIFA. {{note label|fifa|FIFA|a}}{{note label|fifa|FIFA|b}} Osvojio nagradu [[FIFA Trener godine]] dok je vodio Real Madrid
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.realmadrid.com/en Službeni sajt]

{{Real Madrid}}
{{Treneri Real Madrida}}

[[Kategorija:Real Madrid CF]]</text>
      <sha1>pgfw2rb4x23npl6intg4230dg6ihgxy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amina Kajtaz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>415555</id>
    <revision>
      <id>3427636</id>
      <parentid>3423406</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T19:37:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.175.39.121</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6595" xml:space="preserve">{{U začetku}}
{{Infokutija plivač
| ime               = Amina Kajtaz
| slika             =
| veličina_slike    =
| opis_slike        =
| puno_ime          =
| nadimak           =
| državljanstvo     = {{ZID|Hrvatska}}
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1996|12|31}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]]
| datum_smrti       =
| mjesto_smrti      =
| visina            = 1.73 m
| težina            = 62 kg
&lt;!-- Sport --&gt;
| stilovi           = [[Plivanje#Delfin|Delfin]], [[Plivanje#Leđni stil|leđno]]
| klub              = HAPK Mladost Zagreb
| trener            = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| šabloni_medalja   =
| aktualizirano     = 14. 1. 2020
}}
'''Amina Kajtaz''' je [[plivanje|plivačica]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Učestvovala je na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] u disciplini [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 100 m delfin (žene)|100 m delfin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|title=KAJTAZ Amina|website=Rio 2016|access-date=7. 8. 2016|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806084051/https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rođena je u [[Mostar]]u [[31. decembar|31. decembra]] [[1996]]. i kći je nekadašnjeg nogometaša [[FK Velež|Veleža]], [[Sead Kajtaz|Seada Kajtaza]].

Diplomirala je na Univerzitetu modernih nauka u Mostaru, i postala magistrica poslovnog menadžmenta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/magazin/showbiz/cestitamo-prelijepa-plivacica-amina-kajtaz-od-danas-nosi-jos-jednu-titulu/423055|title=Čestitamo: Prelijepa plivačica Amina Kajtaz od danas nosi još jednu titulu|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|access-date=25. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
===Individualni===
====Olimpijski bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2014
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Berlin]], [[Njemačka]]
|44 (h)
|50 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m leđno (žene)|31.54]]
|-
|39 (h)
|100 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m leđno (žene)|1:07.92]]
|-
|35 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m delfin (žene)|28.57]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m delfin (žene)|1:05.17]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2015
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Kazan]], [[Rusija]]
|42 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 50 m delfin (žene)|28.32]]
|-
|48 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 100 m delfin (žene)|1:03.39]]
|-
|rowspan=3|2016
|rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016.|Evropsko prvenstvo]]
|rowspan=2|[[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|30 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 50 m delfin (žene)|27.37]]
|-
|30 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.21]]
|-
|[[Olimpijske igre 2016.|Olimpijske igre]]
|[[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
|36 (h)
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.67]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2017
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Budimpešta]], [[Mađarska]]
|33 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 50 m delfin (žene)|27.35]]
|-
|28 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 100 m delfin (žene)|1:00.77]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |2018
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018.|Mediteranske igre]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Tarragona]], [[Španija]]
|9 (h)
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 50 m delfin (žene)|27.50]]
|-
|6
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 100 m delfin (žene)|59.87]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Glasgow]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|29 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 50 m delfin (žene)|27.56]]
|-
|16 (sf)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 100 m delfin (žene)|59.54]]
|-
|20 (h)
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 200 m delfin (žene)|2:14.85]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2019
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Gwangju]], [[Južna Koreja]]
|22 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 100 m delfin (žene)|59.08]]
|-
|23 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 200 m delfin (žene)|2:13.70]]
|}

====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2016
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Windsor (Ontario)|Windsor]], [[Kanada]]
|24 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 50 m delfin (žene)|26.87]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 100 m delfin (žene)|1:00.36]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2018
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Hangzhou]], [[Kina]]
|32 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 50 m delfin (žene)|27.11]]
|-
|20 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 100 m delfin (žene)|58.78]]
|-
|18 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 200 m delfin (žene)|2:12.95]]
|}

===Štafeta===
====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2018
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Hangzhou]], [[Kina]]
|17 (h)
|Mješovita 4 × 50 m slobodno
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)|1:36.16]]
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{DEFAULTSORT:Kajtaz, Amina}}
[[Kategorija:Rođeni 1996.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]</text>
      <sha1>qftb6qh5eoy9i7klk1qwo4dqv148eew</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427644</id>
      <parentid>3427636</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T21:24:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/109.175.39.121|109.175.39.121]] ([[User talk:109.175.39.121|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6628" xml:space="preserve">{{U začetku}}
{{Infokutija plivač
| ime               = Amina Kajtaz
| slika             =
| veličina_slike    =
| opis_slike        =
| puno_ime          =
| nadimak           =
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1996|12|31}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]]
| datum_smrti       =
| mjesto_smrti      =
| visina            = 1.73 m
| težina            = 62 kg
&lt;!-- Sport --&gt;
| stilovi           = [[Plivanje#Delfin|Delfin]], [[Plivanje#Leđni stil|leđno]]
| klub              = HAPK Mladost Zagreb
| trener            = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| šabloni_medalja   =
| aktualizirano     = 14. 1. 2020
}}
'''Amina Kajtaz''' je [[plivanje|plivačica]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Učestvovala je na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] u disciplini [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 100 m delfin (žene)|100 m delfin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|title=KAJTAZ Amina|website=Rio 2016|access-date=7. 8. 2016|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806084051/https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rođena je u [[Mostar]]u [[31. decembar|31. decembra]] [[1996]]. i kći je nekadašnjeg nogometaša [[FK Velež|Veleža]], [[Sead Kajtaz|Seada Kajtaza]].

Diplomirala je na Univerzitetu modernih nauka u Mostaru, i postala magistrica poslovnog menadžmenta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/magazin/showbiz/cestitamo-prelijepa-plivacica-amina-kajtaz-od-danas-nosi-jos-jednu-titulu/423055|title=Čestitamo: Prelijepa plivačica Amina Kajtaz od danas nosi još jednu titulu|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|access-date=25. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
===Individualni===
====Olimpijski bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2014
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Berlin]], [[Njemačka]]
|44 (h)
|50 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m leđno (žene)|31.54]]
|-
|39 (h)
|100 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m leđno (žene)|1:07.92]]
|-
|35 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m delfin (žene)|28.57]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m delfin (žene)|1:05.17]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2015
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Kazan]], [[Rusija]]
|42 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 50 m delfin (žene)|28.32]]
|-
|48 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 100 m delfin (žene)|1:03.39]]
|-
|rowspan=3|2016
|rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016.|Evropsko prvenstvo]]
|rowspan=2|[[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|30 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 50 m delfin (žene)|27.37]]
|-
|30 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.21]]
|-
|[[Olimpijske igre 2016.|Olimpijske igre]]
|[[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
|36 (h)
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.67]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2017
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Budimpešta]], [[Mađarska]]
|33 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 50 m delfin (žene)|27.35]]
|-
|28 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 100 m delfin (žene)|1:00.77]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |2018
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018.|Mediteranske igre]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Tarragona]], [[Španija]]
|9 (h)
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 50 m delfin (žene)|27.50]]
|-
|6
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 100 m delfin (žene)|59.87]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Glasgow]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|29 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 50 m delfin (žene)|27.56]]
|-
|16 (sf)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 100 m delfin (žene)|59.54]]
|-
|20 (h)
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 200 m delfin (žene)|2:14.85]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2019
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Gwangju]], [[Južna Koreja]]
|22 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 100 m delfin (žene)|59.08]]
|-
|23 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 200 m delfin (žene)|2:13.70]]
|}

====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2016
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Windsor (Ontario)|Windsor]], [[Kanada]]
|24 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 50 m delfin (žene)|26.87]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 100 m delfin (žene)|1:00.36]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2018
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Hangzhou]], [[Kina]]
|32 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 50 m delfin (žene)|27.11]]
|-
|20 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 100 m delfin (žene)|58.78]]
|-
|18 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 200 m delfin (žene)|2:12.95]]
|}

===Štafeta===
====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2018
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Hangzhou]], [[Kina]]
|17 (h)
|Mješovita 4 × 50 m slobodno
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)|1:36.16]]
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{DEFAULTSORT:Kajtaz, Amina}}
[[Kategorija:Rođeni 1996.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]</text>
      <sha1>4z2zsa0m21itd2tqzut3r6sexwosltl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427659</id>
      <parentid>3427644</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T00:31:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DadoHŽV</username>
        <id>144975</id>
      </contributor>
      <comment>Ova plivačiva od 11.8.2022. nastupa od Hrvatskom zastavom.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6717" xml:space="preserve">{{U začetku}}
{{Infokutija plivač
| ime               = Amina Kajtaz
| slika             =
| veličina_slike    =
| opis_slike        =
| puno_ime          =
| nadimak           =
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1996|12|31}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]]
| datum_smrti       =
| mjesto_smrti      =
| visina            = 1.73 m
| težina            = 62 kg
&lt;!-- Sport --&gt;
| stilovi           = [[Plivanje#Delfin|Delfin]], [[Plivanje#Leđni stil|leđno]]
| klub              = HAPK Mladost Zagreb
| trener            = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| šabloni_medalja   =
| aktualizirano     = 14. 1. 2020
}}
'''Amina Kajtaz''' je [[plivanje|plivačica]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Učestvovala je na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] u disciplini [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 100 m delfin (žene)|100 m delfin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|title=KAJTAZ Amina|website=Rio 2016|access-date=7. 8. 2016|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806084051/https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rođena je u [[Mostar]]u [[31. prosinac|31. prosinca]] [[1996]]. i kći je nekadašnjeg nogometaša [[FK Velež|Veleža]], [[Sead Kajtaz|Seada Kajtaza]].

Od [[11. kolovoz |11. kolovoza]] [[2022.]]. nastupa pod zastavom [[Hrvatska|Hrvatske]].

Diplomirala je na Univerzitetu modernih nauka u Mostaru, i postala magistrica poslovnog menadžmenta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/magazin/showbiz/cestitamo-prelijepa-plivacica-amina-kajtaz-od-danas-nosi-jos-jednu-titulu/423055|title=Čestitamo: Prelijepa plivačica Amina Kajtaz od danas nosi još jednu titulu|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|access-date=25. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
===Individualni===
====Olimpijski bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2014
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Berlin]], [[Njemačka]]
|44 (h)
|50 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m leđno (žene)|31.54]]
|-
|39 (h)
|100 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m leđno (žene)|1:07.92]]
|-
|35 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m delfin (žene)|28.57]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m delfin (žene)|1:05.17]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2015
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Kazan]], [[Rusija]]
|42 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 50 m delfin (žene)|28.32]]
|-
|48 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 100 m delfin (žene)|1:03.39]]
|-
|rowspan=3|2016
|rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016.|Evropsko prvenstvo]]
|rowspan=2|[[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|30 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 50 m delfin (žene)|27.37]]
|-
|30 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.21]]
|-
|[[Olimpijske igre 2016.|Olimpijske igre]]
|[[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
|36 (h)
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.67]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2017
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Budimpešta]], [[Mađarska]]
|33 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 50 m delfin (žene)|27.35]]
|-
|28 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 100 m delfin (žene)|1:00.77]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |2018
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018.|Mediteranske igre]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Tarragona]], [[Španija]]
|9 (h)
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 50 m delfin (žene)|27.50]]
|-
|6
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 100 m delfin (žene)|59.87]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Glasgow]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|29 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 50 m delfin (žene)|27.56]]
|-
|16 (sf)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 100 m delfin (žene)|59.54]]
|-
|20 (h)
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 200 m delfin (žene)|2:14.85]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2019
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Gwangju]], [[Južna Koreja]]
|22 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 100 m delfin (žene)|59.08]]
|-
|23 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 200 m delfin (žene)|2:13.70]]
|}

====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2016
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Windsor (Ontario)|Windsor]], [[Kanada]]
|24 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 50 m delfin (žene)|26.87]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 100 m delfin (žene)|1:00.36]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2018
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Hangzhou]], [[Kina]]
|32 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 50 m delfin (žene)|27.11]]
|-
|20 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 100 m delfin (žene)|58.78]]
|-
|18 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 200 m delfin (žene)|2:12.95]]
|}

===Štafeta===
====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2018
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Hangzhou]], [[Kina]]
|17 (h)
|Mješovita 4 × 50 m slobodno
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)|1:36.16]]
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{DEFAULTSORT:Kajtaz, Amina}}
[[Kategorija:Rođeni 1996.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]</text>
      <sha1>048czua5kces0q8lqb8nhu2hy40nm4a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427660</id>
      <parentid>3427659</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T00:33:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DadoHŽV</username>
        <id>144975</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6716" xml:space="preserve">{{U začetku}}
{{Infokutija plivač
| ime               = Amina Kajtaz
| slika             =
| veličina_slike    =
| opis_slike        =
| puno_ime          =
| nadimak           =
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1996|12|31}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]]
| datum_smrti       =
| mjesto_smrti      =
| visina            = 1.73 m
| težina            = 62 kg
&lt;!-- Sport --&gt;
| stilovi           = [[Plivanje#Delfin|Delfin]], [[Plivanje#Leđni stil|leđno]]
| klub              = HAPK Mladost Zagreb
| trener            = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| šabloni_medalja   =
| aktualizirano     = 14. 1. 2020
}}
'''Amina Kajtaz''' je [[plivanje|plivačica]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Učestvovala je na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] u disciplini [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 100 m delfin (žene)|100 m delfin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|title=KAJTAZ Amina|website=Rio 2016|access-date=7. 8. 2016|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806084051/https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rođena je u [[Mostar]]u [[31. prosinac|31. prosinca]] [[1996]]. i kći je nekadašnjeg nogometaša [[FK Velež|Veleža]], [[Sead Kajtaz|Seada Kajtaza]].

Od [[11. kolovoz |11. kolovoza]] [[2022]]. nastupa pod zastavom [[Hrvatska|Hrvatske]].

Diplomirala je na Univerzitetu modernih nauka u Mostaru, i postala magistrica poslovnog menadžmenta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/magazin/showbiz/cestitamo-prelijepa-plivacica-amina-kajtaz-od-danas-nosi-jos-jednu-titulu/423055|title=Čestitamo: Prelijepa plivačica Amina Kajtaz od danas nosi još jednu titulu|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|access-date=25. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
===Individualni===
====Olimpijski bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2014
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Berlin]], [[Njemačka]]
|44 (h)
|50 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m leđno (žene)|31.54]]
|-
|39 (h)
|100 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m leđno (žene)|1:07.92]]
|-
|35 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m delfin (žene)|28.57]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m delfin (žene)|1:05.17]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2015
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Kazan]], [[Rusija]]
|42 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 50 m delfin (žene)|28.32]]
|-
|48 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 100 m delfin (žene)|1:03.39]]
|-
|rowspan=3|2016
|rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016.|Evropsko prvenstvo]]
|rowspan=2|[[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|30 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 50 m delfin (žene)|27.37]]
|-
|30 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.21]]
|-
|[[Olimpijske igre 2016.|Olimpijske igre]]
|[[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
|36 (h)
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.67]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2017
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Budimpešta]], [[Mađarska]]
|33 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 50 m delfin (žene)|27.35]]
|-
|28 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 100 m delfin (žene)|1:00.77]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |2018
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018.|Mediteranske igre]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Tarragona]], [[Španija]]
|9 (h)
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 50 m delfin (žene)|27.50]]
|-
|6
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 100 m delfin (žene)|59.87]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Glasgow]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|29 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 50 m delfin (žene)|27.56]]
|-
|16 (sf)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 100 m delfin (žene)|59.54]]
|-
|20 (h)
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 200 m delfin (žene)|2:14.85]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2019
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Gwangju]], [[Južna Koreja]]
|22 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 100 m delfin (žene)|59.08]]
|-
|23 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 200 m delfin (žene)|2:13.70]]
|}

====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2016
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Windsor (Ontario)|Windsor]], [[Kanada]]
|24 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 50 m delfin (žene)|26.87]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 100 m delfin (žene)|1:00.36]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2018
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Hangzhou]], [[Kina]]
|32 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 50 m delfin (žene)|27.11]]
|-
|20 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 100 m delfin (žene)|58.78]]
|-
|18 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 200 m delfin (žene)|2:12.95]]
|}

===Štafeta===
====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2018
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Hangzhou]], [[Kina]]
|17 (h)
|Mješovita 4 × 50 m slobodno
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)|1:36.16]]
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{DEFAULTSORT:Kajtaz, Amina}}
[[Kategorija:Rođeni 1996.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]</text>
      <sha1>j6rthmwl4ws3ejsslo99q7sxdok23ii</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427672</id>
      <parentid>3427660</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T05:16:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/DadoHŽV|DadoHŽV]] ([[User talk:DadoHŽV|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6628" xml:space="preserve">{{U začetku}}
{{Infokutija plivač
| ime               = Amina Kajtaz
| slika             =
| veličina_slike    =
| opis_slike        =
| puno_ime          =
| nadimak           =
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1996|12|31}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]]
| datum_smrti       =
| mjesto_smrti      =
| visina            = 1.73 m
| težina            = 62 kg
&lt;!-- Sport --&gt;
| stilovi           = [[Plivanje#Delfin|Delfin]], [[Plivanje#Leđni stil|leđno]]
| klub              = HAPK Mladost Zagreb
| trener            = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| šabloni_medalja   =
| aktualizirano     = 14. 1. 2020
}}
'''Amina Kajtaz''' je [[plivanje|plivačica]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Učestvovala je na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] u disciplini [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 100 m delfin (žene)|100 m delfin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|title=KAJTAZ Amina|website=Rio 2016|access-date=7. 8. 2016|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806084051/https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rođena je u [[Mostar]]u [[31. decembar|31. decembra]] [[1996]]. i kći je nekadašnjeg nogometaša [[FK Velež|Veleža]], [[Sead Kajtaz|Seada Kajtaza]].

Diplomirala je na Univerzitetu modernih nauka u Mostaru, i postala magistrica poslovnog menadžmenta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/magazin/showbiz/cestitamo-prelijepa-plivacica-amina-kajtaz-od-danas-nosi-jos-jednu-titulu/423055|title=Čestitamo: Prelijepa plivačica Amina Kajtaz od danas nosi još jednu titulu|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|access-date=25. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
===Individualni===
====Olimpijski bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2014
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Berlin]], [[Njemačka]]
|44 (h)
|50 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m leđno (žene)|31.54]]
|-
|39 (h)
|100 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m leđno (žene)|1:07.92]]
|-
|35 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m delfin (žene)|28.57]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m delfin (žene)|1:05.17]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2015
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Kazan]], [[Rusija]]
|42 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 50 m delfin (žene)|28.32]]
|-
|48 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 100 m delfin (žene)|1:03.39]]
|-
|rowspan=3|2016
|rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016.|Evropsko prvenstvo]]
|rowspan=2|[[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|30 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 50 m delfin (žene)|27.37]]
|-
|30 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.21]]
|-
|[[Olimpijske igre 2016.|Olimpijske igre]]
|[[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
|36 (h)
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.67]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2017
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Budimpešta]], [[Mađarska]]
|33 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 50 m delfin (žene)|27.35]]
|-
|28 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 100 m delfin (žene)|1:00.77]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |2018
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018.|Mediteranske igre]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Tarragona]], [[Španija]]
|9 (h)
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 50 m delfin (žene)|27.50]]
|-
|6
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 100 m delfin (žene)|59.87]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Glasgow]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|29 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 50 m delfin (žene)|27.56]]
|-
|16 (sf)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 100 m delfin (žene)|59.54]]
|-
|20 (h)
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 200 m delfin (žene)|2:14.85]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2019
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Gwangju]], [[Južna Koreja]]
|22 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 100 m delfin (žene)|59.08]]
|-
|23 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 200 m delfin (žene)|2:13.70]]
|}

====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2016
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Windsor (Ontario)|Windsor]], [[Kanada]]
|24 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 50 m delfin (žene)|26.87]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 100 m delfin (žene)|1:00.36]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2018
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Hangzhou]], [[Kina]]
|32 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 50 m delfin (žene)|27.11]]
|-
|20 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 100 m delfin (žene)|58.78]]
|-
|18 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 200 m delfin (žene)|2:12.95]]
|}

===Štafeta===
====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2018
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Hangzhou]], [[Kina]]
|17 (h)
|Mješovita 4 × 50 m slobodno
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)|1:36.16]]
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{DEFAULTSORT:Kajtaz, Amina}}
[[Kategorija:Rođeni 1996.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]</text>
      <sha1>4z2zsa0m21itd2tqzut3r6sexwosltl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NBC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>437298</id>
    <revision>
      <id>3427619</id>
      <parentid>3345731</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T15:00:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2603:8001:B202:3294:286B:AF47:8B09:F08D</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5664" xml:space="preserve">{{Infokutija
| tijeloklasa = vcard
| iznad       = National Broadcasting Company
| iznadklasa  = fn org
| oznakastil  = padding-right:1.0em;

| slika       = NBC logo.svg
| slikaklasa  = logo

| oznaka1     = Vrsta
| podaci1     = {{plainlist|
* Komercijalna televizijska mreža (1939–trenutno)
* Radijska mreža (1926–1993, 2012–2014, 2016–trenutno)
* [[NBC Sports Radio|Sportska radijska mreža]] (2012–trenutno)
}}
| oznaka2     = Brend
| podaci2     = NBC
| oznaka3     = Država
| podaci3     = [[SAD]]
| oznaka4     = Dostupnost
| podaci4     = Nacionalno
| oznaka5     = Osnivanje
| podaci5     = 19. 6. 1926.
| oznaka6     = Slogan
| podaci6     = {{plainlist|
* ''Here on NBC''
* ''Share the Moment''
}}
| oznaka7     = Sjedište
| podaci7     = [[30 Rockefeller Plaza]], [[New York City]], [[New York (savezna država)|New York]]
| oznaka8     = Vlasnik
| podaci8     = {{plainlist|
* [[NBCUniversal]]
* ([[Comcast]])
}}
| oznaka9     = Ključni ljudi
| podaci9     = [[Bob Greenblatt]] (direktor, NBC Entertainment)
| oznaka10    = Početak emitiranja
| podaci10    = {{plainlist|
* '''Radio''': 15. 11. 1926.
* '''Televizija''': 30. 4. 1939.
}}
| oznaka11    = Format slike
| podaci11    = {{plainlist|
* [[1080i]] ([[HDTV]])
* [[480i]] ([[SDTV]])
}}
| oznaka12    = Partneri
| podaci12    = {{plainlist|
* Spiskovi:
* '''[[Spisak NBC-jevih televizijskih partnera (po američkim saveznim državama)|Po savez. državi]]''' ili '''[[Spisak NBC-jevih televizijskih partnera (detaljni pregled)|Detalji]]'''
}}
| oznaka13    = Službeni sajt
| podaci13    = {{URL|nbc.com}}
| oznaka14    = Jezik
| podaci14    = [[Engleski jezik|Engleski]]
}}
'''National Broadcasting Company''' ('''NBC''') [[SAD|američka]] je [[komercijalna televizija|komercijalna]] [[televizijska mreža]] u vlasništvu [[NBCUniversal]]a, [[podružnica|podružnice]] kompanije [[Comcast]]. Sjedište mreže nalaze se na adresi [[30 Rockefeller Plaza]] u [[New York City]]ju, s važnim uredima u [[Los Angeles]]u ([[10 Universal City Plaza]]) i [[Chicago|Chicagu]] ([[NBC Tower]]). Dio je &quot;velike trojke&quot;.{{efn|&quot;Velika trojka&quot; čest je naziv u Sjedinjenim Američkim Državama za tri najveće komercijalne televizijske mreže u toj zemlji: [[American Broadcasting Company]] (ABC), [[CBS]] (ranije poznatu po nazivu Columbia Broadcasting System) i National Broadcasting Company (NBC).}} NBC se ponekad naziva &quot;paunovom mrežom&quot; ({{jez-en|Peacock Network}}) zbog logotipa na kojem se nalazi stilizirani [[paun]] u [[duga|duginim]] bojama. Logo je predstavljen 1956. da bi se promovirala tadašnja inovacija emitiranja programa u boji, a upotrebljava se kao službeni znak mreže od 1979.

[[Radio Corporation of America]] (RCA) osnovala je kompaniju 1926, a NBC danas predstavlja najstariju mrežu u SAD-u. Kompanija [[General Electric]] (GE) – koja je posjedovala i RCA i NBC sve do 1930, kada je obje kompanije morala prodati kao rezultat odluke o [[antitrust]]u – ponovo je preuzela NBC 1986. kupovinom RCA-a u vrijednosti od 6,4 milijarde dolara. Nakon GE-ovog preuzimanja NBC-ja, za [[glavni izvršni direktor|glavnog izvršnog direktora]] izabran je [[Bob Wright]], koji je na toj poziciji ostao sve do 2007. kada ga je zamijenio [[Jeff Zucker]]. [[Frencuska]] medijska kompanija [[Vivendi]] spojila je sve svoje dijelove s GE-om 2003, i samim time formirala NBC Universal. Većinski udio te kompanije preuzeo je Comcast 2011, a preostali udio, koji je bio u vlasništvu General Electrica, preuzeo je dvije godine kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Comcast Completes Acquisition Of GE's 49% Stake In NBCUniversal|url=http://www.deadline.com/2013/03/comcast-completes-acquisition-nbcuniversal/|first=David|last=Lieberman|work=Deadline.com|date=19. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Zucker je nakon ovog preuzeća napustio NBCUniversal, a na njegovo mjesto postavljen je [[Steve Burke]], bivši izvršni potpredsjednik Comcasta.

NBC u potpunosti posjeduje 13 televizijskih stanica, a u partnerstvu je sa skoro 200 stanica širom Sjedinjenih Američkih Država i njenih teritorija, od kojih su neke dostupne i u [[Kanada|Kanadi]] preko kablovskih/satelitskih kompanija i antene u područjima blizu granice sa SAD-om. NBC također održava ugovore o licenciranju svog brenda za međunarodne kanale u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;NBCuni.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nbcuni.com/About_NBC_Universal/Company_Overview/overview02.shtml |publisher=NBC Universal |title=Company Overview |accessdate=25. 3. 2008  |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080706122126/http://www.nbcuni.com/About_NBC_Universal/Company_Overview/overview02.shtml |archivedate=6. 7. 2008 }}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book|title=NBC: America's Network|first=Michele|last=Hilmes|publisher=University of California Press|year=2007|isbn= 9780520250819}}
* {{cite book|title=Brought to You in Living Color: 75 Years of Great Moments in Television and Radio from NBC|url=https://archive.org/details/broughttoyouinli00robi|first=Marc|last=Robinson|publisher=Wiley|year=2002}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|NBC}}
* {{Službeni sajt|https://www.nbc.com/}}
* [http://www.museum.tv/eotv/nationalbroa.htm Historija NBC-ja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150404184116/http://www.museum.tv/eotv/nationalbroa.htm |date=4. 4. 2015 }} na sajtu museum.tv
* [https://www.logaster.com/blog/nbc-logo/ Historija NBC-jevog logotipa]
{{Članice Evropske radiodifuzijske unije}}

[[Kategorija:NBC|*]]
[[Kategorija:Comcast]]
[[Kategorija:Mreže NBCUniversala]]
[[Kategorija:Medijske kompanije osnovane 1926.]]</text>
      <sha1>0cc0f9w6npfoyureyb3a1p2bzoz66x2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427620</id>
      <parentid>3427619</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T15:03:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2603:8001:B202:3294:286B:AF47:8B09:F08D</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5760" xml:space="preserve">{{Infokutija
| tijeloklasa = vcard
| iznad       = National Broadcasting Company
| iznadklasa  = fn org
| oznakastil  = padding-right:1.0em;
| logo        = NBC logo.svg
| width       = 200px
| slika       = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image=|size=frameless}}
| slikaklasa  = logo
| oznaka1     = Vrsta
| podaci1     = {{plainlist|
* Komercijalna televizijska mreža (1939–trenutno)
* Radijska mreža (1926–1993, 2012–2014, 2016–trenutno)
* [[NBC Sports Radio|Sportska radijska mreža]] (2012–trenutno)
}}
| oznaka2     = Brend
| podaci2     = NBC
| oznaka3     = Država
| podaci3     = [[SAD]]
| oznaka4     = Dostupnost
| podaci4     = Nacionalno
| oznaka5     = Osnivanje
| podaci5     = 19. 6. 1926.
| oznaka6     = Slogan
| podaci6     = {{plainlist|
* ''Here on NBC''
* ''Share the Moment''
}}
| oznaka7     = Sjedište
| podaci7     = [[30 Rockefeller Plaza]], [[New York City]], [[New York (savezna država)|New York]]
| oznaka8     = Vlasnik
| podaci8     = {{plainlist|
* [[NBCUniversal]]
* ([[Comcast]])
}}
| oznaka9     = Ključni ljudi
| podaci9     = [[Bob Greenblatt]] (direktor, NBC Entertainment)
| oznaka10    = Početak emitiranja
| podaci10    = {{plainlist|
* '''Radio''': 15. 11. 1926.
* '''Televizija''': 30. 4. 1939.
}}
| oznaka11    = Format slike
| podaci11    = {{plainlist|
* [[1080i]] ([[HDTV]])
* [[480i]] ([[SDTV]])
}}
| oznaka12    = Partneri
| podaci12    = {{plainlist|
* Spiskovi:
* '''[[Spisak NBC-jevih televizijskih partnera (po američkim saveznim državama)|Po savez. državi]]''' ili '''[[Spisak NBC-jevih televizijskih partnera (detaljni pregled)|Detalji]]'''
}}
| oznaka13    = Službeni sajt
| podaci13    = {{URL|nbc.com}}
| oznaka14    = Jezik
| podaci14    = [[Engleski jezik|Engleski]]
}}
'''National Broadcasting Company''' ('''NBC''') [[SAD|američka]] je [[komercijalna televizija|komercijalna]] [[televizijska mreža]] u vlasništvu [[NBCUniversal]]a, [[podružnica|podružnice]] kompanije [[Comcast]]. Sjedište mreže nalaze se na adresi [[30 Rockefeller Plaza]] u [[New York City]]ju, s važnim uredima u [[Los Angeles]]u ([[10 Universal City Plaza]]) i [[Chicago|Chicagu]] ([[NBC Tower]]). Dio je &quot;velike trojke&quot;.{{efn|&quot;Velika trojka&quot; čest je naziv u Sjedinjenim Američkim Državama za tri najveće komercijalne televizijske mreže u toj zemlji: [[American Broadcasting Company]] (ABC), [[CBS]] (ranije poznatu po nazivu Columbia Broadcasting System) i National Broadcasting Company (NBC).}} NBC se ponekad naziva &quot;paunovom mrežom&quot; ({{jez-en|Peacock Network}}) zbog logotipa na kojem se nalazi stilizirani [[paun]] u [[duga|duginim]] bojama. Logo je predstavljen 1956. da bi se promovirala tadašnja inovacija emitiranja programa u boji, a upotrebljava se kao službeni znak mreže od 1979.

[[Radio Corporation of America]] (RCA) osnovala je kompaniju 1926, a NBC danas predstavlja najstariju mrežu u SAD-u. Kompanija [[General Electric]] (GE) – koja je posjedovala i RCA i NBC sve do 1930, kada je obje kompanije morala prodati kao rezultat odluke o [[antitrust]]u – ponovo je preuzela NBC 1986. kupovinom RCA-a u vrijednosti od 6,4 milijarde dolara. Nakon GE-ovog preuzimanja NBC-ja, za [[glavni izvršni direktor|glavnog izvršnog direktora]] izabran je [[Bob Wright]], koji je na toj poziciji ostao sve do 2007. kada ga je zamijenio [[Jeff Zucker]]. [[Frencuska]] medijska kompanija [[Vivendi]] spojila je sve svoje dijelove s GE-om 2003, i samim time formirala NBC Universal. Većinski udio te kompanije preuzeo je Comcast 2011, a preostali udio, koji je bio u vlasništvu General Electrica, preuzeo je dvije godine kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Comcast Completes Acquisition Of GE's 49% Stake In NBCUniversal|url=http://www.deadline.com/2013/03/comcast-completes-acquisition-nbcuniversal/|first=David|last=Lieberman|work=Deadline.com|date=19. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Zucker je nakon ovog preuzeća napustio NBCUniversal, a na njegovo mjesto postavljen je [[Steve Burke]], bivši izvršni potpredsjednik Comcasta.

NBC u potpunosti posjeduje 13 televizijskih stanica, a u partnerstvu je sa skoro 200 stanica širom Sjedinjenih Američkih Država i njenih teritorija, od kojih su neke dostupne i u [[Kanada|Kanadi]] preko kablovskih/satelitskih kompanija i antene u područjima blizu granice sa SAD-om. NBC također održava ugovore o licenciranju svog brenda za međunarodne kanale u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;NBCuni.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nbcuni.com/About_NBC_Universal/Company_Overview/overview02.shtml |publisher=NBC Universal |title=Company Overview |accessdate=25. 3. 2008  |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080706122126/http://www.nbcuni.com/About_NBC_Universal/Company_Overview/overview02.shtml |archivedate=6. 7. 2008 }}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book|title=NBC: America's Network|first=Michele|last=Hilmes|publisher=University of California Press|year=2007|isbn= 9780520250819}}
* {{cite book|title=Brought to You in Living Color: 75 Years of Great Moments in Television and Radio from NBC|url=https://archive.org/details/broughttoyouinli00robi|first=Marc|last=Robinson|publisher=Wiley|year=2002}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|NBC}}
* {{Službeni sajt|https://www.nbc.com/}}
* [http://www.museum.tv/eotv/nationalbroa.htm Historija NBC-ja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150404184116/http://www.museum.tv/eotv/nationalbroa.htm |date=4. 4. 2015 }} na sajtu museum.tv
* [https://www.logaster.com/blog/nbc-logo/ Historija NBC-jevog logotipa]
{{Članice Evropske radiodifuzijske unije}}

[[Kategorija:NBC|*]]
[[Kategorija:Comcast]]
[[Kategorija:Mreže NBCUniversala]]
[[Kategorija:Medijske kompanije osnovane 1926.]]</text>
      <sha1>4xio9bkl45nkiszj7p1sf4pxr01zbgs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427621</id>
      <parentid>3427620</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T15:04:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2603:8001:B202:3294:286B:AF47:8B09:F08D</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5663" xml:space="preserve">{{Infokutija
| tijeloklasa = vcard
| iznad       = National Broadcasting Company
| iznadklasa  = fn org
| oznakastil  = padding-right:1.0em;
| logo        = NBC logo.svg
| width       = 200px
| oznaka1     = Vrsta
| podaci1     = {{plainlist|
* Komercijalna televizijska mreža (1939–trenutno)
* Radijska mreža (1926–1993, 2012–2014, 2016–trenutno)
* [[NBC Sports Radio|Sportska radijska mreža]] (2012–trenutno)
}}
| oznaka2     = Brend
| podaci2     = NBC
| oznaka3     = Država
| podaci3     = [[SAD]]
| oznaka4     = Dostupnost
| podaci4     = Nacionalno
| oznaka5     = Osnivanje
| podaci5     = 19. 6. 1926.
| oznaka6     = Slogan
| podaci6     = {{plainlist|
* ''Here on NBC''
* ''Share the Moment''
}}
| oznaka7     = Sjedište
| podaci7     = [[30 Rockefeller Plaza]], [[New York City]], [[New York (savezna država)|New York]]
| oznaka8     = Vlasnik
| podaci8     = {{plainlist|
* [[NBCUniversal]]
* ([[Comcast]])
}}
| oznaka9     = Ključni ljudi
| podaci9     = [[Bob Greenblatt]] (direktor, NBC Entertainment)
| oznaka10    = Početak emitiranja
| podaci10    = {{plainlist|
* '''Radio''': 15. 11. 1926.
* '''Televizija''': 30. 4. 1939.
}}
| oznaka11    = Format slike
| podaci11    = {{plainlist|
* [[1080i]] ([[HDTV]])
* [[480i]] ([[SDTV]])
}}
| oznaka12    = Partneri
| podaci12    = {{plainlist|
* Spiskovi:
* '''[[Spisak NBC-jevih televizijskih partnera (po američkim saveznim državama)|Po savez. državi]]''' ili '''[[Spisak NBC-jevih televizijskih partnera (detaljni pregled)|Detalji]]'''
}}
| oznaka13    = Službeni sajt
| podaci13    = {{URL|nbc.com}}
| oznaka14    = Jezik
| podaci14    = [[Engleski jezik|Engleski]]
}}
'''National Broadcasting Company''' ('''NBC''') [[SAD|američka]] je [[komercijalna televizija|komercijalna]] [[televizijska mreža]] u vlasništvu [[NBCUniversal]]a, [[podružnica|podružnice]] kompanije [[Comcast]]. Sjedište mreže nalaze se na adresi [[30 Rockefeller Plaza]] u [[New York City]]ju, s važnim uredima u [[Los Angeles]]u ([[10 Universal City Plaza]]) i [[Chicago|Chicagu]] ([[NBC Tower]]). Dio je &quot;velike trojke&quot;.{{efn|&quot;Velika trojka&quot; čest je naziv u Sjedinjenim Američkim Državama za tri najveće komercijalne televizijske mreže u toj zemlji: [[American Broadcasting Company]] (ABC), [[CBS]] (ranije poznatu po nazivu Columbia Broadcasting System) i National Broadcasting Company (NBC).}} NBC se ponekad naziva &quot;paunovom mrežom&quot; ({{jez-en|Peacock Network}}) zbog logotipa na kojem se nalazi stilizirani [[paun]] u [[duga|duginim]] bojama. Logo je predstavljen 1956. da bi se promovirala tadašnja inovacija emitiranja programa u boji, a upotrebljava se kao službeni znak mreže od 1979.

[[Radio Corporation of America]] (RCA) osnovala je kompaniju 1926, a NBC danas predstavlja najstariju mrežu u SAD-u. Kompanija [[General Electric]] (GE) – koja je posjedovala i RCA i NBC sve do 1930, kada je obje kompanije morala prodati kao rezultat odluke o [[antitrust]]u – ponovo je preuzela NBC 1986. kupovinom RCA-a u vrijednosti od 6,4 milijarde dolara. Nakon GE-ovog preuzimanja NBC-ja, za [[glavni izvršni direktor|glavnog izvršnog direktora]] izabran je [[Bob Wright]], koji je na toj poziciji ostao sve do 2007. kada ga je zamijenio [[Jeff Zucker]]. [[Frencuska]] medijska kompanija [[Vivendi]] spojila je sve svoje dijelove s GE-om 2003, i samim time formirala NBC Universal. Većinski udio te kompanije preuzeo je Comcast 2011, a preostali udio, koji je bio u vlasništvu General Electrica, preuzeo je dvije godine kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Comcast Completes Acquisition Of GE's 49% Stake In NBCUniversal|url=http://www.deadline.com/2013/03/comcast-completes-acquisition-nbcuniversal/|first=David|last=Lieberman|work=Deadline.com|date=19. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Zucker je nakon ovog preuzeća napustio NBCUniversal, a na njegovo mjesto postavljen je [[Steve Burke]], bivši izvršni potpredsjednik Comcasta.

NBC u potpunosti posjeduje 13 televizijskih stanica, a u partnerstvu je sa skoro 200 stanica širom Sjedinjenih Američkih Država i njenih teritorija, od kojih su neke dostupne i u [[Kanada|Kanadi]] preko kablovskih/satelitskih kompanija i antene u područjima blizu granice sa SAD-om. NBC također održava ugovore o licenciranju svog brenda za međunarodne kanale u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;NBCuni.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nbcuni.com/About_NBC_Universal/Company_Overview/overview02.shtml |publisher=NBC Universal |title=Company Overview |accessdate=25. 3. 2008  |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080706122126/http://www.nbcuni.com/About_NBC_Universal/Company_Overview/overview02.shtml |archivedate=6. 7. 2008 }}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book|title=NBC: America's Network|first=Michele|last=Hilmes|publisher=University of California Press|year=2007|isbn= 9780520250819}}
* {{cite book|title=Brought to You in Living Color: 75 Years of Great Moments in Television and Radio from NBC|url=https://archive.org/details/broughttoyouinli00robi|first=Marc|last=Robinson|publisher=Wiley|year=2002}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|NBC}}
* {{Službeni sajt|https://www.nbc.com/}}
* [http://www.museum.tv/eotv/nationalbroa.htm Historija NBC-ja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150404184116/http://www.museum.tv/eotv/nationalbroa.htm |date=4. 4. 2015 }} na sajtu museum.tv
* [https://www.logaster.com/blog/nbc-logo/ Historija NBC-jevog logotipa]
{{Članice Evropske radiodifuzijske unije}}

[[Kategorija:NBC|*]]
[[Kategorija:Comcast]]
[[Kategorija:Mreže NBCUniversala]]
[[Kategorija:Medijske kompanije osnovane 1926.]]</text>
      <sha1>effhw7j52q1a2elpshhu8yephgrl6g7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427622</id>
      <parentid>3427621</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T15:05:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2603:8001:B202:3294:286B:AF47:8B09:F08D</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5760" xml:space="preserve">{{Infokutija
| tijeloklasa = vcard
| iznad       = National Broadcasting Company
| iznadklasa  = fn org
| oznakastil  = padding-right:1.0em;
| logo        = NBC logo.svg
| width       = 200px
| slika       = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image=|size=frameless}}
| slikaklasa  = logo
| oznaka1     = Vrsta
| podaci1     = {{plainlist|
* Komercijalna televizijska mreža (1939–trenutno)
* Radijska mreža (1926–1993, 2012–2014, 2016–trenutno)
* [[NBC Sports Radio|Sportska radijska mreža]] (2012–trenutno)
}}
| oznaka2     = Brend
| podaci2     = NBC
| oznaka3     = Država
| podaci3     = [[SAD]]
| oznaka4     = Dostupnost
| podaci4     = Nacionalno
| oznaka5     = Osnivanje
| podaci5     = 19. 6. 1926.
| oznaka6     = Slogan
| podaci6     = {{plainlist|
* ''Here on NBC''
* ''Share the Moment''
}}
| oznaka7     = Sjedište
| podaci7     = [[30 Rockefeller Plaza]], [[New York City]], [[New York (savezna država)|New York]]
| oznaka8     = Vlasnik
| podaci8     = {{plainlist|
* [[NBCUniversal]]
* ([[Comcast]])
}}
| oznaka9     = Ključni ljudi
| podaci9     = [[Bob Greenblatt]] (direktor, NBC Entertainment)
| oznaka10    = Početak emitiranja
| podaci10    = {{plainlist|
* '''Radio''': 15. 11. 1926.
* '''Televizija''': 30. 4. 1939.
}}
| oznaka11    = Format slike
| podaci11    = {{plainlist|
* [[1080i]] ([[HDTV]])
* [[480i]] ([[SDTV]])
}}
| oznaka12    = Partneri
| podaci12    = {{plainlist|
* Spiskovi:
* '''[[Spisak NBC-jevih televizijskih partnera (po američkim saveznim državama)|Po savez. državi]]''' ili '''[[Spisak NBC-jevih televizijskih partnera (detaljni pregled)|Detalji]]'''
}}
| oznaka13    = Službeni sajt
| podaci13    = {{URL|nbc.com}}
| oznaka14    = Jezik
| podaci14    = [[Engleski jezik|Engleski]]
}}
'''National Broadcasting Company''' ('''NBC''') [[SAD|američka]] je [[komercijalna televizija|komercijalna]] [[televizijska mreža]] u vlasništvu [[NBCUniversal]]a, [[podružnica|podružnice]] kompanije [[Comcast]]. Sjedište mreže nalaze se na adresi [[30 Rockefeller Plaza]] u [[New York City]]ju, s važnim uredima u [[Los Angeles]]u ([[10 Universal City Plaza]]) i [[Chicago|Chicagu]] ([[NBC Tower]]). Dio je &quot;velike trojke&quot;.{{efn|&quot;Velika trojka&quot; čest je naziv u Sjedinjenim Američkim Državama za tri najveće komercijalne televizijske mreže u toj zemlji: [[American Broadcasting Company]] (ABC), [[CBS]] (ranije poznatu po nazivu Columbia Broadcasting System) i National Broadcasting Company (NBC).}} NBC se ponekad naziva &quot;paunovom mrežom&quot; ({{jez-en|Peacock Network}}) zbog logotipa na kojem se nalazi stilizirani [[paun]] u [[duga|duginim]] bojama. Logo je predstavljen 1956. da bi se promovirala tadašnja inovacija emitiranja programa u boji, a upotrebljava se kao službeni znak mreže od 1979.

[[Radio Corporation of America]] (RCA) osnovala je kompaniju 1926, a NBC danas predstavlja najstariju mrežu u SAD-u. Kompanija [[General Electric]] (GE) – koja je posjedovala i RCA i NBC sve do 1930, kada je obje kompanije morala prodati kao rezultat odluke o [[antitrust]]u – ponovo je preuzela NBC 1986. kupovinom RCA-a u vrijednosti od 6,4 milijarde dolara. Nakon GE-ovog preuzimanja NBC-ja, za [[glavni izvršni direktor|glavnog izvršnog direktora]] izabran je [[Bob Wright]], koji je na toj poziciji ostao sve do 2007. kada ga je zamijenio [[Jeff Zucker]]. [[Frencuska]] medijska kompanija [[Vivendi]] spojila je sve svoje dijelove s GE-om 2003, i samim time formirala NBC Universal. Većinski udio te kompanije preuzeo je Comcast 2011, a preostali udio, koji je bio u vlasništvu General Electrica, preuzeo je dvije godine kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Comcast Completes Acquisition Of GE's 49% Stake In NBCUniversal|url=http://www.deadline.com/2013/03/comcast-completes-acquisition-nbcuniversal/|first=David|last=Lieberman|work=Deadline.com|date=19. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Zucker je nakon ovog preuzeća napustio NBCUniversal, a na njegovo mjesto postavljen je [[Steve Burke]], bivši izvršni potpredsjednik Comcasta.

NBC u potpunosti posjeduje 13 televizijskih stanica, a u partnerstvu je sa skoro 200 stanica širom Sjedinjenih Američkih Država i njenih teritorija, od kojih su neke dostupne i u [[Kanada|Kanadi]] preko kablovskih/satelitskih kompanija i antene u područjima blizu granice sa SAD-om. NBC također održava ugovore o licenciranju svog brenda za međunarodne kanale u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;NBCuni.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nbcuni.com/About_NBC_Universal/Company_Overview/overview02.shtml |publisher=NBC Universal |title=Company Overview |accessdate=25. 3. 2008  |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080706122126/http://www.nbcuni.com/About_NBC_Universal/Company_Overview/overview02.shtml |archivedate=6. 7. 2008 }}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book|title=NBC: America's Network|first=Michele|last=Hilmes|publisher=University of California Press|year=2007|isbn= 9780520250819}}
* {{cite book|title=Brought to You in Living Color: 75 Years of Great Moments in Television and Radio from NBC|url=https://archive.org/details/broughttoyouinli00robi|first=Marc|last=Robinson|publisher=Wiley|year=2002}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|NBC}}
* {{Službeni sajt|https://www.nbc.com/}}
* [http://www.museum.tv/eotv/nationalbroa.htm Historija NBC-ja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150404184116/http://www.museum.tv/eotv/nationalbroa.htm |date=4. 4. 2015 }} na sajtu museum.tv
* [https://www.logaster.com/blog/nbc-logo/ Historija NBC-jevog logotipa]
{{Članice Evropske radiodifuzijske unije}}

[[Kategorija:NBC|*]]
[[Kategorija:Comcast]]
[[Kategorija:Mreže NBCUniversala]]
[[Kategorija:Medijske kompanije osnovane 1926.]]</text>
      <sha1>4xio9bkl45nkiszj7p1sf4pxr01zbgs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427623</id>
      <parentid>3427622</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T15:07:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2603:8001:B202:3294:286B:AF47:8B09:F08D</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5721" xml:space="preserve">{{Infokutija
| tijeloklasa = vcard
| iznad       = National Broadcasting Company
| iznadklasa  = fn org
| oznakastil  = padding-right:1.0em;
| slika       = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image=NBC logo.svg|size=frameless}}
| slikaklasa  = logo
| oznaka1     = Vrsta
| podaci1     = {{plainlist|
* Komercijalna televizijska mreža (1939–trenutno)
* Radijska mreža (1926–1993, 2012–2014, 2016–trenutno)
* [[NBC Sports Radio|Sportska radijska mreža]] (2012–trenutno)
}}
| oznaka2     = Brend
| podaci2     = NBC
| oznaka3     = Država
| podaci3     = [[SAD]]
| oznaka4     = Dostupnost
| podaci4     = Nacionalno
| oznaka5     = Osnivanje
| podaci5     = 19. 6. 1926.
| oznaka6     = Slogan
| podaci6     = {{plainlist|
* ''Here on NBC''
* ''Share the Moment''
}}
| oznaka7     = Sjedište
| podaci7     = [[30 Rockefeller Plaza]], [[New York City]], [[New York (savezna država)|New York]]
| oznaka8     = Vlasnik
| podaci8     = {{plainlist|
* [[NBCUniversal]]
* ([[Comcast]])
}}
| oznaka9     = Ključni ljudi
| podaci9     = [[Bob Greenblatt]] (direktor, NBC Entertainment)
| oznaka10    = Početak emitiranja
| podaci10    = {{plainlist|
* '''Radio''': 15. 11. 1926.
* '''Televizija''': 30. 4. 1939.
}}
| oznaka11    = Format slike
| podaci11    = {{plainlist|
* [[1080i]] ([[HDTV]])
* [[480i]] ([[SDTV]])
}}
| oznaka12    = Partneri
| podaci12    = {{plainlist|
* Spiskovi:
* '''[[Spisak NBC-jevih televizijskih partnera (po američkim saveznim državama)|Po savez. državi]]''' ili '''[[Spisak NBC-jevih televizijskih partnera (detaljni pregled)|Detalji]]'''
}}
| oznaka13    = Službeni sajt
| podaci13    = {{URL|nbc.com}}
| oznaka14    = Jezik
| podaci14    = [[Engleski jezik|Engleski]]
}}
'''National Broadcasting Company''' ('''NBC''') [[SAD|američka]] je [[komercijalna televizija|komercijalna]] [[televizijska mreža]] u vlasništvu [[NBCUniversal]]a, [[podružnica|podružnice]] kompanije [[Comcast]]. Sjedište mreže nalaze se na adresi [[30 Rockefeller Plaza]] u [[New York City]]ju, s važnim uredima u [[Los Angeles]]u ([[10 Universal City Plaza]]) i [[Chicago|Chicagu]] ([[NBC Tower]]). Dio je &quot;velike trojke&quot;.{{efn|&quot;Velika trojka&quot; čest je naziv u Sjedinjenim Američkim Državama za tri najveće komercijalne televizijske mreže u toj zemlji: [[American Broadcasting Company]] (ABC), [[CBS]] (ranije poznatu po nazivu Columbia Broadcasting System) i National Broadcasting Company (NBC).}} NBC se ponekad naziva &quot;paunovom mrežom&quot; ({{jez-en|Peacock Network}}) zbog logotipa na kojem se nalazi stilizirani [[paun]] u [[duga|duginim]] bojama. Logo je predstavljen 1956. da bi se promovirala tadašnja inovacija emitiranja programa u boji, a upotrebljava se kao službeni znak mreže od 1979.

[[Radio Corporation of America]] (RCA) osnovala je kompaniju 1926, a NBC danas predstavlja najstariju mrežu u SAD-u. Kompanija [[General Electric]] (GE) – koja je posjedovala i RCA i NBC sve do 1930, kada je obje kompanije morala prodati kao rezultat odluke o [[antitrust]]u – ponovo je preuzela NBC 1986. kupovinom RCA-a u vrijednosti od 6,4 milijarde dolara. Nakon GE-ovog preuzimanja NBC-ja, za [[glavni izvršni direktor|glavnog izvršnog direktora]] izabran je [[Bob Wright]], koji je na toj poziciji ostao sve do 2007. kada ga je zamijenio [[Jeff Zucker]]. [[Frencuska]] medijska kompanija [[Vivendi]] spojila je sve svoje dijelove s GE-om 2003, i samim time formirala NBC Universal. Većinski udio te kompanije preuzeo je Comcast 2011, a preostali udio, koji je bio u vlasništvu General Electrica, preuzeo je dvije godine kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Comcast Completes Acquisition Of GE's 49% Stake In NBCUniversal|url=http://www.deadline.com/2013/03/comcast-completes-acquisition-nbcuniversal/|first=David|last=Lieberman|work=Deadline.com|date=19. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Zucker je nakon ovog preuzeća napustio NBCUniversal, a na njegovo mjesto postavljen je [[Steve Burke]], bivši izvršni potpredsjednik Comcasta.

NBC u potpunosti posjeduje 13 televizijskih stanica, a u partnerstvu je sa skoro 200 stanica širom Sjedinjenih Američkih Država i njenih teritorija, od kojih su neke dostupne i u [[Kanada|Kanadi]] preko kablovskih/satelitskih kompanija i antene u područjima blizu granice sa SAD-om. NBC također održava ugovore o licenciranju svog brenda za međunarodne kanale u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;NBCuni.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nbcuni.com/About_NBC_Universal/Company_Overview/overview02.shtml |publisher=NBC Universal |title=Company Overview |accessdate=25. 3. 2008  |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080706122126/http://www.nbcuni.com/About_NBC_Universal/Company_Overview/overview02.shtml |archivedate=6. 7. 2008 }}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book|title=NBC: America's Network|first=Michele|last=Hilmes|publisher=University of California Press|year=2007|isbn= 9780520250819}}
* {{cite book|title=Brought to You in Living Color: 75 Years of Great Moments in Television and Radio from NBC|url=https://archive.org/details/broughttoyouinli00robi|first=Marc|last=Robinson|publisher=Wiley|year=2002}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|NBC}}
* {{Službeni sajt|https://www.nbc.com/}}
* [http://www.museum.tv/eotv/nationalbroa.htm Historija NBC-ja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150404184116/http://www.museum.tv/eotv/nationalbroa.htm |date=4. 4. 2015 }} na sajtu museum.tv
* [https://www.logaster.com/blog/nbc-logo/ Historija NBC-jevog logotipa]
{{Članice Evropske radiodifuzijske unije}}

[[Kategorija:NBC|*]]
[[Kategorija:Comcast]]
[[Kategorija:Mreže NBCUniversala]]
[[Kategorija:Medijske kompanije osnovane 1926.]]</text>
      <sha1>8tvg2kby2od1jirzus6a2kiutgoi0g1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427624</id>
      <parentid>3427623</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T15:20:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Praxidicae</username>
        <id>97828</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2603:8001:B202:3294:286B:AF47:8B09:F08D|2603:8001:B202:3294:286B:AF47:8B09:F08D]] ([[User talk:2603:8001:B202:3294:286B:AF47:8B09:F08D|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5711" xml:space="preserve">{{Infokutija
| tijeloklasa = vcard
| iznad       = National Broadcasting Company
| iznadklasa  = fn org
| oznakastil  = padding-right:1.0em;

| slika       = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image=|size=frameless}}
| slikaklasa  = logo

| oznaka1     = Vrsta
| podaci1     = {{plainlist|
* Komercijalna televizijska mreža (1939–trenutno)
* Radijska mreža (1926–1993, 2012–2014, 2016–trenutno)
* [[NBC Sports Radio|Sportska radijska mreža]] (2012–trenutno)
}}
| oznaka2     = Brend
| podaci2     = NBC
| oznaka3     = Država
| podaci3     = [[SAD]]
| oznaka4     = Dostupnost
| podaci4     = Nacionalno
| oznaka5     = Osnivanje
| podaci5     = 19. 6. 1926.
| oznaka6     = Slogan
| podaci6     = {{plainlist|
* ''Here on NBC''
* ''Share the Moment''
}}
| oznaka7     = Sjedište
| podaci7     = [[30 Rockefeller Plaza]], [[New York City]], [[New York (savezna država)|New York]]
| oznaka8     = Vlasnik
| podaci8     = {{plainlist|
* [[NBCUniversal]]
* ([[Comcast]])
}}
| oznaka9     = Ključni ljudi
| podaci9     = [[Bob Greenblatt]] (direktor, NBC Entertainment)
| oznaka10    = Početak emitiranja
| podaci10    = {{plainlist|
* '''Radio''': 15. 11. 1926.
* '''Televizija''': 30. 4. 1939.
}}
| oznaka11    = Format slike
| podaci11    = {{plainlist|
* [[1080i]] ([[HDTV]])
* [[480i]] ([[SDTV]])
}}
| oznaka12    = Partneri
| podaci12    = {{plainlist|
* Spiskovi:
* '''[[Spisak NBC-jevih televizijskih partnera (po američkim saveznim državama)|Po savez. državi]]''' ili '''[[Spisak NBC-jevih televizijskih partnera (detaljni pregled)|Detalji]]'''
}}
| oznaka13    = Službeni sajt
| podaci13    = {{URL|nbc.com}}
| oznaka14    = Jezik
| podaci14    = [[Engleski jezik|Engleski]]
}}
'''National Broadcasting Company''' ('''NBC''') [[SAD|američka]] je [[komercijalna televizija|komercijalna]] [[televizijska mreža]] u vlasništvu [[NBCUniversal]]a, [[podružnica|podružnice]] kompanije [[Comcast]]. Sjedište mreže nalaze se na adresi [[30 Rockefeller Plaza]] u [[New York City]]ju, s važnim uredima u [[Los Angeles]]u ([[10 Universal City Plaza]]) i [[Chicago|Chicagu]] ([[NBC Tower]]). Dio je &quot;velike trojke&quot;.{{efn|&quot;Velika trojka&quot; čest je naziv u Sjedinjenim Američkim Državama za tri najveće komercijalne televizijske mreže u toj zemlji: [[American Broadcasting Company]] (ABC), [[CBS]] (ranije poznatu po nazivu Columbia Broadcasting System) i National Broadcasting Company (NBC).}} NBC se ponekad naziva &quot;paunovom mrežom&quot; ({{jez-en|Peacock Network}}) zbog logotipa na kojem se nalazi stilizirani [[paun]] u [[duga|duginim]] bojama. Logo je predstavljen 1956. da bi se promovirala tadašnja inovacija emitiranja programa u boji, a upotrebljava se kao službeni znak mreže od 1979.

[[Radio Corporation of America]] (RCA) osnovala je kompaniju 1926, a NBC danas predstavlja najstariju mrežu u SAD-u. Kompanija [[General Electric]] (GE) – koja je posjedovala i RCA i NBC sve do 1930, kada je obje kompanije morala prodati kao rezultat odluke o [[antitrust]]u – ponovo je preuzela NBC 1986. kupovinom RCA-a u vrijednosti od 6,4 milijarde dolara. Nakon GE-ovog preuzimanja NBC-ja, za [[glavni izvršni direktor|glavnog izvršnog direktora]] izabran je [[Bob Wright]], koji je na toj poziciji ostao sve do 2007. kada ga je zamijenio [[Jeff Zucker]]. [[Frencuska]] medijska kompanija [[Vivendi]] spojila je sve svoje dijelove s GE-om 2003, i samim time formirala NBC Universal. Većinski udio te kompanije preuzeo je Comcast 2011, a preostali udio, koji je bio u vlasništvu General Electrica, preuzeo je dvije godine kasnije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Comcast Completes Acquisition Of GE's 49% Stake In NBCUniversal|url=http://www.deadline.com/2013/03/comcast-completes-acquisition-nbcuniversal/|first=David|last=Lieberman|work=Deadline.com|date=19. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Zucker je nakon ovog preuzeća napustio NBCUniversal, a na njegovo mjesto postavljen je [[Steve Burke]], bivši izvršni potpredsjednik Comcasta.

NBC u potpunosti posjeduje 13 televizijskih stanica, a u partnerstvu je sa skoro 200 stanica širom Sjedinjenih Američkih Država i njenih teritorija, od kojih su neke dostupne i u [[Kanada|Kanadi]] preko kablovskih/satelitskih kompanija i antene u područjima blizu granice sa SAD-om. NBC također održava ugovore o licenciranju svog brenda za međunarodne kanale u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;NBCuni.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nbcuni.com/About_NBC_Universal/Company_Overview/overview02.shtml |publisher=NBC Universal |title=Company Overview |accessdate=25. 3. 2008  |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080706122126/http://www.nbcuni.com/About_NBC_Universal/Company_Overview/overview02.shtml |archivedate=6. 7. 2008 }}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book|title=NBC: America's Network|first=Michele|last=Hilmes|publisher=University of California Press|year=2007|isbn= 9780520250819}}
* {{cite book|title=Brought to You in Living Color: 75 Years of Great Moments in Television and Radio from NBC|url=https://archive.org/details/broughttoyouinli00robi|first=Marc|last=Robinson|publisher=Wiley|year=2002}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|NBC}}
* {{Službeni sajt|https://www.nbc.com/}}
* [http://www.museum.tv/eotv/nationalbroa.htm Historija NBC-ja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150404184116/http://www.museum.tv/eotv/nationalbroa.htm |date=4. 4. 2015 }} na sajtu museum.tv
* [https://www.logaster.com/blog/nbc-logo/ Historija NBC-jevog logotipa]
{{Članice Evropske radiodifuzijske unije}}

[[Kategorija:NBC|*]]
[[Kategorija:Comcast]]
[[Kategorija:Mreže NBCUniversala]]
[[Kategorija:Medijske kompanije osnovane 1926.]]</text>
      <sha1>aj5pocfit6j4u30hfooxear2he7im5d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narod i pravda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>466529</id>
    <revision>
      <id>3427628</id>
      <parentid>3395961</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T16:48:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.238.223.92</ip>
      </contributor>
      <comment>Tačniji opis ideologije stranke.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6357" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Narod i pravda
| predsjednik      = [[Elmedin Konaković]]
| godina osnivanja = 12. mart 2018.
| sjedište         = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Centrizam]]&lt;br&gt;[[Euroatlantizam]]&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]
| boje             = {{colorbox|darkblue}} {{colorbox|white}}
| skupština1       = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|1|42|darkblue}}
| skupština3       = [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom FBiH]]
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|2|98|darkblue}}
| skupština4       = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|1|58|darkblue}}
| veb-sajt         = {{URL|www.narodipravda.ba}}
| logo             = Narod i pravda logo.png
| osnivač          = [[Elmedin Konaković]]
| adresa           = Hakije Kulenovića 12
| prethodnik       = dio članstva [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| generalni_sekretar = Vernes Mulić
| skraćenica       = NiP
| politička_pozicija = [[Desni centar]]
}}
'''Narod i pravda''' ('''NiP''') jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[politička stranka]] [[Desni centar|desnog centra]].

== Historija ==
Osnovana je 12. marta 2018. godine, nakon što je [[Elmedin Konaković]] dao ostavku na sve stranačke funkcije u [[Stranka demokratske akcije|Stranci demokratske akcije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/elmedin-konakovic-osnovao-stranku-narod-i-pravda|title=Elmedin Konaković osnovao stranku Narod i pravda|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=13. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; Osnivačka skupština održana je istog dana, u prisustvu 60 osnivača, na kojoj je Konaković izabran za predsjednika, Senada Bosno i Elvedin Okerić dopredsjednici, a Mirza Selimbegović generalni sekretar.

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima]] održanim iste godine, stranka je osvojila 6 mjesta u Skupštini [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]], dva mjesta u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|predstavničkom domu FBiH]] i jedno mjesto u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|domu naroda FBiH]].

Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnim izborima 2020.]] stranka je značajno povećala svoj udio glasova u [[Sarajevo|Sarajevu]], postavši najveća politička stranka u gradu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nip-izdominirao-u-sarajevu-sda-uzdrmana-nasa-stranka-u-blagom-padu-dok-sbb-i-df-polako-nestaju/201119146|title=NiP izdominirao u Sarajevu, SDA uzdrmana, Naša stranka u blagom padu dok SBB i DF polako &quot;nestaju&quot;|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=19. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

[[Denis Zvizdić]], predsjedavajući [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]], dana 15. novembra 2021. godine pristupio je Narodu i pravdi, nakon istupanja iz [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] zbog neslaganja sa njihovom politikom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/denis-zvizdic-danas-pristupa-narodu-i-pravdi/211115035|title=Denis Zvizdić danas pristupa Narodu i pravdi?|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=2021-11-17}}&lt;/ref&gt; Pristupanjem u NiP, stranka je dobila predstavnika u državnom parlamentu.

== Ciljevi ==
Osnovni ciljevi stranke su:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.narodipravda.ba/o-nama|title=O nama|date=28. 6. 2018|website=Narod i Pravda|language=bs-BA|access-date=19. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

* Vraćanje prava narodu i građanima
* Izgradnja Bosne i Hercegovine kao [[Demokratija|demokratske države]] sa svim njenim ravnopravnim narodima i građanima, poštivanjem osnovnih ljudskih prava bez obzira na vjersku, etičku, rasnu ili bilo koju drugu opredijeljenost i porijeklo;
* Borba protiv korupcije, organiziranog kriminala i terorizma;
* Vraćanje dostojanstva boračkoj populaciji kroz zapošljavanje i egzistencijalno zbrinjavanje;
* Stručna, depolitizovana, odgovorna i profesionalna javna uprava, te modernizacija kroz uvoženje novih trendova i tehnologija;
* Održiv i uravnotežen ekonomski razvoj, visoka zaposlenost i socijalna sigurnost, bolji standard i kvalitet života;
* Uvođenje jedinstvenog obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, usklađenog sa evropskim standardima, deklaracijama i programima kako bi naša država postala dio jedinstvenog evropskog prostora obrazovanja, znanja i nauke;
* Podsticanje i izgradnja poduzetničkog duha među mladima te njihova afirmacija u društveno političkim zbivanjima;
* Socijalna zaštita, briga o licima sa posebnim potrebama i djeci sa poteškoćama u razvoju;
* Ravnopravnost spolova i zaštita žene kao osnovnog stuba porodice;
* Sloboda medija, nezavisnost i profesionalizam javnih servisa;
* Organiziranja saradnja države sa dijasporom, jačanje međusobne pomoći i podrške;
* Reforma sistema pružanja zdravstvenih usluga;
* Razvoj i promocija kulturnih vrijednosti te očuvanja kulturne baštine Bosne i Hercegovine;
* Razvoj i afirmacija sporta;
* Zaštita i unapređenje životne sredine.

== Izbori ==

=== Parlament ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
!Izbori
!#
!Broj&lt;br&gt;glasova
![[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]]
!+/-
![[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
!+/-
!Vlada
|-
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]]
| 16.
| 23.353
| {{Infokutija stranka/mandati|1|42|darkblue}}
| {{Nema promjena}}
| {{Infokutija stranka/mandati|0|15|darkblue}}
| {{Nema promjena}}
| style=&quot;background-color:#ffdddd;&quot; |'''Opozicija{{Efn|Pristupanjem [[Denis Zvizdić|Denisa Zvizdića]] u NiP, stranka je dobila predstavnika u državnom parlamentu 15. novembra 2021.|naziv=napomena 1|grupa=napomena}}'''
|}

== Napomene ==

&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
== Reference ==
{{Refspisak|}}

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 2018.]]
[[Kategorija:Narod i pravda]]</text>
      <sha1>hua8dv82od95an9qhsn4r5xdoo5n9u2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lana Pudar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>479208</id>
    <revision>
      <id>3427668</id>
      <parentid>3424330</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T04:33:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>159.20.21.244</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14290" xml:space="preserve">{{Infokutija plivač
| ime               = Lana Pudar
| slika             = 
| opis_slike        = 
| puno_ime          =  
| nadimak           = 
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina i Hrvatske}}
| stilovi           = [[Delfin (plivanje)|Delfin]]
| klub              = [[KVS Orka|Orka]]
| trener            = Alena Ćemalović
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|2006|1|19}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti       = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti      = 
| visina            = 
| težina            = 
| šabloni_medalja   =
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Abu Dhabi 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|100 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|100 m delfin}}
| aktualizirano     = 10. 7. 2022.
}}
'''Lana Pudar''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[plivanje|plivačica]]. Specijalistica je za [[delfin (plivanje)|delfinov stil]]. Kćerka je [[Velibor Pudar|Velibora Pudara]], nekadašnjeg [[nogomet]]nog [[golman]]a.

== Karijera ==
Na Otvorenom prvenstvu Srbije, održanom 12. marta 2021, kvalifikovala se za [[Olimpijske igre 2020.]] u disciplini 100&amp;nbsp;m delfin.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;&gt;{{cite web |title= Sjajna Lana Pudar isplivala A olimpijsku normu i oborila rekord BiH |url= https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/sjajna-lana-pudar-isplivala-a-olimpijsku-normu-i-oborila-rekord-bih/ |website= [[N1 (televizija)|N1]] |access-date=22. 6. 2021 |date=12. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Sa samo 15 godina oborila je dva [[Spisak bosanskohercegovačkih rekorda u plivanju|državna rekorda]] u plivanju delfinovim stilom.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;/&gt;

Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2021.]] u Rimu osvojila je zlatnu medalju na 100 m delfin te srebrne na 50 m i 200 m istim stilom.

Na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] zauzela je [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|19. mjesto]] na 100 m delfin u konkurenciji 33 plivačice.

Na takmičenju [[Svjetski kup u plivanju 2021.|Svjetskog kupa]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=|title=InfoBulletin_Kazan.pdf|url=https://resources.fina.org/fina/document/2021/09/15/b1c53fdc-f742-4c27-8425-b7a6ae4c33e8/SWC_2021_InfoBulletin_Kazan.pdf|journal=fina.org}}&lt;/ref&gt; u [[Kazanj]]u osvojila je bronzanu medalju na 100 m delfin (57.39).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.omegatiming.com/File/0001150012FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF22.pdf |title= FINA Swimming World Cup 2021 in Kazan – Official Results |publisher= [[FINA]] |language=en|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/lana-pudar-osvojila-trece-mjesto-na-svjetskom-kupu-u-kazanu/|title=Pudar za historiju: Prva medalja za BiH na Svjetskom kupu |date= 30. 10. 2021 |website= [[N1 (televizija)|N1]] |language=bs-BA|access-date= 30. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetskom prvenstvu u kratkim bazenima 2021.]] u [[Abu Dhabi]]ju osvojila je bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]], što je prva medalja na velikim takmičenjima za Bosnu i Hercegovinu u seniorskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;&gt;{{cite web |author= Retta Race |title= 15-Year-Old Lana Pudar Gives Bosnia &amp; Herzegovina First Senior Int'l Medal|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-gives-bosnia-herzegovina-first-senior-intlmedal|date=17. 12. 2021|website=[[SwimSwam]]}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] nastupila je u sve tri utrke delfinovim stilom. Na 50 m bila je 29, a na 100 i 200 m plasirala se u finale, osvojivši osmo, odnosno šesto mjesto, uz oboren državni rekord u polufinalu na 200 m. Odmah nakon prvenstva otišla je u [[Oran]] na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranske igre]], gdje je osvojila zlatne medalje na 200&lt;ref&gt;{{cite web |date= 1. 7. 2022 |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/7/1/zlato-za-lanu-pudar-na-mediteranskim-igrama |title= Zlato za Lanu Pudar na Mediteranskim igrama |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 1. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 100 delfin (postavivši i rekord Mediteranskih igara),&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/maestralna-lana-pudar-osvojila-novo-zlato-u-oranu-i-postavila-mediteranski-rekord/220704120 |title= Maestralna Lana Pudar osvojila novo zlato u Oranu i postavila mediteranski rekord |website= klix.ba |date= 4. 7. 2022 |access-date= 4. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; dok je na 50 m bila peta.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-peto-mjesto-na-mediteranskim-igrama-u-disciplini-50-metara-delfin/220701150 |title= Lana Pudar osvojila peto mjesto na Mediteranskim igrama u disciplini 50 metara delfin |website= [[klix.ba]] |date= 2. 7. 2022 |access-date= 3. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Iz Orana je odmah otputovala u [[Rumunija|rumunski]] [[Otopeni]], gdje je na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] osvojila zlatne medalje na 50&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-jos-jedno-zlato-na-evropskom-juniorskom-prvenstvu/220710035 |title= Lana Pudar osvojila još jedno zlato na Evropskom juniorskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 10. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 200&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-postala-juniorska-prvakinja-evrope-u-disciplini-200-metara-delfin/220709058 |title= Lana Pudar postala juniorska prvakinja Evrope u disciplini 200 metara delfin |website= klix.ba |date= 9. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; te srebrnu na 100 m delfin.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-je-viceprvakinja-evrope-u-juniorskoj-konkurenciji/220707097 |title= Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji |website= klix.ba |date= 7. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Pojedinačno ===
==== Olimpijski bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 95%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2021.
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020.|Olimpijske igre]]
|align=left |{{ZD|JPN}} [[Tokio]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf |title=Tokyo 2020 Summer Olympics - Women's 100m Butterfly Heats Results Summary|publisher=[[MOK]]|date=24. 7. 2021|access-date=24. 7. 2021|archive-date=24. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724124909/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|19.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|58.32]]
|-
|rowspan=6|2022.
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|29.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|27.14]]
|-
|8.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|58.44]]
|-
|6.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:07.85]]
|-
|rowspan=3|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Mediteranske igre]]
|align=left rowspan=3|{{ZD|ALŽ}} [[Oran]]
|5.
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 50 m delfin (žene)|26.77]]
|-
|bgcolor=gold|1.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|57.55]] ([[Rekordi Mediteranskih igara u plivanju|RMI]])
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|2:09.18]]
|}

==== Kratki bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 95%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|rowspan=6|2021.
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW50MBF-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf?x=11:03:37|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 50m Butterfly Semi-Final Summary |website= kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 100 m butterfly&quot;&gt;{{cite web |url= http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW100MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=11:00:39|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 100m Butterfly Final Results|website=kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 200 m butterfly&quot;&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=23:14:15|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 200m Butterfly Final Results |website= kazan2021.microplustiming.com|date=4. 11. 2021|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
|15.
|50 m delfin
|26.40
|-
|6.
|100 m delfin
|56.78
|-
|5.
|200 m delfin
|2:05.89
|-
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]
|rowspan=3 align=left |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;/&gt;
|23.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 50 m delfin (žene)|26.37]]
|-
|7.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 100 m delfin (žene)|56.51]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|2:04.88]]
|}

== Lični rekordi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|-
!Disciplina !! Rezultat !! {{abbr|PB|Plivački bodovi}} !! Takmičenje !! Lokacija !! Datum
|-
!colspan=6|''Olimpijski bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.29''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 802 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144|title=Lana Pudar Personal bests on Swimranks|work=www.swimrankings.net|access-date=22. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 10. 7. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''57.37''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 904 || Serbia Open&lt;ref name=&quot;PB's&quot;/&gt; || {{ZD|SRB}} [[Beograd]] || 12. 3. 2021.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:07.58''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 870 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot; /&gt; || {{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] || 21. 6. 2022.
|-
!colspan=6|''Kratki bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.09''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 815 || [[Svjetski kup u plivanju 2021.|FINA Svjetski kup]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot; /&gt; || {{ZD|RUS}} [[Kazanj]] || 29. 10. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''56.28''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 913 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EC0102FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 100m Butterfly Semi-finals Summary|website=omegatiming.com|date=20. 12. 2021|access-date=20. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 20. 12. 2021.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:04.88''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 878 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 200m Butterfly Final Results|website=omegatiming.com|date=17. 12. 2021|access-date=19. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 17. 12. 2021.
|}
*&lt;small&gt;''Ovaj spisak uključuje samo vremena iznad 750 plivačkih bodova.''&lt;/small&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.fina.org/athletes/1198499/wd Profil] na [[FINA]]-i
* [https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144 Profil] na ''SwimRankings.net''
* [https://olympics.com/en/athletes/lana-pudar Olimpijski profil] ([[MOK]])
* [https://www.olympedia.org/athletes/141029 Profil] na ''Olympediji''
* [https://www.youtube.com/watch?v=DwAeYUzrjeo ''Tribina specijal: Lana Pudar''], [[Al Jazeera Balkans]], 2. april 2021. ([[YouTube]])

{{Pobjednice Mediteranskih igara na 100 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 200 delfin}}

{{DEFAULTSORT:Pudar, Lana}}
[[Kategorija:Rođeni 2006.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]</text>
      <sha1>h2k6232mh21wc0m7h73v3n9fdxq6jdn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427678</id>
      <parentid>3427668</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T08:50:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/159.20.21.244|159.20.21.244]] ([[User talk:159.20.21.244|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14279" xml:space="preserve">{{Infokutija plivač
| ime               = Lana Pudar
| slika             = 
| opis_slike        = 
| puno_ime          =  
| nadimak           = 
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| stilovi           = [[Delfin (plivanje)|Delfin]]
| klub              = [[KVS Orka|Orka]]
| trener            = Alena Ćemalović
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|2006|1|19}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti       = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti      = 
| visina            = 
| težina            = 
| šabloni_medalja   =
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Abu Dhabi 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|100 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|100 m delfin}}
| aktualizirano     = 10. 7. 2022.
}}
'''Lana Pudar''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[plivanje|plivačica]]. Specijalistica je za [[delfin (plivanje)|delfinov stil]]. Kćerka je [[Velibor Pudar|Velibora Pudara]], nekadašnjeg [[nogomet]]nog [[golman]]a.

== Karijera ==
Na Otvorenom prvenstvu Srbije, održanom 12. marta 2021, kvalifikovala se za [[Olimpijske igre 2020.]] u disciplini 100&amp;nbsp;m delfin.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;&gt;{{cite web |title= Sjajna Lana Pudar isplivala A olimpijsku normu i oborila rekord BiH |url= https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/sjajna-lana-pudar-isplivala-a-olimpijsku-normu-i-oborila-rekord-bih/ |website= [[N1 (televizija)|N1]] |access-date=22. 6. 2021 |date=12. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Sa samo 15 godina oborila je dva [[Spisak bosanskohercegovačkih rekorda u plivanju|državna rekorda]] u plivanju delfinovim stilom.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;/&gt;

Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2021.]] u Rimu osvojila je zlatnu medalju na 100 m delfin te srebrne na 50 m i 200 m istim stilom.

Na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] zauzela je [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|19. mjesto]] na 100 m delfin u konkurenciji 33 plivačice.

Na takmičenju [[Svjetski kup u plivanju 2021.|Svjetskog kupa]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=|title=InfoBulletin_Kazan.pdf|url=https://resources.fina.org/fina/document/2021/09/15/b1c53fdc-f742-4c27-8425-b7a6ae4c33e8/SWC_2021_InfoBulletin_Kazan.pdf|journal=fina.org}}&lt;/ref&gt; u [[Kazanj]]u osvojila je bronzanu medalju na 100 m delfin (57.39).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.omegatiming.com/File/0001150012FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF22.pdf |title= FINA Swimming World Cup 2021 in Kazan – Official Results |publisher= [[FINA]] |language=en|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/lana-pudar-osvojila-trece-mjesto-na-svjetskom-kupu-u-kazanu/|title=Pudar za historiju: Prva medalja za BiH na Svjetskom kupu |date= 30. 10. 2021 |website= [[N1 (televizija)|N1]] |language=bs-BA|access-date= 30. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetskom prvenstvu u kratkim bazenima 2021.]] u [[Abu Dhabi]]ju osvojila je bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]], što je prva medalja na velikim takmičenjima za Bosnu i Hercegovinu u seniorskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;&gt;{{cite web |author= Retta Race |title= 15-Year-Old Lana Pudar Gives Bosnia &amp; Herzegovina First Senior Int'l Medal|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-gives-bosnia-herzegovina-first-senior-intlmedal|date=17. 12. 2021|website=[[SwimSwam]]}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] nastupila je u sve tri utrke delfinovim stilom. Na 50 m bila je 29, a na 100 i 200 m plasirala se u finale, osvojivši osmo, odnosno šesto mjesto, uz oboren državni rekord u polufinalu na 200 m. Odmah nakon prvenstva otišla je u [[Oran]] na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranske igre]], gdje je osvojila zlatne medalje na 200&lt;ref&gt;{{cite web |date= 1. 7. 2022 |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/7/1/zlato-za-lanu-pudar-na-mediteranskim-igrama |title= Zlato za Lanu Pudar na Mediteranskim igrama |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 1. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 100 delfin (postavivši i rekord Mediteranskih igara),&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/maestralna-lana-pudar-osvojila-novo-zlato-u-oranu-i-postavila-mediteranski-rekord/220704120 |title= Maestralna Lana Pudar osvojila novo zlato u Oranu i postavila mediteranski rekord |website= klix.ba |date= 4. 7. 2022 |access-date= 4. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; dok je na 50 m bila peta.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-peto-mjesto-na-mediteranskim-igrama-u-disciplini-50-metara-delfin/220701150 |title= Lana Pudar osvojila peto mjesto na Mediteranskim igrama u disciplini 50 metara delfin |website= [[klix.ba]] |date= 2. 7. 2022 |access-date= 3. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Iz Orana je odmah otputovala u [[Rumunija|rumunski]] [[Otopeni]], gdje je na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] osvojila zlatne medalje na 50&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-jos-jedno-zlato-na-evropskom-juniorskom-prvenstvu/220710035 |title= Lana Pudar osvojila još jedno zlato na Evropskom juniorskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 10. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 200&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-postala-juniorska-prvakinja-evrope-u-disciplini-200-metara-delfin/220709058 |title= Lana Pudar postala juniorska prvakinja Evrope u disciplini 200 metara delfin |website= klix.ba |date= 9. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; te srebrnu na 100 m delfin.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-je-viceprvakinja-evrope-u-juniorskoj-konkurenciji/220707097 |title= Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji |website= klix.ba |date= 7. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Pojedinačno ===
==== Olimpijski bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 95%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2021.
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020.|Olimpijske igre]]
|align=left |{{ZD|JPN}} [[Tokio]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf |title=Tokyo 2020 Summer Olympics - Women's 100m Butterfly Heats Results Summary|publisher=[[MOK]]|date=24. 7. 2021|access-date=24. 7. 2021|archive-date=24. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724124909/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|19.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|58.32]]
|-
|rowspan=6|2022.
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|29.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|27.14]]
|-
|8.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|58.44]]
|-
|6.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:07.85]]
|-
|rowspan=3|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Mediteranske igre]]
|align=left rowspan=3|{{ZD|ALŽ}} [[Oran]]
|5.
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 50 m delfin (žene)|26.77]]
|-
|bgcolor=gold|1.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|57.55]] ([[Rekordi Mediteranskih igara u plivanju|RMI]])
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|2:09.18]]
|}

==== Kratki bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 95%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|rowspan=6|2021.
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW50MBF-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf?x=11:03:37|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 50m Butterfly Semi-Final Summary |website= kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 100 m butterfly&quot;&gt;{{cite web |url= http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW100MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=11:00:39|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 100m Butterfly Final Results|website=kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 200 m butterfly&quot;&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=23:14:15|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 200m Butterfly Final Results |website= kazan2021.microplustiming.com|date=4. 11. 2021|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
|15.
|50 m delfin
|26.40
|-
|6.
|100 m delfin
|56.78
|-
|5.
|200 m delfin
|2:05.89
|-
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]
|rowspan=3 align=left |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;/&gt;
|23.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 50 m delfin (žene)|26.37]]
|-
|7.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 100 m delfin (žene)|56.51]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|2:04.88]]
|}

== Lični rekordi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|-
!Disciplina !! Rezultat !! {{abbr|PB|Plivački bodovi}} !! Takmičenje !! Lokacija !! Datum
|-
!colspan=6|''Olimpijski bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.29''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 802 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144|title=Lana Pudar Personal bests on Swimranks|work=www.swimrankings.net|access-date=22. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 10. 7. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''57.37''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 904 || Serbia Open&lt;ref name=&quot;PB's&quot;/&gt; || {{ZD|SRB}} [[Beograd]] || 12. 3. 2021.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:07.58''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 870 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot; /&gt; || {{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] || 21. 6. 2022.
|-
!colspan=6|''Kratki bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.09''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 815 || [[Svjetski kup u plivanju 2021.|FINA Svjetski kup]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot; /&gt; || {{ZD|RUS}} [[Kazanj]] || 29. 10. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''56.28''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 913 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EC0102FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 100m Butterfly Semi-finals Summary|website=omegatiming.com|date=20. 12. 2021|access-date=20. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 20. 12. 2021.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:04.88''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 878 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 200m Butterfly Final Results|website=omegatiming.com|date=17. 12. 2021|access-date=19. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 17. 12. 2021.
|}
*&lt;small&gt;''Ovaj spisak uključuje samo vremena iznad 750 plivačkih bodova.''&lt;/small&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.fina.org/athletes/1198499/wd Profil] na [[FINA]]-i
* [https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144 Profil] na ''SwimRankings.net''
* [https://olympics.com/en/athletes/lana-pudar Olimpijski profil] ([[MOK]])
* [https://www.olympedia.org/athletes/141029 Profil] na ''Olympediji''
* [https://www.youtube.com/watch?v=DwAeYUzrjeo ''Tribina specijal: Lana Pudar''], [[Al Jazeera Balkans]], 2. april 2021. ([[YouTube]])

{{Pobjednice Mediteranskih igara na 100 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 200 delfin}}

{{DEFAULTSORT:Pudar, Lana}}
[[Kategorija:Rođeni 2006.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]</text>
      <sha1>olkpsj5xqr59qudkbk11z1c1vps535j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Unija južnoameričkih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490404</id>
    <revision>
      <id>3427662</id>
      <parentid>3412940</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T02:34:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Chien</username>
        <id>144976</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12444" xml:space="preserve">
'''Unija južnoameričkih nacija''' ('''USAN''' ; {{Jez-es|Unión de Naciones Suramericanas}} , '''UNASUR''' ; {{Jez-pt|União de Nações Sul-Americanas}}, '''UNASUL'''; {{Jez-nl|Unie van Zuid-Amerikaanse Naties}}, '''UZAN'''; a ponekad nazivana i '''Južnoamerička unija''') je međuvladina regionalna organizacija koja se nekada sastojala od dvanaest južnoameričkih zemalja; od 2019. većina se povukla.

Konstitutivni ugovor UNASUR-a potpisan je 23. maja 2008. godine na Trećem samitu šefova država, održanom u [[Brasília|Braziliji]], Brazil.  Prema Ustavnom ugovoru, sjedište Unije bit će smješteno u [[Quito|Kitu]], [[Ekvador]].  Urugvaj je 1. decembra 2010. godine postao deveta država koja je ratifikovala UNASUR ugovor, čime je Unija dobila punu legalnost. Kako je Ustavni ugovor stupio na snagu 11. marta 2011. godine, UNASUR je postao pravno lice tokom sastanka ministara vanjskih poslova u Mitad del Mundo, Ekvador, gdje su postavili kamen temeljac za sjedište Sekretarijata. 

U aprilu 2018. šest zemalja — Argentina, Brazil, Čile, Kolumbija, Paragvaj i Peru &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.reuters.com/article/us-unasur-membership/six-south-american-nations-suspend-membership-of-anti-u-s-bloc-idUSKBN1HR2P6|title=Six South American nations suspend membership of anti-U.S. bloc|date=20 April 2018|website=[[Reuters]]|access-date=4 October 2018}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eltiempo.com/mundo/latinoamerica/colombia-argentina-chile-brasil-paraguay-y-peru-dejaran-de-participar-en-unasur-207788|title=Colombia y cinco países más dejarán de participar en Unasur|date=21 April 2018|website=El Tiempo|language=es|trans-title=Colombia and five more countries will stop participating in Unasur|access-date=21 April 2018}}&lt;/ref&gt; — suspendovalo je svoje članstvo, a u augustu iste godine Kolumbija je objavila da se povlači iz organizacije. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cnnespanol.cnn.com/2018/08/10/colombia-dejara-de-ser-miembro-de-unasur/|title=Colombia y cinco países más dejarán de participar en Unasur|date=8 August 2018|website=CNN en Español|language=es|trans-title=Colombia will cease its membership in the Unasur|access-date=8 August 2018}}&lt;/ref&gt; U martu 2019., brazilski predsjednik Jair Bolsonaro najavio je namjeru svoje zemlje da se povuče iz organizacije. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://oglobo.globo.com/mundo/governo-bolsonaro-enterra-unasul-criada-por-lula-adere-novo-organismo-regional-23505468|title=Governo Bolsonaro enterra Unasul criada por Lula e adere a novo organismo regional|date=7 March 2019|website=[[O Globo]]|language=pt|trans-title=Bolsonaro's Government buries Unasul created by Lula and joins the new regional organization|access-date=8 March 2019}}&lt;/ref&gt; [[Ekvador]] je 13. marta 2019. objavio da će se povući iz organizacije. Predsjednik zemlje Lenjin Moreno također je zatražio od bloka da vrati sjedište organizacije sa sjedištem u [[Quito|Kitu]]. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://elpais.com/internacional/2019/03/14/america/1552524533_446745.html|title=Ecuador se retira de Unasur y abre la puerta a nuevas iniciativas de integración|trans-title=Ecuador withdraws from Unasur and opens the door to new integration initiatives|work=[[El País]]|language=es|date=14 March 2019|access-date=14 March 2019|last=España|first=Sara}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2019. godine, usred sve veće zabrinutosti za Venecuelanca Nicolása [[Nicolás Maduro|Madura]], nova grupa, PROSUR, je napredovala da se suprotstavi uticaju onoga što zemlje u regionu nazivaju diktaturom u Venecueli. &lt;ref name=&quot;CreatingBloc&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-colombia-diplomacy/south-america-creating-regional-bloc-to-counter-venezuela-colombia-idUSKCN1P8287|work=Reuters|date=14 January 2019|access-date=18 February 2019|title=South America creating regional bloc to counter Venezuela: Colombia}}&lt;/ref&gt; Čileanski samit za organizaciju Prosura održan je 22. marta 2019. godine, a isključena je Venecuela. Argentina, Brazil, Bolivija, Kolumbija, Čile, Ekvador, Urugvaj, Paragvaj, Peru, Gvajana i Surinam pozvani su da se pridruže novom regionalnom bloku. &lt;ref name=&quot;ConfirmaCumbre&quot;&gt;{{Cite news|url=https://elcomercio.pe/mundo/venezuela/venezuela-chile-confirma-cumbre-presidentes-crear-foro-sudamericano-reemplazar-unasur-prosur-nicolas-sebastian-pinera-maduro-juan-guaido-noticia-nndc-609262|work=El Comercia|language=es|date=19 February 2019|access-date=19 February 2019|title=Chile confirma cumbre de presidentes para crear foro sudamericano sin Venezuela}}&lt;/ref&gt; [[Urugvaj]] je 10. marta 2020. službeno objavio svoje povlačenje iz organizacije. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.elpais.com.uy/informacion/politica/gobierno-anuncio-retiro-uruguay-unasur-reingreso-tiar.html|title=Gobierno anunció retiro de Uruguay de la Unasur|date=10 March 2020|website=[[El País (Uruguay)|El País]]|language=es|trans-title=Govt announced Uruguay's withdrawal from Unasur|access-date=24 March 2020}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Na Trećem južnoameričkom samitu 8. decembra 2004., predsjednici ili predstavnici 12 južnoameričkih država potpisali su ''Deklaraciju iz Kuska'', izjavu o namjerama na dvije stranice kojom se najavljuje osnivanje Južnoameričke zajednice. Panama i Meksiko prisustvovali su ceremoniji potpisivanja kao posmatrači u Brazilu.

Mehanizam novog entiteta proizašao je iz Prvog samita šefova država južnoameričke zajednice nacija, koji je održan u Braziliji 29-30. septembra 2005. Važan uslov rada UNASUR-a je da se u prvoj fazi ne stvaraju nove institucije kako se ne bi povećala birokratija, a zajednica će koristiti postojeće institucije iz prethodnih trgovinskih blokova.

== Struktura ==
[[Datoteka:UNASUR_(Ecuador).jpg|lijevo|mini| Bivše sjedište UNASUR-a]]
Predsjednici svake zemlje članice imali su godišnji sastanak, što je bio najviši politički mandat. Prvi sastanak održan je u [[Brasília|Braziliji]] 29. i 30. septembra 2005. godine. Drugi sastanak je održan u Cochabambi, Bolivija, 8. i 9. decembra 2006. godine. Treći sastanak održan je u Braziliji – ovaj sastanak je trebalo da se održi u Kartageni (Kolumbija), ali je odgođen zbog tenzija između Ekvadora, Kolumbije i Venecuele. Na ovom sastanku je ozvaničen UNASUR i na kojem je potpisan Ustavni ugovor organizacije. 

Ministri vanjskih poslova svake zemlje sastajali su se jednom u šest mjeseci. Dali su konkretne prijedloge za djelovanje i izvršnu odluku. Komitet stalnog predstavnika predsjednika Mercosur-a i direktora odjela Mercosur, generalni sekretar Andske zajednice, generalni sekretar ALADI -ja i stalni sekretari bilo koje institucije za regionalnu saradnju i integraciju, Amazon Cooperation Treaty Organization, između ostalih, također je prisustvovao ovim sastancima. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.itamaraty.gov.br/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=2394:reuniao-extraordinaria-do-conselho-de-ministras-e-ministros-das-relacoes-exteriores-da-unasul&amp;catid=42:notas&amp;lang=pt-br&amp;Itemid=280|title=Reunião Extraordinária do Conselho de Ministras e Ministros das Relações Exteriores da UNASUL|date=12 March 2014|publisher=[[Ministério das Relações Exteriores do Brasil]]|access-date=5 December 2014|archive-date=9. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141209083305/http://www.itamaraty.gov.br/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=2394:reuniao-extraordinaria-do-conselho-de-ministras-e-ministros-das-relacoes-exteriores-da-unasul&amp;catid=42:notas&amp;lang=pt-br&amp;Itemid=280|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 

Dana 9. decembra 2005. godine osnovana je Komisija za strateško razmatranje procesa integracije Južne Amerike. Sastoji se od 12 članova, čija je funkcija da razrade prijedloge koji će pomoći u procesu integracije među južnoameričkim nacijama. Ovi prijedlozi su trebali biti izneseni na 2. sastanku UNASUR-a (2006). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://noticias.uol.com.br/ultnot/efe/2006/05/30/ult1767u68341.jhtm|title=Brasil e Chile reafirmam aposta na integração sul-americana|date=30 May 2006|publisher=[[Universo Online|UOL]]|access-date=5 December 2014}}&lt;/ref&gt;

Južnoamerički parlament nalazio se u Cochabambi u Boliviji, dok je sjedište njegove banke, Banke juga, bilo u [[Caracas|Karakasu]] u Venecueli. 

Izvršni odbor, formiran na 2. sastanku UNASUR-a, transformisan je u Političku komisiju ili Vijeće poslanika, u skladu sa Odlukama političkog dijaloga. Tekst koji su pripremili šefovi država za formiranje UNASUR-a odobren je na 3. sastanku UNASUR-a u Braziliji 23. maja 2008. Ovaj sastanak je trebalo da se održi u Kartaheni de Indijas, Kolumbija, 24-28 januara 2008, ali je odgođen zbog tenzija između Ekvadora, Kolumbije i Venecuele.

=== Generalni sekretar ===
[[Datoteka:Ernesto_Samper.jpg|mini| Ernesto Samper, najnoviji generalni sekretar.]]
Generalni sekretar je pravni zastupnik Sekretarijata u [[Quito|Kitu]], [[Ekvador]] . Bivši predsjednik Ekvadora Rodrigo Borja nominiran je na ovu funkciju, ali je podnio ostavku nekoliko dana prije formiranja USAN-a u maju 2008. Dana 4. maja, Néstor Kirchner iz Argentine imenovan je za prvog generalnog sekretara, uprkos otporu Kolumbije, Urugvaja i Perua. Nakon smrti Néstora Kirchnera 2010. godine, postojao je period kada je pozicija bila nepopunjena, što je na kraju završilo kada je María Emma Mejía Vélez izabrana u martu 2011. godine. Nakon što je Ernesto Samper završio svoj mandat u januaru 2017. godine, članovi UNASUR-a nisu uspjeli postići konsenzus o nasljedniku. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.vistazo.com/seccion/pais/actualidad-nacional/argentina-insta-ecuador-solucionar-crisis-en-unasur|title=Argentina insta a Ecuador a solucionar crisis en UNASUR|date=2018-03-02|work=Vistazo|access-date=2018-03-21|language=es}}&lt;/ref&gt;

=== Savjeti i tijela ===
Organizacije UNASUR-a su:  &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eumed.net/libros/2010e/814/organos+de+UNASUR.htm|title=Eumednet|website=eumed.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20120531224809/http://www.eumed.net/libros/2010e/814/organos%20de%20UNASUR.htm|archive-date=31 May 2012|url-status=dead|access-date=28 March 2018}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.comunidadandina.org/unasur/tratado_constitutivo.htm |title=:: Unión de Naciones Suramericanas :: UNASUR ::.  |access-date=18. 4. 2022 |archive-date=25. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111025070502/http://www.comunidadandina.org/unasur/tratado_constitutivo.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

* Vijeće šefova država i vlada Unasur-a
* Predsjednik Pro Tempore UNASUR-a
* Vijeće ministara vanjskih poslova Unasur
* Vijeće delegata Unasura
* generalni sekretar UNASUR-a

==== Ministarska vijeća ====
Bilo je dvanaest ministarskih vijeća USAN-a. 

* Vijeće južnoameričke odbrane
* Izborno vijeće
* Južnoameričko energetsko vijeće
* Južnoameričko vijeće za zdravlje
* Južnoameričko vijeće za društveni razvoj
* Južnoameričko vijeće za infrastrukturu i planiranje
* Južnoameričko vijeće za borbu protiv trgovine drogom
* Južnoameričko vijeće za ekonomiju i finansije
* Južnoameričko vijeće za obrazovanje
* Južnoameričko vijeće za kulturu
* Južnoameričko vijeće za nauku, tehnologiju i inovacije
* Južnoameričko vijeće za sigurnost građana, pravosuđe i koordinaciju akcije protiv transnacionalnog organiziranog kriminala

==== Druge institucije ====

* Južnoamerički parlament
* Banka juga
* Južnoamerički institut vlade u zdravstvu

== Vidi također ==

* [[Andska zajednica naroda|Pacific Alliance]]
* [[Andska zajednica naroda|Mercosur]]
* [[Andska zajednica naroda]]
* [[Andska zajednica naroda|Zajednica država Latinske Amerike i Kariba]]
* [[Andska zajednica naroda|Kontinentalna unija]]
* [[Andska zajednica naroda|Ekonomska integracija]]
* [[Andska zajednica naroda|Južnoamerički institut vlade u zdravstvu]]
* [[Andska zajednica naroda|Zona slobodne trgovine Amerike]]
* [[Andska zajednica naroda|Udruženje za integraciju Latinske Amerike]]
* [[Andska zajednica naroda|Parlament Latinske Amerike]]
* [[Andska zajednica naroda|Organizacija ibero-američkih država]]
* [[Andska zajednica naroda|Central American Parliament]]
* [[Andska zajednica naroda|Caribbean Community]]
* [[Andska zajednica naroda|Sjevernoamerička unija]]
* [[Organizacija američkih država]]
* [[Rio Group]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 2008.]]
[[Kategorija:Članci sa mrtvim vanjskim linkovima]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>czyeujxwi1wcni3ya3dppzv7o3q6ypo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Tabela Premier League 2022/2023.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>492551</id>
    <revision>
      <id>3427693</id>
      <parentid>3427287</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T10:35:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Topnik95</username>
        <id>56539</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3545" xml:space="preserve">{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|update=complete
|source=[https://www.premierleague.com/tables premierleague.com]
|winpoints=3

|team1=TOT |team2=ARS |team3=BOU |team4=MCI |team5=NEW |team6=BHA |team7=LEE |team8=CHE |team9=BRE |team10=FUL |team11=LEI |team12=LIV |team13=MUN |team14=WOL |team15=EVE |team16=AVL |team17=CRY |team18=NTF |team19=WHU |team20=SOU

|win_ARS=1|draw_ARS=0|loss_ARS=0|gf_ARS=2 |ga_ARS=0&lt;!-- Arsenal --&gt;
|win_AVL=0|draw_AVL=0|loss_AVL=1|gf_AVL=0 |ga_AVL=2&lt;!-- Aston Villa --&gt;
|win_BOU=1|draw_BOU=0|loss_BOU=0|gf_BOU=2 |ga_BOU=0&lt;!-- Bournemouth --&gt;
|win_BRE=0|draw_BRE=1|loss_BRE=0|gf_BRE=2 |ga_BRE=2&lt;!-- Brentford --&gt;
|win_BHA=1|draw_BHA=0|loss_BHA=0|gf_BHA=2 |ga_BHA=1&lt;!-- Brighton &amp; Hove Albion--&gt;
|win_CHE=1|draw_CHE=0|loss_CHE=0|gf_CHE=1 |ga_CHE=0&lt;!-- Chelsea --&gt;
|win_CRY=0|draw_CRY=0|loss_CRY=1|gf_CRY=0 |ga_CRY=2&lt;!-- Crystal Palace--&gt;
|win_EVE=0|draw_EVE=0|loss_EVE=1|gf_EVE=0 |ga_EVE=1&lt;!-- Everton--&gt;
|win_FUL=0|draw_FUL=1|loss_FUL=0|gf_FUL=2 |ga_FUL=2&lt;!-- Fulham --&gt;
|win_LEE=1|draw_LEE=0|loss_LEE=0|gf_LEE=2 |ga_LEE=1&lt;!-- Leeds United --&gt;
|win_LEI=0|draw_LEI=1|loss_LEI=0|gf_LEI=2 |ga_LEI=2&lt;!-- Leicester City --&gt;
|win_LIV=0|draw_LIV=1|loss_LIV=0|gf_LIV=2 |ga_LIV=2&lt;!-- Liverpool --&gt;
|win_MCI=1|draw_MCI=0|loss_MCI=0|gf_MCI=2 |ga_MCI=0&lt;!-- Manchester City --&gt;
|win_MUN=0|draw_MUN=0|loss_MUN=1|gf_MUN=1 |ga_MUN=2&lt;!-- Manchester United --&gt;
|win_NEW=1|draw_NEW=0|loss_NEW=0|gf_NEW=2 |ga_NEW=0&lt;!-- Newcastle United --&gt;
|win_NTF=0|draw_NTF=0|loss_NTF=1|gf_NTF=0 |ga_NTF=2&lt;!-- Nottingham Forest --&gt;
|win_SOU=0|draw_SOU=0|loss_SOU=1|gf_SOU=1 |ga_SOU=4&lt;!-- Southampton --&gt;
|win_TOT=1|draw_TOT=0|loss_TOT=0|gf_TOT=4 |ga_TOT=1&lt;!-- Tottenham Hotspur --&gt;
|win_WHU=0|draw_WHU=0|loss_WHU=1|gf_WHU=0 |ga_WHU=2&lt;!-- West Ham United --&gt;
|win_WOL=0|draw_WOL=0|loss_WOL=1|gf_WOL=1 |ga_WOL=2&lt;!-- Wolverhampton Wanderers --&gt;

|name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]]
|name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]]
|name_BHA=[[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]]
|name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|name_EVE=[[Everton FC|Everton]]
|name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]]
|name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]]
|name_LEI=[[Leicester City FC|Leicester City]]
|name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]]
|name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]]
|name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]]
|name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|name_NTF=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|name_SOU=[[Southampton FC|Southampton]]
|name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]]
|name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]


|class_rules = 1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.premierleague.com/premierleague/document/2021/08/12/0232d998-f26f-49d5-8a82-a78aaa0a7dd1/PL_Handbook_2021_22_DIGITAL_11.08.pdf|title=Premier League Handbook 2021/22|pages=105–107|publisher=Premier League|accessdate=14. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

|result1=CL |result2=CL |result3=CL |result4=CL |result5=ELGS |result18=R |result19=R |result20=R

|res_col_header=QR
|col_CL=green1  |text_CL=[[UEFA Liga prvaka]]
|col_ELGS=blue1 |text_ELGS=[[UEFA Evropska liga]]
|col_R=red1     |text_R=Ispadaju u [[Football League Championship|Championship]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{Tabele Premijer lige Engleske}}
[[Kategorija:Tabele Engleske nogometne lige|2022/2023.]]
{{Template reference list}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>p9w86hqyl5swfqef5e7fhsv0elb3w3h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhamed Hadžiefendić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492585</id>
    <revision>
      <id>3427614</id>
      <timestamp>2022-08-11T12:53:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1082368268|Muhamed Hadžiefendić]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6737" xml:space="preserve">'''Muhamed Hadžiefendić''' (januar 1898. – 2. oktobar 1943.) bio je bosanskohercegovački oficir u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], komandovao je Hadžiefendićevom legijom .

== Život ==
Muhamed Hadžiefendić rođen je u [[Tuzla|Tuzli]] . Nakon osnovnog obrazovanja u rodnom gradu, pohađao je Trgovačku akademiju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Želja njegovog oca bila je da naslijedi i vodi porodični biznis, ali je umesto toga pokazao više interesovanja za vojnu karijeru. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] dobrovoljno se prijavio u [[Habsburg (dinastija)|Habsburšku]] [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment|bosansko-hercegovačku pješadiju]] i vratio se iz rata u činu poručnika. Naslijedio je oca u njegovim komercijalnim poslovima, ali je nastavio i vojnu obuku, studirajući ispite na Vojnoj akademiji u [[Beograd|Beogradu]] .

== Drugi svjetski rat ==
Godine 1938. imenovan je za rezervnog [[Major|majora]] Jugoslovenske kraljevske vojske. Snage [[Sile Osovine|Osovine]] su 1941. izvršile [[Aprilski rat|invaziju]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] i [[Nezavisna Država Hrvatska]] (uključujući Bosnu) postala je marionetska država Osovine pod kontrolom ustaša.

U aprilu 1941. Hadžiefendić odbija izvršavati naređenja, dezertira i organizira lokalno stanovništvo za borbu protiv raspadajuće Jugoslavenske vojske u Vodicama kod Šibenika (zapadna [[Hrvatska]]).  Formalnim proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske (NDH) 10. aprila 1941. godine vratio se u rodnu Tuzlu. U decembru 1941. posjetio je ministra oružanih snaga NDH, maršala [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] i zatražio dozvolu za stvaranje ''domobranske'' formacije koju bi činili bosanski Muslimani s područja Tuzle. Hadžiefendiću je ponuđeno povjerenstvo kao major i postavljen je za komandu NDH III. 8. bataljona pješadijskog puka u Tuzli. Prilikom četničkih napada početkom novembra 1941. Domobranski III. bataljon se uspaničio i počeo se povlačiti u neredu. Major Hadžiefendić je sa puškom u ruci uspostavio disciplinu i red, a domobranci su se vratili u borbu, ali je brzo shvatio da veću odlučnost može osigurati od naoružavanja lokalnog stanovništva. Većina domobrana pod njegovom komandom bili su zapravo vojni obveznici iz obližnje [[Slavonija|Slavonije]]. On je pretpostavio da ovi vojni obveznici nemaju mnogo motivacije da se bore tako daleko od svojih domova i da oružane snage NDH nisu bile u stanju pružiti efikasnu zaštitu bosansko-muslimanskom stanovništvu od četničkih napada i masakra. Stoga se 7. decembra 1941. Hadžiefendić sastao s Kvaternikom i iznio svoje prijedloge. Kvaternik se složio s njegovim idejama i Hadžiefendić se vratio u Tuzlu.

Dana 20. decembra 1941. Hadžiefendić se sastao sa lokalnim načelnicima, predstavnicima vlasti i drugim istaknutim ljudima kako bi razgovarali o formiranju lokalnih dobrovoljačkih snaga. Formalno je osnovana dva dana kasnije i u početku se sastojala od [[Četa|čete]] raspoređene u selima istočno od Tuzle i oko [[Živinice|Živinica]], koja su tada bila direktno ugrožena četničkim napadima. Nepuna četiri mjeseca kasnije, maja 1942. godine, Dobrovoljački odjel je preimenovan u Hadžiefendićevu legiju i formalno je priznat kao poseban domobranski dobrovoljački puk. Pukovnija se sastojala od štaba u Tuzli i šest bataljona raspoređenih po gradovima i mjestima sjeverne Bosne (Tuzla, Gračanica, Brčko, Bijeljina, Zvornik i Puračiću). Muslimansko stanovništvo je obično nazivalo ''Hadžiefendićevom legijom'', dok su je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] i četnici nazivali ''Muslimanskom'' legijom (&quot;Muslimanska legija&quot;). Formacija je bila veoma motivisana i dobro se borila, ali joj je nedostajalo naoružanje i obučeni oficiri. &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 16&lt;/ref&gt;

Godine 1942. Hadžiefendić je bio bolestan i neko vrijeme se oporavljao u [[Zagreb|zagrebačkim]] bolnicama. Također je bio uključen u regrutiranje lokalnih muslimanskih muškaraca u [[13. SS oružana brdska divizija &quot;Handžar&quot; (hrvatska br. 1)|13. brdsku diviziju Waffen SS Handschar (1. hrvatska)]]. U martu 1943. Karl von Krempler otputovao je u Tuzlu u središnjoj Bosni i sastao se sa Hadžiefendićem, a 28. marta Hadžiefendić je otpratio von Kremplera u Sarajevo gdje ga je upoznao sa [[Veliki muftija|reis-ul-ulemom. h]][[Hafiz|afizom]] Muhamedom Pandžom i drugim vodećim političarima bosanskih Muslimana koji nisu bili uključeni u ustaše. &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 28&lt;/ref&gt;

Do sredine maja 1943. godine, preko 6.000 pripadnika ''Hadžiefendićeve legije'' priključeno je u ''SS Handschar'' . &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], pp. 34-35&lt;/ref&gt; Nijemci su htjeli da Hadžiefendića uvedu u ''SS Handschar'', ali njihova namjera nikada nije ostvarena. &lt;ref name=&quot;Lepre35&quot;&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 35&lt;/ref&gt; U periodu od jula do avgusta 1943. bilo je velikih dezertiranja iz Hadžiefendićeve legije u partizane u organizaciji partizanskih špijuna. Dana 2. oktobra 1943. godine, Hadžiefendića i pedeset i pet njegovih ljudi ubili su partizani kod Tuzle. &lt;ref name=&quot;Lepre35&quot; /&gt; Hadžiefendićevi posmrtni ostaci su kasnije preneseni i pokopani ispred Jalske džamije u Tuzli.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==

* Noel Malcolm, ''Bosna: kratka istorija'', 1994
* Fikret Karčić, ''The Bosniaka and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times'' (1995.)
* Johann C. Allmayer-Beck, Erich Lessing: ''Die K.u.k.'' ''Armee. 1848-1918'' . Verlag Bertelsmann, München 1974.,{{ISBN|3-570-07287-8}}
* Stefan Rest: ''Des Kaisers Rock im ersten Weltkrieg'' . Verlag Militaria, Wien 2002,{{ISBN|3-9501642-0-0}}
* Werner Schachinger, ''Die Bosniaken kommen!'' ''- Elitetruppe in der kuk'' ''Armee 1879-1918'' . Leopold Stocker Verlag, Graz 1994.{{ISBN|978-3-7020-0574-0}}
* k.u.k. Kriegsministerium „ ''Dislokation und Einteilung des kuk Heeres, der kuk'' ''Kriegsmarine, der kk'' ''Landwehr und der ku'' ''Landwehr'' “ u: Seidels kleines Armeeschema - Herausg.: Seidel &amp; Sohn Wien 1914.
* &lt;bdi&gt;&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;Lepre_1997&quot;&gt;[[Posebno:BookSources/0-7643-0134-9|0-7643-0134-9]]&lt;/cite&gt;&lt;/bdi&gt;{{cite book|last=Lepre|first=George|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|ref=Lepre_1997}} 
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Umrli 1943.]]
[[Kategorija:Rođeni 1898.]]</text>
      <sha1>7okodrymwtmsxpq9cjf6q8r0xuimbyj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427615</id>
      <parentid>3427614</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T13:07:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6817" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Muhamed Hadžiefendić
| slika                  = Muhamed Hadzifenfic.JPG
| datum_rođenja          = Januar 1898.
| mjesto_rođenja         = Tuzla
| datum_smrti            = 2. oktobra 1943.
| mjesto_smrti           = Tuzla
| zanimanje              = Vojni oficir
}}

'''Muhamed Hadžiefendić''' (januar 1898. – 2. oktobar 1943.) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] oficir u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], komandovao je Hadžiefendićevom legijom .

== Život ==
Muhamed Hadžiefendić rođen je u [[Tuzla|Tuzli]]. Nakon osnovnog obrazovanja u rodnom gradu, pohađao je Trgovačku akademiju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Želja njegovog oca bila je da naslijedi i vodi porodični biznis, ali je umesto toga pokazao više interesovanja za vojnu karijeru. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] dobrovoljno se prijavio u [[Habsburg (dinastija)|Habsburšku]] [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment|bosansko-hercegovačku pješadiju]] i vratio se iz rata u činu poručnika. Naslijedio je oca u njegovim komercijalnim poslovima, ali je nastavio i vojnu obuku, studirajući na Vojnoj akademiji u [[Beograd|Beogradu]] .

== Drugi svjetski rat ==
Godine 1938. imenovan je za rezervnog [[Major|majora]] Jugoslovenske kraljevske vojske. Snage [[Sile Osovine|Osovine]] su 1941. izvršile [[Aprilski rat|invaziju]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] i [[Nezavisna Država Hrvatska]] (uključujući Bosnu) postala je marionetska država Osovine pod kontrolom [[Ustaše|ustaša]].

U aprilu 1941. Hadžiefendić odbija izvršavati naređenja, dezertira i organizira lokalno stanovništvo za borbu protiv raspadajuće Jugoslavenske vojske u Vodicama kod [[Šibenik|Šibenika]].  Formalnim proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske (NDH) 10. aprila 1941. godine vratio se u rodnu Tuzlu. U decembru 1941. posjetio je ministra oružanih snaga NDH, maršala [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] i zatražio dozvolu za stvaranje ''domobranske'' vojske koju bi činili Bošnjaci s područja Tuzle. Hadžiefendiću je ponuđeno povjerenstvo kao major i postavljen je za komandu NDH III. 8. bataljona pješadijskog puka u Tuzli. Prilikom četničkih napada početkom novembra 1941. Domobranski III. bataljon se uspaničio i počeo se povlačiti u neredu. Major Hadžiefendić je sa puškom u ruci uspostavio disciplinu i red, a domobranci su se vratili u borbu, ali je brzo shvatio da veću odlučnost može osigurati od naoružavanja lokalnog stanovništva. Većina domobrana pod njegovom komandom bili su zapravo vojni obveznici iz obližnje [[Slavonija|Slavonije]]. On je pretpostavio da ovi vojni obveznici nemaju mnogo motivacije da se bore tako daleko od svojih domova i da ove oružane snage nisu bile u stanju pružiti efikasnu zaštitu bošnjačkog stanovništvu od četničkih napada i masakra. Stoga se 7. decembra 1941. Hadžiefendić sastao s Kvaternikom i iznio svoje prijedloge. Kvaternik se složio s njegovim idejama i Hadžiefendić se vratio u Tuzlu.

Dana 20. decembra 1941. Hadžiefendić se sastao sa lokalnim načelnicima, predstavnicima vlasti i drugim istaknutim ljudima kako bi razgovarali o formiranju lokalnih dobrovoljačkih snaga. Formalno je osnovana dva dana kasnije i u početku se sastojala od [[Četa|čete]] raspoređene u selima istočno od Tuzle i oko [[Živinice|Živinica]], koja su tada bila direktno ugrožena četničkim napadima. Nepuna četiri mjeseca kasnije, maja 1942. godine, Dobrovoljački odjel je preimenovan u Hadžiefendićevu legiju i formalno je priznat kao poseban domobranski dobrovoljački puk. Pukovnija se sastojala od štaba u Tuzli i šest bataljona raspoređenih po gradovima i mjestima sjeverne Bosne (Tuzla, Gračanica, Brčko, Bijeljina, Zvornik i Puračiću). Bošnjačko stanovništvo je obično nazivalo ''Hadžiefendićevom legijom'', dok su je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] i četnici nazivali ''Muslimanskom'' legijom (&quot;Muslimanska legija&quot;). Formacija je bila veoma motivisana i dobro se borila, ali joj je nedostajalo naoružanje i obučeni oficiri. &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 16&lt;/ref&gt;

Godine 1942. Hadžiefendić je bio bolestan i neko vrijeme se oporavljao u [[Zagreb|zagrebačkim]] bolnicama. U martu 1943. Karl von Krempler otputovao je u Tuzlu i sastao se sa Hadžiefendićem, a 28. marta Hadžiefendić je otpratio von Kremplera u Sarajevo gdje ga je upoznao sa [[Veliki muftija|reis-ul-ulemom h]][[Hafiz|afizom]] Muhamedom Pandžom i drugim vodećim političarima Bošnjaka koji nisu bili uključeni u ustaše. &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 28&lt;/ref&gt;

Do sredine maja 1943. godine, preko 6.000 pripadnika ''Hadžiefendićeve legije'' priključeno je u ''SS Handschar'' . &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], pp. 34-35&lt;/ref&gt; Nijemci su htjeli da Hadžiefendića pridruže u ''SS Handschar'', ali njihova namjera nikada nije ostvarena. &lt;ref name=&quot;Lepre35&quot;&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 35&lt;/ref&gt; U periodu od jula do avgusta 1943. bilo je velikih dezertiranja iz Hadžiefendićeve legije u partizane u organizaciji partizanskih špijuna. Dana 2. oktobra 1943. godine, Hadžiefendića i 55 njegovih ljudi ubili su partizani kod Tuzle. &lt;ref name=&quot;Lepre35&quot; /&gt; Hadžiefendićevi posmrtni ostaci su kasnije preneseni i pokopani ispred Jalske džamije u Tuzli.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==

* Noel Malcolm, ''Bosna: kratka istorija'', 1994
* Fikret Karčić, ''The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times'' (1995.)
* Johann C. Allmayer-Beck, Erich Lessing: ''Die K.u.k.'' ''Armee. 1848-1918'' . Verlag Bertelsmann, München 1974.,{{ISBN|3-570-07287-8}}
* Stefan Rest: ''Des Kaisers Rock im ersten Weltkrieg'' . Verlag Militaria, Wien 2002,{{ISBN|3-9501642-0-0}}
* Werner Schachinger, ''Die Bosniaken kommen!'' ''- Elitetruppe in der kuk'' ''Armee 1879-1918'' . Leopold Stocker Verlag, Graz 1994.{{ISBN|978-3-7020-0574-0}}
* k.u.k. Kriegsministerium „ ''Dislokation und Einteilung des kuk Heeres, der kuk'' ''Kriegsmarine, der kk'' ''Landwehr und der ku'' ''Landwehr'' “ u: Seidels kleines Armeeschema - Herausg.: Seidel &amp; Sohn Wien 1914.
* &lt;bdi&gt;&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;Lepre_1997&quot;&gt;[[Posebno:BookSources/0-7643-0134-9|0-7643-0134-9]]&lt;/cite&gt;&lt;/bdi&gt;{{cite book|last=Lepre|first=George|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|ref=Lepre_1997}} 
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Umrli 1943.]]
[[Kategorija:Rođeni 1898.]]</text>
      <sha1>j5rqq4br9fb1h93sz0o51u4eb77i1gc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427638</id>
      <parentid>3427615</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T20:44:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6771" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Muhamed Hadžiefendić
| slika                  = Muhamed Hadzifenfic.JPG
| datum_rođenja          = Januar 1898.
| mjesto_rođenja         = Tuzla
| datum_smrti            = 2. oktobra 1943.
| mjesto_smrti           = Tuzla
| zanimanje              = Vojni oficir
}}

'''Muhamed Hadžiefendić''' (januar 1898. – 2. oktobar 1943.) bio je oficir u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], komandovao je Hadžiefendićevom legijom .

== Život ==
Muhamed Hadžiefendić rođen je u [[Tuzla|Tuzli]]. Nakon osnovnog obrazovanja u rodnom gradu, pohađao je Trgovačku akademiju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Želja njegovog oca bila je da naslijedi i vodi porodični biznis, ali je umesto toga pokazao više interesovanja za vojnu karijeru. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] dobrovoljno se prijavio u [[Habsburg (dinastija)|Habsburšku]] [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment|bosansko-hercegovačku pješadiju]] i vratio se iz rata u činu poručnika. Naslijedio je oca u njegovim komercijalnim poslovima, ali je nastavio i vojnu obuku, studirajući na Vojnoj akademiji u [[Beograd|Beogradu]] .

== Drugi svjetski rat ==
Godine 1938. imenovan je za rezervnog [[Major|majora]] Jugoslovenske kraljevske vojske. Snage [[Sile Osovine|Osovine]] su 1941. izvršile [[Aprilski rat|invaziju]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] i [[Nezavisna Država Hrvatska]] (uključujući Bosnu) postala je marionetska država Osovine pod kontrolom [[Ustaše|ustaša]].

U aprilu 1941. Hadžiefendić odbija izvršavati naređenja, dezertira i organizira lokalno stanovništvo za borbu protiv raspadajuće Jugoslavenske vojske u Vodicama kod [[Šibenik|Šibenika]].  Formalnim proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske (NDH) 10. aprila 1941. godine vratio se u rodnu Tuzlu. U decembru 1941. posjetio je ministra oružanih snaga NDH, maršala [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] i zatražio dozvolu za stvaranje ''domobranske'' vojske koju bi činili Bošnjaci s područja Tuzle. Hadžiefendiću je ponuđeno povjerenstvo kao major i postavljen je za komandu NDH III. 8. bataljona pješadijskog puka u Tuzli. Prilikom četničkih napada početkom novembra 1941. Domobranski III. bataljon se uspaničio i počeo se povlačiti u neredu. Major Hadžiefendić je sa puškom u ruci uspostavio disciplinu i red, a domobranci su se vratili u borbu, ali je brzo shvatio da veću odlučnost može osigurati od naoružavanja lokalnog stanovništva. Većina domobrana pod njegovom komandom bili su zapravo vojni obveznici iz obližnje [[Slavonija|Slavonije]]. On je pretpostavio da ovi vojni obveznici nemaju mnogo motivacije da se bore tako daleko od svojih domova i da ove oružane snage nisu bile u stanju pružiti efikasnu zaštitu bošnjačkog stanovništvu od četničkih napada i masakra. Stoga se 7. decembra 1941. Hadžiefendić sastao s Kvaternikom i iznio svoje prijedloge. Kvaternik se složio s njegovim idejama i Hadžiefendić se vratio u Tuzlu.

Dana 20. decembra 1941. Hadžiefendić se sastao sa lokalnim načelnicima, predstavnicima vlasti i drugim istaknutim ljudima kako bi razgovarali o formiranju lokalnih dobrovoljačkih snaga. Formalno je osnovana dva dana kasnije i u početku se sastojala od [[Četa|čete]] raspoređene u selima istočno od Tuzle i oko [[Živinice|Živinica]], koja su tada bila direktno ugrožena četničkim napadima. Nepuna četiri mjeseca kasnije, maja 1942. godine, Dobrovoljački odjel je preimenovan u Hadžiefendićevu legiju i formalno je priznat kao poseban domobranski dobrovoljački puk. Pukovnija se sastojala od štaba u Tuzli i šest bataljona raspoređenih po gradovima i mjestima sjeverne Bosne (Tuzla, Gračanica, Brčko, Bijeljina, Zvornik i Puračiću). Bošnjačko stanovništvo je obično nazivalo ''Hadžiefendićevom legijom'', dok su je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] i četnici nazivali ''Muslimanskom'' legijom (&quot;Muslimanska legija&quot;). Formacija je bila veoma motivisana i dobro se borila, ali joj je nedostajalo naoružanje i obučeni oficiri. &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 16&lt;/ref&gt;

Godine 1942. Hadžiefendić je bio bolestan i neko vrijeme se oporavljao u [[Zagreb|zagrebačkim]] bolnicama. U martu 1943. Karl von Krempler otputovao je u Tuzlu i sastao se sa Hadžiefendićem, a 28. marta Hadžiefendić je otpratio von Kremplera u Sarajevo gdje ga je upoznao sa [[Veliki muftija|reis-ul-ulemom h]][[Hafiz|afizom]] Muhamedom Pandžom i drugim vodećim političarima Bošnjaka koji nisu bili uključeni u ustaše. &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 28&lt;/ref&gt;

Do sredine maja 1943. godine, preko 6.000 pripadnika ''Hadžiefendićeve legije'' priključeno je u ''SS Handschar'' . &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], pp. 34-35&lt;/ref&gt; Nijemci su htjeli da Hadžiefendića pridruže u ''SS Handschar'', ali njihova namjera nikada nije ostvarena. &lt;ref name=&quot;Lepre35&quot;&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 35&lt;/ref&gt; U periodu od jula do avgusta 1943. bilo je velikih dezertiranja iz Hadžiefendićeve legije u partizane u organizaciji partizanskih špijuna. Dana 2. oktobra 1943. godine, Hadžiefendića i 55 njegovih ljudi ubili su partizani kod Tuzle. &lt;ref name=&quot;Lepre35&quot; /&gt; Hadžiefendićevi posmrtni ostaci su kasnije preneseni i pokopani ispred Jalske džamije u Tuzli.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==

* Noel Malcolm, ''Bosna: kratka istorija'', 1994
* Fikret Karčić, ''The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times'' (1995.)
* Johann C. Allmayer-Beck, Erich Lessing: ''Die K.u.k.'' ''Armee. 1848-1918'' . Verlag Bertelsmann, München 1974.,{{ISBN|3-570-07287-8}}
* Stefan Rest: ''Des Kaisers Rock im ersten Weltkrieg'' . Verlag Militaria, Wien 2002,{{ISBN|3-9501642-0-0}}
* Werner Schachinger, ''Die Bosniaken kommen!'' ''- Elitetruppe in der kuk'' ''Armee 1879-1918'' . Leopold Stocker Verlag, Graz 1994.{{ISBN|978-3-7020-0574-0}}
* k.u.k. Kriegsministerium „ ''Dislokation und Einteilung des kuk Heeres, der kuk'' ''Kriegsmarine, der kk'' ''Landwehr und der ku'' ''Landwehr'' “ u: Seidels kleines Armeeschema - Herausg.: Seidel &amp; Sohn Wien 1914.
* &lt;bdi&gt;&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;Lepre_1997&quot;&gt;[[Posebno:BookSources/0-7643-0134-9|0-7643-0134-9]]&lt;/cite&gt;&lt;/bdi&gt;{{cite book|last=Lepre|first=George|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|ref=Lepre_1997}} 
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Umrli 1943.]]
[[Kategorija:Rođeni 1898.]]</text>
      <sha1>dsn2cw7pt6zk5dj762vwrizamu5wz37</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427641</id>
      <parentid>3427638</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T21:20:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Literatura */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6843" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Muhamed Hadžiefendić
| slika                  = Muhamed Hadzifenfic.JPG
| datum_rođenja          = Januar 1898.
| mjesto_rođenja         = Tuzla
| datum_smrti            = 2. oktobra 1943.
| mjesto_smrti           = Tuzla
| zanimanje              = Vojni oficir
}}

'''Muhamed Hadžiefendić''' (januar 1898. – 2. oktobar 1943.) bio je oficir u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], komandovao je Hadžiefendićevom legijom .

== Život ==
Muhamed Hadžiefendić rođen je u [[Tuzla|Tuzli]]. Nakon osnovnog obrazovanja u rodnom gradu, pohađao je Trgovačku akademiju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Želja njegovog oca bila je da naslijedi i vodi porodični biznis, ali je umesto toga pokazao više interesovanja za vojnu karijeru. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] dobrovoljno se prijavio u [[Habsburg (dinastija)|Habsburšku]] [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment|bosansko-hercegovačku pješadiju]] i vratio se iz rata u činu poručnika. Naslijedio je oca u njegovim komercijalnim poslovima, ali je nastavio i vojnu obuku, studirajući na Vojnoj akademiji u [[Beograd|Beogradu]] .

== Drugi svjetski rat ==
Godine 1938. imenovan je za rezervnog [[Major|majora]] Jugoslovenske kraljevske vojske. Snage [[Sile Osovine|Osovine]] su 1941. izvršile [[Aprilski rat|invaziju]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] i [[Nezavisna Država Hrvatska]] (uključujući Bosnu) postala je marionetska država Osovine pod kontrolom [[Ustaše|ustaša]].

U aprilu 1941. Hadžiefendić odbija izvršavati naređenja, dezertira i organizira lokalno stanovništvo za borbu protiv raspadajuće Jugoslavenske vojske u Vodicama kod [[Šibenik|Šibenika]].  Formalnim proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske (NDH) 10. aprila 1941. godine vratio se u rodnu Tuzlu. U decembru 1941. posjetio je ministra oružanih snaga NDH, maršala [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] i zatražio dozvolu za stvaranje ''domobranske'' vojske koju bi činili Bošnjaci s područja Tuzle. Hadžiefendiću je ponuđeno povjerenstvo kao major i postavljen je za komandu NDH III. 8. bataljona pješadijskog puka u Tuzli. Prilikom četničkih napada početkom novembra 1941. Domobranski III. bataljon se uspaničio i počeo se povlačiti u neredu. Major Hadžiefendić je sa puškom u ruci uspostavio disciplinu i red, a domobranci su se vratili u borbu, ali je brzo shvatio da veću odlučnost može osigurati od naoružavanja lokalnog stanovništva. Većina domobrana pod njegovom komandom bili su zapravo vojni obveznici iz obližnje [[Slavonija|Slavonije]]. On je pretpostavio da ovi vojni obveznici nemaju mnogo motivacije da se bore tako daleko od svojih domova i da ove oružane snage nisu bile u stanju pružiti efikasnu zaštitu bošnjačkog stanovništvu od četničkih napada i masakra. Stoga se 7. decembra 1941. Hadžiefendić sastao s Kvaternikom i iznio svoje prijedloge. Kvaternik se složio s njegovim idejama i Hadžiefendić se vratio u Tuzlu.

Dana 20. decembra 1941. Hadžiefendić se sastao sa lokalnim načelnicima, predstavnicima vlasti i drugim istaknutim ljudima kako bi razgovarali o formiranju lokalnih dobrovoljačkih snaga. Formalno je osnovana dva dana kasnije i u početku se sastojala od [[Četa|čete]] raspoređene u selima istočno od Tuzle i oko [[Živinice|Živinica]], koja su tada bila direktno ugrožena četničkim napadima. Nepuna četiri mjeseca kasnije, maja 1942. godine, Dobrovoljački odjel je preimenovan u Hadžiefendićevu legiju i formalno je priznat kao poseban domobranski dobrovoljački puk. Pukovnija se sastojala od štaba u Tuzli i šest bataljona raspoređenih po gradovima i mjestima sjeverne Bosne (Tuzla, Gračanica, Brčko, Bijeljina, Zvornik i Puračiću). Bošnjačko stanovništvo je obično nazivalo ''Hadžiefendićevom legijom'', dok su je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] i četnici nazivali ''Muslimanskom'' legijom (&quot;Muslimanska legija&quot;). Formacija je bila veoma motivisana i dobro se borila, ali joj je nedostajalo naoružanje i obučeni oficiri. &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 16&lt;/ref&gt;

Godine 1942. Hadžiefendić je bio bolestan i neko vrijeme se oporavljao u [[Zagreb|zagrebačkim]] bolnicama. U martu 1943. Karl von Krempler otputovao je u Tuzlu i sastao se sa Hadžiefendićem, a 28. marta Hadžiefendić je otpratio von Kremplera u Sarajevo gdje ga je upoznao sa [[Veliki muftija|reis-ul-ulemom h]][[Hafiz|afizom]] Muhamedom Pandžom i drugim vodećim političarima Bošnjaka koji nisu bili uključeni u ustaše. &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 28&lt;/ref&gt;

Do sredine maja 1943. godine, preko 6.000 pripadnika ''Hadžiefendićeve legije'' priključeno je u ''SS Handschar'' . &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], pp. 34-35&lt;/ref&gt; Nijemci su htjeli da Hadžiefendića pridruže u ''SS Handschar'', ali njihova namjera nikada nije ostvarena. &lt;ref name=&quot;Lepre35&quot;&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 35&lt;/ref&gt; U periodu od jula do avgusta 1943. bilo je velikih dezertiranja iz Hadžiefendićeve legije u partizane u organizaciji partizanskih špijuna. Dana 2. oktobra 1943. godine, Hadžiefendića i 55 njegovih ljudi ubili su partizani kod Tuzle. &lt;ref name=&quot;Lepre35&quot; /&gt; Hadžiefendićevi posmrtni ostaci su kasnije preneseni i pokopani ispred Jalske džamije u Tuzli.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==

* Noel Malcolm, ''Bosna: kratka istorija'', 1994
* Fikret Karčić, ''The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times'' (1995.)
* Johann C. Allmayer-Beck, Erich Lessing: ''Die K.u.k.'' ''Armee. 1848-1918'' . Verlag Bertelsmann, München 1974.,{{ISBN|3-570-07287-8}}
* Stefan Rest: ''Des Kaisers Rock im ersten Weltkrieg'' . Verlag Militaria, Wien 2002,{{ISBN|3-9501642-0-0}}
* Werner Schachinger, ''Die Bosniaken kommen!'' ''- Elitetruppe in der kuk'' ''Armee 1879-1918'' . Leopold Stocker Verlag, Graz 1994.{{ISBN|978-3-7020-0574-0}}
* k.u.k. Kriegsministerium „ ''Dislokation und Einteilung des kuk Heeres, der kuk'' ''Kriegsmarine, der kk'' ''Landwehr und der ku'' ''Landwehr'' “ u: Seidels kleines Armeeschema - Herausg.: Seidel &amp; Sohn Wien 1914.
* &lt;bdi&gt;&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;Lepre_1997&quot;&gt;[[Posebno:BookSources/0-7643-0134-9|0-7643-0134-9]]&lt;/cite&gt;&lt;/bdi&gt;{{cite book|last=Lepre|first=George|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|ref=Lepre_1997}} 

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Hadžiefenić, Muhamed}}
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Umrli 1943.]]
[[Kategorija:Rođeni 1898.]]</text>
      <sha1>j791jq0xhazwspw3c7ydjvjgilji62p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427642</id>
      <parentid>3427641</parentid>
      <timestamp>2022-08-11T21:20:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Hrvatski domobrani]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6877" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Muhamed Hadžiefendić
| slika                  = Muhamed Hadzifenfic.JPG
| datum_rođenja          = Januar 1898.
| mjesto_rođenja         = Tuzla
| datum_smrti            = 2. oktobra 1943.
| mjesto_smrti           = Tuzla
| zanimanje              = Vojni oficir
}}

'''Muhamed Hadžiefendić''' (januar 1898. – 2. oktobar 1943.) bio je oficir u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], komandovao je Hadžiefendićevom legijom .

== Život ==
Muhamed Hadžiefendić rođen je u [[Tuzla|Tuzli]]. Nakon osnovnog obrazovanja u rodnom gradu, pohađao je Trgovačku akademiju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Želja njegovog oca bila je da naslijedi i vodi porodični biznis, ali je umesto toga pokazao više interesovanja za vojnu karijeru. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] dobrovoljno se prijavio u [[Habsburg (dinastija)|Habsburšku]] [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment|bosansko-hercegovačku pješadiju]] i vratio se iz rata u činu poručnika. Naslijedio je oca u njegovim komercijalnim poslovima, ali je nastavio i vojnu obuku, studirajući na Vojnoj akademiji u [[Beograd|Beogradu]] .

== Drugi svjetski rat ==
Godine 1938. imenovan je za rezervnog [[Major|majora]] Jugoslovenske kraljevske vojske. Snage [[Sile Osovine|Osovine]] su 1941. izvršile [[Aprilski rat|invaziju]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] i [[Nezavisna Država Hrvatska]] (uključujući Bosnu) postala je marionetska država Osovine pod kontrolom [[Ustaše|ustaša]].

U aprilu 1941. Hadžiefendić odbija izvršavati naređenja, dezertira i organizira lokalno stanovništvo za borbu protiv raspadajuće Jugoslavenske vojske u Vodicama kod [[Šibenik|Šibenika]].  Formalnim proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske (NDH) 10. aprila 1941. godine vratio se u rodnu Tuzlu. U decembru 1941. posjetio je ministra oružanih snaga NDH, maršala [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] i zatražio dozvolu za stvaranje ''domobranske'' vojske koju bi činili Bošnjaci s područja Tuzle. Hadžiefendiću je ponuđeno povjerenstvo kao major i postavljen je za komandu NDH III. 8. bataljona pješadijskog puka u Tuzli. Prilikom četničkih napada početkom novembra 1941. Domobranski III. bataljon se uspaničio i počeo se povlačiti u neredu. Major Hadžiefendić je sa puškom u ruci uspostavio disciplinu i red, a domobranci su se vratili u borbu, ali je brzo shvatio da veću odlučnost može osigurati od naoružavanja lokalnog stanovništva. Većina domobrana pod njegovom komandom bili su zapravo vojni obveznici iz obližnje [[Slavonija|Slavonije]]. On je pretpostavio da ovi vojni obveznici nemaju mnogo motivacije da se bore tako daleko od svojih domova i da ove oružane snage nisu bile u stanju pružiti efikasnu zaštitu bošnjačkog stanovništvu od četničkih napada i masakra. Stoga se 7. decembra 1941. Hadžiefendić sastao s Kvaternikom i iznio svoje prijedloge. Kvaternik se složio s njegovim idejama i Hadžiefendić se vratio u Tuzlu.

Dana 20. decembra 1941. Hadžiefendić se sastao sa lokalnim načelnicima, predstavnicima vlasti i drugim istaknutim ljudima kako bi razgovarali o formiranju lokalnih dobrovoljačkih snaga. Formalno je osnovana dva dana kasnije i u početku se sastojala od [[Četa|čete]] raspoređene u selima istočno od Tuzle i oko [[Živinice|Živinica]], koja su tada bila direktno ugrožena četničkim napadima. Nepuna četiri mjeseca kasnije, maja 1942. godine, Dobrovoljački odjel je preimenovan u Hadžiefendićevu legiju i formalno je priznat kao poseban domobranski dobrovoljački puk. Pukovnija se sastojala od štaba u Tuzli i šest bataljona raspoređenih po gradovima i mjestima sjeverne Bosne (Tuzla, Gračanica, Brčko, Bijeljina, Zvornik i Puračiću). Bošnjačko stanovništvo je obično nazivalo ''Hadžiefendićevom legijom'', dok su je [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] i četnici nazivali ''Muslimanskom'' legijom (&quot;Muslimanska legija&quot;). Formacija je bila veoma motivisana i dobro se borila, ali joj je nedostajalo naoružanje i obučeni oficiri. &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 16&lt;/ref&gt;

Godine 1942. Hadžiefendić je bio bolestan i neko vrijeme se oporavljao u [[Zagreb|zagrebačkim]] bolnicama. U martu 1943. Karl von Krempler otputovao je u Tuzlu i sastao se sa Hadžiefendićem, a 28. marta Hadžiefendić je otpratio von Kremplera u Sarajevo gdje ga je upoznao sa [[Veliki muftija|reis-ul-ulemom h]][[Hafiz|afizom]] Muhamedom Pandžom i drugim vodećim političarima Bošnjaka koji nisu bili uključeni u ustaše. &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 28&lt;/ref&gt;

Do sredine maja 1943. godine, preko 6.000 pripadnika ''Hadžiefendićeve legije'' priključeno je u ''SS Handschar'' . &lt;ref&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], pp. 34-35&lt;/ref&gt; Nijemci su htjeli da Hadžiefendića pridruže u ''SS Handschar'', ali njihova namjera nikada nije ostvarena. &lt;ref name=&quot;Lepre35&quot;&gt;[[Muhamed Hadžiefendić#Lepre 1997|Lepre (1997)]], p. 35&lt;/ref&gt; U periodu od jula do avgusta 1943. bilo je velikih dezertiranja iz Hadžiefendićeve legije u partizane u organizaciji partizanskih špijuna. Dana 2. oktobra 1943. godine, Hadžiefendića i 55 njegovih ljudi ubili su partizani kod Tuzle. &lt;ref name=&quot;Lepre35&quot; /&gt; Hadžiefendićevi posmrtni ostaci su kasnije preneseni i pokopani ispred Jalske džamije u Tuzli.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==

* Noel Malcolm, ''Bosna: kratka istorija'', 1994
* Fikret Karčić, ''The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times'' (1995.)
* Johann C. Allmayer-Beck, Erich Lessing: ''Die K.u.k.'' ''Armee. 1848-1918'' . Verlag Bertelsmann, München 1974.,{{ISBN|3-570-07287-8}}
* Stefan Rest: ''Des Kaisers Rock im ersten Weltkrieg'' . Verlag Militaria, Wien 2002,{{ISBN|3-9501642-0-0}}
* Werner Schachinger, ''Die Bosniaken kommen!'' ''- Elitetruppe in der kuk'' ''Armee 1879-1918'' . Leopold Stocker Verlag, Graz 1994.{{ISBN|978-3-7020-0574-0}}
* k.u.k. Kriegsministerium „ ''Dislokation und Einteilung des kuk Heeres, der kuk'' ''Kriegsmarine, der kk'' ''Landwehr und der ku'' ''Landwehr'' “ u: Seidels kleines Armeeschema - Herausg.: Seidel &amp; Sohn Wien 1914.
* &lt;bdi&gt;&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;Lepre_1997&quot;&gt;[[Posebno:BookSources/0-7643-0134-9|0-7643-0134-9]]&lt;/cite&gt;&lt;/bdi&gt;{{cite book|last=Lepre|first=George|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|ref=Lepre_1997}} 

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Hadžiefenić, Muhamed}}
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Umrli 1943.]]
[[Kategorija:Rođeni 1898.]]
[[Kategorija:Hrvatski domobrani]]</text>
      <sha1>5ew3j5avyfv3roe8zj08jzclrhxzyq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Naselja banje u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>14</ns>
    <id>492586</id>
    <revision>
      <id>3427630</id>
      <timestamp>2022-08-11T17:15:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Zdravstvo u Bosni i Hercegovini]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" xml:space="preserve">[[Kategorija:Zdravstvo u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>70l45nqwemlsy7nb5718bhmo0mjrwl2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ah, meraka u večeri rane</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492587</id>
    <revision>
      <id>3427634</id>
      <timestamp>2022-08-11T18:32:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Datoteka:Safet-isovic.jpg|thumb|200px|desno|[[Safet Isović]], doajen bosanske sevdalinke uradio je jedan od najranijih tonskih snimaka pjesme ''&quot;Ah, meraka u večeri rane&quot;'' početkom 1960-ih.]] '''Ah, meraka u večeri rane''' jeste [[sevdalinka]] za koju je narodni umjetnik, kompozitor i pjesnik [[Rade Jovanović]] napisao tekst i muziku krajem 1950-ih. Prvi tonski snimak ove sevdalinke uradio je [[Safet Isović]] početkom 1960-ih uz pratnju orkestra Jovica Petković|J...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2243" xml:space="preserve">[[Datoteka:Safet-isovic.jpg|thumb|200px|desno|[[Safet Isović]], doajen bosanske sevdalinke uradio je jedan od najranijih tonskih snimaka pjesme ''&quot;Ah, meraka u večeri rane&quot;'' početkom 1960-ih.]]
'''Ah, meraka u večeri rane''' jeste [[sevdalinka]] za koju je narodni umjetnik, kompozitor i pjesnik [[Rade Jovanović]] napisao tekst i muziku krajem 1950-ih. Prvi tonski snimak ove sevdalinke uradio je [[Safet Isović]] početkom 1960-ih uz pratnju orkestra [[Jovica Petković|Jovice Petkovića]]. Tekstualno, pjesma ''&quot;Ah, meraka u večeri rane&quot;'' govori o životnoj radosti druženja sa prijateljima u lijepom prirodnom okruženju i ljubavnoj žudnji, što je jedna od čestih tema u bosanskim sevdalinkama. Muzički gledano, ova naizgled jednostavna sevdalinka dobija svoju punu izražajnu snagu kvalitetnom pjevačkom izvedbom, što i jeste jedna od glavnih osobina sevdalinke, da pjevač ima glavnu ulogu u pjesmi, dok orkestar daje instrumentalnu podršku obogačujući cjelokupni zvuk. Upravo to su najbolje pokazali Safet Isović i Jovica Petković prilikom snimanja ove pjesme. Drugu istaknutu izvedbu pjesme ''&quot;Ah, meraka u večeri rane&quot;'' uradio je [[Nedžad Salković]] uz laganiji i mekši stil pjevanja, koji podsjeća na [[Zaim Imamović|Zaima Imamovića]]. 
Do danas, mnogi pjevači narodne muzike otpjevali su ovu pjesmu, koja je kod šire slušalačke publike uvijek imala dobar prijem. ''&quot;Ah, meraka u večeri rane&quot;'' sevdalije Radeta Jovanovića spada u red antologijskih ostvarenja bosanske sevdalinke objavljenih u [[Sarajevo|Sarajevu]] krajem 1950-ih i tokom ranih 1960-ih.    
&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://sevdah.tv/safet-isovic-ah-meraka-u-veceri-rane/|title= ''Safet Isović: Ah, meraka u večeri rane''|work= sevdah.tv|access-date= 11. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://sevdalinka.info/en/authors/rade-jovanovic/|title= ''Sevdalinka: Rade Jovanović''|work= sevdalinka.info|access-date= 11. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Muzički primjeri ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=EyTbYF-np4s, ''&quot;Ah, meraka u večeri rane&quot;'' u izvedbi Safeta Isovića]
* [https://www.youtube.com/watch?v=viyvr-18_UY, ''&quot;Ah, meraka u večeri rane&quot;'' u izvedbi Nedžada Salkovića]

== Izvori ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Sevdalinka]]</text>
      <sha1>3gcen1jcn45v7gm17uy71awqb1swdl5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Zehra Bajraktarević</title>
    <ns>1</ns>
    <id>492588</id>
    <revision>
      <id>3427665</id>
      <timestamp>2022-08-12T04:27:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <comment>Sarajlijac</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="243" xml:space="preserve">

korisnik Srđan je neodgovorno uklonio izmene koje su se protivile poboljšanju članka.  Korisnik Srđan se ohrabruje da uređuje bez vandaliziranja članka, izbjegavajući da ga vrati na neprihvatljiv nivo nekompetentnosti i prosječnosti.</text>
      <sha1>roeeoy4vla68ukp5g4sgafk0g67qfbl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427666</id>
      <parentid>3427665</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T04:33:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <comment>Progrešna radnja 
korisnik Srdjan</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="332" xml:space="preserve">

korisnik Srđan je neodgovorno uklonio izmene koje su se protivile poboljšanju članka.  Korisnik Srđan se ohrabruje da uređuje bez vandaliziranja članka, izbjegavajući da ga vrati na neprihvatljiv nivo nekompetentnosti i prosječnosti.

Zehra Bajraktarević (uredi)
Verzija na dan 12 august 2022 u 03:30
 UKLONJENA 294 BAJTA</text>
      <sha1>g6paf4lase3nkcbc5x7sj8emjil022j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427667</id>
      <parentid>3427666</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T04:33:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="350" xml:space="preserve">Progrešna radnja!

korisnik Srđan je neodgovorno uklonio izmene koje su se protivile poboljšanju članka.  Korisnik Srđan se ohrabruje da uređuje bez vandaliziranja članka, izbjegavajući da ga vrati na neprihvatljiv nivo nekompetentnosti i prosječnosti.

Zehra Bajraktarević (uredi)
Verzija na dan 12 august 2022 u 03:30
 UKLONJENA 294 BAJTA</text>
      <sha1>n7x55wxhib0nsotfc3o4nd8lljga8h4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427669</id>
      <parentid>3427667</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T04:34:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <comment>/* progrešna radnja */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="827" xml:space="preserve">Progrešna radnja!

korisnik Srđan je neodgovorno uklonio izmene koje su se protivile poboljšanju članka.  Korisnik Srđan se ohrabruje da uređuje bez vandaliziranja članka, izbjegavajući da ga vrati na neprihvatljiv nivo nekompetentnosti i prosječnosti.

Zehra Bajraktarević (uredi)
Verzija na dan 12 august 2022 u 03:30
 UKLONJENA 294 BAJTA

== progrešna radnja ==

korisnik Srđan je neodgovorno uklonio izmene koje su se protivile poboljšanju članka. Korisnik Srđan se ohrabruje da uređuje bez vandaliziranja članka, izbjegavajući da ga vrati na neprihvatljiv nivo nekompetentnosti i prosječnosti.

Zehra Bajraktarević (uredi) Verzija na dan 12 august 2022 u 03:30 [[Korisnik:Сарајлијац|Сарајлијац]] ([[Razgovor s korisnikom:Сарајлијац|razgovor]]) 06:34, 12 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>6ou6s7qomh1hhws969km61cxd0tag3s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3427687</id>
      <parentid>3427669</parentid>
      <timestamp>2022-08-12T10:09:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1062" xml:space="preserve">Progrešna radnja!

korisnik Srđan je neodgovorno uklonio izmene koje su se protivile poboljšanju članka.  Korisnik Srđan se ohrabruje da uređuje bez vandaliziranja članka, izbjegavajući da ga vrati na neprihvatljiv nivo nekompetentnosti i prosječnosti.

Zehra Bajraktarević (uredi)
Verzija na dan 12 august 2022 u 03:30
 UKLONJENA 294 BAJTA

== progrešna radnja ==

korisnik Srđan je neodgovorno uklonio izmene koje su se protivile poboljšanju članka. Korisnik Srđan se ohrabruje da uređuje bez vandaliziranja članka, izbjegavajući da ga vrati na neprihvatljiv nivo nekompetentnosti i prosječnosti.

Zehra Bajraktarević (uredi) Verzija na dan 12 august 2022 u 03:30 [[Korisnik:Сарајлијац|Сарајлијац]] ([[Razgovor s korisnikom:Сарајлијац|razgovor]]) 06:34, 12 august 2022 (CEST)
:Poštovani korisniče, ja vam predlažem da koristite Igralište, pa kada završite, pozovete na pregled članka. Ovako ne ide. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:09, 12 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>dd6f5tmfdfw507qx2d6k5jwhcbjltt6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Amina Kajtaz</title>
    <ns>1</ns>
    <id>492589</id>
    <revision>
      <id>3427679</id>
      <timestamp>2022-08-12T08:55:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Stranica za razgovor}}  == Državljanstvo == {{Spomeni|AnToni}}: Na Evropskom prvenstvu, koje počinje uskoro, nastupat će za Hrvatsku. I još će plivati u istoj kvalifikacijskoj grupi s Lanom. :-) – ~~~~</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="302" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}

== Državljanstvo ==
{{Spomeni|AnToni}}: Na Evropskom prvenstvu, koje počinje uskoro, nastupat će za Hrvatsku. I još će plivati u istoj kvalifikacijskoj grupi s Lanom. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:55, 12 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>qe77hgi6aqb41gnusb1ox0zgyjx62uv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:DadoHŽV</title>
    <ns>3</ns>
    <id>492590</id>
    <revision>
      <id>3427680</id>
      <timestamp>2022-08-12T08:55:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>