Wikipedia
bswiki
https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana
MediaWiki 1.39.0-wmf.23
first-letter
Mediji
Posebno
Razgovor
Korisnik
Razgovor s korisnikom
Wikipedia
Razgovor o Wikipediji
Datoteka
Razgovor o datoteci
MediaWiki
Razgovor o MediaWikiju
Šablon
Razgovor o šablonu
Pomoć
Razgovor o pomoći
Kategorija
Razgovor o kategoriji
Portal
Razgovor o portalu
TimedText
TimedText talk
Modul
Razgovor o modulu
Gadget
Gadget talk
Gadget definition
Gadget definition talk
Topic
Antropologija
0
89
3427725
3410464
2022-08-12T19:01:51Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvorene uglate zagrade - Neispravno otvorene uglate zagrade)
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Anatomical and geometrical proportions - Albrecht Dürer.png|mini|220p|Anatomske razmjere ljudskih bića. Crtež [[Albrecht Dürer|Albrechta Dürera]] (c.1500)]]
'''Antropologija''' (grč. άνθρωπος - ''antropos'' = čovjek + λoγοs - ''logos'' = nauka, znanje, znanost, učenje), u najširem smislu, obuhvata praktično sve oblasti ljudske spoznaje jer svako znanje o sebi i okolnom svijetu može uticati na sopstveno ponašanje prema prirodi i društvu.<ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN|0-07-290584-0}}; {{ISBN|0-07-117940-2}} (ISE)</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref><ref>Darvin Č. (1991): Postanak čoveka. Prosveta, Beograd.</ref>
Svi ljudi današnjice i njihovi neposredni [[fosil]]ni preci pripadaju jednoj i jedinstvenoj biološkoj [[vrsta|vrsti]] – ''Homo sapiens'' (lat. ''homo'' = čovjek, ''sapiens'' = razumni, umni, onaj koji zna), koja je proizvod prirode i njen nerazdvojni dio. Međutim, čovjek je veoma osobeno prirodno biće – jedino živo biće u općoj [[ekonomija|ekonomiji]] [[priroda|prirode]] koje svoj opstanak osigurava svjesnom proizvodnjom egzistencijalnih uvjeta. Kao aktivni stvaralac sredstava za [[život]], on prilagođava i mijenja svoju sredinu, unoseći u nju krupne – samo njemu svojstvene – antropogene promjene. Zato čovjekov položaj u prirodi, pored čisto bioloških, ima i posebne – društvene i kulturne odrednice. Na toj osnovi antropologija se dijeli na biološku ([[bioantropologija]]) i društvenu, tj. kulturološku ([[kulturalna antropologija]], [[socioantropologija]]).
== Bioantropologija ==
'''[[Bioantropologija]]''' (''biološka antropologija'', ''[[biologija]] [[čovjek]]a'', ''[[fizička antropologija]]'', ''[[somatologija|somatska antropologija]]'') proučava čovjeka kao živo biće, kao pripadnika žive prirode i biološku vrstu. To je, dakle, osnovna prirodna znanost čiji je "predmet" proučavanja čovjek, a "problem" – njegova sveukupna [[biologija]]. Prema tome, bioantropologija obuhvata niz problemskih bioloških naučnih disciplina – od molekularne biologije, preko [[citologija|citologije]], [[histologija|histologije]], [[anatomija|anatomije]], [[genetika|genetike]], [[fiziologija|fiziologije]], [[ekologija|ekologije]] (i dr.) do [[evolucija|evolucije]] [[čovjek]]a i [[paleoantropologija|paleoantropologije]]. U ovim područjima bioantropoloških interesovanja postoji značajno interdisciplinarno preklapanje i prožimanje sa ostalim prirodnim ([[hemija]], [[fizika]], [[geologija]] itd) i [[matematika|matematičko]]–[[informatika|informatičkim]] [[znanost]]ima. Primijenjena bioantropologija ima nekoliko veoma značajnih područja djelovanja, na osnovu čega se, naprimjer, izdvajaju [[medicina|medicinska]], [[forenzička antropologija|forenzička]], [[industrijska antropologija]] i sl.<ref>Rischer C. E., Easton T. A. ( 19956): Focus on human biology. HarperCollins College Publishers, New York, {{ISBN|0-06-501796-X}}.</ref>
=== Osnovne bioantropološke nauke ===
*[[Molekularna biologija]] – Molekularne osnove životnih pojava i procesa
*[[Citologija]] – [[Biologija]] [[ćelija|ćelije]]
*[[Histologija]] – [[Biologija]] ljudskih [[tkivo|tkiva]]
*[[Embriologija]] – [[Embrion]]alni razvoj
*[[Genetika]] – Procesi i pojave organskog nasljeđivanja i [[biologija|biološke]] promjenljivosti
*[[Fiziologija]] – Funkcije [[organizam|organizma]] i njegovih [[organ]]skih sistema
*[[Morfologija]] – Spoljašnji oblik i građa [[organizam|organizma]]
*[[Anatomija]] – Unutrašnja [[morfologija]] – građa organizma, [[organ]]skih sistema i organa
*[[Biotipologija]] – [[Klasifikacija]] [[tip]]ova [[Tjelesna konstitucija|tjelesne konstitucije]] ([[somatotip]]ova)
*[[Somatologija]] – [[Biologija]] [[čovjek|ljudskog]] [[tijelo|tijela]]
*[[Etologija]] – [[Biologija]] [[ponašanje|ponašanja]]
*[[Primatologija]] – [[Biologija]] pripadnika [[red]]a [[Primati|''Primata'']]
*[[Ekologija]] – Međuodnosi [[Hominidi|hominida]] i njihove biotičke i abiotičke sredine ([[antroposfera|antroposfere]])
*[[Evolucija]] ([[Antropogenija]]) – Priroda i tokovi [[historija|historijskog]] razvoja hominida ([[antropogeneza]])
*[[Paleoantropologija]] – [[Biologija]] (pra)ljudi minulih [[geologija|geoloških]] epoha – biologija [[fosil]]nih oblika
=== Koadaptacija biološkog i kulturnog nasljeđivanja ===
''' Ko[[adaptacija|adaptacijski]] sistem [[biologija|biološkog]] i [[kultura|kulturološkog]] nasljeđivanja''' je osnova specijalnog položaja ljudske [[vrsta|vrste]] u [[ekonomija|ekonomiji]] prirode.
[[Biologija|Biološki]] kontinuitet čovječanstva ostvaruje se zahvaljujući procesima i pojavama [[Genetika|organskog nasljeđivanja]] u kojima materijalni nosioci [[gen]]etičke poruke povezuju neprekidni niz roditeljskih i potomačkih pokoljenja. Kontinuitet [[kultura|kulture]], međutim, počiva isključivo na [[čovjek|međuljudskoj]] [[komunikacija|komunikaciji]]. Kulturni razvoj se ostvaruje prijenosom, razmjenom i širenjem znanja, [[umjetnost|umijeća]] i navika. Nositelji biološkog nasljeđivanja ne prenose ljudska svojstva koja su stečena tokom života, dok se nasljeđivanje kulture tiče samo takvih obilježja! [[Kultura]] se stiče samo podražavanjem, vježbanjem i [[učenje]]m od drugih ljudskih bića (tj. nebiološkim putem). Nedvojbeno je da nasljedne sklonosti mogu uticati na brzinu, kvalitet i kvantitet usvajanja [[kultura|kulture]] i njenih pojedinih elemenata, ali one nikada ne određuju što se, zapravo, stiče ili prenosi. [[Genetika|Genetički]] faktori mogu, npr., uticati na to da li će neko lakše ili teže naučiti jedan ili više [[jezik]]a, ali ne i koje, a još manje šta će, kada i kako na svakom od njih govoriti. Po svom kulturnom identitetu, ljudi nisu od rođenja [[Bosna|Bosanci]], [[Amerika]]nci, [[Kina|Kinezi]] ili [[Hotentoti]] niti su predodređeni da budu [[selo|seljaci]], [[rudarstvo|rudari]], [[vojnik|vojnici]], [[nauka|naučnici]] ili [[umjetnost|umjetnici]], nisu rođeni kao [[vjera|vjernici]] ili [[ateizam|ateisti]], kulturno superiorni ili ispodprosječno "kultivirani". Oni to postaju [[učenje]]m i odgojem, odnosno prihvatanjem i usvajanjem karakterističnih elemenata kulturne posebnosti pomenutih skupina.
[[Kultura]] je [[historija|historijski]] izveden sistem eksplicitnih (izričitih) ili implicitnih (podrazumijevajućih) [[etologija|obrazaca]] življenja, koji je zajednički svim ili posebno određenim pripadnicima grupe. Prema nekim pojednostavljenjima, to je organizirani sistem naučenih odgovora u mogućim životnim situacijama, karakterističan za određeno [[društvo]]. Ili još jednostavnije – kultura je sve ono što ljudi čine "zato što su ih tako učili".<ref name="ReferenceA">Dobzhansky Th. (1962): Mankind Evolving – The Evolution of the Human Species. Yale University Press, New Haven and London.</ref>
Neraskidivost veza između [[biologija|biološke]] i [[kultura|kulturne]] komponente evolucije čovječanstva izvire iz cjelovitosti i komplementarnosti njihovog zajedničkog usmjerenja ka najdjelotvornijem prilagođavanju [[životna sredina|životnoj sredini]] i što potpunijoj kontroli nad njom. [[Evolucija|Evolucijska]] progresija [[genetika|genetičke]] osnove ljudske sposobnosti da stvara, dograđuje, modificira i prenosi kulturu [[selekcija|selektivno]] je stimulirala [[adaptacija|adaptacijske]] prednosti onih kod kojih su se one pojavile. Kultura je, međutim, neizmjerno djelotvorniji oblik prilagođavanja od samih bioloških procesa koji su omogućili njenu pojavu i neslućeni progres. Njena relativna efikasnost je rezultat neuporedivo moćnijih, bržih i raznorodnijih oblika širenja. Promijenjeni [[gen]]i se prenose samo na direktne potomke svojih prvih nosilaca, dok se razmijenjeni elementi kulture mogu prenositi svakome, bez obzira na biološko roditeljstvo ili čak u "gotovom obliku" preuzeti od drugih [[narod]]a (ljudskih skupina). [[Teorija|Teorijski]] gledano, u jednoj jedinoj generaciji, određene kulturne inovacije mogu postati svojinom praktično cijelog [[čovječanstvo|čovječanstva]]. Stvaranjem [[genetika|genetičke]] osnove kulture biološka [[evolucija]] je prevazišla samu sebe – stvorila je svoju nadorgansku izvedenicu i stopila se s njom u jedinstvenu cjelinu. Time ipak nije poništena njena organska komponenta. Prema tome, evoluciju čovječanstva čine njene dvije uzročno–posljedično povezane, komplementarne i interaktivne komponente: [[biologija|biološka]] (''organska'') i [[kultura|kulturna]] (''nadorganska''). Ona, dakle, nije isključivo biološki proces niti se može poistovijetiti sa [[historija kulture|historijom kulture]]. Složeni sistem održavanja međupersonalnih i međugeneracijskih komunikacija od kojih zavisi opstanak i postojanost [[čovjek]]a kao jedinke i biološke [[vrsta|vrste]]g označava se kao vantjelesno (''ekstrasomatsko'', ''egzosomatsko'') nasljeđivanje. Ono omogućuje da se zatvoreni sistem [[genetička informacija|genetičke informacije]] (biološkog nasljeđivanja) progresivno dopunjava široko otvorenim programom nasljeđivanja kulturnih dostignuća. Tako se [[učenje]] – tipično ljudsko svojstvo – javlja kao najznačajniji faktor [[socijalizacija|socijalizacije]] ili [[enkulturacija|enkulturacije]], tj. procesa uklapanja u ođređeno [[društvo]] i prihvaćanja [[jedinka|osobenih]] društvenih odnosa i pravila [[ponašanje|ponašanja]].
[[Komunikacija|Komuniciranje]] među [[jedinka|individuama]] i [[generacija]]ma predstavlja osnovni preduvjet kontinuiteta svake kulture, pošto se primopredajom informacija ostvaruju polazni uvjeti za njihovo širenje, kojim postaju zajednička svojina. Komunikacijom se ostvaruje dugoročni kontinuitet [[čovjek|antropogeno]] stvorenih uvjeta [[život]]a, tj. najbitnijih elemenata materijalne i duhovne kulture. Pokretačku i primarnu ulogu u evoluciji međuljudskog komuniciranja odigrali su najprije [[jezik]] ([[govor]]), a zatim i [[pismo]] kao njegov [[simbol]]ički izraz.
[[Hipoteza|Hipotezu]] o [[psihologija|psihičkom]] jedinstvu čovječanstva posebno opravdava činjenica da su svi pripadnici ljudske [[vrsta|vrste]], osim [[patologija|patoloških]] slučajeva, sposobni za [[učenje]] svih poznatih [[simbol]]ičkih [[jezik]]a i raznorodnih izvornih i široko rasprostranjenih kulturnih formi. To istovremeno dokazuje da je ova sposobnost postala osobenost vrste ''Homo sapiens'', poput uspravnog hoda, nesezonskog razmnožavanja, veličine i funkcionalnih kapaciteta [[mozak|mozga]] i ostalih, isključivo ljudskih, [[osobina]]. Prema tome, [[kultura]] je proizvod i dio [[čovjek]]ove [[biologija|biologije]] i njegovog sveukupnog bića, iako je prenosi društvo a ne [[gen]]i. Ona je karakteristična posebnost naše [[vrsta|vrste]], kao što su ogromne [[tijelo|tjelesne]] dimenzije prepoznatljiva osobenost nekih vrsta gigantskih [[životinja]] ([[slon]]ova i [[Plavetni kit|kitova]], npr.). Ukratko, kultura je najmoćnija i ekskluzivna [[adaptacija]] vrste ''Homo sapiens'' na specifično mjesto u općoj "ekonomiji prirode".
Sposobnost svjesnog prilagođavanja životne sredine i stvaranje vještačkih uvjeta ("[[Ekologija|ekosintezê]]") za održavanje sopstvenog specijalnog položaja u prirodi izuzetno je značajna [[evolucija|evolucijska]] novost i [[osobina|osobenost]] ljudskog [[rod]]a. [[Čovjek]] i njegova kulturna djelatnost, uz općebiološke, unose u prirodni [[evolucijski sistem]] i nove – socijalne (antropogene) faktore tih procesa. Intervenirajući u svojoj životnoj i [[rad]]noj sredini, čovjek postaje jedan od najmoćnijih činilaca sopstvenog opstanka. Socijalni i kulturni razvoj čovječanstva istovremeno se javlja i kao posebno značajan ili čak presudan faktor egzistencije i [[evolucija|evolucije]] mnogih drugih oblika [[život]]a na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].
Iz dostignuća sveukupnog [[kultura|kulturnog]] razvoja izrastao je neslućeno moćan sistem nebiološkog nadomještanja, tj. sposobnosti podešavanja životnih uvjeta mogućnostima sopstvene [[Ekologija|ekološke valence]]. Takvim podešavanjem (vještačke) životne sredine čovjek osigurava sopstvenu postojanost u najrazličitijim oblicima "neizdrživih" i neprirodnih životnih uvjeta, čime je ostvario ekološki [[kosmopolitizam]] bez sličnog primjera u [[priroda|prirodi]]. Zahvaljujući sposobnostima ekosinteze povoljnih uvjeta za život, čovjek je osvojio najveće [[okean]]ske dubine, [[led]]ene i žarke [[pustinja|pustinje]], vinuo se daleko u [[Kosmos]]. U proteklih desetak [[hiljada]] [[godina]], sve češće i obimnije prilagođavao [[ekologija|ekološke]] uvjete svojim [[biologija|biološkim]] mogućnostima; [[genski fond]] ljudske [[vrsta|vrste]] se u sve manjoj mjeri evolucijski prilagođavao novim uvjetima životne sredine. Prirodna [[životna sredina]] čovjeka sa ubrzanom progresijom je postajala – kulturna sredina.<ref name="ReferenceA"/><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija - Biodiverzitet recebtnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref>
=== Bioantropološke osnove svijesti i duhovnosti ===
'''[[Mišljenje]]''', '''[[svijest]]''', '''[[inteligencija]]''', '''[[moral]]nost''' i '''[[duhovnost]]''' počivaju na višerangiranim funkcijama [[centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]] i ubrajaju se među najbitnije činioce procesa hominizacije i najprepoznatljivije posebnosti [[vrsta|vrste]] ''Homo sapiens''.
*'''[[Misao]]''' – iako je svako od nas osjeća i prepoznaje – ostaje teško “uhvatljiva” za svaki pokušaj potpunije i korektne pojmovne definicije. Shvatanje posmatranog prizora u određenom času nesumnjivo je jedna misao; to je i shvatanje sebe i okoline preko drugih osjetilnih informacija kao i projekcija neke matematičke operacije u razumu i sl. ''Mišljenje'', ''svijest'', ''[[pamćenje]]'' i ''[[učenje]]'' predstavljaju nedjeljivu specijalnu cjelinu najviših funkcionalnih sposobnosti ljudskog [[mozak|mozga]]. Svijest je sveukupno [[psiha|psihičko]] doživljavanje, satkano od slijeda misli – njenih uzastopnih trenutnih “slika” – stvarne ili apstraktne prirode. Pamćenje je sposobnost ponovnog doživljavanja ranijih misli, a učenje počiva na mogućnosti nervnog sistema da pohranjuje (pamti) sjećanja.
*'''[[Mišljenje]]''', u svom najrazvijenijem – a možda i jedinom punom – obliku, svojstveno je samo pripadnicima ljudske [[vrsta|vrste]]. Po svojoj prirodi, ono je simbolički, suptilni unutrašnji, a često i nesvjesni, proces. Pod mišljenjem se obično podrazumijeva sjećanje na nešto, predstavu o nečemu (zamišljanje) ili se u tom [[pojam|pojmu]] izriče određeno uvjerenje ili sud o nekoj pojavi ili procesu. To je tok svijesti – determinirani tok [[ideja|ideje]] sa simboličnim sadržajem, proces rješavanja problema pomoću pojmova i općih [[princip]]a. [[Životinje]] rješavaju određene probleme nakon neposrednog uviđanja odnosa između sredstava i cilja (npr., slaganjem sanduka u kafezu, majmun dohvati bananu sa stropa). Međutim, ljudi su u stanju riješiti iskrsle probleme i u situacijama kada se sredstvo i cilj ne nalaze u vidokrugu. Predmete, bića, pojave i procese čovjek može da zamijeni i predstavi odgovarajućim [[simbol]]ima (pojmovi, riječi, predstave, oznake i sl.) i da ih kao takve uključi u odgovarajuće [[misaone operacije]] – u kojima međuodnosi nisu neposredno čulno registrirani. Proces mišljenja je, u suštini, posredni put spoznavanja stvarnosti. Prema tome – u širem smislu – mišljenje možemo shvatiti kao psihičku aktivnost koja nije okrenuta neposrednim čulnim spoznajama (sjećanje, predstavljanje, prosuđivanje). U užem smislu – to je rješavanje problema simboličkim sredstvima. Određeni problemi se mogu rješavati i po sistemu pokušaja i pogrešaka. Pošto u takvom procesu nema uviđanja relacija među pojedinim elementima problemske situacije, tj. do rješenja se dolazi slučajno, on se i ne može nazvati mišljenjem u punom smislu. Dakle, u suštini mišljenja je shvatanje (uviđanje) mogućih odnosa u problemskoj situaciji. [[Majmun]] je, naprimjer, u stanju shvatiti jedan (prvi) stupanj tih relacija (nastavljanjem štapova ili slaganjem sanduka dohvatiti bananu sa stropa!), ali nije sposoban da u procesu mišljenja zahvati i predvidi više narednih postupaka (“stupnjeva unaprijed”).
– ''Mišljenje je usmjeren proces'' kombinovanja spoznajnih dijelova u nove cjeline, a na bazi ranijih iskustava. Individualne razlike u procesu mišljenja najočitije su u načinu otkrivanja veza između ranijih iskustava i novih životnih situacija. Prirodu relacija između datog (''staro iskustvo'') i zadatog (''nova situacija'') uspješnije uočavaju oni koji imaju bolji smjer (''direkciju'') misli, iako u procesu mišljenja uvijek postoji činilac koji ga jedinstveno usmjerava ka cilju.
– ''Faze misaonog procesa'' su ''saturacija'', ''inkubacija'', ''iluminacija'' i ''verifikacija''. U toku saturacije (''preparacije'') mislilac se priprema za rješavanje problema, a u fazi inkubacije on, naoko, “ništa ne radi”, iako i dalje (nesvjesno!) rješava problem. U fazi iluminacije iznenada “bljesne” traženo rješenje, a u toku verifikacije “iskrslô” rješenje problema se provjerava i vrednuje.
*'''[[Pamćenje]]''' ([[memorija]]) je psihofiziološki proces koji određuje sposobnost trajnijeg usvajanja novih informacija, doživljenih iskustava i oblika ponašanja. Iako priroda i mjesto utiskivanja – upisivanja (imprintinga) tragova pamćenja (engrama, neurograma) još uvijek nisu dovoljno poznati, nedvojbeno je da fiziološku osnovu pamćenja čine promjene koje nastaju tokom određenih aktivnosti i, nakon toga, se zadržavaju u strukturi živčanog sustava i modelima živčanih podražaja. Ljudsko pamćenje je daleko savršeniji i složeniji proces od onoga koji se odvija u najmoćnijim računarima. Pošto električno podraživanje sljepoočnog režnja kore velikog mozga izaziva sjećanja na daleku prošlost, smatra se da je on najneposrednije vezan za pamćenje. Međutim, dugotrajnim vježbanjem, pamćenje se može uspostaviti i putem uvjetnih refleksa, dakle na razini kičmene moždine. Tako niski oblici pamćenja ipak nisu bitna hominidna osobina jer kod čovjeka dominiraju viši i aktivniji sustavi sticanja novih znanja, umijeća i navika.
*'''Proces pamćenja''' se odvija u četiri osnovne faze:
* (1) upamćivanje (memoriranje) ili učenje,
* (2) zadržavanje naučenog,
* (3) sjećanje (izazivanje predstave ranijih iskustava),
* (4) prepoznavanje (aktiviranje svijesti da je nešto već doživljeno).
Može se zapaziti da one primarno uključuju one pojave i procese koji se zbivaju u toku i poslije učenja, tj. obuhvataju:
* – čuvanja informacija,
* – "pozivanje iz pamćenja" – sposobnost da se u određenom trenutku
* – potrebna informacija "dobije natrag".
– '''[[Učenje]]''' je osnova pamćenja. To je svjesno i aktivno usvajanje znanja, umijeća i navika, koje se odražava u sposobnosti ''prepoznavanja'' i ''reprodukcije'' (ponavljanja) usvojenih spoznaja i obrazaca ponašanja. Može se zasnivati na [[uslovni refleks|uvjetnim refleksima]], oponašanju, iskustvu u postupku ''pokušaj – greška'' i na ''neposrednom uviđaju''. Tok, kvalitet i rezultati učenja uveliko zavise od njegovih vidova (mehaničko ili logičko, ''spontano'' – ''prirodno'' ili ''školsko'' i sl.), ali i od individualnih sposobnosti, [[motiv]]acije i [[život]]ne dobi. Učenje je osnova permanentnog i progresivnog mijenjanja individualnog djelovanja i ponašanja, a starenjem ova sposobnost postepeno opada.
Pamćenje se očituje u različitim oblicima, a najjasnije u sposobnosti reprodukcije, tj. samostalnog obnavljanja stečenih znanja, vještina i navika, odnosno određenih simboličkih sadržaja: slikâ, riječi, brojeva, teksta, logičkih cjelina itd. Zaboravljanje je, ustvari, slabljenje ili nestajanje tragova pamćenja (''[[engram]]â ''). Osnovni uzroci toga procesa su u zauzetosti moždane kore novim aktivnostima, a u manjoj mjeri je posljedica neobnavljanja usvojenih spoznaja. Osnova kratkotrajnog pamćenja su funkcionalne promjene u neuronima, a dugoročno pamćenje omogućavaju promjene u postsinaptičkim membranama (ako te promjene dovoljno dugo traju).
*'''[[Svijest]]''' je sveukupnost psihičkog doživljavanja u datom trenutku. Čovjek je misaono biće i jedini svjesni faktor u [[biosfera|biosferi]]. To je jedna od temeljnih osobenosti [[čovjek|ljudske]] [[vrsta|vrste]], na kojoj, u suštini, počivaju praktično sve bitne odrednice njene društvene, kulturne i biološke prirode. [U živom svijetu susrećemo relativno brojne primjere [[instinkt]]ivne zoopsihike, ali jedino čovjek zna šta se dešava u njemu, sa njim i oko njega: on zna da misli – upravo u trenutku dok misli, zna da osjeća – tada kada osjeća, svjestan je svog djelovanja – ako to i kada čini. Svjestan je, dakle, svojih i okolinskih stanja, ponašanja i djelovanja, vremenskih i prostornih relacija i njihovih mogućih mjera. Svijest omogućuje spoznaju sopstvenih aktivnosti, unutrašnjih i spoljnih promjena; zahvaljujući njoj znamo ko smo, šta smo i kakvi smo – kakvi smo bili juče ili kakvi ćemo (vjerovatno) biti sutra, znamo da se biološki i duhovno razlikujemo od ostalih ljudi i okolnog svijeta uopće.
Svijest je nastala iz potrebe permanentnog prilagođavanja prirodnoj i društvenoj sredini. Svjesno reagujemo redovno kada nesvjesni odgovor na vanjsko djelovanje postaje nedovoljan za adekvatnu i svrsishodnu adaptaciju, tj. svijest se javlja iz potrebe misaonog prevladavanja nedostataka u nervno–automatskom prilagođavanju.
''Objektivni kriterij svijesti'' je njena stvarna uloga u višim oblicima [[adaptacija|adaptacije]] vezanim za odgovarajuće [[neurofiziologija|neurofiziološke]] reakcije i procese u kori velikog [[mozak|mozga]]. Aktivnost nižih nervnih centara nije praćena sviješću: u normalnim okolnostima, uopće ne znamo, tj. nismo svjesni šta se događa u funkciji kičmene moždine, produžene moždine ili malog mozga, npr.
''Subjektivni kriterij svijesti'' može se, pak, poistovijetiti sa pojmom [[psihologija|psihološki]]. Riječ je o tome da o svijesti sudimo i na osnovu sopstvene spoznaje unutrašnjih doživljaja. Po tome što normalan čovjek zna da misli, zna šta hoće, zna da i šta osjeća, zaključujemo da je on svjestan svojih misli, želja, osjećanja, ponašanja i aktivnosti. Stupanj bistrine (''[[lucidnost]]i'') ili jasnoće svijesti veoma je različit i označava se kao ''nivo budnosti''. U tom smislu, svjesnost se kreće između pune bistrine i njenog potpunog odsustva:
* (1) ''bistra – misaona'', koja zahtijeva održavanje određenog stupnja koncentracije,
* (2) ''spontana'' – za koju nije potreban napor koncentracije,
* (3) ''podsvjesnost'' – koja održava redovne automatske aktivnosti svakodnevnog života,
* (4) ''nesvjesnost''.
*'''[[Moral]]''' (''moralna svijest'') je posebna forma i područje svijesti. Očituje se u unutrašnjem osjećaju dobra, zla i univerzalnih ljudskih vrijednosti, odnosno doživljavanju i prihvatanju općih [[društvo|društvenih]] normi u uređivanju ukupnih međupersonalnih i međugrupnih odnosa i ponašanja. Prema tom kriteriju, za razliku od animalnog svijeta, ''čovjek je moralno biće'', što se, također, definira i istosmislenom odrednicom – ''čovjek je etičko biće'' (''[[etika]]'' = nauka o moralu).
*'''[[Inteligencija]]''' je složeno kvantitativno individualno svojstvo koje obuhvata sveukupne sposobnosti i mogućnosti adaptacije, odnosno svrsishodnog snalaženja u novonastalim životnim situacijama. Smatra se da su u procesu njenog ispoljavanja posebno značajni:
*– ''razumijevanje (razboritost''),
*– ''inventivnost (kreativna domišljatost),
*– ''intuicija'' (''instinktivno naslućivanje'') te
*– ''prilagođavanje'' i
*– ''cenzura'' (''procjena'').
Iako je mogućnost sveobuhvatne definicije inteligencije veoma ograničena, nedvojbeno je da ona predstavlja veoma složen skup elemenata, svojstava i sposobnosti, među kojima se osobito ističu: ''brzina rasuđivanja'', ''učenja'' i ''pamćenja'', “sluh” za jezik i ''matematičke operacije'', ''uočavanje oblikâ'' i odnôs'â'', ''osjećanje prostora'' i ''vremena'', ''intuicija'' (''predosjećajno promišljanje') itd. Stupnjevi naglašenosti različitih komponenti inteligencije mogu biti u direktnoj međusobnoj korelaciji, ali se ispoljavaju i pojedinačno ili u njihovim mogućim kombinacijama. Pošto se maksimum pomenutih i općih mentalnih sposonbnosti kod većine osoba nikada u potpunosti ne realizira, u proučavanju unutargrupne promjenljivosti, inteligencija se relativno često (ali pogrešno!) miješa sa obrazovanjem, odnosno svojstvima koja su rezultat učenja i naučenih [[obrazac ponašanja|obrazaca ponašanja]].
Ostvareni stupanj individualne inteligencije, ustvari, predstavlja rezultantu djelovanja [[Genetika|genetičkih]] i sredinskih uticaja. Primjenom ''[[Gemelologija|gemelološkog]]'' ([[blizanac|blizanačkog]]) i [[genealogija|genealoškog]] ([[rodoslov]]nog) metoda, davno je dokazano da su mnoge kategorije abnormalno niske inteligencije – nasljedne. Na toj osnovi je razvijena, a kasnije i potvrđena, hipoteza da i:
*– normalna varijacija stupnja inteligencije nesumnjivo ima značajnu [[genetika|genetičku]] osnovu, i da
*– da je njen relativno ski raspon variranja u [[čovjek|ljudskoj]] [[vrsta|vrsti]] (kao bitna karakteristika!) također nasljedankoeficijent individualne inteligencije također nasljedan,
*– priroda ekspresije odgovarajćeg poligenskog seta istovjetna modelu kao i kod [[morfologija|morfoloških]] i [[biohemija|biohemijsko]]–[[fiziologija|fizioloških]] i ostalih kvantitativnih [[osobina]].
U većini dosadašnjih istraživanja konstatovano je da se heritabilnost (''h'') inteligencije kreće od ''h'' = 65% do ''h'' = 85%. Ta “nasljedivost” inteligencije, međutim, ne znači da su umne mogućnosti svake [[čovjek|ljudske]] individue upravo toliko određene već pri samom začeću, nego samo opisuje pojavu da će se – i pod istovjetnim uvjetima [[život]]a i [[obrazovanje|obrazovanja]] – pripadnici posmatrane grupe u tom pogledu i dalje međusobno razlikovati (ukupno od 15 do 35%).
Budući da je inteligencija komponovana od niza posebnih i dosta heterogenih sposobnosti, [[logika]]logično se pretpostavlja da pojedini [[gen]]i, različitog nivoa i ranga djelovanja u odgovarajućoj poligenskoj seriji, kontroliraju pojedine funkcije [[mozak|moždanih]] [[ćeloje|ćelija]] i njihovih veza sa odgovarajućim dijelovima ostatka [[nervni sistem nervnog sistema]] i [[senzori|senzornim]] [[organ]]ima.Također je nesumnjivo da su u tom kompleksu aktivni i dodatni modificirajući geni, uključujući i takve koji mogu biti u vezi sa određenim [[specijalne sposobnosti|specijalnim sposobnostima]]. One se manifestiraju nezavisno od stupnja normalne ili očekivane inteligencije, kao što je uočeno za posebne nadarenosti za [[muzika|muziku]], [[slikarstvo]], oblikovanje, [[nauka|nauku]], [[književnost]], [[matematika|matematičke]] i kombinatoričke ([[šah]], npr.) operacije itd.
*'''[[Igra]]''', '''[[duhovnost]]''' – '''[[estetika|estetičnost]]''' i '''umjetnost''' integralne su komponente [[kultura|kulturološke]] sfere ljudskog [[adaptacija|adaptacijskog]] tipa, od kojih se dvije posljednje pripisuju isključivo [[vrsta|vrsti]] ''Homo sapiens''. To proističe iz činjenice da [[nervni sistem]] [[čovjek]]a, pored regulatorno–[[informatika|informatičkih]] funkcija u održavanju [[homeostaza|homeostaze]] i esencijalne biološke opstojnosti, sadrži i programe i mogućnosti za ostvarivanje mnogih drugih – vantjelesnih potreba, koje, u izvjesnom smislu, predstavljaju samonagrađujuće aktivnosti. Iako sasvim [[instinkt]]ivni, bliski su im i [[etologija|etološki]] obrasci održavanja [[higijena|higijene]], sticanja poželjnog [[sociologija|socio]]–[[ekonomija|ekonomskog]] statusa i sl.
– ''[[Igra|Igre]]'' su jedna od najuniverzalnijih pojava u svekolikom čovječanstvu. Posebno su izražene kod [[sisari|sisara]] i [[ptica]]), a čovjek je ''najigroljubljivija životinja'' (''Homo ludens''<ref>Huzinga J. (1938): Homo ludens - von Ursprung der Kultur und Spiel.; Prijevod: Srtamać A., Stamać T. (1992 ); Homo ludens - O podrijetlu kulture u igri. Naprijed, Zagreb, {{ISBN|86-349-0293-5}}.</ref>). Igra pospješuje [[učenje]], tj. sticanje novih znanja i vještina, razvoj istraživačkih sposobnosti, potpunije spoznavanje životne sredine i “pripremanje” za buduće realne životne situacije.
– ''[[Estetika]]'' i ''umjetnost'' su ekskluzivnosti ljudske vrste. Sveprisutni odnos prema ''lijepom'' (uključujući i pripadnike suprotnog [[spol]]a) ne tiče se samih okolnih „objekata”, nego prirode i intenziteta individualnih osjećaja. Estetika je, istovremeno, i nauka o lijepom i sposobnost ili mogućnost osjećanja i stvaranja lijepog. Obuhvata umjetnost, magijsko i religijsko stvaralaštvo kao i oblike i objekte praktične djelatnosti u kojima se prepoznaje pojam lijepog. Proteže se na čitavu skalu osjetilnih stavova utemeljenih na [[biologija|biološko]]–[[psihologija|psihološkoj]], [[etologija|etološkoj]] i socijalnoj strukturi [[ličnost]]i, a koji izviru iz receptivne sfere vizuelnih, [[zvuk|zvučnih]], [[jezik|jezičkih]] i drugih podražaja. Ilustrira prirođenu [[Čovjek|ljudsku]] potrebu i želju da se, na osoben način, u duhu svojih izražajnih mogućnosti i stremljenja, fiksiraju prolazni [[senzor]]ni – okolinski i unutrašnji dojmovi osobitog učinka. Estetičnost, dakle, ima naglašenu imitativnu – snimalačku prirodu. Estetska i umjetnička djelatnost obuhvataju ogromno područje kohezionih duhovnih snaga [[čovječanstvo|čovječanstva]], a adaptivna vrijednost takvih činilaca je toliko značajna da se “teško može precijeniti”.
== Socioantropologija ==
'''[[Socioantropologija]]''' (''sociokulturna antropologija'', ''socijalna'' ili ''društvena antropologija'', ''antropologija kulture'', ''[[kulturalna antropologija]]'') proučava [[čovjek]]a kao društveno, [[kultura|kulturno]] i [[društvo|duhovno]] biće, odnosno kulturu u najširem smislu. Pojam kulture može imati višestruko i višeslojno značenje, ali se (u punom značenju) isključivo veže za čovjeka i njegovu djelatnost. Ona obuhvata sveukupnost naučenih oblika ponašanja i djelovanja u svim neinstinktivnim oblastima ljudskog života, rada i stvaralaštva – u materijalnoj i duhovnoj sferi. Na toj bazi možemo razlikovati materijalnu i duhovnu kulturu.
Čovjek je, u punom smislu, društveno biće. Neposrednu životnu sredinu svakog pojedinca u prvom redu čini društvo kome pripada – skup jedinki povezanih međudjelovanjem i suradnjom u održavanju zajedničkog života. U prirodi nisu rijetki primjeri socijalnih vrsta životinja, a društvena organizacija nekih insekata (npr.) je, u izvjesnim detaljima, i složenija od ljudske. Međutim, u društvima insekata dominira genetički određeno i “ukalupljeno” instinktivno ponašanje, dok su ljudska društva jedinstvena po tome što počivaju na kulturi, koju individua ne nasljeđuje [[gen]]ima nego učenjem.<ref>Hendry J. (1999): An Introduction to Social Anthropology: Other People's Worlds. Macmillan Press, Ltd, London.</ref><ref>Institute of Social and Cultural Anthropology.</ref><ref>School of Anthropology and Conservation.</ref><ref>Bernard R. (2006): Research Methods in Anthropology. Lanham, Alta Mira Press, New York.</ref><ref>Nanjunda D. C. (2010) Contemporary Studies in Anthropology: a reading. Mittal Publications, New Delhi.</ref><ref>Ingold, T. (1985): Who Studies Humanity? The Scope of Anthropology. Anthropology Today, 1 (6):15-16.</ref><ref>Kuper, Adam (1973). Anthropology and Anthropologists: The Modern British School. Routledge and Kegan Paul, London, {{ISBN|0-7100-9409-4}}.</ref><ref>Tylor E.B. (1865): Researches into the early history of mankind the development of civilization. John Murray, London.</ref><ref>Tylor E. B. (1871): Primitive culture: researches into the development of mythology, philosophy, religion, art, and custom (2 vols). John Murray, London.</ref>
Iz oblasti opće socioantropologije u nekim klasifikacijama se izdvaja antropologija kulture ([[kulturalna antropologija]]) – nauka o sveukupnosti ove ključne adaptacije ljudske [[vrsta|vrste]] na njeno specifično mjesto u općoj ekonomiji prirode, uključujući i sferu religijskog života ([[sociologija|sociologiju]] [[religija|religije]]). Etničke i druge razlike u kulturi gospodarstvenih odnosa u društvu – organizaciji sistema proizvodnje, tržišnog ponašanja i razmjene dobara, komparativno proučava ekonomska antropologija. Antropologija umjetnosti se bavi socijalnim i etničkim osnovama umjetničkog stvaralaštva i same umjetnosti ([[likovna kltura|likovna]], [[muzika|muzička]], [[ples]]na, [[književnost|književna]], [[arhitektura|arhitektonska]] itd).
Socioantropologija tradicionalno obuhvata sljedeće oblasti:
*[[Kulturalna antropologija]], (u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] poznata kao [[socijalna antropologija]] a sada često zvana i [[sociokulturalna antropologija]]). Oblasti koje izučavaju kulturalni antropolozi uključuju socijalne mreže, [[diffusion (anthropology)|difuziju]], društveno ponašanje, [[kinship|srodničke]] obrasce, zakon, politiku, [[ideology|ideologiju]], religiju, vjerovanja, obrasce proizvodnje i konzumiranja, razmjenu, socijalizaciju, gender, kao i druge izraze kulture, stavljajući snažan naglasak na važnost [[terenski rad (fieldwork)|terenskog rada]] (''fieldwork''), tj. življenja unutar društvene grupe koja se proučava tokom dužeg vremenskog perioda;
* [[lingvistička antropologija]], koja proučava vremenske i prostorne varijacije u [[jezik]]u, društvene upotrebe jezika i odnos između jezika i kulture;
* [[arheologija]], koja proučava materijalnu ostavštinu ljudskih [[društvo|društava]]. Inače, u ostalom dijelu svijeta, arheologija se normalno smatra odvojenom (mada povezanom) oblašću, iako je ona u bliskoj vezi sa antropološkom oblašću [[materijalna kultura|materijalne kulture]], koja se bavi fizičkim predmetima stvorenim ili upotrebljavanim od strane zivuće ili prošle društvene grupe, kao sredstvima razumijevanja njenih kulturnih vrijednosti.
U skorije vrijeme, neki antropološki programi su počeli da dijele ovu oblast u dvije grane, jedna stavljajući naglasak na [[humanistika (humanističke nauke)|humanističke nauke]] (humanistiku) i [[kritična teorija|kritičnu teoriju]], a druga naglašavajući [[društvene nauke]] i [[empiricism|empirijsko posmatranje]].
=== Historijski i institucionalni kontekst ===
{{Glavni|Historija antropologije}}
Antropolog [[Eric Wolf]] je jednom okarakterizirao antropologiju kao najnaučniju od svih humanističkih disciplina i najhumanističniju od svih društvenih nauka. Razumijevanje načina na koji se antropologija razvila doprinosi razumijevanju načina na koji se ona uklapa u druge akademske discipline.
Savremeni antropolozi svrstavaju broj ranih mislilaca među sopstvene prethodnike, a i sama disciplina ima nekoliko izvora. Međutim, antropologija se najbolje može shvatiti kao proizvod [[Doba razuma i prosvijećenosti]]. Tokom ovog period Evropljani su načinili napor da sistematički prouče ljudsko ponašanje. U ovom periodu su se razvile tradicije [[zakonodavstvo|zakonodavstva]], [[historija|historije]], [[filologija|filologije]] i [[sociologija|sociologije]], time informišući razvoj [[društvene nauke|društvenih nauka]], čiji je dio antropologija.
Istovremeno, odgovor [[romaticizam|romanticizma]] na prosvjetiteljstvo proizveo je mislioce poput [[Herder]]a, a kasnije i [[Wilhelm Dilthey|Wilhelma Diltheya]], čija su djela stvorila osnovu za pojam kulture, koji je od središnje važnosti za ovu disciplinu.
Ovi intelektualni pokreti su se djelimice hrvali sa paradoksima [[modernost]]i: što je svijet manji i integriraniji, ljudsko iskustvo svijeta postaje sve više atomozirano i raspršeno. Kao što su [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]] primijetili u [[1840|1840-im]]:
:Sva odavno utvrđena nacionalna industrija je ili uništena ili pak biva uništena svaki dan. Nju su zamijenile nove industrije, koje postaju pitanje smrti ili opstanka za sve civilizovane nacije, industrije koje više ne prerađuju domaću sirovinu, nego sirovinu koja je dopremljena iz najudaljenijih krajeva svijeta; industrije čiji se proizvodi konzumiraju ne samo kod kuće, nego i širom zemaljske kugle. Stare zahtjeve, koje je udovoljavala domaća proizvodnja, zamijenili su novi zahtjevi, čije udovoljavanje sada traži proizvode iz udaljenih krajeva i podneblja. Staru lokalnu i nacionalnu izolovanost i samozadovoljnost, zamijenili su odnosi usmjereni u mnogim pravcima, kao i univerzalna međuovisnost nacija.
Zvuči ironično, ali ova univerzalna međuovisnost, umjesto da vodi ka većoj ljudskoj slozi, koincidirala je sa povećanim rasnim, etničkim, religioznim i klasnim podjelama i novim – a prema nekima i konfuznim ili uznemiravajućim – kulturnim izrazima. Ovo su uslovi života s kojima se ljudi danas suočavaju, no ti uslovi imaju svoje korijene u događajima koji su započeli u [[16. vijek]]u, postajući sve ubrzanijim tokom [[19. vijek]]a.
Institucionalno, antropologija je izrasla iz [[prirodna historija|prirodne historije]] (protumačena autorima poput [[Georges-Louis Leclerc, Comte de Buffon|Buffona]]). Pod tim se podrazumijevalo proučavanje ljudskih bića - tipično naroda koji su živjeli u evropskim [[kolonijalizam|kolonijama]]. Dakle, proučavanje jezika, kulture, fiziologije i umjetničkih predmeta u evropskim kolonijama poistovjećivano je sa proučavanjem flore i faune tih krajeva. Upravo iz tih razloga bilo je, naprimjer, moguće da [[Lewis Henry Morgan]] napiše monografije kako o ''The League of the Iroquois'' (''Ligi Irokvoja''), tako i ''The American Beaver and His Works'' (''Američkom dabru i njegovim djelima''). To je i razlog zašto je materijalna kultura 'civilizovanih' naroda, poput Kine, historijski izložena u umjetničkim muzejima zajedno sa evropskom umjetnošću, dok su umjetnički predmeti iz afričkih ili domorodačkih sjevernoameričkih kultura izloženi u muzejima prirodne historije, zajedno sa kostima dinosaurusa i prirodnim replikama (dioramama). No, potrebno je isto tako reći da se u posljednjim godinama kuratorska praksa dramatično promijenila, te je sada pogrešno gledati na antropologiju kao na puki produžetak kolonijalne vladavine i evropskog [[šovinizam (chauvinism)|šovinizma]], budući da je njen odnos prema [[imperijalizam|imprerijalizmu]] bio i još uvijek jeste složen.
S vremenom, antropologija se postepeno udaljila od prirodne historije tako da se do kraja 19. vijeka ova disciplina počela kristalizovati u svom modernom obliku - no već 1935, naprimjer, bilo je moguće da autori poput T.K. Pennimana pišu historiju discipline pod naslovom ''A Hundred Years of Anthropology'' (''Sto godina antropologije''). U to vrijeme, ovom naučnom oblašću vladao je 'komparativni metod'. Podrazumijevalo se da su sva društva prošla kroz jedinstveni evolucioni proces, od onog najprimitivnijeg do najuznapredovalijeg. Ne-evropska društva su dakle smatrana kao evolucioni 'živi fosili', koje se moglo proučavati da bi se razumjela evropska prošlost. Naučnici su pisali historije o prahistorijskim migracijama, koje su ponekad bile vrijedne, ali počesto i izmišljene. Upravo u tom periodu su Evropljani po prvi put tačno zacrtali [[Polinezija|polinežanske]] migracije preko [[Tihi okean|Tihog okeana]], naprimjer - iako su neki od njih vjerovali da su te migracije započele u [[Egipat|Egiptu]]. Konačno, pojam [[rasa|rase]] je živo raspravljen kao način klasifikacije - i rangiranja - ljudskih bića zasnivajući se na prirođenim biološkim razlikama.
U 20. vijeku akademske discipline su započele da se organizuju oko tri glavna domena. "[[nauka|Nauke]]" teže da izvedu prirodne zakone iz eksperimenata koji se mogu ponoviti (reprodukovati) i čija se tačnost može provjeriti. "[[humanistika|Humanističke]]" discipline odražavaju pokušaj proučavanja različitih nacionalnih tradicija, u obliku [[historija|historije]] i [[umjetnost]]i, kao pokušaj davanja osjećaja koherencije ljudima koji žive u [[nacija-država (nation-state)|nacijama-državama]] u povoju. "[[Društvene nauke]]" se pojavljuju u ovom periodu kao pokušaj razvitka naučnih metoda koji bi naslovili društvene fenomene, u pokušaju stvaranja univerzalne osnove za poznavanje društva. Antropologija se lahko ne uklapa ni u jednu od ovih kategorija, mada različite grane antropologije crpe iz jednog ili više od ovih domena.
Koristeći metode [[prirodne nauke|prirodnih nauka]] i razvijajući nove tehnike koje uključuju ne samo struktuirane intervjue, nego i nestruktuirano "[[Učesničko posmatranje (antropologija)|učesničko posmatranje]]" (''participant observation'') – i crpeći iz nove [[teorija evolucije|teorije evolucije]] putem [[prirodni odabir|prirodnog odabira]], one su predložile naučno proučavanja novog predmeta: "čovječanstva," shvaćenog kao cjelina. Suštinski za ovo proučavanje je pojam "kulture," koji su antropolozi definisali kao univerzalno svojstvo i sklonost ka spoznavanju društva, mišljenju i djelovanju (koje one vide kao proizvod ljudske evolucije i kao nešto što odvaja homo sapiensa – a možda i sve vrste roda ''[[hominidi|homo]]'' – od ostalih vrsta), i kao posebno prilagođavanje lokalnim uslovima, koje preuzima oblik veoma varijabilnih vjerovanja i praksi. Prema tome, "kultura" ne samo da transcendira suprotnost prirode i odgoja (njege / ''nurture''); ona također transcendira i apsorbuje naročitu evropsku distinkciju između politike, religije, srodstva i ekonomije kao autonomnih domena. Antropologija dakle transcendira podjelu na prirodne nauke, društvene nauke i humanističke discipline, da bi istražila biološke, lingvističke, materijalne i simboličke dimenzije čovječanstva u svim oblicima.
==== Antropologija u Sjedinjenim Američkim Državama ====
Među pionirima antropologije u Sjedinjenim Državama bili su John Wesley Powell i Frank Hamilton Cushing, zaposleni članovi Biroa za pitanja Indijanaca (Bureau of Indian Affairs) i Biroa za američku etnologiju (Bureau of American Ethnology) pri Smithsonianskom institutu (Smithsonian Instition), u gradu Washingtonu. Akademsku antropologiju je osnovao [[Franz Boas]], koji je koristio svoj položaj na [[Columbia univerzitet]]u i u [[Američki muzej za prirodnu historiju|Američkom muzeju za prirodnu historiju]] (American Museum of Natural History), oba u gradu New Yorku, da bi osposobio i obrazovao nekoliko generacija studenata. Boaska antropologija je bila politički aktivna i veoma sumnjiva prema istraživanjima koja su diktirali vlada Sjedinjenih Država ili bogati patroni. Ova antropologija je također bila religiozno empirička i skeptična prema pretjeranim generalizacijama pri pokušajima utvrđivanja univerzalnih zakona. Boas je proučavao djecu useljenika kako bi pokazao da biološka rasa nije nepromjenljiva i da je ljudsko ponašanje radije proizvod prirode negoli odgoja.
Crpeći iz svojih njemačkih korijena, Boas je tvrdio da je svijet pun različitih 'kultura' radije negoli društava čija evolucija bi se mogla mjeriti količinom 'civilizacije' koju su posjedovala. Boasovo osjećanje je bilo da se svaka kultura mora proučavati u svojoj posebnosti, tvrdeći da unakrsno-kulturalne generalizacije, poput onih u [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], nisu moguće. Čineći to, Boas se borio protiv diskriminacije useljenika, afričkih Amerikanaca [crnaca] i domorodačkih sjevernih Amerikanaca [Indijanaca]. Mnogi američki antropolozi su usvojili Boasove zamisli o društvenoj reformi, dok su teorije o rasi i dalje popularni mete današnjih antropologa.
U prvoj generaciji Boasovih studenata bili su [[Alfred Kroeber]], [[Robert Lowie]] i [[Edward Sapir]]. Sva trojica ovih naučnika su proizvela veoma detaljne studije koje su po prvi put opisale domorodačke sjeverne Amerikance. Čineći to, oni su stvorili obilje podataka koji su onda korišćeni pri napadu na teoriju jedinstvenog evolucionog procesa. Oni su usredsredili svoju pažnju na domorodačke američke jezike i pripomogli pri utvrđivanju [[lingvistika|lingvistike]] kao stvarne generalne nauke, time je oslobađajući od njene historijske usredsređenosti na [[indoevropski jezici|indoevropske jezike]].
Objavljivanje [[Alfred Kroeber]]ovog udžbenika ''Antrhopology'' označilo je prekretnicu u američkoj antropologiji. Nakon tri decenije prikupljanja materijala, potreba za generalizacijom je porasla. To je bilo najočiglednije u proučavanjima 'kulture i ličnosti' koje su sproveli mladi boasovci i boasovkinje, poput [[Margaret Mead]] i [[Ruth Benedict]]. Pod uticajem psihoanalitičkih psihologa kao što su [[Sigmund Freud]] i [[Carl Jung]], ovi autori su gledali kako da razumiju način na koji su ličnosti pojedinca oblikovane širom kulturom i društvenim snagama u kojima su te ličnosti rasle. Dok su djela poput ''Coming of Age in Samoa'' ("Sazrijevanje na Samoi") i ''The Chrysanthemum and the Sword'' ("Hrizantema i mač") i dalje veoma popularna u američkoj javnosti, njihove autorke, Mead i Benedict, nisu imale uticaj na antropologiju kao disciplinu koji su neki očekivali. Iako je Boas imao namjere da ga Ruth Benedict naslijedi kao pročelnica odsjeka za antropologiju na Columbia univerzitetu, to je spretno spriječio [[Ralph Linton]], dok je uticaj Meadove bio ograničen na njene urede unutar [[Američki muzej za prirodnu historiju|Američkog muzeja za prirodnu historiju]].
==== Antropologija u Britaniji ====
Dok je pažnjom prema detaljima Boas sjekao svoje protivnike u Americi, u Britaniji se moderna antropologija formirala odbacivanjem historijske rekonstrukcije u ime nauke o društvu koja je bila usredsređena na analizu načina na koje se društva održavaju u sadašnjosti.
Dvije najznačajnije ličnosti u britanskoj antropološkoj tradiciji bili su [[Alfred Reginald Radcliffe-Brown]] i [[Bronislaw Malinowski]], koji su proizveli svoje ključne radove 1922. Radcliffe-Brownov prvi terenski rad je bio na [[Andamanska ostrva|Andamanskim ostrvima]] i urađen je u starom stilu; no nakon čitanja [[Émile Durkheim|Émilea Durkheima]] Radcliffe-Brown je objavio svoje istraživanje, dajući mu jednostavan naslov, ''The Andaman Islanders'' ("Andamanski ostrvljani"), u kojem je snažno crpio od ovog francuskog sociologa. Tokom vremena, on je razvio pristup poznat pod imenom struktura-funkcionalizam (strukturalni funkcionalizam), čiji je fokus bio na načinima na koje ustanove (institucije) u društvima uspijevaju da uspostave ravnotežu ili pak ostvare ekvilibrijum u društvenom sistemu, kako bi ga tako zadržale u harmoničnom funkcionisanju. [[Bronislaw Malinowski|Malinowski]] je, s druge strane, zagovarao 'funkcionalizam' bez crtice, ukazujući da takav funkcionalizam ispituje načine na koje društva funkcionišu da bi ostvarila individualne potrebe. No, Malinowski nije ostao nabolje poznat po svojoj teoriji, nego pak po svojoj detaljnoj etnografiji i radu na unapređenju metodologije. Njegova klasična knjiga, ''Argonauts of the Western Pacific'' ("Argonauti zapadnog Pacifika"), zagovarala je 'domorodačo gledište i pogled na stvari' kao i novi pristup terenskom radu koji je postao standard u ovoj oblasti.
Uspjeh Malinowskog i Radcliffe-Browna je u činjenici da su obojica, kao i Boas, aktivno obrazovali studente i agresivno gradili ustanove koje će nakon njih utvrditi i nastaviti njihove programske ambicije. To je bio posebno slučaj s Radcliffe-Brownom, koji je proširio svoje proturanje 'socijalne antropologije' predavajnjima na univerzitetima širom [[Komonvelt Naroda|Komonvelta]]. Od kasnih 1930-ih pa do poslijeratnog perioda, pojavio se niz monografija i uređenih tomova, cementirajući paradigmu britanske socijalne antropologije. Među čuvenim etnografijama pomenimo ''The Nuer'' ("Nueri") [[Edward Evan Evans-Pritchard|Edwarda Evana Evans-Pritcharda]] i ''The Dynamics of Clanship Among the Tallensi'' ("Dinamika klanstva među Tallensijima"), [[Meyer Fortes|Meyera Fortesa]], dok su dobro poznati uređeni tomovi bili ''African Systems of Kinship and Marriage'' ("Afrički sistem srodstva i braka") i ''African Political Systems'' ("Afrički politički sistem").
==== Antropologija u Francuskoj ====
Antropologija u Francuskoj je imala manje jasnu genealogiju negoli britanska ili američka. Većina autora smatra [[Marcel Mauss|Marcela Maussa]] osnivačem francuske antropološke tradicije. Mauss je bio član [[Émile Durkheim|Durkheimove]] grupe ''[[Année Sociologique]]'', i dok su Durkheim i drugi ispitivali stanje modernih društava, Mauss i njegovi saradnici (poput [[Henri Hubert|Henria Huberta]] i [[Robert Hertz|Roberta Hertza]]) su se služili etnografijom i filologijom da bi analizirali društva koja nisu bila toliko 'izdiferencirana' kao što su to bile evropske [[nacija-država|nacije-države]]. Maussovi "Eseji o daru" su naročito dokazali trajnu važnost antropoloških proučavanja pojmova razmjene i reciprociteta.
[[Claude Lévi-Strauss]] je iznad svega doprinio institucionalizaciji antropologije u Francuskoj. Kao dodatak ogromnom uticaji koji je njegov [[strukturalizam]] imao širom višestrukih disciplina, Lévi-Strauss je ustanovio veze sa američkim i britanskim antropolozima. Istovremeno, on je otvorio centre i laboratorije u Francuskoj da bi tako omogućio institucionalni kontekst unutar antropologije, usput obrazujući uticajne studente koji su dalje unaprijedili francusku antropologiju. U duhu francuske tradicije, današnju francusku antropologiju karakterišu istraživačke laboratorije koje finansira vlada, za razliku od akademskih odsjeka pri univerzitetima, kao što je to slučaj u Britaniji i Americi.
==== Antropologija nakon Drugog svjetskog rata ====
Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] britanska 'socijalna antropologija' i američka 'kulturalna antropologija' su još uvijek pripadale različitim tradicijama. Tek nakon rata ove dvije discipline su se sjedinile da bi stvorile 'sociokulturalnu antropologiju'.
Tokom 1950-ih i 1960-ih, antropologija je sve više počela da se modeluje po uzoru na [[prirodne nauke]]. Naučnici poput [[Llyd Fallers|Llyda Fallersa]] i [[Clifford Geertz|Clifforda Geertza]] su stavili fokus na procese modernizacije putem kojih se novoosnovane nezavisne države mogu razviti. Drugi, poput [[Julian Steward]] i [[Leslie White]]a su težu bacili na načine na koje društva evolviraju i uklapaju se u svoje evolucione niše - pristup koji je popularizovao [[Marvin Harris]]. [[Ekonomska antropologija]], na koju je uticaj ostavio [[Karl Polanyi]] i koju su praktikovali [[Marshall Sahlins]] i [[Greg Dalton]], imala je težište na pitanju kako tracionalna [[ekonomija]] zanemaruje kulturne i društvene faktore. U Engleskoj, paradigmu britanske socijalne antropologije započeli su drobiti ekperimenti sa marksizmom, kojima su se bavili [[Max Gluckman]] i [[Peter Worsley]], dok su autori kao [[Rodney Needham]] i [[Edmund Leach]] uvštavali Lévi-Straussov strukturalizam u svoj rad.
Strukturalizam je također uticao na broj novih pravaca tokom 1960-ih i 1970-ih, među kojima su bile [[kognitivna antropologija]] i komponencijalna analiza. [[David Schneider]], [[Clifford Geertz]] i [[Marshall Sahlins]] su razvili jasniji koncet kulture kao paukovske mreže, web-a, značenja ili signifikacija, što se pokazalo veoma popularnim. U skladu s vremenom, mnogi antropolozi su postali politizirani u svom protivljenju [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] i [[Alžirski rat za nezavisnost|Alžirskom ratu za nezavisnost]], tako da su autori tomova poput ''Reinventing Anthropology'' ("Stvaranje nove antroplogije") postali zabrinuti oko njene relevantnosti, dok je [[marksizam]] postao sve popularniji u disciplini.
Tokom 1980-ih, pitanja moći, poput onih koja je [[Eric Wolf]] postavio u knjizi ''Europe and the People Without History'' ("Evropa i narod bez historije") - postala su od središnje važnosti za disciplinu. Knjige poput ''Anthropology and the Colonial Equality'' ("Antropologija i kolonijalna jednakost"), bavile su povezanošću antropologije sa kolonijalnom nejednakošću, dok su svojom ogromnom popularnošću [[Antonio Gramsci]] i [[Michel Foucault]] stavili pitanja moći i hegemonije na svjetlost pozornice. Gender i seksualnost su postale popularne teme, kao i odnos između historije i antropologije, na koji je uticao [[Marshall Sahlins]] (ponovo), crpeći od [[Claude Lévi-Strauss|Lévi-Straussa]] i [[Fernand Braudel|Fernanda Braudela]] da bi ispitao odnos između kulturnih struktura i individualnog djelovanja.
Krajem 1980-ih i u 1990-im, [[George Marcus]] i [[James Clifford]] su se bavili pitanjima etnografskog autoriteta i kako je i zašto antropološko znanje moguće i autorativno. Bio je to dio raširenog pokreta [[postmodernizam]] koji je tada bio popularan. U ovom trenutku, antropologija je usredsređena na globalizaciju, medicinu i biotehnologiju, domorodačke prava, kao i na antropologiju Evrope.
=== Politika antropologije ===
Tradicionalna uključenost antropologije u ne-Zapadne kulture uključila je antropologiju u politiku, i to na veoma raznovrsne načine.
Izvijesni politički problemi su stvoreni iz prostog razloga što antropolozi obično imaju veću moć negoli narod koji proučavaju. Neki su čak zagovarali da ova disciplina predstavlja oblik kolonijalne krađe, u kojoj antropolog zadobija moć na uštrb subjekata svog istraživanja. Antropolog, tvrde oni, može steći još veću moć iskorištavanjem znanja i umjetničkih predmeta (artefakata) ljudi koje on ili ona proučava, dok ljudi koje on ili ona proučava ne dobijaju ništa, nego čak šta više gube u toj razmjeni. Kao primjer takvih iskorištavajućih odnosa može se uzeti saradnja u Africi prije Drugog svjetskog rata između britanskih antropologa i kolonijalnih snaga. U skorije vrijeme su se pojavili novozasnovani obziri i zabrinutost oko bio-prospekta (bio-prospecting), zajedno s borbom za samopredstavljanje domorodačkih naroda, kao i repatrijaciju domaćih kulturnih ostataka i materijalne kulture.
Druge političke kontroverzije stvorio je naglasak koji američka antropologija stavlja na kulturni relativizam kao i njena duga antipatija prema pojmu rase. Kao što je pomenuto ranije u ovom članku, Boas je bio dobro poznati društveni reformator čiji su aktivizam i antropološko učenje išli pod ruku. Razvoju [[sociobiologija|sociobiologije]] krajem 1960-ih usprotivili su se kulturni antropolozi kao [[Marshall Sahlins]], koji je tvrdio da su takve pozicije reduktivne. Drugi autori su kritikovali Boasovu antropologiju, tvreći da je Boas imao donekle ljevičarske namjere da oslabi gentilne narode (nejevrejske narode).
Konačno, antropologija ima historiju upetljanosti sa obavještajnim službama i agencijama američke vlade, kao i protivratnom politikom.
Profesionalna antropološka tijela i društva često se protive upotrebi antropologije u državne svrhe i korist. Njihova etička pravila ili iskazi zabranjuju antropolozima da se bave dobavljanjem tajnih obavještaja.
== Reference ==
{{reference}}
== Također pogledajte ==
* [[Behejvioralizam]]
* [[Kolonijalizam]]
* [[Kultura]]
* [[Etnicitet]]
* [[Politički sistem]]
* [[Rasa]]
* [[Rasizam]]
* [[Religija]]
* [[Biološka antropologija]]
* [[Fizička antropologija]]
** [[Forenzična antropologija]]
** [[Medicinska antropologija]]
** [[Industrijska antropologija]]
** [[Somatologija]]
** [[Tjelesna konstitucija]]
** [[Paleoantropologija]]
* [[Kulturalna antropologija]]
* [[Socijalna antropologija]]
** [[Primijenjena antropologija]]
** [[Antropologija razvića]]
** [[Antropoekologija]]
** [[Ekonomska antropologija]]
** [[Etnografija]]
** [[Etnomuzikologija]]
** [[Psihološka antropologija]]
** [[Politička antropologija]]
** [[Antropologija religije]]
** [[Javna anthropologija]]
** [[Urbana antropologija]]
* [[Antropološka lingvistika|Lingvistična antropologija]]
** [[Deskriptivna lingvistika|Sinhronična lingvistika]]
** [[Diakronična lingvistika]]
** [[Historijska lingvistika]]
** [[Etnolingvistika]]
** [[Sociolingvistika]]
* [[Arheologija]]
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.aaanet.org/ The American Anthropological Association Homepage] - webstranica o najvećoj profesionalnoj organizaciji antropologa u svijetu.
* [http://www.worldcatlibraries.org/wcpa/ow/09dbb3346fc1c2a4.html Race] - knjiga John Randal Baker koja se bavi korijenima rasne klasifikacije i opozicijama koncepta.
* [http://www.antropologi.info Anthropology.Info]
* [http://www.thenation.com/doc.mhtml?i=20001120&c=2&s=price Anthropologists as Spies] - članak Davida Pricea koji izučava odnose između američke antropologije i američkih obavještajnih službi (US intelligence services).
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/education/4603271.stm Pat Roberts Intelligence Program] - BBC članak o programu
* [http://www.antropologi.info/blog/anthropology Social and Cultural Anthropology in the News] - (skoro) svakodnevno obnovljen blog
* [http://www.anthrobase.com Anthrobase.com] - Kolekcija antropoloških tekstova
* [http://www.cybercultura.it Cybercultura] - Kolekcija web izvora o antropologiji cyber-prostora
* [http://homepage.uibk.ac.at/~c720126/humanethologie/ws/medicus/block1/MappingISBN1-59454-212-0.pdf Mapping Transdisciplinarity in Human Sciences] pdf
* [http://homepage.uibk.ac.at/~c720126/humanethologie/ws/medicus/block1/TheoryHumanSci.ppt Fundamental Theory of Anthropology] ppt
{{Biologija}}
{{Društvene nauke}}
{{Commonscat|Anthropology}}
[[Kategorija:Antropologija|*]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]
hortg1evj5fsc2zz7sfavrq8wrdijmk
Šablon:Vijesti
10
1715
3427781
3425115
2022-08-13T03:30:53Z
Amir.beg
53884
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Main image deep field smacs0723.png|119px|ivica|desno|Prva fotografija teleskopa "James Webb"]]
* [[12. august]] - {{Vijest|Otvoren [[28. Sarajevo Film Festival]].}}
* [[12. juli]] – {{Vijest|[[NASA]] objavila prvu operativnu sliku koju je napravio [[Svemirski teleskop "James Webb"]].}}
* [[8. juli]] – {{Vijest|Izvršen [[Atentat na Shinza Abea|atentat]] na [[Premijer Japana|bivšeg premijera Japana]] [[Shinzo Abe|Shinza Abea]] tokom predizbornog skupa u Nari.}}
* [[26. juni]] – {{Vijest|Dvije osobe su poginule, a 21 je ranjena u [[Pucnjava u Oslu 2022.|masovnoj pucnjavi]] tokom proslave [[LGBT]] ponosa u [[Oslo|Oslu]], glavnom gradu [[Norveška|Norveške]].}}
* [[24. juni]] – {{Vijest|[[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud SAD-a]] [[Dobbs protiv Jackson Women's Health Organizationa|odlučio]] da [[pobačaj|abortus]] nije federalno zaštićeno pravo u toj zemlji, poništivši time ranije odluke ''[[Roe protiv Wadea]]'' i ''[[Planned Parenthood protiv Caseyja]]''.}}
g7jzlztzxij5rzykkoafrfl18ig06mo
1920-e
0
4646
3427704
3427648
2022-08-12T15:01:03Z
212.200.182.81
/* Događaji */
wikitext
text/x-wiki
{{Decenija|193}}
== Događaji ==
* [[Benito Mussolini]] izveo "Marš na [[Rim]]".
* Početak [[Velika depresija|Velike depresije]].
* Osnovan [[SSSR]], spajanjem [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Rusije]],[[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajine]],[[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjelorusije]] i [[Transkavkaska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Transkavkaske federacije]].
* Nestanak [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]].
=== Kultura ===
* Izašao prvi broj časopisa ''[[Novi behar]]''.
== Ličnosti ==
=== Rođeni ===
{{Proširiti sekciju}}
=== Umrli ===
{{Proširiti sekciju}}
{{Commonscat|Japan in the 1920s}}
[[Kategorija:Decenije]]
g2mbt6ssfl3lktvv9wfddshy0v407g2
Balkanski ratovi
0
9788
3427727
3327942
2022-08-12T19:03:33Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Prvi podnaslov je "=" - Neispravno otvorene uglate zagrade)
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Balkan Wars Boundaries.jpg|mini|desno|340p|1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913.<br /> 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913.]]
'''Balkanski ratovi''' su dva sukoba koja su se desila na [[Balkansko poluostrvo|Balkanskom poluostrvu]] u jugoistočnoj Evropi 1912. i 1913. godine. Četiri Balkanske države porazile su [[Osmansko carstvo]] u prvom ratu; a jedna od četiri države, Bugarska, poražena je u drugom ratu. Osmanlijsko carstvo izgubilo je gotovo sve svoje teritorije u Evropi. Austro-Ugarska, iako nije bila u ratu, bila je oslabljena jer je dozvolila Srbiji proširenje teritorija i ujedinjenje južnoslavenskih naroda. Rat je postavio teren za [[Balkanska kriza 1914. godine|Balkansku krizu 1914. godine]] i na taj način bio "uvod u [[Prvi svjetski rat]]".
Do početka 20. stoljeća, [[Kraljevina Bugarska|Bugarska]], [[Kraljevina Grčka|Grčka]], [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] i [[Kraljevina Srbija|Srbija]] su ostvarile nezavisnost od [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], ali je veliki broj njihove etničke populacije ostao pod Osmanlijskom vlašću. 1912. godine ove zemlje su formirale [[Balkanska liga|Balkansku ligu]]. Postojala su tri glavna uzroka izbijanja Prvog Balkanskog rata. Osmanlijsko carstvo nije bilo u stanju da se reformira, ili da se bavi rastom etničkog nacionalizma svog raznolikog naroda. Drugo, Velike sile su bile posvađane među sobom i nisu pomogle Osmanskom carstvu da sprovede neophodne reforme. To je navelo balkanske države da nametnu svoje rješenje. Stvorena je Balkanska liga, a njeni članovi su bili uvjereni da mogu pobijediti Osmanlije.
Osmansko carstvo je izgubilo gotovo sve svoje evropske teritorije zapadno od rijeke [[Marica|Marice]]. Veliki broj Osmanlija iz Evrope počelo je da bježi u [[Anadolija|Osmansku unutrašnjost]]. 1914. godine, preostale ključne regije Osmanlijskog carstva doživjele su povećanje broja stanovnika od oko 2,5 miliona zbog poplava imigracije sa Balkana.
U Turskoj, ovaj događaj se smatra katastrofom (Balkan Harbi faciasi) u historiji nacije. Neočekivani pad i iznenadno prepuštanje turske dominacije nad ovim evropskim teritorijem stvorilo je [[psihološka trauma|psiho-traumatski]] događaj među Turcima koji je izazvao konačni kolaps samog carstva u roku od pet godina. [[Nazim-paša]], načelnik štaba osmanske vojske, se smatrao odgovornim za neuspjeh i bio je ubijen 1913. godine od strane [[Mladi Turci|Mladih Turaka]].
[[Prvi Balkanski rat]] izbio je kada je Liga napala Osmanlijsko carstvo 8. oktobra 1912. godine i okončan je sedam mjeseci kasnije [[Ugovorom iz Londona 1913. godine|Ugovorom iz Londona]]. Nakon pet stoljeća, Osmansko carstvo je izgubilo gotovo svu svoju imovinu na Balkanu.
[[Drugi Balkanski rat]] izbio je 16. juna 1913. godine. I Srbija i Grčka su koristile argument da je rat bio prolongiran kako bi se odrekli važnih podataka iz predratnog ugovora i zadržali sve osvojene okruge u svome posjedu koje su trebale biti podijeljene prema specifično unaprijed definisanoj granici. Vidjevši da je sporazum prekršen, Bugarska je bila nezadovoljna zbog podjele plijena u Makedoniji, i započela je u tajnosti vojnu akciju protiv svojih bivših saveznika, Srbije i Grčke. vidjevši da su srpske i grčke vojske su odbile Bugarski kontranapad, Rumunija, koja nije imala nikakvu ulogu u sukobu, napala je Bugarsku sa sjevera zbog kršenja mirovnog sporazuma. Osmansko carstvo je napalo Bugarsku i napadalo prema Trakiji kako bi povratili Adrianopolje. Rezultat je bio Ugovor u Bukureštu, gdje je Bugarska izgubila većinu teritorija koje je stekla u Prvom Balkanskom ratu, te je bila prisiljena da ustupi rodnu Bugarsku pokrajinu Dobruđu Rumuniji.
== Prvi balkanski rat (8. oktobar 1912 – 30. maj 1913) ==
{{Glavni|Prvi balkanski rat}}
Prvi balkanski rat je vođen između balkanskih saveznika ([[Bugarska]], [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Grčka]]) i [[Turska|Turske]]. Osmanlijsko carstvo, koje je već 1908. godine bilo uzdrmano [[Mladoturska revolucija|Mladoturskom revolucijom]], u 1912. je bilo još više oslabljeno i ratom protiv [[Italija|Italije]]. Tu slabost Turske koriste balkanske zemlje i započinju rat protiv Turske s ciljem osvajanja teritorija [[Balkan]]a koje se nalaze pod turskom vlasti. Rat je otpočeo 8. oktobra 1912. kada je Crna Gora objavila rat Turskoj.
U manje od dva mjeseca, Turska je izgubila teritorije na skoro cijelom području evropskog kontinenta, pa je uspostavljeno primirje 4. decembra 1912. godine sa svim protivnicima, osim Grčke. Nakon odbijanja ispunjavanja zahtijeva od strane Turske u januaru 1913. godine, rat je nastavljen, gdje je Turska izgubila i utvrde [[Jedrene]], [[Janina]] i [[Skadar]], kao i prevlast na moru od grčke mornarice, pa je 30. maja 1913. godine, pod posredstvom '''Velikih sila''' ([[Austro-Ugarska]], [[Njemačka]], [[Francuska]], [[Velika Britanija]] i [[Italija]]) uspostavljen mir '''[[London]]skim mirovnim ugovorom''', po kojem je Turska predala sve svoje teritorije zapadno od linije '''Enos''' (obala [[Egejsko more|Egejskog mora]]) – '''Midija''' (obala [[Crno more|Crnog mora]]), kao i ostrva u Egejskom moru, uključujući i [[Kreta|Kretu]] balkanskim saveznicima.
Kao rezultat Prvog balkanskog rata je uspostava [[Albanija|Albanije]] kao nezavisne države, na čemu je insistirala Austro-Ugarska, na štetu zemalja pobjednica, Grčke, Srbije i Crne Gore.
== Drugi balkanski rat (29. juni – 10. august 1913) ==
{{Glavni|Drugi balkanski rat}}
Nezadovoljstvo podjelom osvojenih turskih područja, posebno [[Makedonija|Makedonije]], dovelo je do Drugog balkanskog rata. Jedna bugarska formacija je 29. juna [[1913.]] godine po naređenju generala '''S. Kočeva''' napala srpske snage na rijeci [[Bregalnica|Bregalnici]], a 30. juna i grčke snage na području [[Solun]]a. Iako je Bugarska vlada pokušala da ospori ratne operacije protiv Srbije i Grčke, Srbija i Grčka su 8. jula 1913. godine objavile rat Bugarskoj. Ubrzo su im se pridružile i Crna Gora i [[Rumunija]], kao i Turska s željom da povrati neka područja koja je tokom prvog balkanskog rata izgubila.
Zbog premoći saveznika, Bugarska je ubrzo bila poražena i prinuđena na mir u [[Bukurešt]]u 10. augusta 1913. godine, po kojem je Bugarska morala predati područja osvojena u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]]. Veliki dio teritorije dobila je i Rumunija, a Makedonija je bila podijeljena između Grčke i Srbije.
Balkanski ratovi su bili uvod u godinu kasnije Prvi svjetski rat. Naime, od ovih mirovnih ugovora, Srbija je najviše izvukla korist i bila je najmoćnija država na Balkanu, što je dovelo do zategnutosti između Austro-Ugarske i Srbije. Austro-Ugarskoj nije odgovarala moć Srbije na Balkanu, koja je važila kao ruski satelit, u njenim namjerama daljnjeg širenja na istok ka Solunu (''Drang nach Osten''), a Srbiji prisutnost Austro-Ugarske na Balkanu. Tako je ubistvom cara [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]] 28. juna 1914. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i nađen povod za početak Prvog svjetskog rata.
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Balkan Wars}}
* [http://cnparm.home.texas.net/Wars/BalkanCrises/BalkanCrises00.htm"The Balkan crises, 1903-1914"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040804082107/http://cnparm.home.texas.net/Wars/BalkanCrises/BalkanCrises00.htm |date=4. 8. 2004 }}
* [http://gogreece.com/learn/history/balkanwar_1912.html The Balkan Wars of 1912-13] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051124192021/http://www.gogreece.com/learn/history/balkanwar_1912.html |date=24. 11. 2005 }}
{{Diplomatija Velikih sila}}
[[Kategorija:Vojna historija Evrope]]
[[Kategorija:Ratovi]]
[[Kategorija:Historija Balkana]]
[[Kategorija:1912.]]
[[Kategorija:1913.]]
8xzhlo49jxgurm59hlxbsi8f02iqppb
Ante Pavelić
0
10404
3427722
3422960
2022-08-12T18:55:45Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvorene uglate zagrade - Neispravno otvorene uglate zagrade)
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija politički vođa
| ime = Ante Pavelić
| slika = Ante Pavelić StAF W 134 Nr. 026020 Bild 1 (5-92156-1).jpg
| redoslijed = Poglavnik [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]]
| vrijeme_na_vlasti = 10. april 1941 – 8. maj 1945.
| prethodnik =
| nasljednik =
| redoslijed2 = 1. premijer [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 16. april 1941 – 2. septembar 1943.
| prethodnik2 =
| nasljednik2 = Nikola Mandić
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1889|07|14}}
| mjesto_rođenja = [[Bradina]], [[Konjic]], [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosna i Hercegovina]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1959|12|28|1889|07|14}}
| mjesto_smrti = [[Madrid]], [[Španija]]
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| politička_stranka =
| supruga =
| djeca =
| obrazovanje =
| vjera = [[Rimokatoličanstvo]]
| potpis = [[Datoteka:Ante Pavelic's signature.svg|70p]]
}}
'''Ante Pavelić''' (14. juli 1889 – 28. decembar 1959) bio je hrvatski [[Fašizam|profašistički]] političar, [[ratni zločin]]ac,<ref>Paul Hockenos, [http://books.google.hr/books?id=e4pAs4JYSAMC&pg=PA40&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false ''Homeland calling : exile patriotism and the Balkan wars''], Ithaca : Cornell University Press, 2003., {{ISBN|0-8014-4158-7}}, str. 40.</ref> poglavnik [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], osnivač i vođa fašističkog ultranacionalističkog [[Ustaše|Ustaškog pokreta]].
==Porijeklo==
Rođen je 14. jula 1889. godine u [[Hercegovina|hercegovačkom]] selu [[Bradina|Bradini]] na [[Ivan planina|Ivan planini]], gdje su se njegovi roditelji, otac Mile (pružni radnik) i majka Marija, doselili iz [[Krivi Put|Krivog Puta]] u [[Lika|Lici]].
Osnovnu školu pohađao je u raznim mjestima po Bosni i Hercegovini, zavisno gdje je radio njegov otac. Gimnaziju pohađa u [[Travnik]]u, [[Senj]]u, [[Karlovac|Karlovcu]] i [[Zagreb]]u, gdje je 1910. godine i maturirao. Za vrijeme [[gimnazija|gimnazije]] pristupa Hrvatskoj stranci prava (HSP). Nakon mature upisuje se na Pravni fakultet u Zagrebu. Pravo je diplomirao 1914. godine, a već 1915. godine stiče naslov doktora prava. U razdoblju od 1915. do 1918. godine radio je kao ovlašćeni notar u advokatskom notarijatu A. Horvata, predsjednika HSP-a. Nakon završene stručne prakse (1918.) radi kao samostalni advokat. U tom periodu sklapa brak s Marijom s kojom dobija troje djece: sina Velimira i kćerke Mirjanu i Višnju.
==Politička aktivnost==
1918. godine ulazi u vodstvo Hrvatske stranke prava. Prvo je bio član Poslovnog odbora, potom tajnik i nakon toga potpredsjednik stranke. Tri godine nakon učlanjenja (1921.) izabran je za poslanika u gradskoj skupštini grada Zagreba.
1927. izabran je za zagrebačkog pokrajinskog zastupnika, a u junu iste godine predstavljao je zagrebačku općinu na evropskom kongresu gradova u [[Pariz]]u. Na povratku u [[Rim]]u je izaslaniku italijanske vlade Davanzatiju u ime HSP-a predao promemoriju u kojoj se [[Italija|Italiji]] nudi saradnja u rušenju [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. U skladu s tim očekuje italijansku pomoć u uspostavi i zaštiti hrvatske države. Italijani su u Paveliću i Ustaškom pokretu vidili sredstvo da se domognu Dalmacije. Italija ga je vadila na površinu samo kada bi se zaoštrili odnosi s [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinom Jugoslavijom]]. Mussolini i Pavelić osobno nikada nisu bili u dobrim odnosima.
Na parlamentarnim izborima 1927. godine izabran je, zajedno s Trumbićem, za zastupnika na listi Hrvatskog bloka. U svojim govorima u beogradskoj skupštini istupio je protiv srpske nacionalističke politike i izjašnjavao se za hrvatsku samostalnost i nezavisnost. Unutar stranke posebno se posvetio radu s omladinom te pokrenuo listove "Starčević" i "Kvaternik". Poslije atentata na prvake Hrvatske seljačke stranke 1928. godine pristupa Seljačko-demokratskoj koaliciji. Tada pokreće list "Hrvatski domobran" s programom ostvarenja samostalne hrvatske države, a 1. oktobra 1929. godine osniva istoimenu paravojnu organizaciju.
==Emigracija==
Nakon proglašenja šestojanuarske diktature 1929. godine odlazi u emigraciju. Prvo odlazi u [[Beč]], zatim s Gustavom Perčecom u [[Budimpešta|Budimpeštu]], te u Sofiju. U [[Sofija|Sofiji]] 20. aprila 1929. godine s vođama makedonske emigracije i vođom [[VMRO]]-a (Vantrašna makedonska revolucionarna organizacija) Veličkom Georgijevim potpisuje deklaraciju o uzajamnoj pomoći [[Makedonci|Makedonaca]] i [[Hrvati|Hrvata]] u rušenju Jugoslavije i stvaranju samostalnih država [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Makedonija|Makedonije]]. Istovremeno u [[Beograd]]u ga je Sud za zaštitu države 17. jula 1929. godine osudio na smrt u odsutnosti.
U [[Italija|Italiji]], potkraj 1930. osniva tajnu revolucionarnu nacionalističku organizaciju "Ustaša - hrvatska revolucionarna organizacija" (UHRO) s ciljem razbijanja Jugoslavije i uspostave nezavisne Hrvatske uz pomoć Italije. Tada uzima naslov [[poglavnik]]a, a ustaški pokret organizira na vojnim i urotničkim načelima. U drugoj polovini 1931. godine u Italiji osniva prvi logor za vojnu obuku u mjestu Bovegno u pokrajini [[Brescia]], te inicira osnivanje drugih takvih logora Italiji i [[Mađarska|Mađarskoj]].
[[Datoteka:Ante Pavelić und Joachim von Ribbentrop.jpg|mini|lijevo|Pavelić (lijevo) i njemački ministar vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop]] u junu 1941.]]
U Glavnom ustaškom stanu 1. jula 1933. godine obznanjuje načela ustaškog pokreta u 17 tačaka, a kao cilj pokreta ističe uspostavu samostalne i nezavisne hrvatske države na čitavom njenu historijskom i etničkom području, što se ima pravo provesti svim sredstvima, pa i silom oružja. U skladu sa deklariranim načelima inicira i organizira propagandne akcije, atentate i diverzije.
1932. organizira [[Velebitski ustanak]], a 1934. godine atentat u [[Marseille]]u. Stoga je ponovno osuđen na smrt u odsutnosti. Nakon [[Marsejski atentat|Marsejskog atentata]], pod pritiskom [[Francuska|Francuske]], italijanske ga vlasti 17. oktobra 1934. godine hapse i zatvaraju u [[Torino|Torinu]] gdje ostaje u zatvoru sve do 1936. godine.
Do kraja oktobra 1936. godine dovršava opširni elaborat za njemačko Ministarstvo vanjskih poslova pod naslovom "Hrvatsko pitanje". Nakon približavanja Jugoslavije i Italije te sporazuma Ciano - Stojadinović, 1. aprila 1937. godine izdaje odredbu kojom razrješava ustaše djelatne službe i raspušta sve logore na području Italije. U skladu s tim ustaše su raseljene i izolirane po cijeloj Italiji, a on je interniran u [[Siena|Sieni]] do 1939. godine.
Nakon pada Milana Stojadinovića, te italijanske okupacije [[Albanija|Albanije]] i priprema za napad na [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], poziva ga italijanski ministar vanjskih poslova Ciano (23. januara 1940.) i dogovara s njim plan akcije koji uključuje podizanje ustanka u Hrvatskoj, italijansku vojnu intervenciju, uspostavu nezavisne Hrvatske pod italijanskom zaštitom i njen ulazak u monetarnu i carinsku, zatim i u personalnu uniju s Italijom.
Nakon beogradskih događanja 37. marta 1941. godine prvi ga put prima [[Benito Mussolini|Mussolini]] (29. marta), a kada je [[Slavko Kvaternik]] u njegovo ime proglasio [[NDH|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] (NDH) 10. aprila 1940, ponovo ga prima Mussolini dan kasnije i odobrava mu ulazak u Hrvatsku. Na čelu grupe ustaša vratio se u Hrvatsku i preuzeo vlast.
==NDH i Drugi svjetski rat==
[[Datoteka:Ante Pavelic Parlament.jpg|mini|desno|Pavelić pozdravlja [[hrvatski sabor]] u februaru 1943.]]
15. aprila 1941. godine Pavelić stiže u [[Zagreb]] i kao poglavnik Nezavisne države Hrvatske imenuje prvu hrvatsku vladu. U vladi je uzeo položaj predsjednika vlade i ministra vanjskih poslova. Potom osniva [[Hrvatsko domobranstvo]] kao redovnu vojsku i organizira upravnu i diplomatsku službu. Po uzoru na [[Adolf Hitler|Hitlera]], [[ustaše|ustaški pokret]] postaje jedini nosioc političke volje u zemlji i mijenja mu ime u "Ustaša - hrvatski oslobodilački pokret" (UHOP). Ujedno osniva Glavni ustaški stan (GUS) kao organizacijsko-političku, a Ustašku vojnicu i Ustašku nadzornu službu (UNS) kao vojno-policijske poluge režima.
Nakon pregovora s Cianom 25. aprila u [[Ljubljana|Ljubljani]] i s [[Benito Mussolini|Mussolinijem]] 7. maja u [[Tržič]]u 18. maja 1941. godine potpisuje [[Rimski ugovori|Rimske ugovore]]. Tim ugovorima velik dio [[Dalmacija|dalmatinske]] obale i otoka prepušten je Italiji, a ujedno prihvaćen italijanski politički, ekonomski i vojni nadzor na južnom dijelu NDH, te je hrvatska kruna ponuđena italijanskom vojvodi od Spoleta Aimoneu. Početkom juna 1941. prvi put posjećuje Hitlera, a 15. juna 1941. godine u [[Venecija|Veneciji]] potpisuje pristupanje NDH [[Trojni pakt|Trojnom paktu]].
Odnose unutar NDH Pavelić rješava [[teror]]om. Tako već 17. juna donosi zakonsku odredbu za odbranu naroda i države, koja vrijedi retroaktivno i predviđa samo jednu kaznu, smrtnu, za djela povrede časti i životnih interesa [[Hrvati|hrvatskog naroda]]. U Hrvatskoj je uspostavio totalitarni sistem po uzoru na nacistički režim u Njemačkoj, donio [[rasni zakoni|rasne zakone]], uspostavio [[Koncentracioni logor|koncentracione logore]] sa ciljem totalnog istrjebljenja [[Srbi|Srba]], [[Romi|Roma]], [[Jevreji|Jevreja]] i [[antifašisti|antifašista]]. Zabranio je sve stranke i društva, te uspostavio diktaturu i kult ličnosti.
[[Datoteka:Adolf Hitler meets Ante Pavelić.1941.jpg|mini|lijevo|Pavelića dočekuje [[Adolf Hitler|Hitler]] 9. juna 1941. po dolasku u Berghof u državnu posjetu.]]
O Paveliću i ustašama prema onom što kažu njihovi pokrovitelji i nadzornici, Hitlerov Gestapo i opunomoćeni general za NDH Glaise von Horstenau:
Hitler je bio bijesan na Pavelića što je svojom politikom rasplamsao ustanak u Hrvatskoj, čime je izgubio mogućnost upotrebe oružanih snaga NDH na istočnom ratištu, štaviše, morao je davati svoje snage za gušenje ustanka u NDH. Zato je pozvao Pavelića u svoj štab u Vinici (Ukrajina) na dan 23. septembra 1942. godine. Panika je uhvatila Pavelića pa smijenio ministra Oružanih snaga Slavka Kvaternika i ponudio "revnijeg" Juru Francetića. Obnaroduje "Važnu obavijest Vlade" s prijetnjama onima koji šire vijesti "o tobožnjem razoružavanju ustaških jedinica po predstavnicima jedne strane prijateljske sile, o zamjenjivanju hrvatske vojske s jednom stranom vojskom, o tome da će jedna strana sila preuzeti vlast u Hrvatskoj..." (Hrvatski narod, 3. septembra 1942.)
U povjerljivoj studiji šefa Gestapoa za NDH Hansa Helma, koji je 14. januara 1943. godine predao njemačkom poslaniku Kascheu i generalu Horstenau pod naslovom "Osnove partizanske opasnosti" Helm se zalaže za uklanjanje preduvjeta koji su ljude natjerali u "zagrljaj komune" i dodaje: »Srpstvo daje najviše pripadnika partizana jer je bilo najsvirepije pogodjeno... novi režim u Hrvatskoj otpočeo je sa programima uništavanja i istrebljivanja Srba, kojima su se, javnim izjavama priključili i najviši vrhovi vlade, prihvativši ih kao glavni državni cilj. Što se pod pritiskom ustanka,
tokom vremena, s mjerodavne ustaške strane govorilo drugačije i što se spominjalo čak i izmirenje, te nije više moglo popraviti štetu koju je, naprimjer, učinio dr. Mile Budak, sadašnji poslanik u Berlinu...«
[[Datoteka:Pavelić u Saboru 1942.ogg|mini|desno|Pavelić govori u [[Hrvatski sabor|hrvatskom saboru]] 23. februara 1942.]]
Opunomoćeni general Horstenau napisao je u svom izvještaju, između ostalog: "Ustaški pokret je počinjenim pogreškama, zločinima i pojavama korupcije tako kompromitiran, da bi državna egzekutiva (domobranstvo i redarstvo) morala biti od njega odijeljena, čak uz napuštanje svake vanjske povezanosti..." U toj panici pred svojim gospodarima, Pavelić je promemorijom od 11. novembra 1942. godine prihvatio da sve svoje policijske akcije prethodno najavi njemačkom generalu.
Nakon puča maršala Badoglia i pada Mussolinija, napušta mjesto predsjednika vlade i 2. maja 1943. na to mjesto imenuje N. Mandića, a nakon kapitulacije [[Italija|Italije]], 10. maja 1943. godine objavljuje izjavu o poništenju Rimskih ugovora. U oktobru iste godine prekida pregovore o stvaranju koalicijske vlade, koje su s njegovom suglasnošću Nikola Mandić i Mladen Lorković vodili s čelnicima HSS-a.
Sudbinu NDH vezao je uz sudbinu nacističke Njemačke, te je potkraj oktobra 1944. zasutavio akciju Mladena Lorkovića i Ante Vokića za odvajanjem NDH od Njemačke. U aprilu 1945. učestvovao je u kombinacijama [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] i [[Lav Rupnik|Lava Rupnika]] o stvaranju srpsko-hrvatsko-slovenskog antikomunističkog bloka.
==Poslijeratni period==
[[Zagreb]] je napustio 6. maja 1945. godine, te preko [[Austrija|Austrije]] i Italije otišao u [[Argentina|Argentinu]]. 1956. osnovao je [[Hrvatski oslobodilački pokret]] (HOP). Nakon pokušaja [[atentat]]a na njega 10. juna 1957. godine u mjestu Lomas del Palomar kraj [[Buenos Aires]]a, gdje je živio pod lažnim imenom, napušta [[Argentina|Argentinu]], te odlazi u [[Španija|Španiju]] u kojoj tada vlada Franco. U Španiji u [[Madrid]]u i umire 28. decembra 1959. godine.
Za života je objavio više političkih i literarnih radova, te dvije knjige: politički roman "Lijepa plavojka" (1935.) i političku raspravu o komunizmu "Strahote zabluda" (1938.). Njegova kćerka Višnja objavila je 1968. godine knjigu njegovih sjećanja "Doživljaji".
==Reference==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Ante Pavelić}}
{{Ljudi na Jugoslavenskom frontu}}
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Pavelić, Ante}}
[[Kategorija:Rođeni 1889.]]
[[Kategorija:Umrli 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Konjic]]
[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Fašistički vladari]]
k2u8kdguthnvyz3avhbrg3poq4zx6wu
Bizantijsko Carstvo
0
12117
3427729
3368429
2022-08-12T19:06:10Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno otvoren predložak)
wikitext
text/x-wiki
{{Drugo značenje|Bizant}}
{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime = Bizantijsko Carstvo
| izvorno_ime = Βασιλεία Ῥωμαίων<br />Ῥωμανία<br />Basileia Rhōmaiōn<br />Imperium Romanum
| genitiv = Bizantijskog Carstva
| razdoblje = 330–1453.
| država_prije1 = Rimsko Carstvo
| država_prije_zastava1 = Vexilloid of the Roman Empire.svg
| država_prije2 =
| država_prije_zastava2 =
| država_prije3 =
| država_prije_zastava3 =
| država_prije4 =
| država_prije_zastava4 =
| država_prije5 =
| država_prije_zastava5 =
| država_poslije1 = Osmanlijsko Carstvo
| država_poslije_zastava1 = Ottoman flag.svg
| država_poslije2 =
| država_poslije_zastava2 =
| država_poslije3 =
| država_poslije_zastava3 =
| država_poslije4 =
| država_poslije_zastava4 =
| država_poslije5 =
| država_poslije_zastava5 =
| zastava = Byzantine imperial flag, 14th century.svg
| grb = Byzantine Palaiologos Eagle.svg
| uzrečica = Βασιλεὺς Βασιλέων, Βασιλεύων Βασιλευόντων <br /><small>([[grčki jezik|grčki]]: "Kralj kraljeva, Vladar vladara")</small>
| himna =
| karta = Byzantine Empire animated.gif
| glavni_grad = [[Konstantinopolj]]
| glavni_grad_kordinati =
| najveći_grad = [[Konstantinopolj]]
| službeni_jezik = [[Latinski jezik|latinski]] <small>(zvaničan do 620)</small><br />
[[grčki jezik|grčki]] <small>(zvaničan nakon 620)</small>
| etničke_grupe =
| državno_uređenje = Apsolutna [[autokratija]]
| vrsta_vlasti = car
| godina_prve_vlasti = 330–337.
| vladar_prva_vlast = [[Konstantin I]] (prvi)
| godina_druge_vlasti = 1449–1453.
| vladar_druga_vlast = [[Konstantin XI]] (zadnji)
| godina_treće_vlasti =
| vladar_treća_vlast =
| nezavisnost =
| nezavisnost_priznato =
| površina =
| stanovnika = 26.000.000 (565. godine)<br />10.000.000 (1143. godine)
| valuta = [[Histamenon]], [[hiperpiron]]
}}
'''Bizantijsko Carstvo''' ili '''Istočno Rimsko Carstvo''' bilo je carstvo u kojem se pretežno govorilo [[Grčki jezik|grčkim jezikom]] tokom kasne [[Antika|antike]] i [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Njegov glavni grad bio je [[Konstantinopolj]] (današnji Istanbul), prvobitno osnovan kao [[Bizantijum]].
Bizantijsko Carstvo preživjelo je fragmentaciju i [[pad Zapadnog Rimskog Carstva|pad]] [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] u 5. stoljeću i nastavilo postojati još hiljadu godina dok ga nisu osvojile Osmanlije 1453. Tokom većeg dijela postojanja bilo je najmoćnija ekonomska, kulturna i vojna sila u [[Evropa|Evropi]]. ''Bizantija'' i ''Istočno Rimsko Carstvo'' historiografski su termini nastali nakon nestanka Carstva; njegovi građani nastavili su se odnositi prema Carstvu kao prema Rimskom Carstvu ([[Starogrčki jezik|starogrčki]]: Βασιλεία Ῥωμαίων, Basileia Rhomaion; [[Latinski jezik|latinski]]: Imperium Romanum).
{| style="border-spacing: 3px; border: 1px solid #a2a9b1; width: 10em; float: right; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 95%; clear: right;" cellspacing="2"
! style="background:#ccf;" colspan=2 align=center |<big>Rimsko (Bizantijsko) Carstvo</big>
|-
| colspan=2 align=center | [[Datoteka:Byzantine Palaiologos Eagle.svg|224x224piksel]]<br /><small>(Amblem dinastije [[Paleolog (loza bizantijskih careva)|Paleolog]])</small>
''[[Moto]]'': '''Βασιλεὺς Βασιλέων<br />Βασιλεύων Βασιλευόντων'''
<br />([[grčki jezik|grčki]]: "Kralj kraljeva, Vladar vladara")
|-
! style="background:#ccf;" colspan=2 align=center |Hronologija
|-
|style="font-size: 90%;" align=center | 330.
|style="font-size: 90%;"| [[Konstantin Veliki]] učinio [[Konstantinopolj]] svojom prestonicom.
|-
|style="font-size: 90%;" align=center| 395.
|style="font-size: 90%;"| Carstvo je podijeljeno na zapadnu i istočnu polovinu nakon smrti [[Teodozije I Veliki|Teodozija I Velikog]].
|-
|style="font-size: 90%;" align=center| 527.
|style="font-size: 90%;"| [[Justinijan I]] krunisan za cara.
|-
|style="font-size: 90%;" align=center| 532–537.<br />
|style="font-size: 90%;"| Justinijan gradi crkvu [[Aja Sofija|Aja Sofiju]] ("Presveta Mudrost"; [[grčki jezik|grčki]]: Ιερός Ναός Αγίας Σοφίας, ''Hieros Naos Hagias Sofias''; [[turski jezik|turski]]: [[Aya Sofya]])
|-
|style="font-size: 90%;" align=center| 533–554.
|style="font-size: 90%;"| Justinijanovi generali ponovo osvajaju [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i Italiju od [[Vandali|Vandala]] i [[Ostrogoti|Ostrogota]].
|-
|style="font-size: 90%;" align=center| 568.
|style="font-size: 90%;"| [[Langobardi|Langobardska]] invazija uzrokuje gubitak velikih teritorija u Italiji.
|-
|style="font-size: 90%;" align=center| 634–641.
|style="font-size: 90%;"| [[Arapi|Arapska]] vojska osvaja [[Levant]] i [[Egipat]]. U sljedećih nekoliko desetina godina, Arapi zauzimaju većinu Sjeverne Afrike, da bi kasnije osvojili [[Sicilija|Siciliju]].
|-
|style="font-size: 90%;" align=center| 730–787; 813–843.
|style="font-size: 90%;"| Kontroverza u vezi s [[Ikonoklazam|ikonoklazmom]], uništavanjem svetih [[ikona]]. Rezultat je bilo gubljenje većeg dijela italijanskih teritorija koje su bile u sastavu Carstva, kao i nekih teritorija na jugu.
|-
|style="font-size: 90%;" align=center| 1054.
|style="font-size: 90%;"| [[Crkveni raskol]]. Podjela crkve na [[Rimokatolička crkva|rimokatoličku]] (Rim) i [[Pravoslavna crkva|pravoslavnu]] (Konstantinopolj)
|-
|style="font-size: 90%;" align=center| 1071.
|style="font-size: 90%;"| Vojsku cara [[Roman IV Diogen|Romana IV Diogena]] porazili [[Seldžuci]] u [[Bitka kod Manzikerta|Bici kod Manzikerta]]. Izgubljena većina [[Mala Azija|Male Azije]]. Iste godine [[Normani]] osvajaju bizantijska uporišta u Italiji.
|-
|style="font-size: 90%;" align=center| 1204.
|style="font-size: 90%;"| Konstantinopolj zauzeli [[Krstaški ratovi|krstaši]].
|-
|style="font-size: 90%;" align=center| 1261.
|style="font-size: 90%;"| Konstantinopolj oslobodio biznatski car [[Mihael VIII Paleolog]], čije je sjedište bilo u [[Nikeja|Nikeji]].
|-
|style="font-size: 90%;" align=center| 1453.
|style="font-size: 90%;"| Turci [[Osmanlije]] pod zapovjedništvom sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]] osvojili Konstantinopolj. Kraj Bizantijskog Carstva.
|}
Nekoliko događaja od 4. do 6. stoljeća označava prelazni period tokom kojeg je Rimsko Carstvo podijeljeno na dva dijela: Istočno (Bizantijsko) i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]]. Car [[Dioklecijan]] 285. godine podijelio je administraciju Rimskog Carstva na istočnu i zapadnu. Između 324. i 330. godie [[Konstantin Veliki]] prebacio je glavni grad iz [[Rim]]a u [[Bizantijum]], kasnije poznat kao Konstantinopolj (Konstantinov grad) i Novi Rim (Nova Roma). Za vrijeme cara [[Teodozije I Veliki|Teodozija I]] [[kršćanstvo]] je postalo zvanična religija Carstva. I, na kraju, za vrijeme vladavine cara [[Heraklije|Heraklija]] vojska i administracija restukturirani su i usvojen je grčki jezik umjesto [[Latinski jezik|latinskog]]. Iako je nastavila djelovati kao rimska država i održavati rimsku državnu tradiciju, moderni historičari razlikuju Bizantiju od [[antički Rim|antičkog Rima]] otkad se počela orijentirati prema grčkoj, a ne prema latinskoj kulturi i otkad je karakterizira [[Pravoslavna crkva|pravoslavlje]], a ne [[Religija drevnog Rima|politeizam]].
Granice Carstva čestno su se mijenjale, tako da je za vrijeme cara [[Justinijan I|Justinijana I]] ono dostiglo najveći opseg nakon ponovnog osvajanja zapadne obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]], Italije i samog Rima. Za vrijeme vladavine cara [[Mauricije|Mauricija]] istočna granica Carstva proširena je, a granica na sjeveru stabilizirana. Međutim, njegovo nasilno smjenjivanje izazvalo je [[Bizantijsko-perzijski rat]] koji je iscrpio Carstvo i doprinijelo velikim teritorijalnim gubicima tokom [[muslimanska osvajanja|muslimanskih osvajanja]] u 7. stoljeću. Tokom samo nekoliko godina Carstvo je u sukobima s Arapima izgubilo svoje najbogatije pokrajine, [[Egipat]] i [[Sirija|Siriju]].<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=iSWPAgAAQBAJ |title=Warfare, State And Society In The Byzantine World 560–1204 |work= |page=47|isbn=9781135364373 |author1=Haldon |first1=John |last2=Haldon |first2=Shelby Cullom Davis 3.0. Professor of European History Professor of History Hellenic Studies John |date=2002}}</ref>
Za vrijeme [[Makedonska dinastija|Makedonske dinastije]] (10–11. stoljeće) Carstvo se ponovo proširilo i doživjelo dva stoljeća [[makedonska renesansa|makedonske renesanse]], ali su na kraju izgubili [[Mala Azija|Malu Aziju]] od [[seldžuci|Seldžučkih Turaka]] nakon [[bitka kod Manzikerta|bitke kod Manzikerta]] 1071. Ova bitka otvorila je put Turcima da se nasele u [[Anadolija|Anadoliji]]. Bizantijsko Carstvo je u posljednjim stoljećima postojanja bilo izloženo stalnom padu moći. Bizantija se borila i oporavljala, ali je u 12. stoljeću doživjela smrtni udarac, kada su za vrijeme [[četvrti krstaški rat|četvrtog krstaškog rata]], krstaši osvojili Konstantinopolj i raspustili Carstvo. Ponovo je reafirmirano 1261. godine, kada je Bizantija porazila krstaše, te oslobodila Konstantinopolj, ali su izgubili mnoge druge teritorije. Izgubljene teritorije su [[Bizantijsko-Osmanlijski ratovi|postepeno preuzimale Osmanlije]] tokom 15. stoljeća. [[Pad Konstantinopolja|Osvajanjem Konstantinopolja]] od [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog carstva]] 1453. godine konačno je nestalo Bizantijsko Carstvo.
== Historija ==
{{Glavni|Historija Bizantijskog Carstva}}
=== Rana historija ===
[[Rimska vojska]] uspjela je osvojiti mnoge teritorije koje su pokrivale cijelu Mediteransku regiju i priobalna područja [[Pirenejsko poluostrvo|jugozapadne Evrope]] i sjeverne Afrike. Te teritorije su bile dom mnogim različitim kulturnim narodima, s urbanom populacijom i ruralnim stanovništvom. Generalno govoreći, istočne mediteranske pokrajine su bile više urbanizirane nego na zapadu jer su prethodno bile ujedinjene u [[Antička Makedonija|Makedonsko Carstvo]] pod utjecajem [[Helenizacija|grčke kulture]], dok je Zapad patio od nestabilnosti do 3. stoljeća. Ova razlika između etabliranog [[helenizam|helenističkog]] Istoka i latinskog Zapada postala je sve važnija u kasnijim stoljećima, što je dovelo do postepenog otuđenja na dva svijeta. Prvi pokušaj podjele Rimskog carstva na Istočni i Zapadni se dogodio 293. godine, kada je car [[Dioklecijan]] stvorio novi administrativni sistem ([[Tetrarhija|tetrarhiju]]) koji je jamčio sigurnost svih ugroženih regija Rimskog Carstva. Svaka tetrarhija je imala svog vladara koji je bio zadužen za dio Rimskog Carstva. Nakon propasti tetrarhija 313. godine car [[Konstantin Veliki|Konstantin I]] ponovo je ujedinio dvije administrativne podjele Rimskog Carstva kao jedini [[August (titula)|August]].
=== Kršćanstvo i podjela carstva ===
[[Datoteka:Rome-Capitole-StatueConstantin.jpg|thumb|200px|lijevo|Car Konstantin Veliki]]
Car [[Konstantin Veliki]] preselio je 330. godine sjedište Rimskog Carstva u [[Konstantinopolj]], koji je osnovao kao drugi Rim na mjestu starog grčkog [[polis]]a [[Bizantijum]]a. Novonastali grad Konstantinopolj bio je strateški smješten na razmeđi trgovačkih puteva između [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]] te [[Sredozemno more|Sredozemnog]] i [[Crno more|Crnog mora]]. Car Konstantin Veliki je izvršio mnoge reforme u vojnoj, monetarnoj, građanskoj i vjerskoj politici, čime je njegov zlatni [[solid]] postao stabilna valuta koja je transformirala ekonomiju i potakla razvoj. Tokom njegove vladavine kršćanstvo nije postalo isključivo državna religija, ali je uživalo carsku sklonost davanjem velikodušnih privilegija. Nakon uspostavljanja načela da carevi ne mogu sami rješavati pitanja doktrine sazvao je [[Prvi nikejski sabor]] kako bi riješio jedinstvo Crkve. Uspon kršćanstva nakratko je prekinut dolaskom na vlast cara [[Julijan]]a, koji je uložio odlučan napor na obnovi politeizma u cijelom carstvu.
Posljednji car koji je vladao istočnim i zapadnim dijelom Rimskog Carstva bio je [[Teodozije I Veliki|Teodozije I]], koji je izdao niz edikata koji su zabranjivali pagansku religiju. Nakon zabrane pristupa svim paganskim hramovima, Teodozije I je 395. godine podijelio Rimsko Carstvo na dva dijela dajući ih svojim sinovima [[Arkadije|Arkadiju]] (Istočni dio) i [[Honorije|Honoriju]] (Zapadni dio). Tokom 5. stoljeća istočni dio carstva uveliko je bio pošteđen poteškoća s kojima se Zapad suočio – djelomično zahvaljujući uspostavljenoj urbanoj kulturi i većim finansijskim sredstvima – što mu je omogućilo unajmljivanje stranih plaćenika. Ovaj uspjeh je omogućio [[Teodozije II|Teodoziju II]] da se usredsredi na [[Teodozijev zakonik|kodifikaciju rimskog zakona]] i utvrđivanje [[Zidovi Konstantinopolja|zidova Konstantinopolja]], čime je grad postao gotovo neuništiv. Veliki dijelovi [[Zidine cara Teodozija I|Teodozijevih zidina]] sačuvani su do danas.
=== Justinijanova dinastija ===
{{Glavni|Bizantijsko Carstvo tokom Justinijanove dinastije}}
[[Datoteka:Mosaic of Justinianus I - Basilica San Vitale (Ravenna).jpg|thumb|150px|lijevo|Car Justinijan I]]
[[Datoteka: Meister_von_San_Vitale_in_Ravenna_013.jpg|thumb|150px|lijevo|General Belizar, bio je glavni zapovjednik bizantijske vojske, koji je po naredbi Justinijana I osvojio mnoga nekadašnja područja koja su pripadala zapadnom dijelu Rimskog Carstva]]
Justinijanovu dinastiju je osnovao [[Justin I]], koji je, iako nepismen, prošao kroz sve redove [[Bizantijska vojska|vojske]] i postao car. Naslijedio ga je njegov nećak [[Justinijan I]], koji je postao najvažnija ličnost kasne antike i posljednji rimski car koji je govorio latinski jezik. Njegova vladavina obilježena je ambicioznom obnovom carstva stvaranjem novog [[Justinijanov zakonik|Justinijanovog zakonika]]. Ovaj zakonik predstavlja osnovu civilnog prava mnogih modernih država. Kako bi osigurao istočnu granicu carstva, Justinijan I 532. godine potpisao je mirovni sporazum s perzijskim carem [[Hozroje I|Hozrojem I]] pristajući na plaćanje godišnjeg danka. To je dovelo do [[Pobuna nika|ustanka]] koji je učvrstio njegovu moć nakon ubistva 35.000 ustanika. Nakon lagahnog zauzimanja bivše [[Afrika (rimska provincija)|rimske provincije Afrike]] od [[Vandali|Vandala]] 533. godine, bizantijska vojska pod komandom generala [[Belizar]]a se iskrcala na [[Sicilija|Siciliju]] i započela opsadu Napulja i Rima. Tada je ostrogotski kralj [[Teodad]] poslao [[Papa Agapet I|papu Agapeta I]] u Konstantinopolj kako bi pokušao nagovoriti bizantijskog cara na sklapanje mira. Papa Agapet I nije uspio sklopiti mir sa bizantijskim carem jer se tome protivio patrijarh [[Antim I Carigradski|Antim I]] koji je imao podršku carice Teodore.
Nakon [[Pljačka Rima 546|zauzimanja Rima]] od strane Ostrogota 546. godine, jermenski eunuh [[Narzes]] je sa 35.000 vojnika pobijedio Ostrogote u [[Bitka kod Tagine|bici kod Tagine]] i [[Bitka kod Vezuva|bici kod Vezuva]] 552. godine. Uprkos kontinuiranom otporu nekoliko gotskih garnizona i invazije [[Franci|Franaka]] i [[Alemani|Alemana]], rat za Apeninsko poluostrvo je bio gotov. Kada je vizigotski plemić [[Atanagild]] zatražio Justinijanovu pomoć u pobuni protiv kralja 551. godine, bizantijski car je poslao vojnog zapovjednika [[Liberije|Liberija]] koji je svrgnuo vizigotskog kralja [[Agila I|Agilu I]]. Novi [[Rimsko-perzijski ratovi|Rimsko-perzijski rat]] je doveo do 50-godišnjeg mira kada se Justinijan I suočio sa upadima [[Slaveni|Slavena]] i [[Gepidi|Gepida]] na [[Balkansko poluostrvo]]. Iako je politeizam potisnut tokom vladavine Konstantina I, tradicionalna grčko-rimska kultura je bila još utjecajna u Bizantijskom Carstvu. Helenistička filozofija postepeno se objedinjavala u noviju hrišćansku filozofiju jer su se filozofi poput [[Jovan Filopon|Jovana Filopona]] oslanjali na [[Neoplatonizam|neoplatonske ideje]] i [[empirizam]]. Zbog aktiviranja [[Paganizam|paganizma]] Justinijan I je 529. godine zatvorio [[Platonova akademija|Platonovu akademiju]]. Religijske pjesme koje je napisao [[Roman Slatkopojac]] obilježile su razvoj [[Božanska liturgija|božanske liturgije]], dok su arhitekti [[Isidor Miletski]] i [[Antemije Tralski]] radili na izgradnji nove crkve [[Aja Sofija|Aja Sofije]], koja je zamijenila staru crkvu uništenu tokom [[Pobuna nika|pobune nika]]. Nakon završetka izgradnje 537. godine Aja Sofija danas stoji kao jedan od glavnih spomenika bizantijske arhitektonske historije. Tokom 6. i 7. stoljeća Bizantijsko Carstvo pogodila je [[Justinijanova kuga|epidemija]], koja je uveliko uništila stanovništvo i doprinijela znatnom ekonomskom padu i slabljenju carstva.
Nakon smrti Justinijana I, njegov nasljednik [[Justin II]] odbio je platiti veliki danak [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidima]]. U međuvremenu su [[Langobardi]] napali Apeninsko poluostrvo, pa je krajem 6. stoljeća samo trećina poluostrva bila u bizantijskim rukama. Justinov nasljednik [[Tiberije II]] dodjeljivao je subvencije [[Avari]]ma tokom vojnih akcija protiv Perzijanaca. Iako je general [[Mauricije]] vodio efikasnu kampanju na istočnoj granici, subvencije nisu uspjele da obuzdaju Avare koji su zauzeli balkansku tvrđavu [[Sirmijum]] 582. godine. Mauricije, koji je u međuvremenu naslijedio Tiberija, je intervenisao u perzijskom građanskom ratu postavivši legitimnog kralja [[Hozroje II|Hozroja II]] na prijestolje. Nakon ženidbe njegovom kćerkom i proširivanja teritorija na Istoku, Mauricije se usredsredio na Balkansko poluostrvo, gdje je [[Mauricijevi balkanski pohodi|nizom uspješnih pohoda]] protjerao Avare i Slavene preko Dunava. Međutim, odbijanje otkupa za nekoliko hiljada zarobljenih Avara i naređenje da zimuju na Dunavu prouzrokovali su pobunu koja je ubila njega i njegovu porodicu.
=== Heraklijeva dinastija ===
{{Glavni|Bizantijsko carstvo tokom Heraklijeve dinastije}}
[[Datoteka:Piero della Francesca 021.jpg|thumb|250px|desno|Bitka između bizantijske vojske koju je predvodio car Heraklije i Perzijanaca. Freska koju je naslikao italijanski renesansni umjetnik [[Piero della Francesca]], približno 1452. godine]]
Nakon Mauricijevog ubistva od strane Foke Hozroje II ponovo je osvojio [[Mezopotamija (rimska provincija)|rimsku provinciju Mezopotamiju]]. Nepopularni vladar [[Foka (bizantski car)|Foka]], koga su bizantijski izvori opisivali kao "tiranina", je bio meta velikog broja zavjera od strane Senata. Njega je na kraju svrgnuo [[Heraklije]], koji je protjerao Sasanide iz Levanta zauzevši [[Damask]] i [[Jerusalem]]. Kontranapad koji je započeo Heraklije je poprimio karakter svetog rata jer se ikona [[Isus|Isusa Krista]] nosila kao vojni standard; slično je bilo prilikom kombinovane avarsko-sasanidsko-slavenske opsade Konstantinopolja koja je pripisana Bogorodičnim ikonama koje je patrijarh [[Sergej I Carigradski|Sergej I]] nosio u povorci oko gradskih zidina. Tokom [[Opsada Konstantinopolja 626.|opsade Konstantinopolja]] 626. godine, kombinovane avarsko-sasanidsko-slavenske snage su bezuspješno opsjedale bizantijsku prijestolnicu pa je sasanidska vojska bila prisiljena da se povuće u Anadoliju. Nakon pobjede nad sasanidskom vojskom u [[Bitka kod Ninive|bici kod Ninive]] 627. godine, Heraklije je zauzeo Egipat, Levant, Mezopotamiju i Jermeniju vrativši [[pravi križ]] u Jerusalem tokom veličanstvene ceremonije.
[[Datoteka:Byzantiumby650AD.svg|thumb|250px|lijevo|Do 650. godine [[Rašidunski Halifat]] je zauzeo sve južne provincije Bizantijskog Carstva, osim [[Egzarhat Afrika|Egzarhata Afrike]]. Istovremeno, [[Južni Slaveni]] su izvršili invaziju na [[Balkansko poluostrvo]], gdje su se ubrzo i naselili.]]
Nakon bizantijskog poraza od muslimanskih snaga u [[Bitka na Jermuku|bici na Jermuku]] 636. godine i [[Muslimansko osvajanje Sirije|gubljenja Sirije i Levanta]], uslijedili su novi napadi na Anadoliju i [[Prva arapska opsada Konstantinopolja|opsada Konstantinopolja]] 674. godine. Pobjedom nad arapskom flotom nakon upotrebe [[Grčka vatra|grčke vatre]], potpisano je 30-godišnje primirje između Bizantijskog Carstva i [[Emevijski halifat|Emevijskog halifata]]. Zauzimanje Egipta i prestanak besplatne isporuke žita je ubrzao propadanje klasične urbane kulture; mnogi stanovnici su se zbog gladi preselili u ruralna područja čime je Konstantinopolj sa 500.000 stanovnika opao na 70.000 stanovnika. Praznina nastala nestankom starih poluautonomnih građanskih institucija je bila popunjena [[temat]]ima koji su podrazumijevali podjelu Male Azije na provincije koje su imale svoju vlast i odgovarale carskoj administraciji. Ovaj sistem je možda imao korijene u određenim mjerama koje je poduzeo Heraklije jer se tokom 7. stoljeća razvio potpuno novi sistem carske uprave.
Povlačenje velikog broja trupa sa Balkanskog poluostrva u borbi protiv Arapa je otvorila vrata za postepeno širenje slavenskih naroda. Dolaskom [[Hazari|Hazara]], [[Bugari]] su potisnuti preko Dunava gdje su došli u sukob sa bizantijskim snagama. Nakon bizantijskog poraza 680. godine, [[Konstantin IV]] potpisao je sporazum s bugarskim kanom [[Asparuh]]om prema kojem je [[Prvo Bugarsko Carstvo]] preuzelo suverenitet nad mnogim slavenskim plemenima koji su priznali bizantijsku vlast. Novi car [[Justinijan II]] nakon zauzimanja Trakije i Makedonije pokušao je slomiti moć urbane aristokratije ozbiljnim oporezivanjem i imenovanjem autsajdera na administrativne položaje. Nakon svrgavanja 695. godine sklonio se kod Bugara gdje je uz pomoć bugarskog kana [[Tervel]]a ponovo zauzeo prijestolje pokrenuvši vladavinu terora. Nakon konačnog svrgavanja na vlast je došla nova dinastija Isaurijska dinastija.
=== Isaurijska dinastija ===
{{Glavni|Bizantijsko Carstvo tokom Isaurijske dinastije}}
Nakon arapske [[Druga arapska opsada Konstantinopolja|opsade Konstantinopolja]] 717. godine, [[Leon III Isaurijanac|Leon III]] počeo je reorganizaciju i konsolidaciju temata u Maloj Aziji. Njegov nasljednik [[Konstantin V Kopronim|Konstantin V]] tokom [[Treća Fitna|nestabilnosti Emevijskog halifata]] zauzeo je Siriju i [[Kahramanmaras|Germanikeju]]. Nakon bizantijske pobjede u [[Bitka kod Kerameje|bici kod Kerameje]] 746. godine širenje Emevijskog halifata je završeno. Tokom 8. stoljeća dominirala je vjerska podjela u vezi s [[Ikonoklazam|ikonoklazmom]], koja je bila glavno političko pitanje Bizantijskog Carstva više od jednog stoljeća. Nakon zabrane ikona došlo je do [[Drugi nikejski sabor|Drugog nikejskog sabora]] na kojem je carica [[Irena, bizantijska carica|Irena]] nastojala omogućiti brak s [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]]. Nakon što je [[Leon V Armenac|Leon V]] ponovo uveo politiku [[Bizantijski ikonoklazam|ikonoklazma]], dogodio se [[focijski raskol]], u kojem je [[papa Nikola I]] osporavao izbor [[Focije I|Focija I]] za patrijarha.
=== Makedonska dinastija ===
{{Glavni|Bizantijsko Carstvo tokom Makedonske dinastije}}
[[Datoteka:Byzantine Empire Themes 1025-en.svg|300px|thumb|desno|Bizantijsko Carstvo nakon smrti cara [[Bazilije II Porfirogenet|Bazilija II]] 1025. godine]]
Iskoristivši slabost Bizantijskog carstva tokom [[Ustanak Tome Slavena|ustanka Tome Slavena]], Arapi su zauzeli [[Kretski emirat|Krit]] i napali Siciliju, ali je general [[Petronas]] 863. izvojevao [[Bitka kod Lalakaona|odlučnu pobjedu]] protiv [[Omar al-Akta|Omara al-Akte]], emira [[Malatija|Malatije]]. Dolaskom [[Bazilije I Makedonac|Bazilija I]] na bizantijsko prijestolje počinje vladavina Makedonske dinastije, koja je vladala sljedećih 250 godina. Ova dinastija obuhvatala je najsposobnije careve u historiji Carstva, pa zajedno s povećanjem političke i vojne moći događa se i kulturni preporod. Ovaj period nazvan je "zlatnim dobom Bizantijskog Carstva" iako je ono bilo znatno manje nego tokom Justinijanove vladavine. Tokom njegove vladavine došlo je do neuspješnih [[Opsada Dubrovnika 873|arapskih napada]] na obalu Dalmacije, što je omogućilo bizantijskim misionarima da preobrate lokalno stanovništvo u unutrašnjosti na kršćanstvo. Nakon ponovnog zauzimanja južnog dijela Apeninskog poluostrva 873. godine, Bazilije I izveo je ofanzivu na [[Abasidski halifat]] zauzimanjem [[Samsat|Samosate]].
Njegov sin [[Leon VI Mudri|Leon VI]] nakon poraza u [[Bitka kod Bugarofigona|bici kod Bugarofigona]] 896. godine od Bugarskog Carstva nastavio je rat protiv Abasidskog halifata zauzimajući Siciliju 902. godine. Nakon uspješnog arapskog napada na [[Solun]] 904. godine arapska mornarica nanijela je odlučujući poraz kod [[Kreta|Krete]] 911. godine. Iskoristivši slabost Bizantijskog Carstva, bugarski car [[Simeon I]] s velikom vojskom marširao je prema Konstantinopolju zauzimajući [[Trakija (regija)|Trakiju]] i [[Edirne|Adrijanopolj]]. Nakon bizantijskog poraza u [[Bitka kod Anhilaja|bici kod Anhilaja]] 917. godine Bugari su opustošili sjevernu Grčku. Slabljenje Bugarskog Carstva nakon smrti cara Simeona I omogućilo je Bizantijskom Carstvu dugi period mirnih odnosa, tokom kojeg su se usredotočili na istočni front. Nakon zauzimanja Malatije 934. godine, general [[Jovan Kurkuas]] je nastavio ofanzivu prema [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] koja je kulminirala osvajanjem [[Edesa|Edese]], [[Halep]]a i [[Kreta|Krita]]. Zaustavljanje arapske navale je omogućilo Grčkoj da ponovo procvjeta.
Širenje Bizantijskog Carstva nastavljeno je tokom vladavine [[Ivan I Cimickije|Ivana I]], koji je iskoristio rat Bugarskog Carstva protiv [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] i zauzeo istočnu Bugarsku. Nakon toga se usredotočio na istočni front zauzimanjem [[Kipar|Kipra]], [[Antiohija|Antiohije]], [[Damask]]a, [[Bejrut]]a, [[Akra|Akre]], [[Sidon]]a, [[Cezarija|Cezarije]] i [[Tiberijada|Tiberijade]]. Nakon njegove smrti Bizantijsko Carstvo prostiralo se od Sicilije do Eufrata i od Dunava do Sirije. Njegov nasljednik [[Bazilije II]] izveo je invaziju na Bugarsku koja je rezultirala porazom u [[Bitka kod Trajanovih vrata|bici kod Trajanovih vrata]] 986. godine. To je dovelo do unutrašnjih pobuna koje su iskoristili Bugari za dalje proširenje do bizantijske [[Bitka kod Skoplja|pobjede kod Skoplja]] 1004. godine. Nakon bizantijske pobjede u [[Bitka na Belasici|bici na Belasici]] 1014. godine i uništenja bugarske vojske, Bugarsko Carstvo postalo je dio Bizantijskog, koje se prostiralo od Armenije na istoku do Kalabrije na zapadu.
Tokom vladavine Makedonske dinastije Konstantinopolj je postao najveći i najbogatiji grad u Evropi sa 400.000 stanovnika. Tada je Bizantijsko Carstvo imalo snažnu državnu službu koja je nadgledala naplatu poreza, unutrašnju i vanjsku politiku. Poticanje trgovine sa zapadnom Evropom dovelo je do pokrštavanja Bugara i [[Pokrštavanje Slavena|Slavena]]. Međutim, stalni ratovi su izazvali smanjenje broja vojnika, pa je Bizantijsko Carstvo sve više zavisilo od stranig plaćenika. Kako su plaćenici bili sve skuplji, tako je carska riznica bila sve praznija. Nasljednici Bazilija II nisu imali nikakav vojni i politički talenat, pa su ogromni napori za oživljavanje bizantijske ekonomije rezultirali ozbiljnom inflacijom i slabljenjem zlatne valute. Tada se vojska doživljavala kao nepotreban trošak i politička prijetnja. U isto vrijeme Bizantijsko Carstvo suočilo se s novim neprijateljem koji je sve više ugrožavao njene teritorije na Apeninskom poluostrvu. Zategnuti odnosi između istočne i zapadne crkve kulminirali su [[Crkveni raskol|crkvenim raskolom]] 1054.
Nakon navale Normana na Siciliju [[Konstantin IX Monomah|Konstantin IX]] rasformirao je Iberijsku vojsku, koja se sastojala od 50.000 ljudi, čime je nanio katastrofalnu štetu u očuvanju istočne granice Carstva. To je dovelo do vanredne situacije u kojoj je vojna aristokratija postavila svog generala [[Roman IV Diogen|Romana Diogena]] za cara. On je poduzeo veliki pohod pokušavajući da privuče Seldžuke u bizantijsku vojsku. Nakon iznenađujućeg poraza u [[Bitka kod Manzikerta|bici kod Manzikerta]] 1071. godine, bio je zarobljen od strane sultana [[Alp Arslan|Alpa Arslana]] koji se prema njemu odnosio sa poštovanjem. Nakon državnog udara i dolaska na vlast [[Mihael VII Parapinak|Mihaela VII]] (1071–1078), Seldžuci su proširili svoju vlast nad cijelom Anadolskom visoravni od Jermenije na istoku do [[Bitinija|Bitinije]] na zapadu.
=== Dinastija Komnen ===
{{Glavni|Bizantijsko Carstvo tokom dinastije Komnen}}
Tokom vladavine [[Komnen|dinastije Komnen]] (1081–1185) obnavlja se vojna, teritorijalna i ekonomska moć Bizantijskog carstva. Tada je ono, pomažući krstašima tokom krstaških ratova u Svetoj zemlji, imalo ogroman kulturni i politički utjecaj u Evropi, na Bliskom istoku i u zemljama Sredozemlja. Trgovačka saradnja s mletačkim i italijanskim trgovcima dovela je do prisustva velikog broja latinskih plaćenika, koji su proširili bizantijsku tehnologiju, umjetnost, književnost i kulturu na cijeli latinski zapad. Zahvaljujući miru i prosperitetu, Konstantinopolj je postao najveći i najbogatiji grad hrišćanskog svijeta. Nakon ponovnog interesovanja za [[Starogrčka filozofija|klasičnu grčku filozofiju]] i izdavanja sve većeg broja knjiga na grčkom jeziku, Bizantijska umjetnost i književnost je zauzimala istaknuto mjesto u Evropi. Konstantinopolj je bio ne samo središte Bizantijskog Carstva, nego i trgovinsko raskršċe Istoka i Zapada. Do 1180. godine u gradu je bilo 60. 000 stranaca, koji su bili lahko prepoznatljivi po svojim maternjim jezicima i odijevanju, te su živjeli i trgovali u gradskim komercijalnim četvrtima. Skladišta i tržnice bile su preplavljene raskošnom [[Svila|svilom]], sjajnim nakitom, emajliranim metalnim predmetima, delikatno izrezbarenom bjelokošću, parfemima, začinima i kožnim proizvodima, kao i svim vrstama predmeta za svakodnevni život. [[Francuska|Francuski]] ljetopisac Geoffroi de Villehardouin zadivljeno je zapisao: "teško da se može povjerovati da postoji tako bogat grad na cijelom svijetu."<ref name="BE">''Bizantijsko Carstvo 330 - 1453: kakav je bio život usred sjaja, raskoši i spletki", izdavač Time Life Inc. 1998. godine, {{ISBN|0-7835-5457-5}}, str. 89}}</ref>
[[Datoteka:Alexios I Komnenos.jpg|thumb|200px|desno|Car Aleksije I, osnivač dinastije Komnen]]
Novi vladar [[Aleksije I Komnen]] (slika desno) suočio se s normanskim vojskovođom [[Robert Gviskard|Robertom Gviskardom]] i njegovim sinom [[Bohemund I, knez Antiohije|Bohemundom I]], koji su zauzeli [[Drač]], [[Krf]] i [[Larisa (grad)|Larisu]]. Nakon smrti normanskog vojvode i otklanjanja normanske opasnosti Aleksije I je pobijedio i uništio [[Pečenezi|Pečeneze]] u [[Bitka kod Levuniona|bici kod Levuniona]] 1091. Postigavši stabilnost na zapadu, Aleksije I skrenuo je pažnju na ozbiljne ekonomske poteškoće i raspad tradicionalne odbrane Carstva. Kako nije imao dovoljno vojnika da povrati izgubljene teritorije u Maloj Aziji, poslao je izaslanike [[Papa Urban II|papi Urbanu II]], kome je objasnio da bez pomoći Zapada ne može spasiti hrišćane koji pate pod muslimanskom vlašću. Papa Urban II je 27. novembra 1095. godine sazvao [[Klermonski sabor]] pozvavši sve prisutne da uzmu oružje i pokrenu oružano [[hodočašće]] kako bi oslobodili Jerusalem od muslimana. Aleksije I Komnen je očekivao pomoć u obliku plaćenika, ali je bio potpuno nespreman za neizmjernu i nedisciplinovanu silu koju su predvodili normani i njihov vojskovođa Bohemund I. Pošto je križarska vojska morala proći kroz Konstantinopolj, Aleksije I Komnen je tražio da se zakunu da će Bizantijskom Carstvu vratiti sve gradove i teritorije koje su Seldžuci osvojili. Nakon osvajanja mnogih gradova i ostrva, krstaši su, prema [[Devolski sporazum|Devolskom sporazumu]] 1108, postali Aleksijevi vazali.
Njegov sin [[Ivan II Komnen]], nakon pobjede nad [[Pečenezi]]ma i [[Mađari]]ma, sklopio je savez sa [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]] protiv normanskog kralja [[Rogerije II, kralj Sicilije|Rogerija II]]. Nakon toga je promijenio odnos snaga na istoku pobijedivši [[Danišmendski emirat]] čime je primorao antiohijskog kneza [[Raymond Poitiers|Raymonda Poitiersa]] da prizna bizantijski suverenitet. Želeći da se dokaže kao vođa hrišćanskog svijeta, Ivan II je sa križarima umarširao u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]; razočaran izdajom krstaša, vratio se u Antiohiju gdje je umro. Njegov nasljednik [[Manuel I Komnen]], vodeći agresivnu politiku, poslao je veliku flotu na [[Fatimidski halifat]]. Nakon neuspješnog pokušaja u obnovi bizantijske kontrole nad lukama na jugu Apeninskog poluostrva, njegova vojska je uspješno porazila Mađare u [[Sremska bitka|Sremskoj bici]] 1167. Uprkos sklapanju saveza s papom i krstašima, njegova vojska pretrpjela je veliki poraz od Turaka u [[Bitka kod Miriokefalona|bici kod Miriokefalona]] 1176. Uprkos tome, njegova politika rezultirala je ogromnim teritorijalnim dobicima, koji su povećali stabilnost granica u Maloj Aziji i osigurali stabilizaciju Carstva. To je zapadnim provincijama omogućilo ekonomski preporod i porast broja stanovnika.
=== Pad ===
{{Glavni|Pad Bizantijskog Carstva}}
Nakon smrti Manuela I na bizantijsko prijestolje dolazi njegov 11-godišnji sin [[Aleksije II Komnen]]. Kao izrazito nesposoban vladar, svrgnut je od rođaka [[Andronik I Komnen|Andronika I Komnena]], koji je, koristeći se ogromnom vojnom popularnošću, potakao [[pokolj Latina]]. Nakon eliminacije potencijalnih suparnika iskorijenio je korupciju i uveo reforme koje su dovele do znatnog napretka Carstva. Uprkos ekonomskom napretku, nije uspio pobijediti ugarskog kralja [[Bela III, kralj Ugarske|Belu III]], koji je zauzeo Hrvatsku, i srpskog kneza [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanju]], koji je proglasio nezavisnost Srbije. Nakon neuspješne odbrane od snaga sicilijanskog kralja [[Vilim II, kralj Sicilije|Vilima II]] (1166–1189), Andronik I je svrgnut od strane [[Isak II Angelos|Isaka II Angelosa]] (1185–1195). Tokom njegov vladavine Normani su protjerani iz Grčke, što je dovelo do pobune Bugara i stvaranja [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugog Bugarskog Carstva]]. Njegova unutrašnja politika karakterizirana je rasipanjem javnog bogatstva i fiskalnim nepravilnostima.
To je dovelo do slabljenja bizantijske moći što je navelo [[Papa Inocentije III|papu Inocentija III]] da organizira novi krstaški rat čija je namjera bila osvajanje [[Egipat u srednjem vijeku|Egipta]], centra muslimanske moći na [[Levant]]u. Krstaška vojska stigla je u [[Venecija|Veneciju]] u ljeto 1202. i unajmila venecijansku flotu, s kojom se dogovorila da zauzme dalmatinsku luku [[Zadar]], koju je zauzela Ugarska 1186. godine. Ubrzo nakon toga, sin svrgnutog cara Isaka II, [[Aleksije IV Angelos|Aleksije Angelos]], je uspostavio kontakt sa krstašima ponudivši ponovno ujedinjenje bizantijske crkve sa Rimom, plaćanje 200.000 srebrnjaka i osiguranje svih potrepština za odlazak u Egipat u zamjenu za dolazak na bizantijsko prijestolje. Križari su nakon toga stigli u [[Konstantinopolj]] i podmetnuli veliki požar koji je oštetio velike dijelove grada. Nakon što je [[Aleksije III Angelos|Aleksije III]] pobjegao, Aleksije Angelos postavljen je na bizantijsko prijestolje kao [[Aleksije IV Angelos|Aleksije IV]]. Budući da nije mogao ispuniti svoja obećanja, svrgnut je od krstaša, koji su zauzeli i opljačkali grad. Nakon uspostavljanja reda krstaši su postavili [[Balduin I Flandrijski|Balduina Flandrijskog]] za cara novog [[Latinsko carstvo|Latinskog carstva]], a Venecijanca [[Tomas Morosini|Tomasa Morosinija]] za patrijarha. To je dovelo do rata između Latinskog Carstva i bizantijskih zemalja nasljednica [[Nikejsko carstvo|Nikeje]], [[Trapezuntsko carstvo|Trapezunta]] i [[Epirska despotovina|Epira]].
Nakon zauzimanja Konstantinopolja i uspostavljanja Latinskog carstva 1204. godine, Nikejsko carstvo je nastojalo preživjeti sljedećih nekoliko decenija. Slabljenje [[Rumski sultanat|Rumskog sultanata]] nakon invazije Mongola 1243. godine je omogućilo mnogim [[Anadolski bejluci|bejlucima]] i [[gazija]]ma uspostavljanje vlastitih kneževina u Anadoliji. Nikejsko carstvo, koje je osnovala [[dinastija Laskaris]], je uspjelo poraziti Epir i zauzeti Konstantinopolj 1261. godine. To je dovelo do kratkotrajnog oživljavanja Bizantijskog carstva tokom vladavine [[Mihael VIII Paleolog|Mihaela VIII Paleologa]], koji je započeo saniranje ratnih šteta. Umjesto da se drži posjeda u Maloj Aziji, Mihael VIII Paleolog je odlučio proširiti carstvo postižući kratkotrajan uspjeh. Kako bi izbjegao novi krstaški rat, primorao je crkvu da se pokori Rimu što je dovelo do slabljenja moći Carstva. Ogromni napori njegovog sina [[Andronik II Paleolog|Andronika II]] i unuka [[Andronik III Paleolog|Andronika III]] su obilježili posljednje istinske pokušaje vraćanja bizantijske moći. Nakon smrti Andronika III dogodio se [[Bizantijski građanski rat (1341-1347)|šestogodišnji građanski rat]] koji je razorio carstvo, što je iskoristio srpski car [[Stefan Uroš IV Dušan|Stefan Dušan]] (1331–1346) uspostavivši [[Srpsko carstvo]]. Nakon završetka bizantijskog građanskog rata, [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlije]] su porazili Srpsko carstvo i zauzeli veliki dio Balkanskog poluostrva.
Nakon što je bizantijski car [[Konstantin XI Paleolog]] zatražio pomoć zapada, papa je poslao pismo u kojem je zahtijevao ujedinjenje pravoslavne i katoličke crkve. Jedinstvo crkve moglo je biti postignuto samo carskim ukazom, ali je to odbijeno žestokim negodovanjem pravoslavnog građanstva i sveštenstva. Pošto papa i europski vladari nisu ništa učinili u vraćanju bizantijskih teritorija, Konstantinopolj je bio nedovoljno naseljen. To je iskoristio sultan [[Mehmed II]] koji je sa vojskom od 80.000 vojnika izvršio opsadu Konstantinopolja. Uprkos očajničkoj odbrani grada od strane 7.000 vojnika, Konstantinopolj je nakon dvomjesečne opsade pao 29. maja 1453. Nakon [[Pad Konstantinopolja|pada Konstantinopolja]] jedina slobodna teritorija Bizantijskog carstva je bila [[Morejska despotovina]] ([[Peloponez]]), kojom su vladala braća posljednjeg bizantijskog cara, [[Tomas Paleolog]] i [[Dimitrije Paleolog]]. Morejska despotovina je nastavila dalje kao nezavisna država, plaćajući godišnji danak Osmanlijama. Neplaćanje godišnjeg danka i pobuna protiv Osmanlija je dovela do invazije Mehmeda II na Moreju 1460. godine. Nakon nekoliko mjeseci, preostalo je samo ostrvo [[Monemvasija]] kojim je kratko vladao aragonski gusar. Kada ga je lokalno stanovništvo protjeralo, dobili su Tomasov pristanak da se stave pod papinu zaštitu do kraja 1460. godine. Posljednje područje koje je odolijevalo osmanlijskim napadima bio je [[dvorac Salmeniko]], kojim je zapovijedao bizantijski vojskovođa [[Graitzas Paleolog]]. Nakon predaje Graitzas i njegov garnizon su pobjegli u [[Mletačka Republika|Mletačku republiku]], pa je Trapezuntsko carstvo postalo posljednja država nasljednica Bizantijskog carstva. Napori cara [[David Trapezuntski|Davida]] da regrutira europske sile za protivosmanlijski krstaški rat su izazvali Osmanlijsko-trapezuntski rat u kojem je nakon jednomjesečne opsade grad pao 14. augusta 1461. godine. Posljednji ostatak Trapezuntskog carstva, [[Kneževina Teodoro]], se predao Osmanlijama 1475. godine.
Nećak bizantijskog cara Konstantina XI, [[Andrija Paleolog]], je tvrdio da je naslijedio titulu bizantijskog cara. Međutim, prema bizantijskom zakonu, on nije bio pravi nasljednik bizantijskog cara jer to nije odobrila crkva. Živio je u Moreji do njenog pada 1460. godine kada je pobjegao u Rim, gdje je čitav život živio pod zaštitom [[Papinska Država|Papinske države]]. Da Konstantinopolj nije pao, Konstantina XI bi možda naslijedili sinovi njegovog starijeg brata koji su odvedeni na palatu sultana Mehmeda II. Stariji sin, preimenovan u [[Has Murat-paša|Has Murat-pašu]], je postao Berlegbeg (glavni guverner) Balkana, a mlađi sin, preimenovan u [[Mesih-paša|Mesih-pašu]], je postao admiral osmanlijske flote i sandžakbeg (guverner) provincije Galipolje. Sultan Mehmed II i njegovi nasljednici su se smatrali nasljednicima Rimskog carstva do propasti Osmanlijskog carstva 1922. godine. Zbog toga su sve pravoslavce koji su živjeli u Osmanlijskom carstvu nazivali [[Rum]]. Međutim, nakon smrti posljednjeg bizantijskog cara Konstantina XI, ulogu cara-zaštitnika pravoslavaca je polagao moskovski knez [[Ivan III, veliki knez Moskve|Ivan III]] koji je oženio Andrijinu sestru [[Sofija Paleolog|Sofiju Paleolog]]. Njihov unuk [[Ivan IV Grozni|Ivan IV]] je zbog toga postao prvi car Rusije i pravi nasljednik Rima i Konstantinopolja. Ideja o [[Rusko Carstvo|Ruskom carstvu]] kao [[Nasljednici Rimskog carstva|Trećem Rimu]] održavala se u životu do propasti Ruskog carstva tokom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] 1917. godine.
== Uređenje carstva ==
Iako je Bizantijsko carstvo bilo dio cjelokupnog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], nakon pada njegovog zapadnog dijela istočni dio tog carstva nastavio je postojati sljedećih 11 stoljeća. Za to vrijeme razvilo je svoj vlastiti identitet, politički sistem i [[umjetnost]].
Prebacivanje sjedišta vlade Rimskog Carstva na [[Bosfor]] od strane [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]] u maju 330. označilo je početak velikih promjena u njegovoj historiji. Od tog trenutka nekoliko činilaca doprinijelo je stvaranju novog entiteta. Tri činioca dala su Bizantijskom Carstvu prepoznatljiv karakter: rimski politički sistem, grčka kultura i kršćanstvo.
Proces u kojem su se svi ovi činioci ispreplitali i stapali u novi entitet bio je postepen. Sami Bizantinci, koji su jednostavno nastavili nazivati sebe Romejcima, tj. Rimljanima ([[Grčki jezik|grčki]] Ρωμαίους), nisu bili ni svjesni rađanja nove nacije. Historičari smatraju da je međusobni utjecaj ovih činilaca doveo do stvaranja novog carstva najkasnije u vrijeme smrti [[Justinijan I|Justinijana I]] 565. Isti ti historičari nazivaju ga posljednjim istinskim rimskim imperatorom kome je [[Latinski jezik|latinski]] bio maternji jezik.<ref>Byzantine Aspects of Italy, Daniel Crena Iongh, izdavač W. W. Norton & Company Inc., New York City, prvo izdanje 1967, Kongresna biblioteka SAD-a, pod brojem 67-19211, str. 17–181.</ref>
Malo je država organizovano na način koji je tako dobro odgovorio svom vremenu i tako promišljeno upravljen da se spriječi da vlast ostane u rukama nesposobnog čovjeka. Ova organizacija nije svjesno i promišljeno djelo jednog čovjeka ili jednog trenutka. U osnovi, ona je nasljeđe iz rimske prošlosti, ali je stalno bila prilagođavana i dopunjavana tokom vijekova, tako da bi odgovarala različitim zahtjevima vremena.
U političkom razvoju Bizantija je nastojala ojačati, zatečeni sistem centralizacije i [[Apsolutizam|apsolutizma]]. Do svog kraja ona je po obliku vladavine bila autokratska, despotska [[monarhija]]. U prvoj fazi razvitka ta je monarhija bila i teokratska, jer je vladar bio poglavar crkve. Sve je to dalo osnovu da Bizantiju karakteriše cezaropapizam. Čak i onda kada je crkva dobila autonomiju političkog djelovanja i tada je u Bizantiji ostala premoć [[Država|države]] nad crkvom. Po obliku državnog uređenja, bila je to unitarna, strogo centralizovana država.
Car je bio vrhovna vlast u Carstvu. Mogao je po svojoj volji postaviti i otpustiti sve službenike, imao je potpunu finansijsku kontrolu, zakonodavstvo je bilo samo u njegovim rukama, bio je glavni zapovjednik svih snaga Carstva. Osim toga, bio je glava crkve, prvi sveštenik Carstva. Njegova politika i njegove ćudi uobličavali su sudbinu miliona njegovih podanika. U ranom periodu Carstva njegova titula bila je imperator august, a od 17. stoljeća, po ugledu na grčku terminologiju, naziva se bazilej.
Iako nije bilo nikakve ustavne zabrane njegovoj vlasti, careva samovlada ipak je bila ograničena. On je uvijek priznavao svoju obavezu da poštuje osnovne zakone rimskog naroda, a duboko u svijesti ljudi provlačila se misao da je narod suveren i da je samo povjerio caru svoju vlast.
Birači cara bili su senat, vojska i narod Carigrada. Svaki car morao je biti proglašen od ta tri tijela, pa se tek tada podvrgnuti obredu krunisanja. On je poslije toga postajao apsolutan, sve dok je njegova vladavina zadovoljavala; ali, ako bi se pokazao nesposobnim, svakom biraču bilo je slobodno da proglasi novog cara. Obično to je činila vojska ili dio nje. I ako bi tako postavljen car mogao navesti Senat i narod Carigrada da ga prime, njegova uzurpacija bila je ozakonjena. Ali, princip izbornosti pretrpio je u praksi jednu veliku izmjenu. Dio careve vrhovne vlasti sastojao se i u mogućnosti da kooptira druge careve. Zbog toga se nikad nije moglo dogoditi da carstvo ostane bez cara. Nije bilo ograničenja broja careva koji to mogu postati u isto vrijeme, ali je samo jedan car imao vlast (''autocrator basileus'').
Ostali su bili pasivni partneri i kada bi umro ''autokrator'', sljedeći car po starješinstvu automatski je nasljeđivao carsku vlast. Time je bilo omogućeno da se stvore dinastije koje su trajale dok god bi njihovi predstavnici bili sposobni da vladaju. Pošto je car bio izabran ili kooptiran, trebalo je još da bude krunisan. To je davalo vjersku potvrdu njegovoj vlasti, tako da je mogao istinski da vrši funkciju božijeg namjesnika. Smatrao se da je krunisanje davalo caru položaj poluboga, namjesniku svevišnjeg. Car je bio svjestan da je glava kršćanske crkve. Car je svoju vlast vršio preko brojnog i široko razgranatog činovničkog aparata. Centralni državni aparat sastojao se od niza visokih državnih funkcionera, koji su sve do sredine 7. vijeka nosili stare rimske nazive.
''Magister officiorum'' bio je neka vrsta ministra carske kuće i kancelarije, stajao je na čelu carske garde i službe sigurnosti. On je rukovodio poštama i međunarodnim odnosima i preko njegovih ureda osiguravalo se prenošenje carskih naredbi, davanje uputstava nižim funkcionerima.
Kvestor dvora (quaestor sacri palatii) brinuo se za zakonodavnu djelatnost i rukovodio je državnim finansijama; acones rerum privatarum, upravljao je mnogobrojnim carskim imanjima. U prijestolnici je važnu ulogu i položaj imao prefekt, koji je upravljao glavnim gradom države. Najvažniji funkcioneri u pokrajini bili su praefecti praeterio, koji su stajali na čelu dviju profektura: Orjenta i Ilirika. Od izmjena koje su se vršile u vrhovnim organima najvažnije su bile izvršene 7. vijeka za vrijeme cara Heraklija.
Uvode se novi grčki nazivi i ustanovljuju nove funkcije logoteta:
* Magister officicrum (nunistar carske kuće) stajao je na čelu carske garde i službe sigurnosti, rukovodio je poštama i međunarodnim odnosima,
* Questor sacri palatii (kvestar dvora) imao je u nadležnosti zakonodavnu djelatnost i bio je na čelu pravosuđa,
* Cones sacrarum largitionum rukovodio je državnim finansijama
* Comes rerum privatorum upravljao je carskim imanjem
U prvoj fazi razvitka uz cara su stajala dva kolektivna tijela: carski savjet ili konzistorij, koji su sačinjavali svi najviši državni funkcioneri i jedno šire tijelo (Senat ili Sinktit), u koji su pored tadašnjih ulazili i bivši najviši državni funkcioneri. Ta tijela imala su savjetodavni karakter. Međutim, Senat je formalno vršio i izbor cara, raspravljao o najvažnijim političkim pitanjima, ali je postepeno sve više gubio na važnosti.
Senat nikad nije potpuno išćezao iako je u 6. i 7. stoljeću bio na vrhuncu u Carigradu. Senat u Carigradu nikad nije bio sličan onom starorimskom. Carigradski Senat sačinjavali su sadašnji i bivši držaoci službe dostojanstva iznad izvjesnog stepena, kao i njihovi potomci.
Tako je Senat bio veliko amorfno tijelo koje je obuhvatalo sve ljude od ugleda, bogatstva ili odgovornog položaja u Carstvu. Stvarna vlast Senata bila je neodređena. Članovi senatske klase uživali su izvjesna prava i preimućstva utvrđene Starim Rimskim zakonima i uglavnom potvrđena od strane cara Justinijana I. Kad je car bio slab, Senat je bio najozbiljniji autoritet u Carstvu, a naročito je bio ugledan u 6. i 7. stoljeću. Ali, krajem 7. stoljeća vlast Senata je opala, izobličila se, dok je na kraju nije ukinuo Lav VI. Senat je životario kao tijelo koje je car mogao pozvati kao uvaženog svjedoka svojih postupaka.
Senat je do samog kraja Carstva prisustvovao svakoj svečanoj prilici u Carigradu.
Konzisterij je u carevo ime vršio funkciju najvišeg gradskog organa s Kvestorom dvora na čelu: rješavao je žalbe protiv presuda nižih sudova. Kao što je već rečeno Bizant je bio svojevrsna strogo centralistička država. Međutim, tokom vremena razvitka društvenih odnosa neizbježno je došlo do decentralizacije i naglašavanja nezavisnosti krupnih zemljoposjednika. Međutim, za razliku od zapadnih feudalnih državama, ta decentralizacija nije postigla onakav stepen sve do pred kraj bizantske države.
== Lokalna uprava ==
Administrativno sudska podjela u prvoj fazi razvoja Bizantije bila je ista kao za vrijeme donunata u Rimu. Država je bila podjeljena na dvije prefekture, kojima su na čelu bili praefecti praetorio. Oni su u svojim rukama ujedinjavali upravnu i sudsku vlast dok su komandu nad vojskom imali magistri militum. Prefekture su se djelili na niže upravno-sudske jedinice – dijeceze (bilo ih je 7 do 8), kojima su na čelu bili civilni funkcioneri, vikari, neposredni saradnici prefekta.
Vojničko komandovanje u jednoj diecezi ili u više njih imali su tzv. duces. Dieceze su se dalje djelile na provincije (bilo ih je oko 60) spraesesima na čelu, koji su brinuli za ubiranje poreza i koji su vršili sudsku vlast.
Centralizacija uprave ogledala se u tome što je sve činovnike imenovao direktno vladar. Izvjesnu autonomiju unutar provincije sačuvale su gradske općine, civitates imunicipia, ali je u toku daljeg razvoja lokalna autonomija gubila svaku važnost. Organizacija lokalne uprave doživjela je korjenitu reformu u 7. vijeku.
Civilna vlast u provincijama podvrgnuta je vojnim komandantima. Čitava država podjeljena je na vojne ovlasti različite veličine koje su dobile naziv Teme. Tematska podjela i organizacija države imala je u početku vojni karakter. Tema postepeno dobija upravno finansijska i sudska ovlaštenja. Na čelu teme bio je strateg komandant vojne ovlasti (grčki: strategos), okružen štabom sastavljenim od raznih funkcionera. Šef štaba rukovodio je vojnim poslovima, a Protonotar je obavljao poslove civilne uprave i ujedno bio sudija u datoj vojnoj oblasti. Tematska organizacija doživjela je puni razvitak tokom 10. vijeka. Vojnu snagu tema sačinjavali su seljaci, vojnici (konjanici), stratisti. Teme su bile podjeljene na niže jedinice-Turme, s turmahom na čelu, a najniže jedinice bile su tzv. baude.
Uz sav birokratizam i centralizam prisutan u upravi Bizanta bilo je izvjesnih tragova [[Demokratija|demokratije]]. U V i VI vijeku postojale su u većim gradovima autonomne političke organizacije zvane Deme. Narod Carigrada bio je organizovan u 4 dijela ili deme nazvane Plava, Bijela, Zelena i Crvena. Najbolje se mogu opisati kao samoupravna gradska tijela, dalje podjeljena na civilna i vojna. Civilna tijela zvala su se politici i njima je upravljao Demark, a vojna peratici, njima je upravljao Demokrat.
Politici su imali civilne dužnosti kao što su čuvanje javnih parkova i preduzimanje mjera protiv požara. Peratici su vjerovatno djelovali kao teritorijalni garnizoni grada. Ujedinjene deme kao organizacija siromašnih slojeva digle su poznatu [[Nika pobuna|Nika pobunu]] 532. godine, prilikom koje zamalo nije oboren sa vlasti car Justinijan I. U kasnijem razvoju deme su izgubile ulogu društvenog i političkog faktora.
=== Religijsko uređenje ===
{{Glavni|Organizacija u bizantijskoj pravoslavnoj crkvi}}
[[Datoteka:Hagia Sophia Mars 2013.jpg|thumb|250px|desno|[[Aja Sofija|Haja Sofija]], "Velika Crkva" kako su je zvali Bizantinci, bila je glavna sakralna građevina u kojoj su krunisani svi bizantijski carevi]]
U političkom životu Bizantije hrišċanska crkva i njena hijerarhija s carigradskim patrijarhom na čelu igrala je veoma važnu ulogu.
Međutim, bizantijski car je bio taj koji se povremeno slobodno uplitao u pitanja koja su bila u nadležnosti Crkve.
Bizantijsko pravo definiralo je državu koja se sastoji od dviju osnovnih poluga vlasti: carske moći (basileia), i sveštenstva (sacerdotium).
Njihova saradnja izražena je u gradskom planu Carigrada nasuprotnim postavljanjem carske palate i katedralnog kompleksa sa obje strane [[Augusteion]]a, glavnog trga. Očekivalo se da će ove dvije glavne poluge biti ravnopravni partneri u promociji [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] i regulisanju državničkih poslova.
Ali s praktičnog stanovišta, carske odgovornosti za mirno djelovanje obuhvatale su i mnoge dužnosti crkvenog upravljanja.
Iako je dolazilo do izvjesnih suprotnosti između crkvenih vrhova s jedne i visoke [[Birokratija|birokratije]] krupnih zemljoposjednika s druge strane, crkva je ipak dosljedno vršila ulogu ideološko religiozne poluge državne vlasti u svrhu držanja potlačenih masa u pokornosti. Obaveza bizantijskog cara bila je da sazove Generalno vijeće i objavi njegove odluke. Dalje, zakoni careva, posebno Jutinijana I i [[Leon VI Mudri|Leona VI Mudrog]], bili su ti koji su uspostavili zakonske parametre za monaške i druge crkvene temelje.
Osnivanje novih biskupija također je bio carski prerogativ. Odlučujuća dužnost bizantijskog cara bila je ta da je imao pravo imenovati novog patrijarha iz spiska od 3 kandidata koje su predali metropolitanski episkopi, a imao je čast da dodijeli službene funkcije kandidatu po svom izboru. To također znači i da je mogao ukloniti patrijarha koji se opirao njegovoj volji.
Sveštenstvo u Bizantiji nikada nije sačinjavalo tako krutu društvenu cjelinu kao u latinskom svijetu, gdje su na društvenoj ljestvici bili visoko iznad laika. U Bizantu su laici "arhonti" ili plemići sudjelovali na biskupskim izborima i mogli su sami biti birani za biskupe, pa čak i za patrijarhe. Sveštenstvo nije bilo odvojeno od laika celibatom, osim biskupa, koji su inače dolazili iz redova redovnika. Sveštenstvo nije imalo visoke funkcije i nije imalo monopol na obrazovanje, za razliku od njihovih zapadnih kolega, budući da je [[Sekularizam|sekularni]] obrazovni sistem i dalje postojao. Obično sveštenstvo i episkopat bili su slabi, čija je finansijska osnova narušena popularnom privlačnošću monaštva. Seoski sveštenik je obično bio oženjen muškarac, uzdržavao je porodicu baveċi se poljoprivredom, kao i njegovi susjedi.
<ref name="GOB">''The Glory of Byzantium: Art and Culture of the Middle Byzantine Era'', Helen C. Evans, William D. Wixom. Izdavač, Metropolitan Museum of Art, New York City, drugo izdanje, 1997. godine, str. 21-24 {{ISBN| 0-87099-777-7}}</ref>
==== Monaštvo ====
{{Glavni|Hrišćansko monaštvo}}
[[Datoteka:Saint Anthony The Great.jpg|thumb|200px|desno|[[Ikona]] svetog [[Antonije Veliki|Antonija Velikog]], osnivača hrišċanskog monaštva]]
Monaštvo je imalo izuzetnu važnost u Bizantiji. Cijenjeni zbog svog celibata i visokog moralnog ugleda, monasi su bili neprestano traženi zbog njihovih savjeta, a njihovi su manastiri bili korisnici čestih darova, koje su dobijali od bizantijske elite i običnih ljudi. Prema riječima bizantijskog monaha i mističkog pisca [[Simeon Novi Teolog|Simeona Novog Teologa]]: {{Citat|"Onaj koji je monah drži se odvojeno od svijeta i hoda zauvijek s [[Bog]]om samim."}}
Bizantijsko monaštvo odlikovalo se velikom fleksibilnošću. Iako su manastiri zakonski bili podložni episkopatu, izuzeća su ih obično činila nezavisnim u većini njihovog poslovanja. Za razliku od hijerarhijske organizacije zapadnog monaštva koji se razvio u međunarodne institucije, poput [[Benediktinci|benediktinaca]] i [[Franjevci|franjevaca]], u Bizantiji je svaki samostan bio jedinica za sebe. Manastiri su sagrađeni po nahođenju njihovih laičkih osnivača, a mogli su biti osnovani sa samo tri monaha za relativno malu zadužbinu. Veliki manastiri često su bili carske zaklade, izdašno podržani stalnim prihodima od imanja koja su im bila priložena. Na selu, manastiri su služili kao poljoprivredne zajednice, opstajući na zemlji, poput [[Manastir Velika Lavra|manastira Velika Lavra]] na [[Sveta gora|Svetoj gori]], kojeg je car [[Nikifor II Foka]] osnovao 963. godine za svog prijatelja igumana [[Atanasije Atonski|Atanasija Atonskog]]. Manastir cvjeta do danas, čuvajući netaknut veći dio svog srednjovjekovnog blaga, [[Iluminacija|iluminiranih rukopisa]] i ikona. S druge strane, u gradovima su manastiri vršili važne javne i društvene uloge: vodili škole, bolnice, sirotišta i domove za starije osobe. Monasi su imali vodeću ulogu u teološkom razvoju, održavanju tradicije slikanja ikona i uopšte u oblikovanju pobožnosti i bizantijske religiozne prakse.<ref name="GOB"/>
== Bizantijsko pravo ==
[[Datoteka:CorpusIurisCivilis.jpg|thumb|200px|desno|Justinijanov zakonik iz 1583. godine]]
{{Glavni|Bizantijsko pravo}}
Bizantskoj administraciji pogodovalo je uređeno poštovanje zakona, naslijeđeno od Rima, a efikasnost [[Vlada|vlade]] dokazana je organizacijom pravosuđa. Poznavanje prava smatrano je važnim za svakog carskog službenika, pa je postojalo više [[Pravo|pravnih]] škola.
[[Car]] je bio "vrhovni sudija", niži od njega su bili provincijski sudovi i kvestori u [[Carigrad]]u, gdje je zasjedao i vrhovni parnični sud od 12 sudija. Parnica je, naime, bila jedan od malog broja prihvatljivih razloga za posjetu Carigradu.
Crkveni sudovi postepeno proširuju svoju nadležnost, dok pod [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijama]] nisu preuzeli cjelokupnu jurisdikciju nad kršćanskim stanovništvom.
Kazne za krivična djela bile su novčane ili konfiskacija imovine ili sakaćenje, koje se smatrala humanijom zamjenom za smrtnu kaznu. Zatvor je bio skup i nereproduktivan za državu i praktično je nepoznat, pa je korišten samo dok okrivljeni čekaju na suđenje. U Bizantu je car bio izvor prava, ali je pravo bilo iznda njega. Da bi se pravo poštovalo, nužno je da bude pažljivo i jasno kodificirano.
== Umjetnost ==
{{Glavni|Bizantijska umjetnost}}
== Također pogledajte ==
* [[Osmanlijsko Carstvo]]
== Reference ==
{{refspisak}}
== Dodatna literatura ==
* Mustafa Imamović, ''Predavanja iz opće historije prava i političkih institucija'', [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], Sarajevo, 2005.
* Raifa Festić, ''Opća historija države i prava'', Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1998.
* Georgije Ostrogorski, ''Istorija Vizantije'', Izdavačko preduzeće Srbije "Prosveta", Beograd, 1947.
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Byzantine Empire}}
* [https://www.youtube.com/playlist?list=PLG6HMr6sRAxnrj_vhUfJXtXvsKzBrR7XQ Bizantijski svijet (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)]
* [https://www.youtube.com/playlist?list=PLxbMnBfiy6iEfmHb_uq4jaMBlaSanaZph 313. (1700 godina slobode hrišćanstva), RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal]
* [https://www.youtube.com/watch?v=1WmmjzBIdMw Putevi rimskih imperatora: Otkrivanje metropole Ilirika (RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal)]
* [https://www.youtube.com/playlist?list=PLxbMnBfiy6iHowQFv2rhSwh1ptyhmEpVc Balkan (RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal)]
{{Imperije}}
[[Kategorija:Bizantijsko carstvo]]
[[Kategorija:Historija]]
[[Kategorija:Carstva]]
[[Kategorija:Historija Evrope]]
[[Kategorija:Historija Turske]]
[[Kategorija:Srednji vijek]]
182xga8swpknpbczgxdb0o3qgfy4ywx
Bjelančevine
0
21020
3427731
3424172
2022-08-12T19:07:21Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvoren predložak)
wikitext
text/x-wiki
[[File:Argonne's Midwest Center for Structural Genomics deposits 1,000th protein structure.jpg|Ilustracija prostorne strukture proteina (Midwest Center for Structural Genomics)|thumb|320px]]
[[File:Myoglobin.png|thumb|right|320px|3D struktura [[protein]]a mioglobina
pokazuje tirkizne alfa helikse. <br>Ovo je prvi protein čija je struktura razjašnjena putem [[X-zraci|X-kristalografije]].<br>
Desno od centra među namotajima je proteinska [[hem]] grupa (prikazano u sivoj boji) s molekulom vezanog [[kisik]]a (crvena).]]
'''Bjelančevine''' ili '''proteini''' su [[makromolekula|makromolekule]] (''macro''=mnogo, više; ''moliculis''=sićušan, mali;) koje su nastale međusobnim spajanjem [[aminokiselina]]. Dogovoreno je da se spojevi koji broje manje od 50 aminokiselina u niz nazivaju [[polipeptidi]], a da se makromolekule sa preko 50 aminokiselina nazivaju proteini. Bjelančevine su vrlo važni sastavni dijelovi svakog [[organizam|organizma]], jer čine neke strukture i supastance koje su neophodne za [[život]]. Bjelančevine se dijele na proste (proteine) i složene bjelančevine (proteide). Složene bjelančevine (proteidi) , osim proteinskog dijela imaju i prostetičku grupu. Prema hemijskom sastavu prostetičke grupe izvršena je podjela složenih bjelančevina na : nukleoproteide, hromoproteide, glikoproteide, fosfoproteide i lipoproteide.<ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.</ref>
== Pregled==
Sinteza bjelančevina se dešava u ćelijama živih organizama, na specifičnim tjelašcima u ćeliji nazvanim [[ribosom]]i. Svaki [[protein]] ima svoj tačan niz [[aminokiselina]], a informacija o njegovoj sintezi i osobenostima se nalazi unutar [[DNK]] organizma koji se posmatra. U [[DNK]] se nalazi specifičan kod koji definiše raspored i broj [[aminokiselina]] koje čine jedan protein. Promjenom redoslijeda samo jedne karike u lancu nastaće nova bjelančevina, potpuno novih osobina.<ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London, {{ISBN|0-674-30775-5}}, {{ISBN|0-674-30776-3}}.</ref>
Dakle, za neku specifičnu vrstu živog bića, osnovno je odabrati redosljed karika (aminokiselina) u lancu [[bjelančevina]], kao i pravu smjesu za tu vrstu specifičnih bjelančevina. Tu zadaću ima [[DNK]]. Proteini, pored [[aminokiselina]], mogu sadržavati i neke druge organske i neorganske materije npr. šećere - glikoproiteini, fosforne derivate - fosfoproteini, masti-lipoproteini. Svaka aminokiselina ima svoj amino i karboksilni dio, pa u spoju dvije ili više aminokiselina vežu se amino (-NH<sub>2</sub>) grupa jedne sa karboksilnom -(COOH) grupom druge aminokiseline i time nastaje [[hemijska veza]] nazvana [[peptidna veza]] -CO-NH-.
Sinteza proteina se odvija u kontinuiranom procesu koji ima nekoliko faza.
*'''Inicijacija''' je početna faza sinteze proteina, u kojoj počinje transkripcija [[genetička informacija|genetičke informacije]], uz katalitičko posredovanje odgovarajućih [[enzim]]a. Tada enzim specifični [[antikodon]] iRNK prepoznaje komplementarni [[kodon]] na informacijskoj RNK i ugrađuje prvu aminokiselinu u buduči polipeptidni lanac.
*'''Elongacija''' je faza u kojoj se produžava lanac ugrađenih aminokiselina, zahvaljujući očitavanjem narednih [[triplet]]a u [[iRNK]]. Elongacija traje sve dotle dok se ne realizira kompletni redoslijed aminokiselina koje su kodirane [[genetička informacija|genetičkom informacijom]] specifične iRNk, kao komplementarnom kopijom jednog polulanca odgovarajućeg [[genski lokus|lokusa]].
*'''Terminacija''' molekule proteina nastaje nakon što iRNK ne realizira kodiranje posljednje aminokiseline u specifičnom polipeptidnom lancu ([[protein]]u).
== Struktura ==
Struktura bjelančevina je veoma složena i podijeljena je na nekoliko nivoa: primarna, sekundarna, tercijarna i kvaternerna struktura.
* Primarna struktura proteina podrazumijeva redoslijed vezanja aminokiselina u peptidnom lancu.
* Sekundarna struktura predstavlja izgled proteinskog lanca u prostoru (npr alfa heliks). Za nju je odgovorna [[vodikova veza]].
* Kod mnogih bjelančevina dolazi do interakcija raznih funkcionalnih grupa u ostacima aminokiselina. To vodi do daljeg uvijanja, savijanja i zbijanja lanaca i takva trodimenzionalna struktura se zove tercijarna struktura. Zavisno od tercijarne strukture, proteini se dijele na ''fibrilarne'' i ''globularne''. Fibrilarni proteini imaju vlaknastu strukturu i teško se otapaju u vodi. Globularni proteini imaju zbijenu strukturu loptastog oblika. Otapaju se u vodi i, zbog veličine molekula, formiraju [[koloidi|koloide]].
* Udruživanjem više proteina u veće agregate nastaje proteinski kompleks koji predstavlja kvaternernu strukturu.
==Historija i etimologija==
{{Također pogledajte|Historija molekularne biologije}}
Kao posebnu klasu bioloških molekula, proteine su prepoznali [[Antoine François, comte de Fourcroy|Antoine Fourcroy]] i drugi, u osamnaestom stoljeću, koji su ih razlikovali po sposobnosti molekula da [[koagulacija|koaguliraju]] ili [[flokulacija|flokuliraju]] pod tretmanima toplotom ili kiselinom.<ref>Thomas Burr Osborne (1909): [https://archive.org/details/vegetableprotein00osbouoft The Vegetable Proteins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160322224726/https://archive.org/details/vegetableprotein00osbouoft |date=22. 3. 2016 }}, History pp 1 to 6, from archive.org</ref> Najpoznatiji primjeri toga vremena uključivali su [[albumin]] iz [[bjelance|bjelanjka]], krvni [[krvni serum|serumski]] albumin, [[fibrin]] i pšenični [[gluten]].
Proteine je prvi opisao holandski hemičar [[Gerardus Johannes Mulder]], a imenovao ih je švedski hemičar [[Jöns Jacob Berzelius]] 1838.<ref name="Mulder1938">{{cite journal | vauthors = Mulder GJ | year = 1838 | url = https://archive.org/stream/bulletindesscien00leyd#page/104/mode/2up | title = Sur la composition de quelques substances animales | journal = Bulletin des Sciences Physiques et Naturelles en Néerlande | pages = 104 }}</ref><ref name="Hartley">{{cite journal | first = Hartley | last = Harold | name-list-style = vanc | year = 1951 | title = Origin of the Word 'Protein.' | journal = Nature | volume = 168 | issue = 4267| pages = 244 | doi = 10.1038/168244a0 | pmid = 14875059 | bibcode = 1951Natur.168..244H | s2cid = 4271525 | doi-access = free }}</ref> Mulder je izvršio [[elementarna analiza|elementarnu analizu]] uobičajenih proteina i otkrio da skoro svi proteini imaju istu [[empirijska formula|empirijsku formulu]],C<sub>400</sub>H<sub>620</sub>N<sub>100</sub>O<sub>120</sub>P<sub>1</sub>S<sub>1</sub>.<ref name=Perrett2007/> Došao je do pogrešnog zaključka da bi oni mogli biti sastavljeni od jednog tipa (veoma velikih) molekula. Termin ''protein'' za opis ovih molekula predložio je Mulderov saradnik Berzelius; izveden je iz [[grčki jezik|grčke]] riječi πρώτειος – ''proteios'', što znači primarni,<ref>''New Oxford Dictionary of English''</ref> "na čelu" ili "stoji ispred",<ref name=Reynolds2003/> + ''[[sufiks]]-in''. Mulder je nastavio da identifikuje proizvode razgradnje proteina kao što je [[aminokiselina]] [[leucin]] za koji je pronašao (skoro tačnu) molekulsku težinu od 131 [[jedinica atomske mase|Da]].<ref name=Perrett2007/> Prije termina "protein", korišteni su drugi nazivi, poput "albumini" ili "albuminski materijali" ("Eiweisskörper", na njemačkom).<ref>Reynolds and Tanford (2003).</ref>
Rani nutricionisti kao što je njemački [[Carl von Voit]] vjerovali su da je protein najvažniji nutrijent za održavanje strukture tijela, jer se općenito vjerovalo da "meso čini meso".<ref name=Bischoff1860/> [[Karl Heinrich Ritthausen]] proširio je poznate oblike proteina identifikacijom [[glutaminska kiselina|glutaminske kiseline]]. Na Poljoprivrednoj eksperimentalnoj stanici u [[Conekticut]]u detaljan pregled biljnih proteina sastavio je [[Thomas Burr Osborne]]. Radeći sa [[Lafayette Mendel]] i primjenom [[Liebigov zakon minimuma|Liebigovog zakona minimuma]] u hranjenju [[laboratorijski miš|laboratorijskih miševa]], ustanovljene su nutritivno [[esencijalne aminokiseline]]. Rad je nastavio i komunicirao [[William Cumming Rose]]. Razumijevanje proteina kao [[polipeptid]]a došli su [[Franz Hofmeister]] i [[Hermann Emil Fischer]] u 1902.<ref>{{cite web|url=http://www.encyclopedia.com/science/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/hofmeister-franz|title=Hofmeister, Franz|publisher=encyclopedia.com|access-date=4. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170405073423/http://www.encyclopedia.com/science/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/hofmeister-franz|archive-date=5. 4. 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.britannica.com/science/protein/Conformation-of-proteins-in-interfaces#ref593795|title=Protein, section: Classification of protein|publisher=britannica.com|access-date=4. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170404225132/https://www.britannica.com/science/protein/Conformation-of-proteins-in-interfaces#ref593795|archive-date=4. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Centralna uloga proteina kao [[enzim]]a u živim organizmima nije bila u potpunosti cijenjena sve do 1926. godine, kada je [[James B. Sumner]] pokazao da je enzim [[ureaza]] u stvari protein.<ref name=Sumner1926/>
Poteškoće u pročišćavanju proteina u velikim količinama učinile su ih veoma teškim za proučavanje ranim proteinskim biohemičarima. Stoga su se rane studije fokusirale na proteine koji se mogu pročistiti u velikim količinama, naprimjer, [[krv]], bjelance, razni [[toksin]]i i probavne/metabolički enzimi dobiveni iz klaonica. Tokom 1950-ih, [[Armour and Company|Armour Hot Dog Co.]] je pročistio 1 kg čiste goveđe [[pankreas]]ne [[ribonukleaza A|ribonukleaze A]] i učinio je slobodno dostupnom naučnicima; ovaj gest pomogao je ribonukleazi A da postane glavna meta biohemijskih studija u narednim decenijama.<ref name=Perrett2007/>
[[Linus Pauling]] je zaslužan za uspješno predviđanje [[sekundarna struktura|sekundarne strukture]] regularnih proteina, zasnovane na [[vodikova veza|vodikovim vezama]], ideji koju je prvi iznio [[William Astbury]] 1933.<ref name= Pauling1951/> Kasniji rad [[Walter Kauzmann|Waltera Kauzmanna]] o [[Denaturacija (biohemija)|denaturaciji]],<ref name=Kauzmann1956/><ref name=Kauzmann1959/><ref name=Kalman1955/> zasnovano dijelom na prethodnim studijama [[Kaj Ulrik Linderstrøm-Lang|Kaja Linderstrøm-Langa]],<ref name=Kalman1955/> doprinijelo je razumijevanju [[savijanje proteina|svijanja proteina]] i strukture posredovane [[hidrofobno jezgro|hidrofobnim interakcijama]].
Prvi protein koji je [[sekvenciranje proteina|sekvenciran]] bio je [[insulin]], što je uradio [[Frederick Sanger]], 1949. Sanger je ispravno odredio aminokiselinsku sekvencu insulina, čime je konačno pokazao da se proteini sastoje od linearnih polimera [[aminokiselina]], a ne razgranatih lanaca, [[koloid]]aili [[citosol]]a.<ref name=Sanger1949/> Za ovo dostignuće Dobio je [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]], 1958.<ref name="Lecture 1958"/>
[[Slika:KendrewMyoglobin.jpg|thumb|upright=1.15|[[John Kendrew]] sa modelom [[mioglobin]]a u toku]]
Sa razvojem [[rendgenska kristalografija|rendgenske kristalografije]], postalo je moguće sekvencirati proteinske strukture.<ref name="Stoddart">{{cite journal |last1=Stoddart |first1=Charlotte |title=Structural biology: How proteins got their close-up |journal=Knowable Magazine |date=1. 3. 2022 |doi=10.1146/knowable-022822-1|doi-access=free |url=https://knowablemagazine.org/article/living-world/2022/structural-biology-how-proteins-got-their-closeup |access-date=25. 3. 2022}}</ref> Prve [[struktura proteina|strukture proteina]] koje je trebalo riješiti su [[hemoglobin]], što je uradio [[Max Perutz]], a [[John Kendrew|Sir John Cowdery Kendrew]], [[mioglobin]]a, 1958.<ref name=Muirhead1963/><ref name=Kendrew1958/> Upotreba računara i povećanje računarske snage također su podržali sekvenciranje složenih proteina. Godine 1999. [[Roger Kornberg]] je uspio da sekvencira veoma složenu strukturu [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]], koristeći rendgenske zrake visokog intenziteta iz [[sinhrotron]]a.<ref name="Stoddart"/>
Od tada je razvijena [[krio-elektronska mikroskopija]] velikih [[Makromolekularni sklop|makromolekulskih sklopova]].<ref name=Kalman1955/>. Cryo-EM koristi uzorke proteina koji su zamrznuti, a ne kristale, i [[elektronska mikroskopija|snopove elektrona]], umjesto rendgenskih zraka. Prouzrokuje manje štete na uzorku, omogućavajući da se dobije više informacija i analiziraju veće strukture. Računarsko [[predviđanje strukture proteina]] malih proteina [[strukturni domen|domena]]<ref name=Kalman1955/> je također pomogao istraživačima da pristupe rezoluciji proteinskih struktura na atomskom nivou. Od 2017., [[proteinska banka podataka]] ima preko 126.060 struktura proteina atomske rezolucije.<ref name="urlRCSB Protein Data Bank"/>
== Broj proteina kodiranih u genomima ==
Broj proteina kodiranih u [[genom]]u otprilike odgovara broju [[gen]]a (iako može postojati značajan broj gena koji kodiraju [[RNK]] proteina, npr. [[ribosomna RNK|ribosomske RNK]]). [[Virusi]] tipski kodiraju nekoliko do nekoliko stotina proteina, [[Archaea]] i [[bakterije]] nekoliko stotina do nekoliko hiljada, dok [[eukarioti]] tipski kodiraju nekoliko hiljada do desetina hiljada proteina (pogledajte [[veličina genoma]] za listu primjera).
==Biohemija==
[[Slika:Peptide-Figure-Revised.png|thumb|upright=1.35| Hemijska struktura peptidne veze (dolje) i trodimenzijska struktura peptidne veze između [[alanin]]a i susjedne aminokiseline (vrh/umetak). Sama veza je napravljena od [[CHON]] elemenata.]]
[[slika:Peptide group resonance.png|thumb|upright=1.35|[[Rezonancija (hemija)|Rezonantne]] strukture [[peptidne veze]] koja povezuje pojedinačne aminokiseline u proteinski [[polimer]]]]
{{Glavni|Biohemija|Aminokiselina|Peptidna veza}}
Većina proteina sastoji se od linearnih [[polimer]]a, izgrađenih od niza do 20 različitih [[hiralnost (hemija)#U biohemiji|<small>L</small>-α-]] aminokiselina. Sve [[proteinogene aminokiseline]] imaju zajedničke strukturne karakteristike, uključujući [[alfa ugljik|α-ugljik]] na koji su [[hemijska veza|vezane]] [[amino]] grupa, [[karboksil]] grupa i varijabilni [[bočni lanac]]. Samo [[prolin]] se razlikuje od ove osnovne strukture jer sadrži neobičan prsten za aminsku grupu [[N-kraj]]a, koji tjera CO–NH amidni dio u fiksnu konformaciju.<ref name=Nelson2005/> Bočni lanci standardne aminokiseline, detaljno navedene u [[lista standardnih aminokiseline|listi standardnih aminokiselina]], imaju veliki izbor hemijskih struktura i svojstava; to je kombinovani efekat svih bočnih lanaca aminokiselina u proteinu koji na kraju određuje njegovu trodimenzijsku strukturu i njegovu hemijsku reaktivnost.<ref name=Gutteridge2005/>
Aminokiseline u polipeptidnom lancu povezane su [[peptidna veza|peptidnom vezom]]. Kada se jednom poveže u proteinski lanac, pojedinačna aminokiselina naziva se „ostatak“, a povezani niz atoma [[ugljik]]a, [[dušik]]a i [[kisik]]a poznati su kao „glavni lanac“ ili „proteinska kičma“.<ref name = "Murray_2006" />{{rp|19}}
Peptidna veza ima dva [[rezonanca (hemija)|rezonantna]] oblika koji doprinose nekom karakteru [[dvostruka veza|dvostruke veze]] i inhibiraju rotaciju oko svoje ose, tako da su alfa-ugljici otprilike [[planarnost|komplanarni]]. Druga dva [[diedarni ugao|diedarna ugla]] u peptidnoj vezi određuju lokalni oblik koji preuzima proteinska kičma.<ref name = "Murray_2006" />{{rp|31}} Kraj sa slobodnom amino grupom poznat je kao [[N-kraj]] ili amino terminus, dok je kraj proteina sa slobodnom karboksilnom grupom poznat kao [[C-kraj]] ili karboksi kraj (sekvenca proteina je napisana od N-terminusa do C-terminus, s lijeva na desno).
Riječi ''protein'', ''polipeptid'' i ''[[peptid]]'' su malo dvosmislene i mogu se preklapati u značenju. "Protein" se općenito koristi za označavanje kompletne biološke molekule u stabilnoj [[tercijarna struktura|konformaciji]], dok je "peptid" općenito rezerviran za kratke oligomere aminokiselina kojima često nedostaje stabilna 3D struktura. Ali granica između njih dvoje nije dobro definirana i obično je blizu 20-30 ostataka.<ref name=Lodish2004/> ''Polipeptid'' se može odnositi na bilo koji pojedinačni linearni lanac aminokiselina, obično bez obzira na dužinu, ali često implicira odsustvo definirane [[tercijarna struktura|konformacije]].
===Interakcije===
Proteini mogu komunicirati s mnogim tipovima molekula, uključujući [[interakcija protein-protein|sa drugim proteinima]], [[interakcija protein-lipid|lipidima]], [[interakcija protein-ugljikohidrat|ugljikohidratima]] i [[Interakcija protein-DNK|sa DNK]].<ref name = "Murray_2006">{{cite book | vauthors = Murray RF, Harper HW, Granner DK, Mayes PA, Rodwell VW |title=Harper's Illustrated Biochemistry |publisher=Lange Medical Books/McGraw-Hill |location=New York |year=2006 |isbn=978-0-07-146197-9}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ardejani MS, Powers ET, Kelly JW | title = Using Cooperatively Folded Peptides To Measure Interaction Energies and Conformational Propensities | journal = Accounts of Chemical Research | volume = 50 | issue = 8 | pages = 1875–1882 | date = august 2017 | pmid = 28723063 | pmc = 5584629 | doi = 10.1021/acs.accounts.7b00195 }}</ref><ref name = "Brandon_1999">{{cite book |vauthors=Branden C, Tooze J |title=Introduction to Protein Structure |publisher=Garland Pub |location=New York |year=1999 |isbn=978-0-8153-2305-1}}</ref><ref name = "Van_Holde_1996">{{cite book |vauthors=Van Holde KE, Mathews CK |title=Biochemistry |publisher=Benjamin/Cummings Pub. Co., Inc |location=Menlo Park, California |year=1996 |isbn=978-0-8053-3931-4 |url=https://archive.org/details/biochemistry00math }}</ref>
=== Zastupljenost u ćelijama ===
Procijenjeno je da prosječne [[bakterije]] sadrže oko dva miliona proteina po ćeliji (npr. ''[[Escherichia coli]]'' i ''[[Staphylococcus aureus]]''). Manje bakterije, kao što su ''[[Mycoplasma]]'' ili ''[[Spirochaeta]]'' sadrže manje molekula, reda veličine od 50.000 do jedan milion. Nasuprot tome, [[eukarioti|eukariotske]] ćelije su veće i stoga sadrže mnogo više proteina. Naprimjer, procjenjuje se da ćelije kvasca ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' sadrže oko 50 miliona proteina i [[ljudi|ljudske]] ćelije reda veličine 1–3 milijarde.<ref>{{cite journal | vauthors = Milo R | title = What is the total number of protein molecules per cell volume? A call to rethink some published values | journal = BioEssays | volume = 35 | issue = 12 | pages = 1050–55 | date = decembar 2013 | pmid = 24114984 | pmc = 3910158 | doi = 10.1002/bies.201300066 }}</ref> Koncentracija pojedinačnih kopija proteina kreće se od nekoliko molekula do 20 miliona po ćeliji.<ref name="pmid22068332">{{cite journal | vauthors = Beck M, Schmidt A, Malmstroem J, Claassen M, Ori A, Szymborska A, Herzog F, Rinner O, Ellenberg J, Aebersold R | title = The quantitative proteome of a human cell line | journal = Molecular Systems Biology | volume = 7 | pages = 549 | date = novembar 2011 | pmid = 22068332 | pmc = 3261713 | doi = 10.1038/msb.2011.82 }}</ref> Nisu svi geni koji kodiraju proteine izraženi u većini ćelija i njihov broj zavisi od, naprimer, tipa ćelije i spoljašnjih podražaja. Naprimjer, od oko 20.000 proteina koje kodira ljudski [[genom]], samo 6.000 je otkriveno u [[limfoblast]]oidnim ćelijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Wu L, Candille SI, Choi Y, Xie D, Jiang L, Li-Pook-Than J, Tang H, Snyder M | title = Variation and genetic control of protein abundance in humans | journal = Nature | volume = 499 | issue = 7456 | pages = 79–82 | date = juli 2013 | pmid = 23676674 | pmc = 3789121 | doi = 10.1038/nature12223 | bibcode = 2013Natur.499...79W }}</ref>
==Sinteza==
===Biosinteza===
[[slika:Ribosome mRNA translation en.svg|thumb| [[Ribosom]] proizvodi protein koristeći [[iRNK]] kao šablon]]
[[slika:Genetic code.svg|thumb| [[DNK]] sekvenca gena [[genetički kod|kodira]] sekvencu aminokiselina proteina]]
{{glavni|Biosinteza proteina}}
Proteini se sastavljaju od aminokiselina, koristeći informacije kodirane u genima. Svaki protein ima svoju jedinstvenu sekvencu aminokiselina koja je specificirana [[nukleotid]]nom sekvencom gena koji kodira ovaj protein. [[Genetički kod]] je skup skupova od tri nukleotida koji se nazivaju [[kodon]]i i svaka kombinacija od tri nukleotida označava aminokiselinu, na primjer AUG ([[adenin]]–[[uracil]]–[[guanin]]) je šifra za [[metionin]]. Pošto [[DNK]] sadrži četiri nukleotida, ukupan broj mogućih kodona je 64; dakle, postoji određena redundantnost u genetičkom kodu, sa nekim aminokiselinama specificiranim sa više od jednog kodona.<ref name = "Van_Holde_1996"/>{{rp|1002–42}} Geni kodirani u DNK su prvi [[transkripcija (genetika)|transkribovani]] u pre[[iRNK]] (iRNK) proteinima kao što je [[RNK polimeraza]]. Većina organizama zatim obrađuje pre-iRNK (također poznatu kao ''[[primarni transkript]]'') koristeći različite oblike [[Posttranskripcijska modifikacija|posttranslacijskih modifikacija]] kako bi formirali zrelu iRNK, koja se zatim koristi kao šablon za sintezu proteina u [[ribosom]]ima. Kod [[prokariot]]a, iRNK može se koristiti ili čim se proizvede, ili može biti vezana ribosomom nakon što se udalji od [[nukleoid]]a. Nasuprot tome, [[eukarioti]] stvaraju iRNK u [[ćelijsko jedro|ćelijskom jedru]], a zatim [[translokacija proteina|translociraju]] je preko [[jedarna membrana|jedarne membrane]] u [[citoplazma|citoplazmu]], gdje se tada odvija [[biosinteza proteina|sinteza proteina]]. Brzina sinteze proteina je veća kod prokariota nego kod eukariota i može doseći do 20 aminokiselina u sekundi.<ref name=Pain2000/> Proces sintetizacije proteina iz iRNK šablona poznat je kao [[translacija (genetika)|translacija]]. iRNK se učitava na ribosom i čita tri nukleotida u isto vrijeme, tako što se svaki [[kodon]] uparuje s njegovim [[bazni par|baznim parom]] [[antikodon]]a koji se nalazi na molekuli [[tRNK]], koja nosi odgovarajuću aminokiselinu na kodon koji prepoznaje. [[Enzim]] [[aminoacil tRNK sintetaza]] "puni" molekule tRNK ispravnim aminokiselinama. Polipeptid koji raste često se naziva "nastajući lanac". Proteini se uvijek biosintetiziraju od [[N-kraj]]a do [[C-kraj]]a.<ref name = "Van_Holde_1996" />{{rp|1002–42}}
Veličina sintetiziranog proteina može se mjeriti brojem aminokiselina koje sadrži i njegovom ukupnom [[molekularna masa|molekulskom masom]], koja se obično iskazuje u jedinicama ''daltona'' (sinonim za [[jedinica atomske mase]]), ili jedinica derivata kilodalton (kDa). Prosječna veličina proteina raste od arheja preko bakterija do eukariota (283, 311, 438, odnosno 31, 34, 49 kDa ostataka) zbog većeg broja [[proteinski domen|proteinskih domena]] koji čine proteine u višim organizmima.<ref name="Kozlowski2016">{{cite journal|vauthors=Kozlowski LP|date=januar 2017|title=Proteome-pI: proteome isoelectric point database|journal=Nucleic Acids Research|volume=45|issue=D1|pages=D1112–D1116|doi=10.1093/nar/gkw978|pmc=5210655|pmid=27789699}}</ref> Naprimjer, [[kvasac|kvaščevi]] proteini su u prosjeku dugi 466 aminokiselina i 53 kDa u masi.<ref name=Lodish2004/> Najveći poznati proteini su [[titin]]i, komponenta [[mišić]]ne [[sarkomere]], sa molekulskom masom od skoro 3.000 kDa i ukupnom dužinom od skoro 27.000 aminokiselina.<ref name=Fulton1991/>
===Hemijska sinteza===
{{glavni|Sinteza peptida}}
Kratki proteini se takođe mogu sintetizirati hemijski pomoću porodice metoda poznatih kao [[sinteza peptida]], koje se oslanjaju na [[organska sinteza|organsku sintezu]], tehnike kao što je [[hemijska ligacija]] za proizvodnju peptida u velikom prinosu.<ref name= Bruckdorfer2004/> Hemijska sinteza omogućava uvođenje neprirodnih aminokiselina u polipeptidne lance, kao što je vezivanje [[lluorescencija|fluorescentnih]] sondi na bočne lance aminokiselina.<ref name=Schwarzer2005/> Ovi metodi su korisni u [[biohemija|biohemijskim]] i [[citologija|citološkoj]] aboratoriji, iako općenito nisu za komercijalne primjene. Hemijska sinteza je neefikasna za polipeptide duže od oko 300 aminokiselina, a sintetirani proteini možda neće lakko preuzeti svoju nativnu [[tercijarna struktura|tercijarnu strukturu]]. Većina metoda hemijske sinteze ide od C– do [[N-kraj]]a, suprotno biološkoj reakciji.<ref name=Kent2009/>
==Struktura==
[[slika:Chaperonin 1AON.png|thumb|right|upright=1.35| Kristalna struktura [[šaperonin]]a, ogromnog proteinskog kompleksa. Istaknuta je jedna proteinska podjedinica. Šaperonini pomažu savijanju proteina.]]
[[slika:Proteinviews-1tim.png|thumb|upright=1.35| Tri moguća prikaza trodimenzijske strukture proteina trioza [[fosfat]]-[[izomeraza]].<br> '''Lijevo''': Reprezentacija svih atoma obojena tipom atoma. <br>'''Sredina:''' Pojednostavljeni prikaz koji ilustruje konformaciju okosnice, obojen sekundarnom strukturom. <br>'''Desno''': Prikaz površine pristupačne rastvaraču obojen tipom ostatka (kiseli ostaci crveni, osnovni ostaci plavi, polarni ostaci zeleni, nepolarni ostaci bijeli).]]
{{glavni|Struktura proteina}}
{{Također pogledajte|Predviđanje strukture proteina}}
Većina proteina [[savijanje proteina|savija se]] u jedinstvene 3D strukture. Oblik u koji se protein prirodno savija poznat je kao njegova [[nativna konformacija]].<ref name = "Murray_2006" />{{rp|36}} Iako se mnogi proteini mogu savijati bez pomoći, jednostavno po hemijskim svojstvima njihovih aminokiselina, druge zahtijevaju pomoć molekulskih [[šaperon]]a da se preklope u svoja nativna stanja.<ref name = "Murray_2006" />{{rp|37}} Biohemičari često govore o četiri različita aspekta struktura proteina:<ref name="Murray_2006"/>{{rp|30–34}}
* ''[[Primarna struktura]]'': [[peptidna sekvenca|aminokiselinska sekvenca]]. Protein je [[poliamid]].
* ''[[Sekundarna struktura]]'': lokalne strukture koje se redovno ponavljaju stabilizovane [[vodikova veza|vodikovim vezama]]. Najčešći primjeri su [[alfa heliks|α-heliks]], [[beta list|β-list]] i [[okret (biohemija)|okretanje]]. Budući da su sekundarne strukture lokalne, mnoge regije različite sekundarne strukture mogu biti prisutne u istoj proteinskoj molekuli.
* ''[[Tercijarna struktura]]'': ukupni oblik jedne proteinske molekule; prostorni odnos sekundarnih struktura jedne prema drugoj. Tercijarna struktura se općenito stabilizuje nelokalnim interakcijama, najčešće formiranjem [[hidrofobno jezgro|hidrofobnog jezgra]], ali i preko [[Soni most (protein)|slanih mostova]], vodikove veze, [[disulfidne veze]] i čak i [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskih modifikacija]]. Termin "tercijarna struktura" koristi se često kao sinonim za termin "nabor". Tercijarna struktura je ono što kontrolira osnovnu funkciju proteina.
* ''[[Kvaternarna struktura]]'': struktura formirana od nekoliko proteinskih molekula (polipeptidnih lanaca), obično nazvanih ''[[proteinske podjedinice]]'' u ovom kontekstu, koje funkcionišu kao jedan [[proteinski kompleks]].
* ''[[Kvinarna struktura proteina|Kvinarna struktura]]'': potpisi površine proteina koji organizuju pretrpanu ćelijsku unutrašnjost. Kvinarna struktura ovisi o prolaznim, ali bitnim, makromolekulskim interakcijama koje se javljaju unutar živih ćelija.
Proteini nisu u potpunosti krute molekule. Pored ovih nivoa strukture, proteini se mogu prebacivati između nekoliko povezanih struktura dok obavljaju svoje funkcije. U kontekstu ovih funkcionalnih preuređivanja, ove tercijarne ili kvartarnarne strukture se obično nazivaju ''[[hemijska konformacija|konformacije]]'', a prijelazi između njih se nazivaju "konformacijske promjene". Takve promjene često su izazvane vezivanjem molekula [[Supstrat (biohemija)|supstrata]] do [[aktivno mjesto|aktivnog mjesta]] enzima, ili fizičkog regiona proteina koji učestvuje u hemijskoj katalizi. U rastvoru, proteini takođe prolaze kroz varijacije u strukturi usljed termičkih vibracija i sudara sa drugim molekulama.<ref name="Van_Holde_1996"/>{{rp|368–75}}
[[slika:Protein composite.png|thumb|upright=1.35| Molekulska površina nekoliko proteina koja pokazuje njihove uporedne veličine. S lijeva na desno su: [[imunoglobulin G]] (IgG, [[antitijelo]]), [[hemoglobin]], [[insulin]] (hormon), [[adenilat-kinaza]] ([[enzim]]), i [[glutamin-sintetaza]] (enzim).]]
Proteini se mogu neformalno podijeliti u tri glavne klase, koje su u korelaciji sa tipskim tercijarnim strukturama: [[globulasti protein]]i, [[vlaknasti protein]]i, i [[membranski protein]]i. Gotovo svi globulasti proteini su [[rastvor|topivi]] i mnogi su [[enzim]]i. Vlaknasti proteini su često strukturni, kao što je [[kolagen]], glavna komponenta [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]], ili [[keratin]], proteinska komponenta [[dlaka]] i [[nokti]]ju. Membranski proteini često služe kao [[receptor (biohemija)|receptori]] ili obezbjeđuju kanale za prolazak polarnih ili nabijenih molekula kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]].<ref name="Van_Holde_1996"/>{{rp|165–85 }}
Poseban slučaj intramolekulskih vodikovih veza unutar proteina, koji su slabo zaštićeni od napada vode i stoga promovišu vlastitu [[dehidracija|dehidraciju]], nazivaju se [[dehidron]]i.<ref name=Fernandez2003/>
=== Proteinski domeni ===
{{Glavni|Proteinski domen}}
Mnogi proteini sastoje se od nekoliko [[proteinski domen|proteinskih domena]], tj. segmenata proteina koji se savijaju u različite strukturne jedinice. Domeni obično također imaju specifične funkcije, kao što su [[enzim]]ske aktivnosti (npr. [[kinaza]]) ili služe kao moduli vezivanja (npr. [[SH3-domen]] vezuje se za sekvence bogate [[prolin]]om u drugim proteinima) .
=== Motiv sekvence ===
Kratke sekvence aminokiselina unutar proteina često djeluju kao mjesta prepoznavanja za druge proteine.<ref>{{cite journal | vauthors = Davey NE, Van Roey K, Weatheritt RJ, Toedt G, Uyar B, Altenberg B, Budd A, Diella F, Dinkel H, Gibson TJ | title = Attributes of short linear motifs | journal = Molecular BioSystems | volume = 8 | issue = 1 | pages = 268–81 | date = januar 2012 | doi = 10.1039/c1mb05231d | pmid = 21909575 }}</ref> Naprimjer, [[SH3 domen]] se obično vezuje za kratke PxxP motive (tj. dva [[prolin]]a [P], odvojena sa dvije nespecificirane [[aminokiseline]] [x], iako okolne aminokiseline mogu odrediti tačnu specifičnost vezivanja). Mnogi takvi motivi prikupljeni su u bazi podataka [[Eukaryotic Linear Motif resource|Eukaryotic Linear Motif]] (ELM).
==Ćelijske funkcije==
Proteini su glavni akteri unutar ćelije, za koje se kaže da izvršavaju funkcije određene informacijama kodiranim u genima.<ref name=Lodish2004/> Sa izuzetkom određenih tipova [[RNK]], većina drugih bioloških molekula je relativno inertnih elemenata na koje djeluju proteini. Proteini čine polovinu suhe težine ćelije ''[[Escherichia coli]]'', dok druge makromolekule kao što su [[DNK]] i [[RNK]] čine samo 3% odnosno 20%.<ref name="Voet">Voet D, Voet JG. (2004). ''Biochemistry'' Vol 1 3rd ed. Wiley: Hoboken, NJ.</ref> Skup proteina izraženih u određenoj ćeliji ili tipu ćelije poznat je kao njegov [[proteom]].
[[slika:Hexokinase ball and stick model, with substrates to scale copy.png|thumb|right| Enzim [[heksokinaza]] je prikazan kao konvencionalni molekulski model kuglice i štapa. Za skaliranje u gornjem desnom uglu su dva njegova supstrata, [[adenozin-trifosfat|ATP]] i [[glukoza]].]]
Glavna karakteristika proteina koja također omogućava njihov raznolik skup funkcija je njihova sposobnost da specifično i čvrsto vežu druge molekule. Područje proteina odgovornog za vezivanje drugog molekula poznato je kao [[mjesto vezivanja]] i često je udubljenje ili "džep" na površini molekula. Ova sposobnost vezivanja je posredovana tercijarnom strukturom proteina, koja definira džep za mjesto vezivanja, i hemijskim svojstvima bočnih lanaca okolnih aminokiselina. Vezivanje za proteine može biti izuzetno čvrsto i specifično; naprimjer, protein [[inhibitor ribonukleaze]] veže se za ljudski [[angiogenin]] sa subfemtomolarnom [[konstanta disocijacije|konstantom disocijacije]] (<10<sup>−15</sup> M) ali uopće ne veže na njegov homolog [[onkonaza]] [[vodozemac]]a (>1 M). Ekstremno male hemijske promene, kao što je dodavanje jedne metil grupe vezujućem partneru ponekad mogu biti dovoljne da se skoro eliminiše vezivanje; naprimjer, [[aminoacil tRNK sintetaza]] specifična za aminokiselinu [[valin]] diskriminira vrlo sličan [[bočni lanac]] aminokiseline [[izoleucin]].<ref name=Sankaranarayanan2001/>
Proteini se mogu vezati za druge proteine kao i za [[mala molekula|malomolekulske]] supstrate. Kada se proteini specifično vežu za druge kopije iste molekule, mogu se [[oligomer]]izirati i formirati u [[fibrile]]; ovaj proces se često dešava u strukturnim proteinima koji se sastoje od globulastih monomera koji se samopovezuju i formiraju kruta vlakna. [[Interakcije protein-protein]] također reguliraju enzimsku aktivnost, kontroliraju napredovanje kroz [[ćelijski ciklus]] i omogućavaju sklapanje velikih [[proteinski kompleks|proteinskih kompleksa]] koji izvode mnoge blisko povezane reakcije sa zajedničkom biološkom funkcijom . Proteini se također mogu vezati ili čak integrirati u ćelijske membrane. Sposobnost partnera u vezivanju da izazovu konformacijske promjene u proteinima omogućava izgradnju enormno složenih mreža [[ćelijska signalizacija|signalizacija]].<ref name ="Van_Holde_1996"/>{{rp|830–49}}
Kako su interakcije između proteina reverzibilne i u velikoj mjeri zavise od dostupnosti različitih grupa proteina partnera za formiranje agregata koji su sposobni da obavljaju diskretne skupove funkcija, proučavanje interakcija između specifičnih proteina je ključ za razumijevanje važnih aspekata ćelijske funkcije, i konačno svojstava koja razlikuju određene tipove ćelija.
===Enzimi===
{{glavni|Enzim}}
Najpoznatija uloga proteina u ćeliji je kao [[enzim]]a, koji [[kataliza|katalizuju]] hemijske reakcije. Enzimi su obično vrlo specifični i ubrzavaju samo jednu ili nekoliko hemijskih reakcija. Enzimi izvode većinu reakcija uključenih u [[metabolizam]], kao i manipulišu DNK u procesima kao što su [[DNK replikacija]], [[popravka DNK]] i [[transkripcija (genetika)|transkripcija]]. Neki enzimi djeluju na druge proteine kako bi dodali ili uklonili hemijske grupe u procesu poznatom kao [[posttranslacijska modifikacija]]. Poznato je da oko 4.000 reakcija kataliziraju enzimi.<ref name=EXPASY2000/> Ubrzanje brzine enzimske katalize je često enormno – čak 10<sup>17</sup>-puta povećanje brzine u odnosu na nekataliziranu reakciju u slučaju [[orotat-dekarboksilaza]] (78 miliona godina bez enzima, 18 milisekundi sa enzimom).<ref name=Radzicka1995/>
Vezane molekule i na koje djeluju enzimi nazivaju se [[Supstrat (biohemija)|supstrati]]. Iako se enzimi mogu sastojati od stotina aminokiselina, obično je samo mali dio ostataka koji dolazi u kontakt sa supstratom, a još manji dio – u prosjeku tri do četiri ostatka – koji su direktno uključeni u katalizu.<ref name="urlEBI"/> Područje enzima koji veže supstrat i sadrži katalitske ostatke poznato je kao [[aktivno mjesto]]. [[Dirigentni protein]]i su članovi klase proteina koji diktiraju [[stereohemija|stereohemijska]] svojstva spojeva sintetiziranih drugim enzimima.<ref name="Pickel 2013"/>
=== Ćelijska signalizacija i vezivanje liganda===
{{Također pogledajte|Interakcije glikan-protein}}
[[slika:Mouse cholera antibody.png|thumb|upright|[[Trakasti dijagram]] mišjeg antitijela protiv [[kolera|kolere]] koje veže [[ugljikohidrat]]ni [[antigen]]]]
Mnogi proteini uključeni su u proces [[čelijska signalizacija|ćelijske signalizacije]] i [[transdukcije signala]]. Neki proteini, kao što je [[insulin]], su vanćelijskii proteini koji prenose signal iz ćelije u kojoj su sintetizovani do drugih ćelija u udaljenim biološkim [[tkivo|tkivima]]. Drugi su [[membranski proteini]] koji djeluju kao [[receptor (biohemija)|receptori]]. čija je glavna funkcija vezati signalnu molekulu i izazvati biohemijski odgovor u ćeliji. Mnogi receptori imaju [[mjesto vezivanja]] izloženo na površini ćelije i efektorski domen unutar ćelije, koji može imati enzimsku aktivnost ili može biti podvrgnut [[konformacijska promjena|konformacijskoj promjeni]] koju detektuju drugi proteini unutar ćelije.<ref name="Brandon_1999"/>{{rp|251–81}}
[[Antitijela]] su proteinske komponente [[adaptivni imunski sistem|prilagodljivog imunskog sistema]] čija je glavna funkcija da vežu [[antigen]]e ili strane supstance u tijelu, i ciljaju ih za uništenje. Antitijela se mogu [[izlučivanje|izlučiti]] u vanćelijsko okruženje ili usidriti u membranama specijalizovanih [[B-ćelija]] poznatih kao [[citoplazma|plazmaćelije]]. Dok su enzimi ograničeni u svom afinitetu vezivanja za svoje supstrate neophodnošću sprovođenja njihove reakcije, antitijela nemaju takva ograničenja. Afinitet vezivanja antitijela za njegovu metu je izuzetno visok.<ref name ="Van_Holde_1996"/>{{rp|275–50}}
Mnogi transportni proteini [[ligand]]a vezuju određene [[mala molekula|male biomolekule]] i transportuju ih na druge lokacije u tijelu višećelijskog organizma. Ovi proteini moraju imati visok afinitet vezivanja kada je njihov [[ligand]] prisutan u visokim koncentracijama, ali također moraju oslobađati ligand kada je prisutan u niskim koncentracijama u ciljnom tkivu. Kanonski primjer proteina koji veže ligand je [[hemoglobin]], koji prenosi [[kisik]] iz [[pluća]] u druge organe i tkiva u svim [[kičmenjaci]]ma i ima bliske [[homolog]]e u svakom biološkom [[carstvo (biologija)|carstvu]].<ref name="Van_Holde_1996"/>{{rp|222–29}} [[Lektini]] su [[interakcije glikan-protein|proteini koji vezuju šećer]], vrlo specifični po svojim šećernim dijelovima. [[Lektini]] obično imaju ulogu u biološkim fenomenima [[Molekularno prepoznavanje|prepoznavanja]] koji uključuju ćelije i proteine.<ref name=Rudiger2000/> [[Receptor (biohemija)|Receptori]] i [[hormoni]] su visoko specifičnih vezujućih proteina.
[[Transmembranski protein]]i također mogu poslužiti kao transportni proteini liganda koji mijenjaju [[Polupropusna membrana|propusnost]] [[ćelijske membrane]] za [[male molekule]] i ione. Sama membrana ima [[hidrofob]] nojezgro kroz koje [[hemijski polaritet|polarne]] ili nabijene molekule ne mogu [[difuzija|difundirati]]. Membranski proteini sadrže unutrašnje kanale koji omogućavaju takvim molekulima da uđu i izađu iz ćelije. Mnogi [[ionski kanal]]ni proteini su specijalizovani za odabir samo za određeni ion; naprimjer, [[kalij]]ski i [[natrij]]ski kanali često diskriminiraju samo jedan od dva jona.<ref name ="Brandon_1999" />{{rp|232–34}}
===Strukturni proteini===
Strukturni proteini daju krutost i čvrstoću inače tekućim biološkim komponentama. Većina strukturnih proteina su [[vlaknasti protein]]i; naprimjer, [[kolagen]] i [[elastin]] su kritične komponente [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] kao što je [[hrskavica]], a [[keratin]] se nalazi u tvrdim ili filamentnim strukturama kao što su [[dlaka]], [[nokat|nokti]], [[pero|perje]], [[papak|papci]] i neke životinjske školjke.<ref name = "Van_Holde_1996"/>{{ rp|178–81}} Neki [[globulasti proteini]] također mogu imati strukturne funkcije, naprimjer, [[aktin]] i [[tubulin]] su globulasti i rastvorljivi kao monomeri, ali [[polimer]]i se formiraju u duga, čvrsta vlakna koja čine [[citoskelet]], što omogućava ćeliji da zadrži svoj oblik i veličinu.
Ostali proteini koji služe strukturnim funkcijama su [[motorni protein]] kao što su [[miozin]], [[kinezin]] i [[dinein]], koji su sposobni da generišu mehaničke sile. Ovi proteini su ključni za ćelijski [[motilitet]] jednoćelijskih organizama i [[spermatozoid]]a mnogih višećelijskih organizama koji se razmnožavaju [[seksualno razmnožavanje|seksualno]]. Oni također stvaraju sile koje se stvaraju kontrakcijom [[mišić]]a<ref name="Van_Holde_1996"/>{{rp|258–64, 272}} i imaju bitnu ulogu u unutarćelijskom transportu.
== Evolucija proteina ==
{{Glavni|Molekularna evolucija}}
Ključno pitanje u molekulskoj biologiji je kako proteini evoluiraju, tj. kako [[mutacije]] (ili bolje rečeno promjene u [[aminokiselina|aminokiselinskoj]] sekvenci) mogu dovesti do novih struktura i funkcija? Većina aminokiselina u proteinu može se promijeniti bez ometanja aktivnosti ili funkcije, kao što se može vidjeti iz brojnih [[Homologija (biologija)|homolognih]] proteina u različitim vrstama (sakupljenih u specijalizovanim bazama podataka za [[porodice proteina]], npr. [[Pfam|PFAM]]).<ref>{{cite book | vauthors = Mulder NJ | chapter =Protein Family Databases|date=28. 9. 2007 |title = eLS|pages=a0003058.pub2 |place=Chichester, UK|publisher=John Wiley & Sons, Ltd|language=en|doi=10.1002/9780470015902.a0003058.pub2|isbn=978-0-470-01617-6 }}</ref> Kako bi se spriječile dramatične posljedice mutacija, [[Duplikacija gena|gen može biti dupliciran]] prije nego što može slobodno mutirati. Međutim, ovo također može dovesti do potpunog gubitka funkcije gena, a time i [[pseudogen]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Sisu C, Pei B, Leng J, Frankish A, Zhang Y, Balasubramanian S, Harte R, Wang D, Rutenberg-Schoenberg M, Clark W, Diekhans M, Rozowsky J, Hubbard T, Harrow J, Gerstein MB | display-authors = 6 | title = Comparative analysis of pseudogenes across three phyla | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 111 | issue = 37 | pages = 13361–6 | date = septembar 2014 | pmid = 25157146 | pmc = 4169933 | doi = 10.1073/pnas.1407293111 | bibcode = 2014PNAS..11113361S | doi-access = free }}</ref> Češće, promjene jedne aminokiseline ([[tačkasta mutacija]]) imaju ograničene posljedice, iako neke mogu značajno promijeniti funkciju proteina, posebno u [[enzim]]ima. Naprimjer, mnogi enzimi mogu promijeniti svoju [[hemijska specifičnost|specifičnost supstrata]] jednom ili nekoliko mutacija.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Guzmán GI, Sandberg TE, LaCroix RA, Nyerges Á, Papp H, de Raad M, King ZA, Hefner Y, Northen TR, Notebaart RA, Pál C, Palsson BO, Papp B, Feist AM | display-authors = 6 | title = Enzyme promiscuity shapes adaptation to novel growth substrates | journal = Molecular Systems Biology | volume = 15 | issue = 4 | pages = e8462 | date = april 2019 | pmid = 30962359 | pmc = 6452873 | doi = 10.15252/msb.20188462 }}</ref> Promjene u specifičnosti supstrata su olakšane ''promiskuitetom supstrata'', tj. sposobnošću mnogih enzima da vežu i obrađuju više [[Supstrat (hemija)|supstrata]]. Kada se pojave mutacije, specifičnost enzima može se povećati (ili smanjiti), a time i njegova enzimska aktivnost.<ref name=":0"/> Tako se bakterije (ili drugi organizmi) mogu prilagoditi različitim izvorima hrane, uključujući neprirodne supstrate kao što su [[plastika|plastični]].<ref name="pmid28545359">{{cite journal | vauthors = Roohi, Bano K, Kuddus M, Zaheer MR, Zia Q, Khan MF, Ashraf GM, Gupta A, Aliev G | title = Microbial Enzymatic Degradation of Biodegradable Plastics | journal = Current Pharmaceutical Biotechnology | volume = 18 | issue = 5 | pages = 429–440 | date = 2017 | pmid = 28545359 | doi = 10.2174/1389201018666170523165742 }}</ref>
==Metodi proučavanja==
{{Glavni|Proteinski metodi}}
Aktivnosti i strukture proteina mogu se ispitati ''[[in vitro]] '', ''[[in vivo]], i [[in silico]]''. '''In vitro''' studije pročišćenih proteina u kontroliranim sredinama korisne su za spoznaju kako protein obavlja svoju funkciju: naprimjer, studije [[enzimska kinetika|kinetike enzima]] istražuju [[reakcioni mehanizam|hemijski mehanizam]] katalitske aktivnosti enzima i njegovog relativnog afiniteta za različite moguće molekule supstrata. Nasuprot tome, ''''in vivo'''' eksperimenti mogu pružiti informacije o fiziološkoj ulozi proteina u kontekstu [[citologija|ćelije]] ili čak cijelog [[organizam|organizma]]. ''''In silico'''' studije koriste računarske metode za proučavanje proteina.
===Prečišćavanje proteina===
{{Glavni|Prečišćavanje proteina}}
Da bi se izvršila ''[[in vitro]]'' analiza, protein mora biti prečišćen od drugih ćelijskih komponenti. Ovaj proces obično počinje [[citoliza|lizom ćelija]], pri čemu se [[ćelijska membrana]] poremeti i njen unutrašnji sadržaj se oslobađa u rastvor poznat kao [[sirovi lizat]]. Rezultirajuća smjesa se može pročistiti pomoću [[ultracentrifuga]]cije, koja frakcioniše različite ćelijske komponente u frakcije koje sadrže rastvorljive proteine; membranski [[lipid]]i i proteini, ćelijske [[organele]] i [[nukleinske kiseline]]. [[Precipitacija (hemija)|Precipitacija]] metodom poznatim kao [[soljenje]] može koncentrirati proteine iz ovog lizata. Različiti tipovi [[hromatografija]] se zatim koriste za izolaciju proteina ili proteina od interesa, na osnovu svojstava kao što su molekulskaa težina, neto naboj i afinitet vezivanja.<ref name = "Murray_2006" />{{rp|21–24}} Nivo pročišćavanja može se pratiti korištenjem različitih tipova [[gel elektroforeza]], ako su poznati [[molrkularna masa|molekulska težina]] željenog proteina i [[izoelektrična tačka]], [[spektroskopija|spektroskopijom]] ako protein ima prepoznatljive spektroskopske karakteristike, ili pomoću [[enzimski test|enzimskih testova]] ako protein ima enzimsku aktivnost. Dodatno, proteini se mogu izolovati prema njihovom naboju pomoću [[elektrofokusiranje]].<ref name=Hey2008/> Za prirodne proteine može biti potreban niz koraka prečišćavanja kako bi se dobio protein dovoljno čist za laboratorijske primjene. Da bi se pojednostavio ovaj proces, se često koristi [[genetičko inženjerstvo]], za dodavanje hemijskih karakteristika proteinima koje ih čine lakšim za pročišćavanje bez uticaja na njihovu strukturu ili aktivnost. Ovdje je "oznaka" koja se sastoji od specifične aminokiselinske sekvence, često niza [[histidin]]skih ostataka ("[[His-tag]]"), vezana za jedan kraj proteina. Kao rezultat toga, kada se lizat prođe preko hromatografske kolone koja sadrži [[nikl]], ostaci histidina povezuju nikl i vezuju se za kolonu, dok neoznačene komponente lizata prolaze nesmetano. Razvijeno je više različitih oznaka koje pomažu istraživačima da pročiste specifične proteine iz složenih mješavina.<ref name=Terpe2003/>
===Ćelijska lokalizacija===
[[slika:Localisations02eng.jpg|thumb|right|upright=1.35| Proteini u različitim [[organela|ćelijskim odjeljcima]] i strukturama označenim [[zeleni fluorescentni protein|zelenim florescentnim proteinom]] (ovdje, bijeli)]]
Proučavanje proteina "in vivo" često se bavi sintezom i lokalizacijom proteina unutar ćelije. Iako se mnogi unutarćelijski proteini sintetiziraju u [[citoplazma|citoplazmi]] postoje i proteini vezani za membranu ili se izlučuju u [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]], specifičnosti načina na koji su proteini [[ciljanje proteina|ciljani]] na određene organele ili ćelijske strukture su često nejasne. Korisna tehnika za procjenu ćelijske lokalizacije koristi genetičko enjerstvo za ekspresiju u ćeliji [[fuzijsaki protein|fuzijskih proteina]] ili [[himera (protein)|himera]], koja se sastoji od prirodnog proteina od interesa povezanog sa "[[reporter gen|reporterrom]]" kao što je [[zeleni fluorescentni protein]] (GFP).<ref name=Stepanenko2008/> Položaj spojenog proteina unutar ćelije može se jasno i efikasno vizualizirati pomoću [[mikroskop]]ije,<ref name=Yuste2005/> kao što je prikazano na suprotnoj slici.
Ostali metodi za razjašnjavanje ćelijske lokacije proteina zahtijevaju korištenje poznatih kompartmentnih markera za regije kao što su [[engoplazmatski retikulum|ER]], [[Golgijev aparat]], [[lizosom]]i ili [[vakuole]], [[mitohondrije]], [[hloroplast]]i, [[plazmamembrana]], itd. Uz upotrebu fluorescentno označenih verzija ovih markera ili [[antitijela]] na poznate markere, postaje mnogo jednostavnije identificirati lokalizaciju proteina od interesa. Naprimjer, [[indirektna imunofluorescencija]] će omogućiti kolokalizaciju fluorescencije i demonstraciju lokacije. Za označavanje ćelijskih odjeljaka za sličnu svrhu koriste se fluorescentne boje.<ref name=Margolin2000/>
Postoje i druge mogućnosti. Naprimjer, [[imunohistohemija]] obično koristi antitijelo na jedan ili više proteina od interesa koji su konjugirani sa enzimima dajući ili luminiscentne ili hromogene signale koji se mogu porediti između uzoraka, omogućavajući informacije o lokalizaciji. Druga primjenjiva tehnika je kofrakcioniranje u gradijentima [[saharoza|saharoze]] (ili drugog materijala), korištenjem [[izopikničko centrifugiranje|izopikničkog centrifugiranja]].<ref name=Walker2000/> Iako ova tehnika ne dokazuje kolokalizaciju odjeljka poznate gustine i proteina od interesa, povećava se vjerovatnoća, i podložniji je studijama velikih razmjera.
Konačno, zlatni standard metoda ćelijske lokalizacije je [[imunoelektronska mikroskopija]]. Ova tehnika također koristi [[antitijelo]] na protein od interesa, zajedno sa klasičnim tehnikama elektronske mikroskopije. Uzorak se priprema za uobičajeno elektronsko mikroskopsko ispitivanje, a zatim se tretira antitijelom na protein od interesa, koje je konjugirano s izuzetno elektro-gustim materijalom, obično [[zlato]]m. Ovo omogućava lokalizaciju i ultrastrukturnih detalja kao i proteina od interesa.<ref name=Mayhew2008/>
Kroz drugu primjenu genetičkog inženjerstva poznatu kao mjesno usmjerena [[mutageneza]], istraživači mogu promijeniti sekvencu proteina, a time i njegovu strukturu, ćelijsku lokalizaciju i podložnost regulaciji. Ova tehnika čak dozvoljava inkorporaciju neprirodnih aminokiselina u proteine, koristeći modifikovane tRNK,<ref name=Hohsaka2002/> i može omogućiti racionalan [[proteinski dizajn|dizajn]] novih proteina sa novim svojstvima.<ref name=Cedrone2000/ >
===Proteomika===
{{glavni|Proteomika}}
Ukupni komplement proteina prisutnih u jednom trenutku u ćeliji ili tipu ćelije poznat je kao njen [[proteom]], a proučavanje takvih velikih skupova podataka definiše polje [[proteomika]], nazvano po analogiji sa srodnaom oblasti [[genomika]]. Ključne eksperimentalne tehnike u proteomici uključuju [[dvodimenzionalna gel elektroforeza|2D elektroforezu]],<ref name=Gorg2008/> koja omogućava odvajanje mnogih proteina, [[masena spektrometrija|masenu spektometriju]],<ref name=Conrotto2008/> koja omogućava brzu identifikaciju proteina visoke propusnosti i sekvenciranje peptida (najčešće nakon [[digestija u gelu]]), [[proteinske mikromreže]], koji omogućavaju detekciju relativnih nivoa različitih proteina prisutnih u ćeliji, i [[dvo-hibridni skrining]], koji omogućava sistematsko istraživanje [[interakcija protein-protein]].<ref name=Koegl2007/> Ukupni komplement biološki mogućih takvih interakcija poznat je kao [[interaktom]].<ref name=Plewczynski2009/> Sistematski pokušaj određivanja struktura proteina koji predstavljaju svaki mogući nabor poznat je kao [[strukturna genomika]].<ref name=Zhang2003/>
===Određivanje strukture===
Otkrivanje [[tercijarna struktura|tercijarne strukture proteina]], ili [[kvaternarna struktura|kvaternarne strukture]] njegovih kompleksa, može pružiti važne naznake o tome kako protein obavlja svoju funkciju i kako na njega može uticati, naprimjer u [[dizajn lijekova]]. Kako su proteini [[Sistem ograničen difrakcijom|premali da bi se vidjeli]] pod [[Optički mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]], moraju se koristiti drugi metodi da bi se odredila njihova struktura. Uobičajene eksperimentalne metode uključuju [[rendgenska kristalografija|rendgensku kristalografiju]] i [[proteinska spektroskpija|NMR spektroskopiju]], od kojih obje mogu proizvesti strukturne informacije pri [[atom]]skoj rezoluciji. Međutim, NMR eksperimenti mogu pružiti informacije iz kojih se može procijeniti podskup udaljenosti između parova atoma, a konačne moguće konformacije za protein se određuju rješavanjem problema [[geometrija udaljenosti]]. [[Interferometrija dvostruke polarizacije]] je kvantitativni analitički metod za mjerenje ukupne [[konformacija proteina|konformacije proteina]] i [[konformacijske promjene]] uzrokovane interakcijama ili drugim stimulusom. [[Kružni dihroizam]] je još jedna laboratorijska tehnika za određivanje unutrašnjeg β-list /α-helikalnog sastava proteina. [[Krioelektronska mikroskopija]] koristi se za proizvodnju strukturnih informacija niže rezolucije o veoma velikim [[proteinski kompleks|proteinskim kompleksima]], uključujući sastavljene [[virus]]e;<ref name = "Brandon_1999" />{{rp|340–41}} varijanta poznata kao [[elektronska kristalografija]] takođe može proizvesti informacije visoke rezolucije u nekim slučajevima, posebno za dvodimenzijske kristale membranskih proteina.<ref name=Gonen2005/> Riješene strukture se obično deponuju u [[PDB|Proteindkoj banci podataka]] (PDB), besplatno dostupnom resursu iz kojeg se mogu dobiti strukturni podaci o hiljadama proteina u obliku [[Kartezijanske koordinate|Kartezijanskih koordinata]] za svaki atom u proteinu.<ref name=Standley2008/>
Poznato je mnogo više [[gen]]skih sekvenci od proteinskih struktura. Nadalje, skup riješenih struktura je pristrasan prema proteinima koji se lahko mogu podvrgnuti uvjetima potrebnim u [[rendgenska kristalografija|X-zračnoj kristalografiji]], jednom od glavnih metoda određivanja strukture. Konkretno, globulaste proteine je relativno lahko [[kristalizacija|kristalizirati]] u pripremi za rendgensku kristalografiju. Membranske proteine i velike proteinske komplekse je, nasuprot tome, teško kristalizirati i nedovoljno su zastupljeni u PDB-u.<ref name=Walian2004/> [[Strukturna genomika|Strukturnogenomičke]] inicijative pokušale su ispraviti ove nedostatke sistematskim rješavanjem reprezentativnih struktura glavnih klasa nabora. Metodi [[Predviđanje strukture proteina|predviđanja strukture proteina]] pokušavaju da obezbede sredstvo za generiranje verodostojne strukture za proteine čije strukture nisu eksperimentalno određene.<ref name=Sleator2012/>
===Predviđanje strukture===
[[slika:225 Peptide Bond-01.jpg|thumb|right|upright=1.6| Konstitutivne aminokiseline mogu se analizirati kako bi se predvidjela sekundarna, tercijarna i kvarterna struktura proteina, u ovom slučaju [[hemoglobin]] koji sadrži [[hem]]ne jedinice]]
{{Glavni|Predviđanje strukture proteina|Lista softvera za predviđanje strukture proteina}}
Komplementarno polju strukturne genomike, ''predikcija strukture proteina'' razvija efikasne [[matematički model|matemetičke modele]] proteina za kompjutersko predviđanje molekulskih formacija u teoriji, umjesto otkrivanja struktura uz laboratorijsko posmatranje.<ref name=Zhang2008/ > Najuspješniji tip predviđanja strukture, poznat kao [[homološko modeliranje]], oslanja se na postojanje strukture "šablona" sa sličnošću sekvence sa proteinom koji se modelira. Cilj strukturne genomike je osigurati dovoljnu zastupljenost u riješenim strukturama za modeliranje većine preostalih.<ref name=Xiang2006/> Iako proizvodnja tačnih modela ostaje izazov kada su dostupne samo udaljene strukture šablona, sugerirano je da je [[poravnavanje sekvence]] usko grlo u ovom procesu, jer se mogu proizvesti prilično precizni modeli ako je poznato "savršeno" poravnanje sekvence.<ref name=Zhang2005/> Mnogi metodi predviđanja strukture poslužili su da informišu novonastajuće polje [[proteinsko inženjerstvo]], u kojem su već dizajnirani novi proteinski nabori.<ref name=Kuhlman2003/> Također proteini (kod [[eukariot]]a ~33%) sadrže velike nestrukturirane, ali biološki funkcionalne segmente i mogu se klasifikovati kao [[intrinzično poremećeni proteini]].<ref>{{cite journal | vauthors = Ward JJ, Sodhi JS, McGuffin LJ, Buxton BF, Jones DT | title = Prediction and functional analysis of native disorder in proteins from the three kingdoms of life | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 337 | issue = 3 | pages = 635–45 | date = mart 2004 | pmid = 15019783 |doi = 10.1016/j.jmb.2004.02.002}}</ref> Predviđanje i analiza poremećaja proteina je, stoga, važan dio karakterizacije strukture proteina.<ref name="TompaFersht2009">{{cite book | first1 = Peter | last1 = Tompa | first2 = Alan | last2 = Fersht | name-list-style = vanc | title = Structure and Function of Intrinsically Disordered Proteins | url = https://books.google.com/books?id=GzuxFYrzfd4C | date = 18. 11. 2009 | publisher = CRC Press | isbn = 978-1-4200-7893-0 | access-date = 19. 10. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170419014403/https://books.google.com/books?id=GzuxFYrzfd4C | archive-date = 19. 4. 2017 | url-status = live }}</ref>
===Bioinformatika===
{{Glavni|Bioinformatika}}
Razvijen je širok spektar računarskih metoda za analizu strukture, funkcije i evolucije proteina. Razvoj takvih alata podstaknut je velikom količinom [[genom]]skih i [[proteom]]skih podataka dostupnih za razne organizme, uključujući [[ljudski genom]]. Prosto je nemoguće eksperimentalno proučiti sve proteine, pa se samo nekoliko podvrgava laboratorijskim eksperimentima dok se računarski alati koriste za ekstrapolaciju na slične proteine. Takvi [[Homologija sekvence|homologni proteini]] mogu se efikasno identifikovati u udaljenim organizmima pomoću [[usklađivanje sekvence|usklađivanja sekvenci]]. Genom i sekvence gena mogu se pretraživati raznim alatima za određena svojstva. [[Alat za profilisanje sekvenci]] mogu pronaći [[restrikcijski enzim]]i mesta, [[otvoreni okvir čitanja]] u [[nukleotid]]nim sekvencama i predvidjeti [[sekundarna struktura|sekundarne strukture]]. Mogu se konstruirati [[Filogenetsko stablo|filogenetska stabla]] i razvijati [[evolucija|evolucijske]] hipoteze pomoću specijalnog softvera kao što je [[ClustalW]] u vezi sa porijeklom modernih organizama i genima koje oni izražavaju. Za analizu gena i proteina, sada je neophodna oblast [[bioinformatika|bioinformatike]].
===''In silico'' simulacija dinamičkih procesa===
Složeniji računarski problem je predviđanje međumolekulskih interakcija, kao što su molekulsko spajanje,<ref name=Ritchie2008/> [[preklapanje proteina]], [[interakcija protein-protein]] i hemijska reaktivnost. Matematički modeli za simulaciju ovih dinamičkih procesa uključuju [[molekularna mehanika|molekuksku mehaniku]], posebno [[molekularna dinamika|molekulsku dinamiku]]. S tim u vezi, ''[[in silico]]'' simulacije su otkrile savijanje malih α-heliksnih [[proteinski domen|proteinskih domena]] kao što je [[villin]]sko pokrivalo,<ref name=Zagrovic2002/> [[HIV]] pomoćni protein<ref name=Herges2005/> i hibridne metode koje kombinuju standardnu molekulsku dinamiku sa [[kvantna mehanika|kvantnomehaničkom]] matematikom istražili su elektronska stanja [[rodopsin]]a.<ref name=Hoffman2006/>
Osim klasične molekulske dinamike, metodi [[kvantna dinamika|kvantne dinamike]] omogućavaju simulaciju proteina u atomskim detaljima sa preciznim opisom kvantnomehaničkih efekata. Primjeri uključuju višeslojni [[višekonfiguracijski vremenski ovisni Hartree]] (MCTDH) metod i ) pristup [[hijerarhijska jednadžba kretanja|hijerarhijskih jednačina kretanja]] (HEOM, koji su primijenjeni na kriptohrome biljaka<ref name= Gatti2018/> i kompleksi za prikupljanje svjetlosti bakterija.<ref name= Schulten2012/>. I kvantne i klasične mehaničke simulacije bioloških sistema su izuzetno računarski zahtjevne, tako da inicijative [[distribuirano računarstvo|distribuiranog računarstva]] (naprimjer, [[Folding@home]] projekt<ref name=Scheraga2007/>) olakšavaju [[molekularno modeliranje na GPU|molekulsko modeliranje]], iskorištavanjem napretka u [[Grafička procesorska jedinica|GPU]] paralelnom procesuiranju i [[Monte Carlo metod|Monte Carlo]] tehnikama.
===Hemijska analiza===
Ukupan sadržaj dušika u organskoj materiji uglavnom formiraju amino grupe u proteinima. Ukupni Kjeldahlov azot ([[TKN]]) je mjera dušika koja se široko koristi u analizi (otpadne) vode, tla, hrane, hrane za životinje i organske tvari općenito. Kao što naziv govori, primjenjuje se [[Kjeldahlov metod]]. Dostupne su osjetljivije metode.<ref>{{Cite journal|title=A Review of Methods for Sensing the Nitrogen Status in Plants: Advantages, Disadvantages and Recent Advances|first1=Rafael F.|last1=Muñoz-Huerta|first2=Ramon G.|last2=Guevara-Gonzalez|first3=Luis M.|last3=Contreras-Medina|first4=Irineo|last4=Torres-Pacheco|first5=Juan|last5=Prado-Olivarez|first6=Rosalia V.|last6=Ocampo-Velazquez|date=Aug 16, 2013|journal=Sensors (Basel, Switzerland)|volume=13|issue=8|pages=10823–10843|doi=10.3390/s130810823|pmid=23959242|pmc=3812630|bibcode=2013Senso..1310823M|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.4141/S01-054|title=Determination of soil organic carbon and nitrogen at the field level using near-infrared spectroscopy|first1=P D|last1=Martin|first2=D F|last2=Malley|first3=G.|last3=Manning|first4=L.|last4=Fuller|date=Nov 1, 2002|journal=Canadian Journal of Soil Science|volume=82|issue=4|pages=413–422|via=DOI.org (Crossref)|doi=10.4141/S01-054}}</ref>
==Prehrana==
{{Također pogledajte|Proteini|Kvalitet proteina}}
Većina [[mikroorganizam]]a i biljaka može biosintetizirati svih 20 standardnih [[aminokiselina]], dok životinje (uključujući i ljude) moraju dobiti neke od aminokiselina iz [[hrana|ishrane]].<ref name ="Voet"/> Aminokiseline koje organizam ne može sam sintetizirati nazivaju se [[esencijalne aminokiseline]]. Ključni enzimi koji sintetiziraju određene aminokiseline nisu prisutni kod životinja—kao što je [[aspartokinaza]], koja katalizira prvi korak u sintezi [[lizin]]a, [[metionin]]a i [[treonin]]a iz [[aspartat]]a. Ako su aminokiseline prisutne u okolini, mikroorganizmi mogu sačuvati energiju tako što preuzimaju aminokiseline iz svog okruženja i [[regulacija i pod regulacija|podreguliraju]] svoje biosintetske puteve.
Kod životinja se aminokiseline dobijaju konzumiranjem hrane koja sadrži proteine. Progutani proteini se zatim razlažu na aminokiseline putem [[probavaa|probave]], što obično uključuje [[Denaturacija (biohemija)|denaturaciju]] proteina izlaganjem [[kiselima]]ma i [[hidroliza|hidrolizi]] enzimima zvanim [[proteaza|proteaze]]. Neke unesene aminokiseline koriste se za biosintezu proteina, dok se druge pretvaraju u [[glukoza|glukozu]] putem [[glukoneogeneza|glukoneogeneze]], ili se unose u [[ciklus limunske kiseline]]. Ova upotreba proteina kao goriva je posebno važna u uslovima [[gladovanja]] jer omogućava da se sopstveni tjelesni proteini koriste za održavanje života, posebno oni koji se nalaze u [[mišići]]ma.<ref name=BrosnanJ/>
Kod životinja kao što su [[psi]] i [[mačke]], proteini održavaju zdravlje i kvalitet kože podstičući rast [[dlakin folikul|folikula dlake]] i [[keratin]]izaciju i na taj način smanjujući vjerojatnost problema s kožom koji izazivaju neugodne mirise.<ref name="Watson_1998">{{cite journal | vauthors = Watson TD | title = Diet and skin disease in dogs and cats | journal = The Journal of Nutrition | volume = 128 | issue = 12 Suppl | pages = 2783S–89S | year = 1998 | pmid = 9868266 | doi = 10.1093/jn/128.12.2783S| doi-access = free }}</ref> Proteini lošeg kvaliteta također imaju ulogu u zdravlju gastrointestinalnog trakta, povećavajući potencijal za nadimanje i neugodne spojeve kod pasa, jer kada proteini stignu do debelog crijeva u nesvarenom stanju, fermentiraju se proizvodeći plin [[sumporovodik]], [[indol]] i skatol.<ref name="Case_2010">{{cite book | vauthors = Case LP, Daristotle L, Hayek MG, Raasch MF | year = 2010 | title = Canine and Feline Nutrition-E-Book: A Resource for Companion Animal Professionals | publisher = Elsevier Health Sciences }}</ref> Psi i mačke bolje probavljaju životinjske proteine nego one iz biljaka, ali proizvodi životinjskog porijekla lošeg kvaliteta probavljaju se loše, uključujući [[koža|kožu]], [[perje]] i [[vezivno tkivo]].<ref name="Case_2010"/>
== Također pogledajte ==
{{Portal|Biologija|Tehnologija|Medicina|Hemija|Hrana|Ekologija|Nauka|Evolucijska biologija}}
{{columns-list|colwidth=30em|
* [[Deproteinacija]]
* [[DNK-vezujući protein]]
* [[Makromolekula]]
* [[Indeks članaka vezanih za proteine]]
* [[Intein]]
* [[Lista proteina]]
* [[Proteopatija]]
* [[Proteopedija]]
* [[Proteoliza]]
* [[Prostor sekvence (evolucija)|Prostor sekvence proteina]]
* [[Porodica proteina]]
*[[Natporodica proteina]]
}}
{{Clear}}
== Reference ==
{{Reflist|refs=
<ref name=Bischoff1860>{{cite book | vauthors = Bischoff TL, Voit C |title=Die Gesetze der Ernaehrung des Pflanzenfressers durch neue Untersuchungen festgestellt |location=Leipzig, Heidelberg |year=1860 |language=de}}</ref>
<ref name=BrosnanJ>{{cite journal | vauthors = Brosnan JT | title = Interorgan amino acid transport and its regulation | journal = The Journal of Nutrition | volume = 133 | issue = 6 Suppl 1 | pages = 2068S–72S | date = juni 2003 | pmid = 12771367 | doi = 10.1093/jn/133.6.2068S | doi-access = free }}</ref>
<ref name=Bruckdorfer2004>{{cite journal | vauthors = Bruckdorfer T, Marder O, Albericio F | title = From production of peptides in milligram amounts for research to multi-tons quantities for drugs of the future | journal = Current Pharmaceutical Biotechnology | volume = 5 | issue = 1 | pages = 29–43 | date = februar 2004 | pmid = 14965208 | doi = 10.2174/1389201043489620 }}</ref>
<ref name=EXPASY2000>{{cite journal | vauthors = Bairoch A | title = The ENZYME database in 2000 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 28 | issue = 1 | pages = 304–05 | date = januar 2000 | pmid = 10592255 | pmc = 102465 | doi = 10.1093/nar/28.1.304 | url = http://www.expasy.org/NAR/enz00.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20110601003507/http://www.expasy.org/NAR/enz00.pdf | url-status=dead | archive-date = 1. 6. 2011 }}</ref>
<ref name=Fernandez2003>{{cite journal | vauthors = Fernández A, Scott R | title = Dehydron: a structurally encoded signal for protein interaction | journal = Biophysical Journal | volume = 85 | issue = 3 | pages = 1914–28 | date = septembar 2003 | pmid = 12944304 | pmc = 1303363 | doi = 10.1016/S0006-3495(03)74619-0 | bibcode = 2003BpJ....85.1914F }}</ref>
<ref name=Fulton1991>{{cite journal | vauthors = Fulton AB, Isaacs WB | title = Titin, a huge, elastic sarcomeric protein with a probable role in morphogenesis | url = https://archive.org/details/sim_bioessays_1991-04_13_4/page/157 | journal = BioEssays | volume = 13 | issue = 4 | pages = 157–61 | date = april 1991 | pmid = 1859393 | doi = 10.1002/bies.950130403 | s2cid = 20237314 }}</ref>
<ref name=Gutteridge2005>{{cite journal | vauthors = Gutteridge A, Thornton JM | title = Understanding nature's catalytic toolkit | journal = Trends in Biochemical Sciences | volume = 30 | issue = 11 | pages = 622–29 | date = novembar 2005 | pmid = 16214343 | doi = 10.1016/j.tibs.2005.09.006 }}</ref>
<ref name=Herges2005>{{cite journal | vauthors = Herges T, Wenzel W | title = In silico folding of a three helix protein and characterization of its free-energy landscape in an all-atom force field | journal = Physical Review Letters | volume = 94 | issue = 1 | pages = 018101 | date = januar 2005 | pmid = 15698135 | doi = 10.1103/PhysRevLett.94.018101 | bibcode = 2005PhRvL..94a8101H | arxiv = physics/0310146 | s2cid = 1477100 }}</ref>
<ref name=Hey2008>{{Cite book | vauthors = Hey J, Posch A, Cohen A, Liu N, Harbers A | title = 2D PAGE: Sample Preparation and Fractionation | chapter = Fractionation of complex protein mixtures by liquid-phase isoelectric focusing | volume = 424 | pages = [https://archive.org/details/2dpagesampleprep00anto/page/225 225–39] | year = 2008 | pmid = 18369866 | doi = 10.1007/978-1-60327-064-9_19 | isbn = 978-1-58829-722-8 | series = Methods in Molecular Biology | chapter-url = https://archive.org/details/2dpagesampleprep00anto/page/225 }}</ref>
<ref name=Hoffman2006>{{cite journal | vauthors = Hoffmann M, Wanko M, Strodel P, König PH, Frauenheim T, Schulten K, Thiel W, Tajkhorshid E, Elstner M | title = Color tuning in rhodopsins: the mechanism for the spectral shift between bacteriorhodopsin and sensory rhodopsin II | journal = Journal of the American Chemical Society | volume = 128 | issue = 33 | pages = 10808–18 | date = august 2006 | pmid = 16910676 | doi = 10.1021/ja062082i }}</ref>
<ref name=Hohsaka2002>{{cite journal | vauthors = Hohsaka T, Sisido M | title = Incorporation of non-natural amino acids into proteins | journal = Current Opinion in Chemical Biology | volume = 6 | issue = 6 | pages = 809–15 | date = decembar 2002 | pmid = 12470735 | doi = 10.1016/S1367-5931(02)00376-9 }}</ref>
<ref name=Kalman1955>{{cite journal | vauthors = Kalman SM, Linderstrøm-Lang K, Ottesen M, Richards FM | title = Degradation of ribonuclease by subtilisin | journal = Biochimica et Biophysica Acta | volume = 16 | issue = 2 | pages = 297–99 | date = februar 1955 | pmid = 14363272 | doi = 10.1016/0006-3002(55)90224-9 }}</ref>
<ref name=Kauzmann1956>{{cite journal | vauthors = Kauzmann W | title = Structural factors in protein denaturation | journal = Journal of Cellular Physiology | volume = 47 | issue = Suppl 1 | pages = 113–31 | date = maj 1956 | pmid = 13332017 | doi = 10.1002/jcp.1030470410 }}</ref>
<ref name=Kauzmann1959>{{Cite book | vauthors = Kauzmann W | chapter = Some factors in the interpretation of protein denaturation | volume = 14 | pages = 1–63 | year = 1959 | pmid = 14404936 | doi = 10.1016/S0065-3233(08)60608-7 | isbn = 978-0-12-034214-3 | series = Advances in Protein Chemistry | title = Advances in Protein Chemistry Volume 14 }}</ref>
<ref name=Kendrew1958>{{cite journal | vauthors = Kendrew JC, Bodo G, Dintzis HM, Parrish RG, Wyckoff H, Phillips DC | title = A three-dimensional model of the myoglobin molecule obtained by x-ray analysis | journal = Nature | volume = 181 | issue = 4610 | pages = 662–66 | date = mart 1958 | pmid = 13517261 | doi = 10.1038/181662a0 | bibcode = 1958Natur.181..662K | s2cid = 4162786 }}</ref>
<ref name=Kent2009>{{cite journal | vauthors = Kent SB | title = Total chemical synthesis of proteins | url = https://archive.org/details/sim_chemical-society-great-britain-chemical-society-reviews_2009-02_38_2/page/338 | journal = Chemical Society Reviews | volume = 38 | issue = 2 | pages = 338–51 | date = februar 2009 | pmid = 19169452 | doi = 10.1039/b700141j }}</ref>
<ref name="Lecture 1958">{{citation |author=Sanger F. |year=1958 |title=Nobel lecture: The chemistry of insulin |publisher=Nobelprize.org |url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1958/sanger-lecture.pdf |access-date=9. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130319022148/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1958/sanger-lecture.pdf |archive-date=19. 3. 2013 |url-status=live }}</ref>
<ref name=Lodish2004>{{cite book |vauthors=Lodish H, Berk A, Matsudaira P, Kaiser CA, Krieger M, Scott MP, Zipurksy SL, Darnell J |year=2004 |title=Molecular Cell Biology |edition=5th |publisher=WH Freeman and Company |location=New York, New York}}</ref>
<ref name=Margolin2000>{{cite journal | vauthors = Margolin W | title = Green fluorescent protein as a reporter for macromolecular localization in bacterial cells | journal = Methods | volume = 20 | issue = 1 | pages = 62–72 | date = januar 2000 | pmid = 10610805 | doi = 10.1006/meth.1999.0906 }}</ref>
<ref name=Mayhew2008>{{cite journal | vauthors = Mayhew TM, Lucocq JM | title = Developments in cell biology for quantitative immunoelectron microscopy based on thin sections: a review | journal = Histochemistry and Cell Biology | volume = 130 | issue = 2 | pages = 299–313 | date = august 2008 | pmid = 18553098 | pmc = 2491712 | doi = 10.1007/s00418-008-0451-6 }}</ref>
<ref name=Muirhead1963>{{cite journal | vauthors = Muirhead H, Perutz MF | title = Structure of hemoglobin. A three-dimensional fourier synthesis of reduced human hemoglobin at 5.5 Å resolution | journal = Nature | volume = 199 | issue = 4894 | pages = 633–38 | date = august 1963 | pmid = 14074546 | doi = 10.1038/199633a0 | bibcode = 1963Natur.199..633M | s2cid = 4257461 }}</ref>
<ref name=Nelson2005>{{cite book |vauthors=Nelson DL, Cox MM |year=2005 |title=Lehninger's Principles of Biochemistry |edition=4th |publisher=W. H. Freeman and Company |location=New York, New York}}</ref>
<ref name=Pain2000>{{cite book | veditors = Pain RH | vauthors = Dobson CM |title=Mechanisms of Protein Folding |chapter=The nature and significance of protein folding |publisher=Oxford University Press |location=Oxford, Oxfordshire |year=2000 |pages=1–28 |isbn=978-0-19-963789-8}}</ref>
<ref name=Pauling1951>{{cite journal | vauthors = Pauling L, Corey RB | title = Atomic coordinates and structure factors for two helical configurations of polypeptide chains | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 37 | issue = 5 | pages = 235–40 | date = maj 1951 | pmid = 14834145 | pmc = 1063348 | doi = 10.1073/pnas.37.5.235 | url = http://www.pnas.org/site/misc/Protein8.pdf | bibcode = 1951PNAS...37..235P | access-date = 14. 4. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121128101620/http://www.pnas.org/site/misc/Protein8.pdf | archive-date = 28. 11. 2012 | url-status = live | doi-access = free }}</ref>
<ref name=Perrett2007>{{cite journal | vauthors = Perrett D | title = From 'protein' to the beginnings of clinical proteomics | journal = Proteomics: Clinical Applications | volume = 1 | issue = 8 | pages = 720–38 | date = august 2007 | pmid = 21136729 | doi = 10.1002/prca.200700525 | s2cid = 32843102 }}</ref>
<ref name="Pickel 2013">{{cite journal | vauthors = Pickel B, Schaller A | title = Dirigent proteins: molecular characteristics and potential biotechnological applications | journal = Applied Microbiology and Biotechnology | volume = 97 | issue = 19 | pages = 8427–38 | date = oktobar 2013 | pmid = 23989917 | doi = 10.1007/s00253-013-5167-4 | s2cid = 1896003 }}</ref>
<ref name=Radzicka1995>{{cite journal | vauthors = Radzicka A, Wolfenden R | title = A proficient enzyme | journal = Science | volume = 267 | issue = 5194 | pages = 90–3 | date = januar 1995 | pmid = 7809611 | doi = 10.1126/science.7809611 | bibcode = 1995Sci...267...90R }}</ref>
<ref name=Reynolds2003>{{cite book | vauthors = Reynolds JA, Tanford C |title=Nature's Robots: A History of Proteins (Oxford Paperbacks) |publisher=Oxford University Press |location=New York, New York |year=2003 |page=15 |isbn=978-0-19-860694-9}}</ref>
<ref name=Ritchie2008>{{cite journal | vauthors = Ritchie DW | title = Recent progress and future directions in protein-protein docking | journal = Current Protein & Peptide Science | volume = 9 | issue = 1 | pages = 1–15 | date = februar 2008 | pmid = 18336319 | doi = 10.2174/138920308783565741 | citeseerx = 10.1.1.211.4946 }}</ref>
<ref name=Rudiger2000>{{cite journal | vauthors = Rüdiger H, Siebert HC, Solís D, Jiménez-Barbero J, Romero A, von der Lieth CW, Diaz-Mariño T, Gabius HJ | title = Medicinal chemistry based on the sugar code: fundamentals of lectinology and experimental strategies with lectins as targets | journal = Current Medicinal Chemistry | volume = 7 | issue = 4 | pages = 389–416 | date = april 2000 | pmid = 10702616 | doi = 10.2174/0929867003375164 }}</ref>
<ref name=Sanger1949>{{cite journal | vauthors = Sanger F | title = The terminal peptides of insulin | journal = The Biochemical Journal | volume = 45 | issue = 5 | pages = 563–74 | year = 1949 | pmid = 15396627 | pmc = 1275055 | doi = 10.1042/bj0450563 }}</ref>
<ref name=Sankaranarayanan2001>{{cite journal | vauthors = Sankaranarayanan R, Moras D | title = The fidelity of the translation of the genetic code | journal = Acta Biochimica Polonica | volume = 48 | issue = 2 | pages = 323–35 | year = 2001 | pmid = 11732604 | doi = 10.18388/abp.2001_3918 | doi-access = free }}</ref>
<ref name=Scheraga2007>{{cite journal | vauthors = Scheraga HA, Khalili M, Liwo A | title = Protein-folding dynamics: overview of molecular simulation techniques | journal = Annual Review of Physical Chemistry | volume = 58 | pages = 57–83 | year = 2007 | pmid = 17034338 | doi = 10.1146/annurev.physchem.58.032806.104614 | bibcode = 2007ARPC...58...57S }}</ref>
<ref name=Schwarzer2005>{{cite journal | vauthors = Schwarzer D, Cole PA | title = Protein semisynthesis and expressed protein ligation: chasing a protein's tail | journal = Current Opinion in Chemical Biology | volume = 9 | issue = 6 | pages = 561–69 | date = decembar 2005 | pmid = 16226484 | doi = 10.1016/j.cbpa.2005.09.018 }}</ref>
<ref name=Stepanenko2008>{{cite journal | vauthors = Stepanenko OV, Verkhusha VV, Kuznetsova IM, Uversky VN, Turoverov KK | title = Fluorescent proteins as biomarkers and biosensors: throwing color lights on molecular and cellular processes | journal = Current Protein & Peptide Science | volume = 9 | issue = 4 | pages = 338–69 | date = august 2008 | pmid = 18691124 | pmc = 2904242 | doi = 10.2174/138920308785132668 }}</ref>
<ref name=Sumner1926>{{cite journal |author=Sumner JB |title=The isolation and crystallization of the enzyme urease. Preliminary paper |url=http://www.jbc.org/content/69/2/435.full.pdf+html |journal=Journal of Biological Chemistry |volume=69 |pages=435–41 |year=1926 |format=PDF |issue=2 |doi=10.1016/S0021-9258(18)84560-4 |access-date=16. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110325104920/http://www.jbc.org/content/69/2/435.full.pdf+html |archive-date=25. 3. 2011 |url-status=live |doi-access=free }}</ref>
<ref name=Terpe2003>{{cite journal | vauthors = Terpe K | title = Overview of tag protein fusions: from molecular and biochemical fundamentals to commercial systems | journal = Applied Microbiology and Biotechnology | volume = 60 | issue = 5 | pages = 523–33 | date = januar 2003 | pmid = 12536251 | doi = 10.1007/s00253-002-1158-6 | s2cid = 206934268 }}</ref>
<ref name="urlEBI">{{cite web |author=EBI External Services |url=http://www.ebi.ac.uk/thornton-srv/databases/CSA/ |title=The Catalytic Site Atlas at The European Bioinformatics Institute |publisher=Ebi.ac.uk |date=20. 1. 2010 |access-date=16. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130803032349/http://www.ebi.ac.uk/thornton-srv/databases/CSA/ |archive-date=3. 8. 2013 |url-status=live }}</ref>
<ref name="urlRCSB Protein Data Bank">{{cite web|url=http://www.rcsb.org/pdb/home/home.do|title=RCSB Protein Data Bank|access-date=19. 1. 2017|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150418160606/http://www.rcsb.org/pdb/home/home.do|archive-date=18. 4. 2015}}</ref>
<ref name=Walker2000>{{cite book | vauthors = Walker JH, Wilson K |title=Principles and Techniques of Practical Biochemistry | url = https://archive.org/details/principlestechni0000unse_l3a6 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |year=2000 |pages=[https://archive.org/details/principlestechni0000unse_l3a6/page/287 287]–89 |isbn=978-0-521-65873-7}}</ref>
<ref name=Yuste2005>{{cite journal | vauthors = Yuste R | title = Fluorescence microscopy today | journal = Nature Methods | volume = 2 | issue = 12 | pages = 902–4 | date = decembar 2005 | pmid = 16299474 | doi = 10.1038/nmeth1205-902 | s2cid = 205418407 }}</ref>
<ref name=Zagrovic2002>{{cite journal | vauthors = Zagrovic B, Snow CD, Shirts MR, Pande VS | title = Simulation of folding of a small alpha-helical protein in atomistic detail using worldwide-distributed computing | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 323 | issue = 5 | pages = 927–37 | date = novembar 2002 | pmid = 12417204 | doi = 10.1016/S0022-2836(02)00997-X | citeseerx = 10.1.1.142.8664 }}</ref>
<ref name= Schulten2012 >{{cite journal | vauthors = Strümpfer J, Schulten K | title = Open Quantum Dynamics Calculations with the Hierarchy Equations of Motion on Parallel Computers | journal = J. Chem. Theory Comput. | volume = 8 | issue = 8 | pages = 2808–2816 | date = 2012 | pmid = 23105920 | doi = 10.1021/ct3003833 | pmc = 3480185 }}</ref>
<ref name= Gatti2018 >{{cite journal | vauthors = Mendive-Tapia D, Mangaud E, Firmino T, de la Lande A, Desouter-Lecomte M, Meyer HD, Gatti F | title = Multidimensional Quantum Mechanical Modeling of Electron Transfer and Electronic Coherence in Plant Cryptochromes: The Role of Initial Bath Conditions | journal = J. Phys. Chem. B | volume = 122 | issue = 1 | pages = 126–136 | date = 2018 | pmid = 29216421 | doi = 10.1021/acs.jpcb.7b10412 }}</ref>
}}
==Dopunska literatura ==
; Udžbenici
{{refbegin|32em}}
* {{cite book |vauthors=Branden C, Tooze J |title=Introduction to Protein Structure |publisher=Garland Pub |location=New York |year=1999 |isbn=978-0-8153-2305-1}}
* {{cite book |vauthors=Murray RF, Harper HW, Granner DK, Mayes PA, Rodwell VW |title=Harper's Illustrated Biochemistry |publisher=Lange Medical Books/McGraw-Hill |location=New York |year=2006 |isbn=978-0-07-146197-9}}
* {{cite book |vauthors=Van Holde KE, Mathews CK |title=Biochemistry |publisher=Benjamin/Cummings Pub. Co., Inc |location=Menlo Park, California |year=1996 |isbn=978-0-8053-3931-4 |url=https://archive.org/details/biochemistry00math }}
{{refend}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Proteins}}
{{Wiktionary|protein}}
===Baze podataka i projekti===
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?db=protein NCBI Entrez Protein database]
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?db=structure NCBI Protein Structure database]
* [https://web.archive.org/web/20060424071622/http://www.hprd.org/ Human Protein Reference Database]
* [https://web.archive.org/web/20070314135408/http://www.humanproteinpedia.org/ Human Proteinpedia]
* [http://folding.stanford.edu/ Folding@Home (Stanford University)]
* [http://www.pdbe.org/ Protein Databank in Europe] (see also [http://www.pdbe.org/quips PDBeQuips], short articles and tutorials on interesting PDB structures)
* [http://www.rcsb.org/ Research Collaboratory for Structural Bioinformatics] (see also [http://www.rcsb.org/pdb/static.do?p=education_discussion/molecule_of_the_month/index.html Molecule of the Month] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200724151351/https://www.rcsb.org/pdb/static.do?p=education_discussion%2Fmolecule_of_the_month%2Findex.html |date=24. 7. 2020 }}, presenting short accounts on selected proteins from the PDB)
* [http://www.proteopedia.org/ Proteopedia – Life in 3D]: rotatable, zoomable 3D model with wiki annotations for every known protein molecular structure.
* [https://web.archive.org/web/20080608183902/http://www.expasy.uniprot.org/ UniProt the Universal Protein Resource]
=== Tutorijali i obrazovne web stranice ===
* [https://web.stanford.edu/group/hopes/cgi-bin/hopes_test/an-introduction-to-proteins/ "An Introduction to Proteins"] from HOPES (Huntington's Disease Outreach Project for Education at Stanford)
* [https://web.archive.org/web/20050219090405/http://www.biochemweb.org/proteins.shtml Proteins: Biogenesis to Degradation – The Virtual Library of Biochemistry and Cell Biology]
{{Ekspresija gena}}
{{Proteinske teme}}
{{Proteinski metodi}}
{{Prehrambena hemija}}
{{Metabolizam}}
{{Authority control}}
== Bjelančevine u ishrani ==
Bjelančevine se nalaze u raznim vrstama prehrambenih namirnica. Može se gotovo reći da su u većim ili manjim količinama zastupljeni u svoj hrani osim u rafiniranim [[šećer]]ima i [[masti]]ma. Hrana životinjskog porijekla poput [[meso|mesa]], [[riba]], [[jaje|jaja]], [[mlijeko|mlijeka]], [[jogurt]]a i [[sir]]a dobar su izvor proteina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Osim što sadrže mnogo proteina te su namirnice izvor svih esencijalnih aminokiselina.
== Reference ==
{{reference}}
== Također pogledajte ==
*[[Aminokiselina]]
*[[Bjelančevina]]
*[[Genetički kod]]
* [[Kodon]]
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.sciencemag.org/content/350/6266/aaa2245.abstract?sid=0935a14d-9270-4919-b4e7-613a07940e55 Principles of assembly reveal a periodic table of protein complexes {{simboli jezika|en}}]
{{Commonscat|Proteins}}
[[Kategorija:Proteini|Proteini]]
[[Kategorija:Molekularna biologija]]
[[Kategorija:Proteomika]]
[[Kategorija:Ishrana]]
85tieblq0i1r905rabhwyadljg52tbt
Semir Štilić
0
75551
3427764
3427183
2022-08-12T21:52:45Z
Bakir123
110053
wikitext
text/x-wiki
{{Nogometaš
| imenogometaša = Semir Štilić
| slika = Semir_Stilic.jpg
| punoime =
| nadimak = Štila
| datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1987|10|8|}}
| rodnigrad = [[Sarajevo]]
| rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| visina = 1,83 m
| pozicija = Ofanzivni vezni
| trenutniklub = [[FK Željezničar]]
| brojnadresu = 14
| omladinskegodine =
| omladinskipogoni = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| godine1 = 2005-2008
| klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)1 = 49 (17)
| godine2 = 2008-2012
| klubovi2 = [[Lech Poznań]]
| nastupi(golovi)2 = 156 (28)
| godine3 = 2012-2013
| klubovi3 = [[Karpaty Lavov]]
| nastupi(golovi)3 = 24 (3)
| godine4 = 2013-2014
| klubovi4 = [[Gaziantepspor]]
| nastupi(golovi)4 = 8 (4)
| godine5 = 2014-2015
| klubovi5 = [[Wisła Kraków]]
| nastupi(golovi)5 = 52 (16)
| godine6 = 2015-2016
| klubovi6 = [[APOEL FC]]
| nastupi(golovi)6 = 16 (3)
| godine7 = 2017-2019
| klubovi7 = [[Wisła Płock]]
| nastupi(golovi)7 = 39 (4)
| godine8 = 2019-
| klubovi8 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)8 = 56 (18)
| reprezentacija =
| nacionalnegodine1 = 2007-2008
| nacionalneekipe1 = {{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (1)
| nacionalnegodine2 = 2008-2015
| nacionalneekipe2 = {{NOG|BIH}}
| nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0)
| zadnjiuređaj = 5. august 2022
}}
'''Semir Štilić''' (rođen [[8. oktobar|8. oktobra]] [[1987.]] godine) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nogometaš i trenutno član [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] gdje nastupa na poziciji ofanzivnog veznog igrača.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/profil/spieler/46340|title=Semir Stilic - player profile {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref>
==Klupska karijera==
Štilić je svoju profesionalnu nogometnu karijeru počeo 2005. godine u nogometnom klubu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva. Nakon tri provedene sezone u ekipi Željezničara, Štilić se odlučuje na prelazak u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań|Lech Poznan]]. Štilić se sjajnim igrama u ovom klubu upisao u klupsku historiju, te je uvršten u idealni tim Lecha sastavljenog od igrača koji su za ovaj klub nastupali od njegovog osnutka.
=== '''Lech Poznan''' ===
U junu 2008. godine, Štilić za oko 600 hiljada eura prelazi u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań]] i potpisuje četverogodišnji ugovor.<ref name=":0" /> Debi za Lech ostvaruje u utakmici prvog kola kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga|kup UEFA]] protiv ekipe [[Xäzär Länkäran]] u julu 2008. godine, a meč Lech dobiva rezultatom 1-0.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/915060|title=Xäzär Länkäran - Lech Poznan, Jul 17, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Svoj prvi gol za Lech postiže u uzvratnom meču prvog kola kvalifikacija za kup UEFA protiv ekipe Xäzär Länkäran krajem jula 2008. godine, dok se utakmica završava pobijedom Lecha rezultatom 4-1 i plasmanom Lecha u naredno kolo kvalifikacija.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/918487|title=Lech Poznan - Xäzär Länkäran, Jul 31, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Svoj debi u prvoj ligi Poljske bilježi u meču protiv ekipe [[GKS Belchatow]] u augustu 2008. godine, a meč završava porazom Lecha rezultatom 2-3.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/924948|title=Lech Poznan - GKS Belchatow, Aug 8, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Svoj prvi gol za Lech u prvoj ligi Poljske bilježi u utakmici protiv [[Jagiellonia Białystok]] polovinom augusta 2008. godine, a utakmica se završava pobijedom Lecha rezultatom 3-0.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/925458|title=Jagiellonia Bialystok - Lech Poznan, Aug 17, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Sezonu završava sa 15 postignutih golova na čak 48 odigranih mečeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2008|title=Semir Stilic - Performance data 08/09 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref>
=== Karpaty Lavov ===
U junu 2012. godine, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Ukrajina|ukrajinski]] klub [[Karpaty Lavov]].<ref name=":0" /> Svoj prvi meč za Karpaty upisuje u augustu 2012. godine protiv ekipe [[Chornomorets]]a, a utakmica završava rezultatom 1-1.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2222986|title=Chornomorets Odessa - Karpaty Lviv, Aug 11, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Prvi pogodak za Karpaty bilježi u utakmici protiv ekipe [[Kryvbasa]] u novembru 2012. godine, dok se meč završava rezultatom 6-0 za Karpaty.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2223075|title=Karpaty Lviv - Kryvbas Kryvyi Rih, Nov 4, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Sezonu završava sa tri postignuta gola i četiri asistencije na 24 odigrane utakmice.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2012|title=Semir Stilic - Performance data 12/13 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref>
=== Gaziantepspor ===
U augustu 2013. godine, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Turska|tursku]] ekipu [[Gaziantepspor]]a.<ref name=":0" /> Prvu utakmicu za Gaziantepspor bilježi u utakmici protiv ekipe [[Rizaspora]] u septembru 2013. godine, a meč je okončan porazom Gaziantepspora rezultatom 5-2.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2346041|title=Gaziantepspor - Caykur Rizespor, Sep 14, 2013 - Süper Lig - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Nekoliko dana kasnije, Štilić postiže prve golove za novu ekipu i to hat-trick u drugom kolu kupa Turske protiv ekipe [[Corum Belediye]], a meč biva okončan pobijedom Gaziantepspora rezultatom 3-2.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2370341|title=Gaziantepspor - Corum Belediyespor, Sep 24, 2013 - Türkiye Kupasi - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Tokom prvog dijela sezone, Štilić je uglavnom bio u drugom planu, te nije dobivao previše prostora i vremena za igru. U konačnici prvi dio sezone završava sa četiri gola na samo 8 odigranih utakmica.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2013|title=Semir Stilic - Performance data 13/14 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref>
=== Wisla Krakow ===
Već u januaru 2013. godine, Štilić odlučuje da kao slobodan igrač pređe u poljski klub [[Wisla Krakow]].<ref name=":0" /> U februaru 2013. godine, Štilić upisuje svoj prvi nastup za Wislu u utakmici Poljske lige protiv ekipe [[Piast Gliwice]], a Wisla meč pobijeđuje rezultatom 1-0.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330232|title=Piast Gliwice - Wisla Kraków, Feb 17, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Već u narednom kolu prve lige Poljske, Štilić u pobijedi Wisle protiv ekipe [[Cracovia Kraków]] postiže svoj prvi gol za Wislu.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330224|title=Wisla Kraków - Cracovia Kraków, Feb 23, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Naredne sezone postiže 9 golova na 36 utakmica za Wislu.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2014|title=Semir Stilic - Performance data 14/15 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref>
=== APOEL FC ===
U junu 2015. godine, prelazi u [[kipar]]ski klub [[APOEL FC]] kao slobodan igrač i potpisuje ugovor na tri godine.<ref>{{Cite web|url=http://mondo.ba/a574899/Sport/Fudbal/Stilic-u-Apoelu.html|title=Štilić u Apoelu|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Prvi nastup za APOEL bilježi u remiju 1-1 protiv ekipe [[FK Vardar]] u sklopu drugog kola kvalifikacija [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] u julu 2015. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2587328|title=Vardar Skopje - APOEL Nicosia, Jul 21, 2015 - UEFA Champions League Qualification - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Prvi gol za APOEL postiže u augustu 215. godine u pobijedi APOELA 5-1 protiv ekipe [[Ermis Aradippou]] u sklopu prve lige Kipra.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2632702|title=Ermis Aradippou - APOEL Nicosia, Aug 22, 2015 - First Division - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> Sezonu završava sa četiri postignuta gola na 23 ukupno odigrane utakmice.<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2015|title=Semir Stilic - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref> U ljeto 2016. godine, APOEL objavljuje da Štilić napušta klub.<ref>{{Cite web|url=http://sportprimus.ba/stilic-definitivno-napusta-apoel-zna-se-odgovor-u-vezi-povratka-u-zeljeznicar/|title=Štilić definitivno napušta APOEL, zna se odgovor u vezi povratka u Željezničar! {{!}} Sport Primus|website=sportprimus.ba|access-date=21. 8. 2016}}{{Mrtav link}}</ref>
==Reprezentacija==
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorske reprezentacije BIH]], Štiliće je nastupao za U-21 reprezentaciju BIH. Za seniorski tim debitovao je [[30. januar]]a 2008. godine na utakmici protiv [[Japanska nogometna reprezentacija|reprezentacije Japana]]. Štilić iako je pružao dobre partije za svoje klubove nije bio pozvan da nastupi za BIH na Svjetskom prvenstvu BIH u Brazilu 2014. godine. Tokom godina stekao je epitet povremenog reprezentativca Bosne i Hercegovine.
== Statistika ==
=== Klubovi ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340|title=Semir Stilic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
! rowspan="2" |Klub
! rowspan="2" |Sezona
! colspan="3" |Liga
! colspan="2" |Kup
! colspan="2" |Ostalo
! colspan="2" |UEFA
! colspan="2" |Ukupno
|-
!Dvizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan="2" |[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|2005.-2008.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]]
|49
|17
|0
|0
| colspan="2" |–
| -
| -
|49
|17
|-
! colspan="2" |Ukupno
!49
!17
!0
!0
! colspan="2" |–
!0
!0
!49
!17
|-
| rowspan="5" |[[Lech Poznań|Lech Poznan]]
|2008/09.
|[[Ekstraklasa]]
|29
|9
|7
|3
| colspan="2" |–
|12
|3
|48
|15
|-
|2009/10.
|Ekstraklasa
|26
|2
|1
|0
|1
|0
|4
|0
|32
|2
|-
|2010/11.
|Ekstraklasa
|28
|6
|6
|2
|1
|0
|14
|1
|49
|9
|-
|2011/12.
|Ekstraklasa
|23
|1
|4
|1
| colspan="2" |–
|0
|0
|27
|2
|-
! colspan="2" |Ukupno
!106
!18
!18
!6
!2
!0
!30
!4
!156
!28
|-
|[[Karpaty Lavov]]
|2012/13.
|[[Premijer liga Ukrajine|Premier Liga]]
|22
|1
|2
|2
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|24
|3
|-
| rowspan="2" |[[Gaziantepspor]]
|2013/14.
|[[Superlig]]
|6
|1
|2
|3
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|8
|4
|-
! colspan="2" |Ukupno
!28
!2
!4
!5
! colspan="2" |–
! colspan="2" |–
!32
!7
|-
| rowspan="3" |[[Wisla Krakow]]
|2013/14.
|Ekstraklasa
|16
|7
|0
|0
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|16
|7
|-
|2014/15.
|Ekstraklasa
|36
|9
|0
|0
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|36
|9
|-
!Ukupno
!
!52
!16
!0
!0
! colspan="2" |–
! colspan="2" |–
!52
!16
|-
|[[APOEL FC]]
|2015/16.
|[[First Division Kipar|First Division]]
|16
|3
|0
|0
| colspan="2" |–
|7
|1
|23
|4
|-
! colspan="3" |Karijera ukupno
!251
!56
!22
!11
!2
!0
!37
!5
!312
!72
|}
=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/nationalmannschaft/spieler/46340|title=Semir Stilic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}</ref>
'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Reprezentacija
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan="9" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2008.||1||0
|-
|2009.||1||0
|-
|2010.
|1
|0
|-
|2011.||3||0
|-
|2012.
|0
|0
|-
|2013.
|0
|0
|-
|2014.
|0
|0
|-
|2015.||1||0
|-
|2016.
|0
|0
|-
! colspan="2" |Ukupno||7||0
|}
== Trofeji i priznanja ==
=== Klubovi ===
==== Lech Poznań ====
* '''[[Ekstraklasa|Poljska prva liga]]'''
** '''Prvaci (1)''': 2009/10.
* '''[[Poljski kup (nogomet)|Poljski kup]]'''
** '''Pobjednici (1)''': 2008/09.
* '''[[Poljski superkup (nogomet)|Poljski superkup]]'''
** '''Pobjednici (1)''': 2009.
== Reference ==
{{reference}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
* [http://www.90minut.pl/kariera.php?id=9752 Profil na 90minut.pl]
* [http://www.national-football-teams.com/player/24572/Semir_Stilic.html Profil na national-football-teams.com]
* [http://www.transfermarkt.de/de/semir-stilic/profil/spieler_46340.html Profil na transfermarkt.de]
{{DEFAULTSORT:Štilić, Semir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Lech Poznańa]]
[[Kategorija:Wisła Kraków nogometaši]]
[[Kategorija:APOEL FC nogometaši]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
30oqjsvsfs9axqywuu0bxxr0ipjjeca
Vilmoš Tkalec
0
75736
3427705
3045095
2022-08-12T15:43:29Z
Rethymno
65466
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Prijevod}}
{{Infokutija osoba
| ime = Vilmoš Tkalec
| slika = Tkálecz Vilmos és felesége.jpg
| veličina_slike =
| opis = Tkalec sa suprugom
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1894|1|8}}
| mjesto_rođenja = Turnišče, Mađarska
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1950|5|27|1894|1|8}}
| mjesto_smrti = Budimpešta, Mađarska
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| značajna_djela =
}}
'''Vilmoš Tkalec''' ([[mađarski jezik|mađarski]] ''Tkálecz Vilmos)'' rođen je u [[Turnišće|Turnišću]] ''(Bántornya)'' u Prekmurju, u [[Mađarska|Mađarskoj]] oko [[8. januar]], [[1894]]. Taklec bio vladar [[Republika Prekmurje|Republike Prekmurje]] [[1919]]. godine. Prekmurje danas pripada [[Slovenija|Sloveniji]].
Pred [[Prvi svjetski rat]] radio je u [[Črenšovci]]ma ''(Cserföld),'' kod [[Lendava|Lendve]]. [[1917]]. godine kao austrougarski vojnik borio u [[Rusija|Rusiji]].
[[1919]]. godine mađarski komunisti su proglasili [[Mađarska sovjetska republika|Mađarsku sovjetsku republiku]], Tkalec bio trgovac u Murskoj Soboti, ali i dodatno krijumčario u [[Štajerska|Štajersku]]. [[29. maj]]a proglasio je Republiku Prekmurje, ali ga prekomurski Slovenci nisu poduprijeli, te su [[mađari|mađarski]], zatim [[srbi|srpski]] vojnici srušili republiku.
Tkalec je pobjegao u [[Austrija|Austriju]]. [[1920]]. godine radio u mjestu [[Nagykarácsony]]. Tkalec umro je u Budimpešti, 27. maja 1950.
== Također pogledajte ==
* [[Republika Prekmurje]]
==Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20110721112942/http://www.vasiszemle.t-online.hu/2001/02/goncz.htm Göncz László: Muravidék, 1919]
{{DEFAULTSORT:Tkalec, Vilmoš}}
[[Kategorija:Slovenski političari]]
[[Kategorija:Mađarski političari]]
[[Kategorija:Biografije, Turnišće]]
[[Kategorija:Rođeni 1894.]]
[[Kategorija:Umrli 1950.]]
ih4len2trb4jtcr26ijc9ryotch62ng
3427706
3427705
2022-08-12T15:43:56Z
Rethymno
65466
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Prijevod}}
{{Infokutija osoba
| ime = Vilmoš Tkalec
| slika = Tkálecz Vilmos és felesége.jpg
| veličina_slike =
| opis = Tkalec sa suprugom
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1894|1|8}}
| mjesto_rođenja = Turnišče, Mađarska
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1950|5|27|1894|1|8}}
| mjesto_smrti = Budimpešta, Mađarska
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| značajna_djela =
}}
'''Vilmoš Tkalec''' ([[mađarski jezik|mađarski]] ''Tkálecz Vilmos)'' rođen je u [[Turnišče|Turnišču]] ''(Bántornya)'' u Prekmurju, u [[Mađarska|Mađarskoj]] oko [[8. januar]], [[1894]]. Taklec bio vladar [[Republika Prekmurje|Republike Prekmurje]] [[1919]]. godine. Prekmurje danas pripada [[Slovenija|Sloveniji]].
Pred [[Prvi svjetski rat]] radio je u [[Črenšovci]]ma ''(Cserföld),'' kod [[Lendava|Lendve]]. [[1917]]. godine kao austrougarski vojnik borio u [[Rusija|Rusiji]].
[[1919]]. godine mađarski komunisti su proglasili [[Mađarska sovjetska republika|Mađarsku sovjetsku republiku]], Tkalec bio trgovac u Murskoj Soboti, ali i dodatno krijumčario u [[Štajerska|Štajersku]]. [[29. maj]]a proglasio je Republiku Prekmurje, ali ga prekomurski Slovenci nisu poduprijeli, te su [[mađari|mađarski]], zatim [[srbi|srpski]] vojnici srušili republiku.
Tkalec je pobjegao u [[Austrija|Austriju]]. [[1920]]. godine radio u mjestu [[Nagykarácsony]]. Tkalec umro je u Budimpešti, 27. maja 1950.
== Također pogledajte ==
* [[Republika Prekmurje]]
==Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20110721112942/http://www.vasiszemle.t-online.hu/2001/02/goncz.htm Göncz László: Muravidék, 1919]
{{DEFAULTSORT:Tkalec, Vilmoš}}
[[Kategorija:Slovenski političari]]
[[Kategorija:Mađarski političari]]
[[Kategorija:Biografije, Turnišće]]
[[Kategorija:Rođeni 1894.]]
[[Kategorija:Umrli 1950.]]
8t7mx4m8amepqkb9r1z43g7ccv83l0p
Razgovor:Sedrenik
1
120072
3427754
3427686
2022-08-12T20:17:56Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
{{Stranica_za_razgovor}}
* Najveći dio podataka je iz Biltena Općine Stari grad, koji je naveden u referencama. [[Korisnik:AdnanSa|Ado]] ([[Razgovor sa korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 14:31, 17 septembar 2012 (CEST)
hsj5vt7c833yzvdnl2qqqv8ahbh90do
Alhambra
0
129560
3427721
3273462
2022-08-12T18:52:44Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvorene uglate zagrade - Unicode kontrolni znak)
wikitext
text/x-wiki
'''Alhambra''' ([[Arapski jezik|arapski]]: الْحَمْرَاء, Al-Ḥamrā', doslovno "crvena"), jest palata i kompleks utvrđenja koji zauzima vrh brda Assabica na jugoistočnoj granici grada [[Granada]], sada u autonomnoj zajednici [[Andaluzija]], u [[Španija|Španiji]]. Prvobitno je izgrađena kao mala utvrda 889. godine na ostacima [[Rimsko carstvo|rimskih]] utvrda. Zatim je u velikoj mjeri bila zapuštena, sve dok [[Nasridi|nasridski]] [[emir]] [[Muhamed I, ibn Nasr]] nije naredio da se njene ruševine obnove sredinom 13. vijeka. On je pripadao [[Mauri|maurskim]] vladarima [[Emirat Granada|Emirata Granada]] u [[El-Andaluz]]-u. Nešto kasnije, isti vladar je dao da se izgradi današnja palata i tvrđava. U svojoj kompletnoj formi se nazivala "''Calat Alhambra''" (الْقَلْعَةُ ٱلْحَمْرَاءُ, Al-Qal'at al-Ḥamrā' , "crvena tvrđava"). Godine 1333. [[Sultan Jusuf I od Granade]] je dao da se preinači u kraljevsku palatu.<ref>{{cite web |title=Alhambra - historical introduction |url=http://www.alhambradegranada.org/en/info/historicalintroduction.asp |accessdate=2. 1. 2013}}</ref>
Maurske palate Alhambre su sagrađene za posljednje muslimanske emire (vladare) u Španiji, a koje su služile kao dvor dinastiji Nasrida. Nakon [[Rekonkvista|Rekonkviste]] od strane "katoličkih monarha" ([[Španski jezik|špa.]] "reyes católicos") 1492., Alhambra je postala kraljevski dvor [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinanda II]] i [[Izabela I, kraljica Kastilje|Isabelle I]], a palate su djelomično izmijenjene u [[Renesansa|renesansnom]] stilu. To je i mjesto gdje je [[Kristofor Kolumbo]] dobio kraljevsku potvrdu za svoja putovanja do [[Amerika|Amerike]].
Godine 1526. [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] dao je da se izgradi nova [[Palata Karla V|renesansna palata]] (u okviru [[Nasridi|nasridskog]] utvrđenja Alhambra), koja bi bolje odgovarala caru [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u revolucionarnom [[Manirizam|manirističkom]] stilu pod utjecajem [[Humanizam|humanističke]] [[Filozofija|filozofije]], koja je u izravnoj suprotnosti s arhitekturom nasridske Andaluzije. Međutim, na kraju nikada nije bila završena zbog [[Pobuna Maura u Alpujarrasu (1568–71)|pobune Maura u Granadi]].
Nakon što je vijekovima bila zapuštena, zgrade su nastanili [[Skvotiranje|skvoteri]]. Alhambra je ponovo otkrivena nakon poraza [[Napoleon]]a, koji je prije toga izvršio odmazdu uništavanjem jednog dijela ove građevina. Alhambra je ponovno "otkrivena" u 19. vijeku od strane evropskih naučnika i turista, pa je tada počela i obnova.
To je sada jedna od glavnih turističkih atrakcija Španije, pokazujući najpoznatiju i najvažniju građevinu [[Islamska arhitektura|islamske arhitekture]], zajedno sa kršćanskim zgradama i baštenskim intervencijama iz 16. vijeka i poslije.
Alhambra je mjesto [[Svjetska kulturna baština|Svjetske kulturne baštine]] [[UNESCO]]-a, a bila je i nadahnuće za mnoge priče i pjesme.<ref name=UNESCO>{{cite web |title=Alhambra, Generalife and Albayzín, Granada|url=http://whc.unesco.org/en/list/314 |work=World Heritage List |publisher=UNESCO |accessdate=13. 1. 2013}}</ref>
Maurski pjesnici opisali su Alhambru kao "biser u smaragdima", što je bila [[aluzija]] na boju njenih zgrada i šume oko ove građevine. Kompleks ove palate dizajniran je tako da ima na umu planinsko područje i razmatrani su mnogi oblici tehnologije. Park (Alameda de la Alhambra), koji u proljeće je obično bio obrastao divljim cvijećem i travom, Mauri su zasadili [[ruža]]ma, narandžama i [[Mirta|mirtom]]. Međutim, najkarakterističnija osobina ovog parka je gusto drvo engleskih [[Brijest (biljka)|brijestova]] koje je 1812. godine donio [[vojvoda od Wellingtona]]. Park ima mnoštvo [[slavuj]]a i obično je ispunjen zvukom tekuće vode iz nekoliko fontana i kaskada. Oni se snabdjevaju preko kanala dužine 8 km, koji je povezan sa rijekom [[Darro (rijeka)|Darro]] kod manastira ''Jesus del Valle'' iznad Granade.
Uprkos dugom vremenskom periodu tokom kojeg je bila izložena zanemarivanju, vandalizmu i nekim nepromišljenim obnavljanjima, Alhambra ostaje kao netipičan primjer [[Islamska umjetnost|Islamske umjetnosti]] u svojim završnim evropskim fazama. Ostala je relativno nepromijenjena izravnim [[Bizantijska umjetnost|bizantijskim utjecajima]] pronađenim u [[Velika džamija u Córdobi|Velikoj džamiji u Córdobi]]. Većina zgrada u palati je četverougaona, sa svim prostorijama koje se otvaraju do središnjeg dvora. Cijela građevina je dostigla sadašnju veličinu jednostavno postepenim dodavanjem novih građevina, dizajniranih na istom principu, mada u različitim dimenzijama i međusobno povezanih manjim sobama i prolazima. Alhambru su proširili muslimanski vladari koji su živjeli u ovoj građevini. Međutim, svaki novi dio koji je bio dodan, slijedio je dosljednu temu "raj na zemlji". [[Arkada (arhitektura)|Arkade]] sa [[stub]]ovima, fontane sa tekućom vodom i [[Refleksija|reflektujući]] bazeni korišteni su kako bi se dodala [[Estetika|estetska]] i funkcionalna složenost, a spoljašnjost je ostala jednostavna i stroga. Sunce i vjetar su slobodno prihvaćeni. Plava, crvena i zlatnožuta (sve pomalo izblijedjele zbog dugotrajne izloženosti zubu vremena) su boje koje su se uglavnom koristile.
Ukrasi se nalaze na gornjim dijelovima zidova, sa naptisima na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]] - uglavnom pjesama [[Ibn Zamrak]]a i drugih koji hvale palatu - koji se dobro uklapaju u geometrijske obrasce s biljnom pozadinom postavljenom na [[Arabeska|arabesku]] ("Ataurique"). Veći dio ovih ukrasa urađen je od uklesane [[Štuko|štukature]] ([[gips]]a), a ne od kamena. [[Mozaik|Mozaici]] pločica ("alicatado"), sa složenim [[Matematika|matematičkim]] uzorcima ("tracería", najpreciznije "lacería"), uglavnom su korišteni kao paneli za donji dio. Slični dizajni prikazani su na drvenim stropovima ([[Alfarje (arhitektura)|alfarje]]).<ref name="EB">Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Alhambra, The" . Encyclopædia Britannica. 1 (11th ed.). Cambridge University Press. str. 656–658.</ref> [[Mukarna (arhitektura)|Mukarne]] su najviše zastupljene kod ukrašavanja svodova sa štukaturama, a neki od najbolje urađenih primjera ove [[Kupola|kupole]] nalaze se u dvoranama [[Lavlji dvorac (Alhambra)|Lavljeg dvorca]]. Kompleks palate je dizajniran u nasridskom stilu, posljednjem procvatu islamske umjetnosti na [[Pirenejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]], koji je imao veliki utjecaj na područje [[Magrib]]a sve do današnjih dana, kao i na savremenu [[Mudéjar]] umjetnost, koja je karakteristična po svojim zapadnjačkim elementima preuzetim iz islamske arhitekture i umjetnosti i široko popularne tokom [[Rekonkvista|rekonkviste]] u Španiji.
[[Datoteka:Alhambra evening panorama Mirador San Nicolas sRGB-1.jpg|thumb|1100px||Panorama Alhambre.]]
[[Datoteka:GranadaAlhambra2010Video.ogg|mini|Alhambra (2010).]]
== Historija ==
[[Datoteka: Alhambra Gatehouse.jpg|lijevo|thumb|200px|Kula pravde (''Puerta de la Justicia'') je originalna ulazna kapija u Alhambru, koju je Jusuf I dao da se izgradi 1348.]]
Do kraja muslimanske vladavine u Španiji Alhambru su izgradili sultani Granade Jusuf I (1333-1353) i [[Muhamed V od Granade]] (1353-1391), a predstavlja odraz kulture u posljednjim vijekovima muslimanske vladavine u Al Andalus, svedena na Nasridski emirat Granade. To je bilo mjesto gdje su se umjetnici i intelektualci sklonili tokom rekonkviste i vojnih pobjeda španskih hrišćana nad Al Andalusom. Alhambra objedinjuje prirodne kvalitete sa izgrađenim strukturama i vrtovima, a svjedoči o maurskoj kulturi u Španiji i vještinama muslimanskih, jevrejskih i hrišćanskih zanatlija, obrtnika i graditelja njihovog doba.
Bukvalni prevod Alhambre, "crvena", odražava boju crvene [[Glina|gline]] iz okruženja od koje je napravljena utvrda. Zgrade Alhambre su prvobitno okrečene; međutim, zgrade koje se danas vide su crvenkaste. Drugi mogući izvor imena je plemenska oznaka dinastije Nasrid, poznata kao Banu al-Ahmar arapski: Sinovi Crvenog, dio arapskog [[Kahtani]] plemena [[Banu Khazraj]], koji vode porijeklo iz južnih dijelova [[Arabija|arabijskog poluostrva]]. Jedan od ranih Nasridovih predaka je dobio nadimak Jusuf Al Ahmar (Jusuf Crveni) i stoga je Nasrid dio Banu Khazraja preuzeo ime Banu al-Ahmar.
[[Datoteka:Detalle de la pared de la Sala del Mexuar. La Alhambra, Granada.«Sólo Dios es vencedor».JPG|thumb|200px|desno|Detalj [[Islamska kaligrafija|islamske kaligrafije]] iz Mexuar dvorane sa arapskim citatom iz [[Kur'an]]a: و لا غالب إلا الله (bosanski, "Nema pobjednika osim Allaha".]]
[[Datoteka:Patio de los leones.jpg|thumb|200px|lijevo|[[Lavlje predvorje]] u Alhambri.]]
Prvo pominjanje Qal'at al-Hamre bilo je tokom borbi između [[Arapi|Arapa]] i [[Muladije|Muladija]] (ljudi mješovitog arapskog i evropskog porijekla) tokom vladavine [[Abdulah ibn Muhamed al-Umawi|Abdulaha ibn Muhameda al-Umawija]] (888–912). U jednom posebno žestokom i krvavom sukobu, Muladije su nanijele veliki poraz Arapima, koji su tada bili prisiljeni da se skrase u jednostavno izgrađenom crvenom dvorcu u provinciji Elvira, koji se trenutno nalazi u Granadi. Prema sačuvanim dokumentima iz tog vremena, crveni dvorac je bio prilično mali, a njegovi zidovi nisu bili u stanju da odvrate moguće vojne osvajače. Dvorac je tada bio uglavnom ignorisan sve do 11. vijeka, kada je njegove ruševine obnovio i obnovio [[Samuel ibn Naghrela]], [[vezir]] kod [[emir]]a [[Badis ben Habus]]a iz dinastije [[Ziridi (dinastija)|Zirid]]a iz Al Andalusa, u pokušaju da sačuva malo [[Jevreji|jevrejsko]] naselje koje se također nalazi na prirodnoj visoravni pod nazivom Sabikah.
Ibn Nasr, osnivač dinastije Nasrida, bio je prisiljen pobjeći u grad [[Jaén (Španija)|Jaén]] kako bi izbjegao progon od kastiljskog kralja [[Ferdinand III, kralj Kastilje|Ferdinanda III]] i pristalica [[Reconquista|reconquiste]] koji su radili na okončanju vladavine Maura u Španiji. Nakon povlačenja u Granadu, Ibn-Nasr se nastanio u palati ''Badis ben Habus'' u Alhambri. Nekoliko mjeseci kasnije počeo je graditi novu Alhambru koja bi bila pogodna za rezidenciju sultana. Prema arapskom rukopisu objavljenom pod pseudonimom ''Anónimo de Granada y Copenhague'':
{{Citat|Ove godine, 1238 Abdallah ibn al-Ahmar popeo se na mjesto zvano "Alhambra", pregledao ga, položio temelje dvorca i ostavio nekoga zaduženog za njegovu izgradnju ...}}
Dizajn je obuhvatao planove za 6 palata, od kojih je 5 grupisano u sjeveroistočnom kvadrantu, formirajući kraljevsku četvrt, 2 kružna tornja i brojne banje. Tokom vladavine dinastije Nasrida, Alhambra je pretvorena u [[palatin]]ski grad za visoke zvaničnike, kompletan sa sistemom za navodnjavanje sastavljenim od više [[vodotok]]a ([[acequia]]) za navodnjavanje vrtova [[Generalife]] koji se nalaze izvan tvrđave. Prije toga, stara struktura Alhambre bila je ovisna o kišnici sakupljenoj iz [[Cisterna|cisterne]] i od onoga što se moglo sakupiti iz Albaicina. Izgradnjom Sultanovog kanala učvršćen je identitet Alhambre kao grada-palate, a ne obrambene i [[Askeza|asketske]] strukture. [[Hidraulika|Hidraulični]] sistem uključuje dva duga kanala za vodu i nekoliko sofisticiranih uređaja za podizanje kako bi se voda dovela na plato.<ref>{{Cite journal|last=García-Pulido|first=Luis José|date=20. 6. 2016|title=The Mastery in Hydraulic Techniques for Water Supply at the Alhambra|url=https://academic.oup.com/jis/article/27/3/355/2458957|journal=Journal of Islamic Studies|language=en|volume=27|issue=3|pages=355–382|doi=10.1093/jis/etw016|issn=0955-2340}}</ref>
[[Datoteka:Atauriques.jpg|thumb|upright|lijevo|Detalj sa ukrasnim arabeskama.]]
[[Datoteka:Weeks Edwin Lord A Court in The Alhambra in the Time of the Moors.jpg|thumb|desno|''Dvorac Alhambra za vrijeme vladavine Maura'', slika Edwina Lorda Weeksa iz 1876.]]
Posljednji nasridski sultan, [[Muhamed XII iz Granade]], predao je [[Granadski Emirat]] 1492. godine. Alhambra nije bila napadnuta kada su [[katolički kraljevi]] (Reyes Católicos), pod vođstvom Ferdinanda II od Aragonije i kraljice Izabele I od Kastilje osvojili okolna područja uz upotrebu ogromnog broja vojnika.
Dekoracija unutar palata potječe iz posljednjeg velikog razdoblja andaluzijske umjetnosti u Granadi. Uz malo [[Bizantijska umjetnost|vizantijskog]] utjecaja savremene [[Abasidska arhitektura|abasidske arhitekture]], umjetnici su beskrajno stvarali iste forme i trendove, stvarajući novi stil koji se razvio tokom dinastije Nasrida. Nasridi su slobodno koristili sve stilske elemente koji su nastali i razvili tokom osam vijekova muslimanske vladavine na poluostrvu, uključujući [[Maurski luk (arhitektura)|Maurski luk]] u obliku potkovice, Almohadske sebke (rešetke u obliku [[Romb|rombova]], Almoravidsku palmu i njihove jedinstvene kombinacije. Također, tu su i inovacije kao što su ukošeni lukovi i [[Mukarna|mukarne]] ([[stalaktit]]ne dekoracije stropova). Strukturno, dizajn je jednostavan i ne izaziva značajne inovacije. Umjetnički prijatna za oko, ova građevina je sve do [[Rekonkvista|rekonkviste]] bila ad hoc strukturno dograđivana i oslanjala se na vještine predmetnih zanatlija i radnika.
[[Stub]]ovi i mukarne pojavljuju se u nekoliko prostorija, a unutrašnjost brojnih palata ukrašena je arabeskama i [[Kaligrafija|kaligrafijom]]. Ukrasne arabeske u unutrašnjosti pripisuju se, između ostalih, sultanima, Jusufu I, Muhamedu V i [[Ismail I, sultan od Granade|Ismailu I, sultanu od Granade]].
Poslije hrišćanskog osvajanja 1492. godine, osvajači su počeli da mijenjaju Alhambru, koja je tada bila ispunjena izbjeljivačima zidova u unutrašnjim prostorijama, zamagljenim slikama i pozlatama, a namještaj je bio prljav, rastrgan ili uklonjen.
[[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] (1516–1556) obnovio je dijelove Alhambre u renesansnom stilu tog vremena i uništio veći dio zimskog dvora kako bi napravio prostor za građevinu u renesansnom stilu koja nikada nije dovršena. [[Filip V, kralj Španije|Filip V]] (1700–1746) italijanizovao je sobe i dovršio svoju palatu usred onoga što je bila maurska zgrada, a imao je izgrađene pregrade koje su blokirale čitave prostorije.
Tokom narednih stoljeća primjerci maurske umjetnosti u Alhambri su bili dodatno oštećeni, a 1812. godine neke od kula su uništili [[Francuzi]] pod komandom grofa [[Horace Sébastiani|Horace Sebastianija]]. Godine 1821. zemljotres je prouzrokovao dodatnu štetu. Restauratorske radove je 1828. godine izveo arhitekta José Contreras, po nalogu koji je 1830. dao kralj [[Ferdinand VII, kralj Španije|Ferdinand VII]]. Nakon smrti Contrerasa 1847. godine, radove na obnovi su nastavili njegov sin Rafael (umro 1890) i njegov unuk.<ref name="EB">Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Alhambra, The" . Encyclopædia Britannica. 1 (11th ed.). Cambridge University Press. str. 656–658.</ref> Posebno je zapažena intervencija Leopolda Torresa Balbasa 1930-ih: mladi arhitekta "otvorio je arkade koje su bile zazidane, ponovno otkopao bazene zatrpane zemljom, zamijenio nedostajuće keramičke pločice, dovršio natpise kojima su nedostajali dijelovi ožbukanih natpisa, te je postavio strop u još nedovršenoj palati Karla V ".<ref>''Envisioning Islamic Art and Architecture'' (ed. David J. Roxburgh). BRILL, 2014. {{ISBN|9789004280281}}. str. 18-19.</ref>
== Plan ==
[[Datoteka:Map of alhambra sp.svg|thumb|250px|lijevo|Današnji izgled plana Alhambre.]]
Prema mišljenju sadašnjeg arhitekte ovog grada, Pedra Salmerona Escobara, Alhambra je evoluirala organski tokom nekoliko vijekova iz drevne tvrđave na vrhu brežuljka koju je definisao uski rt koji je isklesan uz rijeku [[Daro]] i gledao na Vegu ili ravnicu oko Granade dok se spušta sa [[Planinski lanac|planinskog lanca]] [[Sierra Nevada (Španija)|Sierra Nevade]]. Crvena zemlja od koje je izgrađena tvrđava je zrnati agregat koji se drži zajedno sa medijem crvene [[Glina|gline]], koja daje slojevitu opečenu i kamenu ojačanu konstrukciju (tapialni kalikastrado) svojom karakterističnom nijansom i nalazi se u korijenu imena ''Crveno brdo''
Ovaj grubi zemljani materijal u suprotnosti je sa zapanjujućim finim bijelim štukaturama od [[alabaster]]a poznatih enterijera. Voda od otopljenog snijega iz ''Snježnih planina'' je dovedena preko lučnoga svoda na istočnom vrhu Torre del Agua (bosanski, Vodeni toranj) i kanalisana kroz citadelu putem složenog sistema provodnika (acequia) i rezervoara vode (los albercones) koji stvaraju poznatu međuigru svjetla, zvuka i površine.
[[Datoteka:Alhambra_2015_004.jpg|thumb|upright|Arhitektonski plan Nasridske Palate, Alhambra, 1889.
{{legend|#ce878b|Palate ambasadora}}
{{legend|#7eca8a|Palata lavova}}
{{legend|#f9f89e|Mexuar}}
{{legend|#8590f9|Vrt Lindajar i kasnije prebivalište Emira.}}
]]
Alhambra je dugačka oko 740 metara i ima najveću širinu od 205 metara. Prostire se od zapada prema sjeverozapadu do istoka i jugoistoka i prostire se na površini od oko 142.000 m<sup>2</sup> ili 35 hektara.<ref>{{cite web|title=Alhambra, Granada, Spain|url=https://www.airpano.com/360Degree-VirtualTour.php?3D=Alhambra-Granada-Spain|website=AirPano|accessdate=23. 1. 2017}}</ref> Najzapadnija značajna građevina Alhambre je Alcazaba (citadela), snažno utvrđeno mjesto izgrađeno da zaštiti izvorne post-rimske četvrti Iliberri, sada "Centro", i Gárnata al-yahūd ("Granada Jevreja"), sada Realejo, i maursko predgrađe El [[Albayzín]].
Zbog [[Turizam|turističke]] potražnje, današnji pristup lokalitetu Alhambra je u suprotnosti sa prvobitnim redoslijedom koji je polazio od glavnog ulaza preko Puerta de la Justicia (Vrata pravde) do velikog [[sokak]]a (''souqa'') ili javne tržnice ispred Alcazabe, sada podijeljene i zaklonjene tokom kasnijeg hrišćanskog razvojnog doba. Iz Puerta del Vino (Vinske kapije) vodila je ulica Calle Real (Kraljevska ulica) koja je dijelila Alhambru duž aksijalnog glavnog prilaza ka južnoj stambenoj četvrti, sa [[džamija]]ma, [[hamam]]ima (kupalištima) i različitim funkcionalnim objektima. Tu je i veći sjeverni dio Alhambre u kojem se nalazi nekoliko palata plemstva s velikim uređenim vrtovima koji su nadgledali Albayzin. Sve je to bilo podređeno velikoj kuli ambasadora u ''Palacio Comaresu'', koja je služila kao dvorska dvorana i tronska dvorana sa tri lučna prozora koja dominiraju gradom. Privatni, unutrašnji svijet ''Palacio de Los Leones'' (palata lavova) prati javne prostore pod pravim uglom (vidi ilustraciju plana), ali je prvobitno bio povezan samo sa upotrebom kraljevskih kupatila. Središte ''Ajšine sobe'' služi kao izvrsno ukrašeno mjesto sa naglaskom na [[Meditacija|meditaciju]] i autoritet s pogledom na profinjenu baštu ''Lindaraje/Daraxe'' prema gradu.
Ostatak platoa sastoji se od više ranijih i kasnije dograđenih maurskih palata, okruženih utvrđenim zidom, s trinaest odbrambenih kula, od kojih su neke poput ''Torres de la Infanta'' i ''Cattiva'' koje sadrže razrađene vertikalne palate u minijaturi. Rijeka Darro prolazi kroz klanac na sjeveru i dijeli plato od okruga Albaicín u Granadi. Slično tome, dolina Assabice, koja sadrži park Alhambra, leži na zapadu i jugu, a izvan te doline, gotovo paralelni greben Monte Maurora ga odvaja od okruga Antekeruela. Još jedan klanac ga odvaja od Generalifea, letnjih vrtova emira. Escobar napominje da kasnija sadnja listopadnih [[Brijest (biljka)|brijest]]ova zamagljuje ukupni pogled na arhitektonski raspored Alhambre, tako da je bolji pregled izvornog pejzaža uočljiv zimi kada opadne lišće sa drveća.<ref name="Salmerón_III">Salmerón Escobar, Pedro (2007). The Alhambra: Structure and Landscape. La Biblioteca de la Alhambra. Translated by Diana Kelham. {{ISBN|9788461181230}}.</ref>
== Glavne građevine ==
{{multiple image
| width = 175
| image1 = Alhambra before adornments started.jpg
| alt1 = 19th century
| image2 = Alhambra, Alcazaba, Torre Quebrada 01 (4392663424).jpg
| alt2 = 21st century
| footer = <center>Citadela prije i poslije obnove u 20. vijeku.</center>
}}
Alhambra podsjeća na mnoga srednjovjekovna hrišćanska uporišta u svom trostrukom aranžmanu kao dvorac, palata i stambeni dodatak za podređene. [[Alkazaba]] ili citadela, njen najstariji dio, izgrađen je na izolovanom i strmom priobalju koje završava plato na sjeverozapadu. Ostali su samo masivni vanjski zidovi, kule i bedemi. Na stražarskoj kuli, 25 metara visoka ''Torre de la Vela'', zastava kralja Ferdinanda i kraljice Isabelle po prvi put je bila podignuta kao simbol španskog osvajanja Granade 2. januara 1492. Kupola koja sadrži veliko zvono dodata je u 18. vijeku i obnovljena je nakon što je oštećena gromom 1881. godine. Iza Alcazabe nalazi se palata maurskih vladara, Nasridske palate ili Alhambra, a iza toga je Alhambra Alta (Gornja Alhambra), koja je prvobitno bila nastanjena stranim zvaničnicima i dvorjanima.
Pristup od grada do parka Alhambra pruža ''Puerta de las Granadas'' (Kapija [[nar]]a), trijumfalni luk iz 15. vijeka. Strmi uspon vodi pored stuba Karla V, česme podignute 1554. godine, pa sve do glavnog ulaza u Alhambru. Ovo je Puerta de la Justicia (Kapija pravde), masivni prolaz u obliku potkovice koji je nadvišen četvrtastom kulom i koji su Mauri koristili kao neformalni sud. [[Hamsa (talisman)|Hamsa]] (Fatimina ruka), s ispruženim prstima kao talisman protiv [[Zlobno oko|zlobnog oka]], uklesana je iznad ove kapije na vanjskoj strani, dok ključ, simbol autoriteta, zauzima odgovarajuće mjesto u unutrašnjosti. Uski prolaz vodi do ''Plaze de los Aljibes'' (Mjesto [[Cisterna|cisterni]]), širokog otvorenog prostora koji dijeli Alcazabu od maurske palate. Lijevo od prolaza uzdiže se ''Torre del Vino'' (vinski toranj), koji je bio sagrađen 1345. godine i korišten u 16. vijeku kao podrum.
=== Palata Karla V ===
[[Datoteka:Patio Paleis Karel V.jpg|thumb|250px|desno|Dvorište Palate Karla V.]]
Na desnoj strani je [[palata Karla V]], manja [[Renesansa|renesansna]] zgrada, za čiju izgradnju je bio srušen dio Alhambre, zajedno sa prvobitnim glavnim ulazom.
To je dvospratna, skoro kubična zgrada izgrađena oko kružnog dvorišta koju je Karlo V dao da se izgradi 1527. godine, a koja nikada nije do kraja završena. Poslije vijekova kao ruinirana zgrada, palata je dobila krov tek u 20. vijeku. Od 1958. tu se nalaze Muzej likovnih umjetnosti i Muzej Alhambre. Na sjeveroistočnom uglu palate nalazi se osmerokutna kapela, koja je možda inspirisana [[Aachenska katedrala|Aachenskom katedralom]], u kojoj se 1520. godine krunisao Karlo V.
[[Reljef (umjetnost)|Reljefi]] na zapadnom portalu prikazuju savremene bitke na osnovi Machucas dizajna.
=== Kraljevski kompleks ===
[[Datoteka:Spain Andalusia Granada BW 2015-10-25 17-22-07.jpg|mini|desno|250px|Palata mirti (Patio de los Arrayanes).]]
Kraljevski kompleks (Plaza de Nazaríes) sastoji se od tri glavna dijela: ''Mexuar'', ''Serallo'' i ''[[Harem]]''. ''Mexuar'' ima skroman dekor i sadrži funkcionalna područja za poslovanje i administraciju. Ukrasne arabeske su bile korištene za ukrašavanje površina u Mexuaru. Plafoni, podovi i obloge su izrađeni od tamnog drveta i oštri su u odnosu na bijele zidove od gipsa. ''Serallo'' je izgrađen za vrijeme vladavine Jusufa I u 14. vijeku, a sadrži ''Patio de los Arrayanes'' (Palata mirti). Jarko obojeni interijeri imali su dado panele, ukrasne [[jeseríja]] štukature, azulejo, kedar i artesonado. Artesonado su visoko dekorativni stropovi i ostala stolarija. ''Harem'' je također bogato ukrašen i sadrži prostorije za život supruga i ljubavnica arapskih monarha. Ovo područje sadrži kupatilo sa tekućom vodom (hladnom i toplom), kupke i vodu pod pritiskom za tuširanje. Kupaonice su bile otvorene prema vani kako bi se omogućilo osvjetljenje i zrak.
=== Palata mirti ===
{{Glavni|Palata mirti}}
Sadašnji ulaz u ''Palacio Arabe'' (Arapska palata, ''Casa Real'') nalazi se na malim vratima koja su preko koridora povezana sa ''Patio de los Arrayanes'' (Dvor mirti), koji se naziva i ''Patio de la Alberca'' (Dvor blagoslova ili Dvor ribnjaka), od arapske riječi birka, ([[Bosanski jezik|bosanski]]:bazen). Birka je pomagala da se hladi palata i predstavljala je simbol moći. Pošto je vode obično bilo nedovoljno, tehnologija koja je bila potrebna da bi se ovi bazeni držali punim, bila je skupa i teška. Ovaj teren je dug 42 m, širok 22 m, a u središtu je veliki ribnjak postavljen u mramornom pločniku, pun zlatnih ribica i sa mirtama koje rastu duž njegovih strana. Na sjevernoj i južnoj strani su galerije, čija je južna galerija visoka 7 m i poduprta mramornom kolonadom. Ispod njega desno, bio je glavni ulaz, a iznad njega tri prozora s lukovima i minijaturnim stupovima. Sa ovog dvora vide se zidovi ''Torre de Comares'' kako se dižu iznad krova na sjeveru i odražavaju se u jezeru.<ref name=Smarth>{{cite web |last=Mirmobiny |first=Shadieh |title=The Alhambra |url=http://smarthistory.khanacademy.org/alhambra.html |publisher=[[Smarthistory]] at [[Khan Academy]] |accessdate=26. 2. 2013}}</ref>
=== Dvorana ambasadora ===
[[Datoteka:Techo del Salón de Embajadores (la Alhambra), Granada.jpg|thumb|desno|Strop dvorane ambasadora.]]
''Salon de los Embajadores'' (Dvorana ambasadora) je najveća prostorija u Alhambri i zauzima cjelokupnu površinu ''Torre de Comares''. To je kvadratna prostorija sa stranama dužine 12 m, dok je središte [[Kupola|kupole]] visoko 23 m. To je bila velika sala za prijem, a sultanov tron je bio postavljen nasuprot ulaza. Velika sala projektuje se sa zidova palate, pružajući pogled u tri pravca. U tom smislu, to je bio "mirador" iz kojeg su stanovnici palate mogli gledati prema okolnom pejzažu. [13] Pločice su skoro 1,2 m visoke i obojene, a boje se razlikuju u intervalima. Nad njima je niz ovalnih medaljona sa natpisima, isprepletenih cvijećem i lišćem. Ima devet prozora, po tri na svakoj fasadi, a plafon je ukrašen bijelim, plavim i zlatnim umetcima u obliku krugova, kruna i zvijezda. Zidovi su prekriveni raznovrsnim štukaturama, koje okružuju mnoge drevne štitove.
=== Lavlje predvorje i fontana ===
{{Glavni|Lavlje predvorje}}
[[Datoteka:Alhambra-Granada-2003.jpg|thumb|300px|lijevo|Dvor lavova, primjer islamske maurske arhitekture i dizajna vrta.]]
Lavlje predvorje (Patio de los Leones) je duguljasto dvorište, dužine 35 m, širine 20 m, okruženo niskom galerijom na 124 bijele mramorne kolone. Na svakom kraju prolazi paviljon sa filigranskim zidovima i svijetlim kupolastim krovom. Trg je popločan obojenim pločicama i kolonadom sa bijelim mramorom, dok su zidovi prekriveni 1,5 metra od zemlje plavim i žutim pločicama, s granicom iznad i ispod emajliranog plavom i zlatnom bojom. Stupovi koji podržavaju krov i galeriju su nepravilno postavljeni. Krase ga sorte lišća i drugih ukrasnih detalja, a na svakom luku nalazi se veliki kvadrat od štukature arabeske. Iznad stubova je još jedan štukaturni kvadrat filigranskog rada.<ref name="SH">{{cite book |last1=Al-Hassani |first1=Salim T. S. |last2=Woodcock |first2=Elizabeth |last3=Saoud |first3=Rabah |year=2007 |title=1001 Inventions: Muslim Heritage in our World |edition=2nd |publisher=Foundation for Science Technology and Civilisation |location=Manchester, UK |isbn=978-0-9552426-1-8 |ref=harv}}</ref>
==== Lavlja fontana ====
U središtu dvorišta je ''Lavlja fontana'', gdje je alabaster bazena podržan sa figurama od dvanaest lavova u bijelom [[mramor]]u, koje nisu dizajnirane sa skulpturalnom preciznošću, već kao simboli snage, moći i suvereniteta. Svaki sat bi jedan lav proizvodio vodu iz svojih usta. Na rubu velike fontane nalazi se pjesma koju je napisao Ibn Zamrak. U njegovoj pjesmi se hvali ljepota fontane i moć lavova, ali se opisuju i njihovi genijalni hidraulički sistemi i kako su oni zapravo radili, što je zbunilo sve one koji su ih vidjeli.
<ref name="SH">{{cite book |last1=Al-Hassani |first1=Salim T. S. |last2=Woodcock |first2=Elizabeth |last3=Saoud |first3=Rabah |year=2007 |title=1001 Inventions: Muslim Heritage in our World |edition=2nd |publisher=Foundation for Science Technology and Civilisation |location=Manchester, UK |isbn=978-0-9552426-1-8 |ref=harv}}</ref>
=== Dvorana Abencerrajes ===
[[Datoteka:Abencerrajes.jpg|thumb|250px|desno|"Pčelinji sać" "stalaktit," ili "[[mozarapski]]" svod u Dvorani Abencerrajes.]]
''Sala de los Abencerrajes'' (Dvorana Abencerraga) dobila je ime po legendi prema kojoj je Boabdila, otac posljednjeg sultana Granade, pozvao glavne predstavnike porodice Abencerrag na banket, te ih je u toj dvorani masakrirao. Ova prostorija je izgrađena u obliku savršenog kvadrata, sa uzvišenim [[kupola]]ma i prozorima u njenoj osnovi. Krov je ukrašen plavom, smeđom, crvenom i zlatnom bojom, a stupovi koji ga podržavaju izviru u obliku luka na veoma lijep način. Nasuprot ovoj dvorani je ''Sala de las dos Hermanas'' (Dvorana dvije sestre), nazvana tako zbog dvije bijele mramorne ploče koje su položene kao dio pločnika. Ove ploče su dimenzija 500 x 220 cm. U središtu ove dvorane nalazi se fontana, a krov - kupola u obliku [[Pčela|pčelinjeg]] saća sa sitnim ćelijama, koje su sve različite i kojih ima oko 5000 - primjer je "stalaktitnog svoda" Maura.
=== Generalife ===
{{Glavni|Generalife}}
Od okolnih zgrada koje su povezane sa Alhambrom, u prvom planu je ''Palacio de Generalife'' ili ''Gineralife'' (arapski: جَنَّة الْعَرِيف Jennat al Arif, bosanski: "Arifov vrt" ili "Vrt arhitekte"). Ova vila je izgrađena početkom 14. vijeka, ali je nekoliko puta bila obnavljana. ''Villa de los Martires'' (Vila za mučenike), na vrhu Monte Maurora, svojim imenom obilježava hrišćanske robove koji su bili prisiljeni izgraditi Alhambru i gdje su bili zatvoreni u podzemnim ćelijama. ''Torres Bermejas'' (Tornjevi Vermiliona), također na Monte Mauroru, dobro su sačuvani primjerci maurskih utvrđenja, sa podzemnim cisternama, štalama, i smještajem za garnizon od 200 ljudi. Nekoliko rimskih grobnica otkriveno je 1829. i 1857. godine u podnožju Monte Maurora.<ref name="EB">Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Alhambra, The" . Encyclopædia Britannica. 1 (11th ed.). Cambridge University Press. str. 656–658.</ref>
=== Ostale znamenitosti ===
Među ostalim znamenitostima Alhambre su ''Sala de la Justicia'' (Dvorana pravde), ''Patio del Mexuar'' (Vijećnica), ''Patio de Daraxa'' (Dvor Vestibula) i ''Peinador de la Reina'' (Kraljičina svlačionica), u kojoj postoji slična arhitektura i dekoracija. Palata i Gornja Alhambra sadrže kupatila, redove spavaćih soba i ljetnikovaca, galeriju šapata i lavirint, te zasvođene grobnice.
Prvobitni namještaj palate predstavljen je jednom od čuvenih Alhambra vaza, veoma velikih hispano-maurskih vaza iz sultanata koje su stajale u nišama oko palate. Ovi poznati primjeri hispano-maurske keramike potječu iz 14. i 15. vijeka. Ona koja je ostala u palati iz 1400. visoka je 1,3 m, sa bijelom pozadinom, a ukras joj je plave, bijele i zlatne boje.
== Alhambra kao inspiracija ==
=== Umjetnost ===
Alhambra je bila, a i danas jeste motiv i kao pozadina u historijskom [[Slikarstvo|slikarstvu]] i kao predmet istraživanja arhitektonskih detalja, kao na primjeru arhitektonskog slikara iz [[Düsseldorf]]a [[Adolf Seel|Adolfa Seela]]. Španski historijski slikar [[Francisco Pradilla y Ortiz]] naslikao ih je u pozadini za njegovu scenu pod nazivom ''Rendición de Granada'' (bosanski: Kapitulacija Granade) 1882. godine.
=== Muzika ===
Radnja "herojskog baleta" pod nazivom ''Zaide, Reine De Grenade'', francuskog [[barok]]nog kompozitora [[Joseph-Nicolas-Pancrace Royer|Josepha-Nicolasa-Pancracea Royera]] (oko 1705–1755), odvija se u Alhambri. Alhambra je bila direktna inspiracija za muzičke kompozicije poput poznate gitarske [[tremolo]] studije [[Francisco Tarrega|Francisca Tarrege]] pod nazivom [[Recuerdos De La Alhambra]] (bosanski:Sjećanja na Alhambru). Tu je i kompozicija [[Claude Debussy|Claudea Debussyja]] za dva [[klavir]]a nastala 1901. godine, ''Lindaraja'', i preludij ''La Puerta Del Vino'', iz druge knjige preludija sastavljenih od 1912. do 1913. godine. [[Isaac Albeniz]] je komponirao klavirsku svitu ''Recuerdos De viaje'', u kojoj se jedan od stavaka u djelu naziva ''En La Alhambra'', dok se u okviru njegove svite [[Iberia (Albéniz)|Iberia]] nalazi djelo pod nazivom "El Albacin". Ovaj španski kompozitor je također komponirao ''Suite Alhambra'', ali je nedovršena.
Prva noć iz muzičkog djela španskog kompozitora [[Manuel de Falla|Manuela de Fallae]] ''Noći u španskim vrtovima'' ([[Noches en los jardines de España (Manuel de Falla)|Noches en los jardines de España]]) se zove ''En el Generalife'' i muzički opisuje ljetnu palatu Alhambre.
Umjetnička pjesma pod nazivom ''Granada'' [[Meksiko|meksičkog]] kompozitora [[Austin Lara|Agustina Lare]] je danas standardni repertoar svakog [[Opera (muzika)|operskog]] tenora.
=== Književnost ===
Od njene izgradnje, Alhambra je bila predmet pažnje posebno u lirskim tekstovima. U 11. vijeku, dinastija jevrejskog vezira [[Samuel ibn Naghrela|Samuela ibn Naghrele]] ovdje je sagradila palatu. Jevrejski pjesnik [[Solomon ibn Gabirol]], rodom iz [[Malaga|Malage]], govori u svojoj pjesmi o ovoj palati, nesačuvanom prethodniku današnjih palata u Alhambri. Palate Naṣrida koje su sagrađene od 13. vijeka, ukrašene su stihovima pjesnika Ibn Zamraka (14. vijek), a koji su nedavno korišteni kod nekih muzičkih djela.
U 19. vijeku umjetnici [[Romantizam|romantizma]] su pokazali interes za Alhambru. [[François-René de Chateaubriand]] opisuje svoju posjetu Alhambri u svom djelu [[Itinéraire de Paris à Jérusalem]] iz 1811., te [[Les aventures du dernier Abencérage]] (1826.) naglašava važnost Alhambre kao simbola orijentalnih utjecaja na evropsku kulturu. [[Heinrich Heine]] smješta radnju u svom djelu [[Almansor]] (1823.) u Granadi nedugo nakon predaje katoličkim kraljevima. Najveći utjecaj širenja književnog prijema Alhambre kod zapadne publike, odvijao se u pričama [[Washington Irving|Washingtona Irvinga]] čije se prvo izdanje pojavilo 1832. godine. Irving je bio nadahnut da napiše knjigu tokom svog boravka u napuštenim prostorijama Alhambre.
Španski pjesnik [[Federiko García Lorca]], koji je ubijen 1936. godine, dobio je crtež Alhambre na pismu od svog prijatelja "Zalamei", kao i u svojim pjesmama (kao što je "Granada") bavio se ovom građevinom koja je dominirala gradom.
=== Matematika ===
[[Datoteka:Tassellatura alhambra.jpg|thumb|desno|Teselacije poput ove bile su nadahnuće za rad holandskog grafičkog dizajnera i umjetnika Mauritsa Cornelisa Eschera.]]
Keramičke pločice iz Alhambre su izvanredne po tome što sadrže gotovo sve, ako ne i svih sedamnaest dosad poznatih matematički mogućih pozadinskih grupa.<ref>{{cite web |url=http://www.math.nus.edu.sg/aslaksen/teaching/math-art-arch.shtml#Symmetry |title=Mathematics in Art and Architecture |publisher=Math.nus.edu.sg |accessdate=4. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150507151115/http://www.math.nus.edu.sg/aslaksen/teaching/math-art-arch.shtml#Symmetry |archive-date=7. 5. 2015 }}</ref> Ovo je jedinstveno dostignuće u svjetskoj arhitekturi. Posjeta holandskog [[Grafički dizajner|grafičkog dizajnera]] i umjetnika [[Maurits Cornelis Escher|Mauritsa Cornelisa Eschera]] 1922. godine, tokom koje je proučavao maursku upotrebu [[simetrija]] u pločicama Alhambre inspirisali su njegov kasniji rad na [[Teselacija|teselaciji]], koju je nazvao "pravilnim dijeljenjem ravnine".<ref>{{cite journal |author=Gelgi, Fatih |url=http://www.fountainmagazine.com/Issue/detail/The-Influence-of-Islamic-Art-on-MC-Escher |title=The Influence of Islamic Art on M.C. Escher |journal=The Fountain |issue=76 |date=juli 2010 |access-date=16. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151117020956/http://www.fountainmagazine.com/Issue/detail/The-Influence-of-Islamic-Art-on-MC-Escher |archive-date=17. 11. 2015 }}</ref>
=== Film ===
Film [[El Dorado (film, 1921)|El Dorado]] iz 1921. godine koji je režirao [[Marcel L'Herbier]], sadrži mnoge scene snimljene u palati Alhambra. Ovo je bio prvi put da je jedna filmska kompanija dobila dozvolu za snimanje unutar palate Alhambra. Marcel L'Herbier je dao istaknuto mjesto njenim vrtovima, fontanama i geometrijskim arhitektonskim uzorcima, koji su postali neki od najupečatljivijih scena u ovom filmu.
[[Animirani film]]ovi španskog režisera [[Juan Bautista Berasategui|Juana Bautiste Berasateguija]], kao što su ''Ahmed, El Principe De La Alhambra'' i ''El Embrujo Del Sur'', temelje se na pričama iz djela Washingtona Irvinga pod nazivom [[Priče o Alhambri (knjiga)|Priče o Alhambri]].
Lavlje predvorje je bilo prikazano u filmu [[Assassin's Creed]] iz 2016. kada je sultan Muhamed XII predao "jabuku raja", snažan artefakt u središtu filmske radnje, u zamjenu za siguran povratak svog sina. I Lavlje predvorje i Granadin Albaicin prikazani su u animiranom filmu španskog režisera [[Enrique Gato]]a pod nazivom ''Las aventuras de Tadeo Jones''.<ref>{{cite web|url=https://www.alhambradegranada.org/es/info/noticiasdelaalhambra/Tadeo-Jones-2-ElSecreto-del-Rey-Midas-Alhambra-20170825.asp|title=Se estrena Tadeo Jones 2. El Secreto del Rey Midas, recreada en la Alhambra y en el Albaicín - Noticias de La Alhambra|first=Area25 IT -|last=www.area25.es|date=25. 8. 2017}}</ref>
Fiktivno pozorište na Broadwayu (unutrašnjost se zapravo nalazi u Gradskom pozorištu u [[Auckland]]u, na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]), u kojem je Kong prikazan kao "Osmo čudo svijeta" 2005. u [[King Kong (film iz 2005.)|King Kongu]], a nosi naziv "Alhambra".
<ref>{{cite web |url=http://www.movie-locations.com/movies/k/King_Kong_2005.html |title=King Kong, 2005 |publisher=The Worldwide Guide to Movie Locations |access-date=27. 5. 2017 |archive-date=20. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170520232744/http://www.movie-locations.com/movies/k/King_Kong_2005.html |url-status=dead }}</ref>
Godine 2018. radnja u [[Južna Koreja|južnokorejskoj]] televizijskoj seriji ''Memories of the Alhambra'' smještena je u Granadi. Izvršni direktor investicione kompanije koja je specijalizirana za [[Optika|optičke]] uređaje, putuje u Granadu, u susret kreatoru igre. On se upliće u tajanstveni incident, a granica između stvarnog svijeta i svijeta [[Proširena stvarnost|proširene stvarnosti]] počinje da se zamagljuje.
== Literatura ==
* Fernández Puertas, Antonio (1997). The Alhambra. Vol 1: From the Ninth Century to Yusuf I (1354). Saqi Books. {{ISBN|978-0-86356-466-6}}.
* Fernández Puertas, Antonio (1998). The Alhambra. Vol 2: (1354–1391). Saqi Books. {{ISBN|978-0-86356-467-3}}.
* Fernández Puertas, Antonio (1999). The Alhambra. Vol 3: From 1391 to the Present Day. Saqi Books. {{ISBN|978-0-86356-589-2}}.
* Jacobs, Michael; Fernández, Francisco (2009). Alhambra. Frances Lincoln. {{ISBN|978-0-7112-2518-3}}.
* Steves, Rick (2004). Spain and Portugal 2004, pp. 204–205. Avalon Travel Publishing. {{ISBN|1-56691-529-5}}.
* Stewart, Desmond. The Alhambra. Newsweek Publishing, 1974. {{ISBN|0-88225-088-4}}.
* The World Heritage. Istanbul and Cordoba, Vol. #15. Film Ideas, 2008. {{ISBN|1-57557-715-1}}.
{{commonscat|Alhambra}}
== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Španija]]
[[Kategorija:Islam]]
[[Kategorija:Arhitektura]]
[[Kategorija:Arapska arhitektura]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Španiji]]
b1ucb7tir5uyj00uq6d2xesg08fs280
Skroz
0
141824
3427739
3328609
2022-08-12T19:16:44Z
Wrpz
144279
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija muzičar
| ime = Skroz
| slika = Skroz 2019.jpg
| slika_veličina =
| široka_slika =
| alt =
| opis = Trenutna postava benda (2019)
| pozadina = skupina
| alias =
| porijeklo = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] <ref name="Skroz.com">{{cite web|url=http://www.skroz.com/biografija.php|title=Biografija|3=|author-link=Skroz.com|publisher=Skroz.com|date=24. 8. 2005|website=Skroz.com|access-date=24. 2. 2020|archive-date=16. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180316050959/http://www.skroz.com/biografija.php|url-status=dead}}</ref>
| žanr = [[Pop muzika|pop]], [[rock]]
| karijera = 1996–sada <ref name="Skroz.com"/>
| izdavač = [[Menart]]<br /> [[NTV Hayat|Hayat Production]]<br /> [[Croatia Records]] <ref name="Skroz.com"/>
| povezani_umjetnici = [[Dino Šaran]], [[Davor Sučić|Sejo Sexon]], [[Velahavle]], [[Enes Zlatar]], [[Elvis J. Kurtović]], [[Edo Maajka]], [[Srđan Todorović]], [[Branislav Trifunović]]
| veb-sajt = {{URL|skroz.com}}
| trenutni_članovi = [[Adnan Šaran]]<br /> [[Dejan Ostojić]]<br /> [[Esad Bratović]]<br /> [[Nedžad Mulaomerović]]<br /> [[Elvir Salčinović]]<br /> [[Nino Škiljić]]
| bivši_članovi = [[Nedžad Pođić]]<br /> [[Sloven Anzulović]]<br /> [[Mirza Suljagić]]<br /> [[Dino Šukalo]]
| modul =
| modul2 =
| modul3 =
}}
'''Skroz''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Pop muzika|pop]], [[rock]] grupa<ref name="Skroz.com"/> iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Do sada su izdali 3 studijska [[album]]a<ref name="Sarajevo.co.ba">{{cite web |url=https://sarajevo.co.ba/skroz/|title= Skroz| |author-link= Sarajevo.co.ba |publisher= Sarajevo.co.ba |date=22. 8. 2008 |website= Sarajevo.co.ba |access-date=24. 2. 2020}}</ref>, a širu popularnost su stekli objavom hit-pjesama [[Srušio sam stan]]<ref name="Radiosarajevo.ba">{{cite web |url=https://radiosarajevo.ba/radio/aktuelno/izabrali-ste-grupu-skroz-i-pjesmu-srusio-sam-stan/256113|title= Pjesma dana / Izabrali ste grupu Skroz i pjesmu "Srušio sam stan" | |author-link= Radiosarajevo.ba |publisher= Radiosarajevo.ba |date=6. 4. 2004 |website= Radiosarajevo.ba |access-date=8. 3. 2017}}</ref>, [[Sve sam jači]] i [[Vila]].<ref name="Skroz.com"/>
== Historija ==
Ideja grupe je nastala još početkom 90-tih godina, a kao dio te ideje su bili mladi muzičari, [[Adnan Šaran]] i [[Dejan Ostojić]]. Zbog ratnih dešavanja, grupa ostaje kao ideja, sve do sredine 1996. godine. Grupa je oformljena 1996. godine od strane nekolicine sarajevskih muzičara; [[Adnan Šaran]] (vokal), [[Nedžad Mulaomerović]] (bubanj), [[Mirza Suljagić]] (bas), [[Sloven Anzulović]] (gitara), tada inače članovi [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] i [[Top Lista Nadrealista|Top Liste Nadrealista]]<ref name="Menart">{{cite web |url=https://www.menart.hr/glazba/hr/skroz|title= Niz koncerata odsviranih na krilima prvog albuma| |author-link= Menart |publisher= Menart |date=20. 6. 2009 |website= Menart .hr|access-date=24. 2. 2020}}</ref>. Prve nastupe su imali u Sarajevu po lokalnim klubovima,<ref name="Sarajevo.co.ba"/> da bi grupa krajem 1997. godine dobila svoje ime "Skroz", te se u decembru te iste godine prvi put pojavljuju u medijima sa pjesmom [[Godina nova]].<ref name="Skroz.com"/>
== Karijera ==
=== Prva postava grupe (1996. - 2001.) ===
Početkom 1998. godine, bendu se priključuje basista Dejan Ostojić, koji u vrijeme dolaska nije svirao svoj matični instrument, već je u formi klavijaturiste zauzeo mjesto u bendu. Skroz je bio formiran i tadašnju postavu su činili Adnan Šaran, Nedžad Mulaomerović, Mirza Suljagić, Sloven Anzulović i Dejan Ostojić. Uslijedile su pripreme za prvi album. Prvi nastup Skroza bio je u [[Slovenija|Sloveniji]] u okviru festivala "Rock Otočec" 1998. godine gdje su premijerno odsvirali materijal koji će se kasnije naći na njihovom prvom albumu. Nakon toga uslijedilo je niz nastupa širom regije u okviru turneje [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]].<ref name="Skroz.com"/><ref name="Sarajevo.co.ba"/>
=== Album Skroz (2000) ===
Krajem 1998. godine, grupa Skroz po postignutom dogovoru sa producentom [[Zlaja Hodžić|Zlajom Hadžićem]] odlazi u [[Holandija|Holandiju]] na snimanje njihovog prvog albuma. Snimljeno je 14 pjesama u studiju u [[Amsterdam]]u od kojih će se 12 odabranih kasnije naći na albumu. Skroz<ref name="Menart"/> sa svojim istoimenim debi albumom nailazi na veliku zainteresiranost kod izdavača, te se odlučuju na ugovor sa izdavačkom kućom [[Croatia Records]] <ref name="Sarajevo.co.ba"/> u čijem je aranžmanu, u [[Amsterdam]]u sredinom 1999. godine, urađena postprodukcija. Početkom 2000. Skroz izbacuje najavni single koji izlazi u maju iste godine pod etiketom Croatia recordsa i Tessa Audio. Album je najavila pjesma [[Sve sam jači]] postigavši u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] neočekivani uspjeh, te se dugo vremena zadržala na mnogim tv i radio top listama. Pjesma je bila prekretnica za tada mladi rock’n’roll band. [[Kada te droge spuste]] i [[Dobro mi došli]] također su singlovi sa spomenutog albuma. Nakon toga je uslijedila kraća pauza.<ref name="Skroz.com"/><ref name="Sarajevo.co.ba"/>
=== Druga postava grupe (2001. - 2006.) ===
[[Sloven Anzulović]] u ljeto 2001. napušta grupu, a na njegovo mjesto dolazi [[Dino Šukalo]]. Skroz zatim napušta i [[Mirza Suljagić]] zbog privatnih razloga. Tada na njegovo mjesto dolazi klavijaturista benda [[Dejan Ostojić]], koji se nakon nekoliko godina vraća svom primarnom instrumentu - bas gitari. Umjesto njega kao klavijaturiste dolazi [[Nedžad Pođić]], dotadašnji klavijaturista grupe [[Zabranjeno pušenje]].<ref name="Skroz.com"/>
=== Album Savršeni organizam (2004) ===
U septembru 2002. gitarista [[Dino Šukalo]] <ref name="Sarajevo.co.ba"/> napušta grupu, a na njegovo mjesto dolazi [[Esad Bratović]] iz grupe [[Sikter]], koji je u to vrijeme bio jedan od učesnika na mnogobrojnim koncertima Skroza i gost na prvom albumu. Grupa u konačnom sastavu započinje pripreme za drugi album. Snimanje novih pjesama trajalo je do sredine 2003. godine kada se materijal šalje u Amsterdam kod producenta Zlaje Hadžića<ref name="Sarajevo.co.ba"/>. Drugi album grupe Skroz završen je početkom 2004., a objavljen je 28. augusta 2004.<ref name="Klix">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/grupa-skroz-uskoro-izdaje-novi-album/030406001|title= Grupa SKROZ uskoro izdaje novi album | |author-link= Klix |publisher= Klix |date=6. 4. 2004 |website= Klix.ba|access-date=24. 2. 2020}}</ref> godine pod etiketom izdavačke kuće [[Menart]]<ref name="Menart"/>. Prvi single sa novog albuma bio je za pjesmu [[Super žena]]. Video spot za tu pjesmu radila je produkcijska kuća Pro.ba na čelu sa Redžinaldom Šimekom i Eminom Kujundžić, i nominiran je za bh. muzičku nagradu u kategoriji najboljih video spotova u 2004. godini<ref name="Sarajevo.co.ba"/>. Likovno rješenje omota za [[Savršeni organizam (album)|Savršeni organizam]] uradila je Hana Zec, također nominacija za nagradu [[Indexi (nagrada)|Davorin]]. Na albumu se našlo 15 pjesama autora Adnana Šarana, a na jednoj od njih gostuju [[Enes Zlatar]] - Bure iz grupe [[Sikter]] i [[Edo Maajka]].<ref name="Skroz.com"/>
=== Album Regija (2009) ===
Grupa Skroz je naredne godine provela kroz koncertne aktivnosti, ali i radu na novim materijalima. U datom periodu doživljavaju sve veću popularnost kod publike, a za to su zaslužne pjesme [[Srušio sam stan]], te kasnije novi izdati singl [[Afganistan (Skroz)|Afganistan]], za koju je snimljen i spot. Pola godine nakon toga, Skroz izbacuje još jedan samostalni singl, pjesmu pod nazivom [[Igraj Bosno]] za navijače za [[KK Bosna Royal|KK Bosna]]. 2007. godine uslijedile su pripreme za izdavanje trećeg albuma pod nazivom [[Regija (Skroz)|Regija]]. On je objavljen u aprilu 2009. godine za hrvatsko tržište za izdavačku kuću [[Menart]]<ref name="Menart"/>. Album je sniman u sarajevskom muzičkom studiju MML. Gosti na albumu su [[Nedim Zlatar]] – Basheskia, [[Dino Šaran]], [[Dragan Rokvić]], [[Leo Šarić]], [[Enes Zlatar]] – Bure i [[Enis Voloder]]<ref name="Sarajevo.co.ba"/>. Skroz se uz pomoć ovog albuma pokušao približiti srednjoj pop/rock struji, uz socijalno-kritičke tekstove koji su biti dobro prihvaćeni u cijeloj Regiji. Originalno izdanje albuma pred kraj, nakon petominutne pauze, krije i skrivenu traku.<ref name="Skroz.com"/>
=== Trenutna postava grupe (2009. - danas) ===
U periodu nakon toga dešavaju se nove turbulencije, gdje grupu napušta [[Nedžad Pođić]], a priključuju im se novi članovi [[Elvir Salčinović]] i [[Nino Škiljić]]. Trenutnu postavu grupe Skroz čine: Adnan Šaran (vokal, autor, tekstopisac), Dejan Ostojić (bas gitara), Nedžad Mulaomerović (bubnjevi), Elvir Salčinović (gitara) i Nino Škiljić (klavijature).<ref name="Skroz.com"/><ref name="Menart"/>
== Muzičke nagrade i nominacije ==
* Grupa Skroz je 2005. godine osvojila nagradu [[Indexi (nagrada)|Davorin]] za video spot – [[Super žena]].<ref name="Skroz.com"/>
== Diskografija ==
=== Singlovi ===
* [[Afganistan (Skroz)|Afganistan]] – (2005)
* [[Igraj Bosno]] – (2006)
* [[Amerikanac]] – (2011)
* [[Raj (Skroz)|Raj]] – (2013)
* [[Ego (Skroz)|Ego]] – (2015)<ref name="Bljesak.info"/>
* [[Vila (Skroz)|Vila]] – (2015)
* [[Izgubi me]] duet sa [[Velahavle]] - (2015)<ref name="Vecernji.ba"/>
=== Albumi ===
* [[Skroz (Skroz)|Skroz]] – (2000) <ref name="Skroz.com"/>
* [[Savršeni Organizam]] – (2004) <ref name="Skroz.com"/><ref name="Klix"/>
* [[Regija (Skroz)|Regija]] – (2009) <ref name="Skroz.com"/><ref name="Menart"/>
=== Muzički spotovi ===
* [[Sve sam jači]] – (1999.)
* [[Kada te droge spuste]] – (1999.)
* [[Srušio sam stan]] – (2005.) <ref name="Radiosarajevo.ba"/>
* [[Afganistan (Skroz)|Afganistan]] – (2006)
* [[Super žena]] – (2006.)
* [[Nevidljiv]] – (2009.)
* [[Regija (Skroz)|Regija]] – (2009)
* [[Amerikanac]] – (2011.)
* [[Raj (Skroz)|Raj]] – (2013)
* [[Magarac (Skroz)|Magarac]] – (2013)
* [[Vila (Skroz)|Vila]] – (2015)<ref name="Klix.ba">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/skroz-snimio-spot-za-pjesmu-vila-romanticna-prica-na-sarajevskim-mostovima/140407122|title= Skroz snimio spot za pjesmu "Vila", romantična priča na sarajevskim mostovima | |author-link= Klix.ba |publisher= Klix.ba |date=7. 4. 2014 |website= Klix.ba|access-date=21. 2. 2020}}</ref>
* [[Ego (Skroz)|Ego]] – (2015)<ref name="Bljesak.info">{{cite web |url=https://www.bljesak.info/lifestyle/flash/grupa-skroz-objavila-singl-za-ljetnu-turneju/127342|title= Grupa 'Skroz' objavila singl za ljetnu turneju| |author-link= Bljesak.info |publisher= Bljesak.info |date=21. 7. 2015 |website= Bljesak.info |access-date=24. 2. 2020}}</ref>
* [[Izgubi me]] duet sa [[Velahavle]] - (2015) <ref name="Vecernji.ba">{{cite web |url=https://www.vecernji.ba/showbiz/velahavle-i-skroz-predstavili-spot-za-pjesmu-izgubi-me-999033|title= Velahavle i Skroz predstavili spot za pjesmu "Izgubi me" | |author-link= Vecernji.ba |publisher= Vecernji.ba |date=7. 4. 2015 |website= Vecernji.ba |access-date=24. 2. 2020}}</ref>
== Članovi grupe ==
* [[Adnan Šaran]] – vokal (1996. - sada) <ref name="Skroz.com"/>
* [[Dejan Ostojić]] – klavijature/bas gitara (1996. - sada) <ref name="Skroz.com"/>
* [[Esad Bratović]] – gitara (2002. - sada) <ref name="Skroz.com"/>
* [[Nedžad Mulaomerović]] – bubnjevi (1996. - sada) <ref name="Skroz.com"/>
* [[Elvir Salčinović]] – ritam gitara (2008. - sada) <ref name="Skroz.com"/>
* [[Nino Škiljić]] – klavijature (2008. - sada) <ref name="Skroz.com"/>
=== Bivši članovi ===
* [[Nedžad Pođić]] – klavijature (2001. - 2008.) <ref name="Skroz.com"/><ref name="Menart"/>
* [[Sloven Anzulović]] – gitara (1996. - 2001.) <ref name="Skroz.com"/><ref name="Menart"/>
* [[Mirza Suljagić]] – bas gitara (1996. - 2002.) <ref name="Skroz.com"/><ref name="Menart"/>
* [[Dino Šukalo]] – gitara (2001. - 2002.) <ref name="Skroz.com"/><ref name="Menart"/>
== Reference ==
{{reference}}
==Vanjski linkovi==
* [http://www.skroz.com/ Službena stranica]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1996.]]
t7og35akyh3gi7dco8gs8w98zcshde6
Al Jazeera Balkans
0
150597
3427788
3198332
2022-08-13T05:46:48Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija TV
| Ime = Al Jazeera Balkans
| logo = Aljazeera balkans logo.jpg
| Vrsta emitiranja = [[Televizija]]
| Zemlja = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} <br/>
<small>[[Srbija]], [[Hrvatska]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Crna Gora]], [[Kosovo]], [[Slovenija]]</small>
| Sjedište = [[Sarajevo]]<br />(Trg djece Sarajeva 1, [[BBI Centar]])
| Dostupnost = [[Bosna i Hercegovina]]<br/> [[Srbija]]<br> [[Kosovo]]<br/> [[Hrvatska]]<br/> [[Sjeverna Makedonija]]<br/> [[Crna Gora]]<br/> [[Slovenija]]<br/> Kablovski operatori<br/> Satelit <br/> [http://balkans.aljazeera.net/uzivo ''Online stream'']
| Vlasnik = [[Qatar Media Corporation]]
| Početak emitiranja = 11. novembar 2011.
| Slogan = "Iz svakog ugla i sa svake strane"
| Website = [http://balkans.aljazeera.net/ balkans.aljazeera.net]
}}
[[Datoteka:Al Jazeera Balkans glavni studio Sarajevo.JPG|mini|302x302px|BBI Centar u Sarajevu, sjedište Al Jazeere Balkans]]
'''Al Jazeera Balkans''' (AJB) međunarodni je [[televizija|televizijski]] kanal mreže Al Jazeera ({{en|Al Jazeera Media Network}}) u vlasništvu [[Qatar Media Corporation]]a. Program emitira na [[Bosanski jezik|bosanskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[Srpski jezik|srpskom]] jeziku.
Studio i prostorije televizije od osnivanja su smješteni u [[BBI Centar|BBI Centru]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a krajem 2019. objavljeno je da će graditi vlastitu zgradu.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/biznis/investicije/pogledajte-kako-ce-izgledati-nova-zgrada-al-jazeere-balkans-u-sarajevu/191228036 |title= Pogledajte kako će izgledati nova zgrada Al Jazeere Balkans u Sarajevu |work= [[Klix.ba]] |date= 28. 12. 2019 |accessdate= 29. 3. 2020}}</ref> Osim sarajevskog studija, Al Jazeera Balkans ima studije u [[Zagreb]]u i [[Beograd]]u te dopisništva u [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Skoplje|Skoplju]], [[Podgorica|Podgorici]], [[Niš]]u i [[Priština|Prištini]].
== Historija ==
Al Jazeera Balkans prisutna je u Sarajevu od sredine septembra 2010, kad je od kompanije "PEP" u vlasništvu [[Adil Kulenović|Adila Kulenovića]] kupila lokalnu TV-stanicu [[NTV Studio 99]] za 2,3 miliona KM, koliko su iznosili dugovi te TV-kuće prema državi.<ref>http://www.source.ba/clanak/65584925874/html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> Odmah po kupovini Studio 99 prestao je emitirati program i na njegovoj frekvenciji vrtio se testni telop novog kanala, Al Jazeere Balkans. Zaposlenici Studija 99 ostali su raditi na Al Jazeeri Balkans, a Kulenović je angažiran kao savjetnik za program.
== Program ==
Al Jazeera Balkans počela je s emitiranjem vlastitog programa 11. novembra 2011. u 18 sati iz centralnog i moderno opremljenog studija u Sarajevu. Na regionalnom medijskom prostoru postavila je nove profesionalne, tehničke i etičke kriterije u televizijskom novinarstvu. Koristi resurse i materijale s Al Jazeerinih kanala na [[Arapski jezik|arapskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. [[Al Jazeera]] je jedan od najvećih izvora informacija u svijetu i ta TV-mreža raspolaže sa 65 međunarodnih ureda.<ref>http://balkans.aljazeera.net/site-page/o-namahtml{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}</ref> AJB ima za cilj da gledaocima postane ključni izvor međunarodnih i regionalnih vijesti.
== Emitiranje ==
Program Al Jazeere Balkans emitira se posredstvom sistema kablovskih operatora u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], na [[Kosovo|Kosovu]], u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Srbija|Srbiji]]. Program se emitira i posredstvom interneta i satelita EUTELSAT 16A na poziciji 16 stepeni istočno.
Al Jazeera Balkans dostupna je u HD rezoluciji:
* Satelit: Eutelsat 16A 16<strong>°</strong>E
* Frekvencija: 11,262 GHz
* Polarizacija: Horizontalna
* SR: 30.000
* FEC: 2/3
* Norma: DVB-S2/8PSK <ref>{{Cite web |url=http://www.media-sat.net/sat-vijesti/4797-al-jazeera-balkans-hd-testira-na-transponderu-team-sat.html |title= Arhivirana kopija |accessdate=23. 3. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140330143109/http://www.media-sat.net/sat-vijesti/4797-al-jazeera-balkans-hd-testira-na-transponderu-team-sat.html |archivedate=30. 3. 2014 |url-status=dead}}</ref>
== Prezenteri ==
{{div col}}
* Anne-Marie Alves-Ćurčić
* Saša Ćeramilac
* Saša Delić
* Dalija Hasanbegović
* Jasmina Kos
* Irena Kuldija
* Jelena Milutinović
* Adnan Rondić
{{div col end}}
== Festival ==
Godine 2018. Al Jazeera Balkans ustanovila je [[AJB DOC Film Festival|AJB DOC]], festival [[dokumentarni film|dokumentarnog filma]], koji se održava u Sarajevu, obično u septembru.
== Također pogledajte ==
* [[Al Jazeera]]
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://balkans.aljazeera.net/ Službeni sajt]
{{Al Jazeera}}
[[Kategorija:Al Jazeera]]
[[Kategorija:TV-stanice osnovane 2011.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-stanice]]
[[Kategorija:Mediji u Sarajevu]]
pjqj1ixh2zfrj3a76i7q65vxdy8p8po
Nogometna reprezentacija Kostarike
0
268455
3427776
3426836
2022-08-13T01:26:03Z
InternetArchiveBot
118070
Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija Nogometna reprezentacija
| Naziv = Nogometna reprezentacija Kostarike
| Logo = Logo nogometnog saveza Kostarike.svg
| Nadimak = ''Los Ticos'' <br /> ''La Sele''
| Federacija = [[Nogometni savez Kostarike|FCF]]
| Konfederacija = [[CONCACAF]]
| Selektor = [[Óscar Ramírez]]
| Najviše nastupa = [[Walter Centeno]] (137)
| Najbolji strijelac = [[Rolando Fonseca]] (47)
| Trenutni kapiten = [[Bryan Ruiz]]
| FIFA trigram = CRC
| FIFA rang = 21 <small> (septembar 2017)</small><ref>[http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html=fifacom_hp_module_ranking{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}} FIFA ljestvica {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|pl|poljski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}}]</ref>
| Najveći FIFA rang = 13 <small>(februar 2015)</small>
| Najniži FIFA rang = 93 <small>(juli 1996)</small>
| uzorak_lr1 = _crc17hw
| uzorak_t1 = _crc17hw
| uzorak_dr1 = _crc17hw
| uzorak_š1 = _crc17hw
| uzorak_č1 = _crc17hw
| lijeva ruka1 = FF0000
| tijelo1 = FF0000
| desna ruka1 = FF0000
| šorc1 = FF0000
| čarape1 = FF0000
| uzorak_lr2 = _crc17aw
| uzorak_t2 = _crc17aw
| uzorak_dr2 = _crc17aw
| uzorak_š2 = _crc17aw
| uzorak_č2 = _crc17aw
| lijeva ruka2 = 0000FF
| tijelo2 = FFFFFF
| desna ruka2 = FFFFFF
| šorc2 = FFFFFF
| čarape2 = FFFFFF
| Prva utakmica ={{ZD|KOS}} [[Kostarika]] 7-0 [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvador]] {{ZD|SAL}} <br /> <small>([[Guatemala City|Gvatemala]], [[Gvatemala]]; [[14. septembar]] [[1921]])</small><ref name="Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com">[http://www.rsssf.com/tablesc/cos-intres.html ''Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com'']; pristupljeno: 18. 12. 2013.</ref>
| Najveća pobjeda = {{ZD|KOS}} [[Kostarika]] 12-0 [[Nogometna reprezentacija Portorika|Portoriko]] {{ZD|PUE}} <br /> <small>([[Barranquilla]], [[Kolumbija]]; [[10. decembar]] [[1946]])</small><ref name="Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com"/>
| Najveći poraz = {{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] 7-0 [[Kostarika]] {{ZD|KOS}} <br /> <small>([[Ciudad de México|Mexico]], [[Meksiko]]; [[17. august]] [[1975]])<ref name="Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com"/>
| Broj učestvovanja na SP = 4
| Prvo učestvovanje na SP = 1990.
| Najbolji rezultat na SP = Osmina finala ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]])
| Broj učestvovanja na GK = 17
| Prvo učestvovanje na GK = 1963.
| Najbolji rezultat na GK = Pobjednik [[Datoteka:Gold medal icon.svg|14px]] <br /> 1963, 1969, 1989.
| Broj učestvovanja na KA = 4
| Prvo učestvovanje na KA = 1997.
| Najbolji rezultat na KA = Četvrtfinale (2) <br /> 2001, 2004.
}}
'''Nogometna reprezentacija Kostarike''' predstavlja [[Kostarika|Kostariku]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[ogometni savez Kostarike|Nogometnog saveza Kostarike]].
== Historija ==
Reprezentacija '''Kostarike''' svoju prvu utakmicu odigrala je [[1921]]. protiv [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvadora]]. Nastupali su ukupno četiri puta na svjetskim prvenstvima. Prvi put na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] Kostarika je učestvovala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]. godine. u [[Italija|Italiji]]. Svoj najbolji rezultat upravo su postigli na tom svjetskom prvenstvu plasiravši se u osminu finala gdje ih porazila [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]<ref name="Izvještaj utakmice Čehoslovačka - Kostarika 4:1, fifa.com">[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/italy1990/matches/round=323/match=129/index.html ''Izvještaj utakmice Čehoslovačka - Kostarika 4:1, fifa.com'']; pristupljeno: 18. 12. 2013.</ref>. <br />
Na CONCACAF Gold Kupu učestvovali su 15 puta a najveći uspjesi su šampionske titule koju su osvojili '''3''' puta: 1963, 1969 i 1989. Također su učestvovali i 4 puta na ''[[Copa América|Copa Amérike]]'' gdje su 2001. i 2004. godine poraženi u četvrt-finalu.
=== Kostarika na SP 2014 ===
{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa D}}
== Utakmice ==
{{Glavni|Utakmice nogometne reprezentacije Kostarike}}
== Nastupi na turnirima ==
=== Nastupi na ''Svjetskim prvenstvima'' ===
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
|-
!colspan=8|''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]''
! style="width:1%;" rowspan="25"|
!colspan=6|''Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo''
|-
!width="90"|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}}
!width="30"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na Svjetskom prvenstvu}}
!width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
!width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930.]]||rowspan="5" colspan=7 align=center| Nisu učestvovali || rowspan="5" colspan=6 align=center| Nisu učestvovali
|-
|{{ZD|ITA|1861}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934.]]
|-
|{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938.]]
|-
|{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950.]]
|-
|{{ZD|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954.]]
|-
|{{ZD|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958.]]|| rowspan="8" colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali ||6||4||1||1||16||7
|-
|{{ZD|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962.]]||9||5||1||3||22||14
|-
|{{ZD|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966.]]||8||5||2||1||17||3
|-
|{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970.]]||4||2||1||1||7||3
|-
|{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974.]]|| rowspan="3" colspan=6 align=center| Ispali u pretkvalifikacijama
|-
|{{ZD|ARG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978.]]
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982.]]
|-
|{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986.]]||8||2||5||1||10||8
|-
|{{ZD|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]]||13||4||2||0||2||4||6||8||5||1||2||10||6
|-
||{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994.]]||rowspan="2" colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali ||8||4||0||4||16||11
|-
|{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998.]]||16||7||3||6||22||17
|-
|{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002.]]||19||3||1||1||1||5||6||16||10||3||3||26||13
|-
|{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]]||31||3||0||0||3||3||9||18||8||4||6||30||25
|-
|{{ZD|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010.]]|| colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali ||20||12||3||5||41||22
|-
|{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]|| colspan=7 align=center| Kvalificirali se ||16||8||4||4||27||12
|-
|{{ZD|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]|| rowspan="2" colspan=7 align=center| Učestvovat će u kvalifikacijama || rowspan="2" colspan=7 align=center| Učestvovat će u kvalifikacijama
|-
|{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]]
|-
|'''Ukupno'''||4/20||10||3||1||6||12||21||137||72||28||37||244||141
|}
{{col-begin}}
{{col-2}}
=== Nastupi na ''Gold Cupu'' ===
{| {{prettytable}} style="text-align: center;"
|-
!colspan=8|''[[Gold Cup]]''
|-
!width="90"|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}}
!width="30"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na Gold kupu}}
!width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|-bgcolor="gold"
|{{ZD|SAL}} [[CONCACAF šampionat 1963.|1963.]]||1||6||5||1||0||14||2
|-
|-bgcolor="bronze"
|{{ZD|GUA}} [[CONCACAF šampionat 1965.|{{color|#FFFFFF|1965.}}]]||3||5||2||2||1||11||4
|-
|{{ZD|HON}} [[CONCACAF šampionat 1967.|1967.]]||colspan=7 align=center| Povukli se
|-
|-bgcolor="gold"
|{{ZD|KOS}} [[CONCACAF šampionat 1969.|1969.]]||1||5||4||1||0||13||2
|-
|-bgcolor="bronze"
|{{ZD|TRI}} [[CONCACAF šampionat 1971.|{{color|#FFFFFF|1971.}}]]||3||5||2||1||2||6||5
|-
|{{ZD|HAI}} [[CONCACAF šampionat 1973.|1973.]]||rowspan="3" colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali
|-
|{{ZD|MEX}} [[CONCACAF šampionat 1977.|1977.]]
|-
|{{ZD|HON}} [[CONCACAF šampionat 1981.|1981.]]
|-
|-bgcolor="bronze"
| [[CONCACAF šampionat 1985.|{{color|#FFFFFF|1985.}}]]||3||8||2||5||1||10||8
|-
|-bgcolor="gold" style="border-bottom:3px solid green;"
| [[CONCACAF šampionat 1989.|1989.]]||1||8||5||1||2||10||6
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 1991.|1991.]]||4||5||1||0||4||5||9
|-
|-bgcolor="bronze"
|{{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 1993.|{{color|#FFFFFF|1993.}}]]||3||5||1||3||1||6||5
|-
| {{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 1996.|1996.]]||colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 1998.|1998.]]||5||2||1||0||1||8||4
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2000.|2000.]]||8||3||0||2||1||5||6
|-
|-bgcolor="silver"
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2002.|2002.]]||2||5||3||1||1||8||5
|-
|{{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2003.|2003]]||4||5||2||0||3||10||8
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2005.|2005.]]||5||4||2||1||1||6||4
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2007.|2007.]]||7||4||1||1||2||3||4
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2009.|2009.]]||4||5||2||2||1||10||6
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2011.|2011.]]||6||4||1||2||1||8||6
|-
|{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2013.|2013.]]||5||4||2||0||2||4||2
|-
|'''Ukupno'''||17/22||83||36||23||24||137||86
|}
{{col-2}}
=== Nastupi na ''Copa Américi'' ===
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
|-
!colspan=8|''[[Copa América]]''
|-
!width="90"|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}}
!width="30"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na Copa Américi}}
!width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|BOL}} [[Copa América 1997.|1997.]]||10||3||0||1||2||2||10
|-
|{{ZD|KOL}} [[Copa América 2001.|2001.]]||5||4||2||1||1||7||3
|-
|{{ZD|PER}} [[Copa América 2004.|2004.]]||8||4||1||0||3||3||8
|-
|{{ZD|ARG}} [[Copa América 2011.|2011.]]||9||3||1||0||2||2||4
|-
|colspan="2"|'''Ukupno'''||11||3||2||6||12||21
|}
{{col-end}}
== Trenutni sastav ==
Datum: [[18. decembar]] [[2013]].
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Keylor Navas]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|12|15}}|nastupi=50|golovi=0|klub=[[Levante UD|Levante]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Patrick Pemberton]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|5|24}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[L.D. Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Leonel Moreira]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|1|8}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[C.S. Herediano|Herediano]]|klubnac=KOS}}
|-----
! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"|
|----- bgcolor="#DFEDFD"
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Michael Umaña]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|7|16}}|nastupi=78|golovi=1|klub=[[Deportivo Saprissa|Saprissa]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Junior Díaz]]|dob={{datum rođenja i godine|1983|9|12}}|nastupi=59|golovi=1|klub=[[1. FSV Mainz 05|Mainz]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Geancarlo Gonzalez]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|2|8}}|nastupi=32|golovi=2|klub=[[Vålerenga Fotball|Vålerenga]]|klubnac=NOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Bryan Oviedo]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|2|18}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Cristian Gamboa]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|10|24}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[Rosenborg BK|Rosenborg]]|klubnac=NOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Óscar Duarte]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|6|3}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Club Brugge K.V.|Club Brugge]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Roy Miller]]|dob={{datum rođenja i godine|1984|11|24}}|nastupi=44|golovi=1|klub=[[New York Red Bulls]]|klubnac=SAD}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[José Salvatierra]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|10|10}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[L.D. Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Jhonny Acosta]]|dob={{datum rođenja i godine|1983|7|21}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[L.D. Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=KOS}}
|-----
! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"|
|----- bgcolor="#DFEDFD"
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Celso Borges]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|5|27}}|nastupi=60|golovi=14|klub=[[AIK Fotboll|AIK]]|klubnac=ŠVE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Christian Bolaños]]|dob={{datum rođenja i godine|1984|5|17}}|nastupi=53|golovi=2|klub=[[F.C. Copenhagen|Copenhagen]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Roy Miller]]|dob={{datum rođenja i godine|1984|11|24}}|nastupi=44|golovi=1|klub=[[New York Red Bulls]]|klubnac=SAD}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Carlos Hernández]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|4|9}}|nastupi=37|golovi=6|klub=[[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]]|klubnac=NZL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[José Miguel Cubero]]|dob={{datum rođenja i godine|1987|2|14}}|nastupi=30|golovi=2|klub=[[C.S. Herediano|Herediano]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Yeltsin Tejeda]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|3|17}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Deportivo Saprissa|Saprissa]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ariel Rodríguez]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|4|22}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[L.D. Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Kenny Cunningham]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|6|7}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]]|klubnac=NZL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Esteban Granados]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|10|25}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[C.S. Herediano|Herediano]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Diego Calvo]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|4|25}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[Vålerenga Fotball|Vålerenga]]|klubnac=NOR}}
|-----
! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"|
|----- bgcolor="#DFEDFD"
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Álvaro Saborío]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|3|22}}|nastupi=92|golovi=31|klub=[[Real Salt Lake]]|klubnac=SAD}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Bryan Ruiz]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|8|18}}|nastupi=60|golovi=12|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Randall Brenes]]|dob={{datum rođenja i godine|1983|8|13}}|nastupi=35|golovi=8|klub=[[C.S. Cartaginés|Cartaginés]]|klubnac=KOS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Joel Campbell]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|6|26}}|nastupi=30|golovi=8|klub=[[Olympiacos CFP|Olympiacos]]|klubnac=GRČ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Jonathan McDonald]]|dob={{datum rođenja i godine|1987|10|28}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Kalmar FF|Kalmar]]|klubnac=ŠVE}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}
== Statistika igrača ==
<small>Zadnja izmjena 18. decembar 2013.</small><ref name="Najviše nastupa i najbolji strijelci nogometne reprezentacije Kostarike, rsssf.com">[http://www.rsssf.com/miscellaneous/cos-recintlp.html ''Najviše nastupa i najbolji strijelci nogometne reprezentacije Kostarike, rsssf.com'']; pristupljeno: 18. 12. 2013.</ref>
{{legend|#CFECEC|Aktivni reprezentativci|border=#AAAAAA}}
{{col-begin}}
{{col-2}}
===Najviše nastupa===
{| class="wikitable" cellpadding="3" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|#
!width="150"|Nogometaš
!width="100"|Rep. karijera
!width="70"|Br. nastupa
!width="70"|Br. golova
|-
|1
| <center> [[Walter Centeno]]
|1995–2009
|'''137'''
|24
|-
|2
| <center> [[Luis Marín]]
|1993–2009
|'''128'''
|5
|-
|3
| <center> [[Rolando Fonseca]]
|1992-2011
|'''113'''
|47
|-
|4
| <center> [[Mauricio Solís]]
|1993–2006
|'''110'''
|6
|-
|5
| <center> [[Harold Wallace]]
|1995–2009
|'''101'''
|3
|-
|- style="background:#cfecec;"
|6
| <center> [[Álvaro Saborío]]
|2002-
|'''92'''
|31
|-
|7
| <center> [[Ronald Gomez]]
|1993–2008
|'''91'''
|24
|-
|8
| <center> [[Hernán Medford]]
|1987-2002
|'''89'''
|18
|-
|- style="background:#cfecec;"
|9
| <center> [[Michael Umaña]]
|2004-
|'''78'''
|1
|-
|10
| <center> [[Wilmer López]]
|1995-2003
|'''76'''
|6
|}
{{col-2}}
===Najbolji strijelci===
{| class="wikitable" cellpadding="3" style="font-size:90%; text-align: center;"
|-
!width="20"|#
!width="150"|Nogometaš
!width="100"|Rep. karijera
!width="70"|Br. golova
!width="70"|Br. nastupa
|-
|-
|1
| <center> [[Rolando Fonseca]]
|1992–2011
|'''47'''
|113
|-
|2
| <center> [[Paulo Wanchope]]
|1996–2008
|'''45'''
|73
|-
|- style="background:#cfecec;"
| 3
| <center> [[Álvaro Saborío]]
|2002-
|'''31'''
|92
|-
| 4
| <center> [[Juan Ulloa]]
|1955–1970
|'''27'''
|27
|-
| rowspan="2"| 5
| <center> [[Ronald Gómez]]
|1993–2008
|'''24'''
|91
|-
| <center> [[Walter Centeno]]
|1995–2009
|'''24'''
|137
|-
|7
| <center> [[Jorge Hernán Monge]]
|1955–1961
|'''23'''
|27
|-
| 8
| <center> [[Hernán Medford]]
|1987–2002
|'''18'''
|89
|-
|rowspan="3"| 9
|- style="background:#cfecec;"
| <center> [[Celso Borges]]
|2008-
|'''14'''
|60
|-
| <center> [[Rodolfo Herrera]]
|1950–1959
|'''14'''
|27
|}
{{col-end}}
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Costa Rica national football team}}
* [https://web.archive.org/web/20130527174750/http://fedefutbolcr.com/ Službena stranica Nogometnog saveza Kostarike]
{{Nogometne reprezentacije Sjeverne Amerike - članice CONCACAF-a}}
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Kostarike|*]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije|K]]
ivm87nzao0md1bns8qmatmiwwkvuhn2
Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa E
0
352893
3427766
3421082
2022-08-12T22:17:37Z
186.125.46.180
/* Kamerun - Saudijska Arabija */
wikitext
text/x-wiki
{{TOCright}}
'''Grupa E [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|svjetskog prvenstva 2002.]]''' je igrana između 1. i 11. juna 2002. godine. [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] i [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] su se kvalificirali u osminu finala. [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] i [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] su svoje takmičenje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]] završili u grupnoj fazi.
{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa E}}
''Sve utakmice su bile igrane po Standardnom japanskom vremenu JST ([[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC +9]])''
== Irska - Kamerun ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[1. juni]] [[2002]].
|vrijeme =15:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] {{ZD|IRS}}
|rezultat =1–1
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950002/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]
|golovi1 =[[Matt Holland|Holland]] {{gol|52}}
|golovi2 =[[Patrick M'Boma|M'Boma]] {{gol|39}}
|stadion =[[Stadion Niigata|Niigata]]
|lokacija = [[Niigata, Niigata|Niigata]]
|gledalaca =33,679
|sudac =[[Toru Kamikawa]] {{ZD|JAP}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
|lijeva ruka=12AA38
|uzorak_lr=_irl02
| tijelo =12AA38
|uzorak_t=_irl02
| desna ruka =12AA38
| uzorak_dr = _irl02
| šorc =FFFFFF
| čarape =12AA38
| opis = Irska
}}
|{{Fudbalski dres
|lijeva ruka=000000
| tijelo =000000
|uzorak_t=_cmr2002a
| desna ruka =000000
| šorc =FF0000
| čarape =FFFFFF
| opis = Kamerun
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|100px|border|Irska]]<br />'''IRSKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Shay Given]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''18'''||[[Gary Kelly]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''14'''||[[Gary Breen]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Steve Staunton]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Ian Harte]] || || {{Zamiz|77}}
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Jason McAteer]] || {{Žuti karton|30}} || {{Zamiz|46}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Mark Kinsella]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Matt Holland]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''11'''||[[Kevin Kilbane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Robbie Keane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Damien Duff]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
||{{Tooltip|O|Odbrambeni nogometaš}}||'''2''' ||[[Steve Finnan]] || {{Žuti karton|51}} || {{zamul|46}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''21'''||[[Steven Reid]] || {{Žuti karton|82}} || {{zamul|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Mick McCarthy]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|100px|border|Kamerun]]<br />'''KAMERUN:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Boukar Alioum]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Rigobert Song]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Raymond Kalla]] || {{Žuti karton|89}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Bill Tchato]]
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}}||'''8''' ||[[Geremi Njitap|Geremi]]
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}}||'''3''' ||[[Pierre Wome]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Lauren Etame Mayer|Lauren]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marc-Vivien Foé]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''20'''||[[Salomon Olembé]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Samuel Eto'o]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Patrick M'Boma]] || || {{Zamiz|69}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''18'''||[[Patrick Suffo]] || || {{zamul|69}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Winfried Schäfer]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Matt Holland]] (Irska)
'''Linijske sudije:'''
<br />Mat Lazim Awang Hamat{{ZD|MALE}}
<br />Roland Van Nylen {{ZD|BEL}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Peter Prendergast]] {{ZD|JAM}}
|}
== Njemačka - Saudijska Arabija ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[1. juni]] [[2002]].
|vrijeme =20:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}
|rezultat =8–0
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950004/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
|golovi1 =[[Miroslav Klose|Klose]] {{gol|20||25||70}}<br />[[Michael Ballack|Ballack]] {{gol|40}}<br />[[Carsten Jancker|Jancker]] {{gol|45+1}}<br />[[Thomas Linke|Linke]] {{gol|73}}<br />[[Oliver Bierhoff|Bierhoff]] {{gol|84}}<br />[[Bernd Schneider (nogometaš)|Schneider]] {{gol|90+1}}
|stadion =[[Sapporo Dome]]
|lokacija = [[Sapporo]]
|gledalaca =32,218
|sudac =[[Ubaldo Aquino]] {{ZD|PAR}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr = _adidasonwhite2002
| uzorak_t = _adidasonwhite2002
| uzorak_dr = _adidasonwhite2002
| uzorak_š = _adidaswhite2002
| lijeva ruka = 000000
| tijelo = 000000
| desna ruka = 000000
| šorc = 000000
| čarape = FFFFFF
| opis = Njemačka
}}
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr = _3_stripes_cut
| uzorak_t = _shoulder stripes white stripes
| uzorak_dr = _3_stripes_cut
|uzorak_š = _adidaswhite2002
| lijeva ruka = 008000
| tijelo = 008000
| desna ruka = 008000
| šorc = 008000
| čarape = 008000
| opis = Saudijska Arabija
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|100px|border|Njemačka]]<br />'''NjEMAČKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Oliver Kahn]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Thomas Linke]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Carsten Ramelow]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''21'''||[[Christoph Metzelder]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''22'''||[[Torsten Frings]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''19'''||[[Bernd Schneider]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Dietmar Hamann]] || {{Žuti karton|83}}
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Christian Ziege]] || {{Žuti karton|43}}
|-
|{{Tooltip|NV|Napadačkoorjentisani vezni nogometaš}} ||'''13'''||[[Michael Ballack]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Miroslav Klose]] || || {{Zamiz|76}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Carsten Jancker]] || || {{Zamiz|67}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Jens Jeremies]] || || {{zamul|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Oliver Bierhoff]] || || {{zamul|67}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''7''' ||[[Oliver Neuville]] || || {{zamul|76}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Rudi Völler]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|100px|border|Saudijska Arabija]]<br />'''SAUDIJSKA ARABIJA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Mohammed Al-Deayea]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''12'''||[[Ahmed Dukhi Al-Dosari]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Redha Tukar]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Abdullah Zubromawi]]
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''13'''||[[Hussein Sulimani]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Mohammed Noor]] || {{Žuti karton|90+1}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Khamis Al-Dosari]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Abdullah Al-Waked]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Nawaf Al-Temyat]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Sami Al-Jaber]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Al Hasan Al-Yami]] || || {{Zamiz|77}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Ibrahim Al-Shahrani]] || || {{zamul|46}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''14'''||[[Abdulaziz Khathran]] || || {{zamul|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''15'''||[[Abdullah Jumaan Al-Dosari]] || || {{zamul|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Nasser Al-Johar]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Miroslav Klose]] (Njemačka)
'''Linijske sudije:'''
<br />Miguel Giacomuzzi {{ZD|PAR}}
<br />Michael Ragoonath {{ZD|TRI}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[René Ortubé]] {{ZD|BOL}}
|}
== Njemačka - Irska ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[5. juni]] [[2002]].
|vrijeme =20:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}
|rezultat =1–1
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950017/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]
|golovi1 =[[Miroslav Klose|Klose]] {{gol|19}}
|golovi2 =[[Robbie Keane]] {{gol|90+2}}
|stadion =[[Stadion Kashima Soccer|Kashima Soccer]]
|lokacija = [[Ibaraki, Ibaraki|Ibaraki]]
|gledalaca =35,854
|sudac =[[Kim Milton Nielsen]] {{ZD|DAN}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr = _adidasonwhite2002
| uzorak_t = _adidasonwhite2002
| uzorak_dr = _adidasonwhite2002
| uzorak_š = _adidaswhite2002
| lijeva ruka = 000000
| tijelo = 000000
| desna ruka = 000000
| šorc = 000000
| čarape = FFFFFF
| opis = Njemačka
}}
|{{Fudbalski dres
|lijeva ruka=12AA38
|uzorak_lr=_irl02
|tijelo =12AA38
|uzorak_t=_irl02
| desna ruka =12AA38
| uzorak_dr = _irl02
| šorc =FFFFFF
| čarape =12AA38
| opis = Irska
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|100px|border|Njemačka]]<br />'''NjEMAČKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Oliver Kahn]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Thomas Linke]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Carsten Ramelow]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''21'''||[[Christoph Metzelder]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''22'''||[[Torsten Frings]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Dietmar Hamann]]
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}} ||'''19'''||[[Bernd Schneider]] || || {{Zamiz|89}}
|-
|{{Tooltip|NV|Napadačkoorjentisani vezni nogometaš}} ||'''13'''||[[Michael Ballack]]
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Christian Ziege]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Miroslav Klose]] || || {{Zamiz|85}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Carsten Jancker]] || || {{Zamiz|75}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Oliver Bierhoff]] || || {{zamul|75}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marco Bode]] || || {{zamul|85}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Jens Jeremies]] || || {{zamul|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Rudi Völler]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|100px|border|Irska]]<br />'''IRSKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Shay Given]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Steve Finnan]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''14'''||[[Gary Breen]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Steve Staunton]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || || {{Zamiz|87}}
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Ian Harte]] || || {{Zamiz|73}}
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Gary Kelly]] || || {{Zamiz|73}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Mark Kinsella]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Matt Holland]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''11'''||[[Kevin Kilbane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Robbie Keane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Damien Duff]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''17'''||[[Niall Quinn]] || || {{zamul|73}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''21'''||[[Steven Reid]] || || {{zamul|73}}
|-
||{{Tooltip|O|Odbrambeni nogometaš}}||'''4''' ||[[Kenny Cunningham]] || || {{zamul|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Mick McCarthy]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Robbie Keane]] (Irska)
'''Linijske sudije:'''
<br />Jens Larsen {{ZD|DAN}}
<br />Evzen Amler {{ZD|ČEŠ}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Mourad Daami]] {{ZD|TUN}}
|}
== Kamerun - Saudijska Arabija ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[6. juni]] [[2002]].
|vrijeme =18:00
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] {{ZD|KAM}}
|rezultat =1–0
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950019/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
|golovi1 =[[Samuel Eto'o|Eto'o]] {{gol|66}}
|stadion =[[Stadion Saitama|Saitama]]
|lokacija = [[Saitama, Saitama|Saitama]]
|gledalaca =52,328
|sudac =[[Terje Hauge]] {{ZD|NOR}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
| lijeva ruka=000000
| tijelo =008000
| uzorak_t=_camcj02h
| desna ruka =000000
| šorc =FF0000
| čarape =FFFF00
| opis = Kamerun
}}
|{{Fudbalski dres
|uzorak_lr=_adidasonwhite2002
| uzorak_t =_adidasonwhite2002
| uzorak_dr =_adidasonwhite2002
| uzorak_š =_adidasonwhite2002
|lijeva ruka=008000
| tijelo =008000
| desna ruka =008000
| šorc =008000
| čarape =FFFFFF
| opis = Saudijska Arabija
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|100px|border|Kamerun]]<br />'''KAMERUN:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Boukar Alioum]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Rigobert Song]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Raymond Kalla]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Bill Tchato]]
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}}||'''8''' ||[[Geremi Njitap|Geremi]]
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}}||'''3''' ||[[Pierre Wome]] || {{Žuti karton|10}} || {{Zamiz|84}}
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Lauren Etame Mayer|Lauren]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marc-Vivien Foé]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''23'''||[[Daniel N'Gom Kome]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Patrick M'Boma]] || || {{Zamiz|74}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Samuel Eto'o]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''20'''||[[Salomon Olembé]] || || {{zamul|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Pius N'Diefi]] || || {{zamul|74}}
|-
||{{Tooltip|O|Odbrambeni nogometaš}}||'''6''' ||[[Pierre Njanka]] || || {{zamul|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Winfried Schäfer]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|100px|border|Saudijska Arabija]]<br />'''SAUDIJSKA ARABIJA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Mohamed Al-Deayea]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Mohammed Al-Jahani]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Redha Tukar]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Fouzi Al-Shehri]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Abdullah Zubromawi]] || || {{Zamiz|72}}
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''13'''||[[Hussein Sulimani]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Abdullah Al-Waked]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Nawaf Al-Temyat]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Ibrahim Al-Shahrani]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''14'''||[[Abdulaziz Khathran]] || || {{Zamiz|86}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Obeid Al-Dosari]] || || {{Zamiz|36}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Al Hasan Al-Yami]] || {{Žuti karton|59}} || {{zamul|36}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''15'''||[[Abdullah Jumaan Al-Dosari]] || || {{zamul|72}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Mohammed Noor]] || || {{zamul|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Nasser Al-Johar]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Samuel Eto'o]] (Kamerun)
'''Linijske sudije:'''
<br />Roland Van Nylen {{ZD|BEL}}
<br />Maciej Wierzbowsky {{ZD|POLJ}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Carlos Eugenio Simon|Carlos Simon]] {{ZD|BRA}}
|}
== Kamerun - Njemačka ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[11. juni]] [[2002]].
|vrijeme =20:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] {{ZD|KAM}}
|rezultat =0–2
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950035/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|golovi2 =[[Marco Bode|Bode]] {{gol|50}}<br />[[Miroslav Klose|Klose]] {{gol|79}}
|stadion =[[Stadion Shizuoka|Ecopa]]
|lokacija = [[Shizuoka, Shizuoka|Shizuoka]]
|gledalaca =47,085
|sudac = [[Antonio López Nieto]] {{ZD|ŠPA}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
|uzorak_lr=
|uzorak_t=_cmr02h
| uzorak_dr =
| lijeva ruka=000000
| tijelo =008000
| desna ruka =000000
| šorc =FF0000
| čarape =FFFF00
| opis = Kamerun
}}
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr = _adidasonwhite2002
| uzorak_t = _adidasonwhite2002
| uzorak_dr = _adidasonwhite2002
| uzorak_š = _adidaswhite2002
| lijeva ruka = 000000
| tijelo = 000000
| desna ruka = 000000
| šorc = 000000
| čarape = FFFFFF
| opis = Njemačka
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|100px|border|Kamerun]]<br />'''KAMERUN:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Boukar Alioum]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Rigobert Song]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || {{Žuti karton|42}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Raymond Kalla]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Bill Tchato]] || {{Žuti karton|44}} || {{Zamiz|53}}
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}}||'''8''' ||[[Geremi Njitap|Geremi]] || {{Žuti karton|56}}
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}}||'''3''' ||[[Pierre Wome]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Lauren Etame Mayer|Lauren]] || {{Žuti karton|81}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marc-Vivien Foé]] || {{Žuti karton|8}}
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''20'''||[[Salomon Olembé]] || {{Žuti karton|58}} || {{Zamiz|64}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Samuel Eto'o]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Patrick M'Boma]] || || {{Zamiz|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''18'''||[[Patrick Suffo]] || {{crveni karton|2|60|77}} || {{zamul|53}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''23'''||[[Daniel N'Gom Kome]] || || {{zamul|64}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''21'''||[[Joseph-Désiré Job]] || || {{zamul|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Winfried Schäfer]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|100px|border|Njemačka]]<br />'''NjEMAČKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Oliver Kahn]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || {{Žuti karton|42}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Thomas Linke]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Carsten Ramelow]] || {{crveni karton|2|37|40}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''21'''||[[Christoph Metzelder]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''22'''||[[Torsten Frings]] || {{Žuti karton|74}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Dietmar Hamann]] || {{Žuti karton|29}}
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}} ||'''19'''||[[Bernd Schneider]] || || {{Zamiz|80}}
|-
|{{Tooltip|NV|Napadačkoorjentisani vezni nogometaš}} ||'''13'''||[[Michael Ballack]] || {{Žuti karton|31}}
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Christian Ziege]] || {{Žuti karton|72}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Miroslav Klose]] || || {{Zamiz|84}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Carsten Jancker]] || {{Žuti karton|9}} || {{Zamiz|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marco Bode]] || || {{zamul|46}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Jens Jeremies]] || || {{zamul|80}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''7''' ||[[Oliver Neuville]] || || {{zamul|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Rudi Völler]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Miroslav Klose]] (Njemačka)
'''Linijske sudije:'''
<br />Mohamed Saeed {{ZD|MALD}}
<br />Jorge Oliveira {{ZD|BRA}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Pierluigi Collina]] {{ZD|ITA}}
|}
== Saudijska Arabija - Irska ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[11. juni]] [[2002]].
|vrijeme =20:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{ZD|SAU}}
|rezultat =0–3
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950036/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]
|golovi2 =[[Robbie Keane]] {{gol|7}}<br />[[Gary Breen|Breen]] {{gol|61}}<br />[[Damien Duff|Duff]] {{gol|87}}
|stadion =[[International Stadion Yokohama]]
|lokacija = [[Yokohama]]
|gledalaca =65,320
|sudac =[[Falla N'Doye]] {{ZD|SEN}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
|uzorak_lr=_adidasonwhite2002
| uzorak_t =_adidasonwhite2002
| uzorak_dr =_adidasonwhite2002
| uzorak_š =_adidasonwhite2002
| lijeva ruka=008000
| tijelo =008000
| desna ruka =008000
| šorc =008000
| čarape =FFFFFF
| opis = Saudijska Arabija
}}
|{{Fudbalski dres
|lijeva ruka=12AA38
|uzorak_lr=_irl02
| tijelo =12AA38
|uzorak_t=_irl02
| desna ruka =12AA38
| uzorak_dr = _irl02
| šorc =12AA38
| čarape =12AA38
| opis = Irska
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|100px|border|Saudijska Arabija]]<br />'''SAUDIJSKA ARABIJA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Mohamed Al-Deayea]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Redha Tukar]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Fouzi Al-Shehri]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Abdullah Zubromawi]] || || {{Zamiz|68}}
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}}||'''2''' ||[[Mohammed Al-Jahani]] || || {{Zamiz|79}}
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}}||'''13'''||[[Hussein Sulaimani]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Nawaf Al-Temyat]] || {{Žuti karton|61}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Ibrahim Al-Shahrani]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Khamis Al-Dosari]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''14'''||[[Abdulaziz Khathran]] || || {{Zamiz|67}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Al Hasan Al-Yami]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''10'''||[[Mohammad Al-Shalhoub]] || || {{zamul|67}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''15'''||[[Abdullah Jumaan Al-Dosari]] || || {{zamul|68}}
|-
||{{Tooltip|O|Odbrambeni nogometaš}}||'''12'''||[[Ahmed Dokhi]] || || {{zamul|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Nasser Al-Johar]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|100px|border|Irska]]<br />'''IRSKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Shay Given]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Steve Finnan]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''14'''||[[Gary Breen]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Steve Staunton]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || {{Žuti karton|70}}
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Ian Harte]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Gary Kelly]] || || {{Zamiz|80}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Mark Kinsella]] || || {{Zamiz|89}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Matt Holland]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''11'''||[[Kevin Kilbane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Robbie Keane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Damien Duff]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''17'''||[[Niall Quinn]] || || {{zamul|46}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Jason McAteer]] || || {{zamul|80}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''22'''||[[Lee Carsley]] || || {{zamul|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Mick McCarthy]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Damien Duff]] (Irska)
'''Linijske sudije:'''
<br />Maciej Wierzbowski {{ZD|POLJ}}
<br />Frédéric Arnault {{ZD|FRA}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Lu Jun]] {{ZD|KIN}}
|}
{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. - Grupe}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Grupa E]]
de3pivtplkdthpcdj95tt3oomo0zn4u
3427767
3427766
2022-08-12T22:17:59Z
186.125.46.180
/* Kamerun - Njemačka */
wikitext
text/x-wiki
{{TOCright}}
'''Grupa E [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|svjetskog prvenstva 2002.]]''' je igrana između 1. i 11. juna 2002. godine. [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] i [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] su se kvalificirali u osminu finala. [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] i [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] su svoje takmičenje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]] završili u grupnoj fazi.
{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa E}}
''Sve utakmice su bile igrane po Standardnom japanskom vremenu JST ([[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC +9]])''
== Irska - Kamerun ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[1. juni]] [[2002]].
|vrijeme =15:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] {{ZD|IRS}}
|rezultat =1–1
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950002/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]
|golovi1 =[[Matt Holland|Holland]] {{gol|52}}
|golovi2 =[[Patrick M'Boma|M'Boma]] {{gol|39}}
|stadion =[[Stadion Niigata|Niigata]]
|lokacija = [[Niigata, Niigata|Niigata]]
|gledalaca =33,679
|sudac =[[Toru Kamikawa]] {{ZD|JAP}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
|lijeva ruka=12AA38
|uzorak_lr=_irl02
| tijelo =12AA38
|uzorak_t=_irl02
| desna ruka =12AA38
| uzorak_dr = _irl02
| šorc =FFFFFF
| čarape =12AA38
| opis = Irska
}}
|{{Fudbalski dres
|lijeva ruka=000000
| tijelo =000000
|uzorak_t=_cmr2002a
| desna ruka =000000
| šorc =FF0000
| čarape =FFFFFF
| opis = Kamerun
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|100px|border|Irska]]<br />'''IRSKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Shay Given]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''18'''||[[Gary Kelly]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''14'''||[[Gary Breen]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Steve Staunton]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Ian Harte]] || || {{Zamiz|77}}
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Jason McAteer]] || {{Žuti karton|30}} || {{Zamiz|46}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Mark Kinsella]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Matt Holland]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''11'''||[[Kevin Kilbane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Robbie Keane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Damien Duff]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
||{{Tooltip|O|Odbrambeni nogometaš}}||'''2''' ||[[Steve Finnan]] || {{Žuti karton|51}} || {{zamul|46}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''21'''||[[Steven Reid]] || {{Žuti karton|82}} || {{zamul|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Mick McCarthy]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|100px|border|Kamerun]]<br />'''KAMERUN:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Boukar Alioum]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Rigobert Song]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Raymond Kalla]] || {{Žuti karton|89}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Bill Tchato]]
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}}||'''8''' ||[[Geremi Njitap|Geremi]]
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}}||'''3''' ||[[Pierre Wome]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Lauren Etame Mayer|Lauren]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marc-Vivien Foé]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''20'''||[[Salomon Olembé]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Samuel Eto'o]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Patrick M'Boma]] || || {{Zamiz|69}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''18'''||[[Patrick Suffo]] || || {{zamul|69}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Winfried Schäfer]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Matt Holland]] (Irska)
'''Linijske sudije:'''
<br />Mat Lazim Awang Hamat{{ZD|MALE}}
<br />Roland Van Nylen {{ZD|BEL}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Peter Prendergast]] {{ZD|JAM}}
|}
== Njemačka - Saudijska Arabija ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[1. juni]] [[2002]].
|vrijeme =20:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}
|rezultat =8–0
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950004/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
|golovi1 =[[Miroslav Klose|Klose]] {{gol|20||25||70}}<br />[[Michael Ballack|Ballack]] {{gol|40}}<br />[[Carsten Jancker|Jancker]] {{gol|45+1}}<br />[[Thomas Linke|Linke]] {{gol|73}}<br />[[Oliver Bierhoff|Bierhoff]] {{gol|84}}<br />[[Bernd Schneider (nogometaš)|Schneider]] {{gol|90+1}}
|stadion =[[Sapporo Dome]]
|lokacija = [[Sapporo]]
|gledalaca =32,218
|sudac =[[Ubaldo Aquino]] {{ZD|PAR}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr = _adidasonwhite2002
| uzorak_t = _adidasonwhite2002
| uzorak_dr = _adidasonwhite2002
| uzorak_š = _adidaswhite2002
| lijeva ruka = 000000
| tijelo = 000000
| desna ruka = 000000
| šorc = 000000
| čarape = FFFFFF
| opis = Njemačka
}}
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr = _3_stripes_cut
| uzorak_t = _shoulder stripes white stripes
| uzorak_dr = _3_stripes_cut
|uzorak_š = _adidaswhite2002
| lijeva ruka = 008000
| tijelo = 008000
| desna ruka = 008000
| šorc = 008000
| čarape = 008000
| opis = Saudijska Arabija
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|100px|border|Njemačka]]<br />'''NjEMAČKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Oliver Kahn]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Thomas Linke]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Carsten Ramelow]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''21'''||[[Christoph Metzelder]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''22'''||[[Torsten Frings]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''19'''||[[Bernd Schneider]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Dietmar Hamann]] || {{Žuti karton|83}}
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Christian Ziege]] || {{Žuti karton|43}}
|-
|{{Tooltip|NV|Napadačkoorjentisani vezni nogometaš}} ||'''13'''||[[Michael Ballack]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Miroslav Klose]] || || {{Zamiz|76}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Carsten Jancker]] || || {{Zamiz|67}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Jens Jeremies]] || || {{zamul|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Oliver Bierhoff]] || || {{zamul|67}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''7''' ||[[Oliver Neuville]] || || {{zamul|76}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Rudi Völler]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|100px|border|Saudijska Arabija]]<br />'''SAUDIJSKA ARABIJA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Mohammed Al-Deayea]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''12'''||[[Ahmed Dukhi Al-Dosari]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Redha Tukar]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Abdullah Zubromawi]]
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''13'''||[[Hussein Sulimani]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Mohammed Noor]] || {{Žuti karton|90+1}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Khamis Al-Dosari]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Abdullah Al-Waked]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Nawaf Al-Temyat]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Sami Al-Jaber]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Al Hasan Al-Yami]] || || {{Zamiz|77}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Ibrahim Al-Shahrani]] || || {{zamul|46}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''14'''||[[Abdulaziz Khathran]] || || {{zamul|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''15'''||[[Abdullah Jumaan Al-Dosari]] || || {{zamul|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Nasser Al-Johar]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Miroslav Klose]] (Njemačka)
'''Linijske sudije:'''
<br />Miguel Giacomuzzi {{ZD|PAR}}
<br />Michael Ragoonath {{ZD|TRI}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[René Ortubé]] {{ZD|BOL}}
|}
== Njemačka - Irska ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[5. juni]] [[2002]].
|vrijeme =20:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}
|rezultat =1–1
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950017/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]
|golovi1 =[[Miroslav Klose|Klose]] {{gol|19}}
|golovi2 =[[Robbie Keane]] {{gol|90+2}}
|stadion =[[Stadion Kashima Soccer|Kashima Soccer]]
|lokacija = [[Ibaraki, Ibaraki|Ibaraki]]
|gledalaca =35,854
|sudac =[[Kim Milton Nielsen]] {{ZD|DAN}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr = _adidasonwhite2002
| uzorak_t = _adidasonwhite2002
| uzorak_dr = _adidasonwhite2002
| uzorak_š = _adidaswhite2002
| lijeva ruka = 000000
| tijelo = 000000
| desna ruka = 000000
| šorc = 000000
| čarape = FFFFFF
| opis = Njemačka
}}
|{{Fudbalski dres
|lijeva ruka=12AA38
|uzorak_lr=_irl02
|tijelo =12AA38
|uzorak_t=_irl02
| desna ruka =12AA38
| uzorak_dr = _irl02
| šorc =FFFFFF
| čarape =12AA38
| opis = Irska
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|100px|border|Njemačka]]<br />'''NjEMAČKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Oliver Kahn]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Thomas Linke]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Carsten Ramelow]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''21'''||[[Christoph Metzelder]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''22'''||[[Torsten Frings]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Dietmar Hamann]]
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}} ||'''19'''||[[Bernd Schneider]] || || {{Zamiz|89}}
|-
|{{Tooltip|NV|Napadačkoorjentisani vezni nogometaš}} ||'''13'''||[[Michael Ballack]]
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Christian Ziege]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Miroslav Klose]] || || {{Zamiz|85}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Carsten Jancker]] || || {{Zamiz|75}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Oliver Bierhoff]] || || {{zamul|75}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marco Bode]] || || {{zamul|85}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Jens Jeremies]] || || {{zamul|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Rudi Völler]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|100px|border|Irska]]<br />'''IRSKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Shay Given]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Steve Finnan]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''14'''||[[Gary Breen]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Steve Staunton]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || || {{Zamiz|87}}
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Ian Harte]] || || {{Zamiz|73}}
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Gary Kelly]] || || {{Zamiz|73}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Mark Kinsella]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Matt Holland]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''11'''||[[Kevin Kilbane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Robbie Keane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Damien Duff]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''17'''||[[Niall Quinn]] || || {{zamul|73}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''21'''||[[Steven Reid]] || || {{zamul|73}}
|-
||{{Tooltip|O|Odbrambeni nogometaš}}||'''4''' ||[[Kenny Cunningham]] || || {{zamul|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Mick McCarthy]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Robbie Keane]] (Irska)
'''Linijske sudije:'''
<br />Jens Larsen {{ZD|DAN}}
<br />Evzen Amler {{ZD|ČEŠ}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Mourad Daami]] {{ZD|TUN}}
|}
== Kamerun - Saudijska Arabija ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[6. juni]] [[2002]].
|vrijeme =18:00
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] {{ZD|KAM}}
|rezultat =1–0
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950019/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
|golovi1 =[[Samuel Eto'o|Eto'o]] {{gol|66}}
|stadion =[[Stadion Saitama|Saitama]]
|lokacija = [[Saitama, Saitama|Saitama]]
|gledalaca =52,328
|sudac =[[Terje Hauge]] {{ZD|NOR}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
| lijeva ruka=000000
| tijelo =008000
| uzorak_t=_camcj02h
| desna ruka =000000
| šorc =FF0000
| čarape =FFFF00
| opis = Kamerun
}}
|{{Fudbalski dres
|uzorak_lr=_adidasonwhite2002
| uzorak_t =_adidasonwhite2002
| uzorak_dr =_adidasonwhite2002
| uzorak_š =_adidasonwhite2002
|lijeva ruka=008000
| tijelo =008000
| desna ruka =008000
| šorc =008000
| čarape =FFFFFF
| opis = Saudijska Arabija
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|100px|border|Kamerun]]<br />'''KAMERUN:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Boukar Alioum]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Rigobert Song]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Raymond Kalla]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Bill Tchato]]
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}}||'''8''' ||[[Geremi Njitap|Geremi]]
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}}||'''3''' ||[[Pierre Wome]] || {{Žuti karton|10}} || {{Zamiz|84}}
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Lauren Etame Mayer|Lauren]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marc-Vivien Foé]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''23'''||[[Daniel N'Gom Kome]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Patrick M'Boma]] || || {{Zamiz|74}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Samuel Eto'o]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''20'''||[[Salomon Olembé]] || || {{zamul|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Pius N'Diefi]] || || {{zamul|74}}
|-
||{{Tooltip|O|Odbrambeni nogometaš}}||'''6''' ||[[Pierre Njanka]] || || {{zamul|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Winfried Schäfer]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|100px|border|Saudijska Arabija]]<br />'''SAUDIJSKA ARABIJA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Mohamed Al-Deayea]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Mohammed Al-Jahani]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Redha Tukar]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Fouzi Al-Shehri]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Abdullah Zubromawi]] || || {{Zamiz|72}}
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''13'''||[[Hussein Sulimani]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Abdullah Al-Waked]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Nawaf Al-Temyat]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Ibrahim Al-Shahrani]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''14'''||[[Abdulaziz Khathran]] || || {{Zamiz|86}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Obeid Al-Dosari]] || || {{Zamiz|36}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Al Hasan Al-Yami]] || {{Žuti karton|59}} || {{zamul|36}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''15'''||[[Abdullah Jumaan Al-Dosari]] || || {{zamul|72}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Mohammed Noor]] || || {{zamul|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Nasser Al-Johar]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Samuel Eto'o]] (Kamerun)
'''Linijske sudije:'''
<br />Roland Van Nylen {{ZD|BEL}}
<br />Maciej Wierzbowsky {{ZD|POLJ}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Carlos Eugenio Simon|Carlos Simon]] {{ZD|BRA}}
|}
== Kamerun - Njemačka ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[11. juni]] [[2002]].
|vrijeme =20:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] {{ZD|KAM}}
|rezultat =0–2
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950035/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|golovi2 =[[Marco Bode|Bode]] {{gol|50}}<br />[[Miroslav Klose|Klose]] {{gol|79}}
|stadion =[[Stadion Shizuoka|Ecopa]]
|lokacija = [[Shizuoka, Shizuoka|Shizuoka]]
|gledalaca =47,085
|sudac = [[Antonio López Nieto]] {{ZD|ŠPA}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
|uzorak_lr=
|uzorak_t=_camcj02h
| uzorak_dr =
| lijeva ruka=000000
| tijelo =008000
| desna ruka =000000
| šorc =FF0000
| čarape =FFFF00
| opis = Kamerun
}}
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr = _adidasonwhite2002
| uzorak_t = _adidasonwhite2002
| uzorak_dr = _adidasonwhite2002
| uzorak_š = _adidaswhite2002
| lijeva ruka = 000000
| tijelo = 000000
| desna ruka = 000000
| šorc = 000000
| čarape = FFFFFF
| opis = Njemačka
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|100px|border|Kamerun]]<br />'''KAMERUN:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Boukar Alioum]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Rigobert Song]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || {{Žuti karton|42}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Raymond Kalla]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Bill Tchato]] || {{Žuti karton|44}} || {{Zamiz|53}}
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}}||'''8''' ||[[Geremi Njitap|Geremi]] || {{Žuti karton|56}}
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}}||'''3''' ||[[Pierre Wome]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Lauren Etame Mayer|Lauren]] || {{Žuti karton|81}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marc-Vivien Foé]] || {{Žuti karton|8}}
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''20'''||[[Salomon Olembé]] || {{Žuti karton|58}} || {{Zamiz|64}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Samuel Eto'o]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Patrick M'Boma]] || || {{Zamiz|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''18'''||[[Patrick Suffo]] || {{crveni karton|2|60|77}} || {{zamul|53}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''23'''||[[Daniel N'Gom Kome]] || || {{zamul|64}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''21'''||[[Joseph-Désiré Job]] || || {{zamul|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Winfried Schäfer]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|100px|border|Njemačka]]<br />'''NjEMAČKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Oliver Kahn]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || {{Žuti karton|42}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Thomas Linke]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Carsten Ramelow]] || {{crveni karton|2|37|40}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''21'''||[[Christoph Metzelder]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''22'''||[[Torsten Frings]] || {{Žuti karton|74}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Dietmar Hamann]] || {{Žuti karton|29}}
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}} ||'''19'''||[[Bernd Schneider]] || || {{Zamiz|80}}
|-
|{{Tooltip|NV|Napadačkoorjentisani vezni nogometaš}} ||'''13'''||[[Michael Ballack]] || {{Žuti karton|31}}
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Christian Ziege]] || {{Žuti karton|72}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Miroslav Klose]] || || {{Zamiz|84}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Carsten Jancker]] || {{Žuti karton|9}} || {{Zamiz|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marco Bode]] || || {{zamul|46}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Jens Jeremies]] || || {{zamul|80}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''7''' ||[[Oliver Neuville]] || || {{zamul|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Rudi Völler]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Miroslav Klose]] (Njemačka)
'''Linijske sudije:'''
<br />Mohamed Saeed {{ZD|MALD}}
<br />Jorge Oliveira {{ZD|BRA}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Pierluigi Collina]] {{ZD|ITA}}
|}
== Saudijska Arabija - Irska ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[11. juni]] [[2002]].
|vrijeme =20:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{ZD|SAU}}
|rezultat =0–3
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950036/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]
|golovi2 =[[Robbie Keane]] {{gol|7}}<br />[[Gary Breen|Breen]] {{gol|61}}<br />[[Damien Duff|Duff]] {{gol|87}}
|stadion =[[International Stadion Yokohama]]
|lokacija = [[Yokohama]]
|gledalaca =65,320
|sudac =[[Falla N'Doye]] {{ZD|SEN}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
|uzorak_lr=_adidasonwhite2002
| uzorak_t =_adidasonwhite2002
| uzorak_dr =_adidasonwhite2002
| uzorak_š =_adidasonwhite2002
| lijeva ruka=008000
| tijelo =008000
| desna ruka =008000
| šorc =008000
| čarape =FFFFFF
| opis = Saudijska Arabija
}}
|{{Fudbalski dres
|lijeva ruka=12AA38
|uzorak_lr=_irl02
| tijelo =12AA38
|uzorak_t=_irl02
| desna ruka =12AA38
| uzorak_dr = _irl02
| šorc =12AA38
| čarape =12AA38
| opis = Irska
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|100px|border|Saudijska Arabija]]<br />'''SAUDIJSKA ARABIJA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Mohamed Al-Deayea]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Redha Tukar]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Fouzi Al-Shehri]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Abdullah Zubromawi]] || || {{Zamiz|68}}
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}}||'''2''' ||[[Mohammed Al-Jahani]] || || {{Zamiz|79}}
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}}||'''13'''||[[Hussein Sulaimani]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Nawaf Al-Temyat]] || {{Žuti karton|61}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Ibrahim Al-Shahrani]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Khamis Al-Dosari]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''14'''||[[Abdulaziz Khathran]] || || {{Zamiz|67}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Al Hasan Al-Yami]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''10'''||[[Mohammad Al-Shalhoub]] || || {{zamul|67}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''15'''||[[Abdullah Jumaan Al-Dosari]] || || {{zamul|68}}
|-
||{{Tooltip|O|Odbrambeni nogometaš}}||'''12'''||[[Ahmed Dokhi]] || || {{zamul|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Nasser Al-Johar]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|100px|border|Irska]]<br />'''IRSKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Shay Given]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Steve Finnan]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''14'''||[[Gary Breen]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Steve Staunton]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || {{Žuti karton|70}}
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Ian Harte]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Gary Kelly]] || || {{Zamiz|80}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Mark Kinsella]] || || {{Zamiz|89}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Matt Holland]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''11'''||[[Kevin Kilbane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Robbie Keane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Damien Duff]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''17'''||[[Niall Quinn]] || || {{zamul|46}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Jason McAteer]] || || {{zamul|80}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''22'''||[[Lee Carsley]] || || {{zamul|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Mick McCarthy]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Damien Duff]] (Irska)
'''Linijske sudije:'''
<br />Maciej Wierzbowski {{ZD|POLJ}}
<br />Frédéric Arnault {{ZD|FRA}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Lu Jun]] {{ZD|KIN}}
|}
{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. - Grupe}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Grupa E]]
62m381o905l3qlam2xmo139kb64yd7s
3427768
3427767
2022-08-12T22:18:43Z
186.125.46.180
/* Irska - Kamerun */
wikitext
text/x-wiki
{{TOCright}}
'''Grupa E [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|svjetskog prvenstva 2002.]]''' je igrana između 1. i 11. juna 2002. godine. [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] i [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] su se kvalificirali u osminu finala. [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] i [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] su svoje takmičenje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]] završili u grupnoj fazi.
{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa E}}
''Sve utakmice su bile igrane po Standardnom japanskom vremenu JST ([[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC +9]])''
== Irska - Kamerun ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[1. juni]] [[2002]].
|vrijeme =15:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] {{ZD|IRS}}
|rezultat =1–1
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950002/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]
|golovi1 =[[Matt Holland|Holland]] {{gol|52}}
|golovi2 =[[Patrick M'Boma|M'Boma]] {{gol|39}}
|stadion =[[Stadion Niigata|Niigata]]
|lokacija = [[Niigata, Niigata|Niigata]]
|gledalaca =33,679
|sudac =[[Toru Kamikawa]] {{ZD|JAP}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
|lijeva ruka=12AA38
|uzorak_lr=_irl02
| tijelo =12AA38
|uzorak_t=_irl02
| desna ruka =12AA38
| uzorak_dr = _irl02
| šorc =FFFFFF
| čarape =12AA38
| opis = Irska
}}
|{{Fudbalski dres
|lijeva ruka=000000
| tijelo =000000
|uzorak_t=_camcj02a
| desna ruka =000000
| šorc =FF0000
| čarape =FFFFFF
| opis = Kamerun
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|100px|border|Irska]]<br />'''IRSKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Shay Given]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''18'''||[[Gary Kelly]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''14'''||[[Gary Breen]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Steve Staunton]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Ian Harte]] || || {{Zamiz|77}}
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Jason McAteer]] || {{Žuti karton|30}} || {{Zamiz|46}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Mark Kinsella]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Matt Holland]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''11'''||[[Kevin Kilbane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Robbie Keane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Damien Duff]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
||{{Tooltip|O|Odbrambeni nogometaš}}||'''2''' ||[[Steve Finnan]] || {{Žuti karton|51}} || {{zamul|46}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''21'''||[[Steven Reid]] || {{Žuti karton|82}} || {{zamul|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Mick McCarthy]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|100px|border|Kamerun]]<br />'''KAMERUN:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Boukar Alioum]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Rigobert Song]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Raymond Kalla]] || {{Žuti karton|89}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Bill Tchato]]
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}}||'''8''' ||[[Geremi Njitap|Geremi]]
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}}||'''3''' ||[[Pierre Wome]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Lauren Etame Mayer|Lauren]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marc-Vivien Foé]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''20'''||[[Salomon Olembé]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Samuel Eto'o]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Patrick M'Boma]] || || {{Zamiz|69}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''18'''||[[Patrick Suffo]] || || {{zamul|69}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Winfried Schäfer]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Matt Holland]] (Irska)
'''Linijske sudije:'''
<br />Mat Lazim Awang Hamat{{ZD|MALE}}
<br />Roland Van Nylen {{ZD|BEL}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Peter Prendergast]] {{ZD|JAM}}
|}
== Njemačka - Saudijska Arabija ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[1. juni]] [[2002]].
|vrijeme =20:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}
|rezultat =8–0
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950004/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
|golovi1 =[[Miroslav Klose|Klose]] {{gol|20||25||70}}<br />[[Michael Ballack|Ballack]] {{gol|40}}<br />[[Carsten Jancker|Jancker]] {{gol|45+1}}<br />[[Thomas Linke|Linke]] {{gol|73}}<br />[[Oliver Bierhoff|Bierhoff]] {{gol|84}}<br />[[Bernd Schneider (nogometaš)|Schneider]] {{gol|90+1}}
|stadion =[[Sapporo Dome]]
|lokacija = [[Sapporo]]
|gledalaca =32,218
|sudac =[[Ubaldo Aquino]] {{ZD|PAR}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr = _adidasonwhite2002
| uzorak_t = _adidasonwhite2002
| uzorak_dr = _adidasonwhite2002
| uzorak_š = _adidaswhite2002
| lijeva ruka = 000000
| tijelo = 000000
| desna ruka = 000000
| šorc = 000000
| čarape = FFFFFF
| opis = Njemačka
}}
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr = _3_stripes_cut
| uzorak_t = _shoulder stripes white stripes
| uzorak_dr = _3_stripes_cut
|uzorak_š = _adidaswhite2002
| lijeva ruka = 008000
| tijelo = 008000
| desna ruka = 008000
| šorc = 008000
| čarape = 008000
| opis = Saudijska Arabija
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|100px|border|Njemačka]]<br />'''NjEMAČKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Oliver Kahn]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Thomas Linke]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Carsten Ramelow]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''21'''||[[Christoph Metzelder]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''22'''||[[Torsten Frings]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''19'''||[[Bernd Schneider]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Dietmar Hamann]] || {{Žuti karton|83}}
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Christian Ziege]] || {{Žuti karton|43}}
|-
|{{Tooltip|NV|Napadačkoorjentisani vezni nogometaš}} ||'''13'''||[[Michael Ballack]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Miroslav Klose]] || || {{Zamiz|76}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Carsten Jancker]] || || {{Zamiz|67}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Jens Jeremies]] || || {{zamul|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Oliver Bierhoff]] || || {{zamul|67}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''7''' ||[[Oliver Neuville]] || || {{zamul|76}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Rudi Völler]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|100px|border|Saudijska Arabija]]<br />'''SAUDIJSKA ARABIJA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Mohammed Al-Deayea]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''12'''||[[Ahmed Dukhi Al-Dosari]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Redha Tukar]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Abdullah Zubromawi]]
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''13'''||[[Hussein Sulimani]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Mohammed Noor]] || {{Žuti karton|90+1}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Khamis Al-Dosari]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Abdullah Al-Waked]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Nawaf Al-Temyat]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Sami Al-Jaber]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Al Hasan Al-Yami]] || || {{Zamiz|77}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Ibrahim Al-Shahrani]] || || {{zamul|46}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''14'''||[[Abdulaziz Khathran]] || || {{zamul|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''15'''||[[Abdullah Jumaan Al-Dosari]] || || {{zamul|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Nasser Al-Johar]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Miroslav Klose]] (Njemačka)
'''Linijske sudije:'''
<br />Miguel Giacomuzzi {{ZD|PAR}}
<br />Michael Ragoonath {{ZD|TRI}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[René Ortubé]] {{ZD|BOL}}
|}
== Njemačka - Irska ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[5. juni]] [[2002]].
|vrijeme =20:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}
|rezultat =1–1
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950017/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]
|golovi1 =[[Miroslav Klose|Klose]] {{gol|19}}
|golovi2 =[[Robbie Keane]] {{gol|90+2}}
|stadion =[[Stadion Kashima Soccer|Kashima Soccer]]
|lokacija = [[Ibaraki, Ibaraki|Ibaraki]]
|gledalaca =35,854
|sudac =[[Kim Milton Nielsen]] {{ZD|DAN}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr = _adidasonwhite2002
| uzorak_t = _adidasonwhite2002
| uzorak_dr = _adidasonwhite2002
| uzorak_š = _adidaswhite2002
| lijeva ruka = 000000
| tijelo = 000000
| desna ruka = 000000
| šorc = 000000
| čarape = FFFFFF
| opis = Njemačka
}}
|{{Fudbalski dres
|lijeva ruka=12AA38
|uzorak_lr=_irl02
|tijelo =12AA38
|uzorak_t=_irl02
| desna ruka =12AA38
| uzorak_dr = _irl02
| šorc =FFFFFF
| čarape =12AA38
| opis = Irska
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|100px|border|Njemačka]]<br />'''NjEMAČKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Oliver Kahn]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Thomas Linke]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Carsten Ramelow]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''21'''||[[Christoph Metzelder]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''22'''||[[Torsten Frings]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Dietmar Hamann]]
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}} ||'''19'''||[[Bernd Schneider]] || || {{Zamiz|89}}
|-
|{{Tooltip|NV|Napadačkoorjentisani vezni nogometaš}} ||'''13'''||[[Michael Ballack]]
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Christian Ziege]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Miroslav Klose]] || || {{Zamiz|85}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Carsten Jancker]] || || {{Zamiz|75}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Oliver Bierhoff]] || || {{zamul|75}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marco Bode]] || || {{zamul|85}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Jens Jeremies]] || || {{zamul|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Rudi Völler]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|100px|border|Irska]]<br />'''IRSKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Shay Given]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Steve Finnan]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''14'''||[[Gary Breen]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Steve Staunton]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || || {{Zamiz|87}}
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Ian Harte]] || || {{Zamiz|73}}
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Gary Kelly]] || || {{Zamiz|73}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Mark Kinsella]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Matt Holland]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''11'''||[[Kevin Kilbane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Robbie Keane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Damien Duff]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''17'''||[[Niall Quinn]] || || {{zamul|73}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''21'''||[[Steven Reid]] || || {{zamul|73}}
|-
||{{Tooltip|O|Odbrambeni nogometaš}}||'''4''' ||[[Kenny Cunningham]] || || {{zamul|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Mick McCarthy]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Robbie Keane]] (Irska)
'''Linijske sudije:'''
<br />Jens Larsen {{ZD|DAN}}
<br />Evzen Amler {{ZD|ČEŠ}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Mourad Daami]] {{ZD|TUN}}
|}
== Kamerun - Saudijska Arabija ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[6. juni]] [[2002]].
|vrijeme =18:00
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] {{ZD|KAM}}
|rezultat =1–0
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950019/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
|golovi1 =[[Samuel Eto'o|Eto'o]] {{gol|66}}
|stadion =[[Stadion Saitama|Saitama]]
|lokacija = [[Saitama, Saitama|Saitama]]
|gledalaca =52,328
|sudac =[[Terje Hauge]] {{ZD|NOR}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
| lijeva ruka=000000
| tijelo =008000
| uzorak_t=_camcj02h
| desna ruka =000000
| šorc =FF0000
| čarape =FFFF00
| opis = Kamerun
}}
|{{Fudbalski dres
|uzorak_lr=_adidasonwhite2002
| uzorak_t =_adidasonwhite2002
| uzorak_dr =_adidasonwhite2002
| uzorak_š =_adidasonwhite2002
|lijeva ruka=008000
| tijelo =008000
| desna ruka =008000
| šorc =008000
| čarape =FFFFFF
| opis = Saudijska Arabija
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|100px|border|Kamerun]]<br />'''KAMERUN:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Boukar Alioum]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Rigobert Song]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Raymond Kalla]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Bill Tchato]]
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}}||'''8''' ||[[Geremi Njitap|Geremi]]
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}}||'''3''' ||[[Pierre Wome]] || {{Žuti karton|10}} || {{Zamiz|84}}
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Lauren Etame Mayer|Lauren]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marc-Vivien Foé]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''23'''||[[Daniel N'Gom Kome]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Patrick M'Boma]] || || {{Zamiz|74}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Samuel Eto'o]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''20'''||[[Salomon Olembé]] || || {{zamul|46}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Pius N'Diefi]] || || {{zamul|74}}
|-
||{{Tooltip|O|Odbrambeni nogometaš}}||'''6''' ||[[Pierre Njanka]] || || {{zamul|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Winfried Schäfer]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|100px|border|Saudijska Arabija]]<br />'''SAUDIJSKA ARABIJA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Mohamed Al-Deayea]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Mohammed Al-Jahani]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Redha Tukar]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Fouzi Al-Shehri]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Abdullah Zubromawi]] || || {{Zamiz|72}}
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''13'''||[[Hussein Sulimani]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Abdullah Al-Waked]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Nawaf Al-Temyat]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Ibrahim Al-Shahrani]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''14'''||[[Abdulaziz Khathran]] || || {{Zamiz|86}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Obeid Al-Dosari]] || || {{Zamiz|36}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Al Hasan Al-Yami]] || {{Žuti karton|59}} || {{zamul|36}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''15'''||[[Abdullah Jumaan Al-Dosari]] || || {{zamul|72}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Mohammed Noor]] || || {{zamul|86}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Nasser Al-Johar]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Samuel Eto'o]] (Kamerun)
'''Linijske sudije:'''
<br />Roland Van Nylen {{ZD|BEL}}
<br />Maciej Wierzbowsky {{ZD|POLJ}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Carlos Eugenio Simon|Carlos Simon]] {{ZD|BRA}}
|}
== Kamerun - Njemačka ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[11. juni]] [[2002]].
|vrijeme =20:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] {{ZD|KAM}}
|rezultat =0–2
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950035/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|golovi2 =[[Marco Bode|Bode]] {{gol|50}}<br />[[Miroslav Klose|Klose]] {{gol|79}}
|stadion =[[Stadion Shizuoka|Ecopa]]
|lokacija = [[Shizuoka, Shizuoka|Shizuoka]]
|gledalaca =47,085
|sudac = [[Antonio López Nieto]] {{ZD|ŠPA}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
|uzorak_lr=
|uzorak_t=_camcj02h
| uzorak_dr =
| lijeva ruka=000000
| tijelo =008000
| desna ruka =000000
| šorc =FF0000
| čarape =FFFF00
| opis = Kamerun
}}
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr = _adidasonwhite2002
| uzorak_t = _adidasonwhite2002
| uzorak_dr = _adidasonwhite2002
| uzorak_š = _adidaswhite2002
| lijeva ruka = 000000
| tijelo = 000000
| desna ruka = 000000
| šorc = 000000
| čarape = FFFFFF
| opis = Njemačka
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|100px|border|Kamerun]]<br />'''KAMERUN:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Boukar Alioum]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Rigobert Song]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || {{Žuti karton|42}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Raymond Kalla]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Bill Tchato]] || {{Žuti karton|44}} || {{Zamiz|53}}
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}}||'''8''' ||[[Geremi Njitap|Geremi]] || {{Žuti karton|56}}
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}}||'''3''' ||[[Pierre Wome]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Lauren Etame Mayer|Lauren]] || {{Žuti karton|81}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marc-Vivien Foé]] || {{Žuti karton|8}}
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''20'''||[[Salomon Olembé]] || {{Žuti karton|58}} || {{Zamiz|64}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Samuel Eto'o]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Patrick M'Boma]] || || {{Zamiz|80}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''18'''||[[Patrick Suffo]] || {{crveni karton|2|60|77}} || {{zamul|53}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''23'''||[[Daniel N'Gom Kome]] || || {{zamul|64}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''21'''||[[Joseph-Désiré Job]] || || {{zamul|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Winfried Schäfer]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|100px|border|Njemačka]]<br />'''NjEMAČKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Oliver Kahn]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || {{Žuti karton|42}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Thomas Linke]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Carsten Ramelow]] || {{crveni karton|2|37|40}}
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''21'''||[[Christoph Metzelder]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''22'''||[[Torsten Frings]] || {{Žuti karton|74}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Dietmar Hamann]] || {{Žuti karton|29}}
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}} ||'''19'''||[[Bernd Schneider]] || || {{Zamiz|80}}
|-
|{{Tooltip|NV|Napadačkoorjentisani vezni nogometaš}} ||'''13'''||[[Michael Ballack]] || {{Žuti karton|31}}
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Christian Ziege]] || {{Žuti karton|72}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Miroslav Klose]] || || {{Zamiz|84}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Carsten Jancker]] || {{Žuti karton|9}} || {{Zamiz|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''17'''||[[Marco Bode]] || || {{zamul|46}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Jens Jeremies]] || || {{zamul|80}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''7''' ||[[Oliver Neuville]] || || {{zamul|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Rudi Völler]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Miroslav Klose]] (Njemačka)
'''Linijske sudije:'''
<br />Mohamed Saeed {{ZD|MALD}}
<br />Jorge Oliveira {{ZD|BRA}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Pierluigi Collina]] {{ZD|ITA}}
|}
== Saudijska Arabija - Irska ==
{{Sklopiva nogometna kutija
|nobars = 1
|datum =[[11. juni]] [[2002]].
|vrijeme =20:30
|tim1 =[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{ZD|SAU}}
|rezultat =0–3
|izvještaj =[http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/results/matches/match=43950036/report.html Izvještaj]
|tim2 ={{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]
|golovi2 =[[Robbie Keane]] {{gol|7}}<br />[[Gary Breen|Breen]] {{gol|61}}<br />[[Damien Duff|Duff]] {{gol|87}}
|stadion =[[International Stadion Yokohama]]
|lokacija = [[Yokohama]]
|gledalaca =65,320
|sudac =[[Falla N'Doye]] {{ZD|SEN}} }}
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
|uzorak_lr=_adidasonwhite2002
| uzorak_t =_adidasonwhite2002
| uzorak_dr =_adidasonwhite2002
| uzorak_š =_adidasonwhite2002
| lijeva ruka=008000
| tijelo =008000
| desna ruka =008000
| šorc =008000
| čarape =FFFFFF
| opis = Saudijska Arabija
}}
|{{Fudbalski dres
|lijeva ruka=12AA38
|uzorak_lr=_irl02
| tijelo =12AA38
|uzorak_t=_irl02
| desna ruka =12AA38
| uzorak_dr = _irl02
| šorc =12AA38
| čarape =12AA38
| opis = Irska
}}
|}
{| width="100%"
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|100px|border|Saudijska Arabija]]<br />'''SAUDIJSKA ARABIJA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Mohamed Al-Deayea]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Redha Tukar]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''6''' ||[[Fouzi Al-Shehri]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''4''' ||[[Abdullah Zubromawi]] || || {{Zamiz|68}}
|-
|{{Tooltip|DK|Desni krilni vezni nogometaš}}||'''2''' ||[[Mohammed Al-Jahani]] || || {{Zamiz|79}}
|-
|{{Tooltip|LK|Lijevi krilni vezni nogometaš}}||'''13'''||[[Hussein Sulaimani]]
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Nawaf Al-Temyat]] || {{Žuti karton|61}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Ibrahim Al-Shahrani]]
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''16'''||[[Khamis Al-Dosari]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''14'''||[[Abdulaziz Khathran]] || || {{Zamiz|67}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''20'''||[[Al Hasan Al-Yami]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''10'''||[[Mohammad Al-Shalhoub]] || || {{zamul|67}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''15'''||[[Abdullah Jumaan Al-Dosari]] || || {{zamul|68}}
|-
||{{Tooltip|O|Odbrambeni nogometaš}}||'''12'''||[[Ahmed Dokhi]] || || {{zamul|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Nasser Al-Johar]]
|}
|
|valign="top" width="50%"|
{| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center
|colspan=4|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|100px|border|Irska]]<br />'''IRSKA:'''
|-
!width="25"| !!width="25"|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Shay Given]]
|-
|{{Tooltip|DO|Desni odbrambeni nogometaš}} ||'''2''' ||[[Steve Finnan]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''14'''||[[Gary Breen]]
|-
|{{Tooltip|CO|Centralni odbrambeni nogometaš}} ||'''5''' ||[[Steve Staunton]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || {{Žuti karton|70}}
|-
|{{Tooltip|LO|Lijevi odbrambeni nogometaš}} ||'''3''' ||[[Ian Harte]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|{{Tooltip|DV|Desni vezni nogometaš}} ||'''18'''||[[Gary Kelly]] || || {{Zamiz|80}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''12'''||[[Mark Kinsella]] || || {{Zamiz|89}}
|-
|{{Tooltip|CV|Centralni vezni nogometaš}} ||'''8''' ||[[Matt Holland]]
|-
|{{Tooltip|LV|Lijevi vezni nogometaš}} ||'''11'''||[[Kevin Kilbane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Robbie Keane]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||[[Damien Duff]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|[[Napadač|N]] ||'''17'''||[[Niall Quinn]] || || {{zamul|46}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''7''' ||[[Jason McAteer]] || || {{zamul|80}}
|-
|{{Tooltip|V|Vezni nogometaš}} ||'''22'''||[[Lee Carsley]] || || {{zamul|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan="4"|[[Mick McCarthy]]
|}
|}
{| width=100% style="font-size: 90%"
|
'''Igrač utakmice:'''
<br />[[Damien Duff]] (Irska)
'''Linijske sudije:'''
<br />Maciej Wierzbowski {{ZD|POLJ}}
<br />Frédéric Arnault {{ZD|FRA}}
<br />'''Četvrti sudija:'''
<br />[[Lu Jun]] {{ZD|KIN}}
|}
{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. - Grupe}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Grupa E]]
riysmelpli9yctsiattpjec9wqdpjis
Šablon:Sarajevo Film Festival
10
373288
3427779
3281174
2022-08-13T02:05:11Z
Amir.beg
53884
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
| ime = Sarajevo Film Festival
| naslov = [[Sarajevo Film Festival]]
| stanje = {{{state|autocollapse}}}
| tijeloklasa = hlist
| grupa1 = Nagrade
| podaci1 =
* [[Srce Sarajeva za najbolji igrani film]]
* [[Specijalna nagrada žirija (Sarajevo Film Festival)|Specijalna nagrada žirija]]
* [[Srce Sarajeva za najbolju glumicu]]
* [[Srce Sarajeva za najboljeg glumca]]
* [[Srce Sarajeva za najbolji kratki film]]
* [[Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film]]
* [[Specijalna nagrada žirija - dokumentarni film (Sarajevo Film Festival)|Specijalna nagrada žirija - dokumentarni film]]
* [[Počasno Srce Sarajeva]]
| grupa2 = Ostale nagrade
| podaci2 =
* [[Nagrada za ljudska prava (Sarajevo Film Festival)|Nagrada za ljudska prava]]
* [[Cinelink nagrada]]
| grupa3 = Po godinama
| podaci3 =
* [[1. Sarajevo Film Festival|1995]]
* [[2. Sarajevo Film Festival|1996]]
* [[3. Sarajevo Film Festival|1997]]
* [[4. Sarajevo Film Festival|1998]]
* [[5. Sarajevo Film Festival|1999]]
* [[6. Sarajevo Film Festival|2000]]
* [[7. Sarajevo Film Festival|2001]]
* [[8. Sarajevo Film Festival|2002]]
* [[9. Sarajevo Film Festival|2003]]
* [[10. Sarajevo Film Festival|2004]]
* [[11. Sarajevo Film Festival|2005]]
* [[12. Sarajevo Film Festival|2006]]
* [[13. Sarajevo Film Festival|2007]]
* [[14. Sarajevo Film Festival|2008]]
* [[15. Sarajevo Film Festival|2009]]
* [[16. Sarajevo Film Festival|2010]]
* [[17. Sarajevo Film Festival|2011]]
* [[18. Sarajevo Film Festival|2012]]
* [[19. Sarajevo Film Festival|2013]]
* [[20. Sarajevo Film Festival|2014]]
* [[21. Sarajevo Film Festival|2015]]
* [[22. Sarajevo Film Festival|2016]]
* [[23. Sarajevo Film Festival|2017]]
* [[24. Sarajevo Film Festival|2018]]
* [[25. Sarajevo Film Festival|2019]]
* [[26. Sarajevo Film Festival|2020]]
* [[27. Sarajevo Film Festival|2021]]
* [[28. Sarajevo Film Festival|2022]]
}}<noinclude>
{{Sklopiva opcija}}
[[Kategorija:Navigacioni šabloni|{{PAGENAME}}]]
[[Kategorija:Sarajevo Film Festival|{{PAGENAME}}]]
[[Kategorija:Šabloni Sarajeva]]
</noinclude>
fazkf4yk7ehnamr3idg8vr3grgr4lfv
Edin Cocalić
0
382669
3427765
3427182
2022-08-12T22:10:49Z
Bakir123
110053
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Edin Cocalić
| slika = Cocalic2.jpg
| opis_slike =
| punoime = Edin Cocalić
| nadimak =
| datumrođenja = [[5. decembar]] [[1987.]]
| rodnigrad = [[Višegrad]]
| rodnadržava = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| visina = 190 [[cm]]
| pozicija = Odbrambeni igrač
| trenutniklub = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| brojnadresu = 6
| datumimjestodebija =
| omladinskegodine = 1999–2006
| omladinskipogoni = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| godine1 = 2006–2009<br>2010–2012<br>2012–2015<br>2015–2019<br>2019–2020<br>2020<br>2021<br>2022–
| klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]<br>[[Panionios FC|Panionios]]<br>[[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]<br>[[KV Mechelen|Mechelen]]<br>[[Akhisarspor]]<br>[[Altay SK|Altay]]<br>[[Panetolikos FC|Panetolikos]]<br>[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1 = 88 (5)<br>48 (1)<br>77 (2)<br>106 (2)<br>42 (2)<br>3 (0)<br>12 (0)<br>15 (1)
| reprezentacija = da
| nacionalnegodine1 = 2003<br>2005<br>2007–2008<br>2015–2017
| nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|BiH U-17]]<br>[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]]<br>[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]<br>[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (1)<br>2 (0)<br>5 (0)<br>10 (0)
| zadnjeuređivanje = 5. august 2022
}}
'''Edin Cocalić''' (rođen [[5. decembar|5. decembra]] [[1987.|1987]]) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesionalni nogometaš i nekadašnji [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0">{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/profil/spieler/46205|title=Edin Cocalic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Trenutno nastupa za [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] na poziciji centralnog beka.<ref name=":0" />
==Klupska karijera==
Cocalić je svoju juniorsku karijeru počeo u omladinskom timu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]a iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Od 2006. do 2009. godine nastupao je za prvi tim Željezničara. Cocalić je bio najmlađi kapiten u historiji Željezničara.<ref name=":0" />
===Panionios===
U januaru 2010. godine, Cocalić za 75.000 [[Euro|€]] prelazi iz Željezničara u [[Grčka|grčki]] klub [[Panionios]] i potpisuje ugovor na tri i pol godine.<ref>{{cite web|url=http://www.regionalexpress.hr/site/more/nesueni-stoper-istre-1961-cocali-preao-u-panionios|title=Nesuđeni stoper Istre 1961 Cocalić prešao u Panionios|website=Regionalexpress.hr|language=hr|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Prvi nastup za novi klub bilježi u meču četvrtfinala kupa Grčke protiv ekipe [[Kavala|Kavale]] u februaru 2010. godine, dok meč završava remijem rezultatom 0–0.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/994262|title=AO Kavala - Panionios Athens, Feb 10, 2010 - Kypello Elladas - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Prvi gol za Panionios postiže u pobjedi protiv ekipe [[PAS Giannina]] krajem februara 2010. godine, u meču koji je odigran u sklopu [[Superliga Grčke|prve lige Grčke]].<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/989910|title=PAS Giannina - Panionios Athens, Feb 21, 2010 - Super League - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Polusezonu okončava sa ukupno osam odigranih utakmica i jednim postignutim golom.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2009|title=Edin Cocalic - Performance data 09/10 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Od naredne sezone, Cocalić postaje neizostavan član prvog tima, te tokom sezone bilježi 26 prvoligaških nastupa.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2010|title=Edin Cocalic - Performance data 10/11 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref>
===Maccabi Haifa===
U januaru 2012. godine, Cocalić za 350.000 € prelazi u [[izrael]]ski klub [[Maccabi Haifa]].<ref>{{cite web|url=http://hr.soccerfame.com/transfer/7228/edincocalic|title=Edin Cocalic je prešao iz - Panionios u ekipu - Maccabi Haifa za sumu od 350 000 eura|website=hr.soccerfame.com|accessdate=23. 8. 2016|archive-date=25. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120425204019/http://hr.soccerfame.com/transfer/7228/edincocalic|url-status=dead}}</ref> Krajem januara 2012. godine, bilježi svoj prvi nastup za Maccabi Haifu u derbiju protiv ekipe [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviva]], a utakmica završava pobjedom Haife rezultatom 2–1.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/1148218|title=Maccabi Haifa - Maccabi Tel Aviv, Jan 23, 2012 - Ligat HaAl - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Do kraja polusezone, Cocalić upisuje 16 prvoligaških nastupa za Haifu i ističe se kao jedan od najvažnijih igrača ekipe.
===KV Mechelen===
U februaru 2015. godine, nakon nekoliko mjeseci špekulacija, Cocalić napušta Izrael i prelazi u [[Belgija|belgijski]] klub [[Mechelen]] sa kojim potpisuje ugovor na tri godine.<ref>{{cite web|url=http://faktor.ba/sluzbeno-cocalic-35-godine-u-mechelenu/|title=Službeno: Edin Cocalić 3,5 godine u Mechelenu - Faktor.ba|date=1. 2. 2015|accessdate=23. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Svoj prvi nastup za Mechelen bilježi u remiju 0–0 protiv ekipe [[RSC Charleroi]]a u drugoj polovini februara 2015. godine, u sklopu [[Jupiler Pro Liga|prve lige Belgije]].<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/2532362|title=KV Mechelen - RSC Charleroi, Feb 7, 2015 - Jupiler Pro League - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> U pobjedi Mechelena protiv ekipe [[Waasl.-Beverena]] u aprilu 2015. godine, Cocalić postiže svoj prvi gol za novi tim.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/2550477|title=KV Mechelen - Waasland-Beveren, Apr 5, 2015 - Jupiler Pro League PlayOff II - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Polusezonu okončava sa ukupno 15 odigranih utakmica i jednim postignutim golom.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2014|title=Edin Cocalic - Performance data 14/15 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> U sezoni 2015/16, Cocalić postaje jedan od ključnih odbrambenih igrača Mechelena te do kraja sezone bilježi 27 nastupa i postiže dva gola.<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2015|title=Edin Cocalic - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref>
==Reprezentacija==
Cocalić je nastupao za reprezentaciju Bosne i Hercegovine u nekoliko uzrasta U-17, U-19 i U-21. Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] debitovao je 28. marta 2015. godine protiv selekcije [[Nogometna reprezentacija Andore|Andore]].<ref>{{cite web|url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/live/day=-8/session=2/match=2013930/index.html#lineups|title=UEFA EURO 2016 - Matches – UEFA.com|last=uefa.com|website=UEFA.com|accessdate=23. 8. 2016}}</ref> Cocalić je povremeni reprezentativac Bosne i Hercegovine.
U junu 2016. godine, Cocalić je pozvan da nastupi za BIH na revijalnom [[Kirin kup]]u u [[Japan]]u. Nastupio je na oba meča polufinala i finala protiv selekcija [[Danska|Danske]] i [[Japan]]a. BIH je osvojila turnir pobjedom 2–1 protiv Japana u utakmici finala kupa.<ref name=":1">{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/nationalmannschaft/spieler/46205|title=Edin Cocalic - National team {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref>
==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 23. august 2016.''<ref>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=ges|title=Edin Cocalic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
! rowspan="2" |Klub
! rowspan="2" |Sezona
! colspan="3" |Liga
! colspan="2" |Kup
! colspan="2" |Ostalo
! colspan="2" |UEFA
! colspan="2" |Ukupno
|-
!Divizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan="2" |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|2006–2010.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga BIH]]
|110
|6
|0
|0
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|110
|6
|-
! colspan="2" |Ukupno
!110
!6
!0
!0
! colspan="2" |–
! colspan="2" |–
!110
!6
|-
| rowspan="4" |[[Panionios]]
|2009/10.
|[[Superliga Grčke|Super League Grčka]]
|7
|1
|1
|0
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|8
|1
|-
|2010/11.
|Super League Grčka
|26
|0
|0
|0
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|26
|0
|-
|2011/12.
|Super League Grčka
|16
|0
|2
|1
| colspan="2" |–
| –
|
|18
|1
|-
! colspan="2" |Ukupno
!49
!1
!3
!1
! colspan="2" |–
! colspan="2" |–
!52
!2
|-
| rowspan="5" |[[Maccabi Haifa]]
|2011/12.
|[[Liga Haal Izrael]]
|16
|0
|0
|0
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|16
|0
|-
|2012/13.
|[[Liga Haal Izrael]]
|25
|0
|0
|0
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|25
|0
|-
|2013/14.
|[[Liga Haal Izrael]]
|22
|1
|0
|0
| colspan="2" |–
|11
|0
|33
|1
|-
|2014/15.
|[[Liga Haal Izrael]]
|14
|1
|0
|0
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|14
|1
|-
! colspan="2" |Ukupno
!77
!2
!0
!0
! colspan="2" |–
!11
!0
!88
!2
|-
| rowspan="4" |[[KV Mechelen]]
|2014/15.
|[[Jupiler Pro Liga|Jupiler Pro Liga Belgija]]
|15
|1
|0
|0
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|15
|1
|-
|2015/16.
|Jupiler Pro Liga Belgija
|24
|1
|3
|1
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|27
|2
|-
|2016/17.
|Jupiler Pro Liga Belgija
|4
|0
|0
|0
| colspan="2" |–
| colspan="2" |–
|4
|0
|-
! colspan="2" |Ukupno
!43
!2
!3
!1
! colspan="2" |–
! colspan="2" |–
!46
!3
|-
! colspan="3" |Karijera ukupno
!279
!11
!6
!2
! colspan="2" |–
!11
!0
!296
!13
|}
=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 10. august 2017.''<ref name=":1" />
'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
!Reprezentacija
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan="3" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2015.||4||0
|-
|2016.||3||0
|-
|2017.||3||0
|-
! colspan="2" |Ukupno||10||0
|}
==Uspjesi==
'''Bosna i Hercegovina'''
*[[Kirin kup]]: [[Kirin kup#Tok turnira|2016]]
==Reference==
{{Refspisak|2}}
==Vanjski linkovi==
*[http://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=61848 Edin Cocalić na Soccerbase]
{{DEFAULTSORT:Cocalić, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Višegrad]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
4wt3zdymmwxllz4yqtkmhmksotbp84y
Bič (biologija)
0
383616
3427730
3383197
2022-08-12T19:07:06Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvorene uglate zagrade)
wikitext
text/x-wiki
{{Očistiti jednostavne linkove}}
[[Datoteka:Flagellum base diagram-en.svg|mini|180px|Struktura bakterijskog biča.]]
[[Datoteka:Chlamydomonas (10000x).jpg|mini|180px|'''Bičevi''' '''''Chlamidomonas''''' sp. (10.000x)]]
'''Bič''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''flagellum'') je trepavičasti dodatak koji viri iz [[Ćelija (biologija)|ćelijskog]] tijela određenih [[prokarioti|prokariotskih]] i [[Eukarioti|eukariotskih]] ćelija. Glavna uloga mu je uloga [[organela|organele]] za kretanje, ali također često ima i funkciju [[čulo|čulne]] [[organela|organele]] koja je osjetljiva na hemijske i temperaturne podražaje izvan ćelije.
Bičevi su organele koje su određene po funkciji, a ne strukturi. Postoje velike razlike između raznih vrsta flagella. Tako se prokariotski i eukariotski bičevi međusobno uveliko razlikuju po sastavu [[protein]]a, strukturi i mehanizmimu kretanja. Međutim, u oba slučaja služi za plivanje.
Primjer biča kod [[bakterija]] je uzročnik čira koji izaziva ''Helicobacter pylori'', koji koristi više flagela za pokretanje kroz sluz obloge želuca ([[epitel]]a). Primjer [[eukarioti|eukariotskih]] ćelijskih bičeva je [[sisar]]ski [[spermatozoid]], koji ga koristi za pokretanje kroz ženski reproduktivni trakt. Eukariotski bičevi su strukturno identični eukariotskim [[treplja]]ma, iako se ponekad javlja razlika, prema funkciji i / ili dužini.
== Vrste ==
U biologiji razlikujemo tri vrste bičeva:
*'''bakterijski'''
*'''kod [[Archaea]]''' i
*'''eukariotski'''.
Glavne razlike među njima su:
* Bakterijski bičevi su spiralna vlakna, svako s rotacijskim pokretima ([[rotacijski motor]]) na osnovi kretanja kazaljke na satu ili obrnuto. Omogućavaju nekoliko načina bakterijskog kretanja.
* Arhejski ([[Archaea]]) bičevi su površno slične bakterijskim, ali se razlikuju u mnogim detaljima i ne smatraju se međusobno homolognim.
* [[Eukarioti|Eukariotski]] bičevi – [[životinja|životinjskih]], [[biljka|biljnih]] i [[protisti|protistnih]] ćelija – su složene ćelijske projekcije treplje unazad. Klasificiraju se uz eukariotske ''pokretljive'' [[treplja|treplje]] (cilije) koje se0 nazivaju [[undulipodija|undulipodije]].<ref>[http://www.encyclopedia.com/doc/1O6-undulipodium.html A Dictionary of Biology], 2004, accessed 2011-01-01.</ref> Ispoljavaju prepoznatljive valovite pokrete, kao dodatnu ulogu u ćelijskim funkcijama i/ili kretanju. Glavne treplje su pokretljive, a nisu undulipodia; imaju strukturu 2C okupljanja i održavanja. 2C strukturno različitih ''9 + 0 aksonema'', a ne ''9 + 2 aksoneme'' koje imaju bičevi i pokretljive trepljaste undulipodije.
=== Bakterijski bič ===
[[Datoteka:Physical model of a bacterial flagellum.jpg|thumb|180px|desno|Fizički model bakterijskog biča.]]
==== Struktura i sklop ====
Bakterijske bič se sastoji od [[protein]]a [[flagelin]]a. Ima oblik spiralne cijevi, prečnika 20 [[nanometar]]a i ima oštre krivine na spoljašnosti vanjske membrane. Ova "kuka" omogućava osi spirale da direktno izlazi iz ćelije. Osovina mu ide između kuke i [[bazalno tijelo|bazalnog tijela]], prolazi kroz prstenove proteina u membrani ćelije, koji djeluju kao ležajevi. [[Gram-pozitivni]] organizmi imaju po dva od ovih bazalnih prstenastih tijela, gdje se jedan nalazi u [[peptidoglikan]]skom sloju i jedan u [[plazma membrana|plazma membrani]]. [[Gram-negativni]] organizmi imaju četiri takva prstena: [[L prsten]] vezan sa [[lipopolisaharid]]ima, [[P prsten]] vezan sa [[peptidoglikan]]skim slojem, M prsten ugrađen u plazma membranu i S prsten izravno priključen na plazma membranu. Filament završava proteinskim slojem.
Nit (filament) biča je dugi spiralni vijak koji pokreće bakteriju kada ga moror zarotira, preko kuka. U većini proučavanih bakterija, uključujući i Gram negativne ''Escherichia coli'', ''Salmonella typhimurium'', ''Caulobacter crescentus'' i ''Vibrio alginolyticus'', filament se sastoji od jedanaest protofilamenata približno paralelnih sa filamentom ose. Svaki protofilament je serija tandem proteinskih lanaca. Međutim, kod ''Campylobacter jejuni'', postoji sedam protofilamenata.
Bazalno tijelo ima nekoliko osobina koje su zajedničke sa nekim vrstama sekretornih pora u Gram negativnim bakterijama, koji kao cijev centralnog "priključka" se proteže kroz plazma membranu. S obzirom na strukturne sličnosti između bakterijskih bičeva i bakterijskih sekrecijskih sistema, smatra se da je bakterijski bič možda evoluirao od tri vrste sekrecijskog sisema. Međutim, nije poznato da li su određene pore izvedene iz bakterijskih flagela ili bakterijskih sekrecijskih sistema.
==== Pokretački kompleks ====
Bakterijski bič je vođen obrtnim motorom (''Mot kompleks ''), sastavljenim od [[protein]]a, koji se nalazi na vezištu na unutrašnjoj ćelijskoj membrani. Snaga motora potiče od [[protonski pokretač|protonskog pokretača]]. Drugim riječima snaga motora potiče od protoka [[proton]]a ([[vodik]]ovih [[ion]]a) preko ćelijske membrane zbog [[gradijent]]a koncentracije uspostavljene ćelijskim [[metabolizam|metabolizmom]]. Kod ''[[Vibrio]]'' vrsta postoje dvije vrste bičeva, bočnih i polarnih, a neki su vođeni putem [[natrij]]ske [[ionska pumpa|ionske pumpe]] , umjesto [[protonska pumpa|protonske pumpe]]. Rotor prenosi [[proton]]e kroz membranu, a uključen je u sam proces rotora. On može raditi na 6.000 do 17.000 [[obrtaja u minuti|rpm]], ali uz vlaknenu prilogu najčešće dostigne samo 200-1000 obrtaja u minuti. Smjer vrtnje se može uključiti gotovo trenutno, uzrokovan malom promjenom u položaju proteina FliG, u rotoru.<ref name="lifescientist.com.au">http://lifescientist.com.au/content/molecular-biology/news/inside-nature-s-most-efficient-motor-the-flagellar-1216235209.</ref> Bič je visoko energetski djelotvoran, a troši vrlo malo energije.<ref name="lifescientist.com.au"/><ref>[http://asia.nikkei.com/Tech-Science/Tech/Unlocking-the-secrets-of-nature-s-nanomotor Unlocking the secrets of nature's nanomotor] Nikkei Asian Review, 2014.</ref>
Cilindrični oblik flagela je pogodan za kretanje mikroskopskih organizama. Oni djeluju pri niskim [[Reynolds broj]]evima, gdje je [[viskoznost]] okolne vode mnogo važnija od njegove mase ili inercije.<ref>Dusenbery D. B. (2009): Living at micro scale: The unexpected physics of being small. Harvard University Press, Cambridge, {{ISBN|0-674-03116-4}}.</ref>
Brzina obrtanja bičeva se mijenja kao odgovor na intenzitet motiva protonskih sila. Time se omogućavaju određeni oblici kontrole brzine, ali i mogućnost nekm vrstama bakterija za postizanje izvanredne brzine u odnosu na njihovu veličinu, a neke postižu i oko 60 ćelijskih dužina u sekundi. Iako bi sa takvom brzinom bakteriji bilo potrebno oko 245 dana da pređe kilometar i iako to možda izgleda presporo, perspektiva se mijenja kada se uvodi pojam skale. U odnosu na makroskopske oblike života, brzina je veoma velika ako je izražena u smislu broja dužine tijela u sekundi. [[Gepard]], na primjer, ostvaruje tek oko 25 dužina tijela u sekundi.
Korištenjem biča, ''Escherichia coli'' je u mogućnosti da se brzo kreće prema mamcu i udaljava od progonitelja. To čini pomoću pristrasno nasumičnog kretanja, uz ubrzanje i okretanje oko rotirajućeg biča, u pravcu kretanja kazaljke na satu i obratno.
==== Nastanak biča ====
Tokom nastanka biča, njegovi sastavni dijelovi prolaze kroz šuplje jezgre bazalnih tijela i izrastaju u filamente. Tokom tog procesa, [[protein]]ske komponente se ne dodaju na vrh biča nego u bazu. U uslovima ''[[in vitro]]'', filamenti bičeva se okupljaju spontano u rješenje koje sadrži pročišćeni [[flagelin]] kao jedini protein.
==== Evolucija ====
[[Evolucija biča]] kod [[bakterija]] se koristi kao argument protiv [[Evolucija|evolucije]] prilikom tumačenja [[kreacionizam|kreacionista]]. Oni tvrde da kompleksne strukture poput flagela ne mogu evoluirati od jednostavnih struktura. Drugim riječima, bič je "nereduciblni kompleks" i potrebno je da funkcioniraju sve njihove komponente proteina. Međutim, u brojnim studijama je pokazano da veliki broj proteina može izostati bez (kompletnog) gubitka funkcije. Danas je općeprihvaćena pretpostavka da su bičevi evoluirali iz mnogo jednostavnijih sekrecijskih lučenje sistema, kao što je prihvaćeno modelom [[Tip III sistemsekrecije]].
==== Modeli aranžmana biča ====
[[Datoteka:Flagella.png|mini|thumb|180px|Primjeri aranžmana bakterijskih bičeva.]]
Različite vrste bakterija imaju razne brojeve i aranžmane bičeva.
* ''Monotricha'' bakterije imaju jedan bič (npr . ''Vibrio cholerae'').
* ''Lophotricha'' bakterije imaju više bičeva koji se nalazi na istom mjestu bakterijjske površine koja pokreće bakterije u jednom pravcu. U mnogim slučajevima, osnove više flagela su okružene specijaliziranom regijom ćelijske membrane, tzv. '''[[polarna organela]]'''.
*''Amphitricha'' bakterije imaju jedan bič na svakom od dva suprotna kraja (samo jedan radi povremeno, omogućavajući bakteriji da brzo preokrene pravac, prelaskom na aktivni bič).
* ''Peritricha'' bakterije imaju bič koji je projektovan za djelovanje u svim pravcima (npr. ''E. coli '').
Kod nekih velikih oblika bakterija ''Selenomonas'', više od 30 pojedinačnih bičeva se organiziraju izvan ćelijskog tijela, spiralno krivudajući jedni oko drugih i stvarajući gustu strukturu (lahko vidljivu svejetlosnim [[mikroskop]]om) zvanu "svežanj" ili ''fascikla''.
Ostale bakterije, kao što je većina [[spiroheta]], imaju dva ili više specijaliziranih bičeva (endoflagela) koji izlaze iz suprotnih polova ćelije i zajedno čine tzv. "aksijalni filament", koji se nalazi u sklopu periplazmatskog prostora, između fleksibilnog ćelijskog zida i vanjskog plašta. Rotacija aksijalnog vlakna u odnosu na ćelijsko tijelo, uzrokuje da cijela bakterija krene naprijed pokretom poput vadičepa, čak i kroz materijale koji su dovoljno [[Viskoznost|viskozni]] da spriječe prolaz bakterijama sa običnim bičevima.
Suprotno od rotacije, polarni bičevi monotriha guraju ćelije naprijed dok oni zaostaju, slično kao kad vadičep kreće unutar pluta. Voda je na mikroskopskoj skali vrlo [[viskotnost|viskozna]] i veoma se razlikuje od našeg svakodnevnog iskustva vode.
Bičevi su ljevostrani heliksi i objedinjeno se okreću zajedno samo kada rotiraju u pravcu kazaljke na satu. Kada neki od rotora ide u obrnutom smjeru, bičevi se opuste i ćelija počinje da se "kotrlja". Također se pretpostavlja da čak i ako bi svi bičevi rotirali u smjeru kazaljke, oni neće formirati snop, zbog geometrijskih i hidrodinamičkih razloga. Takva "prevrtanja" se mogu dogoditi povremeno, što je dovelo do naizgled ćelijskog veslanja u mjestu i preorijentacije ćelije. Oni rotiraju u smjeru kazaljke na satu, a bič je potisnut hemijski povoljnijim spojevima u ćeliji (npr. hrana), ali motor je i na to visoko prilagodljiv. Kada se kreće u povoljnom smjeru, koncentracija hemijskih tvari za skraćivanje se stalno povećava. Međutim, kada je pravac kretanja ćelije nepovoljan (npr., daleko od hemikalija za opružanja), regulatori su više i češće potisnuti uz šanse da će se ćelija na taj način preorijentisati u ispravan pravac.
U nekim ''Vibrio'' spp. (posebno ''Vibrio parahemolyticus'' i srodnih [[proteobakterija]]), kao što su ''Aeromonas'', koegzistiraju dva sistema bičeva, koristeći različite skupove gena i različite [[ion]]ske sastojke za energiju. Polarni bičevi osiguravaju pokretljivost u miješanoj tečnosti, dok su bočne flagele izražene kada polarne ispunjavaju previše otpora za obrtanje. Ovi omogućvaju veliku pokretljivost na površinama ili u viskoznim tekućinama.
=== Bičevi ''[[Archaea]]'' ===
Bičevi arheja (lat. ''archaellum'') su površinski slični bakterijskim (ili eubakterijskim) bičevima. Godine [[1980]]. se mislilo da su homologni po ukupnoj morfologiji i ponašanju.
Bičevi i [[archaea]] se sastoje od filamenata koji se protežu izvan ćelije, a usmjereni su u prvcu kretanja ćelije. Imaju jedinstvenu strukturu, kojoj nedostaje centralni kanal. Slično bakterijama tipa IV, [[pilin]]i i flagelini (arhelini) su građeni od signalnih peptida klase 3 i obrađeni tipom IV prepilin peptidazi-sličnim [[enzim]]om. Arhaelini su obično izmijenjeni dodavanjem N-povezanih [[glikan]]a, koji su neophodni za pravilno sklapanje i/ili funkciju.
Otkrića iz 1990-ih dala su brojne detaljne razlike između arhejskih i bakterijskih bičeva; To su:
*Bakterijski bičevi se pokreću preko protoka '''H'''<sup>+</sup> [[ion]]a (ili povremeno [[natrij]]evih '''Na'''<sup>+</sup> iona); arhejski bičevi su gotovo sigurno podržani [[adenozintrifosfat|ATP]]-om. [[Moment]]no – generirani pokretači arhejskih bičeva još uvijek nisu identificirani.
* Dok bakterijske ćelije u bičevima često imaju mnogo vlakana, od kojih svaki rotira samostalno, bičevi arheja se sastoje od snopova mnogih vlakana koje rotiraju kao jedan sklop.
* Bakterijski bičevi rastu dodavanjem podjedinica flagelina na vrhu; bičevi arheja rastu dodavanjem podjedinica u bazu.
* Bakterijski bičevi su deblji od arhejskih bakterijsko, a vlakno ima dovoljno veliku šuplju "tubu" unutar koje flagelinska podjedinica može teći do unutrašnjosti filamenta i spojiti na vrhu. Ahejska nit je za ovo pretanka (12-15 nm).
* Mnoge komponente bakterijskih bičeva imaju sličnost sa komponentom tipa III sekrecijskog sistema, ali komponente bakterijskih i arhejskih ne dijele sličnost sekvenci. Umjesto toga, neke komponente sekvenci arhejskog dijele sekvencne i morfološke sličnosti sa komponentama tipa IV pila, koji se montiraju aktivnošću tipa II sistema lučenja (nomenklatura pili i sistema sekrecije proteina nije međusobno usklađena).
Ove razlike bi mogle značiti da je bakterijski arhejski bič klasičan slučaj bioloških [[analogija]] ili [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]], umjesto [[homologija|homologije]].<ref>Berg H. C. (2003): E. coli in motion, Springer, New York, {{ISBN|9780387008882}}.</ref>
=== Eukariotski bičevi ===
[[Datoteka:Eukarya Flagella.svg|thumb|lijevo|Eukariotski bič.]]
[[Datoteka:Eukaryotic flagellum.svg|thumb|180px|Poprečni presjek aksoneme.]]
[[Datoteka:Chlamydomonas TEM 09.jpg|thumb|180px|lijevo|Uzdužni presjek u predjelu biča ''Chlamydomonas reinhardtii''.]]
==== Terminologija ====
Da bi se istakla razlika između bakterijskih bičeva i eukariotskih [[treplja|treplji]] ([[cilija]]) i bičeva, neki autori pokušali su zamijeniti nazive ove dvije eukariotske strukture s "[[undulipodija]]": npr. svi radovi od [[Lynn Margulis|Margulisa]] iz [[1970]]. ili "cilija" za oba, npr. Hülsmann, [[1992]]. ili sa flagelumskim/cilijumskim aparatom u [[protist]]u.<ref>Hülsmann, N. (1992). Undulipodium: end of a useless discussion.
'Eur. J. Protistol., 28: 253–257.</ref><ref>Adl, Sina M. et al. (2012): [http://www.paru.cas.cz/docs/documents/93-Adl-JEM-2012.pdf The revised classification of eukaryotes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160616160800/http://www.paru.cas.cz/docs/documents/93-Adl-JEM-2012.pdf |date=16. 6. 2016 }}. Journal of Eukaryotic Microbiology, 59.5 (2012): 429-514.</ref> Međutim, diskriminativna upotreba naziva treplja (''cilia'') i bič (''flagellum'') kod eukariota je usvojena i u naučnnoj zajednici općenito raširena.<ref>Leadbeater et al. (2000): The Flagellates: Unity, diversity and evolution. Taylor and Francis, London.</ref>
==== Unutrašnja struktura ====
Eukariotski bič je snop od devet stopljenih parova [[mikrotubula|mikrotubulskih]] ''dubleta'' koji okružuju dvije središnje mikrotubule. Takozvana '''9 + 2'" struktura''' koja je karakteristična za jezgro eukariotskih bičeva naziva se ''[[aksonema]]''. U podnožju eukariotskih bičeva nalazi se [[bazalno tijelo]], ''blefaroplast'' ili kinetosom, što je mikrotubuleski organizacijski center (''MTOC'') za mikrotubule biča i duga je oko 500 nanometara. Bazalna tijela su strukturno identična [[centriola]]ma. Bič je uvučen u ćelijsku plazma membranu, tako da je njegova unutrašnjost povezana sa [[citoplazma|citoplazmom]].
Pored aksoneme i bazalnog tijela, relativno konstantnih u morfologiji, druge unutrašnje strukture bičevog aparata su ''tranzicijska zona'' (gdje se sastaju aksoneme i bazalna tijela) i ''korijenski sistem'' (mikrotubularne ili fibrilarne strukture koje se protežu od bazalnog tijela u citoplazmu), više varijabli korisnih i kao indikatori filogenetskih odnosa eukariota. Ostale strukture, više neuobičajene, su one kod paraflagelumska (ili paraksijalna), R vlakna i S vlakna.
==== Mehanizam ====
Od svakog od devet vanjskih mikrotubulskih dubleta proteže se par [[dinein]]skih krakova ("unutrašnji" i "vanjski") na susjedne mikrotubule. Dineinski kraci su odgovorni za vrtloženje biča, kao sile proizvedene za krake koja uzrokuje da dubleti mikrotubule klize jedni protiv drugih i bič se u cjelini savija. Snaga dineinskih krkova se proizvodi hidrolizom [[adenozintrifosfat]]a ([[ATP]]) . Aksonema biča također sadrži iradijalne dijelove – polipeptidne komplekse koji se protežu od svake od devet vanjskih dubletnih mikrotubula prema centralnom paru, s "glavom" od krakova, prema unutra. Za radijalne krakove se mislilo da su uključeni u regulaciju pokreta biča, iako tačna funkcija i način njihovog djelovanja još nisu shvaćeni.
==== Bič i/ili treplja ====
[[Datoteka:Flagellum-beating.svg|thumb|180px|Razlike svojstava pokreta biča i treplje.]]
Redovni obrasci radljivosti eukariotskih [[treplje|treplji]] i bičeva generiraju kretanja na ćelijskom nivou. Primjeri se kreću od pogona pojedinačnih ćelija, kao kod plivanja [[spermatozoid]]a za prenos fluida duž stacionarnih slojeva ćelija, kao u slučaju respiratornog trakta. Iako su eukariotski bičevi pokretljivi i strukturno identični, obrazac radljivosti ove dvije organele može biti drugačiji. U slučaju flagela, pokreti su često planarni i nalik talasima, dok su pokreti treplji često složeniji i izvode trodimenzionalno kretanje sa potrebnom snagom i oporavkom.
==== Transport unutar biča ====
[[Intraflagelumski transport]] (''IFT'') je proces kojim se aksonemske podjedinice, [[transmembranski receptori]] i drugi [[protein]]i premještaju gore i dolje duž biča, što je od suštinske važnosti za pravilno funkcioniranje biča, kao i kod pokreta i u prenosu signala.
Eukariotske flagele i/ili cilije, vjerovatno su karakteristike predaka i rasprostranjene u gotovo svim grupama eukariota. Kao relativno višegodišnje ili u fazi flagelatnog dijela životnog ciklusa (npr, [[zoid]], i [[gamet]]i [[zoospora|zoospore]] mogu se (kontinuirano ili ne) proizvoditi.<ref>Yubuki N. Leander B. S. (2013): http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/tpj.12145/abstract Evolution of microtubule organizing centers across the tree of eukaryotes. The Plant Journal', 75(2), 230-244.</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=SApIn7IEnucC&lpg=PP1&hl=&pg=PT64#v=onepage&q&f=false Adl et al. (2012)]</ref>
Prva situacija se dešava u specijaliziranim ćelijama višećelijskih organizama (npr. [[hoanoct]]i [[spužva|spužvi]] ili cilijama prekriveni [[epitel]] [[metazoa]]), kao u [[cilijate|cilijata]] i mnogih eukariota sa "fazom biča" .
Flagelatni stepen u životnom ciklusu postoji kod mnogih grupa organizama, kao što su:
* Mnoge [[zelene alge]] (zoospore i muški [[gamet]]i),
* [[Mahovina|Mahovine]] (muški gameti),
* [[Paprat]]i (muški gameti),
* Neke [[gimnosperme]] (cikade i ''Ginkgo'', muški gameti),
* Centrične [[diatomeja|diatomeje]] (muški gameti),
* [[Smeđe alge]] (zoospore i gameti),
* [[Oomcete]] (bespolne zoospore i gameti),
* [[Hiphohitrid]]i (zoospore), [[labrintulomcete]] (zoospore),
* Neke apikompleksi (gameti),
* Neke radiolarije (vjerovatno gameti),<ref>Lahr D. J., Parfrey L. W., Mitchell E. A., Katz L. A., Lara E.(2011): [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21429931 The chastity of amoebae: re-evaluating evidence for sex in amoeboid organisms]. Proc. Biol. Sci., 278 (1715): 2083–2086.</ref>
* [[Foraminifere]] (gameti),
* Plazmodioforomicete (zoospore igamete),
* Miksogastridi (zoospore),
* [[Metazoa]] (muški gameti),
* Hitridne gljive (zoospore i gameti).
Bičeva i treplji u nekim grupama uopće nema, što je vjerovatno posljedica primitivnosti oblika. Odsustvo cilija je zabilježeno za:
* Crvene alge,
* Neke zelene alge (''Zygnematophyceae''),
* Gimnosperme,
* Angiosperme
* Penatne dijatimeje,
* Neki apikompleksni oblici,
* Neki ameboidi,
* Sperma nekih metazoa.<ref>Grudzinskas J. G., Yovich J. L.. Eds: Gametes: the spermatozoon. Cambridge University, [https://books.google.com/books?id=UEvbQcZ7e1oC]</ref> i kod gljiva (izuzev hitridnih).
==== Tipologija ====
Postoje brojni nazivi u vezi sa bičevima koji karakteriziraju [[Eikarioti|eukaruite]].<ref>https://books.google.com/books?id=dOaODP4Oo5kC&lpg=PP1&hl=&pg=PA65#v=onepage&q&f=false.</ref>
Prema prisustvu površinske strukture bičevi mogu biti:
* Trzajni (= glatki, akronematski): bez dlaka, npr. u ''Opisthokonta'';
* Dlakavi (= sa šljokicama, pleuronematski): s dlakama (= [[mastigonema|mastigoneme]] ''sensu lato''), podijeljena na:
** Sa finim dlakama (= necjevaste ili jednostavne dlake): javlja se kod ''Euglenophyceae''; ''Dinoflagellata'' i nekih ''Haptophyceae'' (''Pavlovales'')
** S krutim dlakama (= cjevaste dlake, retroneme, mastigoneme ''sensu stricto ''), podijeljena u:
*** Bipartitne dlake: s dvije regije. Javlja se u ''Cryptophyceae'', ''Prasinophyceae'' i nekim ''Heterokonta''
*** Tripartitne (= straminipilne) dlake: sa tri regije. Javlja se u većini ''Heterokonta''
* Stihonematski bičevi: sa jednim redom dlaka
* Pantonemaski bičevi: s dva reda dlaka
* Ljuskasti: npr, ''Prasinophyceae''
* Sa bodljama: npr, neke smeđe alge.
* sa undulatnom membranom: kao neki kinetoplastidi, neki parabasalidi.
Prema broju bičeva, ćelije mogu (uz napomenu da neki autori umjesto njih govore cilije) biti:
* ''[[Protozoe]]'' i drugi [[protisti]].
* Uniflagelatni: većina ''Opisthokonta''
* Biflagelatni: ''Dinoflagellata'', gameti ''Charophyceae'', većine [[mahovina]] i neke [[metazoa]]
* triflagelatni: npr. gameti nekih ''Foraminifera''
* Kvadriflagelatni, npr. neke ''Prasinophyceae''
* Oktoflagelatnu: kao ''Diplomonada'', neke ''Prasinophyceae''
* Multiflagelatni: npr. ''Opalinata'', ''Ciliophora'', ''Stephanopogon'', ''Parabasalida'', ''Hemimastigophora'', ''Caryoblastea'', ''Multicilia'', gameti (ili [[zoid]]i) ''Oedogoniales'' (''Chlorophyta''), neke ''Pteridophyte'' i neke ''Gymnosperme''
Prema mjestu (položeju) ugradnje bičeva:
* ''Vodene fikomicete (gljive),
* Opistokonti: ćelije sa naknadno ugrađenim bičevima. Termon je Vischer (1945), koji se također odnosi i na takson ''Opisthokonta''
* Akrokonti: ćelije sa všnim bičevima,
* Subakrokonti: ćelije sa subvršnim (subapikalnim) bičevima
* Pleurokonti: ćelije sa bočnim bičevima.
Ostali nazivi u vezi sa vrstama bičeva su:
* Izokonti: ćelije sa bičevima jednake dužine. Formalno se odnose na ''Chlorophyta''
* Anizokonti: ćelije sa bičevima nejednake dužine, kao kod porodica '''Euglenophycea'' i ''Prasinophyceae'';
* Heterokonti: naziv je uveo Luther (1899) koji se odnosi na ''Xanthophyceae'', prema paru bičeva nejednake dužine. Uzima se i u posebnom značenju za ćelije sa prednjim straminipilnim bičem (sa tripartitnim mastigonemama, u jednom ili dva reda), a zadnji je obično glatki. Također se koristi kada se odnosi na takson ''Heterokonta'';
* Stefanokonti: ćelije sa krunom bičeva blizu njihovog prednjeg kraja. Ovaj naziv su uveli Blackman i Tansley (1902) za ''Oedogoniales'';
* Akonti: ćelije bez bičeva, koje se odnose i na taksonomske grupe ''Aconta'' ili ''Akonta'': ''Zygnematophyceae'' i ''Bacillariophyceae'' (Oltmanns, 1904) ili ''Rhodophyceae'' (Christensen, 1962).
== Reference ==
{{reference}}
== Također pogledajte ==
*[[Treplja]]
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Flagella}}
{{Ćelijske strukture i organele}}
{{Ćelija}}
[[Kategorija:Citologija]]
[[Kategorija:Ćelije]]
[[Kategorija:Organele]]
q39z16vnd6z0twis7dtmyakxspy9k6r
Adenozin-difosfat
0
399596
3427713
3135434
2022-08-12T18:42:05Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Element za programiranje predložaka - Element <font> u HTML kodu - HTML element bez zadržaja - Pogrješka u elementu include)
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula = [[Datoteka:Adenosindiphosphat protoniert.svg |150px]]
|Boja=Lightblue
| Hemijski spoj = Adenozin difosfat (ADP)
| Druga imena = Adenozin 5'-(trihidrogen difosfat)
| Sumarna formula = C<sub>10</sub>H<sub>15</sub>N<sub>5</sub>O<sub>10</sub>P<sub>2</sub>
| CAS registarski broj = 58-64-0
| SMILES = O=P(O)(O)OP(=O)(O)OC[C@H]3O[C@@H](n2cnc1c(ncnc12)N)[C@H](O)[C@@H]3O
| InChI == 1/C10H15N5O10P2/c11-8-5-9(13-2-12-8)15(3-14-5)10-7(17)6(16)4(24-10)1-23-27(21,22)25-26(18,19)20/h2-4,6-7,10,16-17H,1H2,(H,21,22)(H2,11,12,13)(H2,18,19,20)/t4-,6-,7-,10-/m1/s1
| Kratki opis =
| Molarna masa = 427.201
| Agregatno stanje =
| Gustoća =
| Tačka topljenja =
| Tačka ključanja =
| Pritisak pare =
| Rastvorljivost =
| Viskoznost =
| Dipolni moment =
| NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 0 |F = 0| R = 0}}
}}
[[Datoteka:Adenosine-diphosphate-3D-balls.png|mini|250px|3D struktura ADP]]
'''Adenozin difosfat''' (ADP) je hemijski spoj iz grupa [[nukleotid]]a, koji se sastoji od pirofosfatne grupe, [[pentoza|pentoznog]] [[šećer]]a [[riboza|riboze]] i nukleobaze [[adenin]]a. U ćelijskom [[metabolizam|metabolizmu]], veoma je važan u sistemu pohranjivanja i oslobađanja hemijske energije. ADP nastaje u [[defosforilacija|defosforilacijom]] [[adenozin trifosfat]], uz katalitsko djelovanje [[enzim]]a [[ATPaza]], pri čemu se oslobađa energija koja se koristi za ostale životne procese u ćeliji i organizmu.<ref>Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, {{ISBN|0-12-361811-8}}.</ref>
<ref>Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger Principles of Biochemistry. W. H. Freeman and Co., {{ISBN|978-1-4641-0962-1}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref>
U suprotnom smjeru, , djelovanjem enzima [[ATP sintaza]], od adenorin difosfata nastaje ATP – hemijski spoj u kojem je pohranjena energija i čijom se defosforilacijom može dobiti iskoristiva energija za ćelijske procese.<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref>
== Također pogledajte ==
* [[Nukleotid]]
* [[DNK]]
* [[RNK]]
* [[Oligonukleotid]]
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Portal|Hemija}}
* {{MeshName|Adenosine+diphosphate}}
{{Commons|ATP}}
{{Commons|Nucleotides}}
{{Nukleobaze, nukleozidi, i nukleotidi}}
{{Navbox
|name = Spojevi fosfora
|state = collapsed
|title = <span style="vertical-align:1px;">Spojevi [[fosfor]]a</span>
|listclass = hlist
|titlestyle =
|list1 = [[Fosfor-tribromid|PBr<sub>3</sub>]]{{·w}} [[Fosfor-pentabromid|PBr<sub>5</sub>]]{{·w}} [[Fosfor-trihlorid|PCl<sub>3</sub>]]{{·w}} [[Fosfor-pentahlorid|PCl<sub>5</sub>]]{{·w}} [[Fosfor-trifluorid|PF<sub>3</sub>]]{{·w}} [[Fosfor-pentafluorid|PF<sub>5</sub>]]{{·w}} [[Fosfin|PH<sub>3</sub>]]{{·w}} [[Fosfor-trijodid|PI<sub>3</sub>]]{{·w}} [[Fosfor-trioksid|P<sub>2</sub>O<sub>3</sub>]]{{·w}} [[Fosfor pentoksid|P<sub>2</sub>O<sub>5</sub>]]{{·w}} [[Fosfor seskvisulfid|P<sub>4</sub>S<sub>3</sub>]]{{·w}} [[Fosfor-pentasulfid|P<sub>4</sub>S<sub>10</sub>]]{{·w}} [[Hipofosforasta kiselina|H<sub>3</sub>PO<sub>2</sub>]]{{·w}} [[Metafosforna kiselina|(HPO<sub>3</sub>)<sub>3</sub>]]{{·w}} [[Fosforasta kiselina|H<sub>2</sub>PHO<sub>3</sub>]]{{·w}} [[Fosforna kiselina|H<sub>3</sub>PO<sub>4</sub>]]{{·w}} [[Pirofosforna kiselina|H<sub>4</sub>P<sub>2</sub>O<sub>7</sub>]]{{·w}} [[Trifosforna kiselina|H<sub>5</sub>P<sub>3</sub>O<sub>10</sub>]]
}}
[[Kategorija:Nukleotidi]]
[[Kategorija:Purini]]
[[Kategorija:Ćelijsko disanje]]
[[Kategorija:Neurotransmiteri]]
[[Kategorija:Pirofosfati]]
nh9o5m4kd85854tiet1jazwhlzyvl5y
Šablon:Selektori nogometne reprezentacije Paragvaja
10
407856
3427791
3411087
2022-08-13T07:50:58Z
103.60.175.14
wikitext
text/x-wiki
{{Historija nogometnih trenera
|ime = Selektori nogometne reprezentacije Paragvaja
|ime_ekipe = Nogometna reprezentacija Paragvaja
|ime_ekipe_genitiv = nogometne reprezentacije Paragvaja
|slika = {{ZD|PAR|veličina=50px|link=Paragvaj}}
|alt = Paragvaj
|reprezentacija = da
|bgcolor = #D52B1E
|textcolor = white
|bordercolor = #0038A8
|lista =<div>
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[José Durand Laguna|Laguna]] |od=1921 |do=1922}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Manuel Fleitas Solich|Solich]] |od=1922 |do=1929}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[José Durand Laguna|Laguna]] |od=1929 |do=1945}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Manuel Fleitas Solich|Solich]] |od=1945 |do=1946}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Aurelio González (nogometaš)|González]] |od=1946 |do=1947}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Manuel Fleitas Solich|Solich]] |od=1947 |do=1951}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Julio Ramírez (nogometaš)|Ramírez]] |od=1951 |do=1955}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Aurelio González (nogometaš)|González]] |od=1955 |do=1959}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Benjamin Laterza|Laterza]] |od=1959 |do=1962}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Manuel Fleitas Solich|Solich]] |od=1962 |do=1965}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Aurelio González (nogometaš)|González]] |od=1965 |do=1974}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Benjamín Benítez (nogometaš)|Benítez]] |od=1974 |do=1976}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Ramón Rodríguez (nogometaš)|Rodríguez]] |od=1976 |do=1980}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Carlos Monin|Monin]] |od=1980 |do=1983}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Ranulfo Miranda|Miranda]] |od=1983 |do=1985}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Cayetano Ré|Ré]] |od=1985 |do=1987}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Juan Francisco Rivera|Rivera]] |od=1987}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Silvio Parodi|Parodi]] |od=1987}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Eduardo Luján Manera|Manera]] |od=1988 |do=1989}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Rubén Óscar Valdez|Valdez]] |od=1990}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Carlos Kiese|Kiese]] |od=1991 |do=1992}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Sergio Markarián|Markarián]] |od=1992 |do=1993}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Alicio Solalinde|Solalinde]] |od=1993 |do=1994}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[László Kubala|Kubala]] |od=1995}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Paulo César Carpegiani|Carpegiani]] |od=1996 |do=1998}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Ever Hugo Almeida|Almeida]] |od=1998 |do=1999}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Sergio Markarián|Markarián]] |od=1999 |do=2001}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Víctor Genes|Genes]] |od=2001}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Cesare Maldini|Maldini]] |od=2001 |do=2002}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Aníbal Ruiz|Ruiz]] |od=2002 |do=2006}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Raúl Vicente Amarilla|Amarilla]] |od=2006 |do=2007}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Gerardo Martino|Martino]] |od=2007 |do=2011}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Francisco Arce|Arce]] |od=2011 |do=2012}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Gerardo Pelusso|Pelusso]] |od=2012 |do=2013}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Víctor Genes|Genes]] |od=2013 |do=2014}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Ramón Díaz|Díaz]] |od=2014 |do=2016}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Francisco Arce|Arce]] |od=2016 |do=2017}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Gustavo Morínigo|Morínigo]] |od=2018}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Juan Carlos Osorio|Osorio]] |od=2018 |do=2019}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Eduardo Berizzo|Berizzo]] |od=2019 |do=2021}}
{{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Guillermo Barros Schelotto|Barros Schelotto]] |od=2021– |do=}}
</div>
| ispod =
}}<noinclude>
[[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Paragvaja|Selektori]]
[[Kategorija:Navkutije selektora nogometnih reprezentacija|Paragvaj]]
</noinclude>
7dpz2mhnd130f3nsdgx8i7flknw5c3y
Bunica (rijeka)
0
409430
3427700
3417207
2022-08-12T13:45:13Z
180.252.112.160
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija rijeka
| ime = Bunica
| izvorno_ime =
| izvorno_ime_jezik =
| drugo_ime =
| slika =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| slika_karta =
| veličina_karte =
| karta_opis =
| dužina = 6
| izvor =
| nadmorska visina izvora =
| izvor_lat_d =
| izvor_lat_m =
| izvor_lat_s =
| izvor_lat_NS = N
| izvor_long_d =
| izvor_long_m =
| izvor_long_s =
| izvor_long_EW =
| ušće = kod [[Buna (Mostar)|Bune]]
| nadmorska visina ušća =
| ušće_lat_d =
| ušće_lat_m =
| ušće_lat_s =
| ušće_lat_NS = N
| ušće_long_d =
| ušće_long_m =
| ušće_long_s =
| ušće_long_EW = E
| ulijeva_se_u= [[Buna (rijeka)|Bunu]]
| etimologija =
| prosječni protok =
| površina sliva =
| riječni_sistem =
| lijeve_pritoke =
| desne_pritoke =
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče =
| sliv = [[Jadranski sliv]]
| plovnost =
}}
'''Bunica''' je rijeka u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
Izvor rijeke Bunice predstavlja jedinstvenu atrakciju na području Hercegovine. Okružen je sivo-bijelim liticama visokim i do 200 m na kojima rastu usamljene biljne vrste. Površina samog izvora je mirna i modrozelena, krijući svoje još neistražene dubine. Posljednje istraživanje je utvrdilo 70-metarsku dubinu pod pravim uglom, a zbog nagle kosine i spuštanja pod planinske stijene istraživanje je obustavljeno. Smatra se da je vrelo Bunice najdublje u Evropi.
Rijeka Zalomka teče kroz Nevesinjsko polje i ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u [[Dinaridi|dinarskom]] kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n. v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Fiktivna brzina iznosi do 33,67 cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Realizacijom prokekta [[Donji i Gornji horizonti|Gornji horizonti]], graditi će se brana „Pošćenje“ na oko 3 km uzvodno od ponora Biograd u Nevesinjskom polju. Maksimalna visina brane je 40 m, sa dužinom u kruni od 288 m. kojom se formira akumulacija Nevesinje. Ovom branom će se vode Bune i Bunice prevesti u sliv Trebišnjice. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.<ref name="Ekologij">{{Cite web |url= http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |title= Elektroenergetski sistem Gornji horizonti |work= |accessdate= 9. 2. 2017 |archive-date= 27. 8. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180827093942/http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |url-status= dead }}</ref>
Na ušću Bunice u rijeku Bunu u mjestu Hodbina je napravljen Rekreacioni centar Bunica koji je svojevremeno posjećivalo i do 5000 kupača dnevno. Zbog ljudske nebrige centar je zapušten.
== Reference ==
{{Reference}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20160521060233/http://www.gdjezavikend.ba/hercegovako-neretvanski-kanton/84-vikend-izlet/1421-bunica-nekadanji-biser-hercegovine Bunica]
* [https://sitedayexe.id SITEDAYEXE]
* [http://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/prekrasna-prirodna-oaza-na-korak-od-mostara-95718 Oaza kod Mostara]
* [http://www.blagaj-city.com/index.php?Itemid=6&id=3&lang=hr&option=com_content&view=article Kanu na Bunici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330051145/http://blagaj-city.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3&Itemid=6&lang=hr |date=30. 3. 2016 }}
{{Hidrografija BiH}}
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
esrtcp031azk3b7ua96wztyzx9flblu
3427702
3427700
2022-08-12T14:03:11Z
KWiki
9400
Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/180.252.112.160|180.252.112.160]] ([[User talk:180.252.112.160|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija rijeka
| ime = Bunica
| izvorno_ime =
| izvorno_ime_jezik =
| drugo_ime =
| slika =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| slika_karta =
| veličina_karte =
| karta_opis =
| dužina = 6
| izvor =
| nadmorska visina izvora =
| izvor_lat_d =
| izvor_lat_m =
| izvor_lat_s =
| izvor_lat_NS = N
| izvor_long_d =
| izvor_long_m =
| izvor_long_s =
| izvor_long_EW =
| ušće = kod [[Buna (Mostar)|Bune]]
| nadmorska visina ušća =
| ušće_lat_d =
| ušće_lat_m =
| ušće_lat_s =
| ušće_lat_NS = N
| ušće_long_d =
| ušće_long_m =
| ušće_long_s =
| ušće_long_EW = E
| ulijeva_se_u= [[Buna (rijeka)|Bunu]]
| etimologija =
| prosječni protok =
| površina sliva =
| riječni_sistem =
| lijeve_pritoke =
| desne_pritoke =
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče =
| sliv = [[Jadranski sliv]]
| plovnost =
}}
'''Bunica''' je rijeka u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
Izvor rijeke Bunice predstavlja jedinstvenu atrakciju na području Hercegovine. Okružen je sivo-bijelim liticama visokim i do 200 m na kojima rastu usamljene biljne vrste. Površina samog izvora je mirna i modrozelena, krijući svoje još neistražene dubine. Posljednje istraživanje je utvrdilo 70-metarsku dubinu pod pravim uglom, a zbog nagle kosine i spuštanja pod planinske stijene istraživanje je obustavljeno. Smatra se da je vrelo Bunice najdublje u Evropi.
Rijeka Zalomka teče kroz Nevesinjsko polje i ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u [[Dinaridi|dinarskom]] kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n. v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Fiktivna brzina iznosi do 33,67 cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Realizacijom prokekta [[Donji i Gornji horizonti|Gornji horizonti]], graditi će se brana „Pošćenje“ na oko 3 km uzvodno od ponora Biograd u Nevesinjskom polju. Maksimalna visina brane je 40 m, sa dužinom u kruni od 288 m. kojom se formira akumulacija Nevesinje. Ovom branom će se vode Bune i Bunice prevesti u sliv Trebišnjice. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.<ref name="Ekologij">{{Cite web |url= http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |title= Elektroenergetski sistem Gornji horizonti |work= |accessdate= 9. 2. 2017 |archive-date= 27. 8. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180827093942/http://www.investsrpska.net/files/HES%20GORNJI%20HORIZONTI%20.pdf |url-status= dead }}</ref>
Na ušću Bunice u rijeku Bunu u mjestu Hodbina je napravljen Rekreacioni centar Bunica koji je svojevremeno posjećivalo i do 5000 kupača dnevno. Zbog ljudske nebrige centar je zapušten.
== Reference ==
{{Reference}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20160521060233/http://www.gdjezavikend.ba/hercegovako-neretvanski-kanton/84-vikend-izlet/1421-bunica-nekadanji-biser-hercegovine Bunica]
* [http://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/prekrasna-prirodna-oaza-na-korak-od-mostara-95718 Oaza kod Mostara]
* [http://www.blagaj-city.com/index.php?Itemid=6&id=3&lang=hr&option=com_content&view=article Kanu na Bunici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330051145/http://blagaj-city.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3&Itemid=6&lang=hr |date=30. 3. 2016 }}
{{Hidrografija BiH}}
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
ssv91upkj6outlvhnwb2f1me9kx44sd
Brassicaceae
0
412472
3427734
3387347
2022-08-12T19:11:39Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Vanjska poveznica s prelomom teksta - Element ref bez para - Neparni broj navodnika u ref name ili nepodržani znak.)
wikitext
text/x-wiki
{{italic title|Brassicaceae}}
{{Taksokvir
|boja=lightgreen
|naziv=''Brassicaceae''<br>(Krstašice)
|slika= Barbarea vulgaris 002.JPG
|slika_opis =''[[Barbarea vulgaris]]''
|regnum = [[Plantae]]
|divisio = [[Angiospermae]]
|classis = [[Eudicotiledona]]
|unranked_ordo = [[Roside]]
| ordo = [[Brassicales]]
|familia = '''''Brassicaceae'''''
|familia_authority = [[Gilbert Thomas Burnett|Burnett]]<ref name=APGIII2009>{{Cite journal |last=Angiosperm Phylogeny Group |year=2009 |title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=161 |issue=2 |pages=105–121 |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x/pdf | format= PDF |access-date=6. 7. 2013 |doi=10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x }}</ref>
|subdivision_ranks =Genus
|subdivision = Vidi tekst.
}}
[[Datoteka:Eruca February 2008-1.jpg|mini|200px|Baštensko cvijće ''Eruca sativa'']]
[[Datoteka:Barbarea stricta Sturm8.jpg|mini|200px|Illustracija ''[[Barbarea stricta]]'']]
[[Datoteka:Aethionema grandiflora0.jpg|mini|150px|[[Tribus]] Aethionemeae: Cvjetovi ''[[Aethionema grandiflorum]]'']]
'''''Brassicaceae''''' ili '''kupusnjače''' ili [[porodica (biologija)|porodica]] [[cvjetnica]] ([[angiospermae]]), iz [[razred (biologija)|razreda]] [[eudikotiledone]], neformalno poznatih i pod nazivom '''krucifere''' (='''krstašice''').
Imenovane su prema tipskom [[rod (biologija)|rodu]] ''[[Brassica]]''. Stari naziv '''''Cruciferae''''' su dobile prema krstastom raspotedu [[latica]] u [[cvijet|cvjetovima]] (=krstasto cvjetajuće). Ovo je jedna od osam biljnih porodica sa [[sufiks]]om ''-aceae'' što je potvrđeno kao alternativno imena, prema [[ICBN]], članovi 18.5 i 18.6 Bečkog koda; tako su u upotrebi oba naziva: ''Cruciferae'' i ''Brassicaceae''.<ref name="Campbell">{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref>
Porodica uključuje 372 [[rod (biologija)|roda]] i 4.060 prihvaćenih [[vrsta]].<ref>{{cite web|url=http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Brassicaceae/|title=Brassicaceae|publisher=The Plant List}}</ref> Najveći rodovi su ''[[Draba]]'' (440 vrsta), ''[[Erysimum]]'' (261), ''[[Lepidium]]'' (234), ''[[Cardamine]]'' (233), i ''[[Alyssum]]'' (207).
Ova porodica, relativno srednje veličine, uključuje dobropoznate vrste, kao što su ''[[Brassica oleracea]]'' (brokule, [[kupus]], [[kelj]], [[karfiol]] i druge), ''[[Brassica rapa]]'' (kineski kupus npr. ), ''[[Brassica napus]]'' ([[uljana repica]], itd), '' [[Raphanus sativus]] '' (obična [[rotkvica]]), '' ''[[Armoracia rusticana]]'' ([[hren]]), ''[[Matthiola]]'', ''[[Arabidopsis thaliana]]'' ([[model organizam]]), i mnoge druge.
''[[Pieris rapae]]'' i [[larva|larve]] drugih [[leptir]]e porodice ''[[Pieridae]]'' su napoznatiji nametnici vrsata roda ''Brasica''.
==Opis==
[[Datoteka:Purple rock cress.JPG|thumb|left|upright|''[[Aubrieta deltoidea]]'' (poznata kao krstašica kamenjarka) je jednogodišnja divlja biljka koja je prenijeta u vrtove, kao ukrasna ]]
[[Datoteka:Cardamine.impatiens.pods.jpg|thumb|Plodovi ''[[Cardamine impatiens]]'']]
Porodica se sastoji uglavnom od zeljastih jednogodišnjih, dvogodišnjih ili višegodišnjih biljaka. Međutim, oko [[Mediteran]]a, uključuje i desetak drvenastih [[grm]]ova, visine 1-3 m, npr. u sjevernoj Africi (''Zilla spinosa'' i '' Ptilotrichum spinosum) '', [[Dalmacija|dalmatinskim]] otocima (''Dendralyssum '' i ''Cramboxylon''), a većini u [[kanarski otoci|Kanarskih otoka]]'' i drveće kao što su rodovi ''Dendrosinapis'', ''Descurainia'', ''Parolinia'', ''Stanleya'' itd.
[[List]]ovi su naizmjenični, rijetko nasuprotni, ponekad i u prizemnim [[rozeta]]ma; Rijetke grmolike [[mediteran]]ske vrste imaju lišće uglavnom u terminalu rozete, a mogu biti i djelimično ili potpuno zimzelene. Često su perasto urezani i nemaju zalistaka ([[sporedni listić]]i).
Struktura [[cvijet]]a je, u cijeloj porodici, izuzetno jedinstvena. Imaju četiri slobodna kesasta čašična listića e i četiri vijugave slobodne [[latica|latice]]. Oni mogu biti disimetrični ili nešto zigomorfdni (izdijeljeni), s tipskim unakrsnim rasporedom (otuda i ime ''Cruciferae'' = krstašice). Imaju šest [[prašnik, od]]a, od kojih su četiri viša (sve do latica, tako da su u stvari relativno kratki) i krstasto raspoređeni kao kao i latice, a druga dva u su kraći (tetradinamni cvijet). [[Tučak]] se sastoji od dva spojena plodna lista (u plodnici), a vrat je vrlo kratak sa dva režnja. Plodnica sa jajnikom je nadrasla. Cvjetovi grade jednostavne [[cvast]]i [[grozd]]a cvasti, često pri vrhu stabljike.
[[Oprašivanje]] je [[entomogamija|entomogamsko]], tj. pomoću [[insekt|insekata]]. [[Nektar]] se stvara u bazi prašnioka i skladišti u čašici.
[[Datoteka:Brassica flowerdiagram.png|mini|200px|lijevo|Dijagram cvijeta roda ''[[Brassica]]'']]
Cvijetna formula je:
[[Datoteka:Dissymmetrisch.png|20px]]<math>\ K_4 \; C_4 \; A_{2+4} \; G_{\underline{(2)}}</math>.
[[Plod]] je neobična vrsta [[kapsula (plod)|kapsule]] po imenu [[silikva|Siliqua]], Otvara se preko dva ventila, koji su modificirani plodni listovi, ostavljajući [[sjeme]]nke pričvršćene za okvir sastavljen od posteljice i tkiva od raskrsnice između ventila. Često se javlja kljun na vrhu drške, a može imati jednu ili više [[sjeme]]nki. Ako su plodovi kraći od trostruke širine, obično se nazivaju se silikula. Silikula se može raspasti na suženju koje javlja između segmenata sjemena, formirajući neku vrstu lansera (npr. '' [[Raphanus]] ''), koji može izbaciti sjeme eksplozivno (npr, '' [[Cardamine]] ''), ili može biti razvijeno u neke druge strukture. Plod je često najvažnije dijagnostički znak raspoznavanja biljki u ovoj porodici.
Većina članova imaju paket [[glukozinolat]]nih spojeva koji imaju tipski i prepoznatljiv o oštar miris, obično povezan sa kupusnjačama.
==Takonomija==
''Brassicaceae'' su, u skladu sa [[APG sistem]]om, uključene u [[red (biologija)|red Brassicales]]. Stariji sistemi (npr. [[Cronquistov sistem|Arthur Cronquist]]) su ih stavljali u ''[[Capparales]]'', a i sada imaju sličnu definiciju.
Ova porodica se sastoji od oko 365 rodova i 3200 vrsta, širom svijeta: 94 vrsta 38 rodova se nalaze u [[Nepal]]u. Ove biljke su uglavnom zeljaste. Blizak odnos je odavno priznat između porodice ''Brassicaceae'' i dijela ''[[Capparaceae]]'', jer su članovi obje grupe proizvode [[glukozinolat]]ne (ulje gorušice) spojeve. ''Capparaceae'' su tradicijski označavane kao [[parafiletska specijacija|parafiletske]] u odnosu na ''Brassicaceae'', sa rodom ''[[Cleome]]'' i nekoliko srodnih rodova koji su u bliskijoj vezi sa ''Brassicaceae'' nego sa drugim ''Capparaceae''. [[APG II sistem]] je spojio dvije porodice pod ime ''Brassicaceae''. Ostale klasifikacije su nastavili da prepoznaju ''Capparaceae'', ali sa ograničenijim opisivanjem ili uključujući i rod ''Cleome '' i njegovih srodnike u ''Brassicaceae'' ili priznajući ih u posebnu porodicu ''[[Cleomaceae]]''. [[APG III sistem]] je nedavno usvojio ovo zadnje rješenje, ali se to može promijeniti u mogućem konsenzusu o tom pitanju. Ovdje se ''Brassicaceae'' razmatraju u užem smislu riječi, tj. tretiranjem ''Cleomaceae'' i ''Capparaceae'' kao odvojenih porodica.<ref>{{cite journal |title=Phylogeny of Capparaceae and Brassicaceae based on chloroplast sequence data |year=2002 |last1=Hall |first1=J. C. |last2=Sytsma |first2=K. J. |last3=Iltis |first3=H. H. |journal=[[American Journal of Botany]] |volume=89 |issue=11 |pages=1826–1842 |doi=10.3732/ajb.89.11.1826 |pmid=21665611}}</ref>
{{clade|style=font-size:80%;line-height:75%
|label1= Brassicaceae ''s.l.'' |1={{clade
|1='''Capparaceae'''|2={{clade
|1='''Cleomaceae'''
|2='''Brassicaceae''' ''s.s.''}}}}}}
==Upotreba==
[[Datoteka:LunariaAnnua1.jpg|thumb|upright|''[[Lunaria annua]]'' sa zrelom mahunom u kojoj je sjeme]]
[[Datoteka:Smelowskia americana 4859.JPG|thumb|upright|''[[Smelowskia americana]]'' je [[endem]] srednje visokih planina na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].]]
Značaj ove porodice za ushranu postignut je putem selekcije kroz historiju. Neki primjeri krstašica su bitna, široko i na razne načine pripremana hrana, kao što su [[kupus]]i, [[brokula]], [[karfiol]], [[repa]], [[uljana repica]], [[biljka senf|senf]], [[rotkvica]], [[hren]], i druge.
Predstavnici rodova ''[[Matthiola]]'', ''[[Cheiranthus]]'', ''[[Lobularia]]'' i ''[[Iberis]] '' su cijenjeno ukrasno cvijeće. '' [[Lunaria]] '' se uzgaja za dekoraciju nakon isušivanja stabljike koja postaje prozirna.
'' [[Capsella bursa-pastoris]] '', '' [[Lepidium]] '', a i mnoge vrste roda ''[[Cardamine]]'' su česti [[korov]]i.
'' [[Isatis tinctoria]] '' je u prošlosti korištena za proizvodnju boje [[indigo]].
'' [[Arabidopsis thaliana]] '' je vrlo važan [[model organizam]] u proučavanju cvjetnica ([[Angiospermae]]).
==Rodovi==
{{div col|5}}
* <small>''[[Aethionema]]''
* ''[[Agallis]]''
* ''[[Alliaria]]''
* ''[[Alyssoides]]''
* ''[[Alyssopsis]]''
* ''[[Alyssum]]''
* ''[[Ammosperma]]''
* ''[[Anastatica]]''
* ''[[Anchonium]]''
* ''[[Andrzeiowskia]]''
* ''[[Anelsonia]]''
* ''[[Aphragmus]]''
* ''[[Aplanodes]]''
* ''[[Arabidella]]''
* ''[[Arabidopsis]]''
* ''[[Arabis]]''
* ''[[Arcyosperma]]''
* ''[[Horseradish|Armoracia]]''
* ''[[Aschersoniodoxa]]''
* ''[[Asperuginoides]]''
* ''[[Asta (genus)|Asta]]''
* ''[[Atelanthera]]''
* ''[[Athysanus (plant)|Athysanus]]''
* ''[[Aubrieta]]''
* ''[[Aurinia]]''
* ''[[Ballantinia]]''
* ''[[Barbarea]]''
* ''[[Beringia (plant)|Beringia]]''
* ''[[Berteroa]]''
* ''[[Berteroella]]''
* ''[[Biscutella]]''
* ''[[Bivonaea]]''
* ''[[Blennodia]]''
* ''[[Boechera]]''
* ''[[Boleum]]''
* ''[[Boreava]]''
* ''[[Bornmuellera]]''
* ''[[Borodinia]]''
* ''[[Botscantzevia]]''
* ''[[Brachycarpaea]]''
* ''[[Brassica]]''
* ''[[Braya]]''
* ''[[Brayopsis]]''
* ''[[Brossardia]]''
* ''[[Bunias]]''
* ''[[Cakile]]''
* ''[[Calepina]]''
* ''[[Calymmatium]]''
* ''[[Camelina]]''
* ''[[Camelinopsis]]''
* ''[[Capsella (plant)|Capsella]]''
* ''[[Cardamine]]''
* ''[[Cardaminopsis]]''
* ''[[Cardaria]]''
* ''[[Carinavalva]]''
* ''[[Carrichtera]]''
* ''[[Catadysia]]''
* ''[[Catenulina]]''
* ''[[Caulanthus]]''
* ''[[Caulostramina]]''
* ''[[Ceratocnemum]]''
* ''[[Ceriosperma]]''
* ''[[Chalcanthus]]''
* ''[[Chamira]]''
* ''[[Chartoloma]]''
* ''[[Cheesemania]]''
* ''[[Cheiranthus]]''
* ''[[Chlorocrambe]]''
* ''[[Chorispora]]''
* ''[[Christolea]]''
* ''[[Chrysobraya]]''
* ''[[Chrysochamela]]''
* ''[[Cithareloma]]''
* ''[[Clastopus]]''
* ''[[Clausia]]''
* ''[[Clypeola (plant)|Clypeola]]''
* ''[[Cochlearia]]''
* ''[[Coelonema]]''
* ''[[Coincya]]''
* ''[[Coluteocarpus]]''
* ''[[Conringia]]''
* ''[[Cordylocarpus]]''
* ''[[Coronopus]]''
* ''[[Crambe]]''
* ''[[Crambella]]''
* ''[[Cremolobus]]''
* ''[[Crucihimalaya]]''
* ''[[Cryptospora]]''
* ''[[Cuphonotus]]''
* ''[[Cusickiella]]''
* ''[[Cycloptychis]]''
* ''[[Cymatocarpus]]''
* ''[[Cyphocardamum]]''
* ''[[Dactylocardamum]]''
* ''[[Degenia]]''
* ''[[Delpinophytum]]''
* ''[[Descurainia]]''
* ''[[Diceratella]]''
* ''[[Dichasianthus]]''
* ''[[Dictyophragmus]]''
* ''[[Didesmus]]''
* ''[[Didymophysa]]''
* ''[[Dielsiocharis]]''
* ''[[Dilophia]]''
* ''[[Dimorphocarpa]]''
* ''[[Diplotaxis (plant)|Diplotaxis]]''
* ''[[Dipoma]]''
* ''[[Diptychocarpus]]''
* ''[[Dithyrea]]''
* ''[[Dolichirhynchus]]''
* ''[[Dontostemon]]''
* ''[[Douepea]]''
* ''[[Draba]]''
* ''[[Drabastrum]]''
* ''[[Drabopsis]]''
* ''[[Dryopetalon]]''
* ''[[Eigia]]''
* ''[[Elburzia]]''
* ''[[Enarthrocarpus]]''
* ''[[Englerocharis]]''
* ''[[Eremobium]]''
* ''[[Eremoblastus]]''
* ''[[Eremodraba]]''
* ''[[Eremophyton]]''
* ''[[Ermania]]''
* ''[[Ermaniopsis]]''
* ''[[Erophila]]''
* ''[[Eruca]]''
* ''[[Erucaria]]''
* ''[[Erucastrum]]''
* ''[[Erysimum]]''
* ''[[Euclidium]]''
* ''[[Eudema]]''
* ''[[Eutrema]]''
* ''[[Euzomodendron]]''
* ''[[Farsetia]]''
* ''[[Fezia]]''
* ''[[Fibigia]]''
* ''[[Foleyola]]''
* ''[[Fortuynia]]''
* ''[[Galitzkya]]''
* ''[[Geococcus]]''
* ''[[Glaribraya]]''
* ''[[Glastaria]]''
* ''[[Glaucocarpum]]''
* ''[[Goldbachia]]''
* ''[[Gorodkovia]]''
* ''[[Graellsia (Brassicaceae)|Graellsia]]''
* ''[[Grammosperma]]''
* ''[[Guillenia]]''
* ''[[Guiraoa]]''
* ''[[Gynophorea]]''
* ''[[Halimolobos]]''
* ''[[Harmsiodoxa]]''
* ''[[Hedinia]]''
* ''[[Heldreichia]]''
* ''[[Heliophila]]''
* ''[[Hemicrambe]]''
* ''[[Hemilophia]]''
* ''[[Hesperis]]''
* ''[[Heterodraba]]''
* ''[[Hirschfeldia]]''
* ''[[Hollermayera]]''
* ''[[Hormathophylla]]''
* ''[[Hornungia]]''
* ''[[Hornwoodia]]''
* ''[[Hugueninia (plant)|Hugueninia]]''
* ''[[Hymenolobus]]''
* ''[[Ianhedgea]]''
* ''[[Iberis]]''
* ''[[Idahoa]]''
* ''[[Iodanthus]]''
* ''[[Ionopsidium]]''
* ''[[Irenepharsus]]''
* ''[[Isatis]]''
* ''[[Ischnocarpus]]''
* ''[[Iskandera]]''
* ''[[Iti]]''
* ''[[Ivania]]''
* ''[[Jundzillia]]''
* ''[[Kernera]]''
* ''[[Kremeriella]]''
* ''[[Lachnocapsa]]''
* ''[[Lachnoloma]]''
* ''[[Leavenworthia]]''
* ''[[Lepidium]]''
* ''[[Lepidostemon]]''
* ''[[Leptaleum]]''
* ''[[Lignariella]]''
* ''[[Lithodraba]]''
* ''[[Lobularia]]''
* ''[[Lonchophora]]''
* ''[[Loxostemon]]''
* ''[[Lunaria]]''
* ''[[Lyocarpus]]''
* ''[[Lyrocarpa]]''
* ''[[Macropodium]]''
* ''[[Malcolmia]]''
* ''[[Mancoa]]''
* ''[[Maresia]]''
* ''[[Mathewsia]]''
* ''[[Matthiola]]''
* ''[[Megacarpaea]]''
* ''[[Megadenia]]''
* ''[[Menkea]]''
* ''[[Menonvillea]]''
* ''[[Microlepidium]]''
* ''[[Microsysymbrium]]''
* ''[[Microstigma]]''
* ''[[Morettia]]''
* ''[[Moricandia]]''
* ''[[Moriera]]''
* ''[[Morisia]]''
* ''[[Murbeckiella]]''
* ''[[Muricaria]]''
* ''[[Myagrum]]''
* ''[[Nasturtiopsis]]''
* ''[[Nasturtium (scientific name)|Nasturtium]]''
* ''[[Neomartinella]]''
* ''[[Neotchihatchewia]]''
* ''[[Neotorularia]]''
* ''[[Nerisyrenia]]''
* ''[[Neslia]]''
* ''[[Nesocrambe]]''
* ''[[Neuontobotrys]]''
* ''[[Notoceras]]''
* ''[[Notothlaspi]]''
* ''[[Ochthodium]]''
* ''[[Octoceras]]''
* ''[[Olimarabidopsis]]''
* ''[[Onuris (plant)|Onuris]]''
* ''[[Oreoloma]]''
* ''[[Oreophyton]]''
* ''[[Ornithocarpa]]''
* ''[[Orychophragmus]]''
* ''[[Otocarpus]]''
* ''[[Oudneya]]''
* ''[[Pachycladon]]''
* ''[[Pachymitus]]''
* ''[[Pachyphragma]]''
* ''[[Pachypterygium]]''
* ''[[Parlatoria]]''
* ''[[Parodiodoxa]]''
* ''[[Parolinia]]''
* ''[[Parrya]]''
* ''[[Parryodes]]''
* ''[[Paysonia]]''
* ''[[Pegaeophyton]]''
* ''[[Peltaria]]''
* ''[[Peltariopsis]]''
* ''[[Pennellia]]''
* ''[[Petiniotia]]''
* ''[[Petrocallis]]''
* ''[[Petrocallis]]''
* ''[[Petroravenia]]''
* ''[[Phlebolobium]]''
* ''[[Phlegmatospermum]]''
* ''[[Phoenicaulis]]''
* ''[[Physaria]]'' <!-- BiolConserv140:110. -->
* ''[[Physocardamum]]''
* ''[[Physoptychis]]''
* ''[[Physorrhynchus]]''
* ''[[Platycraspedum]]''
* ''[[Polyctenium]]''
* ''[[Polypsecadium]]''
* ''[[Pringlea]]''
* ''[[Prionotrichon]]''
* ''[[Pritzelago]]''
* ''[[Pseuderucaria]]''
* ''[[Pseudoarabidopsis]]''
* ''[[Pseudocamelina]]''
* ''[[Pseudoclausia (plant)|Pseudoclausia]]''
* ''[[Pseudofortuynia]]''
* ''[[Pseudovesicaria]]''
* ''[[Psychine]]''
* ''[[Pterygiosperma]]''
* ''[[Pterygostemon]]''
* ''[[Pugionium]]''
* ''[[Pycnoplinthopsis]]''
* ''[[Pycnoplinthus]]''
* ''[[Pyramidium]]''
* ''[[Quezeliantha]]''
* ''[[Quidproquo (genus)|Quidproquo]]''
* ''[[Raffenaldia]]''
* ''[[Raphanorhyncha]]''
* ''[[Raphanus]]''
* ''[[Rapistrum]]''
* ''[[Reboudia]]''
* ''[[Redowskia]]''
* ''[[Rhammatophyllum]]''
* ''[[Rhizobotrya]]''
* ''[[Ricotia]]''
* ''[[Robeschia]]''
* ''[[Rollinsia]]''
* ''[[Romanschulzia]]''
* ''[[Roripella]]''
* ''[[Rorippa]]''
* ''[[Rytidocarpus]]''
* ''[[Sameraria]]''
* ''[[Sarcodraba]]''
* ''[[Savignya]]''
* ''[[Scambopus]]''
* ''[[Schimpera]]''
* ''[[Schivereckia]]''
* ''[[Schizopetalon]]''
* ''[[Schlechteria]]''
* ''[[Schoenocrambe]]''
* ''[[Schouwia]]''
* ''[[Scoliaxon]]''
* ''[[Selenia (plant)|Selenia]]''
* ''[[Sibara]]''
* ''[[Sibaropsis]]''
* ''[[Silicularia]]''
* ''[[Sinapidendron]]''
* ''[[Sinapis]]''
* ''[[Sisymbrella]]''
* ''[[Sisymbriopsis]]''
* ''[[Sisymbrium]]''
* ''[[Smelowskia]]''
* ''[[Sobolewskia]]''
* ''[[Sohms-Laubachia]]''
* ''[[Sophiopsis]]''
* ''[[Sphaerocardamum]]''
* ''[[Spirorhynchus]]''
* ''[[Spryginia]]''
* ''[[Staintoniella]]''
* ''[[Stanfordia]]''
* ''[[Stanleya (plant)|Stanleya]]''
* ''[[Stenopetalum]]''
* ''[[Sterigmostemum]]''
* ''[[Stevenia]]''
* ''[[Straussiella]]''
* ''[[Streptanthella]]''
* ''[[Streptanthus]]''
* ''[[Streptoloma]]''
* ''[[Stroganowia]]''
* ''[[Stubebdorffia]]''
* ''[[Subularia]]''
* ''[[Succowia]]''
* ''[[Synstemon]]''
* ''[[Synthlipsis]]''
* ''[[Taphrospermum]]''
* ''[[Tauscheria]]''
* ''[[Teesdalia]]''
* ''[[Teesdaliopsis]]''
* ''[[Tetracme (plant)|Tetracme]]''
* ''[[Thellungiella]]''
* ''[[Thelypodiopsis]]''
* ''[[Thelypodium]]''
* ''[[Thlaspeocarpa]]''
* ''[[Thlaspi]]''
* ''[[Thysanocarpus]]''
* ''[[Trachystoma]]''
* ''[[Trichotolinum]]''
* ''[[Trochiscus]]''
* ''[[Tropidocarpum]]''
* ''[[Turritis]]''
* ''[[Vella (plant)|Vella]]''
* ''[[Warea (genus)|Warea]]''
* ''[[Weberbauera]]''
* ''[[Werdermannia]]''
* ''[[Winklera]]''
* ''[[Xerodraba]]''
* ''[[Yinshania]]''
* ''[[Zerdana]]''
* ''[[Zilla (plant)|Zilla]]'' </small>
{{div col end}}
<ref>{{cite journal |last=Carlquist |first=Sherwin |year=1971 |title=Wood anatomy of Macaronesian and other Brassicaceae |journal=Aliso |volume=7 |issue=3 |pages=365–84 |url=http://www.sherwincarlquist.com/pdf/Wood-Anatomy-of-Macaronesian-and_1971.pdf}}</ref><ref>{{cite book |editor=Walter S. Judd, Christopher S. Campbell, Elizabeth A. Kellogg, Peter F. Stevens, Michael J. Donoghue |year=2008 |title=Plant Systematics: A Phylogenetic Approach |url=https://archive.org/details/plantsystematics0000unse |publisher=Sinauer Associates |isbn=978-0-87893-407-2}}</ref><ref>Stevens, P. F. (2001 onwards) [http://www.mobot.org/MOBOT/research/APweb/ Angiosperm Phylogeny Website]. Version 7, May 2006 [and more or less continuously updated since].</ref>
==Također pogledajte==
*[[Cvjetnica]]
*[[Eudikotiledone]]
==Reference==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Brassicaceae}}
{{Commons|Brasica}}
* [http://delta-intkey.com/angio/www/crucifer.htm Brassicaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/angio/www/crucifer.htm |date=3. 1. 2007 }} in [http://delta-intkey.com/angio/ L. Watson and M.J. Dallwitz (1992 onwards). The families of flowering plants: descriptions, illustrations, identification, information retrieval.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/ |date=3. 1. 2007 }} http://delta-intkey.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/ |date=3. 1. 2007 }}
* [http://www.botany.hawaii.edu/faculty/carr/brassic.htm Brassicaceae at www.botany.hawaii.edu]
* [http://www.flowersinisrael.com/FamBrassicaceae.html Family Brassicaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160323101231/http://www.flowersinisrael.com/FamBrassicaceae.html |date=23. 3. 2016 }} Flowers in Israel
[[Kategorija:Brassicaceae| ]]
[[Kategorija:Brassicales]]
tvuj6lkvew7s3k6x3cxwojfggc3svfw
Bazno tijelo
0
413067
3427726
2729095
2022-08-12T19:02:38Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvorene uglate zagrade - Element ref bez para - Neparni broj navodnika u ref name ili nepodržani znak.)
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Eukarya Flagella.svg|thumb|right|Prikaz eukariotskog biča<be>1 – aksonema, <br>2 – [[ćelijska membrana]], <br>3 – IFT ([[Međuflagelumski transport]]), <br>4 – Bazno tijelo, <br>5 –Poprečni presjek biča,<br> 6 – Tripleti [[mikrotubula]] baznog tijela]]
[[Datoteka:Chlamydomonas TEM 09.jpg|thumb|right|Uzdužni presjek u području biča ''[[Chlamydomonas reinhardtii]]''. <br>U vrhu ćelije je bazno tijelo koje je [[korijen]]sko mjesto kačenja biča. <br>Bazna tijela potiču iz [[centriola]] i imaju sličnu potkonstrukciju kao i one, sa devet perifernih trojki mikrotubula <br> (vidi strukturu na dnu centra slike).]]
'''Bazno tijelo''' – češće kao [[tuđice]] '''bazalno tijelo''', '''bazalna granula''', '''kinetosom''' ili stari [[citologija|citološki]] naziv '''blefaroplast''' – je proteinska struktura koja je nađena u bazi [[eukarioti|eukariotskih]] [[undulipodija]] ([[cilija]] ili [[bič (biologija)|bičeva]]). Sastavljeno je od [[centriola|centriole]] I nekoliko dodatnih proteinskih struktura, a, u suštini, je modificirana centriola.<ref>Jacob M. Schrøder (2011). ''EB1 and EB3 promote cilia biogenesis by several centrosome-related mechanisms''. J Cell Sci 124: 2539-2551; doi: 10.1242/jcs.085852</ref> Ovo tijelo služi kao jezgro mjesta za rast [[mikrotubula|mikrotubulske]] [[aksonema|aksoneme]]. Centriole, od kojih su izvedena bazna tijela, djeluju kao lokacija za kačenje protein, koji zauzvrat usidre mikrotubule, a poznati su kao [[centar organizacije mikrotubule]] (MTOC). Ove mikrotubule daju strukturu i olakšavaju kretanje [[vezikula]] i [[organela]] kod mnogih eukariota.<ref name="Sofradžija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref><ref name= "Kapur Pojskić">{{cite book|author=Kapur Pojskić L.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3}}</ref>
== Struktura ==
Cilije i bazna tijela se formiraju tokom mirovanja ili u [[faza G1|fazi G1]] [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusaciklusa]]. Prije nego ćelija uđe G1 fazu, tj. prije e formiranja cilije, majka centriola služi kao komponenta [[centrosoma]].
Kod ćelija koje su predodređene da imaju samo jednu primarnu ciliju, bazno tijelo majke centriole se diferencira nakon stupanja u G1 ili mirovanje. Stoga je bazno tijelo u takvim ćelijijama je izvedeno iz centriole.
Bazno tijelo se razlikuje od majke centriole u najmanje dva aspekta. Prvo, bazna tijela imaju bazna stopala, koja su usidrena u citoplazmi mikrotubula i neophodna su za usklađivanje polarizacije cilije. Drugo, ona imaju oblik vjetrenjače tranzicijskih vlakana koja potiču iz dodataka majke centriole.<ref>Sehyun Kim (2013). ''Assembling a primary cilium''. Current Opinion in Cell Biology 2013, 25:506–511</ref>
Kod višetrepljastih ćelija, međutim, u mnogim slučajevima bazna tijela nisu građena od centriole ali se generiraju ''[[de novo]]'', od posebne strukture proteina pod nazivom ‘’deuterostomi’’.<ref>Deborah A. Klos Dehring (2013). ''Deuterosome-Mediated Centriole Biogenesis.'' Developmental Cell 27, 103–112</ref>
== Funkcija==
Tokom mirovanja [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]], bazna tijela organiziraju primarne cilije i borave na ćelijskom korteksu, u blizini [[plazma membrana|plazma membrane]]. Na ulasku u ćelijski ciklus, cilijje se resorbiraju, a bazno tijelo migrira u [[jedro]], gdje funkcionira kao organizator [[centrosom]]. Centriole, bazna tijela i cilija su važni za odvijanje [[mitoza|mitoze]], [[polarnost]], diobu ćelija, transport proteina, signalizaciju, pokretljivost i osjetljivost (senzibilnost).<ref>Chad G. Pearson (2009). ''Basal Body Components Exhibit Differential Protein Dynamics during Nascent Basal Body Assembly''. Mol Biol Cell. Feb 1; 20(3): 904–914.</ref>
[[Mutacije]] koje utiču na bazne organe su povezane s nekoliko bolesti čovjeka, prije svega [[Bardet-Biedl sindrom]].
Regulacija proizvodnje baznih tijela i prostorne orijentacije je u funkciji domena [[nukleotid]]-vezujućih [[protein]]a [[Gama tubulin|γ-tubulina]]a.<ref>Y. Shang, C.-C. Tsao, and M. A. Gorovsky. 2005. Mutational analyses reveal a novel function of the nucleotide-binding domain of gamma-tubulin in the regulation of basal body biogenesis. ''J. Cell Biol.'' '''171'''(6):1035-44. PMID 16344310</ref>
Biljke nemaju centriole, a samo niže, kao što su [[mahovine]] i [[paprati]], sa pokretnim spermatozoidima imaju bičeve i bazna tijela.<ref>Philip E. Pack, Ph.D., Cliff's Notes: AP Biology 4th edition.</ref>
==Također pogledajte==
*[[bič (biologija)|Bič]]
*[[Treplja]]
==Reference==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
* {{commons|Ultrastructure of the Cell: ciliated epithelium, cilia and basal bodies}}
{{Commons|Basal body}}
{{Ćelijske strukture i organele}}
[[Kategorija:Ćelije]]
[[Kategorija:Organele]]
mb3495j3tocsxb02k63ahnqmvb91bmj
Tešanjska tvrđava
0
414080
3427769
3410062
2022-08-12T22:25:37Z
Isnar
10266
/* Historija */
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Gradina 1.jpg|desno|mini|Tešanjska tvrđava]]
'''Tešanjska tvrđava''', poznatija kao '''Gradina''', je srednjovjekovna i osmanska tvrđava na području općine [[Tešanj]], [[Bosna i Hercegovina]].
== Lokacija ==
Stari grad je sagrađen u središtu Tešnja, na jednom strmom i stjenovitom brijegu, uz rijeku Tešanjku.
== Historija ==
Na ovom mjestu [[Iliri]] imali su svoju utvrdu, koju su porušili [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimljani]] i izgradili svoj refugijum. Dolaskom [[Slaveni|Slavena]] na prostor [[Balkan]]a, tešanjska utvrda je ponovo razrušena, i tek u kasnom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] sagrađen je oblasni dvor vlastelinske porodice [[Zlatonosovići]]. Nije poznato ko je osnovao grad.
Prvi put spominje se 23. marta 1461. godine u jednom pismu rimski papa Pije II koje se nalazi u Vatikanskom arhivu. Iste godine u povelji kralj [[Stjepan Tomašević]] poklanja Tešanj, kao krunsko dobro, svome stricu [[Radivoj Ostojić|Radivoju]].
Mađarska vojska, nakon upada [[Osmanlije|Osmanlija]] u [[Srebrenik]] 1520. godine, u bijegu zapalila je i porušila grad. Krajem 17. vijeka imao je veoma važnu ulogu pa je tada renoviran i savremeno utvrđen. Početkom 18. vijeka za vrijeme sultana Mustafe (od 1695.do 1703.godine) izgrađen je novi, donji dio grada. Tvrđava napuštena je 1840. godine. U Drugom svjetskom ratu [[Treći Rajh|Nijemci]] su koristili tvrđavu kao bunker.
== Opis ==
Tehnika zidanja koja je primijenjena pri gradnji tešanjske tvrđave zajednička je za sve srednjevjekovne bosanske gradove. Koristila se kamena oplata u koju se sipala kaša od lomljenog [[kamen]]a i krečnog maltera. Zid je debeo 2.40 m, od toga prsobran je 1.50 m, a 0.90 m je korišteno za saobraćaj. Visina obimnih zidova je od 2 do 10 m. Bilo je nekoliko kula, građenih u različitim periodima.Ispred kula prokopan je jarak, koji je pred kapijom bio premošten drvenim mostom.
Osmanlije su 1520. godine zatekle spaljen i porušen grad i takvog su ga držale sve do 17.vijeka. Tada je tvrđava renovisana i prilagođena za savremeniji način borbe, a novi, dograđeni dio, dao je gradu sasvim novu fizionomiju. Osmanlije su prvo izgradile iz temelja Krnju kulu na mjestu nekadašnje donžon kule, zatim cisternu za 70.000 l vode. Iznad cisterne bio je prostor za djelovanje manjih topova kroz pet otvora u zidu kule. Pristup je omogućen preko debelog zida i male četvrtaste kule na koju se penjalo kamenim stepeništem iz dvorišta. Izgrađena su po dva bunkera pokrivena bačvastim svodom.
Kasnije je izgrađena Dizdareva kula, zaštitni zid dug 90 metara, sagrađena je tabija, u osnovi nepravilni krug, prečnika 23 m. Kroz sredinu tabije je bio prokopan tunel, a desno i lijevo od njega kazamati.
Ispod tvrđave, krajem 17. ili početkom 18. stoljeća sagrađena je [[sahat-kula]].
Tvrđava leži na nadmorskoj visini od 305 m. Ukupna površina iznosi 5600 m2, a obim 390 m. Dužina je 120 m, a najveća širina 80 m.
Tešanjska tvrđava je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. <ref>{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2770 |title=Graditeljska cjelina - stari grad Tešanj u Tešnju |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 3. 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305023233/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2770 |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
== Literatura ==
[[Hamdija Kreševljaković]], Izabrana djela, II, Sarajevo 1991 -GRADOVI U BOSNI I HERCEGOVINI
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://muzejtesanj.org/depandensi/stari-grad-tesanj.html Stari grad Tešanj]
{{Tvrđave u BiH}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Tešnju]]
[[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Usora i Soli]]
fy2h2kkfeincgsq3tn72jcfklkjay0u
B-ćelija
0
414209
3427723
3174003
2022-08-12T19:00:24Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvorene uglate zagrade - Neispravno otvorene uglate zagrade - Poveznica jednaka prikazanom tekstu - Element ref bez para - Neparni broj navodnika u ref name ili nepodržani znak.)
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:B cell function.png|thumb|480px|Osnovne funkcije B-ćelija: vežu antigene, primaju pomoć od srodnih T helper ćelija i diferencijaja u [[plazmocit]]e koji luči velike količine antitijela]]
''' B-ćelije''', poznate i kao '''B-limfociti''', tipovi su [[bijela krvna zrnca|bijelih krvnih zrnaca]], podtipa [[limfocit]]a.<ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name="Hadzi-selimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}</ref><ref name=":0">{{Cite book|title = Janeway's Immunobiology 8th Edition|last = Murphy|first = Kenneth|publisher = Garland Science|year = 2012|isbn = 9780815342434|location = New York, NY|pages = }}</ref> Njihova funkcija je uloga je uključenost u [[humoralni imunitet|humoralne imunosti]] [[adaptivni imunski system|adaptivnog imunskog sistema]] putem [[Sekrecija|lučenje]] [[Antitijelo|antitijela]]. Pored toga, B-ćelije prezentiraju [[antigen]]e (i klasificirane su kao profesionalne ćelije koje prezentiraju antigen - APC) i luče [[citokin]]e.<ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref>
Kod [[sisar]]a, B-ćelije dozrijevaju u [[koštana srž|koštanoj srži]], koja je jezgro većine [[kost]]iju.<ref name=":1">{{Cite journal|title = The early history of B cells|url = http://www.nature.com/doifinder/10.1038/nri3801|journal = Nature Reviews Immunology|date = 2015-01-01|volume = 15|issue = 3|pages = 191–7|doi = 10.1038/nri3801|pmid = 25656707|first = Max D.|last = Cooper}}</ref> Kod [[ptica]], B-ćelije zriju u [[Fabriciusova kesica|Fabriciusovim kesicama]], koje su limfoidni organi. ( "B" oblik B-ćelija dolazi od imena ovog [[Organ (anatomija)|organa]]), koga je prvi otkrili Chang i Glick, a ne od a termina koštana srž ([[engleski jezik|engleski]] '''B'''one marrow), kao što se općenito vjeruje.
B-ćelije, za razliku od druge dvije klase limfocita, [[T-limfocit]]a i [[prirodna ćelija ubica|prirodnih ćelija ubica]], ispoljavaju [[receptor B-ćelije|receptore B-ćelija (BCR)]] na [[ćelijska membrane|ćelijskoj membrane]]. BCR dozvoljavaju B-ćeliji [[molekulsko vezanje]] specifičnih [[antigen]]a, protiv kojih će pokrenuti odgovor putem antitijela.<ref name="Hadzi-selimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}</ref>
==Razvoj==
B-ćelije se razvijaju od [[hematopoeza| krvotvornih matičnih ćelija(HSCs)]] , koje potječu iz koštane srži.<ref name=":2">{{Cite journal|title = Lymphoid and myeloid lineage commitment in multipotent hematopoietic progenitors|url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1600-065X.2010.00963.x/abstract|journal = Immunological Reviews|date = 2010-11-01|issn = 1600-065X|pmc = 2975965|pmid = 20969583|pages = 37–46|volume = 238|issue = 1|doi = 10.1111/j.1600-065X.2010.00963.x|first = Motonari|last = Kondo}}</ref> HSCs first differentiate into multipotent progenitor (MPP) cells, then common lymphoid progenitor (CLP) cells.<ref name=":2" />Odavde, njihov razvoj u B-ćelije se odvija u nekoliko faza (prikazano na slici sa desne strane), svaka u znaku različitim obrascima [[ekspresija gena|ekspresije gene]] i [[imunoglobulin]]skog teškog (H) lanca i [[imunoglobulin | L lanca]], aranžmanom [[Lokus (genetika) | genskih lokusa]] , a kasnije , kako se razvijaju, B-ćelije prolaze kroz [[V(D)J rekombinacija|V(D)Jrekombinacije]].<ref name=":3">{{Cite journal|title = Central B-Cell Tolerance: Where Selection Begins|url = http://cshperspectives.cshlp.org/content/4/4/a007146|journal = Cold Spring Harbor Perspectives in Biology|date = 2012-04-01|issn = 1943-0264|pmc = 3312675|pmid = 22378602|pages = a007146|volume = 4|issue = 4|doi = 10.1101/cshperspect.a007146|first = Roberta|last = Pelanda|first2 = Raul M.|last2 = Torres}}</ref>
[[Datoteka:Early B cell development.PNG|thumb|350px|Rani razvoj B-ćelije: od [[matične ćelije|matične]] do zrele B-ćelije]]
Dok se razvijaju u koštanoj srži, B-ćelije prolazi kroz dvije vrste selekcije, kako bi se osigurao pravilan razvoj. Pozitivna selekcija nastaje kroz antigen-nezavisna signalizaciju, uključujući i pre-BCR i BCR.<ref name=":4">{{Cite journal|url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20420836|title = The pre-B cell receptor checkpoint|last = Martensson|first = Inga-Lill|date = 2010|journal = FEBS Letters|volume = 584|issue = 12|pages = 2572–9|doi = 10.1016/j.febslet.2010.04.057|pmid = 20420836|access-date = |last2 = Almqvist|first2 = Nina|last3 = Grimsholm|first3 = Ola|last4 = Bernardi|first4 = Angelina}}</ref><ref name=":5">{{Cite journal|title = B lymphocytes: how they develop and function|url = http://www.bloodjournal.org/content/112/5/1570|journal = Blood|date = 2008-09-01|issn = 0006-4971|pmc = 2518873|pmid = 18725575|pages = 1570–1580|volume = 112|issue = 5|doi = 10.1182/blood-2008-02-078071|first = Tucker W.|last = LeBien|first2 = Thomas F.|last2 = Tedder}}</ref> Ako se ovi receptori ne vežu za svoje [[ligand]]e, B-ćelije ne dobijaju odgovarajuće signale i prestaju da se razvijaju. Negativna selekcija se javlja putem vezanja sopstvenog antigena sa BCR. Ako BCR može snažno vezati za taj antigen, onda je B-ćelija prolazi kroz jednu od četiri sudbine:
*[[klonska delecija]],
*[[uređivanje receptora]],
*[[klonska anergija]], ili
*ignoriranje (ćelija ignorira B-signal i nastavlja razvoj).
Ovaj proces negativne selekcije dovodi u stanje zvano [[centralna tolerancija]], u kojoj zrele B-ćelije uz sebe ne vežu antigene koji su prisutni u koštanoj srži.<ref name="Hadziselimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}</ref>
Da bi se dovršio razvoj, nezrele B-ćelije migriraju iz koštane srži u [[slezena|slezenu]] i prolaze kroz dvije tranzicijske faze: T1 i T2.<ref>{{Cite journal|title = B Cell Development in the Spleen Takes Place in Discrete Steps and Is Determined by the Quality of B Cell Receptor–Derived Signals|url = http://jem.rupress.org/content/190/1/75|journal = The Journal of Experimental Medicine|date = 1999-07-01|issn = 0022-1007|pmid = 10429672|pages = 75–90|volume = 190|issue = 1|doi = 10.1084/jem.190.1.75|first = By Florienne|last = Loder|first2 = Bettina|last2 = Mutschler|first3 = Robert J.|last3 = Ray|first4 = Christopher J.|last4 = Paige|first5 = Paschalis|last5 = Sideras|first6 = Raul|last6 = Torres|first7 = Marinus C.|last7 = Lamers|first8 = Rita|last8 = Carsetti}}</ref> Tokom njihovih migracijama u slezenu i nakon stupanja u slezenu, oni se smatraju B-ćelijama T1.<ref name=":6">{{Cite journal|title = Transitional B cells: step by step towards immune competence|url = http://www.cell.com/article/S1471490603001194/abstract|journal = Trends in Immunology|date = 2003-01-06|issn = 1471-4906|pages = 342–348|volume = 24|issue = 6|doi = 10.1016/S1471-4906(03)00119-4|first = James B.|last = Chung|first2 = Michael|last2 = Silverman|first3 = John G.|last3 = Monroe}}</ref> . U slezeni, T1 B-ćelija prelazi u T2 B-ćelije. T2 B-ćelije se diferenciraju u folikul (FO) B-ćelije ili marginalne zone (MZ) B-ćelija, u zavisnosti od signala, koji su primljene preko BCR i drugih receptora.<ref>{{Cite journal|title = Marginal zone B cells: virtues of innate-like antibody-producing lymphocytes|url = http://www.nature.com/doifinder/10.1038/nri3383|journal = Nature Reviews Immunology|date = 2013-01-01|pmc = 3652659|pmid = 23348416|volume = 13|issue = 2|pages = 118–32|doi = 10.1038/nri3383|first = Andrea|last = Cerutti|first2 = Montserrat|last2 = Cols|first3 = Irene|last3 = Puga}}</ref> Once differentiated, they are now considered mature B cells, or naive B cells.<ref name=":6" />
[[Datoteka:Transitional B cell development.PNG|thumb|350px|Tranzicijski razvoj l B-ćelije: od zrele B-ćelije do MZ B-ćelije ili zrele (FO) B-ćelije]]
Dok su nezrele i tokom faze T1, B-ćelije ispoljavaju TCR CR klasu [[IgH]], ali ekspresija BCR ih mijenja u klase [[IgM]] i [[IgD]], nakon prelaska u fazu T2 i dok dospijevaju do aktiviranja.
==Aktivacija==
[[Datoteka:T-dependent B cell activation.png|mini|300px|B-ćelije se aktiviraju preko T-helper ćelija]]
Aktivacija B-ćelija se javlja u sekundarnim limfnim organima ([[SLOS]]), kao što su [[slezena]] i [[limfni čvor]]ovi. Nakon sazrijervanja B-ćelija u koštanoj srži, one migriraju putem [[krv]]I u SLOS, koji primaju stalni dotok antigena putem cirkulacije [[limfa|limfe]].<ref>{{Cite journal|title = Early Events in B Cell Activation|url = http://dx.doi.org/10.1146/annurev-immunol-030409-101216|journal = Annual Review of Immunology|date = 2010-01-01|pmid = 20192804|pages = 185–210|volume = 28|issue = 1|doi = 10.1146/annurev-immunol-030409-101216|first = Naomi E.|last = Harwood|first2 = Facundo D.|last2 = Batista}}</ref> At the SLO, B cell activation begins when the B cell binds to an antigen via its BCR.<ref name=":7">{{Cite journal|title = How B cells capture, process and present antigens: a crucial role for cell polarity|url = http://www.nature.com/doifinder/10.1038/nri3469|journal = Nature Reviews Immunology|date = 2013-01-01|volume = 13|issue = 7|pages = 475|doi = 10.1038/nri3469|pmid = 23797063|first = Maria-Isabel|last = Yuseff|first2 = Paolo|last2 = Pierobon|first3 = Anne|last3 = Reversat|first4 = Ana-Maria|last4 = Lennon-Duménil}}</ref> Antigen može biti slobodno-plutajući ili predstavljen kao APC, kao što su [[makrofag]]i ili [[Dendritska ćelija| dendritske ćelije (DC)]], a uključuju [[protein]]e, [[glikoprotein]]e, [[polisaharid]]e, cijele [[virus]]ne čestice i cijele [[Bakterija| bakterijske ćelije]]. Od tri podskupa, B FO B-ćelije prvenstveno prolaze aktivaciju koja je zavisna od T-ćelija, dok MZB-limfociti i B1- B-ćelije prvenstveno prolaze aktivaciju koja je nezavisna od T-ćelija.<ref name=":8">{{Cite journal|title = The generation of antibody-secreting plasma cells|url = http://www.nature.com/doifinder/10.1038/nri3795|journal = Nature Reviews Immunology|date = 2015-01-01|volume = 15|issue = 3|pages = 160|doi = 10.1038/nri3795|pmid = 25698678|first = Stephen L.|last = Nutt|first2 = Philip D.|last2 = Hodgkin|first3 = David M.|last3 = Tarlinton|first4 = Lynn M.|last4 = Corcoran}}</ref>
[[Datoteka:B cell activation naive to plasma cell.png|thumb|350px|Aktivacija B-ćelija: od zrelih B-ćelija do [[plazmocit]]a ili memorijske B-ćelije]]
Aktivacija B-ćelija je poboljšana pomoću aktivnost [[Komplementni receptor 2|CD21]], površinskog receptora u kompleksu sa površinom proteina [[CD19]] i [[CD81]] (sva tri su skuno poznata kao koreceptorski kompleks B-ćelije).<ref>{{Cite journal|title = Human complement receptor 2 (CR2/CD21) as a receptor for DNA: Implications for its roles in the immune response and the pathogenesis of systemic lupus erythematosus (SLE)|url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0161589012003483|journal = Molecular Immunology|date = 2013-01-01|pmc = 3439536|pmid = 22885687|pages = 99–110|volume = 53|issue = 1–2|doi = 10.1016/j.molimm.2012.07.002|first = Rengasamy|last = Asokan|first2 = Nirmal K.|last2 = Banda|first3 = Gerda|last3 = Szakonyi|first4 = Xiaojiang S.|last4 = Chen|first5 = V. Michael|last5 = Holers}}</ref> Kada BCR veže antigen označeno fragmentom C3, komplemntni protein CD21 veže C3 fragment, skupa vezan sa vezom BCR, a signali se prnose kroz CD19 i CD81 na niže pragove aktiviranja ćelije.<ref>{{Cite journal|title = Cell-specific regulation of the CD21 gene|url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1567576900000461|journal = International Immunopharmacology|date = 2001-03-01|pages = 483–493|volume = 1|series = Unraveling Mechanisms and Discovering Novel Roles for Complement|issue = 3|doi = 10.1016/S1567-5769(00)00046-1|pmid = 11367532|first = Mark D.|last = Zabel|first2 = John H.|last2 = Weis}}</ref>
===Aktivacija koja zavisi od T-ćelija===
Antigeni koji aktiviraju B-ćelije bez pomoći T-ćelija su poznati kao T-ćelijski-nezavisni (TI) antigeni, a uključuju strane [[polisaharid]]e i nemetiliranu CpG [[DNK]]. Imenuju se tako zato što su sposobni podstaći humoralni odgovor u organizmima koji je izgubili T-ćelije. Odgovor B-ćelija na takve antigene je brz, pomoću antitijela čije generiranje usmjereno na manje funkcionalno svestrane od onih koje su ostvarene aktivacijom koja je ovisna o T-ćelijama.<ref name="Hadzi-selimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}</ref>
Kao i kod TD antigena, B-ćelijama, koje su aktivirane TI antigenima, potrebni su dodatni signali da završe aktiviranje, ali umjesto da ih primaju iz T-ćelija, oni ih prepoznaju i vežu za uobičajeni [[mikrob]]iološki konstituent u [[duguljasti receptora|duguljastim receptorima (TLRs)]] ili opsežno umrežavanje u BCR za ponavljanje [[epitop]]a na bakterijskoj ćeliji. B-ćelije koje su aktivirane TI antigenima dalje da umnožavaju izvan limfnog folikula, ali i dalje u SLOS (ne formiraju se GC), pa eventualno prolaze promjenu [[imunoglobulin]]ske klase, i diferenciraju se u kratkotrajna plazmablaste koji proizvode rana, slaba antitijela, uglavnom klase [[IgM]], ali i neke grupe dugotrajnih plazma-ćelija.<ref name=":11">{{Cite journal|title = Long-Lived Bone Marrow Plasma Cells Are Induced Early in Response to T Cell-Independent or T Cell-Dependent Antigens|url = http://www.jimmunol.org/content/188/11/5389|journal = The Journal of Immunology|date = 2012-06-01|issn = 0022-1767|pmc = 4341991|pmid = 22529295|pages = 5389–5396|volume = 188|issue = 11|doi = 10.4049/jimmunol.1102808|first = Alexandra|last = Bortnick|first2 = Irene|last2 = Chernova|first3 = William J.|last3 = Quinn|first4 = Monica|last4 = Mugnier|first5 = Michael P.|last5 = Cancro|first6 = David|last6 = Allman}}</ref>
===Aktivacija koja ne zavisi od T-ćelija===
Imenovanje ovakve aktivacije potiče od nesposobnosti B-ćelija da izazovu [[humoralni imunitet|humoralni odgovor]] u organizmima kojima nedostaju T-ćelije. Odgovor B-ćelija na ove antigene traje više dana, putem novonastalih antitijela sa višim afinitetom i funkcijski mnogo svestranijim od onih koje su aktivirane nezavisno od T-ćelija.
Odmah uspostavljena BCR veza TD antigena, uzima antigen u B-ćelije, putem [[endocitoza|endocitoze]] koju posreduje [[receptor]]a [[Proteoliza |degradiran]] i predstavljen T-ćelijama kao peptidni komad u kompleksu sa molekulama [[MHC| MHC-II]] na ćelijskoj membrani.<ref>{{Cite journal|title = Pathways of Antigen Processing|url = http://dx.doi.org/10.1146/annurev-immunol-032712-095910|journal = Annual Review of Immunology|date = 2013-01-01|pmc = 4026165|pmid = 23298205|pages = 443–473|volume = 31|issue = 1|doi = 10.1146/annurev-immunol-032712-095910|first = Janice S.|last = Blum|first2 = Pamela A.|last2 = Wearsch|first3 = Peter|last3 = Cresswell}}</ref> [[T helper ćelija|T helper (T<sub>H</sub>)ćelije]], tipski [[Folikulske Bhelper T-ćelije|folikulska T-helper (T<sub>FH</sub>) ćelije]], koje se aktiviraju istim antigenom koji prepoznaje i veže ove komplekse MHC-II-peptid, pomoću [[receptor T-ćelije|receptora T-ćelija (TCR)]].<ref name=":9">{{Cite journal|title = A brief history of T cell help to B cells|url = http://www.nature.com/doifinder/10.1038/nri3803|journal = Nature Reviews Immunology|date = 2015-01-01|pmc = 4414089|pmid = 25677493|volume = 15|issue = 3|pages = 185–9|doi = 10.1038/nri3803|first = Shane|last = Crotty}}</ref> Slijedeći vezu TCR-MHC-II-peptid, T-ćelije ispoljavaju površinski protein [[CD154|CD40L]], kao i [[citokin]]e tipa [[Interleukin 4|IL-4]] i [[Interleukin 21|IL-21]]. CD40L je potreban kao kostimulacijski faktor za aktivaciju B-ćelija putem vezanja njihovog površinskog receptora [[CD40 (protein)|CD40]], koji promovira umnožavanje B-ćelija, promjenu klase [[imunoglobulin]]a i [[somatska hipermutacija|somatsku hipermutaciju]], kao i održiv rast T-ćelija i diferencijaciju. Citokini koji su izvedeni iz T-ćelija sa [[citokinski receptor|citokinskim receptorom]] B-ćelija takođe podstiče proliferaciju B-ćelija, promjenu klase immunoglobulina i somatske hipermutacije, kao i vodiče diferencijacije. Nakon što B-ćelije prime signale, smatraju se aktiviranim.
Aktivirane B-ćelije učestvuju u procesu diferencijacije u dva koraka, čiji rezultat su kratkoživući plazmablaste za brzu zaštitu, dugoživeće [[plazmacit]]e i memorijske B-ćelije za dugotrajnu zaštitu. Prvi korak, poznat kao vanfolikulski odgovor, javlja se van limfnih folikula, ali u okviru but SLO. Tokom ovog koraka, aktivirana [[proliferacija]] B-ćelija, može proći promjenu imunoglobulinske klase i diferencirati se u plazmablaste koji proizvode rana, slaba antitijela, koja su pretežno klase [[IgM]].<ref>{{Cite journal|title = Extrafollicular antibody responses|url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12846803|journal = Immunological Reviews|date = 2003-08-01|issn = 0105-2896|pmid = 12846803|pages = 8–18|volume = 194|first = Ian C. M.|last = MacLennan|first2 = Kai-Michael|last2 = Toellner|first3 = Adam F.|last3 = Cunningham|first4 = Karine|last4 = Serre|first5 = Daniel M.-Y.|last5 = Sze|first6 = Elina|last6 = Zúñiga|first7 = Matthew}}</ref> Drugi korak se sastoji od aktiviranja ulaska B-ćelija u limfni folikul i formiranje [[Germinalni centar |germinalnog centar (GC)]], koji je specijaliziran mikrosredinu gdje B-ćelije prolaze kroz opsežne proliferaciju, promjenu imunoglobulinske klase i [[sazrijevanje afiniteta]] usmjerenog somatskim hipermutacijama.<ref name=":10">{{Cite journal|title = Germinal center selection and the development of memory B and plasma cells|url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22500831|journal = Immunological Reviews|date = 2012-05-01|issn = 1600-065X|pmid = 22500831|pages = 52–63|volume = 247|issue = 1|doi = 10.1111/j.1600-065X.2012.01124.x|first = Mark J.|last = Shlomchik|first2 = Florian|last2 = Weisel}}</ref> Ovi procesi su oblikovani preko T<sub>FH</sub>-ćelija unutar GC, a generiraju B-memorijske ćelije sa visokim afinitetom i dugoživeće [[plazmacit]]e. Rezultanta lučenja plazmacita je velika količina antitijela koja ostaju unutar SLO ili, more češće, migriraju u koštanu srž.
=== Aktivacija memorijskih B-ćelija===
Aktiviranje memorijskih B-ćelija počinje otkrivanjem i vezanjem njihovih ciljnih antigena, koji se dijele po roditeljima B-ćelija.<ref name=":13">{{Cite journal|title = Molecular programming of B cell memory|url = http://www.nature.com/doifinder/10.1038/nri3128|journal = Nature Reviews Immunology|volume = 12|issue = 1|pages = 24–34|date = 2011-01-01|pmc = 3947622|pmid = 22158414|doi = 10.1038/nri3128|first = Michael|last = McHeyzer-Williams|first2 = Shinji|last2 = Okitsu|first3 = Nathaniel|last3 = Wang|first4 = Louise|last4 = McHeyzer-Williams}}</ref> Neke memorijske B-ćelije se mogu aktivirati bez pomoći T-ćelija, kao što su određene memorijske virusno specifične B-ćelije, ali drugima je potrebna pomoć T-limfocita. Nakon vezanja antigena, memorijske B-ćelije zauzimaju antigen putem endocitoze koja je posredovana receptorom, degradira ga i predstavlja u T-ćelijama, kao komad [[peptid]]a u kompleksu sa molekulama [[MCH|MHC-II]] na ćelijskoj membrani. Memorijske T-helper (T<sub>H</sub>) ćelije, obično memorijske folikulske T-helper (T<sub>FH</sub>) ćelije, koje su izvedene iz T-ćelija, aktivirane istim antigenom, prepoznaju i vežu ove MHC-II-peptidne komplekse putem svog receptora TCR. Nakon vezanja TCR-MHC-II-peptida i releja drugih signala iz memorijskih T<sub>FH</sub> ćelija, memorijske B-ćelije se aktiviraju i diferenciraju u plazmablaste i plazma-ćelije, preko vanfolikulskog odgovora ili reakcije ulaza germinalnog centra, u kojoj se stvaraju plazma-ćelije i više memorijskih B-ćelija. Nejasno je da li, unutar ovih sekundarnih GC, memorijske B-ćelije dalje prolaze kroz sazrijevanje afiniteta.<ref name="Hadzi-selimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}</ref>
== Vrste B-ćelija ==
*'''Plazmablasti''' su ćelije kratkog vijeka, koje se uvišestručavaju i luče antitijela. Nastaju diferencijacijom B-ćelija. Nakon infekcije stvaraju se već u ranoj fazi odgovora, a njihova antitijela su sklona slabijem afinitetu prema njihovim ciljnim antigenima, u poređenju sa [[plazmacit]]ima. Plazmablasti mogu nastati i od B-ćelija koje su aktivirane nezavisno od T-ćelija ili vanfolikulskim odgovorom aktivacije B-ćelija koja zavisi od T-ćelija.
*[[Plazma-ćelije]] su dugoživuće B-ćelije, koje se ne uvišestručavaju, ali luče antitijela, a koje nastaju diferencijacijom B-ćelija. Postoje dokazi da se B-ćelije prvo diferenciraju u ćelije koje liče na plazmablaste, a zatim u [[plazmacit]]e. Plazma-ćelije se generiraju kasnije, a poredeći ih sa plazmablastima, imaju antitijela sa visokim afinitetom protiv ciljnih antigena sto nastaje pod uticajem afiniteta sazrijevanja u germinalnom centru (GC) i proizvodnji više antitijela. Plazmmaciti obično nastaju iz reakcije germinalnog centra od aktiviranih B-ćelija, koje zavise od T-ćelijske aktivacije; međutim, mogu također nastati i od B-ćelija koje su netavisne od aktivacije putem T (ćelija).
*[[Memorijske B-ćelije]] su neaktivne ili spavajuće B-ćelija koje nastaju diferencijacijom B-ćelija. Njihova funkcija je da cirkuliraju kroz tijelo i pokreću jači i brži odgovor antitijela (poznat i kao odgovor sekundarnih antitijela), ako se otkrije antigen koji je aktivirao njihovu roditeljsku B-ćeliju (memorijake B-ćelije i njihove roditeljske B-ćelije imaju isti BCR, tako da otkrivaju isti antigen.<ref name=":12">{{Cite journal|title = Memory B cells|url = http://www.nature.com/doifinder/10.1038/nri3802|journal = Nature Reviews Immunology|date = 2015-01-01|volume = 15|issue = 3|pages = 149|doi = 10.1038/nri3802|pmid = 25677494|first = Tomohiro|last = Kurosaki|first2 = Kohei|last2 = Kometani|first3 = Wataru|last3 = Ise}}</ref> Memory B cells can be generated from T cell-dependent activation through both the extrafollicular response and the germinal center reaction as well as from T cell-independent activation of B1 cells.<ref name=":12"/>
*[[Folikulska B-ćelija|Folliculska (FO) B-ćelije]] (poznate kao B-2 ćelije) su nauobičajeniji tip B-ćelija i, kada ne cirkuliraju u [[krv]]i, pretežno se nalaze u limfnim folikulima sekundarnih limfnih organa (SLO). Odgovorne su za stvaranje glavnine visokoafiniretnih antilijela tokom infekcije.
*[[Marginalno zonska B-ćelija| B-ćelije sa marginalnom zonom (MZ) B]], uglavnom se nalaze u marginalnoj zoni [[slezena|slezene]], a služe kao prva linija odbrane protiv patogena koji nastaju u krvi, kao marginalna zona koja prima velike količine krvi iz cirkulacije.<ref>{{Cite journal|title = Marginal Zone B Cells|url = http://dx.doi.org/10.1146/annurev.immunol.23.021704.115728|journal = Annual Review of Immunology|date = 2005-01-01|pmid = 15771569|pages = 161–196|volume = 23|issue = 1|doi = 10.1146/annurev.immunol.23.021704.115728|first = Shiv|last = Pillai|first2 = Annaiah|last2 = Cariappa|first3 = Stewart T.|last3 = Moran}}</ref> Oni mogu proći i T-ćelije nezavisno i T limfocita-ovisna aktivacija, ali prvenstveno prolazei kroz aktivaciju koja zavisna ili onu koja je nezavisna T-ćelija, ali pretežno kroz nezavisnu.
*[[B-1 ćelija|Ćelije B-1]] nastaju u putu razvoja koji se razlikuje od puta FO-B i MZ- B-ćelija.<ref name=":14">{{Cite journal|title = The double life of a B-1 cell: self-reactivity selects for protective effector functions|url = http://www.nature.com/doifinder/10.1038/nri2901|journal = Nature Reviews Immunology|date = 2010-01-01|volume = 11|issue = 1|pages = 34–46|doi = 10.1038/nri2901|pmid = 21151033|first = Nicole|last = Baumgarth}}</ref> Kod [[miš]]a, predominiraju u [[peritoneum]]skoj i pleuralnoj šupljini, generirajući [[Antitijelo|prirodna antitijela]] (proizvedena bez infekcije), braneći se protiv [[patogen]]a sluzokože i primarno ispoljavaju aktivaciju koja je nezavisna od T-ćelija. Pravi homolog mišjih B-1 ćelija nije otkriven kod ljudi, iako su opisane različite populacije ćelija koje su slične B-1 ćelijama.
*B-2 ćelije - FO- B-ćelije i MZ- B-ćelije su jedan od nedovoljno opisanih tipova B-ćelija.
*[[Regulatorne B-ćelije|Regulatorne B (Breg) ćelije]] su [[Imunosuppresija|imunosupresivni]] tip B-ćelija koje zaustavljaju širenje [[patogen]]a, pro-upalnoh limfocita putem lučenja IL-10, IL-35 i TGF-β.<ref name=":15">{{Cite journal|title = Regulatory B Cells: Origin, Phenotype, and Function|url = http://www.cell.com/article/S107476131500134X/abstract|journal = Immunity|issn = 1074-7613|pmid = 25902480|pages = 607–612|volume = 42|issue = 4|doi = 10.1016/j.immuni.2015.04.005|first = Elizabeth C.|last = Rosser|first2 = Claudia|last2 = Mauri|year = 2015}}</ref> Također, promovira stvaranje [[regulatorni T limfocit | regulatornih T (Treg) ćelija]] direktno u interakciji s T-ćelijama, skretajući njihovu diferencijaciju prema T-regulaciji. Nema opisanih zajedničkih identiteta sa Breg (B-reguliranim) ćelijama. Mnogi podskupovi B-reg ćelija, koji imaju zajedničke regulatorne funkcije, pronađeni su i kod [[miš]]eva i kod ljudi. Trenutno nije poznato da li su podskupovi Breg ćelija razvojno povezani i kako se tačno odvija diferencijacija B-reg ćelije. Postoje dokazi koji pokazuju da gotovo sve vrste B-ćelija mogu diferencirati u Breg ćeliju pomoću mehanizama koji uključuju upalne signale i prepoznavanje BCR.
==Patologija u vezi sa B-ćelijama==
Posljedica nenormalnog prepoznavanja B-ćelija za vlastite antigene, može biti autoimuna bolest, nakon čega slijedi proizvodnja autoantitijela.
Autoimune bolesti kod kojih je aktivnost bolesti povezana sa aktivnošću B ćelija obuhvataju: [[Skleroderma|sklerodermu]], [[Multipla skleroza|multiplu sklerozu]], [[Lupus|sistemski eritematozni lupus]], [[Dijabetes melitus tip 1|dijabetes tipa 1]] i [[reumatoidni artritis]].
<ref name=":16">{{Cite journal|title = B-lymphocyte contributions to human autoimmune disease|url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1600-065X.2008.00646.x/abstract|journal = Immunological Reviews|date = 2008-06-01|issn = 1600-065X|pages = 284–299|volume = 223|issue = 1|doi = 10.1111/j.1600-065X.2008.00646.x|first = Koichi|last = Yanaba|first2 = Jean-David|last2 = Bouaziz|first3 = Takashi|last3 = Matsushita|first4 = Cynthia M.|last4 = Magro|first5 = E. William|last5 = St.Clair|first6 = Thomas F.|last6 = Tedder}}</ref>
[[Maligna transformacija]] B-ćelija i njihovih prekursora može izazvati pojavu mjesta za [[kancer]]e, među kojima su: [[B-ćelijska hronična limfocitna leukemija|hroničnu limfocitnu leukemiju (CLL)]], [[Akutna limfoblastna leukemija|akutnu limfoblastnu leukemiju (ALL)]], [[leukemija dlakave ćelije|ćelijsku leukemiju]], [[folukulski limfom]], [[Ne-Hodgkinov limfom]] i [[Hodgkinov limfom]], te zloćudne ćelije plazme poput [[multipla mijeloma]], [[Waldenströmova makroglobulinemija]] i određeni oblici [[Amiloidoza|amiloidoze]].<ref>{{Cite journal|title = Pathogenesis of Human B Cell Lymphomas|url = http://dx.doi.org/10.1146/annurev-immunol-020711-075027|journal = Annual Review of Immunology|date = 2012-01-01|pmid = 22224767|pages = 565–610|volume = 30|issue = 1|doi = 10.1146/annurev-immunol-020711-075027|first = Arthur L. Shaffer|last = III|first2 = Ryan M.|last2 = Young|first3 = Louis M.|last3 = Staudt}}</ref>
== [[Epigenetika]]==
{{Glavni|Epigenetika}}
Studija koja je istraživala metilom B-ćelija tokom ciklusa diferencijacije, koristeći bisulfitno sekvenciranje cijelog [[genom]]a (WGBS), pokazala je da [[hipometilacija]] postoji od najranijih do najviše diferenciranih faza. Najveća metilacijska razlika je bila između faze germinalnog centra B-ćelija i memorijskih B-ćelija. Osim toga, ova studija je pokazala da postoji sličnost između B-ćelija tumora i dugotrajnih B-ćelija u znacima metilacije [[DNK]].<ref>{{Cite journal|last=Kulis|first=Marta|last2=Merkel|first2=Angelika|last3=Heath|first3=Simon|last4=Queirós|first4=Ana C.|last5=Schuyler|first5=Ronald P.|last6=Castellano|first6=Giancarlo|last7=Beekman|first7=Renée|last8=Raineri|first8=Emanuele|last9=Esteve|first9=Anna|date=2015-07-01|title=Whole-genome fingerprint of the DNA methylome during human B cell differentiation|url=http://www.nature.com/ng/journal/v47/n7/full/ng.3291.html|journal=Nature Genetics|language=en|volume=47|issue=7|pages=746–756|doi=10.1038/ng.3291|issn=1061-4036}}</ref>
==Dodatne slike==
<gallery>
Datoteka:Illu blood cell lineage.jpg|[[Hematopoeza]] krvnih ćelija
Datoteka:Blausen 0909 WhiteBloodCells.png|3D prikaz tipova bijelih krvnih zrnaca
Datoteka:Plasmacell.jpg|Plazma-ćelija
Datoteka:B cell signalling.png|mini|300px|Signalizacija receptora B-ćelija
</gallery>
==Također pogledajte==
*[[Limfa]]
*[[T-ćelija]]
==Reference==
{{refspisak|2}}
==Vanjski linkovi==
{{Commons|B cell}}
{{DEFAULTSORT:B Cell}}
{{Imunološki sistem}}
[[Kategorija:Limfociti]]
[[Kategorija:Ćelije]]
[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Imunološki sistem]]
ooyocvxavoui0v1g6py2s72zc8j94mp
Amina Kajtaz
0
415555
3427757
3427672
2022-08-12T20:47:04Z
AnToni
2325
wikitext
text/x-wiki
{{U začetku}}
{{Infokutija plivač
| ime = Amina Kajtaz
| slika =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| puno_ime =
| nadimak =
| državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|12|31}}
| mjesto_rođenja = [[Mostar]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| visina = 1.73 m
| težina = 62 kg
<!-- Sport -->
| stilovi = [[Plivanje#Delfin|Delfin]], [[Plivanje#Leđni stil|leđno]]
| klub = HAPK Mladost Zagreb
| trener =
<!-- Medalje -->
| šabloni_medalja =
| aktualizirano = 14. 1. 2020
}}
'''Amina Kajtaz''' je [[plivanje|plivačica]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja od 2022. godine nastupa za Hrvatsku.<ref>{{cite web | url =https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW50MBF-------------HEAT--------_74A%201.0.pdf | title =Rezultati kvalifikacija | last = | first = | date =12. 8. 2022 | website =roma2022.microplustimingservices.com | publisher = | access-date =12. 8. 2022 | language =en }}</ref> Učestvovala je na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] u disciplini [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 100 m delfin (žene)|100 m delfin]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|title=KAJTAZ Amina|website=Rio 2016|access-date=7. 8. 2016|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806084051/https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|url-status=dead}}</ref> Rođena je u [[Mostar]]u [[31. decembar|31. decembra]] [[1996]]. i kći je nekadašnjeg nogometaša [[FK Velež|Veleža]], [[Sead Kajtaz|Seada Kajtaza]].
Diplomirala je na Univerzitetu modernih nauka u Mostaru, i postala magistrica poslovnog menadžmenta.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/magazin/showbiz/cestitamo-prelijepa-plivacica-amina-kajtaz-od-danas-nosi-jos-jednu-titulu/423055|title=Čestitamo: Prelijepa plivačica Amina Kajtaz od danas nosi još jednu titulu|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|access-date=25. 12. 2021}}</ref>
== Rezultati ==
===Individualni===
====Olimpijski bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style="text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor="#eeeeee" colspan="6"|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan="4" |2014
| rowspan="4" |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan="4" |[[Berlin]], [[Njemačka]]
|44 (h)
|50 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m leđno (žene)|31.54]]
|-
|39 (h)
|100 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m leđno (žene)|1:07.92]]
|-
|35 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m delfin (žene)|28.57]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m delfin (žene)|1:05.17]]
|-
| rowspan="2" |2015
| rowspan="2" |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan="2" |[[Kazan]], [[Rusija]]
|42 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 50 m delfin (žene)|28.32]]
|-
|48 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 100 m delfin (žene)|1:03.39]]
|-
|rowspan=3|2016
|rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016.|Evropsko prvenstvo]]
|rowspan=2|[[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|30 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 50 m delfin (žene)|27.37]]
|-
|30 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.21]]
|-
|[[Olimpijske igre 2016.|Olimpijske igre]]
|[[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
|36 (h)
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.67]]
|-
| rowspan="2" |2017
| rowspan="2" |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan="2" |[[Budimpešta]], [[Mađarska]]
|33 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 50 m delfin (žene)|27.35]]
|-
|28 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 100 m delfin (žene)|1:00.77]]
|-
| rowspan="5" |2018
| rowspan="2" |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018.|Mediteranske igre]]
| rowspan="2" |[[Tarragona]], [[Španija]]
|9 (h)
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 50 m delfin (žene)|27.50]]
|-
|6
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 100 m delfin (žene)|59.87]]
|-
| rowspan="3" |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan="3" |[[Glasgow]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|29 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 50 m delfin (žene)|27.56]]
|-
|16 (sf)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 100 m delfin (žene)|59.54]]
|-
|20 (h)
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 200 m delfin (žene)|2:14.85]]
|-
| rowspan="2" |2019
| rowspan="2" |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan="2" |[[Gwangju]], [[Južna Koreja]]
|22 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 100 m delfin (žene)|59.08]]
|-
|23 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 200 m delfin (žene)|2:13.70]]
|}
====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style="text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor="#eeeeee" colspan="6"|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan="2" |2016
| rowspan="2" |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan="2" |[[Windsor (Ontario)|Windsor]], [[Kanada]]
|24 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 50 m delfin (žene)|26.87]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 100 m delfin (žene)|1:00.36]]
|-
| rowspan="3" |2018
| rowspan="3" |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan="3" |[[Hangzhou]], [[Kina]]
|32 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 50 m delfin (žene)|27.11]]
|-
|20 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 100 m delfin (žene)|58.78]]
|-
|18 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 200 m delfin (žene)|2:12.95]]
|}
===Štafeta===
====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style="text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor="#eeeeee" colspan="6"|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2018
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Hangzhou]], [[Kina]]
|17 (h)
|Mješovita 4 × 50 m slobodno
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)|1:36.16]]
|}
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{DEFAULTSORT:Kajtaz, Amina}}
[[Kategorija:Rođeni 1996.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]
[[Kategorija:Hrvatski plivači]]
2yllgoush6t2ukeymy1djoyhgw7kpz6
3427758
3427757
2022-08-12T20:47:50Z
AnToni
2325
wikitext
text/x-wiki
{{U začetku}}
{{Infokutija plivač
| ime = Amina Kajtaz
| slika =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| puno_ime =
| nadimak =
| državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|12|31}}
| mjesto_rođenja = [[Mostar]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| visina = 1.73 m
| težina = 62 kg
<!-- Sport -->
| stilovi = [[Plivanje#Delfin|Delfin]], [[Plivanje#Leđni stil|leđno]]
| klub = HAPK Mladost Zagreb
| trener =
<!-- Medalje -->
| šabloni_medalja =
| aktualizirano = 14. 1. 2020
}}
'''Amina Kajtaz''' je [[plivanje|plivačica]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja od 2022. godine nastupa za Hrvatsku.<ref>{{cite web | url =https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW50MBF-------------HEAT--------_74A%201.0.pdf | title =Rezultati kvalifikacija | last = | first = | date =12. 8. 2022 | website =roma2022.microplustimingservices.com | publisher = | access-date =12. 8. 2022 | language =en }}</ref> Učestvovala je na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] u disciplini [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 100 m delfin (žene)|100 m delfin]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|title=KAJTAZ Amina|website=Rio 2016|access-date=7. 8. 2016|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806084051/https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|url-status=dead}}</ref> Rođena je u [[Mostar]]u 31. decembra 1996. i kći je nekadašnjeg nogometaša [[FK Velež|Veleža]], [[Sead Kajtaz|Seada Kajtaza]].
Diplomirala je na Univerzitetu modernih nauka u Mostaru, i postala magistrica poslovnog menadžmenta.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/magazin/showbiz/cestitamo-prelijepa-plivacica-amina-kajtaz-od-danas-nosi-jos-jednu-titulu/423055|title=Čestitamo: Prelijepa plivačica Amina Kajtaz od danas nosi još jednu titulu|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|access-date=25. 12. 2021}}</ref>
== Rezultati ==
===Individualni===
====Olimpijski bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style="text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor="#eeeeee" colspan="6"|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan="4" |2014
| rowspan="4" |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan="4" |[[Berlin]], [[Njemačka]]
|44 (h)
|50 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m leđno (žene)|31.54]]
|-
|39 (h)
|100 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m leđno (žene)|1:07.92]]
|-
|35 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m delfin (žene)|28.57]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m delfin (žene)|1:05.17]]
|-
| rowspan="2" |2015
| rowspan="2" |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan="2" |[[Kazan]], [[Rusija]]
|42 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 50 m delfin (žene)|28.32]]
|-
|48 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 100 m delfin (žene)|1:03.39]]
|-
|rowspan=3|2016
|rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016.|Evropsko prvenstvo]]
|rowspan=2|[[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|30 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 50 m delfin (žene)|27.37]]
|-
|30 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.21]]
|-
|[[Olimpijske igre 2016.|Olimpijske igre]]
|[[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
|36 (h)
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.67]]
|-
| rowspan="2" |2017
| rowspan="2" |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan="2" |[[Budimpešta]], [[Mađarska]]
|33 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 50 m delfin (žene)|27.35]]
|-
|28 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 100 m delfin (žene)|1:00.77]]
|-
| rowspan="5" |2018
| rowspan="2" |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018.|Mediteranske igre]]
| rowspan="2" |[[Tarragona]], [[Španija]]
|9 (h)
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 50 m delfin (žene)|27.50]]
|-
|6
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 100 m delfin (žene)|59.87]]
|-
| rowspan="3" |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan="3" |[[Glasgow]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|29 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 50 m delfin (žene)|27.56]]
|-
|16 (sf)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 100 m delfin (žene)|59.54]]
|-
|20 (h)
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 200 m delfin (žene)|2:14.85]]
|-
| rowspan="2" |2019
| rowspan="2" |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan="2" |[[Gwangju]], [[Južna Koreja]]
|22 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 100 m delfin (žene)|59.08]]
|-
|23 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 200 m delfin (žene)|2:13.70]]
|}
====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style="text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor="#eeeeee" colspan="6"|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan="2" |2016
| rowspan="2" |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan="2" |[[Windsor (Ontario)|Windsor]], [[Kanada]]
|24 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 50 m delfin (žene)|26.87]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 100 m delfin (žene)|1:00.36]]
|-
| rowspan="3" |2018
| rowspan="3" |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan="3" |[[Hangzhou]], [[Kina]]
|32 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 50 m delfin (žene)|27.11]]
|-
|20 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 100 m delfin (žene)|58.78]]
|-
|18 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 200 m delfin (žene)|2:12.95]]
|}
===Štafeta===
====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style="text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor="#eeeeee" colspan="6"|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2018
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Hangzhou]], [[Kina]]
|17 (h)
|Mješovita 4 × 50 m slobodno
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)|1:36.16]]
|}
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{DEFAULTSORT:Kajtaz, Amina}}
[[Kategorija:Rođeni 1996.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]
[[Kategorija:Hrvatski plivači]]
fjtvqeb0n3za0xk37wdihfmkk4tzn7k
Šablon:Šahovske olimpijade
10
417205
3427777
2753123
2022-08-13T01:35:00Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
|ime = Šahovske olimpijade
|naslov = [[Šahovska olimpijada|Šahovske olimpijade]]
|tijeloklasa = hlist
|grupa1 = Službene
|podaci1 =
* [[Šahovska olimpijada 1927.|London 1927]]
* [[Šahovska olimpijada 1928.|Den Haag 1928]]
* [[Šahovska olimpijada 1930.|Hamburg 1930]]
* [[Šahovska olimpijada 1931.|Prag 1931]]
* [[Šahovska olimpijada 1933.|Folkestone 1933]]
* [[Šahovska olimpijada 1935.|Varšava 1935]]
* [[Šahovska olimpijada 1937.|Stockholm 1937]]
* [[Šahovska olimpijada 1939.|Buenos Aires 1939]]
* [[Šahovska olimpijada 1950.|Dubrovnik 1950]]
* [[Šahovska olimpijada 1952.|Helsinki 1952]]
* [[Šahovska olimpijada 1954.|Amsterdam 1954]]
* [[Šahovska olimpijada 1956.|Moskva 1956]]
* [[Šahovska olimpijada 1958.|München 1958]]
* [[Šahovska olimpijada 1960.|Leipzig 1960]]
* [[Šahovska olimpijada 1962.|Varna 1962]]
* [[Šahovska olimpijada 1964.|Tel Aviv 1964]]
* [[Šahovska olimpijada 1966.|Havana 1966]]
* [[Šahovska olimpijada 1968.|Lugano 1968]]
* [[Šahovska olimpijada 1970.|Siegen 1970]]
* [[Šahovska olimpijada 1972.|Skoplje 1972]]
* [[Šahovska olimpijada 1974.|Nica 1974]]
* [[Šahovska olimpijada 1976.|Haifa 1976]]
* [[Šahovska olimpijada 1978.|Buenos Aires 1978]]
* [[Šahovska olimpijada 1980.|Valletta 1980]]
* [[Šahovska olimpijada 1982.|Luzern 1982]]
* [[Šahovska olimpijada 1984.|Solun 1984]]
* [[Šahovska olimpijada 1986.|Dubai 1986]]
* [[Šahovska olimpijada 1988.|Solun 1988]]
* [[Šahovska olimpijada 1990.|Novi Sad 1990]]
* [[Šahovska olimpijada 1992.|Manila 1992]]
* [[Šahovska olimpijada 1994.|Moskva 1994]]
* [[Šahovska olimpijada 1996.|Erevan 1996]]
* [[Šahovska olimpijada 1998.|Elista 1998]]
* [[Šahovska olimpijada 2000.|Istanbul 2000]]
* [[Šahovska olimpijada 2002.|Bled 2002]]
* [[Šahovska olimpijada 2004.|Calvià 2004]]
* [[Šahovska olimpijada 2006.|Torino 2006]]
* [[Šahovska olimpijada 2008.|Dresden 2008]]
* [[Šahovska olimpijada 2010.|Hanti-Mansijsk 2010]]
* [[Šahovska olimpijada 2012.|Istanbul 2012]]
* [[Šahovska olimpijada 2014.|Tromsø 2014]]
* [[Šahovska olimpijada 2016.|Baku 2016]]
* [[Šahovska olimpijada 2018.|Batumi 2018]]
* [[Šahovska olimpijada 2022.|Chennai 2022]]
* ''[[Šahovska olimpijada 2024.|Budimpešta 2024]]''
* ''[[Šahovska olimpijada 2026.|Taškent 2026.]]''
|grupa2 = Neslužbene
|podaci2 =
* [[Šahovska olimpijada 1924.|Pariz 1924]]
* [[Šahovska olimpijada 1926.|Budimpešta 1926]]
* [[Šahovska olimpijada 1936.|München 1936]]
* [[Šahovska protivolimpijada 1976.|Tripoli 1976.]]
|grupa3 = Ženske
|podaci3 =
* [[Ženska šahovska olimpijada 1957.|Emmen 1957]]
* [[Ženska šahovska olimpijada 1963.|Split 1963]]
* [[Ženska šahovska olimpijada 1966.|Oberhausen 1966]]
* [[Ženska šahovska olimpijada 1969.|Lublin 1969]]
* [[Ženska šahovska olimpijada 1972.|Skoplje 1972]]
* [[Ženska šahovska olimpijada 1974.|Medellín 1974.]]
|grupa4 = Paraolimpijade
|podaci4 =
* [[Šahovska paraolimpijada 2022.|Chennai 2022.]]
|grupa5 = Internetske
|podaci5 =
* [[Internetska šahovska olimpijada 2020.|2020]]
* [[Internetska šahovska olimpijada 2021.|2021.]]
|ispod =
* [[Ženska šahovska olimpijada]]
* [[Šahovska olimpijada slijepih]]
}}<includeonly>[[Kategorija:Šahovske olimpijade|~]]</includeonly>
<noinclude>
[[Kategorija:Šahovski šabloni|Olimpijade]]
</noinclude>
1c6byc8fm0xnti99bl2rz3vm63hhgb6
3427778
3427777
2022-08-13T01:36:19Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
|ime = Šahovske olimpijade
|naslov = [[Šahovska olimpijada|Šahovske olimpijade]]
|tijeloklasa = hlist
|grupa1 = Službene
|podaci1 =
* [[Šahovska olimpijada 1927.|London 1927]]
* [[Šahovska olimpijada 1928.|Den Haag 1928]]
* [[Šahovska olimpijada 1930.|Hamburg 1930]]
* [[Šahovska olimpijada 1931.|Prag 1931]]
* [[Šahovska olimpijada 1933.|Folkestone 1933]]
* [[Šahovska olimpijada 1935.|Varšava 1935]]
* [[Šahovska olimpijada 1937.|Stockholm 1937]]
* [[Šahovska olimpijada 1939.|Buenos Aires 1939]]
* [[Šahovska olimpijada 1950.|Dubrovnik 1950]]
* [[Šahovska olimpijada 1952.|Helsinki 1952]]
* [[Šahovska olimpijada 1954.|Amsterdam 1954]]
* [[Šahovska olimpijada 1956.|Moskva 1956]]
* [[Šahovska olimpijada 1958.|München 1958]]
* [[Šahovska olimpijada 1960.|Leipzig 1960]]
* [[Šahovska olimpijada 1962.|Varna 1962]]
* [[Šahovska olimpijada 1964.|Tel Aviv 1964]]
* [[Šahovska olimpijada 1966.|Havana 1966]]
* [[Šahovska olimpijada 1968.|Lugano 1968]]
* [[Šahovska olimpijada 1970.|Siegen 1970]]
* [[Šahovska olimpijada 1972.|Skoplje 1972]]
* [[Šahovska olimpijada 1974.|Nica 1974]]
* [[Šahovska olimpijada 1976.|Haifa 1976]]
* [[Šahovska olimpijada 1978.|Buenos Aires 1978]]
* [[Šahovska olimpijada 1980.|Valletta 1980]]
* [[Šahovska olimpijada 1982.|Luzern 1982]]
* [[Šahovska olimpijada 1984.|Solun 1984]]
* [[Šahovska olimpijada 1986.|Dubai 1986]]
* [[Šahovska olimpijada 1988.|Solun 1988]]
* [[Šahovska olimpijada 1990.|Novi Sad 1990]]
* [[Šahovska olimpijada 1992.|Manila 1992]]
* [[Šahovska olimpijada 1994.|Moskva 1994]]
* [[Šahovska olimpijada 1996.|Jerevan 1996]]
* [[Šahovska olimpijada 1998.|Elista 1998]]
* [[Šahovska olimpijada 2000.|Istanbul 2000]]
* [[Šahovska olimpijada 2002.|Bled 2002]]
* [[Šahovska olimpijada 2004.|Calvià 2004]]
* [[Šahovska olimpijada 2006.|Torino 2006]]
* [[Šahovska olimpijada 2008.|Dresden 2008]]
* [[Šahovska olimpijada 2010.|Hanti-Mansijsk 2010]]
* [[Šahovska olimpijada 2012.|Istanbul 2012]]
* [[Šahovska olimpijada 2014.|Tromsø 2014]]
* [[Šahovska olimpijada 2016.|Baku 2016]]
* [[Šahovska olimpijada 2018.|Batumi 2018]]
* [[Šahovska olimpijada 2022.|Chennai 2022]]
* ''[[Šahovska olimpijada 2024.|Budimpešta 2024]]''
* ''[[Šahovska olimpijada 2026.|Taškent 2026.]]''
|grupa2 = Neslužbene
|podaci2 =
* [[Šahovska olimpijada 1924.|Pariz 1924]]
* [[Šahovska olimpijada 1926.|Budimpešta 1926]]
* [[Šahovska olimpijada 1936.|München 1936]]
* [[Šahovska protivolimpijada 1976.|Tripoli 1976.]]
|grupa3 = Ženske
|podaci3 =
* [[Ženska šahovska olimpijada 1957.|Emmen 1957]]
* [[Ženska šahovska olimpijada 1963.|Split 1963]]
* [[Ženska šahovska olimpijada 1966.|Oberhausen 1966]]
* [[Ženska šahovska olimpijada 1969.|Lublin 1969]]
* [[Ženska šahovska olimpijada 1972.|Skoplje 1972]]
* [[Ženska šahovska olimpijada 1974.|Medellín 1974.]]
|grupa4 = Paraolimpijade
|podaci4 =
* [[Šahovska paraolimpijada 2022.|Chennai 2022.]]
|grupa5 = Internetske
|podaci5 =
* [[Internetska šahovska olimpijada 2020.|2020]]
* [[Internetska šahovska olimpijada 2021.|2021.]]
|ispod =
* [[Ženska šahovska olimpijada]]
* [[Šahovska olimpijada slijepih]]
}}<includeonly>[[Kategorija:Šahovske olimpijade|~]]</includeonly>
<noinclude>
[[Kategorija:Šahovski šabloni|Olimpijade]]
</noinclude>
bezx5jzdxa5wfgapyj3ae2sbrvs7zu5
Zgrada željezničke stanice Šipad u Jajcu
0
445352
3427759
3198965
2022-08-12T21:27:04Z
Silverije
11028
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Eröffnungszug Jajce-Srnetica.jpg|mini|ohne|Otvaranje pruge Jajce – Srnetica 1916. god.]]
'''Zgrada željezničke stanice Šipad''' ili zgrada bivše željezničke stanice Steinbeiss, nalazi se u [[Jajce|Jajcu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 21. do 27. januara 2003. godine donijela je odluku da se stanica proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća) i Tina Wik.<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3908 |title=Zgrada željezničke stanice Šipad |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2017 }}</ref>
== Historija ==
Austrougarska monarhija sagradila je i mnoge šumske i rudničke pruge u privatnom vlasništvu koje su služile za eksploataciju rudnog i šumskog bogatstva, kao i za putnički saobraćaj. U početku se nije moglo pristupiti eksploataciji šuma u većim razmjerama zbog nedostatka potrebnih komunikacija. Da bi se to postiglo, bile su potrebne velike investicije za izgradnju šumskih komunikacija, odnosno šumskih željezničkih kolosijeka. Pred kraj austrougarske uprave, krajem 1916. godine u Bosni i Hercegovini bilo je oko 1220 km šumskih pruga.
Najdužu mrežu šumskih željeznica izgradila je firma [[Štajnbas-Šipadove pruge|Steinbeiss]] u zapadnoj Bosni. Bavarski poduzetnik Otto Steinbeiss započeo je eksploataciju šumskih područja oko rijeke [[Sana|Sane]] na osnovu ugovora sa Zemaljskom upravom od 1892. godine na rok od 20 godina, a ugovorom od 1899. godine produžena mu je koncesija na narednih 10 godina.
Pruga [[Srnetica]] – Jajce puštena je u saobraćaj 10.01.1916. godine u dužini 107 km. Željezničke stanice na relaciji Jajce – Srnetica bile su: Jajce – Plivska Jezera – [[Jezero]] – Volari – [[Šipovo]] – Sokolac – Pliva – Podovi – Čardak – Podgora – Mlinište – Ovčara – Lisina – Tisova Kosa – Kurijeva Kosa – [[Potoci (istočni Drvar)|Potoci]] – [[Srnetica (Istočni Drvar)|Srnetica]]. Za potrebe ove pruge u prigradskom dijelu Jajca sagrađena je još jedna zgrada željezničke stanice poznata pod nazivom [[Šipad]]. Izgradnjom ove zgrade Jajce dobija dvije zasebne željezničke stanice.<ref name="Spomenik"/>
Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i stvaranjem [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] država postaje vlasnik poduzeća Steinbeiss. Ovo je preduzeće u avgustu 1919. preimenovano u [[Šipad|ŠIPAD]].
== Opis ==
Zgrada željezničke stanice pravougaone je osnove dimenzija oko 13,20 X 7,40 m sa pravougaonim dodatkom na istočnoj strani, čije dimenzije iznose oko 2,90 X 1,30 m, u kojem bila su smještena kupatila na svakoj etaži. Zgrada se sastoji od podruma, prizemlja, sprata i potkrovlja. Visina zgrade od kote terena do sljemena iznosi oko 9,00 m. Zgrada je građevinski u veoma lošem stanju i ne koristi se.
== Literatura ==
* Fevzija Ajdin, Historija željeznica Bosne i Hercegovine, Nacionalna univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovina, Sarajevo, 2006.
* Dževad Juzbašić, Izgradnja željeznica u BiH u svijetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kallayeve ere. Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, 1974.
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Jajcu]]
[[Kategorija:Građevine u Jajcu]]
[[Kategorija:Željezničke stanice u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Jajca]]
li4lrpg7vy0fypetdhup8flh5tnpyiz
Jan Oort
0
452664
3427760
3153330
2022-08-12T21:33:16Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik|alma_mater=
| ime = Jan Hendrik Oort
| slika = JanOort.jpg
| slika_širina =
| naslov = }}
'''Jan Hendrik Oort''' <ref name="frs">{{Cite journal|last=Van De Hulst|first=H. C.|author-link=Hendrik C. van de Hulst|year=1994|title=Jan Hendrik Oort. 28 April 1900-5 November 1992|journal=[[Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society]]|volume=40|pages=320–326|doi=10.1098/rsbm.1994.0042|pmc=|pmid=}}</ref> ( {{IPAc-en|ˈ|ɔr|t}} ili {{IPAc-en|ˈ|ʊər|t}} ;<ref>{{OED|Oort}}</ref> 28. april 1900. - 5. novembar 1992.) jeste bio [[Holandija|holandski]] [[astronom]] koji je napravio značajan doprinos razumijevanju [[Mliječni put|Mliječnog puta]], i koji je bio pionir u oblasti [[Radio astronomija|radio astronomije]] .<ref name="Bio">{{Cite journal|last=Woltjer, Lodewijk|author-link=Lodewijk Woltjer|date=novembar 1993|title=Obituary: Jan H. Oort|url=http://www.physicstoday.org/resource/1/phtoad/v46/i11/p104_s1?bypassSSO=1|journal=Physics Today|volume=46|issue=11|pages=104–105|bibcode=1993PhT....46k.104W|doi=10.1063/1.2809110|archive-url=https://web.archive.org/web/20131005005432/http://www.physicstoday.org/resource/1/phtoad/v46/i11/p104_s1?bypassSSO=1|archive-date=5. 10. 2013}}</ref> U njegovoj osmrtnici koju je je objavio ''[[The New York Times|New York Times,]]'' nazivaju ga je "jednim od najistaknutijih istraživača univerzuma";<ref name="NYT">{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1992/11/12/us/jan-h-oort-dutch-astronomer-in-forefront-of-field-dies-at-92.html|title=Jan H. Oort, Dutch Astronomer In Forefront of Field, Dies at 92|last=Wilford|first=John|date=12. 11. 1992|work=[[New York Times]]|access-date=30. 5. 2014}}</ref> Internet stranica [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije]] opisuje ga kao "jednog od najvećih astronoma 20. vijeka" i kaže da je "revolucionizirao astronomiju kroz svoja revolucionarna otkrića".<ref name="ESA">{{Cite web|url=http://www.esa.int/About_Us/Welcome_to_ESA/ESA_history/Jan_Hendrik_Oort_Comet_pioneer|title=Jan Hendrik Oort: Comet Pioneer|publisher=[[European Space Agency]]|accessdate=30. 5. 2014}}</ref> Godine 1955, Oortovo ime se pojavilo u ''[[Life (magazin)|Life]]'' magazinovoj listi 100 najpoznatijih živih ljudi.<ref name="JO">{{Cite web|url=http://bc.ub.leidenuniv.nl/bc/tentoonstelling/Jan_Oort/inhoud.htm|title=Jan Oort|last=Katgert-Merkelijn|first=J.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521081237/http://bc.ub.leidenuniv.nl/bc/tentoonstelling/Jan_Oort/inhoud.htm|archivedate=21. 5. 2013|accessdate=30. 5. 2014}}</ref> Opisan je kao osoba koja "stavlja Holandiju u prvi plan poslijeratne astronomije".<ref name="NYT" />
== Radovi ==
* Oort, J.H., “The Development of our Insight into the Structure of the Galaxy between 1920 and 1940,” Ann. NY Acad. Sci. 198, 255-66 (1972).
* Oort, J.H., “Some Peculiarities in the Motion of Stars of High Velocity,” Bull. Astron. Inst. Neth. 1, 133-37 (1922).
* Oort, J.H., “The Stars of High Velocity,” (Thesis, Groningen University) Publ. Kapteyn Astr. Lab, Groningen, 40, 1-75 (1926).
* Oort, Jan H., “Asymmetry in the Distribution of Stellar Velocities,” Observatory 49, 302-04 (1926).
* Oort, J.H., “Observational Evidence Confirming Lindblad’s Hypothesis of a Rotation of the Galactic System,” Bull. Astron. Inst. Neth. 3, 275-82 (1927).
* Oort, J.H., “Investigations Concerning the Rotational Motion of the Galactic System together with New Determinations of Secular Parallaxes, Precession and Motion of the Equinox (Errata: 4, 94),” Bull. Astron. Inst. Neth. 4, 79-89 (1927).
* Oort, J.H., “Dynamics of the Galactic System in the Vicinity of the Sun,” Bull. Astron. Inst. Neth. 4, 269-84 (1928).
* Oort, J.H., “Some Problems Concerning the Distribution of Luminosities and Peculiar Velocities of Extragalactic Nebulae,” Bull. Astron. Inst. Neth. 6, 155-59 (1931).
* Oort, J.H., “The Force Exerted by the Stellar System in the Direction Perpendicular to the Galactic Plane and Some Related Problems,” Bull. Astron. Inst. Neth. 6, 249-87 (1932).
* Oort, J.H., “A Redetermination of the Constant of Precession, the Motion of the Equinox and the Rotation of the Galaxy from Faint Stars Observed at the McCormick Observatory,” 4, 94),” Bull. Astron. Inst. Neth. 8, 149-55 (1937).
* Oort, J.H., “Absorption and Density Distribution in the Galactic System,” Bull. Astron. Inst. Neth. 8, 233-64 (1938).
* Oort, J.H., “Stellar Motions,” MNRAS 99, 369-84 (1939).
* Oort, J.H. “Some Problems Concerning the Structure and Dynamics of the Galactic System and the Elliptical Nebulae NGC 3115 and 4494,” Ap.J. 91, 273-306 (1940).
* Mayall, N.U. & J.H. Oort, “Further Data Bearing on the Identification of the Crab Nebula with the Supernova of 1054 A.D. Part II: The Astronomical Aspects,” PASP 54, 95-104 (1942).
* Oort, J.H., “Some Phenomena Connected with Interstellar Matter (1946 George Darwin Lecture),” MNRAS 106, 159-79 (1946) [George Darwin]. Lecture.
* Oort, J.H., “The Structure of the Cloud of Comets Surrounding the Solar System and a Hypothesis Concerning its Origin,” Bull. Astron. Inst. Neth. 11, 91-110 (1950).
* Oort, J.H., “Origin and Development of Comets (1951 Halley Lecture),” Observatory 71, 129-44 (1951) [Halley Lecture].
* Oort, J.H. & M. Schmidt, “Differences between New and Old Comets,” Bull. Astron. Inst. Neth. 11, 259-70 (1951).
* Westerhout, G. & J.H. Oort, “A Comparison of the Intensity Distribution of Radio-frequency Radiation with a Model of the Galactic System,” Bull. Astron. Inst. Neth. 11, 323-33 (1951).
* Morgan, H.R. & J.H. Oort, “A New Determination of the Precession and the Constants of Galactic Rotation,” Bull. Astron. Inst. Neth. 11, 379-84 (1951).
* Oort, J.H. “Problems of Galactic Structure,” Ap.J. 116, 233-250 (1952) [Henry Norris Russell Lecture, 1951].
* Oort, J. H., “Outline of a Theory on the Origin and Acceleration of Interstellar Clouds and O Associations,” Bull. Astr. Inst. Neth. 12, 177-86 (1954).
* Oort, J. H., & H.C. van de Hulst, “Gas and Smoke in Interstellar Space,” Bull. Astr. Inst. Neth. 10, 187-204 (1946).
* van de Hulst, H.C., C.A. Muller, & J.H. Oort, “The spiral structure of the outer part of the Galactic System derived from the hydrogen mission at 21 cm wavelength,” Bull. Astr. Inst. Neth. 12, 117-49 (1954).
* van Houten, C.J., J.H. Oort, & W.A. Hiltner, “Photoelectric Measurements of Extragalactic Nebulae,” Ap.J. 120, 439-53 (1954).
* Oort, Jan H. & Lyman Spitzer, Jr., “Acceleration of Interstellar Clouds by O-Type Stars,” Ap.J. 121, 6-23 (1955).
* Oort, J.H., “Measures of the 21-cm Line Emitted by Interstellar Hydrogen,” Vistas in Astronomy. 1, 607-16 (1955).
* Oort, J. H. & Th. Walraven, “Polarization and Composition of the Crab Nebula,” Bull. Astr. Inst. Neth. 12, 285-308 (1956).
* Oort, J.H., “Die Spiralstruktur des Milchstraßensystems,” Mitt. Astr. Ges. 7, 83-87 (1956).
* Oort, J.H., F.J. Kerr, & G. Westerhout, “The Galactic System as a Spiral Nebula,” MNRAS 118, 379-89 (1958).
* Oort, J.H., “Summary - From the Astronomical Point of View,” in Ricerche Astronomiche, Vol. 5, Specola Vaticana, Proceedings of a Conference at Vatican Observatory, Castel Gandolfo, May 20–28, 1957, ed. by D.J.K. O'Connell (North Holland, Amsterdam & Interscience, NY, 1958), 507-29.
* Oort, Jan H., “Radio-frequency Studies of Galactic Structure,” Handbuch der Physik vol. 53, 100-28 (1959).
* Oort, J.H., “A Summary and Assessment of Current 21-cm Results Concerning Spiral and Disk Structures in Our Galaxy,” in Paris Symposium on Radio Astronomy, IAU Symposium no. 9 and URSI Symposium no. 1, held 30 July - 6 August 1958, ed. by R.N. Bracewell (Stanford University Press, Stanford, CA, 1959), 409-15.
* Rougoor, G. W. & J.H. Oort, “Neutral Hydrogen in the Central Part of the Galactic System,” in Paris Symposium on Radio Astronomy, IAU Symposium no. 9 and URSI Symposium no. 1, held 30 July - 6 August 1958, ed. by R.N. Bracewell (Stanford University Press, Stanford, CA, 1959), pp. 416–22.
* Oort, J. H. & G. van Herk, “Structure and dynamics of Messier 3,” Bull. Astr. Inst. Neth. 14, 299-321 (1960).
* Oort, J. H., “Note on the Determination of Kz and on the Mass Density Near the Sun,” Bull. Astr. Inst. Neth. 15, 45-53 (1960).
* Rougoor, G.W. & J.H. Oort, “Distribution and Motion of Interstellar Hydrogen in the Galactic System with Particular Reference to the Region within 3 Kiloparsecs of the Center,” Proc. Natl. Acad. Sci. 46, 1-13 (1960).
* Oort, J.H. & G.W. Rougoor, “The Position of the Galactic Centre,” MNRAS 121, 171-73 (1960).
* Oort, J.H., “The Galaxy,” IAU Symposium 20, 1-9 (1964).
* Oort, J.H. “Stellar Dynamics,” in A. Blaauw & M. Schmidt, eds., Galactic Structure (Univ. of Chicago Press, Chicago, IL, 1965), pp. 455–512.
* Oort, J. H., “Possible Interpretations of the High-Velocity Clouds,” Bull. Astr. Inst. Neth. 18, 421-38 (1966).
* Oort, J. H., “Infall of Gas from Intergalactic Space,” Nature 224, 1158-63 (1969).
* Oort, J.H., “The Formation of Galaxies and the Origin of the High-Velocity Hydrogen.,” Astronomy & Astrophysics 7, 381-404 (1970).
* Oort, J.H., “The Density of the Universe,” Astronomy & Astrophysics 7, 405 (1970).
* Oort, J.H., “Galaxies and the Universe,” Science 170, 1363-70 (1970).
* van der Kruit, P.C., J.H. Oort, & D.S. Mathewson, “The Radio Emission of NGC 4258 and the Possible Origin of Spiral Structure,” Astronomy & Astrophysics 21, 169-84 (1972).
* Oort, Jan H. “On the Problem of the Origin of Spiral Structure,” Mitteilungen der AG 32, 15-31 (1973) [Karl Schwarzschild Lecture, 1972].
* Oort, J.H. & L. Plaut, “The Distance to the Galactic Centre Derived from RR Lyrae Variables, the Distribution of these Variables in the Galaxy's Inner Region and Halo, and A Rediscussion of the Galactic Rotation Constants,” Astronomy & Astrophysics 41, 71-86 (1975).
* Pels, G., J.H. Oort, & H.A. Pels-Kluyver, “New Members of the Hyades Cluster and a Discussion of its Structure,” Astronomy & Astrophysics 43, 423-41 (1975).
* Rubin, Vera C., W. Kent Ford, Jr., Charles J. Peterson, & J.H. Oort,“New Observations of the NGC 1275 Phenomenon,” Ap.J. 211, 693-96 (1977).
* Oort, J.H., “The Galactic Center,” Annual Review of Astronomy & Astrophysics 15, 295-362 (1977).
* Oort, J.H., “Superclusters and Lyman α Absorption Lines in Quasars,” Astronomy & Astrophysics 94, 359-64 (1981).
* Oort, J.H., H. Arp, & H. de Ruiter, “Evidence for the Location of Quasars in Superclusters,” Astronomy & Astrophysics 95, 7-13 (1981).
* Oort, J.H., “Superclusters,” Annual Review of Astronomy & Astrophysics 21, 373-428 (1983).
* Oort, J.H., “Structure of the Universe,” in Early Evolution of the Universe and its Present Structure; Proceedings of the Symposium, Kolymbari, Greece, August 30-September 2, 1982, (Reidel, Dordrecht & Boston, 1983), 1-6.
* Oort, Jan H. “The Origin and Dissolution of Comets (1986 Halley Lecture),” Observatory 106, 186-93 (1986).
* Oort, Jan H. “Origin of Structure in the Universe,” Publ. Astron. Soc. Jpn. 40, 1-14 (1988).
* Oort, J.H., “Questions Concerning the Large-scale Structure of the Universe,” in Problems in Theoretical Physics and Astrophysics: Collection of Articles in Celebration of the 70th Birthday of V. L. Ginzburg (Izdatel’stvo Nauka, Moscow, 1989), pp. 325–337.
* Oort, J.H., “Orbital Distribution of Comets,” in W.F. Huebner, ed., Physics and Chemistry of Comets (Springer-Verlag, 1990), pp. 235–44 (1990).
* Oort, J.H., “Non-Light-Emitting Matter in the Stellar System,” public lecture of 1926, reprinted in The Legacy of J. C. Kapteyn, ed. by P. C. van der Kruit and K. van Berkel (Kluwer, Dordrecht, 2000) [abstract].
* Strom, R. G., G.K. Miley, & J. Oort, “Giant Radio Galaxies,” Sci. Amer. 233, 26 (1975).
* Oort, J.H., “A New Southern Hemisphere Observatory,” Sky & Telescope 15, 163 (1956).
* Oort, J.H., “Exploring the Nuclei of Galaxies,” Mercury 21, 57 (1992).
== Reference ==
<references group=""></references>
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Rođeni 1900.]]
[[Kategorija:Astronomi]]
fautojrpwwmhufvx9com9ip13bi8hcw
Filip Lastrić
0
453663
3427715
3407119
2022-08-12T18:44:11Z
Mrjazz123
115638
wikitext
text/x-wiki
'''Filip Lastrić''' (rođen kao '''Martin Jakovović''', 1700 – 19. april 1783), poznat i kao '''Philippus de Occhievia''', bio je bosanski pisac i fratar [[Bosna Srebrena|franjevačke provincije Bosne Srebrene]]. Njegovi radovi su među prvima davali osvrt na [[Geografija Bosne i Hercegovine|geografiju]] i [[Historija Bosne i Hercegovine|historiju Bosne i Hercegovine]].
== Biografija ==
Lastrić je rođen 1700. godine u zaseoku Lastre, dio sela Oćevija kod [[Vareš]]a u [[Bosanski pašaluk|bosanskom Sandžaku]], [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog carstva]]. Njegove mlađe sestre, Anđelija i Lucija, su živjele u [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Kraljevoj Sutjesci]], a poznato je da je njegov brat tražio novčanu pomoć od već zaređenog Lastrića.<ref name="Zirdum">{{Cite book|title=Filip Lastrić-Oćevac, 1700–1783: prilog kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine|last=Zirdum|language=Serbo-Croatian|first=Andrija|publisher=Kršćanska sadašnjost|year=1982|page=59|isbn=}}</ref>
Početno obrazovanje je stekao u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]], a potom je studirao [[Filozofija|filozofiju]] i [[Teologija|teologiju]] u Narniji u [[Italija|Italiji]] od 1712. do 1720. godine. Za svećenika je imenovan 1724. godine. Nakon toga je obavljao dužnost lektora filozofije u Požegi, gdje je na latinskom jeziku sastavio opsežan prikaz filozofije. Godine 1729. vraća se u Bosnu gdje je bio učitelj franjevačkih novaka u Kraljevoj Sutjesci, i također je obavljao dužnost kapelana. Pet godina poslije toga postavljen je za kustosa [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], a nešto kasnije izabran je za provincijala.<ref>{{Cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/node/245|title=Fra Filip Lastrić (1700. - 1783.)|date=20. 11. 2017|website=Bosna Srebrena|language=|access-date=1. 4. 2022}}</ref>
== Radovi ==
Sačuvana djela Filipa Lastrića uključuju i filozofski priručnik (sačuvan u rukopisu) koji je nastao za vrijeme njegovog boravka u Požegi, četiri zbirke propovijedi, kao i pregled historije Bosne Srebrene. ''Epitome vetustatum Bosnensis provinciae'' (''Pregled starina Bosanske provincije'') je objavljen 1765. godine, uključuje prvi rad o bosanskoj geografiji i historiji.<ref name="svjetlo">{{Cite web|url=http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/1779/kultura/otac-provincije-fra-filip-lastric-1700-1783|title=Otac Provincije – Fra Filip Lastrić (1700.-1783.)|last=Gavran|first=Ignacije|date=12. 9. 2014|publisher=Svjetlo riječi|language=Serbo-Croatian|access-date=2. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150618120848/http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/1779/kultura/otac-provincije-fra-filip-lastric-1700-1783|archive-date=18. 6. 2015|url-status=dead}}</ref> Lastrić je pomagao i strancima u njihovim radovima o Bosni, kao što su venecijanski isusovci Daniele Farlati (''[[Illyricum sacrum]]'') i mađarski pijarist Elek Horányi.<ref name="svjetlo" /> Lastrić u svojim djelima svoj jezik imenuje kao "Slavo-bosanski" (Vidjeti naslovnicu djela: Od' Uzame, iz 1765. godine). <ref>Smajić, Ramiza, (2019), ''Migracijski tokovi, društveno-političke prilike u Bosanskom ejaletu (1683-1699)'', str. 169, Zagreb</ref> Lastrićevi drugi značajni radovi su:<ref name="enciklopedija">{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35533|title=Lastrić, Filip|last=|first=|date=19. 12. 2012|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=Serbo-Croatian|access-date=2. 6. 2015}}</ref>
* ''Testimonium bilabium'' (''Dvojezično svjedočanstvo''), 1755
* ''Od uzame'', 1765
* ''Nediljnik dvostruk: govorenja za svaku nedilju'', 1766
* ''Svetnjak: govorenja za svetkovinu'', 1766
== Reference ==
{{Refspisak|30em}}
{{Vikari i provincijali Bosne Srebrene}}
{{DEFAULTSORT:Lastrić, Filip}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Umrli 1783.]]
[[Kategorija:Rođeni 1700.]]
[[Kategorija:Biografije, Vareš]]
[[Kategorija:Franjevci (svećenici)]]
[[Kategorija:Provincijali Bosne Srebrene]]
rioyado2j5mv77xovyb4w57ck67ropi
Bobica (plod)
0
455389
3427732
3411780
2022-08-12T19:08:21Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno otvorene uglate zagrade - Neispravno otvoren predložak)
wikitext
text/x-wiki
{|style="width: 300px; height: 300px; float:right; text-align: center;"
|<gallery mode="packed-hover" widths="100px" heights="100px">
Datoteka:Berberis thunbergii berries.jpg|[[Berberis thunbergii|Japanske bobice]]
Datoteka:Norwegian blueberry.jpg|[[Borovnica]]
Datoteka:Ribes rubrum2005-07-17.JPG|[[Ribes rubrum|Ribizla]]
Datoteka:Lonicera coerulea a3.jpg|[[Lonicera caerulea|Orlovi nokti]]
Datoteka:Stachelbeere (Ribes uva-crispa).jpg|
Datoteka:Rubus chamaemorus close-up.JPG|[[Rubus chamaemorus|Močvarna jagoda]]
Datoteka:Vaccinium corymbosum a2.jpg|[[Vaccinium corymbosum|Visožbuna borovnica]]
Datoteka:Black Butte blackberry.jpg|[[Kupine]]
</gallery>
<small>Razne bobice:[[Berberis thunbergii|Japanske bobice]]; [[Borovnica]]; [[Ribes rubrum|Ribizla]]; [[Lonicera caerulea|Orlovi nokti]]; [[Guščija bobica (''Ribes uva-crispa'')]]; [[Rubus chamaemorus|Močvarna jagoda]]; [[Kupina]]</small>
|}
'''Bobica''' – u [[botanika|botanici]] – je mesnati [[plod]] bez [[koštunica (plod)|koštunice]], nastao iz jednog [[cvijet]]a koji sadrži jedan [[Jajnik (botanika)|jajnik]]. Tako definirane bobice uključuju [[grožđe]], i [[paradajz]]e, kao i [[krastavac|krastavce]], [[patlidžan]]e i [[banana|banane]], ali isključuju određene plodove koji se obično naziva bobicama, poput [[jagoda]] i [[malina]]. Bobica je najčešća vrsta mesnatog voća u kojem cijeli vanjski sloj zida jajnika sazrijeva u potencijalno jestiv „[[perikarp]]“. Bobice se mogu formirati od jednog ili više [[ginoecij|karpela]] istog cvijeta (tj. iz jednostavnog ili složenog jajnika). [[Sjeme]]nke su obično ugrađene u mesnatu unutrašnjost jajnika, ali postoje i neki nemesnati izuzeci, poput [[paprika|paprike]], sa zrakom, a ne pulpom oko njihovih sjemenki.<ref name=Been10>{{cite book |last1=Beentje |first1=Henk |last2=Williamson |first2=Juliet |year=2010 |title=The Kew Plant Glossary: an Illustrated Dictionary of Plant Terms |url=https://archive.org/details/kewplantglossary0000been |publisher=Kew Publishing |location=Royal Botanic Gardens, Kew |isbn=978-1-84246-422-9 |lastauthoramp=yes}}</ref>
Mnoge bobice su jestive, ali druge vrste, kao što su plodovi [[krompir]]a i bunike (''[[Atropa belladonna]]''), su [[otrov]]ne za ljude.<ref name=ClauMeyeRenn00>{{Citation |last=Clausing |first=Gudrun |last2=Meyer |first2=Karsten |last3=Renner |first3=Susanne S. |year=2000 |title=Correlations among fruit traits and evolution of different fruits within Melastomataceae |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=133 |issue=3 |pages=303–326|doi=10.1006/bojl.1999.0340 |lastauthoramp=yes }}</ref><ref name=Denh03>{{Cite journal |last=Denham |first=T.P. |last2=Haberle |first2=S.G. |last3=Lentfer |first3=C. |last4=Fullagar |first4=R. |last5=Field |first5=J. |last6=Therin |first6=M. |last7=Porch|first7= N.|last8=Winsborough|first8= B. |date=2003 |title=Origins of Agriculture at Kuk Swamp in the Highlands of New Guinea |journal=Science |volume=301|issue=5630 |pages=189–193 |doi=10.1126/science.1085255 |ref=harv |lastauthoramp=yes |pmid=12817084}}</ref><ref name=EFSA10>{{cite journal |author=((EFSA Panel on Dietetic Products, Nutrition and Allergies (NDA)2, 3 |title=Scientific Opinion on the substantiation of health claims related to various food(s)/food constituent(s) and protection of cells from premature aging, antioxidant activity, antioxidant content and antioxidant properties, and protection of DNA, proteins and lipids from oxidative damage pursuant to Article 13(1) of Regulation (EC) No 1924/20061 |journal=EFSA Journal |volume=8 |issue=2 |page=1489 |year=2010 |publisher=European Food Safety Authority |location=Parma, Italy |url=https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2903/j.efsa.2010.1489 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211107214818/https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2903/j.efsa.2010.1489 |date=7. 11. 2021 }} |format=PDF |doi=10.2903/j.efsa.2010.1489 }}</ref>
Za biljku koja rađa bobice kaže se da je '' bakciferne'' (plod koji podseća na bobicu, bilo da je bobica ili ne, može se tako nazvati).
== Također pogledajte ==
*[[Plod]]
* [[Spisak kulinarskih plodova]]
* [[Spisak nejestivih plodova]]
==Reference==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{commons category| Voće po taksonu}}
*https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2903/j.efsa.2010.1489 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211107214818/https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2903/j.efsa.2010.1489 |date=7. 11. 2021 }} |format=PDF |doi=10.2903/j.efsa.2010.1489
[[Kategorija:Botanika]]
[[Kategorija:Voće]]
[[Kategorija:Morfologija ploda]]
ac7zereoupe8ea47yge3kvdqfc7agge
Brachiopoda
0
459454
3427733
3171232
2022-08-12T19:08:59Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvoren predložak - Neispravno otvorene uglate zagrade - Neispravno otvoren predložak)
wikitext
text/x-wiki
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Brachiopoda <br>(Koljeno brahiopoda ili ramenonožaca)
| status = [[Kambrij]] – [[holocen|Sadašnjost]]
| slika = LingulaanatinaAA.JPG
| image_width = 250px
| image_caption = ''[[Lingula anatina]]''
| slika_širina = 240px
| slika_opis = ''Spiriferina rostrata''
| regnum = [[Animalia]]
| subregnum = [[Metazoa]]
| superphylum = [[Lophotrochozoa]]
| phylum = '''Brachiopoda'''
| phylum_autorstvo = [[André Marie Constant Duméril|Duméril]], 1806.
| razdioba_stupanj = [[Potkoljeno|Potkoljena]]
| razdioba =
*[[Linguliformea]]
*[[Craniiformea]]
*[[Rhynchonelliformea]]
}}
'''Brachiopoda''' ([[grčki|grč.]] βραχίων - "brakhýs" = kratki + πούς - "podos" = stopalo) ili '''ramenonošci''' su [[Koljeno (biologija)|koljeno]] isključivo morskih [[životinja]], [[beskičmenjak]]a, koje pripadaju [[kladus]]u [[Lophophorata]]. Iako je opisano više od 16.000 [[fosil]]nih vrsta, danas ih postoj samo oko 335, po nekima i između 390 i 400. Pojavljuju se u fosilnim zapisima iz donjeg [[kambrij]]a.
To su životinje sa dva poklopca (gornji i donji) koji se spajaju u posteriornoj regiji, za razliku od [[mehkušci|školjkaša]] koji su bilateralni. Ramenonošci su obično [[bentos]]ki organizmi, koji žive fiksirani na čvrstim supstratima, na dršci ili su zakopani u mehkom dnu, gdje formiraju opsežne galerije.<ref>{{Cite journal|last=Torres-Martínez, M.A., Sour-Tovar, F.|year=2016|title=Braquiópodos discínidos (Lingulida, Discinoidea) de la Formación Ixtaltepec, Carbonífero del área de Santiago Ixtaltepec, Oaxaca.|journal=Boletín de la Sociedad Geológica Mexicana|volume=68|issue=2|pages=313–321|doi=10.18268/BSGM2016v68n2a9}}</ref><ref>{{cite journal|doi=10.1080/10042857.2013.800376 | volume=11 | issue=3 | title=Socioeconomic study and economic value of living fossil, Lingula sp. in mangrove ecosystem in Trat Province, Thailand | journal=Chinese Journal of Population Resources and Environment | pages=187–199| year=2013 | last1=Printrakoon | first1=Cheewarat | last2=Kamlung-Ek | first2=Apiwan }}</ref><ref name='Treatise'>{{cite book|last= Moore|first= R.C.|year= 1965|title= Brachiopoda|publisher= Geological Society of America/University of Kansas Press|series= Treatise on Invertebrate Paleontology|volume= Part H., Volume I|pages= H440|location= Boulder, Colorado/Lawrence, Kansas|isbn= 978-0-8137-3015-8}}</ref>
U geološkoj prošlosti ovo je bilo vrstama vrlo brojno koljeno. Sada veličina njihovih ljuštura nije preko 5 cm, iako je među fosilnim oblicima bilo i onih dužine i do oko 30 cm. Najčešće žive na dubinama između 10 i 50 metara, ali mnoge vrste su dubokomorske.
To su [[bilateralia|bilateralne životinje]] s dvostranom ljušturom, koje morfološki jako podsjećaju na [[mehkušci|školjke]], pa su, sve do početka 19. Stoljeća, svrstavane u školjke, iako se od njih razlikuju i po planu grđe i [[simetrija|simetriji]].
Ramenonošci su pravi pretstavnici [[filtrator]]a, koji žive sesilno i iz vode filtriraju dostupne čestice i organizme. [[Hrana|Hrane]] se pretežno jednoćelijskim životinjama. Ne stvaraju obrazuju kolonije, žive usamljeno, ali često u većim nakupinama. Osim jednog [[Rod (biologija)|rod]]a, sve druge vrste su [[gonohorist]]i, tj. razdvojenih [[spol]]ova i razmnožavaju se spolno, a [[oplodnja]] je u vodi.
==Anatomija==
[[Datoteka:Brachiopod valves and pedicle (articulate) 01.png|right|thumb|250px|Artikulatna brahiopoda:<br >Svjetlije sivo = Ventil peteljke<br/>Tamniosivo = Brahijalni ventil<br/>Ružičasto: Drška<br/>Maslinasto = Površina]]
Za razliku od školjki čije ljušture imaju lijevu i desnu polovinu, ramenonošci, zbog položaja tijela imaju gornju i donju, odnosno leđnu i trbušnu, pri čemu je donji dio ljušture uglavnom veći. Trbušni dio kućice na vrhu je [[kljun]]asto zavijen. Kroz taj zavoj izlazi [[mišić]]no stopalo kojim se životinja drži za podlogu, budući da je sesilni organizam. Na suprotnoj, usnoj strani, imaju dvije "keletne ručice" (dva zavojita "ramena", po čemu su dobili ime). Obje su prekrivene sitnim [[cilija|trepljama]], koje pokreću vodene struje sa hranom i [[kisik]]om prema [[usta|usnom]] otvoru.
*Plašt ramenonožaca luči u [[ljuska|ljuske]], slično [[mehkušci]]ma. Imaju blijedu tjelesnu šupljinu u koju se povlače [[lofofora|lofofore]].
*[[Probavni trakt|Digestivnu cijev]], u kompletnom obliku imaju samo Inarticulata. U Articulata se slijepo zavšava, jer im nedostaje [[anus]].
*Imaju [[krvotok|otvoreni sistema cirkulacije]], u kojem se malo [[srce]] nalazi u metacelomu na stomaku. Pipci lofofore imaju veliki broj “krvnih” sudova koji se nastavljaju u [[celom]]skim tubulama plašta. Kapilarni sinusi su uglavnom otvoreni. Neke ćelije celomske tečnosti sadrže [[pigmen]] [[hemeritrin]]. To sugerira da su celomski sudovi glavni transportni sistem za respiracijske plinove.
*[[Celom]]ska šupljina je puna [[celomocit]]a, koji sadrže [[hemeritrin]] koji veže i prenosi [[kisik]].
*[[mokraćni sistema|Organi za izlučivanje]] otpadnih materija su [[metanefridija|metanefridijskog]] tipa. Imaju dvije nefridije, s cilijarnim nefrostomom i cjevčicom koja završava u bočnom nefridioporu, kroz koju se celomociti s otpadnim tvarima izbacuju u vanjsku sredinu.
==Reprodukcija i razvoj ==
Articulata imaju indirektan [[embrion]]ski razvoju i holometabolnu [[metamorfoza|metamorfozu]], sa fazama jajeta i [[larve]] koja se preobrazi u odraslu jedinku. Inarticulata imaju heretomelabolno razviće, tj mladi se razlikuju od adultnih oblika, ali odrastaju bez metamorfoze. Segmentacija je obično kao kod ostalih [[deuterostomia]], iako se celoma uvijek ne formira u enteroceomskim procesima .
==Klasifikacija ==
{| class="wikitable"
|+ Tri najprihvatljivije klasifikacije brahiopoda <br>
<br>
|- style="text-align:center;"
! style="background:#ffc;"|Tradicijska podjela {{sfn|Ruppert etc: Invert Zoo|(2004)|loc=ch. Lophophorata sect. Brachiopoda|pp=821–829}}{{sfn|Ax: Multicellular Animals|(2003)|loc=ch."Brachiopoda"|pp=87–93}} !! style="background:#ffc;" colspan="3"| Inarticulata !! style="background:#ffc;" colspan="2"| Articulata
|- style="text-align:center;"
! style="background:#ffc;"| Dvodijelni pristup [[Calciata]]{{sfn|Ax: Multicellular Animals|(2003)|loc=ch."Brachiopoda"|pp=87–93}} !! style="background:#ffc;" colspan="2"| [[Lingulata]] !! style="background:#ffc;" colspan="3"| [[Calciata]]
|- style="text-align:center;"
! style="background:#ffc;"|Trodijelni pristup {{sfn|Milsom etc: 3-part taxonomy|(2009)||}}{{sfn|Williams et al: Natporodična klasifikacija|(2000)|loc=Preface|pp=xxxix-xlv}}
!! style="background:#ffc;" colspan="2"| Linguliformea !! style="background:#ffc;"| Craniformea !! style="background:#ffc;" colspan="2"| Rhynchonelliformea
|- style="text-align:center;"
! [[Red (biologija)|Red]] !! [[Lingulida]]{{sfn|Ruppert etc: Invert Zoo|(2004)|loc=ch. "Lophophorata" sect. "Brachiopoda"|pp=821–829}} !! [[Discinida]]{{sfn|Ruppert etc: Invert Zoo|(2004)|loc=ch. "Lophophorata" sect. "Brachiopoda"|pp=821–829}} !! [[Craniida]]{{sfn|Ruppert etc: Invert Zoo|(2004)|loc=ch. "Lophophorata" sect. "Brachiopoda"|pp=821–829}} !! [[Terebratulida]]{{sfn|Ruppert etc: Invert Zoo|(2004)|loc=ch. "Lophophorata" sect. "Brachiopoda"|pp=821–829}} !! [[Rhynchonellida]]{{sfn|Ruppert etc: Invert Zoo|(2004)|loc=ch. "Lophophorata" sect. "Brachiopoda"|pp=821–829}}
|- style="text-align:center;"
! Šarke/Brave
| colspan="3" | Nemaju zuba || colspan="2" | Zubi s ležištima
|- style="text-align:center;"
! [[Anus]]
| colspan="3" | Na prednjem dijelu tijela crijevo oblikovano u vidu slova U || colspan="2" | Ne postoji
|- style="text-align:center;"
! rowspan="2" | Pedikle
| colspan="2" | Sadrži [[celom]] sa mišićima || Nema pedikula || colspan="2" | Nema celoma, mišići tamo gdje se pedikule vežu za tijelo
|- style="text-align:center;"
| Dugo, zakopano || Kratka, pričvršćena na tvrde površine || Nema, pričvršćeni na podlogu || colspan="2" | Kratka, pričvršćena na tvrde površine {{sfn|Ax: Multicellular Animals|(2003)|loc=ch."Brachiopoda"|pp=87–93}}
|- style="text-align:center;"
! [[Periostrakum]]
| colspan="2" | [[Glikozaminoglikan]] i hitin || [[Hitin]] || colspan="2" | [[Protein]]
|- style="text-align:center;"
! Sloj [[mineralizacija|biomineralizirane]] primarne (srednje) školjke
| colspan="2" | Glikozaminoglikan i [[apatit]] (kalcij-fosfat) || colspan="3" | [[Kalcit]] ([[kalcij-karbonat]])
|- style="text-align:center;"
! Unutrašnji mineralni sloj ljuske
| colspan="2" | [[Kolagen]] i drugi [[proteini]], hitofosfat i apatit (kalcij-fosfat)|| Kalcit || colspan="2" | Protein i kalcit
|- style="text-align:center;"
! [[Hete]] oko otvora školjke
| colspan="2" | Imaju {{sfn|Ax: Multicellular Animals|(2003)|loc=ch."Brachiopoda"|pp=87–93}} || Nemaju {{sfn|Ax: Multicellular Animals|(2003)|loc=ch."Brachiopoda"|pp=87–93}} || colspan="2" |Imaju{{sfn|Ax: Multicellular Animals|(2003)|loc=ch."Brachiopoda"|pp=87–93}}
|- style="text-align:center;"
! [[Celom]] potpuno podeljen
| colspan="2" | Da{{sfn|Ax: Multicellular Animals|(2003)|loc=ch."Brachiopoda"|pp=87–93}} || Ne{{sfn|Ax: Multicellular Animals|(2003)|loc=ch."Brachiopoda"|pp=87–93}} || colspan="2" | Da{{sfn|Ax: Multicellular Animals|(2003)|loc=ch."Brachiopoda"|pp=87–93}}
|}
Tradicijska klasifikacija je u dvije klase:
Articulata: Leci su spojeni zubima i jamicama. Sjenica nema nedostatak mišića i celomatske šupljine .
Inarticulata: Nemaju zubnih jama. Kad postoji drška, mišićava je i popunjava se celomskom šupljinom.
Moderna klasifikacija, iz 1990-ih u tri potkoljenaː
*[[Craniiformea]]
*[[Linguliformea]]
*[[Rhynchonelliformea]]
==Također pogledajte==
*[[Beskičmenjaci]]
*[[Celom]]
==Reference==
{{reflist}}
==Vanjki linkovi==
{{commonscat|Brachipoda}}
{{životinje}}
[[Kategorija:Životinje]]
[[Kategorija:Beskičmenjaci]]
[[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]]
4lfo149ejslyjqdodovd791dwexb7om
Tvrdokrilci
0
461288
3427719
3385631
2022-08-12T18:50:28Z
Ivi104
50660
typo
wikitext
text/x-wiki
{{Taksokvir
|boja=pink
|naziv=Tvrdokrilci<br>(Red Coleoptera)<br>Vremenski raspon:<br>Kasni [[karbon]], prije 318 miliona godina - [[holocen|Sadašnjost]]
|slika=Coleoptera Diversity.jpg
| slika_opis=
|taxon=Coleoptera
|authority=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[10th edition of Systema Naturae|1758]]
|razdioba_stepen=Podredovi
|razdioba=
* [[Adephaga]]
* [[Archostemata]]
* [[Myxophaga]]
* [[Polyphaga]]
* †[[Protocoleoptera]]<ref name="Bouchard_et_al_2011">{{cite journal |last1=Bouchard |first1=P. |last2=Bousquet |first2=Y. |last3=Davies |first3=A. |last4=Alonso-Zarazaga |first4=M. |last5=Lawrence |first5=J. |last6=Lyal |first6=C. |last7=Newton |first7=A. |last8=Reid |first8=C. |last9=Schmitt |first9=M. |last10=Ślipiński |first10=A. |last11=Smith |first11=A. |title=Family-group names in Coleoptera (Insecta) |journal=ZooKeys |date=2011 |issue=88 |pages=1–972 |doi=10.3897/zookeys.88.807 |pmid=21594053|pmc=3088472}}</ref>
}}
'''Tvrdokrilci''' ([[latinski|lat.]] Coleoptera je [[red (biologija)|red]] u nadredu [[Endopterygota]], [[razred (biologija)|razred]] [[Insecta]]. Sa oko 400.000 vrsta, ovo je najveći red, koji obuhvata gotovo 40% opisanih insekata i 25% svih poznatih životinjskih oblikas; učestalo se opisuju i nove vrste. Najveća od svih [[porodica (biologija)|porodica]], ''[[Curculionidae]]'', uključujr nešto oko 83.000 vrsta. U anglofonskom jezičkom području, za ove insekte uobičajen je naziv bube ([[engleski|''beetles'']], po čemu je, u transformiranom transkriptu, odabrao ime i legendarni [[liverpul]]ski bend [[Beatles]] ([[Bitlsi]])
Pronađena u gotovo svim tipovima staništa, osim mora i [[polarna regija|polarnih regija]], one međusobno komuniciraju sa svojim [[ekosistem]]ima: često se hrane biljkama i [[gljiva]]ma, razgrađuju životinje i posadite krhotine i jedu ostale [[beskičmenjak]]e. Neke vrste su ozbiljne poljoprivredne štetočine, poput [[krompirova zlatica|krompirove zlatice]], dok druge poput ''[[Coccinellidae]]'' (bubice ili dame) jedu [[lisne uši]], [[insekt]]e, [[thrips]] i drugih insekata koji usisavaju biljke i koji oštećuju usjeve.
Bube obično imaju posebno tvrd [[egzoskelet]] uključujući [[elitra|elitre]], mada neki poput [[rovac|rovca]] imaju vrlo kratke, dok [[smrdibuba]] ima mekše. Općenito, [[anatomija]] tvrdokrilaca je prilično ujednačena i tipska za insekte, iako ima i nekoliko primjera sa novostima, poput adaptacije za stavljanje mjehurića zraka ispod elitre za upotrebu dok rone. Tvrdokrilci su [[Endopterygota|endopterigotnI]], što znači da imaju potpunu [[metamorfoza|metamorfozu]], s nizom vidljivih i relativno naglih promjena u tjelesnoj strukturi između presvlačenja i odrastanja nakon relativno nepokretnog stadija lutke. Neki imaju uočljiv [[seksualni dimorfizam]], sa mužjacima koji imaju enormno uvećane mandibule, koje koriste za borbu protiv drugih mužjaka. Mnogi su [[aposematizam|aposematični]], sa svijetlim bojama i znacima koji upozoravaju na njihovu toksičnost, dok su drugi bezopasni sa [[Batezijska mimikrija|batezijskom mimikrijom]]. Mnogi, uključujući i one koji žive na pješčanim mjestima, imaju efektivnu [[kamuflaža|kamuflažu]].
Trvdokrilci imaju istaknuto mjesto [[insekti u kulturi|u ljudskoj kulturi]], od [[balegar]]a ''[[Scarabideae]]'') [[drevni Egipat|drevnog Egipta]] do buba u umjetnosti, a koriste se i kao [[kućni ljubimac|kućni ljubimci]] ili borbama insekata, za zabavu i kockanje. Mnoge skupine buba svijetlo su i privlačno obojene, čineći ih privlačnim za kolekcije i ukrasne izložbe. Preko 300 vrsta se [[entomofagija|koriste kao hrana]], uglavnom kao [[larve]] ; vrste koje se široko konzumiraju uključuju larve uzgajanih glista i ''[[Dynastinae]]''. Međutim, najveći uticaj na ljudski život imaju u poljoprivredi, šumarstvo i povrtlarstvu, gdje mogu biti velike i [[štetočina|štetočine]]. Većina tvrdokrilaca, međutim, ne uzrokuje ekonomsku štetu i mnoge su korisne pomažući u kontroli insekata štetočina.
[[Datoteka:Carabus auratus with prey.jpg|thumb|250px|''Carabus auratus'' u lovu na [[kišna glista|kišnu glistu]].]]
==Etimologija==
[[Datoteka:Coleoptera SMNK.jpg|thumb|Coleoptera u Gradskom muzeju, [[Karlsruhe]], Njemačka]]
Taksonomsko ime, Coleoptera, dolazi od [[starogrčki|grčkog]] κολεόπτερος – ''koleopteros'', grupnog termina koji je [[Aristotel]] dao za [[elitra|elitre]], očvrsnute pločice slične štitovima, iza krila ''koleos'' = omotač + ''pteron'' = krilo. Englesko ime beetle dolazi od starogengleske reči ''bitela'', ''bitela'', ''bītan'' = lupež, životinja koja ujeda.<ref name="Merriam_Dictionary">{{cite web |title=Beetle |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/Beetle |publisher=Merriam-Webster Online Dictionary |accessdate=20. 2. 2016}}</ref>
== Plan građe==
Obilježavajuće svojstvo Coleoptera je modifikacija prednjeg par krila u čvrsta, sklerotizirana [[pokrilca]] (elitre), koja su gornji tjelesni pokrov. Ova osobenost ih izdvaja od drugih redova insekata. Ispod pokrilaca nalaze se naborana i savijena membranozna zadnja [[krilo|krila]], koja služe za [[letenje]], dok pokrilca pri letu imaju funkciju [[kormila]]renja.
Na tijelu, kod većine, jasno su diferencirani glava, toraks (trup) i zadak (abdomen)
[[Glava]] im je jako sklerotizirana, raznoliko oblikovan i sa raznim ornamentima i ukrasima. Većina vrsta nema ocele, već uglavnom složene [[oči]] od faceta. Kod nekih vrsta, složene oči se dorzalno sustiču. [[Antena (biologija)|Antene]] imaju iz 11 segmenata i raznoliko su oblikovane. Odrasli imaju također raznolik [[usni aparat]] za [[grickanje]]. Pojedine vrste, kao što je [[jelenak|jelenka]], naprimjer, karakterizira [[spolni dimorfizam]] i u građi usnog aparata, osobitu mandibula.
Prednji [[grudi|grudni]] segment je najrazvijeniji, slobodan i veoma pokretan. Ima 4-6 Malpigijevih cjevčica. Tvrdoklilci imaju [[ljestvičasti nervni sistem]], primitivno građen od 3 para toraksna i 7-8 pari abdominalnih [[ganglija]]; obično, više ili manje, koncentriran, čak sa varijantama spajanja svih ovih ganglija u jednu kompaktnu nervnu masu.
[[Larve]] su u većini slučajeva imaju sklerotizovanu glavu, usni aparatom za grickanje, dobro razvijene grudne [[noge]] (ređe su bez nogu) i jasno uočljive segmente zatka (abdomena). Mogu biti vrlo raznolikog oblika, ali se grupiraju u četiri osnovna tipa građe: kampodeiformne, eruciformne, skrabeiformne i apodne. [[Metamorfoza|Razviće]] tvrdokrilaca je holometabolno sa slobodnom [[lutka|lutkom]].
== Distribucija i raznolikost ==
Tvrdokrilci su daleko najveći red insekata: otprilike 400.000 vrsta čine oko 40% svih do sada opisanih vrsta insekata i oko 25% svih poznatih životinja. Studija iz 2015. godine dala je četiri neovisne procjene ukupnog broja vrsta koleoptera, dajući prosječnu procjenu od oko 1,5 miliona sa "iznenađujuće uskim rasponom", koji obuhvata sve četiri procjene od minimalno 0,9 do maksimalno 2,1 miliona vrsta. U četiri procjene korištene su veze specifične za domaćina (1,5 do 1,9 miliona), omjeri s drugim taksonima (0,9 do 1,2 miliOna), omjeri sa biljkama (1,2 do 1,3 miliona) i ekstrapolacije na temelju veličine tijela prema godini opisa (1,7 do 2,1 miliona).<ref name=Stork>{{cite journal |last1=Stork |first1=Nigel E. |last2=McBroom |first2=James |last3=Gely |first3=Claire |last4=Hamilton |first4=Andrew J. |title=New approaches narrow global species estimates for beetles, insects, and terrestrial arthropods |journal=PNAS |date=2015 |volume=116 |issue=24 |pages=7519–7523 |doi=10.1073/pnas.1502408112 |bibcode=2015PNAS..112.7519S |pmid=26034274 |pmc=4475949}}</ref><ref>{{cite book |last=Gullan |first=P.J. |author2=Cranston, P.S. |title=The Insects: An Outline of Entomology |url=https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu |publisher=John Wiley & Sons |date=2014 |edition=5 |isbn=978-1-4443-3036-6 |page=[https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu/page/n24 6]}}</ref>
Mogu se naći u gotovo svim staništima, uključujući slatkovodna i obalna područja, sa vegetirajučim lišćem, od drveća i njihove kore do cvjetova, lišća i podzemlja blizu korijena – čak i unutar biljaka u galama, u svakom biljnom tkivu, uključujući mrtvo ili propadajuće. Nadstrešnice tropske šume imaju veliku i raznoliku faunu koleoptera, uključujući ''Carabidae'',<ref>{{cite book |last=Gullan |first=P. J. |author2=Cranston, P. S. |title=The Insects: An Outline of Entomology |url=https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu |publisher=John Wiley & Sons |date=2014 |edition=5 |isbn=978-1-4443-3036-6 |page=[https://archive.org/details/insectsoutlineen00pjgu/page/n541 517]}}</ref> Tropical forest canopies have a large and diverse fauna of beetles,<ref>Kirmse S, Adis J, Morawetz W. 2003. Flowering events and beetle diversity in Venezuela. In: Basset Y, Novotny V, Miller SE, Kitching RL, editors. Arthropods of tropical forests: Spatio-temporal dynamics and resource use in the canopy. Cambridge: Cambridge University Press; p. 256–265.</ref><ref>Arndt E, Kirmse S, Erwin TL. 2001. Arboreal beetles of Neotropical forests: Agra Fabricius, larval description with notes on natural history and behaviour (Coleoptera, Carabidae, Lebiini, Agrina). Coleop Bull. 55:297–311.</ref> ''Chrysomelidae'',<ref>Kirmse S, Chaboo CS. 2018. Polyphagy and florivory prevail in a leaf-beetle community (Coleoptera: Chrysomelidae) inhabiting the canopy of a tropical lowland rainforest in southern Venezuela. J Nat Hist. 52(41-42):2677–2721.</ref> i ''Scarabaeidae''.<ref>Kirmse S, Ratcliffe BC. 2019. Composition and host-use patterns of a scarab community (Coleoptera: Scarabaeidae) inhabiting the canopy of a lowland tropical rainforest in southern Venezuela. Coleop Bull. 73(1):149–167.</ref>
<gallery heights="175px" mode="packed">
Datoteka:Titanus giganteus MHNT dos.jpg|[[Titanska buba]], ''Titanus giganteus'', tropski dugorog jedan je od najvećih i najjačih insekata na svijetu.
Datoteka:Scydosella musawasensis.jpg|''[[Scydosella musawasensis]]'', najmanja poznata koleoptera: raspon skale desno je 50 μm.
Datoteka:Dynastes hercules ecuatorianus MHNT.jpg|[[Buba herkules]], ''Dynastes hercules ecuatorianus'', najduži tvrdokrilac
</gallery>
== Značaj tvrdokrilaca ==
[[Datoteka:Colorado potato beetle.jpg|250px|Krompirova zlatica|thumb|right]]
Tvrdokrilci kao jedan od najbrojnijih i najrasprostranjenijih redova insekata imaju veliki uticaj na [[čovjek|čovekov]] život. U Starom Egiptu postojao je kult obožavanja i poštovanja jednog tvrdokrilca - [[balegar]]a (''Scarabaeus sacer''). Veliki broj vrsta tvrdokrilaca se danas smatra tzv. „štetočinama" u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] ([[krompirova zlatica]]) i [[šumarstvo|šumarstvu]]. Svakako, postoje i „korisni" tvrdokrilci (na primer, [[bubamara|bubamare]]) u smislu da se mogu koristiti kao biološki način kontrole „štetnih" životinja.
==Filogenija==
Velik broj vrsta predstavlja posebne probleme za lineovsku klasifikaciju. Neke porodice obuhvataju desetine hiljafa vrsta i trebalo bi ih podijeliti na potporodice i plemena. Ovaj ogroman broj navodio je i evolucijskog biologa [[J. BS Haldane]]a da odustane, a kada su ga neki teolozi pitali što se može zaključiti o umu Stvoritelja iz djela Njegove kreacije, kazao je "Neumjerena naklonost tvrdokrilcima". Najveći podred je [[Polyphaga]], koji ima više od 300.000 opisanih vrsta u više od 170 porodica, uključujući porodica ''Staphylinidae'', [[Scarabaeidae]], ''Meloidae''), ''Lucanida'' i ''[[Curculionidae]]''. Ove grupe polifagannih vrsta mogu se prepoznati po prisustvu vratnih [[sklerit]]a (otvrdnutih dijelova glave) koje služi kao hvatište za mišiće, čega nema u ostalim podredovima.
[[Adephaga]] sadrži oko 10 porodica uglavnom grabežljivih buba, uključujući ''Carabidae'', ''[[Dytiscidae]]'' i ''Gyrinidae''. Kod ovih insekata, [[testisi]] su cjevasti, a prvi trbušni sternum ([[egzoskelet]]na ploča) podijeljen je stražnjim koksama (bazni zglobovi nogu).
[[Archostemata]] sadrži četiri porodice uglavnom insekata koji jedu drvo, uključujući ''Cupedidae'' i neke druge[[bukvicu]].
Dosljednost [[Morfologija|morfologije]] tvrdokrilaca, posebno prisustvo elitre, odavno je sugerirala da je Coleoptera [[monofilija|monofiletski]] red, iako je bilo dvojbi oko utvrđivanja [[taksonomski rang|taksonomskih podrangova]], odnosnomjesta [[Adephaga]], [[Archostemata]], [[Myxophaga]] i [[Polyphaga]] unutar te [[kladus]]a.<ref name="TOLweb_1995">{{cite web |url=http://tolweb.org/Polyphaga/8870 |title=Polyphaga |last1=Maddison |first1=D. R. |year=1995 |work=Tree of Life web project |accessdate=27. 2. 2016 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307042920/http://www.tolweb.org/Polyphaga/8870 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite book |author1=Beutel, R. G. |author2=Lawrence, J. F. |editor1=Kristensen, N. P. |editor2=Beutel, R. G. |date=2005 |title=Handbook of Zoology, Band 4: Arthropoda, 2: Insecta, Coleoptera, Beetles. Volume 1: Morphology and Systematics (Archostemata, Adephaga, Myxophaga, Polyphaga partim) |chapter=4. Coleoptera (Morphology) |page=23 |isbn=978-3-11-017130-3}}</ref><ref>{{cite web |url=http://bugguide.net/node/view/40603 |title=Suborder Archostemata – Reticulated and Telephone-pole Beetles |publisher=BugGuide |date=2006 |accessdate=26. 1. 2017}}</ref>
Molekularna filogenetička analiza potvrđuje da su Coleoptera monofiletske. Duane McKenna i dr. (2015) koristili su osam nuklearnih gena za 367 vrsta iz 172 od 183 porodice koleoptera. Podjelili su ''Adefaga'' na dva kladusa, ''Hydradephaga'' i ''Geadephaga'', razdvojili su ''Cucujoidea'' na 3 kladusa i postavili ''Lymexyloidea'' unutar ''Tenebrionoidaeee''. Izgleda da ''Polifaga datira iz [[trijas]]a. Čini se da je većina postojećih porodica nastala u kredi. [[Kladogram]] se temelji na McKenna (2015).<ref name="McKenna2015">{{cite journal|last1=McKenna |first1=Duane D. |last2=Wild |first2=Alexander L. |display-authors=etal |title=The beetle tree of life reveals that Coleoptera survived end-Permian mass extinction to diversify during the Cretaceous terrestrial revolution |journal=Systematic Entomology |date=2015 |volume=40 |issue=4 |pages=835–880 |doi=10.1111/syen.12132}}</ref>
{{clade|style=font-size:85%;line-height:85%
|label1='''Coleoptera''' |sublabel1=285 miliona godina
|1={{clade
|1={{clade
|label1=240 miliona godina
|1={{clade
|1=[[Archostemata]] 160 miliona godina (40) [[Datoteka:Archostemata Tenomerga mucida01 rotated.jpg|80px]]
|2=[[Myxophaga]] 220 miliona godina (94) [[Datoteka:Sphaerius.acaroides.Reitter.tafel64 (rotated).jpg|50px]]
}}
|label2=[[Adephaga]] |sublabel2=200 miliona godina
|2={{clade
|1=[[Hydradephaga]] (5560) npr. [[Dytiscidae]] [[Datoteka:Dytiscus marginalis Linné, 1758 female.jpg|70px]]
|2=[[Geadephaga]] ('''35000''') npr. [[Carabidae]] [[Datoteka:Cicindela sylvicola01.jpg|70px]]
}}
}}
|label2=[[Polyphaga]] |sublabel2=225 miliona godina
|2={{clade
|1=[[Scirtoidea]] (800) + [[Derodontoidea]] (29) 200 miliona godina [[Datoteka:Clambus punctulum (Beck, 1817) (12924039694).png|60px]]
|2={{clade
|1={{clade
|1=[[Staphylinidae]] 195 miliona godina ('''48000''') [[Datoteka:Cordalia tsavoana Pace, 2008 (2912937616).jpg|70px]]
|2={{clade
|1=[[Scarabaeoidea]] 145 miliona godina ('''35000''') [[Datoteka:Scarabaeus sacer 0894.jpg|70px]]
|2={{clade
|1=[[Hydrophiloidea]] (2800) [[Datoteka:Hydrophilus piceus (Linné, 1758) female (4035156238).jpg|70px]]
|2=[[Histeroidea]] (3800) [[Datoteka:Hister quadrimaculatus MHNT Fronton Blanc.jpg|60px]]
}}
}}
}}
|2={{clade
|label1=[[Elateriformia]] |sublabel1=190 miliona godina
|1={{clade
|1=[[Nosodendridae]] (70)
|2={{clade
|1=[[Dascilloidea]] (180) [[Datoteka:Dascillus cervinus (Linné, 1758) (5598492362).jpg|60px]]
|2={{clade
|1=[[Buprestoidea]] (14000) [[Datoteka:Buprestis octoguttata side.JPG|70px]]
|2={{clade
|1=[[Byrrhoidea]] (400) [[Datoteka:Chaetophora.spinosa.-.calwer.16.17.jpg|50px]]
|2=[[Elateroidea]] ('''23000''') [[Datoteka:Agriotes lineatus bl2.JPG|70px]] }}
}}
}}
}}
|label2=190 miliona godina
|2={{clade
|1={{clade
|1=[[Bostrichoidea]] (3150) [[Datoteka:Anthrenus verbasci MHNT Fronton Side view.jpg|60px]]
|label2=[[Cucujiformia]]
|2={{clade
|1=[[Coccinellidae|Coccinelloidea]] (6000) [[Datoteka:Coccinella.quinquepunctata.jacobs24.jpg|50px]]
|2={{clade
|1=[[Tenebrionoidea]] 180 miliona godina ('''35000''', uklj. [[Lymexyloidea]] [[Datoteka:Tribolium.castaneum.jpg|70px]]
|2={{clade
|1=[[Cleroidea]] ('''9900''') [[Datoteka:Trichodes ornatus, U, back, Fossil Butte NM, Wyoming 2012-10-16-15.20 (8095655020).jpg|70px]]
|2={{clade
|1=[[Cucujoidea]] (8000) [[Datoteka:Cucujus cinnaberinus habitus rotated.jpg|70px]]
|label2=[[Phytophaga]] |sublabel2=170 miliona godina
|2={{clade
|label1=[[Chrysomeloidea]]
|1={{clade
|1=[[Chrysomelidae]] ('''35000''') [[Datoteka:Mesoplatys cincta (Olivier, 1790) (8245535128).png|70px]]
|2=[[Cerambycidae]] ('''25000''') [[Datoteka:Leptura (syn. Strangalia, Rutpela) maculata (Poda, 1761) male (3926136467).jpg|70px]]
}}
|2=[[Curculionoidea]] ('''70000''') [[Datoteka:Curculio glandium Marsham, 1802 female (8112399337).png|70px]]
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
==Klasifikacija==
===Podredovi i natporosice===
;Podred Archostemata
*Natporodica Cupedoidea
;Podred Adephaga
*Natporodica Caraboidea
*Natporodica Geadephaga
*Natporodica Hydradephaga
;Podred Myxophaga
'''Podred Polyphaga''
;Natporodica Staphyliniformia
*Hydrophiloidea
*Histeroidea
;Natporodica Staphylinoidea
* Eucinetiformia
;Natporodica Eucinetoidea
*Scarabaeiformia
;Natporodica Scarabaeoidea
;Natporodica Dascilloidea
*Elateriformia
;Natporodica Byrrhoidea
;Natporodica Dryopoidea
;Natporodica Buprestoidea
:Natporodica Artematopoidea
:Natporodica Elateroidea
;Natporodica Cantharoidea
*Bostrichiformia
;Natporodica Dermestoidea
;Natporodica Bostrichoidea
*Cucujiformia
;Natporodica Cleroidea
;Natporodica Lymexyloidea
;Natporodica Cucujoidea
;Natporodica Chrysomeloidea
;Natporodica Curculionoidea
===Poznatije porodice===
'''Podred Polyphaga'''
*''[[Staphylinidae]]''
*''[[Silphidae]])''
*''[[Catopidae]]''
*''[[Lucanidae]]''
*''[[Lampyridae]]''
*''[[Cleridae]]''
*''[[Dermestidae]]''
*''[[Buprestidae]]''
*''[[Hydrophiloidae]]''
*''[[Coccinellidae]]''
*''[[Tenebrionidae]]''
*''[[Chrysomelidae]]''
*''[[Bruchidae]]''
*''[[Cerambycidae]]''
*''[[Curculionidae]]''
*''[[Ipidae]]''
*''[[Scarabaeidae]]''
*''[[Geotrupinae]]''
*''[[Scarabaeinae]]''
*''[[Melolonthinae]]''
*''[[Dynastinae]]''
*''[[Cetoniinae]]''
*''[[Elateridae]]''
'''Podred [[Adephaga]]'''
*''[[Carabidae]]'',
*''[[Cicindelidae]]''
*''[[Dytiscidae]]''
*''[[Gyrinidae]]''
*''[[Brachinidae]]''
=== Kritično ugrožene vrste===
Na popisu je 13 kritično ugroženih vrsta Coleoptera:
# ''[[Cicindela albissima]]''
# ''[[Colophon berrisfordi]]''
# ''[[Colophon cassoni]]''
# ''[[Colophon montisatris]]''
# ''[[Colophon primosi]]''
# ''[[Elaphrus viridis]]''
# ''[[Homoeodera edithia]]''
# ''[[Homoeodera elateroides]]''
# ''[[Homoeodera major]]''
# ''[[Homoeodera scolytoides]]''
# ''[[Hydroporus compunctus]]''
# ''[[Lyperobius tuberculatus]]''
# ''[[Meladema imbricata]]''
# ''[[Nicrophorus americanus]]''
# ''[[Prodontria lewisi]]''
# ''[[Propomacrus cypriacus]]''
# ''[[Thorectes coloni]]''
# ''[[Trichoferus bergeri]]''
==Također pogledajte==
*[[Insecta]]
==Reference==
{{reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Coleoptera}}
{{wikivrste|Coleoptera}}
* [http://tolweb.org/Coleoptera/8221 Coleoptera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120509074859/http://tolweb.org/Coleoptera/8221 |date=9. 5. 2012 }} from the Tree of Life Web Project
* [http://www.kaefer-der-welt.de/index.htm ''Käfer der Welt'']
* [http://www.coleoptera-atlas.com/ Coleoptera Atlas]
* [http://www.insectlifeforms.com/Orders736/BEETLES_COLEOPTERA_60502060_736.aspx Beetles – Coleoptera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313193822/http://www.insectlifeforms.com/Orders736/BEETLES_COLEOPTERA_60502060_736.aspx |date=13. 3. 2012 }}
[[Kategorija:Insekti]]
[[Kategorija:Beskičmenjaci]]
[[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]]
7qluwzs9mee3qnfux9mu4lz2phx9w8q
Šablon:Al Jazeera
10
464990
3427787
3198329
2022-08-13T05:40:38Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
| ime = Al Jazeera
| naslov = [[Al Jazeera Media Network]]
| podaciklasa = hlist
| grupa1 = Vijesti
| podaci1 =
* [[Al Jazeera|Al Jazeera Arabic]]
* [[Al Jazeera English]]
* [[Al Jazeera Balkans]]
* [[Al Jazeera Mubasher]]
* [[AJ+]] (Al Jazeera Plus)
| grupa2 = Dokumentarci
| podaci2 =
* [[Al Jazeera Dokumentarci]]
* [[Aljazeerin Međunarodni festival dokumentarnog filma]]
* [[AJB DOC Film Festival|AJB DOC]]
* ''[[Krstaški ratovi u očima Arapa]]''
| grupa3 = Ostalo
| podaci3 =
* [[Al Jazeera Podcasts]]
* [[Aljazeera.com]]
* Al Jazeera Mobile
* Al Jazeera Centar za studije
* Al Jazeera trening-centar
| grupa4 = Prezenteri
| podaci4 =
* [[Spisak Al Jazeerinih prezentera]]
| grupa5 = Obustavljeno
| podaci5 =
* [[Al Jazeera America]]
* [[Al Jazeera Mubasher Misr]]
; Planirano, ali nerealizirano
: [[Al Jazeera Türk]]
: [[Al Jazeera Urdu]]
| grupa6 = Također pogledajte
| podaci6 = [[BeIN Media Group]]
}}<noinclude>
[[Kategorija:Al Jazeera|τ]]
[[Kategorija:Šabloni za masovne medije|Al Jazeera]]
</noinclude>
l62ngr6uhdcorhsqguq437or2ha84bc
Alometrija
0
469691
3427720
3379447
2022-08-12T18:51:08Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno otvorene uglate zagrade)
wikitext
text/x-wiki
{{Multiple image |align=right |direction= vertical |width=300 |image1=Elephant_skeleton.jpg |caption1= Kostur [[slon]]a
|image2=Dasyurus_maculatus_skeleton.jpg
|caption2= Kostur tigrastog [[torbari|torbara]] ''(Dasyurus maculatus)''.<br><br> Proporcionalno deblje kosti slona su primjer alometrijskog skaliranja}}
'''Alometrija''' je proučavanje i skup metoda za utvrđivanje odnosa veličine tijela prema [[oblik]]u,<ref>{{cite book |first= Christopher G. |last= Small |title=The Statistical Theory of Shape |url= https://archive.org/details/statisticaltheor00smal_688 |url-access= limited |year=1996 |publisher= Springer |isbn=978-0-387-94729-7 |page=[https://archive.org/details/statisticaltheor00smal_688/page/n34 4]}}</ref> [[anatomija|anatomiji]], [[fiziologija|fiziologiji]] i finalnom ponašanju.<ref>{{cite journal |author=Damuth J |title= Scaling of growth: plants and animals are not so different |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=98 |issue=5 |pages=2113–4 |date=februar 2001 |pmid=11226197 |pmc=33381 |doi=10.1073/pnas.051011198 |bibcode = 2001PNAS...98.2113D }}</ref> Prvi opis dao je [[Otto Snell]] 1892. godine,<ref>{{cite journal |author=Otto Snell |title=Die Abhängigkeit des Hirngewichts von dem Körpergewicht und den geistigen Fähigkeiten |journal=Arch. Psychiatr. |volume=23 |issue=2 |pages= 436–446 |year=1892 |doi= 10.1007/BF01843462|url=https://zenodo.org/record/2048297}}</ref> a razradili je [[D'Arcy Thompson]] 1917., u djelu „O rastu i formi“ (''On Growth and Form'')<ref>{{cite book| first=D'Arcy W |last=Thompson |title=On Growth and Form |edition=Canto |year=1992 |publisher= Cambridge University Press |isbn= 978-0-521-43776-9 |url=https://books.google.com/books?id=7_F4OUJmLFcC
}}</ref> i [[Julian Huxley]] 1932.<ref>{{cite book |first=Julian S. |last= Huxley |title= Problems of Relative Growth |url=https://archive.org/details/problemsofrelati0000huxl |edition=2nd |year=1972 |publisher= Dover |location=New York |isbn=978-0-486-61114-3}}</ref>
== Pregled ==
Alometrija je dobro poznata iz mnogih studija, posebno u [[statistička analiza oblika|statističkoj analizi oblika]] za teorijska dostignuća, kao i u [[biologija|biologiji]], za praktičnu primenu na diferencijalne brzine rasta delova tela živog organizma. Jednan o primjera primjene je u proučavanju različitih vrsta [[insekti|insekata]] (npr. roda ''[[Dynastes]]'' (herkuleskih [[tvrdokrilci|tvrdokrilaca]]), gdje mala promjena ukupne veličine tijela može dovesti do enormnog i nesrazmjernog povećanja dimenzija dodataka poput nogu, antena ili [[rog]]ova.<ref>E.L. McCullough, K.J. Ledger, D.M. O'Brien, D.J. Emlen (2015) Variation in the allometry of exaggerated rhinoceros beetle horns. ''Animal Behaviour'' 109: 133–140. doi:10.1016/j.anbehav.2015.08.013</ref> Odnos između dvije izmjerene veličine često se izražava kao jednadžba za [[zakon snage]], koja predstavlja izvanrednu simetriju skale:<ref name="Longo 23–73">{{Cite book|title=Perspectives on Organisms|last1=Longo|first1=Giuseppe|last2=Montévil|first2=Maël|date=1. 1. 2014|publisher=Springer Berlin Heidelberg|isbn=9783642359378|series=Lecture Notes in Morphogenesis|pages=23–73|language=en|doi=10.1007/978-3-642-35938-5_2}}</ref>
: <math>y = kx^a \,\!</math>
ili, u logaritamskom obliku:
: <math>\log y = a \log x + \log k\,\!</math>
gdje <math>a</math> = zakonski [[eksponent|eksponent skaliranja]]. Metodi za procjenu ovog eksponenta iz podataka mogu koristiti regresije tipa 2, kao što su [[regresija glavne osi]] ili [[smanjena regresija glavne osi]], jer one objašnjavaju varijacije u obje varijable, suprotno od [[regresija najmanjih kvadrata|regresija normalnih kvadrata]], koja ne uzima u obzir varijansu greške u neovisnoj varijabli (npr. dnevna tjelesna masa). Ostali metodi uključuju modele [[greška u mjerenju|greške u mjerenju]] i određenu vrstu [[Zakon o stepenu|analize glavnih komponenata]].
Alometrija često proučava razlike u obliku u smislu [[omjer]]a dimenzija predmeta. Dva predmeta različite veličine, ali zajedničkog oblika, imat će svoje dimenzije u istom omjeru. Uzmimo za primjer biološki objekt koji raste kako sazrijeva. Njegova se veličina mijenja s godinama, ali oblici su slični. Studije ontogenetske alometrije često koriste [[gušteri|guštere]] ili [[zmije]] kao primjerne organizme i zato što im nedostaje [[roditeljska briga]] nakon [[rođenje|rođenja]] ili izleganja i zato što pokazuju velik raspon tjelesnih veličina između stadija [[mladunac]]a i [[odrasla jedinka|odraslih (adultnih) jedinki]]. Gušteri često ispoljavaju alometrijske promjene tokom [[ontogeneza|ontogeneze]].<ref>{{cite journal |last=Theodore Garland, Jr. |first=T., Jr. |author2=P. L. Else |date=mart 1987 |title=Seasonal, sexual, and individual variation in endurance and activity metabolism in lizards |url=http://www.biology.ucr.edu/people/faculty/Garland/GarlEl87.pdf |journal=Am J Physiol |volume=252 |issue=3 Pt 2 |pages=R439–49 |pmid=3826408 |doi=10.1152/ajpregu.1987.252.3.R439 |access-date=10. 11. 2020 |archive-date=25. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201025105150/https://biology.ucr.edu/people/faculty/Garland/GarlEl87.pdf |url-status=dead }}</ref>
Pored studija koje se fokusiraju na rast, alometrija također ispituje i varijacije oblika među jedinkama određene starosti (i spola), što se naziva statičkom alometrijom.<ref>{{Cite journal | doi=10.1111/j.0014-3820.2003.tb01490.x| title=The Evolution of Static Allometry in Sexually Selected Traits| url=https://archive.org/details/sim_evolution_2003-11_57_11/page/2450| journal=Evolution| volume=57| issue=11| pages=2450–2458| year=2003| last1=Bonduriansky| first1=Russell| last2=Day| first2=Troy| pmid=14686522}}</ref> Usporedbe vrsta koriste se za ispitivanje interspecijskee ili evolucijske alometrije.
;Alometrijski rast čovjeka
[[Slika:Human development neoteny body and head proportions pedomorphy maturation aging growth.png|thumb|350px|Proporcije ljudskog tijela tokom ontogeneze (obratiti pažnju na odnose veličina glave, trupa i nogu).]][[Slika:Alometrija.png|thumb|350px|Promjene tjelesnih proporcija na gornjoj slici, posljedica su nejednakog rasta pojedinih organa i tkiva tokom [[ontogeneza|ontogeneze]].]]
'''Alometrijski rast''' ljudskih bića ([[Grčki jezik|grč.]] ''allos'' = drugi; ''metron'' = mjera) je pojam koji opisuje pojave i oblike prostorno i vremenski nejednakog rasta pojedinih tjelesnih mjera, organa i dijelova tijela. Naime, ni u jednoj fazi [[rast i razvoj ljudskog organizma|fizičkog rasta i razvoja ljudski organizam]] nije minijaturna verzija proporcija odraslog čovjeka. Rast različitih [[tkivo|tkiva]], [[organ]]a i dijelova tijela ne počinje i ne završava u isto vrijeme, a u različitim fazama razvoja mogu ispoljavati različite brzine i oblike rasta. U proučavanju nejednakosti rasta, kao osnovica za poređenje obično se uzima trenutni odnos neke mjere sa ukupnom visinom ili masom ili pak, njen relativni iznos u poređenju sa sopstvenom – stvarnom ili očekivanom – konačnom veličinom (kod odraslog organizma). Pozitivni ili negativni prirast u odnosu na aktuelnu ukupnu mjeru organizma može se javljati u
*linearnoj i
*proporcionalnoj veličini.
U tom pogledu, noge, ruke i vilice, npr., imaju linearno dodavanje jednakog prirasta u jedinici vremena, dok [[glava]] i mozak (iako rastu) tokom ontogeneze postaju proporcionalno sve manji što je [[organizam]] veći. [[Mozak]] novorođenčeta dostiže oko 25% zapremine odrasle osobe, kod šestomjesečne bebe – 50%, petogodišnjeg djeteta – 90%, a u desetoj godini [[život]]a doseže čak 95% veličine mozga odraslog čovjeka. Međutim, u drugom mjesecu prenatalnog razvoja glava čini čak 1/2 ukupne dužine ploda, pri porodu samo 1/4, a kod odrasle osobe njena visina iznosi tek 1/8 ukupnog stasa.
== Izometrijsko skaliranje i geometrijska sličnost ==
{| border="1" align="right" class="wikitable"
|+ Raspon skaliranja odabranih organizama<ref>{{cite book |title=Life's Devices : The Physical World of Animals and Plants |last=Vogel |first=Steven|year=1988 |publisher=Princeton University Press |location= |isbn=978-0-691-02418-9 |page=39 |url=https://books.google.com/books?id=i7R5DyPQ13sC |access-date=29. 3. 2014}}</ref>
<br>
<br>
! Grupa
! Faktor
! Raspon dužine
|-
! [[Insekti]]
| 1000 || 10{{sup|-4}} do 10{{sup|-1}} m
|-
! [[Ribe]]
| 1000 || 10{{sup|-2}} do 10{{sup|+1}} m
|-
! [[Sisari]]
| 1000 || 10{{sup|-1}} do 10{{sup|+2}} m
|-
|-
! [[Vaskularna biljka|Vaskularne biljke]]
| 10.000 || 10{{sup|-2}} do 10{{sup|+2}} m
|-
|-
! [[Alge]]
| 100.000 || 10{{sup|-5}} do 10{{sup|0}} m
|-
|}
Izometrijsko skaliranje događa se kada se proporcionalni odnosi očuvaju smisao kako se veličina mijenja tokom rasta ili tokom evolucijskog vremena. Primjer se može naći kod žaba – osim kratkog perioda tokom nekoliko sedmica nakon metamorfoze, žabe rastu izometrijski.<ref>{{cite journal |author=Emerson SB |title=Allometry and Jumping in Frogs: Helping the Twain to Meet |url=https://archive.org/details/sim_evolution_1978-09_32_3/page/551 |journal=Evolution |volume=32 |issue=3 |pages=551–564 |date=septembar 1978 |jstor=2407721 |doi=10.2307/2407721|pmid=28567959 }}</ref> Stoga će žaba čije su noge duge prema tijelu zadržati taj odnos tokom svog života, čak i ako se sama žaba strahovito povećava.
Izometrijsko skaliranje uređuje [[zakon kvadratne kocke]]. Organizam koji se, udvostručujuči dužinu, izometrijski pokazuje da mu se površina povećava četiri puta, dok će se njegova zapremina i masa povećati za faktor osam. To može predstavljati probleme organizmima. U slučaju gore navedenog, životinja sada ima osam puta više biološki aktivnog tkiva kao potporu, ali površina njenih respiratornih organa povećala se samo četverostruko, stvarajući neusklađenost između skaliranja i fizičkih zahtjeva. Slično tome, organizam u gornjem primjeru sada ima osam puta veću masu na nogama, ali snaga njegovih kostiju i mišića ovisi o površini njihovog presjeka, koja se povećala samo četverostruko. Stoga bi ovaj hipotetički organizam imao dvostruko veće opterećenje kostiju i mišića od svoje manje verzije. Ova se neusklađenost može izbjeći bilo „prekomjernom izgradnjom“ kada je mala ili promjenim proporcijama tokom rasta, što se naziva alometrija.
Izometrijsko skaliranje često se koristi kao nulta hipoteza u studijama skaliranja, s tim da se 'odstupanja od izometrije' smatraju dokazom djelovanja fizioloških faktora koji organizam prisiljavaju na alometrijski rast.
== Alometrijsko skaliranje ==
Alometrijsko skaliranje je svaka promjena koja odstupa od [[izometrija|izometrije]]. Klasičan primjer o kojem raspravlja [[Galileo]] u svom djelu „Dijalozi o dvije nove nauke“ (''Dialogues Concerning Two New Sciences'') je kostur sisara. Kostna struktura postaje mnogo jača i robusnija u odnosu na veličinu tijela kako se veličina tijela povećava.<ref name = Schmidt-Nielsen>{{harvnb|Schmidt-Nielsen| 1984}}</ref> Alometrija se često izražava u izrazu eksponenta skaliranja na osnovu tjelesne mase ili dužine tijela ([[dužina njuška – otvor]], ukupne dužine itd.). Savršeno alometrijski skalirajući organizam vidio bi da se sva svojstva zasnovana na zapremini mijenjaju proporcionalno tjelesnoj masi, a sva svojstva temeljena na površini mijenjaju se s masom do veličine od 2/3, a sva svojstva koja se temelje na dužini mijenjaju se s masom do 1/3. Ako se, naprimjer, nakon statističkih analiza utvrdi da se svojstvo temeljeno na volumenu skalira na masu do 0,9-tog stepena, tada bi se to nazvalo "negativna alometrija", jer su vrijednosti manje od predviđenih izometrijom. Suprotno tome, ako se svojstvo temeljeno na površini skalira na masu do 0,8-tog stepena, vrijednosti su veće od predviđenih izometrijom i smatra se da organizam pokazuje "pozitivnu alometriju". Jedan primjer pozitivne alometrije javlja se među vrstama gustera (porodica ''[[Varanidae]]''), kod kojih su udovi kod dužeg tijela relativno duži.<ref name="Christian_and_Garland_1996">{{cite journal |author= Christian, A. |author2= Garland T., Jr.|year= 1996 |title= Scaling of limb proportions in monitor lizards (Squamata: Varanidae) |journal= Journal of Herpetology |volume= 30 |pages= 219–230 |url= http://www.biology.ucr.edu/people/faculty/Garland/ChriGa96.pdf |issue= 2 |jstor= 1565513 |doi= 10.2307/1565513 |access-date= 15. 3. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161130213739/http://www.biology.ucr.edu/people/faculty/Garland/ChriGa96.pdf |archive-date= 30. 11. 2016 |url-status= dead }}</ref> Isto vrijedi i za neke ribe, npr. velike [[štuka|štuke]] (muskelunga, koja se javlja samo u regiji Velikih jezera), čija težina raste po faktoru otprilike do 3.325 puta njihove dužine.<ref>R. O. Anderson and R. M. Neumann, Length, Weight, and Associated Structural Indices, in Fisheries Techniques, second edition, B.E. Murphy and D.W. Willis, eds., American Fisheries Society, 1996.</ref> Muskelung od 30 cm će težiti oko 8 kg, dok će od 40 cm bititi oko 18 kg, tako da će 33% veća dužina datti više nego dvostruko veću vrijednost od težine.
== Utvrđivanje alometrijskog skaliranja ==
Da bi se utvrdilo je li prisutna izometrija ili alometrija, potrebno je utvrditi očekivani odnos između varijabli kako bi se uspoređivali podaci. Ovo je važno za utvrđivanje da li odnos skaliranja odstupa u skupu podataka od očekivanog odnosa (poput onih koji slijede izometriju). Upotreba alata poput dimenzijske analize vrlo je korisna u određivanju očekivanog pada.<ref>{{cite book |last= Pennycuick |first=Colin J. |title= Newton Rules Biology |year=1992 |publisher= Oxford University Press |isbn=978-0-19-854021-2 |page=111}}</ref><ref>{{harvnb|Schmidt-Nielsen|1984|p=237}}</ref><ref>{{cite book |first=J.C. |last=Gibbings |title= Dimensional Analysis |url= https://books.google.com/books?id=Q6iflrgVaWcC |year=2011 |publisher= Springer |isbn= 978-1-84996-317-6}}</ref> Ovaj je "očekivani" nagib krive, kao što je poznato, ključan za otkrivanje alometrije jer su skalirajuće varijable poređenje s drugim stvarima. Može se reći da masovne skale s nagibom 5 u odnosu na dužinu nemaju puno značenje, osim ako se zna da je izometrijski nagib 3, što znači da se u ovom slučaju masa povećava izuzetno brzo. Naprimjer, žabe različitih veličina trebale bi moći preskočiti istu udaljenost prema modelu geometrijske sličnosti, koji je predložio Hill 1950.<ref name="Hill_1950">{{cite journal|last=Hill|first=A.V.|date=12. 11. 1949|title=The dimensions of animals and their muscular dynamics|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1949-11-12_164_4176/page/820|journal=Nature|volume=164|issue=4176|page=820|bibcode=1949Natur.164R.820.|doi=10.1038/164820b0}}</ref> a interpretirao Wilson 2000,<ref>{{cite journal |vauthors=Wilson RS, Franklin CE, James RS |title=Allometric scaling relationships of jumping performance in the striped marsh frog ''Limnodynastes peronii'' |journal=J. Exp. Biol. |volume=203 |issue=Pt 12 |pages=1937–46 |date=juni 2000 |pmid=10821750 |url=http://jeb.biologists.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=10821750 }}{{Mrtav link}}</ref> ali zapravo veće žabe skaču na veće daljine. [[Dimenzijska analiza]] izuzetno je korisna za uravnoteženje jedinica u jednačini ili, u ovom slučaju, određivanje očekivanog nagiba.
Slijedi nekoliko dimenzijskih primjera (M = masa, L = dužina):
[[Slika:Scalingfigure.jpg|thumb|300px| Alometrijski odnosi prikazuju se kao ravne linije kada se crtaju na [[Logaritamska skala|dvostrukoj logaritamskoj]] osi]]
Da bi se pronašao očekivani nagib odnosa između mase i karakteristične dužine životinje (vidi sliku), jedinice mase (M) s osi Y podijeljene su s jedinicama osi X, dužine (L). Očekivani nagib na dvologaritamskoj površini
<math>k_\text{leg} =\frac{\text{vršna sila}}{\text{vršni pomak}}</math>, proporcionalno je <math>M^{0.67}</math>, gdje <math>M</math> = tjelesna masa.<ref name="Farley1993" />. Ovo je nagib ravne linije, ali većina podataka prikupljenih u nauci ne pada uredno u takvu, pa su korisne transformacije podataka. Također je važno imati na umu šta se uspoređuje u podacima. Usporedba karakteristika poput dužine glave i širine glave može dati različite rezultate od usporedbe dužine glave s dužinom tijela, odnosno različite karakteristike mogu se različito skalirati.<ref>{{cite journal |last1= Robinson |first1=Michael |first2=Philip |last2=Motta |title= Patterns of growth and the effects of scale on the feeding kinematics of the nurse shark (''Ginglymostoma cirratum'') |journal= Journal of Zoology, London |year=2002 |volume=256 |pages=449–462 |doi= 10.1017/S0952836902000493 |issue=4}}</ref>
Uobičajeni način analize podataka poput onih prikupljenih u skaliranju je upotreba [[log-log površina|logariramske transformacije]]. Dva su razloga za takve transformacijw – biološki i statistički. Ova transformacija smješta brojeve u geometrijski domen, tako da se proporcionalna odstupanja predstavljaju dosljedno, neovisno o mjerilu i mjernim jedinicama. U biologiji je ovo prikladno jer su mnogi biološki fenomeni (npr. rast, [[razmnožavanje]], [[metabolizam]], [[čula]]) u osnovi multiplikativni .<ref>{{cite journal |author=Kerkhoff, A.J. |author2=Enquist, B.J. |title=Multiplicative by nature: Why logarithmic transformation is necessary in allometry |journal= Journal of Theoretical Biology |volume=257 |pages=519–521 |year= 2009 |doi= 10.1016/j.jtbi.2008.12.026 |issue=3 }}</ref> Statistički je korisno transformirati obje osi pomoću logaritama, a zatim izvršiti linearnu regresiju. To će normalizirati skup podataka i olakšati analizu trendova koristeći nagib linije.<ref>{{cite journal |author=O’Hara, R.B. |author2=Kotze, D.J. |title=Do not log-transform count data |journal= Methods in Ecology and Evolution |volume=1 |pages=118–122 |year= 2010 |doi= 10.1111/j.2041-210X.2010.00021.x |issue=2 }}</ref> Prije analize podataka, važno je imati predvidjeni nagib linije za usporedbu analize.
Nakon što se podaci transformiraju u zapisnik i linearno regresiraju, poređenja se tada mogu koristiti kao [[regresija najmanjih kvadrata]], sa intervalima pouzdanosti od 95% ili
[http://www.bio.sdsu.edu/pub/andy/RMA.html analiza smanjene glavne osi]. Ponekad dvije analize mogu dati različite rezultate, ali često ne. Ako je očekivani nagib izvan intervala pouzdanosti, tada je prisutna alometrija. Ako bi se masa u ovoj zamišljenoj životinji skalirala s nagibom 5, što bi bila statistički značajna vrijednost, tada bi se masa ove životinje vrlo brzo skalirala u odnosu na očekivanu vrijednost. Skala bi bila pozitivnom alometrijom. Da je očekivani nagib 3, a u stvarnosti da masa određenog organizma bude skalirana sa 1 (pod pretpostavkom da je ovaj nagib statistički značajan), tada bi bila negativno alometrijska.
Drugi primjer: Sila ovisi o površini presjeka mišića (CSA), koji je L<sup>2</sup>. Ako se sila uspoređuje s dužinom, tada je očekivani nagib 2. Alternativno, ova analiza može se izvršiti regresijom snage. Nacrtajte odnos između podataka na grafikon. Kada se ovo prilagodi krivulji snage (ovisno o programu statistike, to se može učiniti na više načina) i dobije se jednadžbe u obliku: : ''y''=''Zx''<sup>''n''</sup>, gdje je ''n'' broj. To je „brojni“ odnos između tačaka podataka. Loša strana ovog oblika analize je što malo otežava provođenje statističkih analiza.
== Fiziološko skaliranje ==
Mnogi fiziološki i biohemijski procesi (poput brzine otkucaja srca, brzine disanja ili maksimalne brzine reprodukcije) ispoljavaju skaliranje, uglavnom povezano s odnosom između površine i mase (ili zapremine) životinje.<ref name = "Longo 23–73"/> [[Metabolizam]] pojedine životinje također je podložan skaliranju.
=== Stopa metabolizma i tjelesna masa ===
U crtanju [[bazni metabolizam|bazne brzine metabolizma]] životinje (BMR) naspram vlastite tjelesne mase životinje, dobija se logaritamska ravna linija, koja ukazuje na ovisnost o [[zakon snage|zakonu snage]]. Općenito je prihvaćeno da ukupna brzina metabolizma u životinja pokazuje negativnu alometriju, skalirajući do mase na stepen od ≈ 0,75, poznat kao [[Kleiberov zakon]], 1932. To znači da vrste većeg tijela (npr. [[slonovi]]) imaju niže metaboličke brzine specifične za masu i manji broj otkucaje srca, u usporedbi s vrstama manjeg tijela (npr. [[miš]]evi). Ravna linija generirana iz dvostruke logaritamske skale brzine metabolizma u odnosu na tjelesnu masu poznata je kao "krivulja miša do slona".<ref name = "Willmer_2009"/> Ovi odnosi brzina metabolizma, vremena i unutrašnje strukture objašnjeno je kao, "slon je otprilike uvečani [[gorila]], koji je i sam uvećanini miš."<ref name=bettencourt>{{cite journal |vauthors=Bettencourt LM, Lobo J, Helbing D, Kühnert C, West GB |title=Growth, innovation, scaling, and the pace of life in cities |journal= Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=104 |issue=17 |pages=7301–6 |date=april 2007 |pmid=17438298 |pmc=1852329 |doi=10.1073/pnas.0610172104 |bibcode = 2007PNAS..104.7301B }}</ref>
Max Kleiber dao je sljedeću alometrijsku jednadžbu za povezivanje BMR-a sa tjelesnom masom životinje.<ref name="Willmer_2009">{{cite book|last=Willmer|first=Pat|title=Environmental Physiology of Animals|year=2009|publisher=Wiley-Blackwell}}</ref> Statistička analiza presjeka nije varirala od 70, pa nagib tako nije varirao sa 0,75, pa je:
:<math>\text{stopa metabolizma} = 70 M^{0.75}</math> (iako je univerzalnost ovog odnosa osporena i empirijski i teorijski<ref>{{cite journal |vauthors=Dodds PS, Rothman DH, Weitz JS |title=Re-examination of the "3/4-law" of metabolism |journal=Journal of Theoretical Biology |volume=209 |issue=1 |date=mart 2001| pages=9–27 |doi=10.1006/jtbi.2000.2238|pmid=11237567 |arxiv=physics/0007096}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Rothman DH, Weitz JS |title=Beyond the '3/4-power law': variation in the intra- and interspecific scaling of metabolic rate in animals |url=https://archive.org/details/sim_biological-reviews_2005-11_80_4/page/611 |journal=Biological Reviews |volume=80 |issue=4 |date=Nov 2005| pages=611–662 |doi=10.1017/S1464793105006834|pmid=16221332}}</ref>
gdje <math>M</math> = tjelesna masa, a metabolička stopa mjerena je u [[kalorija|kcal]] na dan.
Zbog toga i sama tjelesna masa može objasniti većinu varijacija BMR-a. Nakon efekta tjelesne mase, taksonomija životinje ima sljedeću najznačajniju ulogu u skaliranju BMR. Dalja nagađanja da uslovi okoline utiči na BMR mogu se pravilno istražiti tek kada se utvrdi uloga taksonomske pripadnosti. Izazov u ovome leži u činjenici da zajedničko okruženje ukazuje i na zajedničku evolucijsku historiju, a time i na blizak taksonomski odnos. Postoje koraci u istraživanju za prevazilaženje ovih prepreka; naprimjer, analiza mišolikih glodara,<ref name=Willmer_2009 /> u obzir je uzet tip miša, [[hrčak|hrčka]] i [[voluharica]] . Rezultati su pokazali da je hrčak (toplo suho stanište) imao najniži BMR, a miš (toplo vlažno tvrdo stanište) najveći BMR. Veći organi mogu objasniti visoke BMR skupine, zajedno s njihovim većim dnevnim potrebama za energijom. Ovakve analize pokazuju fiziološke adaptacije na promjene u životnom okruženju, kroz koje prolaze životinje.
Energetski metabolizam podvrgnut je skaliranju životinje i može se nadvladati pojedinačnim dizajnom tijela. Metabolički opseg životinje je omjer odmora i maksimalne brzine metabolizma za tu određenu vrstu, određenu potrošnjom kisika.
Potrošnja kisika V<sub>O</sub><sub>2</sub> i maksimalna potrošnja kisika [[VO2 max]]. Potrošnja kisika kod vrsta koje se razlikuju po veličini tijela i dimenzijama organskih sistema pokazuju sličnost u njihovoj karti distribucije V<sub>O</sub><sub>2</sub> ukazujući da, uprkos složenosti njihovih sistema, postoji zavisnost zakona o stepenu sličnosti; stoga se u raznovrsnoj taksonomiji životinja uočavaju univerzalni obrasci.<ref>{{cite journal |vauthors=Labra FA, Marquet PA, Bozinovic F |title=Scaling metabolic rate fluctuations |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=104 |issue=26 |pages=10900–3 |date=juni 2007 |pmid=17578913 |pmc=1904129 |doi=10.1073/pnas.0704108104 |bibcode = 2007PNAS..10410900L }}</ref>
U širokom spektru vrsta, alometrijski odnosi nisu nužno linearni na log-log skali. Naprimjer, maksimalne brzine trčanja sisara pokazuju kompliciran odnos s tjelesnom masom, a najbrži sprinteri su srednje tjelesne veličine.<ref name='Garland_1983_JZL'>{{cite journal |last=Garland Jr. |first=T. |year=1983 |title=The relation between maximal running speed and body mass in terrestrial mammals |url=http://www.biology.ucr.edu/people/faculty/Garland/Garl1983_JZL.pdf |journal=Journal of Zoology, London |volume=199 |issue=2 |pages=157–170 |doi=10.1111/j.1469-7998.1983.tb02087.x |access-date=10. 11. 2020 |archive-date=31. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180831160355/http://www.biology.ucr.edu/people/faculty/Garland/Garl1983_JZL.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name='Chappell_1989'>{{cite journal|last=Chappell|first=R. |year=1989 |title=Fitting bent lines to data, with applications to allometry |journal=Journal of Theoretical Biology |volume=138 |issue= 2|pages=235–256 |doi=10.1016/S0022-5193(89)80141-9|pmid=2607772 }}</ref>
=== Alometrijska svojstva mišića ===
Karakteristike [[mišić]]a životinja slične su u širokom rasponu veličina životinja, iako se veličine i oblici mišića mogu i često razlikovati, u zavisnosti od ograničenja okruženja koja su im postavljena. Samo mišićno tkivo zadržava kontraktilne karakteristike i ne razlikuje se ovisno o veličini životinje. Fiziološko skaliranje u mišićima utiče na broj mišićnih vlakana i njihovu unutrašnju brzinu kontrakcije, kako bi se odredila maksimalna snaga i efikasnost kretanja kod određene životinje. Brzina aktivacije mišića varira približno obrnuto proporcionalno kubnom korijenu težine životinje (uporedite svojstvenu [[frekvencija|frekvenciju]] vrapčevog letnog mišića sa rodinim).
: <math>\mathrm{frekvencija} = \frac{1}{\mathrm{masa}^{1/3}}</math>
Alometrijski odnosi među vrstama, sa takvim ekološkim varijablama kao što je maksimalna brzina reprodukcije, pokušani su se objasniti skaliranjem u kontekstu teorije [[dinamički energetski fond|dinamičkog energetskog fonda]] i [[ekološka teorija metaboizma|ekološke teorije metabolizma]]. Međutim, takve ideje su bile manje uspješne.
=== Alometerija kretanja nogu ===
==== Metodi proučavanja ====
Alometrija se koristi za proučavanje obrazaca u principima kretanja u širokom spektru vrsta.<ref name="Farley1993">{{cite journal |vauthors=Farley CT, Glasheen J, McMahon TA |title=Running springs: speed and animal size |journal=J. Exp. Biol. |volume=185 |pages=71–86 |date=decembar 1993 |pmid=8294853 |url=http://jeb.biologists.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=8294853 |issue=1 }}{{Mrtav link}}</ref><ref name="Daley2010">{{Cite journal | title=Two explanations for the compliant running paradox: reduced work of bouncing viscera and increased stability in uneven terrain | journal=Biology Letters | volume=6 | pages=418–421 | year=2010 | first1=Monica A. | last1=Daley | first2=James R. | last2=Usherwood | doi=10.1098/rsbl.2010.0175 | issue=3 | pmid=20335198 | pmc=2880072}}</ref><ref name="Sellers2007">{{Cite journal | title=Estimating dinosaur maximum running speeds using evolutionary robotics | journal=Proceedings of the Royal Society B | volume=274 | pages=2711–6 | year=2007 | first1=William Irving | last1=Sellers | first2=Phillip Lars | last2=Manning | doi=10.1098/rspb.2007.0846 | pmid=17711833 | pmc=2279215 | issue=1626}}</ref><ref name="Alexander1984">{{Cite journal | title=The gaits of bipedal and quadrupedal animals | journal=The International Journal of Robotics Research | volume=3 | issue=2 | pages=49–59 | year=1984 | first1=R. McN. | last1=Alexander | doi=10.1177/027836498400300205}}</ref> Takvo istraživanje je provedeno u potrazi za boljim razumijevanjem kretanja životinja, uključujući faktore koje različite vrste nastoje optimizirati.<ref name = "Alexander1984"/> Alometrijski trendovi uočeni kod postojećih životinja čak su kombinirani s evolucijskim algoritmima, kako bi se stvorile realne hipoteze o lokomotornim obrascima izumrlih vrsta.<ref name = "Sellers2007"/> Ove studije omogućene su izvanrednim sličnostima među kinematike i dinamike kretanja različitih vrsta, "uprkos razlikama u morfologiji i veličini".<ref name="Daley2010" />
Alometrijska proučavanja kretanja uključuju analizu relativnih veličina, masa i struktura udova životinja sličnog oblika i kako ove osobine utječu na njihovo kretanje različitim brzinama.<ref name = "Alexander1984"/> Obrasci se identificiraju na temelju bezdimenzijskih [[Froudeov broj|Froudeovih brojeva]], koji uključuju mjere dužine nogu životinja, brzine ili učestalosti koraka i težine.<ref name="Sellers2007" /><ref name="Alexander1984" />
Alexander uključuje Froudeovu analizu broja u svoju "hipotezu dinamičke sličnosti" obrazaca kretanja. Dinamički slična kretanja su ona između kojih postoje stalni koeficijenti koji mogu povezati linearne dimenzije, vremenske intervale i sile. Drugim riječima, s obzirom na matematički opis hoda. A i ova tri koeficijenta, mogao bi se stvoriti kretanje pod B, i obrnuto. Sama hipoteza je sljedeća: "životinje različitih veličina imaju tendenciju da se kreću dinamički slično kad god to dopušta odnos njihove brzine." Iako hipoteza o dinamičkoj sličnosti možda nije istinski objedinjujući princip životinjskih obrazaca kretanja, ona je izuzetno tačna heuristika.<ref name = "Alexander1984"/>
Također je pokazano da živi organizmi svih oblika i veličina, u svojim lokomotornim sistemima koriste opružne mehanizme, vjerovatno da bi umanjili troškove energije za kretanje.<ref name="Roberts2011">{{Cite journal | title=Fleximble mechanisms: the diverse roles of biological springs in vertebrate movement | journal=The Journal of Experimental Biology | volume=214 | pages=353–361 | year=2011 | first1=Thomas J. | last1=Roberts | first2=Emanuel | last2=Azizi | doi=10.1242/jeb.038588 | issue=3 | pmid=21228194 | pmc=3020146}}</ref> Alometrijska studija ovih sistema podstaknula je bolje razumijevanje zašto su opružni mehanizmi tako česti,<ref name="Roberts2011" /> how limb compliance varies with body size and speed,<ref name="Daley2010"/> i kako ti mehanizmi utiču na opću kinematiku i dinamiku udova.<ref name="Farley1993"/>
==== Alometrijska identifikacija principa kretanja nogu ====
* Aleksandar je otkrio da životinje različitih veličina i masa koje se kreću s istim Froudeovim brojem, dosljedno pokazuju slične obrasce hodanja.<ref name="Alexander1984" />
* Faktori upotrebe – procenti koraka tokom kojeg stopalo održava kontakt sa zemljom – ostaju relativno konstantni za različite životinje koje se kreću s istim Froudeovim brojem.<ref name = "Alexander1984"/>
* Hipoteza dinamičke sličnosti kaže da se "životinje različitih veličina teže dinamički slično kretati kad god im to dopušta odnos brzine".<ref name = "Alexander1984"/>
* Tjelesna masa ima čak i veći utjecaj od brzine na dinamiku udova.<ref name = "Farley1993" />
* Ukočenost noge, <math>k_\text{noga} =\frac{\text{pik sile}}{\text{pik pomaka}}</math>, je proporcionalna <math>M^{0.67}</math>, gdje je <math>M</math> = tjelesna masa.<ref name ="Farley1993"/>
* Vršna sila tokom koraka proporcionalna je <math>M ^{0,97}</math><ref name = "Farley1993"/>
* Količina za koju se noga skraćuje za vrijeme koraka (tj. njeno vršno pomicanje) proporcionalna je <math> M ^ {0,30} </math>.<ref name = "Farley1993"/>
* Ugao pomeren nogom tokom koraka proporcionalan je <math> M ^ {- 0,034} </math>.<ref name = "Farley1993" />
* Stopa rada udova specifična za masu proporcionalna je <math> M ^ {0,11} </math>.<ref name = "Farley1993" />
=== Skaliranje doze lijeka ===
Fiziološki učinak lijekova i drugih supstanci u mnogim slučajevima skalira se alometrijski.
West, Brown i Enquist 1997. izveli su hidrodinamičku teoriju kako bi objasnili univerzalnu činjenicu da se brzina metabolizma skalira kao ¾ snage sa tjelesnom težinom. Također su pokazali zašto se životni vijek mjeri kao + ¼ snage, a puls kao -¼ snaga. Protok krvi (+ ¾) i otpor (-¾) skaliraju se na isti način, što dovodi do toga da je [[krvni pritisak]] konstantan u vrstama.<ref name="Westetal1997">{{cite journal|last1=West|first1=G. B.| last2=Brown|first2=J.H. |last3=Enquist|first3=B. J. |title=A general model for the origin of allometric scaling laws in biology.|journal=Science|volume=276|issue=5309|year=1997|pages=122–126|doi=10.1126/science.276.5309.122|pmid=9082983}}</ref>
Hu i Hayton 2001. raspravljali su o tome je li skala baznog metabolizma ⅔ ili ¾ snage tjelesne mase. Eksponent ¾ može se koristiti za supstance koje se eliminiraju uglavnom metabolizmom ili kombiniranim metabolizmom i izlučivanjem, dok se ⅔ može primijeniti za lijekove koji se eliminiraju uglavnom bubrežnim izlučivanjem <ref>{{Cite journal
| author = T. M. Hu |author2=W. L. Hayton
| title = Allometric scaling of xenobiotic clearance: uncertainty versus universality
| journal = AAPS PharmSci
| volume = 3
| issue = 4
| pages = E29
| year = 2001
| doi = 10.1208/ps030429
| pmid = 12049492
| pmc=2751218
}}</ref>
Dostupan je mrežni alometrijski skaler doza lijekova, zasnovan na gore navedenom radu.<ref name=allometric>{{cite web |url=http://clymer.altervista.org/minor/allometry.html |title=Allometric Scaling Calculator |newspaper=Clymer.altervista.org |date= 13. 5. 2012 |access-date= 15. 12. 2015}} Online allometric scaling calculator, with explanation and source.</ref>
Američka Administracija za hranu i lijekove (FDA) objavila je (2005.) odgovarajuće smjernice, sa dijagramom toka koji predstavlja odluke i proračune korištene za generiranje maksimalne preporučene početne doze lijeka za [[kliničko ispitivanje]] iz podataka na životinjama.<ref>[https://www.fda.gov/downloads/Drugs/GuidanceComplianceRegulatoryInformation/Guidances/UCM078932.pdf US FDA: Estimating the Safe Starting Dose in Clinical Trials for Therapeutics in Adult Healthy Volunteers, July 2005]</ref>
== Alometrijsko skaliranje u kretanju fluida ==
Masa i gustoč organizma imaju veliki uticaj na kretanje organizma kroz tečnost. Naprimjer, sićušni organizmi koriste bičeve i mogu se učinkovito kretati kroz tekućinu u kojoj su suspendirani. Zatim, na drugoj skali, [[plavetni kit]] koji je mnogo masivniji i gustiji u odnosu na viskoznost tečnosti, u usporedbi s bakterijom u istom mediju. Kod kretanja kroz tečnost važan je način interakcije tečnosti sa vanjskim granicama organizma. Za pojednostavljene plivače otpor određuju performanse organizma. Ovaj otpor se može vidjeti u dva različita uzorka protoka. Postoji laminarni tok u kojem se tečnost relativno ne prekida nakon što se organizam kreće kroz nju. Turbulentno strujanje je suprotno, gdje se tečnost približno kreće oko organizama koji stvaraju vrtloge koji apsorbiraju energiju iz pogona ili zamaha organizma. Skaliranje također utiče na kretanje kroz tekućinu zbog energije potrebne za pokretanje organizma i zadržavanje brzine kroz zamah. Stopa potrošnje kisika po gramu tjelesne veličine kontinuirano opada sa povećanjem tjelesne.<ref name="Schmidt-Nielsen97">{{cite book |last=Schmidt-Nielsen |first=K.|title=Scaling: why is animal size so important? |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1984 |isbn=978-0-521-31987-4 |ref=harv |url=https://books.google.com/books?id=8WkjD3L_avQC}}</ref>
Općenito, manji, strujeći organizmi stvaraju laminarni tok (''R'' < 0,5x106), dok veći, manje struječi organizmi proizvode turbulentan tok ('' R'' > 2,0 × 106) .<ref name =Hill_1950/> Također, povećanje brzine (V) povećava turbulenciju, što se može dokazati pomoću Reynoldsove jednadžbe. U prirodi, međutim, organizmi poput 6’-6 ”delfina koji se kreće brzinom od 15 čvorova nemaju odgovarajuće Reynoldsove brojeve za laminarni protok '' R'' = 107, ali to pokazuju u prirodi. Gospodin G.A Steven je primijetio i dokumentirao delfine kako se kreću brzinom od 15 čvorova uz njegov brod, ostavljajući jedan trag svjetlosti kada je fosforescentna aktivnost u moru bila velika. Faktori koji doprinose su:
* Površina organizma i njegov uticaj na tečnost u kojoj organizam živi veoma je važan za određivanje parametara kretanja.
* Brzina organizma kroz tečnost menja dinamiku protoka oko tog organizma i kako se brzina povećava oblik organizma postaje sve važniji za laminarni tok.
* Gustina i viskoznost tečnosti.
* Dužina organizma uračunata je u jednadžbu jer površina samo prednjih 2/3 organizma utiče na otpor
Otpor kretanju približno tekućeg krutog i krutog materijala kroz fluid može se izraziti formulom: <big>''C''<sub>''fρ''</sub> (ukupna površina)''V''2 / 2</big><ref name = Hill_1950/> <br />V = brzina
: ρ = gustina tečnosti
: C<sub>''f ''</sub> = 1,33''R '' - 1 (laminarni tok)
:''R'' = Reynoldsov broj
: Reynoldsov broj<big>['' R ''] = '' VL''/''ν''</big> r <big>[''R''] = ''VL''/''ν''</big>
: '' V '' = brzina
: ''L'' = aksijalna dužina organizma
: '' ν '= kinematička viskoznost (viskoznost /gustoća)
Značajni Reynoldsovi brojevi::
: ''R'' < 0.5x106 = prag laminarnog protoka
: ''R'' > 2.0x106 = prag turbulentnog protoka
Skaliranje također utiče na performanse organizama u tečnosti. Ovo je izuzetno važno za morske sisare i druge morske organizme koji se oslanjaju na atmosferski kisik da bi preživjeli i disali. To može uticati na to koliko brzo se organizam može efikasno kretati i što je još važnije koliko dugo može roniti ili koliko dugo i koliko duboko može ostati pod vodom. Masa srca i volumen pluća važni su za određivanje kako skaliranje može utjecati na metaboličku funkciju i efikasnost. Vodeni sisari, poput ostalih sisara, imaju srce iste veličine, proporcionalno svom tijelu.
[[Sisari]] imaju srce koje iznosi oko 0,6% ukupne tjelesne mase, više p+od malog miša do velikog plavetog kita. Može se izraziti kao: Težina srca = 0,006Mb 1,0, gdje je Mb tjelesna masa jedinke.<ref name = "Schmidt-Nielsen97"/> Volumen pluća je također direktno povezan sa tjelesnom masom sisara (nagib = 1,02 ). Zapremina pluća je 63 ml za svaki kg tjelesne mase. Osim toga, smanjenje u stanju mirovanja kod jedinki iznosi 1/10 volumena pluća. Također se troškovi disanja s obzirom na potrošnju kisika skaliraju u iznosu od Mb,75.<ref name = "Schmidt-Nielsen97"/> To pokazuje da sisari, bez obzira na veličinu, imaju jednaku relativnu veličinu respiratornog i kardiovaskularnog sistema se da je ista količina krvi: oko 5,5% tjelesne mase. To znači da za slično dizajnirane morske sisare, što je veća jedinka, to učinkovitije može kretati u odnosu na manju jedinku. Potreban je isti napor za pomicanje jedne dužine tijela bez obzira je li je jedinka duga jedan ili deset metara. To može objasniti zašto veliki kitovi mogu migrirati na daljinu u okeanima i ne zaustaviti se radi odmora. Metabolički je jeftinije imati veće tjelesne veličine.<ref name = "Schmidt-Nielsen97"/> To vrijedi i za kopnene i leteće životinje. U stvari, da bi se organizam prevalio bilo koju udaljenost, bez obzira na vrstu, od slonova do stonoga, manje životinje troše više kisika po jedinici tjelesne mase od većih. Ova metabolička prednost koju imaju veće životinje, omogućava većim morskim sisarima da rone duže vrijeme od manjih životinja, u istom okružrnju. Da je puls niži znači da veće životinje mogu nositi više krvi, koja nosi više kisika. Zatim u sprezi s činjenicom da reparacija sisara košta skale veličine Mb.75 pokazuje kako prednost može imati veća tjelesna masa. Jednostavnije, veći kit može zadržati više kisika i istodobno zahtijevati manje metabolizma od manjeg kita.
== Alometrijsko inženjerstvo ==
[[Alometrijsko inženjerstvo]] je metod za manipuliranje alometrijskim odnosima unutar ili između grupa.<ref name=sinervo>{{cite journal|author1=Sinervo, B. |author2=Huey, R. |year=1990|title=Allometric Engineering: An Experimental Test of the Causes of Interpopulational Differences in Performance|pages=1106–9|journal=Science |volume=248|doi=10.1126/science.248.4959.1106|url=http://faculty.washington.edu/hueyrb/pdfs/SinervoScience1.pdf|issue=4959 |bibcode = 1990Sci...248.1106S |pmid=17733374 }}</ref>
== U karakteristikama grada ==
Argumentirajući da postoji niz analognih koncepata i mehanizama između gradova i bioloških entiteta, Bettencourt i sur. Pokazali su niz skalacijskih odnosa između uočljivih svojstava grada i i njegov e veličine. BDP, "superkreativno" zapošljavanje, broj pronalazača, kriminal, širenje bolesti,<ref name = bettencourt />, pa čak i brzine u pješačkim šetnicama<ref>{{cite journal |vauthors=Bornstein MH, Bornstein HG |title=The Pace of Life |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1976-02-19_259_5544/page/557 |journal=Nature |volume=259 |issue=5544 |pages=557–9 |date=19. 2. 1976 |doi=10.1038/259557a0 |bibcode = 1976Natur.259..557B}}</ref> skaliraju sa gradskim stanovništvom.
== Primjeri ==
Slijedi nekoliko primjera alometrijskih zakona:
* [[Kleiberov zakon]], metaboličke stope <math>q_0</math> proporcionalan je tjelesnoj masi <math>M</math> povečane <math>3/4</math> snage:
:: <math>q_{0} \sim M^{\frac 3 4}</math>
*Stope disanja i srčanog ritma <math>t</math>obrnuto su proporcionalne tjelesnoj masi <math>M </math> povišenoj na <math> 1/4</math>snage:
:: <math>t \sim M^{-\frac{1}{4}}</math>
* Kontaktna površina transfera mase <math>A</math> i tzjelesne mase <math>M</math>:
:: <math>A \sim M^{\frac 7 8}</math>
* Proporcionalnost između optimalne [[brzina kretanja|brzine kretanja]]<math> V_ {opt} </math> letećih tijela (insekata, ptica, aviona) i tjelesne mase <math>M</math> povećane na snagu <math>1/6 </math>:
:: <math>V_\text{opt} \sim M^{\frac 1 6}</math>
== Odrednice veličine različitih vrsta ==
Mnogi faktori utiču na određivanje tjelesne mase i veličine za određenu životinju. Ovi faktori često utiču na veličinu tijela u evolucijskoj skali, ali i uvjeti kao što su dostupnost hrane i veličina [[stanište|staništa]] mogu puno brže djelovati na vrstu. Ostali primjeri uključuju sljedeće:
* Fiziološka svojstva
: Osnovni fiziološki sklop ima ulogu u veličini određene vrste. Naprimjer, životinje sa zatvorenim cirkulacijskim sistemom veće su od životinja s otvorenim ili bez cirkulacijskog sistema.<ref name = Willmer_2009 />
* Mehanička svojstva
: Mehanički sistem također može odrediti najveću dozvoljenu veličinu za vrstu. Životinje s cjevastim [[endoskelet]]ima imaju tendenciju da budu veće od životinja s [[egzoskelet]]ima ili [[hidroskelet]]ima.
*[[Stanište]]
:Stanište životinje tokom cijele [[evolucija|evolucije]] jedan je od najznačajnijih faktora koji određuje njenu veličinu. Na kopnu postoji pozitivna korelacija između tjelesne mase najviših vrsta na tom području i dostupne površine kopna.<ref name="Burness_2001">{{cite journal|last1=Burness|first1=G. P.|last2=Diamond|first2=Jared|last3=Flannery|first3=Timothy|title=Dinosaurs, dragons, and dwarfs: The evolution of maximal body size|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |year=2001 |volume=98 |issue=25|pages=14518–23|doi=10.1073/pnas.251548698 |pmid=11724953 |pmc=64714|bibcode = 2001PNAS...9814518B }}</ref> Međutim, u bilo kojem području postoji mnogo veći broj „malih“ vrsta. Ovo je najvjerovatnije određeno ekološkim uvjetima, evolucijskim faktorima i dostupnošću hrane; mala populacija velikih grabljivica ovisi o mnogo većoj populaciji malog plijena da bi preživjela. U vodenom okruženju, najveće životinje mogu narasti toliko da imaju mnogo veću tjelesnu masu od kopnenih, gdje su faktor ograničenja gravitacijske težine.<ref name=Hill_1950/>
==Trakođer pogledajte==
* [[Alokacija biomase]]
* [[Biomehanika]]
* [[Uporedna fiziologija]]
* [[Evolucijska fiziologija]]
* [[Ekološka teorija metabolizma]]
* [[Filogeneza]]
* [[Zakon snage]]
* [[Renschovo pravilo]]
==Reference==
{{reflist|30em}}
==Dopunska literatura==
{{refbegin}}
*{{cite book |last=Calder |first=W. A. |title=Size, function and life history |publisher=Harvard University Press |year=1984 |isbn=978-0-674-81070-9 |url=https://archive.org/details/sizefunctionlife00cald }}
*{{cite book |last1=McMahon |first1=T. A. |first2=J. T. |last2=Bonner |title=On Size and Life |publisher=Scientific American Library |year=1983 |isbn=978-0-7167-5000-0 |url=https://archive.org/details/onsizelife00macm }}
*{{cite book |last=Niklas |first=K. J. |title=Plant allometry: The scaling of form and process |publisher=University of Chicago Press |year=1994 |isbn=978-0-226-58081-4 |url=https://books.google.com/books?id=2th19CVNWtcC}}
*{{cite book |last=Peters |first=R. H. |title=The ecological implications of body size |publisher=Cambridge University Press |year=1983 |isbn=978-0-521-28886-6 |url=https://books.google.com/books?id=OYVxiZgTXWsC}}
*{{cite book |last=Reiss |first=M. J. |title=The allometry of growth and reproduction |publisher=Cambridge University Press |year=1989 |isbn=978-0-521-42358-8 |url=https://books.google.com/books?id=SkguxvCDDFcC}}
*{{cite book |last=Schmidt-Nielsen |first=K.|title=Scaling: why is animal size so important? |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1984 |isbn=978-0-521-31987-4 |ref=harv |url=https://books.google.com/books?id=8WkjD3L_avQC}}
*{{cite book |first=Thomas T. |last=Samaras |title=Human body size and the laws of scaling: physiological, performance, growth, longevity and ecological ramifications |publisher=Nova Publishers |year=2007 |isbn=978-1-60021-408-0 |url=https://books.google.com/books?id=PCU0RwDI6c4C}}
{{refend}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://www.fda.gov/cber/gdlns/dose.htm FDA Guidance for Estimating Human Equivalent Dose] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511201746/http://www.fda.gov/cber/gdlns/dose.htm |date=11. 5. 2009 }} (For "first in human" clinical trials of new drugs)
{{commonscat|Allometry}}
{{anatomija}}
[[Kategorija:Grane biologije]]
[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Ekološki eksperimenti]]
[[Kategorija:Skale]]
[[Kategorija:Biofizika]]
[[Kategorija:Biološka terminologija]]
9sbic6exykj177zligfdizb2rugdkxk
Tromostovje
0
473815
3427745
3427492
2022-08-12T19:53:23Z
Krorokeroro
106337
slika
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija most
| ime_mosta = Tromostovje
| slika = COVID-19 pandemic in Slovenia (Ljubljana downtown, center).jpg
| opis_slike = Pogled na Tromostovje
| mjesto = [[Ljubljana]]
| otvorenje = 1842; 1932
}}
'''Tromostovje''' (u starijim izvorima ''Tromostje''<ref>"[http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-8OG3S7TQ/?=&language=eng Tromostje je dograjeno]." 1931. ''Slovenski narod'' 64(229) (9. oktobar): 2.</ref><ref>Mušić, Marjan. 1980. ''Jože Plečnik''. Ljubljana: Partizanska knjiga, str. 212.</ref>) set je tri mosta preko rijeke [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanice]]. Povezuje Ljubljanski stari, srednjovjekovni grad na jednoj obali i modernu [[Ljubljana|Ljubljanu]] na drugoj obali.
== Dizajn ==
Srednji most je dijelom izgrađen od [[Glinički krečnjak|gliničkog krečnjaka]]. Ostali dijelovi su izgrađeni od [[beton]]a, a 642 balustrada je također izgrađeno od betona. Platforma je prekrivena [[Granit|granitnim kockama]] postavljenim 2010. godine. Prethodno je bila prekrivena [[asfalt]]om.
== Historija ==
Na mjestu današnjih mostova se spominje drveni most iz 1280. godine. Prvo se zvao Stari most, a kasnije Spodnji most (Donji most). Nosio je i ime Špitalski most po obližnjom sirotištu, koje je osnovano početkom 14. stoljeća. Izgrađeno je iznova 1657. godine nakon požara.
Godine 1842. Donji most zamijenjen je novim mostom koji je dizajnirao [[Giovanni Picco]], koji je most nazvao ''Frančev most'' (Franjov most) u čast nadvojvode [[Franjo Karlo Austrijski|Franje Karla Austrijskog]]. Postao je poznat i kao ''Frančiškanski most'' (Franjevački most). Ovaj most, otvoren 25. septembra 1842. godine, imao je dva luka i metalnu ogradu. Osnove mosta sačuvane su do danas, o čemu svjedoči i upisana posveta nadvojvodi nad srednjem stubu na latinskom koja glasi: "''ARCHIDVCI. FRANCISCO. CAROLO. MDCCCXLII. CIVITAS.''", što znači "Nadvojvodi Franji Karlu 1842. pored grada".<ref>{{cite book|last=Jamšek|first=Eva|url=http://www.bic-lj.si/vss/images/stories/razno/BIC_zgodba.pdf|title=BIC zgodba|page=9|trans-title=BIC story|chapter=Ljubljanica - večni izziv umetnikov, ustvarjalcev in pomembnih osebnosti: Tromostovje|trans-chapter=The Ljubljanica, the Eternal Challenge to Artists, Creators, and Important Personalities: The Triple Bridge|access-date=23. 3. 2021|archive-date=10. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160910061158/http://www.bic-lj.si/vss/images/stories/razno/BIC_zgodba.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="WOL1992">{{cite book|last=Stopar|first=Ivan|title=Walks in old Ljubljana: a guide to its culture and history|last2=Prelovšek|first2=Damjan|publisher=Marketing 013 ZTP|year=1992|page=73}}</ref>
Kako bi se spriječilo da kameni most iz 1842. bude uzak, arhitekt [[Jože Plečnik]] je 1929. godine projektirao proširenje mosta sa još dva dodatna pješačka mosta pod blagim nagibom sa svake strane. Prijedlog je, sa svojim studentom Cirliom Tavčarom koji je nacrtao planove, objavio iste godine u časopisu [[Ljubljanski Zvon]].<ref>{{cite journal|last=Plečnik|first=Jože|last2=Tavčar|first2=Ciril|date=1929|year=1929|title=Frančiškansko mostovje|trans-title=Franciscan Bridges|url=http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-7TFA37OI/?&language=eng|journal=Ljubljanski Zvon|language=sl|publisher=Katoliško tiskovno društvo|volume=42|issue=5|id={{COBISS.SI|ID=31722241}}|access-date=23. 3. 2021}}</ref> Izgradnja je započela 1931. i trajala do proljeća 1932. Mostovi su otvoreni za saobraćaj u aprilu 1932. Tako je nastao set od tri mosta u širini oko 20 metara, koji se danas zove Tromostovje.
Mostovi su renovirani 1992. godine. Sva tri mosta su dio pješačke zone od 2007. godine.
== Reference ==
<references />
[[Kategorija:Mostovi u Sloveniji]]
[[Kategorija:Mostovi u Ljubljani]]
[[Kategorija:Mostovi preko Ljubljanice]]
[[Kategorija:Ljubljana]]
[[Kategorija:Djela Jože Plečnika]]
3myhbskkx633g7krrgy9y88skxyw125
Albrightova nasljedna osteodistrofija
0
476016
3427716
3309729
2022-08-12T18:45:48Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno otvorene uglate zagrade - Element ref bez para)
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija bolest
| ime = Albrightova nasljedna osteodistrofija
[[slika:Autosomal dominant - en.svg|thumb|center|260px|Albrightova nasljedna osteodistrofija je autosomno dominantno obilježje]]
| DiseasesDB = 10835
| ICD10 = {{ICD10|E|20|1|e|20}}
| ICD9 = {{ICD9|275.49}}
| ICDO =
| OMIM = 103580
| MedlinePlus =
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID =
*Simptomi: Kalcifikacija horoidnog pleksusa, puni obrazi
* Uzroci: Nedostatak alfa-podjedinice Gs
*Dijagnoza: CBC, test urina
*Liječenje: Fosfatna veziva, dodatni kalcij
}}
{{clear}}
:'''Albrightova nasljedna osteodistrofija''' je oblik [[osteodistrofija]],<ref name="Bolognia">{{cite book |author1=Rapini, Ronald P. |author2=Bolognia, Jean L. |author3=Jorizzo, Joseph L. |title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007 |pages=657 |isbn=978-1-4160-2999-1 }}</ref> klasificirankao [[fenotip]] [[pseudohipoparatireoidizam|pseudohipoparatireoidizma]] tipa 1A; ovo je stanje u kojem tijelo ne reagira na [[paratiroidni hormon]].<ref
name="nih">{{cite web|title=Albright's hereditary osteodystrophy|publisher=Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program |url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/5770/albrights-hereditary-osteodystrophy |access-date=9. 2. 2017 |language=en}}</ref>
== Znaci i simptomi ==
Poremećaj karakterizira sljedeće:
* [[Hipogonadizam]]
*Sindrom [[brahidaktilija]]
* [[Horoidni pleksus|Horoidnoplrksusna]] kalcifikacija
* Hipoplazija zubne cakline
* Puni [[obrazi]]
* Hipokalcemijska tetanija
[[slika:Gray708.png|thumb|left|Horoidni pleksus (lijevo, dno)]]
Osobe s Albrightovom nasljednom osteodistrofijom pokazuju [[nizak rast]], karakteristično skraćeni četvrti i peti [[grana šake|metakarpusni]], zaobljeno [[lice (anatomija)|lice]] i često blagi intelektualni nedostatak.<ref name="pmid16116826">{{cite journal |author1=Garavelli L |author2=Pedori S |author3=Zanacca C |display-authors=etal |title=Albright's hereditary osteodystrophy (pseudohypoparathyroidism type Ia): clinical case with a novel mutation of GNAS1 |journal=Acta Biomed |volume=76 |issue=1 |pages=45–8 |date= april 2005 |pmid=16116826 }}</ref>
Nasljedna Albrightova osteodistrofija je poznata kao pseudohipoparatireoidizam, jer bubreg reagira kao da nenostaje paratiroidni hormon. Razine paratiroidnog hormona u krvi povišene su u pseudohipoparatireoidizmu zbog hipokalcemije.
==Genetika==
Ovo stanje je povezano sa [[genetička šifra|genetičkim imprintingom]]. Smatra se da se nasljeđuje po [[autosom]]nom [[interakcija gena|dominantnom]] obrascu, a čini se da je povezan sa nedostatkom [[Gs alfa-podjedinica]].<ref name="or">{{Cite web|url=https://www.orpha.net/data/patho/GB/uk-AHO.pdf|title=Alpha hereditary Osteodystrophy|last=Kottler|first=Marie|date=2004|website=Orphanet}}</ref>
== Mehanizam ==
Mehanizam ovog stanja je posljedica smanjenja nivoa signala Gs u hormonima koji imaju veze sa [[transdukcija signala|transdukciomm signala]], a to je kada signal iz vanjske ćelije uzrokuje promjene unutar ćelije (u funkciji). Ćelije [[Bubrežna cijev|bubrežnih cijevi]] ispoljavaju samo majčine [[alel]]e (varijantni oblik gena).<ref>{{cite web|title=OMIM Entry - # 103580 - PSEUDOHYPOPARATHYROIDISM, TYPE IA; PHP1A|url=https://omim.org/entry/103580#phenotypeMap|website=omim.org|access-date=12. 2. 2017|language=en-us}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Cooper|first1=Geoffrey M.|title=Pathways of Intracellular Signal Transduction|date=1. 1. 2000|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK9870/|access-date=12. 2. 2017|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ghr.nlm.nih.gov/primer/basics/gene|title=What is a gene?|last=Reference|first=Genetics Home|website=Genetics Home Reference|language=en|access-date=12. 2. 2017}}</ref>
==Dijagnoza==
[[slika:Hematology Fishbone Schematic.png|thumb|280px| Kompletna krvna slika]]
Dijagnoza Albrajtove nasljedne osteodistrofije temelji se na slijedećim ispitivanjima:<ref name="medl">{{cite web|title=Pseudohypoparathyroidism: MedlinePlus Medical Encyclopedia|url=https://medlineplus.gov/ency/article/000364.htm|website=medlineplus.gov|access-date=12. 2. 2017|language=en}}</ref>
* [[Kompletna krvna slika]]
* [[Urin|mokraćni]] test
* [[MRI]]
== Liječenje ==
Tretman se sastoji u održavanju normalne razine kalcija, fosfora i vitamina D. Po potrebi će se koristiti [[fosfat]]na veziva, dodatni [[kalcij]] i [[vitamin D]].<ref name="nel">{{Cite book|title=Nelson Textbook of Pediatrics. 20th ed.|last=Kliegman|first=Robert|publisher=Elsevier|year=2016|isbn=978-1-4557-7566-8|location=Philadelphia, PA|pages=chap 572}}</ref>
== Historija ==
Poremećaj nosi ime [[Fuller Albright|Fullera AlbrightA]], koji ga je okarakterizirao 1942. <ref.>F. Albright, C. H. Burnett, P. H. Smith i dr. Pseudo-hipoparatireoidizam-primjer 'Seabright-Bantamovog sindroma'; izvješće o tri slučaja. Endokrinologija, Baltimore, 1942, 30: 922-932.</ref>
Također je bio odgovoran za imenovanje "SebrightOVOG bantam sindromA", prema [[Sebright bantam]] piletini, koja pokazuje analognu hormonsku neosjetljivost. Mnogo rjeđe koristi se termin Martin-Albrighov sindrom, što se odnosi na Erica Martina.<ref>D. Martin, J. Bourdillon. Un cas de tétanie idiopathique chronique. Échec thérapeutique de la graffe d’un adénome parathyroïdien. Revue médicale de la Suisse romande, Lausanne, 1940, 60: 1166-1177.</ref>
== Također popgledajte ==
* [[Pseudopseudohipoparatiroidizam]]
== Reference==
{{Gray's}}
{{Reflist}}
==Dopunska literatura==
* {{cite book|last1=Thakker|first1=Rajesh V.|last2=Whyte|first2=Michael P.|last3=Eisman|first3=John|last4=Igarashi|first4=Takashi|title=Genetics of Bone Biology and Skeletal Disease|date=2013|publisher=Academic Press|isbn=9780123878304|url=https://kiwidental.ca/?id=yz0VLW3Ci5EC&pg=PA437&dq=Albright's+hereditary+osteodystrophy+treatment#v=onepage&q=Albright's%20hereditary%20osteodystrophy%20treatment&f=false|access-date=12. 2. 2017|language=en}}
* {{cite book|last1=Henderson|first1=Katherine E.|last2=Baranski|first2=Thomas J.|last3=Bickel|first3=Perry E.|last4=Clutter|first4=William E.|title=The Washington Manual Endocrinology Subspecialty Consult|date=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=9780781791540|url=https://books.google.com/books?id=5ir5Zp0pl7oC&q=Albright's+hereditary+osteodystrophy+treatment&pg=PA332|access-date=12. 2. 2017|language=en}}
==Vanjski linkovi ==
{{Osteohondropatija}}
[[Kategorija:Autosomno dominantni poremećaji]]
[[Kategorija:Genodermatoze]]
[[Kategorija:Rijetke bolesti]]
[[Kategorija:Genetički poremećaji]]
[[Kategorija:Sindromi]]
om7nyobygsk987ov3vg70rgiklga1k9
3427717
3427716
2022-08-12T18:46:55Z
Ivi104
50660
micanje suvišnog razmaka na početku
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija bolest
| ime = Albrightova nasljedna osteodistrofija
[[slika:Autosomal dominant - en.svg|thumb|center|260px|Albrightova nasljedna osteodistrofija je autosomno dominantno obilježje]]
| DiseasesDB = 10835
| ICD10 = {{ICD10|E|20|1|e|20}}
| ICD9 = {{ICD9|275.49}}
| ICDO =
| OMIM = 103580
| MedlinePlus =
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID =
*Simptomi: Kalcifikacija horoidnog pleksusa, puni obrazi
* Uzroci: Nedostatak alfa-podjedinice Gs
*Dijagnoza: CBC, test urina
*Liječenje: Fosfatna veziva, dodatni kalcij
}}
'''Albrightova nasljedna osteodistrofija''' je oblik [[osteodistrofija]],<ref name="Bolognia">{{cite book |author1=Rapini, Ronald P. |author2=Bolognia, Jean L. |author3=Jorizzo, Joseph L. |title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007 |pages=657 |isbn=978-1-4160-2999-1 }}</ref> klasificirankao [[fenotip]] [[pseudohipoparatireoidizam|pseudohipoparatireoidizma]] tipa 1A; ovo je stanje u kojem tijelo ne reagira na [[paratiroidni hormon]].<ref
name="nih">{{cite web|title=Albright's hereditary osteodystrophy|publisher=Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program |url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/5770/albrights-hereditary-osteodystrophy |access-date=9. 2. 2017 |language=en}}</ref>
== Znaci i simptomi ==
Poremećaj karakterizira sljedeće:
* [[Hipogonadizam]]
*Sindrom [[brahidaktilija]]
* [[Horoidni pleksus|Horoidnoplrksusna]] kalcifikacija
* Hipoplazija zubne cakline
* Puni [[obrazi]]
* Hipokalcemijska tetanija
[[slika:Gray708.png|thumb|left|Horoidni pleksus (lijevo, dno)]]
Osobe s Albrightovom nasljednom osteodistrofijom pokazuju [[nizak rast]], karakteristično skraćeni četvrti i peti [[grana šake|metakarpusni]], zaobljeno [[lice (anatomija)|lice]] i često blagi intelektualni nedostatak.<ref name="pmid16116826">{{cite journal |author1=Garavelli L |author2=Pedori S |author3=Zanacca C |display-authors=etal |title=Albright's hereditary osteodystrophy (pseudohypoparathyroidism type Ia): clinical case with a novel mutation of GNAS1 |journal=Acta Biomed |volume=76 |issue=1 |pages=45–8 |date= april 2005 |pmid=16116826 }}</ref>
Nasljedna Albrightova osteodistrofija je poznata kao pseudohipoparatireoidizam, jer bubreg reagira kao da nenostaje paratiroidni hormon. Razine paratiroidnog hormona u krvi povišene su u pseudohipoparatireoidizmu zbog hipokalcemije.
==Genetika==
Ovo stanje je povezano sa [[genetička šifra|genetičkim imprintingom]]. Smatra se da se nasljeđuje po [[autosom]]nom [[interakcija gena|dominantnom]] obrascu, a čini se da je povezan sa nedostatkom [[Gs alfa-podjedinica]].<ref name="or">{{Cite web|url=https://www.orpha.net/data/patho/GB/uk-AHO.pdf|title=Alpha hereditary Osteodystrophy|last=Kottler|first=Marie|date=2004|website=Orphanet}}</ref>
== Mehanizam ==
Mehanizam ovog stanja je posljedica smanjenja nivoa signala Gs u hormonima koji imaju veze sa [[transdukcija signala|transdukciomm signala]], a to je kada signal iz vanjske ćelije uzrokuje promjene unutar ćelije (u funkciji). Ćelije [[Bubrežna cijev|bubrežnih cijevi]] ispoljavaju samo majčine [[alel]]e (varijantni oblik gena).<ref>{{cite web|title=OMIM Entry - # 103580 - PSEUDOHYPOPARATHYROIDISM, TYPE IA; PHP1A|url=https://omim.org/entry/103580#phenotypeMap|website=omim.org|access-date=12. 2. 2017|language=en-us}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Cooper|first1=Geoffrey M.|title=Pathways of Intracellular Signal Transduction|date=1. 1. 2000|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK9870/|access-date=12. 2. 2017|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ghr.nlm.nih.gov/primer/basics/gene|title=What is a gene?|last=Reference|first=Genetics Home|website=Genetics Home Reference|language=en|access-date=12. 2. 2017}}</ref>
==Dijagnoza==
[[slika:Hematology Fishbone Schematic.png|thumb|280px| Kompletna krvna slika]]
Dijagnoza Albrajtove nasljedne osteodistrofije temelji se na slijedećim ispitivanjima:<ref name="medl">{{cite web|title=Pseudohypoparathyroidism: MedlinePlus Medical Encyclopedia|url=https://medlineplus.gov/ency/article/000364.htm|website=medlineplus.gov|access-date=12. 2. 2017|language=en}}</ref>
* [[Kompletna krvna slika]]
* [[Urin|mokraćni]] test
* [[MRI]]
== Liječenje ==
Tretman se sastoji u održavanju normalne razine kalcija, fosfora i vitamina D. Po potrebi će se koristiti [[fosfat]]na veziva, dodatni [[kalcij]] i [[vitamin D]].<ref name="nel">{{Cite book|title=Nelson Textbook of Pediatrics. 20th ed.|last=Kliegman|first=Robert|publisher=Elsevier|year=2016|isbn=978-1-4557-7566-8|location=Philadelphia, PA|pages=chap 572}}</ref>
== Historija ==
Poremećaj nosi ime [[Fuller Albright|Fullera AlbrightA]], koji ga je okarakterizirao 1942. <ref.>F. Albright, C. H. Burnett, P. H. Smith i dr. Pseudo-hipoparatireoidizam-primjer 'Seabright-Bantamovog sindroma'; izvješće o tri slučaja. Endokrinologija, Baltimore, 1942, 30: 922-932.</ref>
Također je bio odgovoran za imenovanje "SebrightOVOG bantam sindromA", prema [[Sebright bantam]] piletini, koja pokazuje analognu hormonsku neosjetljivost. Mnogo rjeđe koristi se termin Martin-Albrighov sindrom, što se odnosi na Erica Martina.<ref>D. Martin, J. Bourdillon. Un cas de tétanie idiopathique chronique. Échec thérapeutique de la graffe d’un adénome parathyroïdien. Revue médicale de la Suisse romande, Lausanne, 1940, 60: 1166-1177.</ref>
== Također popgledajte ==
* [[Pseudopseudohipoparatiroidizam]]
== Reference==
{{Gray's}}
{{Reflist}}
==Dopunska literatura==
* {{cite book|last1=Thakker|first1=Rajesh V.|last2=Whyte|first2=Michael P.|last3=Eisman|first3=John|last4=Igarashi|first4=Takashi|title=Genetics of Bone Biology and Skeletal Disease|date=2013|publisher=Academic Press|isbn=9780123878304|url=https://kiwidental.ca/?id=yz0VLW3Ci5EC&pg=PA437&dq=Albright's+hereditary+osteodystrophy+treatment#v=onepage&q=Albright's%20hereditary%20osteodystrophy%20treatment&f=false|access-date=12. 2. 2017|language=en}}
* {{cite book|last1=Henderson|first1=Katherine E.|last2=Baranski|first2=Thomas J.|last3=Bickel|first3=Perry E.|last4=Clutter|first4=William E.|title=The Washington Manual Endocrinology Subspecialty Consult|date=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=9780781791540|url=https://books.google.com/books?id=5ir5Zp0pl7oC&q=Albright's+hereditary+osteodystrophy+treatment&pg=PA332|access-date=12. 2. 2017|language=en}}
==Vanjski linkovi ==
{{Osteohondropatija}}
[[Kategorija:Autosomno dominantni poremećaji]]
[[Kategorija:Genodermatoze]]
[[Kategorija:Rijetke bolesti]]
[[Kategorija:Genetički poremećaji]]
[[Kategorija:Sindromi]]
apemnen186minwtfuo7oc9qry1fw3ii
3427718
3427717
2022-08-12T18:48:11Z
Ivi104
50660
ispr. gramatike uvoda
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija bolest
| ime = Albrightova nasljedna osteodistrofija
[[slika:Autosomal dominant - en.svg|thumb|center|260px|Albrightova nasljedna osteodistrofija je autosomno dominantno obilježje]]
| DiseasesDB = 10835
| ICD10 = {{ICD10|E|20|1|e|20}}
| ICD9 = {{ICD9|275.49}}
| ICDO =
| OMIM = 103580
| MedlinePlus =
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID =
*Simptomi: Kalcifikacija horoidnog pleksusa, puni obrazi
* Uzroci: Nedostatak alfa-podjedinice Gs
*Dijagnoza: CBC, test urina
*Liječenje: Fosfatna veziva, dodatni kalcij
}}
'''Albrightova nasljedna osteodistrofija''' je oblik [[osteodistrofija|osteodistrofije]],<ref name="Bolognia">{{cite book |author1=Rapini, Ronald P. |author2=Bolognia, Jean L. |author3=Jorizzo, Joseph L. |title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007 |pages=657 |isbn=978-1-4160-2999-1 }}</ref> klasificirana kao [[fenotip]] [[pseudohipoparatireoidizam|pseudohipoparatireoidizma]] tipa 1A; ovo je stanje u kojem tijelo ne reagira na [[paratiroidni hormon]].<ref
name="nih">{{cite web|title=Albright's hereditary osteodystrophy|publisher=Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program |url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/5770/albrights-hereditary-osteodystrophy |access-date=9. 2. 2017 |language=en}}</ref>
== Znaci i simptomi ==
Poremećaj karakterizira sljedeće:
* [[Hipogonadizam]]
*Sindrom [[brahidaktilija]]
* [[Horoidni pleksus|Horoidnoplrksusna]] kalcifikacija
* Hipoplazija zubne cakline
* Puni [[obrazi]]
* Hipokalcemijska tetanija
[[slika:Gray708.png|thumb|left|Horoidni pleksus (lijevo, dno)]]
Osobe s Albrightovom nasljednom osteodistrofijom pokazuju [[nizak rast]], karakteristično skraćeni četvrti i peti [[grana šake|metakarpusni]], zaobljeno [[lice (anatomija)|lice]] i često blagi intelektualni nedostatak.<ref name="pmid16116826">{{cite journal |author1=Garavelli L |author2=Pedori S |author3=Zanacca C |display-authors=etal |title=Albright's hereditary osteodystrophy (pseudohypoparathyroidism type Ia): clinical case with a novel mutation of GNAS1 |journal=Acta Biomed |volume=76 |issue=1 |pages=45–8 |date= april 2005 |pmid=16116826 }}</ref>
Nasljedna Albrightova osteodistrofija je poznata kao pseudohipoparatireoidizam, jer bubreg reagira kao da nenostaje paratiroidni hormon. Razine paratiroidnog hormona u krvi povišene su u pseudohipoparatireoidizmu zbog hipokalcemije.
==Genetika==
Ovo stanje je povezano sa [[genetička šifra|genetičkim imprintingom]]. Smatra se da se nasljeđuje po [[autosom]]nom [[interakcija gena|dominantnom]] obrascu, a čini se da je povezan sa nedostatkom [[Gs alfa-podjedinica]].<ref name="or">{{Cite web|url=https://www.orpha.net/data/patho/GB/uk-AHO.pdf|title=Alpha hereditary Osteodystrophy|last=Kottler|first=Marie|date=2004|website=Orphanet}}</ref>
== Mehanizam ==
Mehanizam ovog stanja je posljedica smanjenja nivoa signala Gs u hormonima koji imaju veze sa [[transdukcija signala|transdukciomm signala]], a to je kada signal iz vanjske ćelije uzrokuje promjene unutar ćelije (u funkciji). Ćelije [[Bubrežna cijev|bubrežnih cijevi]] ispoljavaju samo majčine [[alel]]e (varijantni oblik gena).<ref>{{cite web|title=OMIM Entry - # 103580 - PSEUDOHYPOPARATHYROIDISM, TYPE IA; PHP1A|url=https://omim.org/entry/103580#phenotypeMap|website=omim.org|access-date=12. 2. 2017|language=en-us}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Cooper|first1=Geoffrey M.|title=Pathways of Intracellular Signal Transduction|date=1. 1. 2000|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK9870/|access-date=12. 2. 2017|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ghr.nlm.nih.gov/primer/basics/gene|title=What is a gene?|last=Reference|first=Genetics Home|website=Genetics Home Reference|language=en|access-date=12. 2. 2017}}</ref>
==Dijagnoza==
[[slika:Hematology Fishbone Schematic.png|thumb|280px| Kompletna krvna slika]]
Dijagnoza Albrajtove nasljedne osteodistrofije temelji se na slijedećim ispitivanjima:<ref name="medl">{{cite web|title=Pseudohypoparathyroidism: MedlinePlus Medical Encyclopedia|url=https://medlineplus.gov/ency/article/000364.htm|website=medlineplus.gov|access-date=12. 2. 2017|language=en}}</ref>
* [[Kompletna krvna slika]]
* [[Urin|mokraćni]] test
* [[MRI]]
== Liječenje ==
Tretman se sastoji u održavanju normalne razine kalcija, fosfora i vitamina D. Po potrebi će se koristiti [[fosfat]]na veziva, dodatni [[kalcij]] i [[vitamin D]].<ref name="nel">{{Cite book|title=Nelson Textbook of Pediatrics. 20th ed.|last=Kliegman|first=Robert|publisher=Elsevier|year=2016|isbn=978-1-4557-7566-8|location=Philadelphia, PA|pages=chap 572}}</ref>
== Historija ==
Poremećaj nosi ime [[Fuller Albright|Fullera AlbrightA]], koji ga je okarakterizirao 1942. <ref.>F. Albright, C. H. Burnett, P. H. Smith i dr. Pseudo-hipoparatireoidizam-primjer 'Seabright-Bantamovog sindroma'; izvješće o tri slučaja. Endokrinologija, Baltimore, 1942, 30: 922-932.</ref>
Također je bio odgovoran za imenovanje "SebrightOVOG bantam sindromA", prema [[Sebright bantam]] piletini, koja pokazuje analognu hormonsku neosjetljivost. Mnogo rjeđe koristi se termin Martin-Albrighov sindrom, što se odnosi na Erica Martina.<ref>D. Martin, J. Bourdillon. Un cas de tétanie idiopathique chronique. Échec thérapeutique de la graffe d’un adénome parathyroïdien. Revue médicale de la Suisse romande, Lausanne, 1940, 60: 1166-1177.</ref>
== Također popgledajte ==
* [[Pseudopseudohipoparatiroidizam]]
== Reference==
{{Gray's}}
{{Reflist}}
==Dopunska literatura==
* {{cite book|last1=Thakker|first1=Rajesh V.|last2=Whyte|first2=Michael P.|last3=Eisman|first3=John|last4=Igarashi|first4=Takashi|title=Genetics of Bone Biology and Skeletal Disease|date=2013|publisher=Academic Press|isbn=9780123878304|url=https://kiwidental.ca/?id=yz0VLW3Ci5EC&pg=PA437&dq=Albright's+hereditary+osteodystrophy+treatment#v=onepage&q=Albright's%20hereditary%20osteodystrophy%20treatment&f=false|access-date=12. 2. 2017|language=en}}
* {{cite book|last1=Henderson|first1=Katherine E.|last2=Baranski|first2=Thomas J.|last3=Bickel|first3=Perry E.|last4=Clutter|first4=William E.|title=The Washington Manual Endocrinology Subspecialty Consult|date=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=9780781791540|url=https://books.google.com/books?id=5ir5Zp0pl7oC&q=Albright's+hereditary+osteodystrophy+treatment&pg=PA332|access-date=12. 2. 2017|language=en}}
==Vanjski linkovi ==
{{Osteohondropatija}}
[[Kategorija:Autosomno dominantni poremećaji]]
[[Kategorija:Genodermatoze]]
[[Kategorija:Rijetke bolesti]]
[[Kategorija:Genetički poremećaji]]
[[Kategorija:Sindromi]]
0w2fkifgwytcosm65e6ddksdsck6jvx
Birt–Hogg–Dubéov sindrom
0
478791
3427728
3338165
2022-08-12T19:04:47Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvorene uglate zagrade - Neispravno zatvoren predložak - Vanjska poveznica s prelomom teksta)
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija bolest
| ime = Birt–Hogg–Dubéov sindrom
| slika = Birt–Hogg–Dubé syndrome.jpg
| opis_slike = Karakteristični fibrofolikululomi Birt–Hogg–Dubéovog sindroma na licu pogođene osobe
DiseasesDB = 33274
| ICD10 =
| ICD9 =
| ICDO =
| OMIM = 135150
| MedlinePlus =
| eMedicineSubj = derm
| eMedicineTopic = 622
| MeshID =
| GeneReviewsNBK = NBK1522
| GeneReviewsName = Birt-Hogg-Dubé Syndrome
| prevention =
| treatment =
| medication =
| prognosis =
| frequency =
| deaths =
}}
'''Birt–Hogg–Dubéov sindrom''' ('''BHD'''), znan I kao '''Hornstein–Birt–Hogg–Dubéov sindrom''', '''Hornstein–Knickenbergov sindrom''' i '''fibrofolikulomi sa trihodisomima I akrohordonima '''{{sfn|Genetics Home Reference}} je ljudski [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]] [[genetički poremećaj]] koji može prouzrokovati osjetljivost na [[rak bubrega]], [[bubrežna cista|bubrežne]] i [[plućna cista|plućne ciste]] i [[benigni tumor|nekancerozne tumore]] [[dlakin folikul|dlakinih folikula]], zvani [[fibrofolikulom]]. Simptomi u svakoj porodici su jedinstveni i mogu uključivati bilo koju kombinaciju od tri simptoma. Fibrofolikululomi su najčešća manifestacija, na licu i gornjem dijelu trupa kod preko 80% ljudi s BHD-om starijim od 40 godina. Plućne ciste su podjednako česte (84%), ali samo 24% ljudi s BHD-om na kraju doživi kolaps pluća ([[spontani pneumotoraks]]). Tumori bubrega, i kancerogeni i benigni, javljaju se u 14–34% ljudi sa BHD; pridruženi rak bubrega često su rijetki hibridni tumori.
Bilo koje od ovih stanja koje se javlja u porodici može ukazivati na dijagnozu Birt–Hogg–Dubéovog sindroma, iako je to potvrđeno samo [[genetički test]] za mutaciju gena ''FLCN'', koji kodira protein [[folikulin]]. Iako njegova funkcija nije u potpunosti shvaćena, čini se da je to [[supresor tumora]] koji ograničava rast i [[ćelijska dioba|diobu ćelija]]. Verzije ''FLCN'' pronađene su kod drugih životinja, uključujući [[Drosophila melanogaster|voćne mušice]], psa [[njemački ovčar|njemačkog ovčara]], [[pacov]]a i [[miš]]eve. Bolest je otkrivena 1977. godine, ali veza s ''FLCN'' nije rasvijetljena do 2002., nakon što su rak bubrega, kolabirana pluća i plućne ciste definitivno povezane s BHD-om.
Birt–Hogg–Dubé sindrom može se manifestirati slično kao i druge bolesti, što se mora isključiti prilikom postavljanja dijagnoze. Tu spadaju [[tuberkulozna skleroza]], koja uzrokuje lezije kože slične fibrofolikululomima, i [[Von Hippel–Lindauova bolest]], koja uzrokuje nasljedni rak bubrega. Kada se dijagnosticira, ljudi s BHD-om liječe se preventivno, uz nadgledanje bubrega i pluća pomoću [[medicinsko snimanje|medicinskog snimanja]]. Fibrofolikululomi se mogu ukloniti hirurškim putem, a pneumotoraks i rak bubrega liječe se prema uobičajenom standardu njege.
==Znaci I simptomi==
===Kpža===
{{multiple image
| align = right
| image1 = Birt–Hogg–Dubé syndrome2.jpg
| width1 = 200
| alt1 =
| caption1 =
| image2 = Birt–Hogg–Dubé syndrome3.jpg
| width2 = 200
| alt2 =
| caption2 =
| footer = Osoba sa Birt–Hogg–Dubéovim sindrom ima koji karakteristične fibrofolikulume lica
}}
Birt–Hogg–Dubé sindrom utiče na kožu i povećava rizik od tumora u bubrezima i plućima. Stanje karakteriziraju višestruki nekancerozni tumori u obliku kupole na [[dlakin folikul|folikulu dlake]] ([[fibrofolikulom]]), posebno na licu, vratu i rjeđe na gornjem dijelu grudnog koša.{{sfn|Andrews|2011}} Fibrofolikululomi se općenito opisuju kao neprozirno bijele boje {{sfn|Reese|Sluzevich|Kluijt|Teertstra|2009}} or ili žućkaste nijansev {{sfn|Palmirotta|Savonarola|Ludovici|Donati|2010}} i imaju voštanu, glatku teksturu.{{sfn|Reese|Sluzevich|Kluijt|Teertstra|2009}} Tumori se uvijek nalaze na i oko nosa i na i iza [[pina (anatomija)|vanjskog uha]]. Tipski, prvi se put pojavljuju u 20-im ili 30-im godinama osobe i nalaze se u više od 80% ljudi sa sindromom starijim od 40 godina.{{sfn|Andrews|2011}} Tumori s vremenom postaju sve veći i brojniji.{{sfn|Toro|2008}} Tumori se razlikuju među oobama; mogu izgledati spojeni u [[lezija|plakove]], izgledati slično kao [[komedo]] sa [[keratin]]skim čepom ili uključiti [[epidermoidna cista|epidermoidnu cistu]]. Veliki broj tumora na licu može biti povezan sa hiperseborejom (abnormalno povišena proizvodnja [[sebum]]a).{{sfn|Menko|Van Steensel|Giraud|Friis-Hansen|2009}}
Ostali tumori mogu obuhvarati [[trihodiskom]] (tumore [[dlakin disk|diskova dlake]], koji mogu biti identični fibrofolikulomima), [[angiofibrom]] i [[perifolikulski fibrom]].{{sfn|Toro|2008}} Međutim, angiofibromi su češći kod tuberkulozne skleroze.{{sfn| Menko|Van Steensel|Giraud|Friis-Hansen|2009}} Zajedno s tumorima, kod ljudi s Birt–Hoggom–Dubéovim sindromom vide se i druga stanja kože. Otprilike 40% ljudi ili porodica s bolešću ima [[papula|papule]] u ustima, koje se mogu nalaziti na obrazima ([[usna sluznica]], [[jezik]]u, [[gingival|desnima]] ili [[usna]]ma. Bilo bijele ili sluzničke, one su diskretne, male i mhke, a sastoje se od vlaknastog tkiva prekrivenog zadebljalim [[epitel]]om.{{sfn|Andrews|2011}} [[Kolagenom]] kože također su pronađen u nekim porodicama.{{sfn| Toro|2008}} Mnogi ljudi sa BHD imaju kožne [[lezije]] koje izgledaju kao [[akrohhordon]]i (oznake kože), ali umjesto toga mogu biti fibrofolikululomi. Ove lezije se obično nalaze u [[pazuh]]u, na [[očni kapak|kapku]] i u naborima kože.{{sfn|Reese|Sluzevich|Kluijt|Teertstra|2009}} Ne razvijaju svi pogođeni tumorr lica; neke porodice sa mutacijom koja uzrokuje BHD razvijaju samo tumore bubrega ili spontani pneumotoraks.{{sfn|Toro|2008}}
=== Bubrezi ===
[[Slika:Chromophobe renal cell carcinoma, eosinophilic variant - high mag.jpg|left|thumb|Tkivo karcinoma bubrežnih ćelija hromofoba, drugog po učestalosti raka povezanog sa BHD ([[boja H&E]]]]
Osobe starije od 20 godina sa BHD imaju povećani rizik od razvoja sporo rastućih tumora [[bubreg]]a ([[bubrežni karcinom hromofoba]] i [[bubrežni onkocitom]], [[bubrežna cista|bubrežne ciste]], a moguće su i tumori u drugim organima i tkivima.{{sfn|Andrews|2011}} Ovi tumori se često javljaju u oba bubrega i na više lokacija u svakom.{{sfn|Toro|2008}} Prosječan broj tumora bubrega kod osobe sa BHD je 5,3, iako je pronađeno I do 28 tumora.{{sfn|Chan-Smutko|2012|p=345}} Hibridni onkocitom/hromofobni karcinom, pronađen u 50% slučajeva {{sfn|Coleman|Russo|2009|p=482}} je najčešće pronađeni rak, a slijede ga karcinom bubrega hromofoba, karcinom bubrega bistrih ćelija, bubrežni onkocitom i [[karcinom bubrežnih ćelija|papilarni karcinom bubrega]].{{sfn|Toro|2008}}{{sfn|Coleman|Russo|2009|p=482}} Ljudi stariji od 40 godina i muškarci češće razvijaju tumore bubrega, koji se dijagnosticiraju u srednjoj dobi od oko 48 godina.{{sfn|Andrews|2011}}{{sfn|Toro|2008}} Ljudi stariji od 40 godina i muškarci češće razvijaju tumore bubrega, koji se dijagnosticiraju u srednjoj dobi. {{sfn|Menko|Van Steensel|Giraud|Friis-Hansen|2009}}
Općenito, ljudi s ovim sindromom imaju približno sedam puta veći rizik od raka bubrega u odnosu na netaknutu populaciju. Procjene incidencije među oboljelima od ove bolesti kreću se od 14–34%. {{sfn | Andrews | 2011}} {{sfn |Coleman | Russo|2009 | p = 482}} Rijetko je povezano sa karcinomom bistrih bubrežnih ćelijai [[Karcinom bubrežnih ćelija|papilarnim karcinomom bubrežnih ćelija]].{{sfn |Toro |2008}} Ako se razvije kod nekoga ko ima BHD, karcinom bubrežnih ćelija se javlja kasnije u životu i ima lošu prognozu.{{sfn | Furuya | Nakatani | 2012}} Iako se tipovi tumora povezani sa BHD smatraju manje agresivnim, slučajevi uznapredovalog ili metastatskog karcinoma bubrega zabilježeni su kod ljudi sa sindromom. I benigni i kancerogeni tumori mogu s vremenom smanjiti [[bubreg|bubrežnu funkciju]] kako rastu.{{sfn |Coleman|Russo|2009|p = 482}}
=== Pluća ===
Zajedno sa fibrofolikululomima i tumorima bubrega, pogođene osobe često razvijaju [[cista|cist]] ([[bleb]]ove ili [[bula (dermatologija)|bule]]) u sub[[pleura|pleuri]] [[pluća|plućne]] baze ili [[parenhim|intraparenhimski prostorima]] koji mogu puknuti i prouzrokovati abnormalno sakupljanje zraka u grudnoj šupljini ([[pneumotoraks]]), što može rezultirati kolapsom pluća.{{sfn |Toro|2008}} {{sfn |Grant |Babar|Griffin|2009|p = 442}} Ciste ne uzrokuju druge simptome i [[pluća|plućna funkcija]] je obično normalna.{{sfn |Menko|Van Steensel|Giraud|Friis-Hansen|2009}} Više od 83% ljudi sa BHD ima ciste, ali sindrom ne uzrokuje stanja poput progresivnog [[hronična opstruktivna plućna bolest]] ili općenitog respiratornog neuspjeha,{{sfn |Andrews|2011}}, iako uzrokuje [[emfizem]].{{sfn |Palmirotta|Savonarola |Ludovici|Donati|2010}} Spontano, ponekad se ponavlja,{{sfn|Toro|2008}} pneumotoraks, mnogo češće i u mlađoj dobi s BHD-om nego u netaknutom stanovništvu. Otprilike 24% ljudi s tom bolešću pati od najmanje jednog spontanog pneumotoraksa, 30 puta više od pojave kod ljudi koji nisu pogođeni. Iako se pneumotoraks izazvan BHD-om često javlja u srednjoj životnoj dobi, u srednjoj dobi od 38 godina, 17% oboljelih ljudi ima spontani pneumotoraks prije navršavanja 40 godina.{{sfn |Andrews|2011}} Pneumotoraksi su viđeni I kod ljudi mlađih od sedam godina i 16 godina.{{sfn|Menko|Van Steensel |Giraud |Friis-Hansen|2009}} Neke porodice imaju oblik BHD koji pogađa samo pluća.{{sfn|Devine| Garcia|2012|p = 4}}
=== Ostali organi ===
[[Čvorovi na štitnjači]] {{sfn|Andrews |2011}} povezani su s Birt–Hogg–Dubéovim [[fenotip]]om, prisutanim u 65% osoba i 90% porodica sa sindromom. Međutim, veza između BHD-a i karcinoma štitnjače nije potkrijepljena.{{sfn|Reese|Sluzevich|Kluijt|Teertstra|2009}} Izvješteno je da su povezani i druga stanja, ali ne moraju biti uzrokovani mutacijom u ''FLCN'' ili možda uopće nisu povezani. Tu spadaju [[multinodulaska guša]], [[medularni karcinom štitnjače]], [[onkocitom|parotidni onkocitom]], [[kolorektumski polip|polipoza debelog creva]],{{sfn|Coleman|Russo|2009|p = 481}} [[nevus vezivnog tkiva]], [[lipom]]i, [[angiolipom]]i, [[paratiroidni adenom]]i, [[prošarana horioretinopatija]], [[neurotekeom]], [[meningiom]]i, [[angiofibrom]] lica, [[trihoblastom]], [[kožna fokalna mucinoza]], [[leiomiom|kožni leiomiom]], [[rak dojke]], [[rak tonzila]], [[rakdebelog crijeva|kolorektumski rak]], [[sarkom]]i noge, [[rak pluća]], [[melanom]], [[dermatofibrosarcoma protuberans]], [[karcinom baznih ćelija]], [[leiomiosarkom|kožni leiomiosarkom]] i [[skvamozni karcinom]].{{sfn|Menko|Van Steensel| Giraud|Friis-Hansen|2009}}
== Patofiziologija ==
=== Genetika ===
[[Datoteka:Autosomal dominant - en.svg| desno|thumb| Ovaj dijagram pokazuje kako se prenose autosomno dominantni poremećaji poput BHD. Nepogođeni roditelj proizvodi sve normalne [[gamet]]e ([[sperma]] i [[jajna ćelija|jaje]]), a pogođeni roditelj proizvodi pola mutiranih spolnih ćelija i pola normalnih. Budući da je za autosomno dominantnu bolest potrebna samo jedna kopija mutacije, svaki potomak ima 50% šanse da ima mutaciju.]]
Povezanost sa genom za folikulin (''FLCN'') prvi put je zabilježena 2002.{{sfn|Nickerson et al.|2002}} Ovaj 14-[[egzon]]ski gen nalazi se na kratkom kraku [[hromosom 17|hromosoma 17]] (17p11.2) i ima regiju bogatu [[citozin]]om u egzonu 11, koja je posebno podložna mutaciji.{{sfn |Andrews| 2011}} {{sfn |Toro | 2008}} Najčešća mutacija u ovom području je insercija ili delecija ostataka citozina, pronađenog u 53% porodica pogođenih BHD-om. Nije pronađena značajna razlika u simptomima koje imaju porodice s insercijom na tom mjestu u odnosu na one koji imaju deleciju, ali mutacije u ''FLCN'' povezane sa BHD sindromom su heterogene i često su [[nonsens mutacije|nonsens]] ili [[okvirne mutacija]], koje uzrokuju rano skraćivanje proteinskog proizvoda na [[C-kraj|karboksi kraju]].{{sfn|Toro|Wei|Glenn|Weinreich| 2008}} {{sfn|Reese|Sluzevich|Kluijt|Teertstra|2009}} Vrlo retko se primećuju [[misens mutacije]]. Mutacije se često prenose sa jedne generacije na drugu na autosomno dominantni način, ali se može javiti kao nova mutacija kod pojedinca bez prethodne porodične historije ([[mutacija]] ''[[de novo]]''. {{sfn | Maher|2011}} Djeca jednog od pogođenih roditelja imaju 50% šanse da ima bolest. BHD ima vrlo visoku [[interakcija gena|probojnost]].{{sfn|Toro|2008}} Korelacija između različitih [[genotip]]ova ''FLCN'' nije otkrivena.
== Dijagnoza ==
Klinički nalazi mogu predložiti BHD, ali ga molekulsko [[genetičko testiranje]] definitivno dijagnosticira, kako bi se otkrile mutacije u genu '' FLCN ''. Klasična klinička trijada uključuje benigne izrasline folikula dlake, plućne ciste i spontani pneumotoraks, te bilateralne multifokalne tumore bubrega.
=== Klinička slika ===
Kožne manifestacije BHD-a izvorno su opisane kao fibrofolikululomi (abnormalni izrast folikula dlake), trihodiskomi (hamartomatozne lezije s folikulom dlake na periferiji, često na licu) i akrohordoni (oznake kože). Kožne manifestacije potvrđuje [[histologija|histološka analiza]]. Utvrđeno je da većina osoba (89%) s BHD ima višestruke ciste u oba plućna krila, a 24% je imalo jednu ili više epizoda pneumotoraksa. Ciste se mogu otkriti na grudima putem [[računarska tomografija|CT]]. Bubrežni tumori mogu se manifestovati kao više vrsta karcinoma bubrežnih ćelija, ali se češće vide određeni patološki podtipovi (uključujući [[hromofob]], [[onkocitom]] i onkocitični hibridni tumor. Iako je originalni sindrom otkriven na osnovu kožnih nalaza, osobe sa BHD mogu manifestovati samo plućne i / ili bubrežne nalaze, bez ikakvih kožnih lezija. Iako ovi znakovi ukazuju na BHD, to je potvrđeno samo genetskim testom za mutacije '' FLCN ''. {{Sfn | Toro | 2008}}
=== Genetićko testiranje ===
Mutacije '' FLCN '' otkrivaju se [[DNK|sekvenciranjem]] u 88% ispitanika sa ovim sindromom. To znači da neki ljudi s kliničkom dijagnozom imaju mutacije koje se ne mogu otkriti postojećom tehnologijom ili da bi mutacije drugog tada nepoznatog gena mogle biti odgovorne za manji broj slučajeva. Pored toga, testiraju se i pojačanja i delecije u [[egzon]]skim regijama. [[Genetičko testiranje]] može biti korisno za potvrđivanje kliničke dijagnoze i pružanje sredstava za određivanje drugih rizičnih osoba u porodici, čak i ako još nisu razvili simptome BHD.
== Epidemiologija ==
Poremećaj je zabilježen u više od 100 porodica širom svijeta,{{sfn|Toro|Wei|Glenn|Weinreich|2008}}, iako neki izvori navode do 400 porodica,{{sfn|Genetics Home Reference}} i nasljeđuje se po modelu [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnih]] svojstava. Smatra se nedovoljno dijagnosticiranim, zbog varijabilnosti [[ekspresija gena|ekspresije]].{{sfn|Verine et al.|2010}} Obrazac mutacija i spektar simptoma su heterogeni među pogođenima. Manje ozbiljni fenotipi kože vide se u oba spola koji imaju kasne pojave kožnih simptoma.{{sfn|Toro|2008}}
== Registar pacijenata ==
Podstiču se pacijenti, porodice i njegovatelji sa Birt-Hogg-Dubéovim sindromom da se pridruže preko linka [https://web.archive.org/web/20190327172505/https://www.rarediseasesnetwork.org/cms/rld/Get-Involved/ Kontakt-registar NIH Konzorcija za rijetke plućne bolesti]. Ovo je web lokacija zaštićena privatnošću koja pruža najnovije informacije za pojedince zainteresirane za najnovije naučne vijesti, ispitivanja i tretmane u vezi sa rijetkim plućnim bolestima.
==Reference==
'''Citiranja'''
{{Reflist}}
'''Bibliografija''' {{refbegin}}
*{{citation |doi=10.1378/chest.07-0042 |title=Cystic Lung Disease in Birt-Hogg-Dubé Syndrome |year=2007 |last1=Ayo |first1=Dereje S. |journal=Chest |volume=132 |issue=2 |pages=679–84 |pmid=17505035 |last2=Aughenbaugh |first2=GL |last3=Yi |first3=ES |last4=Hand |first4=JL |last5=Ryu |first5=JH}}
*{{citation |doi=10.1001/archderm.113.12.1674 |title=Hereditary multiple fibrofolliculomas with trichodiscomas and acrochordons |year=1977 |last1=Birt |first1=A. R. |journal=Archives of Dermatology |volume=113 |issue=12 |pages=1674–7 |pmid=596896 |last2=Hogg |first2=GR |last3=Dubé |first3=WJ}}
*{{citation |url = http://www.bhdsyndrome.org/about-us/bhd-foundation/ |title = BHD Foundation |year = 2013 |access-date = 17. 7. 2013 |ref = {{sfnRef|BHD Foundation}} |archive-date = 11. 6. 2021 |archive-url = https://web.archive.org/web/20210611114800/https://bhdsyndrome.org/about-us/bhd-foundation/ |url-status = dead }}
*{{citation |doi=10.1097/PPO.0b013e31826246ac |title=Genetic Testing by Cancer Site |year=2012 |last1=Chan-Smutko |first1=Gayun |journal=The Cancer Journal |volume=18 |issue=4 |pages=343–9 |pmid=22846736}}
*{{citation |doi=10.1097/MOU.0b013e32832f0d40 |title=Hereditary and familial kidney cancer |year=2009 |last1=Coleman |first1=Jonathan A |last2=Russo |first2=Paul |journal=Current Opinion in Urology |volume=19 |issue=5 |pages=478–85 |pmid=19584731}}
*{{citation |doi=10.1016/j.ccm.2011.11.001 |title=Genetic Interstitial Lung Disease |year=2012 |last1=Devine |first1=Megan Stuebner |last2=Garcia |first2=Christine Kim |journal=Clinics in Chest Medicine |volume=33 |pages=95–110 |pmid=22365249 |issue=1 |pmc=3292740}}
*{{citation |doi=10.1136/jclinpath-2012-201200 |title=Birt-Hogg-Dube syndrome: Clinicopathological features of the lung |year=2012 |last1=Furuya |first1=M. |last2=Nakatani |first2=Y. |journal=Journal of Clinical Pathology |volume=66 |issue=3 |pages=178–86 |pmid=23223565 |pmc=3595143}}
*{{citation|url = http://ghr.nlm.nih.gov/condition/birt-hogg-dube-syndrome|title = Birt-Hogg-Dubé syndrome|date = januar 2013|access-date = 13. 7. 2013|work = Genetics Home Reference|publisher = US National Library of Medicine|ref = {{sfnRef|Genetics Home Reference}}}}
*{{citation |url = http://ghr.nlm.nih.gov/condition/birt-hogg-dube-syndrome/show/Educational+resources |title = Birt-Hogg-Dubé syndrome: Educational resources |date = 22. 7. 2013 |access-date = 25. 7. 2013 |publisher = NIH |work = Genetics Home Reference |ref = {{sfnRef|Genetics Home Reference: Educational Resources}} |archive-date = 15. 3. 2016 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160315041836/https://ghr.nlm.nih.gov/condition/birt-hogg-dube-syndrome/show/Educational+resources |url-status = dead }}
*{{citation |doi=10.1016/j.crad.2008.09.015 |title=Cysts, cavities, and honeycombing in multisystem disorders: Differential diagnosis and findings on thin-section CT |year=2009 |last1=Grant |first1=L.A. |last2=Babar |first2=J. |last3=Griffin |first3=N. |journal=Clinical Radiology |volume=64 |issue=4 |pages=439–48 |pmid=19264190}}
*{{citation |title = Andrew's Diseases of the Skin: Clinical Dermatology |edition = 11th |first1 = William D. |last1 = James |first2 = Timothy |last2 = Berger |first3 = Dirk |last3 = Elston |publisher = Elsevier Health Sciences |year = 2011 |isbn = 978-1-4377-3619-9 |ref={{sfnRef|Andrews|2011}} }}
*{{citation|url = http://omim.org/entry/135150|archive-url = https://web.archive.org/web/20170310135838/http://www.omim.org/entry/135150|url-status = dead|archive-date = 10. 3. 2017|title = Birt-Hogg-Dube syndrome, BHD|work = Online Mendelian Inheritance in Man|publisher = Johns Hopkins University|date = 22. 8. 2012|access-date = 13. 7. 2013|last = Kniffin|first = Cassandra L.}}
*{{citation |doi=10.1371/journal.pone.0065869 |ref={{sfnRef|Liu et al.|2013}} |title=Genetic Characterization of the Drosophila Birt-Hogg-Dubé Syndrome Gene |year=2013 |editor1-last=White-Cooper |editor1-first=Helen |last1=Liu |first1=Wei |last2=Chen |first2=Zhi |last3=Ma |first3=Yansen |last4=Wu |first4=Xiaochun |last5=Jin |first5=Yaping |last6=Hou |first6=Steven |journal=PLOS ONE |volume=8 |issue=6 |pages=e65869 |pmid=23799055 |pmc=3684598|bibcode=2013PLoSO...865869L }}
*{{citation |doi=10.1159/000320892 |title=Genetics of Familial Renal Cancers |year=2011 |last1=Maher |first1=Eamonn R. |journal=Nephron Experimental Nephrology |volume=118 |pages=e21–6 |pmid=21071978 |issue=1|s2cid=23464317 }}
*{{citation |doi=10.1016/S1470-2045(09)70188-3 |title=Birt-Hogg-Dubé syndrome: Diagnosis and management |year=2009 |last1=Menko |first1=Fred H |last2=Van Steensel |first2=Maurice AM |last3=Giraud |first3=Sophie |last4=Friis-Hansen |first4=Lennart |last5=Richard |first5=Stéphane |last6=Ungari |first6=Silvana |last7=Nordenskjöld |first7=Magnus |last8=Hansen |first8=Thomas vO |last9=Solly |first9=John |last10=Maher |first10=Eamonn R |journal=The Lancet Oncology |volume=10 |issue=12 |pages=1199–206 |pmid=19959076 |last11=European Bhd |first11=Consortium}}
*{{citation |url = http://www.rarediseases.org/rare-disease-information/organizations/byID/3171/viewDetail |title = BHD Foundation |publisher = National Organization for Rare Disorders |access-date = 25. 7. 2013 |year = 2013 |ref = {{sfnRef|National Organization for Rare Disorders}} |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20131103150437/http://rarediseases.org/rare-disease-information/organizations/byID/3171/viewDetail |archive-date = 3. 11. 2013 }}
*{{citation |doi=10.1016/S1535-6108(02)00104-6 |ref={{sfnRef|Nickerson et al.|2002}} |display-authors=9 |title=Mutations in a novel gene lead to kidney tumors, lung wall defects, and benign tumors of the hair follicle in patients with the Birt-Hogg-Dubé syndrome |year=2002 |last1=Nickerson |first1=Michael L. |last2=Warren |first2=Michelle B. |last3=Toro |first3=Jorge R. |last4=Matrosova |first4=Vera |last5=Glenn |first5=Gladys |last6=Turner |first6=Maria L. |last7=Duray |first7=Paul |last8=Merino |first8=Maria |last9=Choyke |first9=Peter |last10=Pavlovich |first10=Christian P. |last11=Sharma |first11=Nirmala |last12=Walther |first12=Mcclellan |last13=Munroe |first13=David |last14=Hill |first14=Rob |last15=Maher |first15=Eamonn |last16=Greenberg |first16=Cheryl |last17=Lerman |first17=Michael I. |last18=Linehan |first18=W.Marston |last19=Zbar |first19=Berton |last20=Schmidt |first20=Laura S. |journal=Cancer Cell |volume=2 |issue=2 |pages=157–64 |pmid=12204536}}
*{{citation |last1=Palmirotta |first1=Raffaele |last2=Savonarola |first2=Annalisa |last3=Ludovici |first3=Giorgia |last4=Donati |first4=Pietro |last5=Cavaliere |first5=Francesco |last6=De Marchis |first6=Maria Laura |last7=Ferroni |first7=Patrizia |last8=Guadagni |first8=Fiorella |title=Association between Birt Hogg Dubé syndrome and cancer predisposition |journal=Anticancer Res. |volume=30 |issue=3 |pages=751–7 |date=mart 2010 |pmid=20392993 |url=http://ar.iiarjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=20392993 }}
*{{Citation |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK45326/ |pmid=21249760 |chapter=Birt-Hogg-Dubé Syndrome |title=Cancer Syndromes |editor1-first=Douglas L |editor1-last=Riegert-Johnson |editor2-first=Lisa A |editor2-last=Boardman |editor3-first=Timothy |editor3-last=Hefferon |editor4-first=Maegan |editor4-last=Roberts |location=Bethesda, MD |publisher=National Center for Biotechnology Information |date=5. 10. 2009 |first1=Erin |last1=Reese |first2=Jason |last2=Sluzevich |first3=Irma |last3=Kluijt |first4=H. Jelle |last4=Teertstra |first5=Daphne |last5=De Jong |first6=Simon |last6=Horenblas |first7=Jay |last7=Ryu }}
*{{Citation |url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=famcan&part=bhd_appendix |title = Birt-Hogg-Dube |first = DL |last = Riegert-Johnson |publisher = NCBI |access-date = 21. 7. 2009 |work = Familial Cancer Syndromes |ref = {{sfnRef|Riegert-Johnson}} }}
*{{citation |doi=10.1016/j.eururo.2012.09.054 |ref={{sfnRef|Sudarshan et al.|2013}} |title=Metabolism of Kidney Cancer: From the Lab to Clinical Practice |year=2013 |last1=Sudarshan |first1=Sunil |last2=Karam |first2=Jose A. |last3=Brugarolas |first3=James |last4=Thompson |first4=R. Houston |last5=Uzzo |first5=Robert |last6=Rini |first6=Brian |last7=Margulis |first7=Vitaly |last8=Patard |first8=Jean-Jacques |last9=Escudier |first9=Bernard |last10=Linehan |first10=W. Marston |journal=European Urology |volume=63 |issue=2 |pages=244–51 |pmid=23063455 |pmc=3709870}}
*{{Citation |last=Toro |first=Jorge R. |chapter=Birt-Hogg-Dubé Syndrome |publisher=University of Washington |date=9. 9. 2008 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1522/ |pmid=20301695 |title=GeneReviews |editor1-first=Roberta A |editor1-last=Pagon |editor2-first=Margaret P |editor2-last=Adam |editor3-first=Thomas D |editor3-last=Bird |editor4-first=Cynthia R |editor4-last=Dolan |editor5-first=Chin-To |editor5-last=Fong |editor6-first=Richard JH |editor6-last=Smith |editor7-first=Karen |editor7-last=Stephens }}
*{{citation |doi=10.1136/jmg.2007.054304 |display-authors=9 |title=BHD mutations, clinical and molecular genetic investigations of Birt-Hogg-Dube syndrome: A new series of 50 families and a review of published reports |year=2008 |last1=Toro |first1=J R |last2=Wei |first2=M-H |last3=Glenn |first3=G M |last4=Weinreich |first4=M |last5=Toure |first5=O |last6=Vocke |first6=C |last7=Turner |first7=M |last8=Choyke |first8=P |last9=Merino |first9=M J |last10=Pinto |first10=P A |last11=Steinberg |first11=S M |last12=Schmidt |first12=L S |last13=Linehan |first13=W M |journal=Journal of Medical Genetics |volume=45 |issue=6 |pages=321–31 |pmid=18234728 |pmc=2564862}}
*{{citation |doi=10.1016/j.eururo.2010.08.031 |ref={{sfnRef|Verine et al.|2010}} |title=Hereditary Renal Cancer Syndromes: An Update of a Systematic Review |year=2010 |last1=Verine |first1=Jérôme |last2=Pluvinage |first2=Amélie |last3=Bousquet |first3=Guilhem |last4=Lehmann-Che |first4=Jacqueline |last5=De Bazelaire |first5=Cédric |last6=Soufir |first6=Nadem |last7=Mongiat-Artus |first7=Pierre |journal=European Urology |volume=58 |issue=5 |pages=701–10 |pmid=20817385}}
{{refend}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Birt–Hogg–Dubé syndrome}}
* [http://www.BHDSyndrome.org BHDSyndrome.org]
* [http://www.cancer.net/cancer-types/birt-hogg-dub%C3%A9-syndrome Cancer.Net: Birt-Hogg-Dubé Syndrome]
{{Tumori kožnih dodataka |state=autocollapse}}
{{DEFAULTSORT:Birt-Hogg-Dubeov sindrom}}
[[Kategorija:Epidermalni nevusi, novotvorine i ciste]]
[[Kategorija:Autosomno dominantni poremećaji]]
[[Kategorija:Sindromi s tumorima]]
[[Kategorija:Sindromi koji utječu na pluća]]
[[Kategorija:Rijetki sindromi]]
54j0mubqeah5lfvmemedeg0sv93r57x
Lana Pudar
0
479208
3427708
3427678
2022-08-12T17:22:31Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija plivač
| ime = Lana Pudar
| slika =
| opis_slike =
| puno_ime =
| nadimak =
| državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| stilovi = [[Delfin (plivanje)|Delfin]]
| klub = [[KVS Orka|Orka]]
| trener = Alena Ćemalović
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2006|1|19}}
| mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} -->
| mjesto_smrti =
| visina =
| težina =
| šabloni_medalja =
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Abu Dhabi 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|100 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|100 m delfin}}
| aktualizirano = 12. 8. 2022.
}}
'''Lana Pudar''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[plivanje|plivačica]]. Specijalistica je za [[delfin (plivanje)|delfinov stil]]. Kćerka je [[Velibor Pudar|Velibora Pudara]], nekadašnjeg [[nogomet]]nog [[golman]]a.
== Karijera ==
Na Otvorenom prvenstvu Srbije, održanom 12. marta 2021, kvalifikovala se za [[Olimpijske igre 2020.]] u disciplini 100 m delfin.<ref name="Olimpijske igre">{{cite web |title= Sjajna Lana Pudar isplivala A olimpijsku normu i oborila rekord BiH |url= https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/sjajna-lana-pudar-isplivala-a-olimpijsku-normu-i-oborila-rekord-bih/ |website= [[N1 (televizija)|N1]] |access-date=22. 6. 2021 |date=12. 3. 2021}}</ref> Sa samo 15 godina oborila je dva [[Spisak bosanskohercegovačkih rekorda u plivanju|državna rekorda]] u plivanju delfinovim stilom.<ref name="Olimpijske igre"/>
Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2021.]] u Rimu osvojila je zlatnu medalju na 100 m delfin te srebrne na 50 m i 200 m istim stilom.
Na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] zauzela je [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|19. mjesto]] na 100 m delfin u konkurenciji 33 plivačice.
Na takmičenju [[Svjetski kup u plivanju 2021.|Svjetskog kupa]]<ref>{{Cite journal|date=|title=InfoBulletin_Kazan.pdf|url=https://resources.fina.org/fina/document/2021/09/15/b1c53fdc-f742-4c27-8425-b7a6ae4c33e8/SWC_2021_InfoBulletin_Kazan.pdf|journal=fina.org}}</ref> u [[Kazanj]]u osvojila je bronzanu medalju na 100 m delfin (57.39).<ref>{{Cite web|url=https://www.omegatiming.com/File/0001150012FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF22.pdf |title= FINA Swimming World Cup 2021 in Kazan – Official Results |publisher= [[FINA]] |language=en|access-date=22. 6. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/lana-pudar-osvojila-trece-mjesto-na-svjetskom-kupu-u-kazanu/|title=Pudar za historiju: Prva medalja za BiH na Svjetskom kupu |date= 30. 10. 2021 |website= [[N1 (televizija)|N1]] |language=bs-BA|access-date= 30. 10. 2021}}</ref>
Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetskom prvenstvu u kratkim bazenima 2021.]] u [[Abu Dhabi]]ju osvojila je bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]], što je prva medalja na velikim takmičenjima za Bosnu i Hercegovinu u seniorskoj konkurenciji.<ref name="SwimSwam First Int'l Medal">{{cite web |author= Retta Race |title= 15-Year-Old Lana Pudar Gives Bosnia & Herzegovina First Senior Int'l Medal|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-gives-bosnia-herzegovina-first-senior-intlmedal|date=17. 12. 2021|website=[[SwimSwam]]}}</ref>
Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] nastupila je u sve tri utrke delfinovim stilom. Na 50 m bila je 29, a na 100 i 200 m plasirala se u finale, osvojivši osmo, odnosno šesto mjesto, uz oboren državni rekord u polufinalu na 200 m. Odmah nakon prvenstva otišla je u [[Oran]] na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranske igre]], gdje je osvojila zlatne medalje na 200<ref>{{cite web |date= 1. 7. 2022 |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/7/1/zlato-za-lanu-pudar-na-mediteranskim-igrama |title= Zlato za Lanu Pudar na Mediteranskim igrama |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 1. 7. 2022}}</ref> i 100 delfin (postavivši i rekord Mediteranskih igara),<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/maestralna-lana-pudar-osvojila-novo-zlato-u-oranu-i-postavila-mediteranski-rekord/220704120 |title= Maestralna Lana Pudar osvojila novo zlato u Oranu i postavila mediteranski rekord |website= klix.ba |date= 4. 7. 2022 |access-date= 4. 7. 2022}}</ref> dok je na 50 m bila peta.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-peto-mjesto-na-mediteranskim-igrama-u-disciplini-50-metara-delfin/220701150 |title= Lana Pudar osvojila peto mjesto na Mediteranskim igrama u disciplini 50 metara delfin |website= [[klix.ba]] |date= 2. 7. 2022 |access-date= 3. 7. 2022}}</ref> Iz Orana je odmah otputovala u [[Rumunija|rumunski]] [[Otopeni]], gdje je na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] osvojila zlatne medalje na 50<ref>{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-jos-jedno-zlato-na-evropskom-juniorskom-prvenstvu/220710035 |title= Lana Pudar osvojila još jedno zlato na Evropskom juniorskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 10. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}</ref> i 200<ref>{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-postala-juniorska-prvakinja-evrope-u-disciplini-200-metara-delfin/220709058 |title= Lana Pudar postala juniorska prvakinja Evrope u disciplini 200 metara delfin |website= klix.ba |date= 9. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}</ref> te srebrnu na 100 m delfin.<ref>{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-je-viceprvakinja-evrope-u-juniorskoj-konkurenciji/220707097 |title= Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji |website= klix.ba |date= 7. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}</ref>
== Rezultati ==
=== Pojedinačno ===
==== Olimpijski bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style="text-align:center; font-size: 95%;}}
|-
!bgcolor="#eeeeee" colspan="6"|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2021.
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020.|Olimpijske igre]]
|align=left |{{ZD|JPN}} [[Tokio]]<ref>{{cite web|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf |title=Tokyo 2020 Summer Olympics - Women's 100m Butterfly Heats Results Summary|publisher=[[MOK]]|date=24. 7. 2021|access-date=24. 7. 2021|archive-date=24. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724124909/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf|url-status=dead}}</ref>
|19.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|58.32]]
|-
|rowspan=9|2022.
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|29.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|27.14]]
|-
|8.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|58.44]]
|-
|6.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:07.85]]
|-
|rowspan=3|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Mediteranske igre]]
|align=left rowspan=3|{{ZD|ALŽ}} [[Oran]]
|5.
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 50 m delfin (žene)|26.77]]
|-
|bgcolor=gold|1.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|57.55]] ([[Rekordi Mediteranskih igara u plivanju|RMI]])
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|2:09.18]]
|-
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|10.
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|26.56]]
|-
|
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)| ]]
|-
|
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)| ]]
|}
==== Kratki bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style="text-align:center; font-size: 95%;}}
|-
!bgcolor="#eeeeee" colspan="6"|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|rowspan=6|2021.
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]<ref>{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW50MBF-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf?x=11:03:37|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 50m Butterfly Semi-Final Summary |website= kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}</ref><ref name="Kazan 100 m butterfly">{{cite web |url= http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW100MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=11:00:39|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 100m Butterfly Final Results|website=kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}</ref><ref name="Kazan 200 m butterfly">{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=23:14:15|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 200m Butterfly Final Results |website= kazan2021.microplustiming.com|date=4. 11. 2021|access-date=4. 11. 2021}}</ref>
|15.
|50 m delfin
|26.40
|-
|6.
|100 m delfin
|56.78
|-
|5.
|200 m delfin
|2:05.89
|-
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]
|rowspan=3 align=left |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]<ref name="SwimSwam First Int'l Medal"/>
|23.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 50 m delfin (žene)|26.37]]
|-
|7.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 100 m delfin (žene)|56.51]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|2:04.88]]
|}
== Lični rekordi ==
{| class="wikitable" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|-
!Disciplina !! Rezultat !! {{abbr|PB|Plivački bodovi}} !! Takmičenje !! Lokacija !! Datum
|-
!colspan=6|''Olimpijski bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.29''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 802 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]<ref name="PB's">{{cite web |url=https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&athleteId=4879144|title=Lana Pudar Personal bests on Swimranks|work=www.swimrankings.net|access-date=22. 8. 2021}}</ref> || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 10. 7. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''57.37''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 904 || Serbia Open<ref name="PB's"/> || {{ZD|SRB}} [[Beograd]] || 12. 3. 2021.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:07.58''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 870 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]]<ref name="PB's" /> || {{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] || 21. 6. 2022.
|-
!colspan=6|''Kratki bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.09''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 815 || [[Svjetski kup u plivanju 2021.|FINA Svjetski kup]]<ref name="PB's" /> || {{ZD|RUS}} [[Kazanj]] || 29. 10. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''56.28''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 913 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]<ref>{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EC0102FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 100m Butterfly Semi-finals Summary|website=omegatiming.com|date=20. 12. 2021|access-date=20. 12. 2021}}</ref> || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 20. 12. 2021.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:04.88''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 878 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]<ref>{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 200m Butterfly Final Results|website=omegatiming.com|date=17. 12. 2021|access-date=19. 12. 2021}}</ref> || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 17. 12. 2021.
|}
*<small>''Ovaj spisak uključuje samo vremena iznad 750 plivačkih bodova.''</small>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://www.fina.org/athletes/1198499/wd Profil] na [[FINA]]-i
* [https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&athleteId=4879144 Profil] na ''SwimRankings.net''
* [https://olympics.com/en/athletes/lana-pudar Olimpijski profil] ([[MOK]])
* [https://www.olympedia.org/athletes/141029 Profil] na ''Olympediji''
* [https://www.youtube.com/watch?v=DwAeYUzrjeo ''Tribina specijal: Lana Pudar''], [[Al Jazeera Balkans]], 2. april 2021. ([[YouTube]])
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 100 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 200 delfin}}
{{DEFAULTSORT:Pudar, Lana}}
[[Kategorija:Rođeni 2006.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]
se8mtxxmwfnitmo8l72acz889lk5yfx
Korisnik:IviBot/common.js
2
486917
3427756
3388656
2022-08-12T20:22:57Z
IviBot
89797
+skripta
javascript
text/javascript
findargdupsresultsbox = 'yes';
findargdupseditsummary = 'Čišćenje [[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona|istih argumenata u šablonima]] pomoću alata [[:en:User:Frietjes/findargdups|findargdups]]';
mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Frietjes/findargdups.js&action=raw&ctype=text/javascript');
mw.loader.load('//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Ivi104/RevisionID.js&action=raw&ctype=text/javascript');
qelemlhqj0om75zcbb65neaumb3ukhn
Burkittov limfom
0
487446
3427735
3397075
2022-08-12T19:12:20Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Dvostruki separator u poveznici - Neispravno otvorene uglate zagrade - Prazna poveznica)
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija bolest
| ime = Burkittov limfom<br>(Burkittov tumor)<br>(Maligni limfom Burkittovog tipa)
| slika = Burkitt lymphoma, touch prep, Wright stain.jpg
|veličina_slike=300px
| opis_slike = Burkitt lymphoma, touch prep, Wright stain
*Oblast: [[Hematologija]], [[onkologija]]
| symptoms =
| complications =
| onset =
| duration =
| types =
| causes =
| risks =
| diagnosis =
| differential =
| prevention =
| treatment =
| medication =
| prognosis =
| frequency =
| DiseasesDB = 1784
| ICD10 = {{ICD10|C|83|7|c|81}}
| ICD9 = {{ICD9|200.2}}
| ICDO = {{ICDO|9687|3}}
| OMIM = 113970
| MedlinePlus = 001308
| eMedicineSubj = med
| eMedicineTopic = 256
| MeshID = D002051
}}
'''Burkittov limfom''' je [[kancer|rak]] [[limfni sistem|limfnog sistema]], posebno [[B-limfocit]]a koji se nalaze u [[germinalni centar|germinalnom centru]]. Ime je dobio po [[Denis Parsons Burkit|Denisu Parsonsu Burkitu]], irskom [[hirurgija|hirurgu]] koji je prvi opisao [[bolest]] 1958. dok je radio u [[ekvator]]skoj [[Afrika|Africi]].<ref>{{WhoNamedIt|synd|2511}}</ref><ref name="pmid13628987">{{cite journal |author=Burkitt D |title=A sarcoma involving the jaws in African children |url=https://archive.org/details/sim_british-journal-of-surgery_1958-11_46_197/page/218 |journal=The British Journal of Surgery |volume=46 |issue=197 |pages=218–23 |year=1958 |pmid=13628987|doi=10.1002/bjs.18004619704|s2cid=46452308 }}</ref> Ukupna [[stopa izlječenja]] za Burkittov limfom u razvijenim zemljama je oko 90%, a gora je u zemljama s niskim prihodima. Burkittov limfom je neuobičajen kod odraslih, kod kojih ima lošiju prognozu.<ref name="pmid22333947"/>
==Klasifikacija==
[[Slika:Large facial Burkitt's Lymphoma.JPG|right|thumb| Sedmogodišnji dečak iz Nigerije sa višemjesečnom historijom otoka vilice koji je liječen antibioticima: Tumor je bio ulcerisan i dreniran.]]
[[Slika:Burkitt's lymphoma.jpg|right|thumb|Slika usta pacijenta sa Burkittovim limfomom na kojoj se vidi poremećaj zuba i djelomična opstrukcija disajnih puteva]]
Burkittov limfom može se podijeliti u tri glavne kliničke varijante: endemski, [[Sporadični karcinom|sporadični]] i varijante povezane s [[imunodeficijencija|imunodeficijencijom]].<ref name="pmid22333947">{{cite journal |vauthors=Molyneux E, Rochford R, Griffin B, Newton R, Jackson G, Menon G, Harrison C, Israels T, Bailey S |title=Burkitt's lymphoma |journal=The Lancet |volume=379 |issue=9822 |pages=1234–1244 |date=April 2012 |doi= 10.1016/S0140-6736(11)61177-X |pmid=22333947|s2cid=39960470 |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/117355/1/BL_malaria_genotype.pdf }}</ref>
*'''Endemska varijanta''' (takođe zvana "afrička varijanta") najčešće se javlja kod djece koja žive u endemskim regijama svijeta prema [[malarija|malariji]] (npr. [[ekvator]]ska [[Afrika]], [[Brazil]] i [[Papua Nova Gvineja]]).<ref>{{cite journal |last1=Dojcinov |first1=SD |last2=Fend |first2=F |last3=Quintanilla-Martinez |first3=L |title=EBV-Positive Lymphoproliferations of B- T- and NK-Cell Derivation in Non-Immunocompromised Hosts. |journal=Pathogens (Basel, Switzerland) |date=7 March 2018 |volume=7 |issue=1 |pages=28 |doi=10.3390/pathogens7010028 |pmid=29518976 |pmc=5874754}}</ref> [[Infekcija]] [[Epstein-Barrov virus| Epstein–Barrovim virusom]] (EBV) nalazi se u gotovo svih pacijenata. Vjeruje se da hronična [[malarija]] smanjuje otpornost na EBV, omogućavajući mu da se zadrži. Bolest karakteristično zahvata vilicu ili druge [[kosti]] [[lice (anatomija)|lica]], distalni dio [[ileum]]a, [[cekum]], [[Jajnik|jajnike]], [[bubreg]]e ili [[dojke]].
* '''Sporadični tip''' Burkittovog limfoma (također poznat kao "neafrički") najčešća je varijanta, koja se nalazi na mjestima gdje [[malarija]] nije [[endem|holoendemska]]. Tumorske ćelije imaju sličan izgled ćelijama raka klasičnog endemskog Burkitovog limfoma. Sporadični limfomi su rijetko povezani s Epstein-Barr virusom.<ref>{{cite journal |vauthors=Brady G, MacArthur GJ, Farrell PJ | date = December 2007 | title = Epstein–Barr virus and Burkitt lymphoma | journal = Journal of Clinical Pathology | volume = 60 | issue = 12| pages = 1397–1402 | pmc=2095571 | pmid=18042696 | doi=10.1136/jcp.2007.047977}}</ref> Ne-Hodgkinov limfom, koji uključuje Burkittov limfom, čini 30-50% dječjih limfoma. Vilica je rjeđe zahvaćena u odnosu na endemsku varijantu. [[ileum|Ileo]][[cekum]]ska regija je uobičajeno mjesto zahvaćenosti.
* '''Burkittov limfom povezan s imunodeficijencijom''' obično je povezan sa infekcijom [[HIV]]a<ref name="pmid12610094">{{cite journal |vauthors=Bellan C, Lazzi S, De Falco G, Nyongo A, Giordano A, Leoncini L |title=Burkitt's lymphoma: new insights into molecular pathogenesis |journal=J. Clin. Pathol. |volume=56 |issue=3 |pages=188–92 |date=March 2003 |pmid=12610094 |pmc=1769902 |doi= 10.1136/jcp.56.3.188}}</ref> ili se javlja kod pacijenata nakon transplantacije koji uzimaju imunosupresivne lijekove. Burkitov limfom može biti jedna od bolesti povezanih sa inicijalnom manifestacijom [[AIDS]]-a.
Prema [[morfologija|morfologiji]] (tj. [[mikroskop]]skom izgledu) ili [[fenotip|imunofenotipu]], gotovo je nemoguće razlikovati ove tri kliničke varijante. Burkittov limfom povezan s imunodeficijencijom može pokazati više plazmacitnog izgleda ili više pleomorfizma, ali ove karakteristike nisu specifične.
Burkittov limfom se obično povezuje sa [[infekcija]]ma [[B-ćelija]] limfocita sa [[Epstein-Barrov virus|Epstein-Barrovim virusom]] (EBV) i u tim slučajevima se smatra jednim od oblika [[Epstein-Barr virusno vezana limfoproliferativna bolest| Epstein-Barr virusno vezane limfoproliferativne bolesti]]. Endemska varijanta Burkittovog limfoma (eBL) je u gotovo svim slučajevima povezana s EBV infekcijom.<ref name="pmid26013028">{{cite journal | vauthors = Casulo C, Friedberg J | title = Treating Burkitt Lymphoma in Adults | journal = Current Hematologic Malignancy Reports | volume = 10 | issue = 3 | pages = 266–71 | date = September 2015 | pmid = 26013028 | doi = 10.1007/s11899-015-0263-4 | s2cid = 21258747 }}</ref> Međutim, sporadična varijanta, koja pogađa oko 1.200 osoba godišnje u [[SAD]]-u,<ref name="pmid26013028"/> povezana je s virusom u samo 10-15% slučajeva.<ref name="pmid22333947"/><ref name="pmid25294567">{{cite journal | vauthors = Vockerodt M, Yap LF, Shannon-Lowe C, Curley H, Wei W, Vrzalikova K, Murray PG | title = The Epstein-Barr virus and the pathogenesis of lymphoma | journal = The Journal of Pathology | volume = 235 | issue = 2 | pages = 312–22 | date = January 2015 | pmid = 25294567 | doi = 10.1002/path.4459 | s2cid = 22313509 }}</ref> Varijanta Burkittovog limfoma povezana s imunodeficijencijom pogađa 30-40% osoba sa [[HIV|virusom ljudske imunodeficijencije]] (HIV), izazvanim [[HIV/AIDS|AIDS]]<ref name="pmid29518976">{{cite journal | vauthors = Dojcinov SD, Fend F, Quintanilla-Martinez L | title = EBV-Positive Lymphoproliferations of B- T- and NK-Cell Derivation in Non-Immunocompromised Hosts | journal = Pathogens (Basel, Switzerland) | volume = 7 | issue = 1 | pages = 28| date = March 2018 | pmid = 29518976 | pmc = 5874754 | doi = 10.3390/pathogens7010028 }}</ref> i rijetki slučajevi pacijenata koji su primili [[transplantacija koštane srži|koštanu srž]] ili drugu [[transplantacija organa|transplantaciju organa]]; u posljednjim slučajevima, pogođeni su gotovo uvijek primali intenzivnu [[hemoterapija|hemoterapiju]] i stoga su [[imunodeficijencija|imunodeficijentni]].<ref name="pmid22333947"/> Oko 30% osoba sa varijantom imunodeficijencije zaraženo je EBV-om.<ref name="pmid26113842">{{cite journal | vauthors = Navari M, Etebari M, De Falco G, Ambrosio MR, Gibellini D, Leoncini L, Piccaluga PP | title = The presence of Epstein-Barr virus significantly impacts the transcriptional profile in immunodeficiency-associated Burkitt lymphoma | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 6 | pages = 556 | date = 2015 | pmid = 26113842 | pmc = 4462103 | doi = 10.3389/fmicb.2015.00556 }}</ref> Činjenica da neki slučajevi Burkittovog limfoma ne uključuju EBV dopušta da mnogi nisu uzrokovani i/ili promovirani EBV-om, tj. virus može biti nedužan [[putnički virus]] u ovim slučajevima. Međutim, gotovo sveprisutno prisustvo virusa u epidemijskoj varijanti Burkittovog limfoma sugerira da doprinosi razvoju i/ili napredovanju ove varijante.<ref name="pmid29885408">{{cite journal | vauthors = Rezk SA, Zhao X, Weiss LM | title = Epstein-Barr virus (EBV)-associated lymphoid proliferations, a 2018 update | journal = Human Pathology | volume = 79 | pages = 18–41 | date = September 2018 | pmid = 29885408 | doi = 10.1016/j.humpath.2018.05.020 }}</ref> Pregled mutacija nedavno je našao razlike između tumora sa i bez [[infekcije]] EBV, osnažujući dokaze o ulozi [[virus]]a u limfomagenezi.<ref name="grande">{{cite journal |last1=Grande |first1=Bruno M. |last2=Gerhard |first2=Daniela S. |last3=Jiang |first3=Aixiang |last4=Griner |first4=Nicholas B. |last5=Abramson |first5=Jeremy S. |last6=Alexander |first6=Thomas B. |last7=Allen |first7=Hilary |last8=Ayers |first8=Leona W. |last9=Bethony |first9=Jeffrey M. |last10=Bhatia |first10=Kishor |last11=Bowen |first11=Jay |last12=Casper |first12=Corey |last13=Choi |first13=John Kim |last14=Culibrk |first14=Luka |last15=Davidsen |first15=Tanja M. |last16=Dyer |first16=Maureen A. |last17=Gastier-Foster |first17=Julie M. |last18=Gesuwan |first18=Patee |last19=Greiner |first19=Timothy C. |last20=Gross |first20=Thomas G. |last21=Hanf |first21=Benjamin |last22=Harris |first22=Nancy Lee |last23=He |first23=Yiwen |last24=Irvin |first24=John D. |last25=Jaffe |first25=Elaine S. |last26=Jones |first26=Steven J. M. |last27=Kerchan |first27=Patrick |last28=Knoetze |first28=Nicole |last29=Leal |first29=Fabio E. |last30=Lichtenberg |first30=Tara M. |last31=Ma |first31=Yussanne |last32=Martin |first32=Jean Paul |last33=Martin |first33=Marie-Reine |last34=Mbulaiteye |first34=Sam M. |last35=Mullighan |first35=Charles G. |last36=Mungall |first36=Andrew J. |last37=Namirembe |first37=Constance |last38=Novik |first38=Karen |last39=Noy |first39=Ariela |last40=Ogwang |first40=Martin D. |last41=Omoding |first41=Abraham |last42=Orem |first42=Jackson |last43=Reynolds |first43=Steven J. |last44=Rushton |first44=Christopher K. |last45=Sandlund |first45=John T. |last46=Schmitz |first46=Roland |last47=Taylor |first47=Cynthia |last48=Wilson |first48=Wyndham H. |last49=Wright |first49=George W. |last50=Zhao |first50=Eric Y. |last51=Marra |first51=Marco A. |last52=Morin |first52=Ryan D. |last53=Staudt |first53=Louis M. |title=Genome-wide discovery of somatic coding and noncoding mutations in pediatric endemic and sporadic Burkitt lymphoma |journal=Blood |date=21 March 2019 |volume=133 |issue=12 |pages=1313–1324 |doi=10.1182/blood-2018-09-871418|pmid=30617194 |pmc=6428665 }}</ref>
==Patofiziologija==
[[Slika:Burkitt's lymphoma in a kidney biopsy, low mag.jpg|thumb| Burkittov limfom u biopsiji bubrega.]]
[[Slika:Burkitt's lymphoma in a kidney biopsy, very high mag.jpg|thumb|Izgled prtesjeka Burkittov limfoma pod visokim povećanjem, sa izgledom "zvjezdanog neba" ([[boja H&E]])]]
===Genetika===
Sve tipove Burkittovog limfoma karakterizira disregulacija gena ''[[c-myc]]'' pomoću jedne od tri [[hromosomska translokacija|hromosomske translokacije]]s.<ref name=Hoffman>{{cite book|last=Hoffman|first=Ronald|title=Hematology : basic principles and practice|year=2009|publisher=Churchill Livingstone/Elsevier|location=Philadelphia, PA|isbn=978-0-443-06715-0|pages=1304–1305|url=http://www.mdconsult.com/das/book/pdf/331595517-4/978-0-443-06715-0/4-u1.0-B978-0-443-06715-0..50083-2..DOCPDF.pdf?isbn=978-0-443-06715-0&eid=4-u1.0-B978-0-443-06715-0..50083-2..DOCPDF|edition=5th}}</ref> Ovaj gen nalazi se na [[hromosom 8|hromosomu 8, regija 8q24]].
* Najčešća varijanta je t(8;14)(q24;q32), koja se javlja u oko 85% slučajeva.<ref name=Hoffman /> Ovo uključuje i gene [[c-myc]] i [[IGH@]]. Identificirana je i varijanta sa trosmjernom [[translokacija (genetika)|translokacijom]], t(8;14;18).<ref name="pmid17547754">{{cite journal |vauthors=Liu D, Shimonov J, Primanneni S, Lai Y, Ahmed T, Seiter K |title=t(8;14;18): a 3-way chromosome translocation in two patients with Burkitt's lymphoma/leukemia |journal=Mol. Cancer |volume=6 |issue= 1|pages=35 |year=2007 |pmid=17547754 |doi=10.1186/1476-4598-6-35 |pmc=1904237}}</ref>
Rijetka varijanta je na t(2;8)(p12;q24).<ref name="pmid18813817">{{cite journal |vauthors=Smardova J, Grochova D, Fabian P |title=An unusual p53 mutation detected in Burkitt's lymphoma: 30 bp duplication |journal=Oncol. Rep. |volume=20 |issue=4 |pages=773–8 |date=October 2008 |pmid=18813817 |doi= 10.3892/or_00000073|display-authors=etal|doi-access=free }}</ref> Ovo uključuje [[IGK@]] i c-myc.
* Još jedna rijetka varijanta je t(8;22)(q24;q11),<ref name="pmid18813817"/> uključujući [[IGL@]] i ''c-myc''.
U kombinaciji, dvije manje uobičajene translokacije, t(2;8)(p12;q24) i t(8;22)(q24;q11), čine preostalih 15% slučajeva koji nisu uzrokovani translokacijama t(8;14) )(q24;q32).<ref name=Hoffman />
===Imunologija===
Ćelije Burkitovog limfoma normalno eksprimiraju molekule [[HLA]] klase I, kao i neke komplekse HLA klase II; međutim, CD4+ [[T-ćelije]] nisu pravilno aktivirane. BL ćelije eksprimiraju samo EBNA 1, slabo [[antigen]]ski antigen povezan sa EBV-om, koji je u stanju da izbjegne prezentaciju HLA klase I, čime izbjegne [[imunski odgovor]]. EBNA 1 može se predstaviti preko molekula HLA klase II, ali put HLA klase II nije u stanju da aktivira CD4+ T-ćelije. <ref>{{cite web |last1=God |first1=Jason |last2=Haque |first2=Azizul |title=Burkitt Lymphoma: Pathogenesis and Immune Evasion |url=https://www.hindawi.com/journals/jo/2010/516047/ |website=Hindawi |publisher=Journal of Oncology |access-date=17 November 2021}}</ref>
==Dijagnoza==
===Svojstva malignih B-ćelija===
Normalne [[B-ćelije]] [[germinalni centar|germinalnog centra]] imaju preuređene gene teškog i lahkog lanca [[imunoglobulin]]a, a svaka izolovana B-ćelija poseduje jedinstveno preuređenje IgH gena. Budući da su Burkittov limfom i drugi B-ćelijski limfomi klonski proliferativni procesuirani, pretpostavlja se da sve tumorske ćelije jednog pacijenta imaju identične IgH gene. Kada se [[DNK]] tumorskih ćelija analizira pomoću [[elektroforeza|elektroforeze]], može se pokazati klonska traka, jer će se identični IgH geni pomjeriti na istu poziciju. Naprotiv, kada se istom tehnikom analizira normalni ili reaktivni [[limfni čvor]], vidjet će se razmaz, a ne posebna traka. Ova tehnika je korisna jer je ponekad teško razlikovati benigne reaktivne procese (npr. infektivna mononukleoza) i maligni limfom.
===Mikroskopija===
Tumor se sastoji od slojeva monotone (tj. slične veličine i morfologije) skupine limfoidnih ćelija srednje veličine sa visokom proliferativnom i [[apoptoza|apoptotskom]] aktivnošću. Pod snažnim [[mikroskop]]skim povećanjem, uočen je izgled "zvjezdanog neba" <ref name="pmid15086279">{{cite journal |vauthors=Fujita S, Buziba N, Kumatori A, Senba M, Yamaguchi A, Toriyama K |title=Early stage of Epstein–Barr virus lytic infection leading to the "starry sky" pattern formation in endemic Burkitt's lymphoma |journal=Arch. Pathol. Lab. Med. |volume=128 |issue=5 |pages=549–52 |date=May 2004 |pmid=15086279 |doi=10.5858/2004-128-549-ESOEVL |url=https://www.archivesofpathology.org/doi/full/10.1043/1543-2165%282004%29128%3C549%3AESOEVL%3E2.0.CO%3B2 |access-date=16. 1. 2022 |archive-date=2. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200502112121/https://www.archivesofpathology.org/doi/full/10.1043/1543-2165%282004%29128%3C549%3AESOEVL%3E2.0.CO%3B2 |url-status=dead }}</ref> zbog raspršenih [[makrofag]]a opterećenih makrofaga (makrofaga koji sadrže mrtve apoptotske tumorske ćelije). Stari opisni izraz "mala necijepana ćelija" je pogrešan. Tumorske ćelije su uglavnom srednje veličine (tj. veličine tumorskih jedara sličnoj onoj [[histiocit]]a ili [[endotel|endotelnih ćelija]]). "Male necijepane ćelije" upoređuju se sa "velikim necijepanim ćelijama" normalnih limfocita [[germinativni centar|germinativnog centra]]. Tumorske ćelije imaju male količine [[bazofil]]ne citoplazme sa tri do četiri mala jedra. Obris ćelijske mreže se obično čini kvadratastim.
===Imunohistohemija===
Tumorske ćelije kod Burkittovog limfoma općenito snažno eksprimiraju markere diferencijacije [[B-ćelija]] (CD20, CD22, CD19), kao i CD10 i BCL6. Tumorske ćelije su općenito negativne na BCL2 i TdT. Visoku mitotsku aktivnost Burkittovog limfoma potvrđuje gotovo 100% ćelija koje su pozitivno obojene na Ki67.<ref>{{cite book | isbn=978-92-832-2431-0|title=WHO classification of tumours of haematopoietic and lymphoid tissues|year=2008|author= Steven H Swerdlow|publisher= Lyon, France : International Agency for Research on Cancer|series=World Health Organization classification of tumours}}</ref>
==Liječenje==
Općenito, prva linija liječenja Burkittovog limfoma je [[hemoterapija]]. Neki od ovih režima su: GMALL-B-ALL/NHL2002 protokol, modifikovani Magrathov režim (R-CODOX-M/IVAC).<ref>{{cite journal|title=Evaluation of the addition of rituximab to CODOX-M/ IVAC for Burkitt's lymphoma: a retrospective analysis|journal=Annals of Oncology|year=2011|first1=J.A.|last1= Barnes|first2=A.S|last2= LaCasce2|first3=Y.|last3=Feng|volume= 22 |issue=8|doi=10.1093/annonc/mdq677|pmid=21339382|pages=1859–64|display-authors=etal|doi-access=free}}</ref> COPADM,<ref>{{cite journal|doi=10.1111/j.1365-2141.2011.09024.x | pmid=22260323 | volume=156 | issue=6 | title=Risk factors and treatment of childhood and adolescent Burkitt lymphoma/leukaemia | journal=British Journal of Haematology | pages=730–743| year=2012 | last1=Miles | first1=Rodney R. | last2=Arnold | first2=Staci | last3=Cairo | first3=Mitchell S. | s2cid=6418151 | doi-access=free }}</ref> hiper-CVAD,<ref name=Kanbar2016>{{cite journal|url=http://emedicine.medscape.com/article/1447602-overview|title=Burkitt Lymphoma and Burkitt-like Lymphoma: Practice Essentials, Background, Etiology and Pathophysiology|date=29 June 2017|access-date=19 March 2018|via=eMedicine}}</ref> i režim raka i leukemije Grupe B (CALGB) 8811<ref name=Kanbar2016/> mogu biti povezani s rituksimabom.<ref name=Kanbar2016/><ref>http://www.bhs.be/frontend/files/userfiles/files/Guidelines/Burkitts_Lymphoma_2015.pdf</ref> Kod starijih pacijenata, liječenje može biti prilagođeno dozi [[EPOCH (hemoterapija)|EPOCH-a]] sa [[rituksimab]]om.<ref name="PMID2409217">{{cite journal |author1=Wyndham H. Wilson |author2=Kieron Dunleavy |author3=Stefania Pittaluga |author4=Upendra Hegde |author5=Nicole Grant |author6=Seth M. Steinberg |author7=Mark Raffeld |author8=Martin Gutierrez |author9=Bruce A. Chabner |author10=Louis Staudt |author11=Elaine S. Jaffe |author12=John E. Janik |title=Phase II Study of Dose-Adjusted EPOCH-Rituximab in Untreated Diffuse Large B-cell Lymphoma with Analysis of Germinal Center and Post-Germinal Center Biomarkers |journal=Journal of Clinical Oncology |volume=26 |issue=16 |pages= 2717–2724|year=2008 |pmid=18378569 |doi=10.1200/JCO.2007.13.1391 |pmc=2409217}}</ref>
Efekti [[hemoterapija]], kao i kod svih tipova raka, zavise od vremena postavljanja dijagnoze. Kod brže rastućih [[karcinom]]a, kao što je Burkittov limfom, rak zapravo reagira brže nego kod sporijeg raka. Ova brza reakcija na hemoterapiju može biti opasna za pacijenta, jer se može pojaviti fenomen nazvan "[[sindrom tumorske lize]]". Tokom procesa, neophodni su pažljivo praćenje pacijenta i odgovarajuća hidratacija. Budući da Burkittov limfom ima veliku sklonost širenju na [[CNS|centralni nervni sistem]] (limfomski [[meningitis]]), intratekna hemoterapija metotreksatom i/ili ARA-C i/ili prednizolonom daje se zajedno sa sistemskom hemoterapijom.
;[[Hemoterapija]]
* [[ciklofosfamid]]
* [[doksorubicin]]
* [[vincristine]]
* [[metotreksat]]
* [[citarabin]]
* [[ifosfamid]]
* [[etopozid]]
* [[rituksimab]]<ref name="pmid17534164">{{cite journal |vauthors=Yustein JT, Dang CV |title=Biology and treatment of Burkitt's lymphoma |journal=Curr. Opin. Hematol. |volume=14 |issue=4 |pages=375–81 |year=2007 |pmid=17534164 |doi=10.1097/MOH.0b013e3281bccdee|s2cid=8778208 }}</ref>
Ostali tretmani za Burkittov limfom uključuju [[imunoterapija|imunoterapiju]], [[transplantacija|transplantaciju]] [[koštana srž|koštane srži]], transplantaciju [[matične ćelije|matičnih ćelija]], [[operacija|operaciju]] za uklanjanje tumora i [[zračenje|radioterapiju]].
==Prognoza==
Ukupna stopa izlječenja za Burkittov limfom u razvijenim zemljama je oko 90%, ali je lošija u zemljama s niskim prihodima. Burkittov limfom je neuobičajen kod odraslih, gdje ima lošiju prognozu.<ref name="pmid22333947"/>
U 2006. godini, tretman sa EPOCH prilagođenom dozom s rituksimabom pokazao je obećavajuće početne rezultate u maloj seriji pacijenata (n=17), sa stopom odgovora od 100% i 100% [[ukupno preživljavanje]] i [[preživljavanje bez progresije ]] nakon 28 mjeseci ([[srednja vrijednost]] praćenja).<ref>{{cite journal|url=http://www.bloodjournal.org/content/108/11/2736|title=Novel Treatment of Burkitt Lymphoma with Dose-Adjusted EPOCH-Rituximab: Preliminary Results Showing Excellent Outcome.|first1=Kieron|last1=Dunleavy|first2=Stefania|last2=Pittaluga|first3=John|last3=Janik|first4=Nicole|last4=Grant|first5=Margaret|last5=Shovlin|first6=Richard|last6=Little|first7=Robert|last7=Yarchoan|first8=Seth|last8=Steinberg|first9=Elaine S.|last9=Jaffe|first10=Wyndham H.|last10=Wilson|date=16 November 2006|journal=Blood|volume=108|issue=11|pages=2736|access-date=19 March 2018|via=www.bloodjournal.org|doi=10.1182/blood.V108.11.2736.2736}}</ref>
==Epidemiologija==
Od svih [[limfoproliferativni poremećaj|kancerq koji zahvataju istu klasu krvnih zrnaca]], 2,3% slučajeva je Burkittov limfom.<ref name="isbn0-7817-5007-5">{{cite book|author=Turgeon, Mary Louise|title=Clinical hematology: theory and procedures|url=https://archive.org/details/clinicalhematolo0004turg|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Hagerstown, MD|year=2005|pages=[https://archive.org/details/clinicalhematolo0004turg/page/283 283]|isbn=0-7817-5007-5|quote=Frequency of lymphoid neoplasms. (Source: Modified from WHO Blue Book on Tumour of Hematopoietic and Lymphoid Tissues. 2001, p. 2001.)}}</ref>[[Infekcija]] [[Epstein-Barrv virus|Epstein-Barrvim virusom]] je u snažnoj korelaciji s ovim karcinomom.<ref name="PannoneZamparese2014">{{cite journal|last1=Pannone|first1=Giuseppe|last2=Zamparese|first2=Rosanna|last3=Pace|first3=Mirella|last4=Pedicillo|first4=Maria|last5=Cagiano|first5=Simona|last6=Somma|first6=Pasquale|last7=Errico|first7=Maria|last8=Donofrio|first8=Vittoria|last9=Franco|first9=Renato|last10=De Chiara|first10=Annarosaria|last11=Aquino|first11=Gabriella|last12=Bucci|first12=Paolo|last13=Bucci|first13=Eduardo|last14=Santoro|first14=Angela|last15=Bufo|first15=Pantaleo|title=The role of EBV in the pathogenesis of Burkitt's Lymphoma: an Italian hospital based survey|journal=Infectious Agents and Cancer|volume=9|issue=1|year=2014|pages=34|issn=1750-9378|doi=10.1186/1750-9378-9-34|pmid=25364378|pmc=4216353}}</ref>
==Reference==
{{Reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{commons category|Burkitt lymphoma }}
{{Hromosomske abnormalnosti}}
{{Histologija hematološke malignosti}}
{{Virusne bolesti}}
[[Kategorija:Geni na hromosomu 8]]
[[Kategorija:Ne-Hodgkinov limfom]]
[[Kategorija:Bolesti povezane s Epstein-Barrovim virusom]]
[[Kategorija:Infektivni uzroci raka]]
0sb0xfef32puf0oxhd5o0w6fdaszq34
Aarskog–Scottov sindrom
0
489710
3427711
3408579
2022-08-12T18:40:04Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvorene uglate zagrade)
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv = Aarskog–Scottov sindrom / Aarskogov sindrom
| sinonimi = Faciodigitogenitalni sindrom (FGDY), faciogenitalna displazija, Aarskogova bolest, Scott Aarskogov sindrom<ref name=GARD2018/>
| slika =
| veličina_slike = 300px
| alt =
| opis_slike =
| izgovor =
| specijalnost =
| simptomi = Široke [[šake]] i [[stopala]], široko postavljene [[oči]], nisko postavljene uši, spuštena [[usna|donja usna]]<ref name=GARD2018/>
| komplikacije =
| pojava =
| trajanje =
| vrste =
| uzroci = [[genetika|Genetički]] (X-vezani recesivni)<ref name=GARD2018>{{cite web|title=Aarskog syndrome|url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/4775/aarskog-syndrome|website=rarediseases.info.nih.gov|access-date=15 May 2018|language=en}}</ref>
| rizici =
| dijagnoza =
| diferencijalna_dijagnoza =
| prevencija =
| tretman =
| lijek =
| prognoza =
| frekvencija =
| smrtnost = U 2018., dva smrtna slučaja, jedan pacijent star 66 godina, drugi star 62 godine, također dijagnosticiran ne-Hodgkinov limfom, 2019. jedan smrtni slučaj u dobi od 54 godine. Svi muškarci iz iste porodice.
}}
'''Aarskog-Scottov sindrom''' je [[rijetka bolest|rijetka]] X-vezana [[genetička bolest|nasljedna bolest]] okarakterizirana [[nizak rast|niskim rastom]], abnormalnostima lica, skeletnim i genitalnim anomalijama.<ref>{{Cite web|url=https://ghr.nlm.nih.gov/condition/aarskog-scott-syndrome|title=Aarskog-Scott syndrome|website=Genetics Home Reference|language=en|access-date=2018-03-06}}</ref> Ovo stanje uglavnom pogađa muškarce, iako žene mogu imati blaga obilježja sindroma.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://ghr.nlm.nih.gov/condition/aarskog-scott-syndrome|title=Aarskog-Scott syndrome|last=National Institutes of Health, Genetics Home Reference|first=Genetics Home|website=Genetics Home Reference|language=en|access-date=2017-11-09}}{{PD-notice}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://medlineplus.gov/ency/article/001654.htm|title=Aarskog syndrome: MedlinePlus Medical Encyclopedia|website=medlineplus.gov|language=en|access-date=2017-11-09}}{{PD-notice}}</ref>
==Znakovi i simptomi==
Osobe sa Aarskog-Scottovim sindromom često imaju karakteristične crte lica, kao što su široko razmaknute oči ([[hipertelorizam]]), mali [[nos]], dugačko područje između nosa i [[usta]] ([[filtrum]]) i liniju [[kosa|vlasišta]] sa [[udovicin špic|hudovicinim špicom]] . Često imaju blagi do umjereno nizak rast tokom djetinjstva, ali njihov rast obično sustiže rast svojih vršnjaka tokom [[pubertet]]a. Anomalije šake su česte kod ovog sindroma i uključuju kratke prste ([[brahidaktilija]]), zakrivljene male prste (peti prst [[klinodaktilija]]), prepletenost kože između nekih prstiju (kožna [[sindaktilija]]), i jedan nabor na dlanu. Ostale abnormalnosti kod osoba sa Aarskog–Scottovim sindromom uključuju srčane mahane i rascjep gornje usne ([[Rascjep usne i rascjep nepca|rascjep usne]]) sa ili bez otvora na krovu usne ([[Rascjep usne i rascjep nepca|rascjep nepca]]).<ref name=":0"/>
Većina muškaraca sa Aarskog-Scottovim sindromom ima [[skrotum]]ski šal, u kojem skrotum okružuje penis umjesto da visi ispod. Rjeđe imaju nespuštene testise ([[kriptorhizam]]) ili mehku izbočinu oko pupka ([[pupčana hernija]]) ili u donjem dijelu [[trbuh]]a ([[ingvinalna hernija]]).<ref name=":0" />
Intelektualni razvoj osoba sa Aarskog–Scottovim sindromom razlikuje se u velikoj mjeri. Neki mogu imati blage probleme u [[učenje|učenju]] i [[ponašanje|ponašanju]], dok drugi imaju normalnu inteligenciju. U rijetkim slučajevima prijavljena je teška [[intelektualna ometenost]].<ref name=":0"/>
== Genetika==
[[Image:X-linked recessive.svg|thumb|250px|Obrazac X-vezanog recesivnog [[nasljeđivanja]].]]
Mutacije u FGD1 genu jedini su poznati genetski uzrok Aarskog-Scott sindroma. FGD1 gen daje upute za stvaranje proteina koji uključuje (aktivira) drugi protein nazvan Cdc42, koji prenosi signale koji su važni za različite aspekte razvoja prije i nakon rođenja.<ref name=":0" />
[[Mutacije]] u genu FGD1 dovode do proizvodnje proteina koji abnormalno funkcioniše. Ove mutacije remete Cdc42 signalizaciju, što dovodi do širokog spektra abnormalnosti koje se javljaju kod ljudi sa Aarskog-Scottovim sindromom.<ref name=":0"/>
Samo oko 20% ljudi s ovim poremećajem ima prepoznatljive mutacije u FGD1 genu. Uzrok Aarskog-Scottovog sindroma kod drugih oboljelih osoba nije poznat.<ref name=":0" />
==Patofiziologija==
Aarskog-Scottov sindrom je posljedica mutacije gena [[FGD1]]. FGD1 kodira [[faktor zamjene guaninskog nukleotida]] (GEF) koji specifično aktivira [[Cdc42]], člana [[Rho porodica GTPaza|Rho]] (Ras homologija) porodice p21 [[GTPaza]]. Aktiviranjem Cdc42, FGD1 [[protein]] stimuliše [[fibroblast]]e da formiraju filopodije, [[citoskelet]]ne elemente uključene u [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]], [[ćelijska adhezija|adheziju]] i [[čelijska migracija|migraciju]]. Putem Cdc42, protein FGD1 također aktivira [[JNK|c-Jun N-terminalnu kinaznu]] (JNK) signalnu kaskadu, put koji regulira [[ćelijski rast]], [[apoptoze]] i [[ćelijska diferencijacija|ćelijsku diferencijaciju]].
Unutar mišjeg skeleta u razvoju, protein FGD1 je eksprimiran u prethrskavičnim [[mezenhim]]skim kondenzacijama, [[perihondrij]]u i periosteumu, proliferirajućim [[hondrocit]]ima i [[osteoblast]]imaima. Ovi rezultati sugeriraju da signalizacija FGD1 može imati ulogu u biologiji nekoliko različitih tipova skeletnih ćelija, uključujući mezenhimske prehondrocite, hondrocite i osteoblaste. Karakterizacija [[prostorno-vremenski obrazac|prostorno-vremenskog obrasca]] ekspresije FGD1 u mišjim [[embrion]]ima dala je važne naznake za razumijevanje [[patogeneza|patogeneze]] Aarskog-Scottovog sindroma.
Čini se vjerojatnim da je primarni defekt kod Aarskog-Scottovog sindroma abnormalnost signalizacije FGD1/Cdc42, koja rezultira anomalnim [[embriologija|embrionskim razvojem]] i abnormalnim formiranjem endohrskavične i unutarmembranske kosti.
==Dijagnoza==
Za mutacije u genu FGDY1 može biti dostupno [[Genetičko testiranje]]. [[Genetičko savjetovanje]] je indicirano za pojedince ili porodice koji mogu biti nositelji ovog stanja, jer postoje karakteristike koje se preklapaju sa [[fetusni alkoholni sindrom|fetusnim alkoholnim sindromom]].<ref>{{cite web |work=Centers for Disease Control and Prevention |year=2004 |title=Fetal Alcohol Syndrome: Guidelines for Referral and Diagnosis |url=https://www.cdc.gov/ncbddd/fasd/documents/fas_guidelines_accessible.pdf }}</ref><ref name=":1" />
Ostali pregledi ili testovi mogu pomoći u postavljanju dijagnoze. To može uključivati ove:
*detaljna porodična istorija
* provođenje detaljnog [[fenotipski pregled|fizičkog pregleda]] radi dokumentovanja morfoloških karakteristika
* testiranje na genetski defekt u FGDY1
* rendgenski snimci mogu identificirati skeletne abnormalnosti
* eho[[EKG|kardiogram]] može pregledati srčane abnormalnosti
* [[CT-snimak|CT]] mozga za razvoj [[cista|cisti]]
* Rendgen zuba
* [[Ultrazvuk]] abdomena za identifikaciju nespuštenih testisa<ref name=":2" />
==Tretman==
Slično svim [[genetička bolest|genetičkim bolestima]], Aarskog-Scottov sindrom se ne može izliječiti, iako postoje brojni tretmani za poboljšanje kvalitete života.<ref name=":2">{{cite web |url= http://www.dovemed.com/article/aarskog-syndrome-aas/ |title=Aarskog Syndrome (AAS) |work=DoveMed |year=2014 |access-date=18 June 2014}}</ref>
[[Operacija]] može biti potrebna za ispravljanje nekih anomalija, a [[ortodoncija|ortodontski]] tretman može se koristiti za ispravljanje nekih abnormalnosti lica. Ispitivanja [[hormon rasta|hormona rasta]] bila su efikasna u liječenju [[nizak rast|niskog rasta]] kod ovog poremećaja.<ref>{{cite journal |title=Growth hormone treatment in Aarskog syndrome: analysis of the KIGS (Pharmacia International Growth Database) data |author =Darendeliler F. |author2 =Larsson P. |author3 =Neyzi O. |journal=J. Pediatr. Endocrinol. Metab. |date=October–November 2003 |volume=16 |issue=8 |pages=1137–42 |pmid=14594174 |doi=10.1515/jpem.2003.16.8.1137|display-authors=etal}}</ref>
==Prognoza==
Neki od pogođenih mogu imati određenu mentalnu sporost, ali djeca s ovim stanjem često imaju dobre socijalne vještine. Neki muškarci mogu imati problema sa [[plodnost|plodnošću]].<ref name=":1"/>
==Historija==
Sindrom je nazvan po [[Dagfinn Aarskog| Dagfinnu Aarskogu]], norveškom pedijatru [[genetičar]]u koji ga je prvi opisao u 1970,<ref>{{cite journal |author =Aarskog D. |title=A familial syndrome of short stature associated with facial dysplasia and genital anomalies |url =https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatrics_1970-11_77_5/page/856 |journal=J. Pediatr. |volume=77 |issue=5 |pages=856–61 |year=1970 |pmid=5504078 |doi=10.1016/S0022-3476(70)80247-5}}</ref> i Charlesu I. Scottu, Jr., američkom medicinskom genetičaru koji je nezavisno opisao sindrom, 1971.<ref>{{cite journal |author =Scott CI |title=Unusual facies, joint hypermobility, genital anomaly and short stature: a new dysmorphic syndrome |journal=Birth Defects Orig. Artic. Ser. |volume=7 |issue=6 |pages=240–6 |year=1971 |pmid=5173168 }}</ref>
==Reference==
{{reflist}}
* {{Cite book |first=Kenneth Lyons |last=Jones |title=Smith's Recognizable Patterns of Human Malformation |edition=6th |year=2005 |publisher=WB Saunders |location=Philadelphia |isbn=978-0-7216-2359-7 }}
* {{cite journal |author =Orrico A. |author2 =Galli L. |author3 =Cavaliere ML. |title=Phenotypic and molecular characterisation of the Aarskog–Scott syndrome: a survey of the clinical variability in light of FGD1 mutation analysis in 46 patients |journal=Eur. J. Hum. Genet. |volume=12 |issue=1 |pages=16–23 |year=2004 |pmid=14560308 |doi=10.1038/sj.ejhg.5201081 |display-authors=etal|doi-access=free }}
== Vanjski linkovi ==
* [https://omim.org/entry/100050 Aarskog–Scott syndrome], detailed up-to-date information in [[OMIM]] (Online Mendelian Inheritance in Man)
* {{WhoNamedIt|synd|343|Aarskog's syndrome}}
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB = 29329
| ICD10 = {{ICD10|Q|87|1|q|80}}
| ICD9 = {{ICD9|759.89}}
| OMIM = 100050
| MedlinePlus = 001654
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID =C535331
| Orphanet=915
}}
{{Fakomatoze i ostale urođene malformacije koje nisu drugdje klasificirane}}
{{Nedostaci unutarćelijskih signalnih peptida i proteina}}
{{DEFAULTSORT:Aarskog-Scott syndrome}}
[[Kategorija:Nedostaci površinskih ćelijskih receptora]]
[[Kategorija:Urođeni poremećaji]]
[[Kategorija:Rijetki genetički sindromi]]
[[Kategorija:Sindromi s kraniofacijalnim abnormalnostima]]
9d8jphw0uuzyw06avsucuuocfmk2xfw
Ivo Lapenna
0
490773
3427751
3412027
2022-08-12T20:11:21Z
Zvončica9
95167
wikitext
text/x-wiki
{{Književnik}}
'''Ivo Lapenna''', [[Split]], 5. novembra 1909. — [[Kopenhagen]], 15. decembra 1987. Bio je profesor prava u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Propagandist jezika [[esperanto]], bio je predsjednik [[Svjetska esperanto asocijacija|Svjetske asocijacije esperanto]] od 1964 do 1974. Poznat kao govornik esperanta, autor niza knjiga i koautor [[Rezolucija Montevideo|Rezolucije Montevidea]] 1954, po kojoj je [[UNESCO]] priznao jezik esperanto.
== Biografija ==
Lapenna se rodio u [[Split]]u,1933. u Zagrebu doktorirao je filozofiju, 1947. postao je profesor na univerzitetu u Zagrebu, a zatim u Londonu. 1949. odlazi iz Jugoslavije i živi u Parizu, a od 1951. u Velikoj Britaniji. 1962 godine uzima državljanstvo Velike Britanije. Umro je 1987. u Kopenhagenu, gdje je i sahranjen.
Ženio se tri puta. Prva žena — Emilija Lapenna, druga — Ljuba Lapenna, treća Birthe Lapenna) (od 1986). Ivo Lapenna nije imao djece.
Tijekom Lapenova mandata kao predsjednika udruge nastajali su razni sukobi. Optužen je za kult ličnosti, diktat. Lapenna je pobijedio u tim sukobima. No, tijekom kongresa u Hamburgu 1974. objavio je da daje ostavku na mjesto predsjednika Esperantske udruge. Odbor je za novog predsjednika izabrao Humphreya R. Tonkina. Lapenna je odbio sve počasne titule u UEA i TEJO. Događaji koji su se zbili na kongresu protumačeni su kao “komunistički puč”.
Godine 1983. Lapenna je postao jedan od osnivača AIS-a San Marino. Postao je i jedan od osnivača specijalizirane udruge esperantskih pravnika.
== Radovi ==
Ivo Lapenna je autor sljedećih radova:
* Retoriko (Retorika), 1950. i naredna izdanja.
* Činjenice o međunarodnom jeziku (1952).
* Principaro de Frostavallen, gvidlinioj pri informado, (1956)
* Elektitaj paroladoj kaj prelegoj (Izabrane riječi i lekcije): (dodatak retorici) (1966).
* Esperanto en perspektivo (Esperanto u budućnosti) (1974), napisano zajedno sa Ulrich Lins (istoričar) i Tazio Carlevaro (pisac).
* Hamburgo en retrospektivo (Hamburg u retrospektivi) (1975/1977).
* Njegov možda najvažniji profesionalni rad— Istorija diplomacije,na hrvatskom jeziku, 1949.
* Država i pravo: Sovjetska i jugoslovenska teorija, London 1964.
* Sovjetsko krivično pravo, London, Sidney, Toronto, 1968.
== Pogledati također ==
* [[Predsjednici svjetske esperanto asocijacije|Predsjednik svjetske esperanto asocijacije]].
== Literatura ==
* John Wells. Personaj rememoroj pri Ivo Lapenna, p. 308 en: Carlo Minnaja (red.). Eseoj memore al Ivo Lapenna. Danlando. 2001.
* Fonto laŭ Laine: Ulrich Lins, Utila Estas Aliĝo, p. 97.
* The Esperanto Movement. Hull. 1977. p. 248.
* Perspektivo. Studgrupo pri internacia lingvo (red.): Universala Esperanto-Asocio en la periodo 1970—1980.
* Tekstoj de la konkurso de la Premio Miyoshi 2001, sen loko 2002.
* Marcus Sikosek (Ziko van Dijk): Die neutrale Sprache. Eine politische Geschichte des Esperanto-Weltbundes. Bydgoszcz: Skonpres, 2006. ISBN 978-83-89962-03-4.
* Ulrich Lins: Ivo Lapenna kaj la komunistoj. En: la sama: Utila Estas Aliĝo. Tra la unua jarcento de UEA, UEA: Roterdamo 2008, p. 75-112.
* Ulrich Lins: La du flankoj de Ivo Lapenna, Beletra Almanako, nº 19, februaro 2014, Novjorko, Mondial. ISBN 9781595692771, ISSN 1937-3325.
== Izvori ==
* [http://www.ivolapenna.org/ Fond Ivp Lapenna]
* [http://www.phon.ucl.ac.uk/home/wells/lapenna.htm Personaj rememoroj pri Ivo Lapenna]
*
* [https://elibrary.ru/item.asp?id=41395471 Иво Лапенна (к 110- летию со дня рождения)]
=== Recenzije ===
* {{Статья|ссылка=https://esperanto-ondo.ru/Ondo-pdf/Lo-185.pdf|автор=Carlo Minnaja|заглавие=La libro kiu transpasas sian aĝon kaj transdonas sian saĝon|год=2010|язык=eo|издание=[[La Ondo de Esperanto]]|тип=журнал|номер=3 (185)|страницы=18—19}} Рецензия на книгу {{Lang-eo2|Elektitaj paroladoj kaj prelegoj (Suplemento al Retoriko)}}.
* {{Статья|ссылка=https://revuoesperanto.org/libro-lapenna|автор=Sven Ziegler|заглавие=Ivo Lapenna – esperantisto kaj juristo|год=2017|язык=eo|издание=[[Эсперанто (журнал)|Esperanto]]|тип=журнал|месяц=11|issn=0014-0635}} Рецензия на книгу {{Lang-eo2|Elektitaj tekstoj pri Internacia Juro}}.
* {{Статья|ссылка=https://revuoesperanto.org/esploro_dokumentado|автор=Jorma Ahomäki|заглавие=Bonvena represo|год=2015|язык=eo|издание=Esperanto|тип=журнал|месяц=4|issn=0014-0635}} Рецензия на книгу {{Lang-eo2|Esploro kaj Dokumentado}}.
== Bilješke ==
{{Президенты Всемирной ассоциации эсперанто}}
{{DEFAULTSORT:Lapenna, Ivo}}
[[Kategorija:Rođeni 1909. ]] [[Kategorija:Umrli 1987. ]] [[Kategorija:Esperantisti]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Split]]
sbtoe2jmvch68rxmydtrci6phiquk4n
3427752
3427751
2022-08-12T20:13:02Z
Zvončica9
95167
wikitext
text/x-wiki
{{Književnik}}
'''Ivo Lapenna''', [[Split]], 5. novembra 1909. — [[Kopenhagen]], 15. decembra 1987. Bio je profesor prava u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Propagandist jezika [[esperanto]], bio je predsjednik [[Svjetska esperanto asocijacija|Svjetske asocijacije esperanto]] od 1964 do 1974. Poznat kao govornik esperanta, autor niza knjiga i koautor [[Rezolucija Montevideo|Rezolucije Montevidea]] 1954, po kojoj je [[UNESCO]] priznao jezik esperanto.
== Biografija ==
Lapenna se rodio u [[Split]]u,1933. u Zagrebu doktorirao je filozofiju, 1947. postao je profesor na univerzitetu u Zagrebu, a zatim u Londonu. 1949. odlazi iz Jugoslavije i živi u Parizu, a od 1951. u Velikoj Britaniji. 1962 godine uzima državljanstvo Velike Britanije. Umro je 1987. u Kopenhagenu, gdje je i sahranjen.
Ženio se tri puta. Prva žena — Emilija Lapenna, druga — Ljuba Lapenna, treća Birthe Lapenna) (od 1986). Ivo Lapenna nije imao djece.
Tijekom Lapenova mandata kao predsjednika udruge nastajali su razni sukobi. Optužen je za kult ličnosti, diktat. Lapenna je pobijedio u tim sukobima. No, tijekom kongresa u Hamburgu 1974. objavio je da daje ostavku na mjesto predsjednika Esperantske udruge. Odbor je za novog predsjednika izabrao Humphreya R. Tonkina. Lapenna je odbio sve počasne titule u UEA i TEJO. Događaji koji su se zbili na kongresu protumačeni su kao “komunistički puč”.
Godine 1983. Lapenna je postao jedan od osnivača AIS-a San Marino. Postao je i jedan od osnivača specijalizirane udruge esperantskih pravnika.
== Radovi ==
Ivo Lapenna je autor sljedećih radova:
* Retoriko (Retorika), 1950. i naredna izdanja.
* Činjenice o međunarodnom jeziku (1952).
* Principaro de Frostavallen, gvidlinioj pri informado, (1956)
* Elektitaj paroladoj kaj prelegoj (Izabrane riječi i lekcije): (dodatak retorici) (1966).
* Esperanto en perspektivo (Esperanto u budućnosti) (1974), napisano zajedno sa Ulrich Lins (istoričar) i Tazio Carlevaro (pisac).
* Hamburgo en retrospektivo (Hamburg u retrospektivi) (1975/1977).
* Njegov možda najvažniji profesionalni rad— Istorija diplomacije,na hrvatskom jeziku, 1949.
* Država i pravo: Sovjetska i jugoslovenska teorija, London 1964.
* Sovjetsko krivično pravo, London, Sidney, Toronto, 1968.
== Pogledati također ==
* [[Predsjednici svjetske esperanto asocijacije|Predsjednik svjetske esperanto asocijacije]].
== Literatura ==
* John Wells. Personaj rememoroj pri Ivo Lapenna, p. 308 en: Carlo Minnaja (red.). Eseoj memore al Ivo Lapenna. Danlando. 2001.
* Fonto laŭ Laine: Ulrich Lins, Utila Estas Aliĝo, p. 97.
* The Esperanto Movement. Hull. 1977. p. 248.
* Perspektivo. Studgrupo pri internacia lingvo (red.): Universala Esperanto-Asocio en la periodo 1970—1980.
* Tekstoj de la konkurso de la Premio Miyoshi 2001, sen loko 2002.
* Marcus Sikosek (Ziko van Dijk): Die neutrale Sprache. Eine politische Geschichte des Esperanto-Weltbundes. Bydgoszcz: Skonpres, 2006. ISBN 978-83-89962-03-4.
* Ulrich Lins: Ivo Lapenna kaj la komunistoj. En: la sama: Utila Estas Aliĝo. Tra la unua jarcento de UEA, UEA: Roterdamo 2008, p. 75-112.
* Ulrich Lins: La du flankoj de Ivo Lapenna, Beletra Almanako, nº 19, februaro 2014, Novjorko, Mondial. ISBN 9781595692771, ISSN 1937-3325.
== Izvori ==
* [http://www.ivolapenna.org/ Fond Ivp Lapenna]
* [http://www.phon.ucl.ac.uk/home/wells/lapenna.htm Personaj rememoroj pri Ivo Lapenna]
*
* [https://elibrary.ru/item.asp?id=41395471 Ivo Lapenna (110 godina od rođenja)]
=== Recenzije ===
* {{Статья|ссылка=https://esperanto-ondo.ru/Ondo-pdf/Lo-185.pdf|автор=Carlo Minnaja|заглавие=La libro kiu transpasas sian aĝon kaj transdonas sian saĝon|год=2010|язык=eo|издание=[[La Ondo de Esperanto]]|тип=журнал|номер=3 (185)|страницы=18—19}} Рецензия на книгу {{Lang-eo2|Elektitaj paroladoj kaj prelegoj (Suplemento al Retoriko)}}.
* {{Статья|ссылка=https://revuoesperanto.org/libro-lapenna|автор=Sven Ziegler|заглавие=Ivo Lapenna – esperantisto kaj juristo|год=2017|язык=eo|издание=[[Эсперанто (журнал)|Esperanto]]|тип=журнал|месяц=11|issn=0014-0635}} Рецензия на книгу {{Lang-eo2|Elektitaj tekstoj pri Internacia Juro}}.
* {{Статья|ссылка=https://revuoesperanto.org/esploro_dokumentado|автор=Jorma Ahomäki|заглавие=Bonvena represo|год=2015|язык=eo|издание=Esperanto|тип=журнал|месяц=4|issn=0014-0635}} Рецензия на книгу {{Lang-eo2|Esploro kaj Dokumentado}}.
== Bilješke ==
{{Президенты Всемирной ассоциации эсперанто}}
{{DEFAULTSORT:Lapenna, Ivo}}
[[Kategorija:Rođeni 1909. ]] [[Kategorija:Umrli 1987. ]] [[Kategorija:Esperantisti]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Split]]
9p83rjva488vjd1x3lrn7kmhyld7bxr
3427753
3427752
2022-08-12T20:17:11Z
AnToni
2325
/* Izvori */
wikitext
text/x-wiki
{{Književnik}}
'''Ivo Lapenna''', [[Split]], 5. novembra 1909. — [[Kopenhagen]], 15. decembra 1987. Bio je profesor prava u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Propagandist jezika [[esperanto]], bio je predsjednik [[Svjetska esperanto asocijacija|Svjetske asocijacije esperanto]] od 1964 do 1974. Poznat kao govornik esperanta, autor niza knjiga i koautor [[Rezolucija Montevideo|Rezolucije Montevidea]] 1954, po kojoj je [[UNESCO]] priznao jezik esperanto.
== Biografija ==
Lapenna se rodio u [[Split]]u,1933. u Zagrebu doktorirao je filozofiju, 1947. postao je profesor na univerzitetu u Zagrebu, a zatim u Londonu. 1949. odlazi iz Jugoslavije i živi u Parizu, a od 1951. u Velikoj Britaniji. 1962 godine uzima državljanstvo Velike Britanije. Umro je 1987. u Kopenhagenu, gdje je i sahranjen.
Ženio se tri puta. Prva žena — Emilija Lapenna, druga — Ljuba Lapenna, treća Birthe Lapenna) (od 1986). Ivo Lapenna nije imao djece.
Tijekom Lapenova mandata kao predsjednika udruge nastajali su razni sukobi. Optužen je za kult ličnosti, diktat. Lapenna je pobijedio u tim sukobima. No, tijekom kongresa u Hamburgu 1974. objavio je da daje ostavku na mjesto predsjednika Esperantske udruge. Odbor je za novog predsjednika izabrao Humphreya R. Tonkina. Lapenna je odbio sve počasne titule u UEA i TEJO. Događaji koji su se zbili na kongresu protumačeni su kao “komunistički puč”.
Godine 1983. Lapenna je postao jedan od osnivača AIS-a San Marino. Postao je i jedan od osnivača specijalizirane udruge esperantskih pravnika.
== Radovi ==
Ivo Lapenna je autor sljedećih radova:
* Retoriko (Retorika), 1950. i naredna izdanja.
* Činjenice o međunarodnom jeziku (1952).
* Principaro de Frostavallen, gvidlinioj pri informado, (1956)
* Elektitaj paroladoj kaj prelegoj (Izabrane riječi i lekcije): (dodatak retorici) (1966).
* Esperanto en perspektivo (Esperanto u budućnosti) (1974), napisano zajedno sa Ulrich Lins (istoričar) i Tazio Carlevaro (pisac).
* Hamburgo en retrospektivo (Hamburg u retrospektivi) (1975/1977).
* Njegov možda najvažniji profesionalni rad— Istorija diplomacije,na hrvatskom jeziku, 1949.
* Država i pravo: Sovjetska i jugoslovenska teorija, London 1964.
* Sovjetsko krivično pravo, London, Sidney, Toronto, 1968.
== Pogledati također ==
* [[Predsjednici svjetske esperanto asocijacije|Predsjednik svjetske esperanto asocijacije]].
== Literatura ==
* John Wells. Personaj rememoroj pri Ivo Lapenna, p. 308 en: Carlo Minnaja (red.). Eseoj memore al Ivo Lapenna. Danlando. 2001.
* Fonto laŭ Laine: Ulrich Lins, Utila Estas Aliĝo, p. 97.
* The Esperanto Movement. Hull. 1977. p. 248.
* Perspektivo. Studgrupo pri internacia lingvo (red.): Universala Esperanto-Asocio en la periodo 1970—1980.
* Tekstoj de la konkurso de la Premio Miyoshi 2001, sen loko 2002.
* Marcus Sikosek (Ziko van Dijk): Die neutrale Sprache. Eine politische Geschichte des Esperanto-Weltbundes. Bydgoszcz: Skonpres, 2006. ISBN 978-83-89962-03-4.
* Ulrich Lins: Ivo Lapenna kaj la komunistoj. En: la sama: Utila Estas Aliĝo. Tra la unua jarcento de UEA, UEA: Roterdamo 2008, p. 75-112.
* Ulrich Lins: La du flankoj de Ivo Lapenna, Beletra Almanako, nº 19, februaro 2014, Novjorko, Mondial. ISBN 9781595692771, ISSN 1937-3325.
== Izvori ==
* [http://www.ivolapenna.org/ Fond Ivo Lapenna]
* [http://www.phon.ucl.ac.uk/home/wells/lapenna.htm Personaj rememoroj pri Ivo Lapenna]
* [https://elibrary.ru/item.asp?id=41395471 Ivo Lapenna (110 godina od rođenja)]
=== Recenzije ===
* {{Статья|ссылка=https://esperanto-ondo.ru/Ondo-pdf/Lo-185.pdf|автор=Carlo Minnaja|заглавие=La libro kiu transpasas sian aĝon kaj transdonas sian saĝon|год=2010|язык=eo|издание=[[La Ondo de Esperanto]]|тип=журнал|номер=3 (185)|страницы=18—19}} Рецензия на книгу {{Lang-eo2|Elektitaj paroladoj kaj prelegoj (Suplemento al Retoriko)}}.
* {{Статья|ссылка=https://revuoesperanto.org/libro-lapenna|автор=Sven Ziegler|заглавие=Ivo Lapenna – esperantisto kaj juristo|год=2017|язык=eo|издание=[[Эсперанто (журнал)|Esperanto]]|тип=журнал|месяц=11|issn=0014-0635}} Рецензия на книгу {{Lang-eo2|Elektitaj tekstoj pri Internacia Juro}}.
* {{Статья|ссылка=https://revuoesperanto.org/esploro_dokumentado|автор=Jorma Ahomäki|заглавие=Bonvena represo|год=2015|язык=eo|издание=Esperanto|тип=журнал|месяц=4|issn=0014-0635}} Рецензия на книгу {{Lang-eo2|Esploro kaj Dokumentado}}.
== Bilješke ==
{{Президенты Всемирной ассоциации эсперанто}}
{{DEFAULTSORT:Lapenna, Ivo}}
[[Kategorija:Rođeni 1909. ]] [[Kategorija:Umrli 1987. ]] [[Kategorija:Esperantisti]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Split]]
9xzgb8csmjo3j3ikmulrqule9hx78ke
3427755
3427753
2022-08-12T20:21:45Z
AnToni
2325
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Ivo Lapenna.jpg|180px|mini|desno|Ivo Lapenna]]
'''Ivo Lapenna''', [[Split]], 5. novembra 1909. — [[Kopenhagen]], 15. decembra 1987. Bio je profesor prava u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Propagandist jezika [[esperanto]], bio je predsjednik [[Svjetska esperanto asocijacija|Svjetske asocijacije esperanto]] od 1964 do 1974. Poznat kao govornik esperanta, autor niza knjiga i koautor [[Rezolucija Montevideo|Rezolucije Montevidea]] 1954, po kojoj je [[UNESCO]] priznao jezik esperanto.
== Biografija ==
Lapenna se rodio u [[Split]]u,1933. u Zagrebu doktorirao je filozofiju, 1947. postao je profesor na univerzitetu u Zagrebu, a zatim u Londonu. 1949. odlazi iz Jugoslavije i živi u Parizu, a od 1951. u Velikoj Britaniji. 1962 godine uzima državljanstvo Velike Britanije. Umro je 1987. u Kopenhagenu, gdje je i sahranjen.
Ženio se tri puta. Prva žena — Emilija Lapenna, druga — Ljuba Lapenna, treća Birthe Lapenna) (od 1986). Ivo Lapenna nije imao djece.
Tijekom Lapenova mandata kao predsjednika udruge nastajali su razni sukobi. Optužen je za kult ličnosti, diktat. Lapenna je pobijedio u tim sukobima. No, tijekom kongresa u Hamburgu 1974. objavio je da daje ostavku na mjesto predsjednika Esperantske udruge. Odbor je za novog predsjednika izabrao Humphreya R. Tonkina. Lapenna je odbio sve počasne titule u UEA i TEJO. Događaji koji su se zbili na kongresu protumačeni su kao “komunistički puč”.
Godine 1983. Lapenna je postao jedan od osnivača AIS-a San Marino. Postao je i jedan od osnivača specijalizirane udruge esperantskih pravnika.
== Radovi ==
* Retoriko (Retorika), 1950. i naredna izdanja.
* Činjenice o međunarodnom jeziku (1952).
* Principaro de Frostavallen, gvidlinioj pri informado, (1956)
* Elektitaj paroladoj kaj prelegoj (Izabrane riječi i lekcije): (dodatak retorici) (1966).
* Esperanto en perspektivo (Esperanto u budućnosti) (1974), napisano zajedno sa Ulrich Linsom (istoričar) i Taziom Carlevarom (pisac).
* Hamburgo en retrospektivo (Hamburg u retrospektivi) (1975/1977).
* Istorija diplomacije na hrvatskom jeziku, 1949.
* Država i pravo: Sovjetska i jugoslovenska teorija, London 1964.
* Sovjetsko krivično pravo, London, Sidney, Toronto, 1968.
== Pogledati također ==
* [[Predsjednici svjetske esperanto asocijacije|Predsjednik svjetske esperanto asocijacije]].
== Literatura ==
* John Wells. Personaj rememoroj pri Ivo Lapenna, p. 308 en: Carlo Minnaja (red.). Eseoj memore al Ivo Lapenna. Danlando. 2001.
* Fonto laŭ Laine: Ulrich Lins, Utila Estas Aliĝo, p. 97.
* The Esperanto Movement. Hull. 1977. p. 248.
* Perspektivo. Studgrupo pri internacia lingvo (red.): Universala Esperanto-Asocio en la periodo 1970—1980.
* Tekstoj de la konkurso de la Premio Miyoshi 2001, sen loko 2002.
* Marcus Sikosek (Ziko van Dijk): Die neutrale Sprache. Eine politische Geschichte des Esperanto-Weltbundes. Bydgoszcz: Skonpres, 2006. ISBN 978-83-89962-03-4.
* Ulrich Lins: Ivo Lapenna kaj la komunistoj. En: la sama: Utila Estas Aliĝo. Tra la unua jarcento de UEA, UEA: Roterdamo 2008, p. 75-112.
* Ulrich Lins: La du flankoj de Ivo Lapenna, Beletra Almanako, nº 19, februaro 2014, Novjorko, Mondial. ISBN 9781595692771, ISSN 1937-3325.
== Reference ==
<references />
* [http://www.ivolapenna.org/ Fond Ivo Lapenna]
* [http://www.phon.ucl.ac.uk/home/wells/lapenna.htm Personaj rememoroj pri Ivo Lapenna]
* [https://elibrary.ru/item.asp?id=41395471 Ivo Lapenna (110 godina od rođenja)]
=== Recenzije ===
* {{Статья|ссылка=https://esperanto-ondo.ru/Ondo-pdf/Lo-185.pdf|автор=Carlo Minnaja|заглавие=La libro kiu transpasas sian aĝon kaj transdonas sian saĝon|год=2010|язык=eo|издание=[[La Ondo de Esperanto]]|тип=журнал|номер=3 (185)|страницы=18—19}} Рецензия на книгу {{Lang-eo2|Elektitaj paroladoj kaj prelegoj (Suplemento al Retoriko)}}.
* {{Статья|ссылка=https://revuoesperanto.org/libro-lapenna|автор=Sven Ziegler|заглавие=Ivo Lapenna – esperantisto kaj juristo|год=2017|язык=eo|издание=[[Эсперанто (журнал)|Esperanto]]|тип=журнал|месяц=11|issn=0014-0635}} Рецензия на книгу {{Lang-eo2|Elektitaj tekstoj pri Internacia Juro}}.
* {{Статья|ссылка=https://revuoesperanto.org/esploro_dokumentado|автор=Jorma Ahomäki|заглавие=Bonvena represo|год=2015|язык=eo|издание=Esperanto|тип=журнал|месяц=4|issn=0014-0635}} Рецензия на книгу {{Lang-eo2|Esploro kaj Dokumentado}}.
== Bilješke ==
{{Президенты Всемирной ассоциации эсперанто}}
{{DEFAULTSORT:Lapenna, Ivo}}
[[Kategorija:Rođeni 1909. ]]
[[Kategorija:Umrli 1987. ]]
[[Kategorija:Esperantisti]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Split]]
2ulj3k7y9lswaw2j7iwvz5f95lcxqqt
Mišićna atrofija
0
491940
3427790
3424142
2022-08-13T07:38:34Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 3 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv =
| sinonimi =
| slika = 1025 Atrophy.png
| opis_slike = Smanjuje se veličina mišića, kao posljedica toga dolazi do gubitka snage i [[pokretljivost]]i.
| veličina_slike = 300px
| alt =
| izgovor =
| specijalnost = [[Fizioterapija]] i rehabilitacija
| simptomi =Preovlađujući simptom je pojačana slabost, poteškoće ili nemogućnost obavljanja fizičkih zadataka, u stajanju iz sjedećeg položaja, hodanju ili penjanju uz stepenice i može uzrokovati povećanu učestalost padova. Atrofija mišića grla može uzrokovati poteškoće pri gutanju, a atrofija [[dijafragma|dijafragme]] može uzrokovati otežano [[disanje]].
| komplikacije =
| pojava = Bilo koja dob
| trajanje =
| vrste =
| uzroci =Mnoge bolesti i stanja mogu dovesti do ove neravnoteže, bilo kroz samu bolest ili kroz promjene apetita povezane s bolešću. Uzroci [[atrofija]] mišića, uključuju nepokretnost, [[starenje]], pothranjenost, određene sistemske bolesti ([[kancer]], [[kongestivna srčana insuficijencija]], [[hronična opstruktivna bolest pluća]]; [[AIDS]], bolest [[jetra|jetre]], itd.), deinervacija, unutrašnja bolest mišića ili lijekovi (kao što su [[glukokortikoid]]i); neravnoteže između normalne usklađenosti između [[sinteza proteina|sinteze]] i [[proteoliza|razgradnje proteina]]. Ovo uključuje složenu [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]
| rizici =Nepokretljivost, dugotrajno ležanje
| dijagnoza =
| diferencijalna_dijagnoza =
| prevencija =
| tretman =
| lijek =
| prognoza = Uz liječenje, normalan život
| frekvencija =
| smrtnost =
}}
'''Mišićna atrofija''' je gubitak [[skeletni mišić|skeletomošićne]] mase. Može biti uzrokovana nepokretnošću, [[starenje]]m, pothranjenošću, lijekovima ili širokim spektrom ozljeda ili bolesti koje utiču na mišićno-koštani ili [[nervni sistem]]. Atrofija mišića dovodi do slabosti mišića i uzrokuje invalidnost.
Nekorištenje uzrokuje brzu atrofiju mišića i često se javlja tokom ozljede ili bolesti koja zahtijeva imobilizaciju ekstremiteta ili mirovanje u krevetu. Ovisno o trajanju neupotrebe i zdravstvenom stanju pojedinca, ovo se može potpuno poništiti aktivnošću. Pothranjenost prvo uzrokuje gubitak [[masti]], ali u dugotrajnom gladovanju može napredovati do atrofije mišića i može se poništiti nutritivnom terapijom. Nasuprot tome, [[kaheksija]] je sindrom iscrpljivanja, uzrokovan osnovnom bolešću kao što je rak koji uzrokuje dramatičnu atrofiju mišića i ne može se potpuno poništiti nutritivnom terapijom. [[Sarkopenija]] je mišićna atrofija [[Starenje|povezana sa starenjem]] i može se usporiti vježbanjem. Konačno, bolesti mišića kao što su [[mišićna distrofija]] ili [[miopatija]] mogu uzrokovati atrofiju, kao i oštećenje nervnog sistema, kao što je [[povreda kičmene moždine]] ili [[moždani udar]]. Stoga je mišićna atrofija obično nalaz ([[znakovi i simptomi|znak ili simptom]]) u bolesti, a ne bolest sama po sebi. Međutim, neki [[sindromi]] mišićne atrofije su klasifikovani kao spektri bolesti ili entiteti bolesti, a ne samo kao klinički sindromi, kao što su različite [[spinalne mišićne atrofije]].
Mišićna atrofija je posljedica neravnoteže između [[sinteza proteina|sinteze]] i degradacije proteina, iako su mehanizmi nepotpuno shvaćeni i variraju ovisno o uzroku. Gubitak mišića može se kvantificirati naprednim slikovnim studijama, ali se to ne provodi često. Liječenje ovisi o osnovnom uzroku, ali često uključuje vježbanje i adekvatnu prehranu. [[Anabolički steroidi|Anabolički agensi]] mogu imati određenu efikasnost, ali se ne koriste često zbog nuspojava. Istražuje se više tretmana i suplemenata, ali još uvijek postoje ograničene mogućnosti liječenja u kliničkoj praksi. S obzirom na implikacije atrofije mišića i ograničene mogućnosti liječenja, minimiziranje nepokretnosti je kritično kod ozljeda ili bolesti.
==Znakovi i simptomi==
[[slika:Photograph of young girl with muscular atrophy Wellcome L0034939.jpg|alt=Fotografija pacijenta|thumb|Teška mišićna atrofija koja dovodi do mršavljenja kod mlade djevojke sa hroničnim [[reumatizam|reumatizmom]]]]
Glavni znak atrofije mišića je gubitak čiste mišićne mase. Ovu promjenu može biti teško otkriti zbog [[gojaznost]]i, promjena u masnoj masi ili [[edem]]a. Promjene u težini, udovima ili obimu struka nisu pouzdani pokazatelji promjena mišićne mase.<ref>{{cite journal | vauthors = Dev R | title = Measuring cachexia-diagnostic criteria | journal = Annals of Palliative Medicine | volume = 8 | issue = 1 | pages = 24–32 | date = januar 2019 | pmid = 30525765 | doi = 10.21037/apm.2018.08.07 | doi-access = free }}</ref>
Preovlađujući simptom je pojačana slabost koja može rezultirati poteškoćama ili nemogućnošću obavljanja fizičkih zadataka, ovisno o tome koji su mišići zahvaćeni. Atrofija mišića jezgra ili nogu može uzrokovati poteškoće u stajanju iz sjedećeg položaja, hodanju ili penjanju uz stepenice i može uzrokovati povećanu učestalost padova. Atrofija mišića grla može uzrokovati poteškoće pri gutanju, a atrofija [[dijafragma|dijafragme]] može uzrokovati otežano [[disanje]]. Mišićna atrofija može biti asimptomska i može proći neotkrivena sve dok se ne izgubi značajna količina mišića.<ref>{{cite journal | vauthors = Cretoiu SM, Zugravu CA | title = Nutritional Considerations in Preventing Muscle Atrophy | journal = Advances in Experimental Medicine and Biology | volume = 1088 | pages = 497–528 | date = 2018 | pmid = 30390267 | doi = 10.1007/978-981-13-1435-3_23 | publisher = Springer Singapore | isbn = 9789811314346 | veditors = Xiao J }}</ref>
==Uzroci==
[[Skeletni mišić]]i služe kao mjesto skladištenja [[aminokiselina]] koje se mogu koristiti za proizvodnju energije, kada su zahtjevi visoki ili zalihe niske. Ako metabolički zahtjevi ostanu veći od sinteze proteina, mišićna masa se gubi.<ref name=":2"/><ref name="pmid8049126">{{cite journal | vauthors = Seene T | title = Turnover of skeletal muscle contractile proteins in glucocorticoid myopathy | journal = The Journal of Steroid Biochemistry and Molecular Biology | volume = 50 | issue = 1–2 | pages = 1–4 | date = juli 1994 | pmid = 8049126 | doi = 10.1016/0960-0760(94)90165-1 | s2cid = 27814895 }}</ref>
===Nepokretljivost===
Nekorištenje je čest uzrok atrofije mišića i može biti lokalni (zbog ozljede ili gipsa) ili opći (usmjeravanje u krevetu). Stopa atrofije mišića nakon neupotrebe (10–42 dana) je otprilike 0,5–0,6% ukupne mišićne mase dnevno, iako postoje značajne varijacije među ljudima.<ref name = "Wall_2013">{{cite journal | vauthors = Wall BT, Dirks ML, van Loon LJ | title = Skeletal muscle atrophy during short-term disuse: implications for age-related sarcopenia | journal = Ageing Research Reviews | volume = 12 | issue = 4 | pages = 898–906 | date = septembar 2013 | pmid = 23948422 | doi = 10.1016/j.arr.2013.07.003 | s2cid = 30149063 }}</ref> Starije osobe su najosjetljivije na dramatičan gubitak mišića s nepokretnošću. Većina utvrđenih istraživanja istraživala je produženu neupotrebu (>10 dana), u kojoj je mišić ugrožen prvenstveno padom u stopi sinteze mišićnih proteina, a ne promjenama u razgradnji mišićnih proteina. Postoje dokazi koji ukazuju na to da može doći do aktivnijeg razlaganja proteina tokom kratkotrajne nepokretnosti (<10 dana).<ref name = "Wall_2013" />
===Kaheksija===
Određene bolesti mogu uzrokovati složeni sindrom gubitka mišića poznat kao [[kaheksija]]. Često se viđa kod karcinoma, [[kongestivne srčane insuficijencije]], [[kronične opstruktivne bolesti pluća]], [[kronične bolesti bubrega]] i [[AIDS]] iako je povezan s mnogim procesima bolesti, obično sa značajnim inflamatorna komponenta. Kaheksija uzrokuje kontinuirani gubitak mišića koji nije u potpunosti poništen nutritivnom terapijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Evans WJ, Morley JE, Argilés J, Bales C, Baracos V, Guttridge D, Jatoi A, Kalantar-Zadeh K, Lochs H, Mantovani G, Marks D, Mitch WE, Muscaritoli M, Najand A, Ponikowski P, Rossi Fanelli F, Schambelan M, Schols A, Schuster M, Thomas D, Wolfe R, Anker SD | display-authors = 6 | title = Cachexia: a new definition | journal = Clinical Nutrition | volume = 27 | issue = 6 | pages = 793–9 | date = decembar 2008 | pmid = 18718696 | doi = 10.1016/j.clnu.2008.06.013 }}</ref> [[Patofiziologija|Patofiziološki profil]] nije u potpunosti shvaćen, ali se smatra da upalni [[citokini]] imaju centralnu ulogu. Za razliku od gubitka težine zbog neadekvatnog unosa [[kalorija]], [[kaheksija]] uzrokuje pretežno gubitak mišića umjesto gubitka masti i ne reagira tako na nutritivne intervencije. Kaheksija može značajno ugroziti kvalitet života i funkcionalni status i povezana je s lošim ishodima.<ref>{{cite journal | vauthors = Morley JE, Thomas DR, Wilson MM | title = Cachexia: pathophysiology and clinical relevance | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 83 | issue = 4 | pages = 735–43 | date = april 2006 | pmid = 16600922 | doi = 10.1093/ajcn/83.4.735 | doi-access = free }}</ref><ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Peterson SJ, Mozer M | title = Differentiating Sarcopenia and Cachexia Among Patients With Cancer | journal = Nutrition in Clinical Practice | volume = 32 | issue = 1 | pages = 30–39 | date = februar 2017 | pmid = 28124947 | doi = 10.1177/0884533616680354 | s2cid = 206555460 }}</ref>
===Sarkopenija===
[[Sarkopenija]] je degenerativni gubitak skeletne mišićne mase, kvaliteta i snage, povezan sa [[starenje]]m. To uključuje atrofiju mišića, smanjenje broja mišićnih vlakana i pomak ka "sporom trzaju" ili [[Skeletni mišić|vlakna skeletnih mišića tipa I]] preko "brzih trzaja" ili [[Skeletni mišići|vlakana tipa II]].<ref name=":2"/> Brzina gubitka mišića ovisi o nivou vježbanja, pratećim bolestima, ishrani i drugim faktorima. Postoji mnogo predloženih mehanizama sarkopenije i smatra se da su posljedica promjena u signalnim putevima mišićne sinteze i postepenog neuspjeha u [[satelitska ćelija|satelitskim ćelijama]] koje pomažu u regeneraciji vlakana skeletnih mišića, ali je nepotpuno shvaćen.
Sarkopenija može dovesti do smanjenja funkcionalnog statusa i uzrokovati značajnu invalidnost, ali je različito stanje od [[kaheksije]], iako mogu postojati istovremeno.<ref name=":0" /><ref>{{cite journal | vauthors = Marcell TJ | title = Sarcopenia: causes, consequences, and preventions | journal = The Journals of Gerontology. Series A, Biological Sciences and Medical Sciences | volume = 58 | issue = 10 | pages = M911-6 | date = oktobar 2003 | pmid = 14570858 | doi = 10.1093/gerona/58.10.m911 | doi-access = free }}</ref> Godine 2016. objavljena je [[Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema|ICD kod]] za sarkopeniju, što je doprinijelo njenom prihvatanju kao entiteta bolesti.<ref>{{cite journal | vauthors = Anker SD, Morley JE, von Haehling S | title = Welcome to the ICD-10 code for sarcopenia | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 7 | issue = 5 | pages = 512–514 | date = decembar 2016 | pmid = 27891296 | pmc = 5114626 | doi = 10.1002/jcsm.12147 }}</ref>
===Unutrašnje bolesti mišića===
Bolesti mišića, kao što su [[mišićna distrofija]], [[amiotrofna lateralna skleroza]] (ALS) ili [[miozitis]] kao [[miozitis inkluzijskog tijela]] mogu uzrokovati atrofiju mišića.<ref>{{cite journal | vauthors = Powers SK, Lynch GS, Murphy KT, Reid MB, Zijdewind I | title = Disease-Induced Skeletal Muscle Atrophy and Fatigue | journal = Medicine and Science in Sports and Exercise | volume = 48 | issue = 11 | pages = 2307–2319 | date = novembar 2016 | pmid = 27128663 | pmc = 5069191 | doi = 10.1249/MSS.0000000000000975 }}</ref>
===Oštećenje centralnog nervnog sistema===
Oštećenje [[neuron]]a u [[mozak|mozgu]] ili [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]] može uzrokovati izraženu atrofiju mišića. To može biti lokalizirana atrofija mišića i slabost ili paraliza kao što je [[moždani udar]] ili [[povreda kičmene moždine]].<ref>{{cite journal | vauthors = O'Brien LC, Gorgey AS | title = Skeletal muscle mitochondrial health and spinal cord injury | journal = World Journal of Orthopedics | volume = 7 | issue = 10 | pages = 628–637 | date = oktobar 2016 | pmid = 27795944 | pmc = 5065669 | doi = 10.5312/wjo.v7.i10.628 }}</ref> Raširenija oštećenja kao što su [[traumatska ozljeda mozga]] ili [[cerebralna paraliza]] mogu uzrokovati generaliziranu atrofiju mišića.<ref>{{cite journal | vauthors = Verschuren O, Smorenburg AR, Luiking Y, Bell K, Barber L, Peterson MD | title = Determinants of muscle preservation in individuals with cerebral palsy across the lifespan: a narrative review of the literature | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 9 | issue = 3 | pages = 453–464 | date = juni 2018 | pmid = 29392922 | pmc = 5989853 | doi = 10.1002/jcsm.12287 }}</ref>
===Oštećenje perifernog nervnog sistema===
Povrede ili bolesti [[PNS|perifernih nerava]] koji opskrbljuju određene mišiće također mogu uzrokovati mišićnu atrofiju. Ovo se vidi kod ozljede živca uslijed traume ili hirurških komplikacija, uklještenja živaca ili nasljednih bolesti kao što je [[Charcot-Marie-Toothova bolest|Charcot–Marie–Toothova bolest]].<ref>{{cite journal | vauthors = Wong A, Pomerantz JH | title = The Role of Muscle Stem Cells in Regeneration and Recovery after Denervation: A Review | journal = Plastic and Reconstructive Surgery | volume = 143 | issue = 3 | pages = 779–788 | date = mart 2019 | pmid = 30817650 | doi = 10.1097/PRS.0000000000005370 | s2cid = 73495244 }}</ref>
===Lijekovi===
Poznato je da neki lijekovi uzrokuju atrofiju mišića, obično zbog direktnog djelovanja na mišiće. Ovo uključuje glukokortikoide, koji uzrokuju glukokortikoidnu miopatiju ili lijekove toksične za mišiće kao što je [[doksorubicin]].<ref>{{cite journal | vauthors = Hiensch AE, Bolam KA, Mijwel S, Jeneson JA, Huitema AD, Kranenburg O, van der Wall E, Rundqvist H, Wengstrom Y, May AM | display-authors = 6 | title = Doxorubicin-induced skeletal muscle atrophy: elucidating the underlying molecular pathways | journal = Acta Physiologica | pages = e13400 | date = oktobar 2019 | volume = 229 | issue = 2 | pmid = 31600860 | doi = 10.1111/apha.13400 | pmc = 7317437 | doi-access = free }}</ref>
===Endokrinopatije===
Poznato je da poremećaji [[endokrini sistem|endokrinog sistema]] kao što su [[Cushingova bolest]] ili [[hipotireoza]] uzrokuju atrofiju mišića.<ref>{{cite journal | vauthors = Martín AI, Priego T, López-Calderón A | title = Hormones and Muscle Atrophy | journal = Advances in Experimental Medicine and Biology | volume = 1088 | pages = 207–233 | date = 2018 | pmid = 30390253 | doi = 10.1007/978-981-13-1435-3_9 | publisher = Springer Singapore | isbn = 9789811314346 | veditors = Xiao J }}</ref>
==Patofiziologija==
Mišićna atrofija nastaje zbog neravnoteže između normalne usklađenosti između [[sinteza proteina|sinteze]] i [[proteoliza|razgradnje proteina]]. Ovo uključuje složenu [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]] koja nije u potpunosti shvaćena i atrofija mišića je vjerovatno posljedica višestrukih mehanizama koji doprinose.
[[mitohondrija|Mitohondrijska]] funkcija je ključna za zdravlje skeletnih mišića i štetne promjene na nivou mitohondrija mogu doprinijeti atrofiji mišića.<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Abrigo J, Simon F, Cabrera D, Vilos C, Cabello-Verrugio C | title = Mitochondrial Dysfunction in Skeletal Muscle Pathologies | journal = Current Protein & Peptide Science | volume = 20 | issue = 6 | pages = 536–546 | date = 20. 5. 2019 | pmid = 30947668 | doi = 10.2174/1389203720666190402100902 }}</ref> Smanjenje gustine [[mitohondrija]] kao i njihovog kvaliteta stalno se viđa kod atrofije mišića zbog neupotrebe.<ref name=":3"/>
[[Adenozin trifosfat|ATP]]-zavisni [[ubikvitin]]/[[proteasom]]ski put je jedan mehanizam kojim se proteini razgrađuju u mišićima. Ovo uključuje specifične proteine koji su označeni za uništavanje malim [[peptid]]om zvanim [[ubikvitin]] koji omogućava prepoznavanje [[proteasom]]a da razgradi protein.<ref name="pmid18556469">{{cite journal | vauthors = Sandri M | title = Signaling in muscle atrophy and hypertrophy | journal = Physiology | location = Bethesda, Md. | volume = 23 | issue = 3| pages = 160–70 | date = juni 2008 | pmid = 18556469 | doi = 10.1152/physiol.00041.2007 }}</ref>
==Dijagnoza==
Skrining za atrofiju mišića ograničen je nedostatkom utvrđenih dijagnostičkih kriterija, iako su mnogi predloženi. Mogu se koristiti dijagnostički kriteriji za druga stanja, kao što su [[sarkopenija]] ili [[kaheksija]].<ref name=":2"/> Ovi sindromi mogu se identifikovati i skrining upitnicima.
Mišićna masa i promjene mogu se kvantificirati na studijama snimanja kao što su [[kompjuterizirana tomografija|CT snimanja]] ili [[Magnetna rezonanca|magnetna rezonanca (MRI)]]. [[Biomarker]]i, kao što je [[urin]]ska [[urea]] mogu se koristiti za grubu procjenu gubitka mišića u okolnostima brzog gubitka mišića.<ref>{{cite book | first1 = Jacki | last1 = Bishop | first2 = Thomas | last2 = Briony | name-list-style = vanc | chapter = Section 1.9.2 | pages = [https://archive.org/details/manualofdietetic0000unse/page/76 76] |title=Manual of Dietetic Practice | url = https://archive.org/details/manualofdietetic0000unse |publisher=Wiley-Blackwell |year=2007 |isbn=978-1-4051-3525-2 }}</ref> Ostali biomarkeri se još istražuju, ali se ne koriste u kliničkoj praksi.<ref name=":2"/>
==Tretman==
Atrofija mišića može se odgoditi, spriječiti i ponekad poništiti liječenjem. Pristupi liječenju uključuju uticaj na signalne puteve koji izazivaju [[mišićna hipertrofija|hipertrofiju mišića]] ili spor razgradnju mišića, kao i optimiziranje nutritivnog statusa.
Fizička aktivnost pruža značajan [[anabolizam|anabolički]] stimulans mišića i ključna je komponenta za usporavanje ili preokretanje mišićne atrofije.<ref name=":2"/> Još uvijek nije poznato idealno "doziranje" vježbe. Pokazalo se da je vježba s otporom korisna u smanjenju atrofije mišića kod starijih osoba.<ref>{{cite journal | vauthors = Sayer AA | title = Sarcopenia the new geriatric giant: time to translate research findings into clinical practice | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 6 | pages = 736–7 | date = novembar 2014 | pmid = 25227204 | doi = 10.1093/ageing/afu118 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Liu CJ, Latham NK | title = Progressive resistance strength training for improving physical function in older adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 3 | pages = CD002759 | date = juli 2009 | pmid = 19588334 | pmc = 4324332 | doi = 10.1002/14651858.CD002759.pub2 }}</ref> Kod pacijenata koji ne mogu vježbati zbog fizičkih ograničenja kao što je [[paraplegija]], [[funkcionalna električna stimulacija]] može se koristiti za vanjsku stimulaciju mišića.<ref>{{cite conference | vauthors = Zhang D, Guan TH, Widjaja F, Ang WT | title = Functional electrical stimulation in rehabilitation engineering: A survey. | conference = Proceedings of the 1st international convention on Rehabilitation engineering & assistive technology: in conjunction with 1st Tan Tock Seng Hospital Neurorehabilitation Meeting | date = 23. 4. 2007 | pages = 221–226 | isbn = 978-1-59593-852-7 | doi = 10.1145/1328491.1328546 | publisher = Association for Computer Machinery }}</ref>
Adekvatne kalorije i proteini su ključni za sprječavanje atrofije mišića. Potrebe za proteinima mogu dramatično varirati u zavisnosti od [[metabolizam|metaboličkih]] faktora i stanja bolesti, tako da suplementacija sa visokim sadržajem proteina može biti korisna.<ref name=":2"/> Suplementacija proteinima ili [[aminokiselina razgranatog lanca|aminokiselinama razgranatog lanca]], posebno [[leucin]]om, može pružiti stimulans za mišićnu sintezu i inhibirati razgradnju proteina, a proučavan je na atrofiju mišića za sarkopeniju i kaheksiju.<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Argilés JM, Campos N, Lopez-Pedrosa JM, Rueda R, Rodriguez-Mañas L | title = Skeletal Muscle Regulates Metabolism via Interorgan Crosstalk: Roles in Health and Disease | journal = Journal of the American Medical Directors Association | volume = 17 | issue = 9 | pages = 789–96 | date = septembar 2016 | pmid = 27324808 | doi = 10.1016/j.jamda.2016.04.019 | doi-access = free }}</ref><ref name="Sarcopenia July 2015 review"/> [[β-Hidroksi β-metilbutirat]] (HMB), [[metabolit]] [[leucin]] akoji se prodaje kao [[dodatak ishrani]], pokazao je efikasnost u prevenciji gubitka mišićne mase u nekoliko stanja gubitka mišića u ljudi, posebno [[sarkopenija|sarkopenije]].<ref name="Sarcopenia July 2015 review">{{cite journal | vauthors = Phillips SM | title = Nutritional supplements in support of resistance exercise to counter age-related sarcopenia | journal = Advances in Nutrition | volume = 6 | issue = 4 | pages = 452–60 | date = juli 2015 | pmid = 26178029 | pmc = 4496741 | doi = 10.3945/an.115.008367 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Brioche T, Pagano AF, Py G, Chopard A | title = Muscle wasting and aging: Experimental models, fatty infiltrations, and prevention | journal = Molecular Aspects of Medicine | volume = 50 | pages = 56–87 | date = august 2016 | pmid = 27106402 | doi = 10.1016/j.mam.2016.04.006 | url = https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01837630/file/2016_Brioche_MAM_1.pdf }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Holeček M | title = Beta-hydroxy-beta-methylbutyrate supplementation and skeletal muscle in healthy and muscle-wasting conditions | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 8 | issue = 4 | pages = 529–541 | date = august 2017 | pmid = 28493406 | pmc = 5566641 | doi = 10.1002/jcsm.12208 }}</ref> Na osnovu [[meta-analiza]] od sedam randomiziranih kontroliranih studija, objavljenih 2015. godine, suplementacija HMB-om je djelotvorna kao tretman za očuvanje čiste mišićne mase kod starijih osoba.<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Wu H, Xia Y, Jiang J, Du H, Guo X, Liu X, Li C, Huang G, Niu K | display-authors = 6 | title = Effect of beta-hydroxy-beta-methylbutyrate supplementation on muscle loss in older adults: a systematic review and meta-analysis | journal = Archives of Gerontology and Geriatrics | volume = 61 | issue = 2 | pages = 168–75 | date = 2015 | pmid = 26169182 | doi = 10.1016/j.archger.2015.06.020 }}</ref> Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdili precizni učinci HMB na snagu i funkciju mišića u različitim [[populacija]]ma.<ref name=":1"/>
U teškim slučajevima mišićne atrofije, upotreba [[anabolički sterfoid|anaboličkog steroida]], kao što je [[Metandienon|metandrostenolon]], može se primijeniti kod pacijenata kao potencijalni tretman iako je upotreba ograničena nuspojavama. Nova klasa lijekova, nazvana [[selektivni modulatori androgenog receptora]], istražuje se s obećavajućim rezultatima. Imali bi manje [[nuspojava]], dok bi i dalje promovirali rast i regeneraciju mišićnog i koštanog tkiva. Ovi efekti tek treba da budu potvrđeni u većim kliničkim ispitivanjima.<ref>{{cite journal | vauthors = Srinath R, Dobs A | title = Enobosarm (GTx-024, S-22): a potential treatment for cachexia | journal = Future Oncology | volume = 10 | issue = 2 | pages = 187–94 | date = februar 2014 | pmid = 24490605 | doi = 10.2217/fon.13.273 }}</ref>
== Ishodi ==
Ishodi mišićne atrofije zavise od osnovnog uzroka i zdravlja pacijenta. Nepokretnost ili mirovanje u krevetu u populacijama predisponiranim na atrofiju mišića, kao što su starije osobe ili oni s bolesnim stanjima koja obično uzrokuju [[kaheksija|kaheksiju]], mogu uzrokovati dramatičnu atrofiju mišića i uticati na funkcionalne ishode. Kod starijih osoba to često dovodi do smanjene biološke rezerve i povećane osjetljivosti na stresore poznate kao "[[sindrom krhkosti]]".<ref name=":2" /> Gubitak nemasne tjelesne mase također je povezan s povećanim rizikom od nastanka bolesti, [[Infekcija]], smanjenja [[imunost]]i i slabim zacjeljivanjem rana. Slabost koja prati atrofiju mišića dovodi do većeg rizika od padova, prijeloma, tjelesne invalidnosti, potrebe za institucionalnom njegom, smanjenog kvaliteta života, povećanja [[mortalitet]]a i povećanja troškova zdravstvene zaštite.<ref name=":2"/>
==Ostale životinje==
Neaktivnost i gladovanje kod [[sisar]]a dovode do atrofije skeletnih mišića, praćene manjim brojem i veličinom mišićnih ćelija kao i manjim sadržajem proteina.<ref name="pmid17904252">{{cite journal | vauthors = Fuster G, Busquets S, Almendro V, López-Soriano FJ, Argilés JM | title = Antiproteolytic effects of plasma from hibernating bears: a new approach for muscle wasting therapy? | url = https://archive.org/details/sim_clinical-nutrition_2007-10_26_5/page/658 | journal = Clinical Nutrition | volume = 26 | issue = 5 | pages = 658–61 | date = oktobar 2007 | pmid = 17904252 | doi = 10.1016/j.clnu.2007.07.003 }}</ref> Poznato je da kod ljudi produženi periodi imobilizacije, kao u slučaju odmora u krevetu ili astronauta koji lete u svemir, dovode do slabljenja mišića i atrofije. Takve posljedice su također zabilježene kod malih sisara koji [[hibernacija|hiberniraju]] kao što su [[vjeverica]] sa zlatnim plaštom i smeđi [[šišmiš]]i.<ref name="pmid17307375">{{cite journal | vauthors = Lohuis TD, Harlow HJ, Beck TD | title = Hibernating black bears (Ursus americanus) experience skeletal muscle protein balance during winter anorexia | journal = Comparative Biochemistry and Physiology. Part B, Biochemistry & Molecular Biology | volume = 147 | issue = 1 | pages = 20–8 | date = maj 2007 | pmid = 17307375 | doi = 10.1016/j.cbpb.2006.12.020 }}</ref>
[[Medvjedi]] su izuzetak od ovog pravila; vrste iz porodice ''Ursidae'' poznate su po svojoj sposobnosti da prežive nepovoljne uslove životne sredine niskih temperatura i ograničene dostupnosti ishrane tokom zime putem [[hibernacija|hibernacije]]. Za to vrijeme medvjedi prolaze kroz niz fizioloških, morfoloških i bihevioralnih promjena.<ref name="pmid14506303">{{cite journal | vauthors = Carey HV, Andrews MT, Martin SL | title = Mammalian hibernation: cellular and molecular responses to depressed metabolism and low temperature | url = https://archive.org/details/sim_physiological-reviews_2003-10_83_4/page/1153 | journal = Physiological Reviews | volume = 83 | issue = 4 | pages = 1153–81 | date = oktobar 2003 | pmid = 14506303 | doi = 10.1152/physrev.00008.2003 }}</ref> Njihova sposobnost da održe broj i veličinu skeletnih mišića tokom neupotrebe je od velike važnosti.
Tokom hibernacije, medvjedi provode 4–7 mjeseci neaktivnosti i anoreksije bez atrofije mišića i gubitka proteina.<ref name="pmid17307375"/> Nekoliko poznatih faktora doprinosi održavanju mišićnog tkiva. Tokom ljeta, medvjedi iskorištavaju dostupnost ishrane i akumuliraju mišićne proteine. Ravnoteža proteina u vrijeme mirovanja također se održava nižim nivoom razgradnje proteina tokom zime.<ref name="pmid17307375"/> U vrijeme nepokretnosti, gubitak mišića kod medvjeda također je potisnut [[proteoliza|proteolitskim]] inhibitorom koji se oslobađa u cirkulaciji .<ref name="pmid17904252"/> Još jedan faktor koji doprinosi održavanju mišićne snage kod medvjeda koji hiberniraju je pojava periodičnih voljnih i nevoljnih kontrakcija od drhtanja tokom [[hibernacija|uspavanosti]].<ref name=Harlow>{{cite journal | vauthors = Harlow HJ, Lohuis T, Anderson-Sprecher RC, Beck TD | year = 2004 | title = Body Surface Temperature Of Hibernating Black Bears May Be Related To Periodic Muscle Activity | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-mammalogy_2004-06_85_3/page/414 | journal = Journal of Mammalogy | volume = 85 | issue = 3 | pages = 414–419 | doi =10.1644/1545-1542(2004)085<0414:BSTOHB>2.0.CO;2 }}</ref> Tri do četiri dnevne epizode mišićne aktivnosti odgovorne su za održavanje mišićne snage i odgovora kod medvjeda tokom hibernacije.<ref name = Harlow/>
== Također pogledajte==
* [[Sarkopenija]]
* [[Kaheksija]]
* [[Uticaj svemirskih letova na ljudsko tijelo]]
* [[Slabost mišića]]
* [[Mišićna distrofija]]
* [[Mišićna hipertrofija]]
* [[Miotonična distrofija]]
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat|Muscular atrophy}}
* {{MeshName|Muscular atrophy}}
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB = 29472
| ICD10 = {{ICD10|M|62|5|m|60}}
| ICD9 = {{ICD9|728.2}}
| ICDO =
| OMIM =
| MedlinePlus = 003188
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID = D009133
}}
{{Miopatija}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]
[[Kategorija:Medicinski znakovi]]
[[Kategorija:Dijabetes]]
[[Kategorija:Gruba patologija]]
[[Kategorija:Rehabilitacijska medicina]]
[[Kategorija:Starenje]]
[[Kategorija:Mišićni poremećaji]]
[[Kategorija:Vanjski znaci starenja]]
8w4mb87wrscc9fdls28k0re9gxb6544
Kaheksija
0
491973
3427789
3425035
2022-08-13T06:41:13Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
{{infokutija zdravstveno stanje
| naziv = Kaheksija
| sinonimi = Sindrom gubitka
| slika = Cancer-associated cachexia diagram.jpg
| opis_slike = Procesi i mehanizmi povezani sa kaheksijom u vezi sa rakom
| specijalnost = [[Onkologija]], [[Interna medicina]], [[Fizikalna medicina i rehabilitacija]]
| simptomi = Nagli gubitak težine, promijenjeni signali u ishrani
| complications =
| onset =
| duration =
| types =
| causes =
| risks =
| diagnosis =
| differential =
| prevention =
| treatment =
| medication =
| prognoza = Vrlo loša
|frekvencija= 1%
| smrtnost = 1,5 do 2 miliona ljudi godišnje
}}
'''Kaheksija''' ([[grčki jezik|grč.]] κακός – ''kakos'' = loš + ἕξις – ''hexis'' = stanje)<ref>{{Cite web|url=https://www.lexico.com/en/definition/cachexia|title=Cachexia | Definition of Cachexia by Lexico|website=Lexico Dictionaries | English}}</ref> je složen sindrom povezan s osnovnom bolešću koja uzrokuje kontinuirani [[mišićna atrofija|gubitak mišića]] koji se ne poništava u potpunosti s [[dodaci hrani|nutritivnim suplementacijama]]. Niz bolesti može uzrokovati kaheksiju, najčešće [[kancer]], [[srčana insuficijencija|kongestivno zatajenje srca]], [[hronična opstruktivna plućna bolest]], [[hronična bolest bubrega]] i [[AIDS]] . Sistemska [[upala]] iz ovih stanja može uzrokovati štetne promjene u metabolizmu i sastavu tijela. Za razliku od gubitka težine zbog neadekvatnog unosa [[kalorija]], kaheksija uzrokuje uglavnom gubitak mišića umjesto gubitka [[masti]]. Dijagnoza kaheksije može biti teška zbog nedostatka dobro utvrđenih dijagnostičkih kriterija. Kaheksija se može poboljšati liječenjem osnovne bolesti, ali drugi pristupi liječenju imaju ograničenu korist. Kaheksija je povezana sa povećanom smrtnošću i lošim kvalitetom života.
==Uzroci==
Kaheksija može biti uzrokovana različitim medicinskim stanjima, ali je najčešće povezana sa završnom fazom [[karcinom]]a, poznatom kao "kaheksija raka". Oko 50% svih pacijenata oboljelih od raka pati od kaheksije. Oni sa rakom gornjeg dijela [[probavni trakt|gastrointestinalnog trakta]] i [[pankreas|gušterače]] imaju najveću učestalost razvoja kaheksičnih simptoma. Prevalencija kaheksije raste u naprednijim fazama i procjenjuje se da pogađa 80% pacijenata s terminalnim rakom.<ref name=":8">{{cite journal | vauthors = Fearon KC, Moses AG | title = Cancer cachexia | journal = International Journal of Cardiology | volume = 85 | issue = 1 | pages = 73–81 | date = septembar 2002 | pmid = 12163211 | doi = 10.1016/S0167-5273(02)00235-8 }}</ref>
[[Kongestivno zatajenje srca]], [[AIDS]], [[hronična opstruktivna bolest pluća]] i [[hronična bolest bubrega]] su druga stanja koja često uzrokuju kaheksiju.<ref name=Ebner-2013>{{cite journal | vauthors = Ebner N, Springer J, Kalantar-Zadeh K, Lainscak M, Doehner W, Anker SD, von Haehling S | title = Mechanism and novel therapeutic approaches to wasting in chronic disease | journal = Maturitas | volume = 75 | issue = 3 | pages = 199–206 | date = juli 2013 | pmid = 23664695 | doi = 10.1016/j.maturitas.2013.03.014 | url = https://zenodo.org/record/3420540 }}{{Mrtav link}}</ref> Kaheksija također može biti posljedica uznapredovalih stadijuma [[cistasta fibroza|cistaste fibroze]], [[multipla skleroza|multiple skleroze]], [[neurodegenerativna bolest|bolesti motornih neurona]], [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]], [[demencija]], [[tuberkuloza|tuberkuloze]] , [[multipla sistemska atrofija|multiple sistemske atrofije]], [[trovanje živom|trovanja živom]], [[Crohnova bolest|Crohnove bolesti]], [[tripanozomijaza|tripamozomijaze]], [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]] i [[celijakija|celijakije]], kao i drugih sistemskih bolesti.<ref>{{cite journal | vauthors = Meresse B, Ripoche J, Heyman M, Cerf-Bensussan N | title = Celiac disease: from oral tolerance to intestinal inflammation, autoimmunity and lymphomagenesis | journal = Mucosal Immunology | volume = 2 | issue = 1 | pages = 8–23 | date = januar 2009 | pmid = 19079330 | doi = 10.1038/mi.2008.75 | s2cid = 24980464 | doi-access = free }}</ref><ref name=":4">{{cite journal | vauthors = Morley JE, Thomas DR, Wilson MM | title = Cachexia: pathophysiology and clinical relevance | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 83 | issue = 4 | pages = 735–43 | date = april 2006 | pmid = 16600922 | doi = 10.1093/ajcn/83.4.735 | doi-access = free }}</ref>
==Mehanizam==
Tačan mehanizam u kojem ove bolesti uzrokuju kaheksiju je slabo shvaćen i vjerovatno je multifaktorski s uključenim višestrukim putevima bolesti. Čini se da [[citokin|upalni citokini]] imaju centralnu ulogu uključujući [[TNF|faktor nekroze tumora]] (TNF) (koji se također naziva 'kaheksin' ili 'kahektin'), [[Interferon|interferon gama]] i [[interleukin 6]]. Pokazalo se da TNF ima direktan katabolički učinak na skeletne mišiće i [[masno tkivo]] preko [[ubikvitinski proteasomski put|ubikvitinskoproteasomskog puta]]. Ovaj mehanizam uključuje stvaranje [[ROS|reaktivnih vrsta kisika]], što dovodi do povećanja [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] [[NF-κB]]. NF-κB je poznati regulator gena koji kodiraju citokine i citokinske receptore. Povećana proizvodnja citokina izaziva [[proteoliza|proteolizu]] i razgradnju [[miofibrila]]skih proteina.<ref name=Kumar/> Sistemska upala također uzrokuje smanjenu sintezu proteina kroz inhibiciju Akt/[[mTOR]] puta.<ref name=":7">{{cite journal |vauthors=Argilés JM, Campos N, Lopez-Pedrosa JM, Rueda R, Rodriguez-Mañas L |title=Skeletal Muscle Regulates Metabolism via Interorgan Crosstalk: Roles in Health and Disease |journal=Journal of the American Medical Directors Association |volume=17 |issue=9 |pages=789–96 |date=septembar 2016 |pmid=27324808 |doi=10.1016/j.jamda.2016.04.019 |doi-access=free}}</ref>
Iako mnoga različita [[tkiva]] i tipovi ćelija mogu biti odgovorni za povećanje cirkulirajućih citokina, dokazi ukazuju da su sami tumori važan izvor faktora koji mogu potaknuti kaheksiju kod raka. Molekule izvedene iz tumora, kao što su faktor mobilizacije [[lipid]]a, [[faktor induciranja proteolize]] i [[protein]] koji odvajaju [[mitohondrije]] mogu izazvati degradaciju proteina i doprinijeti kaheksiji.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Martignoni ME, Kunze P, Friess H | title = Cancer cachexia | journal = Molecular Cancer | volume = 2 | issue = 1 | pages = 36 | date = novembar 2003 | pmid = 14613583 | pmc = 280692 | doi = 10.1186/1476-4598-2-36 }}</ref> Nekontrolirana upala u kaheksiji može dovesti do povećane stope metabolizma u mirovanju, dodatno povećavajući potrebe za proteinima i izvorima energije.<ref name=":7"/>
Također postoje dokazi o promjenama u kontrolnim petljama hranjenja u kaheksiji. Visoki nivoi [[leptin]]a, [[hormon]]a koji luče [[adipocit]]i, blokiraju oslobađanje [[neuropeptid Y|neuropeptida Y]], koji je najmoćniji stimulativni peptid u [[hipotalamus]]noj oreksogenoj mreži, vodeći do smanjenog unosa energije uprkos visokoj metaboličkoj potražnji za nutrijentima.<ref name=":0"/>
==Dijagnoza==
Dijagnostičke smjernice i kriteriji su tek nedavno predloženi, uprkos prevalenci kaheksije i različitim kriterijima, primarne karakteristike kaheksije uključuju progresivno iscrpljivanje mišićne i masne mase, smanjen unos hrane, abnormalni [[metabolizam]] [[ugljikohidrat]]a, [[protein]]a i [[masti]], smanjen kvalitet života i povećano fizičko oštećenje.<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Peterson SJ, Mozer M | title = Differentiating Sarcopenia and Cachexia Among Patients With Cancer | journal = Nutrition in Clinical Practice | volume = 32 | issue = 1 | pages = 30–39 | date = februar 2017 | pmid = 28124947 | doi = 10.1177/0884533616680354 | s2cid = 206555460 }}</ref>
Historijski gledano, promjene tjelesne težine korištene su kao primarni pokazatelj kaheksije, uključujući nizak [[indeks tjelesne mase]] i nevoljni gubitak težine od više od 10%. Samo korištenje težine ograničeno je prisustvom [[edem]]a, tumorske mase i visokom prevalencom [[gojaznost]]i u općoj populaciji..<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Dev R | title = Measuring cachexia-diagnostic criteria | journal = Annals of Palliative Medicine | volume = 8 | issue = 1 | pages = 24–32 | date = januar 2019 | pmid = 30525765 | doi = 10.21037/apm.2018.08.07 | doi-access = free }}</ref> Kriteriji zasnovani na težini ne uzimaju u obzir promjene u sastavu tijela, posebno gubitak nemasne tjelesne mase.
U pokušaju da se uključi šira procjena tereta kaheksije, predloženi su dijagnostički kriteriji koji koriste procjene laboratorijskih metrika i simptoma, pored težine. Kriteriji su uključivali gubitak težine od najmanje 5% u 12 mjeseci ili nizak [[indeks tjelesne mase]] (manje od 22 kg/m<sup>2</sup>) s najmanje tri od sljedećih karakteristika: smanjenje mišića snaga, [[umor]], [[anoreksija]], nizak indeks mase bez masti ili abnormalna biohemija (povećani upalni markeri, anemija, nizak [[albumin]] u serumu).<ref name=":1"/> Kod pacijenata sa rakom, kaheksija se dijagnosticira zbog nenamjernog gubitka težine od više od 5%. Za pacijente s rakom s indeksom tjelesne mase manjim od 20 kg/m<sup>2</sup>, kaheksija se dijagnosticira nakon nenamjernog gubitka težine više od 2%. Dodatno, može se dijagnosticirati putem [[sarkopenija|sarkopenije]], ili gubitka mase [[skeletni mišić|skeletnih mišića]].<ref name="Biswas"/>
Laboratorijski markeri se koriste za procjenu osoba s kaheksijom, uključujući [[albumin]], prealbumin, [[C-reaktivni protein]] ili [[hemoglobin]]. Međutim, laboratorijske metrike i granične vrijednosti nisu standardizirane za različite dijagnostičke kriterije. [[Reaktant akutne faze]] (IL-6, IL-1b, faktor nekroze tumora-a, IL-8, interferon-g) se ponekad mjere, ali imaju slabu korelaciju s ishodima. Ne postoje [[biomarkeri]] za identifikaciju ljudi s rakom koji mogu razviti kaheksiju.<ref name=":2"/><ref name=":3"/> U nastojanju da se bolje klasifikuje ozbiljnost kaheksije, predloženo je nekoliko sistema bodovanja uključujući Cachexia Staging Score (CSS) i Cachexia Score (CASCO). CSS uzima u obzir gubitak težine, subjektivno izvještavanje o funkciji mišića, statusu performansi, gubitku apetita i laboratorijskim promjenama kako bi se pacijenti kategorizirali u nekaheksiju, prekaheksiju, kaheksiju i refraktornu kaheksiju. Cachexia SCOre (CASCO) je još jedan potvrđeni rezultat koji uključuje procjenu gubitka tjelesne težine i sastava, upale, metaboličkih poremećaja, imunosupresije, fizičkih performansi, anoreksije i kvalitete života.<ref name=":3"/>
Procjena promjena u sastavu tijela ograničena je poteškoćama u mjerenju mišićne mase i zdravlja na neinvazivan i isplativ način. Snimanje s kvantificiranjem mišićne mase je istraživano uključujući analizu bioelektrične neovisnosti, [[kompjuterizirana tomografija|CT]], [[DEXA|dvoenergetsku rendgensku apsorpciometriju]] (DEXA) i [[magnetna rezonanca|magnetnu rezonancu]], ali se ne koriste široko.<ref name=":3" />
===Definicija===
Identifikacija, liječenje i istraživanje kaheksije historijski su bili ograničeni nedostatkom široko prihvaćene definicije kaheksije. Godine 2011, međunarodna konsenzus grupa usvojila je definiciju kaheksije kao „multifaktorskog sindroma definiranog kontinuiranim gubitkom skeletne mišićne mase (sa ili bez gubitka masne mase) koji se može djelimično, ali ne i potpuno poništiti konvenciojskom nutritivnom podrškom."<ref>{{cite journal |vauthors=Fearon K, Strasser F, Anker SD, Bosaeus I, Bruera E, Fainsinger RL, Jatoi A, Loprinzi C, MacDonald N, Mantovani G, Davis M, Muscaritoli M, Ottery F, Radbruch L, Ravasco P, Walsh D, Wilcock A, Kaasa S, Baracos VE |display-authors=6 |title=Definition and classification of cancer cachexia: an international consensus |journal=The Lancet Oncology |volume=12 |issue=5 |pages=489–95 |date=maj 2011 |pmid=21296615 |doi=10.1016/s1470-2045(10)70218-7}}</ref>
Kaheksija se razlikuje od gubitka težine zbog pothranjenosti od [[malsorpcija|malabsorpcije]], [[anoreksija nervosa|anoreksije nervoze]] ili anoreksije zbog [[veliki depresivni poremećaj|velikog depresivnog poremećaja]]. Gubitak težine zbog neadekvatnog unosa kalorija općenito uzrokuje gubitak masti prije gubitka mišića, dok kaheksija uzrokuje pretežno gubitak mišića. Kaheksija se takođe razlikuje od [[sarkopenija|sarkopenije]] ili gubitka mišića koji je povezan sa [[starenje]]m, iako oni često koegzistiraju.<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Evans WJ, Morley JE, Argilés J, Bales C, Baracos V, Guttridge D, Jatoi A, Kalantar-Zadeh K, Lochs H, Mantovani G, Marks D, Mitch WE, Muscaritoli M, Najand A, Ponikowski P, Rossi Fanelli F, Schambelan M, Schols A, Schuster M, Thomas D, Wolfe R, Anker SD | display-authors = 6 | title = Cachexia: a new definition | journal = Clinical Nutrition | volume = 27 | issue = 6 | pages = 793–9 | date = decembar 2008 | pmid = 18718696 | doi = 10.1016/j.clnu.2008.06.013 }}</ref>
==Tretman==
Liječenje kaheksije ovisi o osnovnom uzroku, općoj prognozi i potrebama oboljele osobe.<ref name=Care-2009>{{cite web|title=Care Management Guidelines Fatigue, Anorexia and Cachexia|url=http://www.dhhs.tas.gov.au/__data/assets/pdf_file/0006/36942/Fatigue_Anorexia_Cachexia_Final290909_PCSSubComm.pdf|access-date=23. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140514022343/http://www.dhhs.tas.gov.au/__data/assets/pdf_file/0006/36942/Fatigue_Anorexia_Cachexia_Final290909_PCSSubComm.pdf#|archive-date=14. 5. 2014|url-status=dead}}</ref> Najefikasniji pristup kaheksiji je liječenje osnovnog procesa bolesti. Primjer je smanjenje kaheksije od [[AIDS]]-a [[visoko aktivna antiretrovirusna terapija]].<ref>{{Cite web|url=https://www.webmd.com/hiv-aids/guide/aids-wasting-syndrome|title=AIDS Wasting Syndrome|website=WebMD}}</ref> Međutim, to često nije moguće ili možda neadekvatno da se preokrene sindrom kaheksije kod drugih bolesti. Pristupi za ublažavanje gubitka mišića uključuju vježbe, nutritivne terapije i lijekove.
===Vježba===
Terapija koja uključuje redovnu fizičku vježbu može se preporučiti za liječenje kaheksije zbog pozitivnih učinaka vježbe na skeletne mišiće, ali postojeći dokazi ostaju nesigurni u pogledu njezine učinkovitosti, prihvatljivosti i sigurnosti za pacijente s rakom.<ref name="pmid33735441">{{cite journal | vauthors = Grande AJ, Silva V, Sawaris Neto L, Teixeira Basmage JP, Peccin MS, Maddocks M | title = Exercise for cancer cachexia in adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 3 | issue = | pages = CD010804 | date = mart 2021 | pmid = 33735441 | doi = 10.1002/14651858.CD010804.pub3|pmc=8094916 }}</ref> [[Randomizirana kontrolirana ispitivanja]] su potrebna kako bi se bolje utvrdilo može li vježbanje poboljšati kaheksiju kod širokog spektra tipova raka.<ref name="pmid33735441"/> Pojedinci s kaheksijom općenito prijavljuju nizak nivo fizičke aktivnosti i malo njih se bavi rutinskim vježbanjem, zbog niske motivacije za vježbanje i uvjerenja da vježbanje može pogoršati njihove simptome ili uzrokovati štetu.<ref name="pmid28758698">{{cite journal | vauthors = Wasley D, Gale N, Roberts S, Backx K, Nelson A, van Deursen R, Byrne A | title = Patients with established cancer cachexia lack the motivation and self-efficacy to undertake regular structured exercise | journal = Psycho-Oncology | volume = 27 | issue = 2 | pages = 458–464 | date = februar 2018 | pmid = 28758698 | doi = 10.1002/pon.4512 | s2cid = 206378678 | url = http://orca.cf.ac.uk/103309/1/Structured%20exercise%20and%20patients%20with%20cancer%20cachexia%20main%20document%20with%20bold%20revisions%20final17.pdf | hdl = 10369/8759 | hdl-access = free }}</ref>
===Lijekovi===
Lijekovi za stimulaciju apetita koriste se za liječenje kaheksije, kako bi se povećao unos hrane, ali nisu efikasni u zaustavljanju trošenja mišića i mogu imati štetne nuspojave. Stimulansi apetita uključuju [[glukokortikoid]], [[kanabinoid]] ili [[progestin]], kao što je [[megestrol acetat]].<ref name=":2"/> Antiemetici kao što su [[5-HT3 antagonist|5-HT<sub>3</sub> antagonisti]] se takođe obično koriste kod kaheksije raka ako je mučnina istaknuti simptom.<ref name="Kumar"/>
[[Anabolički-androgeni steroid]] poput [[oksandrolon]]a mogu biti korisni kod kaheksije, ali se njihova upotreba preporučuje najviše dvije sedmice jer duže trajanje liječenja povećava [[nuspojave]].<ref name="Mantovani2007">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lQyGxrmQ17AC&pg=PA673|title=Cachexia and Wasting: A Modern Approach|author=Giovanni Mantovani|date=6. 10. 2007|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-88-470-0552-5|pages=673–}}</ref> Iako su preliminarne studije sugerirale da bi [[talidomid]] mogao biti koristan, Cochraneov pregled nije pronašao dokaze za donošenje informirane odluke o upotrebi ovog lijeka kod pacijenata s rakom s kaheksijom.<ref>{{cite journal | vauthors = Reid J, Mills M, Cantwell M, Cardwell CR, Murray LJ, Donnelly M | title = Thalidomide for managing cancer cachexia | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 4 | pages = CD008664 | date = april 2012 | pmid = 22513961 | pmc = 6353113 | doi = 10.1002/14651858.cd008664.pub2 }}</ref>
===Prehrana===
Povećana brzina metabolizma i supresija apetita uobičajena kod kaheksije mogu dovesti do gubitka mišića.<ref name=":7"/> Studije koje koriste suplementaciju proteina bogate kalorijama sugeriraju da se može postići barem stabilizacija težine, iako su poboljšanja nemasne tjelesne mase imala nije uočeno u ovim studijama.<ref name=Kumar>{{cite journal | vauthors = Kumar NB, Kazi A, Smith T, Crocker T, Yu D, Reich RR, Reddy K, Hastings S, Exterman M, Balducci L, Dalton K, Bepler G | title = Cancer cachexia: traditional therapies and novel molecular mechanism-based approaches to treatment | journal = Current Treatment Options in Oncology | volume = 11 | issue = 3–4 | pages = 107–17 | date = decembar 2010 | pmid = 21128029 | pmc = 3016925 | doi = 10.1007/s11864-010-0127-z }}</ref>
=== Dodaci ===
Ispitivano je davanje egzogenih [[aminokiselina]] da služe kao metaboličko gorivo koje štedi proteine tako što obezbeđuje supstrate i za mišićni [[metabolizam]] i [[glukoneogeneza|glukoneogenezu]]. Aminokiseline razgranatog lanca [[leucin]] i [[valin]] mogu imati potencijal da inhibiraju prekomjernu ekspresiju puteva razgradnje proteina.<ref>{{cite journal | vauthors = Eley HL, Russell ST, Tisdale MJ | title = Effect of branched-chain amino acids on muscle atrophy in cancer cachexia | journal = The Biochemical Journal | volume = 407 | issue = 1 | pages = 113–20 | date = oktobar 2007 | pmid = 17623010 | pmc = 2267397 | doi = 10.1042/BJ20070651 }}</ref> Aminokiselina [[glutamin]] je korištena kao komponenta oralnih suplemenata za poništavanje kaheksije kod ljudi s uznapredovalim rakom<ref name="May">{{cite journal | vauthors = May PE, Barber A, D'Olimpio JT, Hourihane A, Abumrad NN | title = Reversal of cancer-related wasting using oral supplementation with a combination of beta-hydroxy-beta-methylbutyrate, arginine, and glutamine | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-surgery_2002-04_183_4/page/471 | journal = American Journal of Surgery | volume = 183 | issue = 4 | pages = 471–9 | date = april 2002 | pmid = 11975938 | doi = 10.1016/s0002-9610(02)00823-1 }}</ref> ili [[HIV/AIDS]].<ref name="WebMD">{{cite web|title=Glutamine|url=http://www.webmd.com/vitamins-supplements/ingredientmono-878-glutamine.aspx?activeingredientid=878&activeingredientname=glutamine|website=WebMD|publisher=WebMD, LLC|access-date=15. 3. 2015}}</ref>
[[beta-Hidroksi beta-metilbuterna kiselina|β-hidroksi β-metilbutirat]] (HMB) je [[metabolit]] leucina koji djeluje kao signalna molekula za stimulaciju [[sinteza proteina|sinteze proteina]]. Studije su pokazale pozitivne rezultate za hroničnu plućnu bolest, frakturu [[kuk]]a i kaheksiju povezanu sa [[AIDS]]-om i rakom. Međutim, mnoge od ovih kliničkih studija koristile su HMB kao komponentu kombinovanog tretmana sa glutaminom, [[arginin]]om, [[leucin]]om, višim proteinima u ishrani i/ili [[vitamin]]ima, što ograničava procjenu efikasnosti samog HMB.<ref>{{cite journal | vauthors = Brioche T, Pagano AF, Py G, Chopard A | title = Muscle wasting and aging: Experimental models, fatty infiltrations, and prevention | journal = Molecular Aspects of Medicine | volume = 50 | pages = 56–87 | date = august 2016 | pmid = 27106402 | doi = 10.1016/j.mam.2016.04.006 | url = https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01837630/file/2016_Brioche_MAM_1.pdf }}</ref><ref name=":6">{{cite journal | vauthors = Holeček M | title = Beta-hydroxy-beta-methylbutyrate supplementation and skeletal muscle in healthy and muscle-wasting conditions | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 8 | issue = 4 | pages = 529–541 | date = august 2017 | pmid = 28493406 | pmc = 5566641 | doi = 10.1002/jcsm.12208 }}</ref>
==Epidemiologija==
Nedostaju tačni [[epidemiologija|epidemiološki podaci]] o prevalenciji kaheksije zbog promjenjivih dijagnostičkih kriterija i nedovoljne identifikacije osoba s ovim poremećajem..<ref name=":5">{{cite journal | vauthors = von Haehling S, Anker SD | title = Cachexia as a major underestimated and unmet medical need: facts and numbers | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 1 | issue = 1 | pages = 1–5 | date = septembar 2010 | pmid = 21475699 | pmc = 3060651 | doi = 10.1007/s13539-010-0002-6 }}</ref> Procjenjuje se da kaheksija od bilo koje bolesti pogađa više od pet miliona ljudi u Sjedinjenim Državama.<ref name=":2"/> Prevalencija kaheksije raste i procjenjuje se na oko 1% populacije. Prevalencija je niža u Aziji, ali zbog veće populacije predstavlja sličan teret. Kaheksija je također značajan problem u Južnoj Americi i Africi.<ref name=":5"/>
Najčešći uzroci kaheksije u Sjedinjenim Državama prema populacijskoj prevalenci su:
# [[hronična opstruktivna bolest pluća]] (KOPB),
#zatajenje srca,
#kaheksija raka,
#[[hronična bolest bubrega]]. Prevalencija kaheksije kreće se od 15-60% među ljudima s rakom, povećavajući se na procijenjenih 80% kod terminalnog [[karcinom]]a.<ref name=":8"/> Ovaj široki raspon se pripisuje razlikama u definiciji kaheksije, varijabilnosti u populaciji raka , i vrijeme postavljanja dijagnoze.<ref name=":2"/> Iako je prevalencija kaheksije među osobama s KOPB ili srčanom insuficijencijom niža (procjenjuje se na 5% do 20%), veliki broj ljudi s ovim stanjima dramatično povećava ukupno opterećenje kaheksijom.<ref name=":4"/><ref name=":5"/>
Kaheksija doprinosi značajnom gubitku funkcije i korištenju zdravstvene zaštite. Procjene koje koriste National Inpatient Sample u Sjedinjenim Državama sugeriraju da je kaheksija bila uzrok 177.640 boravka u bolnici u 2016.<ref>Barrett ML, Bailey MK, Owens PL. Non-maternal and Non-neonatal Inpatient Stays in the United States Involving Malnutrition, 2016. ONLINE. August 30, 2018. U.S. Agency for Healthcare Research and Quality. Available: https://www.hcup-us.ahrq.gov/reports/HCUPMalnutritionHospReport_083018.pdf.</ref> Kaheksija se smatra neposrednim uzrokom smrti mnogih ljudi oboljelih od raka, procjenjuje se između 22–40%..<ref>{{cite journal|vauthors=Alhamarneh O, Agada F, Madden L, Stafford N, Greenman J|date=mart 2011|title=Serum IL10 and circulating CD4(+) CD25(high) regulatory T cell numbers as predictors of clinical outcome and survival in patients with head and neck squamous cell carcinoma|url=https://archive.org/details/sim_head-neck_2011-03_33_3/page/415|journal=Head & Neck|volume=33|issue=3|pages=415–23|doi=10.1002/hed.21464|pmid=20645289|s2cid=20061488}}</ref>
==Historija==
Reč "kaheksija" potiče od grčkih reči "kakos" (loš) i "heksis" (stanje). Engleski oftalmolog [[John Zachariah Laurence]] je bio prvi koji je upotrijebio izraz "kancerogena kaheksija", čineći to 1858. godine. On je tu frazu primijenio na kronično iscrpljenje povezano sa malignošću. Tek 2011. je termin "kaheksija povezana s rakom" dobio formalnu definiciju, u publikaciji [[Kenneth Fearon|Kenetha Fearona]]. Fearon ga je definirao kao "multifaktorski sindrom karakteriziran kontinuiranim gubitkom skeletnih mišića (sa ili bez gubitka masne mase) koji se ne može u potpunosti poništiti konvencijskm nutritivnom podrškom i dovodi do progresivnog funkcionalnog oštećenja".<ref name="Biswas">{{cite journal|doi=10.1146/annurev-cancerbio-030419-033642|doi-access=free|title=Cancer-Associated Cachexia: A Systemic Consequence of Cancer Progression|year=2020|last1=Biswas|first1=Anup K.|last2=Acharyya|first2=Swarnali|journal=Annual Review of Cancer Biology|volume=4|pages=391–411}}</ref>
==Također pogledajte==
*[[Sarkopenija]]
*[[Mišićna atrofija]]
*[[Marazmos]]
*[[Rak]]
*[[Progresivna bolest]]
== Reference ==
{{Reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| ICD10 = {{ICD10|R|64||r|50}}
| ICD9 = {{ICD9|799.4}}
| MeshID = D002100
| DiseasesDB = 28890
| SNOMED CT = 238108007
}}
{{Patologija ishrane}}
{{Opći simptomi i znaci}}
{{Wiktionary}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Gerijatrija]]
[[Kategorija:Rehabilitacijska medicina]]
[[Kategorija:Simptomi i znaci: Endokrinologija, ishrana i metabolizam]]
ka6jsduf3hn8bvbs7diqw9lc2alcym6
Malapsorpcija
0
492019
3427792
3424190
2022-08-13T08:58:16Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv = Malapsorpcija
| sinonimi =
| slika = whipple2.jpg
| veličina_slike = 300px
| alt =
| opis_slike = [[Whippleova bolest]]: Alcian plava sa očigledno povećanom [[eozin]]skom bojom [[crijvna resica|resica]] sa mnogo [[makrofag]]a
| izgovor =
| specijalnost = Gastroenterologija
| simptomi =
| komplikacije = [[Malnutricija]], [[anemija]]; [[steatoreja]]; [[dijareja]]
| pojava = Bilo koja dob
| trajanje =
| vrste =
| uzroci = [[Celijakija]], [[sindrom kratkog crijeva]], [[nedostatak laktaze]], [[egzokrina insuficijencija pankreasa]], [[prekomerni rast bakterija u tankom crijevu]], [[Whippleova bolest]], genetičke bolesti, određeni lijekovi<ref name="medline"/>
| rizici =
| dijagnoza =
| diferencijalna_dijagnoza =
| prevencija =
| tretman = Zavisno od uzroka
| lijek =
| prognoza = Uz liječenje, normalan život
| frekvencija =
| smrtnost =
}}
'''Malapsorpcija''' (malsorpcija) je stanje koje nastaje zbog abnormalnosti [[apsorpcija|apsorpcije]] [[Hranljive tvari|hranjivih tvari]] kroz [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalni (GI) trakt]]. Oštećenje može biti od jednog ili više nutrijenata u zavisnosti od abnormalnosti. To može dovesti do [[pothranjenost]]i i raznih [[anemija]].<ref name="medline">{{cite web|title=Malabsorption Syndrome|url=https://medlineplus.gov/malabsorptionsyndromes.html|publisher=MedlinePlus|access-date=29. 4. 2018|language=en}}</ref>
Obično ljudski [[gastrointestinalni trakt]] vari i apsorbuje prehrambene nutrijente sa izuzetnom efikasnošću. Tipska zapadnjačka dijeta koju odrasla osoba unese u jednom danu uključuje otprilike 100 g [[masti]], 400 g [[ugljikohidrat]]a, 100 g [[protein]]a, 2 L tekućine i potrebni [[natrij]], [[kalij]], [[hlorid]], [[kalcij]], [[vitamin]]e i druge elemente. [[pljuvačka|Pljuvačni]], [[želudac|želučani]], [[crijevo|crijevni]], [[jetra|jetreni]] i [[pankreas]]ni sekret unose dodatnih 7–8 L tečnosti, koja sadrži proteine, lipide i [[elektrolit]]e do crijevnog sadržaja. Ovo ogromno opterećenje reducira se u [[tanko crijevo|tankom]] i [[debelo crijevo|debelom crijevu]] na manje od 200 g stolice koja sadrži manje od 8 g masti, 1–2 g [[dušik]]a i manje od 20 mmola Na<sup>+</sup >, K<sup>+</sup>, Cl<sup>–</sup>, HCO<sub>3</sub><sup>–</sup>, Ca<sup>2+</sup> ili Mg<sup>2+</sup>.
Ako postoji oštećenje bilo kojeg od mnogih koraka uključenih u složeni proces probave i apsorpcije nutrijenata, može doći do crijevne "malapsorpcije". Ako abnormalnost uključuje samo jedan korak u procesu apsorpcije, kao kod primarnog [[nedostatak laktaze|nedostatka laktaze]] ili ako je proces bolesti ograničen na vrlo proksimalno tanko crijevo, tada može doći do selektivne malapsorpcije samo jedne hranjive tvari. Međutim, generalizirana "malapsorpcija" višestrukih nutrijenata u ishrani razvija se kada je proces bolesti opsežan, čime se poremeti nekoliko procesa varenja i apsorpcije, kao što se dešava kod [[celijakija|celijakije]] sa ekstenzivnim zahvaćanjem [[tanko crijevo|tankog creva]].<ref name="medline"/>
==Znakovi i simptomi==
===Gastrointestinalne manifestacije===
Ovisno o prirodi procesa bolesti koji uzrokuje malapsorpciju i njenom opsegu, gastrointestinalni simptomi mogu varirati od teških do suptilnih ili čak mogu biti potpuno odsutni. Mogu biti prisutni [[proljev]], [[gubitak težine]], [[nadutost]], abdominalna [[naduvenost]], abdominalni [[grčevi]] i [[bol]]. Iako je dijareja česta tegoba, karakter i učestalost stolice mogu značajno varirati, od preko 10 vodenastih stolica dnevno do manje od jedne voluminozne stolice nalik na kit, što potonje uzrokuje da se neki pacijenti žale na [[zatvor (probava)|zatvor]]. S druge strane, masa stolice je uvijek povećana kod pacijenata sa [[steatoreja]]ma i generaliziranom malapsorpcijom iznad normale sa 150 –200 g/dan. Ne samo da neapsorbovani nutrijenti doprinose masi stolice, već se povećava i lučenje mukozne tečnosti i elektrolita kod bolesti povezanih sa upalom sluzokože kao što je [[celijakija]]. Pored toga, neapsorbovane [[masne kiseline]], koje mikrobiota debelog creva pretvara u hidroksi-masne kiseline, kao i neapsorbovane [[žučne kiseline]] ometaju apsorpciju i indukuju lučenje vode i elektrolita iz debelog creva koji se dodaje masi stolice. Gubitak težine je uobičajen među pacijentima sa značajnom intestinalnom malapsorpcijom, ali se mora procijeniti u kontekstu kalorijskog unosa. Neki pacijenti kompenziraju fecesno rasipanje neapsorbiranih nutrijenata, tako što značajno povećavaju svoj oralni unos. Stoga je od presudne važnosti sakupljanje pažljive historije ishrane kod pacijenata kod kojih se sumnja na malapsorpciju. Prekomjerni nadimanje i napuhivanje u [[trbuh]]u mogu odražavati prekomjernu proizvodnju plinova zbog fermentacije neapsorbiranih ugljikohidrata, posebno kod pacijenata s primarnim ili sekundarnim nedostatkom [[dishidrataza|disaharidaze]], kao što je [[intolerancija laktoze]] ili [[intolerancija saharoze]]. Malapsorpcija nutrijenata iz ishrane i prekomerno lučenje tečnosti upaljenog tankog creva također doprinose nadimanju stomaka i napuhivanju. Prevalencija, težina i karakter boli u trbuhu značajno variraju među različitim procesima bolesti povezanim s crijevnom malapsorpcijom. Naprimjer, bol je česta kod pacijenata s hroničnim pankreatitisom ili [[karcinom]]om gušterače i [[Crohnova bolest|Crohnovom bolešću]], ali ga nema kod mnogih pacijenata sa celijakijom ili malapsorpcijom nakon gastrektomije.<ref name="medline"/>
===Vanintestinalne manifestacije===
Značajan broj pacijenata sa intestinalnom malapsorpcijom u početku se pojavljuje sa simptomima ili laboratorijskim abnormalnostima koje upućuju na druge organske sisteme u odsustvu ili sjeni simptoma koji se odnose na [[gastrointestinalni trakt]]. Naprimjer, sve je više epidemioloških dokaza da sve više pacijenata sa celijakijom ima [[anemija|anemiju]] i [[osteopenija|osteopeniju]] u odsustvu značajnih klasičnih gastrointestinalnih simptoma. [[Mikrocit]]na, [[makrocitna anemija|makrocitna]] ili dimorfna anemija može odražavati poremećenu apsorpciju [[gvožđe|gvožđa]], folata ili [[vitamin B12|vitamina B<sub>12</sub>]]. [[Purpura]], [[subkonjunktivalno krvarenje]] ili čak otvoreno [[krvarenje]] mogu odražavati hipoprotrombinemiju koja je sekundarna zbog malapsorpcije [[vitamin K|vitamina K]]. Osteopenija je česta, posebno u prisustvu [[steatoreja]]. Poremećena apsorpcija kalcija i [[vitamin D|vitamina D]] i helacija kalcija neapsorbiranim masnim kiselinama, što rezultira gubitkom kalcija u fecesu, može doprinijeti. Ako se manjak kalcija produži, može se razviti sekundarni hiperparatireoidizam. Produžena pothranjenost može izazvati [[amenoreja|amenoreju]], [[neplodnost]] i [[impotencija|impotenciju]]. [[Edem]], pa čak i ascites mogu odražavati hipoproteinemiju povezanu s enteropatijom koja gubi proteine, uzrokovana [[limfangiektazija|limfnom opstrukcijom]] ili opsežnom upalom [[sluznica]]. Dermatitis i periferna neuropatija mogu biti uzrokovani malapsorpcijom određenih vitamina ili mikronutrijenata i esencijalnih masnih kiselina.<ref>{{cite journal|last1=Fine|first1=KD|last2=Schiller|first2=LR|title=technical review on the evaluation and management of chronic diarrhea|url=https://archive.org/details/sim_gastroenterology_1999-06_116_6/page/1464|journal=Gastroenterology|date=1999|volume=116|pages=1464–1486|pmid=10348832|doi=10.1016/s0016-5085(99)70513-5|issue=6}}</ref>
===Ispoljavanje===
[[slika:Small-Intestine-highlighted.gif|thumb|[[Tanko crijevo]]: glavno mjesto apsorpcije]]
Simptomi se mogu manifestirati na različite načine, a karakteristike mogu dati trag o osnovnom stanju. Simptomi mogu biti [[crijevo|crijevni]] ili vancrijevni – prvi preovlađuju kod teške malapsorpcije.
* [[Dijareja]], često [[steatoreja]], je najčešća karakteristika. Vodenasta, dnevna i noćna, obimna, česta stolica klinički je znak očigledne malapsorpcije. To je zbog poremećene apsorpcije vode, [[ugljikohidrat]]a i [[elektrolit]]a ili iritacije od neapsorbovane [[masne kiseline]]. Ovo posljednje takođe dovodi do [[naduvenost]], [[napuhanosti]] i nelagodnosti u stomaku. Grčeviti bol obično ukazuje na opstruktivni intestinalni segment, npr.kod [[Crohnova bolest|Crohnove bolesti]], posebno ako potraje nakon defekacije.<ref name="julio"/>
* Gubitak težine može biti značajan uprkos povećanom oralnom unosu hranljivih materija.<ref>health a to z{{cite web |url=http://www.healthatoz.com/healthatoz/Atoz/common/standard/transform.jsp?requestURI=/healthatoz/Atoz/ency/malabsorption_syndrome.jsp |title=Malabsorption syndrome |access-date=10. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070522222611/http://www.healthatoz.com/healthatoz/Atoz/common/standard/transform.jsp?requestURI=%2Fhealthatoz%2FAtoz%2Fency%2Fmalabsorption_syndrome.jsp |archive-date=22. 5. 2007 |url-status=dead }}</ref>
* [[Zaostajanje u rastu]], [[neuspjeh u razvoju]], [[odgođeni pubertet]] kod djece
* Oticanje ili [[edem]] zbog gubitka [[proteina]]
* [[Anemija]], obično zbog vitamina [[vitamin B12|B<sub>12</sub>]], [[folna kiselina|folne kiseline]] i [[nedostatak gvožđa|nedostatka gvožđa]] koji se manifestuje kao [[umor]] i slabost.
* Mišićni [[grč]] zbog smanjene apsorpcije [[vitamin D|vitamina D]], [[kalcij]]a. Također dovode do [[osteomalacija]] i [[osteoporoza]]
* Sklonost krvarenju zbog nedostataka [[vitamin K|vitamina K]] i drugih nedostataka [[faktort zgrušavanja|faktora zgrušavanja]].
==Uzroci==
{|
|-
|'''Zbog infektivnih agenasa'''
* Malapsorpcija povezana sa [[HIV]]om.
* Crijevna [[tuberkuloza]]
* [[parazitizam|Paraziti]], npr. [[Diphyllobothrium]] (riblji crv) (malapsorpcija B<sub>12</sub>), [[giardiasis]] (''Giardia lamblia'') , [[ankilostoma]] (''Ancylostoma duodenale'' [[Strongyloides stercoralis|okrugli crv]] i ''Necator americanus'')
* [[Putnička dijareja]]
* [[Tropska sprue]]
* [[Whippleova bolest]]
|-
|'''Zbog strukturnih defekata'''<ref>{{cite book |author1=Losowsky, M.S. |title=Malabsorption in clinical practice |url=https://archive.org/details/malabsorptioninc0000loso |publisher=Churchill Livingstone |location=Edinburgh |year= 1974|isbn=0-443-01007-2 }}</ref>
* [[Sindrom slijepe petlje]]
* [[Fistule]], [[Diverticulum]] i [[strikture]]
* Infiltrativna stanja kao što su [[amiloidoza]], [[limfom]], [[eozinofilni gastroenteritis]]
* Upalne bolesti [[crijeva]], kao kod [[Crohnova bolest|Crohnove bolesti]]
* [[Radijacijski enteritis]]
* [[Sindrom kratkog crijeva]]
* [[Sistemska skleroza]] i [[kolagen]]e vaskularne bolesti
|-
|'''Zbog hirurških strukturnih promjena'''
* [[Operacija mršavljenja|Barijatrijska hirurgija (operacija mršavljenja)]]
* [[Gastrektomija]], [[vagotomija]]
|-
|'''Zbog abnormalnosti sluzokože'''
* [[Celijakija]]
* Intolerancija na kravlje mleko
* [[Malapsorpcija fruktoze]]
* Intolerancija na sojino mlijeko
|-
|'''Zbog nedostatka enzima'''
* Nedostatak laktaze koji izaziva [[intolerancija laktoze|intoleranciju laktoze]] (konstitucijsku, sekundarnu ili rijetko urođenu)
* Nedostatak crijevne disaharidaze
* Nedostatak crijevne enteropeptidaze
* [[Intolerancija na saharozu]]
|-
|'''Zbog zatajenja probave'''
* Žučna kiselina/[[Malapsorpcija žučne soli]]
** [[Bakterijski rast]]
** [[Opstruktivna žutica]]
** [[Primarna dijareja žučne kiseline]]
** Terminalna bolest [[ileum]]a kao što je [[Crohnova bolest]]
* Insuficijencija pankreasa:
** [[Rak pankreasa]]
** [[Hronični pankreatitis]]
** [[Cistasta fibroza]]
* [[Zollinger-Ellisonov sindrom]]
|-
|'''Zbog drugih [[sistemska bolest|sistemskih bolesti]] koje utiču na GI trakt'''
* [[Abetalipoproteinemija]]
* [[Addisonova bolest]]
* [[Karcinoidni sindrom]]
* [[Celijakija]]
* [[Uobičajena varijabilna imunodeficijencija|Uobičajena varijabilna imunodeficijencija (CVID)]]
* Nedostatak vlakana
* [[Hipotireoza]] i [[hipertireoza]]
* [[Dijabetes melitus]]
* [[Hiperparatireoza]] i [[hipoparatireoza]]
* Pothranjenost
|-
|'''Drugi mogući uzroci'''
* Upotreba inhibitora hronične protonske pumpe <ref>{{Cite journal|last=Heidelbaugh|first=Joel J.|date=juni 2013|title=Proton pump inhibitors and risk of vitamin and mineral deficiency: evidence and clinical implications|journal=Therapeutic Advances in Drug Safety|volume=4|issue=3|pages=125–133|doi=10.1177/2042098613482484|issn=2042-0986|pmc=4110863|pmid=25083257}}</ref>
|}
==Patofiziologija==
Glavna svrha [[probavni sistem|gastrointestinalnog trakta]] je da [[probava|probavi]] i [[apsorpcija (tanko crijevo)|apsorbuje]] hranjive tvari ([[masti]], [[ugljikohidrati]], [[proteini] ], mikronutrijenti ([[vitamini]] i [[dijetalni minerali|minerali u tragovima]]), voda i [[elektroliti]]. [[Probava]] uključuje i mehaničku i [[enzim]]sku razgradnju hrane.
'''Mehanički procesi''' uključuju žvakanje, želučano bušenje i miješanje tamo-amo u [[tanko cerijevo|tankom crijevu]]. '''Enzimska [[hidroliza]]''' je pokrenuta unutarlumenskim procesima koji zahtijevaju želučane, pankreasne i žučne sekrecije. Finalni produkti probave se apsorbiraju kroz ćelije [[Crijevni epitel|crevnog epitela]].
Malapsorpcija predstavlja patološko ometanje normalnog fiziološkog slijeda [[probava|digestije]] (intralumenski proces), apsorpcije (mukozni proces) i transporta (postmukozni događaji) nutrijenata.<ref name="julio">{{cite journal |author=Bai J |s2cid=46786949 |title=Malabsorption syndromes |journal=Digestion |volume=59 |issue=5 |pages=530–46 |year=1998 |pmid=9705537 |doi=10.1159/000007529}}</ref>
[[Crijeva|Crijevnu]] malapsorpciju mogu uzrokovati:<ref>{{cite journal |vauthors=Walker-Smith J, Barnard J, Bhutta Z, Heubi J, Reeves Z, Schmitz J |s2cid=10373517 |title=Chronic diarrhea and malabsorption (including short gut syndrome): Working Group Report of the First World Congress of Pediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition |journal=J. Pediatr. Gastroenterol. Nutr. |volume=35 Suppl 2 |pages=S98–105 |year=2002 |pmid=12192177 |doi=10.1097/00005176-200208002-00006}}</ref>
* [[Kongenitalni poremećaj|Kongenitalna]] ili stečena redukcija upijajuće površine
* Defekti transporta [[ion]]a.
* Defekti specifične [[hidrolize]]
* Poremećaj [[enterohepatska cirkulacija|enterohepatske cirkulacije]]
* Oštećenje sluznice ([[enteropatija]])
* Insuficijencija [[Pankreas|gušterače]]
==Dijagnoza==
Ne postoji jedinstven, specifičan test za malapsorpciju. Što se tiče većine medicinskih stanja, istraga je vođena [[simptom]]ma i znakovima. Niz različitih stanja može izazvati malapsorpciju i potrebno je tražiti svako od njih posebno. Zagovaraju se mnogi testovi, a neki, kao što su testovi za funkciju pankreasa su složeni, razlikuju se između centara i nisu široko prihvaćeni. Međutim, postali su dostupni bolji testovi s većom lakoćom upotrebe, boljom osjetljivošću i specifičnošću za uzročna stanja. Testovi su takođe potrebni da bi se otkrili sistemski efekti nedostatka hranljivih materija koje se ne apsorbuju (kao što je [[anemija]] sa malapsorpcijom [[vitamin]]a B12).
===Klasifikacija===
Neki radije klasificiraju malapsorpciju klinički u tri osnovne kategorije:<ref>Gasbarrini G, Frisono M: Critical evaluation of malabsorption tests; in {{cite book |vauthors = Dobrilla G, Bertaccini G |veditors = Langman G |title=Problems and Controversies in Gastroenterology |publisher=Raven Pr |location= New York |year= 1986 |pages= 123–130|isbn=88-85037-75-5 }}</ref>
# '''selektivna''', kao što je [[malapsorpciji laktoze]].
# '''parcijalna''', kao što je uočeno u poremećaju zvanom [[abetalipoproteinemija]].
# '''ukupna''', kao u izuzetnim slučajevima [[celijakija]].<ref name=Newnham2017>{{cite journal| author=Newnham ED| title=Coeliac disease in the 21st century: paradigm shifts in the modern age. | journal=J Gastroenterol Hepatol | year= 2017 | volume= 32 Suppl 1 | pages= 82–85 | pmid=28244672 | doi=10.1111/jgh.13704 | type= Review | doi-access=free }}</ref>
===Krvni testovi===
* Rutinski [[test krvi]] može otkriti [[anemije]], visok [[C-reaktivni protein|CRP]] ili nizak [[serumski albumin|albumin]], što pokazuje visoku korelaciju za prisustvo organske bolesti.<ref>{{cite journal |vauthors=Bertomeu A, Ros E, Barragán V, Sachje L, Navarro S |title=Chronic diarrhea with normal stool and colonic examinations: organic or functional? |journal=J. Clin. Gastroenterol. |volume=13 |issue=5 |pages=531–6 |year=1991 |pmid=1744388 |doi=10.1097/00004836-199110000-00011}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Read N, Krejs G, Read M, Santa Ana C, Morawski S, Fordtran J |title=Chronic diarrhea of unknown origin |journal=Gastroenterology |volume=78 |issue=2 |pages=264–71 |year=1980 |doi=10.1016/0016-5085(80)90575-2 |pmid=7350049|doi-access=free }}</ref> U ovom okruženju, [[mikrocitna anemija]] obično implicira nedostatak gvožđa i [[makrocitoza]] može biti uzrokovana poremećenom apsorpcijom [[folat|folne kiseline]] ili [[vitamin B12|B12]] ili oboje. Nizak [[holesterol]] ili trigliceridi mogu dati trag prema malapsorpciji [[masti]].<ref name="Thomas"/> Nizak sadržaj [[kalcij]]a i [[fosfat]]a može dati trag prema [[osteomalacija|osteomalaciji]] zbog niskog nivoa vitamina D.<ref name="Thomas"/>
* Mogu se provjeriti nivoi određenih vitamina poput [[vitamin D|vitamina D]] ili [[mikronutrijent|mikronutrijenata]] poput [[cink]]a. Vitamini rastvorljivi u mastima (A, D, E i K) utiču na malapsorpciju masti. Produženo [[protrombinsko vrijeme]] može biti uzrokovano nedostatkom [[vitamin K|vitamina K]].
* Serološke studije. Sprovode se specifični testovi kako bi se utvrdio osnovni uzrok.
:[[IgA]] [[Anti-transglutaminazna antitijela]] ili IgA [[Anti-endomizijska antitijela]] za [[celijekija|celijakiju]] ([[gluten osjetljiva enteropatija]]).
===Studije stolice===
* Mikroskopija je posebno korisna kod dijareje, a može pokazati [[protozoe]], kao što su [[Giardia]], [[jajne ćelije]], [[ciste]] i drugi infektivni agensi.
* [[Fecesna mast|Fecesna masnoća]] za dijagnozu [[steatoreja|steatoreje]] se danas retko radi.
* Nizak nivo fecesne pankreasne [[elastaza|elastaze]] ukazuje na insuficijenciju pankreasa. [[Himotripsin]] i pankreolauril se takođe mogu procijeniti<ref name="Thomas">{{cite journal |vauthors = Thomas P, Forbes A, Green J, Howdle P, Long R, Playford R, Sheridan M, Stevens R, Valori R, Walters J, Addison G, Hill P, Brydon G |title=Guidelines for the investigation of chronic diarrhoea, 2nd edition |journal=Gut |volume=52 Suppl 5 |issue= 90005|pages=v1–15 |year=2003 |pmid=12801941 |doi=10.1136/gut.52.suppl_5.v1 |pmc=1867765}}</ref>
===Radiološke studije===
* [[Barij]]sko obilježavanje je korisno u ocrtavanju [[anatomija|anatomije]] [[tanko crijevo|tankog creva]]. [[Barijev klistir]] može se preduzeti da se vidi [[Debelo crijevo|debelocrijevne]] ili [[ileum]]ske [[lezije]].
* [[CT Snimak|CT abdomena]] je koristan za isključivanje strukturnih abnormalnosti, urađenih u protokolu pankreasa prilikom vizualizacije [[pankreas]]a.
* [[Holangiopankreatografija magnetnom rezonancom]] (MRCP) kao dopuna ili kao alternativa [[Endoskopska retrogradna holangiopankreatografija|ERCP-a]].
===Interventne studije===
[[slika:Coeliac path.jpg|thumb|right| Biopsija [[tanko crijevo|tankog creva]] koja pokazuje [[celijakiju
A|celijakiju]] koja se manifestuje otupljivanjem [[crijevna resica|resica]], kriptnim [[hiperplazija]]ma i [[limfocit]]nom infiltracijom kripti.]]
* [[Ezofagogastroduodenoskopija|OGD]] za otkrivanje [[duodenum]]sk patologije i dobijanje D2 [[biopsija]] (za [[celijakija|celijakiju]], tropsku sprue, [[Whippleova bolest|Whippleovu bolest]], abetalipoproteinemiju itd.)
* [[Enteroskopija]] za enteropatiju i [[jejunum]]skih aspirata i [[kultura ćelija|kultura]] za prekomjerni rast [[bakterija]]
* [[Endoskopija kapsule]] može vizualizirati cijelo [[tanko crijevo]] i povremeno je korisna.
* [[Kolonoskopija]] je neophodna kod bolesti debelog crijeva i ileusa.
* [[Endoskopska retrogradna holangiopankreatografija|ERCP]] će pokazati abnormalnosti pankreasa i [[žuč]]i.
===Ostale pretrage===
* <sup>75</sup>[[SeHCAT]] test za dijagnozu [[malapsorpcija žučne kiseline]] kod bolesti [[ileum]]a ili [[primarna dijareja žućne kiseline|primarne dijareje žučne kiseline]].
* Test izdisaja vodika na glukozu za [[bakterijski rast]]
* [[Laktoza]] hidrogenski test disanja ta [[netplerancija laktoze|intoleranciju na laktozu]]
* Sonde za [[šećer]] ili <sup>51</sup>Cr-[[EDTA]] za određivanje [[crijevna propustljivost|propustljivosti crijeva]].<ref name="julio"/>
===Zastarjeli testovi se klinički više ne koriste ===
* [[D-ksiloza]] test apsorpcije za bolesti sluzokože ili prekomjerni rast bakterija. Normalno kod insuficijencije pankreasa.
* test disanja putem [[žučna so|žučne soli]] (<sup>14</sup>C-glikoholat) za određivanje malapsorpcije [[žučna so|žučne soli]].
* [[Schillingov test]] za utvrđivanje uzroka nedostatka B<sub>12</sub>.
==Upravljanje==
Tretman je uglavnom usmjeren na liječenje osnovnog uzroka:<ref name="medline"/>
* Zamjena nutrijenata, [[elektrolit]]a i tekućine može biti potrebna. U slučaju teškog nedostatka, može biti potreban prijem u bolnicu radi nutritivne podrške i detaljnih savjeta [[dijetetičar]]a. Upotreba enteralne ishrane putem nazo-želudačne ili drugih [[sonda za hranjenje|sondi za hranjenje]] može biti u stanju da obezbedi dovoljan dodatak ishrani. Postavljanje cijevi se također može obaviti [[perkutana endoskopska gastrostomija|perkutanom endoskopskom gastrostomijom]] ili hirurškom [[jejunostomija|jejnostomijom]]. Kod pacijenata čija je crijevna apsorpciona površina ozbiljno ograničena zbog bolesti ili operacije, može biti potrebna dugotrajna [[totalna parenteralna ishrana]].
* Pankreasni [[enzimi]] se dodaju oralno kod insuficijencije gušterače.
* Modifikacija ishrane je važna u nekim slučajevima:
** Dijeta bez [[gluten]]a u [[celijakija|celijakiji]].
** Izbjegavanje laktoze kod intolerancije na laktozu.
* Terapija [[Antibiotik|antibioticima]] za liječenje [[Bakterijski rast|rasta bakterija]] tankog crijeva
* [[Holestiramin]] ili drugi [[sekvestranti žučne kiseline]] pomoći će u smanjenju dijareje kod [[malsorpcija žučne kiseline|malapsorpcije žučne kiseline]].
==Također pogledajte==
* [[Malapsorpcija fruktoze]]
* [[Enteropatija sa gubitkom proteina]]
==Reference==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB = 7698
| ICD10 = ({{ICD10|K|90||k|90}})
| ICD9 = {{ICD9|579}}
| ICDO =
| OMIM =
| MedlinePlus = 000299
| eMedicineSubj = med
| eMedicineTopic = 1384
| MeshID = D008286
}}
{{Gastroenterologija}}
[[Kategorija:Poremećaji gastrointestinalnog trakta]]
[[Kategorija:Bolesti povezane sa steatorrejom]]
[[Kategorija:Dijareja]]
0vnvrpprx89nk4pykcl0lm8p39lozdn
Komorbiditet
0
492034
3427793
3422148
2022-08-13T09:41:15Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 15 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
U [[medicina|medicini]], '''komorbiditet''' je prisustvo jednog ili više dodatnih uslova, često istovremenih sa primarnim stanjem. Komorbiditet opisuje učinak svih drugih stanja koje pojedini pacijent može imati, osim primarnog stanja od interesa, a mogu biti fiziološka ili psihološka. U kontekstu mentalnog zdravlja, komorbiditet se često odnosi na [[Mentalni poremećaj|poremećaji]] koji su često koegzistentni jedni s drugima, kao što su [[Veliki depresivni poremećaj | depresija]] i [[Anksiozni poremećaj|anksioznost]].
Komorbiditet može ukazivati na stanje koje postoji istovremeno, ali nezavisno od drugog stanja ili srodno izvedeno medicinsko stanje. Potonji [[smisao riječi | smisao]] izraza uzrokuje [[semantičko polje | preklapanje]] s konceptom [[komplikacija (medicina) | komplikacije]]. Naprimjer, u dugotrajnom [[dijabetes melitus]], stepen u kojem je [[koronarna arterijska bolest]] nezavisan komorbiditet u odnosu na [[komplikacije dijabetes melitusa | komplikacije dijabetesa]] nije lako izmjeriti, jer su obje bolesti prilično multivarijantne i vjerovatno postoje aspekti istovremenosti i posljedica. Isto važi i za [[interkurentna bolest u trudnoći|interkurentne bolesti u trudnoći]]. U drugim primjerima, prava nezavisnost ili odnos se ne može utvrditi jer se [[sindrom]] i [[genetička asocijacija | asocijacije]] često identificiraju mnogo prije nego što se [[patogeneza|patogenetski]] potvrde zajedništva (i u nekim primjerima, prije nego što se čak postavi i [[hipoteza]]). U psihijatrijskim dijagnozama djelomično se tvrdilo da ova "'upotreba nepreciznog jezika može dovesti do odgovarajuće nepreciznog razmišljanja''', [i] ovu upotrebu izraza ''komorbiditet' vjerovatno treba izbjegavati." <ref name="pmid_15738496">{{Citation |last=Maj |first=M |year=2005 |title='Psychiatric comorbidity': an artefact of current diagnostic systems? |journal=Br J Psychiatry |volume=186 |issue=3 |pages=182–84 |pmid=15738496 |doi=10.1192/bjp.186.3.182 |postscript=.|doi-access=free }}</ref> Međutim, u mnogim medicinskim primjerima, kao što su komorbidni dijabetes melitus i koronarna arterijska bolest, nema velike razlike koja se riječ koristi, sve dok je medicinska složenost propisno prepoznata i adresirana.
Mnogi testovi pokušavaju standardizirati "težinu" ili vrijednost komorbidnih stanja, bilo da se radi o sekundarnim ili tercijalnim bolestima. Svaki test pokušava konsolidirati svako pojedinačno komorbidno stanje u jednu, prediktivnu varijablu koja mjeri [[smrtnost]] ili druge ishode. Istraživači su potvrdili takve testove zbog njihove prediktivne vrijednosti, ali nijedan test još nije priznat kao standard.
Termin "komorbidni" ima tri definicije:
# za označavanje zdravstvenog stanja koje postoji istovremeno, ali nezavisno sa drugim stanjem kod pacijenta.
# za označavanje zdravstvenog stanja kod pacijenta koje uzrokuje, uzrokovano je ili je na drugi način povezano s drugim stanjem kod istog pacijenta.<ref>{{cite journal |doi=10.1370/afm.983 |title=Defining Comorbidity: Implications for Understanding Health and Health Services |year=2009 |last1=Valderas |first1=Jose M. |last2=Starfield |first2=Barbara |last3=Sibbald |first3=Bonnie |last4=Salisbury |first4=Chris |last5=Roland |first5=Martin |journal=Annals of Family Medicine |volume=7 |issue=4 |pages=357–63 |pmid=19597174 |pmc=2713155}}</ref>
# za označavanje dva ili više medicinskih stanja koja postoje istovremeno, bez obzira na njihovu uzročnu vezu.<ref>{{cite journal | title=Comorbidity and multimorbidity in medicine today: challenges and opportunities for bringing separated branches of medicine closer to each other |vauthors=Jakovljević M, Ostojić L | journal=Psychiatr Danub. |date=June 2013 | issue=25 Suppl 1 | pages=18–28 | pmid=23806971 | volume=25 Suppl 1}}</ref>
== Charlsonov indeks ==
Charlsonov indeks komorbiditeta<ref name="CharlsonMary">{{cite journal |doi=10.1016/0021-9681(87)90171-8 |title=A new method of classifying prognostic comorbidity in longitudinal studies: Development and validation |year=1987 |last1=Charlson |first1=Mary E. |last2=Pompei |first2=Peter |last3=Ales |first3=Kathy L. |last4=MacKenzie |first4=C. Ronald |journal=Journal of Chronic Diseases |volume=40 |issue=5 |pages=373–83 |pmid=3558716}}</ref> predviđa jednogodišnji mortalitet za pacijenta koji može imati niz komorbidnih stanja, kao što su [[bolest srca]], [[AIDS]] ili [[kancer|rak]] (ukupno 22 stanja). Svakom stanju je dodijeljen rezultat od 1, 2, 3 ili 6, ovisno o riziku od umiranja koji je povezan sa svakim od njih. Rezultati se zbrajaju kako bi se dobio ukupan pokazatelj za predviđanje smrtnosti. Predstavljene su mnoge varijacije Charlsonovog indeksa komorbiditeta, uključujući Charlson / Deyo, Charlson / Romano, Charlson / Manitoba i Charlson / D'Hoores indeks komorbiditeta.
Klinička stanja i povezani rezultati su sljedeći:
* Po 1: [[infarkt miokarda]], kongestivno zatajenje srca, periferna vaskularna bolest, [[demencija]], cerebrovaskularna bolest, hronična bolest pluća, bolest vezivnog tkiva, čir, hronična bolest jetre, dijabetes.
* po 2: Hemiplegija, umjerena ili teška bolest bubrega, dijabetes sa krajnjim oštećenjem organa, [[tumor]], [[leukemija]], limfom.
* Po 3: Umjereno ili teško oboljenje jetre.
* Po 6: Maligni tumor, [[metastaze]], [[AIDS]]. Za liječnika, ova ocjena je od pomoći u odlučivanju koliko agresivno liječiti stanje. Na primjer, pacijent može imati rak sa komorbidnom bolešću srca i dijabetesom. Ovi komorbiditeti mogu biti toliko ozbiljni da bi troškovi i rizici liječenja raka nadmašili njegovu kratkoročnu korist.
Pošto pacijenti često ne znaju koliko je njihovo stanje teško, medicinsko osoblje je prvobitno trebalo da pregleda dijagram pacijenta i utvrde da li je određeno stanje prisutno kako bi izračunale indeks. Naknadne studije su prilagodile indeks komorbiditeta u upitnik za pacijente.
Charlsonov indeks, posebno Charlson/Deyo, praćen Elixhauserom, najčešće su upućivani u komparativne studije komorbiditeta i mjera multimorbiditeta.<ref name=ComorbidReview>{{cite journal|last=Sharabiani|first=Mansour|author2=Aylin, Paul |author3=Bottle, Alex |title=Systematic review of comorbidity indices for administrative data|url=https://archive.org/details/sim_medical-care_2012-12_50_12/page/1109|journal=Medical Care|date=December 2012|volume=50|issue=12|pages=1109–18|doi=10.1097/MLR.0b013e31825f64d0|pmid=22929993|s2cid=25852524}}</ref>
== Komorbiditet – skor polifarmacije (CPS) ==
Komorbiditet – polifarmacijski skor (CPS) je jednostavna mjera koja se sastoji od zbira svih poznatih komorbidnih stanja i svih povezanih lijekova. Ne postoji specifično podudaranje između komorbidnih stanja i odgovarajućih lijekova. Umjesto toga, pretpostavlja se da je broj lijekova odraz "intenziteta" povezanih komorbidnih stanja. Ovaj rezultat je opsežno testiran i potvrđen u populaciji traume, pokazujući dobru korelaciju sa [[mortalitet]]om, morbiditetom, trijažom i ponovnim prijemom u bolnicu.<ref name=CPS>{{cite journal|last=Evans|first=DC|author2=Cook, CH|author3=Christy, JM |title=Comorbidity–polypharmacy scoring facilitates outcome prediction in older trauma patients|journal=J Am Geriatr Soc|date=August 2012|volume=60|issue=8|pages=1465–70|doi=10.1111/j.1532-5415.2012.04075.x|pmid=22788674|s2cid=40542659}}</ref><ref name=CPS2>{{cite journal|last=Justiniano|first=CF|author2=Coffey, RA|author3=Evans, DC |title=Comorbidity–polypharmacy score predicts in-hospital complications and the need for discharge to extended care facility in older burn patients|journal=J Burn Care Res|date=Jan 2015|volume=36|issue=1|pages=193–96|doi=10.1097/bcr.0000000000000094|pmid=25559732|s2cid=3677354}}</ref><ref name=CPS3>{{cite journal|last=Justiniano|first=CF|author2=Evans, DC|author3=Cook, CH |title=Comorbidity–polypharmacy score: a novel adjunct in post-emergency department trauma triage|journal=J Surg Res|date=May 2013|volume=181|issue=1|pages=16–19|doi=10.1016/j.jss.2012.05.042|pmid=22683074|pmc=3717608}}</ref> Od interesa, povećanje nivoa CPS-a je bilo povezano sa značajno nižim preživljavanjem od 90 dana u originalnoj studiji rezultata u populaciji traumatiziranih.<ref name="CPS"/>
== Elixhauserova mjera komorbiditeta ==
Elixhauserova mjera komorbiditeta razvijena je korištenjem administrativnih podataka iz državne [[baze podataka]] bolničkih pacijenata u Kaliforniji iz svih nefederalnih bolničkih boravaka u zajednici u Kaliforniji (''n'' & nbsp; = & nbsp; 1,779.167). Elixhauserova mjera komorbiditeta razvila je listu od 30 komorbiditeta koji se oslanjaju na ICD-9-CM priručnik za kodiranje. Komorbiditeti nisu pojednostavljeni kao indeks jer je svaki komorbiditet različito uticao na ishode (dužinu boravka u bolnici, promjene u bolnici i mortalitet) među različitim grupama pacijenata. Komorbiditeti identificirani Elixhauserovom mjerom komorbiditeta značajno su povezani sa bolničkim mortalitetom i uključuju i akutna i hronična stanja. van Walraven et al. izveli su i potvrdili Elixhauserov indeks komorbiditeta koji sumira teret bolesti i može diskriminirati smrtnost u bolnici.<ref>{{cite journal |doi=10.1097/MLR.0b013e31819432e5 |title=A Modification of the Elixhauser Comorbidity Measures into a Point System for Hospital Death Using Administrative Data |url=https://archive.org/details/sim_medical-care_2009-06_47_6/page/626 |year=2009 |last1=Van Walraven |first1=Carl |last2=Austin |first2=Peter C. |last3=Jennings |first3=Alison |last4=Quan |first4=Hude |last5=Forster |first5=Alan J. |s2cid=35832401 |journal=Medical Care |volume=47 |issue=6 |pages=626–33 |pmid=19433995}}
</ref> Osim toga, sistematski pregled i komparativna analiza pokazuju da je među različitim indeksima komorbiditeta Elixhauserov indeks bolji prediktor rizika, posebno nakon 30 dana hospitalizacije.<ref name="ComorbidReview"/>
== Grupa vezana za dijagnozu ==
Pacijenti koji su teže bolesni obično zahtijevaju više bolničkih resursa nego pacijenti koji su lakše bolesni, iako su primljeni u bolnicu iz istog razloga. Prepoznajući to, [[grupa povezana s dijagnozom]] (DRG) ručno dijeli određene DRG, na osnovu prisustva sekundarnih dijagnoza za specifične komplikacije ili komorbiditete (CC). Isto se odnosi i na grupe zdravstvenih resursa (HRG) u [[UK]].
== Mentalno zdravlje ==
U [[psihijatrija|psihijatriji]], psihologiji i savjetovanju za mentalno zdravlje, komorbiditet se odnosi na prisustvo više od jedne dijagnoze koja se javlja kod pojedinca u isto vrijeme. Međutim, u psihijatrijskoj klasifikaciji, komorbiditet ne podrazumijeva nužno prisustvo više bolesti, već umjesto toga može odražavati trenutnu nesposobnost da se postavi jedna dijagnoza koja uzima u obzir sve simptome.<ref>{{cite journal |doi=10.1159/000086093 |title=Mutually Exclusive versus Co-Occurring Diagnostic Categories: The Challenge of Diagnostic Comorbidity |year=2005 |last1=First |first1=Michael B. |journal=Psychopathology |volume=38 |issue=4 |pages=206–10 |pmid=16145276|s2cid=24215247 }}</ref> Na [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] osi I, [[veliki depresivni poremećaj]] je vrlo čest komorbidni poremećaj. Osovine II [[poremećaj ličnosti]] često se kritikuju jer su njihove stope komorbiditeta previsoke, približavajući se u nekim slučajevima 60%. Kritičari tvrde da ovo ukazuje na to da se ove kategorije mentalnih bolesti previše neprecizno razlikuju da bi bile korisno validne u dijagnostičke svrhe, utičući na liječenje i raspodjelu resursa. Preklapanje simptoma je ključna komponenta u odnosu na DSM klasifikaciju i služi kao napomena prema redefiniranju kriterija kod poremećaja da se osnovni uzrok možda ne razumije u potpunosti. Bez obzira na kritike, stoji da godišnje do 45% pacijenata sa narušenim mentalnim zdravljem ispunjava kriterije za komorbidnu [[dijagnoza|dijagnozu]]. Komorbidna dijagnoza je povezana sa težim simptomima i većom šansom za turobnu [[pognoza|prognozu]]. <ref>{{Cite journal|last1=van Loo|first1=Hanna M.|last2=Romeijn|first2=Jan-Willem|date=February 2015|title=Psychiatric comorbidity: fact or artifact?|journal=Theoretical Medicine and Bioethics|language=en|volume=36|issue=1|pages=41–60|doi=10.1007/s11017-015-9321-0|issn=1386-7415|pmc=4320768|pmid=25636962}}</ref> Određene dijagnoze kao što su [[Poremećaj pažnje i hiperaktivnost|ADHD]], [[autizam]], [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj | OCD]] i [[Poremećaj raspoloženja|poremećaji raspoloženja]] imaju veće stope istovremenih ili preovlađujući u odvojenim dijagnozama. "Komorbiditet kod OKP je prije pravilo nego izuzetak" sa dijagnozama OKP-a koji se suočavaju sa životnom stopom od 90%.<ref>{{Cite journal|last1=Klein Hofmeijer-Sevink|first1=Mieke|last2=van Oppen|first2=Patricia|last3=van Megen|first3=Harold J.|last4=Batelaan|first4=Neeltje M.|last5=Cath|first5=Danielle C.|last6=van der Wee|first6=Nic J. A.|last7=van den Hout|first7=Marcel A.|last8=van Balkom|first8=Anton J.|date=2013-09-25|title=Clinical relevance of comorbidity in obsessive compulsive disorder: The Netherlands OCD Association study|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0165032713002395|journal=Journal of Affective Disorders|language=en|volume=150|issue=3|pages=847–854|doi=10.1016/j.jad.2013.03.014|pmid=23597943 |issn=0165-0327}}</ref> Sa preklapajućim simptomima dolazi i do preklapanja u liječenju, [[Kognitivno bihejvioralna terapija | CBT]], naprimjer, uobičajena je i za ADHD i za OKP sa pedijatrijskim početkom i može biti efikasna za oboje u dijagnozi komorbidnosti.<ref>{{Cite journal|last1=Reale|first1=Laura|last2=Bartoli|first2=Beatrice|last3=Cartabia|first3=Massimo|last4=Zanetti|first4=Michele|last5=Costantino|first5=Maria Antonella|last6=Canevini|first6=Maria Paola|last7=Termine|first7=Cristiano|last8=Bonati|first8=Maurizio|last9=Conte|first9=Stefano|last10=Renzetti|first10=Valeria|last11=Salvoni|first11=Laura|date=2017-12-01|title=Comorbidity prevalence and treatment outcome in children and adolescents with ADHD|url=https://doi.org/10.1007/s00787-017-1005-z|journal=European Child & Adolescent Psychiatry|language=en|volume=26|issue=12|pages=1443–1457|doi=10.1007/s00787-017-1005-z|pmid=28527021 |s2cid=3076193 |issn=1435-165X}}</ref> Češće, komorbiditet komplikuje i može spriječiti učinkovitost liječenja u različitim razmjerima ovisno o okolnostima.
Termin 'komorbiditet' uveo je u medicinu Feinstein (1970) kako bi opisao slučajeve u kojima se pojavio 'različiti dodatni klinički entitet' prije ili za vrijeme liječenja 'indeksne bolesti', originalne ili primarne dijagnoze. Otkako su termini skovani, meta studije su pokazale da su kriteriji korišteni za određivanje indeksne bolesti bili pogrešni i subjektivni, a štaviše, pokušaj da se identificira indweksna bolest kao uzrok drugih može biti kontraproduktivan za razumijevanje i liječenje međuzavisnih stanja. Kao odgovor, termin 'multimorbiditet' je uveden kako bi se opisali istovremeni uslovi bez relativnosti ili implicirane zavisnosti od druge bolesti, tako da se kompleksne interakcije prirodno pojavljuju pod analizom sistema kao cjeline.<ref>{{cite journal |last1=Rhee |first1=Soo Hyun |last2=Hewitt |first2=John K. |last3=Lessem |first3=Jeffrey M. |last4=Stallings |first4=Michael C. |last5=Corley |first5=Robin P. |last6=Neale |first6=Michael C. |title=The Validity of the Neale and Kendler Model-Fitting Approach in Examining the Etiology of Comorbidity |url=https://archive.org/details/sim_behavior-genetics_2004-05_34_3/page/251 |journal=Behavior Genetics |date=May 2004 |volume=34 |issue=3 |pages=251–65 |doi=10.1023/B:BEGE.0000017871.87431.2a |pmid=14990866 |s2cid=23065315 }}</ref>
Iako je termin 'komorbiditet' nedavno postao vrlo moderan u psihijatriji, njegova upotreba za označavanje istodobnosti dvije ili više psihijatrijskih dijagnoza smatra se netačnom jer je u većini slučajeva nejasno odražavaju li popratne dijagnoze zapravo prisutnost različitih kliničkih entiteta ili se odnose na više manifestacija jednog kliničkog entiteta. Tvrdilo se da, budući da '''upotreba nepreciznog jezika može dovesti do odgovarajuće nepreciznog razmišljanja''', ova upotreba termina 'komorbiditet' vjerovatno treba izbjegavati.<ref>{{cite journal |doi=10.1192/bjp.186.3.182 |title='Psychiatric comorbidity': An artifact of current diagnostic systems? |year=2005 |last1=Maj |first1=Mario |journal=The British Journal of Psychiatry |volume=186 |issue=3 |pages=182–84 |pmid=15738496|doi-access=free }}</ref>
Zbog svoje artefaktske prirode, psihijatrijski komorbiditet se smatra Kuhnovom anomalijom koja vodi DSM u naučnu krizu. <ref>{{cite journal |doi=10.1353/ppp.0.0211 |title=The Role of Comorbidity in the Crisis of the Current Psychiatric Classification System |year=2009 |last1=Massimiliano Aragona |journal=Philosophy, Psychiatry, & Psychology |volume=16 |pages=1–11|s2cid=143888431 }}</ref> a sveobuhvatan pregled o ovom pitanju smatra komorbiditet kao epistemološki izazov za modernu psihijatriju.<ref>{{cite journal |last1=Jakovljević |first1=Miro |last2=Crnčević |first2=Željka |title=Comorbidity as an epistemological challenge to modern psychiatry |url=http://www.crossingdialogues.com/Ms-A12-07.htm |journal=Dialogues in Philosophy, Mental and Neuro Sciences |date=June 2012 |volume=5 |issue=1 |pages=1–13}}</ref> [[Hijerarhijska taksonomija psihopatologije]] je vodeći alternativni sistem klasifikacije koji se bavi ovim zabrinutostima o komorbiditetu.
== Početak termina ==
Prije mnogo stoljeća ljekari su propagirali održivost kompleksnog pristupa u dijagnostici bolesti i liječenju bolesnika; međutim, savremena medicina, koja se može pohvaliti širokim spektrom dijagnostičkih metoda i raznovrsnim terapijskim procedurama, naglašava specifikaciju. Ovo je postavilo pitanje: kako u potpunosti procijeniti stanje pacijenta koji ima više bolesti istovremeno, odakle početi i koje bolesti zahtijevaju primarno i naknadno liječenje? Dugi niz godina ovo pitanje je ostajalo bez odgovora, sve do 1970. godine, kada je poznati američki doktor epidemiolog i istraživač, [[Alvan Feinstein | A. R. Feinstein]], koji je u velikoj mjeri uticao na metode kliničke dijagnoze, a posebno metode korištene u području kliničke epidemiologije, izašao je s terminom "komorbiditet". Pojavu komorbiditeta Feinstein je demonstrirao na primjeru pacijenata fizički zahvaćenih reumatskom groznicom, otkrivajući najgore stanje pacijenata, koji su istovremeno imali više bolesti. Vremenom, nakon otkrića, komorbiditet se izdvojio kao posebna naučno-istraživačka disciplina u mnogim granama medicine.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/0021-9681(70)90054-8 |pmid=26309916 |title=The pre-therapeutic classification of co-morbidity in chronic disease |year=1970 |last1=Feinstein |first1=Alvan R. |journal=Journal of Chronic Diseases |volume=23 |issue=7 |pages=455–68}}</ref>
=== Evolucija pojma ===
Do sada ne postoji dogovorena terminologija komorbiditeta. Neki autori iznose različita značenja komorbiditeta i multimorbiditeta, definišući prvo kao prisustvo većeg broja bolesti kod pacijenta, međusobno povezanih dokazanim patogenetskim mehanizmima, a drugo kao prisustvo većeg broja bolesti kod bolesnika, koji nemaju nikakve veze jedni s drugima putem bilo kojeg od dokazanih patogenetskih mehanizama.<ref>Лазебник Л. Б. Старение и полиморбидность // [http://old.consilium-medicum.com/media/consilium/05_12/993.shtml Консилиум Медикум, 2005, № 12]</ref> Drugi potvrđuju da je multimorbiditet kombinacija niza hroničnih ili akutnih bolesti i kliničkih simptoma kod osobe i ne naglašavaju sličnosti ili razlike u njihovoj patogenezi.<ref>{{cite journal |last1=Greenfield |first1=Sheldon |last2=Apolone |first2=Giovanni |last3=McNeil |first3=Barbara J.|last4=Cleary |first4=Paul D. |title=The Importance of Co-Existent Disease in the Occurrence of Postoperative Complications and One-Year Recovery in Patients Undergoing Total Hip Replacement: Comorbidity and Outcomes after Hip Replacement |url=https://archive.org/details/sim_medical-care_1993-02_31_2/page/141 |journal=Medical Care |year=1993 |volume=31 |issue=2 |pages=141–54 |pmid=8433577 |jstor=3765891 |doi=10.1097/00005650-199302000-00005|s2cid=13474819 }}</ref> Međutim, načelno pojašnjenje pojma dali su H. C. Kraemer i M. van den Akker, određujući komorbiditet kao kombinaciju dvije ili više hroničnih bolesti (poremećaja) kod pacijenta, patogenetski povezanih jedna s drugom ili koegzistirajuće kod jednog pacijenta nezavisno od aktivnost svake bolesti kod pacijenta.
== Historija ==
Široko rasprostranjeno proučavanje fizičke i mentalne patologije našlo je svoje mjesto u psihijatriji. I. Jensen (1975),<ref>{{cite journal |doi=10.1007/BF01406298 |title=Proceedings of the 26th annual meeting of the Nordisk Neurokirurgisk Förening (Scandinavian Neurosurgical Society) Sept. 5–7, 1974, Oslo, Norway |year=1975 |last1=Kristiansen |first1=K. |last2=Nesbakken |first2=R. |journal=Acta Neurochirurgica |volume=31 |issue=3–4 |pages=257–74|s2cid=13220380 }}</ref> J.H. Boyd (1984),<ref>{{cite journal |doi=10.1001/archpsyc.1984.01790210065008 |title=Exclusion Criteria of DSM-III: A Study of Co-occurrence of Hierarchy-Free Syndromes |year=1984 |last1=Boyd |first1=Jeffrey H. |journal=Archives of General Psychiatry |volume=41 |issue=10 |pages=983–89 |pmid=6477056 |last2=Burke |first2=Jack D. |last3=Gruenberg |first3=Ernest |last4=Holzer |first4=Charles E. |last5=Rae |first5=Donald S. |last6=George |first6=Linda K. |last7=Karno |first7=Marvin |last8=Stoltzman |first8=Roger |last9=McEvoy |first9=Larry|last10=Nestadt |first10=G |display-authors=8 }}</ref> W.C. Sanderson (1990),<ref>{{cite journal |last1=Sanderson |first1=William C. |last2=Beck |first2=Aaron T. |last3=Beck |first3=Judith |title=Syndrome comorbidity in patients with major depression or dysthymia: Prevalence and temporal relationships |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_1990-08_147_8/page/1025 |journal=The American Journal of Psychiatry |pmid=2375436 |year=1990 |volume=147 |issue=8 |pages=1025–28 |doi=10.1176/ajp.147.8.1025}}</ref> [[Yuri Nuller]] (1993),<ref>{{cite book |last1=Нуллер |first1=Ю. Л. |chapter=Депрессия и деперсонализация: проблема коморбидности |trans-chapter=Depression and depersonalization: the problem of comorbidity |chapter-url=http://www.psychiatry.ru/lib/54/book/5/chapter/7 |script-title=ru:Депрессии и коморбидные расстройства |trans-title=Depression and comorbid disorders|language=ru }}</ref> D.L. Robins (1994),<ref>{{cite journal |doi=10.1111/j.1468-2850.1994.tb00010.x |title=How Recognizing 'Comorbidities' in Psychopathology May Lead to an Improved Research Nosology |year=1994 |last1=Robins |first1=Lee N. |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=1 |pages=93–95}}</ref> A. B. Smulevich (1997),<ref>{{cite book |last1=Смулевич |first1=А. Б. |last2=Дубницкая |first2=Э. Б. |last3=Тхостов |first3=А. Ш. |last4=Зеленина |first4=Е. В. |last5=Андрющенко |first5=A. В. |last6=Иванов |first6=C. В. |chapter=Психопатология депрессий (к построению типологической модели) |trans-chapter=Psychopathology of depression (the construction of a typological model) |chapter-url=http://www.psychiatry.ru/lib/54/book/5/chapter/7 |script-title=ru:Депрессии и коморбидные расстройства |trans-title=Depression and comorbid disorders|language=ru }}</ref> [[C. Robert Cloninger|C.R. Cloninger]] (2002)<ref>{{cite book |doi=10.1002/047084647X.ch4 |chapter=Implications of Comorbidity for the Classification of Mental Disorders: The Need for a Psychobiology of Coherence |editor1-first=Mario |editor1-last=Maj |editor2-first=Wolfgang |editor2-last=Gaebel |editor3-first=Juan José |editor3-last=López-Ibor |editor4-first=Norman |editor4-last=Sartorius | display-editors = 3|title=Psychiatric Diagnosis and Classification |url=https://archive.org/details/psychiatricdiagn00majm |url-access=limited |year=2002 |last1=Cloninger |first1=C. Robert |isbn=978-0-471-49681-6 |pages=[https://archive.org/details/psychiatricdiagn00majm/page/n88 79]–106}}</ref> i drugi psihijatri otkrili su niz komorbidnih stanja kod osoba s psihijatrijskim poremećajima.
Uticaj komorbiditeta na kliničku progresiju primarnog (baznog) fizičkog poremećaja, efikasnost medikamentne terapije i neposrednu i dugoročnu prognozu pacijenata istraživali su lekari i naučnici različitih medicinskih oblasti u mnogim zemljama širom sveta. Ovi naučnici i liječnici su, naprimjer: M. H. Kaplan (1974),<ref>{{cite journal |doi=10.1016/0021-9681(74)90017-4 |title=The importance of classifying initial co-morbidity in evaluating the outcome of diabetes mellitus |year=1974 |last1=Kaplan |first1=Moreson H. |last2=Feinstein |first2=Alvan R. |journal=Journal of Chronic Diseases |volume=27 |issue=7–8 |pages=387–404 |pmid=4436428}}</ref> T. Pincus (1986),<ref>{{cite journal |pmid=3820193 |year=1986 |last1=Pincus |first1=T |last2=Callahan |first2=LF |title=Taking mortality in rheumatoid arthritis seriously--predictive markers, socioeconomic status and comorbidity |volume=13 |issue=5 |pages=841–45 |journal=The Journal of Rheumatology}}</ref> M. E. Charlson (1987),<ref>{{cite journal |doi=10.1016/0021-9681(87)90094-4 |title=The therapeutic efficacy of critical care units from two perspectives: A traditional cohort approach vs a new case-control methodology |year=1987 |last1=Charlson |first1=Mary E. |last2=Sax |first2=Frederic L. |journal=Journal of Chronic Diseases |volume=40 |pages=31–39 |pmid=3805232 |issue=1}}</ref> F. G. Schellevis (1993),<ref>{{cite journal |doi=10.1016/0895-4356(93)90023-T |title=Validity of diagnoses of chronic diseases in general practice |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-epidemiology_1993-05_46_5/page/461 |year=1993 |last1=Schellevis |first1=F.G. |last2=Van De Lisdonk |first2=E. |last3=Van Der Velden |first3=J. |last4=Van Eijk |first4=J.Th.M. |last5=Van Weel |first5=C. |journal=Journal of Clinical Epidemiology |volume=46 |issue=5 |pages=461–68 |pmid=8501472}}</ref> H. C. Kraemer (1995),<ref>{{cite journal |doi=10.1002/sim.4780140803 |title=Statistical issues in assessing comorbidity |year=1995 |last1=Kraemer |first1=Helena Chmura |journal=Statistics in Medicine |volume=14 |issue=8 |pages=721–33 |pmid=7644854}}</ref> M. van den Akker (1996),<ref>{{cite journal |doi=10.3109/13814789609162146 |title=Comorbidity or multimorbidity |year=1996 |last1=Van Den Akker |first1=Marjan |last2=Buntinx |first2=Frank |last3=Knottnerus |first3=J André |journal=European Journal of General Practice |volume=2 |issue=2 |pages=65–70}}</ref> A. Grimby (1997),<ref>{{cite journal |pmid=9458996 |year=1997 |last1=Grimby |first1=A |last2=Svanborg |first2=A |title=Morbidity and health-related quality of life among ambulant elderly citizens |volume=9 |issue=5 |pages=356–64 |journal=Aging |doi=10.1007/bf03339614|s2cid=28534072 }}</ref> S. Greenfield (1999),<ref>{{cite journal |doi=10.1016/S0090-4295(99)00203-4 |title=Quantifying comorbidity in a disease-specific cohort: Adaptation of the total illness burden index to prostate cancer |url=https://archive.org/details/sim_urology_1999-09_54_3/page/424 |year=1999 |last1=Stier |first1=David M |last2=Greenfield |first2=Sheldon |last3=Lubeck |first3=Deborah P |last4=Dukes |first4=Kimberly A |last5=Flanders |first5=Scott C |last6=Henning |first6=James M |last7=Weir |first7=Julie |last8=Kaplan |first8=Sherrie H |journal=Urology |volume=54 |issue=3 |pages=424–29 |pmid=10475347}}</ref> M. Fortin (2004) & A. Vanasse (2004),<ref>{{cite journal |doi=10.1186/1477-7525-2-51 |year=2004 |last1=Fortin |first1=Martin |last2=Lapointe |first2=Lise |last3=Hudon |first3=Catherine |last4=Vanasse |first4=Alain |last5=Ntetu |first5=Antoine L |last6=Maltais |first6=Danielle |journal=Health and Quality of Life Outcomes |volume=2 |pages=51 |pmid=15380021 |title=Multimorbidity and quality of life in primary care: A systematic review |pmc=526383}}</ref> C. Hudon (2005),<ref>{{cite journal |last1=Fortin |first1=Martin |last2=Lapointe |first2=Lise |last3=Hudon |first3=Catherine |last4=Vanasse |first4=Alain |journal=Canadian Family Physician |pmid=16926936 |title=Multimorbidity is common to family practice: Is it commonly researched? |year=2005 |volume=51 |issue=2 |pages=244–45 |pmc=1472978}}</ref> L. B. Lazebnik (2005),<ref>{{cite journal |last1=Лазебник |first1=Л. Б. |script-title=ru:Старение и полиморбидность |trans-title=Aging and polymorbidity |language=ru |url=http://www.mif-ua.com/archive/article/3531 |journal=Новости медицины и фармации |volume=1 |issue=205 |year=2007}}</ref> [[Верткин, Аркадий Львович|A. L. Vertkin]] (2008),<ref>{{cite book |last1=Вёрткин |first1=А. Л. |last2=Зайратьянц |first2=О. В. |last3=Вовк |first3=Е. И. |script-title=ru:Окончательный диагноз |trans-title=The final diagnosis |language=ru |url=http://www.geotar.ru/catalog/uchlit/litvuz/2776/ |publisher=GEOTAR-Media |location=Moscow |year=2009 |isbn=978-5-9704-0920-6 |access-date=2011-12-15 |archive-date=2013-06-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130608015352/http://www.geotar.ru/catalog/uchlit/litvuz/2776/ |url-status=dead }}{{page needed|date=February 2013}}</ref> G. E. Caughey (2008),<ref name=autogenerated1>{{cite journal |doi=10.1186/1471-2458-8-221 |title=Prevalence of comorbidity of chronic diseases in Australia |year=2008 |last1=Caughey |first1=Gillian E |last2=Vitry |first2=Agnes I |last3=Gilbert |first3=Andrew L |last4=Roughead |first4=Elizabeth E |journal=BMC Public Health |volume=8 |pages=221 |pmid=18582390 |pmc=2474682}}</ref> F. I. Belyalov (2009),<ref>{{cite book |last1=Белялов |first1=Ф. И. |title=Лечение внутренних болезней в условиях коморбидности: монография |script-title=ru:Лечение внутренних болезней в условиях коморбидности |trans-title=Internal Medicine in comorbidity |language=ru |url=http://therapy.irkutsk.ru/my/book/cure8.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190819080333/http://therapy.irkutsk.ru/my/book/cure8.pdf |url-status=dead |archive-date=August 19, 2019 |location=Irkutsk |year=2012 |publisher=РИО ИГМАПО |isbn=978-5-89786-091-3 }}{{page needed|date=February 2013}}</ref> L. A. Luchikhin (2010)<ref>{{cite journal |pmid=20527094 |year=2010 |last1=Лучихин |first1=Л. А. |title=Co-morbidity in ENT practice |script-title=ru:Коморбидность в ЛОР-практике |trans-title=Co-morbidity in ENT practice |language=ru |issue=2 |pages=79–82 |journal=Вестник оториноларингологии |url=http://www.mediasphera.ru/uppic/Vestn%20Otorinolaringol/2010/2/25/LOR_2010_02_79.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118111114/http://www.mediasphera.ru/uppic/Vestn%20Otorinolaringol/2010/2/25/LOR_2010_02_79.pdf |archive-date=2012-01-18 }}</ref> i mnogi drugi.
== Sinonimi ==
* Polimorbiditet
* Multimorbiditet
* Multifaktorske bolesti
* Polipatija
* [[Dvojna dijagnoza]], koristi se za probleme mentalnog zdravlja
* Pluralpatologija
== Epidemiologija ==
Komorbiditet je široko rasprostranjen među pacijentima primljenim u multidisciplinarne bolnice. U fazi inicijalne medicinske pomoći, pacijenti koji imaju više bolesti istovremeno su norma, a ne izuzetak. Prevencija i liječenje hroničnih bolesti koje je [[Svjetska zdravstvena organizacija]] proglasila prioritetnim projektom za drugu deceniju 20. stoljeća, imaju za cilj poboljšanje kvaliteta zdravlja globalne populacije.<ref>{{cite journal |doi=10.1370/afm.1 |title=Comorbidity: Implications for the Importance of Primary Care in 'Case' Management |year=2003 |last1=Starfield |first1=B. |journal=Annals of Family Medicine |volume=1 |pages=8–14 |pmid=15043174 |last2=Lemke |first2=KW |last3=Bernhardt |first3=T |last4=Foldes |first4=SS |last5=Forrest |first5=CB |last6=Weiner |first6=JP |issue=1 |pmc=1466556}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1016/S0140-6736(06)68198-1 |title=Comorbidity and guidelines: Conflicting interests |year=2006 |last1=Van Weel |first1=Chris |last2=Schellevis |first2=François G |journal=The Lancet |volume=367 |issue=9510 |pages=550–51 |pmid=16488782|s2cid=10491258 |url=https://www.nivel.nl/nl/publicaties/2318 }}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1001/jama.1994.03520080061045 |title=A Critical Appraisal of the Quality of Quality-of-Life Measurements |year=1994 |last1=Gill |first1=Thomas M. |journal=JAMA |volume=272 |issue=8 |pages=619–26 |pmid=7726894 |last2=Feinstein |first2=AR}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.2337/diacare.11.9.725 |title=Reliability and validity of a diabetes quality-of-life measure for the diabetes control and complications trial (DCCT). The DCCT Research Group |year=1988 |journal=Diabetes Care |volume=11 |issue=9 |pages=725–32 |pmid=3066604|s2cid=219229163 }}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1023/A:1016654621784 |year=2000 |last1=Michelson |first1=Helena |last2=Bolund |first2=Christina |last3=Brandberg |first3=Yvonne |journal=Quality of Life Research |volume=9 |issue=10 |pages=1093–104 |pmid=11401042 |title=Multiple chronic health problems are negatively associated with health related quality of life (HRQoL) irrespective of age|s2cid=23029997 }}</ref> To je razlog sveukupne tendencije velikih epidemioloških istraživanja u različitim medicinskim oblastima, koja se sprovode uz korištenje ozbiljnih statističkih podataka. U većini provedenih, randomiziranih, kliničkih istraživanja, autori proučavaju pacijente s jednom rafiniranom patologijom, čineći komorbiditet isključivim kriterijem. Zbog toga je teško povezati istraživanja koja su usmjerena na procjenu kombinacije jednih ili drugih zasebnih poremećaja sa radovima koji se odnose na isključivo istraživanje komorbiditeta. Odsustvo jedinstvenog naučnog pristupa evaluaciji komorbiditeta dovodi do propusta u kliničkoj praksi. Teško je ne primetiti odsustvo komorbiditeta u taksonomiji (sistematici) bolesti, predstavljenoj u [[ICD-10]].
=== Kliničko-patološka poređenja ===
Sva temeljna istraživanja medicinske dokumentacije, usmjerena na proučavanje rasprostranjenosti komorbiditeta i uticaja njegove strukture, vršena su do 1990-ih godina. Izvori informacija koje su koristili istraživači i naučnici koji rade na komorbiditetu bile su historije bolesti,<ref>{{cite journal |doi=10.1001/jama.1996.03540180029029 |title=Persons with Chronic Conditions: Their Prevalence and Costs |year=1996 |last1=Hoffman |first1=Catherine |journal=JAMA |volume=276 |issue=18 |pages=1473–79 |pmid=8903258 |last2=Rice |first2=D |last3=Sung |first3=HY}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1093/gerona/53A.6.M447 |title=Morbidity, Comorbidity, and Their Association with Disability Among Community-Dwelling Oldest-Old in Israel |year=1998 |last1=Fuchs |first1=Z. |last2=Blumstein |first2=T. |last3=Novikov |first3=I. |last4=Walter-Ginzburg |first4=A. |last5=Lyanders |first5=M. |last6=Gindin |first6=J. |last7=Habot |first7=B. |last8=Modan |first8=B. |journal=The Journals of Gerontology Series A: Biological Sciences and Medical Sciences |volume=53A |issue=6 |pages=M447–55 |pmid=9823749|doi-access=free }}</ref> bolnički kartoni pacijenata<ref>{{cite book |last1=Daveluy |first1=C. |last2=Pica |first2=L. |last3=Audet |first3=N. |title=Enquête Sociale et de Santé 1998 |edition=2nd |location=Québec |publisher=Institut de la statistique du Québec |year=2001 |url=http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/sante/e_soc-sante98.htm |access-date=2013-02-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130126023327/http://www.stat.gouv.qc.ca//publications/sante/e_soc-sante98.htm |archive-date=2013-01-26 |url-status=dead }}{{page needed|date=February 2013}}</ref> i druga medicinska dokumentacija koju čuvaju porodični ljekari, osiguravajuća društva <ref>{{cite journal |doi=10.1001/archinte.162.20.2269 |title=Prevalence, Expenditures, and Complications of Multiple Chronic Conditions in the Elderly |year=2002 |last1=Wolff |first1=J. L. |journal=Archives of Internal Medicine |volume=162 |issue=20 |pages=2269–76 |pmid=12418941 |last2=Starfield |first2=B |last3=Anderson |first3=G|doi-access=free }}</ref> pa čak i u arhive pacijenata u starim kućama.<ref>{{cite journal |doi=10.1017/S1041610299006067 |title=Relation Between Quality of Life and Chronic Illnesses in Elderly Living in Residential Homes: A Prospective Study |year=1999 |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Van Lammeren |first2=Paula |last3=Duzijn |first3=Bernadette |journal=International Psychogeriatrics |volume=11 |issue=4 |pages=445–54 |pmid=10631590|s2cid=28550953 }}</ref>
Navedeni metodi dobijanja medicinskih informacija uglavnom se zasnivaju na kliničkom iskustvu i kvalifikaciji ljekara, koji provode klinički, instrumentalno i laboratorijski potvrđenu dijagnozu. Zbog toga su, uprkos svojoj kompetentnosti, veoma subjektivni. Ni za jedno od istraživanja komorbiditeta nije rađena analiza rezultata obdukcije umrlih pacijenata.
„Dužnost doktora je da izvrši obdukciju pacijenata koje liječe“, rekao je svojevremeno profesor M. Y. Mudrov. Autopsija omogućava da se precizno odredi struktura komorbiditeta i direktan uzrok smrti svakog pacijenta neovisno o njegovoj dobi, spolu i specifičnostima spola. Statistički podaci komorbidne patologije, zasnovani na ovim dijelovima, uglavnom su lišeni subjektivizma.
== Uzroci ==
* Anatomska blizina oboljelih organa
* Jedinstveni patogenetski mehanizam niza bolesti
* Ukinuta uzročno-posljedična veza između bolesti
* Jedna bolest nastala kao posljedica komplikacija druge
* [[Plejotropija]] <ref>{{cite journal |doi=10.1097/TLD.0b013e318261c264 |pmid=24817779 |title=How Can Comorbidity with Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder Aid Understanding of Language and Speech Disorders? |year=2012 |last1=Tomblin |first1=J. Bruce |last2=Mueller |first2=Kathyrn L. |journal=Topics in Language Disorders |volume=32 |issue=3 |pages=198–206|pmc=4013272 }}</ref>
Faktori odgovorni za razvoj komorbiditeta mogu biti hronične [[infekcije]], [[upale]], involutivne i sistematske metaboličke promjene, jatrogeneza, društveni status, [[ekologija]] i genetička osetljivost.
== Tipovi ==
* Transsindromalni komorbiditet: koegzistencija, kod jednog pacijenta, dva i/ili više sindroma [[patrogeneza|patogenetski]] međusobno povezanih.
* Trans[[nosologija| nosološki]] komorbiditet: koegzistencija, kod jednog pacijenta, dva i/ili više [[sindrom]]a, koji nisu patogenetski međusobno povezani.
Podjela komorbiditeta prema sindromskom i nosološkom principu uglavnom je preliminarna i netačna, ali omogućava da shvatimo da komorbiditet može biti povezan s pojedinačnim uzrokom ili zajedničkim mehanizmima patogeneze stanja, što ponekad objašnjava sličnost u njihovim kliničkim aspektima, a otežava razlikovanje nosologija.
* Etiološki komorbiditet:<ref>{{cite journal |doi=10.1016/S0895-4356(00)00363-2 |title=Causes and consequences of comorbidity |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-epidemiology_2001-07_54_7/page/661 |year=2001 |last1=Gijsen |first1=Ronald |last2=Hoeymans |first2=Nancy |last3=Schellevis |first3=François G. |last4=Ruwaard |first4=Dirk |last5=Satariano |first5=William A. |last6=Van Den Bos |first6=Geertrudis A.M. |journal=Journal of Clinical Epidemiology |volume=54 |issue=7 |pages=661–74 |pmid=11438406}}</ref> Uzrokuje ga istodobno oštećenje različitih organa i sistema, koje je uzrokovano pojedinačnim patološkim uzročnikom (npr. zbog alkoholizma kod pacijenata s hroničnom intoksikacijom [[alkohol]]om, patologije povezane s [[pušenje]]m, sistematsko oštećenje zbog [[kolagen]]oza).
* Komplikovani komorbiditet: Posljedica je primarne bolesti i često se nakon nekog vremena iza destabilizacije javlja u obliku ciljanih [[lezija]] (npr. [https://web.archive.org/web/20180409171729/http://www.dictionary.net/nephratony nefratonija], kao posljedica dijabeteske nefropatije (Kimmelstiel-Wilsonova bolest) kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2; razvoj [[infarkt]]a mozga kao rezultat komplikacija zbog [[hipertenzija| hipertenzijske]] krize kod pacijenata sa hipertenzijom).
* Jatrogeni komorbiditet: javlja se kao rezultat nužnog negativnog dejstva lijekova na pacijenta, pod uslovima unapred utvrđene opasnosti od jedne ili druge medicinske procedure (npr. glukokortikosteroidna [[osteoporoza]] kod pacijenata koji se dugo liječe vrijeme primjene sistematskih [[hormon]]skih sredstava (preparata), lijekovima izazvani [[hepatitis]] koji su rezultat [[hemoterapije]] protiv tuberkuloze, propisane zbog konverzije tuberkuloznih testova).
* Nespecificirani (NOS) komorbiditet: Ovaj tip pretpostavlja prisustvo pojedinačnih patogenetskih mehanizama razvoja bolesti, koji čine ovu kombinaciju, ali zahtijeva niz testova koji dokazuju hipotezu istraživača ili ljekara (naprimjer, erektilna disfunkcija kao rani znak opće ateroskleroze (ASVD), pojava erozivno-ulcerativnih lezija na sluznici gornjeg dijela [[probavni sistem|gastrointestinalnog trakta]] kod "vaskularnih" pacijenata).
* "Proizvoljni" komorbiditet: početni alogizam kombinacije bolesti nije dokazan, ali se uskoro može objasniti sa kliničkog i naučnog gledišta (npr. kombinacija koronarne bolesti srca (CHD) i holedoholitijaze, kombinacija stečene bolesti srčanih zalistaka i [[psorijaza]]).
== Struktura ==
Postoji niz pravila za formulisanje kliničke dijagnoze za komorbidne pacijente, kojih se mora pridržavati praktičar. Glavni princip je razlikovati u dijagnozi primarne i pozadinske bolesti, kao i njihove komplikacije i prateće patologije.<ref>{{cite book |last1=Пальцев |first1=М.А. |last2=Автандилов |first2=Г.Г. |last3=Зайратьянц |first3=О.В. |last4=Кактурский |first4=Л.В. |script-title=ru:Никонов Е.Л. Правила формулировки диагноза. Часть 1. Общие положения |trans-title=Rules language diagnosis. Part 1. General provisions |language=ru |url=http://www.sudmed.ru/index.php?act=Attach&type=post&id=6404 |publisher=Scientific Research Institute of Human Morphology |location=Moscow |year=2006}}{{page needed|date=February 2013}}</ref><ref>{{cite book |last1=Зайратьянц |first1=О. В. |title=Формулировка и сопоставление клинического и патологоанатомического диагнозов: справочник |last2=Кактурский |first2=Л. В. |script-title=ru:Формулировка и сопоставление клинического и патологоанатомического диагнозов: Справочник |trans-title=Formulation and comparison of clinical and postmortem diagnoses: A Handbook |language=ru |edition=2nd |url=http://www.medagency.ru/books/3058/5487.php?sphrase_id=54943 |publisher=Meditsinskoe informatsionnoe agentstvo |location=Moscow |year=2011 |isbn=978-5-89481-881-8}}{{page needed|date=February 2013}}</ref>
* Primarna bolest: Ovo je nosološki oblik, koji sam po sebi ili kao posljedica komplikacija zahtjeva prije svega neophodnost liječenja u datom trenutku, zbog opasnosti po život pacijenta i opasnosti od invalidnosti. Primarna je bolest koja postaje uzrok traženja medicinske pomoći ili uzrok smrti pacijenta. Ako pacijent ima više primarnih bolesti, važno je prije svega razumjeti kombinirane primarne bolesti (suparničke ili popratne).
* Suparničke bolesti: To su istovremeni nosološki oblici kod pacijenata, međusobno zavisni u etiologiji i patogenezi, ali podjednako dijele kriterij primarne bolesti (naprimjer, transmuralni infarkt miokarda i masivna [[tromboembolija]] plućne arterije, uzrokovana flebemfraksom donjih udova) . Za praktičara patologa rivali su dvije ili više bolesti, koje su izložene kod jednog pacijenta, od kojih svaka sama po sebi ili kroz svoje komplikacije može uzrokovati smrt pacijenta.
* Polipatija: Bolesti različite etiologije i patogeneze, od kojih svaka odvojeno ne može uzrokovati smrt, ali, slažući se u razvoju i recipročno pogoršavajući jedna drugu, uzrokuju smrt pacijenta (npr. [[upala pluća]]).
* Pozadinska bolest: Ova pomaže u nastanku ili nepovoljnom razvoju primarne bolesti, povećava njene opasnosti i pomaže u razvoju komplikacija. Ova bolest, kao i primarna, zahtijeva hitno liječenje (npr. dijabetes tipa 2).
* [[komplikacija (medicina)|Komplikacije]]: Nosologije koje imaju patogenetsku vezu sa primarnom bolešću, podržavaju nepovoljnu progresiju poremećaja, izazivaju akutno pogoršanje stanja pacijenta (dio su komplikovanog komorbiditeta). U velikom broju slučajeva komplikacije primarne bolesti i s njom povezani etiološki i patogenetski faktori, označavaju se kao konjugirana bolest. U tom slučaju moraju se identificirati kao uzrok komorbiditeta. Komplikacije su navedene u opadajućem redoslijedu po prognostičkom ili onesposobljavajućem značaju.
* Povezane bolesti: Nosološke jedinice koje nisu etiološki i patogenetski povezane sa primarnom bolešću (navedene po redosledu značaja).
== Dijagnoza ==
Nema sumnje u značaj komorbiditeta, ali kako se on procjenjuje (mjeri) kod datog pacijenta?
=== Klinički primjer ===
Pacijent S., 73 godine, pozvao je hitnu pomoć zbog iznenadnog pritiskajućeg [[bol]]a u grudima. Iz anamneze je bilo poznato da pacijent ima koronarnu bolest dugi niz godina. Takve bolove u grudima imala je i ranije, ali su uvijek nestajali nakon nekoliko minuta sublingvalne primjene organskih [[nitrat]]a. Ovaj put uzimanje tri tablete nitroglicerina nije ubilo bol. Iz anamneze je takođe poznato da je pacijent dva puta imao [[infarkt miokarda]] u posljednjih deset godina, kao i da je imao akutni cerebrovaskularni događaj sa sinistralnom hemiplegijom pre više od 15 godina. Osim toga, pacijent je imao hipertenziju, dijabetes tipa 2 sa dijabeteskom nefropatijom, histeromiom, holelitijazu, [[osteoporoza|osteoporozu]] i varikoznu bolest pedi-vena. Takođe se saznalo da pacijent redovno uzima brojne antihipertenzive, mokraćne i oralne antihiperglikemijske lijekove, kao i [[statin]]e, antiagregacione i nootropne lekove. U prošlosti je pacijent imao holecistektomiju zbog holelitijaze prije više od 20 godina, kao i vađenje [[katarakt]]a desnog oka prije četiri godine. Pacijent je primljen na odjel intenzivne njege srca u općoj bolnici s dijagnozom akutnog transmuralnog infarkta miokarda. Prilikom kontrole utvrđena je i umjerena azotemija, blaga eritronormoblastna [[anemija]], proteinurija i smanjenje ejekcijske frakcije lijeve vaskularne frakcije.
=== Metodi evaluacije ===
Postoji nekoliko općeprihvaćenih metoda procjene (mjerenja) komorbiditeta:<ref>{{cite journal |doi=10.1016/S0895-4356(02)00585-1 |title=How to measure comorbiditya critical review of available methods |year=2003 |last1=Degroot |first1=V |last2=Beckerman |first2=H |last3=Lankhorst |first3=G |last4=Bouter |first4=L |journal=Journal of Clinical Epidemiology |volume=56 |issue=3 |pages=221–29 |pmid=12725876 |url=https://research.vu.nl/ws/files/2902143/267402.pdf }}</ref>
# Kumulativna skala za procjenu bolesti (CIRS): koju je 1968. godine razvio B. S. Linn, postala je revolucionarno otkriće, jer je ljekarima pružila priliku da izračunaju broj i težinu kroničnih bolesti u strukturi komorbidnog stanja svojih pacijenata. Pravilna upotreba CIRS-a znači odvojenu kumulativnu evaluaciju svakog od bioloških sistema: "0" Odabrani sistem odgovara odsustvu poremećaja, "1": blage (blage) abnormalnosti ili poremećaji ranije, "2": bolest koja zahtijeva propisivanje medicinske terapije, "3": Bolest koja je prouzrokovala invaliditet i "4": Akutna insuficijencija organa koja zahtijeva hitnu terapiju. CIRS sistem procjenjuje komorbiditet u kumulativnom rezultatu, koji može biti od 0 do 56. Prema njegovim programerima, maksimalni rezultat nije kompatibilan sa životom pacijenta.<ref>{{cite journal |pmid=5646906 |year=1968 |last1=Linn |first1=Bernard S. |last2=Linn |first2=Margaret W. |last3=Gurel |first3=Lee |title=Cumulative illness rating scale |volume=16 |issue=5 |pages=622–26 |journal=Journal of the American Geriatrics Society |doi=10.1111/j.1532-5415.1968.tb02103.x |s2cid=46332750 |url=http://www.mendeley.com/catalog/cumulative-illness-rating-scale/#page-1}}</ref>
# Kumulativna skala za procjenu bolesti za gerijatriju (CIRS-G): Ovaj sistem je sličan CIRS-u, ali za starije pacijente, koji je ponudio M. D. Miller 1991. Ovaj sistem uzima u obzir starost pacijenta i posebnosti poremećaja starosti.<ref>Miller M.D., Towers A. Manual of Guidelines for Scoring the Cumulative Illness Rating Scale for Geriatrics (CIRS-G) // [http://catalogue.iugm.qc.ca/GEIDEFile/CIRSG.PDF?Archive=102955792013&File=CIRSG_PDF Pittsburgh, Pa: University of Pittsburgh; 1991]</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1016/0165-1781(92)90005-N |title=Rating chronic medical illness burden in geropsychiatric practice and research: Application of the Cumulative Illness Rating Scale |url=https://archive.org/details/sim_psychiatry-research_1992-03_41_3/page/237 |year=1992 |last1=Miller |first1=Mark D. |last2=Paradis |first2=Cynthia F. |last3=Houck |first3=Patricia R. |last4=Mazumdar |first4=Sati |last5=Stack |first5=Jacqueline A. |last6=Rifai |first6=A. Hind |last7=Mulsant |first7=Benoit |last8=Reynolds |first8=Charles F. |journal=Psychiatry Research |volume=41 |issue=3 |pages=237–48 |pmid=1594710|s2cid=21806654 }}</ref>
# Kaplan–Feinsteinov indeks: Ovaj indeks je kreiran 1973. godine na osnovu proučavanja uticaja pridruženih bolesti na pacijente sa dijabetesom tipa 2 u periodu od pet godina. U ovom sistemu procjene komorbiditeta sve prisutne (kod bolesnika) bolesti i njihove komplikacije, u zavisnosti od stepena njihovog štetnog dejstva na organe, klasifikovane su na blage, umjerene i teške. U ovom slučaju zaključak o kumulativnom komorbiditetu izvodi se na osnovu najdekompenzovanijeg biološkog sistema. Ovaj indeks daje kumulativnu, ali manje detaljnu u odnosu na CIRS, procjenu stanja svakog od bioloških sistema: "0": odsustvo bolesti, "1": blagi tok bolesti, "2": umjerena bolest, "3": Teška bolest. Kaplan–Feinsteinov indeks komorbiditet ocjenjuje kumulativnim rezultatom koji može varirati od 0 do 36. Osim toga, uočljiv nedostatak ovog metoda procjene komorbiditeta je pretjerana generalizacija bolesti (nosologija) i odsustvo velikog broja bolesti u skali, koju bi, vjerovatno, trebalo navesti u koloni "razno", što podriva (smanjuje) objektivnost i produktivnost ovog načina promjene ovog metoda. Međutim, neosporna prednost Kaplan–Feinstein indeksa u odnosu na CIRS je u mogućnosti nezavisne analize malignih neoplazmi i njihove težine.<ref>{{cite journal |pmid=4689292 |year=1973 |last1=Kaplan |first1=M. H. |last2=Feinstein |first2=A. R. |title=A critique of methods in reported studies of long-term vascular complications in patients with diabetes mellitus |url=https://archive.org/details/sim_diabetes_1973-03_22_3/page/160 |volume=22 |issue=3 |pages=160–74 |journal=Diabetes|doi=10.2337/diab.22.3.160 |s2cid=39418912 }}</ref> Ovim metodom, za bolesnika S, 73 godine, komorbiditet se može ocijeniti kao umjerene težine (16 od 36 bodova), međutim njegova prognostička vrijednost je nejasna, zbog izostanka interpretacije ukupnog skora, koji je rezultat akumulacije bolesti pacijenta''.
# Charlsonov indeks: Ovaj indeks je namijenjen za dugoročnu prognozu komorbidnih pacijenata i razvio ga je M. E. Charlson 1987. godine. Zasniva se na sistemu bodovanja (od 0 do 40) za prisustvo specifičnih pridruženih bolesti i koristi se za prognozu smrtnosti. Za njegovo izračunavanje akumuliraju se bodovi, prema udruženim bolestima, kao i dodavanje jednog boda za svakih 10 godina starosti za pacijente starije od četrdeset godina (50 godina 1 bod, 60 godina 2 boda itd.). Odlika i neosporna prednost Charlsonovog indeksa je sposobnost procjene starosti pacijenta i utvrđivanja stope mortaliteta pacijenta, koja u odsustvu komorbiditeta iznosi 12%, na 1–2 poena iznosi 26%; na 3–4 boda iznosi 52%, a sa akumulacijom više od 5 bodova iznosi 85%. Nažalost, ovaj metod ima neke nedostatke: ne uzima se u obzir procjena komorbiditeta težine mnogih bolesti, kao i odsustvo mnogih poremećaja važnih za prognozu. Osim toga, sumnjivo je da je moguća prognoza za bolesnika sa bronhijalnom astmom i hroničnom leukemijom uporediva sa prognozom za bolesnika oboljelog od infarkta miokarda i infarkta mozga.<ref name="CharlsonMary"/> ''U ovom slučaju komorbiditet pacijent S, 73 godine starosti, prema ovom metodu, je ekvivalentan blagom stanju (9 od 40 bodova)''.
# Modifikovani Charlsonov indeks: R. A. Deyo, D. C. Cherkin i [[Marcia Ciol]] su ovom indeksu 1992. dodali hronične oblike ishemijskog srčanog poremećaja i faze hronične srčane insuficijencije.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/0895-4356(92)90133-8 |title=Adapting a clinical comorbidity index for use with ICD-9-CM administrative databases |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-epidemiology_1992-06_45_6/page/613 |year=1992 |last1=Deyo |first1=R |journal=Journal of Clinical Epidemiology |volume=45 |issue=6 |pages=613–19 |pmid=1607900 |last2=Cherkin |first2=DC |last3=Ciol |first3=MA|author3-link=Marcia Ciol}}</ref>
# Elixhauserov indeks: Elixhauserova mjera komorbiditeta uključuje 30 komorbiditeta, koji nisu pojednostavljeni kao indeks. Elixhauser pokazuje bolje prediktivne performanse za rizik od smrtnosti, posebno nakon 30 dana hospitalizacije.<ref name = "ComorbidReview"/>
# Indeks koegzistentne bolesti (ICED): Ovaj indeks je prvi put razvio 1993. godine S. Greenfield za procjenu komorbiditeta kod pacijenata sa malignim neoplazmama, a kasnije je postao koristan i za druge kategorije pacijenata. Ovaj metod pomaže u izračunavanju trajanja pacijentovog boravka u bolnici i rizika od ponovnog prijema istih u bolnicu nakon prolaska kroz hirurške zahvate. Za procjenu komorbiditeta, ICED indeks predlaže da se stanje pacijenta procijeni odvojeno prema dvije različite komponente: fiziološke funkcionalne karakteristike. Prva komponenta se sastoji od 19 pridruženih poremećaja, od kojih se svaki procjenjuje na skali od 4 stepena, gdje "0" označava odsustvo bolesti, a "3" označava teški oblik bolesti. Druga komponenta procjenjuje uticaj pridruženih bolesti na fizičko stanje pacijenta. Ona procjenjuje 11 fizičkih funkcija koristeći skalu od 3 tačke, gdje "0" znači normalnu funkcionalnost, a "2" znači nemogućnost funkcionalnosti.
# Gerijatrijski indeks komorbiditeta (GIC): razvijen 2002<ref>{{cite journal |doi=10.1093/ageing/31.4.277 |title=Geriatric Index of Comorbidity: Validation and comparison with other measures of comorbidity |year=2002 |last1=Rozzini |first1=R. |journal=Age and Ageing |volume=31 |issue=4 |pages=277–85 |pmid=12147566 |last2=Frisoni |first2=GB |last3=Ferrucci |first3=L |last4=Barbisoni |first4=P |last5=Sabatini |first5=T |last6=Ranieri |first6=P |last7=Guralnik |first7=JM |last8=Trabucchi |first8=M|doi-access=free }}</ref>
# Indeks funkcionalnog komorbiditeta (FCI): razvijen 2005. godine.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.jclinepi.2004.10.018 |title=The development of a comorbidity index with physical function as the outcome |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-epidemiology_2005-06_58_6/page/595 |year=2005 |last1=Groll |first1=D |last2=To |first2=T |last3=Bombardier |first3=C |last4=Wright |first4=J |journal=Journal of Clinical Epidemiology |volume=58 |issue=6 |pages=595–602 |pmid=15878473}}</ref>
# Indeks ukupnog tereta bolesti (TIBI): razvijen 2007.<ref>{{cite journal |doi=10.1002/cncr.22615 |title=Assessment of prognosis with the total illness burden index for prostate cancer |year=2007 |last1=Litwin |first1=Mark S. |last2=Greenfield |first2=Sheldon |last3=Elkin |first3=Eric P. |last4=Lubeck |first4=Deborah P. |last5=Broering |first5=Jeanette M. |last6=Kaplan |first6=Sherrie H. |journal=Cancer |volume=109 |issue=9 |pages=1777–83 |pmid=17354226|s2cid=36052321 }}</ref>
Analizirajući komorbidno stanje pacijenta S, 73 godine, koristeći najčešće korištene međunarodne skale za procjenu komorbiditeta, ljekar bi naišao na potpuno drugačiju procjenu. Neizvjesnost ovih rezultata donekle bi otežala procjenu o činjeničnom stepenu ozbiljnosti stanja pacijenta i zakomplikovala proces propisivanja racionalne medicinske terapije za identifikovane poremećaje. Sa ovakvim problemima ljekari se svakodnevno susreću, uprkos svom znanju o medicinskoj nauci. Glavna prepreka na putu uvođenja sistema za evaluaciju komorbiditeta u široko zasnovani dijagnostičko-terapijski proces je njihova nedosljednost i usko usmjerenost. Uprkos raznovrsnosti metoda evaluacije komorbiditeta, odsustvo jedinstvenog općeprihvaćenog metoda, lišenog nedostataka dostupnih metoda njene evaluacije, izaziva smetnje. Nepostojanje jedinstvenog instrumenta, razvijenog na osnovu kolosalnog međunarodnog iskustva, kao i metodologija njegove upotrebe ne dozvoljava da komorbiditet postane „prijateljski“ ljekar. Istovremeno, zbog nekonzistentnosti u pristupu analizi komorbidnog stanja i odsustva komponenti komorbiditeta na fakultetima medicinskih nauka, praktičaru je nejasno njegovo prognostičko dejstvo, što opće dostupne sisteme evaluacije pridružene patologije čini nerazumnim i stoga neosnovanim.
== Liječenje komorbidnog bolesnika ==
Učinak komorbidnih patologija na kliničke implikacije, dijagnozu, prognozu i terapiju mnogih bolesti je poliedaran i specifičan za pacijenta. Međusobna povezanost bolesti, starosti i patomorfizma lijeka uveliko utiče na kliničku sliku i napredovanje primarne nosologije, karakter i težinu komplikacija, pogoršava kvalitet života pacijenta i ograničava ili otežava korektivno-dijagnostički proces. Komorbiditet utiče na prognozu života i povećava šanse za smrt. Prisutnost komorbidnih poremećaja povećava dane za spavanje, invalidnost, otežava rehabilitaciju, povećava broj komplikacija nakon hirurških zahvata i povećava šanse za opadanje kod starijih osoba.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/0002-9343(88)90074-5 |title=Financial risk, hospital cost, and complications and comorbidities in medical non-complications and comorbidity-stratified diagnosis-related groups |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-medicine_1988-05_84_5/page/933 |year=1988 |last1=Muñoz |first1=Eric |last2=Rosner |first2=Fred |last3=Friedman |first3=Richard |last4=Sterman |first4=Harris |last5=Goldstein |first5=Jonathan |last6=Wise |first6=Leslie |journal=The American Journal of Medicine |volume=84 |issue=5 |pages=933–39 |pmid=3129939}}</ref>
Prisustvo komorbiditeta mora se uzeti u obzir pri odabiru algoritma dijagnoze i planova liječenja za bilo koju bolest. Važno je ispitati komorbidne pacijente o stepenu funkcionalnih poremećaja i anatomskom statusu svih identifikovanih nozoloških oblika (bolesti). Kad god se pojavi novi, ali i blago izražen simptom, potrebno je provesti dubinsko ispitivanje kako bi se otkrili njegovi uzroci. Također je potrebno imati na umu da komorbiditet dovodi do polipragmazije (polifarmacije), tj. istovremeno propisivanje velikog broja lijekova, što onemogućava kontrolu efikasnosti terapije, povećava novčane izdatke i samim tim smanjuje usklađenost. Istovremeno, polipragmazija, posebno kod starijih pacijenata, omogućava nagli razvoj lokalnih i sistematskih, neželjenih medicinskih nuspojava. Ove nuspojave ljekari ne uzimaju u obzir uvijek, jer se smatraju pojavom komorbiditeta i kao rezultat toga postaju razlog za propisivanje još većeg broja lijekova, zatvarajući se u začarani krug. Istovremeno liječenje višestrukih poremećaja zahtijeva strogo razmatranje kompatibilnosti lijekova i detaljno pridržavanje pravila racionalne terapije lijekovima, zasnovanih na principima E. M. Tareeva, koji glase:{{citat|"Svaki lijek koji nije indiciran je kontraindiciran" i B. E. Votchal je rekao: "Ako lijek nema nikakvih nuspojava, mora se razmisliti ima li ikakvog efekta."}}
Studija bolničkih podataka u Sjedinjenim Državama 2011. godine pokazala je da je prisustvo velike komplikacije ili komorbiditeta povezano s velikim rizikom korištenja jedinice intenzivne njege, u rasponu od zanemarljive promjene za akutni [[infarkt miokarda]] s velikom komplikacijom ili komorbiditetom do skoro devet puta veća vjerovatnoća za veliku zamjenu [[zglob]]a sa velikom komplikacijom ili komorbiditetom.<ref>{{cite web |vauthors=Barrett ML, Smith MW, Elizhauser A, Honigman LS, Pines JM | title = Utilization of Intensive Care Services, 2011 | website = HCUP Statistical Brief #185 | publisher = Agency for Healthcare Research and Quality | location = Rockville, MD | date = December 2014 | url =https://www.hcup-us.ahrq.gov/reports/statbriefs/sb185-Hospital-Intensive-Care-Units-2011.jsp}}</ref>
== Također pogledajte==
* [[Koinfekcija]]
* [[Stanja komorbidna sa poremećajima iz spektra autizma]]
* [[Superinfekcija]]
* [[Sindemija]]
== Reference ==
{{Reflist}}
==Dopunska literatuta==
* [https://purl.fdlp.gov/GPO/gpo18590 Comorbidity: Addiction and Other Mental Illness.] Rockville, MD: United States Department of Health and Human Services, National Institutes of Health, National Institute on Drug Abuse, 2010.
* {{cite journal |doi=10.1097/MLR.0b013e31825f64d0|title= Systematic review of comorbidity indices for administrative data |url=https://archive.org/details/sim_medical-care_2012-12_50_12/page/1109|year=2012 |last1=Sharabiani |first1=M. |last2= Aylin | first2=P. |last3=Bottle |first3=A. |journal=Medical Care |volume=50 |issue=12 |pages=1109–18 |pmid=22929993|s2cid= 25852524 }}
* {{cite journal |first1=Anne |last1=Elixhauser |first2=Claudia |last2=Steiner |first3=D. Robert |last3=Harris |first4=Rosanna M. |last4=Coffey |s2cid=29229635 |title=Comorbidity Measures for Use with Administrative Data |journal=Medical Care |pmid=9431328 |jstor=3766985 |year=1998 |volume=36 |issue=1 |pages=8–27 |doi=10.1097/00005650-199801000-00004}}
* {{cite journal |doi=10.1097/MLR.0b013e31819432e5 |title=A Modification of the Elixhauser Comorbidity Measures into a Point System for Hospital Death Using Administrative Data |url=https://archive.org/details/sim_medical-care_2009-06_47_6/page/626 |year=2009 |last1=Van Walraven |first1=Carl |last2=Austin |first2=Peter C. |last3=Jennings |first3=Alison |last4=Quan |first4=Hude |last5=Forster |first5=Alan J. |s2cid=35832401 |journal=Medical Care |volume=47 |issue=6 |pages=626–33 |pmid=19433995}}
==Vanjski linkovi==
* [http://farmacologiaclinica.info/scoring-tools/files/tag-comorbidity.php Online comorbidity scoring tools]
* [https://www.mdcalc.com/ MDCalc – Medical calculators, equations, scores, and guidelines]
{{Authority control}}
[[Kategorija: Medicinska dijagnoza]]
cvi77hdkr1pz1zry4j8cg5xy2wp5rbw
Nuspojava
0
492036
3427795
3422663
2022-08-13T10:49:41Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv = Nuspojava
| sinonimi =Sporedna pojava, prateća pojava, neželjeni efekt
| slika =
| veličina_slike = 300px
| alt =
| opis_slike =
| izgovor =
| specijalnost = [[Farmakologija]]
| simptomi =Zavisno od lijeka
| komplikacije =
| pojava = Bilo koja dob
| trajanje = Za vrijeme uzimanja lijeka ili tokom tretmana i duže
| vrste =
| uzroci =
| rizici =
| dijagnoza =
| diferencijalna_dijagnoza =
| prevencija =
| tretman =
| lijek =
| prognoza = Normalan život
| frekvencija =
| smrtnost =
}}
'''Nuspojava''' ili '''štetni efekt''' je neželjena štetna posljedica koja je rezultat uzimanja [[Farmaceutski lijek|lijeka]] ili druge [[Operacija|intervencije]], kao što je [[operacija]].<ref>{{Cite journal|last1=Edwards|first1=I. Ralph|last2=Aronson|first2=Jeffrey K.|date=7. 10. 2000|title=Adverse drug reactions: definitions, diagnosis, and management|url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(00)02799-9/abstract|journal=The Lancet|language=English|volume=356|issue=9237|pages=1255–1259|doi=10.1016/S0140-6736(00)02799-9|issn=0140-6736|pmid=11072960|s2cid=17662080}}</ref> Neželjeni efekat se može nazvati "[[kontraindikacija]]", kada se procijeni da je sekundarni u odnosu na glavni ili [[terapeutski efekat]]. Ako je rezultat neprikladne ili netačne [[doza (biohemija)|doziranja]] ili procedure, to se naziva [[ljekarska greška]], a ne [[Komplikacija (medicina)|komplikacija]]. Neželjeni efekti se ponekad nazivaju "[[jatrogeneza|jatrogeni]]" jer ih stvara [[ljekar]] / tretman. Neki neželjeni efekti se javljaju samo na početku, povećanju ili prekidu terapije. Neželjeni efekti mogu biti uzrokovani i [[placebo]]m (u tom slučaju se štetni efekti nazivaju [[nocebo]] efekti).<ref>{{Cite journal|last1=Howick|first1=Jeremy|last2=Webster|first2=Rebecca|last3=Kirby|first3=Nigel|last4=Hood|first4=Kerry|date=11. 12. 2018|title=Rapid overview of systematic reviews of nocebo effects reported by patients taking placebos in clinical trials|journal=Trials|volume=19|issue=1|pages=674|doi=10.1186/s13063-018-3042-4|issn=1745-6215|pmc=6288933|pmid=30526685}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Howick|first=Jeremy|date=2020|title=Unethical informed consent caused by overlooking poorly measured nocebo effects|journal=Journal of Medical Ethics|volume=47|issue=9|pages=medethics-2019-105903|doi=10.1136/medethics-2019-105903|pmid=32063581|s2cid=211134874|url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:07126ead-92c8-4b82-87b2-7e677aaf98b5}}</ref>
Upotreba lijeka ili druge medicinske intervencije koja je [[kontraindikacija|kontraindikovana]] može povećati [[rizik]] neželjenih efekata. Neželjeni efekti mogu uzrokovati komplikacije [[bolesti]] ili procedure i negativno uticati na njihovu [[prognoza|prognozu]]. Oni također mogu dovesti do neusklađenosti sa režimom liječenja. Neželjeni efekti medicinskog tretmana doveli su do 142.000 smrtnih slučajeva u 2013. u odnosu na 94.000 smrtnih slučajeva 1990. godine širom svijeta.<ref name=GDB2013>{{cite journal | title = Global, regional, and national age-sex specific all-cause and cause-specific mortality for 240 causes of death, 1990-2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013 | journal = Lancet | volume = 385 | issue = 9963 | pages = 117–71 | date = januar 2015 | pmid = 25530442 | pmc = 4340604 | doi = 10.1016/S0140-6736(14)61682-2 | author1 = GBD 2013 Mortality Causes of Death Collaborators }}</ref>
Štetni ishod obično je naznačen nekim rezultatom kao što je [[Bolest|morbiditet]], [[smrt|mortalitet]], promjena [[BMI|tjelesne težine]], nivoi [[enzim]]a, gubitak funkcije ili kao [[patologija|patološka]] promjena otkrivena na mikroskopskom, makroskopskom ili fiziološkom nivou. Također može biti naznačeno [[simptom]]ima prijavljenim od strane pacijenta. Neželjeni efekti mogu uzrokovati reverzibilnu ili nepovratnu promjenu, uključujući povećanje ili smanjenje osjetljivosti pojedinca na druge hemikalije, [[hrana|hranu]] ili postupke, kao što su [[interakcija lijekova|interakcije lijekova]].
== Klasifikacija ==
Što se tiče lijekova, nuspojave se mogu definirati kao: "Svaka neželjena medicinska pojava kod pacijenta ili subjekta kliničkog ispitivanja kojem je primijenjen farmaceutski proizvod i koji ne mora nužno imati uzročnu vezu s ovim tretmanom."<ref name=Defs/>
U [[klinično ispitivanje|kliničkim ispitivanjima]], pravi se razlika između [[neželjeni događaj]] i [[ozbiljan neželjeni događaj]]. Općenito, svaki događaj koji uzrokuje smrt, trajno oštećenje, [[kongenitalni poremećaj|urođeni defekt]] ili zahtijeva [[bolnica|bolničku]] hospitalizaciju smatra se ozbiljnim štetnim događajem.<ref>{{cite web|url=https://www.fda.gov/safety/medwatch/howtoreport/ucm053087.htm|title=Reporting Serious Problems to FDA - What is a Serious Adverse Event?| author =Office of the Commissioner |website=www.fda.gov|access-date=15. 3. 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180125012750/https://www.fda.gov/Safety/MedWatch/HowToReport/ucm053087.htm|archive-date=25. 1. 2018}}</ref> Rezultati ispitivanja su često uključeni u označavanje lijekova kako bi se pružile informacije i za pacijente i za ljekare koji ih propisuju.
Izraz "opasan po život" u kontekstu ozbiljnog neželjenog događaja odnosi se na događaj u kojem je pacijent bio u opasnosti od smrti u vrijeme događaja; ne odnosi se na događaj koji bi hipotetski mogao uzrokovati smrt da je teži.<ref name=Defs>{{cite web | author=Expert Working Group (Efficacy) of the International Conference on Harmonisation of Technical Requirements for Registration of Pharmaceuticals for Human Use | title=Guideline for Industry – Clinical safety data management: definitions and standards for expedited reporting. | url=https://www.fda.gov/media/71188/download | date=mart 1995 | publisher=FDA Center for Drug Evaluation and Research | url-status=live | archive-url=https://web.archive.org/web/20090511201723/https://www.fda.gov/cder/guidance/iche2a.pdf | archive-date=11. 5. 2009 }}</ref>
== Sistemi izvještavanja ==
U mnogim zemljama, nuspojave, odnosno nštetni efekti se po zakonu moraju prijaviti, istražiti u [[kliničko ispitivanje|kliničkim ispitivanjima]] i uključiti u informacije o pacijentu koje prate [[medicinski uređaj]] i [[lijek]] za prodaju javnosti. Istraživači u kliničkim ispitivanjima na ljudima dužni su prijaviti ove događaje u [[izvještaj o kliničkim ispitivanjima|izvještajima o kliničkim studijama]].<ref>{{cite web | author=Expert working group (efficacy) of the international conference on harmonization of technical requirements for registration of pharmaceuticals for human use | title=Guideline for Industry Structure and Content of Clinical Study Reports. | url=https://www.fda.gov/cder/guidance/iche3.pdf | date=25. 8. 2007 | publisher=FDA Center for Drug Evaluation and Research | url-status=live | archive-url=https://web.archive.org/web/20090525082254/https://www.fda.gov/cder/guidance/iche3.pdf | archive-date=25. 5. 2009 }}</ref> Istraživanja sugeriraju da se ovi događaji često neadekvatno izvještavaju u javno dostupnim izvještajima.<ref>{{cite journal | vauthors = Ioannidis JP, Lau J | title = Completeness of safety reporting in randomized trials: an evaluation of 7 medical areas | journal = JAMA | volume = 285 | issue = 4 | pages = 437–43 | year = 2001 | pmid = 11242428 | doi = 10.1001/jama.285.4.437 | doi-access = free }}</ref> Zbog nedostatka ovih podataka i nesigurnosti u pogledu metoda za njihovu sintezu, pojedinci koji provode [[sistematski pregled]] i metaanalize terapijskih intervencija često nesvjesno prenaglašavaju zdravstvene koristi.<ref>{{cite journal | vauthors = Chou R, Helfand M | title = Challenges in systematic reviews that assess treatment harms | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 142 | issue = 12 Pt 2 | pages = 1090–9 | date = juni 2005 | pmid = 15968034 | doi = 10.7326/0003-4819-142-12_part_2-200506211-00009 | doi-access = free }}</ref> Kako bi uravnotežili pretjerani naglasak na koristi, naučnici su pozvali na potpunije izvještavanje o šteti iz kliničkih ispitivanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Ioannidis JP, Evans SJ, Gøtzsche PC, O'Neill RT, Altman DG, Schulz K, Moher D | title = Better reporting of harms in randomized trials: an extension of the CONSORT statement | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 141 | issue = 10 | pages = 781–8 | date = novembar 2004 | pmid = 15545678 | doi = 10.7326/0003-4819-141-10-200411160-00009 | s2cid = 17032571 | author3-link = Peter C. Gøtzsche }}</ref>
=== Ograničenja ===
U principu, medicinski radnici su dužni prijaviti sve nuspojave vezane za određeni oblik terapije. U praksi je na diskreciji stručnjaka da utvrdi da li je medicinski događaj uopće povezan s terapijom. Kao rezultat toga, rutinsko prijavljivanje nuspojava često ne mora uključivati dugoročne i suptilne efekte koji se na kraju mogu pripisati terapiji.<ref>{{cite journal |last1=Bailey |first1=C |last2=Peddie |first2=D |last3=Wickham |first3=ME |last4=Badke |first4=K |last5=Small |first5=SS |last6=Doyle-Waters |first6=MM |last7=Balka |first7=E |last8=Hohl |first8=CM |title=Adverse drug event reporting systems: a systematic review |journal=British Journal of Clinical Pharmacology |date=juli 2016 |volume=82 |issue=1 |pages=17–29 |doi=10.1111/bcp.12944 |pmid=27016266 |pmc=4917803}}</ref>
Dio poteškoća je identificiranje izvora pritužbe. [[Glavobolja]] kod pacijenta koji uzima lijekove za [[influenca|influencu]] može biti uzrokovana osnovnom bolešću ili može biti štetna posljedica liječenja. Kod pacijenata sa završnom fazom [[karcinom]]a, smrt je vrlo vjerojatan ishod i često je teško razaznati da li je lijek uzrok ili posmatrač.
== Po situaciji ==
=== Medicinske procedure ===
[[Operacija]] može imati niz neželjenih ili štetnih efekata, kao što su [[infekcija]], [[krvarenje]], [[upala]], [[ožiljak|ožiljkov]] prsten, gubitak funkcije ili promjene u lokalnom [[krvotok]]u. One mogu biti reverzibilne ili nepovratne, a ljekar i pacijent moraju pronaći kompromis između korisnih ili spasonosnih posljedica operacije i njenih štetnih učinaka. Naprimjer, ud može biti izgubljen zbog [[amputacija]] u slučaju neizlječive [[gangrena|gangrene]], ali je život pacijenta spašen. Za sada, jedna od najvećih prednosti [[minimalno invazivna procedura|minimalno invazivne]] hirurgije, kao što je [[laparoskopija|laparoskopska]] [[hirurgija]], jeste smanjenje neželjenih efekata.
Druge nehirurške fizičke procedure, kao što je [[radioterapija]] visokog intenziteta, mogu uzrokovati [[opekotina|opekotine]] i promjene na [[koža|koži]]. Općenito, ove terapije nastoje izbjeći oštećenje zdravih [[tkiva]] dok maksimiziraju terapeutski učinak.
[[Vakcinacija]] može imati neželjene efekte zbog prirode svoje biološke pripreme, ponekad koristeći [[oslabljena vakcina|oslabljeni]] [[patogen]] i [[toksin]]e. Uobičajeni neželjeni efekti mogu biti [[groznica]], [[slabost]] i lokalne reakcije na mjestu vakcinacije. Vrlo rijetko dolazi do ozbiljnih nuspojava, kao što je ''[[eczema vaccinatum]]'', teška, ponekad fatalna komplikacija koja može rezultirati kod osoba koje imaju [[ekcem]] ili atopijski [[dermatitis]].
[[Medicinska dijagnoza|Dijagnostički]] postupci također mogu imati neželjene efekte, u velikoj mjeri u zavisnosti od toga da li su [[invazivnost (medicina)|invazivni]], [[minimalno invazivni postupak|minimalno invazivni]] ili [[neinvazivnost (medicina )|neinvazivni]]. Naprimjer, [[alergija|alergijska]] reakcije na [[radiokontrast]]ne materijale se često javljaju, a [[kolonoskopija]] može uzrokovati perforaciju [[crijevo|crijevnog]] zida.
=== Lijekovi ===
{{Glavni| Neželjena reakcija na lijek}}
Neželjena dejstva se mogu javiti kao kolateralna ili nuspojava mnogih intervencija, ali su posebno važna u [[farmakologija|farmakologiji]], zbog šire, a ponekad i nekontrolisane upotrebe kao [[samoliječenja]]. Stoga [[odgovorna upotreba droga]] ovdje postaje važno pitanje. Neželjeni efekti, poput [[terapeutski efekat]] lijekova, su funkcija [[doza (biohemija)|doziranja]] ili nivoa lijeka na ciljnom [[organ]]u, tako da se mogu izbjeći ili smanjen pažljivom i preciznom [[farmakokinetika|farmakokinetikom]], promjenom nivoa lijeka u organizmu u funkciji vremena nakon primjene. Neželjeni efekti mogu biti uzrokovani [[interakcija lijekova|interakcijama lijekova]]. Ovo se često dešava kada pacijenti ne obavijeste svog ljekara i farmaceuta o svim lijekovima koje uzimaju, uključujući biljne i dijetetske suplemente. Novi lijek može djelovati agonistički ili antagonistički (pojačati ili smanjiti željeni terapeutski učinak), uzrokujući značajan [[Bolest|morbiditet]] i smrtnost širom svijeta. Može doći do interakcije medikamenta i hrane i lijekova, a takozvani "prirodni lijekovi" koji se koriste u [[alternativna medicina|alternativnoj medicini]] mogu imati opasne neželjene efekte. Naprimjer, poznato je da ekstrakti [[Hypericum perforatum|gospine trave]] (''Hypericum perforatum''), [[fitoterapija|fitoterapije]] koja se koristi za liječenje blage [[Veliki depresivni poremećaj|depresije]] uzrokuju povećanje razine [[citohrom P450|citohroma P450]] [[enzim]]a odgovornog za [[metabolizam]] i eliminaciju mnogih lijekova, tako da će pacijenti koji ga uzimaju vjerovatno doživjeti smanjenje nivoa lijekova u [[krv]]i koje jesu uzimali u druge svrhe, kao što su [[kancer|rak]] [[hemoterapija|hemoterapeutski]] lijekovi, [[inhibitor proteaze|inhibitori proteaze]] za [[HIV]] i [[hormonska kontracepcija|hormonske kontracepcije]].
Naučno polje aktivnosti vezano za bezbjednost lijekova sve je više regulirano od strane vlade i predstavlja veliku zabrinutost za javnost, kao i za [[Farmaceutska industrija|proizvođače lijekova]]. Razlika između štetnih i neštetnih efekata je veliki poduhvat kada se novi lijek razvije i testira prije [[Farmaceutski marketing|marketinga]]. Ovo se radi u studijama [[toksičnost]]i, kako bi se odredio nivo neštetnih efekata (NOAEL). Ove studije koriste se za određivanje doze koja će se koristiti u testiranju na ljudima (faza I), kao i za izračunavanje maksimalnog dozvoljenog dnevnog unosa. Nesavršenosti u kliničkim ispitivanjima, kao što je nedovoljan broj pacijenata ili kratko trajanje, ponekad dovode do [[javno zdravlje|javnozdravstvenih]] katastrofa, kao što je bilo sa [[fenfluramin]]om (tzv. [[fen-fen]] epizoda), [[talidomid]]om i, u novije vrijeme, [[cerivastatin]]om (Baycol, Lipobay) i [[rofecoxib]] (Vioxx), gdje su uočeni drastični neželjeni efekti, kao što su [[teratologija|teratogeneza]], [[plućna hipertenzija]], [[moždani udar]], [[bolest srca]], [[neuropatija]] i značajan broj smrtnih slučajeva, uzrokujući prisilno ili dobrovoljno [[Lista povučenih lijekova|povlačenje]] lijeka sa tržišta.
Većina lijekova ima veliku listu neozbiljnih ili blagih nuspojava koje ne isključuju nastavak upotrebe. Ovi efekti, koji imaju vrlo varijabilnu učestalost u zavisnosti od individualne osjetljivosti, uključuju [[mučnina|mučninu]], [[vrtoglavica|vrtoglavicu]], [[proljev]], [[slabost]], [[povraćanje]], [[glavoboljde]] , [[dermatitis]], suha [[usta]], itd. Ovo se može smatrati oblikom pseudoalergijske reakcije, jer svi korisnici ne doživljavaju ove efekte; mnogi korisnici ne doživljavaju ništa.
Alat za prikladnost lijekova za komorbidna zdravstvena stanja kod [[demencija]]<ref>{{Cite web|url=http://www.match-d.com.au/|title=MATCH-D Medication Appropriateness Tool for Comorbid Health conditions during Dementia|website=www.match-d.com.au|access-date=1. 6. 2019}}</ref> ([[MATCH-D]]) upozorava da je veća vjerovatnoća da će ljudi s demencijom doživjeti neželjene efekte i da je manja vjerovatnoća da će moći pouzdano prijaviti simptome.<ref>{{cite journal | vauthors = Page AT, Potter K, Clifford R, McLachlan AJ, Etherton-Beer C | title = Medication appropriateness tool for co-morbid health conditions in dementia: consensus recommendations from a multidisciplinary expert panel | journal = Internal Medicine Journal | volume = 46 | issue = 10 | pages = 1189–1197 | date = oktobar 2016 | pmid = 27527376 | pmc = 5129475 | doi = 10.1111/imj.13215 }}</ref>
==== Primjeri sa specifičnim lijekovima ====
* [[Abortus]], [[pobačaj]] ili [[maternica|maternično]] [[krvarenje]] povezano sa [[misoprostol]]om (Cytotec), lijekom koji izaziva porođaj (ovo je slučaj kada štetno dejstvo je legalno i ilegalno korišćeno za obavljanje pobačaja)<ref>{{cite web|title=Mifepristone and Misoprostol for Abortion |url=http://women.webmd.com/mifepristone-and-misoprostol-for-abortion |work=WebMD |access-date=20. 3. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130330130645/http://women.webmd.com/mifepristone-and-misoprostol-for-abortion |archive-date=30. 3. 2013 }}</ref>
* [[Ovisnost o supstanci|Ovisnost]] o mnogim [[sedativ]]ima i [[analgetici]]ma, kao što su [[diazepam]], [[morfij]], itd.<ref>{{cite web|title=Morphine Addiction Withdrawal Symptoms and Treatment|url=http://www.rehabinfo.net/morphine-addiction/|work=rehabinfo|access-date=20. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130318140153/http://www.rehabinfo.net/morphine-addiction/|archive-date=18. 3. 2013}}</ref>
* [[Kongenitalni poremećaj|Urođene mahane]] povezane s [[talidomid]]om
* [[Kvarenje]] [[crijeva]] povezano s terapijom [[aspirin]] om<ref>{{cite news|title=Even Low Dose of Aspirin Can Cause Intestinal Bleeding|url=http://www.webmd.com/news/20001109/even-low-dose-of-aspirin-can-cause-intestinal-bleeding|newspaper=WebMD News|date=9. 11. 2000|access-date=20. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130420002953/http://www.webmd.com/news/20001109/even-low-dose-of-aspirin-can-cause-intestinal-bleeding|archive-date=20. 4. 2013}}</ref>
*[[Cirkulatorni sistem|Kardiovaskularna]] bolest povezana sa [[COX-2 inhibitor]]ima (tj. Vioxx) <ref>{{cite web|title=Coronary Heart Disease|url=http://www.weitzlux.com/vioxx/coronaryheartdisease_3464.html|work=Weitz & Luxenberg P.C.|access-date=20. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130530152436/http://www.weitzlux.com/vioxx/coronaryheartdisease_3464.html|archive-date=30. 5. 2013}}</ref>
*[[Oštećenje sluha|Gluhoća]] i [[Bubrežna insuficijencija|zatajenje bubrega]] povezano s [[gentamicin]]om ([[antibiotik]]om)<ref>{{cite web|title=Kidney Damage|url=http://www.gentamicin.com/symptoms/kidney-damage|work=Gentamicin Information Center|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130504235516/http://www.gentamicin.com/symptoms/kidney-damage|archive-date=4. 5. 2013|access-date=28. 4. 2013}}</ref>
* [[Smrt]], nakon [[sedacija]], kod djece koja koriste [[propofol]] (Diprivan)<ref>{{cite journal | vauthors = Bray RJ | title = Propofol infusion syndrome in children | journal = Pediatric Anesthesia | volume = 8 | issue = 6 | pages = 491–9 | year = 1998 | pmid = 9836214 | doi = 10.1046/j.1460-9592.1998.00282.x | s2cid = 39426004 }}</ref>
*[[depresija (raspoloženje)|Depresija]] ili [[Ciroza|povreda jetre]] uzrokovana [[interferon]]om <ref>{{cite journal | vauthors = Kraus MR, Schäfer A, Schöttker K, Keicher C, Weissbrich B, Hofbauer I, Scheurlen M | title = Therapy of interferon-induced depression in chronic hepatitis C with citalopram: a randomised, double-blind, placebo-controlled study | url = https://archive.org/details/sim_gut_2008-04_57_4/page/531 | journal = Gut | volume = 57 | issue = 4 | pages = 531–6 | date = april 2008 | pmid = 18079286 | doi = 10.1136/gut.2007.131607 | s2cid = 33773564 }}</ref>
* [[Dijabetes melitus|Dijabetes]] uzrokovan lijekovima [[atipični antipsihotik]] (neuroleptički [[psihijatrija|psihijatrijski]] lijekovi.<ref>{{cite web|title=Diabetes and Antipsychotic Drugs |url=http://www.medsafe.govt.nz/profs/PUarticles/antipsychdiabetes.htm |work=Medsafe |access-date=20. 3. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130411054626/http://www.medsafe.govt.nz/profs/PUarticles/antipsychdiabetes.htm |archive-date=11. 4. 2013 }}</ref>
* [[Dijareja]] uzrokovana upotrebom [[orlistat]]a (Xenical)<ref>{{cite web|title=Xenical and Diarrhea: a study of 591 users|url=http://www.ehealthme.com/ds/xenical/diarrhea|work=eHealthMe|access-date=20. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110920012041/http://www.ehealthme.com/ds/xenical/diarrhea|archive-date=20. 9. 2011}}</ref>
* [[Erektilna disfunkcija]] povezana s mnogim lijekovima, kao što su [[antidepresiv]]i<ref>{{cite web|title=Can anti-depressants cause sexual dysfunction?|url=http://answers.webmd.com/answers/1198242/can-anti-depressants-cause-sexual-dysfunction|date=15. 5. 2011|work=WebMD|access-date=20. 3. 2013|url-status=live|archive-url=http://archive.wikiwix.com/cache/20130321093258/http://answers.webmd.com/answers/1198242/can-anti-depressants-cause-sexual-dysfunction|archive-date=21. 3. 2013}}</ref>
* [[Groznica]] povezano sa [[vakcinacija]]ma <ref>{{cite journal | vauthors = Tapiainen T, Heininger U | title = Fever following immunization | journal = Expert Review of Vaccines | volume = 4 | issue = 3 | pages = 419–27 | date = juni 2005 | pmid = 16026253 | doi = 10.1586/14760584.4.3.419 | s2cid = 20270210 }}</ref><ref>{{cite web|title=Possible Side-effects from Vaccines|url=https://www.cdc.gov/vaccines/vac-gen/side-effects.htm|publisher=Centers for Disease Control and Prevention (CDC)|access-date=20. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170317050028/https://www.cdc.gov/vaccines/vac-gen/side-effects.htm|archive-date=17. 3. 2017|date=12. 7. 2018}}</ref>
*[[Glaukom]] povezan sa [[kortikosteroid]]om – zasnovanim na [[kapi za oči|kapima za oči]]<ref>{{cite journal | vauthors = Tripathi RC, Parapuram SK, Tripathi BJ, Zhong Y, Chalam KV | title = Corticosteroids and glaucoma risk | journal = Drugs & Aging | volume = 15 | issue = 6 | pages = 439–50 | date = decembar 1999 | pmid = 10641955 | doi = 10.2165/00002512-199915060-00004 | s2cid = 22380777 }}</ref>
* [[Alopecija|Gubitak kose]] i [[anemija]] mogu biti uzrokovani [[hemoterapija]]ma protiv [[rak]]a, [[leukemija]], itd..<ref>{{cite web|title=Chemotherapy and hair loss: What to expect during treatment|url=http://www.mayoclinic.com/health/hair-loss/CA00037|date=6. 3. 2012|publisher=Mayo Clinic|access-date=20. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130205225448/http://www.mayoclinic.com/health/hair-loss/CA00037|archive-date=5. 2. 2013}}</ref>
* [[Glavobolja]] nakon [[anestezija|spinalne anestezije]] <ref>{{cite web|title=Headache After an Epidural or Spinal Anaesthetic|url=http://www.patient.info/health/headache-after-an-epidural-or-spinal-anaesthetic|access-date=20. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150608030026/http://patient.info/health/headache-after-an-epidural-or-spinal-anaesthetic|archive-date=8. 6. 2015}}</ref>
* [[Hipertenzija]] kod korisnika [[efedrin]]a, što je navelo FDA da ukloni status [[dodatak prehrani|dodatka prehrani]] ekstrakta [[Ephedra|ephedre]] <ref>{{cite web|title=Ephedra (Ephedra sinica) / ma huang|url=http://www.mayoclinic.com/health/ephedra/NS_patient-ephedra|date=1. 9. 2012|publisher=Mayo Clinic|access-date=20. 5. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512214339/http://www.mayoclinic.com/health/ephedra/NS_patient-ephedra|archive-date=12. 5. 2013}}</ref>
* [[Insomnija]] uzrokovana stimulansima, [[metilfenidat]]om (Ritalin), [[Adderall]], itd.<ref>{{cite news|title=What Are the Side Effects of Adults Taking Ritalin?|author=Bergeson, B.|url=http://www.livestrong.com/article/118071-side-effects-adults-taking-ritalin/|newspaper=Livestrong|date=6. 5. 2010|access-date=20. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218033155/http://www.livestrong.com/article/118071-side-effects-adults-taking-ritalin/|archive-date=18. 2. 2013}}</ref>
* [[Laktozna acidoza]] povezana s upotrebom [[stavudin]]a (Zerit, za [[HIV]] terapiju)<ref>{{cite journal | vauthors = Mokrzycki MH, Harris C, May H, Laut J, Palmisano J | title = Lactic acidosis associated with stavudine administration: a report of five cases | journal = Clinical Infectious Diseases | volume = 30 | issue = 1 | pages = 198–200 | date = januar 2000 | pmid = 10619755 | doi = 10.1086/313594 | doi-access = free }}</ref> or [[metformin]] (for diabetes)<ref>{{cite web|title=Metformin and Fatal Lactic Acidosis |url=http://www.medsafe.govt.nz/profs/PUarticles/5.htm |access-date=20. 3. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130405061605/http://www.medsafe.govt.nz/profs/PUarticles/5.htm |archive-date=5. 4. 2013 }}</ref>
* [[Manija]] uzrokovana [[kortikosteroid]]ima<ref>{{cite journal | vauthors = Patten SB, Neutel CI | title = Corticosteroid-induced adverse psychiatric effects: incidence, diagnosis and management | journal = Drug Safety | volume = 22 | issue = 2 | pages = 111–22 | date = februar 2000 | pmid = 10672894 | doi = 10.2165/00002018-200022020-00004 | s2cid = 25933949 }}</ref>
* Oštećenje [[Jetra|jetre]] od [[paracetamol]]a <ref>{{c ite web|title=Paracetamol Poisoning|url=http://www.patient.info/doctor/paracetamol-poisoning| vauthors = Willacy H |date=4. 1. 2013|work=Patient.info|access-date=20. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150626233928/http://patient.info/doctor/paracetamol-poisoning|archive-date=26. 6. 2015}}</ref>
* [[Melazma]] i [[tromboza]] povezane sa upotrebom [[hormonska kontracepcija|hormonskih kontracepcija]] koje sadrže [[estrogen]], kao što je [[kombinovana oralna kontraceptivna pilula]] <ref>{{cite web|title=What is Melasma?|url=http://www.wisegeek.com/what-is-melasma.htm|work=wiseGEEK|access-date=20. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130327000855/http://www.wisegeek.com/what-is-melasma.htm|archive-date=27. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Reid R | title = SOGC clinical practice guideline. No. 252, December 2010. Oral contraceptives and the risk of venous thromboembolism: an update | journal = Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada | volume = 32 | issue = 12 | pages = 1192–1197 | date = decembar 2010 | pmid = 21176332 | doi = 10.1016/S1701-2163(16)34746-6 }}</ref>
* [[Priapizam]] povezan sa upotrebom [[sildenafil]]a <ref>{{cite journal | vauthors = Wills BK, Albinson C, Wahl M, Clifton J | title = Sildenafil citrate ingestion and prolonged priapism and tachycardia in a pediatric patient | journal = Clinical Toxicology | volume = 45 | issue = 7 | pages = 798–800 | year = 2007 | pmid = 17952749 | doi = 10.1080/15563650701664483 | s2cid = 6629753 }}</ref>
* [[Rabdomioliza]] povezana sa [[statin]]ima (lijekovi protiv [[holesterol]]a)<ref>{{cite web|title=How do you know if you have rhabdomyolysis from statin use?|url=http://www.mayoclinic.com/health/rhabdomyolysis/AN01413| vauthors = Behrenbeck T |date=14. 12. 2012|work=Mayo Clinic|access-date=20. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130601011634/http://www.mayoclinic.com/health/rhabdomyolysis/AN01413|archive-date=1. 6. 2013}}</ref>
* [[Epilepsijski napad|Napadi]] uzrokovani prekidom uzimanja [[benzodiazepin]]a<ref>{{cite journal | vauthors = Fialip J, Aumaitre O, Eschalier A, Maradeix B, Dordain G, Lavarenne J | title = Benzodiazepine withdrawal seizures: analysis of 48 case reports | journal = Clinical Neuropharmacology | volume = 10 | issue = 6 | pages = 538–44 | date = decembar 1987 | pmid = 3427560 | doi = 10.1097/00002826-198712000-00005 }}</ref>
* [[Somnolencija|Pospanost]] ili povećanje [[apetit]]a zbog upotrebe [[Histamin|antihistaminika]]. Neki antihistaminici se izričito koriste u sredstvima za spavanje jer uzrokuju pospanost.<ref>{{cite web|title=Antihistamines|url=http://www.patient.info/health/antihistamines| vauthors = Kenny T |date=20. 4. 2011|work=Patient.info|access-date=20. 3. 2013}}</ref>
* [[Moždani udar]] ili [[infarkt miokarda|srčani udar]] povezan sa [[sildenafil]]om (vijagrom), kada se koristi sa [[nitroglicerin]]om
* [[Samoubistvo]], povećana sklonost povezana s upotrebom [[fluoksetin]]a i drugih selektivnih inhibitora ponovne pohrane [[serotonin]]skih (SSRI) antidepresiva
* [[Tardivna diskinezija]] povezana s upotrebom [[metoklopramid]]a i mnogih lijekova [[antipsihotik]]a <ref>{{cite web|title=Metoclopramide & Tardive Dyskinesia |url=http://www.tardivedyskinesia.com/metoclopramide/ |work=Tardive Dyskinesia Center |access-date=20. 3. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130323033519/http://tardivedyskinesia.com/metoclopramide/ |archive-date=23. 3. 2013 }}</ref>
== Kontroverze ==
Ponekad se navodni medicinski neželjeni efekti smatraju kontroverznim i izazivaju burne rasprave u društvu i [[tužbe]] protiv proizvođača lijekova. Jedan primjer je nedavna kontroverza o tome da li je [[autizam]] povezan sa [[vakcima MMR|MMR vakcinom]] (ili [[tiomersal]], baziran na [[živa (element)|živi]] konzervans koji se koristi u nekim [[vakcina]]ma). Nijedna veza nije pronađena u nekoliko velikih studija, a uprkos uklanjanju timerosala iz vakcina prije deset godina, stopa autizma se nije smanjila kako bi se očekivalo da je on bio uzročnik.<ref>{{cite web|title=Thimerosal in Vaccines|url=https://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/SafetyAvailability/VaccineSafety/UCM096228|publisher=U.S. Food and Drug Administration (FDA)|access-date=16. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130106215029/https://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/SafetyAvailability/VaccineSafety/UCM096228|archive-date=6. 1. 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=CDC sees autism rate rise 25%|author=Jaslow, R.|url=http://www.cbsnews.com/8301-204_162-57406450/cdc-sees-autism-rate-rise-25-/|newspaper=CBS News|date=29. 3. 2012|access-date=16. 3. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130320222531/http://www.cbsnews.com/8301-204_162-57406450/cdc-sees-autism-rate-rise-25-/|archive-date=20. 3. 2013}}</ref>
Drugi primjer su potencijalni štetni efekti [[silikon]]skih [[implantat|implantata za grudi]], što je dovelo do stotina hiljada sudskih sporova protiv proizvođača implantata na bazi [[gel]]a, zbog navoda o oštećenju [[imunski sistem|imunskog sistema]] koje još nisu definitivno dokazane.<ref>{{cite web|title=Silicone Breast Implants in Relation to Connective Tissue Diseases and Immunologic Dysfunction|url=http://www.fjc.gov/BREIMLIT/SCIENCE/summary.htm|access-date=16. 3. 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130303153227/http://www.fjc.gov/BREIMLIT/SCIENCE/summary.htm|archive-date=3. 3. 2013}}</ref>
Zbog izuzetno velikog uticaja na javno zdravlje široko korištenih lijekova, kao što su [[hormonska kontracepcija]] i [[hormonska nadomjesna terapija]], koji mogu uticati na milione korisnika, čak i na granične vjerovatnoće štetnih efekti teške prirode, kao što je [[rak dojke]], doveli su do negodovanja javnosti i promjena u medicinskoj terapiji, iako su njene koristi uveliko nadmašile statističke rizike.
== Također pogledajte==
{{div col | colwidth = 18em}}
* [[Neželjena reakcija lijeka]]
* [[Biosigurnost]]
* '' [[Klasifikacija farmakoterapijskih preporuka]] ''
* [[Konsultant farmaceut]]
* [[Interakcija droga]]
* [[EudraVigilance]]
* [[Medicina zasnovana na dokazima]]
* [[Lista farmaceutskih kompanija]]
* [[Lista povučenih lijekova]]
* [[Medicinski algoritam]]
* [[Liječnički recept]]
* [[Nocebo]]
* [[Sigurnost pacijenata]]
* [[Perioperativni mortalitet]]
* [[Farmakotoksikologija]]
* [[Placebo]]
* [[Polifarmacija]]
* [[Toksikologija]]
{{div col end}}
== Reference ==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB =
| ICD10 = {{ICD10|T|78||t|66}}
| ICD9 = {{ICD9|995.89}}
| ICDO =
| OMIM =
| MedlinePlus =
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID =
}}
* [http://psnet.ahrq.gov/ Patient Safety Network] – includes a glossary and articles on adverse effects, drug reactions, medical error, iatrogenesis, among others.
* [https://web.archive.org/web/20050728153509/http://www.tga.gov.au/adr/aadrb.htm Australian Adverse Drug Reactions Bulletin] – published bimonthly
* [http://medeffectcanada.ca/ MedEffect Canada (Health Canada)]
* [https://web.archive.org/web/20050206235805/https://www.fda.gov/cder/drug/MedErrors/default.htm Medication Errors]—from the [[Food and Drug Administration (United States)|U.S. Food and Drug Administration]].
* [https://www.fda.gov/medwatch/safety.htm Medical Product Safety Information] – MedWatch lists safety alerts for drugs, biologics, devices and dietary supplements, recalls, market withdrawals, public health advisories and links
* [https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/drugandmedicaldevicesafety.html Medical Devices Safety] National Library of Medicine (Medline Plus, useful lists of conventional drug and medical device articles and websites)
* [https://web.archive.org/web/20080509012408/http://www.agingresearch.org/content/article/detail/706 When Medicine Hurts Instead of Helps] – June 1998 report by the [[Alliance for Aging Research]].
{{Medicinska šteta}}
{{Posljedice vanjskih uzroka}}
{{Nenamjerne posljedice}}
{{DEFAULTSORT:Adverse Effect}}
[[Kategorija:Medicinska terminologija]]
[[Kategorija:Klinička farmakologija]]
[[Kategorija:Sigurnost pacijenata]]
[[Kategorija:Efekti vanjskih uzroka]]
[[Kategorija:Sigurnost lijekova]]
3ea2ruc3tsvgmce16d5tny1i2akg6f6
Bradikardija
0
492072
3427797
3424174
2022-08-13T11:14:48Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv =Bradikardija
| sinonimi = Bradiritmija, brahikardija
| slika = Sinus bradycardia lead2.svg
| veličina_slike = 300px
| alt =
| opis_slike =
| izgovor =
| specijalnost = [[Kardiologija]]
| simptomi =
| komplikacije =
| pojava = Bilo koja dob
| trajanje =
| vrste =
| uzroci =
| rizici =
| dijagnoza =
| diferencijalna_dijagnoza =
| prevencija =
| tretman =
| lijek =
| prognoza =
| frekvencija = 15% (muškarci), 7% (žene)
| smrtnost =
}}
'''Bradikardija''' (također '''sinusna bradikardija''') je usporeno [[srčani ciklus|otkucavanje srca]] u mirovanju obično ispod 60 [[frekvencija srca|otkucaja srca u minuti]] (BPM) kao što je određeno [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramom]].<ref name="hafeez">{{cite web | last=Hafeez | first=Yamama | last2=Grossman | first2=Shamai A. | title=Sinus bradycardia | publisher=StatPearls, NCBI Bookshelf, US National Institutes of Health | date=9. 8. 2021 | pmid=29630253 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK493201/ | access-date=16. 1. 2022}}</ref> Smatra se normalnim otkucajima srca tokom spavanja, kod mladih zdravih ili starijih odraslih osoba i kod sportista.<ref name=hafeez/>
Kod nekih ljudi, bradikardija ispod 60 otkucaja u minuti može biti povezana sa [[umor]]om, slabošću, vrtoglavicom, [[znojenje]]m i [[Sinkopa|nesvjesticama]].<ref name=hafeez/> Termin "relativna bradikardija" koristi se za označavanje otkucaji srca sporijeg od tipskog srčanog ritma pojedinca u mirovanju. [[Sport]]isti mogu imati [[sindrom atletskog srca]], što uključuje bradikardiju kao dio kardiovaskularne adaptacije na trening i učešće.<ref>{{Cite journal|last1=Baggish|first1=Aaron L.|last2=Wood|first2=Malissa J.|date=14. 6. 2011|title=Athlete's heart and cardiovascular care of the athlete: scientific and clinical update|journal=Circulation|volume=123|issue=23|pages=2723–2735|doi=10.1161/CIRCULATIONAHA.110.981571|issn=1524-4539|pmid=21670241|doi-access=free}}</ref>
Riječ "bradikardija" potiče od [[starogrčki|grčkog]] βραδύς – ''bradys'' = sporo + καρδία – ''kardia'' = srce.<ref>{{cite book | url=https://books.google.com/books?id=Wtp5lg6UVygC&pg=PA371 | title=Design and Development of Medical Electronic Instrumentation | publisher=John Wiley & Sons | author=Prutchi, David | year=2005 | pages=371| isbn=9780471681830 }}</ref>
==Klasifikacija==
[[slika:Blausen 0099 bradycardia.png|thumb|Ilustracija koja upoređuje [[EKG]]-e zdrave osobe (''gore'') i osobe sa bradikardijom (''dolje''): Tačke na srcu na kojima se nalaze EKG signali prikazani su i izmjereni.]]
===Sinus===
Atrijske bradikardije se dijele na tri tipa. Prva, [[respiratorna sinusna aritmija]], obično se nalazi kod mladih i zdravih odraslih osoba. Broj otkucaja srca se povećava tokom udisaja, a smanjuje se tokom izdisaja. Smatra se da je ovo uzrokovano promjenama [[vagus|vagusnog tona]] tokom disanja.<ref name=HN>{{cite book|title=Harwood-Nuss' Clinical Practice of Emergency Medicine|url=https://archive.org/details/harwoodnussclini0000unse_4ed|editor=Allan B. Wolfson |year=2005 |edition=4th |page=[https://archive.org/details/harwoodnussclini0000unse_4ed/page/260 260] |isbn=978-0-7817-5125-4}}</ref>
[[Sinusna bradikardija]] je [[sinusni ritam]] manji od 60 BPM.<ref name=hafeez/> To je uobičajeno stanje koje se nalazi i kod zdravih osoba i kod onih koji se smatraju dobro kondicioniranim sportistima.<ref name= hafeez/> Studije su pokazale da 50–85% kondicioniranih sportista ima benignu sinusnu bradikardiju, u poređenju sa 23% opće proučavane populacije.<ref>{{cite book|last1=Ward|first1=Bryan G.|last2=Rippe |first2=J.M.|title=Athletic Heart Syndrome|publisher=Clinical Sports Medicine|year=1992|chapter=11|journal=Clinics in Sports Medicine|volume=11|issue=2|pages=259–272|doi=10.1016/S0278-5919(20)30529-9|pmid=1591784}}</ref> Srčani mišić sportista ima veći [[udarni volumen]], pa mu je potrebno manje kontrakcija da bi cirkulirao isti volumen krvi.<ref name=HN/>
Treći, [[sindrom bolesnog sinusa]], pokriva stanja koja uključuju tešku sinusnu bradikardiju, [[sinoatrijski blok]], [[zastoj sinusa]] i sindrom bradikardije-tahikardije ([[atrijska fibrilacija]], [[treperenje pretkomore]] i [[paroksizamska supraventrikulska tahikardija]]).<ref name=HN/>
===Atrioventrikulski spoj===
[[AV-spojni ritam]], ili atrioventrikulska nodusna bradikardija, obično je uzrokovana odsustvom električnog impulsa iz [[sinusni čvor|sinusnog čvora]]. Ovo se obično pojavljuje na [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (EKG) sa normalnim [[QRS kompleks]] ompraćenim invertiranim [[P talas (elektrokardiografija)|P talasom]] prije, tokom ili nakon QRS kompleksa .<ref name=HN/>
Otkucaji AV spojnice su odloženi otkucaji srca koji potiču od [[Ektopijski otkucaj|ektopijskog]] fokusa negdje u [[AV spoj]]u. Javlja se kada stopa [[depolarizacija]] [[SA čvor]]a padne ispod stope [[AV čvor]]a.<ref name=HN/> Ova [[Srčana aritmija|disritmija]] se takođe može javiti kada električni impulsi iz SA čvora ne stignu do AV čvora zbog SA ili [[Av blok|AV bloka]].<ref name=AHA>{{cite web|url=http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=746|title=AV Junctional Rhythm Disturbances (for Professionals)|date=4. 12. 2008|publisher=American Heart Association|access-date=15. 12. 2009}}</ref> Ovo je zaštitni mehanizam za srce, radi kompenzacije za SA čvor koji više ne upravlja aktivnošću pejsmejkera i jedno je u nizu rezervnih lokacija koje mogu preuzeti funkciju pejsmejkera kada SA čvor to ne uspe. Ovo bi predstavljalo duži [[PR interval]]. Kompleks evakuacije AV spojnice je normalan odgovor koji može biti rezultat pretjeranog tonusa vagusa na SA čvoru. Patološki uzroci uključuju sinusnu bradikardiju, zastoj sinusa, izlazni blok sinusa ili AV blok.<ref name=HN/>
===Ventrikulska===
[[Idioventrikulski ritam]], također poznat kao atrioventrikulska bradikardija ili ventrikulski ritam bijega, je broj otkucaja srca manji od 50 otkucaja u minuti. Ovo je sigurnosni mehanizam kada dođe do nedostatka električnog impulsa ili stimulusa iz [[srčana pretkomora|pretkomore]].<ref name=HN/> Impulsi koji potiču unutar ili ispod [[Hisov snop|Hisovog snopa]] u AV-u čvor će proizvesti široki QRS kompleks sa otkucajima srca između 20 i 40 otkucaja u minuti. Oni iznad Hisova snopa, također poznati kao spojni, obično će se kretati između 40 i 60 BPM sa uskim QRS kompleksom.<ref name="merck">{{cite web|url=http://www.merck.com/mmpe/sec07/ch075/ch075a.html|title=Arrhythmias and Conduction Disorders|date=januar 2008|work=The merck Manuals: Online Medical Library|publisher=Merck Sharp and Dohme Corp|access-date=16. 12. 2009}}</ref><ref name=ajcc/> U [[srfčani blok|srčanom bloku trećeg stepena]], oko 61% se dešava u sistemu grane Purkinjeovog snopa, 21% u AV čvoru i 15% u Hisovom snopu.<ref name=ajcc>{{cite journal |vauthors=Adams MG, Pelter MM |title=Ventricular escape rhythms |journal=American Journal of Critical Care |volume=12 |issue=5 |pages=477–8 |date=septembar 2003 |pmid=14503433 |doi=10.4037/ajcc2003.12.5.477 }}</ref> AV blok se može isključiti EKG-om koji ukazuje na "odnos 1:1 između P talasa i QRS kompleksa."<ref name="merck"/> Komorske bradikardije javljaju se sa sinusnom bradikardijom, zastojem sinusa i AV blokom. Liječenje se često sastoji od primjene [[atropin]]a i [[srčani bajpas|kardijalnog pejsinga]].<ref name=HN/>
===Dojenačka===
Za bebe, bradikardija se definiše kao broj otkucaja srca manji od 100 BPM (normalno je oko 120–160 BPM). Prijevremeno rođene bebe imaju veću vjerovatnoću od donošenih beba da imaju napade apneje i bradikardije; njihov uzrok nije jasno shvaćen. Čarolije mogu biti povezane sa centrima unutar mozga koji reguliraju [[disanje]] koje možda nije u potpunosti razvijeno. Nježno dodirivanje bebe ili lagano ljuljanje inkubatora skoro uvijek će dovesti do toga da beba ponovo počne da diše, što povećava broj otkucaja srca. Lijekovi ([[teofilin]] ili [[kofein]]) mogu se koristiti za liječenje ovih odstupanja kod beba ako je potrebno. [[Neonatus]]na jedinica intenzivne njege (NICU) standardna praksa je elektronski nadzor srca i pluća iz ovog razloga.
==Uzroci==
Bradikardijska [[aritmija]] može imati mnogo uzroka, srčanih i nesrčanih.
Nekardijalni uzroci su obično sekundarni i mogu uključivati [[rekreativna upotrema droga|rekreativnu upotrebu droga]] ili [[zloupotreba droga|zloupotrebu droga]], metaboličke ili endokrine probleme, posebno [[hipotireoza|hipotireozu]], [[elektrolit|neravnotežu elektrolita]], neurološke faktore , [[autonomni nervni sistem|autonomne reflekse]], situacione faktore, kao što su produženo [[mirovanje u krevetu]] i [[autoimunost]].<ref>{{Cite journal|last1=Ye|first1=Fan|last2=Hatahet|first2=Mohamad|last3=Youniss|first3=Mohamed A.|last4=Toklu|first4=Hale Z.|last5=Mazza|first5=Joseph J.|last6=Yale|first6=Steven|date=juni 2018|title=The Clinical Significance of Relative Bradycardia|journal=WMJ|volume=117|issue=2|pages=73–78|issn=1098-1861|pmid=30048576}}</ref>
Srčani uzroci uključuju akutnu ili hroničnu [[ishemija|ishemijsku bolest srca]], vaskularnu bolest srca, [[bolest zalistaka]] ili degenerativnu primarnu električnu bolest. U konačnici, uzroci djeluju kroz tri mehanizma: depresivan automatizam srca, blokada provodljivosti ili izbjegavanje pejsmejkera i ritmova.<ref name="What is Bradycardia">{{cite web |url=https://www.webmd.com/heart-disease/atrial-fibrillation/bradycardia | title=What is Bradycardia?
| website=WebMD |access-date= 5. 7. 2021}}</ref>
Općenito, dvija tipa problema rezultiraju bradikardijama: poremećaji SA čvora i poremećaji AV čvora.<ref>{{cite web |url=https://www.lecturio.com/concepts/bradyarrhythmias/ | title=Bradyarrhythmias | website=The Lecturio Medical Concept Library |access-date= 5. 7. 2021}}</ref>
Kod disfunkcije SA čvora (ponekad se naziva sindrom bolesnog sinusa), može doći do poremećaja automatizma ili poremećenog provođenja impulsa iz SA čvora u okolno pretkomorsko tkivo („izlazni blok“). Sinoatrijski blokovi drugog stepena mogu se otkriti samo upotrebom EKG-a od 12 odvoda.<ref name="NCBI">{{cite journal|pmid=16308110|title=Bradydysrhythmias and atrioventricular conduction blocks|url=https://archive.org/details/sim_emergency-medicine-clinics-of-north-america_2006-02_24_1/page/1|last1=Ufberg |first1=JW |last2=Clark |first2=JS|date=februar 2006|doi=10.1016/j.emc.2005.08.006|volume=24|issue=1|journal=Emerg. Med. Clin. North Am. |pages=1–9, v}}</ref> Teško je i ponekad nemoguće pripisati mehanizam bilo kojoj bradikardiji, ali osnovni mehanizam nije klinički relevantan za liječenje, što je isto u oba slučaja sindroma bolesnog sinusa: trajni [[vještački pejsmejker|pejsmejker]].<ref name="What is Bradycardia"/>
Poremećaji AV provođenja (AV blok; [[AV blok prvog stepena|primarni AV blok]], [[AV blok drugog stepena|sekundarni AV blok tipa I]], [[AV blok drugog stepena|sekundarni AV blok tipa II]], [[AV blok trećeg stepena|tercijarni AV blok]]) može nastati zbog poremećene provodljivosti u AV čvoru ili bilo gdje ispod njega, kao naprimjer u Hisovom snopu. Klinički značaj koji se odnosi na AV blokove je veći nego kod SA blokova.<ref name="NCBI"/>
[[Beta blokator]]ski lijekovi također mogu usporiti otkucaje srca i smanjiti snagu kontrakcije srca. Beta-blokatori mogu usporiti otkucaje srca na opasan nivo ako se prepisuju s lijekovima tipa [[blokator kalcijskih kanala|blokatora kalcijskih kanala]].<ref name="webmd.com">{{cite web |url=https://www.webmd.com/heart-disease/atrial-fibrillation/bradycardia | title=What is Bradycardia? | website=WebMD |access-date= 5. 7. 2021}}</ref> Bradikardija je također dio [[sisarski refleks ronjenja|sisarskog refleksa ronjenja]]<ref name="Michael Panneton2013">{{cite journal|last1=Michael Panneton|first1=W.|title=The Mammalian Diving Response: An Enigmatic Reflex to Preserve Life?|journal=Physiology|volume=28|issue=5|year=2013|pages=284–297|issn=1548-9213|doi=10.1152/physiol.00020.2013|pmid=23997188|pmc=3768097}}</ref>
==Dijagnoza==
Dijagnoza bradikardije kod odraslih zasniva se na pulsu manjem od 60 otkucaja u minuti,<ref name=hafeez/> iako neke studije koriste otkucaje srca manje od 50 otkucaja u minuti.<ref name="ACLS2010"/> Ovo se obično utvrđuje bilo palpacijom ili [[EKG]]-om.<ref name=hafeez/> Ako se pojave simptomi, određivanje [[elektrolit]]a može biti od pomoći u određivanju osnovnog uzroka.<ref name="webmd.com"/>
==Upravljanje==
Liječenje bradikardije ovisi o tome da li je osoba stabilna ili nestabilna.<ref name=hafeez/><ref name=ACLS2010/>
===Stabilna===
Hitno liječenje nije potrebno ako je osoba asimptomska ili minimalno simptomska.<ref name=ACLS2010>{{cite journal |vauthors=Neumar RW, Otto CW, Link MS |title=Part 8: adult advanced cardiovascular life support: 2010 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care |journal=Circulation |volume=122 |issue=18 Suppl 3 |pages=S729–67 |date=novembar 2010 |pmid=20956224 |doi=10.1161/CIRCULATIONAHA.110.970988 |display-authors=etal|doi-access=free }}</ref>
===Nestabilna===
Ako je osoba nestabilna, početni preporučeni tretman je intravenski [[atropin]].<ref name=ACLS2010/> Ne treba koristiti doze manje od 0,5 mg, jer to može dodatno smanjiti stopu.<ref name=ACLS2010/> Ako ovo nije efikasno, treba koristiti intravensku infuziju [[inotrop]]a ([[dopamin]], [[epinefrin]]) ili [[transkutani pejsing]].<ref name=ACLS2010/> [[Transvenski pejsing]] može biti potreban ako uzrok bradikardije nije brzo reverzibilan.<ref name=ACLS2010/>
Kod djece se preporučuje davanje kisika, podržavanje njihovog disanja i kompresije [[grudni koš|grudnog koša]].<ref>{{cite journal|last1=de Caen|first1=AR|last2=Berg|first2=MD|last3=Chameides|first3=L|last4=Gooden|first4=CK|last5=Hickey|first5=RW|last6=Scott|first6=HF|last7=Sutton|first7=RM|last8=Tijssen|first8=JA|last9=Topjian|first9=A|last10=van der Jagt|first10=ÉW|last11=Schexnayder|first11=SM|last12=Samson|first12=RA|title=Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care.|journal=Circulation|date=3. 11. 2015|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S526–42|pmid=26473000|pmc=6191296|doi=10.1161/cir.0000000000000266}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Atkins|first1=DL|last2=Berger|first2=S|last3=Duff|first3=JP|last4=Gonzales|first4=JC|last5=Hunt|first5=EA|last6=Joyner|first6=BL|last7=Meaney|first7=PA|last8=Niles|first8=DE|last9=Samson|first9=RA|last10=Schexnayder|first10=SM|title=Part 11: Pediatric Basic Life Support and Cardiopulmonary Resuscitation Quality: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care.|journal=Circulation|date=3. 11. 2015|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S519–25|pmid=26472999|doi=10.1161/cir.0000000000000265|doi-access=free}}</ref>
==Epidemiologija==
U kliničkoj praksi, stariji ljudi stariji od 65 godina i mladi sportisti oba spola mogu imati sinusnu bradikardiju.<ref name=hafeez/> Centri za kontrolu i prevenciju bolesti izvještavaju 2011. da je 15,2% odraslih muškaraca i 6,9% % odraslih žena imalo klinički definisanu bradikardiju ([[brzina pulsa u mirovanju]] ispod 60 otkucaja u minuti).<ref>{{cite web |url=https://www.cdc.gov/nchs/data/nhsr/nhsr041.pdf |title=Resting Pulse Rate Reference Data for Children, Adolescents, and Adults: United States, 1999–2008 |date=24. 8. 2011 |work=National Health Statistics Reports |number=41 |publisher=Centers for Disease Control |access-date=15. 12. 2018 |author=Yechiam Ostchega|display-authors=et al}}</ref>
==Rekordi==
* Daniel Green drži svjetski rekord za najsporiji otkucaj srca kod zdravog čovjeka, sa pulsom izmjerenim 2014. od 26 otkucaja u minuti.<ref>{{cite web |url= http://www.worldrecordacademy.com/medical/slowest_heart_rate_Daniel_Green_breaks_Guinness_World_Records_record_214157.html |title=Slowest heart rate: Daniel Green breaks Guinness World Records record |date=29. 11. 2014 |work=World Record Academy |access-date=5. 8. 2015}}</ref>
* Martin Brady drži Guinnessov svjetski rekord za najsporiji otkucaj srca sa potvrđenim pulsom u trajanju od 27 BPM u minuti.<ref>{{cite web |url= http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/lowest-heart-rate |title=Lowest heart rate |work=Guinness World Records |access-date=5. 8. 2015}}</ref>
* Profesionalni biciklista [[Miguel Indurain]] je tokom svoje karijere imao puls u mirovanju od 28 BPM.<ref>{{cite web |first=Stefan |last=Lovgren |date=20. 8. 2004 |title=Olympic Gold Begins With Good Genes, Experts Say |work=National Geographic News |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2004/08/0820_040820_olympics_athletes.html |access-date=8. 9. 2014}}</ref>
==Reference==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB =
| ICD10 = {{ICD10|R|00|1|r|00}}
| ICD9 = {{ICD9|427.81}}, {{ICD9|659.7}}, {{ICD9|785.9}}, {{ICD9|779.81}}
| ICDO =
| OMIM =
| MedlinePlus =
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID = D001919
}}
{{Srčane bolesti}}
{{Simptomi i znaci kardiovaskularnog sistema}}
[[Kategorija:Srčana aritmija]]
[[Kategorija:Simptomi i znaci: Srčani]]
cbn0mt7nwhyae0xr2a2ktctskpwlt98
Dehidracija
0
492083
3427724
3422621
2022-08-12T19:01:13Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv =Dehidracija
| sinonimi =
| slika = Cholera rehydration nurses.jpg
| veličina_slike = 300px
| alt =
| opis_slike = Medicinske sestre podstiču pacijenta da pije rastvor za oralnu rehidraciju u liječenju kombinacije dehidracije i [[hipovolemija|hipovolemijske]] sekundarne [[kolera|kolere]]. Kolera dovodi do gubitka [[Gastrointestinalni trakt|GI]] i viška slobodne vode (dehidracija) i [[natrij]]a (otuda smanjenje volumena ECF-hipovolemije).
| izgovor =
| specijalnost = [[Intenzivna medicina]]
| simptomi =
| komplikacije = Šok niskog volumena krvi (hipovolemijski šok), napadi, problemi s mokraćom i [[bubrezi]]ma, toplotne ozljede.<ref>{{cite web |first=mayo|last=mayo clinic|title=Dehyrdation |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/dehydration/symptoms-causes/syc-20354086#:~:text=Dehydration%20occurs%20when%20you%20use,fluids%2C%20you%20will%20get%20dehydrated.}}</ref>
| pojava = Bilo koja dob
| trajanje =
| vrste =
| uzroci =
| rizici =
| dijagnoza =
| diferencijalna_dijagnoza =
| prevencija =
| tretman =
| lijek =
| prognoza = Uz liječenje, normalan život
| frekvencija =
| smrtnost =
}}
U fiziologiji, '''dehidracija''' je nedostatak ukupne [[tjelesna voda|tjelesne vode]],<ref name="Mange K 1997">{{cite journal | vauthors = Mange K, Matsuura D, Cizman B, Soto H, Ziyadeh FN, Goldfarb S, Neilson EG | title = Language guiding therapy: the case of dehydration versus volume depletion | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 127 | issue = 9 | pages = 848–53 | date = novembar 1997 | pmid = 9382413 | doi = 10.7326/0003-4819-127-9-199711010-00020 | s2cid = 29854540 }}</ref> sa pratećim poremećajem [[Metabolizam|metaboličkih procesa]]. Nastaje kada gubitak slobodne vode premašuje unos slobodne vode, obično zbog vježbanja, bolesti ili visoke temperature okoline. Blaga dehidracija također može biti uzrokovana [[diureza|diurezom]] uronjavanja, što može povećati rizik od [[dekompresijska bolest|dekompresijske bolesti]] kod podvodnih [[ronilac]]a.
Većina ljudi može tolerirati smanjenje ukupne količine vode u tijelu za 3–4% bez poteškoća ili štetnih posljedica po zdravlje. Smanjenje od 5–8% može uzrokovati [[umor]] i [[vrtoglavica|vrtoglavicu]]. Gubitak preko deset posto ukupne tjelesne vode može uzrokovati fizičko i psihičko pogoršanje, praćeno jakom [[žeđ]]i. [[Smrt]] se javlja gubitkom između petnaest i dvadeset pet posto vode u tijelu.<ref name=Ashcroft>Ashcroft F, Life Without Water in Life at the Extremes. Berkeley and Los Angeles, 2000, 134-138.</ref> Blagu dehidraciju karakterizira žeđ i opća [[nelagodnost]] i obično se rješava [[Oralna rehidracijska terapija|oralnom rehidracijom]].
Dehidracija može uzrokovati [[hipernatremija|hipernatremiju]] (visok nivo iona [[natrij]]a u krvi) i razlikuje se od [[hipovolemija|hipovolemije]] (gubitak [[volumen krvi|volumena krvi]], posebno [[krvna plazma|krvne plazme]]).
== Znakovi i simptomi ==
[[Slika:Urine Hydration chart.svg|400px|thumb| Boja urina kao pokazatelj hidratacije]]
[[Slika:UOTW 59 - Ultrasound of the Week 1.webm|thumb|280px| Ultrazvuk krvnih sudova vrata koji podržava dijagnozu teške dehidracije<ref>
{{cite web|title=UOTW#59 - Ultrasound of the Week|url=https://www.ultrasoundoftheweek.com/uotw-59/|website=Ultrasound of the Week|access-date=27. 5. 2017|date=23. 9. 2015}}</ref>]]
Karakteristike dehidracije uključuju [[žeđ]] i neurološke promjene kao što su [[glavobolja]], [[Slabost|opća nelagoda]], gubitak [[apetit]]a, smanjen volumen [[urin|mokraće]] (osim ako su uzrok dehidracije [[poliurija]]), [[mentalna konfuzija|konfuzija]], neobjašnjivi [[umor]], ljubičasti nokti na rukama i [[Epilepsijski napad|napadi]]. Simptomi dehidracije postaju sve ozbiljniji s većim ukupnim gubitkom vode u tijelu. Dokazano je da gubitak vode u tijelu od 1–2%, koji se smatra blagom dehidracijom, narušava kognitivne performanse.<ref>{{cite journal | vauthors = Riebl SK, Davy BM | title = The Hydration Equation: Update on Water Balance and Cognitive Performance | journal = ACSM's Health & Fitness Journal | volume = 17 | issue = 6 | pages = 21–28 | date = novembar 2013 | pmid = 25346594 | pmc = 4207053 | doi = 10.1249/FIT.0b013e3182a9570f }}</ref> Dok se kod ljudi starijih od 50 godina osjećaj žeđi smanjuje s godinama, studija je pokazala da nema razlike u unosu tekućine između mladih i starih ljudi.<ref>{{cite journal|last1=Hall |first1=Harriet |title=Are You Dehydrated? |journal=Skeptical Inquirer |date=17. 8. 2020 | volume=4 |issue= 4 l=https://skepticalinquirer.org/exclusive/are-you-dehydrated/}}</ref> Mnogi stariji ljudi imaju simptome dehidracije. Dehidracija doprinosi [[morbiditet]]u kod starije populacije, posebno u uslovima koji promovišu [[transepidermalni gubitak vode|neosjetljiv]] gubitak vode, kao što je vruće vrijeme. Cochraneov pregled na ovu temu definirao je dehidraciju zbog gubitka vode kao "ljude sa osmolalnošću [[krvni serum|seruma]] od 295 mOsm/kg ili više" i otkrio da je glavni simptom kod starijih osoba (ljudi starijih od 65 godina) [[umor]].<ref>{{cite journal | vauthors = Hooper L, Abdelhamid A, Attreed NJ, Campbell WW, Channell AM, Chassagne P, Culp KR, Fletcher SJ, Fortes MB, Fuller N, Gaspar PM, Gilbert DJ, Heathcote AC, Kafri MW, Kajii F, Lindner G, Mack GW, Mentes JC, Merlani P, Needham RA, Olde Rikkert MG, Perren A, Powers J, Ranson SC, Ritz P, Rowat AM, Sjöstrand F, Smith AC, Stookey JJ, Stotts NA, Thomas DR, Vivanti A, Wakefield BJ, Waldréus N, Walsh NP, Ward S, Potter JF, Hunter P | display-authors = 6 | title = Clinical symptoms, signs and tests for identification of impending and current water-loss dehydration in older people | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 4 | issue = 4 | pages = CD009647 | date = april 2015 | pmid = 25924806 | doi = 10.1002/14651858.CD009647.pub2 | pmc = 7097739 | hdl = 2066/110560 | hdl-access = free }}</ref>
==Uzrok==
Faktori rizika za dehidraciju uključuju, ali nisu ograničeni na: naprezanje po vrućem i vlažnom vremenu, stanovanje na velikim nadmorskim visinama, atletiku izdržljivosti, starije odrasle osobe, [[dojenčad]], djecu i osobe koje žive s hroničnim bolestima.<ref>{{Cite web|title = Dehydration Risk factors - Mayo Clinic|url = http://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/dehydration/basics/risk-factors/con-20030056|website = www.mayoclinic.org|access-date = 14. 12. 2015}}</ref>
Dehidracija također može biti [[nuspojava]] mnogih različitih tipova lijekova i pripravaka.<ref>{{Cite web|url=https://www.webmd.com/drug-medication/medicines-can-cause-dehydration|title=Types of Drugs and Medications That Can Cause Dehydration|website=WebMD}}</ref>
Čini se da su kod starijih osoba glavni uzroci dehidracije prigušen odgovor na žeđ ili neadekvatna mogućnost pristupa slobodnoj vodi zbog viška slobodne vode (posebno povezanih s [[hiperglikemija|hiperglikemijom]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Borra SI, Beredo R, Kleinfeld M | title = Hypernatremia in the aging: causes, manifestations, and outcome | journal = Journal of the National Medical Association | volume = 87 | issue = 3 | pages = 220–4 | date = mart 1995 | pmid = 7731073 | pmc = 2607819 }}</ref> Višak slobodne vode ili [[tonija|hipotonijske]] vode može napustiti tijelo na dva načina – [[Transepidermni gubitak vode|''osjetljiv'']] gubitak kao što su [[osmotska diureza]], [[znojenje]], [[povraćanje]] i [[proljev]] i [[Transepidermni gubitak vode|''neosjetljiv'']] gubitak vode, koji se javlja uglavnom kroz [[koža|kožu]] i [[respiratorni trakt]]. Kod ljudi, dehidracija može biti uzrokovana širokim spektrom bolesti i stanja koja narušavaju [[homeostaza|homeostazu]] vode u tijelu. Oni se javljaju prvenstveno zbog smanjene žeđi/pristupa vode ili prekomjernog nivoa [[natrij]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Lindner G, Funk GC | title = Hypernatremia in critically ill patients | journal = Journal of Critical Care | volume = 28 | issue = 2 | pages = 216.e11–20 | date = april 2013 | pmid = 22762930 | doi = 10.1016/j.jcrc.2012.05.001 }}</ref>
==Dijagnoza==
Dehidracija nastaje kada unos vode ne nadomješta [[slobodna voda|slobodnu vodu]] izgubljenu zbog normalnih fizioloških procesa, uključujući [[disanje]], [[mokrenje]], [[znojenje]] ili drugih uzroka, uključujući [[proljev]] i [[povraćanje]]. Dehidracija može biti opasna po život kada je teška i dovesti do [[epilepsijski napad|napada]] ili respiratornog zastoja, a također nosi rizik od [[osmotski cerebralni edem|osmotskog cerebralnog edema]] ako je [[Zamjena tečnosti|rehidracija]] prebrza.<ref>{{EMedicine|article|906999|Dehydration}}</ref>
Termin "dehidracija" se ponekad pogrešno koristio kao proxy za odvojeno, povezano stanje zvano [[hipovolemija]], što se posebno odnosi na smanjenje volumena [[krvna plaztma|krvne plazme]]. To dvoje se reguliše kroz nezavisne mehanizme kod ljudi; razlika je važna u vođenju liječenja.<ref name="Bhave G 2011">{{cite journal | vauthors = Bhave G, Neilson EG | title = Volume depletion versus dehydration: how understanding the difference can guide therapy | journal = American Journal of Kidney Diseases | volume = 58 | issue = 2 | pages = 302–9 | date = august 2011 | pmid = 21705120 | pmc = 4096820 | doi = 10.1053/j.ajkd.2011.02.395 }}</ref>
== Prevencija ==
Za rutinske aktivnosti, žeđ je obično adekvatan vodič za održavanje odgovarajuće hidratacije.<ref>{{Cite book|url=http://www.nationalacademies.org/hmd/Reports/2004/Dietary-Reference-Intakes-Water-Potassium-Sodium-Chloride-and-Sulfate.aspx|title=Dietary Reference Intakes: Water, Potassium, Sodium, Chloride, and Sulfate : Health and Medicine Division|website=www.nationalacademies.org|isbn=9780309091695|language=en|access-date=7. 2. 2018|last1=Medicine|first1=Institute of|last2=Board|first2=Food Nutrition|date=18. 6. 2005}}</ref> Minimalni unos vode će varirati pojedinačno u zavisnosti od težine, okruženja, ishrane i genetičke osnove.<ref>{{cite news | first = Heidi | last = Godman | name-list-style = vanc | url = https://www.health.harvard.edu/staying-healthy/how-much-water-should-you-drink | title = How much water should you drink? | publisher = Harvard Health | date = septembar 2016 | access-date = 7. 2. 2018 }}</ref> Uz vježbanje, izlaganje vrućim sredinama ili [[Adipsija|smanjen odgovor na žeđ]] može biti potrebna dodatna voda. Kod [[sport]]ista na takmičenjima, pijenje za [[žeđ]] optimizira performanse i sigurnost, uprkos gubitku težine, a od 2010. nije bilo naučnog istraživanja koje pokazuje da je korisno biti ispred žeđi i održavati težinu tokom vježba.<ref>{{cite journal | vauthors = Noakes TD | title = Is drinking to thirst optimum? | journal = Annals of Nutrition & Metabolism | volume = 57 Suppl 2 | issue = s2 | pages = 9–17 | date = 2010 | pmid = 21346332 | doi = 10.1159/000322697 | doi-access = free }}</ref>
U toplom ili vlažnom vremenu, ili tokom teškog napora, gubitak vode može značajno da se poveća, jer ljudi imaju veliki i veoma varijabilni kapacitet za [[znojenje]]. Gubitak [[znoj]]a cijelog tijela kod muškaraca može premašiti 2 L/h tokom [[takmičarski sport|takmičarskog sporta]], sa stopama od 3– 4 L/h uočenim tokom kratkotrajne, visokointenzivne vježbe na vrućini.<ref name="ReferenceA">{{cite journal | vauthors = Taylor NA, Machado-Moreira CA | title = Regional variations in transepidermal water loss, eccrine sweat gland density, sweat secretion rates and electrolyte composition in resting and exercising humans | journal = Extreme Physiology & Medicine | volume = 2 | issue = 1 | pages = 4 | date = februar 2013 | pmid = 23849497 | pmc = 3710196 | doi = 10.1186/2046-7648-2-4 }}</ref> Kada se tako velike količine vode gube znojenjem, gube se i [[elektroliti]], posebno natrij.
Kod većine sportista koji vježbaju i znoje se 4–5 sati s koncentracijom natrija u znoju manjom od 50 mmol/L, ukupni izgubljeni natrij je manji od 10% ukupnih zaliha u tijelu (ukupne zalihe su približno 2.500 mmol, ili 58 g za osobu od 70 kg).<ref name="Edward F Coyle 2004">{{cite journal | vauthors = Coyle EF | title = Fluid and fuel intake during exercise | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-sports-sciences_2004-01_22_1/page/39 | journal = Journal of Sports Sciences | volume = 22 | issue = 1 | pages = 39–55 | date = januar 2004 | pmid = 14971432 | doi = 10.1080/0264041031000140545 | citeseerx = 10.1.1.321.6991 | s2cid = 14693195 }}</ref> Čini se da većina ljudi dobro podnosi ove gubitke. Uključivanje natrijuma u napitke koji zamjenjuju tekućinu ima neke teorijske prednosti<ref name="Edward F Coyle 2004"/> i predstavlja mali ili nikakav rizik, sve dok su ove tekućine hipotonične (budući da je glavni oslonac prevencije dehidracije zamjena gubitka slobodne vode).
== Tretman ==
{{Glavni|Upravljanje dehidracijom}}
Smatra se da je najefikasniji tretman za manju dehidraciju pijenje vode i smanjenje gubitka tekućine. Obična voda obnavlja samo volumen krvne plazme, inhibirajući mehanizam žeđi prije nego se nivoi rastvorene tvari mogu dopuniti.<ref>{{cite book |first1=Robert |last1=Murray |first2=John |last2=Stofan | name-list-style = vanc |chapter=Ch. 8: Formulating carbohydrate-electrolyte drinks for optimal efficacy |editor1-first=Ron J. |editor1-last=Maughan |editor2-first=Robert |editor2-last=Murray |title=Sports Drinks: Basic Science and Practical Aspects |chapter-url=https://books.google.com/books?id=bS12dnUsGJcC&pg=PA197 |year=2001 |publisher=CRC Press |isbn=978-0-8493-7008-3 |pages=197–224}}</ref> Čvrsta hrana može doprineti gubitku tečnosti usljed povraćanja i dijareje.<ref>"Healthwise Handbook," Healthwise, Inc. 1999</ref> Urine concentration and frequency will return to normal as dehydration resolves.<ref name=mednet>{{cite web | last1 = Wedro | first1 = Benjamin | name-list-style = vanc | title = Dehydration | url = http://www.medicinenet.com/dehydration/article.htm | website = MedicineNet | access-date = 10. 6. 2014}}</ref>
U nekim slučajevima, korekcija dehidriranog stanja postiže se nadoknadom potrebne vode i [[elektrolit]]a ([[oralna rehidracijska terapija|oralnom rehidracijom]], ili [[zamjena tečnosti|zamjenom tečnosti]] [[intravenska terapija|intravenskom terapijom]]). Pošto je oralna rehidracija manje bolna, neinvazivna, jeftina i lakša za pružanje, to je tretman izbora za blagu dehidraciju. Rastvori koji se koriste za intravenoznu rehidraciju moraju biti [[Izotoničnost|izotonični]] ili [[Tonija|hipertonični]]. Čista voda ubrizgana u vene će uzrokovati razgradnju ([[hemoliza|lizu]]) crvenih krvnih zrnaca ([[eritrociti]]).
Kada [[svježa voda]] nije dostupna (npr. na moru ili u pustinji), [[morska voda]] ili pića sa značajnom koncentracijom [[Etanol|alkohola]] će pogoršati dehidraciju. [[Urin]] sadrži nižu koncentraciju rastvorene tvari od morske vode; ovo zahtijeva da [[bubrezi]] stvaraju više urina kako bi uklonili višak [[soli]], što uzrokuje gubitak vode nego što je potrošeno iz morske vode.<ref name="NOS">{{cite web |url=https://oceanservice.noaa.gov/facts/drinksw.html |title=Can Humans drink seawater? |author=<!--Not stated--> |website=National Ocean Service |publisher=National Ocean Service NOAA Department of Commerce}}</ref> Ako je osoba dehidrirana i odvedena u medicinsku ustanovu, također se može koristiti [[Intravenska terapija|IVs]].<ref>{{Cite web|url=http://www.simplesurvival.net/articles/find_water.htm|title=Find Water Article by Gary Benton - Simple Survival|website=www.simplesurvival.net}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://wildwoodsurvival.com/survival/water/men72/index.html|title=At Home In The Wilderness Part II: Water|website=wildwoodsurvival.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.equipped.com/primer.htm|title=EQUIPPED TO SURVIVE (tm) - A Survival Primer|website=www.equipped.com}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.adventuresportsonline.com/5basic.htm |title=Five Basic Survival Skills in the Wilderness<!-- Bot generated title --> |access-date=26. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131024014138/http://www.adventuresportsonline.com/5basic.htm |archive-date=24. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref>
Za teške slučajeve dehidracije u kojima su prisutni [[nesvjestica]], [[vrtoglavica]] ili drugi jako inhibirajući simptomi (pacijent nije sposoban da stoji ili jasno razmišlja), potrebna je hitna pomoć. Tečnosti koje sadrže odgovarajuću ravnotežu zamjenskih [[elektrolit]]a daju se oralno ili intravenozno uz kontinuiranu procjenu statusa elektrolita; potpuno razrješenje je normalno u svim slučajevima osim u najekstremnijim slučajevima.<ref>{{cite journal | vauthors = Ellershaw JE, Sutcliffe JM, Saunders CM | title = Dehydration and the dying patient | journal = Journal of Pain and Symptom Management | volume = 10 | issue = 3 | pages = 192–7 | date = april 1995 | pmid = 7629413 | doi = 10.1016/0885-3924(94)00123-3 | doi-access = free }}</ref>
== Također pogledajte==
* [[Hidratacijska tečnost]]
* [[Terminalna dehidracija]]
* [[Suhoća (medicina)]]
* [[Hipernatremija]]
== Reference ==
{{Reflist}}
== Dopunska literatura ==
{{Refbegin}}
* {{cite journal | vauthors = Byock I| title = Patient refusal of nutrition and hydration: walking the ever-finer line | journal = The American Journal of Hospice & Palliative Care | volume = 12 | issue = 2 | pages = 8–13 | year = 1995 | pmid = 7605733 | doi = 10.1177/104990919501200205 | s2cid = 46385519 }}
* {{cite journal | vauthors = Steiner MJ, DeWalt DA, Byerley JS | title = Is this child dehydrated? | journal = JAMA | volume = 291 | issue = 22 | pages = 2746–54 | date = juni 2004 | pmid = 15187057 | doi = 10.1001/jama.291.22.2746 }}
{{Refend}}
== Vanjski linkovi==
{{wiktionary}}
* [https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/000982.htm#visualContent Definition of dehydration by the U.S. National Institutes of Health's MedlinePlus medical encyclopedia]
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB = 3520
| ICD10 = {{ICD10|E|86||e|70}}
| ICD9 = {{ICD9|276.51}}
| ICDO =
| OMIM =
| MedlinePlus = 000982
| eMedicineSubj = article
| eMedicineTopic = 801012
| MeSH = D003681
| GeneReviewsNBK =
| GeneReviewsName =
| ICD10CM = {{ICD10CM|E86.0}}
}}
{{Metabolička patologija tečnosti, elektrolita, kiselinske baze}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Dehidracija| ]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Prehrana]]
[[Kategorija:Simptomi i znakovi]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi u divljini]]
t9qbrf5plh8kkwt4973ljogaxhnrpku
Ražena glavica
0
492134
3427796
3423700
2022-08-13T11:11:31Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 8 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
{{Taksokvir
| boja = lightblue
| naziv = Ražena glavica
| slika = Claviceps_purpurea_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-185.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Claviceps purpurea
| regnum = [[Fungi]]
| divisio = [[Ascomycota]]
| classis = [[Sordariomycetes]]
| subclassis =
| ordo = [[Hypocreales]]
| familia = [[Clavicipitaceae]]
| genus = '''''[[Claviceps]]'''''
| species = '''''Oko 50 vrsta uključujući:'''''<br>
''Claviceps africana''<br/>
''Claviceps fusiformis''<br/>
''Claviceps paspali''<br/>
''Claviceps purpurea''<br/>
''Claviceps sorghi''<br/>
''Claviceps zizaniae''<br/>
| dvoimeno =
| dvoimeno_autorstvo =
}}
Ražena glavica ili er'''got''' ({{IPAc-en|ˈ|ɜr|g|ə|t}} UR -gət) ili '''ergot gljive''' odnosi se na grupu [[Gljive|gljiva]] iz roda '''''Claviceps'''''.<ref name="Schardl2006">{{Cite book|last=Schardl|first=Christopher L.|title=Ergot Alkaloids – Biology and Molecular Biology|last2=Panaccione|first2=Daniel G.|last3=Tudzynski|first3=Paul|year=2006|isbn=978-0-12-469563-4|series=The Alkaloids: Chemistry and Biology|volume=63|pages=45–86|doi=10.1016/S1099-4831(06)63002-2|pmid=17133714}}</ref>
Najistaknutiji član ove grupe je ''Claviceps purpurea'' („ražev ergot gljiva“). Ova gljiva raste na [[Raž|raži]] i srodnim biljkama i proizvodi [[Alkaloid|alkaloide]] koji mogu uzrokovati ergotizam kod ljudi i drugih sisara koji konzumiraju zrna kontaminirana svojom plodnom strukturom (nazvana ''ergot sclerotium'').
''Claviceps'' uključuje oko 50 poznatih vrsta, uglavnom u tropskim regijama. Ekonomski značajne vrste uključuju ''C. purpurea'' (parazit na [[Poaceae|travama]] i žitaricama), ''C. fusiformis'' (na bisernom prosu, buffel travi), ''C. paspali'' (na travi dallis), ''C. africana''<ref>{{Cite journal|last=Bandyopadhyay|first=Ranajit|last2=Frederickson|first2=Debra E.|last3=McLaren|first3=Neal W.|last4=Odvody|first4=Gary N.|last5=Ryley|first5=Malcolm J.|date=April 1998|title=Ergot: A New Disease Threat to Sorghum in the Americas and Australia|journal=Plant Disease|volume=82|issue=4|pages=356–367|doi=10.1094/PDIS.1998.82.4.356|pmid=30856881}}</ref> (na [[Sorghum|sirku]]) i ''C. lutea'' (na paspalumu).<ref>{{Cite journal|last=Stoll|first=A.|date=October 1932|title=Ergot and ergotism|journal=The Science of Nature|volume=20|issue=41|pages=752–757|bibcode=1932NW.....20..752S|doi=10.1007/BF01493390}}</ref> ''C. purpurea'' najčešće pogađa vrste koje se ukrštaju kao što su raž (njegov najčešći domaćin), kao i tritikale, [[pšenica]] i [[ječam]]. Samo rijetko utiče na [[zob]].
== Životni ciklus ==
Zrno ražene glavice, nazvano ''sclerotium'', razvija se kada [[spora]] gljivičnih vrsta iz roda ''Claviceps'' zarazi cvjetić cvjetnice trave ili žitarica. Proces infekcije oponaša [[Polen|polenovo]] zrno koje raste u [[Jajnik (botanika)|jajnik]] tokom [[Oplodnja|oplodnje]]. Infekcija zahtijeva da spora gljivica ima pristup [[Tučak|stigmi]] ; shodno tome, biljke zaražene ''Clavicepsom'' su uglavnom [[Autkrosing|izvan ukrštanja]] vrsta sa [[Anemofilija|otvorenim cvjetovima]], kao što su raž (''Secale cereale'') i ljulj (rod ''Lolium''). Proliferirajući gljivični [[micelij]] tada uništava jajnik biljke i povezuje se sa [[Provodno tkivo|vaskularnim snopom]] koji je prvobitno bio namijenjen za ishranu [[Sjemenka|sjemena]]. Prva faza infekcije ergotom manifestira se kao bijelo meko tkivo (poznato kao ''sphacelia'') koje proizvodi slatku medljiku, koja često ispada iz zaraženih cvjetova trave. Ova medljika sadrži milione [[Bespolno razmnožavanje|aseksualnih]] spora (konidije), koje [[insekti]] raspršuju na druge cvjetove. Kasnije, sphacelia se pretvara u tvrdi suhi sklerotijum unutar ljuske cvijeta. U ovoj fazi [[Alkaloid|alkaloidi]] i [[lipidi]] se akumuliraju u sklerotijumu.
''Vrste Clavicepsa'' iz tropskih i suptropskih regija proizvode makro- i mikrokonidije u svojoj medljici. Makrokonidije se razlikuju po obliku i veličini među vrstama, dok su mikrokonidije prilično ujednačene, ovalne do loptaste (5×3 μm). Makrokonidije su u stanju da proizvode sekundarne konidije. Iz makrokonidijuma kroz površinu kapljice medljike izlazi zametna cijev i formira se sekundarni konidij ovalnog do kruškolikog oblika, u koji migrira sadržaj izvornog makrokonidijuma. Sekundarne konidije formiraju bijelu površinu nalik na mraz na kapljicama medljike i šire se vjetrom. Takav proces se ne javlja kod ''Claviceps purpurea'', ''Claviceps grohii'', ''Claviceps nigricans'' i ''Claviceps zizaniae'', sve pobrojane vrste su iz sjevernih umjerenih regija.
Kada zreli sklerotijum padne na zemlju, gljiva ostaje u stanju mirovanja sve dok odgovarajući uslovi (kao što je početak proljeća ili period kiše) ne pokrenu fazu plodovanja. Klija, formirajući jedno ili više plodišta sa glavicama i peteljkama, različite boje (nalik na sićušnu [[Pečurka|gljivu]]). U glavi se formiraju nitaste [[Spolno razmnožavanje|polne]] spore koje se istovremeno izbacuju kada pogodni travnjaci cvjetaju. Infekcija ergotom uzrokuje smanjenje prinosa i kvalitete žitarica i sijena, a ako stoka jede zaraženo žito ili sijeno može uzrokovati bolest koja se naziva ergotizam.
Poznate su crne i izbočene sklerocije ''C. purpurea''. Međutim, mnogi tropski ergoti imaju smeđu ili sivkastu sklerociju, koja oponaša oblik sjemena domaćina. Zbog toga se infekcija često zanemaruje.
Insekti, uključujući muhe i moljce, nose ''konidije'' vrste Claviceps, ali nije poznato da li insekti igraju ulogu u širenju gljivica sa zaraženih na zdrave biljke.<ref name="Butler et al.">{{Cite journal|last=Butler|first=M. D.|last2=Alderman|first2=S. C.|last3=Hammond|first3=P. C.|last4=Berry|first4=R. E.|date=1 December 2001|title=Association of Insects and Ergot (Claviceps purpurea) in Kentucky Bluegrass Seed Production Fields|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-economic-entomology_2001-12_94_6/page/1471|journal=Journal of Economic Entomology|volume=94|issue=6|pages=1471–1476|doi=10.1603/0022-0493-94.6.1471|pmid=11777051}}</ref>
== Evolucija ==
Evolucija biljnog parazitizma kod Clavicipitaceae datira najmanje od prije 100 miliona godina, u ranu-srednju [[Kreda (period)|kredu]]. [[Ćilibar|Fosil ćilibara]] otkriven 2014. čuva [[Poaceae|klas trave]] i parazitsku gljivu nalik ergotu. Fosil pokazuje da su izvorni domaćini Clavicipitaceae mogle biti trave. Ovo otkriće također uspostavlja minimalno vrijeme za moguće prisustvo psihotropnih spojeva u gljivama.<ref>{{Cite journal|last=Poinar Jr.|first=G.|last2=Alderman|first2=S.|last3=Wunderlich|first3=J.|year=2015|title=One hundred million year old ergot: psychotropic compounds in the Cretaceous?|url=http://www.palaeodiversity.org/pdf/08/02Palaeodiversity_8-15_Poinar-et-al_1.pdf|journal=Palaeodiversity|volume=8}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.sci-news.com/paleontology/science-burmese-amber-fungus-infected-grass-02482.html|title=100-Million-Year-Old Burmese Amber Preserves Fungus-Infected Grass|date=10 February 2015|website=sci-news.com|access-date=7 September 2017}}</ref> Nekoliko evolucijskih procesa djelovalo je na diversifikaciju niza ergot alkaloida koje proizvode gljive; ove razlike u aktivnostima enzima su evidentne na nivoima specifičnosti supstrata (LpsA), specifikacije proizvoda (EasA, CloA) ili oboje (EasG i eventualno CloA). "Stari žuti enzim", EasA, predstavlja izvanredan primjer. Ovaj enzim katalizira redukciju C8=C9 dvostruke veze u chanoklavinu I, ali se izoforme EasA razlikuju po tome da li kasnije kataliziraju reoksidaciju C8-C9 nakon rotacije.<ref name="Schardl" /> Ova razlika razlikuje većinu Clavicipitaceae od Trichocomaceae, ali u Clavicipitaceae je također ključna razlika koja dijeli granu klasičnih alkaloida ergot od dihidroergot alkaloida, koji su potonji često preferirani za farmaceutske proizvode zbog relativno malog broja nuspojava.<ref name="Schardl" />
== Učinci na ljude, druge sisare i LSD ==
[[Datoteka:Moederkoornpreparaat_Methergin.jpg|mini| Lijek dobiven od ergota za zaustavljanje postporođajnog krvarenja]]
Sklerot ergot sadrži visoke koncentracije (do 2% suhe mase) [[Alkaloid|alkaloida]] ergotamina, složene molekule koja se sastoji od ciklol-laktamskog prstena izvedenog iz tripeptida povezanog [[Amid|amidnom]] vezom s lizerginskom kiselinom (ergolinom) i drugim alkaloida ergolinska grupa koju [[Biosinteza|biosintetizira]] gljiva. Alkaloidi ergota imaju širok spektar bioloških aktivnosti uključujući efekte na [[Krvotok|cirkulaciju]] i neurotransmisiju.
Ergot alkaloidi se klasifikuju kao:
# derivate 6,8-dimetilergolina i
# derivati lizerginske kiseline.<ref>[http://pharmaxchange.info/press/2011/12/pharmacognosy-of-ergot-argot-or-st-anthonys-fire/ Pharmacognosy of Ergot]</ref>
Ergotizam je naziv za ponekad teške patološke sindrome koji pogađaju ljude ili druge životinje koje su progutale biljni materijal koji sadrži alkaloid ergota, kao što su žitarice kontaminirane ergotom. Hospital Brothers of St Anthony, red monaha osnovan 1095. godine, specijalizirao se za liječenje žrtava ergotizma balzamima koji sadrže ekstrakte biljaka za smirenje i stimulaciju cirkulacije. Uobičajeni naziv za ergotizam je "vatra svetog Antuna",<ref name="mia" /> u vezi sa ovim redom monaha i jakim peckanjem u udovima koji je bio jedan od simptoma.<ref>{{Cite web|url=http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=14891|title=St. Anthony's Fire — Ergotism|year=2002|publisher=MedicineNet}}</ref> Postoje dvije vrste ergotizma. Prvi karakteriziraju grčevi mišića, groznica i halucinacije, a žrtve mogu izgledati ošamućene, nesposobne da govore, postaju manične ili imaju druge oblike paralize ili drhtanja, te pate od halucinacija i drugih iskrivljenih percepcija. Ovo je uzrokovano serotonergičkom stimulacijom centralnog nervnog sistema nekim alkaloidima. Drugi tip ergotizma obilježen je snažnim žarenjem, izostankom perifernih pulseva i pucajućim bolom slabo vaskulariziranih distalnih organa, kao što su prsti na rukama i nogama,<ref name="Miedaner and Hartwing" /> a uzrokovani su djelovanjem ergot alkaloida na [[Krvotok|vaskularni sistem]] zbog [[Vazokonstrikcija|vazokonstrikcije]], ponekad dovodi do [[Gangrena|gangrene]] i gubitka udova zbog ozbiljnog ograničenja cirkulacije krvi.
Neurotropne aktivnosti alkaloida ergot također mogu uzrokovati [[Halucinacija|halucinacije]] i prateće iracionalno ponašanje, konvulzije, pa čak i smrt.<ref name="Tudzynski">{{Cite journal|year=2001|title=Biotechnology and genetics of ergot alkaloids|journal=Appl Microbiol Biotechnol|volume=57|issue=5–6|pages=4593–4605|doi=10.1007/s002530100801|pmid=11778866}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFTudzynskiCorreiaKeller2001">Tudzynski P, Correia T, Keller U (2001). "Biotechnology and genetics of ergot alkaloids". ''Appl Microbiol Biotechnol''. '''57''' (5–6): 4593–4605. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1007/s002530100801|10.1007/s002530100801]]. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11778866 11778866]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:847027 847027].</cite></ref><ref name="Eadie">{{Cite journal|last=Eadie MJ|year=2003|title=Convulsive ergotism: epidemics of the serotonin syndrome?|journal=Lancet Neurol.|volume=2|issue=7|pages=429–434|doi=10.1016/S1474-4422(03)00439-3|pmid=12849122}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFEadie_MJ2003">Eadie MJ (2003). "Convulsive ergotism: epidemics of the serotonin syndrome?". ''Lancet Neurol''. '''2''' (7): 429–434. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1016/S1474-4422(03)00439-3|10.1016/S1474-4422(03)00439-3]]. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12849122 12849122]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:12158282 12158282].</cite></ref> Ostali simptomi uključuju snažne [[Materica|kontrakcije materice]], [[Mučnina|mučninu]], [[Epileptički napad|napade]], visoku temperaturu, povraćanje, gubitak mišićne snage i nesvjesticu. Od srednjeg vijeka, kontrolirane doze ergota su korištene za izazivanje [[Pobačaj|pobačaja]] i zaustavljanje krvarenja majke nakon porođaja. Klotz nudi detaljan pregled toksičnosti kod stoke sisara, navodeći da se aktivnosti mogu pripisati antagonizmu ili agonizmu [[Neurotransmiter|neurotransmitera]], uključujući [[dopamin]], [[serotonin]] i [[norepinefrin]]. Također navodi da adrenergička blokada ergopeptinom (npr. ergovalinom ili ergotaminom) dovodi do snažne i dugotrajne [[Vazokonstrikcija|vazokonstrikcije]], te može rezultirati smanjenim protokom krvi što rezultira intenzivnim pekućim bolom (u srednjem vijeku nazivanim i vatra Svetog Antuna), [[Edem|edemom]], [[Cijanoza|cijanogrenozom]], [[Gangrena|suhom gangrenom]] pa čak i gubitka kopita kod goveda ili udova kod ljudi. Smanjenje [[Prolaktin|prolaktina]] zbog aktivnosti alkaloida ergot na dopaminskim receptorima u hipofizi također je uobičajeno kod stoke. Smanjen prolaktin u serumu povezan je s različitim reproduktivnim problemima kod goveda, a posebno kod konja, uključujući agalaktiju i loše začeće, te kasni gubitak ždrebadi, a ponekad i kobila zbog distocije i zadebljane posteljice.<ref name="Schardl">{{Cite journal|last=Schardl|first=Christopher L.|date=7 October 2015|title=Introduction to the Toxins Special Issue on Ergot Alkaloids|journal=Toxins|volume=10|issue=7|pages=4232–4237|doi=10.3390/toxins7104232|pmc=4626731|pmid=26665699}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFSchardl2015">Schardl, Christopher L. (7 October 2015). [//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4626731 "Introduction to the Toxins Special Issue on Ergot Alkaloids"]. ''Toxins''. '''10''' (7): 4232–4237. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:<span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[[doi:10.3390/toxins7104232|10.3390/toxins7104232]]</span>. [[PubMed Central|PMC]] <span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4626731 4626731]</span>. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26665699 26665699].</cite></ref> Iako se i gangrenozni i konvulzivni simptomi viđaju kod prirodnog ergotizma koji je rezultat gutanja raži inficirane gljivicama, samo je gangrenozni ergotizam prijavljen nakon prekomjernog uzimanja ergotamin tartarata.<ref name="Merhoff and Porter">{{Cite journal|last=Merhoff|first=GC|last2=Porter|first2=JM|date=1 November 1974|title=Ergot Intoxication: Historical Review and Description of Unusual Clinical Manifestations|journal=Annals of Surgery|volume=180|issue=5|pages=773–779|doi=10.1097/00000658-197411000-00011|pmc=1343691|pmid=4371616}}</ref> Ekstrakt ergota se koristio u [[Lijek|farmaceutskim]] preparatima, uključujući alkaloide ergota u proizvodima kao što su Cafergot (koji sadrže [[kofein]] i ergotamin ili ergolin) za liječenje migrenskih glavobolja i ergometrin, koji se koristi za izazivanje kontrakcija maternice i za kontrolu krvarenja nakon porođaja.<ref name="the_encyclopedia_of_seeds">{{Cite book|last=Black|first=Michael H.|url=https://archive.org/details/encyclopediaofse00mich|title=The encyclopedia of seeds: science, technology and uses|last2=Halmer|first2=Peter|publisher=CABI|year=2006|isbn=978-0-85199-723-0|location=Wallingford, UK|pages=[https://archive.org/details/encyclopediaofse00mich/page/n253 226]|url-access=limited}}</ref> Klinički ergotizam kakav se danas vidi proizlazi gotovo isključivo iz prekomjernog unosa ergotamin tartarata u liječenju migrenske glavobolje.<ref name="Merhoff and Porter" />
Osim alkaloida ergot, ''Claviceps paspali'' također proizvodi tremorgens (paspalitrem) koji uzrokuje "pospavanje paspaluma" kod goveda.<ref name="Paspalum">{{Cite journal|displayauthors=etal|year=1977|title=Paspalum staggers: isolation and identification of tremorgenic metabolites from sclerotia of ''Claviceps paspali''|journal=J. Agric. Food Chem.|volume=25|issue=5|pages=1197–1201|doi=10.1021/jf60213a061|pmid=893851}}</ref> Gljive iz rodova ''Penicillium'' i ''Aspergillus'' također proizvode alkaloide ergota, posebno neke izolate ljudskog patogena ''Aspergillus fumigatus'',<ref name="Rao">{{Cite journal|year=1975|title=Effect of tweens on the production of ergot alkaloids by ''Aspergillus fumigatus''|journal=Folia Microbiol.|volume=20|issue=5|pages=418–422|doi=10.1007/BF02877045|pmid=1104424}}</ref> i izolovane su iz biljaka porodice [[Convolvulaceae]], od kojih je najpoznatija islava. Uzročnici većine trovanja ergotom su ergot alkaloidna klasa gljivičnih metabolita, iako neke gljive ergota proizvode udaljeno povezane indol-diterpenske alkaloide koji su tremogeni.<ref name="Schardl">{{Cite journal|last=Schardl|first=Christopher L.|date=7 October 2015|title=Introduction to the Toxins Special Issue on Ergot Alkaloids|journal=Toxins|volume=10|issue=7|pages=4232–4237|doi=10.3390/toxins7104232|pmc=4626731|pmid=26665699}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFSchardl2015">Schardl, Christopher L. (7 October 2015). [//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4626731 "Introduction to the Toxins Special Issue on Ergot Alkaloids"]. ''Toxins''. '''10''' (7): 4232–4237. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:<span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[[doi:10.3390/toxins7104232|10.3390/toxins7104232]]</span>. [[PubMed Central|PMC]] <span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4626731 4626731]</span>. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26665699 26665699].</cite></ref>
Ergot ne sadrži [[LSD|dietilamid lizerginske kiseline]] (LSD), ali umjesto toga sadrži lizerginsku kiselinu kao i njen prekursor,<ref name="Correia et al.">{{Cite journal|year=2001|title=Molecular cloning and analysis of the ergopeptine assembly system in the ergot fungus Claviceps purpurea|journal=Chem. Biol.|volume=10|issue=12|pages=1281–1292|doi=10.1016/j.chembiol.2003.11.013|pmid=14700635}}</ref> ergotamin. Lizerginska kiselina je prekursor za sintezu LSD-a. Njihove ostvarene i pretpostavljene medicinske upotrebe potaknule su intenzivna istraživanja od 1950-ih, što je kulminiralo s jedne strane u razvoju lijekova i legalnih (npr. bromokriptin) i ilegalnih (npr. LSD), a s druge strane u opsežnom poznavanju enzima, genetike. i raznolikost biosintetskih puteva alkaloida ergot.<ref name="Schardl">{{Cite journal|last=Schardl|first=Christopher L.|date=7 October 2015|title=Introduction to the Toxins Special Issue on Ergot Alkaloids|journal=Toxins|volume=10|issue=7|pages=4232–4237|doi=10.3390/toxins7104232|pmc=4626731|pmid=26665699}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFSchardl2015">Schardl, Christopher L. (7 October 2015). [//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4626731 "Introduction to the Toxins Special Issue on Ergot Alkaloids"]. ''Toxins''. '''10''' (7): 4232–4237. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:<span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[[doi:10.3390/toxins7104232|10.3390/toxins7104232]]</span>. [[PubMed Central|PMC]] <span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4626731 4626731]</span>. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26665699 26665699].</cite></ref>
U izdanju ''New England Journal of Medicine od'' 4. januara 2007. nalazi se članak koji dokumentuje britansku studiju na više od 11.000 pacijenata [[Parkinsonova bolest|sa Parkinsonovom bolešću]]. Studija je otkrila da dva lijeka iz ergota, pergolid i kabergolin, koji se obično koriste za liječenje Parkinsonove bolesti, mogu povećati rizik od propuštanja srčanih zalistaka do 700%.<ref>{{Cite journal|date=January 2007|title=Dopamine agonists and the risk of cardiac-valve regurgitation|journal=The New England Journal of Medicine|volume=356|issue=1|pages=29–38|doi=10.1056/NEJMoa062222|pmid=17202453}}</ref>
== Historija ==
[[Datoteka:Ergot01.jpg|mini| Ergot na glavicama pšenice]]
Ergotizam je najraniji zabilježeni primjer ''mikotoksikoze'', ili trovanja uzrokovanog otrovnim plijesni. Rane reference o ergotizmu datiraju iz 600. godine prije nove ere, [[Asirija|asirska]] ploča ga je pominjala kao 'štetnu pustulu u klasu žita'.<ref>{{Cite journal|last=Haarmann|first=Thomas|last2=Rolke|first2=Yvonne|last3=Giesbert|first3=Sabine|last4=Tudzynski|first4=Paul|date=2009|title=Ergot:from witchcraft to biotechnology|journal=Molecular Plant Pathology|volume=10|issue=4|pages=563–77|doi=10.1111/J.1364-3703.2009.00548.X|pmc=6640538|pmid=19523108}}</ref> 350. godine prije nove ere, Parseesi su opisali 'štetne trave koje uzrokuju da trudne žene ispuste matericu i umru u porođaju'.<ref name="Ergot:from witchcraft to biotechnology" /> U drevnoj Siriji, ergot se zvao 'kći krvi'.<ref>{{Cite book|last=Wellcome|first=Henry S.|title=From Ergot to Ernutin|last2=Solomon|first2=Henry|date=June 19, 1908|publisher=Canadian Medical Association|isbn=978-1331946151|location=Ottawa|pages=1–60}}</ref> Radulf Glaber opisao je bolest koju je nazvao 'skrivena vatra' ili ''ignus ocultus'', u kojoj nakon opekotina uda slijedi njegovo odvajanje od tijela, često progutajući žrtvu u jednoj noći.<ref name="Wellcome" /> Johannes Thallius je 1588. napisao da se zove 'Majka raži', ili ''rockenmutter'', i da se koristi za zaustavljanje krvarenja.
Trovanje ljudi uslijed konzumiranja raženog kruha od žitarica zaraženog ergotom bilo je uobičajeno u Evropi u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Prvi spomen kuge gangrenoznog ergotizma u Evropi dolazi iz [[Njemačka|Njemačke]] 857. godine, nakon čega su [[Francuska]] i [[Skandinavija]] doživjele slične epidemije;<ref>{{Cite journal|last=De Costa|first=Caroline|date=May 18, 2002|title=StAnthony's fire and living ligatures: a short history of ergometrine|url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_2002-05-18_359_9319/page/1768|journal=The Lancet|volume=359|issue=9319|pages=1768–1770|doi=10.1016/S0140-6736(02)08658-0|pmid=12049883}}</ref> Engleska je uočljivo odsutna u istorijskim regijama pogođenim ergotizmom jer je njihov glavni izvor hrane bila pšenica, koja je otporna na gljive ergot.<ref name="Wellcome">{{Cite book|last=Wellcome|first=Henry S.|title=From Ergot to Ernutin|last2=Solomon|first2=Henry|date=June 19, 1908|publisher=Canadian Medical Association|isbn=978-1331946151|location=Ottawa|pages=1–60}}<cite class="citation book cs1 cs1-prop-jul-greg-uncertainty" data-ve-ignore="true" id="CITEREFWellcomeSolomon1908">Wellcome, Henry S.; Solomon, Henry (June 19, 1908). ''From Ergot to Ernutin''. Ottawa: Canadian Medical Association. pp. 1–60. [[International Standard Book Number|ISBN]] [[Posebno:BookSources/978-1331946151|<bdi>978-1331946151</bdi>]].</cite>
[[Category:CS1: Julian–Gregorian uncertainty]]</ref> Godine 944. masovno izbijanje ergotizma izazvalo je 40.000 smrti u regijama [[Akvitanija|Akvitanije]], [[Limousin|Limuzina]], Perigora i Angumoa u Francuskoj.<ref name="Bennett Bentley 1999 Story Ergot">{{Cite journal|last=Bennett|first=J.W.|last2=Bentley|first2=Ronald|year=1999|title=Pride and Prejudice: The Story of Ergot|url=https://archive.org/details/sim_perspectives-in-biology-and-medicine_spring-1999_42_3/page/333|journal=Perspectives in Biology and Medicine|volume=42|issue=3|pages=333–355|doi=10.1353/pbm.1999.0026}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFBennettBentley1999">Bennett, J.W.; Bentley, Ronald (1999). "Pride and Prejudice: The Story of Ergot". ''Perspectives in Biology and Medicine''. '''42''' (3): 333–355. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1353/pbm.1999.0026|10.1353/pbm.1999.0026]]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:72715889 72715889].</cite></ref> U Hesseu 1596. Wendelin Thelius je bio jedan od prvih koji je trovanje ergotizmom pripisao žitaricama. Godine 1778. S. Tessier je, posmatrajući ogromnu epidemiju u Sologneu u Francuskoj, u kojoj je umrlo više od 8.000 ljudi, preporučio isušivanje polja, obavezno čišćenje žitarica i zamjenu zaraženih žitarica krompirom.
=== Vatra Svetog Antuna i Antoniti ===
Godine 1722. [[Rusija|ruski]] [[car]] [[Petar I, car Rusije|Petar Veliki]] bio je osujećen u svom pohodu na [[Osmanlijsko Carstvo|Otomansko carstvo]] jer je njegova vojska, koja je putovala niz terešku stepu, bila pogođena ergotizmom i bila je prisiljena da se povuče kako bi pronašla jestivo žito. Dnevnički zapis iz tog vremena opisuje da su ljudi čim su jeli otrovani hljeb dobili vrtoglavicu, sa tako jakim nervnim kontrakcijama da su onima koji nisu umrli prvog dana otpale ruke i stopala, nalik ozeblinama.<ref name="Bennett Bentley 1999 Story Ergot">{{Cite journal|last=Bennett|first=J.W.|last2=Bentley|first2=Ronald|year=1999|title=Pride and Prejudice: The Story of Ergot|url=https://archive.org/details/sim_perspectives-in-biology-and-medicine_spring-1999_42_3/page/333|journal=Perspectives in Biology and Medicine|volume=42|issue=3|pages=333–355|doi=10.1353/pbm.1999.0026}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFBennettBentley1999">Bennett, J.W.; Bentley, Ronald (1999). "Pride and Prejudice: The Story of Ergot". ''Perspectives in Biology and Medicine''. '''42''' (3): 333–355. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1353/pbm.1999.0026|10.1353/pbm.1999.0026]]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:72715889 72715889].</cite></ref> Epidemija je bila poznata kao vatra Svetog Antuna,<ref name="mia">{{Cite book|last=Heritage|first=J.|url=https://archive.org/details/microbiologyinac0000heri_p5m3/page/115|title=Microbiology in Action|last2=Evans|first2=G.|last3=Killington|first3=R.A.|publisher=Cambridge University Press|year=1999|isbn=978-0-521-62912-6|page=[https://archive.org/details/microbiologyinac0000heri_p5m3/page/115 115]|chapter=5.6.8 What is the role of fungal toxins in food poisoning?|chapter-url=https://books.google.com/books?id=n9x6zLqdjOYC&pg=PA115}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFHeritageEvansKillington1999">Heritage, J.; Evans, G.; Killington, R.A. (1999). [https://books.google.com/books?id=n9x6zLqdjOYC&pg=PA115 "5.6.8 What is the role of fungal toxins in food poisoning?"]. [[iarchive:microbiologyinac0000heri_p5m3/page/115|''Microbiology in Action'']]. Cambridge University Press. p. [[iarchive:microbiologyinac0000heri_p5m3/page/115|115]]. [[International Standard Book Number|ISBN]] [[Posebno:BookSources/978-0-521-62912-6|<bdi>978-0-521-62912-6</bdi>]].</cite></ref> ili ''ignis sacer'', a neki historijski događaji, poput Velikog terora u Francuskoj tokom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], povezani su s trovanjem ergotom. Sveti Antun je bio egipatski asketa (pustinjak) iz 3. vijeka koji je živio pored [[Crveno more|Crvenog mora]] i bio je poznat po dugom postu u kojem se suočavao sa strašnim vizijama i iskušenjima poslanim od [[Đavo|đavola]]. Dvojica plemića su mu pripisali zasluge za pomoć u oporavku od bolesti; oni su naknadno osnovali Red svetog Antuna u njegovu čast.<ref name="Wellcome">{{Cite book|last=Wellcome|first=Henry S.|title=From Ergot to Ernutin|last2=Solomon|first2=Henry|date=June 19, 1908|publisher=Canadian Medical Association|isbn=978-1331946151|location=Ottawa|pages=1–60}}<cite class="citation book cs1 cs1-prop-jul-greg-uncertainty" data-ve-ignore="true" id="CITEREFWellcomeSolomon1908">Wellcome, Henry S.; Solomon, Henry (June 19, 1908). ''From Ergot to Ernutin''. Ottawa: Canadian Medical Association. pp. 1–60. [[International Standard Book Number|ISBN]] [[Posebno:BookSources/978-1331946151|<bdi>978-1331946151</bdi>]].</cite>
[[Category:CS1: Julian–Gregorian uncertainty]]</ref> Antun je bio popularna tema za umjetnost u srednjem vijeku i njegov simbol je veliko plavo " [[Tau|T]] " ušiveno na rame redovnika reda, simbolizirajući štaku koju koriste bolesni i ozlijeđeni.<ref>{{Cite journal|last=Nemes|first=C.N.|date=December 1, 2018|title=The medical and surgical treatment of the pilgrims of the Jacobean Roads in medieval times Part.1|journal=International Congress Series|volume=1242|pages=31–42|doi=10.1016/S0531-5131(02)01096-8}}</ref>
Red svetog Antuna, čiji su pripadnici također bili poznati kao Antoniti, brzo je rastao, a bolnice su se širile po Francuskoj, Njemačkoj i Skandinaviji i stekle bogatstvo i moć dok su zahvalni pokrovitelji davali novac i dobrotvorna dobra bolnicama.<ref name="Wellcome">{{Cite book|last=Wellcome|first=Henry S.|title=From Ergot to Ernutin|last2=Solomon|first2=Henry|date=June 19, 1908|publisher=Canadian Medical Association|isbn=978-1331946151|location=Ottawa|pages=1–60}}<cite class="citation book cs1 cs1-prop-jul-greg-uncertainty" data-ve-ignore="true" id="CITEREFWellcomeSolomon1908">Wellcome, Henry S.; Solomon, Henry (June 19, 1908). ''From Ergot to Ernutin''. Ottawa: Canadian Medical Association. pp. 1–60. [[International Standard Book Number|ISBN]] [[Posebno:BookSources/978-1331946151|<bdi>978-1331946151</bdi>]].</cite>
[[Category:CS1: Julian–Gregorian uncertainty]]</ref> Do kraja srednjeg vijeka postojalo je 396 naselja i 372 bolnice u vlasništvu reda<ref name="Nemes" /> i postala su popularna hodočašća u takve bolnice, kao i darivanje udova izgubljenih zbog ergotizma, koji su bili izloženi u blizini svetinja.<ref name="Wellcome" /> Ovi hagioterapijski centri bili su prvi specijalizovani evropski sistemi zdravstvene zaštite i fratri reda su bili upoznati sa liječenjem ergotizma i užasnim efektima otrova.<ref name="Nemes">{{Cite journal|last=Nemes|first=C.N.|date=December 1, 2018|title=The medical and surgical treatment of the pilgrims of the Jacobean Roads in medieval times Part.1|journal=International Congress Series|volume=1242|pages=31–42|doi=10.1016/S0531-5131(02)01096-8}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFNemes2018">Nemes, C.N. (December 1, 2018). "The medical and surgical treatment of the pilgrims of the Jacobean Roads in medieval times Part.1". ''International Congress Series''. '''1242''': 31–42. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1016/S0531-5131(02)01096-8|10.1016/S0531-5131(02)01096-8]].</cite></ref> Oboljeli bi dobijali obroke bez ergota, vina koja sadrže [[Vazodilatacija|vazodilatatorno]] i analgetsko bilje, te primjenu balzama Antonites-a, koji je bio prvi transdermalni terapijski sistem (TTS) u istoriji medicine.<ref name="Ergot:from witchcraft to biotechnology">{{Cite journal|last=Haarmann|first=Thomas|last2=Rolke|first2=Yvonne|last3=Giesbert|first3=Sabine|last4=Tudzynski|first4=Paul|date=2009|title=Ergot:from witchcraft to biotechnology|journal=Molecular Plant Pathology|volume=10|issue=4|pages=563–77|doi=10.1111/J.1364-3703.2009.00548.X|pmc=6640538|pmid=19523108}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFHaarmannRolkeGiesbertTudzynski2009">Haarmann, Thomas; Rolke, Yvonne; Giesbert, Sabine; Tudzynski, Paul (2009). [//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6640538 "Ergot:from witchcraft to biotechnology"]. ''Molecular Plant Pathology''. '''10''' (4): 563–77. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1111/J.1364-3703.2009.00548.X|10.1111/J.1364-3703.2009.00548.X]]. [[PubMed Central|PMC]] <span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6640538 6640538]</span>. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19523108 19523108].</cite></ref> Njihovi medicinski recepti su izgubljeni u vremenu, iako su neki zabilježeni tretmani i dalje ostali.<ref name="Nemes" /> Nakon 1130. godine nove ere, monasima više nije bilo dozvoljeno da izvode operacije, pa su berberski hirurzi zapošljavani za uklanjanje gangrenoznih udova i liječenje otvorenih rana.<ref name="Nemes" /> Tri berberina osnovala su bolnicu u Memingenu 1214. godine i prihvatila one koji su bili zahvaćeni gangrenoznim oblikom ergotizma. Pacijenti su hranjeni i smješteni kod radno sposobnih pojedinaca koji su bili bolničari i pomoćnici. Pacijenti s konvulzivnim oblikom ergotizma, ili ''ergotismus convulsivus'', primani su samo devet dana prije nego što su zamoljeni da odu jer se konvulzivni ergotizam smatrao manje štetnim. Iako su oboljeli često doživljavali nepovratne posljedice, najčešće su se vraćali svojim porodicama i nastavljali sa životom.<ref name="Nemes" />
Važan aspekt tretmana Reda svetog Antuna bilo je isključenje raženog kruha i drugih jestivih namirnica koje sadrže ergot, što je zaustavilo napredovanje ergotizma.<ref name="Wellcome">{{Cite book|last=Wellcome|first=Henry S.|title=From Ergot to Ernutin|last2=Solomon|first2=Henry|date=June 19, 1908|publisher=Canadian Medical Association|isbn=978-1331946151|location=Ottawa|pages=1–60}}<cite class="citation book cs1 cs1-prop-jul-greg-uncertainty" data-ve-ignore="true" id="CITEREFWellcomeSolomon1908">Wellcome, Henry S.; Solomon, Henry (June 19, 1908). ''From Ergot to Ernutin''. Ottawa: Canadian Medical Association. pp. 1–60. [[International Standard Book Number|ISBN]] [[Posebno:BookSources/978-1331946151|<bdi>978-1331946151</bdi>]].</cite>
[[Category:CS1: Julian–Gregorian uncertainty]]</ref> Nije bilo poznatog lijeka za sam ergotizam, međutim postojalo je liječenje simptoma, koji su često uključivali stezanje krvi, nervni poremećaj i/ili halucinacije; ako bi oboljeli preživio početno trovanje, udovi bi mu često otpali i on ili ona bi nastavio da se oporavlja ako bi prekinuo konzumaciju ergota.<ref name="De Costa">{{Cite journal|last=De Costa|first=Caroline|date=May 18, 2002|title=StAnthony's fire and living ligatures: a short history of ergometrine|url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_2002-05-18_359_9319/page/1768|journal=The Lancet|volume=359|issue=9319|pages=1768–1770|doi=10.1016/S0140-6736(02)08658-0|pmid=12049883}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFDe_Costa2002">De Costa, Caroline (May 18, 2002). "StAnthony's fire and living ligatures: a short history of ergometrine". ''The Lancet''. '''359''' (9319): 1768–1770. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1016/S0140-6736(02)08658-0|10.1016/S0140-6736(02)08658-0]]. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12049883 12049883]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:53277037 53277037].</cite></ref> Stablo tijela ostalo je relativno netaknuto bolešću do posljednje faze, a žrtve bi, ne shvaćajući uzrok svoje bolesti, nastavile da upijaju hranu punu ergota sedmicama sve dok stanje ne zahvati njihov probavni sistem.<ref name="Nemes">{{Cite journal|last=Nemes|first=C.N.|date=December 1, 2018|title=The medical and surgical treatment of the pilgrims of the Jacobean Roads in medieval times Part.1|journal=International Congress Series|volume=1242|pages=31–42|doi=10.1016/S0531-5131(02)01096-8}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFNemes2018">Nemes, C.N. (December 1, 2018). "The medical and surgical treatment of the pilgrims of the Jacobean Roads in medieval times Part.1". ''International Congress Series''. '''1242''': 31–42. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1016/S0531-5131(02)01096-8|10.1016/S0531-5131(02)01096-8]].</cite></ref> Vjeruje se da su seljaštvo i djeca bili najosjetljiviji na ergotizam, iako su patili i bogataši, jer su se povremeno čitava sela oslanjala na zaražene usjeve za prehranu, a za vrijeme gladi ergotizam je dopirao do svake kuće.<ref name="Ergot:from witchcraft to biotechnology">{{Cite journal|last=Haarmann|first=Thomas|last2=Rolke|first2=Yvonne|last3=Giesbert|first3=Sabine|last4=Tudzynski|first4=Paul|date=2009|title=Ergot:from witchcraft to biotechnology|journal=Molecular Plant Pathology|volume=10|issue=4|pages=563–77|doi=10.1111/J.1364-3703.2009.00548.X|pmc=6640538|pmid=19523108}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFHaarmannRolkeGiesbertTudzynski2009">Haarmann, Thomas; Rolke, Yvonne; Giesbert, Sabine; Tudzynski, Paul (2009). [//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6640538 "Ergot:from witchcraft to biotechnology"]. ''Molecular Plant Pathology''. '''10''' (4): 563–77. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1111/J.1364-3703.2009.00548.X|10.1111/J.1364-3703.2009.00548.X]]. [[PubMed Central|PMC]] <span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6640538 6640538]</span>. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19523108 19523108].</cite></ref> Ergot gljiva je otporna na toplinu i vodu, pa se najčešće pekla u kruh kroz raženo brašno; iako se druge trave mogu zaraziti, bilo je neuobičajeno u [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj Evropi]] konzumirati druge trave osim raži.<ref name="Wellcome" /> Fiziološki efekti ergota ovisili su o koncentraciji i kombinacijama unesenih metabolita ergota, kao i o dobi i statusu uhranjenosti oboljele osobe.<ref name="Bennett Bentley 1999 Story Ergot">{{Cite journal|last=Bennett|first=J.W.|last2=Bentley|first2=Ronald|year=1999|title=Pride and Prejudice: The Story of Ergot|url=https://archive.org/details/sim_perspectives-in-biology-and-medicine_spring-1999_42_3/page/333|journal=Perspectives in Biology and Medicine|volume=42|issue=3|pages=333–355|doi=10.1353/pbm.1999.0026}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFBennettBentley1999">Bennett, J.W.; Bentley, Ronald (1999). "Pride and Prejudice: The Story of Ergot". ''Perspectives in Biology and Medicine''. '''42''' (3): 333–355. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1353/pbm.1999.0026|10.1353/pbm.1999.0026]]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:72715889 72715889].</cite></ref> Antoniti su počeli da se prorjeđuju nakon što su liječnici otkrili genezu ergotizma i preporučili metode za uklanjanje sklerotijuma iz usjeva raži. Godine 1776. klaustri Antonita su uključeni u Malteške viteške bolnice, pri čemu su izgubili veliki dio svoje medicinske historijei izgubili lijekove i recepte za ergotizam zbog njihovog nekorištenja i nedostatka očuvanja receptura.<ref name="Nemes" />
=== Primjena u ginekologiji i akušerstvu ===
Babice i vrlo mali broj doktora u Evropi vijekovima su koristili ekstrakte ergota:
# U rukopisu iz [[Nürnberg|Nürnberga]] iz 1474. ergot u prahu je propisan zajedno s [[Lovor|lovorovim plodovima]] i [[Rizom|rizomima]] Salomonovih tuljana za liječenje ''permutera'' ili ''heffmuttera'', što znači bol u donjem dijelu trbuha uzrokovanu 'ustankom maternice'<ref> Cod. Pal. germ. 545, Blatt 70v [http://digi.ub.uni-heidelberg.de/diglit/cpg545/0144 (Digitalisat)]</ref>
# U jednoj štampanoj knjizi iz 1582. godine, njemački ljekar Adam Lonicer je napisao da su babice koristile tri sklerocije ergota, koje su koristile nekoliko puta dnevno, kao dobar lijek u slučaju "ustanka i bola u maternici" (''auffſteigen vnd wehethumb der mutter'')
# Joachim Camerarius Mlađi napisao je 1586. da će sklerocija ergota držana pod jezikom dovesti do prestanka krvarenja<ref>Herbal of [[Pietro Andrea Mattioli]] enlarged by J. Camerarius. Frankfurt am Main 1586, page 109-, [http://bildsuche.digitale-sammlungen.de/index.html?c=viewer&bandnummer=bsb00091089&pimage=00238&v=100&nav= (Digitalisat)]</ref>
Da bi dokazao da je ražena glavica bezopasna vrsta žitarica, 1774. godine francuski farmaceut Antoine-Augustin Parmentier uredio je za objavu pismo koje je dobio od gospođe Dupile, babice iz Chaumont-en-Vexina. Rekla mu je da ako su kontrakcije materice bile preslabe u porođajnoj [[Porođaj|fazi izbacivanja]], ona i njena majka davale su oguljeni ergot u količini punog naprstka raspršenog u vodi, vinu ili čorbi. Nakon primjene ergota uslijedio je blagi porođaj u roku od 15 minuta.<ref>Journal de Physique, 1774, S. 144–155 [[iarchive:journaldephysiq03unkngoog/page/n157|(Digitalisat)]]</ref> Francuski ljekar Jean-Baptiste Desgranges (1751–1831) objavio je 1818. godine da je 1777. u [[Lyon|Lyonu]] sreo babice koje su uspješno liječile slabe kontrakcije materice davanjem praha od ražene glavice. Desgranges je ovaj lijek dodao u svoj terapeutski arsenal. Od 1777. do 1804. bio je uspješan u ublažavanju porođaja za više od dvadeset žena primjenom praha od ražene glavice. Nikada nije vidio nikakve nuspojave ovog tretmana.<ref>Jean-Baptiste Desgranges (1751–1831). ''Sur la propriété qu'a le Seigle ergoté d'accélérer la marche de l'accouchement, et de hâter sa terminaison''. In: ''Nouveau Journal de Médecine'', Paris, I (1818), S. 54–61 [[iarchive:BIUSante_90147x1818x01/page/n53|(Digitalisat)]]</ref>
U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], 1807. godine dr. John Stearns iz okruga Saratoga u New Yorku pisao je prijatelju da je tokom nekoliko godina ''koristio pulvis parturiens'' sa potpunim uspjehom kod pacijenata sa "dugotrajnim porođajem ". Ovaj ''pulvis parturiens'' sastojao se od ražene glavice, koji je on nazvao "lažna raž". Prokuhao je "pola drahme" (oko 2 g) tog praha u pola litre vode i davao po jednu trećinu svakih dvadeset minuta, dok nisu počeli bolovi.<ref>John Stearns. ''Account of the Pulvis Parturiens, a remedy for quickening child-birth''. In: ''The Medical Repository'', New York, second hexade, vol. 5 (1808), p. 308–309 [https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=nyp.33433011578865&view=1up&seq=324 (Digitalisat)]</ref> Godine 1813. dr Oliver Prescott (1762–1827) iz Newburyporta, Massachusetts objavio je disertaciju "o prirodnoj istoriji i medicinskim efektima secale cornutum", u kojoj je opisao i analizirao iskustvo koje je stekao tokom pet godina dok je koristio raženu glavicu u slučajevima lošeg rada materice u drugoj fazi porođaja.<ref>[[John Stearns]]. ''Account of the Pulvis Parturiens, a remedy for quickening child-birth''. In: ''The Medical Repository'', New York, second hexade, vol. 5 (1808), p. 308–309 [https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=nyp.33433011578865&view=1up&seq=324 (Digitalisat)]</ref>
''Dispanzer Sjedinjenih Država'' iz 1836. preporučio je porođajnoj ženi petnaest ili dvadeset zrna [oko 1 do 1,3 g] ražene glavice u prahu da se daje svakih dvadeset minuta, dok se ne iskuse njeni posebni efekti, ili do količine jednake jednom drahmu [oko 3,9g]“.<ref> ''The Dispensatory of the United States of America'', third edition Philadelphia 1836, p. 588 [[iarchive:dispensatoryofun00wood/page/588|(Digitalisat)]]</ref>
Godine 1837. francuski ''Codex Pharmacopee Francaise'' zahtijevao je da se ražena glavicadrži u svim apotekama.<ref>''Codex, pharmacopée française 1837'', p. 215 : ''Poudre de seigle ergoté'' [[iarchive:codexpharmacopef00univ/page/214|(Digitalisat)]]
</ref>
Niski do vrlo mali dokazi iz kliničkih ispitivanja sugeriraju da profilaktička upotreba alkaloida ergot, primijenjenih intravenozno (IV) ili intramuskularno (IM) u trećoj fazi porođaja, može smanjiti gubitak krvi i smanjiti rizik od umjerenog do teškog krvarenja nakon porođaja., međutim, ovaj lijek može biti povezan i s višim krvnim tlakom i većim bolom.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Liabsuetrakul|first=Tippawan|last2=Choobun|first2=Thanapan|last3=Peeyananjarassri|first3=Krantarat|last4=Islam|first4=Q. Monir|date=2018|title=Prophylactic use of ergot alkaloids in the third stage of labour|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2018|issue=6|pages=CD005456|doi=10.1002/14651858.CD005456.pub3|issn=1469-493X|pmc=6513467|pmid=29879293}}</ref> Nije jasno da li su oralni ergo alkaloidi korisni ili štetni jer nisu dobro proučeni.<ref name=":0" /> Cochrane Systematic Review iz 2018. zaključio je da drugi lijekovi kao što su oksitocin, sintometrin i prostaglandini mogu imati prednost u odnosu na alkaloide ergota.<ref name=":0" />
Iako je poznato da ražena glavica uzrokuje pobačaje kod [[Domaće govedo|stoke]] i ljudi, nije bila priznata upotreba ergota u tu svrhu jer je pobačaj bio nezakonit u većini zemalja, pa su dokazi za njegovu upotrebu u pobačaju nepoznati.<ref name="Bennett Bentley 1999 Story Ergot">{{Cite journal|last=Bennett|first=J.W.|last2=Bentley|first2=Ronald|year=1999|title=Pride and Prejudice: The Story of Ergot|url=https://archive.org/details/sim_perspectives-in-biology-and-medicine_spring-1999_42_3/page/333|journal=Perspectives in Biology and Medicine|volume=42|issue=3|pages=333–355|doi=10.1353/pbm.1999.0026}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFBennettBentley1999">Bennett, J.W.; Bentley, Ronald (1999). "Pride and Prejudice: The Story of Ergot". ''Perspectives in Biology and Medicine''. '''42''' (3): 333–355. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1353/pbm.1999.0026|10.1353/pbm.1999.0026]]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:72715889 72715889].</cite></ref> Najčešće se ražena glavica koristila za ubrzavanje procesa porođaja ili sam porođaj, a nije se koristila u svrhu zaustavljanja postporođajnog krvarenja, što je jedan od čestih problema prilikom porođaja.<ref name="De Costa">{{Cite journal|last=De Costa|first=Caroline|date=May 18, 2002|title=StAnthony's fire and living ligatures: a short history of ergometrine|url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_2002-05-18_359_9319/page/1768|journal=The Lancet|volume=359|issue=9319|pages=1768–1770|doi=10.1016/S0140-6736(02)08658-0|pmid=12049883}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFDe_Costa2002">De Costa, Caroline (May 18, 2002). "StAnthony's fire and living ligatures: a short history of ergometrine". ''The Lancet''. '''359''' (9319): 1768–1770. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[[doi:10.1016/S0140-6736(02)08658-0|10.1016/S0140-6736(02)08658-0]]. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12049883 12049883]. [[Semantic Scholar|S2CID]] [https://api.semanticscholar.org/CorpusID:53277037 53277037].</cite></ref> Međutim, sve dok [[anestezija]] nije postala dostupna, nije postojao antidot ili način kontrole efekata ergota. Dakle, ako se fetus nije kretao kako se očekivalo, lijek bi mogao uzrokovati da se materica oblikuje oko djeteta, i ubije dijete. David Hosack, američki liječnik, primijetio je veliki broj mrtvorođenih djece kao rezultat upotrebe ergota i naveo da umjesto ''pulvis ad partum'', treba ga zvati ''pulvis ad mortem''. Počeo je da se zalaže za njegovu upotrebu za zaustavljanje postporođajnog krvarenja. Na kraju su doktori utvrdili da je upotreba ergota na porođaju bez protivotrova previše opasna, te su ograničili njegovu upotrebu na izbacivanje [[Posteljica|placente]] ili zaustavljanje krvarenja. Ne samo da je stezao matericu, ergot je imao sposobnost da poveća ili smanji krvni pritisak, izazove hipotermiju i povraćanje i utiče na lučenje hormona hipofize.<ref name="Bennett Bentley 1999 Story Ergot" /> 1926. godine švicarski psihijatar Hans Maier predložio je korištenje ergotamina za liječenje vaskularnih glavobolja migrenskog tipa.<ref name="Miedaner and Hartwing">{{Cite journal|last=Miedaner|first=Thomas|last2=Geiger|first2=Hartwig H.|date=25 February 2015|title=Biology, Genetics, and Management of Ergot (Claviceps spp.) in Rye, Sorghum, and Pearl Millet|journal=Toxins|volume=7|issue=3|pages=659–678|doi=10.3390/toxins7030659|pmc=4379517|pmid=25723323}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFMiedanerGeiger2015">Miedaner, Thomas; Geiger, Hartwig H. (25 February 2015). [//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4379517 "Biology, Genetics, and Management of Ergot (Claviceps spp.) in Rye, Sorghum, and Pearl Millet"]. ''Toxins''. '''7''' (3): 659–678. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:<span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[[doi:10.3390/toxins7030659|10.3390/toxins7030659]]</span>. [[PubMed Central|PMC]] <span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4379517 4379517]</span>. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25723323 25723323].</cite></ref>
Tokom 1930-ih, razne kompanije su ženama prodavale abortivne lijekove pod različitim nazivima kao što su Molex pilule i Cote pilule. U to vrijeme uređaji za kontrolu rađanja i abortivni lijekovi bili su ilegalni za prodaju. Preporučena doza je bila sedam zrna ergotina dnevno. Prema Federalnoj trgovinskoj komisiji [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] (FTC)<ref>{{Cite journal|last=Federal Trade Commission|year=1941|title=Federal Trade Commission Decisions|journal=Federal Trade Commission Decisions|volume=30|pages=800}}</ref> ove pilule su sadržavale ergotin, aloju, crnu kuku i druge supstance. Efikasnost i sigurnost ovih tableta nisu poznate. FTC ih je smatrao nesigurnim i neefikasnim i zahtijevao je da se prodaja proizvoda obustavi. Trenutno je preko hiljadu jedinjenja izvedeno iz sastojaka ergota.<ref name="Miedaner and Hartwing">{{Cite journal|last=Miedaner|first=Thomas|last2=Geiger|first2=Hartwig H.|date=25 February 2015|title=Biology, Genetics, and Management of Ergot (Claviceps spp.) in Rye, Sorghum, and Pearl Millet|journal=Toxins|volume=7|issue=3|pages=659–678|doi=10.3390/toxins7030659|pmc=4379517|pmid=25723323}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFMiedanerGeiger2015">Miedaner, Thomas; Geiger, Hartwig H. (25 February 2015). [//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4379517 "Biology, Genetics, and Management of Ergot (Claviceps spp.) in Rye, Sorghum, and Pearl Millet"]. ''Toxins''. '''7''' (3): 659–678. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:<span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[[doi:10.3390/toxins7030659|10.3390/toxins7030659]]</span>. [[PubMed Central|PMC]] <span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4379517 4379517]</span>. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25723323 25723323].</cite></ref>
=== Nagađani uzrok histerije i halucinacija ===
Pretpostavlja se da je Kykeon, napitak koji su konzumirali učesnici u kultu [[Antička Grčka|drevnih grčkih]] Eleuzinskih misterija, mogao biti zasnovan na halucinogenima iz ergotamina, prekursora snažnog halucinogena LSD-a, i ergonovina.<ref>{{Cite journal|year=2000|title=Mixing the ''Kykeon''|url=http://www.psychedelic-library.org/Mixing%20the%20Kykeon%20Final%20Draft.pdf|journal=ELEUSIS: Journal of Psychoactive Plants and Compounds|volume=New Series 4}}</ref><ref name="Miedaner and Hartwing">{{Cite journal|last=Miedaner|first=Thomas|last2=Geiger|first2=Hartwig H.|date=25 February 2015|title=Biology, Genetics, and Management of Ergot (Claviceps spp.) in Rye, Sorghum, and Pearl Millet|journal=Toxins|volume=7|issue=3|pages=659–678|doi=10.3390/toxins7030659|pmc=4379517|pmid=25723323}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFMiedanerGeiger2015">Miedaner, Thomas; Geiger, Hartwig H. (25 February 2015). [//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4379517 "Biology, Genetics, and Management of Ergot (Claviceps spp.) in Rye, Sorghum, and Pearl Millet"]. ''Toxins''. '''7''' (3): 659–678. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:<span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[[doi:10.3390/toxins7030659|10.3390/toxins7030659]]</span>. [[PubMed Central|PMC]] <span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4379517 4379517]</span>. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25723323 25723323].</cite></ref><ref>{{Cite web|url=https://nah.sen.es/en/130-journals/volume-1/issue-1/241-psychoactive-plants-in-ancient-greece|title=Psychoactive plants in ancient Greece|last=Carod-Artal|first=F. J.|date=2013|website=nah.sen.es|url-status=live|access-date=2021-02-17}}</ref>
Članak koji se pojavio u izdanju ''Scientific American'' od 23. jula 1881. pod naslovom "Nova uzbudljiva supstanca" označava slučajeve euforije nakon konzumiranja tinkture ergota od raži, posebno kada se pomiješa sa fosfatom sode i zaslađenom vodom. U kišnim godinama, smatralo se da raženi hleb premašuje 5% ergota.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=YIE9AQAAIAAJ|title=Scientific American|date=1881-07-23|publisher=Munn & Company|pages=51|language=en}}</ref>
Britanski pisac John Grigsby tvrdi da prisustvo ražene glavice u želucima nekih od takozvanih 'močvarnih tijela' (ljudski ostaci iz [[Željezno doba|željeznog doba]] iz tresetnih močvara sjeveroistočne Evrope, kao što je Tollund Man) ukazuje na upotrebu ''Claviceps purpurea'' u ritualnim pićima u prahistorijskom kultu plodnosti srodna grčkim Eleuzinskim misterijama. U svojoj knjizi ''Beowulf and Grendel'' iz 2005. godine, on tvrdi da je [[Anglosaksonci|anglosaksonska]] pjesma ''[[Beowulf]]'' zasnovana na sjećanju na gušenje ovog kulta plodnosti od strane [[Odin|Odinovih]] sljedbenika. On piše da Beowulf, koji prevodi kao ''ječam-vuk'', sugerira vezu s raženom glavicom koa je na njemačkom bio poznata kao 'vučji zub'.
Linda R. Caporael je 1976. godine tvrdila da su histerični simptomi mladih žena koji su potaknuli suđenja vješticama u Salemu rezultat konzumiranja raži zaražene ergotom.<ref>{{Cite journal|last=Caporael LR|date=April 1976|title=Ergotism: the satan loosed in Salem?|url=http://web.utk.edu/~kstclair/221/ergotism.html|journal=Science|volume=192|issue=4234|pages=21–6|bibcode=1976Sci...192...21C|doi=10.1126/science.769159|pmid=769159|archive-url=https://web.archive.org/web/20080511154621/http://web.utk.edu/~kstclair/221/ergotism.html|archive-date=2008-05-11}}</ref> Međutim, Nicholas P. Spanos i Jack Gottlieb, nakon pregleda istorijskih i medicinskih dokaza, kasnije su osporili njene zaključke.<ref>{{Cite journal|date=December 1976|title=Ergotism and the Salem Village witch trials|journal=Science|volume=194|issue=4272|pages=1390–4|bibcode=1976Sci...194.1390S|doi=10.1126/science.795029|pmid=795029}}</ref> Drugi autori su također doveli u sumnju ergotizam kao uzrok suđenja vješticama u Salemu.<ref name="Woolf">{{Cite journal|last=Woolf A|year=2000|title=Witchcraft or mycotoxin? The Salem witch trials|journal=Clinical Toxicology|volume=38|issue=4|pages=457–60|doi=10.1081/CLT-100100958|pmid=10930065}}</ref>
== ''Claviceps purpurea'' ==
Čovječanstvo odavno zna za ''Claviceps purpurea'', a njegov izgled se dovodi u vezu s ekstremno hladnim zimama koje su pratila kišna ljeta.
Sklerocijalni stadijum ''C. purpurea'' koji je uočljiv na glavicama raži i drugim takvim žitaricama poznat je kao ergot. Povoljne temperature za rast su u rasponu od 18-30 °C. Temperature iznad 37 °C uzrokuju brzo klijanje konidija. Sunčeva svjetlost ima hromogeni efekat na [[Micelij|micelijum]], sa intenzivnom obojenošću. Žitarice i proklijala raž su pogodni supstrati za rast gljivica u laboratoriji.
== ''Claviceps africana'' ==
''Claviceps africana'' inficira [[Sorghum|sirak]]. U sirku i bisernom prosu, ergot je postao problem kada su uzgajivači usvojili hibridnu tehnologiju, što je povećalo osjetljivost domaćina.<ref name="Miedaner and Hartwing">{{Cite journal|last=Miedaner|first=Thomas|last2=Geiger|first2=Hartwig H.|date=25 February 2015|title=Biology, Genetics, and Management of Ergot (Claviceps spp.) in Rye, Sorghum, and Pearl Millet|journal=Toxins|volume=7|issue=3|pages=659–678|doi=10.3390/toxins7030659|pmc=4379517|pmid=25723323}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFMiedanerGeiger2015">Miedaner, Thomas; Geiger, Hartwig H. (25 February 2015). [//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4379517 "Biology, Genetics, and Management of Ergot (Claviceps spp.) in Rye, Sorghum, and Pearl Millet"]. ''Toxins''. '''7''' (3): 659–678. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:<span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[[doi:10.3390/toxins7030659|10.3390/toxins7030659]]</span>. [[PubMed Central|PMC]] <span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4379517 4379517]</span>. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25723323 25723323].</cite></ref> Inficira samo neoplođene jajnike, tako da samooprašivanje i [[oplodnja]] mogu smanjiti prisutnost bolesti, ali muške sterilne linije su izuzetno osjetljive na infekciju. Simptomi infekcije ''C. africana'' uključuju lučenje medljike (tečnost sa visokim koncentratom šećera i konidije), koja privlači [[Insekti|insekte]] poput muha, buba i osa koji se hrane njome. Ovo pomaže u širenju gljivice na nezaražene biljke.
U sirku se ova medljika može uočiti kako izlazi iz glavičastih cvjetova. Bjelkasta ljepljiva tvar se može primijetiti i na lišću i na tlu.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.plantwise.org/KnowledgeBank/pmdg/20167800135|title=Plantwise Knowledge Bank {{!}} Ergot sugary disease in sorghum|website=www.plantwise.org|access-date=2020-06-25}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.plantwise.org/KnowledgeBank/pmdg/20167800135 "Plantwise Knowledge Bank | Ergot sugary disease in sorghum"]. ''www.plantwise.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2020-06-25</span></span>.</cite></ref>
''C. africana'' je izazvala bolest ražene glavice koja je izazvala glad u periodu 1903-1906 u sjevernom [[Kamerun]]u, zapadnoj Africi, a također se javlja u istočnoj i južnoj Africi, posebno u [[Zimbabve|Zimbabveu]] i [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. Muški sterilni sirak (koji se naziva i A-linija) posebno je podložan infekciji, što je prvi put prepoznato 1960-ih, a zabilježeni su i ogromni gubici u prinosu sjemena. Infekcija je povezana sa niskim noćnim temperaturama ispod 12 °C koje se javljaju dvije do tri nedelje prije cvjetanja.
Sorghum ergot uzrokovan ''Claviceps africana'' Frederickson, Mantle i De Milliano rasprostranjen je u svim područjima uzgoja sirka, dok je vrsta ranije bila ograničena na Afriku i Aziju gdje je prvi put zabilježena prije više od 90 godina, brzo se širi i do sredine 1990-ih stigao je do [[Brazil|Brazila]], Južne Afrike i [[Australija|Australije]]. Do 1997. godine bolest se proširila na većinu južnoameričkih zemalja i Kariba uključujući [[Meksiko]], a do 1997. je stigla u [[Teksas]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].<ref name="Miedaner and Hartwing">{{Cite journal|last=Miedaner|first=Thomas|last2=Geiger|first2=Hartwig H.|date=25 February 2015|title=Biology, Genetics, and Management of Ergot (Claviceps spp.) in Rye, Sorghum, and Pearl Millet|journal=Toxins|volume=7|issue=3|pages=659–678|doi=10.3390/toxins7030659|pmc=4379517|pmid=25723323}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFMiedanerGeiger2015">Miedaner, Thomas; Geiger, Hartwig H. (25 February 2015). [//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4379517 "Biology, Genetics, and Management of Ergot (Claviceps spp.) in Rye, Sorghum, and Pearl Millet"]. ''Toxins''. '''7''' (3): 659–678. [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:<span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[[doi:10.3390/toxins7030659|10.3390/toxins7030659]]</span>. [[PubMed Central|PMC]] <span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4379517 4379517]</span>. [[PubMed|PMID]] [//pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25723323 25723323].</cite></ref>
=== Kontrola štete ===
Partneri programa koji vodi CABI, Plantwise uključujući Ministarstvo poljoprivrede i stoke u Zambiji imaju nekoliko preporuka za upravljanje širenjem ergota, među kojima su; sadnja tolerantnih sorti, uklanjanje zaraženih biljaka i provođenje 3-godišnjeg plodoreda sa mahunarkama.
== ''Claviceps paspali'' ==
Claviceps paspali inficira divlje trave i može se naći na običnoj travi Paspalum. Kao i C. africana, C. paspali takođe luči medljiku koju konzumiraju pčele. Pčele zatim stvaraju med koji se zove fic'e (paragvajski Makai indijski jezik), koji je prožet izlučevinama biljaka i ima oštru aromu. Ako se konzumira u velikim količinama ovaj med može izazvati pijanstvo, vrtoglavicu, pa čak i smrt.
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.entheology.org/edoto/anmviewer.asp?a=37&z=5 Claviceps purpurea - Alkaloid ergota]
* [http://www.ext.nodak.edu/extpubs/plantsci/crops/pp551w.htm Ergot članak sa Državnog univerziteta Sjeverne Dakote, 2002]
* [https://www.pbs.org/wnet/secrets/witches-curse/1498/ PBS Secrets of the Dead: "Prokletstvo vještica" (o suđenjima u Salemu i ergotu)]
* [https://web.archive.org/web/20070106040511/http://www.healthday.com/Article.asp?AID=600564 Parkinsonovi lijekovi mogu oštetiti srčane zaliske]. HealthDay. 3. januara 2007.
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Ljekovite gljive]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]
gkhynon2sjmxcabs2g8aj6ursa87hzg
Period inkubacije
0
492135
3427775
3423663
2022-08-13T00:35:44Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
[[Slika:Concept of incubation period.svg|thumbnail|280px| Kod nekih bolesti, kao što je prikazano na ovom dijagramu, period latencije je kraći od perioda inkubacije. Nakon perioda latencije (ali prije kliničke infekcije) zaražena osoba može prenijeti bolest bez znakova ikakvih simptoma. Takva [[infekcija]] se naziva subklinička infekcija.]]
'''Period inkubacije''' (također poznat kao '''latentni period''' ili '''period latencije''') je vrijeme proteklo između izlaganja [[patogen]] omorganizmu, hemikaliji ili [[ionizirajuće zračenje|zračenju]], i kada se [[znaci i simptomi]] prvi put pojave.<ref>[https://www.cdc.gov/csels/dsepd/ss1978/lesson1/section9.html Lesson 1, Section 9: Natural History and Spectrum of Disease], ''Principles of Epidemiology in Public Health Practice, Third Edition, An Introduction to Applied Epidemiology and Biostatistics'', Centers for Disease Control and Prevention, May 18, 2012</ref> Kod tipske zarazne bolesti, period inkubacije označava period koji je potreban organizmu koji se razmnožava da dostigne prag neophodan da izazove simptome kod domaćina.
Dok "latentni" ili "latencijski period" mogu biti sinonimi, ponekad se pravi razlika prema kojoj se [[latentni period (epidemiologija)|latentni period]] definiše kao vrijeme od infekcije do zaraze. Koji period je kraći zavisi od bolesti. Osoba može nositi bolest, kao što je ''[[Streptococcus]]'' u grlu, bez ikakvih simptoma. U zavisnosti od bolesti, osoba može ili ne mora biti [[zarazna bolest|zarazna]] tokom perioda inkubacije.
Tokom latencije, infekcija je subklinička. Što se tiče [[virusna infekcija|virusne infekcije]], u inkubaciji se virus replicira.<ref name="pmid9305294">{{cite journal |pmid=9305294 |year=1997 |last1=Sharara |first1=A. I. |title=Chronic hepatitis C |url=https://archive.org/details/sim_southern-medical-journal_1997-09_90_9/page/872 |journal=Southern Medical Journal |volume=90 |issue=9 |pages=872–7 |doi=10.1097/00007611-199709000-00002|s2cid=9838013 }}</ref> Ovo je u suprotnosti sa [[latencijom virusa]], oblikom [[mirovanja]] u kojem se virus ne replicira. Primjer latencije je [[HIV]] infekcija. HIV u početku možda nema simptome i ne pokazuje znakove [[AIDS]], uprkos tome što se HIV replicira u [[limfni sistem|limfnom sistemu]] i brzo akumulira veliko [[virusno opterećenje]]. Ljudi sa HIV-om u ovoj fazi mogu biti [[infekcija|infektivni]].
==Intrinzični i ekstrinzični period inkubacije==
Termini "intrinzični period inkubacije" i "ekstrinzički period inkubacije" (unutrašnji i vanjski period inkubacije) koriste se u [[Vektorska (epidemiologija)|vektorskim bolestima]]. Intrinzični period inkubacije je vrijeme potrebno organizmu da završi svoj razvoj u [[Domaćin (biologija)|definitivnom domaćinu]]. Ekstrinzični period inkubacije je vrijeme potrebno organizmu da se razvije u [[Domaćin (biologija)|posrednom domaćinu]].
Naprimjer, jednom kada ih [[komarac]] proguta, paraziti [[malarija|malarije]] moraju proći kroz razvoj unutar komaraca prije nego što postanu zarazni za ljude. Vrijeme potrebno za razvoj komarca kreće se od 10 do 28 dana, ovisno o vrsti parazita i temperaturi. Ovo je ekstrinzični period inkubacije tog parazita. Ako ženka komarca ne preživi duže od ekstrinzičnog perioda inkubacije, tada neće moći prenijeti parazite malarije.
Ali ako komarac uspješno prenese parazita u ljudsko tijelo putem ujeda, parazit počinje da se razvija. Vrijeme između ubrizgavanja parazita u čovjeka i razvoja prvih simptoma malarije je njen intrinzični period inkubacije.<ref>{{cite journal|last1=Chan|first1=Miranda|last2=Johansson|first2=Michael A.|title=The Incubation Periods of Dengue Viruses|journal=PLOS ONE|date=Nov 30, 2012|volume=7|doi=10.1371/journal.pone.0050972|pmc=3511440|pmid=23226436|pages=e50972|issue=11|bibcode=2012PLoSO...750972C|doi-access=free}}</ref>
==Potvrđujući faktori==
Specifičan period inkubacije za proces bolesti je rezultat više faktora, uključujući:
* Doza ili inokulum infektivnog agensa
* Put inokulacije
* Brzina replikacije infektivnog agensa
* Osjetljivost domaćina
* Imuni odgovor
== Primjeri za bolesti kod ljudi ==
Zbog međuindividualnih varijacija, period inkubacije se uvijek izražava kao raspon. Kada je moguće, najbolje je izraziti srednju vrijednost i 10. i 90. percentile, iako ove informacije nisu uvijek dostupne.
Za mnoga stanja, periodi inkubacije su duži kod odraslih nego kod djece ili novorođenčadi.
{| class="wikitable sortable" title="Period inkubacije bolesti"
|-
! Bolest !! između !! i !! period
|-
| [[Celulitis]] uzrokovan putem ''[[Pasteurella multocida]]'' ||0 ||1 ||Dani<ref>[http://kidshealth.org/parent/infections/skin/cellulitis.html Cellulitis], kidshealth.org. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[Vodene boginje|Vodene ospoice]] ||9 ||21 ||Dani<ref>{{Cite journal|url=https://emedicine.medscape.com/article/1131785-overview|title=Chickenpox: Practice Essentials, Background, Pathophysiology|date=March 22, 2020|via=eMedicine}}</ref>
|-
| [[Kolera]] ||0,5 ||4,5 ||Dani<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.jinf.2012.11.013 |pmid=23201968 |pmc=3677557 |title=The incubation period of cholera: A systematic review |journal=Journal of Infection |volume=66 |issue=5 |pages=432–8 |year=2013 |last1=Azman |first1=Andrew S. |last2=Rudolph |first2=Kara E. |last3=Cummings |first3=Derek A.T. |last4=Lessler |first4=Justin }}</ref>
|-
| [[Prehlada]]||1 ||3 ||Dani<ref>{{cite journal |doi=10.1016/S1473-3099(09)70069-6 |pmid=19393959 |pmc=4327893 |title=Incubation periods of acute respiratory viral infections: A systematic review |journal=The Lancet Infectious Diseases |volume=9 |issue=5 |pages=291–300 |year=2009 |last1=Lessler |first1=Justin |last2=Reich |first2=Nicholas G |last3=Brookmeyer |first3=Ron |last4=Perl |first4=Trish M |last5=Nelson |first5=Kenrad E |last6=Cummings |first6=Derek AT }}</ref><ref>[http://www.mayoclinic.com/health/common-cold/DS00056/DSECTION=symptoms Common cold], The Mayo Clinic, mayoclinic.com. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[COVID-19]] ||2 ||11,5<ref>{{Cite journal|title=The Incubation Period of Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) From Publicly Reported Confirmed Cases: Estimation and Application|first1=Stephen A.|last1=Lauer|first2=Kyra H.|last2=Grantz|first3=Qifang|last3=Bi|first4=Forrest K.|last4=Jones|first5=Qulu|last5=Zheng|first6=Hannah R.|last6=Meredith|first7=Andrew S.|last7=Azman|first8=Nicholas G.|last8=Reich|first9=Justin|last9=Lessler|date=March 10, 2020|journal=Annals of Internal Medicine|volume=172|issue=9|pages=577–582|doi=10.7326/M20-0504|pmid=32150748|pmc=7081172}}</ref>/12.5<ref>{{Cite journal|title=Early Transmission Dynamics in Wuhan, China, of Novel Coronavirus–Infected Pneumonia|first1=Qun|last1=Li|first2=Xuhua|last2=Guan|first3=Peng|last3=Wu|first4=Xiaoye|last4=Wang|first5=Lei|last5=Zhou|first6=Yeqing|last6=Tong|first7=Ruiqi|last7=Ren|first8=Kathy S.M.|last8=Leung|first9=Eric H.Y.|last9=Lau|first10=Jessica Y.|last10=Wong|first11=Xuesen|last11=Xing|first12=Nijuan|last12=Xiang|first13=Yang|last13=Wu|first14=Chao|last14=Li|first15=Qi|last15=Chen|first16=Dan|last16=Li|first17=Tian|last17=Liu|first18=Jing|last18=Zhao|first19=Man|last19=Liu|first20=Wenxiao|last20=Tu|first21=Chuding|last21=Chen|first22=Lianmei|last22=Jin|first23=Rui|last23=Yang|first24=Qi|last24=Wang|first25=Suhua|last25=Zhou|first26=Rui|last26=Wang|first27=Hui|last27=Liu|first28=Yinbo|last28=Luo|first29=Yuan|last29=Liu|first30=Ge|last30=Shao|first31=Huan|last31=Li|first32=Zhongfa|last32=Tao|first33=Yang|last33=Yang|first34=Zhiqiang|last34=Deng|first35=Boxi|last35=Liu|first36=Zhitao|last36=Ma|first37=Yanping|last37=Zhang|first38=Guoqing|last38=Shi|first39=Tommy T.Y.|last39=Lam|first40=Joseph T.|last40=Wu|first41=George F.|last41=Gao|first42=Benjamin J.|last42=Cowling|first43=Bo|last43=Yang|first44=Gabriel M.|last44=Leung|first45=Zijian|last45=Feng|date=March 26, 2020|journal=New England Journal of Medicine|volume=382|issue=13|pages=1199–1207|doi=10.1056/NEJMoa2001316|pmid=31995857|pmc=7121484}}</ref>/14 ||Dani<ref>{{cite journal |doi=10.3390/jcm9020538 |pmid=32079150 |pmc=7074197 |title=Incubation Period and Other Epidemiological Characteristics of 2019 Novel Coronavirus Infections with Right Truncation: A Statistical Analysis of Publicly Available Case Data |journal=J Clin Med |year=2020 |last1=Linton |first1=Natalie M. |last2=Kobayashi |first2=Tetsuro G |last3=Yang |first3=Yichi |last4=Hayashi |first4=Katsuma M |last5=Akhmetzhanov |first5=Andrei R. E |last6=Jung |first6=Sung-mok |last7=Yuan |first7=Baoyin |last8=Kinoshita |first8=Ryo |last9=Nishiura1 |first9=Hiroshi |volume=9 |issue=2 |pages=538 |doi-access=free }}</ref>
|-
| [[Denga groznica]]||3 ||14 ||Dani<ref>{{cite journal |pmid=9665979 |pmc=88892 |year=1998 |last1=Gubler |first1=D. J. |title=Dengue and dengue hemorrhagic fever |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=11 |issue=3 |pages=480–96 |doi=10.1128/CMR.11.3.480 }}</ref>
|-
| [[Ebola]] ||1 ||21 (95%), 42 (98%)
||Dani<ref>[https://web.archive.org/web/20141014192416/http://www.who.int/mediacentre/news/ebola/14-october-2014/en/ Are the Ebola outbreaks in Nigeria and Senegal over?], World Health Organization, who.int. Accessed 2014-10-21.</ref>
|-
| [[Peta bolest|''Erythema infectiosum'']] (Peta bolest)||13 ||18 ||Dani<ref>{{EMedicine|article|801732|Erythema Infectiosum}}</ref>
|-
| [[Giardija]] ||3 ||21 ||Dani
|-
| [[HIV]] ||2 ||3 ||Sedmice do mjeseci ili duže<ref>{{cite journal |doi=10.1056/NEJM199807023390107 |pmid=9647878 |title=Acute Human Immunodeficiency Virus Type 1 Infection |journal=New England Journal of Medicine |volume=339 |issue=1 |pages=33–9 |year=1998 |last1=Kahn |first1=James O. |last2=Walker |first2=Bruce D. }}</ref>
|-
| [[Infektivna mononukleoza]] (žljezdana groznica) ||28 ||42 ||Dani<ref>Macnair, Trisha, [https://www.bbc.co.uk/health/physical_health/conditions/glandularfever2.shtml Glandular fever], [[BBC]], bbc.co.uk. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[Gripa]]||1 ||3 ||Dani<ref>[https://www.cdc.gov/flu/ Seasonal Influenza (Flu)], Centers for Disease Control and Prevention, cdc.gov. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[Kuru]] ||10,3 ||13,2 ||Godine (prosjek)<ref name="pmid12094094">{{cite journal |pmid=12094094 |year=2002 |last1=Huillard d'Aignaux |first1=J. N. |title=The incubation period of kuru |journal=Epidemiology |volume=13 |issue=4 |pages=402–8 |last2=Cousens |first2=S. N. |last3=MacCario |first3=J |last4=Costagliola |first4=D |last5=Alpers |first5=M. P. |last6=Smith |first6=P. G. |last7=Alpérovitch |first7=A |s2cid=22810508 |doi=10.1097/00001648-200207000-00007}}</ref>
|-
| [[Lepra]] ||1 ||20 ili više ||Godine<ref>{{cite web|title=Leprosy Fact sheet N°101|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs101/en/|work=World Health Organization|date=January 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131212084309/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs101/en/|archive-date=2013-12-12}}</ref>
|-
| [[Marburška virusna bolest|Marburg]] ||5 ||10 ||Dani<ref>[https://www.cdc.gov/ncidod/dvrd/spb/mnpages/dispages/marburg/qa.htm Questions and Answers About Marburg Hemorrhagic Fever] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303210321/http://www.cdc.gov/ncidod/dvrd/spb/mnpages/dispages/marburg/qa.htm |date=2016-03-03 }}, Centers for Disease Control and Prevention, cdc.gov. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[Male boginje]]||9 ||12 ||Dani<ref>[http://www.aocd.org/skin/dermatologic_diseases/measles.html Measles], American Osteopathic College of Dermatology, aocd.org. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[MERS]] ||2 ||14 ||Dani<ref name="CDC MERS Incubation">{{cite web |title=MERS Clinical Features |url=https://www.cdc.gov/coronavirus/mers/clinical-features.html |website=CDC.gov |date=2 August 2019 |publisher=CDC |access-date=22 March 2020}}</ref>
|-
| [[Zaušnjaci]]||14 ||18 ||Dani<ref>[http://www.vaccineinformation.org/mumps/qandadis.asp Mumps Disease, Questions & Answers] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071120094122/http://www.vaccineinformation.org/mumps/qandadis.asp |date=2007-11-20 }}, vaccineinformation.org. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[Norovirus]] ||1 ||2 ||Dani<ref>[https://www.cdc.gov/norovirus/index.html Norovirus], Centers for Disease Control and Prevention, cdc.gov. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[Pertusis]] ([[veliki kašalj]])||7 ||14 ||Dani<ref>[http://www.gpnotebook.co.uk/simplepage.cfm?ID=-1751515131 Pertussis], GPnotebook, gpnotebook.co.uk. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[Poliomijelitis|Polio]] ||7 ||14 ||Dani<ref>[http://www.gpnotebook.co.uk/simplepage.cfm?ID=1765081109 Polio], GPnotebook, gpnotebook.co.uk. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[Bjesnilo]]||1 ||3 ||Mjeseci, ali može varirati od <1 sedmice do rijetko >1 godine.<ref>{{cite web|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs099/en/|title=WHO - Rabies|work=who.int}}</ref><ref>{{Cite web |title=Rabies vaccines: WHO position paper – April 2018 |url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/272372/WER9316-201-219.pdf |date=April 2018 |website=[[WHO]] |via=apps.who.int}}</ref>
|-
| [[Pjegava groznica]] ||2 ||14 ||Dani<ref>[http://dermatology.about.com/cs/infectionbacteria/a/rmsf.htm Rocky Mountain Spotted Fever], About.com. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[Exanthema subitum|Rozeola]] ||5 ||15 ||Dani<ref>{{EMedicine|article|1133023|Roseola Infantum}}</ref>
|-
| [[Rubela]] (njemačke boginje) ||14 ||21 ||Dani<ref>{{EMedicine|article|1133108|Dermatologic Manifestations of Rubella}}</ref>
|-
| ''[[Salmonella]]'' ||12 ||24||Sati<ref>{{cite web|url=https://www.nhsinform.scot/illnesses-and-conditions/infections-and-poisoning/food-poisoning#causes-of-food-poisoning |title=Food poisoning symptoms & treatments - Illnesses & conditions | NHS inform |publisher=Nhsinform.scot |date=2020-02-26 |access-date=2020-05-07}}</ref>
|-
| [[Šarlah]] ||1 ||4 ||Dani<ref>{{EMedicine|article|1053253|Scarlet Fever}}</ref>
|-
| [[SARS| Teški akutni respiratorni sindrom]] ||1 ||10 ||Dani<ref>[[World Health Organization]] (WHO), [https://www.who.int/topics/sars/en/ Severe acute respiratory syndrome], www.who.int. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[Male boginje]]||7 ||17 ||Dani<ref>[http://www.bt.cdc.gov/agent/smallpox/overview/disease-facts.asp Smallpox Disease Overview] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130402220850/http://www.bt.cdc.gov/agent/smallpox/overview/disease-facts.asp |date=2013-04-02 }}, Centers for Disease Control and Prevention, cdc.gov. Accessed 2012-05-28.</ref>
|-
| [[Tetanus]] ||7 ||21 ||Dani<ref>{{EMedicine|article|229594|Tetanus}}</ref>
|-
| [[Tuberkuloza]] ||2 ||12 ||Sedmice<ref name="MedicineNet TB Incubation">{{cite web |title=Tuberculosis (TB) |url=https://www.medicinenet.com/tuberculosis_tb_facts/article.htm#how_do_physicians_diagnose_tuberculosis_what_is_involved_with_tb_testing |website=MedicineNet |publisher=MedicineNet |access-date=22 March 2020}}</ref>
|-
| [[Tifus]] ||7 ||21 ||Dani
|}
==Također pogledajte==
* [[Latentni period (epidemiologija)|Latentni period]]
* [[Infektivni period]]
* [[Gestacijski period]]
* [[Prodrome]]
* [[Karantin]]
* [[Period prozora]], vrijeme između infekcije i vremena kada laboratorijski testovi mogu identificirati infekciju.
==Reference==
{{reflist}}
{{Scholia}}
{{Koncepti zarazne bolesti}}
[[Kategorija:Epidemiologija]]
[[Kategorija:Zarazne bolesti]]
mmm1bnlh0yeu5tr9y8pisp98ze506be
Nasilje nad ženama
0
492187
3427782
3424197
2022-08-13T05:27:47Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 3 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
[[Slika:MURDER-SCALE-4-2019.jpg|thumb|280px|Mapa svijeta sa ubojstvima na 100.000 stanovnika počinjenim nad ženama, 2019.]]
{{Nasilje nad ženama}}
'''Nasilje nad ženama''' ('''VAW'''), poznato i kao '''rodno uvjetovano nasilje'''<ref>{{cite journal | last1 = Russo | first1 = Nancy Felipe | last2 = Pirlott | first2 = Angela | title = Gender-based violence: concepts, methods, and findings | journal = Annals of the New York Academy of Sciences |issue=Violence and Exploitation Against Women and Girls | volume = 1087 | pages = 178–205 | publisher = Taylor and Francis and Oxfam | doi = 10.1196/annals.1385.024 | pmid = 17189506 | date = November 2006 | bibcode = 2006NYASA1087..178R | s2cid = 34389352 }}</ref> i '''spolno i rodno zasnovano nasilje''' ('''SGBV'''),<ref>[https://web.archive.org/web/20140721134742/http://www.who.int/hac/techguidance/pht/SGBV/en/ Sexual and Gender-based Violence] (WHO)</ref> su [[nasilje|nasilna]] djela primarno ili isključivo počinjena protiv [[žena]] ili djevojčica. Takvo se nasilje često smatra oblikom [[zločin iz mržnje|zločina iz mržnje]],<ref>''Citations'':
* {{cite book | last = Angelari | first = Marguerite | chapter = Hate crime statutes: a promising tool for fighting violence against women | chapter-url = https://books.google.com/books?id=2YdCbgXjr-EC&pg=PA405 | editor-last = Maschke | editor-first = Karen J. | title = Pornography, sex work, and hate speech | pages = 405–448 | publisher = Taylor and Francis | location = New York | year = 1997 | isbn = 9780815325208 }}
* {{cite book | last = Gerstenfeld | first = Phyllis B. | chapter = The hate debate: constitutional and policy problems | chapter-url = https://books.google.com/books?id=DiBIZcx1nPcC&pg=PA58 | editor-last = Gerstenfeld | editor-first = Phyllis B. | title = Hate crimes: causes, controls, and controversies | page = 58 | publisher = Sage | location = Thousand Oaks, California | year = 2013 | isbn = 9781452256627 }}
* {{cite book | last = McPhail | first = Beverly | chapter = Gender-bias hate crimes: a review | chapter-url = https://books.google.com/books?id=2ZNnXj_SbOsC&pg=PA271 | editor-last = Perry | editor-first = Barbara | title = Hate and bias crime: a reader | page = 271 | publisher = Routledge | location = New York | year = 2003 | isbn = 9780415944076 }}</ref> počinjeno nad ženama ili djevojčicama posebno zato što su [[žene]], i može imati mnoge oblike.
Nasilje nad ženama ima vrlo dugu historiju iako su incidenti i intenzitet takvog nasilja varirali tokom vremena, pa čak i danas variraju od društva do društva. Na takvo se nasilje često gleda kao na mehanizam za podjarmljivanje žena, bilo u društvu općenito ili u [[međunarodni odnosi|međuljudskim odnosima]]. Takvo nasilje može proizaći iz osjećaja [[ovlaštenja]], [[Superiornost (hijerarhija)|superiornosti]], [[mizoginija|mizoginije]] ili sličnih stavova počinitelja ili njegove nasilne prirode, posebno prema ženama.
UN-ova [[Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama]] navodi, "nasilje nad ženama je manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između muškaraca i žena" i "nasilje nad ženama je jedan od ključnih društvenih mehanizama pomoću kojih su žene prisiljene u podređeni položaj u usporedbi s muškarcima."<ref>{{cite web|url=http://www.un-documents.net/a48r104.htm |title=A/RES/48/104 - Declaration on the Elimination of Violence against Women |publisher=United Nations General Assembly |access-date=6 August 2014}}</ref>
[[Kofi Annan]], [[generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalni sekretar]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], izjavio je u izvještaju iz 2006. objavljenom na veb-stranici [[Razvojni fond Ujedinjenih nacija za žene|Razvojnog fonda Ujedinjenih nacija za žene]] (UNIFEM):<blockquote>Nasilje nad ženama i djevojčicama je problem razmjera [[pandemija|pandemije]]. Najmanje jedna od svake tri žene diljem svijeta bila je pretučena, prisiljena na seks ili na neki drugi način zlostavljana tokom života, a zlostavljač je obično neko ko joj je poznat (UNIFEM).<ref name="Moradian">{{cite web |url=http://en.tolerancy.org/index.php?option=com_content&view=article&id=176:2009-09-15-08-37-55&catid=43:events-a-reports&Itemid=90 |title=Domestic Violence against Single and Married Women in Iranian Society |last=Moradian |first=Azad |work=Tolerancy.org |publisher=The Chicago School of Professional Psychology |date=10 September 2010 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120425230632/http://en.tolerancy.org/index.php?option=com_content&view=article&id=176%3A2009-09-15-08-37-55&catid=43%3Aevents-a-reports&Itemid=90 |archive-date=25 April 2012 |access-date=1 March 2015}}</ref>{{TOC limit|3}}
==Definicija==
[[slika:Violence against women in Peru - No.jpg|thumb|Nasilje nad ženama u [[Peru]]u – Ne]]
[[slika:Violence against women in Peru - arrest.jpg|thumb|Nasilje nad ženama u Peruu – hapšenje]]
Razna međunarodna tijela donijela su niz instrumenata kojima je cilj eliminirati nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Oni općenito počinju s definicijom šta je takvo nasilje, s ciljem borbe protiv takve prakse. Istanbulska konvencija ([[Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici]]) [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] opisuje nasilje nad ženama "kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena" i definira nasilje nad ženama kao "sva djela rodno uvjetovanog nasilja koja dovode do ili će vjerojatno rezultirati fizičkom, seksualnom, psihološkom ili ekonomskom štetom ili patnjom žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnosti ili u privatnom životu.<ref name="COE 210">{{cite web |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210 |title=Details of Treaty No.210: Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |publisher=Council of Europe |access-date=3 April 2016}}</ref>
[[Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW) [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]] iz 1979. donosi preporuke u vezi s nasiljem nad ženama,<ref name=":1">{{cite web |title=General recommendations made by the Committee on the Elimination of Discrimination against Women |url=https://www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/recommendations/recomm.htm#recom1 |website=www.un.org |access-date=2015-05-08 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150510132556/http://www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/recommendations/recomm.htm#recom1 |archive-date=10 May 2015}}, General Recommendations 12 and 19</ref> a [[Bečka deklaracija i program djelovanja]] spominje nasilje nad ženama.<ref>{{cite web |date=12 July 1993 |url=http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?page=topic&tocid=459d17822&toid=459b17a82&docid=3ae6b39ec&skip=O |title=Vienna Declaration and Programme of Action |publisher=UN General Assembly |access-date=3 April 2016}}, paragraph 18</ref> Međutim, rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1993. Međutim, rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1993. o [[Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama|Deklaraciji o uklanjanju nasilja nad ženama]] bila je prvi međunarodni instrument koji je izričito definirao nasilje nad ženama i razradio tu temu]] bila je prvi međunarodni instrument koji je izričito definirao nasilje nad ženama i razradio tu temu.<ref>{{cite web|url=http://www.unwomen.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/global-norms-and-standards |title=What We Do: Ending Violence against Women: Global Norms and Standards |publisher=UN Women |access-date=3 April 2016}}</ref> Ostale definicije nasilja nad ženama navedene su u ''Međuameričkoj konvenciji o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama'' iz 1994.<ref>{{cite web|url=http://www.oas.org/juridico/english/treaties/a-61.html |title=Inter-American Convention on the Prevention, Punishment And Eradication of Violence Against Women "Convention of Belem Do Para" |publisher=Organization of American States |access-date=3 April 2016}}</ref> i 2003. u [[Maputo Protokol]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.achpr.org/files/instruments/women-protocol/achpr_instr_proto_women_eng.pdf |title=Protocol to the African Charter on Human and Peoples' Rights on the Rights of Women in Africa |publisher=African Commission on Human and Peoples' Rights |access-date=3 April 2016}}</ref>
Nadalje, pojam „rodno zsnovano nasilje“ odnosi se na „svaka djela ili prijetnje radnjama koje imaju za cilj povrijediti ili učiniti da žene pate fizički, seksualno ili psihički, a koje pogađaju žene zato što su žene ili pogađaju žene nerazmjerno".<ref>{{cite book | last = Richters | first = J.M. Annemiek | title = Women, culture and violence: a development, health and human rights issue | publisher = Women and Autonomy Centre (VENA), Leiden University | location = Leiden, The Netherlands | year = 1994 | url = https://books.google.com/books?id=KvbtAAAAMAAJ | oclc = 905570045 | isbn = 9789072631374 }}</ref> "Rodno zasnovano nasilje" često se koristi kao sinonim za "nasilje nad ženama",<ref name="Krantz">{{cite journal | last1 = Krantz | first1 = Gunilla | last2 = Garcia-Moreno | first2 = Claudia | title = Violence against women | journal = Journal of Epidemiology and Community Health | volume = 59 | issue = 10 | pages = 818–821 | publisher = BMJ Group| doi = 10.1136/jech.2004.022756 | jstor = 25570854 | pmid = 16166351 | pmc = 1732916 | date = October 2005 }}</ref> a neki članci o nasilju nad ženama ponavljaju ove koncepcije, navodeći da su muškarci glavni počinitelji ovog nasilja.<ref>{{cite journal | last = Sen | first = Purna | title = Development practice and violence against women | journal = Gender & Development | volume = 6 | issue = 3 | pages = 7–16 | publisher = Taylor and Francis and Oxfam| doi = 10.1080/741922827 | pmid = 12294415 | jstor = 4030497 | date = November 1998 }}</ref> Štaviše, definicija navedena u Deklaraciji o eliminaciji nasilja nad ženama iz 1993. također je podržavala ideju da je nasilje ukorijenjeno u nejednakosti između muškaraca i žena kada se izraz "nasilje" koristi zajedno s izrazom "utemeljeno na spolu".<ref name="Krantz"/>
U Preporuci Rec(2002)5 Odbora ministara državama članicama o zaštiti žena od nasilja, [[Vijeće Evrope]] je odredilo da nasilje nad ženama "uključuje, ali nije ograničeno na sljedeće":<ref>{{cite web |date=30 April 2002 |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=280915&Site=CM&BackColorInternet=C3C3C3&BackColorIntranet=EDB021&BackColorLogged=F5D383|title=Recommendations of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |publisher=Council of Europe Committee of Ministers |access-date=3 April 2016}}</ref>
:a. nasilje koje se događa u popodici ili porfodičnoj zajednici, uključujući, "između ostalog", tjelesnu i mentalnu agresiju, emocijsko i psihičko zlostavljanje, silovanje i seksualno zlostavljanje, incest, silovanje između supružnika, stalnih ili povremenih partnera i suživotnika, zločine počinjene u ime časti, žensko genitalno i spolno sakaćenje i druge tradicijske prakse štetne za žene kao što su prisilni brakovi;
:b. nasilje koje se događa unutar opće zajednice uključujući, ''inter alia'', silovanje, seksualno zlostavljanje, seksualno uznemiravanje i zastrašivanje na poslu, u institucijama ili drugdje, trgovinu ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja, te ekonomsko iskorištavanje i seks turizam;
:c. nasilje koje je počinila ili odobrila država ili njezini službenici;
:d. kršenje ljudskih prava žena u situacijama oružanog sukoba, posebice uzimanje talaca, prisilno raseljavanje, sustavno silovanje, seksualno ropstvo, prisilna [[trudnoća]] i trgovina u svrhu seksualnog iskorištavanja i ekonomskog iskorištavanja.
Neki ove definicije nasilja nad ženama kao rodno utemeljene smatraju nezadovoljavajućim i problematičnim. Ove definicije koncipirane su u shvaćanju društva kao patrijarhalnog, označavajući neravnopravne odnose između muškaraca i žena.<ref>{{cite journal | last = Ertürk | first = Yakin | title = Towards a post-patriarchal gender order: confronting the universality and the particularity of violence against women | journal = Sociologisk Forskning | volume = 46 | issue = 4 | pages = 61–70 | publisher = Sveriges Sociologförbund [Swedish Sociological Association] | jstor = 20853687 | date = 2009 | doi = 10.37062/sf.46.19221 | s2cid = 248629521 }}</ref> Protivnici takvih definicija tvrde da definicije zanemaruju nasilje nad muškarcima i da se termin ''[[spol]]'', kako se koristi u ''rodno zasnovanom nasilju'', odnosi samo na žene. Drugi kritičari tvrde da korištenje izraza "rod" na ovaj određeni način može uvesti pojmove inferiornosti i podređenosti za ženstvenost i superiornosti za muškost.<ref>{{cite journal | last = Visaria | first = Leela | title = Violence against women: a field study | journal = Economic and Political Weekly | volume = 35 | issue = 20 | pages = 1742–1751 | publisher = Sameeksha Trust, Mumbai, India | jstor = 4409296 | date = 13 May 2000 }}</ref><ref name="Michau, L. 2007 pp.96">{{cite journal | last = Michau | first = Lori | title = Approaching old problems in new ways: community mobilisation as a primary prevention strategy to combat violence against women | journal = Gender & Development | volume = 15 | issue = 1 | pages = 95–109 | publisher = Taylor and Francis and Oxfam | doi = 10.1080/13552070601179144 | jstor = 20461184 | date = March 2007 | s2cid = 73218820 }}</ref> Ne postoji široko prihvaćena sadašnja definicija koja pokriva sve dimenzije rodno zasnovanog nasilja osim one za žene koja ima tendenciju reproduciranja koncepta binarnih opozicija: muškosti nasuprot ženstvenosti.<ref name="Prügl, E. 2013"/>
{| class="wikitable sortable"
|+ Usporedba definicija u instrumentima ljudskih prava
|-
! style="width:12%" | Dokument
! style="width:9%" | Usvojio
! style="width:8%" | Datum
! Definicija
|-
| Opća preporuka 19
| [[CEDAW komitet]]
| 1992
| 'Definicija diskriminacije uključuje rodno uvjetovano nasilje, odnosno nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene.'<ref>{{Cite web |url=https://tbinternet.ohchr.org/Treaties/CEDAW/Shared%20Documents/1_Global/INT_CEDAW_GEC_3731_E.pdf |title=General recommendation No. 19: Violence against women |author=CEDAW Committee |work=ohchr.org |publisher=Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights |date=1992 |access-date=10 March 2021}}</ref>
|-
| [[DEVAW]]
| [[Ujedinjene nacije]]
| 20. decembra 1993.
| '...termin "nasilje nad ženama" znači svaki čin rodno zasnovanog nasilja koji rezultira, ili bi mogao rezultirati, fizičkom, seksualnom ili psihičkom ozljedom ili patnjom žena'.<ref name="DEVAW text">{{Cite web |url=http://www.un-documents.net/a48r104.htm |title=A/RES/48/104 – Declaration on the Elimination of Violence against Women – UN Documents: Gathering a body of global agreements |work=un-documents.net |date=20 December 1993 |access-date=11 March 2021}}</ref>
|-
| [[Konvencija Belém do Pará]]
| [[Organizacija američkih država]]
| 9. juna 1994.
| '...nasilje nad ženama podrazumijeva svaki čin ili ponašanje, temeljeno na spolu, koje uzrokuje smrt ili fizičku, seksualnu ili psihičku štetu ili patnju žena, bilo u javnoj ili privatnoj sferi.'<ref>{{Cite web |url=http://www.oas.org/en/mesecvi/docs/BelemDoPara-ENGLISH.pdf |title=Inter-American Convention on the Prevention, Punishment, and Eradication of Violence against Women (Convention of Belém do Pará) |work=oas.org |publisher=Organization of American States |date=9 June 1994 |access-date=11 March 2021}}</ref>
|-
| [[Maputo protokol]]
| [[Afrička unija]]
| 11. jula 2003.
| '„Nasilje nad ženama” znači sva djela počinjena protiv žena koja im uzrokuju ili bi mogla nanijeti fizičku, seksualnu, psihološku i ekonomsku štetu, uključujući prijetnju poduzimanjem takvih djela; ili poduzimati nametanje proizvoljnih ograničenja ili oduzimanje temeljnih sloboda u privatnom ili javnom životu u mirnodopsko vrijeme i tijekom situacija oružanih sukoba ili rata...'<ref>{{Cite web |url=https://en.wikisource.org/wiki/Maputo_Protocol |title=Maputo Protocol |work=Wikisource |publisher=African Union |date=11 July 2003 |access-date=11 March 2021}}</ref>
|-
| [[Istanbulska konvencija]]
| [[Vijeće Evrope]]
| 11. maj 2011
| '..."nasilje nad ženama" shvaća se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i označava sve radnje rodno zasnovanog nasilja koje rezultiraju ili bi mogle rezultirati fizičkim, seksualnim, psihičkim ili ekonomsku štetu ili patnju žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu; ... "rod" će značiti društveno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atribute koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce; "rodno zasnovano nasilje nad ženama" znači nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene...'. U preambuli se navodi: '...Uviđajući da su žene i djevojčice izložene većem riziku od rodno zasnovanog nasilja od muškaraca; Priznajući da porodično nasilje nerazmjerno pogađa žene, te da muškarci također mogu biti žrtve porodičnog nasilja...'<ref>{{Cite web |url=https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e |title=Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence |work=coe.int |publisher=Council of Europe |date=11 May 2021 |access-date=11 March 2021}}</ref>
|}
==Oblici nasilja==
Nasilje nad ženama može se svrstati u nekoliko širokih kategorija. To uključuje nasilje koje provode pojedinci, ali i države. Neki od oblika nasilja koje čine pojedinci su: [[silovanje]], [[nasilje u porodici]], [[seksualno uznemiravanje]], [[ubacivanje kiseline]], [[reproduktivna prisila]], [[čedomorstvo]] ], [[selektivni pobačaj|prenatalni izbir spola]], [[porodničarsko nasilje]], [[Rodno zasnovano nasilje na mreži|rodno zasnovano nasilje na mreži]] i [[mafijaško nasilje]]; kao i štetne običajne ili tradicionalne prakse kao što su [[ubojstva iz časti]], [[smrt usljed miraza|nasilje usljed miraza]], [[sakaćenje ženskih genitalija]], [[brak otmicom]] i [[prisilni brak]]. Postoje oblici nasilja koje vlada može počiniti ili odobriti, kao što je [[ratno silovanje]], [[seksualno nasilje]] i [[seksualno ropstvo]] toom sukoba, [[prisilna sterilizacija]], [[prisilni pobačaj]], nasilje od strane policije i autoritativnog osoblja, [[kamenovanje]] i [[bičevanje]]. Mnoge oblike nasilja nad ženama, kao što su [[trgovina ženama]] i [[prisilna prostitucija]] često počine mreže organiziranog kriminala.<ref name="Prügl, E. 2013">{{cite book | last = Prügl | first = Elisabeth (Director) | title = Violence Against Women. Gender and International Affairs Class 2013. Lecture conducted from The Graduate Institute of International and Development Studies (IHEID) | location = Geneva, Switzerland | date = 25 November 2013 }}</ref> Povijesno gledano, postojali su oblici organiziranog WAV-a, kao što su [[suđenja vješticama u ranom modernom razdoblju]] ili [[seksualno ropstvo]] [[žena za utjehu]].
WHO je u svom istraživanju o nasilju nad ženama analizirao i kategorizirao različite oblike nasilja nad ženama koji se javljaju u svim fazama života, od prije rođenja do starosti..<ref name="WHO_VAW">{{cite book | last = WHO | author-link = World Health Organization | title = Violence against women: Definition and scope of the problem, 1, 1-3 | url =https://www.who.int/gender/violence/v4.pdf | publisher = [[World Health Organization]] | date = July 1997 | access-date = 30 November 2013 }}</ref>
Posljednjih godina postoji trend pristupa nasilju prema ženama na međunarodnoj razini putem sredstava kao što su konvencije ili, u [[Evropska unija|Europskoj uniji]], putem [[Direktiva (Evropska unija)|direktiva]] (kao što je Direktiva protiv [[seksualno uznemiravanje|seksualnog uznemiravanja]], i direktiva protiv [[trgovina ljudima]]).<ref>{{cite web | title = Directive 2002/73/EC - equal treatment of 23 September 2002 amending Council Directive 76/207/EEC on the implementation of the principle of equal treatment for men and women as regards access to employment, vocational training and promotion, and working conditions | url = http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:1976L0207:20021005:EN:PDF| date = September 2002}}</ref><ref>{{cite web |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:101:0001:0011:EN:PDF|title= Directive 2011/36/EU of the European Parliament and of the Council of 5 April 2011 on preventing and combating trafficking in human beings and protecting its victims, and replacing Council Framework Decision 2002/629/JH |work=Official Journal of the European Union |access-date=4 April 2016}}</ref>
Komisija za ravnopravnost spolova [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] identificira devet oblika nasilja nad ženama na temelju teme i konteksta, a ne životnog ciklusa ili vremenskog razdoblja:<ref name="Hagemann-White">{{Cite web |url=https://rm.coe.int/16805915e9 |title=Analytical study of the results of the 4th round of monitoring the implementation of Recommendation Rec(2002)5 on the protection of women against violence in Council of Europe member states |author=Carol Hagemann-White |pages=7, 8, 11 |publisher=Council of Europe Equality Division |date=February 2014 |access-date=5 April 2020}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://edoc.coe.int/en/fundamental-freedoms/5949-state-of-democracy-human-rights-and-the-rule-of-law-in-europe.html |title=State of democracy, human rights and the rule of law in Europe (2014) |author=Thorbjørn Jagland |work=Report by the Secretary General of the Council of Europe |page=48 |publisher=Council of Europe |date=May 2014 |access-date=5 April 2020}}</ref>
*'Nasilje u porodici ili porodično nasilje'
*'Silovanje i seksualno nasilje'
*'Seksualno uznemiravanje'
*'Nasilje u institucionalnom okruženju'
*"Sakaćenje ženskih genitalija"
*'Prisilni brakovi'
*'Nasilje u sukobima i postkonfliktnim situacijama'
*'Ubojstva u ime časti'
*'Nepoštivanje slobode izbora u pogledu reprodukcije'
===Po dobnim skupinama===
[[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) razvila je tipologiju nasilja nad ženama na temelju njihovih kulturnih životnih ciklusa.
{| class="wikitable"
|-
| '''Faza''' || '''Tip nasilja'''
|- style="vertical-align: top;"
| Prije rođenja || Pobačaj prema spolu; učinci batinanja tokom trudnoće na ishod poroda
|- style="vertical-align: top;"
| Djetinjstvo || Žensko čedomorstvo; fizičko, seksualno i psihičko zlostavljanje
|- style="vertical-align: top;"
| Djevojaštvo || Dječji brak; sakaćenje ženskih genitalija; fizičko, seksualno i psihičko zlostavljanje; incest; dječja prostitucija i pornografija
|- style="vertical-align: top;"
| Adolescencija i odrasla dob || Nasilje u vezi i udvaranje (npr. bacanje kiseline i silovanje na spoju); ekonomski prisilan seks (npr. seks učenica sa "sugar daddies" u zamjenu za školarinu); incest; seksualno zlostavljanje na radnom mjestu; silovanje; spolno uznemiravanje; prisilna prostitucija i pornografija; trgovina ženama; partnersko nasilje; bračno silovanje; zloporabe miraza i ubojstva; partnersko ubojstvo; psihičko zlostavljanje; zlostavljanje žena s invaliditetom; prisilna trudnoća
|- style="vertical-align: top;"
| Starije osobe || Prisilno "samoubojstvo" ili ubojstvo udovica iz ekonomskih razloga; seksualno, fizičko i psihičko zlostavljanje<ref name="WHO_VAW" />
|}
Značajan napredak u zaštiti žena od nasilja postignut je na međunarodnoj razini kao proizvod zajedničkih napora lobiranja mnogih pokreta za ženska prava; međunarodne organizacije skupinama civilnog društva. Kao rezultat toga, svjetske vlade i međunarodne organizacije kao i organizacije civilnog društva aktivno rade na borbi protiv nasilja nad ženama kroz različite programe. Među glavnim postignućima pokreta za ženska prava protiv nasilja nad djevojčicama i ženama, značajna postignuća su "[[Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama]]" koja implicira "političku volju za rješavanje problema nasilja nad ženama" i pravno obvezujući sporazum, "Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW)".<ref>{{cite book | last1 = Rosche | first1 = Daniela | last2 = Dawe | first2 = Alexandra | title = Oxfam Briefing Note: Ending violence against women the case for a comprehensive international action plan | page = 2 | publisher = Oxfam GB | location = Oxford | year = 2013 | url = http://www.oxfam.org/sites/www.oxfam.org/files/bn-ending-violence-against-women-action-plan-220213-en.pdf | isbn = 9781780772639 | access-date = 2 December 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170925212852/https://www.oxfam.org/sites/www.oxfam.org/files/bn-ending-violence-against-women-action-plan-220213-en.pdf | archive-date = 25 September 2017 | url-status = dead }}</ref> Osim toga, rezolucijom Generalne skupštine UN-a, 25. novembar također proglašen je kao [[Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama]].<ref>{{cite book | last = UN | title = International Day for the Elimination of Violence against Women | url = https://www.un.org/womenwatch/daw/news/vawd.html | website = un.org | publisher = United Nations |date= 17 December 1999|access-date=3 April 2016}}</ref>
Tipologija slična WHO-ovoj iz članka o nasilju nad ženama objavljenog u akademskom časopisu ''The Lancet'' pokazuje različite tipove nasilja počinjenog nad ženama prema razdoblju u životu žene u kojem se nasilje događa. Međutim, također klasificira vrste nasilja prema počinitelju. Jedna važna stvar koju treba napomenuti je da više vrsta nasilja nad ženama počinje neko koga žena poznaje, bilo član obitelji ili intimni partner, a ne stranac.
==Povijest==
Neke od najvažnijih prekretnica na međunarodnoj razini za prevenciju nasilja nad ženama uključuju:
* [[Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]] iz 1979. (CEDAW), koja prepoznaje nasilje kao dio diskriminacije žena u preporukama 12 i 19.<ref name="UN Women: Global Norms & Standards">{{cite web|title=Global norms and standards: Ending violence against women|url=http://www.unwomen.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/global-norms-and-standards|publisher=[[UN Women]]|access-date=2 December 2013}}</ref>
* [[Svjetska konferencija o ljudskim pravima]] iz 1993., koja je priznala nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i koja je pridonijela sljedećoj deklaraciji UN-a.<ref name="UN Women: Global Norms & Standards" />
* UN-ova [[Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama]] iz 1993. bila je prvi međunarodni instrument koji eksplicitno definira i bavi se nasiljem nad ženama. Ovaj se dokument posebno odnosi na povijesno uvijek prisutnu prirodu rodnih nejednakosti u razumijevanju nasilja nad ženama.<ref name="UN Women: Global Norms & Standards"/> (Ovdje uključite sadašnji 2. paragraf). Ova Deklaracija, kao i Svjetska konferencija iste godine, često se posmatra kao „prekretnica“ u kojoj se razmatranje nasilja nad ženama od strane međunarodne zajednice počelo shvaćati mnogo ozbiljnije, a nakon koje se sve više zemalja mobiliziralo oko ovaj problem.<ref name="VAW: A Global Burden">{{cite journal | last1 = Venis | first1 = Sarah | last2 = Horton | first2 = Richard | title = Violence against women: a global burden | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_2002-04-06_359_9313/page/1172 | journal = The Lancet | volume = 359 | issue = 9313 | page = 1172 | publisher = Elsevier | pmid = 11955533 | doi = 10.1016/S0140-6736(02)08251-X | date = 6 April 2002 | s2cid = 41832376 }}</ref><ref name="WHO Multicountry Study">{{cite book | last = Garcia-Moreno | first = Claudia | title = WHO multi-country study on women's health and domestic violence against women: initial results on prevalence, health outcomes and women's responses | publisher = [[SZO|World Health Organization]] | location = Geneva, Switzerland | year = 2005 | url = https://www.who.int/reproductivehealth/publications/violence/24159358X/en/ | isbn = 9789241593588 }}</ref>
* [[Međunarodna konferencija o stanovništvu i razvoju]] iz 1994. povezuje nasilje nad ženama s reproduktivnim zdravljem i pravima, te daje preporuke vladama o tome kako spriječiti i odgovoriti na nasilje nad ženama i djevojčicama.<ref name="UN Women: Global Norms & Standards"/>
* Godine 1996. [[WHO|Svjetska zdravstvena skupština]] (WHA) proglasila je nasilje velikim javnozdravstvenim problemom, a u priznate podtipove uključila je nasilje od strane intimnog partnera i seksualno nasilje, dva tipa nasilja koje se često čini kao nasilje nad ženama. Nakon toga uslijedio je izvještaj [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO) iz 2002. (vidi dolje).<ref name="WHO World Report on violence and health">{{cite book | last1 = Krug | first1 = Etienne G. | last2 = Dahlberg | first2 = Linda L. | last3 = Mercy | first3 = James A. | last4 = Zwi | first4 = Anthony B. | last5 = Lozano | first5 = Rafael | title = World report on violence and health | publisher = [[World Health Organization]] | location = Geneva, Switzerland | year = 2002 | url = https://books.google.com/books?id=db9OHpk-TksC | isbn = 9789241545617 }}
: ''Dostupno i kao'':
:* {{cite journal | last1 = Krug | first1 = Etienne G. | last2 = Dahlberg | first2 = Linda L. | last3 = Mercy | first3 = James A. | last4 = Zwi | first4 = Anthony B. | last5 = Lozano | first5 = Rafael | title = The world report on violence and health | journal = The Lancet | volume = 360 | issue = 9339 | pages = 1083–1088 | publisher = Elsevier | pmid = 12384003 | doi = 10.1016/S0140-6736(02)11133-0 | date = 5 October 2002 | s2cid = 20828803 | url = http://www.revistabiomedica.org/index.php/biomedica/article/view/1182 }}</ref> UN su također kreirale Zakladu za potporu akcijama za uklanjanje nasilja nad ženama.<ref name="Fried">{{cite journal | last =Fried | first = Susana T. | title = Violence against women | journal = Health and Human Rights Journal | volume = 6 | issue = 2 | pages = 88–111 | publisher = Harvard University Press | doi = 10.2307/4065431 | jstor = 4065431 | date = 2003 }} [https://cdn2.sph.harvard.edu/wp-content/uploads/sites/125/2014/04/6-Fried.pdf Pdf.]</ref>
*UN je 1999. usvojio [[Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]] i odredio 25. studenog kao [[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama]].
*Godine 2002., kao nastavak WHA deklaracije iz 1996. o nasilju kao velikom problemu javnog zdravlja, WHO je objavio prvi Svjetski izvještaj o nasilju i zdravlju, koji se bavilo mnogim tipovima nasilja i njihovim učinkom na javno zdravlje, uključujući oblici nasilja koji posebno snažno pogađaju žene. U izvještaju se posebno ističe nagli porast organizacija civilnog društva i aktivnosti usmjerenih na odgovor na rodno zasnovano nasilje nad ženama od 1970-ih do 1990-ih.<ref name="WHO World Report on violence and health" />
*WHO je 2004. godine objavila svoju "Multi-country study on Women's Health and Domestic Violence against Women", studiju o zdravlju žena i [[nasilje u porodici|nasilju u porodici]] anketiranjem preko 24.000 žena u 10 zemalja iz svih regija svijeta, koje procijenili su prevalenciju i opseg nasilja nad ženama, posebno nasilja od strane intimnih partnera, i povezali to sa zdravstvenim ishodima žena, kao i dokumentiranjem strategija i usluga koje žene koriste kako bi se nosile s nasiljem od strane intimnih partnera.<ref name="WHO Multicountry Study"/>
*"Produbljena studija o svim oblicima nasilja nad ženama" genedralnog sekretara UN-a iz 2006., prvi sveobuhvatni međunarodni dokument o tom pitanju.
*Dokument Vijeća Europe [[Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici]] iz 2011., koja je drugi regionalni pravno obvezujući instrument o nasilju nad ženama i djevojčicama.<ref name="UN Women: Global Norms & Standards"/>
*U 2013. [[Komisija Ujedinjenih nacija za status žena]] (CSW) donijela je, konsenzusom, Dogovorene zaključke o uklanjanju i prevenciji svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama (ranije nije bilo dogovorenih zaključaka).<ref name="UN Women: Global Norms & Standards"/>
* Također 2013. [[Generalna skupština UN]]-a donijela je svoju prvu rezoluciju pozivajući na zaštitu [[branitelji ljudskih prava|branitelja]] ljudskih prava žena.<ref name="Norway Post">{{cite news | last = NRK |title=Protection of women human rights defenders | archive-url = https://web.archive.org/web/20131213142536/http://www.norwaypost.no/index.php/news/latest-news/29260-protection-of-women-human-rights-defenders | archive-date = 13 December 2013 |url=http://www.norwaypost.no/index.php/news/latest-news/29260-protection-of-women-human-rights-defenders |work=The Norway Post |date=30 November 2013 |access-date=6 August 2014}}</ref> Rezolucija poziva države da uspostave rodno specifične zakone i politike za zaštitu ženskih [[braniteljica ljudskih prava]] i da osiguraju da same braniteljice budu uključene u osmišljavanje i provedbu tih mjera, te poziva države da zaštite braniteljice ženskih ljudskih prava od odmazde zbog suradnje s UN-om i osigurati im nesmetan pristup i komunikaciju s međunarodnim tijelima i mehanizmima za ljudska prava.<ref name="awid.org">{{cite web |url=http://www.awid.org/Library/UN-adopts-landmark-resolution-on-Protecting-Women-Human-Rights-Defenders |title=UN adopts landmark resolution on Protecting Women Human Rights Defenders |publisher=Association for Women's Rights in Development (AWID) |date=28 November 2013 |access-date=6 August 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140819203819/http://www.awid.org/Library/UN-adopts-landmark-resolution-on-Protecting-Women-Human-Rights-Defenders |archive-date=19 August 2014}}</ref>
Dodatno, na nacionalnoj razini, pojedine zemlje također su organizirale napore (pravno, politički, društveno) za sprječavanje, smanjenje i kažnjavanje nasilja nad ženama. Kao posebna studija slučaja, evo nekih razvoja od 1960-ih u Sjedinjenim Državama u suprotstavljanju i liječenju nasilja nad ženama:<ref name="USDOJ-History of VAWA">{{cite web|last=U.S. Department of Justice, Office of Violence Against Women (OVM)|title=The History of the Violence Against Women Act|url=http://www.ovw.usdoj.gov/docs/history-vawa.pdf|publisher=U.S. Department of Justice|access-date=2 December 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111017204719/http://www.ovw.usdoj.gov/docs/history-vawa.pdf|archive-date=17 October 2011}}</ref>
*1967: Jedno od prvih skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u zemlji otvoreno je u Maineu.
*1972: U Washingtonu, D.C., otvorena je prva telefonska linija za pomoć u slučaju silovanja.
*1978.: Formirane su dvije nacionalne koalicije, Nacionalna koalicija protiv seksualnog napada i Nacionalna koalicija protiv nasilja u porodici, kako bi se podigla svijest o ova dva oblika nasilja nad ženama.
*1984.: Glavni državni odvjetnik SAD-a osnovao je radnu skupinu Ministarstva pravosuđa za porodično nasilje, kako bi se pozabavili načinima na koje bi kaznenopravni sistem i odgovor zajednice na porodično nasilje trebali biti poboljšani.
*1994.: Donošenje Zakona o nasilju nad ženama ili VAWA, zakona uključenog u Zakon o kontroli nasilnog kriminala i provođenju zakona iz 1994., sponzoriran od strane tadašnjeg senatora [[Joe Biden|Josepha Bidena]], koji je zahtijevao pojačani odgovor zajednice na zločina porodičnog nasilja i seksualnog napada, pojačane savezne kazne za ponovljene seksualne prijestupnike i pojačanu zakonsku zaštitu žrtava, među mnogim drugim odredbama.
*2000: Predsjednik [[Bill Clinton]] potpisao je zakon o VAWA-i iz 2000., dodatno ojačavši savezne zakone i naglašavajući pomoć žrtvama imigranata, starijim žrtvama, žrtvama s invaliditetom i žrtvama nasilja u vezama.
*2006.: Predsjednik [[George Bush]] potpisao je zakon VAWA iz 2006., s naglaskom na programe za rješavanje problema nasilja nad mladima žrtvama i uspostavljanje programa za uključivanje muškaraca i mladih te kulturno i jezično specifične usluge.
*2007: Otvorena Nacionalna telefonska linija za zlostavljanje na spojevima tinejdžera.
*2009: Predsjednik [[Barack Obama]] proglasio je travanj mjesecom podizanja svijesti o seksualnim napadima.
*2013.: Predsjednik Obama potpisao je zakon VAWA iz 2015., koji je indijanskim plemenima dao mogućnost da kazneno gone počinitelje koji nisu domorodci, i regulirao prijave seksualnog napada na sveučilišnim kampusima.<ref>{{cite book | last = Kohlman | first = Cindy | title = Violence Against Women Act (VAWA) New Reporting Requirements Effective July 1, 2015 – Are You Ready? | url = https://www.inceptia.org | publisher = Inceptia Institute | date = 9 June 2015 }}
:''Takođrer pogledajte'':
:* {{cite book | last = ACE| title = New requirements imposed by the Violence Against Women Reauthorization Act | url = http://www.acenet.edu/news-room/Documents/VAWA-Summary.pdf | publisher = American Council on Education | date = 1 April 2014 }}</ref><ref>{{cite book|last1=Fee|first1=Stephen |display-authors=etal | title=Tribal Justice: Prosecuting Non-Natives for Sexual Assault on Reservations (transcript) |url=https://www.pbs.org/newshour/show/tribal-justice-prosecuting-non-natives-sexual-assault-indian-reservations|publisher=PBS documentary |date =5 September 2015}}</ref>
Ostale zemlje također su donijele usporedive zakonodavne, političke i društvene instrumente za rješavanje problema nasilja nad ženama. Međutim, stručnjaci u međunarodnoj zajednici uglavnom smatraju da samo donošenje kaznenih zakona za prevenciju i kažnjavanje nasilja nad ženama nije dovoljno za rješavanje problema. Naprimjer, iako su u [[Bangladeš]]u doneseni puno strožiji zakoni o nasilju nad ženama, nasilje nad ženama još uvijek raste.<ref name="VAW: A Global Burden" /> A nasilje nad ženama dramatično je poraslo diljem svijeta od kasnih 2010-ih unatoč sličnim mjerama koje su poduzete u mnogim regijama, kao i povećanoj svijesti i raspravi o toj temi.<ref>{{Cite web|url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/mind-games/201909/the-number-women-murdered-partner-is-rising|title = The Number of Women Murdered by a Partner is Rising | Psychology Today}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2019/12/04/us/domestic-violence-international.html|title = Across the Globe, a 'Serious Backlash Against Women's Rights'|newspaper = The New York Times|date = 4 December 2019|last1 = Gupta|first1 = Alisha Haridasani}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.npr.org/2020/03/09/813699719/mexican-women-stay-home-to-protest-femicides-in-a-day-without-us|title=Mexican Women Stay Home to Protest Femicides in 'A Day Without Us'|newspaper=NPR|date=9 March 2020|last1=Doubek|first1=James}}</ref> Umjesto toga, smatra se da će široke društvene promjene za rješavanje pitanja rodne nejednakosti i osnaživanje žena biti način da se smanji nasilje nad ženama.<ref name="VAW: A Global Burden" /><ref name="Nigeria-Female Hawkers-Interventions">{{cite journal | last1 = Fawole | first1 = Olufunmilayo I. | last2 = Ajuwon | first2 = Ademola J. | last3 = Osungbade | first3 = Kayode O. | last4 = Faweya | first4 = Olufemi C. | title = Interventions for violence prevention among young female hawkers in motor parks in South-Western Nigeria: a review of effectiveness | journal = African Journal of Reproductive Health | volume = 7 | issue = 1 | pages = 71–82 | publisher = Women's Health and Action Research Centre (WHARC) | doi = 10.2307/3583347 | jstor = 3583347 | date = April 2003 | pmid = 12816315 | hdl = 1807/2587 }}</ref><ref name="WHO VAM Factsheet">{{cite book | last = WHO | author-link = World Health Organization |title=Violence against women|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs239/en/|publisher=[[SZO|World Health Organization]]| date = 1 September 2011|access-date=2 December 2013}}</ref>
==Također pogledajte==
*[[Prisilno preobraćenje manjinskih djevojaka u Pakistanu]]
*[[Tjelesni integritet]]
*[[Dječja prava]]
*[[Popis incidenata nasilja nad ženama]], popis značajnih incidenata nasilja nad ženama poredanih po zemlji i godini
*[[Vojna seksualna trauma]]
*[[Mizoginija u horor filmovima]]
*[[Rinotomija]]
*[[Spolno zasnovano nasilje u školi]]
*[[Seksizam]]
*[[Seksualni napad u američkoj vojsci]]
*[[Rezolucija 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]]
*[[Nasilje nad LGBT osobama]]
*[[Nasilje nad muškarcima]]
==Reference==
{{Reflist}}
==Dopunska literatura==
* {{Cite journal | last = Almosaed | first = Nora | title = Violence against women: a cross‐cultural perspective|journal=Journal of Muslim Minority Affairs | volume = 24 | issue = 1 | pages = 67–88 | publisher = Taylor and Francis | doi = 10.1080/1360200042000212124 | date = 2004 | s2cid = 144455844 }}
* {{Cite news | last = Appiah | first = Kwame Anthony| title = Convincing other cultures to change | work = Big Think | date = 21 September 2010 | url = http://bigthink.com/videos/convincing-other-cultures-to-change | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20131212131130/http://bigthink.com/videos/convincing-other-cultures-to-change | archive-date = 12 December 2013}}
* {{cite journal | last1 = Bellemare | first1 = Marc F. | last2 = Steinmetz | first2 = Tara L. | title = All in the family: explaining the persistence of female genital cutting in the Gambia | journal = Social Science Research Network | doi = 10.2139/ssrn.2280086 | ssrn = 2280086 | date = 17 June 2013 | url = http://marcfbellemare.com/wordpress/2013/06/explaining-the-persistence-of-female-genital-cutting-in-the-gambia/ }} [http://marcfbellemare.com/wordpress/wp-content/uploads/2013/06/BellemareSteinmetzFGCJune2013.pdf Pdf.]
* {{cite book | last1 = Dobash | first1 = Russell P. | last2 = Dobash | first2 = R. Emerson | title = Women, violence and social change | publisher = Routledge | location = Abingdon, Oxon | year = 2016 | isbn = 9781138174023 }}
*{{Cite journal | last1 = Durham | first1 = Meenakshi G.| title = "Vicious Assault Shakes Texas Town": the politics of gender violence in ''The New York Times''<nowiki>'</nowiki> coverage of a schoolgirl's gang rape | journal = Journalism Studies | volume = 14 | issue = 1 | pages = 1–12 | publisher = Taylor & Francis | doi = 10.1080/1461670X.2012.657907 | date = February 2013 | s2cid = 141709189 }}
* {{cite book | last1 = Heise | first1 = Lori L. | last2 = Pitanguy | first2 = Jacqueline | last3 = Germain | first3 = Adrienne | title = Violence against women: the hidden health burden | journal = World Health Statistics Quarterly. Rapport Trimestriel de Statistiques Sanitaires Mondiales | volume = 46 | issue = 1 | pages = 78–85 | publisher = World Bank | location = Washington, D.C | year = 1994 | isbn = 9780821329801 | pmid = 8237054 }} Discussion Paper No. 255
* {{cite journal | last1 = James | first1 = Stanlie M. | title = Shades of othering: reflections on female circumcision/genital mutilation | journal = Signs: Journal of Women in Culture and Society]] | volume = 23 | issue = 4 | pages = 1031–1048 | publisher = University of Chicago Press | doi = 10.1086/495300 | jstor = 3175202 | date = Summer 1998 | s2cid = 144380933 }}
* {{cite journal | last1 = Jones | first1 = Helen | last2 = Diop | first2 = Nafissatou | last3 = Askew | first3 = Ian | last4 = Kaboré | first4 = Inoussa | title = Female genital cutting practices in Burkina Faso and Mali and their negative health outcomes | url = https://archive.org/details/sim_studies-in-family-planning_1999-09_30_3/page/219 | journal = Studies in Family Planning | volume = 30 | issue = 3 | pages = 219–230 | publisher = Wiley-Blackwell]] | doi = 10.1111/j.1728-4465.1999.00219.x | pmid = 10546313 | date = September 1999 }}
* {{cite journal | last1 = Jones | first1 = Wanda K. | last2 = Smith | first2 = Jack | last3 = Kieke Jr. | first3 = Burney | last4 = Wilcox | first4 = Lynne | title = Female genital mutilation/female circumcision: who is at risk in the US? | journal = Public Health Reports | volume = 112 | issue = 5 | pages = 368–377 | pmc = 1381943 | date = September 1997 | pmid=9323387}} [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1381943/pdf/pubhealthrep00038-0014.pdf Pdf.]
* {{Cite journal | last = Kelly | first = Liz | title = Inside outsiders: Mainstreaming violence against women into human rights discourse and practice | journal = International Feminist Journal of Politics | volume = 7 | issue = 4 | pages = 471–495 | publisher = Taylor and Francis | doi = 10.1080/14616740500284391 | date = December 2005 | s2cid = 143985481 }}
* {{cite journal | last = Mackie | first = Gerry | title = Female genital cutting: a harmless practice? | journal = Medical Anthropology Quarterly | volume = 17 | issue = 2 | pages = 135–158 | publisher = Wiley-Blackwell on behalf of the American Anthropological Association | doi = 10.1525/maq.2003.17.2.135 | pmid = 12846114 | jstor = 3655332 | date = June 2003 }} [http://dss.ucsd.edu/~gmackie/documents/FGCHarmlessPractice.pdf Pdf.]
* {{cite journal | last1 = Shell-Duncan | first1 = Bettina | last2 = Herniund | first2 = Yiva | title = Are there "Stages of Change" in the practice of female genital cutting?: Qualitative research findings from Senegal and The Gambia | journal = African Journal of Reproductive Health | volume = 10 | issue = 2 | pages = 57–71 | publisher = Women's Health and Action Research Centre (WHARC) | doi = 10.2307/30032459 | jstor = 30032459 | date = August 2006| pmid = 17217118 | url = http://www.bioline.org.br/abstract?id=rh06027&lang=en }}
* {{cite book | last = Skaine | first = Rosemarie | title = Female genital mutilation: legal, cultural, and medical issues | url = https://archive.org/details/femalegenitalmut0000skai_n5q7 | publisher = McFarland & Company, Inc. | location = Jefferson, North Caroline | year = 2005 | isbn = 9780786421671 }}
* {{cite book | last = Wagner | first = Natascha | title = Why female genital cutting persist? | series = Working Paper | publisher = University of Rotterdam | url = http://www.natascha-wagner.com/uploads/9/0/1/5/9015445/fgc_march2013.pdf | date = March 2013 }}
* {{cite book | last = True | first = Jacqui | title = The political economy of violence against women | publisher = Oxford University Press | location = New York, NY | year = 2012 | isbn = 9780199755912 }}
* {{cite journal | last = Wakabi | first = Wairagala | title = Africa battles to make female genital mutilation history | journal = The Lancet | volume = 369 | issue = 9567| pages = 1069–1070 | publisher = Elsevier | pmid = 17405200 | doi = 10.1016/S0140-6736(07)60508-X | date = 31 March 2007 | s2cid = 29006442 }}
* {{cite journal | last1 = Williams | first1 = Lindy | last2 = Sobieszczyk | first2 = Teresa | title = Attitudes surrounding the continuation of female circumcision in the Sudan: passing the tradition to the next generation | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-marriage-and-family_1997-11_59_4/page/966 | journal = Journal of Marriage and Family | volume = 59 | issue = 4 | pages = 966–981 | publisher =Wiley-Blackwell | doi = 10.2307/353796 | jstor = 353796 | date = November 1997 }}
==Vanjski linkovi==
{{Commons category| Violence Against Women}}
{{Wikiquote}}
*{{curlie|Society/People/Women/Issues/Violence_and_Abuse}}
* [https://web.archive.org/web/20110516094651/http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/39C38938-2E29-4151-9280-D5AC063DD02E/0/FICHES_Violence_femmes_EN.pdf Violence against women], a factsheet on [[ECtHR]] case law
* [https://www.endvawnow.org/ Virtual Knowledge Centre to End Violence against Women and Girls] (in English, French, and Spanish)
* [http://www.ohchr.org/EN/Issues/Women/SRWomen/Pages/SRWomenIndex.aspx UN Special Rapporteur on violence against women, its causes and consequences]
* [https://www.who.int/reproductivehealth/publications/fgm/en/ World Health Organization's reports on FGM], Health complications of female genital mutilation
{{Zlostavljanje}}
{{Nasilje u porodicii}}
{{Nasilje nad ženama po zemlji}}
{{Authority control}}
{{DEFAULTSORT:Violence Against Women}}
[[Kategorija:Nasilje nad ženama| ]]
[[Kategorija:Seks industrija]]
[[Kategorija:Feminizam i zdravlje]]
[[Kategorija:Spolno zasnovano nasilje| ]]
[[Kategorija:Zločini protiv žena]]
7f9ygch4blsrjk2laie0mdiac98jmdz
Nasilje
0
492240
3427707
3424429
2022-08-12T16:29:07Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 3 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
[[Slika:Violence world map - DALY - WHO2004.svg|thumb|upright=1.5| Procjene [[godine života prilagođenih invalidnosti|godina života prilagođenih invalidnosti]] od fizičkog nasilja, na 100.000 stanovnika u 2002.<ref>{{cite web |url=https://www.who.int/entity/healthinfo/statistics/bodgbddeathdalyestimates.xls |title=Mortality and Burden of Disease Estimates for WHO Member States in 2002 |format=xls |website=World Health Organization |year=2004 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116174540/http://www.who.int/healthinfo/statistics/bodgbddeathdalyestimates.xls |archive-date=2013-01-16 }}</ref>{{refbegin|2}}
{{legend|#b3b3b3|Bez podataka}}
{{legend|#ffff65|<200}}
{{legend|#fff200|200–400}}
{{legend|#ffdc00|400–600}}
{{legend|#ffc600|600–800}}
{{legend|#ffb000|800–1000}}
{{legend|#ff9a00|1000–1200}}
{{legend|#ff8400|1200–1400}}
{{legend|#ff6e00|1400–1600}}
{{legend|#ff5800|1600–1800}}
{{legend|#ff4200|1800–2000}}
{{legend|#ff2c00|2000–3000}}
{{legend|#cb0000|>3000}}
{{refend}}]]
'''Nasilje''' je upotreba fizičke sile u cilju povređivanja, zlostavljanja, oštećenja ili uništenja. Koriste se i druge definicije, kao što je [[Svjetska zdravstvena organizacija]] definirala nasilja kao: "namjerna upotreba fizičke sile ili [[Moć (socijalna i politička)|moći]], ugrožavanja <ref>{{Cite journal|last=States|first=United|date=1918|title=U.S. Compiled Statutes, 1918: Embracing the Statutes of the United States of a General and Permanent Nature in Force July 16, 1918, with an Appendix Covering Acts June 14 to July 16, 1918|journal=Making of Modern Law : Primary Sources, 1763–1970|page=1716}}</ref> ili stvarno, protiv sebe, druge osobe, ili protiv grupe ili zajednice, što rezultira ili ima veliku vjerovatnoću da će rezultirati ozljedom, smrću, psihičkim ozljedama, nedostatkom u razvoju ili lišavanjem nekoga."<ref name="who.int">Krug et al., [https://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/world_report/en/ "World report on violence and health"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150822172354/http://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/world_report/en/ |date=2015-08-22 }}, World Health Organization, 2002.</ref>
Na međunarodnom planu, nasilje je dovelo do smrti oko 1,28 miliona ljudi u 2013. u odnosu na 1,13 miliona u 1990.<ref name=GDB2013>{{cite journal|author=((GBD 2013 Mortality and Causes of Death Collaborators))|title=Global, regional, and national age-sex specific all-cause and cause-specific mortality for 240 causes of death, 1990–2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013|journal=Lancet|date=17 December 2014|pmid=25530442|doi=10.1016/S0140-6736(14)61682-2|volume=385|issue=9963|pages=117–71|pmc=4340604}}</ref> Međutim, globalna populacija porasla je za otprilike 1,9 milijardi tokom tih godina, pokazujući dramatično smanjenje nasilja po glavi stanovnika. Od smrtnih slučajeva u 2013. godini, otprilike 842.000 je pripisano samoozljeđivanju ([[samoubistvo]]), 405.000 međuljudskom nasilju, a 31.000 kolektivnom nasilju ([[rat]]ovima) i pravnoj intervenciji.<ref name=GDB2013 /> Za svaku pojedinačnu smrt zbog nasilja, dolazi na desetine hospitalizacija, stotine posjeta hitnim službama i hiljade zakazanih ljekarskih pregleda.<ref>[https://www.who.int/topics/global_burden_of_disease/en/ "Global Burden of Disease"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151009053208/http://www.who.int/topics/global_burden_of_disease/en/ |date=2015-10-09 }}, World Health Organization, 2008.</ref> Nadalje, nasilje često ima doživotne posljedice na fizičko i mentalno [[zdravlje]] i društveno funkcioniranje i može usporiti [[ekonomija|ekonomski]] i [[društvo|društveni]] razvoj.
U 2013. godini, od procijenjenih 405.000 smrtnih slučajeva zbog međuljudskog nasilja na globalnom nivou, napad [[vatreno oružje|vatrenim oružjem]] bio je uzrok za 180.000 smrti, napad oštrim predmetom bio je uzrok za 114.000 smrti, a preostalih uzroka smrti 110.000.<ref name=GDB2013 />
Nasilje u mnogim oblicima može se spriječiti. Postoji jaka veza između nivoa nasilja i faktora koji se mogu modifikovati u zemlji kao što su [[siromaštvo|koncentrisano (regionalno) siromaštvo]], prihod i [[rodna nejednakost]], štetna upotreba [[alkohol]]a i odsustvo sigurnih, stabilnih i njegujućih odnosa između djece i roditelja. Strategije koje se bave osnovnim uzrocima nasilja mogu biti relativno efikasne u prevenciji nasilja, iako su mentalno i fizičko zdravlje i individualni odgovori, ličnosti itd. uvek bili odlučujući faktori u formiranju ovih ponašanja.<ref>WHO / Liverpool JMU Centre for Public Health, [https://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/4th_milestones_meeting/publications/en/ "Violence Prevention: The evidence"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120830082343/http://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/4th_milestones_meeting/publications/en/ |date=2012-08-30 }}, 2010.</ref>
{{TOC limit|3}}
== Tipovi ==
[[Slika:Typology of violence.jpg|thumb|300px|Tipologija nasilja<ref name="who.int"/>]]
Svjetska zdravstvena organizacija dijeli nasilje u tri široke kategorije:<ref name="who.int"/>
* samousmjereno nasilje
* međuljudsko nasilje
* kolektivno nasilje
Ova početna kategorizacija pravi razliku između nasilja koje osoba nanosi sama sebi, nasilja koje je nanijela druga osoba ili male grupe pojedinaca, i nasilja počinjenog od strane većih grupa kao što su države, organizirane političke grupe, milicijske grupe i terorističke organizacije.
Alternativno, nasilje se prvenstveno može klasificirati kao instrumentalno ili reaktivno/neprijateljsko.<ref>{{cite web |url=http://curry.virginia.edu/uploads/resourceLibrary/Violence_Coding_Guide_for_Instrumental_and_Hostile-Reactive_Incidents_10-5-13.pdf |title=Archived copy |access-date=2015-11-18 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150915221238/http://curry.virginia.edu/uploads/resourceLibrary/Violence_Coding_Guide_for_Instrumental_and_Hostile-Reactive_Incidents_10-5-13.pdf |archive-date=2015-09-15 }}</ref>
=== Samousmjereno ===
Nasilje usmjereno prema sebi se dijeli na samoubilačko ponašanje i [[Samopovređivanje|samozlostavljanje]]. Prvo uključuje [[suicidne misli]], [[pokušaj samoubistva]]—koji se također nazivaju ''[[para suicid]]'' ili ''namjerno samopovređivanje'' u nekim zemljama – i samo samoubistvo. Nasuprot tome, samozlostavljanje uključuje radnje kao što je [[samopovređivanje]].
=== Kolektivno ===
[[Slika:The Bochnia massacre German-occupied Poland 1939.jpg|thumb|right|[[Masakr]] [[Poljska|poljskih]] civila tokom [[Okupacija Poljske (1939–1945)|Okupacije Poljske od strane nacističke Njemačke]], decembar 1939.]]
Za razliku od druge dvije široke kategorije, potkategorije kolektivnog nasilja sugeriraju moguće motive nasilja koje počine veće grupe pojedinaca ili države. Kolektivno nasilje koje je učinjeno radi unapređenja određene društvene agende uključuje, naprimjer, zločine iz mržnje koje su počinile organizirane grupe, terorističke akte i mafijaško nasilje. [[Političko nasilje]] uključuje [[rat]] i povezane nasilne sukobe, državno nasilje i slična djela koja provode naoružane grupe. U takvim situacijama može postojati višestruke [[determinante nasilja nad civilima]].<ref name="Balcells">{{cite journal |last1=Balcells |first1=Laia |last2=Stanton |first2=Jessica A. |title=Violence Against Civilians During Armed Conflict: Moving Beyond the Macro- and Micro-Level Divide |journal=Annual Review of Political Science |date=11 May 2021 |volume=24 |issue=1 |pages=45–69 |doi=10.1146/annurev-polisci-041719-102229 |doi-access=free}}</ref> [[Ekonomsko nasilje]] uključuje napade motivirane ekonomskom dobiti—kao što su napadi koji se izvode s ciljem ometanja ekonomske aktivnosti, uskraćivanja pristupa osnovnim uslugama ili stvaranja ekonomske podjele i fragmentacije. Jasno je da djela koja su počinile domaće i podnacionalne grupe mogu imati višestruke motive. [[Sporo nasilje]] je dugotrajan oblik nasilja koji je često nevidljiv (barem za one na koje ne utiče), kao što su degradacija životne sredine, zagađenje i klimatske promene.<ref>{{Cite book |last=Nixon |first=Rob |url=https://www.worldcat.org/oclc/754842110 |title=Slow violence and the environmentalism of the poor |date=2011 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-06119-4 |location=Cambridge, Massachusetts |oclc=754842110}}</ref>
=== Ratovanje ===
{{Glavni|Rat}}
[[Slika:UStankParis-edit1.jpg|thumb| Oklopno vozilo Sjedinjenih Država [[Greyhound M8]] u [[Pariz]]u za vrijeme Drugog svjetskog rata]]
Rat je stanje dugotrajnog nasilnog sukoba velikih razmjera koji uključuje dvije ili više grupa ljudi, obično pod okriljem vlade. To je najekstremniji oblik kolektivnog nasilja.<ref>Šmihula, Daniel (2013): ''The Use of Force in International Relations'', p. 64, {{ISBN|978-8022413411}}.</ref>
Rat se vodi kao sredstvo za rješavanje teritorijalnih i drugih sukoba, kao [[agresorski rat]] za osvajanje teritorije ili pljačku resursa, u nacionalnoj [[samoodbrana|samoodbrani]] ili oslobođenju, ili za suzbijanje pokušaja dijela nacije da se [[secesija|odvoji]] od nje. Tu su i ideološki, [[Vjerski rat|vjerski]] i [[Revolucija|revolucionarni ratovi]].<ref>Šmihula, Daniel (2013): ''The Use of Force in International Relations'', p. 84, {{ISBN|978-8022413411}}.</ref>
Od [[industrijska revolucija|Industrijske revolucije]] smrtonosnost modernog ratovanja je porasla. [[Žrtve u Prvom svjetskom ratu]] bile su preko 40 miliona, a [[Žrtve u Drugom svjetskom ratu]] preko 70 miliona.
=== Interpersonalno ===
[[slika:Peter Paul Rubens - Cain slaying Abel (Courtauld Institute).jpg|thumb|Kain ubija Abela]]
[[Slika:Interpersonal violence world map-Deaths per million persons-WHO2012.svg|thumb|upright=1.3| Smrtni slučajevi od međuljudskog nasilja na milion osoba u 2012{{refbegin|3}}{{legend|#ffff20|0–8}}{{legend|#ffe820|9–16}}{{legend|#ffd820|17–24}}{{legend|#ffc020|25–32}}{{legend|#ffa020|33–54}}{{legend|#ff9a20|55–75}}{{legend|#f08015|76–96}}{{legend|#e06815|97–126}}{{legend|#d85010|127–226}}{{legend|#d02010|227–878}}{{refend}}]]
[[slika:Schnorr von Carolsfeld Bibel in Bildern 1860 093.png|thumb|right|''Saul napada Davida'' (koji je puštao muziku da bi pomogao Saulu da se osjeća bolje), drvorez iz 1860. [[Julius Schnorr von Karolsfeld]]]]
'''Interpersonalno nasilje''' je podijeljeno u dvije potkategorije: porodično i [[nasilje intimnog partnera]]—to jest, nasilje uglavnom između članova porodice i intimnih partnera, koje se obično, iako ne isključivo, dešava u kući. Nasilje u zajednici—nasilje između pojedinaca koji nisu u srodstvu i koji se mogu, ali ne moraju poznavati, uglavnom se dešava van kuće. Prva grupa uključuje oblike nasilja kao što su [[zlostavljanje djece]], nasilje intimnog partnera i [[zlostavljanje starijih]]. Potonje uključuje nasilje mladih, nasumične akte nasilja, [[silovanje]] ili [[seksualni napad]] od strane stranaca i nasilje u institucionalnom okruženju kao što su škole, radna mjesta, zatvori i starački domovi. Kada se međuljudsko nasilje dogodi u porodicama, njegove psihološke posljedice mogu uticati na roditelje, djecu i njihov odnos kratkoročno i dugoročno.<ref>{{cite journal |vauthors=Schechter DS, Willheim E, McCaw J, Turner JB, Myers MM, Zeanah CH | year = 2011 | title = The relationship of violent fathers, posttraumatically stressed mothers, and symptomatic children in a preschool-age inner-city pediatrics clinic sample | url = https://semanticscholar.org/paper/debdfb68e769c470a8fc565c9eb2114b91f6df75| journal = Journal of Interpersonal Violence | volume = 26 | issue = 18| pages = 3699–3719 | doi=10.1177/0886260511403747 | pmid=22170456| s2cid = 206562093 }}</ref>
==== Maltretiranje djece ====
{{Glavni|Zlostavljanje djece}}
Maltretiranje djece je zlostavljanje i zanemarivanje koje se javlja kod djece mlađe od 18 godina. Uključuje sve tipove fizičkog i/ili emocijskog zlostavljanja, [[seksualno zlostavljanje djece|seksualno zlostavljanje]], [[zanemarivanje]], [[nemar]] i komercijalnu ili drugu [[eksplatacija djece|eksploataciju djece]], što rezultira stvarnu ili potencijalnu štetu po zdravlje, opstanak, razvoj ili dostojanstvo djeteta u kontekstu odnosa odgovornosti, povjerenja ili moći. Izloženost nasilju intimnog partnera ponekad je uključena i kao oblik maltretiranja djece.<ref>World Health Organization (2006). [https://www.who.int/violence_injury_prevention/publications/violence/child_maltreatment/en/index.html "Preventing child maltreatment: a guide to taking action and generating evidence"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120719072520/http://www.who.int/violence_injury_prevention/publications/violence/child_maltreatment/en/index.html |date=2012-07-19 }} Geneva: WHO and International Society for the Prevention of Child Abuse and Neglect.</ref>
Maltretiranje djece je globalni problem sa ozbiljnim doživotnim posljedicama, koji je, međutim, složen i težak za proučavanje.<ref>Schechter DS, Willheim E (2009). The Effects of Violent Experience and Maltreatment on Infants and Young Children. In CH Zeanah (Ed.). ''Handbook of Infant Mental Health'', 3rd Edition. New York: Guilford Press, Inc. pp. 197–214.</ref>
Ne postoje pouzdane globalne procjene o učestalosti maltretiranja djece. Podaci za mnoge zemlje, posebno zemlje sa niskim i srednjim prihodima, nedostaju. Dosadašnje procjene uveliko variraju ovisno o zemlji i korištenom metodu istraživanja. Otprilike 20% žena i 5–10% muškaraca navodi da su bili seksualno zlostavljani kao djeca, dok 25–50% sve djece izjavilo je da su bili fizički zlostavljani.<ref name="who.int" /><ref>{{cite journal |author1=Stoltenborgh M. |author2=Van IJzendoorn M.H. |author3=Euser E.M. |author4=Bakermans-Kranenburg M.J. | year = 2011 | title = A global perspective on child abuse: Meta-analysis of prevalence around the world | journal = Child Maltreatment | volume = 26 | issue = 2| pages = 79–101 | doi = 10.1177/1077559511403920 |pmid=21511741 |citeseerx=10.1.1.1029.9752 |s2cid=30813632 }}</ref>
Posljedice maltretiranja djece uključuju doživotno narušeno fizičko i mentalno zdravlje, te socijalno i profesionalno funkcioniranje (npr. škola, posao i teškoće u vezi). To u konačnici može usporiti ekonomski i društveni razvoj zemlje.<ref>{{cite journal |author1=Gilbert R. |author2=Spatz Widom C. |author3=Browne K. |author4=Fergusson D. |author5=Webb E. |author6=Janson J. | year = 2009 | title = Burden and consequences of child maltreatment in high-income countries | journal = The Lancet | volume = 373 | issue = 9657| pages = 68–81 | doi=10.1016/s0140-6736(08)61706-7 | pmid=19056114|s2cid=1464691 }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.cdc.gov/ace/index.html|title=Adverse Childhood Experiences (ACEs)|date=21 May 2021}}</ref> Sprečavanje zlostavljanja djece prije nego što počne moguće je i zahtijeva multisektorski pristup. Učinkoviti preventivni programi podržavaju roditelje i podučavaju pozitivnim roditeljskim vještinama. Stalna briga o djeci i porodicama može smanjiti rizik od ponovnog pojavljivanja zlostavljanja i umanjiti njegove posljedice.<ref>{{cite journal |vauthors=MacMillan HL, Wathen CN, Barlow J, Fergusson DM, Leventhal JM, Taussig HN | year = 2009 | title = Interventions to prevent child maltreatment and associated impairment | journal = Lancet | volume = 373 | issue = 9659| pages = 250–66 | doi=10.1016/s0140-6736(08)61708-0| pmid = 19056113 | s2cid = 23012537 }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Mikton Christopher |author2=Butchart Alexander | year = 2009 | title = Child maltreatment prevention: a systematic review of reviews | journal = Bulletin of the World Health Organization | volume = 87 | issue = 5| pages = 353–61 | doi=10.2471/blt.08.057075|pmid=19551253 | pmc = 2678770 }}</ref>
==== Mladež ====
[[File:Kids off the Block Rocks in grass IMG 4815.JPG |thumb|Spomen obilježje [[Kids off the Block]] sa stotinama jednostavnih kamenih blokova, po jedan za svako dijete ubijeno nasiljem u Roselandu, [[Chicago]] ]]
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mladi se definiraju kao ljudi između 10 i 29 godina. Nasilje mladih odnosi se na nasilje koje se događa između mladih i uključuje djela koja se kreću od [[maltretiranje|maltretiranja]] i fizičke tuče, preko težeg seksualnog i fizičkog napada do ubistava.<ref name="Mercy, J.A. 2002 pp 23">Mercy, J.A., Butchart, A., Farrington, D., Cerda, M. (2002). Youth violence. In Etienne Krug, L.L. Dahlberg, J.A. Mercy, A.B. Zwi & R. Lozano (Eds.), [https://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/world_report/en/ World Report on Violence and Health] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150822172354/http://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/world_report/en/ |date=2015-08-22}} pp 23–56. Geneva, Switzerland: [[WHO|World Health Organization]]</ref><ref>{{Cite web|title=Teen Violence|url=https://medlineplus.gov/teenviolence.html|website=medlineplus.gov|access-date=2020-04-30}}</ref>
Širom svijeta svake godine dogodi se oko 250.000 ubistava među mladima od 10 do 29 godina, što je 41% od ukupnog broja ubistava u svijetu svake godine („Globalni teret bolesti“, Svjetska zdravstvena organizacija, 2008.). Na svaku ubijenu mladu osobu, još 20–40 zadobije povrede koje zahtijevaju bolničko liječenje.<ref name="Mercy, J.A. 2002 pp 23"/> Nasilje mladih ima ozbiljan, često doživotni, utjecaj na psihološko i socijalno funkcionisanje osobe. Nasilje mladih uveliko povećava troškove zdravstvenih, socijalnih i krivičnopravnih usluga; smanjuje produktivnost, smanjuje vrijednost imovine i generalno potkopava strukturu društva.
Programi prevencije koji su se pokazali efikasnim ili obećavajućim u smanjenju nasilja među mladima uključuju životne vještine i programe društvenog razvoja osmišljene da pomognu djeci i adolescentima da upravljaju ljutnjom, rješavaju konflikte i razviju neophodne društvene vještine za rješavanje problema, programe za prevenciju nasilja u školama i programe za smanjenje pristupa alkoholu, ilegalnim drogama i oružju.<ref>World Health Organization and Liverpool John Moores University.[http://whqlibdoc.who.int/publications/2009/9789241598507_eng.pdf "Violence prevention: the evidence: overview"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130122193235/http://whqlibdoc.who.int/publications/2009/9789241598507_eng.pdf |date=2013-01-22 }} Geneva, WHO, 2009.</ref> Također, s obzirom na značajne efekte susjedstva na nasilje među mladima, intervencije koje uključuju preseljenje porodica u manje siromašne sredine pokazale su obećavajuće rezultate.<ref name="Leventhal and Brooks-Gunn">{{cite journal | doi = 10.1111/1467-8721.01216 | volume=12 | title=Children and youth in neighborhood contexts | journal=Current Directions in Psychological Science | pages=27–31 | year=2003 | author=Leventhal Tama| s2cid=145110900 }}</ref> Slično, projekti urbane obnove kao što su [[oblast za unapređenje poslovanja]] pokazali su smanjenje nasilja među mladima.<ref name="Rand report">{{cite web |url=https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/technical_reports/2009/RAND_TR622.pdf |title=Archived copy |access-date=2015-03-17 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141020054800/http://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/technical_reports/2009/RAND_TR622.pdf |archive-date=2014-10-20 }}</ref>
Različiti tipovi mladih o nasilju među mladima uključuju svjedočenje ili učešće u fizičkom, emocijskom i seksualnom zlostavljanju (npr. fizički napadi, maltretiranje, silovanje) i nasilne radnje kao što su pucnjave i pljačke. Prema istraživačima iz 2018. godine, "više od polovine djece i adolescenata koji žive u gradovima iskusilo je neki oblik nasilja u zajednici." Nasilje se „može dogoditi i pod jednim krovom, ili u datoj zajednici ili susjedstvu i može se dogoditi u isto vrijeme ili u različitim fazama života."<ref name="The Conversation US Darby Saxbe 2018">{{cite magazine | department=The Conversation US |author1=Darby Saxbe | title=Living with Neighborhood Violence May Shape Teens' Brains | magazine=Scientific American | date=June 15, 2018 |url=https://www.scientificamerican.com/article/living-with-neighborhood-violence-may-shape-teens-rsquo-brains/ | access-date=November 16, 2018}}</ref> Nasilje mladih ima trenutne i dugoročne negativne posljedice, bez obzira da li je pojedinac bio primalac nasilja ili svjedok nasilja.<ref>{{cite web |title=Consequences Youth Violence |url=https://vetoviolence.cdc.gov/consequences-youth-violence |website=Centers for Disease Control and Prevention}}</ref>
Nasilje mladih utiče na pojedince, njihove porodice i društvo. Žrtve mogu imati doživotne povrede, što znači stalne posjete ljekaru i bolnici, čiji se troškovi brzo zbrajaju. Budući da žrtve nasilja među mladima možda neće biti u mogućnosti da pohađaju školu ili posao zbog svojih fizičkih i/ili mentalnih povreda, često je na članovima njihovih porodica da se brinu o njima, uključujući plaćanje dnevnih troškova života i medicinske račune. Njihovi staratelji će možda morati da napuste posao ili da rade skraćeno radno vreme kako bi pružili pomoć žrtvi nasilja. Ovo dodatno opterećuje društvo jer žrtva, a možda čak i njeni staratelji, moraju dobiti državnu pomoć da plate svoje račune. Nedavna istraživanja otkrila su da psihološka trauma u djetinjstvu može promijeniti [[mozak]] djeteta. "Poznato je da trauma fizički utiče na mozak i tijelo što uzrokuje [[anksioznost]], bijes i sposobnost koncentracije. Oni također mogu imati problema s [[pamćenje]]m, povjerenjem i formiranjem odnosa."<ref>{{cite book |last1=Van Der Kolk, M.D. |first1=Bessel |title=The Body Keeps The Score |year=2015 |publisher=Penguin Publishing Group |isbn=978-0143127741 |pages=[https://archive.org/details/isbn_9780143127741/page/464 464] |url=https://archive.org/details/isbn_9780143127741/page/464 |access-date=November 24, 2018 }}</ref> Budući da se mozak navikao na nasilje, može stalno ostati u stanju pripravnosti (slično zaglavljenju u načinu borbe ili bijega). „Istraživači tvrde da mladi koji su izloženi nasilju mogu imati emocijske, socijalne i kognitivne probleme. Mogu imati problema s kontrolom [[emocija]], obraćanjem pažnje u školi, povlačenjem od prijatelja ili znakovima posttraumatskog stresnog poremećaja."<ref name="The Conversation US Darby Saxbe 2018" />
Za mlade koji su izloženi nasilju važno je da shvate kako njihova tijela mogu reagirati, kako bi mogli poduzeti pozitivne korake kako bi se suprotstavili svim mogućim kratkoročnim i dugoročnim negativnim efektima (npr. loša koncentracija, osjećaj depresije, povećani nivoi anksioznosti). Poduzimanjem hitnih koraka za ublažavanje posljedica traume koju su doživjeli, negativne posljedice mogu se smanjiti ili eliminirati. Kao početni korak, mladi moraju razumjeti zašto se možda osjećaju na određeni način i razumjeti kako nasilje koje su doživjeli može uzrokovati negativna osjećanja i natjerati ih da se ponašaju drugačije. Postizanje veće svijesti o svojim osjećajima, percepcijama i negativnim emocijama prvi je korak koji treba poduzeti kao dio oporavka od traume koju su iskusili. "Istraživanja neuronauke pokazuju da jedini način na koji možemo promijeniti način na koji se osjećamo jeste da postanemo svjesni svog unutrašnjeg iskustva i naučimo da se „sprijateljimo“ sa onim što se dešava u nama."<ref name="The Body Keeps The Score">{{cite book |last1=Van Der Kolk, M.D. |first1=Bessel |title=The Body Keeps The Score |year= 2015 |publisher=Penguin Publishing Group |isbn=978-0143127741 |pages=[https://archive.org/details/isbn_9780143127741/page/464 464] |url=https://archive.org/details/isbn_9780143127741/page/464 |access-date=December 2, 2018 }}</ref>
Neki od načina za suzbijanje štetnih efekata izloženosti nasilju mladih bili bi isprobavanje raznih aktivnosti svjesnosti i kretanja, vježbi dubokog disanja i drugih radnji koje omogućavaju mladima da oslobode svoje zagušene emocije. Korištenje ovih tehnika naučit će svjesnost tijela, smanjiti [[anksioznost]] i nervozu i smanjiti osjećaj ljutnje i bijesa.<ref>{{cite book |last1=Van Der Kolk, M.D. |first1=Bessel |title=The Body Keeps The Score |year= 2015 |publisher=Penguin Publishing Group |isbn=978-0143127741 |pages=[https://archive.org/details/isbn_9780143127741/page/464 464] |url=https://archive.org/details/isbn_9780143127741/page/464 }}</ref> Vremenom će ovi tipovi aktivnosti pomoći ovim mlađim žrtvama nasilja da imaju veću kontrolu nad svojim osjećajima i [[ponašanje]]m i izbjegnu nezdrave načine suočavanja. Drugi način da se pomogne žrtvama traume nasilja mladih je kroz umjetnost. To se može postići tako što ćete im dati priliku da se bave crtanjem, [[slikarstvo|slikanjem]], [[muzika|muzikom]] i [[pjevanje]]m, što će im dati izlaz da izraze sebe i svoje emocije na pozitivan način..<ref>{{cite web |last1=Fabian |first1=Renee |title=Healing Invisible Wounds: Art Therapy and PTSD |url=https://www.healthline.com/health/art-therapy-for-ptsd |website=Healthline |date=23 May 2017 |access-date=December 3, 2018}}</ref>
Mladi koji su doživjeli nasilje imaju koristi od bliskog odnosa s jednom ili više ljudi. Ovo je važno jer žrtve traume moraju imati ljude koji su sigurni i od povjerenja s kojima se mogu povezati i razgovarati o njihovim užasnim iskustvima. Neki mladi nemaju odrasle figure kod kuće ili nekoga na koga mogu računati za vođstvo i utjehu. Škole u lošim naseljima u kojima je rasprostranjeno nasilje među mladima trebale bi svakom učeniku dodijeliti savjetnike, kako bi dobili redovne smjernice. Pored savjetodavnih/terapijskih sesija i programa, preporučeno je da škole nude mentorske programe, gdje učenici mogu komunicirati sa odraslima koji mogu pozitivno uticati na njih. Drugi način je kreiranje više programa u susjedstvu, kako bi se osiguralo da svako dijete ima pozitivno i stabilno mjesto za odlazak kada škola nije na nastavi. Mnoga djeca su sada imala koristi od formalnih organizacija koje imaju za cilj da pomognu mentorstvu i da obezbijede sigurno okruženje za mlade, posebno one koji žive u naseljima sa većim stopama nasilja. Ovo uključuje organizacije kao što su Becoming a Man, CeaseFire Illinois, Chicago Area Project, Little Black Pearl i Rainbow House".<ref>{{cite web |title=WCL: Stop the Violence Resources for Illinois |url=https://abc7chicago.com/archive/9009544/ |website=ABC 7 Windy City Live |publisher=ABC 7 Windy City Live |access-date=19 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119233208/https://abc7chicago.com/archive/9009544/ |archive-date=19 November 2018 |url-status=dead }}</ref> Ovi programi su osmišljeni da pomognu da se mladima pruži sigurno mjesto za odlazak, da se zaustavi nasilje, nudeći savjetovanje i mentorstvo kako bi se zaustavio ciklus nasilja. Ako mladi nemaju sigurno mjesto za odlazak nakon školskih sati, vjerovatno će upasti u nevolje, dobiti loše ocjene, napustiti školu i koristiti drogu i alkohol. Bande traže mlade koji nemaju pozitivne uticaje na njihov život i trebaju zaštitu. Zbog toga su ovi programi toliko važni da mladi imaju bezbedno okruženje, a ne da pribegavaju ulici.<ref>{{cite web |last1=Flores |first1=Rosa |title=Why parents in tough Chicago neighborhoods fear after-school program cuts |url=https://www.cnn.com/2017/05/24/us/chicago-after-school-program-cuts/index.html |website=CNN |date=24 May 2017 |access-date=December 3, 2018}}</ref>
==== Intimni partner ====
[[slika:JBM-HH roundtable addresses digital stalking, ties to intimate partner violence 150113-A-DZ999-852.jpg|thumb|right|[[Joint Base Myer-Henderson Hall]] (JBM-HH) okrugli sto o digitalnom uhođenju, vezama sa nasiljem u intimnim partnerima]]
{{Glavni|Nasilje u porodici|Nasilje intimnog partnera}}
Nasilje intimnog partnera odnosi se na ponašanje u intimnoj vezi koje uzrokuje fizičku, seksualnu ili psihičku štetu, uključujući fizičku agresiju, seksualnu prisilu, psihičko zlostavljanje i kontrolna ponašanja.<ref name="who.int" />
Istraživanja na nivou stanovništva zasnovana na izvještajima žrtava pružaju najtačnije procjene rasprostranjenosti nasilja od intimnog partnera i seksualnog nasilja u nekonfliktnim okruženjima. Studija koju je sprovela [[SZO]] u 10 uglavnom zemalja u razvoju<ref>Garcia-Moreno, C. et al. (2005). [https://www.who.int/gender/violence/who_multicountry_study/en/ "WHO multi-country study on women's health and domestic violence against women"] {{webarchive|url=http://archive.wikiwix.com/cache/20110224124426/http://www.who.int/gender/violence/who_multicountry_study/en/ |date=2011-02-24 }} Geneva: WHO</ref> otkrila su da je među ženama u dobi od 15 do 49 godina između 15% ([[Japan]]) i 70% ([[Etiopija]] i [[Peru]]) žena prijavilo fizičko i/ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera. Sve veći broj istraživanja o nasilju muškaraca i intimnih partnera fokusira se na muškarce kao počinitelje i žrtve nasilja, kao i na to kako uključiti muškarce i dječake u rad protiv nasilja.<ref>{{cite book |last1=Gottzén |first1=L.|author-link=Lucas Gottzén|last2=Bjørnholt|first2=M.|last3=Boonzaier|first3=F.|editor-last=Gottzén |editor-first=L.|editor-last2=Bjørnholt|editor-first2=M.|editor-last3=Boonzaier|editor-first3=F.|date=2020 |title=Men, Masculinities and Intimate Partner Violence |chapter= What has masculinity to do with intimate partner violence? |publisher=Routledge|pages=1–15|isbn= 9781000217995|url=https://books.google.com/books?id=bRb8DwAAQBAJ}}</ref>
Intimno partnersko i seksualno nasilje imaju ozbiljne kratkoročne i dugoročne fizičke, mentalne, seksualne i reproduktivne zdravstvene probleme za žrtve i njihovu djecu, te dovode do visokih društvenih i ekonomskih troškova. To uključuje i smrtonosne i nefatalne ozljede, depresiju i posttraumatski stresni poremećaj, [[neplanirana trudnoća|nenamjerne trudnoće]], seksualno prenosive infekcije, uključujući [[HIV]].<ref>{{cite journal | author = Stith SM | year = 2004 | title = Intimate partner physical abuse perpetration and victimization risk factors: a meta-analytic review | url =https://krex.k-state.edu/dspace/bitstream/2097/14851/1/STITHAVB2004.pdf | journal = Aggression and Violent Behavior | volume = 10 | issue = 1| pages = 65–98 | doi=10.1016/j.avb.2003.09.001|display-authors=etal| hdl = 2097/14851 | hdl-access = free }}</ref>
Faktori koji se povezuju sa vršenjem i doživljavanjem nasilja intimnog partnera su nizak nivo obrazovanja, historija nasilja kao počinioca, žrtve ili svjedoka roditeljskog nasilja, štetna upotreba [[alkohol]]a, stavovi koji prihvataju nasilje kao i bračne nesuglasice i nezadovoljstvo. Faktori povezani samo sa vršenjem nasilja intimnog partnera su višestruki partneri i [[antisocijalni poremećaj ličnosti]].
Nedavna teorija pod nazivom "The Criminal Spin" sugerira obostrani efekat zamajca između partnera koji se manifestira eskalacijom nasilja.<ref>{{cite journal |author1=Bensimon M. |author2=Ronel N. | year = 2012 | title = The flywheel effect of intimate partner violence: A victim-perpetrator interactive spin | journal = Aggression and Violent Behavior | volume = 17 | issue = 5| pages = 423–29 | doi=10.1016/j.avb.2012.05.004}}</ref> Nasilni spin se može javiti iu bilo kojem drugom obliku nasilja, ali u nasilju intimnog partnera dodatnu vrijednost predstavlja obostrano okretanje, zasnovano na jedinstvenoj situaciji i karakteristikama intimnog odnosa.
Primarna strategija prevencije s najboljim dokazima o djelotvornosti nasilja u intimnim partnerima je školski program za adolescente kako bi se spriječilo nasilje u vezi sa izlascima.<ref>{{cite journal | author = Foshee V.A. | year = 2004 | title = Assessing the long-term effects of the Safe Dates program and a booster in preventing and reducing adolescent dating violence victimization and perpetration | journal = American Journal of Public Health | volume = 94 | issue = 4| pages = 619–24 | doi=10.2105/ajph.94.4.619|display-authors=etal| pmc = 1448308 | pmid=15054015}}</ref> Pojavljuju se dokazi o djelotvornosti nekoliko drugih strategija primarne prevencije – onih koje: kombinuju mikrofinansiranje sa obukom o rodnoj ravnopravnosti<ref>{{cite journal | author = Kim J | year = 2009 | title = Assessing the incremental effects of combining economic and health interventions: the IMAGE study in South Africa | journal = Bulletin of the World Health Organization | volume = 87 | issue = 11| pages = 824–32 | doi=10.2471/blt.08.056580|display-authors=etal| pmc = 2770274 | pmid=20072767}}</ref> promoviraju vještine komunikacije i odnosa unutar zajednica, smanjuju pristup i štetnu upotrebu alkohola i promijene kulturne rodne norme.<ref name="who">WHO(2010).[https://www.who.int/violence_injury_prevention/publications/violence/9789241564007_eng.pdf "Preventing intimate partner and sexual violence against women: Taking action and generating evidence"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111112035242/http://www.who.int/violence_injury_prevention/publications/violence/9789241564007_eng.pdf |date=2011-11-12 }} World Health Organization: Geneva</ref>
==== Seksualno ====
{{Glavni|Spolno nasilje}}
[[slika:DRC raped women.jpg|thumb|Sastanak žrtava [[seksujalno nasilje|seksualnog nasilja]] u Demokratskoj Republici Kongo]]
Seksualno nasilje je bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentari ili avansi, ili radnje trgovine ljudima, ili na drugi usmjereni način protiv seksualnosti neke osobe upotrebom prisile, od strane bilo koje osobe, bez obzira na njen odnos sa žrtvom, u bilo kojem okruženju. Uključuje silovanje, definirano kao fizički prisilno ili na drugi način prisilno prodiranje u [[vulva|vulvu]] ili [[anus]] [[penis]]om, drugim dijelom tijela ili predmetom.<ref>Krug et al.,[https://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/world_report/en/ "World report on violence and health"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150822172354/http://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/world_report/en/ |date=2015-08-22 }}, World Health Organization, 2002, p. 149.</ref>
Istraživanja na nivou populacije zasnovana na izvještajima žrtava procjenjuju da je između 0,3 i 11,5% žena prijavilo seksualno nasilje.<ref>Garcia-Moreno, C. et al. (2005).[https://www.who.int/reproductivehealth/publications/violence/24159358X/en/ "WHO multi-country study on women's health and domestic violence against women"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130122193441/http://www.who.int/reproductivehealth/publications/violence/24159358X/en/ |date=2013-01-22 }} Geneva: WHO</ref> Seksualno nasilje ima ozbiljne kratkoročne i dugoročne posljedice na fizičko, mentalno, seksualno i reproduktivno zdravlje žrtava i njihove djece, kao što je opisano u odjeljku o nasilju od intimnog partnera. Ako je počinjeno u djetinjstvu, seksualno nasilje može dovesti do povećanog pušenja,<ref>Ford, S.E. et al. (2011). "Adverse childhood experiences and smoking status in five states". ''Preventive Medicine'': 43, 3, 188–93.</ref> zloupotreba droga i alkohola, te rizično seksualno ponašanje u kasnijem životu. Također se povezuje sa vršenjem nasilja i žrtvom nasilja.
Mnogi faktori rizika za seksualno nasilje su isti kao i za [[nasilje u porodici]]. Faktori rizika specifični za počinjenje seksualnog nasilja uključuju vjerovanje u porodičnu čast i seksualnu čistoću, ideologije muških seksualnih prava i slabe zakonske sankcije za seksualno nasilje.
Nekoliko intervencija za sprečavanje seksualnog nasilja pokazalo se efikasnim. Školski programi za sprječavanje seksualnog zlostavljanja djece učenjem djece da prepoznaju i izbjegavaju situacije potencijalno seksualnog zlostavljanja vode se u mnogim dijelovima svijeta i izgledaju obećavajući, ali zahtijevaju daljnja istraživanja. Da bi se postigla trajna promjena, važno je donijeti zakone i razviti politike koje štite žene; rješavanje diskriminacije žena i promoviranje rodne ravnopravnosti; i pomoći da se kultura udalji od nasilja.<ref name="who"/>
==== Maltretiranje starijih ====
{{Glavni|Zlostavljanje starijih}}
Maltretiranje starijih osoba je pojedinačna ili ponovljena radnja, ili nedostatak odgovarajuće akcije, koja se javlja u bilo kojoj vezi u kojoj postoji očekivanje povjerenja što uzrokuje štetu ili uznemirenost starijoj osobi. Ovo predstavlja kršenje ljudskih prava i uključuje [[fizičko zlostavljanje|fizičko]], [[seksualno zlostavljanje|seksualno]], [[psihološko zlostavljanje|psihološku]], emocijsku, [[finansijska zloupotreba|finansijsku]] i materijalnu zloupotrebu, napuštanje, [[zanemarivanje]] i ozbiljan gubitak [[dignitet]]a i [[poštovanje|poštovanja]].<ref name="who.int"/>
Iako postoji malo informacija o stepenu maltretiranja kod starije populacije, posebno u zemljama u razvoju, procjenjuje se da je 4–6% starijih ljudi u zemljama s visokim prihodima iskusilo neki oblik maltretiranja kod kuće.<ref>Sethi et al. [http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/Life-stages/healthy-ageing/publications/2011/european-report-on-preventing-elder-maltreatment "WHO European report on preventing elder maltreatment"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130122231547/http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/Life-stages/healthy-ageing/publications/2011/european-report-on-preventing-elder-maltreatment |date=2013-01-22 }}, 2011</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Cooper C, Selwood A, Livingston G | year = 2008 | title = The prevalence of elder abuse and neglect: a systematic review | journal = Age Ageing | volume = 37 | issue = 2| pages = 151–60 | doi=10.1093/ageing/afm194 | pmid=18349012| doi-access = free }}</ref> Međutim, stariji ljudi se često plaše da prijave slučajeve maltretiranja porodici, prijateljima ili vlastima. Podaci o obimu problema u ustanovama kao što su bolnice, starački domovi i druge ustanove za dugotrajnu njegu su oskudni. Maltretiranje starijih može dovesti do ozbiljnih fizičkih povreda i dugotrajnih psihičkih posljedica. Predviđa se da će se maltretiranje starijih povećati jer mnoge zemlje doživljavaju ubrzano starenje stanovništva.
Primijenjene su mnoge strategije kako bi se spriječilo maltretiranje starijih osoba i poduzele mjere protiv njega i ublažile njegove posljedice, uključujući javne i profesionalne kampanje podizanja svijesti, skrining (potencijalnih žrtava i zlostavljača), intervencije podrške negovateljima (npr. upravljanje stresom, njega), usluge zaštite odraslih i grupe za samopomoć. Njihova efikasnost, međutim, do sada nije bila dobro utvrđena.<ref>{{cite journal |author1=Ploeg Jenny |author2=Fear Jana |author3=Hutchison Brian |author4=MacMillan Harriet |author5=Bolan Gale | year = 2009 | title = A Systematic Review of Interventions for Elder Abuse | url = https://semanticscholar.org/paper/792751c8e0953c82a111266c43ddc76236025b17| journal = Journal of Elder Abuse & Neglect | volume = 21 | issue = 3| pages = 187–210 | doi=10.1080/08946560902997181|pmid=19827325 |s2cid=42017274 }}</ref><ref>Pillemer K et al. "Interventions to prevent elder mistreatment". In: Doll LS et al., eds. ''Handbook of injury and violence prevention''. New York, Springer, 2008.</ref>
=== Ciljano ===
Nekoliko rijetkih, ali bolnih epizoda [[atentat]]a, pokušaja atentata i školske pucnjave u osnovnim, srednjim i drugim školama, kao i na koledžima i univerzitetima u Sjedinjenim Državama, dovele su do velikog broja istraživanja o utvrđivanju ponašanja osoba koje su planirale ili izvele takve napade. Ove studije (1995–2002) istraživale su ono što su autori nazvali "ciljano nasilje", opisali "put ka nasilju" onih koji su planirali ili izveli napade i dali prijedloge za policiju i edukatore. Glavna poenta ovih istraživačkih studija je da ciljano nasilje ne „dolazi iz vedra neba".<ref>Fein, R.A., Vossekuil, B. & Holden, G. Threat Assessment: an approach to prevent targeted violence. NCJ 155000. Research in Action, September 1995, U.S. Department of Justice, National Institute of Justice, Washington, D.C.</ref><ref>Fein, R.A. & Vossekuil, B. "Assassination in the United States: an operational study of recent assassins, attackers, and near-lethal approaches". ''Journal of Forensic Sciences'', 1999. 50: pp. 321–33</ref><ref>{{cite journal |author1=Vossekuil B. |author2=Borum R. |author3=Fein R.A. |author4=Reddy M. | title = Preventing targeted violence against judicial officials and courts | journal = Annals of the American Academy of Political and Social Science | volume = 2001 | issue = 576| pages = 78–90 }}</ref><ref>Fein, R.A., Vossekuil, B., Pollack, W., Borum, R., Reddy, M.,& Modzeleski, W. Threat assessment in schools: A guide to managing threatening situations and creating safe school climates. U.S. Department of Education and U.S. Secret Service, May 2002</ref><ref>Reddy, M., Borum, R., Vossekuil, B., Fein, R.A., Berglund, J., & Modzeleski, W. "Evaluating risk for targeted violence in schools: Comparing risk assessment, threat assessment, and other approaches" in ''Psychology in the Schools'', 2001. 38 (2): pp. 157–72</ref><ref>Borum, R., Fein, R.A., Vossekuil, B. & Berglund, J. "Threat assessment: Defining an approach for evaluating risk of targeted violence". ''Behavioral Sciences and the Law'', 1999. 17: pp. 323–37</ref>
=== Svakodnevno ===
Kao antropološki koncept, "svakodnevno nasilje" može se odnositi na inkorporaciju različitih oblika nasilja (uglavnom političkog nasilja) u svakodnevne prakse.<ref>{{Cite journal|last=Gammeltoft|first=Tine M.|date=2016-12-01|title=Silence as a Response to Everyday Violence: Understanding Domination and Distress Through the Lens of Fantasy|journal=Ethos|volume=44|issue=4|pages=427–47|doi=10.1111/etho.12140|issn=1548-1352}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ethnographyofpoliticalviolence.wordpress.com/tag/everyday-violence/|title=everyday violence {{!}} The Ethnography of Political Violence|website=ethnographyofpoliticalviolence.wordpress.com|access-date=2018-02-13|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180213200042/https://ethnographyofpoliticalviolence.wordpress.com/tag/everyday-violence/|archive-date=2018-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://istmo.denison.edu/n08/articulos/power.html|author=Philippe Bourgois | title=The Power of Violence in War and Peace|website=istmo.denison.edu|access-date=2018-02-13|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423065302/http://istmo.denison.edu/n08/articulos/power.html|archive-date=2016-04-23}}</ref> [[Latinska Amerika]] i [[Karibi]], regija s najvećom stopom ubistava na svijetu,<ref>{{cite news |title=Violent crime has undermined democracy in Latin America |url=https://www.ft.com/content/7bbc9228-a09f-11e9-a282-2df48f366f7d |work=Financial Times |date=9 July 2019}}</ref> imali su više od 2,5 miliona ubistava između 2000. i 2017.<ref>{{cite news |title=Latin America Is the Murder Capital of the World |url=https://www.wsj.com/articles/400-murders-a-day-the-crisis-of-latin-america-1537455390 |work=The Wall Street Journal |date=20 September 2018}}</ref>
== Filozofske perspektive ==
Neki filozofi su tvrdili da je svako tumačenje stvarnosti suštinski nasilno.{{efn|name=knowledge|'svaka interpretacija stvarnosti je uvijek oblik nasilja u smislu da znanje "može biti samo kršenje stvari koje treba znati" ... Nekoliko filozofa koji slijede [[Nietzsche]]a, [[Heidegger]]a, [[Foucault]]a i Derridea naglasili su i eksplicirali ovo fundamentalno nasilje.<ref name="foucault">{{cite book|author=Johanna Oksala|title=Foucault, Politics, and Violence|url=https://books.google.com/books?id=wQzaok_Y-jgC&pg=PR1|year=2012|publisher=Northwestern University Press|isbn=978-0810128026|pages=1–}}</ref> }} [[Slavoj Žižek]] u svojoj knjizi „Nasilje“ (''Violence'') naveo da je ''nešto nasilno je sama simbolizacija stvari''. [[ontologija|Ontološka]] perspektiva smatra štetu koju nanosi sama interpretacija svijeta kao oblik nasilja koji se razlikuje od fizičkog nasilja po tome što je moguće izbjeći fizičko nasilje, dok je neko ontološko nasilje svojstveno svakom znanju. {{efn|"Dok ontološko nasilje jezika, na značajan način, održava, omogućava i podstiče fizičko nasilje, ozbiljna je greška spajati ih. [...] Nasilje se shvata kao neuklonjivo u prvom smislu , a to dovodi do toga da se ona tretira kao fundamentalna iu drugom smislu."<ref name="foucault"/>{{rp|36}}}}
I [[Michel Foucault|Foucault]] i [[Hannah Arendt|Arendt]] razmotrili su odnos između [[Moći (socijalne i političke)|moći]] i nasilja, ali su zaključili da su oni, iako povezani, različiti.<ref name="foucault" />{{rp|46}}
U [[feministička filozofija|feminističkoj filozofiji]], [[epistemologija|epistemsko nasilje]] je čin nanošenja štete nemogućnošću razumijevanja razgovora drugih zbog neznanja. Neki filozofi misle da će to naštetiti marginaliziranim grupama.{{efn|name=epistemic|"Epistemsko nasilje u svjedočenju je odbijanje, namjerno ili nenamjerno, publike da komunikacijski uzvrati jezičku razmjenu zbog pogubnog neznanja"<ref name="Dotson 2011 pp. 236–257">{{cite journal | last=Dotson | first=Kristie | title=Tracking Epistemic Violence, Tracking Practices of Silencing | journal=Hypatia | publisher=Cambridge University Press (CUP) | volume=26 | issue=2 | year=2011 | issn=0887-5367 | doi=10.1111/j.1527-2001.2011.01177.x | pages=236–57| s2cid=144313735 }}</ref>}}
== Faktori i modeli razumijevanja ==
Nasilju se ne može pripisati samo [[zaštitni faktor]] ili [[faktor rizika]]. Obje ove grupe faktora su podjednako važne u prevenciji, intervenciji i tretmanu nasilja u cjelini. [https://www.cdc.gov/violenceprevention/youthviolence/riskprotectivefactors.html CDC] navodi nekoliko faktora rizika i zaštite za nasilje među mladima na nivou pojedinca, porodice, društva i zajednice.
Individualni faktori rizika uključuju lošu kontrolu ponašanja, visok emocijski stres, nizak [[IQ]] i antisocijalna uvjerenja ili stavove.<ref name=":0">{{Cite web|date=2020-05-07|title=Risk and Protective Factors {{!}}Violence Prevention{{!}}Injury Center{{!}}CDC|url=https://www.cdc.gov/violenceprevention/youthviolence/riskprotectivefactors.html|access-date=2021-04-28|website=www.cdc.gov|language=en-us}}</ref> Faktori rizika u porodici uključuju autoritarne stavove [[briga o djeci|brigu o djeci]], nedosljedne disciplinske prakse, nisku emocijsku privrženost roditeljima ili starateljima, te niski prihod i uključenost roditelja.<ref name=":0"/> Faktori socijalnog rizika uključuju socijalno odbacivanje, lošu akademsku sposobnost učinak i posvećenost školi, te uključivanje u bande ili druženje sa vršnjacima koji su delikventni.<ref name=":0"/> Faktori rizika u zajednici uključuju siromaštvo, nisko učešće zajednice i smanjene ekonomske mogućnosti.<ref name=":0"/>
S druge strane, individualni zaštitni faktori uključuju netoleranciju prema devijantnosti, veći IQ i GPA, povećanu popularnost i društvene vještine, kao i vjerska uvjerenja.<ref name=":0"/> Faktori zaštite porodice uključuju povezanost i sposobnost da se razgovarajte o problemima s članovima porodice ili odraslima, roditelj/porodica o korištenju konstruktivnih [[strategija suočavanja]] i stalnom prisustvu roditelja tokom najmanje jednog od sljedećih događaja: prilikom buđenja, prilikom dolaska iz škole, u vrijeme večere ili kada se ide u krevet.<ref name=":0"/> Faktori socijalne zaštite uključuju kvalitetne školske odnose, bliske odnose sa nedevijantnim vršnjacima, uključenost u [[Prosocijalno ponašanje|prosocijalne]] aktivnosti i izloženost školskoj klimi koja je: dobro nadgledana , koristiti jasna pravila ponašanja i disciplinske pristupe i angažovati roditelje sa nastavnicima.<ref name=":0"/>
Uz mnoge koncepcijske faktore koji se javljaju na različitim nivoima u životima pogođenih, tačni uzroci nasilja su složeni. Za predstavljanje ove složenosti često se koristi ekološki ili [[socijalno-ekološki model]]. Sljedeća četverostepena verzija ekološkog modela se često koristi u proučavanju nasilja:
Prvi nivo identifikuje biološke i lične faktore koji utiču na ponašanje pojedinaca i povećavaju njihovu vjerovatnoću da postanu žrtva ili počinitelj nasilja: demografske karakteristike (starost, obrazovanje, prihod), [[Genetika agresije|genetika]], [[lezije]] mozga, [[poremećaji ličnosti]], [[zloupotreba supstanci]] i historija doživljavanja, svjedočenja ili upuštanja u nasilno [[ponašanje]].<ref name=Patrick>{{cite journal | last1 = Patrick | first1 = C. J. | title = Psychophysiological correlates of aggression and violence: An integrative review | journal = Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences | volume = 363 | issue = 1503 | pages = 2543–55 | year = 2008 | pmid = 18434285 | pmc = 2606710 | doi = 10.1098/rstb.2008.0028 }}</ref><ref name=McCrory>{{cite journal | last1 = McCrory | first1 = E. | last2 = De Brito | first2 = S. A. | last3 = Viding | first3 = E. | title = The link between child abuse and psychopathology: A review of neurobiological and genetic research | journal = Journal of the Royal Society of Medicine | volume = 105 | issue = 4 | pages = 151–56 | year = 2012 | pmid = 22532655 | pmc = 3343716| doi = 10.1258/jrsm.2011.110222 }}</ref>
Drugi nivo se fokusira na bliske odnose, poput onih sa porodicom i prijateljima. U nasilju mladih, naprimjer, imati prijatelje koji sudjeluju u nasilju ili ga podstiču može povećati rizik mlade osobe da bude žrtva ili počinitelj nasilja. Za nasilje od strane intimnog partnera, konzistentan marker na ovom nivou modela je bračni sukob ili nesloga u vezi. U zlostavljanju starijih osoba, važni faktori su stres zbog prirode prošlih odnosa između zlostavljane osobe i njegovatelja.
Treći nivo istražuje kontekst zajednice—tj. škole, radna mjesta i susjedstva. Na rizik na ovom nivou mogu uticati faktori kao što su postojanje lokalne trgovine drogom, odsustvo društvenih mreža i koncentrisano siromaštvo. Svi ovi faktori su se pokazali važnima u nekoliko tipova nasilja.
Konačno, četvrti nivo se bavi širokim društvenim faktorima koji pomažu u stvaranju klime u kojoj se nasilje ohrabruje ili inhibira: odgovornost sistema krivičnog pravosuđa, društvene i kulturne norme u pogledu rodnih uloga ili odnosa roditelja i djece, [[nejednakost prihoda]], snaga sistema socijalne zaštite, društvena prihvatljivost nasilja, dostupnost oružja, izloženost nasilju u masovnim medijima i politička nestabilnost.
=== Odgajanje djece ===
Dok studije koje pokazuju povezanost između fizičkog kažnjavanja djece i kasnije agresije ne mogu dokazati da fizičko kažnjavanje uzrokuje povećanje agresije, brojne [[Longitudinalna studija|longitudinalne studije]] sugeriraju da iskustvo fizičkog kažnjavanja ima direktan uzročno-posljedični učinak na kasnije agresivne ponašanja.<ref>{{cite journal |last1=Durrant |first1=Joan |last2=Ensom |first2=Ron |date=4 September 2012 |title=Physical punishment of children: lessons from 20 years of research |journal=Canadian Medical Association Journal |volume=184 |issue=12 |pages=1373–77 |doi=10.1503/cmaj.101314 |pmid=22311946 |pmc=3447048}}</ref> Međukulturalne studije pokazale su da veća rasprostranjenost [[tjelesno kažnjavanje|tjelesnog kažnjavanja]] djece ima tendenciju da predvidi viši nivo nasilja u društvima. Naprimjer, analiza iz 2005. godine 186 [[predindustrijsko društavo|predindustrijskih društava]] otkrila je da je tjelesno kažnjavanje preovlađujuće u društvima koja su također imala veće stope ubistava, napada i rata.<ref>[http://www.encyclopedia.com/doc/1G2-3045300461.html "Corporal Punishment"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031091526/http://www.encyclopedia.com/doc/1G2-3045300461.html |date=2010-10-31 }} (2008). ''International Encyclopedia of the Social Sciences''.</ref> U [[SAD|Sjedinjenim Državama]], [[telesno kažnjavanje u kući]] povezano je s kasnijim nasilnim djelima nad članovima porodice i supružnicima.<ref>{{cite book |author=Gershoff, E.T. |date=2008 |title=Report on Physical Punishment in the United States: What Research Tells Us About Its Effects on Children |location=Columbus, OH |publisher=Center for Effective Discipline |url=http://www.phoenixchildrens.org/sites/default/files/PDFs/principles_and_practices-of_effective_discipline.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160127213730/http://www.phoenixchildrens.org/sites/default/files/PDFs/principles_and_practices-of_effective_discipline.pdf |archive-date=2016-01-27 |access-date=2015-12-15 }}</ref> Američki istraživač nasilja u porodici [[Murray A. Straus]] vjeruje da je disciplinsko [[šamaranje]] "najzastupljeniji i najvažniji oblik nasilja u američkim porodicama", čiji efekti doprinose nekoliko velikih društvenih problema, uključujući kasnije nasilje u porodici i kriminal.<ref>{{cite journal | author = Straus Murray A | year = 2000 | title = Corporal punishment by parents: The cradle of violence in the family and society" (PDF) | url = http://pubpages.unh.edu/~mas2/CP62.pdf | journal = Virginia Journal of Social Policy & the Law | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20111110040441/http://pubpages.unh.edu/~mas2/CP62.pdf | archive-date = 2011-11-10 }}</ref>
=== Psihologija ===
Uzroci nasilnog ponašanja ljudi često su tema istraživanja u [[psihologija|psihologiji]]. [[Neurologioja|Neurobiolog]] Jan Vodka naglašava da se u te svrhe "nasilno ponašanje definira kao otvoreno i namjerno fizički agresivno [[ponašanje]] prema drugoj osobi."<ref>[https://wayback.archive-it.org/all/20071127111237/http://neuro.psychiatryonline.org/cgi/reprint/11/3/307.pdf The Neurobiology of Violence, An Update], Journal of Neuropsychiatry Clin Neurosci 11:3, Summer 1999. As Mexican Biologist and Scientologist Adri Rodriguez says, Violence is a recurring motif in today's society.</ref>
Na osnovu ideje o ljudskoj prirodi, naučnici se slažu da je nasilje svojstveno ljudima. Među [[prahistorija|prapovijesnim]] ljudima, postoje arheološki dokazi i za tvrdnje o nasilju i miru kao primarnim karakteristikama.<ref>Heather Whipps,[http://www.livescience.com/history/060316_peace_violence.html Peace or War? How early humans behaved] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070715062002/http://www.livescience.com/history/060316_peace_violence.html |date=2007-07-15 }}, LiveScience.Com, March 16, 2006.</ref>
Budući da je nasilje stvar percepcije, kao i mjerljiva pojava, psiholozi su otkrili varijabilnost u tome da li ljudi određene fizičke radnje doživljavaju kao "nasilne". Naprimjer, u državi u kojoj je egzekucija legalizovana kazna, obično ne doživljavaju krvnika kao „nasilnog“, iako mogu govoriti, na metaforičniji način, o nasilnom ponašanju države. Isto tako, razumijevanje nasilja povezano je s percipiranim odnosom agresor – žrtva: stoga su psiholozi pokazali da ljudi možda ne prepoznaju odbrambenu upotrebu sile kao nasilnu, čak i u slučajevima kada je količina upotrijebljene sile znatno veća nego u prvobitnoj agresiji.<ref>{{cite book | last = Rowan | first = John | year = 1978 | title = The Structured Crowd | publisher = Davis-Poynter. | title-link = The Structured Crowd }}</ref>
Koncept normalizacije nasilja poznat je kao društveno sankcionisano ili [[strukturno nasilje]] i tema je od sve većeg interesa istraživača koji pokušavaju razumjeti nasilno ponašanje. O tome su opširno raspravljali istraživači u [[sociologija|sociologiji]],<ref>{{cite journal | author = Galtung Johan| year = 1969 | title = Violence, Peace and Peace Research | journal = Journal of Peace Research | volume = 6 | issue = 3| pages = 167–91 | doi=10.1177/002234336900600301| s2cid = 143440399 }}</ref><ref>{{cite journal |author1=Galtung Johan |author2=Höivik Tord | year = 1971 | title = Structural and Direct Violence: A Note on Operationalization |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-peace-research_1971_8_1/page/73 | journal = Journal of Peace Research | volume = 8 | issue = 1| pages = 73–76 | doi=10.1177/002234337100800108|s2cid=109656035 }}</ref> [[medicinska antropologija|medicinskoj antropologiji]],<ref>Farmer, Paul, M. Connors, and J. Simmons, eds. Women, Poverty, and Aids: Sex, Drugs, and Structural Violence. Monroe: Common Courage Press, 1996.</ref><ref>Scheper-Hughes, Nancy. Death without Weeping: The Violence of Everyday Life in Brazil. Berkeley: University of California Press, 1992.</ref> [[psihologija|psihologiji]],<ref>Winter, Deborah DuNann, and Dana C. Leighton. "Section II: Structural Violence." Peace, Conflict, and Violence: Peace Psychology for the 21st Century. Eds. Christie, Daniel J., Richard V. Wagner and Deborah DuNann Winter. New York: Prentice-Hall, 2001. 99–101.</ref> [[psihijatrija|psihijatriji]],<ref>{{Cite journal|last=Lee|first=Bandy X.|date=May–June 2016|title=Causes and cures VII: Structural violence|journal=Aggression and Violent Behavior|volume=28|pages=109–14|doi=10.1016/j.avb.2016.05.003}}</ref> [[filozofija|filozofiji]],<ref>{{cite journal | author = Parsons Kenneth | year = 2007 | title = Structural Violence and Power | journal = Peace Review: A Journal of Social Justice | volume = 19 | issue = 2| pages = 1040–2659 }}</ref> i [[bioarhaeologija|bioarheologiji]].<ref>{{cite journal | author = Walker Phillip L | year = 2001 | title = A Bioarchaeological Perspective on the History of Violence | journal = Annual Review of Anthropology | volume = 30 | pages = 573–96 | doi=10.1146/annurev.anthro.30.1.573}}</ref><ref>Martin, Debra L., Ryan P. Harrod, and Ventura R. Pérez, eds. 2012. The Bioarchaeology of Violence. Edited by C. S. Larsen, Bioarchaeological Interpretations of the Human Past: Local, regional, and global perspectives Gainesville: University Press of Florida. {{cite web |url=http://www.upf.com/book.asp?id=MARTI002 |title=Archived copy |access-date=2013-11-14 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131104230028/http://upf.com/book.asp?id=MARTI002 |archive-date=2013-11-04 }}</ref>
[[Evolucijska psihologija]] nudi nekoliko objašnjenja za ljudsko nasilje u različitim kontekstima, kao što su [[seksualna ljubomora kod ljudi]],<ref>{{cite journal |author1=Daly Martin |author2=Wilson Margo | year = 1982 | title = Male Sexual Jealousy | journal = Ethology and Sociobiology | volume = 3 | issue = 1| pages = 11–27 | doi=10.1016/0162-3095(82)90027-9|s2cid=40532677 }}</ref> child abuse,<ref>{{cite journal |author1=Daly Martin |author2=Wilson Margo I | year = 1981 | title = Child Maltreatment from a Sociobiological Perspective | journal = New Directions for Child Development | volume = 1981 | issue = 11| pages = 93–112 |doi=10.1002/cd.23219811107 }}</ref> i [[ubistvo]] (homicid).<ref>Wilson, Margo, and Martin Daly. Homicide. Hawthorne: Aldine de Gruyter, 1988.</ref> Goetz (2010) tvrdi da su ljudi slični većini [[vrsta]] [[sisar]]a i da koriste nasilje u specifičnim situacijama. On piše da su "Buss i Shackelford (1997a) predložili sedam adaptivnih problema s kojima su se naši preci stalno suočavali, a koji su mogli biti riješeni agresijom: kooptiranjem resursa drugih, odbranom od napada, nanošenjem troškova istospolnim suparnicima, pregovaranjem o statusu i hijerarhiji , odvraćanje rivala od buduće agresije, odvraćanje bračnog druga od nevjere i smanjenje resursa koji se troše na genetički nepovezanu djecu."<ref name=EP>{{cite journal | last1 = Goetz | first1 = A. T. | title = The evolutionary psychology of violence | journal = Psicothema | volume = 22 | issue = 1 | pages = 15–21 | year = 2010 | pmid = 20100422 }}</ref>
Goetz piše da se čini da većina [[ubistvo|ubistava]] počinje od relativno trivijalnih sporova između nepovezanih muškaraca koji potom eskaliraju do nasilja i smrti. On tvrdi da do takvih sukoba dolazi kada postoji spor o statusu između muškaraca relativno sličnog statusa. Ako postoji velika početna razlika u statusu, onda pojedinac nižeg statusa obično ne nudi nikakav izazov, a ako je izazvan, pojedinac višeg statusa obično ignoriše pojedinca nižeg statusa. Istovremeno, okruženje velikih nejednakosti među ljudima može dovesti do toga da oni na dnu koriste više nasilja u pokušajima da steknu status.<ref name=EP/>
=== Mediji ===
{{Također pogledajte|Istraživanje medijskog nasilja}}
Istraživanje medija i nasilja ispituje postoje li veze između konzumiranja medijskog nasilja i naknadnog agresivnog i nasilnog ponašanja. Iako su neki naučnici tvrdili da medijsko nasilje može povećati agresiju,<ref>{{cite journal |author1=Anderson Craig A. |author2=Berkowitz Leonard |author3=Donnerstein Edward |author4=Huesmann L. Rowell |author5=Johnson James D. |author6=Linz Daniel |author7=Malamuth Neil M. |author8=Wartella Ellen | year = 2003 | title = The Influence of Media Violence on Youth | journal =Psychological Science in the Public Interest | volume = 4 | issue = 3|pages=81–110 | doi = 10.1111/j.1529-1006.2003.pspi_1433.x | pmid=26151870|doi-access=free }}</ref> ovo gledište se sve više dovodi u sumnju i u naučnoj zajednici <ref>{{cite journal | author = Ferguson Christopher J | year = 2010| title = Blazing Angels or Resident Evil? Can Violent Video Games Be a Force for Good? | journal = [[Review of General Psychology]] | volume = 14 | issue = 2| pages = 68–81 | doi=10.1037/a0018941| citeseerx = 10.1.1.360.3176| s2cid = 3053432}}</ref> i odbio ga je Vrhovni sud SAD u predmetu [[Brown protiv Entertainment Merchants Association|Brown protiv EMA]], kao i u reviziji nasilja u video igricama od strane australske vlade (2010) koja je zaključila da su dokazi za štetne efekte u najboljem slučaju neuvjerljivo, a retorika nekih naučnika nije bila usklađena s dobrim podacima.
== Prevencija ==
Prijetnja i izvršenje fizičkog kažnjavanja je isproban i testiran metod sprječavanja nekog nasilja od početka civilizacije.<ref>{{Cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/topic/Code-of-Hammurabi|title=Code of Hammurabi {{!}} Summary & History|encyclopedia=Encyclopedia Britannica|access-date=2017-04-30|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170313150613/https://www.britannica.com/topic/Code-of-Hammurabi|archive-date=2017-03-13}}</ref> Koristi se u različitim stepenima u većini zemalja.
===Kampanje za podizanje svijesti javnosti===
Gradovi i okruzi diljem Sjedinjenih Država organiziraju "Mjesece prevencije nasilja" gdje gradonačelnik proglasom ili okrug rezolucijom potiče privatni, društveni i javni sektor da se uključe u aktivnosti koje podižu svijest da nasilje nije prihvatljivo kroz umjetnost , muzika, predavanja i događaji. Naprimjer, koordinatorka Mjeseca prevencije nasilja, Karen Earle Lile u okrugu Contra Costa, [[Kalifornija]] stvorila je Zid života, gdje su djeca crtala slike koje su postavljene na zidove banaka i javnih prostora, prikazujući dječji pogled na nasilje svjedočili su i kako je to uticalo na njih, u nastojanju da skrenu pažnju na to kako nasilje utiče na zajednicu, a ne samo na ljude koji su uključeni.<ref>{{cite news |last1=Melvin |first1=Gayle Vassar |title=Kids Help Draw Line on Hitting: Beyond the primary colors and the stick figures, there's a harrowing message: Some children are growing up on a diet of violence. |url=https://infoweb-newsbank-com.ez.ccclib.org/apps/news/document-view?p=AWNB&t=pubname%3ACCYB%21Contra%2BCosta%2BTimes%2B%2528Walnut%2BCreek%252C%2BCA%2529&sort=YMD_date%3AD&page=1&fld-base-0=alltext&maxresults=20&val-base-0=karen%20lile&docref=news/1063FAA67255CD64 |access-date=16 Jan 2021 |work=Newspaper |agency=Contra Costa Times |publisher=Contra Costa Newspapers |date=3 April 1996}}</ref>
=== Interpersonalno nasilje ===
Pregled naučne literature [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] o djelotvornosti strategija za sprječavanje međuljudskog nasilja identificirao je sedam strategija u nastavku kao podržane jakim ili novim dokazima o djelotvornosti.<ref>[https://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/4th_milestones_meeting/publications/en/ "Violence Prevention: the evidence"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120830082343/http://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/4th_milestones_meeting/publications/en/ |date=2012-08-30 }}, World Health Organization/Liverpool John Moores University, 2009.</ref> Ove strategije ciljaju faktore rizika na sva četiri nivoa ekološkog modela.
==== Odnosi između djeteta i staratelja ====
Među najefikasnijim takvim programima za sprečavanje maltretiranja djece i smanjenje agresije u djetinjstvu su program kućnih posjeta Nurse Family Partnership<ref>{{cite journal |vauthors=Olds DL, Sadler L, Kitzman H | year = 2007| title = Programs for parents of infants and toddlers: recent evidence from randomized trials | url = https://semanticscholar.org/paper/efaf3053ab1dd811c7f5909f9e3825871764fb30| journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry | volume = 48| issue = 3–4| pages = 355–91 | doi=10.1111/j.1469-7610.2006.01702.x | pmid=17355402| s2cid = 1083174}}</ref> i Triple P (Parenting Program).<ref>{{cite journal | author = Prinz | year = 2009 | title = Population-based prevention of child maltreatment: the US Triple P system population trial | journal = Prevention Science | volume = 10| issue = 1| pages = 1–12| doi = 10.1007/s11121-009-0123-3 | pmid = 19160053 |display-authors=etal| pmc =4258219}}</ref> Postoje i dokazi da ovi programi smanjuju osuđujuće presude i nasilna djela u [[adolescencija|adolescenciji]] i ranoj odrasloj dobi, i vjerovatno pomažu u smanjenju nasilja intimnog partnera i nasilja usmjerenog prema sebi u kasnijem životu.<ref>{{cite journal |vauthors=Caldera D, etal | year = 2007 | title = Impact of a statewide home visiting program on parenting and on child health and development |url=https://archive.org/details/sim_child-abuse-neglect_2007-08_31_8/page/829 | journal = Child Abuse and Neglect | volume = 31 | issue = 8| pages = 829–52 | doi=10.1016/j.chiabu.2007.02.008| pmid = 17822765 }}</ref><ref>{{cite journal | author = Caldera | year = 1997 | title = Long-term effects of home visitation on maternal life course and child abuse and neglect: 15 year follow-up of a randomized trial | doi = 10.1001/jama.1997.03550080047038 | journal = Journal of the American Medical Association | volume = 278 | issue = 8| pages = 637–43 |display-authors=etal}}</ref>
==== Životne vještine u mladosti ====
Dokazi pokazuju da [[životne vještine]] stečene u programima društvenog razvoja mogu smanjiti uključenost u nasilje, poboljšati socijalne vještine, poboljšati obrazovna postignuća i poboljšati izglede za posao. Životne vještine se odnose na društvene, emocijske i bihevioralne kompetencije koje pomažu djeci i adolescentima da se efikasno nose s izazovima svakodnevnog života.
==== Rodna ravnopravnost ====
Studije evaluacije počinju da podržavaju intervencije u zajednici koje imaju za cilj spriječavanje [[nasilje nad ženama|nasilja nad ženama]] promoviranjem [[rodna ravnopravnost|rodne ravnopravnosti]]. Naprimjer, dokazi sugeriraju da programi koji kombinuju mikrofinansiranje sa obukom o rodnoj ravnopravnosti mogu smanjiti nasilje među intimnim partnerima.<ref>{{cite journal |vauthors=Pronyk PM, etal | year = 2006| title = Effect of a structural intervention for the prevention of intimate-partner violence and HIV in rural South Africa: a cluster randomised trial | journal = Lancet | volume = 368| issue = 9551| pages = 1973–83 | doi=10.1016/s0140-6736(06)69744-4 | pmid=17141704| s2cid = 14146492}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Kim JC, Watts CH, Hargreaves JR, etal | year = 2007| title = Understanding the impact of a microfinance-based intervention on women's empowerment and the reduction of intimate partner violence in South Africa | journal = American Journal of Public Health | volume = 97| issue = 10| pages = 1794–1802 | doi=10.2105/ajph.2006.095521 | pmid=17761566 | pmc=1994170}}</ref> Za školske programe kao što je program Safe Dates u Sjedinjenim Američkim Državama <ref>{{cite journal |vauthors=Foshee VA, etal | year = 1998| title = An evaluation of safe dates an adolescent dating violence prevention programme | journal = American Journal of Public Health | volume = 1998 | issue = 88| pages = 45–50 | doi=10.2105/ajph.88.1.45| pmc = 1508378 | pmid=9584032}}</ref><ref>{{cite journal | author = Foshee| year = 2005 | title = Safe Dates" using random coefficient regression modelling | journal = Prevention Science | volume = 6 | issue = 3| pages = 245–57 |display-authors=etal| doi = 10.1007/s11121-005-0007-0 | pmid = 16047088 | s2cid = 21288936 }}</ref> i Projekt odnosa mladih u Kanadi <ref>{{cite journal |vauthors=Wolfe D, etal | year = 2009 | title = Dating violence prevention with at risk youth: a controlled outcome evaluation | url = https://semanticscholar.org/paper/dfb5502aebfba0b3832b32028775604e01a2df3e| journal = Journal of Consulting and Clinical Psychology | volume = 71 | issue = 2| pages = 279–91 | doi=10.1037/0022-006x.71.2.279| pmid = 12699022 | s2cid = 11004108 }}</ref> utvrđeno je da su učinkoviti u smanjenju nasilja u vezi.
==== Kulturne norme ====
Pravila ili očekivanja ponašanja – norme – unutar kulturne ili društvene grupe mogu potaknuti nasilje. Intervencije koje dovode u pitanje kulturne i [[društvene norme]] koje podržavaju nasilje mogu spriječiti akte nasilja i široko su korištene, ali baza dokaza o njihovoj djelotvornosti još uvijek je slaba. Učinkovitost intervencija koje se bave [[nasilje u spoju|nasiljem u spoju]] i [[seksuaslno zlostavljanje|seksualnim zlostavljanjem]] među tinejdžerima i mladim odraslim osobama dovodeći u pitanje društvene i kulturne norme koje se odnose na rod, potkrijepljena je nekim dokazima.<ref>{{cite journal | author = Fabiano P | year = 2003 | title = Engaging men as social justice allies in ending violence against women: evidence for a social norms approach | url = https://semanticscholar.org/paper/c12139d8798f5240a300392722f728598e517a92| journal = Journal of American College Health | volume = 52 | issue = 3| pages = 105–12 | doi=10.1080/07448480309595732| pmid = 14992295 | s2cid = 28099487 |display-authors=etal}}</ref><ref>Bruce S. The "A Man" campaign: marketing social norms to men to prevent sexual assault. The report on social norms. Working paper number 5. July 2002. Little Falls, NJ, PaperClip Communications, 2002.</ref>
==== Programi podrške ====
Intervencije za identifikaciju žrtava međuljudskog nasilja i pružanje efikasne njege i podrške ključne su za zaštitu zdravlja i prekidanje ciklusa nasilja s jedne generacije na drugu. Primjeri za koje se pojavljuju dokazi o djelotvornosti uključuju: alate za skrining za identifikaciju žrtava nasilja od intimnog partnera i upućivanje ih odgovarajućim službama,<ref>{{cite journal | author = Olive P | year = 2007 | title = Care for emergency department patients who have experienced domestic violence: a review of the evidence base | url = https://semanticscholar.org/paper/1eed23908de1551977751c626e1322c8c2e60c50| journal = Journal of Clinical Nursing | volume = 16 | issue = 9| pages = 1736–48 | doi=10.1111/j.1365-2702.2007.01746.x| pmid = 17727592 | s2cid = 37110679 }}</ref> psihosocijalne intervencije—kao što je kognitivna bihejvioralna terapija usmjerena na traumu—za smanjenje problema mentalnog zdravlja povezanih s nasiljem, uključujući [[posttraumatski stresni poremećaj]],<ref>{{cite journal | author = Roberts GL | year = 1997 | title = Impact of an education program about domestic violence on nurses and doctors in an Australian emergency department | journal = Journal of Emergency Nursing | volume = 23 | issue = 3| pages = 220–26 | doi=10.1016/s0099-1767(97)90011-8| pmid = 9283357 |display-authors=etal}}</ref> i nalozi za zaštitu, koji zabranjuju počinitelju da kontaktira sa žrtvom,<ref>{{cite journal |vauthors=Holt VL, etal | year = 2003| title = Do protection orders affect the likelihood of future partner violence and injury? | journal = American Journal of Preventive Medicine | volume = 2003 | issue = 24| pages = 16–21 | doi=10.1016/s0749-3797(02)00576-7| pmid = 12554019}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=McFarlane J, etal | year = 2004| title = Protection orders and intimate partner violence: an 18-month study of 150 Black, Hispanic, and White women | journal = American Journal of Public Health | volume = 2004 | issue = 94| pages = 613–18 | doi=10.2105/ajph.94.4.613| pmc = 1448307 | pmid=15054014}}</ref> kako bi se smanjila ponovljena viktimizacija među žrtvama nasilja od intimnog partnera.
=== Kolektivno nasilje ===
Nije iznenađujuće da nedostaju naučni dokazi o efikasnosti intervencija za sprečavanje kolektivnog nasilja.<ref>Zwi, Garfield, & Loretti (2002) Collective violence, In Krug et al (Eds) World report on violence and health, WHO</ref> Međutim, preporučene su politike koje olakšavaju [[smanjenje siromaštva]], koje čine [[donošenje odluka]] odgovornijim, koje smanjuju nejednakosti među grupama, kao i politike koje smanjuju pristup biološkom, hemijskom, nuklearnom i drugom oružju. Prilikom planiranja odgovora na nasilne sukobe, preporučeni pristupi uključuju procjenu u ranoj fazi ko je najranjiviji i koje su njihove potrebe, koordinaciju aktivnosti između različitih aktera i rad na globalnim, nacionalnim i lokalnim sposobnostima kako bi se pružile efikasne zdravstvene usluge tokom različite faze vanrednog stanja.<ref>Zwi, Garfield, & Loretti (2002) "Collective violence", In Krug et al (Eds) ''World report on violence and health''</ref>
=== Krivično pravosuđe ===
Jedna od glavnih funkcija [[pravo|prava]] je reguliranje nasilja.<ref>{{cite journal | author = David Joseph E | year = 2006 | title = The One who is More Violent Prevails – Law and Violence from a Talmudic Legal Perspective | journal = Canadian Journal of Law and Jurisprudence | volume = 19 | issue = 2| pages = 385–406 | doi = 10.1017/S0841820900004161 | s2cid = 231891531 }}</ref> Sociolog [[Max Weber]] izjavio je da država tvrdi da se [[monopol legitimne upotrebe sile]] praktikuje unutar granica određene teritorije. Sprovođenje [[zakon]]a je glavno sredstvo za regulisanje nevojnog nasilja u društvu. Vlade regulišu upotrebu nasilja kroz [[pravni sistem]] koji upravlja pojedincima i političkim vlastima, uključujući [[policija|policiju]] i [[vojska|vojsku]]. Civilna društva dopuštaju određenu količinu nasilja, koja se provodi putem policijske moći, kako bi se održalo status quo i sprovode zakoni.
Međutim, njemačka politička teoretičarka [[Hannah Arendt]] je primijetila: "Nasilje može biti opravdano, ali nikada neće biti legitimno... Njegovo opravdanje gubi na uvjerljivosti što se više njegov namjeravani kraj povlači u budućnost. Niko ne dovodi u pitanje upotrebu nasilja u samoodbrani, jer opasnost je ne samo jasna nego i prisutna, a cilj koji opravdava sredstva je neposredan."<ref>{{cite book | last = Arendt | first = Hannah | title = On Violence | publisher = Harvest Book | page = 52 }}.</ref> Arendt je napravila jasnu razliku između nasilja i moći. Većina političkih teoretičara nasilje je smatrala ekstremnom manifestacijom moći, dok je Arentova ta dva koncepta smatrala suprotnim.<ref>Arendt, H. (1972) On Violence in Crises in the Republic, Florida, Harcourt, Brace and Company, pp. 134–55.</ref>
U 20. stoljećuj u djelima [[democid]]a vlade su možda ubile više od 260 miliona sopstvenog naroda kroz [[brutalnost policije]], [[pogubljenje]], [[masakr]], robovske [[radni logor|radne logore] ], a ponekad i namjernom [[glad|glađu]].<ref>{{cite web|url=http://www.hawaii.edu/powerkills/20TH.HTM|title=20th Century Democide|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20060301064559/http://www.hawaii.edu/powerkills/20TH.HTM|archive-date=2006-03-01}}</ref><ref>{{cite web|url=http://users.erols.com/mwhite28/war-1900.htm|title=Atlas – Wars and Democide of the Twentieth Century|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20071110130810/http://users.erols.com/mwhite28/war-1900.htm|archive-date=2007-11-10}}</ref>
Nasilna djela koja nisu izvršena od strane vojske ili policije i koja nisu u [[samoodbrana|samoodbrani]] obično se klasifikuju kao [[zločini]], iako nisu svi zločini [[nasilni zločini|nasilni]]. [[Imovinska šteta|Oštećenje imovine]] je klasifikovano kao nasilni zločin u nekim jurisdikcijama, ali ne u svim. [[FBI|Federalni istražni biro]] (FBI) klasifikuje nasilje koje rezultira [[ubistvo]]m u [[ubistvo|krivično ubistvo]] i [[opravdano ubistvo]] (npr. samoodbrana).<ref>{{cite web|url=https://www.fbi.gov/ucr/handbook/ucrhandbook04.pdf|title=Uniform Crime Reporting Handbook|year=2004|publisher=Federal Bureau of Investigation|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150503055659/https://www.fbi.gov/ucr/handbook/ucrhandbook04.pdf|archive-date=2015-05-03}}.</ref>
Pristup krivičnog pravosuđa svoj glavni zadatak vidi u provođenju zakona koji zabranjuju nasilje i osiguravanju da se "pravda ispuni". Pojmovi individualne krivice, odgovornosti, okrivljivanja i krivice su centralni u pristupu krivičnog pravosuđa nasilju, a jedan od glavnih zadataka sistema krivičnog pravosuđa je da "čini pravdu", tj. krivica se što je moguće preciznije utvrđuje i da se adekvatno kažnjava. Kako bi se spriječilo i odgovorilo na nasilje, pristup krivičnog pravosuđa prvenstveno se oslanja na odvraćanje, zatvaranje i kažnjavanje i rehabilitaciju počinitelja.<ref>M. Moore "Public Health and Criminal Justice Approaches to Prevention."1992. In Vol. 16 of Crime and Justice: A Review of Research, edited by M. Tonry. Chicago: University of Chicago Press</ref>
Krivičnopravni pristup, mimo pravde i kazne, tradicionalno je naglašavao indicirane intervencije, usmjerene na one koji su već bili uključeni u nasilje, bilo kao žrtve ili kao izvršitelji. Jedan od glavnih razloga zbog kojih se počinioci hapse, procesuiraju i osuđuju je sprečavanje daljih zločina – putem odvraćanja (prijetnja potencijalnim počiniteljima krivičnim sankcijama ako počine zločin), onesposobljavanja (fizičko sprječavanje prestupnika da počine daljnja krivična djela zatvaranjem) i kroz rehabilitaciju (koristeći vrijeme provedeno pod državnim nadzorom za razvoj vještina ili promjenu psihološkog sastava kako bi se smanjila vjerovatnoća budućih prekršaja).<ref>{{cite journal | author = Prothrow-Stith D | year = 2004 | title = Strengthening the collaboration between public health and criminal justice to prevent violence | url = https://semanticscholar.org/paper/b3938be88dc32dacf1e139dc19639d332fd956bc| journal = Journal of Law, Medicine and Ethics | volume = 32 | issue = 1| pages = 82–94 | doi=10.1111/j.1748-720x.2004.tb00451.x| pmid = 15152429 | s2cid = 11995691 }}</ref>
Poslednjih decenija u mnogim zemljama u svijetu, sistem krivičnog pravosuđa se sve više zainteresovao za sprečavanje nasilja prije nego što se dogodi. Naprimjer, veliki dio zajednice i [[problemski orijentisana policija]] ima za cilj smanjenje kriminala i nasilja mijenjanjem uslova koji ga podstiču — a ne povećanjem broja hapšenja. Zaista, neki policijski čelnici otišli su toliko daleko da kažu da policija prvenstveno treba da bude agencija za prevenciju kriminala.<ref>Bratton W (with Knobler P). Turnaround: how America's top cop reversed the crime epidemic. New York: Random House, 1998</ref> Sistemi maloljetničkog pravosuđa—važna komponenta sistema krivičnog pravosuđa—u velikoj mjeri su zasnovani na vjerovanju u rehabilitaciju i prevenciju. U [[SAD]]-u, sistem krivičnog pravosuđa je, naprimjer, finansirao inicijative u školama i zajednici za smanjenje pristupa djece oružju i podučavanje rješavanja sukoba. Uprkos tome, policija se rutinski primjenjuje protiv maloljetnika.<ref>{{cite journal | last1 = Morrow | first1 = Weston J. | last2 = Nuño | first2 = Lidia E. | last3 = Mulvey | first3 = Philip | year = 2018 | title = Examining the Situational- and Suspect-Level Predictors of Police Use of Force Among a Juvenile Arrestee Population | url = http://www.cjcj.org/uploads/cjcj/documents/examining_the_situational_and_suspect_level_predictors_of_police_use_of_force_among_a_juvenile_arrestee_population.pdf| journal = Justice Policy Journal | volume = 15 | issue = 1}}</ref> Godine 1974. Ministarstvo pravde SAD-a preuzelo je primarnu odgovornost za programe prevencije delikvencije i osnovalo Ured za maloljetničko pravosuđe i prevenciju delinkvencije, koji je podržao program "Nacrti za prevenciju nasilja" na Univerzitetu Colorado Boulder.<ref>Center for the Study and Prevention of Violence [http://www.colorado.edu/cspv/blueprints "Blueprints for violence prevention/] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120103080341/http://www.colorado.edu/cspv/blueprints/ |date=2012-01-03 }}</ref>
=== Javno zdravstvo ===
Pristup javnom zdravlju je naučno vođen, populacijski zasnovan, interdisciplinarni, intersektorski pristup zasnovan na ekološkom modelu koji naglašava primarnu prevenciju.<ref name="who.int"/> Umjesto da se fokusira na pojedince, pristup javnom zdravlju ima za cilj pružiti maksimalnu korist za najveći broj ljudi i proširiti bolju njegu i sigurnost na čitavu populaciju. Pristup javnom zdravstvu je interdisciplinaran, oslanja se na znanje iz mnogih disciplina, uključujući [[medicina|medicinu]], sa [[epidemiologija|epidemiologijom]], [[sociologija|sociologiju]], [[psihologija|psihologiju]], [[krimilologija|kriminologiju]], [[obrazovanje]] i [[ekonomija|ekonomiju]]. Budući da su svi oblici nasilja višestruki problemi, javnozdravstveni pristup naglašava multisektorski odgovor. Dokazano je iznova i iznova da su zajednički napori iz tako različitih sektora kao što su [[zdravstvo]], obrazovanje, socijalna zaštita i krivično pravosuđe često neophodni da bi se riješili problemi za koje se obično pretpostavlja da su čisto "kriminalni" ili "medicinski". Pristup javnom zdravlju smatra da je nasilje, umjesto da je rezultat bilo kojeg pojedinačnog faktora, rezultat više faktora rizika i uzroka, koji djeluju na četiri nivoa ugniježđene hijerarhije (pojedinac, bliski odnosi/porodica, zajednica i šire društvo) [[Socijalno-ekološki model]].
Iz perspektive javnog zdravlja, strategije prevencije se mogu klasificirati u tri tipa:
* Primarna prevencija – pristupi koji imaju za cilj spriječavanje nasilja prije nego što se dogodi.
* Sekundarna prevencija – pristupi koji se fokusiraju na hitnije odgovore na nasilje, kao što su predbolnička njega, hitne službe ili tretman za seksualno prenosive [[infekcije]] nakon silovanja.
* Tercijarna prevencija – pristupi koji se fokusiraju na dugotrajnu njegu nakon nasilja, kao što su rehabilitacija i reintegracija i pokušavaju da umanje traumu ili smanje dugotrajnu invalidnost povezanu s nasiljem.
Javnozdravstveni pristup stavlja naglasak na primarnu prevenciju nasilja, odnosno sprječavanje njegovog pojavljivanja na prvom mjestu. Donedavno je ovaj pristup bio relativno zanemaren na terenu, pri čemu je većina resursa bila usmjerena na sekundarnu ili tercijarnu prevenciju. Možda je najkritičniji element javnozdravstvenog pristupa prevenciji sposobnost da se identifikuju osnovni uzroci umjesto fokusiranja na vidljivije "[[simptom]]e". Ovo omogućava razvoj i testiranje efikasnih pristupa za rješavanje temeljnih uzroka i tako poboljšanje zdravlja.
Pristup javnom zdravlju je sistematski proces zasnovan na dokazima koji uključuje sljedeća četiri koraka:
# Definiranje problema koncepcijski i numerički, korišćenjem statističkih podataka koji tačno opisuju prirodu i razmjere nasilja, karakteristike onih koji su najviše pogođeni, geografsku distribuciju incidenata i posljedice izloženosti takvom nasilju.
# Istraživanje zašto se problem javlja utvrđivanjem njegovih uzroka i [[korelacija]], faktora koji povećavaju ili smanjuju rizik od njegovog nastanka (rizični i zaštitni faktori) i faktora koji se mogu modifikovati intervencijom.
# Istraživanje načina da se spriječi problem, korištenjem gore navedenih informacija i dizajniranje, praćenje i rigorozna procjena djelotvornosti programa kroz evaluaciju ishoda.
# Širenje informacija o efikasnosti programa i povećanje obima dokazano efikasnih programa. Pristupi prevenciji nasilja, bilo da su usmjereni na pojedince ili cijele zajednice, moraju biti pravilno ocijenjeni u pogledu njihove djelotvornosti i razmjenjivanja rezultata. Ovaj korak također uključuje prilagođavanje programa lokalnom kontekstu i podvrgavanje rigoroznoj ponovnoj evaluaciji kako bi se osigurala njihova djelotvornost u novom okruženju.
U mnogim zemljama, prevencija nasilja je još uvijek nova ili nova oblast u javnom zdravstvu. Zajednica javnog zdravlja tek je nedavno počela shvaćati kakav doprinos može dati smanjenju nasilja i ublažavanju njegovih posljedica. U 1949., Gordon je pozvao da se napori za prevenciju povreda zasnivaju na razumijevanju uzroka, na sličan način kao i napori za prevenciju zaraznih i drugih bolesti.<ref>Gordon JE, "The epidemiology of accidents," ''American Journal of Public Health'', 1949; 504–15.</ref> Gomez je 1962., pozivajući se na definiciju zdravlja [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]], izjavio da je očigledno da nasilje ne doprinosi "produženju života" ili "potpunom stanju blagostanja". Definirao je nasilje kao pitanje kojim se stručnjaci za javno zdravlje trebaju pozabaviti i naveo da ono ne bi trebalo da bude primarni domen advokata, vojnog osoblja ili političara.<ref>{{cite journal | author = Abad Gomez H | year = 1962 | title = Violence requires epidemiological studies | journal = Tribuna Medica | volume = 2 | pages = 1–12 }}</ref>
Međutim, tek u posljednjih 30 godina javno zdravstvo se počelo baviti nasiljem, a tek u posljednjih petnaest godina to je učinilo na globalnom nivou.<ref>{{cite journal |author1=Dahlberg L. |author2=Mercy J. | year = 2009 | title = History of violence as a public health issue | journal = Virtual Mentor | volume = 11 | issue = 2| pages = 167–72 | doi=10.1001/virtualmentor.2009.11.2.mhst1-0902|pmid=23190546 }}</ref> Ovo je mnogo kraći period nego što se javno zdravstvo bavi drugim zdravstvenim problemima uporedive veličine i sa sličnim teškim doživotnim posljedicama.
Globalni javni zdravstveni odgovor na međuljudsko nasilje počeo je ozbiljno sredinom 1990-ih. U 1996., Svjetska zdravstvena skupština usvojila je Rezoluciju WHA49.25<ref>[https://www.who.int/violence_injury_prevention/resources/publications/en/WHA4925_eng.pdf "WHA49.25 Prevention of violence: a public health priority"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130122193242/http://www.who.int/violence_injury_prevention/resources/publications/en/WHA4925_eng.pdf |date=2013-01-22 }}</ref> koja je nasilje proglasila "vodećim svjetskim javnozdravstvenim problemom" i zatražio da Svjetska zdravstvena organizacija ([[SZO]]) pokrene aktivnosti javnog zdravstva kako bi (1) dokumentovala i okarakterizirala teret nasilja, (2) ocijenila djelotvornost programa, s posebnom pažnjom na žene i djecu i inicijative u zajednici, i (3) promoviraju aktivnosti za rješavanje problema na međunarodnom i nacionalnom nivou. Prvobitni odgovor Svjetske zdravstvene organizacije na ovu rezoluciju bio je kreiranje Odjeljenja za nasilje i prevenciju povreda i invalidnost i objavljivanje Svjetskog izvještaja o nasilju i zdravlju (2002).<ref name="who.int"/>
Slučaj javnog zdravstvenog sektora koji se bavi međuljudskim nasiljem počiva na četiri glavna argumenta.<ref>{{cite journal | author = Prothrow-Stith D | year = 2004 | title = Strengthening the collaboration between public health and criminal justice to prevent violence | url = https://semanticscholar.org/paper/b3938be88dc32dacf1e139dc19639d332fd956bc| journal = Journal of Law, Medicine and Ethics | volume = 32 | issue = 1 | pages = 82–88 | doi=10.1111/j.1748-720x.2004.tb00451.x| pmid = 15152429 | s2cid = 11995691 }}</ref> Prvo, značajna količina vremena koje zdravstveni radnici posvećuju brizi o žrtvama i počiniteljima nasilja upoznala ih je s problemom i navela je mnoge, posebno u odjelima za hitne slučajeve, da se mobiliziraju za njegovo rješavanje. Informacije, resursi i infrastruktura koje zdravstveni sektor ima na raspolaganju su važna prednost za istraživački i preventivni rad. Drugo, veličina problema i njegove potencijalno teške doživotne posljedice i visoki troškovi za pojedince i šire društvo zahtijevaju intervencije na nivou stanovništva tipske za pristup javnom zdravstvu. Treće, pristup krivičnog pravosuđa, drugi glavni pristup rješavanju nasilja (link na unos iznad), tradicijski je više usmjeren na nasilje koje se događa između muških mladih i odraslih na ulici i drugim javnim mjestima — što čini najveći dio ubistava u većini zemalja – nego prema nasilju koje se dešava u privatnim okruženjima kao što su maltretiranje djece, nasilje intimnog partnera i zlostavljanje starijih – što čini najveći udio nefatalnog nasilja. Četvrto, počinju da se gomilaju dokazi da je javnozdravstveni pristup zasnovan na nauci efikasan u prevenciji međuljudskog nasilja.
=== Ljudska prava ===
[[slika:Abdulredha Buhmaid on floor.jpeg|thumb|[[Bahrein]]ska vojska ubila je prodemokratske demonstrante, februar 2011]]
Pristup [[ljudska prava|ljudskim pravima]] zasniva se na obavezama država da poštuju, štite i ispunjavaju ljudska prava i stoga da spriječe, iskorijene i kažnjavaju nasilje. Ona prepoznaje nasilje kao kršenje mnogih ljudskih prava: prava na život, slobodu, [[autonomija|autonomiju]] i sigurnost ličnosti, prava na jednakost i nediskriminaciju ,pravo na slobodu od mučenja i okrutnog, [[nečovječno ili ponižavajuće postupanje|nečovječnog i ponižavajućeg postupanja]] ili kažnjavanja; pravo na [[privatnost]] i [[pravo na zdravlje|pravo na najviši mogući standard zdravlja]]. Ova ljudska prava su sadržana u [[međunarodno pravo o ljudskim pravima|međunarodnim i regionalnim ugovorima]] i nacionalnim [[ustav]]ima i zakonima, koji propisuju obaveze država i uključuju mehanizme za pozivanje država na odgovornost. [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]], naprimjer, zahtijeva da zemlje potpisnice Konvencije preduzmu sve odgovarajuće korake da okončaju nasilje nad ženama. [[Konvencija o pravima djeteta]] u svom članu 19 navodi da će države članice poduzeti sve odgovarajuće zakonodavne, administrativne, društvene i obrazovne mjere kako bi zaštitile dijete od svih oblika fizičkog ili psihičkog nasilja, povreda ili zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, maltretiranja ili eksploatacije, uključujući [[seksualno zlostavljanje djece|seksualno zlostavljanje]], dok se stara(ju) o roditelj(ima), zakonskim starateljima ili bilo kojoj drugoj osobi koja brine o djetetu.
=== Geografski kontekst ===
Nasilje, kako je definirano u rječniku ljudske geografije, "pojavljuje se kad god je moć u opasnosti" i "samo po sebi je lišeno snage i svrhe: ono je dio veće matrice društvenopolitičkih borbi za moć".<ref name="Hyndman, J. 2009">Hyndman, J. (2009) Violence in Gregory, D., Johnston, R., Pratt, G., Watts, M. and Whatmore, S. eds. ''Dictionary of Human Geography'', Wiley-Blackwell, NJ: 798–99.</ref> Nasilje se može podijeliti u tri široke kategorije – direktno nasilje, strukturno nasilje i kulturno nasilje.<ref name="Hyndman, J. 2009"/> Ovako definirano i ocrtano, važno je, kako kaže Hyndman, da je "geografija došla kasno u teoretiziranju nasilja"<ref name="Hyndman, J. 2009"/> u odnosu na druge društvene nauke. Društvena i ljudska geografija, ukorijenjena u [[Humanizam|humanistička]], [[marksizam|arksistička]] i [[Feministička teorija|feministička]] potpolja koja su se pojavila nakon ranih pozitivističkih pristupa i naknadnog zaokreta u ponašanju, dugo su se bavili društvenom i [[prostorna pravda|prostornom pravdom]].<ref>Bowlby, S. (2001) "Social Geography", in Smelser, N. and Baltes, P. eds. ''International Encyclopedia of the Social and Behavioral Sciences'', Oxford, Elsevier, 14293–99.</ref>
Uz kritičke geografe i političke geografe, ove grupe geografa najčešće su u interakciji s nasiljem. Imajući na umu ovu ideju socijalne/prostorne pravde putem geografije, vrijedno je pogledati geografske pristupe nasilju u kontekstu politike.
Derek Gregory i Alan Pred sastavili su uticajnu uređivanu zbirku „Nasilne geografije: strah, teror i političko nasilje“, koja pokazuje kako su mesto, prostor i pejsaž najvažniji faktori u stvarnim i zamišljenim praksama organizovanog nasilja, kako historijski tako i u sadašnjosti.<ref>Gregory, Derek and Pred, Alan'', 2006 Violent Geographies: Fear, Terror, and Political Violence''. London: Routledge.</ref> Očigledno, političko nasilje često daje ulogu državi. Kada "moderne države ne samo da tvrde da imaju monopol nad legitimnim sredstvima nasilja, one također rutinski koriste prijetnju nasiljem za provedbu vladavine prava.<ref name="Hyndman, J. 2009"/> Koncepti filozofa [[Giorgio Agamben| Giorgia Agambena]] [[stanje izuzetka]] i ''[[homo sacer]]'' su korisni za razmatranje u okviru geografije nasilja. Država, u zagrljaju uočene, potencijalne krize (bilo legitimne ili ne) preduzima preventivne pravne mjere, kao što je suspenzija prava (u takvoj klimi, kako pokazuje Agamben, formiranje socijaldemokratske i nacističke vlade može doći do lagera ili koncentracionog logora). Međutim, kada je ova stvarnost „in limbo“ osmišljena tako da postoji „do daljnjeg... vanredno stanje stoga prestaje da se naziva vanjskim i privremenim stanjem činjenične opasnosti i počinje se brkati sa samim pravnim pravilom“.<ref name="Agamben, G. 1998">Agamben, G. (1998) ''Homo Sacer: Sovereign Power and Bare Life'', Stanford University Press, Stanford.</ref> Za Agambena, fizički prostor logora „je komad zemlje smješten izvan normalnog pravnog poretka, ali ipak nije samo vanjski prostor".<ref name="Agamben, G. 1998"/> Na nivou tijela, u izvanrednom stanju, osoba je toliko uklonjena iz svojih prava "sudskim postupcima i raspoređivanjem moći"<ref name="Agamben, G. 1998"/> da "nijedno djelo nije počinjeno protiv njih može više izgledati kao zločin";<ref name="Agamben, G. 1998"/> drugim riječima, ljudi postaju samo "homo sacer". [[Zatvorski logor Guantanamo Bay|Guantanamo Bay]] takođe bi se moglo reći da predstavlja fizički vanredno stanje u svemiru i može jednako lahko nacrtati čovjeka kao i homo sacera.
U 1970-im, [[genocid]]i u [[Kambodža|Kambodži]] pod [[Crveni Kmeri|Crvenim Kmerima]] i [[Pol Pot]]om rezultirali su smrću preko dva miliona Kambodžana (što je bilo 25% stanovništva Kambodže), čineći jedan od mnogih savremenih primjera nasilja koje je sponzorisala država,<ref name="Ringer, G. 2002">Ringer, G. (2002) "Killing Fields", in Christensen, K. and Levinson, D. eds. ''Encyclopedia of Modern Asia'', Charles Scribner's Sons, New York: 368–70.</ref> Oko četrnaest hiljada ovih ubistava dogodilo se u [[Choeung Ek]]u, koji je najpoznatiji od logora istrebljenja koji se nazivaju [[Polja ubijanja]].<ref name="Ringer, G. 2002"/> Ubistva su bila proizvoljna; naprimjer, osoba je mogla biti ubijena zbog nošenja naočara, jer se to smatralo asociranjem na intelektualce i samim tim činilo ih neprijateljem. Ljudi su ubijani nekažnjeno jer to nije bio zločin; Kambodžanci su napravljeni kao "homo sacer" u stanju golog života. Polja ubijanja—manifestacije Agambenovog koncepta logora izvan normalne vladavine zakona—imala su vanredno stanje. Kao dio [[Pol Pot]]ove "ideološke namjere... da stvori čisto agrarno društvo ili zadrugu",<ref name="Ringer, G. 2002"/> on je "razgradio postojeću ekonomsku infrastrukturu zemlje i depopulaciju svakog urbanog područja".<ref name ="Ringer, G. 2002"/> Prisilno kretanje, kao što je ovaj prisilni pokret koji primjenjuje Pol Pot, jasan je prikaz strukturalnog nasilja. Kada su "simboli kambodžanskog društva podjednako poremećeni, društvene institucije svake vrste... su očišćene ili srušene",<ref name="Ringer, G. 2002"/> kulturno nasilje (definisano kao kada je "bilo koji aspekt kulture kao što je jezik , religija, ideologija, umjetnost ili kosmologija koristi se za legitimiranje direktnog ili strukturalnog nasilja"<ref name="Hyndman, J. 2009" />) se dodaje strukturnom nasilju prisilnog kretanja i direktnom nasilju, kao što je ubistvo, na poljima ubijanja. Na kraju, intervenisao je [[Vijetnam]] i [[genocid]] je zvanično okončan. Međutim, deset miliona nagaznih [[mina]] koje su suprotstavljene gerile ostavile 1970-ih<ref name="Ringer, G. 2002"/> nastavljaju stvarati nasilan krajolik u Kambodži.
Ljudska geografija, iako je kasno došla na stol za teoretisanje, bavila se nasiljem kroz mnoge objektive, uključujući anarhističku geografiju, feminističku geografiju, marksističku geografiju, političku geografiju i kritičku geografiju. Međutim, [[Adriana Cavarero]] primjećuje da, "kako se nasilje širi i poprima nečuvene oblike, postaje teško imenovati u savremenom jeziku".<ref name="Cavarero, A. 2009">Cavarero, A. (2009) ''Horrorism: Naming Contemporary Violence'', Columbia University Press, New York.</ref> Cavarero predlaže da je, suočavajući se s takvom istinom, mudro ponovo razmotriti nasilje kao "hororizam", odnosno "kao da bi u idealnom slučaju sve...žrtve, umjesto njihovih ubica, trebale odrediti ime".<ref name="Cavarero, A. 2009"/> Sa geografijom koja često dodaje zaboravljeni prostorni aspekt teorijama društvenih nauka , umjesto da ih stvara samo u okviru discipline, čini se da bi samorefleksivna savremena geografija današnjice mogla imati izuzetno važno mjesto u ovom trenutnom (re)oslikavanju nasilja, na primjeru Cavarera.
Tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] policija i vojska [[Republika Srpska|Republike Srpske]] počinile su niz nasilnih aktivnosti, uključujući i [[genocid]] širom zemlje, koji je kulminirao masakrom u [[Srebrenica|Srebrenici]]. <ref>{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/krstic/tjug/bcs/krs-tj010802b.pdf |title=Presuda (2. 8. 2001) - Radislav Krstić |work=icty.org |access-date=22. 11. 2018}}</ref> U presudama Međunarodnog tribunala u Hagu, [[nasilje nad ženama]], uključujući masovna silovanja po prvi puta uvrštena su u oblike ratnog zločina protiv čovječnosti.
== Epidemiologija ==
[[slika:No Violence Sign.jpg|thumb| Znak koji poziva na zaustavljanje nasilja]]
Od 2010. godine, svi oblici nasilja doveli su do oko 1,34 miliona smrtnih slučajeva u odnosu na oko milion u 1990.<ref name=Loz2012>{{cite journal|last1=Lozano|first1=R|title=Global and regional mortality from 235 causes of death for 20 age groups in 1990 and 2010: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2010|journal=Lancet|date=Dec 15, 2012|volume=380|issue=9859|pages=2095–128|pmid=23245604|doi=10.1016/S0140-6736(12)61728-0|first2=M|last3=Foreman|first3=K|last4=Lim|first4=S|last5=Shibuya|first5=K|last6=Aboyans|first6=V|last7=Abraham|first7=J|last8=Adair|first8=T|last9=Aggarwal|first9=R|last10=Ahn|first10=SY|last11=Alvarado|first11=M|last12=Anderson|first12=HR|last13=Anderson|first13=LM|last14=Andrews|first14=KG|last15=Atkinson|first15=C|last16=Baddour|first16=LM|last17=Barker-Collo|first17=S|last18=Bartels|first18=DH|last19=Bell|first19=ML|last20=Benjamin|first20=EJ|last21=Bennett|first21=D|last22=Bhalla|first22=K|last23=Bikbov|first23=B|last24=Bin Abdulhak|first24=A|last25=Birbeck|first25=G|last26=Blyth|first26=F|last27=Bolliger|first27=I|last28=Boufous|first28=S|last29=Bucello|first29=C|last30=Burch|first30=M|last2=Naghavi|display-authors=29|url=http://dro.deakin.edu.au/eserv/DU:30050819/ortblad-globalandregional-2012.pdf|hdl=10536/DRO/DU:30050819|s2cid=1541253|hdl-access=free}}</ref> [[Samoubistvo]] čini oko 883.000, međuljudsko nasilje za 456.000 i kolektivno nasilje za 18.000, 1990.<ref name=Loz2012/>
Poređenja radi, 1,5 miliona smrtnih slučajeva godišnje zbog nasilja je veći od broja umrlih od tuberkuloze (1,34 miliona), povreda u saobraćaju (1,21 milion) i malarije (830.000), ali nešto manje od broj ljudi koji su umrli od [[HIV]]/[[AIDS]]-a (1,77 miliona).<ref>[https://www.who.int/healthinfo/global_burden_disease/estimates_regional/en/index.html "Global Burden of Disease, Disease and injury regional estimates"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101224055121/http://www.who.int/healthinfo/global_burden_disease/estimates_regional/en/index.html |date=2010-12-24 }}, World Health Organization, 2008.</ref>
Na svaki smrtni slučaj usljed nasilja dolaze brojne nesmrtonosne ozljede. U 2008. godini, preko 16 miliona slučajeva nefatalnih ozljeda povezanih s nasiljem bile su dovoljno teške da zahtijevaju medicinsku pomoć. Pored smrti i povreda, utvrđeno je da su oblici nasilja kao što su maltretiranje dece, nasilje intimnih partnera i zlostavljanje starijih veoma rasprostranjeni.
=== Nasilje usmjereno prema sebi ===
U posljednjih 45 godina, stope samoubistava porasle su za 60% širom svijeta. Samoubistvo je među tri vodeća uzroka smrti među osobama starosti od 15–44 godine u nekim zemljama, a drugi vodeći uzrok smrti u starosnoj grupi od 10 do 24 godine.<ref>{{cite web |last1=World Health Organization |title=Preventing Suicide: A Global Imperative |url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/131056/9789241564779_eng.pdf;jsessionid=35392AC9D454752889C2650049045812?sequence=1 |website=World Health Organization |publisher=World Health Organization |access-date=25 February 2019}}</ref> Ove brojke ne uključuju pokušaje samoubistva koji su do 20 puta češći od završenog samoubistva. Samoubistvo je bilo 16. vodeći uzrok smrti u svijetu u 2004. godini i predviđa se da će porasti na 12. u 2030.<ref>[https://www.who.int/gho/publications/world_health_statistics/EN_WHS08_Full.pdf "World Health Statistics"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111030212923/http://www.who.int/gho/publications/world_health_statistics/EN_WHS08_Full.pdf |date=2011-10-30 }} World Health Organization, 2008.</ref> Iako su stope samoubistava tradicionalno bile najveće među muškim starijim osobama, stope među mladima se povećavaju do te mjere da su oni sada grupa s najvećim rizikom u trećini zemalja, kako u razvijenim tako iu zemljama u razvoju.
=== Interpersonalno nasilje ===
Stope i obrasci nasilne smrti razlikuju se od zemlje i regiona. Posljednjih godina, stope ubistava bile su najveće u zemljama u razvoju u [[Sahel|podsaharskoj Africi]] i [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] i na [[Karibi]]ma, a najniže u istočnoj Aziji, zapadnom [[Pacifik]]u i nekim zemljama sjeverne Afrike.<ref>[https://www.who.int/healthinfo/global_burden_disease/estimates_regional/en/index.html "Global Burden of Disease"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101224055121/http://www.who.int/healthinfo/global_burden_disease/estimates_regional/en/index.html |date=2010-12-24 }}, World Health Organization, 2008.</ref> Studije pokazuju jaku, obrnutu vezu između stopa ubistava i ekonomskog razvoja i ekonomske jednakosti. Siromašnije zemlje, posebno one sa velikim jazom između bogatih i siromašnih, imaju više stope ubistava nego bogatije zemlje. Stope ubistava značajno se razlikuju prema dobi i spolu. Rodne razlike su najmanje izražene kod djece. Za starosnu grupu od 15 do 29 godina, stope muškaraca bile su skoro šest puta veće od stope žena; za preostale starosne grupe, stope muškaraca su bile od dva do četiri puta veće od žena.<ref>Rosenberg ML, Butchart A, Mercy J, Narasimhan V, Waters H, Marshall MS. Interpersonal violence. In Jamison DT, Breman JG, Measham AR, Alleyne G, Claeson M, Evans DB, Prabhat J, Mills A, Musgrove P (eds.) ''Disease Control Priorities in Developing Countries'', 2nd Edition. Washington, D.C.: Oxford University Press and The World Bank, 2006: 755–70.</ref>
Istraživanja u brojnim zemljama pokazuju da za svako ubistvo među mladim ljudima od 10 do 24 godine, 20 do 40 drugih mladih ljudi dobije bolničko liječenje zbog nasilne povrede.<ref name="who.int" />
Oblici nasilja kao što su maltretiranje djece i nasilje od intimnog partnera su veoma rasprostranjeni. Otprilike 20% žena i 5–10% muškaraca navodi da su bili seksualno zlostavljani kao djeca, dok 25–50% sve djece izjavilo je da su bili fizički zlostavljani.<ref>WHO, [https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs150/en/index.html "Child maltreatment"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111229124411/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs150/en/index.html |date=2011-12-29 }}, 2010.</ref> Studija SZO u više zemalja pokazala je da je između 15 i 71% žena izjavilo da su doživjele fizičko i/ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera u nekom trenutku svog života.<ref >WHO, [https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs239/en/index.html "Violence against women"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111228151643/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs239/en/index.html |date=2011-12-28 }}, 2011.</ref>
=== Kolektivno nasilje ===
Ratovi su na naslovnicama, ali individualni rizik od nasilne smrti u oružanom sukobu danas je relativno nizak – mnogo niži od rizika od nasilne smrti u mnogim zemljama koje ne pate od oružanog sukoba. Naprimjer, između 1976. i 2008. [[Afroamerikanci]] su bili žrtve 329.825 ubistava.<ref>{{cite web|title=Homicide trends in the United States |publisher=Bureau of Justice Statistics |url=http://www1.cj.msu.edu/~outreach/mvaa/Homicide/Homicide%20Trends%20in%20the%20United%20States.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111010151657/http://www.cj.msu.edu/~outreach/mvaa/Homicide/Homicide%20Trends%20in%20the%20United%20States.pdf |archive-date=2011-10-10 }}</ref><ref>{{cite web|title=Homicide Victims by Race and Sex |publisher=U.S. Census Bureau |url=https://www.census.gov/compendia/statab/cats/law_enforcement_courts_prisons/crimes_and_crime_rates.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120323173400/http://www.census.gov/compendia/statab/cats/law_enforcement_courts_prisons/crimes_and_crime_rates.html |archive-date=2012-03-23 }}</ref> Iako postoji široko rasprostranjena percepcija da je rat najopasniji oblik oružanog nasilja u svijetu, prosječna osoba koja živi u zemlji pogođenoj sukobom imala je rizik od nasilne smrti u sukobu od oko 2,0 na 100.000 stanovnika između 2004. i 2007. Ovo se može uporediti sa prosječnom svjetskom stopom ubistava od 7,6 na 100.000 ljudi. Ova ilustracija naglašava vrijednost uzimanja u obzir svih oblika oružanog nasilja, a ne isključivog fokusa na nasilje u sukobu. Naravno, postoje ogromne varijacije u riziku od umiranja od oružanog sukoba na nacionalnom i subnacionalnom nivou, a rizik od nasilne smrti u sukobu u određenim zemljama ostaje izuzetno visok. U [[Irak]]u, naprimjer, direktna stopa smrtnosti u sukobu za 2004–07. bila je 65 na 100.000 ljudi godišnje, a u [[Somalija|Somaliji]] 24 na 100.000 ljudi. Ova stopa je čak dostigla vrhunac od 91 na 100.000 u Iraku 2006. i 74 na 100.000 u Somaliji 2007.<ref>Keith Krause, Robert Muggah, and Achim Wennmann, "Global Burden of Armed Violence," Geneva Declaration Secretariat, 2008.</ref>
== Hstorija ==
{{redirect|Historija nasilja}}
Naučni dokazi za ratovanje došli su iz naseljenih, starosjedilačkih zajednica.<ref name="theverge.com">{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2016/1/20/10798042/ancient-violence-warfare-nature-study-kenya-nataruk|title = Skeletons from a 10,000-year-old massacre have archaeologists in a fight of their own|date = 20 January 2016}}</ref> Neki naučnici tvrde da ljudi mogu imati predispoziciju za nasilje (poznato je da [[čimpanze]], također [[veliki majmuni]], ubijaju članove konkurentskih grupa za resurse poput hrane),<ref name="theverge.com"/> stavljajući porijeklo organiziranog nasilja ispred modernim naseljenim društvima.<ref>{{Cite web|url=https://www.cam.ac.uk/research/news/evidence-of-a-prehistoric-massacre-extends-the-history-of-warfare|title = Evidence of a prehistoric massacre extends the history of warfare|date = 20 January 2016}}</ref><ref name="theverge.com"/> Međutim, stvarni dokazi sugeriraju da je organizirano, masovno, militarističko ili redovno nasilje čovjeka nad čovjekom izostalo u velikoj većini ljudske vremenske linije,<ref>{{cite book|title=The Nature of Paleolithic Art|author=Guthrie, R. Dale|page=422|publisher=University of Chicago Press|year=2005|url=https://books.google.com/books?id=3u6JNwMyMCEC&q=paleolithic+history+violence&pg=PA422|isbn=978-0226311265}}</ref><ref name="Kelly">{{cite journal|title=The evolution of lethal intergroup violence|author= Kelly, Raymond C.|journal= Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume= 102|issue= 43|pages= 15294–98|year=2005|pmc= 1266108|pmid= 16129826|doi= 10.1073/pnas.0505955102|doi-access= free}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=Horgan|first1=John|title=New Study of Prehistoric Skeletons Undermines Claim That War Has Deep Evolutionary Roots|url=http://blogs.scientificamerican.com/cross-check/2013/07/24/new-study-of-prehistoric-skeletons-undermines-claim-that-war-has-deep-evolutionary-roots/|magazine=Scientific American}}</ref> a prvi put je dokumentovano da je započelo tek relativno nedavno u [[holocen]]u, epohi koja je započela prije oko 11.700 godina, vjerovatno s pojavom veće gustine naseljenosti zbog [[sedentizam|sedentizma]].<ref name="Kelly"/> Socijalni antropolog [[Douglas P. Fry]] piše da su naučnici podijeljeni oko porijekla ovog većeg stepena nasilja—drugim riječima, ponašanja nalik na rat: {{citat|U osnovi postoje dvije škole mišljenja o ovom pitanju . Čovjek smatra da ratovanje... seže barem do vremena prvih potpuno modernih ljudi, a čak i prije toga do primata predaka hominidske loze. Drugi stav o porijeklu ratovanja vidi rat kao mnogo manje uobičajen u kulturnoj i biološkoj evoluciji ljudi. Ovdje je rat kasno na kulturnom horizontu, koji nastaje samo u vrlo specifičnim materijalnim okolnostima i prilično je rijedak u ljudskoj povijesti do razvoja poljoprivrede u posljednjih 10.000 godina.<ref>{{cite book|author=Fry, Douglas P.|title=War, Peace, and Human Nature: The Convergence of Evolutionary and Cultural Views|page=168|year=2013|publisher=Oxford University Press|url=https://books.google.com/books?id=8eJoAgAAQBAJ&q=%22one+of+the+critical+issues%22|isbn=978-0199859009}}</ref>}}
[[Jared Diamond]] u svojim knjigama ''Oružje, klice i čelik'' i ''Treći čimpanza]]'' tvrdi da je porast ratovanja velikih razmjera rezultat napretka tehnologije i gradova-država. Naprimjer, uspon poljoprivrede omogućio je značajno povećanje broja pojedinaca koje je regija mogla održati u odnosu na društva [[lov]]aca-sakupljača, omogućavajući razvoj specijalizovanih klasa kao što su vojnici ili proizvođači oružja.
[[slika:War deaths caused by warfare.svg|thumb|300px|right|Procenat muškaraca poginulih u ratu u osam plemenskih društava. (Lawrence H. Keeley, arheolog, ''[[Rat prije civilizacije]]'']]
U akademskoj zajednici, ideja o miroljubivoj praistoriji i nenasilnim plemenskim društvima stekla je popularnost sa [[Postkolonijalizmom|postkolonijalnom perspektivom]]. Trend, koji je započeo u [[arheologiji]] i proširio se na [[antropologiju]], dostigao je vrhunac u kasnoj polovini 20. veka.<ref name=Keely1>Keeley, Lawrence H. Rat prije civilizacije. New York: Oxford University Press, 1996.</ref> Međutim, neka novija istraživanja u arheologiji i [[bioarheologiji]] mogu pružiti dokaze da nasilje unutar i među grupama nije noviji [[fenomen]].<ref>{{cite news|title=The fraud of primitive authenticity|url=https://asiatimes.com/2006/07/the-fraud-of-primitive-authenticity/|access-date=16 July 2013|newspaper=Asia Times Online|date=4 July 2006}}</ref> Prema knjizi "Bioarheologija nasilja" nasilje je [[ponašanje]] koje se nalazi kroz ljudsku historiju.<ref>Martin, Debra L., Ryan P. Harrod, and Ventura R. Pérez, eds. 2012. The Bioarchaeology of Violence. Gainesville: University Press of Florida. {{cite web |url=http://www.upf.com/book.asp?id=MARTI002 |title=Archived copy |access-date=2013-11-14 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131104230028/http://upf.com/book.asp?id=MARTI002 |archive-date=2013-11-04 }}</ref>
[[Lawrence H. Keeley]] sa Univerziteta [[Illinois]] piše u ''Rat prije civilizacije'' da je 87% [[plemensko društvo|plemenskih društava]] bilo u ratu više od jednom godišnje, a da je 65% stalno su se borili. On piše da stopa iscrpljivanja brojnih sukoba iz blizine, koji karakterišu [[endemski rat]], proizvodi stope žrtava do 60%, u poređenju sa 1% boraca, što je tipski za moderno ratovanje. "Primitivno ratovanje" ovih malih grupa ili [[pleme]]na bilo je vođeno osnovnom potrebom za izdržavanjem i nasilnom konkurencijom.<ref>[http://www.troynovant.com/Franson/Keeley/War-Before-Civilization.html Review of book "War Before Civilization" by Lawrence H. Keeley] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080514081056/http://www.troynovant.com/Franson/Keeley/War-Before-Civilization.html |date=2008-05-14 }}, July 2004.</ref>
Fry detaljno istražuje Keeleyjev argument i suprotstavlja se da se takvi izvori pogrešno fokusiraju na etnografiju lovaca i sakupljača u sadašnjosti, čiju je kulturu i vrijednosti infiltrirala moderna civilizacija izvana, umjesto na stvarne arheološke zapise koji se protežu oko dva miliona godina ljudskog postojanja.. Fry utvrđuje da su sva sadašnja etnografski proučavana plemenska društva, "samom činjenicom da su ih opisali i objavili antropolozi, bila pod nepovratnim uticajem historije i modernih kolonijalnih nacionalnih država" i da su "mnoga bila pod uticajem državnih društava najmanje 5.000 godina."<ref>{{cite book|author=Fry, Douglas P.|title=War, Peace, and Human Nature: The Convergence of Evolutionary and Cultural Views|pages=171–73|year=2013|publisher=Oxford University Press}}</ref>
Relativno miran period od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] poznat je kao [[Dugi mir]].
=== ''Bolji anđeli naše prirode'' ===
Knjiga [[Steven Pinker|Stevena Pinkera]] iz 2011. godine, ''The Better Angels of Our Nature'', tvrdi da je moderno društvo manje nasilno nego u periodima prošlosti, bilo u kratkom ili dugom obimu od decenija stoljećimaa ili milenijima.
Steven Pinker tvrdi da se, po svim mogućim mjerama, svaka vrsta nasilja drastično smanjila od antičkih i srednjovjekovnih vremena. Prije nekoliko stoljeća, naprimjer, [[genocid]] je bio standardna praksa u svim tipovima ratovanja i bio je toliko uobičajen da se historičari nisu ni potrudili da ga spomenu. [[Kanibalizam]] i [[ropstvo]] su znatno smanjeni u posljednjih hiljadu godina, a [[smrtna kazna]] je sada zabranjena u mnogim zemljama. Prema Pinkeru, silovanje, ubistva, ratovanje i okrutnost prema životinjama doživjeli su drastičan pad u 20. stoljeću.<ref name=Pinker>{{cite book |author=Steven Pinker |title=The Better Angels of Our Nature |isbn=978-0670022953 |year=2011 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/betterangelsofou00pink |author-link=Steven Pinker }}</ref> Kritizirane su i Pinkerove analize koje se tiču statističkog pitanja kako mjeriti nasilje i da li ono zapravo opada.<ref>{{cite magazine |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=bookreview-steven-pinker-the-better-angels-of-our-nature-why-violence-has-declined |title=Book Review |author=R Epstein |magazine=Scientific American |date=October 2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160914140139/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=bookreview-steven-pinker-the-better-angels-of-our-nature-why-violence-has-declined |archive-date=2016-09-14 }}</ref><ref name="Laws">{{Cite journal |url=http://www.ctheory.net/articles.aspx?id=702 |title=Against Pinker's Violence |first=Ben |last=Laws |journal=[[Ctheory]] |date=21 March 2012 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130512052358/http://www.ctheory.net/articles.aspx?id=702 |archive-date=12 May 2013 }}</ref><ref>{{cite magazine |url=https://foreignpolicy.com/articles/2012/12/03/the_big_kill?page=full |title=The Big Kill – By John Arquilla |magazine=Foreign Policy |date=2012-12-03 |access-date=2013-01-22 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130107171044/http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/12/03/the_big_kill?page=full |archive-date=2013-01-07 }}</ref>
Pinkerovo zapažanje opadanja međuljudskog nasilja odražava rad [[Norbert Elias| Norberta Eliasa]], koji opadanje pripisuje "civilizacijskom procesu", u kojem država monopolizira nasilje, održava socioekonomske međuzavisnosti ili "figuracije" i održavanje kodeksa ponašanja u kulturi doprinosi razvoju individualnog senzibiliteta, koji povećava odbojnost pojedinaca prema nasilnim djelima.<ref>{{cite book | url = https://books.google.com/books?id=CaWFQgAACAAJ | last = Elias | first = N. | year = 1994 | title = The Civilizing Process | location = Oxford | publisher = Blackwell | isbn = 978-0631192220 }}</ref> Prema studiji iz 2010., čini se da opada i nesmrtonosno nasilje, kao što su napadi ili maltretiranje.<ref>{{cite journal | author = Finkelhor D., Turner H., Ormrod R., Hamby S. | year = 2010 | title = Structural Trends in childhood violence and abuse exposure: Evidence from 2 national surveys | journal = Archives of Pediatrics and Adolescent Medicine | volume = 164 | issue = 3| pages = 238–42 | doi = 10.1001/archpediatrics.2009.283 | pmid = 20194256 | doi-access = free }}</ref>
Neki naučnici se ne slažu s argumentom da se svako nasilje smanjuje, tvrdeći da nisu sve vrste nasilnog ponašanja sada niže nego u prošlosti. Oni sugeriraju da se istraživanja obično fokusiraju na smrtonosno nasilje, često gledaju na stope [[ubistvo|ubistava]] smrti uslijed [[ratovanja]], ali ignorišu manje očigledne oblike nasilja.<ref>Gorelik, G., Shackelford, T.K., Weekes-Shackelford, V.A., 2012. Resource Acquisition, Violence, and Evolutionary Consciousness. In: Shackelford, T.K., Weekes- Shackelford, V.A. (Eds.), The Oxford Handbook of Evolutionary Perspectives on Violence, Homicide, and War. Oxford University Press, Oxford, pp. 506–524</ref>
== Društvo i kultura ==
[[slika:PikiWiki Israel 20285 quot;Stop Violencequot; sculpture in Petah Tikva.JPG|thumb|right|Skulptura u Petah Tikva, [[Izrael]] katanca na iskrivljenoj cijevi [[pištolj|poluautomatskog pištolja]], sa natpisom "stop nasilju!" u ([[hebrejski|!די לאלימות)]]]]
Osim smrti i povreda, vrlo rasprostranjeni oblici nasilja (kao što su maltretiranje djece i nasilje od intimnog partnera) imaju ozbiljne doživotne zdravstvene posljedice bez povreda. Žrtve se mogu uključiti u visokorizična ponašanja kao što su zloupotreba alkohola i supstanci i pušenje, što zauzvrat može doprinijeti kardiovaskularnim poremećajima, raku, depresiji, dijabetesu i [[HIV]]/[[AIDS]]-u, što rezultira preranom smrću.<ref>[https://www.cdc.gov/ace/index.htm "Adverse Childhood Experiences (ACE) Study"] {{webarchive|url=http://archive.wikiwix.com/cache/20170920185014/https://www.cdc.gov/ace/index.htm |date=2017-09-20 }}, Centers for Disease Control and Prevention.</ref> Ravnoteža prevencije, ublažavanja, posredovanja i pogoršanja je složena i varira u zavisnosti od osnova nasilja.
=== Ekonomski efekti ===
U zemljama sa visokim nivoom nasilja, ekonomski rast može biti usporen, lična i kolektivna sigurnost narušena, a društveni razvoj otežan. Porodice koje izlaze iz siromaštva i ulažu u školovanje svojih sinova i kćeri mogu biti uništene nasilnom smrću ili teškom invalidnošću glavnog hranitelja. Zajednice mogu biti uhvaćene u zamke siromaštva gdje sveprisutno nasilje i lišavanje čine začarani krug koji guši ekonomski rast. Za društva, podmirenje direktnih troškova zdravstva, krivičnog pravosuđa i odgovora socijalne zaštite na nasilje odvraća mnogo milijardi dolara od konstruktivnije društvene potrošnje. Mnogo veći indirektni troškovi nasilja zbog izgubljene produktivnosti i izgubljenih ulaganja u obrazovanje rade zajedno na usporavanju ekonomskog razvoja, povećanju socioekonomske nejednakosti i nagrizanju ljudskog i društvenog kapitala.
Pored toga, zajednice sa visokim nivoom nasilja ne obezbeđuju nivo stabilnosti i predvidljivosti koji su vitalni za prosperitetnu poslovnu ekonomiju. Pojedinci će manje vjerovati da će ulagati novac i trud u razvoj u tako nestabilnim i nasilnim uvjetima. Jedan od mogućih dokaza mogla bi biti studija [[Baten]]a i Gusta koja je koristila "[[regicid]]" kao [[mjerna jedinica|mjernu jedinicu]] da bi aproksimirala utjecaj međuljudskog nasilja i prikazala utjecaj visokog [[međuljudsko nasilje|međuljudskog nasilja] ]] na [[ekonomski razvoj]] i nivo [[investicija]]. Rezultati istraživanja dokazuju [[korelacija|korelaciju]] ljudskog kapitala i međuljudskog nasilja.<ref>{{cite journal |last1=Baten |first1=Jörg |title=Interpersonal violence in South Asia, 900–1900}}</ref>
Godine 2016. [[Institut za ekonomiju i mir]] objavio je [http://visionofhumanity.org/app/uploads/2017/02/The-Economic-Value-of-Peace-2016-WEB.pdf Economic Value of Peace] izvještaj, koji procjenjuje ekonomski uticaj nasilja i sukoba na globalnu ekonomiju, ukupan ekonomski uticaj nasilja na svjetsku ekonomiju u 2015. procijenjen je na 13,6 biliona dolara <ref>{{Cite web|url=https://www.weforum.org/agenda/2017/01/how-much-does-violence-really-cost-our-global-economy/|title=How much does violence really cost our global economy?|website=World Economic Forum|access-date=2017-06-30|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170913201606/https://www.weforum.org/agenda/2017/01/how-much-does-violence-really-cost-our-global-economy|archive-date=2017-09-13}}</ref> u terminu [[paritet kupovne moći]].
=== Religija i politika ===
{{Glavni|Religijsko nasilje}}
[[Datoteka:La masacre de San Bartolomé, por François Dubois.jpg|thumb|[[Bartolomejska noć]]: Masakr francuskih protestanata na dan Svetog Bartolomeja, 1572.]]
[[slika:Taliban beating woman in public RAWA.jpg|thumb|Talibansko javno premlaćivanje žene.]]
Vjerske i političke ideologije bile su uzrok međuljudskog nasilja kroz historiju.<ref>"Doctrinal War: Religion and Ideology in International Conflict," in Bruce Kuklick (advisory ed.), ''The Monist: The Foundations of International Order'', Vol. 89, No. 2 (April 2006), p. 46.</ref> Ideolozi često lažno optužuju druge za nasilje, kao što su drevne [[krvna osveta]] protiv [[Jevrej]]a, [[Srednji vijek|srednjovekovne]] optužbe za bacanje čini [[čarolija]] na žene i moderne optužbe za [[sotonsko ritualno zlostavljanje]] protiv vlasnika dnevnih centara i drugih.<ref>[http://www.religioustolerance.org/ra_case.htm 42 M.V.M.O. Court Cases with Allegations of Multiple Sexual And Physical Abuse of Children].</ref>
I pristalice i protivnici Rata protiv terorizma 21. stoljeća smatraju ga uglavnom ideološkim i vjerskim ratom.<ref name="FOXBUMPER">[http://www.foxnews.com/story/0,2933,307457,00.html John Edwards' 'Bumper Sticker' Complaint Not So Off the Mark, New Memo Shows] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071222133904/http://www.foxnews.com/story/0,2933,307457,00.html |date=2007-12-22 }}; Richard A. Clarke, ''Against All Enemies: Inside America's War on Terror'', Free Press; 2004; Michael Scheuer, ''Imperial Hubris: Why the West is Losing the War on Terror,'' Potomac Books Inc., 2004; Robert Fisk, ''The Great War for Civilisation – The Conquest of the Middle East'', Fourth Estate, London, October 2005; Leon Hadar, [http://www.cato.org/pubs/pas/pa-177.html The Green Peril: Creating the Islamic Fundamentalist Threat] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071115120516/http://www.cato.org/pubs/pas/pa-177.html |date=2007-11-15 }}, August 27, 1992; Michelle Malkin, Islamo-Fascism Awareness Week kicks off, October 22, 2007; John L. Esposito, ''Unholy War: Terror in the Name of Islam'', Oxford University Press, USA, September 2003.</ref>
Vittorio Bufacchi opisuje dva različita moderna koncepta nasilja, jedan "minimalističko poimanje" nasilja kao namjernog čina prekomjerne ili destruktivne sile, drugi "sveobuhvatan koncept" koji uključuje kršenje prava, uključujući dugu listu ljudskih potreba.<ref>{{cite journal|doi=10.1111/j.1478-9299.2005.00023.x|pages=193–204|title=Two Concepts of Violence|journal=Political Studies Review|volume=3|issue=2|year=2005|last1=Bufacchi|first1=Vittorio|s2cid=144475865|url=https://semanticscholar.org/paper/f10ca694e12d2840fe90e3e84b990ee9f427788a}}</ref>
[[kapitalizam|Antikapitalisti]] kažu da je [[kapitalizam]] nasilan, da [[privatna svojina]] i [[Profit (ekonomija)|profit]] opstaju samo zato što ih brani policijsko nasilje i da je kapitalističkim ekonomijama potreban rat za proširenje.<ref>Michael Albert [https://web.archive.org/web/20050312224037/http://www.zmag.org/content/showarticle.cfm?ItemID=6842 Life After Capitalism – And Now Too]. Zmag.org, December 10, 2004; [http://www.urban75.org/mayday/capitalism.html Capitalism explained] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071109044307/http://www.urban75.org/mayday/capitalism.html |date=2007-11-09 }}.</ref> Prema ovom gledištu, kapitalizam rezultira oblikom [[strukturno nasilje|strukturnog nasilja]] koje proizlazi iz nejednakosti, štete po životnu sredinu i eksploatacije žena i obojenih ljudi.<ref>{{cite journal|first1=Wally|last1=Gordon|title=Capitalism and violence|url=https://doi.org/10.1080/13623699708409316|journal=Medicine, Conflict and Survival|date=1 January 1997|issn=1362-3699|pages=63–66|volume=13|issue=1|doi=10.1080/13623699708409316}}</ref><ref>{{cite journal|first1=Bram|last1=Büscher|first2=Robert|last2=Fletcher|title=Destructive creation: capital accumulation and the structural violence of tourism|url=https://doi.org/10.1080/09669582.2016.1159214|journal=Journal of Sustainable Tourism|date=4 May 2017|issn=0966-9582|pages=651–667|volume=25|issue=5|doi=10.1080/09669582.2016.1159214|s2cid=155376736 }}</ref>
[[Frantz Fanon]] kritikovao je nasilje [[kolonijalizam|kolonijalizma]] i pisao o protivnasilju "koloniziranih žrtava."<ref>Charles E. Butterworth and Irene Gendzier. "Frantz Fanon and the Justice of Violence. "Middle East Journal, Vol. 28, No. 4 (Autumn, 1974), pp. 451–58</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=-XGKFJq4eccC&q=the%20wretched%20of%20the%20earth|title=The Wretched of the Earth|first=Frantz|last=Fanon|year= 2007|publisher=Grove/Atlantic, Inc.|via=Google Books|page=44|isbn=978-0802198853}}</ref><ref>{{cite journal | author = Jinadu Adele | year = 1972 | title = Fanon: The Revolutionary as Social Philosopher | url = https://archive.org/details/sim_review-of-politics_1972-07_34_3/page/433 | journal = The Review of Politics | volume = 34 | issue = 3| pages = 433–36 | doi=10.1017/s0034670500026188}}</ref>
Tokom historije, većina religija i pojedinaca kao što je [[Mahatma Gandhi]] je propovijedala da su ljudi sposobni da eliminišu individualno nasilje i organizuju društva na čista nenasilna sredstva. Sam Gandhi je jednom napisao: „Društvo organizovano i vođeno na osnovu potpunog nenasilja bilo bi najčistija [[anarhija]].<ref>Bharatan Kumarappa, Editor, "For Pacifists," by M.K. Gandhi, Navajivan Publishing House, Ahmedabad, India, 1949.</ref> Moderne političke ideologije koje zastupaju slična gledišta uključuju pacifističke varijante [[Volonterizam|voluntarizma]], [[mutualizam (ekonomska teorija)|mutualizma]], [[anarhizam]]a i [[libertarijanizam]]a.
Terence Fretheim piše o [[Stari zavjet|Starom zavjetu]]:
{{citat|Za mnoge ljude, ... samo fizičko nasilje se zaista kvalifikuje kao nasilje. Ali, svakako, nasilje je više od ubijanja ljudi, osim ako se ne uključe sve one riječi i radnje koje polako ubijaju ljude. Efekat ograničenja na perspektivu "polja ubijanja" je široko rasprostranjeno zanemarivanje mnogih drugih oblika nasilja. Moramo insistirati da se nasilje odnosi i na ono što je psihološki destruktivno, ono što ponižava, šteti ili obezličava druge. S obzirom na ova razmatranja, nasilje se može definirati na sljedeći način: svaka radnja, verbalna ili neverbalna, usmena ili pisana, fizička ili psihička, aktivna ili pasivna, javna ili privatna, individualna ili institucionalna/društvena, ljudska ili božanska, u bilo kom stepenu intenzitet, koji zlostavlja, krši, povređuje ili ubija. Neki od najraširenijih i najopasnijih oblika nasilja su oni koji su često skriveni od pogleda (naročito prema ženama i djeci); samo ispod površine u mnogim našim domovima, crkvama i zajednicama zlostavljanje je dovoljno da zamrzne krv. Štaviše, mnogi oblici sistemskog nasilja često izmiču iz naše pažnje jer su u velikoj mjeri dio infrastrukture života (npr. [[rasizam]], [[seksizam]], ejdžizam).<ref name=Fretheim>{{cite journal |journal=Word & World |first=Terence |last=Freitheim |title=God and Violence in the Old Testament |volume=24 |issue=1 |date=Winter 2004 |url=http://wordandworld.luthersem.edu/content/pdfs/24-1_Violence/24-1_Fretheim.pdf |access-date=2010-11-21 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20121119093532/http://wordandworld.luthersem.edu/content/pdfs/24-1_Violence/24-1_Fretheim.pdf |archive-date=2012-11-19 }}</ref>
}}
== Također pogledajte==
* [[Vjersko nasilje]]
* [[Sektaško nasilje]]
* [[Nasilje u porodici]]
* [[Komunalno nasilje]]
* [[Estetizacija nasilja]]
* [[Agresija]]
* [[Tjelesna kazna]]
* [[Odgovor bori se ili bježi]]
* [[Lov]]
* [[Zakonodavno nasilje]]
* [[Borilačke vještine]]
* [[Parazitizam]]
* [[Predacija]]
* [[Ogorčenost]]
* [[Rat]]
== Napomene ==
{{notelist}}
== Reference ==
{{Reflist|30em }}
== Izvori ==
* Barzilai, Gad (2003). Communities and Law: Politics and Cultures of Legal Identities. Ann Arbor: University of Michigan Press. {{ISBN|0472113151}}.
* Benjamin, Walter, ''Critique of Violence''
* Flannery, D.J., Vazsonyi, A.T. & Waldman, I.D. (Eds.) (2007). [http://www.cambridge.org/catalogue/catalogue.asp?isbn=052160785X ''The Cambridge handbook of violent behavior and aggression'']. Cambridge University Press. {{ISBN|052160785X}}.
* {{Cite book | year= 2006 | last1= James | first1= Paul | author-link= Paul James (academic) | last2= Sharma | first2= RR | title= Globalization and Violence, Vol. 4: Transnational Conflict | url= https://www.academia.edu/3587761| publisher= Sage Publications | location= London}}
* Malešević, Siniša ''[https://books.google.com/books?id=1o_gg2rpnYUC The Sociology of War and Violence]''. Cambridge University Press; 2010 [cited October 17, 2011]. {{ISBN|978-0521731690}}.
* Nazaretyan, A.P. (2007). Violence and Non-Violence at Different Stages of World History: A view from the hypothesis of techno-humanitarian balance. In: [https://web.archive.org/web/20120206111250/http://urss.ru/cgi-bin/db.pl?cp=&page=Book&id=53184&lang=en&blang=en&list=1 ''History & Mathematics'']. Moscow: KomKniga/URSS. pp. 127–48. {{ISBN|978-5484010011}}.
== Vanjskik linkovi ==
{{Commons category|Violence}}
{{Wikiquote}}
* [https://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/en/ Violence prevention] at [[World Health Organization]]
* [https://www.cdc.gov/ViolencePrevention/index.html Violence prevention] at [[Centers for Disease Control and Prevention]]
* [http://www.apa.org/pi/prevent-violence/index.aspx Violence prevention] at [[American Psychological Association]]
* [http://www.unviolencestudy.org/ World Report on Violence Against Children] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111110523/http://unviolencestudy.org/ |date=2016-01-11 }} at [[Secretary-General of the United Nations]]
* [http://www.unicef.org/publications/index_74865.html Hidden in Plain Sight: A statistical analysis of violence against children] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171115190441/https://www.unicef.org/publications/index_74865.html |date=2017-11-15 }} at [[UNICEF]]
* [http://www2.psych.ubc.ca/~schaller/308Readings/Anderson2001.pdf Heat and Violence]
{{Authority control}}
[[Kategorija:Nasilje| ]]
[[Kategorija:Društveni sukob]]
[[Kategorija:Etika]]
[[Kategorija:Zločini]]
[[Kategorija:Rješavanje sporova]]
[[Kategorija:Ljudsko ponašanje]]
[[Kategorija: Maltretiranje]]
6f8aihcsm26dzc0ex6edupagr3x7r0w
Genocidno silovanje
0
492365
3427771
3427417
2022-08-12T22:53:32Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
{{Dvojnik|Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini}}
{{Nasilje nad ženama}}
'''Silovanje tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata brotiv Bosne]]''' bila je politika masovnog sistemskog [[nasile|nasilja]] [[nasilje nad ženama|usmjerenog protiv žena]].<ref name="Doja-Crime-Law-Social-2019-Politics of mass rapes">{{cite journal |last1=Doja |first1=Albert |title=Politics of mass rapes in ethnic conflict: a morphodynamics of raw madness and cooked evil |journal=Crime, Law and Social Change |date=2019 |volume=71 |issue=5 |pages=541–580 |doi=10.1007/s10611-018-9800-0 |publisher=SpringerLink |s2cid=149928004 |language=en |issn=1573-0751|url=https://halshs.archives-ouvertes.fr/halshs-01319734/file/Doja-2019-Mass-Rapes-Politics.pdf }}</ref> Dok su muškarci iz svih etničkih skupina počinili silovanja, veliku većinu silovanja počinile su [[Srbi iz Bosne i Hercegovine|bosansko-srpske]] snage [[VRS|Vojske Republike Srpske]] (VRS) i [[srbi|srpske paravojne]] jedinice, koje su koristile silovanje kao instrument terora i ključnu taktiku<ref name="Bell-2018-Bosnian War Crimes">{{cite book |last1=Bell |first1=Jared O. |title=The Bosnian War Crimes Justice Strategy a Decade Later |date=2 April 2018 |publisher=Torkel Opsahl Academic Publisher |isbn=978-82-8348-078-8 |page=3 |edition=FICHL Policy Brief Series No. 92 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=MCC7DwAAQBAJ&q=Monography+about+Rape+and+Sexual+Violence+During+the+War+in+Bosnia+and+Herzegovina%E2%80%99&pg=PP3 |access-date=2 June 2020 |language=en |chapter=4. Sexual Violence: Has a Justification for Thematic Prosecution Been Developed?}}</ref> kao dio njihovog programa [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]].{{sfn|Totten|Bartrop|2007|pp=356–57}}{{sfn|Henry|2010|p=65}}{{sfn|Hyndman|2009|p=204}} Procjene o broju žena silovanih tokom rata kreću se između 10.000 i 50.000.<ref name="Bell-2018-Bosnian War Crimes"/><ref name="Turto-Independent-2017-Bosnian War rape">{{cite web |author1=Sue Turto |title=Bosnian War rape survivors speak of their suffering 25 years on |url=https://www.independent.co.uk/news/long_reads/bosnia-war-rape-survivors-speak-serbian-soldiers-balkans-women-justice-suffering-a7846546.html |website=The Independent |access-date=2 June 2020 |language=en |date=21 July 2017}}</ref><ref name="Džidić-Balkan Insight-2015-20,000 Women">{{cite web |author1=Denic Džidić |author2=Denis Dzidic |title='20,000 Women Sexually Assaulted' During Bosnian War |url=https://balkaninsight.com/2015/09/29/bosnian-rape-victims-still-waiting-for-justice-09-28-2015/ |website=Balkan Insight |access-date=2 June 2020 |language=en |date=29 September 2015}}</ref><ref name="Reuters-2019-'Invisible'-Bosnians-born">{{cite web |title='Invisible' Bosnians born of wartime rape use art to find their voice |url=https://www.reuters.com/article/us-bosnia-war-play/invisible-bosnians-born-of-wartime-rape-use-art-to-find-their-voice-idUSKBN1WU1SC |website=Reuters |access-date=2 June 2020 |language=en |date=15 October 2019}}</ref><ref name="Gadzo-2017-Court-fees-fear">{{cite web |last1=Gadzo |first1=Mersiha |title=Court fees and fear: Bosnia war rape victims struggle |url=https://www.aljazeera.com/indepth/features/court-fees-fear-bosnia-war-rape-victims-struggle-171227105627071.html |website=www.aljazeera.com |access-date=2 June 2020 |language=en |date=29 December 2017}}</ref>{{sfn|Crowe|2013}}{{rp|p. 343|quote=Procjenjuje se da je tokom rata silovano između 10.000 i 12.000 žena, svih nacionalnosti}} Statistiku je teško utvrditi jer se smatra da je broj neprijavljenih slučajeva mnogo veći od broja prijavljenih.<ref name="TRIAL Int.-2020-In-Bosnia-sexual-violence">{{cite web |title=In Bosnia and Herzegovina, stigmatization persists for victims of wartime sexual violence |url=https://trialinternational.org/latest-post/in-bosnia-and-herzegovina-stigmatization-persists-for-victims-of-wartime-sexual-violence/ |website=TRIAL International |access-date=2 June 2020 |language=en |date=17 April 2020}}</ref>
[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) proglasio je da su "sistemsko silovanje" i "seksualno porobljavanje" u vrijeme rata kao [[zločin protiv čovječnosti]], odmah iza [[ratni zločin|ratnog zločina]] od [[genocid]]a. Iako ICTY masovna silovanja nije tretirao kao genocid, mnogi su iz organizirane i sustavne prirode masovnih silovanja ženskog [[Bošnjaci|bošnjačkog]] (bosanskog muslimanskog) stanovništva zaključili da su ta silovanja bila dio veće kampanje [[genocid]]a,{{sfn|Becirevic|2014|p=117}}{{sfn|Cohen|1996|p=47}}{{sfn|Boose|2002|p=73}} i da je VRS provodila politiku genocidnog silovanja nad etničkom skupinom bosanskih [[Musliman]]a.{{sfn|Johan Vetlesen|2005|p=197}}
[[Masakri u Foči|suđenje pripadniku VRS-a Dragoljubu Kunarcu]] bilo je prvi put u nekoj domaćoj ili međunarodnoj sudskoj praksi da je osoba osuđena za korištenje [[ratno seksualno nasilje|silovanja kao ratnog oružja]]. Rašireno medijsko izvještavanje o [[srpski ratni zločini u jugoslavenskim ratovima|zvjerstvima srpskih paravojnih i vojnih snaga]] nad bošnjačkim ženama i djecom, izazvalo je međunarodnu osudu srpskih snaga.{{sfn|Stiglmayer|1994|p=202}}{{sfn|Morales|2001|p=180}} Nakon rata snimljeno je nekoliko nagrađivanih dokumentaraca, igranih filmova i predstava koji govore o silovanjima i njihovim posljedicama.
== Pozadina ==
[[Slika:Bosnia mass grave.jpg|thumb|left| Iskopavanje masovne grobnice u istočnoj Bosni. Muškarci civili iz [[Masakr u Foči|Foče]] su pogubljeni, dok su žene zatočene i više puta silovane od strane pripadnika oružanih snaga bosanskih Srba.]]
[[slika:Sarajevo Grbavica.JPG|thumb|right| Ratom razoreno sarajevsko naselje [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] 1996., mjesto logora za silovanje tokom rata u BiH i tema nagrađivanog filma ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]''.{{sfn|Goscilo|2012|p=241}}]]
Bosanski rat bio je prvi put da je masovno silovanje priznato i procesuirano od strane međunarodnog suda.<ref>{{cite book |last=Mikaberidze |first=Alexander |title=Behind Barbed Wire: An Encyclopedia of Concentration and Prisoner of War Camps |date=2019 |publisher=ABC-CLIO |page=223}}</ref>
[[Genocidno silovanje]] je značajka kampanja koje uključuju [[etničko čišćenje]] i [[genocid]], jer je cilj uništiti ili nasilno ukloniti ciljnu populaciju i osigurati da se ne vrate.{{sfn|Leaning|Bartels|Mowafi|2009|p=174}}
Prema [[Amnesty International]], upotreba silovanja tokom rata nije nusprodukt sukoba, već unaprijed planirana i namjerna vojna strategija.{{sfn|Smith-Spark|2012}} Prvi cilj ovih masovnih silovanja je utjerati teror u civilno stanovništvo, s namjerom da ih se prisilno iseli s njihovih posjeda. Drugi cilj je smanjiti vjerovatnoćo povratka i rekonstitucije, nanošenjem poniženja i sramote ciljanoj populaciji.
Povjesničari poput [[Niall Ferguson|Nialla Fergusona]] procijenili su ključni faktor iza odluke na visokoj razini da se masovno silovanje iskoristi za etničko čišćenje kao pogrešan nacionalizam.{{sfn|Ferguson|2009|pp=626–631}}
Od svog osnutka, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] nije bila platforma za unutrašnje nacionalističke osjećaje, a pojedinci koji su nastojali zapaliti napetosti riskirali su zatvor, mučenje ili pogubljenje.{{sfn|Pelinka|Ronen|1997|p=101}} U 1989., srpski predsjednik [[Slobodan Milošević]] rasplamsao je srpske nacionalističke osjećaje [[Govor na Gzimestanu|Govorom na Gazimestanu]] koji se odnosio na [[Kosovska bitka|Kosovsku bitku]].{{sfn|Elsie|2004|p=6}}{{sfn|Ferguson|1996|p=627}} Osjećaj žrtve i agresije prema [[Bošnjaci]]ma dodatno je raspirivan preuveličanim pričama o ulozi malog broja Bošnjaka u progonu Srba tokom [[progon Srba u Drugom svjetskom ratu|genocida]] koji su počinili [[ustaše]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].{{sfn|Ching|2008|p=26}} Srpska propaganda sugerirala je da Bošnjaci uglavnom potiču od [[Turci|Turaka]].{{sfn|Maners|2000|p=307}} Unatoč kampanjama mržnje koje je vodila srbijanska vlada, neki su Srbi pokušali odbraniti Bošnjake od zločina i morali su im prijetiti, uključujući slučajeve kada bi trupe objavile preko razglasa da će "svaki Srbin koji zaštiti muslimana biti odmah ubijen". {{sfn|Ferguson|2009|pp=626–631}}
Prije početka sukoba, Bošnjaci u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] su već počeli biti otpuštani s posla, progonjeni i ograničavana im je sloboda kretanja. Na početku rata, srpske snage počele su gađati bošnjačko civilno stanovništvo.{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=183}} Nakon što su osigurani gradovi i sela, vojska, policija, paravojske i, ponekad , čak su i srpski mještani nastavili te napade. Bošnjačke kuće i stanovi su pljačkani ili sravnjavani sa zemljom, civilno stanovništvo je okupljano, neki su pritom fizički zlostavljani ili ubijeni. Muškarci i žene bili su odvojeni i potom držani u koncentracijskim logorima.{{sfn|Cawthorne|2009|p=1992}}
==Pojava silovanja ==
Procjene o broju silovanih žena i djevojčica kreću se od 12.000 do 50.000, od kojih su veliku većinu činile Bošnjakinje koje su silovali bosanski Srbi.{{sfn|Wood|2013|pp=140, 343}} [[Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice| Stručnjaci UNHCR]] uzvijestili su o 12.000 silovanja.<ref name="BurgShoup2015">{{cite book|author1=Steven L. Burg|author2=Paul S. Shoup|title=Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93|url=https://books.google.com/books?id=3v3qBgAAQBAJ&pg=PT222|date=4 March 2015|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-317-47101-1|pages=222–}}</ref>{{sfn|Wood|2013|p=140}} [[Europska unija]] procjenjuje ukupno 20.000 silovanja, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova BiH tvrdi da ih ima 50.000.<ref name="Booth2012">{{cite book|author=Ken Booth|title=The Kosovo Tragedy: The Human Rights Dimensions|url=https://books.google.com/books?id=e4MsBgAAQBAJ&pg=PA73|date=6 December 2012|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-33476-4|page=73}}</ref> Komisija stručnjaka UN-a identificirala je 1600 oblika seksualnog nasilja.<ref name="BurgShoup2015"/>
Srpske snage uspostavile su "logore za silovanje", u kojima su žene bile podvrgnute opetovanom silovanju i puštane samo ako su bile trudne.{{sfn|Crowe|2013|p=343}} Grupna silovanja i javna silovanja pred seljanima i susjedima nisu bila neuobičajeno.{{sfn|Parrot|Cummings|2008|p=39}} 6. oktobra 1992. [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] osnovalo je ''Komisiju stručnjaka'' kojom je predsjedao [[M. Cherif Bassiouni]]. Prema nalazima komisije, bilo je očito da su srpske snage sistemski koristile silovanje i da su imale potporu zapovjednika i lokalnih vlasti.{{efn|"U Bosni, neki od prijavljenih slučajeva silovanja i seksualnog napada koje su počinili Srbi, uglavnom protiv muslimana, jasno su rezultat ponašanja pojedinca ili male skupine bez dokaza zapovjednog smjera ili sveukupne politike. Međutim, čini se da je mnogo više njih dio općeg obrasca čije karakteristike uključuju: sličnosti među praksama u nepovezanim geografskim područjima, istovremeno počinjenje drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava, istovremena vojna aktivnost, istovremena aktivnost raseljavanja civilnog stanovništva, zajednički elementi u počinjenju silovanja, maksimiziranje sramote i poniženja ne samo žrtve, već i zajednice žrtve i vrijeme počinjenja, Jedan od faktora koji posebno navodi na ovaj zaključak je veliki broj silovanja koja su se dogodila u mjestima pritvaranja. Ova silovanja u pritvoru ne izgledaju nasumično i ukazuju barem na politiku pdsoticanja silovanja koju podupire namjerni propust zapovjednika logora i lokalnih vlasti da vrše zapovijedanje i kontrolu nad osobljem pod svojom nadležnošću."{{sfn|Allen |1996|p=47}}}} Komisija je također izvijestila da su neki počinitelji izjavili da im je naređeno da siluju. Drugi su rekli da je upotreba silovanja bila taktika, kako bi se osiguralo da se ciljano stanovništvo ne vrati u to područje. Napadači su rekli da je cilj bio da njihove žrtve bi rodile dijete napadačeve nacionalnosti.<ref>[http://www.radionetherlandsarchives.org/war-rape-in-the-former-yugoslavia/ "Ratno silovanje u bivšoj Jugoslaviji", arhiva Radio Nizozemske , 10. prosinca 1992.]</ref> [[Trudnice]] su bile zatočene sve dok nije bilo prekasno za pobačaj [[fetus]]a. Žrtvama je rečeno da će biti ulovljene i ubijene ako prijave što se dogodilo.{{sfn|Allen|1996|p =77}} Komisija je također zaključila sljedeće: "Silovanje je prijavljeno kao da su ga počinile sve strane u sukobu. Međutim, najveći broj prijavljenih žrtava bili su Bošnjaci, a najveći broj navodnih počinitelja bili su bosanski Srbi. Malo je izvještaja o silovanjima i seksualnim napadima između pripadnika iste etničke skupine."{{sfn|Allen|1996|p=78}}
Tim istražitelja Europske zajednice, uključujući [[Simone Veil|Simonu Veil]] i [[Anne Warburton]], na sličan su način zaključili u svom izvještaju iz 1993. da silovanje koje su izvršile snage bosanskih Srba nije bilo sekundarna posljedica sukoba, već dio sistemske politike etničkog čišćenja i da je "počinjeno sa svjesnom namjerom demoraliziranja i teroriziranja zajednica, tjerajući ih s matične regije i demonstriranje moći invazijskih snaga".{{sfn|Hazan|2004|p=34}} [[Amnesty International]] i [[Helsinki Watch]] također su tokom sukoba zaključili da je silovanje korišteno kao ratno oružje, s osnovnom svrhom izazivanja poniženja, degradacije i zastrašivanja kako bi se osiguralo da preživjeli odu i nikada se ne vrate.{{sfn|MacKinnon|1994|p=85}}{{sfn|Dombrowski|2004|p= 333}}
Tokom cijelog sukoba bile su pogođene žene svih etničkih grupa, ali ne u onom obimu kao bošnjačko stanovništvo.{{sfn|Wood|2013|p=140}}
Svjedočenje preživjelog logoraša iz [[Kalinovik]]a (gdje je otprilike 100 žena bilo zatočeno i podvrgnuto "višestrukom silovanju") kaže da su silovatelji neprestano govorili svojim žrtvama: "Rodit ćeš našu djecu. Imat ćeš naše male [[četnik]]e", te da je razlog njihovog silovanja bio "posađivanje sjemena srpstva u Bosni". Žene su bile prisiljene ostati do kraja trudnoće i rađati.{{sfn|Weitsman|2008|pp=561–578}} Mnogi izvještaji o zlostavljanjima ilustrirala su etničku dimenziju silovanja.{{efn|" Žene su znale da će silovanja početi kada se preko razglasa glavne džamije pusti ''[[Marš na Drinu]]'' (''Marš na Drinu'' ili ''Marš na Drinu'' je navodno bivša četnička borbena pjesma koja je bila zabranjena za vrijeme Tita.) Dok je svirao ''Marš na Drinu'', ženama je naređeno da se skinu i vojnici su ulazili u domove uzimajući one koje su željeli. Starost odvođenih žena je bila od 12 do 60. Vojnici bi često tražili kombinacije majke i kćeri. Mnoge su žene bile teško pretučene tijekom silovanja."{{sfn|Sedmi izvještaj o ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji: II. dio|1993.}} }}
===Lokacije i postupci===
[[slika:Karaman's House.jpg|thumb|"Karamanova kuća", mjesto mučenja i silovanja žena kod Foče, Bosna i Hercegovina. (Fotografiju ustupio ICTY)]]
Srpske snage postavile su logore u kojima su se događala silovanja, kao što su oni u [[Keraterm]]u,{{Sfn|Downey|2013|p=139}}{{efn|"U logoru Keraterm nekoliko je stražara silovalo zatvorenicu na stolu u mračnoj sobi dok nije izgubila svijest. Sljedećeg jutra našla se kako leži u lokvi krvi."{{sfn|Oosthuizen|2010|p=35}}}} [[Logor Vilina Vlas]], [[Logor Manjača|Manjača]],{{sfn|Skjelsbæk|2006|p=63}} [[Logor Omarska|Omarska]], [[Logor Trnopolje|Trnopolje]], [[Logor Uzamnica |Uzamnica]] i [[Logor Vojno|Vojno]].{{sfn|Mojzes|2011|p=172}} U maju 1992. srpski mještani iz Snagova, [[Zvornik]], opkolili su i zauzeli selo [[Liplje, Zvornik|Liplje]] i pretvorili ga u [[logor Liplje|koncentracioni logor]]. Četiri stotine ljudi bilo je zatvoreno u nekoliko kuća, a oni koji su tamo držani bili su podvrgnuti silovanjima, mučenjima i ubojstvima.{{sfn|Becirevic|2014|p=91}}
U razdoblju od pet mjeseci između proljeća i ljeta 1992. godine, između 5.000 i 7.000 Bošnjaka i Hrvata držano je u nehumanim uvjetima u Omarskoj.{{sfn|Robinson|1998|p=185}} U koncentracijskom logoru, silovanja, seksualno zlostavljanjje napadi i mučenja muškaraca i žena bili su uobičajeni. Jedne novine opisale su tamošnje događaje kao "mjesto orgije ubijanja, sakaćenja, premlaćivanja i silovanja".{{sfn|Hewstone|2009|p=73}}{{sfn|Henry|2010|pp=66–67}} Silovanja, ubojstva i fizičko zlostavljanje bili su uobičajena pojava.{{sfn|Svibanj|2007|p=237}} U logoru Trnopolje vojnici, policajci i čuvari logora bosanski Srbi silovali su nepoznat broj žena i djevojaka.<ref name="Halilovich|2013|p=91"> {{cite book| last1=Halilovich|first1=Hariz|title=Places of Pain: Forced Displacement, Popular Memory, and Trans-Local Identities in Bosnian War-Torn Communities| date=2013|publisher=Berghahn Books|isbn=978-0857457769}}</ref> U logoru Uzamnica, jedan svjedok na suđenju Oliveru Krsmanoviću, optuženom za zločine u [[Višegrad]]u, tvrdio je da su zatočenici svojedobno bili prisiljeni silovati žene.<ref name=Tausan|2013>{{cite news| last1=Tausan| first1=Marija|title=Defence Witnesses Speak about Abusers in Uzamnica| url=http://www.justice-report.com/en/articles/defence-witnesses-speak-about-abusers-in-uzamnica| access-date=6 November 2014|publisher=BRIN|date=20 August 2013}}</ref>
Zatočenički logori postavljeni su diljem grada [[Foča]] pod srpskom kontrolom. Dok su držane na jednoj od najpoznatijih lokacija za silovanje u gradu, "Karamanovoj kući", Bošnjakinje, uključujući i maloljetnice od 12 godina, više su puta silovane.{{sfn|McDonald|Swaak-Goldman|1999|p=1414}} Tokom suđenja Dragoljubu Kunarcu i dr. uvjeti u tim logorima opisani su kao "nepodnošljivo nehigijenski", a šef fočanske policije Dragan Gagović identificiran je kao jedan od ljudi koji su posjećivali te logore, gdje je odabirao je žene, izvodio ih van, a zatim ih silovao.{{efn|Žene su držane u raznim zatočeničkim centrima gdje su morale živjeti u nepodnošljivo nehigijenskim uvjetima, gdje su zlostavljane na mnogo načina, uključujući, za mnoge od njih, silovanje više puta. U te zatočeničke centre dolazili bi srpski vojnici ili policajci, odabirali jednu ili više žena, izvodili ih i silovali ... Sve se to radilo naočigled, u potpunom znanju, a ponekad i uz izravnu uključenost lokalnih vlasti, posebice policijskih snaga. Načelnik fočanske policije, Dragan Gagović, osobno je identificiran kao jedan od muškaraca koji su dolazili u ove zatočeničke centre kako bi izvodili žene i silovali ih.{{sfn|de Brouwer|2005|pp=90–91}}}}
Žene i djevojke koje je odabrao Kunarac ili njegovi ljudi, odvedene su u vojničku bazu i silovane. U drugim slučajevima, djevojke su odvođene iz zatočeničkih centara i držane na različitim lokacijama duže vrijeme u seksualnom ropstvu.{{sfn|Lekha Sriram et al.|2014|p=169}} [[Radomir Kovač]], koji je bio također osuđen od strane ICTY-a, osobno je držao četiri djevojke u svom stanu, od kojih je tri više puta zlostavljao i silovao, dok je poznanicima omogućio da siluju jednu od djevojaka. Prije nego što je prodao tri djevojke, Kovač je dvije od njih dao je drugim srpskim vojnicima koji su ih zlostavljali više od tri sedmice.{{sfn|Luban|2009|p=1173}}
Hrvatske snage formirale su koncentracijske logore [[Čelebići|Čelebićima]], [[Logor Dretelj|Dretelju]], [[Logor Gabela|Gabeli]], [[Logor Heliodrom|Rodoču]], [[Kaonik]]u, [[Vitez]]u i [[Žepa|Žepi]].{{sfn|Mojzes|2011|p=172}} U zajedničkom bošnjačko-hrvatskom objektu Čelebići, srpski civili bili su podvrgnuti raznim oblicima mučenja i seksualnog zlostavljanja, uključujući [[silovanje]].{{sfn|Walsh|2012|p=63}} U Dretelju su većinu zarobljenika činili srpski civili, koji su držani u nehumanim uvjetima, dok su zatočenice silovane i rečeno im je da će ih držati dok ne rode „ustaše“.{{sfn|Weitsman|2007|p=124}} U logoru Heliodrom u Rodoču držani su i srpski i bošnjački civili, a prijavljeno je da su zatočenici bili seksualno zlostavljani.{{sfn|Bogati|2001}} Srpkinje i djevojke su silovane i mučene u bordelima kojima su upravljali Bošnjaci u [[Sarajevo|Sarajevu]].{{sfn|Nikolic-Ristanovic|2000|p=59}}
U [[Doboj]]u, snage bosanskih Srba odvojile su žene od muškaraca, a zatim omogućile silovanje nekih žena od strane njihovih muških članova obitelji. Žene su ispitivane o muškim rođacima u gradu, a četrnaestogodišnji sin jedne žene bio je prisiljen da je siluje.{{sfn|Abu-Hamad|1995|pp=17–18}}
=== Muškarci i dječaci ===
Manje poznat oblik silovanja tokom rata bio je onaj koji je počinjen nad muškarcima i dječacima. Iako nije utvrđen konkretan broj, procjenjuje se da je oko 3.000 silovano tokom sukoba.<ref name=":2">{{Cite journal|title=Legacies and Lessons: Sexual violence against men and boys in Sri Lanka and Bosnia & Herzegovinia|url=https://williamsinstitute.law.ucla.edu/wp-content/uploads/Legacies-and-Lessons-May-2017.pdf|journal=UCLA School of Law: Health & Human Rights Project|volume=All Survivors Project}}</ref> Međutim, pretpostavlja se da se stotine, ako ne i hiljade žrtava nikada nisu javile jer su umrle, kao i zbog stigme u vezi sa seksualnim zlostavljanjem.<ref name=":3">{{Cite book|title=Genocide and Gender in the Twentieth Century: A Comparative Survey|last=Randall|first=Amy E.|publisher=Bloomsbury Academic|year=2015|location=New York}}</ref><ref name=":2"/> Utvrđeno je da su mnoge muške žrtve izopćene iz svojih zajednica, često im je oduzeta muškost ili optuženi za [[homoseksualnost]] zbog pretežno maskulinističke kulture u Bosni.<ref name=":2"/> Druge žrtve su se plašile da će to rezultirati u daljem zlostavljanju.<ref>{{Cite journal|last=Ketting|first=Evert|date=2004|title=Sexual Torture of Men in Croatia and Other Conflict Situations: An Open Secret|jstor=3775973|journal=Reproductive Health Matters|volume=12|issue=23|pages=68–77|doi=10.1016/S0968-8080(04)23115-9|pmid=15242212|doi-access=free}}</ref><ref name=":4">{{Cite journal|last=Henigsberg|first=Neven|date=2010|title=Mental Health Consequences in Men Exposed to Sexual Abuse During the War in Croatia and Bosnia|journal=Journal of Interpersonal Violence|volume=25|issue=2|pages=191–203|doi=10.1177/0886260509334288|pmid=19641182|s2cid=10940808}}</ref>
Većina slučajeva dogodila se u zatočeničkim logorima.<ref name=":2"/> Neki od ovih zločina su počinjeni i drugdje, naprimjer tokom pretresa kućama.<ref name=":2"/> Raspon zlostavljanja je uveliko varirao. Neke žrtve su bile seksualno mučene, dok su druge bile prisiljene da muče druge zatvorenike.<ref name=":2"/> Djela su uključivala prisilni oralni i analni seks, sakaćenje genitalija i tupu traumu genitalija.<ref name=":2 "/>
Razlozi za ove zločine uglavnom su se kretali oko ponižavanja i tvrdnje dominacije nad žrtvama, a ne seksualnog zadovoljstva počinitelja.<ref name=":3"/>
Trauma koja je nastala kao rezultat ovih zločina uključivala je niz psihičkih i fizičkih zdravstvenih problema, uključujući osjećaj beznađa, bljeskove, erektilnu disfunkciju, orgazamsku disfunkciju i koitusni bol.<ref name=":4"/>
==Posljedice==
Nakon završetka neprijateljstava sa [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. godine, postojali su stalni napori da se pomire suprotstavljene frakcije.{{sfn|Malek|2005}} Mnogo pažnje je posvećeno potrebi da se razumije stvarnost onoga što se dogodilo tokom rata, raspršiti mitove, i da odgovorni lideri budu izvedeni pred lice pravde i ohrabreni da prihvate svoju krivicu za masovna silovanja i druge zločine.{{sfn|Boraine|2002}}
Nakon sukoba, etnički identitet sada ima mnogo veći društveni značaj u Bosni nego što je bio prije 1992. godine. Od 1960-ih do početka rata, skoro dvanaest posto brakova je bilo mješovitih (između pripadnika različitih zajednica), a mladi građani bi sebe često nazivali Bosancima umjesto da identifikuju svoju etničku pripadnost. Nakon sukoba, efektivno je bilo obavezno da se identifikuje ili kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat i to je bio problem za djecu žrtava silovanja kada postanu punoljetna.{{sfn|Saunders|2009}}
Medicinska studija 68 hrvatskih i bošnjačkih žrtava silovanja tokom rata 1992–1995. pokazala je da su mnoge zbog toga imale psihičke probleme. Nijedna nije imala psihijatrijsku anamnezu prije silovanja. Nakon silovanja, 25 je imalo samoubilačke misli, 58 je patilo od depresije odmah nakon toga, a 52 je još uvijek patilo od depresije u vrijeme studije, godinu dana kasnije. Od žena, 44 su bile silovane više puta, a 21 ih je silovana dnevno tokom svog zatočeništva. Njih dvadeset devet je zatrudnelo, a sedamnaest ih je pobacilo. Studija je došla do zaključka da su silovanja imala "duboke trenutne i dugoročne posljedice na mentalno zdravlje" žena.{{sfn|Lončar|Medved|2006|pp=67–75}}
Silovanje u bosanskom ratu, korišteno je kao "[[terorizam silovanja|ratno oružje]]", koje je uticalo na zajedničku svijest šire bosanske javnosti. Kako Pierre Bayard kaže, "[u] Bosni silovanja ne samo da su pratila napredovanje srpskih vojski, već su bila i rezultat usklađene politike [[Etničko čišćenje u bosanskom ratu|kulturnog iskorenjivanja]]."<ref>{{Cite journal|last=Bayard|first=Pierre|year=2015|title=Collective Rape and Postmemory in Bosnia|journal=Journal of Literature and Trauma Studies|volume=4|issue=1–2|pages=115–123|doi=10.1353/jlt.2016.0006|s2cid=183668551}}</ref> Drugim riječima, samo silovanje je služilo kao instrument strateškog skrnavljenja bosanskog i/ili bošnjačkog identiteta i svega što je s njim povezano.
U studiji pod nazivom "Masovna silovanja: Rat protiv žena u Bosni i Hercegovini", Alexandra Stiglmayer i dr. zaključuje:{{sfn|Stiglmayer|1994|p=85}}
{{citat|U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj silovanje je bilo instrument 'etničkog čišćenja'. Komisija eksperata UN-a koja je istraživala silovanja u bivšoj Jugoslaviji zaključila je. 'Silovanje se ne može smatrati usputnim u odnosu na glavni cilj agresije, već samo po sebi služi strateškom cilju', izvještava misija Evropske zajednice koja se posebno brine o položaju bošnjačkih žena. U izvještaju humanitarne organizacije Amnesty International navodi se: 'Slučaji koji uključuju seksualne napade nad ženama očigledno su dio inkluzivnog obrasca ratnog ponašanja koje karakterizira masovno zastrašivanje i zlostavljanje Bošnjaka i Hrvata.' Američka organizacija za ljudska prava Helsinki Watch smatra da se silovanje koristi kao 'ratno oružje' u Bosni i Hercegovini: 'Bilo da ženu siluju vojnici u njenoj kući ili je drže u kući sa drugim ženama i siluju iznova i iznova ponovo je silovana s političkim ciljem – da zastraši, ponizi i degradira nju i druge pogođene njenom patnjom. Efekt silovanja je često da se osigura da će žene i njihove porodice pobjeći i nikada se više neće vratiti.' U tom kontekstu, očigledno je da se silovanja u Bosni i Hercegovini dešavaju 'velikih razmjera' (UN i EK), da poprimaju sistematski karakter, te da 'u daleko najvećem broju slučajeva muslimanske (bošnjačke) žene su žrtve srpskih snaga' (Amnesty International). Procjene broja žrtava silovanja kreću se od 20.000 (EK) do 50.000 (MUP BiH).}}
== Nacionalne i međunarodne reakcije ==
U avgustu 1992. medijske priče su objavile upotrebu silovanja kao ratne strategije,{{sfn|Carpenter|2010|p=58}}, a jedan od prvih koji je na to skrenuo pažnju svijeta bio je ''[[Newsday]]eva'' emisija dopisnika [[Roy Gutman|Roya Gutman]] ''Masovna silovanja: Muslimani se prisjećaju srpskih napada'', koja je emitovana 23. avgusta 1992..{{sfn|Skjelsbæk|2006|p=374}}
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija osnovalo je MKSJ kao odgovor na kršenja ljudskih prava u sukobu.{{sfn|de Brouwer|2005|p=16}} Član 5 povelje MKSJ-a pojašnjava da je Tribunal ovlašten da procesuira ratne zločine, i Povelja je izričito osudila silovanje kao zločin, za koji bi ljudi mogli biti optuženi.{{sfn|Lee|2000|p=160}}
Izvještaj [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] koji je procurio 1995. navodi da su srpske snage odgovorne za 90 posto zločina počinjenih tokom sukoba.{{sfn|Kennedy|2002|p=252}} Izvještaj koji je sastavio tim stručnjaka za UN, kojim predsjedava [[M. Cherif Bassiouni]], došao je do istog zaključka, računajući da su hrvatske snage odgovorne za šest posto zločina, a bošnjačke snage za četiri posto.{{sfn|Waller|2002|pp=276–277}}
Nakon [[masakr u Srebrenici|pada Srebrenice]] u julu 1995., [[Madeleine Albright]], [[ambasador Sjedinjenih Država pri Ujedinjenim nacijama|SAD Ambasador pri Ujedinjenim nacijama]], rekao je Vijeću sigurnosti UN-a da "gdje se nalazi oko 6.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice nije poznato. Ali njihova sudbina nije bila. Imamo dovoljno informacija da sada, međutim, zaključimo da je bosanski Srbi su tukli, silovali i pogubili mnoge izbeglice."{{sfn|LeBor|2006|pp=112–113}}
== Sudski postupci ==
[[slika:ICTY.JPG|thumb|right| Zgrada Tribunala u [[Hag]]u.]]
Početkom 1990-ih upućivani su pozivi na poduzimanje pravnih radnji zbog mogućnosti da se u Bosni dogodio [[genocid]]. MKSJ je postavio presedan da je silovanje u ratu oblik mučenja. Do 2011. godine podiglo je optužnicu [[Spisak optuženih Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju|161 osobu]] svih etničkih grupa za ratne zločine,{{sfn|Ralston|Finin|2007|p=54}} i saslušano dokazi od preko 4.000 svjedoka.{{sfn|Lieberman|2013|pp=229–230}} 1993. godine MKSJ je definisao silovanje kao zločin protiv čovječnosti, a definisao je i silovanje, [[Seksualno ropstvo#Zločin protiv čovječnosti|seksualno ropstvo ]] i seksualno nasilje kao međunarodni zločini koji predstavljaju mučenje i genocid.{{sfn|Barberet|2014|p=111}} Sudije MKSJ-a su tokom suđenja Dragoljubu Kunarcu, [[Radomir Kovač|Radomiru Kovaču]] i [[Milorad Kunarac|Miloradu Krnojelcu]] presudile da su oružane snage bosanskih Srba silovanje koristile kao „instrument terora“.{{sfn|Simic| 2014|p=65}} Kunarac je osuđen na 28 godina zatvora zbog silovanja, mučenja i porobljavanja žena.{{sfn|Meron|2011|p=251}} Kovač, koji je silovao 12-godišnje dijete, a zatim prodao u ropstvo,{{sfn|Drakulić|2013|p=63}} osuđen na 20 godina zatvora, a Krnojelac na 15 godina.{{sfn|Buss|2002|pp=91–99}} MKSJ je proglasio da je "paklena orgija progona" desila se u raznim logorima širom Bosne.{{sfn|Simić|2014|p=65}}
Godine 1997. [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića|]] tužile su Bošnjakinje i Hrvatice američkom sudu za genocidno silovanje. Proglašen je odgovornim. Utvrđeno je da su tužioci žrtve genocidnog silovanja i dosuđeno im je 745 miliona dolara odštete.{{sfn|Brooks|1999|p=5}}{{sfn|Sjoberg|Gentry|2007|pp=143–144}} Dana 26. juna 1996. MKSJ je optužio Dragana Zelenovića po sedam tačaka za silovanje i mučenje kao zločine protiv čovječnosti, te po sedam tačaka za silovanje i mučenje kao kršenje običaja i zakona ratovanja. Zelenović se u početku izjasnio da nije kriv, ali je na ročištu 17. decembra 2007. godine sudsko vijeće prihvatilo potvrdno izjašnjavanje o krivici po tri tačke za mučenje i četiri tačke za silovanje kao zločine protiv čovječnosti. Zelenović je učestvovao u seksualnim napadima na žene u raznim logorima, uključujući grupno silovanje 15-godišnje djevojčice i odrasle žene. Osuđen je na 15 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, na koju se žalio. Žalbeno vijeće je potvrdilo prvobitnu kaznu.{{sfn|Cengić|2009|pp=980–981}}
Dana 10. marta 1997. godine, u najpoznatijem slučaju Čelebići, suđeno je [[Hazim Delić|Hazimu Deliću]], Zejnilu Delaliću, Zdravku Muciću i Esadu Landži. Optuženi su po članu 7(1){{efn|„Osoba koja naredi radnju ili propust sa svijesti o velikoj vjerovatnoći da će u izvršenju te naredbe biti počinjen zločin, ima potrebnu „mens rea“ ' za utvrđivanje odgovornosti prema članu 7(1) shodno naređenju, Naređivanje sa takvom sviješću mora se smatrati prihvatanjem tog zločina."{{sfn|Van Sliedregt|2012|p=106}} }} i član 7(3) {{efn|"Nadređeni se može smatrati odgovornim za zločine svojih podređenih, ako (a) nije spriječio počinjenje tih zločina, znao ili je imao razloga znati da će oni vjerovatno biti počinjeni, ili (b) nije uspio kazniti one koji su ih počinili."{{sfn|Eboe-Osuji|2007|p=311}} }} ICTY statuta zbog kršenja međunarodnih humanitarnih zakona. Zločini su se dogodili u zarobljeničkom logoru Čelebići pod bošnjačkom i hrvatskom kontrolom.{{sfn|Yee|2003|pp=143–144}} Delić je proglašen krivim za korištenje silovanja kao mučenja, što je predstavljalo kršenje [[Četvrta ženevska konvencija|Četvrte Ženevske Konvencija]] i da je prekršio zakone i običaje ratovanja. Pretresno vijeće je takođe utvrdilo da je Mucić kriv za zločine počinjene dok je bio komandant logora, po principu [[komandna odgovornost|komandne odgovornosti]], među kojima su i zločini vezani za rod.{{sfn|Borchelt|2005|p=307} }
[[slika:Ahmici massacre.jpg|thumb|left|Mirovni čuvari UN-a prikupljaju tijela nakon [[masakr u Ahmićima|masakra u Ahmićima]] u aprilu 1993. (Fotografija ustupljena ljubaznošću MKSJ)]]
Dana 22. juna 1998. [[Anto Furundžija]], kojeg su 18. decembra 1997. uhapsile holandske snage koje su djelovale s [[NATO]]-om, {{sfn|Williams|Scharf|1998|p=17}} izveden je na suđenje u bilo je jedno od najkraćih suđenja koje je saslušao MKSJ.{{sfn|Zappala|2009|pp=683–685}} Ovo je bio prvi slučaj koji je saslušan pred MKSJ-om koji se bavio isključivo optužbama za silovanje. Furundžija je bio bosanski Hrvat i lokalni komandant milicije zvane „Jokeri“, koji je učestvovao u [[etničko čišćenje Lašvanske doline|etničkom čišćenju Lašvanske doline]] i koji je bio pod komandom [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Furundžija je optužen za individualnu krivičnu odgovornost, koja je uključivala "činjenje, planiranje, podsticanje, naređivanje ili na drugi način pomaganje i podržavanje u planiranju, pripremi ili izvršenju bilo kojeg zločina iz člana 2 i 3 Statuta Tribunala."{{sfn| Henry|2010|p=109}} Većinu iskaza tokom ovog suđenja dala je jedna svjedokinja, koju je Furundžija napao dok ju je ispitivao. Bila je tučena, a drugi vojnik ju je tjerao na oralni i vaginalni seks dok je Furundžija bio prisutan. Furundžija nije djelovao da spriječi napad, iako je bio na komandnoj poziciji. Njegov branilac je tvrdio da je svjedok bolovao od [[posttraumatski stresni poremećaj|posttraumatskog stresnog poremećaja]] i da je pogrešno identificirao optuženog.{{sfn|Henry|2010|p=110}} Sudsko vijeće je Furundžiji izreklo dvije kazne od 10 i 8 godina zatvora. istovremeno ga je proglasio krivim po članu 3, jer je prekršio "zakone i običaje ratovanja zbog mučenja i povrede ličnog dostojanstva, uključujući silovanje."{{sfn|Borchelt|2005|p=308}}
U maju 2009. godine [[Jadranko Prlić]], koji je bio premijer samoproglašene ratne države bosanskih Hrvata [[Herceg-Bosna]], osuđen je za ubistvo, silovanje i protjerivanje Bošnjaka. Osuđen je na 25 godina zatvora.{{sfn|Escritt|Zuvela|2013}}
Prema [[Margot Wallström|Margotu Wallströmu]], specijalnom predstavniku UN-a za seksualno nasilje u sukobu, samo 12 slučajeva od procijenjenih 50.000 do 60.000 je procesuirano od 2010. godine.{{sfn|Cerkez|2010}} Do aprila 2011. optužena 93 muškarca, od kojih su 44 optužena za zločine vezane za seksualno nasilje.{{sfn|Ginn|2013|p=569}}
Dana 9. marta 2005. godine, Odjel za ratne zločine [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]] zvanično je svečano otvoren.{{sfn|Ivanišević|2008|p=5}} U početku je ovo bio hibridni sud međunarodnih i domaćih sudija, do 2009. godine sve sudske radnje su predate domaćim vlastima.{{sfn|Ivanišević|2008|p=41}}
Radovan Stanković je bio pripadnik elitne paravojne jedinice iz Vukovara kojom je komandovao [[Pero Elez]]. Nakon smrti Eleza, Stanković je preuzeo komandu nad Karamanovom kućom, koju je vodio kao bordel.{{sfn|McDonald|Swaak-Goldman|1999|pp=1414–1415}} Domaći sud u Sarajevu je 14. novembra 2006. godine osudio Stankovića na 16 godina zatvora, zbog prisiljavanja žena na prostituciju. Stanković je 26. maja 2007. godine tokom transporta u bolnicu pobjegao iz pritvora.{{sfn|Dewey|2008|p=98}}
Neđo Samardžić osuđen je na 13 godina i 4 mjeseca zatvora nakon što je proglašen krivim za zločin protiv čovječnosti. Bio je optužen po deset tačaka, od kojih je četiri proglašen krivim. To je uključivalo višestruka silovanja, premlaćivanja, ubistva i prisiljavanje žena da budu seksualne robinje. Samardžić je proglašen krivim i za zločine u Karamanovoj kući.{{sfn|Birn BiH 2006|a}} Samardžić je uložio žalbu i dobio je 24 godine zatvora jer je proglašen krivim po devet od deset optužnica.{{sfn|BIRN BiH 2006|b}}
Gojko Janković se predao bosanskohercegovačkim vlastima 2005. godine. Prebačen je na suđenje u Hag, ali ga je MKSJ vratio u Bosnu na suđenje pred domaćim sudom. Optužen je za kršenje prava, pomaganje i podržavanje i izdavanje naređenja tokom napada na nesrpsko stanovništvo koji je rezultirao ubijanjem i seksualnim zlostavljanjem nesrba, od kojih su većinu činile bošnjačke žene i djevojke. Osuđen je na 34 godine zatvora jer je proglašen krivim.{{sfn|Haas|2013|p=308}}
Dragan Damjanović (24 godine zatvora) osuđen je za ratne zločine uključujući ubistvo, mučenje i silovanje.{{sfn|Brunner|2006}}
[[Momir Savić]] je u julu 2009. osuđen na 18 godina zatvora zbog zločina koje je počinio dok je bio komandant Vojske Srbije "Višegradska brigada". Osuđen je za ponovljeno silovanje Bošnjakinje, paljevinu, pljačku i izvršenje pogubljenja.{{sfn|Reuters|2009}}{{sfn|Times Wire Reports|2009}}
[[Željko Lelek]] je 12. januara 2009. osuđen na 13 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, među kojima je i silovanje. Lelek, koji je u to vrijeme bio policajac, osuđen je za radnje koje je izvršio tokom [[Višegradski masakr|višegradskih masakra]].{{sfn|Becirevic|2014|p=184}}
[[Miodrag Nikačević]], policajac iz Foče, optužen je pred domaćim sudom 2007. godine za zločine protiv čovječnosti počinjene 1992. godine. Optužnica protiv njega bila je u dvije tačke za silovanje. U aprilu 1992. godine Nikačević, koji je bio u uniformi i naoružan, nasilno je opljačkao i silovao jednu ženu. Druga optužba je bila za zlostavljanje i silovanje druge žene u julu 1992. godine u Foči.{{sfn|BIRN BiH|2008|a}} Tokom suđenja odbrana je izvela deset svjedoka koji su tvrdili da Nikačević nije učestvovao ni u jednom ratnih zločina, te je povremeno rizikovao sopstvenu sigurnost da bi pomogao drugima.{{sfn|Husejnović|2009}} Proglašen je krivim 19. februara 2009. godine i osuđen na 8 godina zatvora za silovanja obje žene, te za pomaganje i podržavanje otmice i nezakonitog zatočenja civila Bošnjaka, koji je kasnije ubijen na neotkrivenoj lokaciji.{{sfn|Zuvela|2009}} Milorad Krnojelac, Janko Janjić, Dragan Gagović i drugi optuženi su 1992. godine za kršenje ljudskih prava počinjenih tokom etničko čišćenje Foče. Optužnica je uključivala optužbu za silovanje.{{sfn|Ralston|Finnin|2007|p=55}}
[[Ante Kovač]], koji je bio komandant vojne policije u Hrvatskom vijeću obrane, optužen je 25. marta 2008. godine za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima na području općine [[Vitez]] 1993. godine. Optužbe su uključivale navode o silovanju u logorima u regionu.{{sfn|BIRN BiH|2008|b}} Kovač je oslobođen po jednoj tački optužnice za silovanje, ali je proglašen krivim po drugoj. Osuđen je na 9 godina zatvora.{{sfn|BIRN BiH|2010}}
[[Veselin Vlahović]], poznat i kao "Batko" ili "Grbavički monstrum", osuđen je na 45 godina zatvora u martu 2013. godine, nakon što je proglašen krivim po više od šezdeset tačaka optužnice, uključujući ubistvo, silovanje i mučenje Bošnjački i hrvatski civili tokom [[Opsada Sarajeva|Opsade Sarajeva]].{{sfn|BBC|2013}} Vlahovićeva kazna bila je najduža izrečena, nešto duža od kazne [[Stanko Kojić|Stanku Kojiću]], koji je – ranije 2013. – osuđen na 43 godine zatvora zbog svoje uloge u masakru u Srebrenici.{{sfn|Al Jazeera|2013}}
== U popularnoj kulturi ==
''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' je igrani film u režiji [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]]. Radnja se odvija u poslijeratnom Sarajevu i fokusira se na Esmu, samohranu majku i Saru, njenu kćer, koja otkriva da je beba iz rata jer joj je majka silovana. Film je osvojio nagradu Zlatni medvjed 2006. na 56. Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu.{{sfn|Kosmidou|2012|p=99}} Žbanić je 2000. godine napisao i režirao kratki dokumentarac o ratu pod nazivom ''Crvene gumene čizme''.{{sfn|Kosmidou|2012|p=98}} ''[[U zemlji krvi i meda]]'', u režiji [[Angelina Jolie|Angeline Jolie]], također se bavi temom ratnog silovanja autora [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]], koja je priča o dečaku iz sirotišta koji pokušava da sazna istinu o svom porijeklu, nagoveštavajući da je on dijete silovanja. [[ratni film]] ''[[Spasitelj (film)|Spasitelj]]'' iz 1998. govori o američkom plaćeniku koji prati Srpkinju u zaštićenu zonu UN-a nakon što ju je silovao i oplodio bošnjački vojnik.<ref>{{cite web|work=The New York Times|author=Stephen Holden|title=In the Butchery of Bosnia, a Killer Becomes a Humanitarian|url=https://www.nytimes.com/movie/review?res=990CE3DA1639F936A15752C1A96E958260|date=25 November 1998|access-date=6 November 2014}}</ref>
''[[Pozivanje duhova]]'' je dokumentarac o Bošnjakinji i Hrvatici, koje su preživjele silovanje i mučenje u Omarskoj.{{sfn|Senasi|2008|p=110}}{{sfn| Goodman|1997}} Film se završava tako što dvije žene svjedoče u Hagu.{{sfn|Senasi|2008|p=118}} ''Došao sam da svjedočim'' je dokumentarac [[PBS]] koji pokriva priča o šesnaest žena koje su srpske snage zatvorile u Foči, a koje su kasnije svjedočile protiv svojih napadača u MKSJ-u.{{sfn|Damon|2011}}
Predstava ''U ime oca'' je zajednička austrijsko-bosanska produkcija Narodnog pozorišta Tuzla i producentske kuće Alpha Group. Predstava je dokumentarno-plesni komad [[pozorišni reditelj|režirao]] [[Darrel Toulon]]. Izvođači dolaze iz Bosne i Hercegovine i Austrije.<ref name="Reuters-2019-'Invisible'-Bosnians-born"/><ref name="BHRT-2019-U ime oca">{{cite web |title=Gostujuća predstava "U ime oca" na sceni SARTR-a |url=https://bhrt.ba/1023652/gostujuca-predstava-u-ime-oca-na-sceni-sartr-a/ |website=BHRT |access-date=2 June 2020 |language=bs-BA |date=11 October 2019}}</ref>
; Audio dokumentarci
* [http://www.bbc.co.uk/worldservice/documentaries/2008/01/071227_only_one_bakira.shtml BBC - Only One Bakia, a radio documentary about the Association of Women Victims of War]
== Napomene ==
{{notelist}}
==Reference==
{{reflist|3}}
==Bibliografija==
{{refbegin}}
*{{cite book|last1=Abu-Hamad|first1=Aziz|title=The Human Rights Watch Global Report on Women's Human Rights|date=1995|publisher=Human Rights Watch|isbn=0-300-06546-9|chapter-url=https://archive.org/details/humanrightswatch00wome|chapter=Rape as a Weapon of War|url-access=registration|url=https://archive.org/details/humanrightswatch00wome}}
*{{cite news|title=Bosnia's 'Monster of Grbavica' gets 45 years|url=http://www.aljazeera.com/news/europe/2013/03/2013329102645826837.html|access-date=3 August 2014|agency=AFP|publisher=Al Jazeera|date=29 March 2013|ref={{sfnref|Al Jazeera|2013}}}}
*{{cite book|last1=Allen|first1=Beverly|title=Rape Warfare: Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia|date=1996|publisher=University of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-2818-6|url=https://archive.org/details/rapewarfarehidde00alle}}
*{{cite book|last1=Barberet|first1=Rosemary L|title=Women, Crime and Criminal Justice: A Global Enquiry|date=2014|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-85636-2}}
*{{cite news|last1=Beames|first1=Robert|title=Berlin Film Festival: Angelina Jolie's In the Land of Blood and Honey, review|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/film/filmreviews/9083790/Berlin-Film-Festival-Angelina-Jolies-In-the-Land-of-Blood-and-Honey-review.html|access-date=4 August 2014|publisher=The Telegraph|date=15 February 2012}}
*{{cite news|title=Bosnia jails Serb Veselin Vlahovic for war crimes|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-21974471|access-date=3 August 2014|publisher=BBC|date=29 March 2013|ref={{sfnref|BBC|2013}}}}
*{{cite book|last1=Becirevic|first1=Edina|title=Genocide on the Drina River|date=2014|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-19258-2}}
*{{cite news|title=Nine Years for Crimes Committed in Vite|url=http://www.justice-report.com/en/en-audio/nine-years-for-crimes-committed-in-vitez|access-date=3 August 2014|work=BRIN|publisher=Justice Report|date=12 November 2010|ref={{sfnref|BIRN BiH|2010}}}}
*{{cite news|title=Kovac charged over Vitez Crimes|url=http://www.justice-report.com/en/articles/kovac-charged-over-vitez-crimes|access-date=3 August 2014|work=BIRN|publisher=Justice Report|date=25 March 2008|ref={{sfnref|BIRN BiH|2008|b}}}}
*{{cite news|title=Samardzic sentenced to 13 years|url=http://www.justice-report.com/en/articles/samardzic-sentenced-to-13-years|access-date=30 July 2014|work=Justice Report|publisher=BIRN|date=7 April 2006|ref={{sfnref|Birn BiH 2006|a}}}}
*{{cite news|title=Nikacevic: Indictment confirmed|url=http://www.justice-report.com/en/articles/nikacevic-indictment-confirmed|access-date=3 August 2014|work=BIRN|publisher=Justice Report|date=17 March 2008|ref={{sfnref|BIRN BiH|2008|a}}}}
*{{cite news|title=Samardzic gets 24-year jail sentence|url=http://www.justice-report.com/en/articles/samardzic-gets-24-year-jail-sentence|access-date=30 July 2014|work=Justice Report|publisher=BIRN BiH|date=14 December 2006|ref={{sfnref|BIRN BiH 2006|b}}}}
*{{cite news|last1=Bogati|first1=Vjera|title=Courtside: Tuta & Stela - First Mostar Crimes Heard|url=http://iwpr.net/report-news/courtside-tuta-amp-stela-first-mostar-crimes-heard|access-date=23 July 2014|publisher=Institute for War & Peace Reporting|date=28 July 2001|archive-date=28 July 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140728164849/http://iwpr.net/report-news/courtside-tuta-amp-stela-first-mostar-crimes-heard|url-status=dead}}
*{{cite journal|last1=Boose|first1=Lynda E.|title=Crossing the River Drina: Bosnian Rape Camps, Turkish Impalement, and Serb Cultural Memory|journal=Signs|date=2002|volume=28|issue=1|pages=71–96|doi=10.1086/340921|jstor=10.1086/340921|publisher=University of Chicago Press|s2cid=145718891}}
*{{cite book|last1=Borchelt|first1=Gretchen|editor1-last=Barnes|editor1-first=Andrea|title=The Handbook of Women, Psychology, and the Law|date=2005|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-7879-7060-4|pages=293–327|edition=1st|chapter=Sexual Violence Against Women in War and Armed Conflict}}
*{{cite news|last1=Boraine|first1=Alex|title=Toward reconciliation : War criminal's remorse could help Bosnia heal|access-date=23 July 2014|work=New York Times|date=18 December 2002|url=https://www.nytimes.com/2002/12/18/opinion/18iht-edalex_ed3_.html}}
*{{cite book|last1=Brooks|first1=Roy L.|editor1-last=Brooks|editor1-first=Roy L.|title=When Sorry isn't Enough: The Controversy Over Apologies and Reparations for Human Injustice|url=https://archive.org/details/whensorryisnteno00broo|url-access=limited|date=1999|publisher=New York University Press|isbn=978-0-8147-1332-7|pages=[https://archive.org/details/whensorryisnteno00broo/page/n23 3]–12|chapter=The Age of Apology}}
*{{cite news|last1=Brunner|first1=Lisl|title=Bosnian Serb sentenced to 20 years by war crimes court|url=http://jurist.org/paperchase/2006/12/bosnian-serb-sentenced-to-20-years-by.php|access-date=1 August 2014|publisher=JURIST|date=15 December 2006}}
*{{cite book|last1=Burg|first1=Steven L.|last2=Shoup|first2=Paul S.|title=Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990–93|date=2000|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-1-56324-309-7|edition=New|url-access=registration|url=https://archive.org/details/warinbosniaherze00stev}}
*{{cite journal|last1=Buss|first1=Doris|title=Prosecuting Mass Rape: Prosecutor v. Dragoljub Kunarac, Radomir Kovac and Zoran Vukovic|journal=Feminist Legal Studies|date=2002|volume=10|issue=1|pages=91–99|doi=10.1023/A:1014965414217|s2cid=141287152}}
*{{cite book|last1=de Brouwer|first1=Anne-Marie|title=Supranational Criminal Prosecution of Sexual Violence: The ICC and the Practice of the ICTY and the ICTR|date=2005|publisher=Intersentia|isbn=978-90-5095-533-1}}
*{{cite book|last1=Carpenter|first1=R. Charli|title=Forgetting Children Born of War: Setting the Human Rights Agenda in Bosnia|date=2010|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-15130-6}}
*{{cite book|last1=Cawthorne|first1=Nigel|title=The World's Ten Most Evil Men - From Twisted Dictators to Child Killers|url=https://archive.org/details/worldstenmostevi0000cawt|date=2009|publisher=John Blake|isbn=978-1-84454-745-6}}
*{{cite book|last1=Cengic|first1=Amir|editor1-last=Cassese|editor1-first=Antonio|title=The Oxford Companion to International Criminal Justice|date=2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-923832-3|chapter=Cases}}
*{{cite news|last=Cerkez|first=Aida|title=UN official: Bosnia war rapes must be prosecuted|url=http://www.foxnews.com/world/2010/11/26/official-bosnia-war-rapes-prosecuted/|newspaper=Fox News|date=26 November 2010}}
*{{cite book|last1=Ching|first1=Jacqueline|title=Genocide and the Bosnian War|date=2008|publisher=Rosen Publishing|isbn=978-1-4042-1826-0}}
*{{cite book|last1=Cohen|first1=Philip J.|editor1-last=Cushman|editor1-first=Thomas|editor2-last=Mestrovic|editor2-first=Stjepan G.|title=This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia|url=https://archive.org/details/thistimeweknewwe00cush_0|url-access=registration|date=1996|publisher=New York University Press|isbn=978-0-8147-1535-2|pages=[https://archive.org/details/thistimeweknewwe00cush_0/page/39 39–65]|chapter=The Complicity of Serbian Intellectuals}}
*{{cite book|last1=Goscilo|first1=Helena|editor1-last=Hashamova|editor1-first=Yana|title=Embracing Arms - Cultural Representation of Slavic and Balkan Women in War|date=2012|publisher=Central European University Press|isbn=978-615-5225-09-3}}
*{{cite book|last1=Crowe|first1=David M.|title=War Crimes, Genocide, and Justice: A Global History|url=https://archive.org/details/warcrimesgenocid0000crow|date=2013|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-230-62224-1}}
*{{cite book|last1=Dewey|first1=Susan|title=Hollow Bodies: Institutional Responses to Sex Trafficking in Armenia, Bosnia and India|url=https://archive.org/details/hollowbodiesinst0000dewe|date=2008|publisher=Kumarian Press|isbn=978-1-56549-265-3}}
*{{cite news|last1=Damon|first1=Matt|title=I Came to Testify|url=https://www.pbs.org/wnet/women-war-and-peace/full-episodes/i-came-to-testify/|access-date=3 August 2014|publisher=PBS|date=11 October 2011}}
*{{cite journal|last1=Doja|first1=Albert|title=Politics of mass rapes in ethnic conflict: a morphodynamics of raw madness and cooked evil|journal=Crime, Law and Social Change|date=2019|volume=71|issue=5|pages=541–580|doi=10.1007/s10611-018-9800-0|s2cid=149928004|url=https://halshs.archives-ouvertes.fr/halshs-01319734/file/Doja-2019-Mass-Rapes-Politics.pdf}}
*{{cite book|last1=Drakulic|first1=Slavenka|title=They Would Never Hurt A Fly|date=2013|publisher=Viking Press|isbn=978-0-670-03332-4|edition=1st American|url=https://archive.org/details/theywouldneverhu00drak}}
*{{cite book|last1=Dombrowski|first1=Nicole A.|title= Women and War in the Twentieth Century: Enlisted With Or Without Consent|publisher=Routledge|year= 2004|page=333; ''The apparent uniqueness of the rape directed overwhelmingly against Bosnian–Muslim women as part of a genocidal campaign of "ethnic cleansing"''|isbn=978-0-415-97256-7}}
*{{cite book|last1=Downey|first1=Anthony|editor1-last=Frost|editor1-first=Tom|title=Giorgio Agamben: Legal, Political and Philosophical Perspectives|date=2013|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-63758-9|page=142|chapter=Exemplary Subjects: Camps and the Politics of Representation}}
*{{cite book|last1=Dutton|first1=Donald G.|title=The Psychology of Genocide, Massacres, and Extreme Violence: Why "Normal" People Come to Commit Atrocities|date=2007|publisher=Praeger|isbn=978-0-275-99000-8|edition=1st}}
*{{cite book|last1=Parrot|first1=Andrea|last2=Cummings|first2=Nina|title=Sexual Enslavement of Girls and Women Worldwide|date=2008|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-275-99291-0|url=https://archive.org/details/sexualenslavemen0000parr}}
*{{cite book|last1=Eboe-Osuji|first1=Chile|editor1-last=Decaux|editor1-first=Emmanuel|editor2-last=Dieng|editor2-first=Adama|editor3-last=Sow|editor3-first=Malick|title=Des droits de l'homme au droit international pénal|date=2007|publisher=Martinus Nijhoff|isbn=978-90-04-16055-2|pages=311–344|edition=Bilingual|chapter=Superior or Command Responsibility: A Doubtful Theory of Criminal Responsibility at the Ad Hoc Tribunals}}
*{{cite book|last1=Elsie|first1=Robert|title=Historical Dictionary of Kosova|url=https://archive.org/details/historicaldictio0000elsi|date=2004|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-5309-6}}
*{{cite news|last1=Escritt|first1=Thomas|last2=Zuvela|first2=Maja|title=Bosnian Croat leaders jailed for 1990s ethnic cleansing|url=https://www.reuters.com/article/us-warcrimes-bosnia-prlic-idUSBRE94S0L920130529|access-date=21 July 2014|publisher=Reuters|date=29 May 2013}}
*{{cite book|last1=Ferguson|first1=Niall|title=The War of The World: Twentieth-Century Conflict and the Descent of the West|date=1996|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-311239-6|edition=Reprint}}
*{{cite book|last1=Ferguson|first1=Niall|title=The War of the World: History's Age of Hatred|date=2009|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-101382-4}}
*{{cite journal|last1=Ginn|first1=Courtney|title=Ensuring The Effective Prosecution Of Sexually Violent Crimes In The Bosnian War Crimes Chamber: Applying Lessons From The ICTY|journal=Emory International Law Review|date=2013|volume=27|pages=566–601}}
*{{cite news|last1=Goodman|first1=Walter|title=Women as Victims of the Bosnian War|url=https://www.nytimes.com/1997/03/03/arts/women-as-victims-of-the-bosnian-war.html|access-date=4 August 2014|work=New York Times|date=3 March 1997}}
*{{cite book|last1=Haas|first1=Michael|title=International Human Rights: A Comprehensive Introduction|date=2013|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-53820-6|edition=2nd}}
*{{cite book|last1=Hazan|first1=Pierre|title=Justice in a Time of War: The True Story Behind the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|date=2004|publisher=Texas A & M University Press|isbn=978-1-58544-411-3}}
*{{cite book|last1=Hewstone
|first1=Miles|first6=Ed|editor1-last=Esses|editor1-first=Victoria M.|editor2-last=Vernon|editor2-first=Richard A.|title=Explaining the Breakdown of Ethnic Relations|date=2009|publisher=Wiley-Blackwell|isbn=978-1-4443-0306-3|pages=61–92|chapter=Why Neighbors Kill: Prior Intergroup Contact and Ethnic Outgroup Neighbors}}
*{{cite news|last1=Husejnović|first1=Merima|title=Analysis – Nikacevic: Ten Witnesses Deny Rape Allegations|url=http://www.justice-report.com/en/articles/analysis-nikacevic-ten-witnesses-deny-rape-allegations|access-date=3 August 2014|work=BIRN|publisher=Justice Report|date=26 January 2009}}
*{{cite book|last1=Hyndman|first1=Jennifer|editor1-last=Essed|editor1-first=Philomena|editor2-last=Goldberg|editor2-first=David Theo|editor3-last=Kobayashi|editor3-first=Audrey|title=A Companion to Gender Studies|date=2009|publisher=Wiley-Blackwell|isbn=978-1-4051-8808-1|pages=202–211|edition=New|chapter=Genocide and Ethnic Cleansing}}
*{{cite book|last1=Ivanišević|first1=Bogdan|title=The War Crimes Chamber in Bosnia and Herzegovina: From Hybrid to Domestic Court|date=2008|publisher=International Center for Transitional Justice}}
*{{cite book|last1=Johan Vetlesen|first1=Arne|title=Evil and Human Agency: Understanding Collective Evildoing|date=2005|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-67357-0}}
*{{cite book|last1=Kennedy|first1=Michael D.|title=Cultural Formations of Postcommunism: Emancipation, Transition, Nation and War|url=https://archive.org/details/culturalformatio0000kenn|date=2002|publisher=University of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3857-4}}
*{{cite book|last1=Kosmidou|first1=Eleftheria Rania|title=European Civil War Films: Memory, Conflict, and Nostalgia|date=2012|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-52320-2}}
*{{cite book|last1=LeBor|first1=Adam|title="Complicity with Evil" The United Nations in the Age of Modern Genocide|url=https://archive.org/details/complicitywithev0000lebo|date=2006|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-13514-5|jstor=j.ctt1npvrk|chapter=Recently Disturbed Earth}}
*{{cite book|last1=Lee|first1=John Y.|editor1-last=Stetz|editor1-first=Margaret D.|editor2-last=Oh|editor2-first=Bonnie B. C.|title=Legacies of the Comfort Women of World War II|date=2000|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-7656-0544-3|pages=152–170|chapter=Japanese War Criminals on the U.S. Justice Departments "Watchlist" of 3 December 1996: The Legal and Political Background}}
*{{cite book|last1=Lekha Sriram|first1=Chandra|last2=Martin-Ortega|first2=Olga|last3=Herman|first3=Johanna|title=War, Conflict and Human Rights: Theory and practice|date=2014|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-83226-7|edition=2nd|ref= {{sfnref|Lekha Sriram et al.|2014|p=169}} }}
*{{cite journal|last1=Lončar|first1=Mladen|last2=Medved|first2=Vesna|title=Psychological Consequences of Rape on Women in 1991–1995 War in Croatia and Bosnia and Herzegovina|journal=Croatian Medical Journal|date=2006|volume=47|issue=1|pages=67–75|pmc=2080379|pmid=16489699}}
*{{cite book|last1=Luban|first1=David|title=International and transnational criminal law|date=2009|publisher=Aspen|isbn=978-0-7355-6214-1}}
*{{cite book|last1=MacKinnon|first1=Catharine A.|editor1-last=Stiglmayer|editor1-first=Alexandra|title=Mass Rape: The War against Women in Bosnia-Herzegovina|date=1994|publisher=Bison Books|isbn=978-0-8032-4239-5|pages=73–187|chapter=Turning Rape into Pornography: Postmodern Genocide}}
*{{cite news|last1=Malek|first1=Cate|title=Reconciliation in Bosnia|url=http://www.beyondintractability.org/casestudy/malek-reconciliation|access-date=23 July 2014|work=Beyond Intractability|publisher=University of Colorado|date=2005}}
*{{cite book|last1=Maners|first1=Lynn D.|editor1-last=Halpern|editor1-first=Joel M.|editor2-last=Kideckel|editor2-first=David A.|title=Neighbors at War: Anthropological Perspectives on Yugoslav Ethnicity, Culture and History|date=2000|publisher=Pennsylvania State University Press|isbn=978-0-271-01979-6|pages=302–315|chapter=Clapping for Serbs: Nationalism and Performance in Bosnia and Herzegovina}}
*{{cite book|last1=May|first1=Larry|title=War Crimes and Just War|url=https://archive.org/details/warcrimesjustwar0000mayl|url-access=registration|date=2007|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-69153-6|edition=1st}}
*{{cite book|last1=McDonald|first1=Gabrielle Kirk|last2=Swaak-Goldman|first2=Olivia|title=Substantive and Procedural Aspects of International Criminal Law: The Experience of International and National Courts, Documents: 002|date=1999|publisher=Kluwer Law|isbn=978-90-411-1134-0}}
*{{cite book|last1=Meron|first1=Theodor|title=The Making of International Criminal Justice: A View from the Bench: Selected Speeches|date=2011|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-960893-5}}
*{{cite book|last1=Mojzes|first1=Paul|title=Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the Twentieth Century|url=https://archive.org/details/balkangenocidesh0000mojz|date=2011|publisher=Rowman & Littlefield Publishers|isbn=978-1-4422-0663-2}}
*{{cite book|last1=Morales|first1=Waltraud Queiser|editor1-last=Dobkowski|editor1-first=Michael N.|editor2-last=Wallimann|editor2-first=Isidor|title=On the Edge of Scarcity: Environment, Resources, Population, Sustainability and Conflict|url=https://archive.org/details/onedgeofscarcity00mich|url-access=registration|date=2001|publisher=Syracuse University Press|isbn=978-0-8156-2943-6|pages=[https://archive.org/details/onedgeofscarcity00mich/page/173 173–182]|edition=2nd|chapter=Feminization of Global Scarcity and Violence}}
*{{cite book|last1=Nikolic-Ristanovic|first1=Vesna|title=Women, Violence and War: Wartime Victimization of Refugees in the Balkans|date=2000|publisher=Central European University Press|isbn=978-9-6391-1660-3}}
*{{cite book|last1=Oosthuizen|first1=Gabriël H.|title=Review of the Sexual Violence Elements of the Judgements of the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia, the International Criminal ... the Light of Security Council Resolution 18|date=2010|publisher=United Nations|isbn=978-92-1-137032-4}}
*{{cite book|last1=Pelinka|first1=Anton|last2=Ronen|first2=Dov|title=The Challenge of Ethnic Conflict, Democracy and Self-determination in Central Europe|date=1997|publisher=Routledge|isbn=978-0-7146-4752-4}}
*{{cite news|last1=Pulver|first1=Andrew|title=In the Land of Blood and Honey – review|url=https://www.theguardian.com/film/2012/feb/10/in-the-land-blood-honey-review|access-date=4 August 2014|work=The Guardian|date=10 February 2012}}
*{{cite journal|last=Von Ragenfeld-Feldman|first=Norma|title=The Victimization of Women: Rape and the Reporting of Rape in Bosnia-Herzegovina, 1992–1993|journal=Fifth Annual Interdisciplinary German Studies Conference|year=1997}}
*{{cite book|last1=Ralston|first1=John H.|last2=Finnin|first2=Sarah|editor1-last=Blumenthal|editor1-first=David A.|editor2-last=McCormack|editor2-first=Timothy L. H.|title=The Legacy of Nuremberg: Civilising Influence Or Institutionalised Vengeance?|date=2007|publisher=Brill|isbn=978-90-04-15691-3|pages=47–68|chapter=International Law Enforcement Strategies}}
*{{cite book|last1=Robinson|first1=Darryl|editor1-last=McRae|editor1-first=Donald M.|title=The Canadian Yearbook of International Law|date=1998|publisher=University of British Columbia Press|isbn=978-0-7748-0679-4|pages=179–213|edition=Volume 35|chapter=Trials, Tribulations, and Triumphs: Major Developments in 1997 at the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia}}
*{{cite book|last1=Sander|first1=Helke|editor1-last=Stiglmayer|editor1-first=Alexandra|title=Mass Rape: The War against Women in Bosnia-Herzegovina|date=1994|publisher=Bison Books|isbn=978-0-8032-4239-5|pages=xvii–xxiii|chapter=Prologue}}
*{{cite book|last1=Senasi|first1=Deneen|editor1-last=Forter|editor1-first=Greg|editor2-last=Miller|editor2-first=Paul Allen|title=Desire of the Analysts: Psychoanalysis and Cultural Criticism|url=https://archive.org/details/desireanalystsps00fort|url-access=limited|date=2008|publisher=State University of New York Press|isbn=978-0-7914-7300-9|pages=[https://archive.org/details/desireanalystsps00fort/page/n107 99]–122|chapter=Signs of Desire: Nationalism, War, and Rape in Titus Andronicus, Savior, and Calling the Ghosts}}
*{{cite book|last1=Stiglmayer|first1=Alexandra|editor1-last=Stiglmayer|editor1-first=Alexandra|title=Mass Rape: The War Against Women in Bosnia-Herzegovina|date=1994|publisher=University of Nebraska Press|isbn=978-0-8032-9229-1|pages=82–169|chapter=The Rapes in Bosnia-Herzegovina}}
*{{cite journal|last1=Skjelsbæk|first1=Inger|title=Victim and Survivor: Narrated Social Identities of Women Who Experienced Rape During the War in Bosnia-Herzegovina|journal=Feminism & Psychology|date=2006|volume=16|issue=4|pages=373–403|doi=10.1177/0959353506068746|publisher=Sage|s2cid=145206051}}
*{{cite web |title=Seventh Report on War Crimes in the Former Yugoslavia: Part II |url=https://phdn.org/archives/www.ess.uwe.ac.uk/documents/sdrpt7b.htm |publisher=US submission of information to the United Nations Security Council |year=1993 |access-date=27 June 2014 |ref={{sfnref|Seventh Report on War Crimes in the Former Yugoslavia: Part II|1993}} }}
*{{cite book|last1=Simic|first1=Olivera|title=Regulation of Sexual Conduct in UN Peacekeeping Operations|date=2014|publisher=Springer|isbn=978-3-642-42785-5}}
*{{cite news|title=Bosnian Serb gets 18 years in killings|url=http://articles.latimes.com/2009/jul/04/world/fg-briefs4.S4|access-date=3 August 2014|work=Los Angeles Times|date=4 July 2009|ref={{sfnref|Times Wire Reports|2009}}}}
*{{cite book|last1=Totten|first1=Samuel|last2=Bartrop|first2=Paul R.|title=Dictionary of Genocide|date=2007|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-32967-8}}
*{{cite book|last1=Henry|first1=Nicola|title=War and Rape: Law, Memory, and Justice|date=2010|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-56472-4}}
*{{cite book|last1=Lieberman|first1=Benjamin|title=The Holocaust and Genocides in Europe|date=2013|publisher=Bloomsbury Academic|isbn=978-1-4411-9478-7|edition=1st}}
*{{cite book|last1=Wood|first1=Elisabeth J.|editor=Miranda A.H Horvath, Jessica Woodhams|title=Handbook on the Study of Multiple Perpetrator Rape: A multidisciplinary response to an international problem|publisher=Routledge|date=2013|isbn=978-0-415-50044-9}}
*{{cite book|last1=Sjoberg|first1=Laura|last2=Gentry|first2=Caron E.|title=Mothers, Monsters, Whores: Women's Violence in Global Politics|date=2007|publisher=Zed Books|isbn=978-1-84277-866-1}}
*{{cite web | title = Bosnia court jails ex-Serb army commander for 18 years | date = 2009-07-03 | publisher = Reuters | url = https://www.reuters.com/article/latestCrisis/idUSL3709343 | access-date = 2009-07-07 | ref = {{sfnref|Reuters|2009}} }}
*{{cite news|last1=Saunders|first1=Doug|title=Children born of rape come of age in Bosnia|url=https://www.theglobeandmail.com/incoming/children-born-of-rape-come-of-age-in-bosnia/article1096015/|access-date=23 July 2014|publisher=Globe and Mail|date=5 April 2009}}
*{{cite book|last1=Van Sliedregt|first1=Elies|title=Individual Criminal Responsibility in International Law|date=2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-956036-3}}
*{{cite journal|last1=Weitsman|first1=Patricia A.|title=The Politics of Identity and Sexual Violence: A Review of Bosnia and Rwanda|url=https://archive.org/details/sim_human-rights-quarterly_2008-08_30_3/page/561|journal=Human Rights Quarterly|date=2008|volume=30|issue=3|pages=561–578|doi=10.1353/hrq.0.0024|s2cid=143000182}}
*{{cite book|last1=Waller|first1=James E.|title=Becoming Evil: How Ordinary People Commit Genocide and Mass Killing|url=https://archive.org/details/becomingevilhowo0000wall|url-access=registration|date=2002|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-514868-8}}
*{{cite book|last1=Walsh|first1=Annelotte|editor1-last=Yarwood|editor1-first=Lisa|title=Women and Transitional Justice: The Experience of Women as Participants|date=2012|publisher=Lisa Yarwood|isbn=978-0-415-69911-2|pages=54–74|chapter=International Criminal Justice and the Girl Child}}
*{{cite book|last1=Weitsman|first1=Patricia|editor1-last=Carpenter|editor1-first=Charli|title=Born of War: Protecting Children of Sexual Violence Survivors in Conflict Zones|date=2007|publisher=Kumarian Press|isbn=978-1-56549-237-0|pages=110–127|chapter=Children Born of War and the Politics of Identity}}
*{{cite journal|last1=Williams|first1=Paul R.|last2=Scharf|first2=Michael P.|title=Task Force Statement of the Twentieth Century Fund's Task Force on Apprehending Indicted War Criminals: Meeting the Obligations of Justice|journal=Human Rights|date=1998|volume=3|issue=25|pages=17–20|publisher=American Bar Association|jstor=27880109}}
*{{cite book|last1=Yee|first1=Sienho|title=International Crime and Punishment: Selected Issues|date=2003|publisher=University Press of America|isbn=978-0-7618-2570-8|edition=Volume 1|chapter=The Doctrine of Command Responsibility}}
*{{cite book|last1=Zappala|first1=Salvatore|editor1-last=Cassese|editor1-first=Antonio|title=The Oxford Companion to International Criminal Justice|date=2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-923832-3|chapter=Cases|pages=683–685}}
*{{cite news|last1=Zuvela|first1=Maja|title=Bosnian Serb jailed for 8 years for wartime rapes|url=https://www.reuters.com/article/idUSLJ154500|access-date=3 August 2014|publisher=Reuters|date=19 February 2009}}
{{refend}}
==Vanjski linkovi==
;Općenito
*[http://www.odjek.ba/index.php?broj=03&id=21 Odjek: Zločin silovanja u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125023951/http://www.odjek.ba/index.php?broj=03&id=21 |date=25 November 2011 }} {{in lang|bs}}
*[http://www.gendercide.org/case_bosnia.html Gendercide Watch - Case Study: Bosnia-Herzegovina]
*[https://www.nytimes.com/1993/01/09/world/european-inquiry-says-serbs-forces-have-raped-20000.html Mass rape - New York Times 1993]
*[https://web.archive.org/web/20080520123853/http://news.independent.co.uk/europe/article332794.ece Bosnia's rape babies: abandoned by their families, forgotten by the state]
*[https://web.archive.org/web/20100817134853/http://www.newint.org/issue244/rape.htm Rape: weapon of war]
;Izvještaji
* {{cite journal
| last = Orentlicher
| first = Diane
| title = Sexual Assault Issues Before the War Crimes Tribunal
| journal = Human Rights Brief
| year = 1997
| volume = 4
| number = 2
| pages = 8–9
| url = http://digitalcommons.wcl.american.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1654&context=hrbrief
}}
* {{cite report
| title = When Everyone is Silent: Reparation for Survivors of Wartime Rape in Republika Srpska in Bosnia and Herzegovina
| id = EUR 63/012/2012
| journal = Amnesty International
| date = 31 October 2012
| url = https://www.amnesty.org/en/documents/eur63/012/2012/en/
}}
* {{cite report
| title = Whose Justice? Bosnia and Herzegovina's Women Still Waiting
| id = EUR 63/006/2009
| journal = Amnesty International
| date = 30 September 2009
| url = https://www.amnesty.org/en/documents/eur63/006/2009/en/
}}
{{Genocid}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Kategorija:Ratni zločini u ratu u BiH| ]]
[[Kategorija:Genocid u Bosni| ]]
[[Kategorija:Genocidno silovanje|Bosanski rat]]
[[Kategorija: Ratne žrtve u ratu|Bosanski rat]]
[[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]]
[[Kategorija:Etničko čišćenje]]
[[Kategorija:Žene Bosne i Hercegovine 20. stoljeća]]
[[Kategorija:Historija žena u Bosni i Hercegovini]]
fxpdt4aqy5qh7xhtyiz173ewbhb05nq
Anencefalija
0
492434
3427710
3427461
2022-08-12T17:48:09Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv =Anencefalija
| sinonimi =
| slika = Anencephaly-web.jpg
| veličina_slike = 300px
| alt =
| opis_slike = Ilustracija anencefalijskog [[fetus]]a
| izgovor =
| specijalnost = [[Medicinska genetika]], [[pedijatrija]]
| simptomi = Odsustvo [[veliki mozak|velikog]] i [[cerebelum|malog mozga]]
| komplikacije =
| pojava =
| trajanje =
| vrste =
| uzroci =
| rizici = Nedostatak folne kiseline
| dijagnoza =
| diferencijalna_dijagnoza =
| prevencija = Majka uzima dovoljno folne kiseline
| tretman =
| lijek =
| prognoza = Smrt se obično javlja u roku od nekoliko sati do dana nakon rođenja.
| frekvencija =
| smrtnost =
}}
'''Anencefalija''' je odsustvo većeg dijela [[mozak|mozga]], [[lobanja|lobanje]] i [[skalp]]a koje se javlja tokom [[embriogeneza|embrionskog razvoja]].<ref name="neurologychannel">{{cite web |url=http://www.neurologychannel.com/cephalicdisorders/index.shtml |title=Cephalic disorders – Overview, Anencephaly, Colpocephaly – neurologychannel |access-date=September 19, 2016 |date=September 3, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080509092319/http://www.neurologychannel.com/cephalicdisorders/index.shtml |archive-date=May 9, 2008 |url-status=dead }}</ref> To je lobanjski poremećaj koji je posljedica [[defekt nervne cijevi|defekta nervne cijevi]] koji se javlja kada se vršni (glavni) kraj [[nervna cijev|nervne cijevi]] ne zatvori, obično između 23. i 26. dana nakon začeća.<ref>{{cite book |last1=O'Rahilly |first1=M |last2=Muller |first2=F |title=Human Embryology & Teratology |publisher=Wiley-Liss, Inc |location=New York |year=1992 |page=253|isbn=978-0471382256}}</ref> Strogo govoreći, grčki termin se prevodi kao "bez mozga" (ili potpuno bez unutrašnjeg dijela glave), ali je prihvaćeno da djeca rođena s ovim poremećajem obično nemaju samo [[telencefalon]],<ref>{{cite book|last=Chervenak|first=F.A.|title=Ultrasound and the Fetal Brain: Progress in Obstetric and Gynecological Sonography Series|year=1995|publisher=Parthenon Pub. Group|location=New York|isbn=978-1850706120|page=102|edition=1st publ|author2=Kurjak, A. |author3=Comstock, C.H. }}</ref> najveći dio mozga koji se uglavnom sastoji od moždanih hemisfera, uključujući [[neokorteks]], koji je odgovoran za [[spoznaja|spoznaju]]. Preostala struktura je obično prekrivena samo tankim slojem membrane – nedostaju koža, kost, moždane opne itd.<ref name="NINDS">{{cite web|url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/anencephaly/anencephaly.htm|title=Anencephaly Information Page: National Institute of Neurological Disorders and Stroke (NINDS)|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161202230140/http://www.ninds.nih.gov/disorders/anencephaly/anencephaly.htm|archive-date=2 December 2016|access-date=2016-12-02}}</ref> Uz vrlo malo izuzetaka,<ref name="koaa.com survive">{{cite web|url=http://www.koaa.com/videos/boy-without-a-brain/?fullsite |title=Baby Without A Brain, Nickolas Coke, Update |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120914233036/http://www.koaa.com/videos/boy-without-a-brain/?fullsite |archive-date=2012-09-14 }}</ref> [[novorođenčad]] s ovim poremećajem ne preživi duže od nekoliko sati ili dana nakon rođenja.
{{TOC limit}}
==Znakovi i simptomi==
Nacionalni institut za neurološke poremećaje i [[moždani udar]] (NINDS) opisuje prikaz ovog stanja na sljedeći način: "Beba rođena s anencefalijom obično je slijepa, gluha, nesvjesna okoline i ne može osjetiti bol. Iako se neke osobe s anencefalijom mogu roditi sa glavnim [[moždano stablo|moždanim stablom]], nedostatkom funkcionalnog [[veliki mozak|velikog mozga]] trajno isključuje mogućnost da ikada steknu [[svijest]] o svojoj okolini. Mogu se pojaviti [[refleks]]ne radnje kao što su [[disanje]] i reakcije na zvuk ili dodir."<ref name="NINDS">{{cite web|url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/anencephaly/anencephaly.htm|title=Anencephaly Information Page: National Institute of Neurological Disorders and Stroke (NINDS)|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161202230140/http://www.ninds.nih.gov/disorders/anencephaly/anencephaly.htm|archive-date=2 December 2016|access-date=2016-12-02}}</ref>
Zbog prisustva [[moždano stablo|moždanog stabla]], djeca s anencefalijom imaju gotovo sve primitivne reflekse [[novorođenče]]ta, reagirajući na slušne, vestibulske i [[bol]]ne stimuluse.<ref>DIAMENT, Aron (1996). Neurologia Infantil. 3ª Edição. São Paulo: Atheneu. p. 745.</ref> To znači da se dijete može kretati, smiješiti, sisati i disati bez pomoći uređaja.<ref>{{cite journal |last1=Luyendijk |first1=W |last2=Treffers |first2=PD |title=The smile in anencephalic infants. |journal=Clinical Neurology and Neurosurgery |date=1992 |volume=94 Suppl |pages=S113-7 |doi=10.1016/0303-8467(92)90042-2 |pmid=1320482|s2cid=20231750 }}</ref>
{{multiple image
| total_width = 800
| align = center
| image1 = Anencephaly side.jpg
| width1 = 375
| height1 = 395
| caption1 = Bočni izgled [[fetus]]a sa anencefalijom
| alt1 =
| image2 = Anencephaly front.jpg
| width2 = 550
| height2 = 395
| caption2 = Čeoni izgled [[fetus]]a sa anencefalijom
| alt2 =
| image3 = Babygram.jpg
| width3 = 600
| height3 = 839
| caption3 =Rendgenski snimak anencefalijskog mrtvorođenog fetusa
| alt3 =
}}
==Uzroci==
[[Folna kiselina]] se pokazala važnom u formiranju nervne cijevi barem od 1991.,<ref>{{Cite journal|last=Centers for Disease Control (CDC)|date=1991-08-02|title=Use of folic acid for prevention of spina bifida and other neural tube defects--1983-1991|journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report|volume=40|issue=30|pages=513–516|issn=0149-2195|pmid=2072886}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.sjsu.edu/faculty/gerstman/hs261/Lancet1991-338-8760-131-137.htm|title=Lancet 1991; 338:8760:131-137|website=www.sjsu.edu|access-date=2018-12-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20180408085741/http://www.sjsu.edu/faculty/gerstman/hs261/Lancet1991-338-8760-131-137.htm|archive-date=2018-04-08|url-status=live}}</ref> i kao podtip defekta nervne cijevi, folna kiselina može imati ulogu u anencefaliji. Istraživanja su pokazala da dodavanje folne kiseline u [[hrana|ishranu]] žena u reproduktivnoj dobi može značajno smanjiti, ali ne i eliminirati, incidencu defekata nervne cijevi. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj dobi unose 0,4 mg folne kiseline dnevno,<ref name="NINDS">{{cite web|url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/anencephaly/anencephaly.htm|title=Anencephaly Information Page: National Institute of Neurological Disorders and Stroke (NINDS)|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161202230140/http://www.ninds.nih.gov/disorders/anencephaly/anencephaly.htm|archive-date=2 December 2016|access-date=2016-12-02}}</ref> posebno onih koji pokušavaju da zatrudne ili koji bi eventualno mogli zatrudnjeti, jer to može smanjiti rizik na 0,03%.<ref name="Ratcliffe obstetrics">{{cite book |editor1-first=Stephen D. |editor1-last=Ratcliffe |title=Family medicine obstetrics |year=2008 |publisher=Mosby Elsevier |location=Philadelphia |isbn=978-0-323-04306-9 |edition=3rd}}</ref> Nije preporučljivo čekati dok [[trudnoća]] ne počne, jer je, u trenutku kada žena zna da je trudna, kritično vrijeme za nastanak defekta nervne cijevi obično već prošlo. [[Ljekar]] može propisati čak i veće doze folne kiseline (5 mg/dan) za žene koje su imale prethodnu trudnoću s defektom nervne cijevi.
Defekti nervne cijevi mogu pratiti obrasce [[nasljeđivanja]], s direktnim dokazom [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivnog]] nasljeđivanja.<ref name="pmid2333913">{{cite journal |doi=10.1002/ajmg.1320360119 |title=Evidence for a major gene in familial anencephaly |year=1990 |last1=Shaffer |first1=Lisa G. |last2=Marazita |first2=Mary L. |last3=Bodurtha |first3=Joann |last4=Newlin |first4=Anna |last5=Nance |first5=Walter E. |journal=American Journal of Medical Genetics |volume=36 |pages=97–101 |pmid=2333913 |issue=1}}</ref> Kako su izvijestili [[Bruno Reversade]] i kolege, [[homozigot]]na inaktivacija [[NUAK2]] [[kinaze]] dovodi do anencefalije kod ljudi.<ref>{{Cite journal|last1=Bonnard|first1=Carine|last2=Navaratnam|first2=Naveenan|last3=Ghosh|first3=Kakaly|last4=Chan|first4=Puck Wee|last5=Tan|first5=Thong Teck|last6=Pomp|first6=Oz|last7=Ng|first7=Alvin Yu Jin|last8=Tohari|first8=Sumanty|last9=Changede|first9=Rishita|last10=Carling|first10=David|last11=Venkatesh|first11=Byrappa|date=2020-12-07|title=A loss-of-function NUAK2 mutation in humans causes anencephaly due to impaired Hippo-YAP signaling|journal=The Journal of Experimental Medicine|volume=217|issue=12|doi=10.1084/jem.20191561|issn=1540-9538|pmc=7953732|pmid=32845958}}</ref> [[modelni organizam|Životinjski modeli]] ukazuju na moguću povezanost sa nedostacima [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] [[TEAD2]].<ref name="pmid17868131">{{cite journal |doi=10.1002/dvg.20330 |title=Transcription factor TEAD2 is involved in neural tube closure |year=2007 |last1=Kaneko |first1=Kotaro J. |last2=Kohn |first2=Matthew J. |last3=Liu |first3=Chengyu |last4=Depamphilis |first4=Melvin L. |journal=Genesis |volume=45 |issue=9 |pages=577–87 |pmid=17868131 |pmc=2765819}}</ref> Istraživanja pokazuju da žena koja je imala jedno dijete s defektom nervne cijevi, kao što je anencefalija, ima oko 3% rizika da će imati još jedno dijete s takvim defektom,<ref>{{cite journal |doi=10.1002/ajmg.1320050314 |title=The recurrence risk for neural tube defects in the United States: A collaborative study |year=1980 |last1=Cowchock |first1=S. |last2=Ainbender |first2=E. |last3=Prescott |first3=G. |last4=Crandall |first4=B. |last5=Lau |first5=L. |last6=Heller |first6=R. |last7=Muir |first7=W. A. |last8=Kloza |first8=E. |last9=Feigelson |first9=M. |display-authors=8|journal=American Journal of Medical Genetics |volume=5 |issue=3 |pages=309–14 |pmid=7405962}}</ref> za razliku od pozadinske stope od 0,1% pojavljivanja u populaciji u cjelini.<ref>{{cite web|url=http://www.chg.duke.edu/diseases/ntd.html |title=Archived copy |access-date=2011-04-01 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110304215327/http://www.chg.duke.edu/diseases/ntd.html |archive-date=2011-03-04}}</ref> [[Genetičko savjetovanje]] se obično nudi ženama s većim rizikom od rađanja djeteta s defektom nervne cijevi kako bi se razgovaralo o dostupnim testiranjima.<ref>{{cite web |title=Anencephaly {{!}} Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program |url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/5808/anencephaly |website=rarediseases.info.nih.gov |access-date=4 December 2021}}</ref>
[[slika:Anencefalia.jpg|thumb|Dojenče s anencefalijom i [[akranija|akranijom]]]]
Poznato je da osobe koje uzimaju određene [[antikonvulziv]] i osobe s dijabetesom zavisnim od [[insulin]]a imaju veći rizik od rođenja djeteta s defektom nervne cijevi.<ref>{{cite web |url=http://ghr.nlm.nih.gov/condition/anencephaly |title=Anencephaly |publisher=National Institutes of Health |date=22 August 2011 |work=Genetics Home Reference |access-date=28 August 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805221451/http://ghr.nlm.nih.gov/condition/anencephaly |archive-date=2011-08-05 |url-status=live}}</ref>
=== Odnos prema nasljednoj ciliopatiji ===
Do nedavno medicinska literatura nije ukazivala na povezanost mnogih [[genetički poremećaj|genetičkih poremećaja]] i [[Sindrom|sindroma]] i [[Bolest|genetičke bolesti]], za koje se sada otkriva da su povezane. Kao rezultat novih genetičkih istraživanja, neki od njih su, u stvari, vrlo povezani u svom [[genotip|osnovnom uzroku]] uprkos širokom rasponu medicinskih [[fenotip|simptoma]] koji su klinički vidljivi u [[Poremećaj (medicina)|poremećajima]]. Anencefalija je jedna takva bolest, dio iskrsavajuće klase bolesti koje se nazivaju [[ciliopatija|ciliopatije]]. Osnovni uzrok može biti nefunkcionalni molekulski mehanizam u primarnim [[cilija|trepljastim]] strukturama [[ćelije (biologija)|ćelije]], [[organela]] prisutnih u mnogim tipovima ćelija u cijelom ljudskom tijelu. Defekti [[cilija]] negativno utiču na "brojne kritične razvojne signalne puteve" bitne za ćelijski razvoj i, stoga, nude uvjerljivu hipotezu za često [[plejotropija|višesimptomsku]] prirodu velikog skupa sindroma i bolesti. Poznate ciliopatije uključuju [[primarna cilijarna diskinezija]], [[Bardet-Biedlov sindrom]], [[policistasta bolest bubrega]] i [[policistasta bolest jetre|bolest jetre]], [[nefronoftiza]], [[Alströmov sindrom]], [[Meckel-Gruberov sindrom]] i neki oblici [[retinopatija|degeneracija mrežnjače]].<ref>{{cite journal |doi=10.1146/annurev.genom.7.080505.115610 |title=The Ciliopathies: An Emerging Class of Human Genetic Disorders |year=2006 |last1=Badano |first1=Jose L. |last2=Mitsuma |first2=Norimasa |last3=Beales |first3=Phil L. |last4=Katsanis |first4=Nicholas |journal=Annual Review of Genomics and Human Genetics |volume=7 |pages=125–48 |pmid=16722803}}</ref>
==Dijagnoza==
[[slika:Ultrasound Scan ND 066.jpg|thumb|right| Ultrazvučna slika fetusa sa anencefalijom]]
Anencefalija se često može dijagnosticirati prije rođenja putem [[ultrazvuk|ultrazvučnog]] pregleda. Majčin serumski [[alfa-fetoprotein]] ([[AFP skrining]])<ref name="pmid17602445">{{cite journal |vauthors=Joó JG, Beke A, Papp C |title=Neural tube defects in the sample of genetic counselling |url=https://archive.org/details/sim_prenatal-diagnosis_2007-10_27_10/page/912 |journal=Prenat. Diagn. |volume=27 |issue=10 |pages=912–21 |year=2007 |pmid=17602445 |doi=10.1002/pd.1801|s2cid=33282525 |display-authors=etal}}</ref> i detaljan ultrazvučni pregled fetusa <ref name="pmid16862467">{{cite journal |vauthors=Cedergren M, Selbing A |title=Detection of fetal structural abnormalities by an 11-14-week ultrasound dating scan in an unselected Swedish population |journal=Acta Obstetricia et Gynecologica Scandinavica |volume=85 |issue=8 |pages=912–5 |year=2006 |pmid=16862467 |doi=10.1080/00016340500448438|s2cid=22388577 }}</ref> može biti korisno za skrining za defekte nervne cijevi kao što su [[spina bifida]] ili anencefalija.
=== Meroanencefalija ===
Meroanencefalija je rijedak oblik anencefalije koju karakteriziraju malformirane [[lobanja|kranijske]] kosti, srednji kranijski defekt i kranijska izbočina koja se naziva područje cerebrovaskuloze. Područje cerebrovaskuloze je dio abnormalnog, spužvastog, [[krvotok|vaskularnog tkiva]] pomiješanog s [[glija|glijskim]] tkivom u rasponu od obične membrane do velike mase [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]], hemoragijskih vaskularnih kanala, glijnih čvorova i neorganiziranog [[horioidni pleksus|horoidnih pleksusa]].<ref name= Meroanencephaly>{{cite journal|doi=10.1159/000263862 |title=Meroanencephaly: Pathology and Prenatal Diagnosis |year=1993 |last1=Isada |first1=Nelson B.|last2=Qureshi |first2=Faisal |last3=Jacques |first3=Suzanne M. |last4=Holzgreve |first4=Wolfgang |last5=Tout |first5=Mary Jo|last6=Johnson |first6=Mark P. |last7=Evans |first7=Mark I. |journal=Fetal Diagnosis and Therapy |volume=8 |issue=6|pages=423–8 |pmid=8286034}}</ref>
=== Holoanencefalija ===
Najčešći tip anencefalije, gdje se [[mozak]] u potpunosti nije uspio formirati, osim [[moždano stablo|moždanog stabla]]. [[Novorođenčad]] rijetko preživi više od jednog dana nakon rođenja sa holoanencefalijom.
=== Kraniorahishiza ===
{{Glavni|Rahishiza}}
Najteži tip anencefalije, gdje područje cerebrovaskuloze i područje medulovaskuloze ispunjavaju i kranijske defekte i [[kičmeni stub]]. Kraniorahishizu karakteriše anencefalija praćena koštanim defektima u [[Kičmeni pršljen|kičmenim pršljenovima]] i izlaganjem [[nervno tkivo|nervnog tkiva]] jer svod lobanje ne uspijeva da se formira.<ref name= Meroanencephaly/><ref>{{cite journal |doi=10.4103/0976-3147.63108|title=Craniorachischisis totalis |year=2010 |last1=Murlimanju |last2=Vishal |first2=K |last3=Maligi |first3=AM |last4=Naveen|first4=NS |journal=Journal of Neurosciences in Rural Practice |volume=1 |pages=54–5 |pmid=21799625 |first1=N |issue=1|pmc=3137839}}</ref> Kraniorahishiza se javlja kod otprilike 1/1000 živorođenih, ali različiti fizički i hemijski testovi mogu otkriti zatvaranje nervne cijevi tokom rane [[trudnoće]].<ref>{{cite book|last=Gilbert|first=Scott F.|title=Developmental biology|url=https://archive.org/details/developmentalbio00gilb_892|year=2010|publisher=Sinauer Associates|location=Sunderland, Mass.|isbn=978-0878933846|page=[https://archive.org/details/developmentalbio00gilb_892/page/n362 338]|edition=9th }}</ref>
==Prognoza==
Ne postoji lijek ili standardni tretman za anencefaliju. Prognoza je izuzetno loša, jer mnogi anencefalni fetusi ne prežive rođenje, a [[novorođenčad]] koja nije [[mrtvorođenče|mrtvorođena]] obično će umrijeti u roku od nekoliko sati ili dana nakon rođenja od [[kardiorespiratorni zastoj|kardiorespiratornog zastoja]].<ref name="NINDS">{{cite web|url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/anencephaly/anencephaly.htm|title=Anencephaly Information Page: National Institute of Neurological Disorders and Stroke (NINDS)|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161202230140/http://www.ninds.nih.gov/disorders/anencephaly/anencephaly.htm|archive-date=2 December 2016|access-date=2016-12-02}}</ref>
== Etička pitanja ==
=== Donacija organa ===
Jedno pitanje koje se tiče anencefalne novorođenčadi je [[donacija organa]]. Prvobitne pravne smjernice proizašle su iz slučaja bebe Therese iz 1992. godine, u kojem su po prvi put testirane granice doniranja organa.<ref name="Bard">{{cite journal |first1=Jennifer S. |last1=Bard |pmid=12774804 |url=http://digitalcommons.law.wne.edu/lawreview/vol21/iss1/3 |year=1999 |title=The diagnosis is anencephaly and the parents ask about organ donation: Now what? A guide for hospital counsel and ethics committees |volume=21 |issue=1 |pages=49–95 |journal=Western New England Law Review |access-date=2012-07-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140326184728/http://digitalcommons.law.wne.edu/lawreview/vol21/iss1/3/ |archive-date=2014-03-26 |url-status=live }}</ref> Organi dojenčadi su rijetki, a velika potražnja za pedijatrijskim [[transplantacija|transplantacijama organa]] predstavlja veliki problem javnog zdravlja. Godine 1999. otkriveno je da za američku djecu mlađu od dvije godine koja čekaju na transplantaciju, 30-50% umre prije nego što organ postane dostupan.<ref name="Bard"/>
Unutar medicinske zajednice, glavna etička pitanja u vezi s doniranjem organa su pogrešna dijagnoza anencefalije, argument [[sklizak nagib]], da bi novorođenčad s anencefalom rijetko bila izvor organa i da bi to potkopali povjerenje u transplantaciju organa.<ref name="CEJA">{{cite journal |doi=10.1001/jama.1995.03520440068039 |title=The Use of Anencephalic Neonates as Organ Donors |year=1995 |last1=Glasson |first1=John |last2=Plows |first2=Charles W. |last3=Clarke |first3=Oscar W. |last4=Cosgriff |first4=James H. |last5=Kliger |first5=Craig H. |last6=Ruff |first6=Victoria N. |last7=Tenery |first7=Robert M. |last8=Wilkins |first8=George T. |last9=Orentlicher |first9=David |display-authors=8|journal=JAMA |volume=273 |issue=20 |pmid=7745776 |pages=1614–8}}</ref> Brige o skliskim kosinama su glavno pitanje u raspravama o ličnosti, širom svijeta. Što se tiče anencefalije, oni koji se protive doniranju organa tvrde da bi to moglo otvoriti vrata nevoljnim davateljima organa, kao što je starija osoba s teškom demencijom. Još jedna sporna tačka je broj djece koja bi zaista imala koristi. Postoje odstupanja u statistikama; međutim, poznato je da je većina anencefalne djece mrtvorođena.<ref name="CEJA"/>
Dati su prijedlozi da se zaobiđu pravna i etička pitanja oko doniranja organa. To uključuje čekanje da se smrt dogodi prije nabavke organa, proširenje definicije smrti, stvaranje posebne pravne kategorije za anencefalnu novorođenčad i njihovo definiranje kao neosoba.<ref name="Ahmad">{{cite journal |pmid=1735049 |year=1992 |last1=Ahmad |first1=Ferhaan |title=Anencephalic infants as organ donors: Beware the slippery slope |volume=146 |issue=2 |pages=236–241, 244 |pmc=1488368 |journal=CMAJ}}</ref>
U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], dijete rođeno s anencefalijom prijavljeno je kao najmlađi donator organa u zemlji. Teddyju Houlstonu je dijagnosticirana anencefalija u 12. sedmici gestacije. Njegovi roditelji, Jess Evans i Mike Houlston, odlučili su se protiv [[abortus]]a i umjesto toga predložili donaciju organa. Teddy je rođen 22. aprila 2014. u [[Cardiff]], [[Wales]], i živio je 100 minuta, nakon čega su mu [[srce]] i [[bubrezi]] uklonjeni. Njegovi bubrezi su kasnije presađeni odrasloj osobi u [[Leeds]]u. Teddyjev blizanac, Noah, rođen je zdrav.<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/health-32425666] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180528154448/http://www.bbc.co.uk/news/health-32425666 |date=2018-05-28 }}. BBC News. Retrieved on 2015-04-23.</ref>
=== Moždana smrt ===
Postoje četiri različita koncepta koja se koriste za određivanje [[moždana smrt|moždane smrti]]: [[zatajenje srca]], zatajenje pluća, smrt cijelog mozga i [[neokorteks]]na smrt.
Neokorteksna smrt, slična [[perzistentno vegetativno stanje|perzistentnom vegetativnom stanju]] (PVS), uključuje gubitak kognitivnog funkcionisanja mozga. Prijedlog profesora prava Davida Randolpha Smitha,<ref>{{Cite web |url=http://www.drslawfirm.com/legaldeath.pdf |title=Archived copy |access-date=2013-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131015224215/http://www.drslawfirm.com/legaldeath.pdf |archive-date=2013-10-15 |url-status=live }}</ref> u pokušaju da se dokaže da neokorteksna smrt treba pravno tretirati isto kao i moždana smrt, uključili su [[PET skeniranje]], kako bi se utvrdile sličnosti. Međutim, ovaj prijedlog je kritiziran na osnovu toga da potvrda neokorteksne smrti PET skeniranjem može dovesti do neodređenosti.<ref name="Beresford">{{cite web|title=Ethics in Neuroscience: Mind over Matter |url=http://poynter.indiana.edu/publications/m-beresford.pdf |date=July 1996 |author=Beresford, H. Richard |publisher=Indiana University |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20051101091733/http://poynter.indiana.edu/publications/m-beresford.pdf |archive-date=November 1, 2005 }}</ref>
=== Prekid trudnoće ===
Anencefalija se može dijagnosticirati prije porođaja s visokim stupnjem tačnosti. Iako je anencefalija fatalno stanje, opcija pobačaja ovisi o zakonima o pobačaju u državi.<ref name="Meinke">{{cite journal|last=Meinke|first=Sue|date=June 1989|title=Anencephalic Infants as Potential Organ Sources: Ethical and Legal Issues|url=http://bioethics.georgetown.edu/publications/scopenotes/sn12.pdf|url-status=live|publisher=National Reference Center for Bioethics Literature|archive-url=https://web.archive.org/web/20120522225845/http://bioethics.georgetown.edu/publications/scopenotes/sn12.pdf|archive-date=2012-05-22|access-date=19 July 2012}}</ref> Prema izvještaju iz 2013., 26% svjetske populacije živi u zemlji u kojoj je [[abortus]] općenito zabranjen.<ref name="Meinke"/><ref>{{cite web|title=The World's Abortion Laws Map 2013 Update|url=http://www.reproductiverights.org/sites/crr.civicactions.net/files/documents/AbortionMap_Factsheet_2013.pdf|access-date=2015-11-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20151202020139/http://www.reproductiverights.org/sites/crr.civicactions.net/files/documents/AbortionMap_Factsheet_2013.pdf|archive-date=2015-12-02|url-status=live}}</ref> [[Brazil]] je 2012. proširio pravo na pobačaj na majke sa anencefalnim fetusima. Ova odluka, međutim, nailazi na veliko neodobravanje nekoliko vjerskih grupa.<ref>{{cite web|title=Anencephaly in Brazil: A New Decision, Old Issues|url=http://www.genderacrossborders.com/2012/04/13/25308|access-date=19 July 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120513185133/http://www.genderacrossborders.com/2012/04/13/25308/|archive-date=13 May 2012|url-status=dead}}</ref>
=== Sudski postupci ===
Slučaj bebe Tereze bio je početak etičke debate oko anencefalnog doniranja organa dojenčadi.<ref name="Bard"/> Priča o bebi Terezi ostaje u fokusu osnovne moralne filozofije. Beba Theresa rođena je sa anencefalijom 1992. godine. Njeni roditelji, znajući da će im dijete umrijeti, zatražili su da joj se daju organi za transplantaciju. Iako su se njeni ljekari složili, zakon Floride je zabranio vađenje organa djeteta dok je još bila živa. Do trenutka kada je umrla devet dana nakon rođenja, njeni organi su se pokvarili do te mjere da bi mogli biti održivi.<ref>{{cite web|last=Rachels|first=James|title=What is Morality|url=http://hettingern.people.cofc.edu/Intro_Philosophy_SP_2011/Rachels_Ch_One.pdf|access-date=19 July 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214131059/http://hettingern.people.cofc.edu/Intro_Philosophy_SP_2011/Rachels_Ch_One.pdf|archive-date=2014-12-14|url-status=live}}</ref>
==== Uniformni akti Sjedinjenih Država ====
[[Jedinstveni zakon o utvrđivanju smrti]] (UDDA) je model zakona, koji su usvojile mnoge američke države, u kojem se navodi da osoba koja je pretrpjela ili 1) nepovratni prestanak cirkulatornih i respiratornih funkcija ili 2) nepovratni prestanak svih funkcija cijelog mozga, uključujući [[moždano stablo]], je mrtav. Ovaj prijedlog zakona je rezultat mnogih debata oko definicije smrti i primjenjiv je na raspravu o anencefaliji. Srodni zakon, [[Jedinstveni zakon o anatomskom poklonu]] (UAGA), daje pojedincima i, nakon smrti, članovima njihovih porodica pravo da odluče hoće li ili ne donirati organe. Budući da je protivzakonito da bilo koja osoba plaća novac za organ, osoba kojoj je potrebna [[transplantacija]] organa mora se osloniti na volontera.<ref name="Meinke"/>
Postojala su dva državna zakona koji su predložili promjenu važećih zakona u vezi sa smrću i doniranjem organa. Prijedlog zakona Senata Kalifornije 2018. predložio je izmjene i dopune UDDA, kako bi se anencefalna [[novorođenčad]] definirala kao već mrtva, dok je prijedlog zakona 3367 Skupštine New Jerseya predložio da se dopusti da anencefalne bebe budu izvor organa čak i ako nisu mrtve.<ref name="Meinke"/><ref>{{cite web|title=Uniform Declaration of Death Act (UDDA)|url=http://www.ascensionhealth.org/index.php?option=com_content&view=article&id=226&Itemid=172|access-date=2013-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20130906042612/http://www.ascensionhealth.org/index.php?option=com_content&view=article&id=226&Itemid=172|archive-date=2013-09-06|url-status=dead}}</ref>
==Epidemiologija==
U [[SAD|Sjedinjenim Državama]], anencefalija se javlja kod otprilike jednog od svakih 10.000 rođenih.<ref name="disease frequency">{{cite web |publisher=PubMed Health |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0002547/ |title=Anencephaly |date=May 1, 2011 |access-date=2017-10-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140328180935/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0002547/ |archive-date=2014-03-28 |url-status=live }}</ref> Stope bi mogle biti veće među Afrikancima sa stopama u [[Nigerija|Nigeriji]] procijenjenim na 3 na 10.000 u 1990., dok su stope u [[Gana|Gani]] procijenjene na 8 na 10.000 1992. godine.<ref name=NTD2005>{{cite book|title=Neural Tube Defects : From Origin to Treatment: From Origin to Treatment|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=9780199775149|pages=125–126|url=https://books.google.com/books?id=lkhw5eDA9mIC&pg=PA125|access-date=2015-08-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20160131044208/https://books.google.ca/books?id=lkhw5eDA9mIC&pg=PA125|archive-date=2016-01-31|url-status=live}}</ref> Stope u [[Kina|Kini]] procjenjuju se na 5 na 10.000 novorođenih.<ref name=NTD2005/>
Istraživanja su pokazala da je, općenito, veća vjerovatnoća da će ženske bebe biti pogođene ovim poremećajem.<ref name="sexratio">{{cite journal |doi=10.1007/BF00958926 |title=The sex ratio in anencephaly |year=1970 |last1=Timson |first1=J. |journal=Genetica |volume=41 |pages=457–65 |pmid=4922971 |issue=3|s2cid=21682384 }}</ref>
==Istraživanje==
Provedena su neka genetička istraživanja, kako bi se utvrdili uzroci anencefalije. Utvrđeno je da se [[ALX1|homeoprotein hrskavice (CART1)]] selektivno eksprimira u [[hondrocit]]ima (ćelije [[hrskavica]]). Mapiran je gen CART1 na [[hromosom 12|hromosomakom segmentu 12q21.3–q22]]. Također, otkriveno je da [[homozigot]]ni miševi za nedostatak Cart1 gena manifestiraju [[akranija|akraniju]] i meroanencefaliju, a preneonatusni tretman s [[folna kiselina|folnom kiselinom]] će suzbiti akraniju i meroanencefaliju u mutantima s nedostatkom Cart1.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/S1028-4559(08)60070-4 |title=Syndromes, Disorders and Maternal Risk Factors Associated with Neural Tube Defects (III) |year=2008 |last1=Chen |first1=Chih-Ping |journal=Taiwanese Journal of Obstetrics and Gynecology|volume=47 |issue=2 |pages=131–40 |pmid=18603496|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1038/ng0796-275 |title=Prenatal folic acid treatment suppresses acrania and meroanencephaly in mice mutant for the Cart1 homeobox gene |year=1996 |last1=Zhao |first1=Qi|last2=Behringer |first2=Richard R. |last3=De Crombrugghe |first3=Benoit |journal=Nature Genetics |volume=13 |issue=3|pages=275–83 |pmid=8673125|s2cid=12341689 }}</ref>
==Također pogledajte==
* [[Akalvarija]]
* [[Mikrocefalija]]
==Reference==
{{reflist|colwidth=30em}}
== Vanjski linkovi==
{{Medicinski izvori
| meshName = Anencephaly
| meshNumber = C10.500.680.196
| DiseasesDB = 705
| ICD10 = {{ICD10|Q|00|0|q|00}}
| ICD9 = {{ICD9|740.0}}
| ICDO =
| OMIM = 206500
| MedlinePlus = 001580
| eMedicineSubj = neuro
| eMedicineTopic = 639
}}
{{commons category|Anencephaly}}
{{Urođene malformacije i deformacije nervnog sistema}}
[[Kategorija:Urođeni poremećaji nervnog sistema]]
[[Kategorija:Moždani poremećaji]]
cdnpi8t5qemtmjn7x3yc4uktskb29y3
Akranija
0
492436
3427714
3425690
2022-08-12T18:42:27Z
IviBot
89797
[[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvorene uglate zagrade - Neispravno otvoren predložak)
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv =Akranija
| sinonimi =Bezglavost
| slika = Acrania.jpg
| veličina_slike = 300px
| alt =
| opis_slike = Djelomični nedostatak lobanje, kostiju i tjemena
| izgovor = [[Medicinska genetika]]
| specijalnost =
| simptomi =
| komplikacije =
| pojava =
| trajanje =
| vrste =
| uzroci = Mutacije u genu za [[enzim]] [[ježeva aciltransferaza]] (HHAT)
| rizici =
| dijagnoza = [[Ultrazvuk]]om
| diferencijalna_dijagnoza =
| prevencija =
| tretman =
| lijek =
| prognoza = Letalni poremećaj
| frekvencija =
| smrtnost = Novorođenčad s anencefalijom rađaju se mrtvorođena u oko 75 posto slučajeva. Ona koja prežive umiru unutar nekoliko sati, dana ili sedmica.
}}
'''Akranija''' je rijedak [[kongenitalni poremećaj]] koji se javlja u ljudskom [[fetus]]u, kojem potpuno ili djelomično nedostaju pljosnate kosti u [[lubanja|svodu lobanje]].<ref name="Bianca2005">{{cite journal |date=2005 |title=Prenatal and postnatal findings of acrania |journal=Archives of Gynecology and Obstetrics |volume=271 |issue=3 |pages=257–259 |first1=Sebastiano |last1=Bianca |first2=Carmela |last2=Ingegnosi |first3=Salvatore |last3=Auditore |last4=Reale |first4=Armando |first5=M. G. |last5=Galasso |first6=Giovanni |last6=Bartoloni |first7=A. |last7=Arancio |first8=Giuseppe |last8=Ettore |issn=0932-0067 |doi=10.1007/s00404-004-0621-2|pmid=15185096 |s2cid=8140698 }}</ref> [[Moždane hemisfere]] razvijaju se potpuno, ali abnormalno.<ref name="Bianca2005"/> Stanje je često, iako ne uvijek, povezano s [[anencefalija|anencefalijom]]. Za fetus se kaže da ima akraniju ako zadovoljava sljedeće kriterije: fetus treba imati savršeno normalne kosti lica, normalan vratni stub, ali bez fetusne lobanje i volumen moždanog tkiva jednak najmanje jednoj trećini veličine normalnog mozga.<ref name="Kwon1991">{{cite web|url=http://www.thefetus.net/page.php?id=77 |title=Acrania: Review of 13 Cases |work=The Fetus |date=1991 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090827010518/http://www.thefetus.net/page.php?id=77 |archive-date=2009-08-27 |url-status=dead |first1=Tae Hee |last1=Kwon |first2=Jim |last2=King |first3=Philippe |last3=Jeanty |volume=1 |issn=1057-137X }}</ref>
{{TOC limit|3}}
==Uzroci==
[[slika:Anencefalia.jpg|thumb|right| Dojenče s akranijom i [[anencefalija|anencefalijom]]]]
===Genetika===
Ne postoje poznate porodične veze kod akranije, a stope recidiva su izuzetno niske. Ne zna se mnogo o tačnom mehanizmu uključenom u akraniju. Pretpostavlja se da, kao i druge razvojne malformacije, postoji višestruko podrijklo akranije.
Nedavni rad identificirao je mutacije u genu za [[enzim]] [[ježeva aciltransferaza]] (HHAT) koje su uzrokovale akraniju zajedno s [[holoprozencefalija|holoprozencefalijom]] i [[agnatija|agnatijom]].<ref name="Dennis2012">{{cite journal |first1=Jennifer F. |last1=Dennis |first2=Hiroshi |last2=Kurosaka |first3=Angelo |last3=Iulianella |first4=Jennifer |last4=Pace |first5=Nancy |last5=Thomas |first6=Sharon |last6=Beckham |first7=Trevor |last7=Williams |first8=Paul A. |last8=Trainor |editor-first=David R. |editor-last=Beier |date=2012 |title=Mutations in ''Hedgehog Acyltransferase'' ({{not a typo|H|hat}}) Perturb Hedgehog Signaling, Resulting in Severe Acrania-Holoprosencephaly-Agnathia Craniofacial Defects |journal=PLOS Genetics |volume=8 |issue=10 |at=e1002927 |doi=10.1371/journal.pgen.1002927 |issn=1553-7404 |pmc=3464201 |pmid=23055936}}</ref> Mutacija [[HHAT]] koja uzrokuje ovu bolest je mutacija gubitka funkcije.<ref name="Dennis2012"/> Prije ovog otkrića 2010., HHAT je bio poznat po ulozi u [[put soničnog ježa|puta soničnog ježa]]. Kada HHAT sadrži mutaciju gubitka funkcije, proizvodi se manje HHAT proteina. HHAT-aciltransferaza neophodna je za proizvodnju proteina ježevog signalnog puta (Hh), nakon [[transkripcija (genetika)|transkripcije]]. Kako se proizvodnja HHAT smanjuje, proizvodnja Hh proteina dugog dometa proporcionalno se smanjuje. Smanjena proizvodnja Hh remeti proizvodnju [[kinaza]] reguliranih venćelijskim signalom, [[koštani morfogenetski protein|koštanih morfogenetskih proteina]] i [[faktor rasta fibroblasta|faktora rasta fibroblasta]], koji svi imaju važnu ulogu u kraniofacijalnom uzorku. Prekid ovih puteva dovodi do abnormalnog stvaranja [[kost]]iju i [[hrskavica]], uzrokujući akraniju i brojne druge probleme kraniofacijalnog obrasca.<ref name="Dennis2012"/>
====Genetičko savjetovanje====
Za akraniju se može ponuditi malo genetičkog savjetovanja jer genetičko porijeklo nije u potpunosti razjašnjeno. Kako bi se olakšalo [[genetičko savjetovanje]] za porodice, ova se bolest često različito dijagnosticira s drugim bolestima koje se mogu pojaviti u isto vrijeme, kao što su [[anencefalija]] i [[akalvarija]], iako se te bolesti ne moraju uvijek pojaviti istovremeno.<ref name="Bianca2005"/> Stope ponavljanja su izuzetno niske, tako da genetičko savjetovanje nije uvijek potrebno.<ref name="Bianca2005"/>
===Sindrom amnionske trake===
Tokom [[ABS|sindroma amnionske vrpce]] (ABS), fibrozne vrpce mogu zarobiti različite dijelove fetusa u razvoju. uzrokujući malformacije. Kada se ove vlaknaste trake formiraju oko lobanje u razvoju, kosti se neće pravilno formirati. ABS koji se javlja u živčanom tkivu mozga u razvoju jedan je od uzroka akranije.<ref name="Cincore2003">{{cite journal |title=Prenatal Diagnosis of Acrania Associated with Amniotic Band Syndrome |journal=Obstetrics & Gynecology |date=2003 |pages=1176–1178 |first1=Verdelia |last1=Cincore |first2=Anthanasios P. |last2=Ninios |first3=Jacqueline |last3=Pavlik |first4=Chaur-Dong |last4=Hsu |publisher=Elsevier |volume=102 |issue=5 (part 2) |doi=10.1016/S0029-7844(03)00118-2 |issn=0029-7844 |oclc=110364612 |pmid=14607048 |s2cid=24146360 }}</ref> Kada je [[ABS|sindrom amnionske vrpce]] uzrok akranije, fibrozne vrpce se ne mogu otkriti [[ultrazvuk]]om.<ref name="Cincore2003"/>
==Mehanizam==
Tokom četvrte sedmice ljudskog razvoja [[neurulacija|neuropora]] u [[fetus]]u koja se normalno razvija zatvara se. Kada se ovaj proces prekine ili nikada ne pokrene, dolazi do akranije.<ref name="Kwon1991"/>Dezmokranij postaje membranski omotač umjesto da formira [[epiderma|epidermu]] [[kosa|vlasišta]]. Bez obzira da li je blokiran amnionskim vrpcama ili jednostavno nije pokrenut, ne događa se migracija [[mezenhim]]a ispod [[ektoderm]]a.<ref name="Kwon1991"/> Budući da se ova migracija ne događa, [[lobanja]] i svi uključeni [[mišići]], nikad se ne formiraju.<ref name="Kwon1991"/> Bez prisustva [[lobanja|neurokranija]], [[mozak]] se ne uspijeva odvojiti u dva odvojena režnja. [[Stražnji mozak]] nastavlja se normalno razvijati, omogućujući djetetu da se rodi do termina, ali [[diencephalon]] i očni režanj ostaju mali i nerazvijeni.<ref name="Kwon1991"/>
===Ektoderni mezenhim===
[[Mezenhim]] se formira u [[embrij]]u u razvoju i na kraju će postati [[hrskavica]] i [[kost]]. Kada ektodermni mezenhim ne uspije migrirati u područje glave embrija, lobanja se neće moći formirati. Nije poznato šta tačno uzrokuje neuspjeh mezenhimne migracije.<ref name="Kwon1991"/>
==Dijagnoza==
Akranija se može dijagnosticirati rano u trudnoći pomoću [[ultrazvuk]]a. Ova abnormalnost pojavljuje se početkom ili krajem četvrte sedmice razvoja fetusa. Za postavljanje dijagnoze potreban je nedostatak lobanje. Prisutnost moždanog tkiva potvrdit će dijagnozu akranije i razlikovati je od drugih razvojnih problema kao što je [[anencefalija]].<ref name="Kwon1991"/>
==Prognoza==
Anencefalija je smrtonosno stanje. Novorođenčad s anencefalijom rađaju se mrtvorođena u oko 75 posto slučajeva. [[Novorođenčad]] koja prežive umiru unutar nekoliko sati, dana ili sedmica.<ref>{{Cite web|title=Anencephaly: Neural Tube Defect, Birth Defect, Causes, Prevention|url=https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/15032-anencephaly|access-date=2021-03-14|website=Cleveland Clinic}}</ref> Ova bolest je rijetka, a javlja se kod 1/20.000 živorođene djece.<ref name="Romero1988">{{cite book |url=http://sonoworld.com/Client/Fetus/files/pcda/PDCA_CNS.pdf |title=Prenatal Diagnosis of Congenital Anomalies |date=1988 |pages=75–76 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120911172114/http://sonoworld.com/Client/Fetus/files/pcda/PDCA_CNS.pdf |archive-date=2012-09-11 |url-status=dead |chapter=Acrania |chapter-url=http://sonoworld.com/Client/Fetus/files/pcda/PDCA_CNS.pdf#page=77 |first1=Roberto |last1=Romero |first2=Gianluigi |last2=Pilu |first3=Philippe |last3=Jeanty |first4=Alessandro |last4=Ghidini |first5=John C. |last5=Hobbins |publisher=Appleton & Lange |location=East Norwalk, Connecticut |isbn=978-0-8385-7921-3 |lccn=87-14557 |oclc=571744822 |ol=25881951M |access-date=2015-12-17 }}</ref> Kako bi se bolje upravljalo dijagnozom akranije, rano otkrivanje je od iznimne važnosti.<ref name="Kwon1991"/> Porodice mogu odlučiti ili prekinuti trudnoću ili nositi dijete do termina. Akranija može uzrokovati spontani [[pobačaj]] fetusa prije termina.<ref name="Kwon1991"/>
==Reference==
{{Reflist}}
== Vanjski linkovi==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB =
| ICD10 = {{ICD10|Q|00|0|q|00}}
| ICD9 = {{ICD9|740.0}}
| ICDO =
| OMIM =
| MedlinePlus =
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID =
| Orphanet = 945
| SNOMED CT = 203923004
}}
* {{Rijetke bolesti|361|Akalvarija (Akranija)}}
{{Urođene malformacije i deformacije nervnog sistema}}
[[Kategorija:Urođeni poremećaji nervnog sistema]]
h2mwgy3ntfb9abuyztwqi73w2pk8dmo
Desnorukost/ljevorukost
0
492458
3427770
3427411
2022-08-12T22:43:52Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 9 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
[[Slika:SantaCruz-CuevaManos-P2210651b.jpg|thumb|right|280px| Šabloniraani otisci [[šaka]] u [[Cueva de las Manos]] u Argentini. Lijeve šake čine preko 90% umjetničkog djela, što pokazuje prevalentnost dešnjaka <ref>{{cite book|last1=Podestá|first1=María Mercedes|url=https://www.google.co.uk/books/edition/El_arte_rupestre_de_Argentina_ind%C3%ADgena/NuG-pvgnd6IC?hl=en&gbpv=1&dq=%22Cueva+de+las+Manos%22+left+hand&pg=PA11&printsec=frontcover|title=El arte rupestre de Argentina indígena: Patagonia|last2=Raffino|first2=Rodolfo A.|last3=Paunero|first3=Rafael Sebastián|last4=Rolandi|first4=Diana S.|year=2005|publisher=Grupo Abierto Communicaciones|isbn=978-987-1121-16-8|language=es|access-date=2021-03-01|archive-date=2021-10-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20211029010950/https://www.google.co.uk/gen_204?s=web&t=aft&atyp=csi&ei=10l7Ye-DE4K60PEP6uey8A8&rt=wsrt.491,aft.4960,prt.2585&imn=26&ima=10&imad=9&aftp=18869&bl=TGeo|url-status=live}}</ref>]]
U [[bioantropologija|ljudskoj biologiji]], '''desnorukost/ljevorukost''' je individualna preferencijska upotreba jedne [[ruke]], poznate kao '''dominantna ruka''', zbog toga što je jača, brža ili bolja u [[spretnost]]i. Druga strana, relativno često slabija, manje spretna ili jednostavno manje subjektivno preferirana, naziva se '''nedominantna ruka'''.<ref name= indiana>{{cite web | vauthors = Holder MK | url = http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | title = What does Handedness have to do with Brain Lateralization (and who cares?) | archive-url = https://web.archive.org/web/20130326014257/http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | archive-date=2013-03-26 | access-date = 11 August 2012 }}</ref><ref>{{cite web |title=dominant |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote='''4''' : ''biology'' : being the one of a pair of bodily structures that is the more effective or predominant in action • ''dominant'' eye • used her ''dominant'' hand |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308215527/https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=non- |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote=Definition of non- '''1''' : not : other than : reverse of : absence of • ''non''toxic • ''non''linear |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308141644/https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}. ("Nedominantno" je jedna od 945 riječi navedenih pod "ne-")</ref> Desnorukost je daleko češća; oko 90% ljudske populacije ima dominantnu desnu ruku.<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Scharoun SM, Bryden PJ | title = Hand preference, performance abilities, and hand selection in children | journal = Frontiers in Psychology | volume = 5 | issue = 82| pages = 82 | date = 2014 | pmid = 24600414 | pmc = 3927078 | doi = 10.3389/fpsyg.2014.00082 | doi-access = free }}</ref><ref name=bul0000229>{{cite journal |last1=Papadatou-Pastou |first1=Marietta |last2=Ntolka |first2=Eleni |last3=Schmitz |first3=Judith |last4=Martin |first4=Maryanne |last5=Munafò |first5=Marcus R. |last6=Ocklenburg |first6=Sebastian |last7=Paracchini |first7=Silvia |title=Human handedness: A meta-analysis. |journal=Psychological Bulletin |date=June 2020 |volume=146 |issue=6 |pages=481–524 |doi=10.1037/bul0000229 |pmid=32237881 |s2cid=214768754 |url=http://psyarxiv.com/5gjac/ }}</ref> Rukotvornost se često definiše rukom koja piše, jer je prilično uobičajeno da ljudi radije obavljaju neke zadatke svakom rukom. Postoje primjeri istinske [[ambideksternost]]i (jednaka preferencija obje ruke), ali je rijetka—većina ljudi radije koristi jednu ruku za većinu svrha. Većina dosadašnjih istraživanja sugerira da ljevorukost ima [[epigenetika|epigenetički]] marker – kombinaciju genetike, biologije i okoliša. Budući da je velika većina stanovništva dešnjčka, mnogi uređaji su dizajnirani za korištenje dešnjaka, što otežava njihovu upotrebu kod ljevorukih. U mnogim zemljama, ljevoruki ljudi su ili su morali da pišu desnom rukom. Ljevoruke osobe su također sklonije određenim zdravstvenim problemima. Međutim, ljevoruki ljudi imaju prednost u [[sport]]ovima koji uključuju gađanje mete u području kontrole protivnika, jer su njihovi protivnici više navikli na dešnjačku većinu. Kao rezultat toga, oni su previše zastupljeni u [[bejzbol]]u, [[tenis]]u, [[mačevanje|mačevanju]], [[kriket]]u, [[boks]]u<ref>{{Cite web |url=https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |title=Here's Why Left-Handed Athletes Dominate One-on-One Sports |website=Curiosity.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20191114194413/https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |archive-date=14 November 2019 }}</ref> i [[mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]] (MMA).<ref>{{Cite web|date=2019-02-25|title=Why are left-handed people better fighters?|url=https://www.itv.com/news/2019-02-25/why-are-left-handed-people-better-fighters|access-date=2021-03-01|website=ITV News|language=en}}</ref>
== Tipovi ==
* ''Desnorukost'' je najčešći tip. Dešnjaci su vještiji sa svojim desnim rukama. Istraživanja pokazuju da je oko 90% ljudi dešnjaka.<ref name=bul0000229/><ref name="sciamerican">{{cite web |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |title=Why are more people right-handed?|access-date=2008-04-14 |work=Scientific American |year=1997 |vauthors = Holder MK |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203022846/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |archive-date=2013-12-03 |url-status=live}}</ref>
* ''Ljevorukost'' je manje uobičajena. Istraživanja pokazuju da je oko 10% ljudi ljevoruko.<ref name=bul0000229/><ref>{{cite journal | vauthors = Hardyck C, Petrinovich LF | title = Left-handedness | url = https://archive.org/details/sim_psychological-bulletin_1977-05_84_3/page/385 | journal = Psychological Bulletin | volume = 84 | issue = 3 | pages = 385–404 | date = May 1977 | pmid = 859955 | doi = 10.1037/0033-2909.84.3.385 }}</ref>
*''Mješovitost'' ili ''[[unakrsna dominacija]]'' je promjena preferencije ruku između različitih zadataka. Ovo je vrlo neuobičajeno u populaciji, sa prevalencom od oko 1%.<ref name= annett>{{cite book |last=Annett |first=Marian | name-list-style = vanc |year=2002 |title=Handedness and Brain Asymmetry | publisher = Psychology Press}}</ref>
* ''[[Ambideksternost]]'' se odnosi na posjedovanje jednakih sposobnosti u obje ruke. Oni koji to uče i dalje imaju tendenciju da favorizuju svoju prvobitno dominantnu ruku. Ovo je neuobičajeno, sa prevalencom od oko 1%.<ref name="southpaw essentials">{{cite web |url=https://www.southpawessentials.com/post/differences-between-left-handed-mixed-handed-and-ambidextrous |title=Differences Between Left Handed, Mixed Handed and Ambidextrous|date=19 September 2021|access-date=2021-09-19}}</ref>
== Mjerenje ==
Preferencija ruke može se mjeriti ponašanjem (mjere učinka) ili putem upitnika (mjere preferencije). Od 1971. godine koristi se sistem ''Edinburgh Handedness Inventory'', ali sadrži mnoga zastarjela pitanja i teško ga je ocijeniti. Duži Waterloo Handedness upitnik nije široko dostupan. Nedavno je razvijen Flinders Handedness Survey (FLANDERS).<ref>{{cite journal |last1=Nicholls |first1=Michael E.R. |last2=Thomas |first2=Nicole A. |last3=Loetscher |first3=Tobias |last4=Grimshaw |first4=Gina M. |title=The Flinders Handedness survey (FLANDERS): A brief measure of skilled hand preference |journal=Cortex |date=November 2013 |volume=49 |issue=10 |pages=2914–2926 |doi=10.1016/j.cortex.2013.02.002 |pmid=23498655 |s2cid=4986724 }}</ref>
== Uzroci ==
Postoji nekoliko teorija o tome kako se razvija hendikepiranost.
=== Dominacija jezika ===
Jedna uobičajena teorija o rukovanju je podjela rada [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]]. Kod većine ljudi, lijeva strana mozga kontrolira [[govor]]. Teorija sugerira da je efikasnije za mozak podijeliti glavne zadatke između hemisfera – stoga većina ljudi može koristiti negovornu (desnu) hemisferu za percepciju i grube motorne vještine. Kako je govor vrlo složen zadatak kontrole motorike, specijalizirana fina motorička područja koja kontroliraju govor najefikasnije se koriste i za kontrolu finih motoričkih pokreta u dominantnoj ruci. Kako desnu ruku kontroliše lijeva hemisfera (a lijevu ruku desna hemisfera), većina ljudi je, dakle, dešnjaka. Teorija zavisi od ljevorukih ljudi koji imaju obrnutu organizaciju.<ref name="book">{{cite book |last=Banich |first=Marie | name-list-style = vanc |author-link=Marie Banich |year=1997 |title=Neuropsychology: The Neural Bases of Mental Function|isbn=9780395666999 |url=https://archive.org/details/neuropsychologyn00bani |url-access=registration }}</ref> Međutim, utvrđeno je da većina ljevaka ima dominaciju u jeziku lijeve hemisfere – baš kao i dešnjaci.<ref>{{cite journal |last1=Rasmussen |first1=T |last2=Milner |first2=B |title=The role of early left-brain injury in determining lateralization of cerebral speech functions |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |date=1977 |volume=30 |issue=299 |pages=355–369 |doi=10.1111/j.1749-6632.1977.tb41921.x |pmid=101116 |bibcode=1977NYASA.299..355R |s2cid=10981238 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/101116/}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Carey |first1=David |last2=Johnstone |first2=Leah |title=Quantifying cerebral asymmetries for language in dextrals and adextrals with random-effects meta analysis |journal=Frontiers in Psychology |date=2014 |volume=5 |page=1128 |doi=10.3389/fpsyg.2014.01128 |pmid=25408673 |pmc=4219560 |doi-access=free }}</ref> Samo kod oko 30% ljevaka nije dominantna lijeva hemisfera za jezik. Neki od njih imaju obrnutu organizaciju mozga, gdje se verbalna obrada odvija u desnoj hemisferi, a vizualno-prostorna obrada je dominantna u lijevoj hemisferi.<ref>{{cite journal |last1=Cai |first1=Q |last2=Van Der Haegen |first2=L |last3=Brysbaert |first3=M |title=Complementary hemispheric specialization for language production and visuospatial attention |journal=PNAS |date=2013 |volume=110 |issue=4 |pages=322–330 |doi=10.1073/pnas.1212956110 |pmid=23297206 |pmc=3557046 |doi-access=free }}</ref> Ostali imaju dvosmisleniju bilateralnu organizaciju, gdje obje hemisfere obavljaju dijelove tipski lateraliziranih funkcija. Kada se zadaci koji istražuju lateralizaciju uprosječuju grupu ljevaka, ukupni efekat je da ljevoruki pokazuju isti obrazac podataka kao i desnoruki, ali sa smanjenom asimetrijom.<ref>{{cite journal |last1=Karlsson |first1=EMK |last2=Johnstone |first2=LT |last3=Carey |first3=DPC |title=The depth and breadth of multiple perceptual asymmetries in right handers and non-right handers |journal=Laterality |date=2019 |volume=24 |issue=6 |pages=707–739 |doi=10.1080/1357650X.2019.1652308 |pmid=31399020 |s2cid=199519317 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/1357650X.2019.1652308}}</ref> Ovaj nalaz je vjerovatno zbog malog udjela ljevaka koji imaju atipsku organizaciju mozga.
=== Genetički faktori ===
Desnorukost/ljevorukost pokazuje složen obrazac nasljeđivanja. Naprimjer, ako su oba roditelja djeteta ljevoruka, postoji 26% šanse da će to dijete biti ljevoruko.<ref name="McManusChris">{{cite book | last = McManus | first = Chris | name-list-style = vanc | title=Right Hand, Left Hand | url = https://archive.org/details/righthandlefthan0000mcma | publisher=Phoenix Paperbacks | year=2003 | isbn=978-0753813553}}</ref> Velika studija blizanaca iz 25.732 porodice koju su uradili Medland et al. (2006) ukazuje da je [[nasljednost]] rukotvornosti otprilike 24%.<ref>{{cite journal | vauthors = Medland SE, Duffy DL, Wright MJ, Geffen GM, Hay DA, Levy F, van-Beijsterveldt CE, Willemsen G, Townsend GC, White V, Hewitt AW, Mackey DA, Bailey JM, Slutske WS, Nyholt DR, Treloar SA, Martin NG, Boomsma DI | display-authors = 6 | title = Genetic influences on handedness: data from 25,732 Australian and Dutch twin families | journal = Neuropsychologia | volume = 47 | issue = 2 | pages = 330–7 | date = January 2009 | pmid = 18824185 | pmc = 2755095 | doi = 10.1016/j.neuropsychologia.2008.09.005 }}</ref>
Marian Annett (University of Leicester) i Chris McManus<ref name="McManusChris"/> (University College London) predložili su dva teorijska modela s jednim genom da objasne obrasce nasljeđivanja preferencije upotrebe ruku.<ref>{{Cite book |first=M. |last=Annett |s2cid=53411957 |title=Language lateralization and psychosis |chapter=The genetic basis of lateralization |year=2009 |pages=73–86 |doi=10.1017/CBO9780511576744.006 |editor1-last=Sommer |editor1-first=Iris E. C. |editor2-last=Kahn |editor2-first=René S.|isbn=9780511576744 |hdl=2381/4737 |url=https://figshare.com/articles/chapter/The_Genetic_Basis_of_Lateralization/10088477 }}</ref>
Međutim, sve veći dokazi iz [[vezani geni|povezivanja]] i [[GWAS|studija asocijacije na cijelom genomu]] sugeriraju da se genetička varijacija ovog dimorfizma ne može objasniti jednim genskim [[Lokus (genetika)|lokusom ]].<ref>{{cite journal | vauthors = Francks C, DeLisi LE, Fisher SE, Laval SH, Rue JE, Stein JF, Monaco AP | title = Confirmatory evidence for linkage of relative hand skill to 2p12-q11 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 72 | issue = 2 | pages = 499–502 | date = February 2003 | pmid = 12596796 | pmc = 379245 | doi = 10.1086/367548 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Francks C, Maegawa S, Laurén J, Abrahams BS, Velayos-Baeza A, Medland SE, Colella S, Groszer M, McAuley EZ, Caffrey TM, Timmusk T, Pruunsild P, Koppel I, Lind PA, Matsumoto-Itaba N, Nicod J, Xiong L, Joober R, Enard W, Krinsky B, Nanba E, Richardson AJ, Riley BP, Martin NG, Strittmatter SM, Möller HJ, Rujescu D, St Clair D, Muglia P, Roos JL, Fisher SE, Wade-Martins R, Rouleau GA, Stein JF, Karayiorgou M, Geschwind DH, Ragoussis J, Kendler KS, Airaksinen MS, Oshimura M, DeLisi LE, Monaco AP | display-authors = 6 | title = LRRTM1 on chromosome 2p12 is a maternally suppressed gene that is associated paternally with handedness and schizophrenia | journal = Molecular Psychiatry | volume = 12 | issue = 12 | pages = 1129–39, 1057 | date = December 2007 | pmid = 17667961 | pmc = 2990633 | doi = 10.1038/sj.mp.4002053 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Van Agtmael T, Forrest SM, Williamson R | title = Parametric and non-parametric linkage analysis of several candidate regions for genes for human handedness | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 10 | issue = 10 | pages = 623–30 | date = October 2002 | pmid = 12357333 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5200851 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Warren DM, Stern M, Duggirala R, Dyer TD, Almasy L | s2cid = 11711104 | title = Heritability and linkage analysis of hand, foot, and eye preference in Mexican Americans | journal = Laterality | volume = 11 | issue = 6 | pages = 508–24 | date = November 2006 | pmid = 16966240 | doi = 10.1080/13576500600761056 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Laval SH, Dann JC, Butler RJ, Loftus J, Rue J, Leask SJ, Bass N, Comazzi M, Vita A, Nanko S, Shaw S, Peterson P, Shields G, Smith AB, Stewart J, DeLisi LE, Crow TJ | display-authors = 6 | title = Evidence for linkage to psychosis and cerebral asymmetry (relative hand skill) on the X chromosome | journal = American Journal of Medical Genetics | volume = 81 | issue = 5 | pages = 420–7 | date = September 1998 | pmid = 9754628 | doi = 10.1002/(SICI)1096-8628(19980907)81:5<420::AID-AJMG11>3.0.CO;2-E }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Armour JA, Davison A, McManus IC | title = Genome-wide association study of handedness excludes simple genetic models | journal = Heredity | volume = 112 | issue = 3 | pages = 221–5 | date = March 2014 | pmid = 24065183 | pmc = 3931166 | doi = 10.1038/hdy.2013.93 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Eriksson N, Macpherson JM, Tung JY, Hon LS, Naughton B, Saxonov S, Avey L, Wojcicki A, Pe'er I, Mountain J | display-authors = 6 | title = Web-based, participant-driven studies yield novel genetic associations for common traits | journal = PLOS Genetics | volume = 6 | issue = 6 | pages = e1000993 | date = June 2010 | pmid = 20585627 | pmc = 2891811 | doi = 10.1371/journal.pgen.1000993 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Scerri TS, Brandler WM, Paracchini S, Morris AP, Ring SM, Richardson AJ, Talcott JB, Stein J, Monaco AP | display-authors = 6 | title = PCSK6 is associated with handedness in individuals with dyslexia | journal = Human Molecular Genetics | volume = 20 | issue = 3 | pages = 608–14 | date = February 2011 | pmid = 21051773 | pmc = 3016905 | doi = 10.1093/hmg/ddq475 | author-link3 = Silvia Paracchini }}</ref> Iz ovih studija, McManus et al. sada zaključuju da je desnorukost/ljevorukost [[poligensko nasljeđivanje|poligeneki određeno]] i procjednjuju da najmanje 40 [[Lokus (genetika)|lokusa]] doprinosi ovoj osobini.<ref>{{cite journal | vauthors = McManus IC, Davison A, Armour JA | title = Multilocus genetic models of handedness closely resemble single-locus models in explaining family data and are compatible with genome-wide association studies | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1288 | issue = 1 | pages = 48–58 | date = June 2013 | pmid = 23631511 | pmc = 4298034 | doi = 10.1111/nyas.12102 | bibcode = 2013NYASA1288...48M }}</ref>
Brandler et al. izvršili su [[GWAS|studiju asocijacija na cijelom genomu]] za mjerenje relativne vještine ruke i otkrili da geni uključeni u određivanje [[asimetrija lijevo-desno|lijevo-desno asimetrije]] u tijelu imaju ključnu ulogu u rukovanju.<ref>{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Morris AP, Evans DM, Scerri TS, Kemp JP, Timpson NJ, St Pourcain B, Smith GD, Ring SM, Stein J, Monaco AP, Talcott JB, Fisher SE, Webber C, Paracchini S | display-authors = 6 | title = Common variants in left/right asymmetry genes and pathways are associated with relative hand skill | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 9 | pages = e1003751 | date = September 2013 | pmid = 24068947 | pmc = 3772043 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003751 }}</ref> Brandler i [[Silvia Paracchini|Paracchini]] sugeriraju iste mehanizme koji određuju lijevo-desnu asimetriju u tijelu (npr. [[čvornna signalizacija]] i [[ciliogeneza]]) također imaju ulogu u razvoju asimetrije [[mozak|mozga]]
(rukost je odraz moždane asimetrije za motorne funkcije).<ref>{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Paracchini S | title = The genetic relationship between handedness and neurodevelopmental disorders | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 20 | issue = 2 | pages = 83–90 | date = February 2014 | pmid = 24275328 | pmc = 3969300 | doi = 10.1016/j.molmed.2013.10.008 }}</ref>
U 2019. Wiberg et al. izvršili su studiju povezanosti na nivou genoma i otkrili da je desnorukost/ljevorukost značajno povezana s četiri lokusa, od kojih tri u genima koji kodiraju proteine uključene u razvoj mozga.<ref>{{cite journal | vauthors = Wiberg A, Ng M, Al Omran Y, Alfaro-Almagro F, McCarthy P, Marchini J, Bennett DL, Smith S, Douaud G, Furniss D | display-authors = 6 | title = Handedness, language areas and neuropsychiatric diseases: insights from brain imaging and genetics | journal = Brain | volume = 142 | issue = 10 | pages = 2938–2947 | date = October 2019 | pmid = 31504236 | pmc = 6763735 | doi = 10.1093/brain/awz257 }}</ref>
=== Epigenetički faktori ===
[[Studija blizanaca|Studije blizanaca]] pokazuju da genetički činioci objašnjavaju 25% varijance u rukohvatu, a okolišni ostatak 75%.<ref name="Medland">{{cite journal |last1=Medland |first1=Sarah E. |last2=Duffy |first2=David L. |last3=Wright |first3=Margaret J. |last4=Geffen |first4=Gina M. |last5=Martin |first5=Nicholas G. |title=Handedness in Twins: Joint Analysis of Data From 35 Samples |journal=Twin Research and Human Genetics |date=1 February 2006 |volume=9 |issue=1 |pages=46–53 |doi=10.1375/183242706776402885 |pmid=16611467 |s2cid=38843437 }}</ref> Iako je molekulska osnova [[epigenetika|epigenetike]] rukohvata uglavnom nejasna, Ocklenburg et al. (2017) otkrili su da asimetrična [[DNK]] [[metilacija]] CpG mjesta ima ključnu ulogu u [[ekspresija gena|ekspresiji genske]] asimetrije povezane s rukom.<ref name="Sun">{{cite journal | vauthors = Sun T, Collura RV, Ruvolo M, Walsh CA | title = Genomic and evolutionary analyses of asymmetrically expressed genes in human fetal left and right cerebral cortex | journal = Cerebral Cortex | volume = 16 Suppl 1 | issue = Suppl 1 | pages = i18-25 | date = July 2006 | pmid = 16766703 | doi = 10.1093/cercor/bhk026 | doi-access = free }}</ref><ref name="Ocklenburg">{{cite journal | vauthors = Ocklenburg S, Schmitz J, Moinfar Z, Moser D, Klose R, Lor S, Kunz G, Tegenthoff M, Faustmann P, Francks C, Epplen JT, Kumsta R, Güntürkün O | display-authors = 6 | title = Epigenetic regulation of lateralized fetal spinal gene expression underlies hemispheric asymmetries | journal = eLife | volume = 6 | date = February 2017 | pmid = 28145864 | pmc = 5295814 | doi = 10.7554/eLife.22784 }}</ref>
===Zdravlje===
Ljevoruki ljudi češće imaju nekoliko specifičnih fizičkih i psihičkih poremećaja i zdravstvenih problema. Naprimjer:
Manja porođajna težina i komplikacije pri porodu u pozitivnoj su korelaciji s ljevorukošću.<ref name="news.harvard.edu">{{cite web | first = Alvin | last = Powell | name-list-style = vanc |url=http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|title=A lefty's lament|work=Harvard Gazette|date=2015-01-30|access-date=2015-12-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223014439/http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|archive-date=2015-12-23|url-status=live}}</ref>
Različiti neuropsihijatrijski i razvojni poremećaji kao što su [[poremećaj iz autističkog spektra]], [[veliki depresivni poremećaj|depresija]], [[bipolarni poremećaj]], [[anksiozni poremećaj]]i, [[shizofrenija]] i [[alkoholizam]] povezivani su je ljevorukošću i mješovitošću.<ref name="Ocklenburg"/><ref>{{cite journal | vauthors = Hirnstein M, Hugdahl K | title = Excess of non-right-handedness in schizophrenia: meta-analysis of gender effects and potential biases in handedness assessment | journal = The British Journal of Psychiatry | volume = 205 | issue = 4 | pages = 260–7 | date = October 2014 | pmid = 25274314 | doi = 10.1192/bjp.bp.113.137349 | doi-access = free}}</ref>
Studija iz 2012. pokazala je da je gotovo 40% djece s [[cerebralna paraliza|cerebralnom paralizom]] ljevoruko,<ref>{{cite journal | vauthors = Lin KR, Prabhu V, Shah H, Kamath A, Joseph B | s2cid = 6972136 | title = Handedness in diplegic cerebral palsy | journal = Developmental Neurorehabilitation | volume = 15 | issue = 5 | pages = 386–9 | date = 2015 | pmid = 22758776 | doi = 10.3109/17518423.2012.696736 }}</ref> dok je druga studija pokazala da je ljevorukost povezana sa 62% povećanim rizikom od [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] kod žena, ali ne i kod muškaraca.<ref>{{cite journal | vauthors = Gardener H, Gao X, Chen H, Schwarzschild MA, Spiegelman D, Ascherio A | title = Prenatal and early life factors and risk of Parkinson's disease | journal = Movement Disorders | volume = 25 | issue = 11 | pages = 1560–7 | date = August 2010 | pmid = 20740569 | pmc = 3132935 | doi = 10.1002/mds.23339 }}</ref> Drugo istraživanje sugerira da se rizik od razvoja [[multipla skleroza|multiple skleroze]] povećava za ljevoruke žene, ali je učinak još nepoznat za muškarce.<ref>{{cite journal | vauthors = Gardener H, Munger K, Chitnis T, Spiegelman D, Ascherio A | title = The relationship between handedness and risk of multiple sclerosis | journal = Multiple Sclerosis | volume = 15 | issue = 5 | pages = 587–92 | date = May 2009 | pmid = 19389750 | pmc = 2771381 | doi = 10.1177/1352458509102622 }}</ref>
Ljevoruke žene imaju veći rizik od [[rak dojke|raka dojke]] od dešnjakinja, a učinak je veći kod žena u [[postmenopauza|postmenopauzi]].<ref>{{cite journal | vauthors = Fritschi L, Divitini M, Talbot-Smith A, Knuiman M | title = Left-handedness and risk of breast cancer | journal = British Journal of Cancer | volume = 97 | issue = 5 | pages = 686–7 | date = September 2007 | pmid = 17687338 | pmc = 2360366 | doi = 10.1038/sj.bjc.6603920 }}</ref>
Najmanje jedno istraživanje tvrdi da ljevoruki imaju veću vjerojatnost da će patiti od [[srčana bolest|srčanih bolesti]] i da imaju veću vjerovatnoću da će imati smanjenu [[dugovječnost]] zbog [[krvotok|kardiovaskularnih]] uzroka.<ref>{{cite journal | vauthors = Hughes JR, Dorner E, Wind M | s2cid = 21369165 | title = Is the decreased longevity among left-handers related to an increase in heart disease? | journal = Clinical EEG and Neuroscience | volume = 39 | issue = 4 | pages = 182–4 | date = October 2008 | pmid = 19044215 | doi = 10.1177/155005940803900406 }}</ref>
Ljevoruki imaju veću vjerovatnću za prijelome kostiju.<ref>{{cite journal | vauthors = Luetters CM, Kelsey JL, Keegan TH, Quesenberry CP, Sidney S | s2cid = 32654176 | title = Left-handedness as a risk factor for fractures | journal = Osteoporosis International | volume = 14 | issue = 11 | pages = 918–22 | date = November 2003 | pmid = 14530828 | doi = 10.1007/s00198-003-1450-z }}</ref>
Jedan [[sistematski pregled]] je zaključio: "Ljevoruki nisu pokazivali sistemsku tendenciju da pate od poremećaja [[imunski sistem|imunskog sistema]]".<ref>{{cite web|url=https://www.psychologytoday.com/blog/brain-myths/201303/three-myths-and-three-facts-about-left-handers|title=Three Myths and Three Facts About Left-Handers|work=Psychology Today}}</ref>
Budući da je rukohvat vrlo nasljedna osobina povezana s raznim medicinskim stanjima, i budući da su mnoga od tih stanja mogla predstavljati Darwinovski izazov u populaciji predaka, to ukazuje da je ljevorukost prije bila rjeđa nego što je sada, zbog [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]]. Međutim, u prosjeku je utvrđeno da ljevoruki imaju prednost u borbama i natjecateljskim, interaktivnim sportovima, što je moglo povećati njihov reproduktivni uspjeh u populaciji predaka.<ref>{{cite news|last1=Knight|first1=Will | name-list-style = vanc |title=Left-handers win in hand-to-hand combat|url=https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|access-date=27 October 2016|work=New Scientist|date=8 December 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20161027125658/https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|archive-date=27 October 2016|url-status=live}}</ref>
==Ljevorukost u sportu==
* U [[kriket]]u, ukupna prednost bacačeve ljevorukosti nadilazi onu koja proizlazi iz samog iskustva: čak i zanemarivanjem faktora iskustva (tj čak i za udarača čije je iskustvo protiv ljevorukih bacača lopte jednako njegovom iskustvu protiv desnorukih bacača), ljevoruki bacač više izaziva [[prosjek]] (tj., desnoruki) udarača nego što to čini desnoruki bacač, jer ugao bacanja bacača udaraču suprotnom rukom mnogo je prodorniji nego onaj bacača istom rukom (vidi [[Wasim Akram]]).
* U [[bejzbol]]u, [[zakrivljena lopta]] desnorukog bacača otrgnut će se od desnorukog udarača prema ljevorukom udaraču. Dok studije o rukohvatu pokazuju da je samo 10% opće populacije ljevoruko, udio ljevorukih [[MLB]] igrača je bliži 39% udarača i 28% bacača, prema podacima iz 2012.<ref>{{cite web |last1=Peterson |first1=Dan | name-list-style = vanc |title=Righties vs Lefties - The Importance Of Handedness Training In Hitting |url=https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |website=Game Sense Sports |date=17 March 2017 |publisher=Game Sense Sports |access-date=3 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403165517/https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |archive-date=3 April 2019 |url-status=live }}</ref> Povijesni [[prosjek udaranja (bejzbol)|prosjeci udaranja]] pokazuju da ljevoruki udarači imaju blagu prednost u odnosu na dešnjake kada se suočavaju s dešnjacima.<ref>{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&lg=MLB&year=2012#plato |title=2012 Major League Baseball Batting Splits |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909022801/http://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&lg=MLB&year=2012#plato |archive-date=9 September 2015 |url-status=live }}</ref> Budući da ima manje ljevorukih bacača nego dešnjaka, ljevoruki udarači imaju više prilika suočiti se s desnorukim bacačima nego njihovi dešnjaci protiv ljevorukih bacača.<ref>{{cite web |url=http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed/ | first = John | last = Walsh | name-list-style = vanc |title=The advantage of batting left-handed |publisher=hardballtimes.com |access-date=7 March 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130313221124/http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed |archive-date=13 March 2013 |url-status=live }}</ref> Četrnaest od dvadeset najboljih prosjeka udaranja u karijeri u povijesti Major League Baseball objavili su ljevoruki udarači.<ref>{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |title=Career Leaders & Records for Batting Average |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130413224624/http://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |archive-date=13 April 2013 |url-status=live }}</ref> Ljevoruki udarači imaju malo kraći put od udaračkog boksa do prve baze od dešnjaka. To daje ljevorukim blagu prednost u pobjeđivanju bacanja na prvu bazu na zemljišnim loptama unutar polja. Možda još važnije, nastavak zamaha lijevom rukom daje zamah u smjeru prve baze, dok dešnjak mora prevladati zamah zamaha prema trećoj bazi prije nego što započne svoje trčanje.
** Budući da je ljevoruki bacač okrenut prema prvoj bazi kada je u poziciji za bacanje na udarača, dok je desnoruki bacač leđima okrenut prvoj bazi, ljevoruki bacač ima prednost kada pokušava pokupi baznog trčača na prvoj bazi.<ref name="First Base Pickoffs for Lefty Pitchers">{{cite web |url=http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |title=First Base Pickoffs for Lefty Pitchers |publisher=isport.com |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622212223/http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |archive-date=22 June 2013 |url-status=dead }}</ref>
** U obrani u bejzbolu, ljevorukost se smatra prednošću za prvog baznog igrača jer su prikladniji za bacanje lopti udarenih u razmak između prve i druge baze i zato što ne moraju okrenuti svoje tijelo prije bacanje lopte drugom unutrašnjem.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 | last = Miller | first = Stuart | name-list-style = vanc |title=The Decline of Left-Handed First Basemen |newspaper=nytimes.com |access-date=7 March 2013 |date=29 March 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150926170156/http://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 |archive-date=26 September 2015 |url-status=live }}</ref> Iz istog razloga, pozicije drugog igrača u polju smatraju se povoljnim za desnoruke bacače. Historijski gledano, bilo je nekoliko hvatača ljevorukih hvatača zbog uočenog nedostatka koji bi ljevoruki kečer imao u bacanju na treću bazu, posebno sa desnorukim udaračem na ploči.<ref name="Left Handed Catchers">{{cite web |url=http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |title=Left Handed Catchers |publisher=The Encyclopedia of Baseball Catchers |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817090402/http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |archive-date=17 August 2012 |url-status=live }}</ref> Ljevoruki hvatač bi imao potencijalno opasnije vrijeme kada bi označio bazni trkač koji pokušava postići gol.<ref name="Left Handed Catchers"/> Sa loptom u rukavici na desnoj ruci, lijevohvatač s rukama morao bi okrenuti svoje tijelo ulijevo da označi trkača. Čineći to, može izgubiti priliku da se pripremi za predstojeći sudar.<ref name="Left Handed Catchers"/> S druge strane, Encyclopedia of Baseball Catchers navodi:<ref name="Left Handed Catchers"/>
{{citat|Jedna od prednosti je sposobnost hvatača ljevorukog bacača da uokviri razbijanje lopti desnorukog bacača. Desnoruki hvatač hvata [[lopta|loptu]] za lomljenje dešnjaka preko njegovog tijela, a njegova rukavica izlazi iz zone udarca. Ljevoruki hvatač bi mogao uhvatiti teren koji se kreće u zonu udarca i stvoriti bolju metu za sudiju.}}
* U rukometu sa četiri zida, tipska strategija je igranje duž lijevog zida primoravajući protivnika da koristi svoju lijevu ruku za suprotstavljanje napadu i igranje na snagu lijevorukog takmičara.
* U [[rukomet]]u, ljevoruki igrači imaju prednost na desnoj strani terena kada napadaju, dobijaju bolji ugao, a odbrambeni igrači mogu biti nenaviknuti na njih. Kako je malo ljudi ljevorukih, postoji potražnja za takvim igračima.
* U [[vaterpolo|vaterpolu]], pozicija centarfora ima prednost u okretanju i šutiranju po mreži kada se okreće u obrnutom smjeru kako se očekuje od centra protivničke odbrane i postiže bolju poziciju za postizanje gola. Ljevoruki vozači su obično na desnoj strani terena, jer mogu dobiti bolje uglove da dodaju loptu ili šutiraju na gol.
* [[Hokej na ledu]] obično koristi strategiju u kojoj odbrambeni par uključuje jednog ljevorukog i jednog desnorukog defanzivca. Nesrazmjerno veliki broj hokejaša na svim pozicijama, njih 62 posto, šutira lijevo, iako to ne znači da je nužno ljevak.<ref>{{cite news|url=http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|title=Depleted Sabres defense thrives|last=Hoppe|first=Bill| name-list-style = vanc |work=Buffalo Hockey Beat|publisher=Olean Times Herald|date=January 23, 2017|access-date=January 23, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20181216031952/http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|archive-date=December 16, 2018|url-status=live}}</ref>
* U [[američki fudbal|američkom fudbalu]], desnolrukost/ljevorukost bekova utiče na obrasce blokiranja na ofanzivnoj liniji. Tjesan krajevi, kada se koristi samo jedan, obično se postavljaju na istoj strani kao bacačka ruka kvoterbeka, dok [[ofanzivni napad]] na suprotnoj ruci, koja štiti kvoterbekovu "slijepu stranu" je obično najcjenjeniji član ofanzivne linije. Prijemnici se također moraju prilagoditi suprotnom okretu.<ref>{{cite news |last1=Greene |first1=Nick |title=Why Left-Handed Quarterbacks Are So Rare |url=https://slate.com/culture/2020/11/tua-tagovailoa-left-handed-quarterbacks-rare-nfl.html |access-date=5 November 2020 |work=Slate|date=2 November 2020}}</ref> Iako neuobičajeno, bilo je nekoliko [[Popis ljevorukih bekova|istaknutih ljevorukih bekova]].
* U [[boćanje|boćanju]], uzorak ulja koji se koristi na stazi za kuglanje kvari se brže što se više puta kugla kotrlja niz stazu. Kuglači moraju neprestano prilagođavati svoje udarce kako bi kompenzirali promjenu rotacije lopte dok se igra ili serija igra i ulje se mijenja u odnosu na izvorni uzorak. Ljevoruki bacač kugle natječe se na suprotnoj strani staze u odnosu na desnorukog bacača i stoga ima manje problema s originalnim položajem ulja. To znači da ljevoruki bacači kugle moraju rjeđe prilagođavati svoj udarac nego desnoruki bacači kugle u timskim natjecanjima ili kvalifikacijskim rundama gdje je moguće 4-10 ljudi po kompletu od dvije staze. To im može omogućiti da ostanu dosljedniji. Međutim, ova prednost nije prisutna u zagrađenim rundama i finalima turnira gdje su mečevi 1 na 1 na par staza.
=== Spol ===
Prema meta-analizi 144 studije, ukupno 1.787.629 učesnika, najbolja procjena omjera šanse za muškarce i žene bila je 1,23, što ukazuje da je 23% veća vjerovatnoća da će muškarci biti ljevoruki. Naprimjer, ako je incidencija ljevorukosti žena bila 10%, onda bi učestalost muške ljevorukosti bila otprilike 12% (10% incidencije ljevorukosti među ženama pomnoženo s omjerom šanse od 1:1,23 za žene : muškarci daje 12,3% učestalosti ljevorukosti među muškarcima).<ref name="Papadatou">{{cite journal | vauthors = Papadatou-Pastou M, Martin M, Munafò MR, Jones GV | title = Sex differences in left-handedness: a meta-analysis of 144 studies | url = https://archive.org/details/sim_psychological-bulletin_2008-09_134_5/page/677 | journal = Psychological Bulletin | volume = 134 | issue = 5 | pages = 677–699 | date = September 2008 | pmid = 18729568 | doi = 10.1037/a0012814 }}</ref>
=== Seksualnost i rodni identitet ===
Neka istraživanja koja ispituju odnos između desno/ljevorukosti i seksualne orijentacije izvještavaju da nesrazmjerna manjina homoseksualnih osoba pokazuje ljevorukost,<ref>{{cite journal | vauthors = Lalumière ML, Blanchard R, Zucker KJ | title = Sexual orientation and handedness in men and women: a meta-analysis | url = https://archive.org/details/sim_psychological-bulletin_2000-07_126_4/page/575 | journal = Psychological Bulletin | volume = 126 | issue = 4 | pages = 575–92 | date = July 2000 | pmid = 10900997 | doi = 10.1037/0033-2909.126.4.575 }}</ref> iako su nalazi pomiješani.<ref>{{cite journal | vauthors = Mustanski BS, Bailey JM, Kaspar S | s2cid = 29217315 | title = Dermatoglyphics, handedness, sex, and sexual orientation | url = https://archive.org/details/sim_archives-of-sexual-behavior_2002-02_31_1/page/113 | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 31 | issue = 1 | pages = 113–22 | date = February 2002 | pmid = 11910784 | doi = 10.1023/A:1014039403752 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Williams |first1=Terrance J. |last2=Pepitone |first2=Michelle E. |last3=Christensen |first3=Scott E. |last4=Cooke |first4=Bradley M. |last5=Huberman |first5=Andrew D. |last6=Breedlove |first6=Nicholas J. |last7=Breedlove |first7=Tessa J. |last8=Jordan |first8=Cynthia L. |last9=Breedlove |first9=S. Marc |title=Finger-length ratios and sexual orientation |journal=Nature |date=March 2000 |volume=404 |issue=6777 |pages=455–456 |doi=10.1038/35006555 |pmid=10761903 |bibcode=2000Natur.404..455W |s2cid=205005405 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Schwartz G, Kim RM, Kolundzija AB, Rieger G, Sanders AR | s2cid = 24358057 | title = Biodemographic and physical correlates of sexual orientation in men | url = https://archive.org/details/sim_archives-of-sexual-behavior_2010-02_39_1/page/93 | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 39 | issue = 1 | pages = 93–109 | date = February 2010 | pmid = 19387815 | doi = 10.1007/s10508-009-9499-1 }}</ref>
Studija iz 2001. je također otkrila da muškarci čiji [[rodni identitet]] nije u skladu sa spolom koji im je dodeljen pri rođenju, imaju više nego dvostruko veće šanse da budu ljevoruki nego klinički [[kontrolna grupa]] (19,5% naspram 8,3 %).<ref>{{cite journal | vauthors = Zucker KJ, Beaulieu N, Bradley SJ, Grimshaw GM, Wilcox A | s2cid = 4987839 | title = Handedness in boys with gender identity disorder | journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines | volume = 42 | issue = 6 | pages = 767–76 | date = September 2001 | pmid = 11583249 | doi = 10.1111/1469-7610.00773 }}</ref>
[[Parafilija|Parafilije]] (atipski seksualni interesi) su takođe povezane sa većom stopom ljevorukosti. Studija iz 2008. koja je analizirala seksualne fantazije 200 muškaraca otkrila je da su "povišeni parafilni interesi bili u korelaciji s povišenom nedesnorukošću".<ref>{{cite journal | vauthors = Rahman Q, Symeonides DJ | s2cid = 22274418 | title = Neurodevelopmental correlates of paraphilic sexual interests in men | url = https://archive.org/details/sim_archives-of-sexual-behavior_2008-02_37_1/page/166 | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 37 | issue = 1 | pages = 166–72 | date = February 2008 | pmid = 18074220 | doi = 10.1007/s10508-007-9255-3 }}</ref> Veća stopa levorukosti je takođe dokumentovana među [[pedofilija|pedofilima]].<ref>{{cite journal | vauthors = Blanchard R, Kolla NJ, Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Kuban ME, Blak T | s2cid = 220359453 | title = IQ, handedness, and pedophilia in adult male patients stratified by referral source | journal = Sexual Abuse | volume = 19 | issue = 3 | pages = 285–309 | date = September 2007 | pmid = 17634757 | doi = 10.1177/107906320701900307 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Christensen BK, Kuban ME, Blak T, Williams NS, Blanchard R | s2cid = 6427342 | display-authors = 6 | title = Handedness in pedophilia and hebephilia | url = https://archive.org/details/sim_archives-of-sexual-behavior_2005-08_34_4/page/447 | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 34 | issue = 4 | pages = 447–59 | date = August 2005 | pmid = 16010467 | doi = 10.1007/s10508-005-4344-7 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Bogaert AF | s2cid = 28513717 | title = Handedness, criminality, and sexual offending | url = https://archive.org/details/sim_neuropsychologia_2001_39_5/page/465 | journal = Neuropsychologia | volume = 39 | issue = 5 | pages = 465–9 | year = 2001 | pmid = 11254928 | doi = 10.1016/S0028-3932(00)00134-2 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Dyshniku F, Murray ME, Fazio RL, Lykins AD, Cantor JM | s2cid = 25667170 | title = Minor Physical Anomalies as a Window into the Prenatal Origins of Pedophilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 44 | issue = 8 | pages = 2151–9 | date = November 2015 | pmid = 26058490 | doi = 10.1007/s10508-015-0564-7 }}</ref>
Studija iz 2014. koja pokušava analizirati biološke markere [[aseksualnost]]i tvrdi da su neseksualni muškarci i žene 2,4 odnosno 2,5 puta vjerovatnije da će biti ljevoruki od svojih heteroseksualnih vršnjaka.<ref name=Yule>{{cite journal | vauthors = Yule MA, Brotto LA, Gorzalka BB | s2cid = 5347734 | title = Biological markers of asexuality: Handedness, birth order, and finger length ratios in self-identified asexual men and women | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 43 | issue = 2 | pages = 299–310 | date = February 2014 | pmid = 24045903 | doi = 10.1007/s10508-013-0175-0 }}</ref>
=== Stope smrtnosti u borbi ===
Studija na Univerzitetu [[Durham]]—koja je ispitivala podatke o smrtnosti igrača [[kriket]]a čija je ruka bila stvar javnog zapisa—našla je da su ljevoruki muškarci gotovo dvostruko vjerojatniji da će poginuti u ratu nego njihovi dešnjaci.<ref>{{cite journal | vauthors = Aggleton JP, Kentridge RW, Neave NJ | title = Evidence for longevity differences between left handed and right handed men: an archival study of cricketers | journal = Journal of Epidemiology and Community Health | volume = 47 | issue = 3 | pages = 206–9 | date = June 1993 | pmid = 8350033 | pmc = 1059767 | doi = 10.1136/jech.47.3.206 }}</ref> Studija je teoretizirala da je to zato što je oružje i druga oprema dizajnirana za dešnjake. „Mogu da saosećam sa svim onim ljevorukim igračima kriketa koji su otišli u rani grob pokušavajući da očajnički gađaju pravo sa desnorukim Lee Enfieldom 303“, napisao je novinar pregledavajući studiju u novinama za kriket.<ref>{{Cite journal|last=Jonathan|first=Rice| name-list-style = vanc |date=February 1995|title=Left For Dead|journal=Wisden Cricket Monthly}}</ref> Nalazi ponavljaju one iz prethodnih američkih studija, koje su otkrile da su ljevoruki američki mornari imali 34% veću vjerovatnoću da će doživjeti ozbiljnu nesreću od njihovih dešnjaka.<ref>{{cite web |url= https://www.newscientist.com/article/mg14119163-000-science-sudden-death-for-left-handers/ |title=Science: Sudden death for left-handers|last= Brown |first = William | name-list-style = vanc |website=New Scientist|language=en-US|access-date=2020-02-01}}</ref>
== Epizodno pamćenje==
Visok nivo desnorukosti/ljevorukosti (bilo da se snažno favorizuje desno ili lijevo) povezan je sa lošijim [[epizodni poremećaj|epizodnim pamćenjem]],<ref>{{cite journal | vauthors = Propper RE, Christman SD, Phaneuf KA | s2cid = 2989930 | title = A mixed-handed advantage in episodic memory: a possible role of interhemispheric interaction | url = https://archive.org/details/sim_memory-cognition_2005-06_33_4/page/751 | journal = Memory & Cognition | volume = 33 | issue = 4 | pages = 751–7 | date = June 2005 | pmid = 16248339 | doi = 10.3758/BF03195341 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Sahu A, Christman SD, Propper RE | title = The contributions of handedness and working memory to episodic memory | journal = Memory & Cognition | volume = 44 | issue = 8 | pages = 1149–1156 | date = November 2016 | pmid = 27259533 | doi = 10.3758/s13421-016-0625-8 | doi-access = free }}</ref> i sa lošijom komunikacijom između [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]],<ref>{{cite journal | vauthors = Prichard E, Propper RE, Christman SD | title = Degree of Handedness, but not Direction, is a Systematic Predictor of Cognitive Performance | language = en | journal = Frontiers in Psychology | volume = 4 | pages = 9 | date = 2013 | pmid = 23386836 | doi = 10.3389/fpsyg.2013.00009 | pmc = 3560368 | doi-access = free }}</ref> što može dati lošiju emocijsku obradu, iako [[bilateralna stimulacija]] može smanjiti takve efekte.<ref>{{cite journal | vauthors = Shobe ER | title = Independent and collaborative contributions of the cerebral hemispheres to emotional processing | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 8 | pages = 230 | date = 2014-04-22 | pmid = 24795597 | pmc = 4001044 | doi = 10.3389/fnhum.2014.00230 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Spielberg JM, Heller W, Miller GA | title = Hierarchical brain networks active in approach and avoidance goal pursuit | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 7 | pages = 284 | date = 2013-06-17 | pmid = 23785328 | pmc = 3684100 | doi = 10.3389/fnhum.2013.00284 | doi-access = free }}</ref>
== ''[[Corpus callosum]]'' ==
Visok nivo dwsnorukosti/ljevorukosti povezan je sa manjim ''[[corpus callosum]]'', dok je niska povezanost sa većim.<ref>{{cite journal |last1=Luders |first1=Eileen |last2=Cherbuin |first2=Nicolas |last3=Thompson |first3=Paul M. |last4=Gutman |first4=Boris |last5=Anstey |first5=Kaarin J. |last6=Sachdev |first6=Perminder |last7=Toga |first7=Arthur W. |title=When more is less: Associations between corpus callosum size and handedness lateralization |journal=NeuroImage |date=August 2010 |volume=52 |issue=1 |pages=43–49 |doi=10.1016/j.neuroimage.2010.04.016 |pmid=20394828 |pmc=2903194 }}</ref>
==Negativne konotacije i diskriminacija==
Štaviše, osim neugodnosti, ljevoruki ljudi su historijski smatrani nesretnima ili čak zlonamjernima zbog svoje različitosti od strane dešnjaka. Na mnogim jezicima, uključujući engleski, riječ za pravac "desno" također znači "ispravno" ili "ravno". Kroz historiju, biti ljevoruk se smatralo negativnim ili zlim; čak iu 20. stoljeću, ljevoruku decu su učitelji tukli jer su pisali lijevom rukom.
Latinski pridjev ''sinister'' znači "lijevo" kao i "nesrećni", a ovo dvostruko značenje opstaje u evropskim izvedenicama latinskog, uključujući engleske riječi "sinister" (što znači i "zlo" i "slijevo na nosiocu") i "ambisinister" što znači "nezgodan ili nespretan s obje ili bilo kojom rukom".
Mnogo je negativnih konotacija povezanih sa izrazom "ljevoruk": nespretan, nevješt, nesretan, neiskren, zlokoban, zlonamjeran i tako dalje. "Kompliment za ljevoruku" je onaj koji ima dva značenja, od kojih je jedno nelaskavo primaocu. Na [[francuski|francuskom]], "gauche" znači i "lijevo" i "nezgodno" ili "nespretno", dok "droit(e)" (srodno na engleski "direktan" i povezano sa "spretnim") znači i "ispravno" i "u pravu", kao i "zakon" i pravni smisao "prave". Ime "Dexter" potiče od latinskog za "pravo", kao i riječ "dexterity" što znači ručna vještina. Kako su sve ovo vrlo stare riječi, one bi imale tendenciju da podrže teorije koje ukazuju na to da je dominacija dešnjaka izuzetno stara pojava.
[[Crna magija]] se ponekad naziva "[[ljevoruka staza]]".
Do nedavno u [[Tajvan]]u (i još uvijek u [[Kina|kontinentalnoj Kini]], [[Japan]]u i [[Koreja|Sjevernoj i Južnoj Koreji]]), ljevoruki ljudi su bili prisiljeni da pređu na desnorukost, ili barem pređu na pisanje desnom rukom. Zbog važnosti [[redoslijed poteza|redosljeda poteza]], koji je razvijen za udobnu upotrebu dešnjacima, smatra se da je teže pisati čitljive kineske znakove lijevom rukom nego pisati latinična slova, iako je poteškoća subjektivna i zavisi od pisca.<ref>{{cite web|url=http://www.china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm|title=A question of the left being right – and normal|work=China Daily|date=February 22, 2008|access-date=2011-01-19| archive-url= https://web.archive.org/web/20110124025533/http://china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm| archive-date= January 24, 2011 | url-status= live}}</ref> Budući da pisanje pri pomicanju ruke od njene strane prema drugoj strani tijela može uzrokovati mrlje ako se vanjskoj strani šake dozvoli da se povuče preko pisanja, pisanje [[latinica|latinicom]] bi moglo biti manje izvodljivo lijevom ruka nego desnom pod određenim okolnostima. Suprotno tome, alfabeti s desna na lijevo, kao što su [[arapski]] i [[hebrejski]], općenito se smatraju lakšim za pisanje lijevom rukom. U zavisnosti od položaja i nagiba papira za pisanje , i metoda pisanja, lijevoruki može pisati jednako uredno i efikasno ili jednako neuredno i sporo kao i dešnjaci. Obično ljevoruko dijete treba naučiti kako pravilno pisati lijevom rukom, budući da samostalno otkrivanje udobne metode pisanja lijevom rukom možda neće biti jednostavno.<ref>{{cite web | url = http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | title = Erste deutsche Beratungs- und Informationsstelle für Linkshänder und umge-schulte Linkshänder | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20130922143207/http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | archive-date = 2013-09-22 | work = lefthander-consulting.org | access-date = 21 September 2013 }}</ref><ref>{{cite web | url = http://handedness.org/action/leftwrite.html | work = Handedness Research Institute | title = Teaching Left-Handers to Write | archive-url = https://web.archive.org/web/20130923084340/http://handedness.org/action/leftwrite.html | archive-date=2013-09-23 | access-date = 21 September 2013 }}</ref>
U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], sva ljevoruka djeca su bila prisiljena pisati desnom rukom u sovjetskom školskom sistemu.<ref>А. П. Чуприков, В. Д. Мишиев. // Латеральность населения СССР в конце 70-х и начале 80-х годов. К истории латеральной нейропсихологии и нейропсихиатрии. Хрестоматия. Донецк, 2010, 192 с.</ref><ref name=autogenerated2>А. П. Чуприков, Е. А. Волков. // Мир леворуких. Киев. 2008.</ref>
== Također pogledajte ==
* [[Kardinalni smjer]]
* [[U smjeru kazaljke na satu]], koji također govori u smjeru suprotnom od kazaljke na satu/u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, dva pojma za suprotan smisao rotacije
* [[Lateralnost]]
* [[Saobraćaj na lijevoj i desnoj strani]]
* [[Okularna dominacija]]
* [[Pravilno desno i ispravno lijevo]]
* [[Relativni smjer]]
* [[Neuroanatomija ruku]]
* ''[[Situs inversus]]''
* [[Blizanci i hendikepiranost]]
== Reference ==
{{Reflist}}
== Vanjski linkovi ==
{{Wiktionary}}
{{Commons category|Left-handedness}}
* [https://www.sciencedaily.com/releases/2006/04/060414010532.htm Lefties Have The Advantage In Adversarial Situations], ScienceDaily, April 14, 2006.
* [http://www.scq.ubc.ca/?p=74 Science Creative Quarterly's overview of some of the genetic underpinnings of left-handedness]
* [http://www.commonties.com/blog/2006/09/13/i-was-a-rebel/ A left-handed senior citizen recalls the emotional torment he faced at a New York public school in the 1920s.] (Audio slideshow)
* Woznicki, Katrina (2005). [http://www.medpagetoday.com/HematologyOncology/BreastCancer/1810 "Breast Cancer Risk Doubles for Southpaw Women"], MedPage Today, 26 September.
* ''Hansard'' (1998). "[https://publications.parliament.uk/pa/cm199798/cmhansrd/vo980722/debtext/80722-15.htm Left-handed Children]", Debate contribution by the Rt Hon. Mr. Peter Luff (MP for Mid-Worcestershire), House of Commons, 22 July.
* {{cite book | title = Is your Child Left-Handed? Why, according to psychological tests, left-handed people ought to remain so | url = https://books.google.com/books?id=EikDAAAAMBAJ&pg=PA22 | publisher = Popular Science | date = December 1918 | page = 22 }}
* [http://papers.nber.org/papers/w12387.pdf Handedness and Earnings] / [https://web.archive.org/web/20070314134323/http://blogs.reuters.com/2006/08/11/higher-paychecks-a-left-handed-compliment/ Higher paychecks: a left-handed compliment?]
* [https://web.archive.org/web/20090324225537/http://www.ucd.ie/geary/publications/2004/laterality.pdf Handedness & earnings, published in Journal of Human Resources 2007]
* [http://handedness.org/ Handedness Research Institute]
* [http://www.livescience.com/19968-study-reveals-lefties-rare.html Study Reveals Why Lefties Are Rare]
{{Desnorukost/ljevorukost}}
{{Lateralnost}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Ruka]]
[[Kategorija:Hiralnost]]
[[Kategorija:Diskriminacija]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]
[[Kategorija:Asimetrija]]
77x380ifmy2bprzn20gdqg0xvpyfs5d
Srčani zastoj
0
492479
3427798
3427409
2022-08-13T11:53:36Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 4 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv = Srčani zastoj
| sinonimi = Kardiopulmonalni zastoj, cirkulatorni zastoj, iznenadni srčani zastoj (SCA)
| slika = US Navy 040421-N-8090G-001 Hospital Corpsman 3rd Class Flowers administers chest compressions to a simulated cardiac arrest victim.jpg
| veličina_slike = 300px
| alt =
| opis_slike = Tokom simulacije srčanog zastoja primjenjuje se [[kardiopulmonalna reanimacija]]
| izgovor =
| specijalnost = [[Kardiologija]], [[hitna medicina]]
| simptomi =[[svijest|Gubitak svijesti]], [[respiratorni zastoj|nenormalnost ili prekid]] [[disanje|disanja]]
| komplikacije = [[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
| pojava = Starija dob
| trajanje =
| vrste =
| uzroci = [[Bolest koronarne arterije]], [[urođena srčana mana]], veliki [[krvarenje|gubitak krvi]], nedostatak kisika, [[električna povreda]], [[hipokalemija|veoma nizak nivo kalija]], [[srčana slabost]]
| rizici =
| dijagnoza = Nalaz bez pulsa
| diferencijalna_dijagnoza =
| prevencija = Nepušenje, fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, zdrava ishrana
| tretman = [[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR), [[defibrilacija]]<ref name="NIH2022T">{{cite web |title=Cardiac Arrest - Treatment |url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/cardiac-arrest/treatment |website=www.nhlbi.nih.gov |access-date=24 July 2022}}</ref>
| lijek =
| prognoza = Ukupna stopa preživljavanja ~ 10% (van bolnice) 25% (u bolnici);<ref name=JAMA2019>{{cite journal | vauthors = Andersen LW, Holmberg MJ, Berg KM, Donnino MW, Granfeldt A | title = In-Hospital Cardiac Arrest: A Review | journal = JAMA | volume = 321 | issue = 12 | pages = 1200–1210 | date = March 2019 | pmid = 30912843 | pmc = 6482460 | doi = 10.1001/jama.2019.1696 }}</ref> jako ovisi o tipu i uzroku
| frekvencija = 13/10.000 ljudu godišnje (van bolnice u SAD)
| smrtnost = > 425.000 godišnje (SAD)<ref>{{cite journal | vauthors = Meaney PA, Bobrow BJ, Mancini ME, Christenson J, de Caen AR, Bhanji F, Abella BS, Kleinman ME, Edelson DP, Berg RA, Aufderheide TP, Menon V, Leary M | display-authors = 6 | title = Cardiopulmonary resuscitation quality: [corrected] improving cardiac resuscitation outcomes both inside and outside the hospital: a consensus statement from the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 128 | issue = 4 | pages = 417–435 | date = July 2013 | pmid = 23801105 | doi = 10.1161/CIR.0b013e31829d8654 | doi-access = free }}</ref>
}}
'''Srčani zastoj''' je pojava kada srce iznenada i neočekivano prestane da kuca.<ref name="HF">{{cite web |title=What is cardiac arrest {{!}} The Heart Foundation|url=https://www.heartfoundation.org.au/conditions/cardiac-arrest |website=heartfoundation-prod.azurewebsites.net |access-date=23 July 2022 |language=en-au}}</ref><ref name="NIH2016What"/> To je bolest za [[hitna medicinska pomoć|hitnu medicinsku pomoć]] koja će bez hitne medicinske intervencije za nekoliko minuta rezultirati '''iznenadnom srčanom smrću'''.<ref name="HF"/><ref name="NIH2016What">{{cite web|title=What Is Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728031608/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda|archive-date=28 July 2016}}</ref>[[Kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) i eventualno [[defibrilacija]] su potrebni dok se ne može obezbijediti dalji tretman. Srčani zastoj dovodi do brzog [[nesvijest|gubitak svijesti]], a [[disanje]] može biti [[respiratorni zastoj|nenormalno ili odsutno]].<ref name="Fie2009">{{cite book| vauthors = Field JM |title=The Textbook of Emergency Cardiovascular Care and CPR|date=2009|publisher=Lippincott Williams&Wilkins|isbn=9780781788991|page=11|url=https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&pg=PA11|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=JaOoXdSlT9sC&pg=PA11|archive-date=2017-09-05}}</ref><ref name="NIH2016Sign"/><ref name="NIH2016What" /><ref>{{Cite web |date=2021-08-08 |title=Cardiac Arrest |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/cardiac-arrest |access-date=2022-05-10 |website=www.hopkinsmedicine.org |language=en}}</ref>
Iako srčani zastoj može biti uzrokovan [[infarkt miokarda|srčanim udarom]] ili [[srčana insuficijencija|insuficijencijom]], to nije isto, a u 15 do 25% slučajeva postoji nesrčani uzrok.<ref name=":4"/><ref name="ReferenceA"/> Neki pojedinci mogu osjetiti [[bol u grudima]], [[disanje|kratak dah]], [[mučnina|mučninu]], povišen broj [[srćani ciklus|otkucaja srca]] i osjećaj vrtoglavica neposredno pre ulaska u srčani zastoj.<ref name="NIH2016Sign">{{cite web|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|url=http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|website=NHLBI|access-date=16 August 2016|date=June 22, 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160827190624/http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=27 August 2016}}</ref>
== Faktori rizika ==
Faktori rizika za iznenadni srčani zastoj (SCA) su slični onima kod [[koronarna arterijska bolest|koronarne arterijske bolesti]] i uključuju godine, [[pušenje duhana|pušenje cigareta]], [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[holesterol|visok holesterol]], nedostatak [[fizičke vežbe]], [[gojaznost]], [[dijabetes]] i [[porodična historija]] srčanih bolesti.<ref>{{cite journal | vauthors = Friedlander Y, Siscovick DS, Weinmann S, Austin MA, Psaty BM, Lemaitre RN, Arbogast P, Raghunathan TE, Cobb LA | display-authors = 6 | title = Family history as a risk factor for primary cardiac arrest | journal = Circulation | volume = 97 | issue = 2 | pages = 155–160 | date = January 1998 | pmid = 9445167| doi =10.1161/01.cir.97.2.155|doi-access = free}}</ref> Prethodna epizoda iznenadnog zastoja srca takođe povećava vjerovatnoću budućih epizoda.<ref>{{cite book|title=Harrison's principles of internal medicine.|vauthors=Kasper DL, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL, Loscalzo J|year=2014|isbn=9780071802154|edition=19th|location=New York|chapter=327. Cardiovascular Collapse, Cardiac Arrest, and Sudden Cardiac Death|oclc=893557976}}</ref> Statistička analiza mnogih od ovih faktora rizika utvrdila je da se otprilike 50% svih srčanih zastoja događa u 10% populacije za koju se smatra da je pod najvećim rizikom zbog ukupne štete višestrukih faktora rizika, pokazujući da kumulativni rizik od više komorbiditeta premašuje zbir svakog rizika pojedinačno.<ref name="Braunwald_2015">{{cite book |title=Braunwald's Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine |date=2015 | veditors = Mann DL, Zipes PL, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |isbn=978-1-4557-5134-1|edition=Tenth |location=Philadelphia, PA |page=826|oclc=881838985|last1=Mann |first1=Douglas L. |last2=Zipes |first2=Douglas P. |last3=Libby |first3=Peter |last4=Braunwald |first4=Eugene |last5=Bonow |first5=Robert O.}}</ref>
Prethodni neželjeni srčani događaji, neodrživa [[tahikardija|komorska tahikardija]] (NSVT), [[sinkopa]] i [[hipertrofija lijeve komore]] (LVT) su pokazali da predviđaju iznenadnu srčanu smrt kod djece.<ref>{{cite journal | vauthors = Norrish G, Cantarutti N, Pissaridou E, Ridout DA, Limongelli G, Elliott PM, Kaski JP | title = Risk factors for sudden cardiac death in childhood hypertrophic cardiomyopathy: A systematic review and meta-analysis | journal = European Journal of Preventive Cardiology | volume = 24 | issue = 11 | pages = 1220–1230 | date = July 2017 | pmid = 28482693 | doi = 10.1177/2047487317702519 | s2cid = 206821305 }}</ref> Utvrđeno je da sadašnji pušači cigareta sa koronarnom bolešću imaju dva do tri puta veći rizik od iznenadne smrti između 30. i 59. godine. Nadalje, otkriveno je da je rizik od bivših pušača bliži riziku onih koji nikada nisu pušili.<ref name=":2"/><ref>{{cite journal | vauthors = Goldenberg I, Jonas M, Tenenbaum A, Boyko V, Matetzky S, Shotan A, Behar S, Reicher-Reiss H | display-authors = 6 | title = Current smoking, smoking cessation, and the risk of sudden cardiac death in patients with coronary artery disease | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 163 | issue = 19 | pages = 2301–2305 | date = October 2003 | pmid = 14581249 | doi = 10.1001/archinte.163.19.2301 | doi-access = free }}</ref>
Pokazalo se da funkcionalne promjene u srcu kao što su smanjena [[ejekcijska frakcija]] ili srčana [[aritmija]] povećavaju rizik od srčanog zastoja i djeluju neovisno od prethodno navedenih faktora rizika. Stanja koja dovode do ovih funkcionalnih promjena mogu se steći nakon prethodne ozljede srca ili naslijediti kroz porodičnu anamnezu aritmogenih poremećaja.<ref name="Braunwald_2015"/>{{rp|828}}
==Znakovi i simptomi==
Zastoju srca ne prethode nikakvi simptomi upozorenja kod otprilike 50 posto ljudi.<ref name=":2">{{cite book|title=Braunwald's heart disease: a textbook of cardiovascular medicine |url=https://archive.org/details/braunwaldsheartd0000unse_i2w1 | publisher=Saunders| vauthors = Lilly LS, Braunwald E, Mann DL, Zipes DP, Libby P, Bonow RO, Braunwald E |year=2015 |isbn=9781455751341 | veditors = Myerburg RJ |edition=Tenth|location=Philadelphia, PA|pages=[https://archive.org/details/braunwaldsheartd0000unse_i2w1/page/821 821]–860|chapter=Cardiac Arrest and Sudden Cardiac Death|oclc=890409638}}</ref> Za osobe koje imaju simptome, oni su obično nespecifični za srčani zastoj.<ref name=":13"/> To se može manifestirati u obliku novih simptoma ili pogoršanja:
* [[bol u grudima]]<ref>{{cite book | vauthors = Johnson K, Ghassemzadeh S | chapter = Chest Pain |date=2019| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470557/| title =StatPearls|publisher=StatPearls Publishing|pmid=29262011|access-date=2019-11-05}}</ref>
* [[umor]]
* [[sinkopa|zamračenje]]
* [[vrtoglavica]]
* [[kratak dah]]
* [[slabost]]
* [[povraćanje]]<ref name=":13">{{cite web|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|title=What Are the Signs and Symptoms of Sudden Cardiac Arrest?|date=1 April 2011|publisher=National Heart, Lung and Blood Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621171145/https://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/scda/signs|archive-date=21 June 2015|url-status=live|access-date=2015-06-21}}</ref>
Kada se sumnja na srčani zastoj zbog znakova nesvestice ili abnormalnog disanja, posmatrač treba da pokuša da oseti [[puls]] tokom 10 sekundi; ako se ne osjeti puls, treba pretpostaviti da je žrtva ima srčani zastoj.<ref>{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Bartos JA, Cabañas JG, Donnino MW, Drennan IR, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Kurz MC, Lavonas EJ, Morley PT, O'Neil BJ, Peberdy MA, Rittenberger JC, Rodriguez AJ, Sawyer KN, Berg KM | display-authors = 6 | title = Part 3: Adult Basic and Advanced Life Support: 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 142 | issue = 16_suppl_2 | pages = S366–S468 | date = October 2020 | pmid = 33081529 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000916 | s2cid = 224829530 }}</ref> Kao posljedica gubitka [[cerebralna cirkulacija|cerebralne perfuzije]] (protok krvi u [[lmozak]]), osoba će brzo izgubiti [[nesvijest|svijest]] i može prestati da diše. [[Iskustva bliske smrti]] prijavljuje 10 do 20 posto ljudi koji su preživjeli srčani zastoj, što pokazuje određeni nivo kognitivnih procesa koji su još uvijek aktivni tokom reanimacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Parnia S, Spearpoint K, Fenwick PB | title = Near death experiences, cognitive function and psychological outcomes of surviving cardiac arrest | journal = Resuscitation | volume = 74 | issue = 2 | pages = 215–221 | date = August 2007 | pmid = 17416449 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2007.01.020 }}</ref>
== Uzroci i mehanizmi==
[[slika:Basic representation of cardiac conduction.gif|thumb|221x221px| Provođenje srca. Promjene u ovom obrascu mogu biti rezultat ozljede srčanog mišića i dovesti do neprovodnih otkucaja i na kraju do srčanog zastoja.]]
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb| EKG prikaz komorske fibrilacije (bez organiziranog ritma)]]
Iznenadni srčani zastoj (SCA) ili iznenadna srčana smrt (SCD) nastaju kada srce naglo počne da kuca u abnormalnom ili nepravilnom ritmu ([[srčana sritmija|aritmija]]).<ref name=":6"/> Bez organizirane električne aktivnosti u [[srčani mišić|srčanom mišiću]], nema konzistentne kontrakcije [[komora (srce)|komora]], što rezultira nesposobnošću srca da stvori adekvatan [[srčani minutni volumen]] (upumpavanje krvi iz srce u ostatak tijela).<ref name=UTD2016>{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/pathophysiology-and-etiology-of-sudden-cardiac-arrest|title=Pathophysiology and etiology of sudden cardiac arrest| vauthors = Podrid PJ |date=2016-08-22|website=www.uptodate.com|access-date=2017-12-03}}</ref> Postoji mnogo različitih tipova [[aritmija srca|aritmija]], ali one koje se najčešće bilježe kod iznenadnog zastoja srca su komorska [[tahikardija]] i [[komoraka fibrilacija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Zipes DP, Camm AJ, Borggrefe M, Buxton AE, Chaitman B, Fromer M, Gregoratos G, Klein G, Moss AJ, Myerburg RJ, Priori SG, Quinones MA, Roden DM, Silka MJ, Tracy C, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Antman EM, Anderson JL, Hunt SA, Halperin JL, Nishimura R, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Blanc JJ, Budaj A, Dean V, Deckers JW, Despres C, Dickstein K, Lekakis J, McGregor K, Metra M, Morais J, Osterspey A, Tamargo JL, Zamorano JL | display-authors = 6 | title = ACC/AHA/ESC 2006 Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force and the European Society of Cardiology Committee for Practice Guidelines (writing committee to develop Guidelines for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death): developed in collaboration with the European Heart Rhythm Association and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 114 | issue = 10 | pages = e385–e484 | date = September 2006 | pmid = 16935995 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.178233 | doi-access = free | author-link9 = Arthur J. Moss }}</ref> Manje uobičajeni uzroci aritmija kod srčanog zastoja uključuju [[električna aktivnost bez pulsa|električnu aktivnost bez pulsa]] (PEA), [[bradikardija|bradijaritmije]] ili [[sistola|asistole]].<ref name=":6"/> Takvi se ritmovi vide kada postoji produženi srčani zastoj, progresija komorske fibrilacije ili napori kao što je defibrilacija da bi se osoba reanimirala.<ref name=":6"/> Čini se da promjene ritma također imaju korelaciju s osnovnim uzrokom srčane ozljede kada su prisutni (ishemijski vs. neishemijski uzroci).<ref name = "Braunwald_2015" />{{rp|831}}
Iznenadni zastoj srca može biti posljedica srčanih i nekardijalnih uzroka, uključujući sljedeće:
=== Srčani uzroci ===
==== Bolest koronarnih arterija ====
[[slika:Coronary Artery Disease.png|thumb| Normalna vs blokirana koronarna arterija]]
[[Bolest koronarne arterije]] (CAD), također poznata kao ishemijska bolest srca, odgovorna je za 62 do 70 posto svih iznenadnih srčanih smrti.<ref name=":0">{{cite journal | title = State-specific mortality from sudden cardiac death--United States, 1999 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 51 | issue = 6 | pages = 123–126 | date = February 2002 | pmid = 11898927 | author1 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) }}</ref><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}</ref> CAD je mnogo rjeđi uzrok iznenadne srčane smrti kod osoba mlađih od 40 godina.<ref name=":0"/> Slučajevi su pokazali da je najčešći nalaz pri postmortalnom pregledu iznenadne srčane smrti hronična visokostepena [[stenoza]] barem jednog segmenta velike koronarne arterije, arterija koje opskrbljuju [[srčani mišić]] [[krv]]lju.<ref>{{cite book | vauthors = Falk E, Shah PK | chapter = Pathogenesis of atherothrombosis. Role of vulnerable, ruptured, and eroded plaques | chapter-url= https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&pg=PA460 |title=Atherothrombosis and Coronary Artery Disease | veditors = Fuster V, Topol EJ, Nabel EG |date=2005|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=9780781735834|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603002043/https://books.google.com/books?id=1WifwPEsKQMC&pg=PA460&lpg=PA460|archive-date=2016-06-03|url-status=live}}</ref> Ova stenoza je često rezultat suženja i otvrdnuća arterija nakon taloženja [[aterosklerotski plak|holesterolskih plakova]] i upale tokom nekoliko godina. Ovo nakupljanje i remodeliranje koronarnih sudova zajedno sa drugim sistemskim krvnim sudovima karakteriše napredovanje [[Ateroskleroza|aterosklerotske kardiovaskularne bolesti]].<ref>{{cite book | vauthors = Pahwa R, Jialal I |chapter = Atherosclerosis |date=2021| chapter-url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507799/| title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29939576|access-date=2021-11-05 }}</ref> Kada stabilan plak pukne, može blokirati protok krvi i kisika kroz male arterije što rezultira [[ishemija|ishemijskom]] ozljedom. Povreda tkiva nakon ishemije može dovesti do strukturnih i funkcionalnih promjena koje sprečavaju srce da nastavi normalne cikluse provodljivosti i mijenja otkucaje srca.<ref name="Braunwald_2015"/>{{rp|829}}<ref name="Braunwald_2015"/>{{rp|829}}
==== Neaterosklerotske abnormalnosti koronarnih arterija ====
Abnormalnosti koronarnih arterija koje nisu povezane s aterosklerozom uključuju kongenitalne [[anomalija koronarne arterije|anomalije koronarne arterije]] (najčešće anomalno porijeklo lijeve koronarne arterije iz plućne arterije), upalu poznatu kao koronarni [[arteritis]], [[embolija]], vazospazam i mehaničke abnormalnosti povezane s bolestima ili traumom [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Ova stanja uzrokuju 10-15% srčanih zastoja i iznenadne srčane smrti.<ref name = "Braunwald_2015" />{{rp|829}}
* Koronarni arteritis obično je rezultat pedijatrijskog febrilnog upalnog stanja poznatog kao [[Kawasaki bolest]]. Drugi [[Vaskulitis|vaskulitidi]] također mogu doprinijeti povećanju rizika od iznenadne srčane smrti.
* Embolija, ili zgrušavanje koronarnih arterija najčešće se javlja od sepsnih embolija sekundarnih do endokarditisa uz zahvaćenost aortnog zaliska, trikuspidnog zaliska ili protetskih zalistaka.
* [[Koronarni vazospazam]] može dovesti do srčanih aritmija, mijenjanja električne provodljivosti srca uz rizik od potpunog zastoja srca zbog teških ili produženih promjena ritma.
* Mehaničke abnormalnosti sa povezanim rizikom od srčanog zastoja mogu nastati zbog disekcije koronarne arterije koja se može pripisati [[Marfanov sindrom|Marfanovom sindromu]] ili traumi.<ref name = "Braunwald_2015" />{{rp|829}}
====Strukturalna srčana bolest ====
[[slika:Heart left ventricular hypertrophy sa.jpg|thumb| Kratka os srca pokazuje zadebljanje zida kod hipertrofije lijeve komore]]
Strukturne bolesti srca koje nisu povezane s koronarnom bolešću čine 10% svih iznenadnih srčanih smrti.<ref name=UTD2016/><ref name=":1"/> Primjeri ovih uključuju: [[kardiomiopatija|kardiomiopatije]] ([[hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijska]], [[dilatirana kardiomiopatija|dilatirana]] ili [[Aritmogena kardiomiopatija|aritmogena kardiomiopatija]]), [[Srčana aritmija|poremećaji srčanog ritma]], [[bolest srčanog ritma]], [[miokarditis]],<ref name="Circ012">{{cite journal | vauthors = Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA | title = Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998 | journal = Circulation | volume = 104 | issue = 18 | pages = 2158–2163 | date = October 2001 | pmid = 11684624 | doi = 10.1161/hc4301.098254 | doi-access = free }}</ref> i [[kongestivno zatajenje srca]].<ref name="AHJ982">{{cite journal | vauthors = Kannel WB, Wilson PW, D'Agostino RB, Cobb J | title = Sudden coronary death in women | url = https://archive.org/details/sim_american-heart-journal_1998-08_136_2/page/205 | journal = American Heart Journal | volume = 136 | issue = 2 | pages = 205–212 | date = August 1998 | pmid = 9704680 | doi = 10.1053/hj.1998.v136.90226 }}</ref>
[[slika:Left Ventricular Hypertrophy Unlabeled.jpg|thumb| EKG prikaz hipertrofije lijeve komore]]
Smatra se da je [[hipertrofija lijeve komore]] vodeći uzrok iznenadne srčane smrti u populaciji odraslih.<ref>{{cite journal | vauthors = Stevens SM, Reinier K, Chugh SS | title = Increased left ventricular mass as a predictor of sudden cardiac death: is it time to put it to the test? | journal = Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 212–217 | date = February 2013 | pmid = 23424223 | pmc = 3596001 | doi = 10.1161/CIRCEP.112.974931 }}</ref><ref name=":6"/> Ovo je najčešće posljedica dugotrajnog [[Hipertenzija|visokog krvnog pritiska]], ili hipertenzije, koja je izazvala neprilagođenu promjenu zida glavne pumpne komore srca, [[srčana komora|lijeve komore]].<ref name=":9">{{cite journal | vauthors = Katholi RE, Couri DM | title = Left ventricular hypertrophy: major risk factor in patients with hypertension: update and practical clinical applications | journal = International Journal of Hypertension | volume = 2011 | pages = 495349 | year = 2011 | pmid = 21755036 | pmc = 3132610 | doi = 10.4061/2011/495349 }}</ref> Povišeni [[krvni pritisak]] znači da srce mora pumpati još jače kako bi krv prokrvila na adekvatan način kroz tijelo. Ako srce to radi duži vremenski period zbog nekontrolirane hipertenzije, lijeva komora može hipertrofirati (narasti) na način koji smanjuje djelotvornost srca.<ref>{{cite book | vauthors = Bornstein AB, Rao SS, Marwaha K | chapter = Left Ventricular Hypertrophy |date=2021| chapter-url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557534/ | title = StatPearls|place=Treasure Island (FL) |publisher= StatPearls Publishing|pmid=32491466|access-date=2021-11-05 }}</ref> Hipertrofija lijeve komore može se pokazati na [[Ehokardiografija|ehokardiogramu]] i [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (EKG).<ref name=":9"/>
Pregled iznenadnih srčanih smrti u Sjedinjenim Državama iz 1999. godine otkrio je da strukturne bolesti srca čine preko 30% iznenadnih srčanih zastoja kod osoba mlađih od 30 godina. Studija vojnih regruta starosti 18-35 godina pokazala je da je to činilo više od 40% iznenadnih srčanih smrti.<ref name=":0"/><ref name=":1"/>
Kongestivna srčana insuficijencija pet puta povećava rizik od iznenadne srčane smrti.<ref name="AHJ982"/>
Strukturne abnormalnosti srčanog provodnog sistema (posebno [[Atrioventrikularni čvor|Ađ
atrioventrikularnog čvora]] i [[Purkinjeva vlakna|His-Purkinjeovog]] sistema) mogu predisponirati pojedinca za aritmije sa rizikom od napredovanja do iznenadnog zastoja srca, iako je ovaj rizik ostaje nizak. Mnogi od ovih provodnih blokova mogu se liječiti unutrašnjim srčanim defibrilatorima za one za koje se utvrdi da su pod visokim rizikom zbog ozbiljnosti fibroze ili teških elektrofizioloških poremećaja.<ref name="Braunwald_2015"/>{{rp|833}}
==== Sindromi naslijeđenih aritmija ====
Aritmije koje nisu uzrokovane strukturnom srčanom bolešću čine 5 do 10% iznenadnih srčanih zastoja.<ref>{{cite journal | vauthors = Chugh SS, Kelly KL, Titus JL | title = Sudden cardiac death with apparently normal heart | journal = Circulation | volume = 102 | issue = 6 | pages = 649–654 | date = August 2000 | pmid = 10931805 | doi = 10.1161/01.cir.102.6.649 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = | title = Survivors of out-of-hospital cardiac arrest with apparently normal heart. Need for definition and standardized clinical evaluation. Consensus Statement of the Joint Steering Committees of the Unexplained Cardiac Arrest Registry of Europe and of the Idiopathic Ventricular Fibrillation Registry of the United States | journal = Circulation | volume = 95 | issue = 1 | pages = 265–272 | date = January 1997 | pmid = 8994445 | doi = 10.1161/01.cir.95.1.265 }}</ref><ref name=":4">{{cite journal | vauthors = Drory Y, Turetz Y, Hiss Y, Lev B, Fisman EZ, Pines A, Kramer MR | title = Sudden unexpected death in persons less than 40 years of age | journal = The American Journal of Cardiology | volume = 68 | issue = 13 | pages = 1388–1392 | date = November 1991 | pmid = 1951130 | doi = 10.1016/0002-9149(91)90251-f }}</ref> Oni su često uzrokovani [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajima]] koji dovode do abnormalnih srčanih ritmova.<ref name=":6"/> Genetičke [[mutacije]] često utiču na specijalizirane proteine poznate kao [[ionski kanal]]i koje provode [[Ion|električno nabijene čestice]] kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], pa se ova grupa stanja često naziva [[Kanalopatija|kanalopatije]]. Primjeri ovih nasljednih sindroma aritmije uključuju [[sindrom dugog QT intervala]] (LQTS), [[Brugada sindrom]], [[tahikardija|kateholaminergijska polimorfna komorska tahikardija]] i [[sindrom kratkog QT intervala]]. Mnogi su također povezani s okolišnim ili neurogenim okidačima kao što je odgovor na preglasne [[zvuk]]ove koji mogu izazvati smrtonosne aritmije.<ref name="Braunwald_2015" />{{rp|833}} Ostala stanja koja promovišu aritmije, ali nisu uzrokovana genetičkim mutacijama uključuju [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom]].<ref name="UTD2016" />
[[Sindrom dugog QT]] intervala, stanje koje se često spominje kod smrti mladih ljudi, javlja se kod jednog od svakih 5.000 do 7.000 novorođenčadi i procjenjuje se da je odgovoran za 3.000 smrtnih slučajeva svake godine u poređenju sa otprilike 300.000 srčanih zastoja koje vide hitne službe.<ref name="AHA2">{{cite web | url = http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741 | title = Sudden Cardiac Death | archive-url = https://web.archive.org/web/20100325174959/http://www.americanheart.org/presenter.jhtml?identifier=4741| archive-date=2010-03-25 | publisher = American Heart Association }}</ref> Ova stanja su dio ukupnih smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim zastojem, ali predstavljaju stanja koja se mogu otkriti prije zastoja i koja se mogu liječiti. Simptomska ekspresija sindroma dugog QT-a je prilično široka i češće se manifestuje [[sinkopa]], a ne srčani zastoj. Međutim, rizik od srčanog zastoja je i dalje prisutan i osobe sa porodičnom historijom iznenadnih srčanih zastoja treba da se pregledaju na LQTS i druge uzroke smrtonosne aritmije koji se mogu liječiti. Viši nivoi rizika od srčanog zastoja povezani su sa ženskim spolom, značajnijim produženjem QT intervala, historijom neobjašnjive sinkope (nesvjestice) ili prerane iznenadne srčane smrti.<ref name="Braunwald_2015" />{{rp|833}} Dodatno, osobe sa LQTS-om trebale bi izbjegavati određene lijekove koji nose rizik od povećanja ozbiljnosti ove abnormalnosti provodljivosti, kao što su određeni antiaritmici, antidepresivi i [[hinolonski antibiotik|hinolon]] ili [[makrolid]]ni [[antibiotici]].<ref>{{cite journal | vauthors = Fazio G, Vernuccio F, Grutta G, Re GL | title = Drugs to be avoided in patients with long QT syndrome: Focus on the anaesthesiological management | journal = World Journal of Cardiology | volume = 5 | issue = 4 | pages = 87–93 | date = April 2013 | pmid = 23675554 | pmc = 3653016 | doi = 10.4330/wjc.v5.i4.87 }}</ref>
===Nesrčani uzroci===
Nesrčani uzroci čine 15 do 25% srčanih zastoja.<ref name=":4"/><ref name="ReferenceA">{{cite journal | vauthors = Kuisma M, Alaspää A | title = Out-of-hospital cardiac arrests of non-cardiac origin. Epidemiology and outcome | journal = European Heart Journal | volume = 18 | issue = 7 | pages = 1122–1128 | date = July 1997 | pmid = 9243146 | doi = 10.1093/oxfordjournals.eurheartj.a015407 | doi-access = free }}</ref> Najčešći nesrčani uzroci su [[fizička trauma|trauma]], velika [[krvarenje|krvarenja]] ([[gastrointestinalno krvarenje]], [[ruptura aorte]] ili [[intrakranijalno krvarenje]]), [[hipovolemično krvarenje]], [[predoziranje]], [[davljenje]] i [[plućna embolija]].<ref name="ReferenceA"/><ref name=Raab2008>{{cite journal | vauthors = Raab H, Lindner KH, Wenzel V | title = Preventing cardiac arrest during hemorrhagic shock with vasopressin | journal = Critical Care Medicine | volume = 36 | issue = 11 Suppl | pages = S474–S480 | date = November 2008 | pmid = 20449913 | doi = 10.1097/ccm.0b013e31818a8d7e | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}</ref><ref name=Voel2000>{{cite journal | vauthors = Voelckel WG, Lurie KG, Lindner KH, Zielinski T, McKnite S, Krismer AC, Wenzel V | title = Vasopressin improves survival after cardiac arrest in hypovolemic shock | url = https://archive.org/details/sim_anesthesia-and-analgesia_2000-09_91_3/page/627 | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 91 | issue = 3 | pages = 627–634 | date = September 2000 | pmid = 10960389 | doi = 10.1097/00000539-200009000-00024 | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}</ref> Srčani zastoj također može biti uzrokovan trovanjem kao što je [[Meduza|ubodi određenih meduza]], ili strujnim udarom, poput munje.<ref name=":6"/>
====Reverzibilni uzroci====
Drugi nesrčani uzroci srčanog zastoja mogu biti rezultat privremenih poremećaja [[homeostaza]] u tijelu Ovo može biti rezultat promjena u omjeru [[elektrolit]]a, zasićenosti kisikom ili promjenama drugih iona koji utiču na [[pH]] tijela.<ref name=":3"/>
====Mnemonika za reverzibilne uzroke====
{{Glavni|Hs i Ts}}
"Hs i Ts" je naziv za mnemotehniku koja se koristi za pamćenje izlječivih ili reverzibilnih uzroka srčanog zastoja.<ref name="RCUK20052">{{cite web|url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm|archive-date=2009-12-15|url-status=live}}</ref><ref name="AHA05">{{cite journal | title = 2005 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 112 | issue = 24 Suppl | pages = IV1-203 | date = December 2005 | pmid = 16314375 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.166550 | doi-access = free | author = ECC Committee, Subcommittees and Task Forces of the American Heart Association }}</ref><ref name=":3" /> Napomena: Ova mnemonika uključuje uzroke srčanog i nesrčanog porijekla, ali svi su reverzibilni, uz odgovarajući tretman koji je vremenski osjetljiv.
; Hs
* [[Hipovolemija|'''H'''ipovolemija]] – Nedostatak volumena krvi
* [[Hipoksija|'''H'''ipoksija]] – Nedostatak [[kisik]]a
* [[vodik|'''V'''odikovi]] ioni ([[acidoza]]) – Nenormalan pH u tijelu
* [[Hiperkalemija|'''H'''iperkalemija]] ili [[Hipokalemija|'''h'''ipokalemia]] – I povećan i smanjen nivo [[kalij]]a može biti opasan po život
* [[Hipotermija|'''H'''ipotermija]] – Niska [[Tjelesna temperatura|tjelesna temperatura jezgre]]
* [[Hipoglikemija|'''H'''ipoglikemija]] ili [[Hiperglikemija|'''h'''iperglikemija]] – Nizak ili visok nivo glukoze u krvi
; Ts
* [[Tableta|'''T'''ablete]] ili [[Toksin|'''t'''oksini]] kao što je predoziranje drogom/lijekom
* [[Tamponada srca|Srčana '''t'''amponada]] – Tečnost se nakuplja oko srca
* [[Tenzijski pneumotoraks|'''T'''enzijski pneumotoraks]] – kolabirano plućno krilo
* [[Tromboza|'''T'''romboza]] ([[infarkt miokarda]]) – srčani udar
* [[Tromboza|'''T'''romboembolija]] ([[plućna embolija]]) – Krvni ugrušak u plućima
* [[Traumatski srčani zastoj|'''T'''raumatski srčani zastoj]]
=== Djeca ===
Kod djece, najčešći uzrok kardiopulmonalnog zastoja je [[šok]] ili [[respiratorna insuficijencija]] koji nije liječen.<ref name=":6" /> [[Srčana aritmija]] nije najčešći uzrok kod djece.<ref name=":6"/> Kada postoji srčana aritmija, najčešće je [[sistola|asistola]] ili [[bradikardija]], za razliku od [[komorska fibrilacija|komorske fibrilacije]] ili [[tahikardija|komorske tahikardije]] kao što se vidi kod odraslih.<ref name=":6"/> Drugi uzroci mogu uključivati droge kao što su [[Otrovanje kokainom|kokain]], [[metamfetamin]] ili predoziranje lijekovima kao što su antidepresivi kod djeteta koje je ranije bilo zdravo, ali sada ima aritmiju koja je napredovao do srčanog zastoja.<ref name=":6"/> Uobičajeni uzroci iznenadnog neobjašnjivog zastoja srca kod djece uključuju [[hipertrofijska kardiomiopatija|hipotrofijsku kardiomiopatiju]], abnormalnosti koronarnih arterija i aritmije.<ref>{{cite journal | vauthors = Topjian AA, Raymond TT, Atkins D, Chan M, Duff JP, Joyner BL, Lasa JJ, Lavonas EJ, Levy A, Mahgoub M, Meckler GD, Roberts KE, Sutton RM, Schexnayder SM | display-authors = 6 | title = Part 4: Pediatric Basic and Advanced Life Support 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Pediatrics | volume = 147 | issue = Suppl 1 | pages = e2020038505D | date = January 2021 | pmid = 33087552 | doi = 10.1542/peds.2020-038505D | s2cid = 224826594}}</ref>
===Mehanizam===
[[slika:Ventricular fibrillation.png|thumb|upright=1.3|Komorska fibrilacija]]
Definitivni električni mehanizmi srčanog zastoja, koji mogu nastati iz bilo koje od gore navedenih funkcionalnih, strukturnih ili fizioloških abnormalnosti, karakterizirani su tahiaritmijskim ili bradiaritmijskim događajima koji ne dovode do sistole.<ref name="Braunwald_2015" />{{rp| 837–838}} Tahiaritmije se dalje mogu klasificirati kao [[komorska fibrilacija]] (V-fib) i bez pulsa ili trajna [[komorskaa tahikardija]] (V-tach), a obje su brze i nestalne aritmije koje mijenjaju cirkulatorni put tako da se adekvatan protok krvi ne može održati i nije adekvatan da zadovolji potrebe tijela.<ref name="Braunwald_2015"/>{{rp|837–838}}
Mehanizam odgovoran za većinu iznenadnih srčanih smrti je [[ventrikulska fibrilacija]]. Ventrikulska fibrilacija je tahiaritmija koju karakterizira turbulentna električna aktivnost u ventrikulskomom dijeku [[miokard]]a koja dovodi do previše neorganiziranog i brzog otkucaja srca proizvodeći bilo kakav značajan minutni volumen srca, što rezultira nedovoljnom perfuzijom mozga i esencijalnih organa.<ref>{{Cite web|title=Ventricular tachycardia - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-tachycardia/symptoms-causes/syc-20355138|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}</ref> Kod komorske tahikardije, srce također kuca brže od normalnog, što može spriječiti srčane komore da se pravilno pune krvlju.<ref>{{Cite web|title=Ventricular fibrillation - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ventricular-fibrillation/symptoms-causes/syc-20364523|access-date=2021-11-29|website=Mayo Clinic|language=en}}</ref> Neki od elektrofizioloških mehanizama koji podupiru ventrikulske fibrilacije uključuju ektopijski automatizam, ponovni ulazak i aktiviranu aktivnost.<ref>{{cite journal | vauthors = Szabó Z, Ujvárosy D, Ötvös T, Sebestyén V, Nánási PP | title = Handling of Ventricular Fibrillation in the Emergency Setting | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 10 | pages = 1640 | date = 2020-01-29 | pmid = 32140103 | pmc = 7043313 | doi = 10.3389/fphar.2019.01640 | doi-access = free }}</ref> Strukturne promjene u oboljelom srcu kao rezultat nasljednih faktora ([[mutacije]] u [[gen]]ima za kodiranje [[ionski kanal|ionskih kanala]], naprimjer) ne mogu objasniti iznenadnu srčanu smrt.<ref>{{cite journal | vauthors = Rubart M, Zipes DP | title = Mechanisms of sudden cardiac death | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 115 | issue = 9 | pages = 2305–2315 | date = September 2005 | pmid = 16138184 | pmc = 1193893 | doi = 10.1172/JCI26381 }}</ref>
I ventrikulska fibrilacija i ventrikulska tahikardija mogu dovesti do toga da srce neučinkovito pumpa krv u tijelo. Ventrikulsku tahikardiju karakterizira izmijenjen QRS kompleks i broj otkucaja srca veći od 100 otkucaja u minuti.<ref>{{cite journal | vauthors = AlMahameed ST, Ziv O | title = Ventricular Arrhythmias | journal = The Medical Clinics of North America | volume = 103 | issue = 5 | pages = 881–895 | date = September 2019 | pmid = 31378332 | doi = 10.1016/j.mcna.2019.05.008 | s2cid = 199437558 }}</ref> Kada se V-tah održava (traje najmanje 30 sekundi), neadekvatan dotok krvi u srčano tkivo može dovesti do zastoja srca.<ref>{{cite journal | vauthors = Baldzizhar A, Manuylova E, Marchenko R, Kryvalap Y, Carey MG | title = Ventricular Tachycardias: Characteristics and Management | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 28 | issue = 3 | pages = 317–329 | date = September 2016 | pmid = 27484660 | doi = 10.1016/j.cnc.2016.04.004}}</ref>
[[Bradikardija|Bradiaritmije]] se javljaju nakon disocijacije spontane električne provodljivosti i mehaničke funkcije srca što rezultira [[električna aktivnost bez pulsa|električnom aktivnošću bez pulsa]] (PEA) ili potpunim odsustvom električne aktivnosti srca što rezultira [[sistola|asistolom]] . Slično kao i kod tahiaritmija, ova stanja dovode do nemogućnosti da se održi i adekvatan protok krvi, iako je u slučaju bradijaritmija osnovni uzrok odsustvo mehaničke aktivnosti, a ne brzi otkucaji koji dovode do dezorganizacije.<ref name="Braunwald_2015"/>{{rp|837–838}}
==Dijagnoza==
[[slika:Carotidian pulse and recovery position.jpg|thumb|Medicinsko osoblje provjerava karotidni puls pacijenta]]
Srčani zastoj je sinonim za pojam [[klinička smrt]].<ref name="AHA05"/> Historijski podaci i [[fizički pregled]] mogu dijagnosticirati srčani zastoj i pružiti informacije o potencijalnom uzroku i prognozi.<ref name=":6"/> Pružatelj koji uzima kliničku anamnezu osobe trebao bi imati za cilj utvrditi da li je epizodu primijetio neko drugi, u koje vrijeme se epizoda dogodila, šta je osoba radila (posebno ako je bilo traume) i da li je bilo uključenosti droge.<ref name=":6"/> Dio fizičkog pregleda dijagnosticiranja srčanog zastoja fokusira se na odsustvo pulsa.<ref name=":6"/> U mnogim slučajevima, nedostatak [[puls|karotidnog pulsa]] je [[zlatni standard (test)|zlatni standard]] za dijagnosticiranje srčanog zastoja. Nedostatak pulsa na periferiji (radijalno/pedala) može također biti rezultat drugih stanja (npr. cirkulacijski [[šok]]), ili jednostavno greška spasitelja.<ref name=":7"/> Studije su pokazale da spasitelji često mogu pogriješiti kada provjeravaju karotidni puls u hitnim slučajevima, bilo da se radi o zdravstvenim radnicima ili laicima.<ref>{{cite journal | vauthors = Bahr J, Klingler H, Panzer W, Rode H, Kettler D | title = Skills of lay people in checking the carotid pulse | url = https://archive.org/details/sim_resuscitation_1997-08_35_1/page/23 | journal = Resuscitation | volume = 35 | issue = 1 | pages = 23–26 | date = August 1997 | pmid = 9259056 | doi = 10.1016/S0300-9572(96)01092-1 }}</ref><ref name=":7">{{cite journal | vauthors = Ochoa FJ, Ramalle-Gómara E, Carpintero JM, García A, Saralegui I | title = Competence of health professionals to check the carotid pulse | url = https://archive.org/details/sim_resuscitation_1998-06_37_3/page/173 | journal = Resuscitation | volume = 37 | issue = 3 | pages = 173–175 | date = June 1998 | pmid = 9715777 | doi = 10.1016/S0300-9572(98)00055-0 }}</ref>
[[Hitni ultrazvuk|Ultrazvuk na mjestu pružanja pomoći (POCUS)]] je alat koji se može koristiti za ispitivanje pokreta srca i snage njegove kontrakcije kod osobe koja je doživjela srčani zastoj uz krevet.<ref name="Long_2018">{{cite journal | vauthors = Long B, Alerhand S, Maliel K, Koyfman A | title = Echocardiography in cardiac arrest: An emergency medicine review | journal = The American Journal of Emergency Medicine | volume = 36 | issue = 3 | pages = 488–493 | date = March 2018 | pmid = 29269162 | doi = 10.1016/j.ajem.2017.12.031 | s2cid = 3874849 }}</ref> POCUS može precizno dijagnosticirati srčani zastoj u bolničkim uvjetima, prevazilazeći neke od nedostataka dijagnoze provjeravanjem centralnog pulsa ([[karotidne arterije]] ili [[subklavijske arterije]]), kao i otkrivanjem pokreta i kontrakcija srca.<ref name="Long_2018"/>
Koristeći POCUS, kliničari mogu imati ograničene, dvodimenzionalne poglede na različite dijelove srca tokom zastoja.<ref name=":15">{{cite journal | vauthors = Paul JA, Panzer OP | title = Point-of-care Ultrasound in Cardiac Arrest | journal = Anesthesiology | volume = 135 | issue = 3 | pages = 508–519 | date = September 2021 | pmid = 33979442 | doi = 10.1097/ALN.0000000000003811 | s2cid = 234486749 }}</ref> Ove slike mogu pomoći kliničarima da utvrde da li je električna aktivnost u srcu [[Bespulsna električna aktivnost|bez pulsa]] ili pseudobezpulsna, kao i da im pomognu da dijagnosticiraju potencijalno reverzibilne uzroke zastoja.<ref name=":15"/> Objavljene smjernice udruženja American Society of Echocardiography, American College of Emergency Physicians, European Resuscitation Council i American Heart Association, kao i preoperativne smjernice Advanced cardiac life support, prepoznali su potencijalne prednosti korištenja POCUS-a u dijagnostici i upravljanju srčanim zastojem.<ref name=":15"/>
Zbog nepreciznosti ovog metoda dijagnoze, neka tijela poput Evropskog savjeta za reanimaciju (ERC) smanjila su njen značaj. Umjesto toga, sadašnje smjernice podstiču pojedince da započnu CPR kod bilo koje osobe bez svijesti koja ima odsutno ili abnormalno disanje.<ref name="RCUK2005"/> Vijeće za reanimaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu stoji u skladu s preporukama ERC-a i preporukama American Heart Association.<ref name="AHA05"/> Predložili su da tehniku provjere karotidnih pulseva trebaju koristiti samo zdravstveni radnici sa specifičnom obukom i stručnošću, a čak i tada da je treba promatrati u kombinaciji s drugim pokazateljima kao što je agonalno [[disanje]].<ref name="RCUK2005">{{cite web |url=http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |title=Resuscitation Council (UK) Guidelines 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091215230632/http://www.resus.org.uk/pages/guide.htm |archive-date=2009-12-15 }}</ref>
Predložene su razni drugi metodi za otkrivanje cirkulacije, a samim tim i dijagnosticiranje srčanog zastoja. Smjernice koje slijede prema preporukama Međunarodnog komiteta za vezu za reanimaciju (ILCOR) iz 2000. bile su da spasitelji traže "znakove cirkulacije", ali ne posebno puls.<ref name="AHA05"/> Ovi znakovi su uključivali [[kašalj]], dahtanje, boju, trzanje i [[kretanje]].<ref>{{cite book |author=British Red Cross |author2=St Andrew's Ambulance Association |author3=St John Ambulance |title=First Aid Manual: The Authorised Manual of St. John Ambulance, St. Andrew's Ambulance Association, and the British Red Cross |publisher=Dorling Kindersley |year=2006 |isbn=978-1-4053-1573-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/firstaidmanualau0000unse }}</ref> Međutim, suočeni sa dokazima da su ove smjernice bile nedjelotvorne, nova preporuka ILCOR-a je da se srčani zastoj treba dijagnosticirati kod svih unesrećenih koji su u nesvijesti i ne dišu normalno, sličan protokol koji je usvojilo Evropsko vijeće za reanimaciju.<ref. name="AHA05"/> U neakutnom okruženju gdje je pacijent istekao, dijagnoza srčanog zastoja može se obaviti putem molekulske [[autopsija|autopsije]] ili postmortem molekulskog testiranja koji su srčani defekti koje koristi skup molekulskih tehnika za pronalaženje [[ionski kanal|ionskih kanala]].<ref>{{Citation| vauthors = Glatter KA, Chiamvimonvat N, He Y, Chevalier P, Turillazzi E |title=Postmortem Analysis for Inherited Ion Channelopathies|date=2006|work=Essentials of Autopsy Practice: Current Methods and Modern Trends|pages=15–37| veditors = Rutty GN |publisher=Springer|language=en|doi=10.1007/1-84628-026-5_2|isbn=978-1-84628-026-9 }}</ref> Ovo bi moglo pomoći da se razjasni uzrok smrti pacijenta.
Drugi fizički znakovi ili simptomi mogu pomoći u određivanju potencijalnog uzroka srčanog zastoja.<ref name=":6"/> Ispod je grafikon kliničkih nalaza i znakova/simptoma koje osoba može imati i potencijalni uzrok povezan s tim.
{|
|+Fizički nalazi vezani za potencijalne uzroke<ref name=":6"/>
!Lokacija
!Nalazi
!Mogući uzroci
|-
|Općenito
|Blijeda koža
|[[Krvarenje|Krvarenja]]
|-
|
|Smanjena tjelesna temperatura
|[[Hipotermija]]
|-
|Dišni put
|Prisustvo sekreta, povraćanja krvi
|[[Plućna aspiracija|Aspiracija]]
|-
|
|Nemogućnost pružanja [[Načini mehaničke ventilacije|ventilacije pod pozitivnim pritiskom]]
|[[Pneumotoraks|Tenzioni pneumotoraks]]
[[Opstrukcija disajnih puteva]]
|-
|Vrat
|[[Julularni venski pritisak|Distenzija vratnih vena]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Tamponada srca]]
[[Plućne embolije]]
|-
|
|[[Devijacija dušnika|Traheja pomaknuta na jednu stranu]]
|Tenzijski pneumotoraks
|-
|Grudi
|[[Grudna kost|Ožiljak u sredini grudne kosti]]
|Srčana bolest
|-
|Pluća
|[[Zvukovi disanja|Zvukovi disanja samo na jednoj strani]]
|Tenzijski pneumotoraks
[[Trahejska intubacija|Intubacija desnog glavnog stabla]]
Aspiracija
|-
|
|Nema zvukova daha ili udaljenih zvukova daha
|Intubacija jednjaka
Opstrukcija disajnih puteva
|-
|
|[[Zviždanje|Zviždanje]]
|Aspiracija
[[Bronhospazam]]
[[Pućni edem]]
|-
|
|[[Crackles|Rales]]
|Aspiracija
Plućni edem
[[Upala pluća]]
|-
|Srce
|Smanjenje srčanih tonova
|[[Hipovolemija]]
Tamponada srca
Tenzijski pneumotoraks
Plućna embolija
|-
|[[Abdomen]]
|[[Abdominalna distenzija|Naduvenost trbuha]] i tupa
|Ruptura [[aneurizma abdominalne aorte]]
Puknuta [[ektopijska trudnoća]]
|-
|
|Rastegnuti i bubnjići
|Intubacija jednjaka
|-
|[[Rektum]]ski
|Prisutna krv
|[[Gastrointestinalno krvarenje|Gastrointestinalno krvarenje]]
|-
|Ekstremiteti
|Asimetrični impulsi
|[[Aortna disekcija]]
|-
|[[Koža]]
|Tragovi igle
|Zloupotreba droga
|}
===Klasifikacije===
Kliničari klasifikuju srčani zastoj u "šokirani" u odnosu na "nešokirani", što je određeno ritmom [[Elektrokardiogram|EKG]]. Ovo se odnosi na to da li se određena klasa [[srfčana aritmija|srčane aritmije]] može liječiti pomoću [[defibrilacija]].<ref name="RCUK2005"/> Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulsksa bespulsna tahikardija]] dok su dva "nešokova" ritma [[asistola]] i [[električna aktivnost bez pulsa]].<ref>{{cite book|title=ABC of resuscitation| veditors = Soar J, Perkins JD, Nolan J |year=2012|publisher=Wiley-Blackwell|location=Chichester, West Sussex |isbn=9781118474853 |page=43 |url= https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&pg=PA43 |edition=6th |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905133735/https://books.google.com/books?id=vNgrOsHjIKEC&pg=PA43|archive-date=2017-09-05}}</ref>
==Upravljanje==
Iznenadni zastoj srca može se liječiti pokušajima [[reanimacija]]. Ovo se obično izvodi na osnovu protokola zvanih [[osnovna podrška života]], [[napredna podrška za život srca]] (ACLS), [[pedijatrijska napredna podrška života]] (PALS) ili [[program neonatalne reanimacije]] (NRP).<ref name="AHA05"/><ref>{{cite journal | title = 2005 American Heart Association (AHA) guidelines for cardiopulmonary resuscitation (CPR) and emergency cardiovascular care (ECC) of pediatric and neonatal patients: pediatric advanced life support | journal = Pediatrics | volume = 117 | issue = 5 | pages = e1005–e1028 | date = May 2006 | pmid = 16651281 | doi = 10.1542/peds.2006-0346 | s2cid = 46720891 | author1 = American Heart Association }}</ref>
[[slika:CPR training-04.jpg|thumb| CPR trening na lutki]]
===Kardiopulmonalna reanimacija===
Rana [[kardiopulmonalna reanimacija]] (CPR) je neophodna za preživljavanje srčanog zastoja s dobrom neurološkom funkcijom.<ref>{{cite web |title=AHA Releases 2015 Heart and Stroke Statistics {{!}} Sudden Cardiac Arrest Foundation |url=https://www.sca-aware.org/sca-news/aha-releases-2015-heart-and-stroke-statistics |website=www.sca-aware.org |access-date=21 September 2019}}</ref><ref name=":6">{{Cite book|title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice| veditors = Walls RM, Hockberger RS, Gausche-Hill M |isbn=9780323390163|oclc=989157341|date = 2017-03-09| vauthors = Walls R, Hockberger R, Gausche-Hill M }}</ref> Preporučuje se da se počne što je prije moguće uz minimalne prekide nakon početka. Komponente CPR-a koje čine najveću razliku u preživljavanju su [[kompresija grudnog koša]] i defibrilacijski udarni ritmovi.<ref name=":3">{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|veditors = Cydulka RK |isbn= 9780071837026 |oclc=957505642|date = 2017-08-28| vauthors = Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK }}</ref> Nakon defibrilacije, kompresije grudnog koša treba nastaviti dvije minute prije nego što se ponovo izvrši provjera ritma.<ref name=":6"/> Ovo se zasniva na stopi kompresije od 100–120 kompresija u minuti, dubina kompresije od 5–6 centimetara u [[grudni koš]], puna [[Kardiopulmonalna reanimacija|povratak grudnog koša]] i brzina ventilacije od 10 ventilacija disanja u minuti.<ref name=":6"/> Pokazalo se da pravilno izvedena CPR kod posmatrača povećava preživljavanje; međutim, to se izvodi u manje od 30% zadržavanja u bolnici od 2007. Ako visokokvalitetni CPR nije rezultirao [[krvotok|povratkom spontane cirkulacije]], a srčani ritam osobe je u [[sistola|asistoli]], razumno je prekinuti CPR i proglasiti smrt osobe nakon 20 minuta.<ref name=UK2010/> Izuzeci od ovoga uključuju određene slučajeve sa [[hipotermija|hipotermijom]] ili koji su [[utopljenje|udavili]].<ref name=":3"/><ref name=UK2010>{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Pre-hospital cardiac arrest|url=https://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|website=www.resus.org.uk|access-date=3 September 2014|page=41|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513032323/http://www.resus.org.uk/pages/prehosca.pdf|archive-date=13 May 2015}}</ref> Neki od ovih slučajeva bi trebali imati duži i trajniji CPR dok ne budu skoro [[Normotermija|normotermni]].<ref name=":3"/> Duže trajanje CPR-a može biti razumno kod onih koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici.<ref>{{cite web|author1=Resuscitation Council (UK)|title=Comments on the duration of CPR following the publication of 'Duration of resuscitation efforts and survival after in-hospital cardiac arrest: an observational study' Goldberger ZD et al. Lancet.|url=https://www.resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|access-date=3 September 2014|date=5 September 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628095645/http://resus.org.uk/pages/cprdurst.htm|archive-date=28 June 2014}}</ref> namjernički CPR, od strane laičke javnosti, prije dolaska hitne pomoći također poboljšava ishode.
===Defibrilacija===
[[slika:Defibrillator-809447 1920.jpg|thumb|upright=1.3| Automatski eksterni defibrilator pohranjen u vidljivu narandžastu muralnu potporu]]
Defibrilacija je indikovana ako je prisutan srčani ritam koji može izazvati električni udar. Dva ritma koja se mogu šokirati su [[ventrikulska fibrilacija]] i [[ventrikulska tahikardija bez pulsa]]. Kod djece se preporučuje 2 do 4 J/Kg.<ref name="AHA2015Part12">{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}</ref>
Defibrilaciju vrši [[automatski eksterni defibrilator]] (AED), prenosiva mašina koju može koristiti čak i svaki korisnik jer proizvodi glasovne instrukcije koje vode proces, automatski provjerava stanje žrtve i primjenjuje ispravne električne šokove. Neki defibrilatori čak daju povratnu informaciju o kvalitetu CPR kompresija, ohrabrujući spasioca laika da pritisne [[grudni koš]] osobe dovoljno snažno da cirkulira krv.<ref>{{cite web|title=Zoll Automated External Defibrillator (AED) Plus|url=http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110621004342/http://www.lifeassisttraining.com/zollaedplus.html|archive-date=2011-06-21|work=Life Assistance Training}}</ref>
Osim toga, sve je veća upotreba defibrilacije javnog pristupa. To uključuje postavljanje automatskog eksternog defibrilatora na javna mjesta i obuku osoblja u tim područjima kako da ih koristi. Ovo omogućava da se defibrilacija obavi prije dolaska hitne pomoći i pokazalo se da dovodi do povećanih šansi za preživljavanje. Pokazalo se da oni koji imaju zastoje na udaljenim lokacijama imaju lošije ishode nakon srčanog zastoja.<ref name="Lyon ''et al.'' 2004">{{cite journal | vauthors = Lyon RM, Cobbe SM, Bradley JM, Grubb NR | title = Surviving out of hospital cardiac arrest at home: a postcode lottery? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 5 | pages = 619–624 | date = September 2004 | pmid = 15333549 | pmc = 1726412 | doi = 10.1136/emj.2003.010363 }}</ref>
===Lijekovi ===
[[slika:LipidEmulsion.JPG|thumb|upright=1.3|left| Lipidna emulzija koja se koristi kod srčanog zastoja zbog sredstava [[anestetik|lokalnih anestetika]]]]
Od 2016., lijekovi koji nisu [[epinefrin]] (adrenalin), iako su uključeni u smjernice, nisu pokazali da poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice nakon izvanbolničkog zastoja srca.<ref name=":3"/> Ovo uključuje upotrebu [[atropin]]a, [[lidokain]]a i [[amiodaron]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Olasveengen TM, Sunde K, Brunborg C, Thowsen J, Steen PA, Wik L | title = Intravenous drug administration during out-of-hospital cardiac arrest: a randomized trial | journal = JAMA | volume = 302 | issue = 20 | pages = 2222–2229 | date = November 2009 | pmid = 19934423 | doi = 10.1001/jama.2009.1729 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Lin S, Callaway CW, Shah PS, Wagner JD, Beyene J, Ziegler CP, Morrison LJ | title = Adrenaline for out-of-hospital cardiac arrest resuscitation: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials|journal = Resuscitation|volume=85|issue=6|pages=732–740|date=June 2014|pmid=24642404|doi=10.1016/j.resuscitation.2014.03.008}}</ref><ref>{{cite journal|vauthors = Laina A, Karlis G, Liakos A, Georgiopoulos G, Oikonomou D, Kouskouni E, Chalkias A, Xanthos T | display-authors = 6 | title = Amiodarone and cardiac arrest: Systematic review and meta-analysis | journal = International Journal of Cardiology | volume = 221 | pages = 780–788 | date = October 2016 | pmid = 27434349|doi=10.1016/j.ijcard.2016.07.138}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = McLeod SL, Brignardello-Petersen R, Worster A, You J, Iansavichene A, Guyatt G, Cheskes S | title = Comparative effectiveness of antiarrhythmics for out-of-hospital cardiac arrest: A systematic review and network meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 121 | pages = 90–97 | date = December 2017 | pmid = 29037886 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2017.10.012 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ali MU, Fitzpatrick-Lewis D, Kenny M, Raina P, Atkins DL, Soar J, Nolan J, Ristagno G, Sherifali D | display-authors = 6 | title = Effectiveness of antiarrhythmic drugs for shockable cardiac arrest: A systematic review | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 63–72 | date = November 2018 | pmid = 30179691 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.08.025 | s2cid = 52154562 | url = http://wrap.warwick.ac.uk/113491/1/WRAP-effectiveness-antiarrhythmic-drugs-cardiac-review-Nolan-2018.pdf }}</ref><ref name=":3"/> Čini se da epinefrin kod odraslih od 2019. poboljšava preživljavanje, ali ne poboljšava neurološki normalno preživljavanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Holmberg MJ, Issa MS, Moskowitz A, Morley P, Welsford M, Neumar RW, Paiva EF, Coker A, Hansen CK, Andersen LW, Donnino MW, Berg KM | display-authors = 6 | title = Vasopressors during adult cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 139 | pages = 106–121 | date = June 2019 | pmid = 30980877 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.04.008 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Vargas M, Buonanno P, Iacovazzo C, Servillo G | title = Epinephrine for out of hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Resuscitation | volume = 136 | pages = 54–60 | date = March 2019 | pmid = 30685547 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2019.10.026 | s2cid = 207940828 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = | title = Epinephrine for Out-of-Hospital Cardiac Arrest: An Updated Systematic Review and Meta-Analysis. | journal = Critical Care Medicine | volume = 48 | pages = 225–229 | date = 27 November 2019 | pmid = 31789700 | doi = 10.1097/CCM.0000000000004130 | s2cid = 208537959 }}</ref> Općenito se preporučuje svakih pet minuta. Adrenalin djeluje na alfa-1 receptor, što zauzvrat povećava protok krvi koji opskrbljuje srce.<ref>{{Cite web|title=Deep Dive into the Evidence: Epinephrine in Cardiac Arrest|url=http://www.emra.org/emresident/article/deep-dive-epi/|access-date=2021-11-12|website=www.emra.org|language=en}}</ref> To bi pomoglo u obezbjeđivanju više kisika srcu. Na osnovu smjernica iz 2019., 1 mg epinefrina se može davati pacijentima svakih 3–5 minuta, ali se doze veće od 1 mg epinefrina ne preporučuju za rutinsku upotrebu u slučaju srčanog zastoja. Ako pacijent ima ritam bez šoka, epinefrin treba primijeniti što je prije moguće. Za ritam koji je podložan šoku, epinefrin treba davati samo nakon što su početni pokušaji defibrilacije neuspjeli.<ref>{{cite journal | vauthors = Panchal AR, Berg KM, Hirsch KG, Kudenchuk PJ, Del Rios M, Cabañas JG, Link MS, Kurz MC, Chan PS, Morley PT, Hazinski MF, Donnino MW | display-authors = 6 | title = 2019 American Heart Association Focused Update on Advanced Cardiovascular Life Support: Use of Advanced Airways, Vasopressors, and Extracorporeal Cardiopulmonary Resuscitation During Cardiac Arrest: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 140 | issue = 24 | pages = e881–e894 | date = December 2019 | pmid = 31722552 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000732 | s2cid = 208019248}}</ref> [[Vazopresin]] sveukupno ne poboljšava niti pogoršava ishode u poređenju sa epinefrinom. Čini se da kombinacija epinefrina, vazopresina i [[metilprednizolon]]a poboljšava ishod.<ref>{{cite journal | vauthors = Belletti A, Benedetto U, Putzu A, Martino EA, Biondi-Zoccai G, Angelini GD, Zangrillo A, Landoni G | display-authors = 6 | title = Vasopressors During Cardiopulmonary Resuscitation. A Network Meta-Analysis of Randomized Trials | journal = Critical Care Medicine | volume = 46 | issue = 5 | pages = e443–e451 | date = May 2018 | pmid = 29652719 | doi = 10.1097/CCM.0000000000003049 | s2cid = 4851288 | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/162689/1/document%282%29.pdf }}</ref> Neki od nedostataka dugoročne koristi mogu biti povezani sa kašnjenjem u upotrebi epinefrina.<ref>{{cite journal | vauthors = Attaran RR, Ewy GA | title = Epinephrine in resuscitation: curse or cure? | journal = Future Cardiology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 473–482 | date = July 2010 | pmid = 20608820 | doi = 10.2217/fca.10.24 }}</ref> Dok dokazi ne podržavaju njegovu upotrebu kod djece, smjernice navode da je njegova upotreba razumna.<ref name=":3"/> Lidokain i amiodaron se također smatraju razumnim kod djece sa srčanim zastojem koja imaju šokantan ritam. Općenita upotreba [[natrij-bikarbonat]]a ili [[kalcij]]a se ne preporučuje.<ref>{{cite journal | vauthors = Velissaris D, Karamouzos V, Pierrakos C, Koniari I, Apostolopoulou C, Karanikolas M | title = Use of Sodium Bicarbonate in Cardiac Arrest: Current Guidelines and Literature Review | journal = Journal of Clinical Medicine Research | volume = 8 | issue = 4 | pages = 277–283 | date = April 2016 | pmid = 26985247 | pmc = 4780490 | doi = 10.14740/jocmr2456w }}</ref> Upotreba [[kalcij]]a kod djece povezana je sa lošom neurološkom funkcijom kao i smanjenim preživljavanjem.<ref name=":6"/> Ispravno doziranje lijekova kod djece ovisi o težini.<ref name=":6"/> Da bi se smanjilo vrijeme utrošeno na izračunavanje doza lijekova, preporučuje se korištenje [[Broselowa traka|Broselowe trake]].<ref name=":6"/>
Smjernice iz 2010. American Heart Association više ne sadrže preporuku za korištenje atropina u električnoj aktivnosti bez pulsa i [[sistola|asistoli]] zbog nedostatka dokaza za njegovu upotrebu.<ref>{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Otto CW, Link MS, Kronick SL, Shuster M, Callaway CW, Kudenchuk PJ, Ornato JP, McNally B, Silvers SM, Passman RS, White RD, Hess EP, Tang W, Davis D, Sinz E, Morrison LJ | display-authors = 6 | title = Part 8: adult advanced cardiovascular life support: 2010 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 122 | issue = 18 Suppl 3 | pages = S729–S767 | date = November 2010 | pmid = 20956224 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.110.970988 | doi-access = free }}</ref><ref name=":3"/> Ni lidokain ni amiodaron, kod onih koji i dalje imaju [[tahikardija|ventrikuldku tahikardiju]] ili ventrikuldku fibrilaciju uprkos defibrilaciji, ne poboljšavaju preživljavanje do otpusta iz bolnice, ali oba podjednako poboljšavaju preživljavanje do prijema u bolnicu.<ref>{{cite journal | vauthors = Sanfilippo F, Corredor C, Santonocito C, Panarello G, Arcadipane A, Ristagno G, Pellis T | title = Amiodarone or lidocaine for cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 107 | pages = 31–37 | date = October 2016 | pmid = 27496262 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2016.07.235 | doi-access = free }}</ref>
==Prognoza==
Ukupne šanse za preživljavanje među onima koji imaju srčani zastoj van bolnice su niske, 10%.<ref>{{cite journal | vauthors = Benjamin EJ, Blaha MJ, Chiuve SE, Cushman M, Das SR, Deo R, de Ferranti SD, Floyd J, Fornage M, Gillespie C, Isasi CR, Jiménez MC, Jordan LC, Judd SE, Lackland D, Lichtman JH, Lisabeth L, Liu S, Longenecker CT, Mackey RH, Matsushita K, Mozaffarian D, Mussolino ME, Nasir K, Neumar RW, Palaniappan L, Pandey DK, Thiagarajan RR, Reeves MJ, Ritchey M, Rodriguez CJ, Roth GA, Rosamond WD, Sasson C, Towfighi A, Tsao CW, Turner MB, Virani SS, Voeks JH, Willey JZ, Wilkins JT, Wu JH, Alger HM, Wong SS, Muntner P | display-authors = 6 | title = Heart Disease and Stroke Statistics-2017 Update: A Report From the American Heart Association | journal = Circulation | volume = 135 | issue = 10 | pages = e146–e603 | date = March 2017 | pmid = 28122885 | pmc = 5408160 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000485 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Kusumoto FM, Bailey KR, Chaouki AS, Deshmukh AJ, Gautam S, Kim RJ, Kramer DB, Lambrakos LK, Nasser NH, Sorajja D | display-authors = 6 | title = Systematic Review for the 2017 AHA/ACC/HRS Guideline for Management of Patients With Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society | journal = Circulation | volume = 138 | issue = 13 | pages = e392–e414 | date = September 2018 | pmid = 29084732 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000550 | doi-access = free }}</ref> Među onima koji imaju vanbolnički srčani zastoj, 70% se javlja kod kuće, a njihova stopa preživljavanja je 6%.<ref>{{cite book|title=Strategies to Improve Cardiac Arrest Survival: A Time to Act | author = Institute of Medicine |date=2015-06-30|isbn=9780309371995 |doi=10.17226/21723|pmid = 26225413}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Jollis JG, Granger CB | title = Improving Care of Out-of-Hospital Cardiac Arrest: Next Steps | journal = Circulation | volume = 134 | issue = 25 | pages = 2040–2042 | date = December 2016 | pmid = 27994023 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.116.025818 | doi-access = free }}</ref> Za one koji imaju srčani zastoj u bolnici, stopa preživljavanja godinu dana od najmanje pojave srčanog zastoja procjenjuje se na 13%.<ref name=":12">{{cite journal | vauthors = Schluep M, Gravesteijn BY, Stolker RJ, Endeman H, Hoeks SE | title = One-year survival after in-hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 132 | pages = 90–100 | date = November 2018 | pmid = 30213495 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2018.09.001 | s2cid = 52270938 }}</ref> Procjenjuje se da je jednogodišnje preživljavanje veće kod osoba s dijagnozom prijema srca (39%), u poređenju sa onima s nesrčanom dijagnozom (11%).<ref name=":12"/> Stope preživljavanja među djecom su 3 do 16% u Sjevernoj Americi.<ref name="AHA2015Part122">{{cite journal | vauthors = de Caen AR, Berg MD, Chameides L, Gooden CK, Hickey RW, Scott HF, Sutton RM, Tijssen JA, Topjian A, van der Jagt ÉW, Schexnayder SM, Samson RA | display-authors = 6 | title = Part 12: Pediatric Advanced Life Support: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S526–S542 | date = November 2015 | pmid = 26473000 | pmc = 6191296 | doi = 10.1161/cir.0000000000000266 }}</ref> Za bolnički srčani zastoj preživljavanje do otpusta je oko 22%.<ref name="AHA2015Part42">{{cite journal | vauthors = Kronick SL, Kurz MC, Lin S, Edelson DP, Berg RA, Billi JE, Cabanas JG, Cone DC, Diercks DB, Foster JJ, Meeks RA, Travers AH, Welsford M | display-authors = 6 | title = Part 4: Systems of Care and Continuous Quality Improvement: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S397–S413 | date = November 2015 | pmid = 26472992 | doi = 10.1161/cir.0000000000000258 | s2cid = 10073267 | doi-access = free }}</ref><ref name=":3"/> Oni koji prežive do povratka spontane cirkulacije (ROSC) i prijema u bolnicu često imaju [[sindrom postkardijalnog zastoja]] koji se obično manifestira kao [[neurološka ozljeda]] koja može varirati od [[amnezija|blagih problema s pamćenjem]] do [[koma|kome]].<ref name=":3"/>
[[Cerebralna hipoksija|Hipoksična ishemijska povreda mozga]] je najštetniji ishod za ljude koji pate od srčanog zastoja.<ref name="Gräsner_2021">{{cite journal | vauthors = Gräsner JT, Herlitz J, Tjelmeland IB, Wnent J, Masterson S, Lilja G, Bein B, Böttiger BW, Rosell-Ortiz F, Nolan JP, Bossaert L, Perkins GD | display-authors = 6 | title = European Resuscitation Council Guidelines 2021: Epidemiology of cardiac arrest in Europe | journal = Resuscitation | volume = 161 | pages = 61–79 | date = April 2021 | pmid = 33773833 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2021.02.007 | s2cid = 232408830 }}</ref> Loši neurološki ishodi nakon srčanog zastoja mnogo su češći u zemljama koje ne koriste prekid doživotnog održavanja (~50%) u poređenju sa onima koje koriste (manje od 10%).<ref name="Gräsner_2021"/> Većina poboljšanja kognicije dolazi tokom prva tri mjeseca nakon srčanog zastoja, a neki pojedinci prijavljuju poboljšanje do godinu dana nakon srčanog zastoja.<ref name="Gräsner_2021"/> 50 – 70% preživjelih od srčanog zastoja navodi [[umor]] kao simptom , čineći umor najčešćim simptomom o kojem je pacijent prijavljen.<ref name="Gräsner_2021"/>
Prognoza se obično procjenjuje 72 sata ili više nakon srčanog zastoja.<ref name="AHA2015Part13">{{cite journal | vauthors = Neumar RW, Shuster M, Callaway CW, Gent LM, Atkins DL, Bhanji F, Brooks SC, de Caen AR, Donnino MW, Ferrer JM, Kleinman ME, Kronick SL, Lavonas EJ, Link MS, Mancini ME, Morrison LJ, O'Connor RE, Samson RA, Schexnayder SM, Singletary EM, Sinz EH, Travers AH, Wyckoff MH, Hazinski MF | display-authors = 6 | title = Part 1: Executive Summary: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 132 | issue = 18 Suppl 2 | pages = S315–S367 | date = November 2015 | pmid = 26472989 | doi = 10.1161/cir.0000000000000252 | doi-access = free }}</ref> Stopa preživljavanja je bolja kod onih kod kojih je neko vidio kolaps, koji su imali CPR kod promatrača ili su imali ventrikulsku tahikardiju ili ventrikulsku fibrilaciju kada se procijeni.<ref name="Sas20102">{{cite journal | vauthors = Sasson C, Rogers MA, Dahl J, Kellermann AL | title = Predictors of survival from out-of-hospital cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis | journal = Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes | volume = 3 | issue = 1 | pages = 63–81 | date = January 2010 | pmid = 20123673 | doi = 10.1161/circoutcomes.109.889576 | doi-access = free }}</ref> Preživljavanje među onima sa [[Ventrikulska fibrilacija|Vfib]] ili [[Ventrikulska tahikardija|Vtach]] je 15 do 23%.<ref name="Sas20102"/> Žene imaju veću vjerovatnoću da prežive srčani zastoj i napuste bolnicu nego muškarci.<ref>{{cite journal | vauthors = Bougouin W, Mustafic H, Marijon E, Murad MH, Dumas F, Barbouttis A, Jabre P, Beganton F, Empana JP, Celermajer DS, Cariou A, Jouven X | display-authors = 6 | title = Gender and survival after sudden cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis | journal = Resuscitation | volume = 94 | pages = 55–60 | date = September 2015 | pmid = 26143159 | doi = 10.1016/j.resuscitation.2015.06.018 }}</ref>
Pregled iz 1997. godine otkrio je stope preživljavanja do otpusta od 14% iako su različite studije varirale od 0 do 28%.<ref name="Ballew2">{{cite journal | vauthors = Ballew KA | title = Cardiopulmonary resuscitation | journal = BMJ | volume = 314 | issue = 7092 | pages = 1462–1465 | date = May 1997 | pmid = 9167565 | pmc = 2126720 | doi = 10.1136/bmj.314.7092.1462 }}</ref> Kod onih starijih od 70 godina koji imaju srčani zastoj dok su u bolnici, preživljavanje do otpusta iz bolnice je manje od 20%.<ref name="Gi20142">{{cite journal | vauthors = van Gijn MS, Frijns D, van de Glind EM, C van Munster B, Hamaker ME | title = The chance of survival and the functional outcome after in-hospital cardiopulmonary resuscitation in older people: a systematic review | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 4 | pages = 456–463 | date = July 2014 | pmid = 24760957 | doi = 10.1093/ageing/afu035 | doi-access = free }}</ref> Koliko dobro ove osobe mogu da se snalaze nakon izlaska iz bolnice, nije jasno.<ref name="Gi20142"/>
Utvrđeno je da je globalna stopa ljudi koji su uspjeli da se oporave od vanbolničkog srčanog zastoja nakon primitka CPR-a oko 30%, a stopa preživljavanja do otpusta iz bolnice procijenjena je na 9%.<ref name="Yan_2020">{{cite journal | vauthors = Yan S, Gan Y, Jiang N, Wang R, Chen Y, Luo Z, Zong Q, Chen S, Lv C | display-authors = 6 | title = The global survival rate among adult out-of-hospital cardiac arrest patients who received cardiopulmonary resuscitation: a systematic review and meta-analysis | journal = Critical Care | volume = 24 | issue = 1 | pages = 61 | date = February 2020 | pmid = 32087741 | pmc = 7036236 | doi = 10.1186/s13054-020-2773-2 }}</ref> Preživljenje do otpusta iz bolnice vjerovatnije je među ljudima čiji je srčani zastoj svjedočio slučajni prolaznik ili hitna medicinska služba, koji su primili CPR posmatrača i među onima koji žive u Evropi i Sjevernoj Americi.<ref name="Yan_2020"/> Relativno niže preživljavanje u azijskim zemljama zabilježene su stope otpuštanja iz bolnice.<ref name="Yan_2020"/>
== Prevencija ==
Uz nedostatak pozitivnih ishoda nakon srčanog zastoja, napori su uloženi u pronalaženje učinkovitih strategija za sprječavanje srčanog zastoja. S obzirom na to da su glavni uzroci srčanog zastoja ishemijska bolest srca, važni su napori da se promovira [[zdrava prehrana]], [[vježbanje]] i [[pušenje|prestanak pušenja]]. Za ljude kod rizika od srčanih bolesti, koriste se mjere kao što su kontrola [[krvni pritisak|krvnog pritista]], snižavanje [[holesterol]]a i druge medicinsko-terapijske intervencije. Međutim, treba napomenuti da je [[Cochranepv pregled]] objavljen 2016. godine pronašao dokaze umjerenog kvaliteta koji pokazuju da lijekovi za snižavanje krvnog pritiska zapravo ne smanjuju rizik od iznenadne srčane smrti.<ref>{{cite journal | vauthors = Taverny G, Mimouni Y, LeDigarcher A, Chevalier P, Thijs L, Wright JM, Gueyffier F | title = Antihypertensive pharmacotherapy for prevention of sudden cardiac death in hypertensive individuals | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | pages = CD011745 | date = March 2016 | issue = 3 | pmid = 26961575 | doi = 10.1002/14651858.CD011745.pub2|pmc=8665834}}</ref> Vježbanje je efikasna preventivna mjera za srčani zastoj u opštoj populaciji, ali može biti rizična za one sa već postojećim stanjima.<ref name="Fanous_2019">{{cite journal | vauthors = Fanous Y, Dorian P | title = The prevention and management of sudden cardiac arrest in athletes | journal = CMAJ | volume = 191 | issue = 28 | pages = E787–E791 | date = July 2019 | pmid = 31308007 | doi = 10.1503/cmaj.190166 | pmc = 6629536 }}</ref> Rizik od prolaznog katastrofalnog srčanog događaja povećava se kod osoba sa srčanim oboljenjima za vrijeme i neposredno nakon vježbanja.<ref name="Fanous_2019"/> Međutim, i životni i akutni rizik od srčanog zastoja su smanjeni kod osoba sa srčanim oboljenjima koji redovno rade vježbanja, što sugerira da su rizici vježbanja veći od koristi.<ref name="Fanous_2019"/>
===Implantabilni kardioverter defibrilator ===
[[slika:Blausen_0543_ImplantableCardioverterDefibrillator_InsideLeads.png|upright=1.3|thumb| Ilustracija implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD)]]
[[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilni kardioverter defibrilator]] (ICD) je uređaj na baterije koji prati električnu aktivnost u srcu i kada se otkrije aritmija može isporučiti električni udar, kako bi prekinuo abnormalni ritam. ICD se koriste za prevenciju iznenadne srčane smrti (SCD) kod onih koji su preživjeli prethodnu epizodu iznenadnog srčanog zastoja (SCA) zbog ventrikulske fibrilacije ili ventrikulske tahikardije ([[sekundarna prevencija]]).<ref name=":10">{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Epstein AE, DiMarco JP, Ellenbogen KA, Estes NA, Freedman RA, Gettes LS, Gillinov AM, Gregoratos G, Hammill SC, Hayes DL, Hlatky MA, Newby LK, Page RL, Schoenfeld MH, Silka MJ, Stevenson LW, Sweeney MO, Smith SC, Jacobs AK, Adams CD, Anderson JL, Buller CE, Creager MA, Ettinger SM, Faxon DP, Halperin JL, Hiratzka LF, Hunt SA, Krumholz HM, Kushner FG, Lytle BW, Nishimura RA, Ornato JP, Page RL, Riegel B, Tarkington LG, Yancy CW|date=May 2008|title=ACC/AHA/HRS 2008 Guidelines for Device-Based Therapy of Cardiac Rhythm Abnormalities: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (Writing Committee to Revise the ACC/AHA/NASPE 2002 Guideline Update for Implantation of Cardiac Pacemakers and Antiarrhythmia Devices): developed in collaboration with the American Association for Thoracic Surgery and Society of Thoracic Surgeons|journal=Circulation|volume=117|issue=21|pages=e350–e408|doi=10.1161/CIRCUALTIONAHA.108.189742|pmid=18483207|doi-access=free}}</ref> ICD se takođe koriste profilaksno za sprečavanje iznenadne srčane smrti u određenim populacijama pacijenata sa visokim rizikom ([[Preventivna zdravstvena zaštita|primarna prevencija]]).<ref name=":11">{{cite journal|vauthors=Shun-Shin MJ, Zheng SL, Cole GD, Howard JP, Whinnett ZI, Francis DP|date=June 2017|title=Implantable cardioverter defibrillators for primary prevention of death in left ventricular dysfunction with and without ischaemic heart disease: a meta-analysis of 8567 patients in the 11 trials|journal=European Heart Journal|volume=38|issue=22|pages=1738–1746|doi=10.1093/eurheartj/ehx028|pmc=5461475|pmid=28329280}}</ref>
Provedene su brojne studije o upotrebi ICD-a za sekundarnu prevenciju ISS. Ove studije pokazale su poboljšano preživljavanje sa ICD u poređenju sa upotrebom antiaritmijskih lekova.<ref name=":10"/> ICD terapija je povezana sa 50% [[relativno smanjenje rizika|relativnog smanjenja rizika]] smrti uzrokovane aritmijom i 25% smanjenje relativnog rizika za sve uzroke smrtnosti.<ref>{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Connolly SJ, Hallstrom AP, Cappato R, Schron EB, Kuck KH, Zipes DP, Greene HL, Boczor S, Domanski M, Follmann D, Gent M, Roberts RS|date=December 2000|title=Meta-analysis of the implantable cardioverter defibrillator secondary prevention trials. AVID, CASH and CIDS studies. Antiarrhythmics vs Implantable Defibrillator study. Cardiac Arrest Study Hamburg . Canadian Implantable Defibrillator Study|journal=European Heart Journal|volume=21|issue=24|pages=2071–2078|doi=10.1053/euhj.2000.2476|pmid=11102258|doi-access=free}}</ref>
Primarna prevencija ISS sa ICD terapijom za visokorizične populacije pacijenata je na sličan način pokazala poboljšane stope preživljavanja u brojnim velikim studijama. Populacije pacijenata sa visokim rizikom u ovim studijama definisane su kao one sa teškom [[ishemija|ishemijskom kardiomiopatijom]] (određeno smanjenom [[Ejekcijska frakcija|ejekcijskom frakcijom lijeve komore]] (LVEF). Kriteriji LVEF-a korišteni u ovim ispitivanjima kretali su se od manje od ili jednako 30% u MADIT-II do manje od ili jednako 40% u MUSTT.<ref name=":10"/><ref name=":11"/>
==Epidemiologija==
Rizik od srčanog zastoja varira u zavisnosti od geografskog regiona, starosti i spola. Životni rizik je tri puta veći kod muškaraca (12,3%) nego kod žena (4,2%) na osnovu analize Framingham Heart Study.<ref>{{cite journal|vauthors=Lloyd-Jones DM, Berry JD, Ning H, Cai X, Goldberger JJ|date=2009|title=Lifetime risk for sudden cardiac death at selected index ages and by risk factor strata and race: cardiovascular lifetime risk pooling project|url=https://www.ahajournals.org/doi/abs/10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|journal=Circulation|volume=120|pages=S416–S417|doi=10.1161/circ.120.suppl_18.S416-c|doi-broken-date=28 February 2022}}</ref> Međutim, ova rodna razlika je nestala nakon 85. godine života.<ref name="Circ013">{{cite journal|vauthors=Zheng ZJ, Croft JB, Giles WH, Mensah GA|date=October 2001|title=Sudden cardiac death in the United States, 1989 to 1998|journal=Circulation|volume=104|issue=18|pages=2158–2163|doi=10.1161/hc4301.098254|pmid=11684624|doi-access=free}}</ref> Otprilike polovina ovih osoba je mlađa od 65 godina.<ref name=":32">{{Cite book|title=Tintinalli's emergency medicine manual|vauthors=Wang VJ, Joing SA, Fitch MT, Cline DM, John Ma O, Cydulka RK|date=2017-08-28|isbn=9780071837026|veditors=Cydulka RK|oclc=957505642}}</ref>
=== Sjeverna Amerika ===
Na osnovu umrlica, iznenadna srčana smrt čini oko 20% svih smrtnih slučajeva u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].<ref name=":8">{{cite journal|vauthors=Wong CX, Brown A, Lau DH, Chugh SS, Albert CM, Kalman JM, Sanders P|date=January 2019|title=Epidemiology of Sudden Cardiac Death: Global and Regional Perspectives|journal=Heart, Lung & Circulation|language=English|volume=28|issue=1|pages=6–14|doi=10.1016/j.hlc.2018.08.026|pmid=30482683|s2cid=53744984}}</ref> U Sjedinjenim Državama, oko 326.000 slučajeva vanbolničkog i 209.000 slučajeva srčanog zastoja u bolnici se dogodi među odraslima godišnje, što se ispostavilo kao incidenca od približno 110,8 na 100.000 odraslih godišnje. U Sjedinjenim Državama, srčani zastoj tokom [[trudnoća]] javlja se u otprilike jednom od dvanaest hiljada porođaja ili 1,8 na 10.000 živorođenih.<ref name="Lav2015">{{cite journal|display-authors=6|vauthors=Lavonas EJ, Drennan IR, Gabrielli A, Heffner AC, Hoyte CO, Orkin AM, Sawyer KN, Donnino MW|date=November 2015|title=Part 10: Special Circumstances of Resuscitation: 2015 American Heart Association Guidelines Update for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care|journal=Circulation|volume=132|issue=18 Suppl 2|pages=S501–S518|doi=10.1161/cir.0000000000000264|pmid=26472998|doi-access=free}}</ref> Stope su niže u Kanadi.<ref name="Lav2015"/>
=== Ostale regije ===
Nezapadne regije svijeta imaju različite incidencije. Incidencija iznenadne srčane smrti u Kini je 41,8 na 100 000, a u Južnoj Indiji 39,7 na 100 000.<ref name=":8"/>
== Također pogledajte==
*[[Lanac preživljavanja]]
*[[Iznenadna srčana smrt sportista]]
*[[Sindrom nakon srčanog zastoja]]
== Reference ==
{{Reflist|colwidth=30em}}
== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB = 2095
| ICD10 = {{ICD10|I|46||i|30}}
| ICD9 = {{ICD9|427.5}}
| ICDO =
| OMIM =
| MedlinePlus =
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID = D006323
| SNOMED CT = 410429000
}}
* [http://www.med.upenn.edu/resuscitation/ The Center for Resuscitation Science at the Hospital of the University of Pennsylvania]
{{ Patologija cirkulacijskog sistema }}
{{Authority control}}
{{DEFAULTSORT:Cardiac Arrest}}
[[Kategorija:Srčana aritmija]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Srce]]
3knc7n9zurfjgdsr5ekab6v3fb1yns4
Sinkopa
0
492485
3427794
3426508
2022-08-13T10:04:38Z
InternetArchiveBot
118070
Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20220812sim)) #IABot (v2.0.8.9) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv =Sinkopa
| sinonimi =Nesvjestica, onesvještenje, nesvijest
| slika = Pietro Longhi 027.jpg
| opis_slike =Uljana slika [[Pietro Longhi|Pietra Longhija]] pod nazivom "Nesvjestica" iz 1744.
| veličina_slike = 300px
| alt =
| izgovor =
| specijalnost = [[Neurologija]], [[Kardiologija]]
| simptomi =[[Gubitak svijesti]] i mišićne snage<ref name=EB2014/>
| komplikacije =Ozljeđivanje<ref name=EB2014>Peeters, SY; Hoek, AE; Mollink, SM; Huff, JS (April 2014). "Syncope: risk stratification and clinical decision making". Emergency Medicine Practice. 16 (4): 1–22, quiz 22–23. PMID 25105200.</ref>
| pojava = Bilo koja dob, brzi početak<ref name=EB2014/>
| trajanje = Kratkotrajna
| vrste = Srčana, refleksna, [[ortostatska hipotenzija]]
| uzroci = Smanjenje protoka krvi u [[mozak|mozgu]]
| rizici =
| dijagnoza = Anamneza, [[fizički pregled]], [[elektrokardiogram]]
| prevencija =
| tretman = Na osnovu osnovnog uzroka
| lijekovi =
| prognoza = Zavisi od osnovnog uzroka
| frekvencija = ~5 na 1.000 godišnje
}}
U medicini, '''sinkopa''' ([[starogrčki|grč.]] συγϰοπή – sinkopa = skraćivanje) je '''nesvjestica''' uz nagli, kratkotrajni gubitak [[svijest]]i, obično zbog poremećaja krvnoga protoka u mozgu, u kojem na trenutak ponestane kisika ([[hipoksija]]). Prije nastupa sinkope osoba može osjetiti opću slabost, vrtoglavicu, mučninu, zamračenje vida, a koža je pokrivena hladnim [[znoj]]em. Uzroci su mnogobrojni: naglo sniženje krvnoga pritiska pri ustajanju, napad ubrzanoga pulsa (paroksizamska [[tahikardija]]), podražaj živca [[vagus]]a, napad [[kašalj|kašlja]] ili [[smijeh]]a, pad koncentracije [[šećer]]a u [[krv]]i, zagrcnuće hranom ili pićem i sl.). Uobičajeno je poznata kao '''nesvjestica''', ili '''onesvještenje''', gubitak [[svijest]]i i mišićne snage koju karakterizira brz početak, kratko trajanje i spontani oporavak.<ref name=EB2014/> To je uzrokovano smanjenjem protoka krvi u [[mozak]], obično zbog [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]].<ref name=EB2014/> Ponekad postoje [[simptom]]i prije gubitka svijesti kao što su [[omaglica]], [[dijaforeza|znojenje]], [[blijeda koža]], zamagljen vid, mučnina, [[povraćanje]] ili osećaj toplote.< ref name=NIH2020 /><ref name=EB2014/> Sinkopa također može biti povezana s kratkom epizodom trzanja mišića.<ref name=EB2014/><ref name=NIH2020 /> Psihijatrijski uzroci također se mogu utvrditi kada pacijent doživi strah, [[anksioznost]] ili paniku; posebno prije stresnog događaja obično medicinske prirode.<ref>Chen-Scarabelli C, Scarabelli TM: Neurocardiogenic syncope. BMJ 2004;329:336–41</ref><ref>Singh J.R., Rand E.B., Erosa S.C., Cho R.S., Sein M. Aromatherapy for Procedural Anxiety in Pain Management and Interventional Spine Procedures: A Randomized Trial. ''Am. J. Phys. Med. Rehabil..'' 2021;100(10):978-982. doi:10.1097/PHM.0000000000001690</ref> Kada svijest i snaga mišića nisu potpuno izgubljeni, to se naziva [[presinkopa]].<ref name=EB2014/> Preporučuje se da se presinkopa tretira isto kao i sinkopa.<ref name=EB2014/>
==Uzroci==
Uzroci se kreću od neozbiljnih do potencijalno smrtonosnih.<ref name="EB2014"/> Postoje tri široke kategorije uzroka: povezani sa [[srce]]m ili [[krvni sud|krvnim sudovima]] i [[refleks]]na, također poznata kao [[Nervni sistem|nervno]] posredovana i [[ortostatska hipotenzija]].<ref name="EB2014"/> Problemi sa srcem i krvnim sudovima su uzrok u oko 10% i obično su najozbiljniji, dok je nervno posredovana najčešća.<ref name="EB2014"/> Čini se da postoji i genetička komponenta sinkope. Nedavna genetička studija identificirala je prvo mjesto rizika za sinkopu i kolaps. Glavna genetička varijanta, koja se nalazi na [[hromosom 2|hromosomskoj poziciji 2q31.1]], je intergenska varijanta, otprilike 250 kb nizvodno od gena ZNF804A. Varijanta je uticala na ekspresiju ZNF804A, čineći ovaj gen najjačim pokretačem asocijacije.<ref>{{cite journal|last1=Hadji-Turdeghal|first1=Katra|date=2019|title=Genome-wide association study identifies locus at chromosome 2q32. 1 associated with syncope and collapse|url= |journal=Cardiovascular Research|volume=116|pages=138–48|doi=10.1093/cvr/cvz106|pmc=6918066|pmid=31049583}}</ref>
===Nervno posredovana sinkopa===
[[Refleksna sinkopa]] ili nervno posredovana sinkopa nastaje kada se [[krvni sud]]ovi šire i [[bradikardija|smanjuje broj otkucaja srca]] na neodgovarajući način dovodi do lošeg dotoka krvi u [[mozak]].<ref name="EB2014"/> Ovo se može desiti ili od izazivajući događaj kao što je izlaganje [[krv]]i, [[bol]], jaka osećanja ili određena aktivnost kao što je [[mokrenje]], [[povraćanje]] ili [[kašljanje]].<ref name="EB2014"/>
====Vazovagusna sinkopa====
{{glavni|Vazovagusna sinkopa}}
Vazovagusna (situaciona) sinkopa je jedan od najčešćih tipova koji se može pojaviti kao odgovor na bilo koji od niza okidača, kao što su zastrašujuće, neugodne ili neprijatne situacije, tokom vađenja krvi ili trenuci iznenadnog neobično visokog [[stres]]a.<ref name=NIH2020>{{Cite web|url=https://www.ninds.nih.gov/Disorders/All-Disorders/Syncope-Information-Page|title=Syncope Information Page {{!}} National Institute of Neurological Disorders and Stroke|website=www.ninds.nih.gov|access-date=2020-01-23}}</ref> Postoji mnogo različitih sindroma sinkope koji svi spadaju pod okrilje vazovagusne sinkope povezani istim centralnim mehanizmom.<ref name=NIH2020/> Prvo, osoba je obično predisponirana na sniženje krvnog pritiska zbog različitih faktora okoline. Manji volumen krvi od očekivanog, naprimjer, zbog uzimanja dijete s malo [[soli]] u odsustvu bilo kakve tendencije zadržavanja soli. Ili toplota koja izaziva vazodilataciju i pogoršava efekat relativno nedovoljnog volumena krvi. Sljedeća faza je adrenalgični odgovor. Ako u osnovi postoji strah ili [[anksioznost]] (npr. društvene okolnosti), ili akutni strah (npr. akutna prijetnja, [[Tripanofobija|iglofobija]]), vazomotorni centar zahtijeva pojačano pumpanje iz srca (odgovor bijeg ili borba). Ovo se pokreće adrenalgijskim (simpatičkim) odlivom iz mozga, ali srce nije u stanju ispuniti zahtjeve zbog malog volumena krvi ili smanjenog povrata. Povratna reakcija na [[medulla oblongata]] pokreće se preko aferentnog [[Vagusni nerv|vagusnog nerva]]. Visoka (neefikasna) simpatička aktivnost je stoga modulirana vagusnim (parasimpatičkim) odlivom što dovodi do pretjeranog usporavanja [[srčani ciklus|srčanog ritma]]. Abnormalnost leži u ovom prekomjernom vagusnom odgovoru koji uzrokuje gubitak dotoka krvi u [[mozak]].<ref name=":1"/> Test nagibnom stola obično izaziva napad. Izbjegavanje onoga što uzrokuje sinkopu i eventualno veći unos soli često je sve što je potrebno.<ref name=":12">{{cite journal|last1=Kaufmann|first1=H|last2=Bhattacharya|first2=K|date=May 2002|title=Diagnosis and treatment of neurally mediated syncope.|journal=The Neurologist|volume=8|issue=3|pages=175–85|doi=10.1097/00127893-200205000-00004|pmid=12803689|s2cid=9740102}}</ref>
Povezani simptomi mogu se osjetiti u minutima prije vazovagusne epizode i nazivaju se prodromom. Oni se sastoje od vrtoglavice, smetenosti, bljedila, mučnine, salivacije, znojenja, tahikardije, zamagljenog vida i iznenadne želje za nuždom, između ostalih simptoma.<ref name=":1"/>
Vazovagusna sinkopa može se posmatrati u dva oblika:
* Izolirane epizode gubitka svijesti, nenajavljene bilo kakvim upozoravajućim simptomima duže od nekoliko trenutaka. Oni se obično javljaju u starosnoj grupi adolescenata i mogu biti povezani s postom, vježbanjem, naprezanjem [[trbuh]]a ili okolnostima koje potiču vazodilataciju (npr. vrućina, alkohol). Subjekt je uvijek uspravan. [[Test nagibnog stola]], ako se izvrši, općenito je negativan.
* Ponavljajuća sinkopa sa složenim povezanim simptomima. Ovo je nervno posredovana sinkopa (NMS). Povezana je sa bilo kojim od sljedećih: prethodna ili kasnija pospanost, prethodni poremećaj vida („mrlje pred očima“), znojenje, vrtoglavica.<ref name=NIH2020/> Subjekt je obično, ali ne uvijek, uspravan. Test nagibnog stola, ako je obavljen, općenito je pozitivan. To je relativno neuobičajeno.
Sinkopa je povezana s psihološkim okidačima.<ref name=NIH2020/> Ovo uključuje nesvjesticu kao odgovor na pogled ili pomisao na krv, igle, bol i druge emocijski stresne situacije. Jedna teorija u [[evolucijska psihologija|evolucijskoj psihologiji]] je da je nesvjestica pri pogledu na krv mogla evoluirati kao oblik [[Prividna smrt|izigravanja mrtvaca]] koja je povećala preživljavanje od napadača i mogla je usporiti gubitak krvi u primitivnom okruženju.<ref>{{cite web|url=https://www.psychologytoday.com/blog/brain-babble/201302/why-do-some-people-faint-the-sight-blood|title=Why do Some People Faint at the Sight of Blood?|url-status=live|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20160801224802/http://www.psychologytoday.com/blog/brain%2Dbabble/201302/why%2Ddo%2Dsome%2Dpeople%2Dfaint%2Dthe%2Dsight%2Dblood|archive-date=2016-08-01|access-date=2015-08-15}}</ref> "Fobiju od krvarećih povreda", kako se to zove, ima oko 15% ljudi.<ref>{{cite web|url=http://www.webmd.com/mental-health/features/swoon-at-the-sight-of-blood|title=Swoon at the Sight of Blood? Why the sight of blood might make you faint – and what you can do about it.|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906021717/http://www.webmd.com/mental-health/features/swoon-at-the-sight-of-blood|archive-date=2015-09-06|access-date=2015-08-15}}</ref> Često je moguće upravljati ovim simptomima specifičnim tehnikama ponašanja.
Drugi stav evolucijske psihologije je da su neki oblici nesvjestice neverbalni signali koji su se razvili kao odgovor na povećanu međugrupnu agresiju tokom [[paleolit]]a. Neborac koji se onesvijestio signalizira da ona ili on nisu prijetnja. Ovo bi objasnilo povezanost između nesvjestice i podražaja kao što su puštanje krvi i ozljede koje se mogu vidjeti kod [[fobija]] od vrste povrede od ubrizgavanja krvi, kao što je [[fobija od igle]], kao i razlike među spolovima.<ref>{{cite journal |author=Bracha HS |title=Human brain evolution and the 'Neuroevolutionary Time-depth Principle:' Implications for the Reclassification of fear-circuitry-related traits in DSM-V and for studying resilience to warzone-related posttraumatic stress disorder |journal=Prog. Neuropsychopharmacol. Biol. Psychiatry |volume=30 |issue=5 |pages=827–53 |date=July 2006 |pmid=16563589 |doi=10.1016/j.pnpbp.2006.01.008|url=http://cogprints.org/5013/1/2006_P.N.P._Neuro-evolution_of_fear_circuit_disorders.pdf |pmc=7130737 }}</ref>
Veliki dio ovog puta je otkrio Bezold u eksperimentima na životinjama 1860-ih. Kod životinja može predstavljati odbrambeni mehanizam kada se suoči s opasnošću ("igranje oposuma").
====Situacijska sinkopa====
Sinkopa može biti uzrokovana specifičnim [[ponašanje]]m uključujući [[kašalj]], mokrenje, [[defekacija|defekaciju]], [[povraćanje]], [[gutanje]] ([[degluticija]]) i sljedeće vježbe.<ref name=NIH2020 /> Manisty et al. napominju: "Sinkopa pri gutanju karakterizira gubitak svijesti pri gutanju; povezana je ne samo s gutanjem čvrste hrane, već i s gaziranim i ledeno hladnim napicima, pa čak i podrigivanjem."<ref>{{cite journal |vauthors=Manisty C, Hughes-Roberts Y, Kaddoura S |date=July 2009 |title=Cardiac manifestations and sequelae of gastrointestinal disorders |journal=Br J Cardiol |volume=16 |issue=4 |pages=175–80 |url=http://bjcardio.co.uk/2009/07/cardiac-manifestations-and-sequelae-of-gastrointestinal-disorders/ |access-date=11 May 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130611075350/http://bjcardio.co.uk/2009/07/cardiac-manifestations-and-sequelae-of-gastrointestinal-disorders/ |archive-date=11 June 2013 }}</ref> Nesvjestica se može javiti u "kašaljskoj sinkopi" nakon teških napada [[kašalj|kašljanja]], kao što su oni povezani s [[pertussis]] ili "velikim kašljem".<ref>{{cite journal|vauthors=Dicpinigaitis PV, Lim L, Farmakidis C|date=February 2014|title=Cough syncope.|journal=Respiratory Medicine|volume=108|issue=2|pages=244–51|doi=10.1016/j.rmed.2013.10.020|pmid=24238768|doi-access=free}}</ref> Nervno posredovana sinkopa se također može pojaviti kada se pritisne područje na vratu poznato kao [[karotidni sinus]].<ref name="EB2014"/> Normalan odgovor na masažu karotidnog sinusa je smanjenje krvnog pritiska i usporavanje otkucaji srca. Naročito kod osoba sa [[sindrom preosjetljivog karotidnog sinusa|sindromom preosjetljivog karotidnog sinusa]] ovaj odgovor može uzrokovati sinkopu ili presinkopu.<ref name=":1"/>
===Srčani===
Uzroci povezani sa srcem mogu uključivati [[srčana aritmija|nenormalan srčani ritam]], probleme sa [[srčani zalistak|srčanim zaliskom]] ili [[srčani mišić|srčanim mišićem]] ili začepljenje krvnih sudova zbog [[plućna embolija|plućne embolije]] ili [[disekcija aorte ]], između ostalih.<ref name="EB2014" />
[[Slika:Blausen 0100 Bradycardia Fainting.png|thumb| Sinkopa zbog bradikardije]]
====Srčane aritmije====
Najčešći uzrok srčane sinkope je srčana [[srčana aritmija|aritmija]] (nenormalan [[srčani ciklus|srčani ritam]]), pri čemu srce kuca presporo, prebrzo ili previše nepravilno da bi pumpalo dovoljno [[krv]]i u [[mozak]].<ref name=":1">{{Cite journal|last=Paluso|first=K. A.|date=August 2000|title=The fainting patient. First and foremost, a meticulous evaluation|journal=Journal of the American Academy of Physician Assistants|volume=13|issue=8|pages=40–42, 48–49, 53–54 passim|issn=1547-1896|pmid=11521616}}</ref> Neke aritmije mogu biti opasne po život.<ref name=":1"/>
Dvije glavne grupe aritmija su [[bradikardija]] i [[tahikardija]]. Bradikardiju mogu uzrokovati [[srčani blok]]ovi. Tahikardije uključuju SVT ([[supraventrikulska tahikardija]]) i VT ([[ventrikulska tahikardija]]). SVT ne uzrokuje sinkopu osim kod [[Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom|Wolff-Parkinson-Whiteovog sindroma]]. [[Ventrikulska tahikardija]] nastaje u komorama. VT uzrokuje sinkopu i može rezultirati iznenadnom smrću.<ref name=":8">{{Cite journal|last=Gauer|first=Robert|date=2011-09-15|title=Evaluation of Syncope|url=https://www.aafp.org/afp/2011/0915/p640.html|journal=American Family Physician|language=en|volume=84|issue=6|pages=640–50|pmid=21916389|issn=0002-838X}}</ref> Komorska [[tahikardija]], koja opisuje broj otkucaja srca od preko 100 otkucaja u minuti s najmanje tri nepravilna otkucaja srca kao niz uzastopnih prijevremenih otkucaja, može se degenerirati u [[komorska fibrilacija|ventrikulska fibrilacija]], koja je brzo fatalna bez [[kardiopulmonalna reanimacija|kardiopulmonalne reanimacije]] (CPR) i [[defibrilacija]].
[[Sindrom dugog QT intervala]] može uzrokovati sinkopu kada izazove ventrikulsku tahikardiju ili [[torsades de pointes]]. Stepen produženja QT intervala određuje rizik od sinkope.<ref name=":8"/> [[Brugada sindrom]] se takođe često manifestuje sinkopom koja je posljedica aritmije.<ref name=":8"/>
Tipski, sinkopa izazvana tahikardom je uzrokovana prestankom otkucaja nakon tahikardične epizode. Ovo stanje, koje se naziva sindrom tahikardije-bradikardije, obično je uzrokovano disfunkcijom sinoatrijskog čvora ili blokadom ili [[pretkomorskokomorski blok| pretkomorskokomorskim blokom]].<ref name="Harrisons18">{{cite book |last1=Freeman |first1=Roy |editor1-first=Dan L. |editor1-last=Longo |editor2-first=Dennis L. |editor2-last=Kasper |editor3-first=J. Larry |editor3-last=Jameson |editor4-first=Anthony S. |editor4-last=Fauci |editor5-first=Stephen L. |editor5-last=Hauser |editor6-last=Loscalzo |editor6-first=Joseph |title=Harrison's Principles of Internal Medicine |type=Textbook |edition=18th |year=2011 |publisher=The McGraw-Hill Companies |location=New York|isbn=978-0-07-174889-6 |pages=171–77 |chapter=Chapter 20: Syncope}}</ref>
====Opstruktivna srčana lezija====
Blokada u glavnim žilama ili unutar srca također može ometati protok krvi u mozgu. [[Aortna stenoza|Aortna]] i [[mitralna stenoza]] su najčešći primjeri. Glavni [[srčani zalisci]] postaju ukočeni i smanjuju efikasnost pumpnog djelovanja srca. Ovo možda neće uzrokovati simptome u mirovanju, ali uz napor, srce nije u stanju držati korak s povećanim zahtjevima koji dovode do sinkope. Stenoza aorte se manifestuje ponovljenim epizodama sinkope.<ref name=":1"/> Rijetko, srčani tumori kao što su atrijski miksomi također mogu dovesti do sinkope.<ref name=":1"/>
====Strukturalna kardiopulmonalna bolest====
Bolesti koje uključuju oblik i snagu srca mogu biti uzrok smanjenog dotoka krvi u mozak, što povećava rizik od sinkope.<ref name=NIH2020/> Najčešći uzrok u ovoj kategoriji je nesvjestica povezana s akutnim [[infarkt miokarda|infarktom miokarda]] ili ishemijski događaj. Nesvjestica je u ovom slučaju prvenstveno uzrokovana abnormalnom reakcijom nervnog sistema sličnom refleksnoj nesvjestici. Žene imaju značajno veću vjerovatnoću da dožive sinkopu kao prezentujući simptom infarkta miokarda.<ref>{{Cite journal|last1=Coventry|first1=Linda L.|last2=Finn|first2=Judith|last3=Bremner|first3=Alexandra P.|date=2011-11-01|title=Sex differences in symptom presentation in acute myocardial infarction: A systematic review and meta-analysis|url=https://www.heartandlung.org/article/S0147-9563(11)00270-6/abstract|journal=Heart & Lung|language=en|volume=40|issue=6|pages=477–91|doi=10.1016/j.hrtlng.2011.05.001|issn=0147-9563|pmid=22000678}}</ref> Općenito, nesvjestice uzrokovane strukturnim oboljenjem srca ili krvnih žila posebno je važno prepoznati, jer upozoravaju na potencijalno opasna stanja po život.<ref name=":1"/>
Među ostalim stanjima sklonim sinkopi (bilo hemodinamskim kompromisom ili mehanizmom nervnog refleksa, ili oboje), neka od najvažnijih su [[hipertrofijska kardiomiopatija]], akutna disekcija aorte, perikardna tamponada, plućna embolija, aortna stenoza i [[plućna hipertenzija]].<ref name=":1"/>
====Ostali srčani uzroci====
[[Sindrom bolesnog sinusa]], disfunkcija sinusnog čvora, koja uzrokuje naizmjeničnu bradikardiju i tahikardiju. Često postoji duga pauza (asistolija) između otkucaja srca.<ref name=":1" />
[[Adams-Stokesov sindrom]] je srčana sinkopa koja se javlja kod napadaja uzrokovanih potpunim ili nepotpunim srčanim blokom. Simptomi uključuju duboko i ubrzano disanje, slab i spor puls i respiratorne pauze koje mogu trajati 60 sekundi.
[[Sindrom subklavijske krađe]] nastaje retrogradnim (obrnutim) protokom krvi u vertebralnoj arteriji ili unutrašnjoj toraksnoj arteriji, zbog proksimalne stenoze (suženja) i/ili okluzije subklavijske arterije.<ref name=":1"/> Simptomi kao što su sinkopa, vrtoglavica i parestezije se javljaju prilikom vježbanja ruke na zahvaćenoj strani (najčešće lijevo).
[[Aortna disekcija]] (pukotina u aorti) i [[kardiomiopatija]] također mogu dovesti do sinkope.<ref>{{cite journal |vauthors=Nallamothu BK, Mehta RH, Saint S, etal |title=Syncope in acute aortic dissection: diagnostic, prognostic, and clinical implications |journal=Am. J. Med. |volume=113 |issue=6 |pages=468–71 |date=October 2002 |pmid=12427495 |doi=10.1016/S0002-9343(02)01254-8}}</ref>
Različiti lijekovi, kao što su [[beta blokator]]i, mogu uzrokovati sinkopu uzrokovanu bradikardijom.<ref name="Harrisons18"/>
[[Plućna embolija]] može uzrokovati opstrukciju krvnih žila i uzrok je sinkope kod manje od 1% ljudi koji se jave u hitnu pomoć.<ref>{{cite journal|last1=Oqab|first1=Zardasht|last2=Ganshorn|first2=Heather|last3=Sheldon|first3=Robert|date=September 2017|title=Prevalence of pulmonary embolism in patients presenting with syncope. A systematic review and meta-analysis|journal=The American Journal of Emergency Medicine|volume=36|issue=4|pages=551–55|doi=10.1016/j.ajem.2017.09.015|pmid=28947223|s2cid=5012417}}</ref>
===Krvni pritisak===
[[Ortostatska hipotenzija|''Ortostatska (posturna) hipotenzivna sinkopa'']] je prvenstveno uzrokovana prekomjernim padom krvnog pritiska prilikom ustajanja iz prethodnog položaja ležanja ili sjedenja.<ref name=":1"/><ref name="EB2014"/> Kada je glava podignuta iznad stopala, sila gravitacije uzrokuje pad krvnog pritiska u glavi. To osete [[receptori za istezanje karotidnog sinusa]] u zidovima krvnih žila u karotidnom sinusu i luku aorte. <ref name=":1"/> Ovi receptori tada pokreću [[SNS|simpatički nervni odgovor]] kako bi kompenzirali i redistribuirali krv nazad u mozak. Simpatički odgovor uzrokuje perifernu vazokonstrikciju i ubrzan rad srca. Oni zajedno djeluju na podizanje krvnog pritiska natrag na početnu vrijednost.<ref name=":1"/> Očigledno zdrave osobe mogu iskusiti manje simptome ("omaglica", "bljedilo") dok ustaju ako [[krvni pritisak]] sporo reagira na stres uspravnog držanja. Ako se krvni pritisak ne održava na odgovarajući način tokom stajanja, može doći do nesvjestice.<ref name=NIH2020/> Međutim, rezultirajuća "prolazna ortostatska hipotenzija" ne mora nužno signalizirati bilo kakvu ozbiljnu osnovnu bolest. Jednako je uobičajena ili možda čak i češća od vazovagusne sinkope.
To može biti zbog [[lijek]]ova, [[dehidracija]], značajnog [[krvarenja]] ili [[infekcije]].<ref name="EB2014"/> Najosjetljivije osobe su starije slabe osobe ili osobe koje su dehidrirane zbog vrućeg okruženja ili neadekvatnog unosa tečnosti.<ref name=NIH2020/> Naprimjer, studenti medicine bi bili izloženi riziku od ortostatske hipotenzivne sinkope dok posmatraju duge operacije u operacionoj sali.<ref name="Jamjoom2009">{{cite journal|vauthors=Jamjoom AA, Nikkar-Esfahani A, Fitzgerald JE|year=2009|title=Operating theatre related syncope in medical students: a cross sectional study|journal=BMC Med Educ|volume=9|pages=14|doi=10.1186/1472-6920-9-14|pmc=2657145|pmid=19284564}}</ref> Također postoje dokazi da vježbanje može pomoći u smanjenju ortostatske netolerancije.<ref>{{cite book|title=Springer ''Reference''|work=SpringerReference|publisher=Springer-Verlag|year=2011|chapter=Athletes and Sudden Cardiac Death|doi=10.1007/springerreference_188007}}</ref> Ozbiljnija ortostatska hipotenzija često je rezultat određenih uobičajeno propisivanih lijekova kao što su diuretici, β-adrenergijski blokatori, drugi antihipertenzivi (uključujući vazodilatatore) i [[nitroglicerin]].<ref name=NIH2020/> U malom postotku slučajevima, uzrok ortostatske hipotenzivne nesvjestice je strukturno oštećenje [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] zbog sistemskih bolesti (npr. [[amiloidoza]] ili [[dijabetes]]a) ili neuroloških bolesti (npr. [[Parkinsonova bolest]]).<ref name=":1"/>
Hiperadrenergijska ortostatska hipotenzija odnosi se na ortostatski pad krvnog pritiska unatoč visokim razinama simpatičkog adrenargijskog odgovora. Ovo se dešava kada osoba sa normalnom fiziologijom nije u stanju da nadoknadi >20% gubitka intravaskularnog volumena.<ref name=":11"/> Ovo može biti zbog gubitka krvi, dehidracije ili [[Odjeljci za tekućinu|trećeg razmaka]]. U stojećem položaju osoba će doživjeti [[refleks]]nu tahikardiju (najmanje 20% povećana u ležećem položaju) i pad krvnog pritiska.<ref name=":1"/>
Hipoadrenalinska ortostatska hipotenzija nastaje kada osoba nije u stanju da održi normalan simpatički odgovor na promjene krvnog pritiska tokom kretanja uprkos adekvatnom intravaskularnom volumenu. Postoji mali ili nikakav kompenzatorni porast otkucaja srca ili krvnog pritiska kada stojite do 10 minuta. Ovo je često uzrokovano osnovnim poremećajem ili upotrebom lijekova i praćeno je drugim [[Adrenalna insuficijencija|hipoadrenergičkim znakovima]].<ref name=":1"/>
===Ishemija centralnog nervnog sistema===
Centralni ishemijski odgovor pokreće neadekvatna opskrba oksigeniranom krvlju u mozgu.<ref name=NIH2020/> Uobičajeni primjeri uključuju [[moždani udar]] i [[prolazni ishemijski napad]]. Iako ova stanja često narušavaju svijest, rijetko ispunjavaju medicinsku definiciju sinkope. [[Moždani udar vertebrobazilarne arterije|Vertebrobazilarni]] prolazni ishemijski napadi mogu izazvati pravu sinkopu kao simptom.<ref name=":1"/> [[Respiratorni sistem]] može nadoknaditi pad nivoa kisika putem [[hiperventilacija|hiperventilacije]], iako iznenadna [[ishemija|ishemijska]] epizoda može da se odvija brže nego što respiratorni sistem može da reaguje.<ref name=":1"/> Ovi procesi uzrokuju tipske simptome nesvjestice: blijeda koža, ubrzano [[disanje]], mučnina i slabost udova, posebno nogu.<ref name=NIH2020/> Ako je ishemija intenzivna ili produžena, slabost udova napreduje do kolapsa.<ref name =NIH2020/> Slabost nogu uzrokuje da većina ljudi sjedne ili legne ako ima vremena za to. Ovo može spriječiti potpuni kolaps, ali bez obzira da li pacijent sjedne ili padne, rezultat ishemijske epizode je položaj u kojem je potreban manji krvni tlak da bi se postigao adekvatan protok krvi. Pojedincu sa vrlo malo pigmentacije kože može se činiti da je sva boja osušena sa njegovog ili njenog lica na početku epizode.<ref name=NIH2020 /> Ovaj efekt u kombinaciji sa sledećim kolapsom može ostaviti snažan i dramatičan utisak na posmatrače.
====Vertebro-bazilarna arterijska bolest====
Arterijska bolest u gornjem dijelu [[kičmena moždina|kičmene moždine]] ili donjem dijelu mozga koja uzrokuje sinkopu ako dođe do smanjenja opskrbe krvlju. Ovo se može dogoditi pri ispružanju [[vrat]]a ili uz upotrebu lijekova za snižavanje krvnog pritiska.<ref name=":1"/>
===Ostali uzroci===
Postoje i druga stanja koja mogu uzrokovati ili ličiti na sinkopu.
[[epilepsijski napad|Napadi]] i sinkopa mogu biti teško razlikovani. Oboje se često manifestuje kao iznenadni gubitak svijesti i konvulzivni pokreti mogu biti prisutni ili odsutni u oba. Pokreti u sinkopi su tipski kratki i nepravilniji od napada.<ref name=":8"/> [[Atonični napad|Akinetički napadi]] mogu se manifestovati iznenadnim gubitkom posturnog tonusa bez povezanih toničko-kloničkih pokreta. Odsustvo dugog post-iktalnog stanja ukazuje na sinkopu, a ne na akinetički napad.
Subarahnoidno [[krvarenje]] može dovesti do sinkope. Često je to u kombinaciji sa iznenadnom, jakom glavoboljom. Može se pojaviti kao rezultat rupture aneurizme ili traume glave.<ref>{{Cite journal|last1=Dubosh Nicole M.|last2=Bellolio M. Fernanda|last3=Rabinstein Alejandro A.|last4=Edlow Jonathan A.|date=2016-03-01|title=Sensitivity of Early Brain Computed Tomography to Exclude Aneurysmal Subarachnoid Hemorrhage|journal=Stroke|volume=47|issue=3|pages=750–55|doi=10.1161/STROKEAHA.115.011386|pmid=26797666|s2cid=7268382|doi-access=free}}</ref>
[[Toplotna sinkopa]] nastaje kada izlaganje toploti uzrokuje smanjen volumen krvi i perifernu vazodilataciju.<ref name=":5">{{Cite book|title=Tintinalli's Emergency Medicine : A Comprehensive Study Guide, 9e|last=Tintinalli, Judith E. Stapczynski, J Stephan. Ma, O John. Yealy, Donald M. Meckler, Garth D. Cline, David|date=2017|publisher=McGraw-Hill Education LLC|isbn=978-1-260-01993-3|oclc=1120739798}}</ref> Promjene položaja, posebno tokom intenzivnog vježbanja na vrućini, mogu dovesti do smanjenog dotoka krvi u mozak.<ref name=":5"/> Usko povezani s drugim uzrocima sinkope povezanim s hipotenzijom (nizak [[krvni pritisak]]) kao što je ortostatska sinkopa .<ref name=":1"/>
Neka psihološka stanja ([[anksiozni poremećaj|anksioznost]] poremećaj, [[poremećaj somatskih simptoma]], [[konverzivni poremećaj]]) mogu uzrokovati simptome koji liče na sinkopu.<ref name=":1" /> Brojne psihološke intervencije je dostupno.<ref>{{cite journal|vauthors=Gaynor D, Egan J|year=2011|title=Vasovagal syncope (the common faint): what clinicians need to know|journal=The Irish Psychologist|volume=37|issue=7|pages=176–79|hdl=10147/135366}}</ref>
Nizak šećer u krvi može biti rijedak uzrok sinkope.<ref name=":14">{{Cite journal|last=Strieper|first=Margaret J.|date=2005-03-01|title=Distinguishing Benign Syncope from Life-Threatening Cardiac Causes of Syncope|journal=Seminars in Pediatric Neurology|series=Seizures, Syncope, and Sudden Death: Recognizing Cardiac Causes|language=en|volume=12|issue=1|pages=32–38|doi=10.1016/j.spen.2005.01.001|pmid=15929463|issn=1071-9091}}</ref>
[[Narkolepsija]] može se manifestirati iznenadnim gubitkom svijesti sličnim sinkopi.<ref name=":1"/>
==Dijagnostički pristup==
Anamneza, [[fenotipski pregled|pregled]] i [[elektrokardiogram]] (EKG) su najefikasniji načini za određivanje osnovnog uzroka sinkope.<ref name="EB2014"/> Smjernice Američkog koledža ljekara za hitne slučajeve i Američkog udruženja za srce preporučuju da obrada sinkope uključuje detaljnu anamnezu, fizički pregled s ortostatskim vitalnim pokazateljima i [[EKG]] s 12 kanala.<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Sandhu|first1=Roopinder K.|last2=Sheldon|first2=Robert S.|date=2019|title=Syncope in the Emergency Department|journal=Frontiers in Cardiovascular Medicine|language=en|volume=6|pages=180|doi=10.3389/fcvm.2019.00180|pmid=31850375|pmc=6901601|issn=2297-055X|doi-access=free}}</ref> EKG je koristan za otkrivanje abnormalnog srčanog ritma, [[koronarna arterijska bolest|slabog protoka krvi u srčanom mišiću]] i drugih električnih problema, kao što su [[sindrom dugog QT]] i [[Brugada sindrom]].<ref name="EB2014" /><ref name=":8"/> Uzroci povezani sa srcem također često imaju malu povijest [[prodroma]].<ref name="EB2014" /> Nizak [[krvni k i pritisak, ubrzan rad srca nakon događaja može ukazivati na gubitak krvi ili dehidraciju, dok se [[hipoksija|nizak nivo kisika u krvi]] može vidjeti nakon događaja kod onih sa plućnom embolijom.<ref name="EB2014"/> Rutinsko široko panelno laboratorijsko testiranje otkriva abnormalnosti u <2–3% rezultata i stoga se ne preporučuje.<ref name=":8"/>
Na osnovu ove početne obrade mnogi ljekari će prilagoditi testiranje i odrediti da li se osoba kvalificira kao 'visoko rizična', 'srednjw rizična' ili 'niskorizična' na osnovu alata za stratifikaciju rizika.<ref name=":6"/><ref name=":11">{{Cite journal|last1=Sandhu|first1=Roopinder K.|last2=Sheldon|first2=Robert S.|date=2019|title=Syncope in the Emergency Department|journal=Frontiers in Cardiovascular Medicine|language=en|volume=6|pages=180|doi=10.3389/fcvm.2019.00180|issn=2297-055X|pmc=6901601|pmid=31850375|doi-access=free}}</ref> Specifičniji testovi kao što su [[implantabilni rekorder petlje]], [[testiranje nagibnim stolom]] ili [[masaža karotidnog sinusa]] mogu biti korisni u nesigurnim slučajevima.<ref name="EB2014"/> [[Kompjuterizirana tomografija]] (CT) generalno nije potrebna osim ako su prisutne posebne zabrinutosti.<ref name="EB2014"/> Ostali uzroci sličnih simptoma koje treba uzeti u obzir uključuju [[epilepsijski napad]], [[moždani udar]], [[ potres mozga]], [[hipoksija|nizak kisik u krvi]], [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]], [[otrovanje lojekovima]] i neki psihijatrijski poremećaji između ostalog.<ref name="EB2014"/><ref name=":1"/> Liječenje zavisi od osnovnog uzroka.<ref name="EB2014" /> Oni za koje se nakon ispitivanja smatra da su pod visokim rizikom mogu biti primljeni u bolnicu radi daljeg [[telemetrija|nadgledanja srca]].<ref name="EB2014"/><ref name=":1"/>
Nivo [[hemoglobin]]a može ukazivati na anemiju ili gubitak krvi. Međutim, ovo je bilo korisno kod samo oko 5% ljudi koji su procijenjeni zbog nesvjestice.<ref>Grubb (2001) str. 83</ref> [[Test sa nagibnim stolom]] izvodi se da bi se izazvala ortostatska sinkopa koja je sekundarna autonomnoj disfunkciji (neurogena). Brojni faktori čine uzrok povezan sa srcem vjerovatnijim, uključujući starost preko 35 godina, prethodnu [[pretkomorska fibrilacija|atrijsku fibrilaciju]] i plavu boju tokom događaja.<ref>{{cite journal |last1=Albassam |first1=OT |last2=Redelmeier |first2=RJ |last3=Shadowitz |first3=S |last4=Husain |first4=AM |last5=Simel |first5=D |last6=Etchells |first6=EE |title=Did This Patient Have Cardiac Syncope?: The Rational Clinical Examination Systematic Review. |journal=JAMA |date=25 June 2019 |volume=321 |issue=24 |pages=2448–57 |doi=10.1001/jama.2019.8001 |pmid=31237649|s2cid=205099479}}</ref>
===Elektrokardiogram===
[[Elektrokardiogram]]ski (EKG) nalazi koje treba tražiti uključuju znakove [[srčana ishemija|ishemije srca]], [[stčana aritmija|aritmije]], [[atrioventrikularni blok]], [[dugi QT]], [[kratki PR]], [[Brugada sindrom]], znake [[hipertrofijska opstruktivna kardiomiopatija| hipertrofijske opstruktivne kardiomiopatije]] (HOCM) i znake [[aritmogena displazija desne komore|aritmogene displazije desne komore]] (ARVD/C).<ref>{{cite journal |last1=Toscano |first1=Joseph |title=Review of Important ECG Findings in Patients with Syncope |journal=American Journal of Clinical Medicine |date=2012 |url=https://www.aapsus.org/wp-content/uploads/ecg92.pdf |access-date=11 November 2019}}</ref><ref name=Mar2012>{{cite journal |last1=Marine |first1=JE |title=ECG Features that suggest a potentially life-threatening arrhythmia as the cause for syncope. |journal=Journal of Electrocardiology |date=2012 |volume=46 |issue=6 |pages=561–68 |doi=10.1016/j.jelectrocard.2013.07.008 |pmid=23973090}}</ref> Znakovi HCM uključuju velike napone u prekordijalnim odvodima, abnormalnosti repolarizacije i široki QRS sa nejasnim uzlaznim udarom.<ref name=Mar2012/> Znakovi ARVD/C uključuju [[inverzija T talasa|inverziju T-talasa]] i [[epsilon talasi|epsilon talase]] u odvodu V1 do V3.<ref name=Mar2012/>
Procjenjuje se da od 20 do 50% ljudi ima abnormalan EKG. Međutim, dok EKG može identificirati stanja kao što su [[atrijska fibrilacija]], srčani blok ili novi ili stari [[srčani udar]], on obično ne daje definitivnu dijagnozu osnovnog uzroka nesvjestice.<ref>Grubb (2001) str. 83–84</ref> Ponekad se može koristiti [[Holster monitor]]. Ovo je prijenosni EKG uređaj koji može snimiti srčane ritmove korisnika tokom svakodnevnih aktivnosti tokom dužeg vremenskog perioda.<ref name=NIH2020/><ref name=":4">{{Cite journal|last1=D'Ascenzo|first1=Fabrizio|last2=Biondi-Zoccai|first2=Giuseppe|last3=Reed|first3=Matthew J.|last4=Gabayan|first4=Gelareh Z.|last5=Suzuki|first5=Masaru|last6=Costantino|first6=Giorgio|last7=Furlan|first7=Raffaello|last8=Del Rosso|first8=Andrea|last9=Sarasin|first9=Francois P.|last10=Sun|first10=Benjamin C.|last11=Modena|first11=Maria Grazia|date=2013-07-15|title=Incidence, etiology and predictors of adverse outcomes in 43,315 patients presenting to the Emergency Department with syncope: An international meta-analysis|journal=International Journal of Cardiology|language=en|volume=167|issue=1|pages=57–62|doi=10.1016/j.ijcard.2011.11.083|pmid=22192287|hdl=11380/793892|issn=0167-5273|hdl-access=free}}</ref> Budući da se nesvjestica obično ne javlja na komandu, Holter monitor može pružiti bolje razumijevanje aktivnosti srca tokom epizoda nesvjestice. Za osobe s više od dvije epizode sinkope i bez dijagnoze na "rutinskom testiranju", može se koristiti umetljivi srčani monitor.<ref name=":4"/> Traje 28–36 mjeseci i ubacuje se neposredno ispod kože u gornji duo [[grudni koš|grudnog koša]].
<gallery mode="packed" heights="175px">
File:DVA2555 (CardioNetworks ECGpedia).jpg|ECG sa HOCM-om
File:De-Acquired longQT (CardioNetworks ECGpedia) (cropped).jpg|Sindrom dugog QT
Image:WPW09.JPG|Kratki PR kod Wolff–Parkinson–Whiteovog sindroma
File:Brugada syndrome type2 example1 (CardioNetworks ECGpedia).png|Tip 2 Brugada ECG obrasca
</gallery>
===Snimanje===
[[Ehokardiografija]] i testiranje na ishemiju mogu se preporučiti u slučajevima kada početna evaluacija i [[EKG]] testiranje nisu dijagnostički. Za osobe s nekomplikovanom sinkopom (bez napada i normalnog neurološkog pregleda) [[kompjuterizirana tomografija]] ili [[MRI]] općenito nisu potrebni.<ref>{{cite journal |vauthors=Moya A, Sutton R, Ammirati F, etal |title=Guidelines for the diagnosis and management of syncope (version 2009) |journal=Eur. Heart J. |volume=30 |issue=21 |pages=2631–71 |date=November 2009 |pmid=19713422 |pmc=3295536 |doi=10.1093/eurheartj/ehp298}}</ref><ref name=ACC2017>{{cite journal|last1=Shen|first1=Win-Kuang|last2=Sheldon|first2=Robert S.|last3=Benditt|first3=David G.|last4=Cohen|first4=Mitchell I.|last5=Forman|first5=Daniel E.|last6=Goldberger|first6=Zachary D.|last7=Grubb|first7=Blair P.|last8=Hamdan|first8=Mohamed H.|last9=Krahn|first9=Andrew D.|last10=Link|first10=Mark S.|last11=Olshansky|first11=Brian|last12=Raj|first12=Satish R.|last13=Sandhu|first13=Roopinder Kaur|last14=Sorajja|first14=Dan|last15=Sun|first15=Benjamin C.|last16=Yancy|first16=Clyde W.|title=2017 ACC/AHA/HRS Guideline for the Evaluation and Management of Patients With Syncope|journal=Journal of the American College of Cardiology|volume=70|issue=5|pages=e39–e110|date=March 2017|doi=10.1016/j.jacc.2017.03.003|pmid=28286221|doi-access=free}}</ref> Isto tako, nije indicirana upotreba [[ultrasonografija karotida]] na osnovu identifikacije [[bolesti karotidne arterije]] kao uzroka sinkope.<ref name="AANfive">{{Citation |author1 = American Academy of Neurology |date = February 2013 |title = Five Things Physicians and Patients Should Question |publisher = American Academy of Neurology |work = Choosing Wisely: an initiative of the ABIM Foundation |url = http://www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-academy-of-neurology/ |access-date = August 1, 2013 |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20130901115555/http://www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-academy-of-neurology/ |archive-date = September 1, 2013 }}, which cites:
#* {{Cite journal | last1 = Strickberger | first1 = S. A. | last2 = Benson | first2 = D. W. | last3 = Biaggioni | first3 = I. | last4 = Callans | first4 = D. J. | last5 = Cohen | first5 = M. I. | last6 = Ellenbogen | first6 = K. A. | last7 = Epstein | first7 = A. E. | last8 = Friedman | first8 = P. | last9 = Goldberger | first9 = J. | last10 = Heidenreich | first10 = P. A. | last11 = Klein | first11 = G. J. | last12 = Knight | first12 = B. P. | last13 = Morillo | first13 = C. A. | last14 = Myerburg | first14 = R. J. | last15 = Sila | first15 = C. A.| author16 = American Heart Association Councils On Clinical Cardiology| doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.170274 | first19 = S. | first20 = S. | title = AHA/ACCF Scientific Statement on the Evaluation of Syncope: From the American Heart Association Councils on Clinical Cardiology, Cardiovascular Nursing, Cardiovascular Disease in the Young, and Stroke, and the Quality of Care and Outcomes Research Interdisciplinary Working Group; and the American College of Cardiology Foundation: In Collaboration with the Heart Rhythm Society: Endorsed by the American Autonomic Society | journal = Circulation | volume = 113 | issue = 2 | pages = 316–27 | year = 2006 | pmid = 16418451 | doi-access = free }}
#* {{Cite journal | last1 = Moya | first1 = A.| author2 = European Society of Cardiology (ESC) | last3 = Sutton | first3 = R.| author4 = European Heart Rhythm Association (EHRA) | last5 = Ammirati | first5 = F.| author6 = and Heart Rhythm Society (HRS) | last7 = Blanc | first7 = J.-J.| author8 = Endorsed by the following societies | last9 = Brignole | first9 = M.| author10 = European Society of Emergency Medicine (EuSEM) | last11 = Moya | first11 = J. B.| author12 = European Federation of Internal Medicine (EFIM) | last13 = Sutton | first13 = J.-C.| author14 = European Union Geriatric Medicine Society (EUGMS) | last15 = Ammirati | first15 = J. | last16 = Blanc | first16 = K.| author17 = European Neurological Society (ENS) | last18 = Brignole | first18 = A.| author19 = European Federation of Autonomic Societies (EFAS) | last20 = Dahm | first20 = M. | last21 = Deharo | first21 = M. | last22 = Gajek | first22 = T. | last23 = Gjesdal | first23 = R. R. | last24 = Krahn | first24 = F. | last25 = Massin | first25 = A. | last26 = Pepi | first26 = J. G. | last27 = Pezawas | first27 = E. P. | last28 = Ruiz Granell | first28 = W. | last29 = Sarasin | first29 = H. | last30 = Ungar | first30 = D. G. | last31 = Van Dijk | first31 = W. W. | last32 = Walma | first32 = B. P. | last33 = Wieling | first33 = H. | last34 = Morillo | first34 = C. | last35 = Olshansky | first35 = B. | last36 = Parry | first36 = S. W. | last37 = Sheldon | first37 = R. | last38 = Shen | first38 = W. K. | last39 = Vahanian | first39 = A. | title = Guidelines for the diagnosis and management of syncope (version 2009): The Task Force for the Diagnosis and Management of Syncope of the European Society of Cardiology (ESC) | journal = European Heart Journal | volume = 30 | issue = 21 | pages = 2631–71 | year = 2009 | pmid = 19713422| pmc =3295536 | display-authors = 1 | doi = 10.1093/eurheartj/ehp298 | url = http://www.zora.uzh.ch/28784/2/28784_2009_V.pdf }}
#* {{Citation |date=August 2010 |title=Transient loss of consciousness in adults and young people (CG109) |publisher=NICE |url=http://guidance.nice.org.uk/CG109 |access-date=24 October 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029193529/http://guidance.nice.org.uk/CG109 |archive-date=29 October 2013 }}
</ref> Iako se ponekad istražuje kao uzrok sinkope, malo je vjerovatno da će problemi karotidnih arterija uzrokovati to stanje.<ref name="AANfive"/> Osim toga, općenito se ne preporučuje [[elektroencefalogram]] (EEG).<ref name=Wise2018>{{cite web |title=American Epilepsy Society Choosing Wisely |url=http://www.choosingwisely.org/societies/american-epilepsy-society/ |website=www.choosingwisely.org |date=14 August 2018 |access-date=30 August 2018}}</ref> Ultrazvuk uz krevet može se obaviti kako bi se isključila [[aneurizma abdominalne aorte]] kod ljudi koji imaju anamnezu ili prezentaciju.<ref name=":14"/>
===Diferencijalna dijagnoza===
Ostale bolesti koje oponašaju sinkopu uključuju [[Epilepsijski napad|napad]], [[hipoglikemija|nizak šećer u krvi]] i određene tipove [[moždani udar|moždanog udara]].<ref name=":1"/> Dok se one mogu pojaviti kao "nesvjestica", ne uklapaju se u striktnu definiciju sinkope kao iznenadnog reverzibilnog gubitka svijesti zbog smanjenog dotoka krvi u mozak.<ref name=":1"/>
==Upravljanje==
Liječenje sinkope fokusira se na liječenje osnovnog uzroka.<ref name=":7">{{Cite journal|last1=D'Ascenzo|first1=Fabrizio|last2=Biondi-Zoccai|first2=Giuseppe|last3=Reed|first3=Matthew J.|last4=Gabayan|first4=Gelareh Z.|last5=Suzuki|first5=Masaru|last6=Costantino|first6=Giorgio|last7=Furlan|first7=Raffaello|last8=Rosso|first8=Andrea Del|last9=Sarasin|first9=Francois P.|last10=Sun|first10=Benjamin C.|last11=Modena|first11=Maria Grazia|date=2013-07-15|title=Incidence, etiology and predictors of adverse outcomes in 43,315 patients presenting to the Emergency Department with syncope: An international meta-analysis|url=https://www.internationaljournalofcardiology.com/article/S0167-5273(11)02140-1/abstract|journal=International Journal of Cardiology|language=en|volume=167|issue=1|pages=57–62|doi=10.1016/j.ijcard.2011.11.083|issn=0167-5273|pmid=22192287|hdl=11380/793892|hdl-access=free}}</ref> Ovo može biti izazovno jer je osnovni uzrok nejasan u polovini svih slučajeva.<ref name=":7"/> Razvijeno je nekoliko alata za stratifikaciju rizika (objašnjeno u nastavku) za borbu protiv nejasne prirode ove dijagnoze. Osobe s abnormalnim očitavanjem EKG-a, historijom kongestivne srčane insuficijencije, porodičnom historijom iznenadne srčane smrti, otežanim disanjem, HCT<30, hipotenzijom ili dokazom [[krvarenja]] trebaju biti primljeni u bolnicu radi dalje procjene i praćenja.<ref name=":7"/> Niskorizični slučajevi vazovagusne ili ortostatske sinkope kod mlađih osoba bez značajne srčane anamneze, bez porodične anamneze iznenadne neobjašnjive smrti i normalan EKG i početna procjena mogu biti kandidati za otpust radi praćenja primarne pružateljske njege.<ref name=":8"/>
Preporučeni akutni tretman vazovagusne i ortostatske (hipotenzivne) sinkope uključuje vraćanje krvi u mozak postavljanjem osobe na tlo, s blago podignutim nogama ili sjedištem nagnutim naprijed i glavom između koljena najmanje 10-15 minuta, po mogućnosti u hladno i tiho mjesto. Za pojedince koji imaju problema s hroničnim nesvjesticama, terapija bi se trebala fokusirati na prepoznavanje pokretača i učenje tehnika da se ne onesvijeste.<ref name=":12"/> Prilikom pojave znakova upozorenja kao što su vrtoglavica, mučnina ili hladnoća i ljepljiva koža, manevri kontra-pritiska koji uključuju hvatanje prstiju u šaku, zatezanje ruku i prekrštavanje nogu ili stiskanje bedara mogu se koristiti za odbijanje nesvjestice. Nakon što simptomi prođu, preporučuje se [[spavanje]]. Promjene načina života važne su za liječenje ljudi koji imaju ponovljene epizode sinkope. Izbjegavanje okidača i situacija u kojima bi gubitak svijesti bio ozbiljno opasan (upravljanje teškim mašinama, komercijalni pilot, itd.) pokazalo se djelotvornim.
=== Alati rizika===
Pravilo o sinkopi u [[San Francisko|San Francisku]] je razvijeno da izoluje ljude koji imaju veći rizik od ozbiljnog uzroka sinkope. Visok rizik je svako ko ima: kongestivnu srčanu insuficijenciju, hematokrit <30%, abnormalnost na elektrokardiografu, kratak dah ili sistolni [[krvni pritisak]] <90 mmHg.<ref>{{cite journal|vauthors=Quinn J, McDermott D, Stiell I, Kohn M, Wells G|date=May 2006|title=Prospective validation of the San Francisco Syncope Rule to predict patients with serious outcomes|url=https://archive.org/details/sim_annals-of-emergency-medicine_2006-05_47_5/page/448|journal=Ann Emerg Med|volume=47|issue=5|pages=448–54|doi=10.1016/j.annemergmed.2005.11.019|pmid=16631985}}</ref> Međutim, kasnijim studijama nije potvrđeno pravilo sinkope u San Franciscu.<ref>{{cite journal|vauthors=Birnbaum A, Esses D, Bijur P, Wollowitz A, Gallagher EJ|date=August 2008|title=Failure to validate the San Francisco Syncope Rule in an independent emergency department population|journal=Ann Emerg Med|volume=52|issue=2|pages=151–59|doi=10.1016/j.annemergmed.2007.12.007|pmid=18282636}}</ref><ref name=":4" />
Kanadski skor rizika od sinkope razvijen je kako bi pomogao u odabiru ljudi niskog rizika koji bi mogli biti održivi za otpust kući.<ref name=":6"/> Skor <0 na kanadskom skoru rizika od sinkope povezan je sa rizikom od <2% ozbiljnih nuspojava u roku od 30 dana.<ref name=":6"/> Pokazalo se da je učinkovitiji od starijih ocjena rizika od sinkope čak iu kombinaciji sa srčanim [[biomarker]]ima u predviđanju neželjenih događaja.<ref name=":6"/>
==Epidemiologija==
Postoji 18,1–39,7 epizoda sinkope na 1.000 ljudi u općoj populaciji. Stope su najviše u dobi od 10 do 30 godina. Ovo je vjerovatno zbog visoke stope vazovagalne sinkope u mlađoj odrasloj populaciji. Starije odrasle osobe češće imaju ortostatsku ili srčanu sinkopu.
Sinkopa pogađa oko tri do šest od svakih hiljadu ljudi svake godine. Češća je kod starijih ljudi i žena. To je razlog za 2-5 % posjeta hitnim službama i prijema u bolnicu. Do polovine žena starijih od 80 godina i trećina studenata medicine opisuju barem jedan događaj u nekom trenutku svog života.
==Prognoza==
Od onih koji su se javili sa sinkopom na odjel hitne pomoći, oko 4% je umrlo u sljedećih 30 dana. Rizik od lošeg ishoda, međutim, u velikoj mjeri ovisi o osnovnom uzroku. Situaciona sinkopa nije pod povećanim rizikom od smrti ili neželjenih ishoda. Kardijalna sinkopa je povezana sa lošijom prognozom u poređenju sa nesrčanom sinkopom.<ref name=":9">{{Cite journal|last1=Gibson|first1=Thomas|last2=Weiss|first2=Robert|last3=Sun|first3=Benjamin|date=2018-04-30|title=Predictors of Short-Term Outcomes after Syncope: A Systematic Review and Meta-Analysis|journal=Western Journal of Emergency Medicine|volume=19|issue=3|pages=517–23|doi=10.5811/westjem.2018.2.37100|pmc=5942019|pmid=29760850}}</ref> Faktori povezani sa lošim ishodima uključuju istoriju zatajenja srca, anamnezu infarkta miokarda, abnormalnosti EKG-a, palpitacije, znakove krvarenja, sinkopu tokom napora i poodmakloj dobi.<ref name=":4"/>
==Društvo i kultura==
{{također pogledajte|Soba za nesvjesticu|Kauč za nesvjesticu}}
Nesvjestica kod žena bila je uobičajen trop ili stereotip u [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorijanskoj Engleskoj]] i u savremenim i modernim prikazima tog perioda.
Sinkopa i presinkopa su česte kod mladih sportista. Godine 1990. američki koledž košarkaš [[Hank Gathers]] se iznenada srušio i umro tokom televizijske međukolegijske košarkaške utakmice<ref>{{Cite web|url=https://www.acc.org/latest-in-cardiology/articles/2016/04/29/19/06/the-syncopal-athlete|title=The Syncopal Athlete|last=Madan|first=Shivanshu|date=2016-04-29|website=American College of Cardiology|access-date=2020-01-25}}</ref> Prethodno se srušio tokom utakmice nekoliko mjeseci prije. Tada mu je dijagnosticirana ventrikulska tahikardija uzrokovana vježbanjem. Nagađalo se da je od tada prestao uzimati propisane lijekove na dane utakmica.
[[Padavica]] je [[sindrom vezan za kulturu]] koji se prvenstveno javlja u [[SAD|južnim Sjedinjenim Državama]] i [[Karibi]]ma.
===Etimologija===
Termin je izveden od [[latinski jezik|kasnolatinskog]] ''sinkopa'', od [[starogrčki]] συγκοπή (''sunkopē'') 'rezanje', 'iznenadni gubitak snage', od σύν (''sunce'', ''zajedno, temeljno'') i κόπτειν (''koptein'', ''udariti, odsjeći'').
==Također pogledajte==
* [[Voodoo smrt]]
==Reference==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|fainting}}
* {{curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Neurological_Disorders/Neurologic_Manifestations/Syncope/}}
* [https://web.archive.org/web/20080719123057/http://www.escardio.org/guidelines-surveys/esc-guidelines/Pages/syncope.aspx 2004 European Society of Cardiology Guidelines on Management (Diagnosis and Treatment) of Syncope]
* [https://www.acc.org/latest-in-cardiology/ten-points-to-remember/2017/03/07/23/36/2017-acc-aha-hrs-guideline-for-syncope?w_nav=CI 2017 American College of Cardiology Guideline]
* [https://www.youtube.com/watch?v=-t-ZhMssEbE Tilt table test]
* [http://www.mdcalc.com/san-francisco-syncope-rule-to-predict-serious-outcomes/ The San Francisco syncope rule]
* {{cite web | url = https://medlineplus.gov/fainting.html | publisher = U.S. National Library of Medicine | work = MedlinePlus | title = Fainting }}
{{Medicinski izvori
|DiseasesDB = 27303
|ICD10 = {{ICD10|R|55||r|50}}
|ICD9 = {{ICD9|780.2}}
|ICDO =
|OMIM =
|eMedicineSubj = med
|eMedicineTopic = 3385
|eMedicine_mult = {{eMedicine2|ped|2188}} {{eMedicine2|emerg|876}}
|MeshID = D013575
|MedlinePlus = 003092
}}
{{Poremećaji svijesti}}
{{Authority control}}
[[Kategorija:Svijest]]
[[Kategorija:Neurologija]]
[[Kategorija:Simptomi i znaci mentalnih poremećaja]]
ge1fn4oc1qzrznd9rm7lq19gldbe3sm
Razgovor:Amina Kajtaz
1
492589
3427712
3427679
2022-08-12T18:40:41Z
AnToni
2325
/* Državljanstvo */
wikitext
text/x-wiki
{{Stranica za razgovor}}
== Državljanstvo ==
{{Spomeni|AnToni}}: Na Evropskom prvenstvu, koje počinje uskoro, nastupat će za Hrvatsku. I još će plivati u istoj kvalifikacijskoj grupi s Lanom. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:55, 12 august 2022 (CEST)
: Vjerovatno. Ali se ta činjenica mora napisati po enciklopedijskim pravilima s referencama, a ne kao grafit.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:40, 12 august 2022 (CEST)
ggmde597zftjftbqxyn5lkhhl4smlk3
3427744
3427712
2022-08-12T19:41:20Z
KWiki
9400
/* Državljanstvo */ odgovor
wikitext
text/x-wiki
{{Stranica za razgovor}}
== Državljanstvo ==
{{Spomeni|AnToni}}: Na Evropskom prvenstvu, koje počinje uskoro, nastupat će za Hrvatsku. I još će plivati u istoj kvalifikacijskoj grupi s Lanom. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:55, 12 august 2022 (CEST)
: Vjerovatno. Ali se ta činjenica mora napisati po enciklopedijskim pravilima s referencama, a ne kao grafit.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:40, 12 august 2022 (CEST)
::Naravno. (P. S: Danas su [[:en:Swimming at the 2022 European Aquatics Championships – Women's 50 metre butterfly|plivale]].) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 12 august 2022 (CEST)
94btkf3063171qml2hj690syomregdl
Hadžiefendićeva legija
0
492591
3427694
2022-08-12T13:02:34Z
Mrjazz123
115638
Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1063549776|Hadžiefendić Legion]]"
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Articles with short description]]
[[Category:Short description matches Wikidata]]
'''Hadžiefendićeva legija''' ili '''Muslimanska legija''' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] samoodbrambena milicija sa sjedištem u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji u Bosni i Hercegovini (NDH) tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Brigada]] je formalno bila "Dobrovoljački domobranski puk", a osnovana je krajem decembra 1941. pod komandom bivšeg rezerviste Kraljevske Jugoslavenske vojske [[Major|majora]] [[Muhamed Hadžiefendić|Muhameda Hadžiefendića]]. Do kraja godine, Legija je počela formirati [[Bataljon|bataljone]] u šest gradova sjeveroistočne [[Bosna (regija)|Bosne]].
Legija je bila najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija na području Tuzle i borila se protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u sjeveroistočnoj Bosni između decembra 1941. i oktobra 1943. godine. Do aprila 1942. djelovala je izvan kontrole hrvatskog domobranstva, iako su oni nastavili isporučivati oružje i municiju Legiji. Pripadnici Legije činili su jezgro dobrovoljaca koji su se sredinom 1943. godine pridružili [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. Waffen brdskoj diviziji SS Handschar]] , a rezultirajuće slabljenje Legije doprinijelo je njenom uništenju prilikom partizanskog oslobođenja Tuzle u oktobru 1943.
== Pozadina i formacija ==
[[Datoteka:Muhamed_Hadzifenfic.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Muhamed_Hadzifenfic.JPG/220px-Muhamed_Hadzifenfic.JPG|mini| Osnivač i komandant Hadžiefendićeve legije [[Muhamed Hadžiefendić]]]]
U decembru 1941., prije raskola između [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u istočnoj Bosni, dvije pretežno [[Srbi|srpske]] snage sarađivali su u brutalnim operacijama protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] sela. Formiranje Hadžiefendićeve legije bio je jedan od odgovora Bošnjaka na ove napade. Do kraja decembra 1941. godine, Legija je započela formiranje bataljona u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Brčko|Brčkom]], [[Gračanica|Gračanici]], [[Puračić|Puračiću]], [[Živinice|Živinicama]] i [[Tojšići|Tojšićima]]. {{Sfn|Hoare|2007}} Regruti koji su se pridružili Legiji bili su uglavnom muslimanski vojni obveznici koji su odbili pristupiti [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskom domobranstvu]]. {{Sfn|Redžić|2005}}
U januaru 1942. godine [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenski]] partizanski odred sklapa sporazum sa četničkim vođom Dragoslavom Račićem o "čišćenju muslimanskih sela od Hadžiefendićeve [muslimanske] milicije". {{Sfn|Hoare|2006}} Legija je kasnije postala najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji, {{Sfn|Greble|2011}} {{Sfn|Redžić|2005}} do aprila 1942. godine narasla je na brojku između 5.000 i 6.000. NDH zvaničnici su izvještavali da Legija nije priznala [[Ustaše|ustašku]] vlast i da je efektivno djelovala izvan kontrole hrvatskog domobranstva. Unatoč tome, i zahtjevima policije NDH da budu raspušteni, Legija je nastavila primati oružje i municiju od hrvatskih domobranskih jedinica u svom području djelovanja jer su se domobranske jedinice oslanjale na podršku Legije u borbi protiv i partizana. i četnici. {{Sfn|Redžić|2005}}
== Muslimanski pokret za autonomiju ==
Suočeni sa kontinuiranim napadima srpsko-[[Šovinizam|šovinističkih]] četnika na muslimanska sela u istočnoj Bosni {{Sfn|Tomasevich|1975}} i nesposobnošću ili nespremnošću vlasti NDH da zaštite muslimansko stanovništvo, lokalni muslimanski lideri su se zalagali za [[Autonomija|autonomiju]] . Kao dio tog napora, vođe su krajem 1942. godine zatražile od [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] da se osnuje "bosanska garda" na bazi Hadžiefendićeve legije, koja bi bila pod direktnom kontrolom [[Treći rajh|njemačkog]] [[Wehrmacht|Wehrmachta]]. Prijedlogom je također tražen prelazak svih muslimanskih pripadnika domobranske i [[Ustaška vojnica|ustaške milicije]] u nove snage. {{Sfn|Tomasevich|2001}}
Nijemci nisu bili voljni potkopavati NDH i odbijali su podržati ideju "bosanske garde" ili čak muslimanske autonomije. Umjesto toga, [[Heinrich Himmler]] je predložio Hitleru da umjesto toga formira muslimansku Waffen-SS [[Divizija (vojna formacija)|diviziju]]. {{Sfn|Redžić|2005}} To je omogućilo Nijemcima da iskoriste muslimansko razočaranje u NDH u svoju korist. {{Sfn|Pavlowitch|2008}} Uprkos prigovorima vlade NDH, to je konačno odobreno u februaru 1943., a Hadžiefendić je angažiran da pomaže u regrutaciji. Do sredine maja okupljeno je 6.000 pripadnika Hadžiefendićeve legije za uvođenje u [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. Waffen brdsku diviziju SS Handschar (1. hrvatska)]]. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Uništenje ==
Nakon regrutovanja mnogih njenih pripadnika u 13. SS diviziju 1943. godine, Tuzlu su u oktobru 1943. oslobodili partizani. Mnogi pripadnici Legije dezertirali su u to vrijeme u partizane. {{Sfn|Redžić|2005}} Tokom borbi Hadžiefendić i 55 njegovih ljudi su ubijeni i legija je prestala da postoji. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Reference ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Greble|first=Emily|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb|title=Sarajevo, 1941-1945: Muslims, Christians, and Jews in Hitler's Europe|publisher=Cornell University Press|year=2011|isbn=978-0-80144-921-5|location=Ithaca|url-access=registration}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks 1941–1943|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19-726380-8|location=New York|author-link=Marko Attila Hoare}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|url=|title=The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day|publisher=Saqi|year=2007|isbn=978-0-86356-953-1|location=London}}
* {{cite book|last=Lepre|first=George|url=|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|location=Atglen, Philadelphia}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC|title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0-231-70050-4|author-link=Stevan K. Pavlowitch}}
* {{cite book|last=Redžić|first=Enver|url=https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC|title=Bosnia and Herzegovina in the Second World War|publisher=Frank Cass|year=2005|isbn=978-0-7146-5625-0|location=Abingdon|author-link=Enver Redžić}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|year=1975|isbn=0-8047-0857-6|volume=1|location=San Francisco|author-link=Jozo Tomasevich}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=0-8047-3615-4|volume=2|location=San Francisco}}
{{refend}}
[[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]]
l2oem9nn5p3sdq77tmwsgn0mj5ennud
3427695
3427694
2022-08-12T13:03:14Z
Mrjazz123
115638
Mrjazz123 premjestio je stranicu [[Hadžiefendića legija]] na [[Hadžiefendićeva legija]]: mala greškica u naslovu
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Articles with short description]]
[[Category:Short description matches Wikidata]]
'''Hadžiefendićeva legija''' ili '''Muslimanska legija''' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] samoodbrambena milicija sa sjedištem u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji u Bosni i Hercegovini (NDH) tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Brigada]] je formalno bila "Dobrovoljački domobranski puk", a osnovana je krajem decembra 1941. pod komandom bivšeg rezerviste Kraljevske Jugoslavenske vojske [[Major|majora]] [[Muhamed Hadžiefendić|Muhameda Hadžiefendića]]. Do kraja godine, Legija je počela formirati [[Bataljon|bataljone]] u šest gradova sjeveroistočne [[Bosna (regija)|Bosne]].
Legija je bila najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija na području Tuzle i borila se protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u sjeveroistočnoj Bosni između decembra 1941. i oktobra 1943. godine. Do aprila 1942. djelovala je izvan kontrole hrvatskog domobranstva, iako su oni nastavili isporučivati oružje i municiju Legiji. Pripadnici Legije činili su jezgro dobrovoljaca koji su se sredinom 1943. godine pridružili [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. Waffen brdskoj diviziji SS Handschar]] , a rezultirajuće slabljenje Legije doprinijelo je njenom uništenju prilikom partizanskog oslobođenja Tuzle u oktobru 1943.
== Pozadina i formacija ==
[[Datoteka:Muhamed_Hadzifenfic.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Muhamed_Hadzifenfic.JPG/220px-Muhamed_Hadzifenfic.JPG|mini| Osnivač i komandant Hadžiefendićeve legije [[Muhamed Hadžiefendić]]]]
U decembru 1941., prije raskola između [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u istočnoj Bosni, dvije pretežno [[Srbi|srpske]] snage sarađivali su u brutalnim operacijama protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] sela. Formiranje Hadžiefendićeve legije bio je jedan od odgovora Bošnjaka na ove napade. Do kraja decembra 1941. godine, Legija je započela formiranje bataljona u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Brčko|Brčkom]], [[Gračanica|Gračanici]], [[Puračić|Puračiću]], [[Živinice|Živinicama]] i [[Tojšići|Tojšićima]]. {{Sfn|Hoare|2007}} Regruti koji su se pridružili Legiji bili su uglavnom muslimanski vojni obveznici koji su odbili pristupiti [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskom domobranstvu]]. {{Sfn|Redžić|2005}}
U januaru 1942. godine [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenski]] partizanski odred sklapa sporazum sa četničkim vođom Dragoslavom Račićem o "čišćenju muslimanskih sela od Hadžiefendićeve [muslimanske] milicije". {{Sfn|Hoare|2006}} Legija je kasnije postala najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji, {{Sfn|Greble|2011}} {{Sfn|Redžić|2005}} do aprila 1942. godine narasla je na brojku između 5.000 i 6.000. NDH zvaničnici su izvještavali da Legija nije priznala [[Ustaše|ustašku]] vlast i da je efektivno djelovala izvan kontrole hrvatskog domobranstva. Unatoč tome, i zahtjevima policije NDH da budu raspušteni, Legija je nastavila primati oružje i municiju od hrvatskih domobranskih jedinica u svom području djelovanja jer su se domobranske jedinice oslanjale na podršku Legije u borbi protiv i partizana. i četnici. {{Sfn|Redžić|2005}}
== Muslimanski pokret za autonomiju ==
Suočeni sa kontinuiranim napadima srpsko-[[Šovinizam|šovinističkih]] četnika na muslimanska sela u istočnoj Bosni {{Sfn|Tomasevich|1975}} i nesposobnošću ili nespremnošću vlasti NDH da zaštite muslimansko stanovništvo, lokalni muslimanski lideri su se zalagali za [[Autonomija|autonomiju]] . Kao dio tog napora, vođe su krajem 1942. godine zatražile od [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] da se osnuje "bosanska garda" na bazi Hadžiefendićeve legije, koja bi bila pod direktnom kontrolom [[Treći rajh|njemačkog]] [[Wehrmacht|Wehrmachta]]. Prijedlogom je također tražen prelazak svih muslimanskih pripadnika domobranske i [[Ustaška vojnica|ustaške milicije]] u nove snage. {{Sfn|Tomasevich|2001}}
Nijemci nisu bili voljni potkopavati NDH i odbijali su podržati ideju "bosanske garde" ili čak muslimanske autonomije. Umjesto toga, [[Heinrich Himmler]] je predložio Hitleru da umjesto toga formira muslimansku Waffen-SS [[Divizija (vojna formacija)|diviziju]]. {{Sfn|Redžić|2005}} To je omogućilo Nijemcima da iskoriste muslimansko razočaranje u NDH u svoju korist. {{Sfn|Pavlowitch|2008}} Uprkos prigovorima vlade NDH, to je konačno odobreno u februaru 1943., a Hadžiefendić je angažiran da pomaže u regrutaciji. Do sredine maja okupljeno je 6.000 pripadnika Hadžiefendićeve legije za uvođenje u [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. Waffen brdsku diviziju SS Handschar (1. hrvatska)]]. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Uništenje ==
Nakon regrutovanja mnogih njenih pripadnika u 13. SS diviziju 1943. godine, Tuzlu su u oktobru 1943. oslobodili partizani. Mnogi pripadnici Legije dezertirali su u to vrijeme u partizane. {{Sfn|Redžić|2005}} Tokom borbi Hadžiefendić i 55 njegovih ljudi su ubijeni i legija je prestala da postoji. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Reference ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Greble|first=Emily|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb|title=Sarajevo, 1941-1945: Muslims, Christians, and Jews in Hitler's Europe|publisher=Cornell University Press|year=2011|isbn=978-0-80144-921-5|location=Ithaca|url-access=registration}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks 1941–1943|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19-726380-8|location=New York|author-link=Marko Attila Hoare}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|url=|title=The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day|publisher=Saqi|year=2007|isbn=978-0-86356-953-1|location=London}}
* {{cite book|last=Lepre|first=George|url=|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|location=Atglen, Philadelphia}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC|title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0-231-70050-4|author-link=Stevan K. Pavlowitch}}
* {{cite book|last=Redžić|first=Enver|url=https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC|title=Bosnia and Herzegovina in the Second World War|publisher=Frank Cass|year=2005|isbn=978-0-7146-5625-0|location=Abingdon|author-link=Enver Redžić}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|year=1975|isbn=0-8047-0857-6|volume=1|location=San Francisco|author-link=Jozo Tomasevich}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=0-8047-3615-4|volume=2|location=San Francisco}}
{{refend}}
[[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]]
l2oem9nn5p3sdq77tmwsgn0mj5ennud
3427697
3427695
2022-08-12T13:05:35Z
Mrjazz123
115638
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Articles with short description]]
[[Category:Short description matches Wikidata]]
'''Hadžiefendićeva legija''' ili '''Muslimanska legija''' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] samoodbrambena milicija sa sjedištem u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji u Bosni i Hercegovini (NDH) tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Brigada]] je formalno bila "Dobrovoljački domobranski puk", a osnovana je krajem decembra 1941. pod komandom bivšeg rezerviste Kraljevske Jugoslavenske vojske [[Major|majora]] [[Muhamed Hadžiefendić|Muhameda Hadžiefendića]]. Do kraja godine, Legija je počela formirati [[Bataljon|bataljone]] u šest gradova sjeveroistočne [[Bosna (regija)|Bosne]].
Legija je bila najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija na području Tuzle i borila se protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u sjeveroistočnoj Bosni između decembra 1941. i oktobra 1943. godine. Do aprila 1942. djelovala je izvan kontrole hrvatskog domobranstva, iako su oni nastavili isporučivati oružje i municiju Legiji. Pripadnici Legije činili su jezgro dobrovoljaca koji su se sredinom 1943. godine pridružili [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|Handžar diviziji]], a rezultirajuće slabljenje Legije doprinijelo je njenom uništenju prilikom partizanskog oslobođenja Tuzle u oktobru 1943.
== Formiranje ==
[[Datoteka:Muhamed_Hadzifenfic.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Muhamed_Hadzifenfic.JPG/220px-Muhamed_Hadzifenfic.JPG|mini| Osnivač i komandant Hadžiefendićeve legije [[Muhamed Hadžiefendić]]]]
U decembru 1941., prije raskola između [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u istočnoj Bosni, dvije pretežno [[Srbi|srpske]] snage sarađivali su u brutalnim operacijama protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] sela. Formiranje Hadžiefendićeve legije bio je jedan od odgovora Bošnjaka na ove napade. Do kraja decembra 1941. godine, Legija je započela formiranje bataljona u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Brčko|Brčkom]], [[Gračanica|Gračanici]], [[Puračić|Puračiću]], [[Živinice|Živinicama]] i [[Tojšići|Tojšićima]]. {{Sfn|Hoare|2007}} Regruti koji su se pridružili Legiji bili su uglavnom muslimanski vojni obveznici koji su odbili pristupiti [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskom domobranstvu]]. {{Sfn|Redžić|2005}}
U januaru 1942. godine [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenski]] partizanski odred sklapa sporazum sa četničkim vođom Dragoslavom Račićem o "čišćenju muslimanskih sela od Hadžiefendićeve [muslimanske] milicije". {{Sfn|Hoare|2006}} Legija je kasnije postala najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji, {{Sfn|Greble|2011}} {{Sfn|Redžić|2005}} do aprila 1942. godine narasla je na brojku između 5.000 i 6.000. NDH zvaničnici su izvještavali da Legija nije priznala [[Ustaše|ustašku]] vlast i da je efektivno djelovala izvan kontrole hrvatskog domobranstva. Unatoč tome, i zahtjevima policije NDH da budu raspušteni, Legija je nastavila primati oružje i municiju od hrvatskih domobranskih jedinica u svom području djelovanja jer su se domobranske jedinice oslanjale na podršku Legije u borbi protiv i partizana. i četnici. {{Sfn|Redžić|2005}}
== Muslimanski pokret za autonomiju ==
Suočeni sa kontinuiranim napadima srpsko-[[Šovinizam|šovinističkih]] četnika na muslimanska sela u istočnoj Bosni {{Sfn|Tomasevich|1975}} i nesposobnošću ili nespremnošću vlasti NDH da zaštite muslimansko stanovništvo, lokalni muslimanski lideri su se zalagali za [[Autonomija|autonomiju]] . Kao dio tog napora, vođe su krajem 1942. godine zatražile od [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] da se osnuje "bosanska garda" na bazi Hadžiefendićeve legije, koja bi bila pod direktnom kontrolom [[Treći rajh|njemačkog]] [[Wehrmacht|Wehrmachta]]. Prijedlogom je također tražen prelazak svih muslimanskih pripadnika domobranske i [[Ustaška vojnica|ustaške milicije]] u nove snage. {{Sfn|Tomasevich|2001}}
Nijemci nisu bili voljni potkopavati NDH i odbijali su podržati ideju "bosanske garde" ili čak muslimanske autonomije. Umjesto toga, [[Heinrich Himmler]] je predložio Hitleru da umjesto toga formira muslimansku Waffen-SS [[Divizija (vojna formacija)|diviziju]]. {{Sfn|Redžić|2005}} To je omogućilo Nijemcima da iskoriste muslimansko razočaranje u NDH u svoju korist. {{Sfn|Pavlowitch|2008}} Uprkos prigovorima vlade NDH, to je konačno odobreno u februaru 1943., a Hadžiefendić je angažiran da pomaže u regrutaciji. Do sredine maja okupljeno je 6.000 pripadnika Hadžiefendićeve legije za uvođenje u [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. Waffen brdsku diviziju SS Handschar (1. hrvatska)]]. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Uništenje ==
Nakon regrutovanja mnogih njenih pripadnika u 13. SS diviziju 1943. godine, Tuzlu su u oktobru 1943. oslobodili partizani. Mnogi pripadnici Legije dezertirali su u to vrijeme u partizane. {{Sfn|Redžić|2005}} Tokom borbi Hadžiefendić i 55 njegovih ljudi su ubijeni i legija je prestala da postoji. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Reference ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Greble|first=Emily|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb|title=Sarajevo, 1941-1945: Muslims, Christians, and Jews in Hitler's Europe|publisher=Cornell University Press|year=2011|isbn=978-0-80144-921-5|location=Ithaca|url-access=registration}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks 1941–1943|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19-726380-8|location=New York|author-link=Marko Attila Hoare}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|url=|title=The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day|publisher=Saqi|year=2007|isbn=978-0-86356-953-1|location=London}}
* {{cite book|last=Lepre|first=George|url=|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|location=Atglen, Philadelphia}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC|title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0-231-70050-4|author-link=Stevan K. Pavlowitch}}
* {{cite book|last=Redžić|first=Enver|url=https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC|title=Bosnia and Herzegovina in the Second World War|publisher=Frank Cass|year=2005|isbn=978-0-7146-5625-0|location=Abingdon|author-link=Enver Redžić}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|year=1975|isbn=0-8047-0857-6|volume=1|location=San Francisco|author-link=Jozo Tomasevich}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=0-8047-3615-4|volume=2|location=San Francisco}}
{{refend}}
[[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]]
nwsryvnjkzu95yvwvvhov090jguazvt
3427698
3427697
2022-08-12T13:07:28Z
Mrjazz123
115638
/* Muslimanski pokret za autonomiju */
wikitext
text/x-wiki
'''Hadžiefendićeva legija''' ili '''Muslimanska legija''' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] samoodbrambena milicija sa sjedištem u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji u Bosni i Hercegovini (NDH) tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Brigada]] je formalno bila "Dobrovoljački domobranski puk", a osnovana je krajem decembra 1941. pod komandom bivšeg rezerviste Kraljevske Jugoslavenske vojske [[Major|majora]] [[Muhamed Hadžiefendić|Muhameda Hadžiefendića]]. Do kraja godine, Legija je počela formirati [[Bataljon|bataljone]] u šest gradova sjeveroistočne [[Bosna (regija)|Bosne]].
Legija je bila najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija na području Tuzle i borila se protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u sjeveroistočnoj Bosni između decembra 1941. i oktobra 1943. godine. Do aprila 1942. djelovala je izvan kontrole hrvatskog domobranstva, iako su oni nastavili isporučivati oružje i municiju Legiji. Pripadnici Legije činili su jezgro dobrovoljaca koji su se sredinom 1943. godine pridružili [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|Handžar diviziji]], a rezultirajuće slabljenje Legije doprinijelo je njenom uništenju prilikom partizanskog oslobođenja Tuzle u oktobru 1943.
== Formiranje ==
[[Datoteka:Muhamed_Hadzifenfic.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Muhamed_Hadzifenfic.JPG/220px-Muhamed_Hadzifenfic.JPG|mini| Osnivač i komandant Hadžiefendićeve legije [[Muhamed Hadžiefendić]]]]
U decembru 1941., prije raskola između [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u istočnoj Bosni, dvije pretežno [[Srbi|srpske]] snage sarađivali su u brutalnim operacijama protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] sela. Formiranje Hadžiefendićeve legije bio je jedan od odgovora Bošnjaka na ove napade. Do kraja decembra 1941. godine, Legija je započela formiranje bataljona u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Brčko|Brčkom]], [[Gračanica|Gračanici]], [[Puračić|Puračiću]], [[Živinice|Živinicama]] i [[Tojšići|Tojšićima]]. {{Sfn|Hoare|2007}} Regruti koji su se pridružili Legiji bili su uglavnom muslimanski vojni obveznici koji su odbili pristupiti [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskom domobranstvu]]. {{Sfn|Redžić|2005}}
U januaru 1942. godine [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenski]] partizanski odred sklapa sporazum sa četničkim vođom Dragoslavom Račićem o "čišćenju muslimanskih sela od Hadžiefendićeve [muslimanske] milicije". {{Sfn|Hoare|2006}} Legija je kasnije postala najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji, {{Sfn|Greble|2011}} {{Sfn|Redžić|2005}} do aprila 1942. godine narasla je na brojku između 5.000 i 6.000. NDH zvaničnici su izvještavali da Legija nije priznala [[Ustaše|ustašku]] vlast i da je efektivno djelovala izvan kontrole hrvatskog domobranstva. Unatoč tome, i zahtjevima policije NDH da budu raspušteni, Legija je nastavila primati oružje i municiju od hrvatskih domobranskih jedinica u svom području djelovanja jer su se domobranske jedinice oslanjale na podršku Legije u borbi protiv i partizana. i četnici. {{Sfn|Redžić|2005}}
== Muslimanski pokret za autonomiju ==
Suočeni sa kontinuiranim napadima srpsko-[[Šovinizam|šovinističkih]] četnika na muslimanska sela u istočnoj Bosni {{Sfn|Tomasevich|1975}} i nesposobnošću ili nespremnošću vlasti NDH da zaštite muslimansko stanovništvo, lokalni muslimanski lideri su se zalagali za [[Autonomija|autonomiju]]. Kao dio tog napora, vođe su krajem 1942. godine zatražile od [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] da se osnuje "bosanska garda" na bazi Hadžiefendićeve legije, koja bi bila pod direktnom kontrolom [[Treći rajh|njemačkog]] [[Wehrmacht|Wehrmachta]]. Prijedlogom je također tražen prelazak svih muslimanskih pripadnika domobranske i [[Ustaška vojnica|ustaške milicije]] u nove snage. {{Sfn|Tomasevich|2001}}
Nijemci nisu bili voljni potkopavati NDH i odbijali su podržati ideju "bosanske garde" ili čak muslimanske autonomije. Umjesto toga, [[Heinrich Himmler]] je predložio Hitleru da umjesto toga formira muslimansku Waffen-SS [[Divizija (vojna formacija)|diviziju]]. {{Sfn|Redžić|2005}} To je omogućilo Nijemcima da iskoriste muslimansko razočaranje u NDH u svoju korist. {{Sfn|Pavlowitch|2008}} Uprkos prigovorima vlade NDH, to je konačno odobreno u februaru 1943., a Hadžiefendić je angažiran da pomaže u regrutaciji. Do sredine maja okupljeno je 6.000 pripadnika Hadžiefendićeve legije za uvođenje u [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. Waffen brdsku diviziju SS Handschar]]. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Uništenje ==
Nakon regrutovanja mnogih njenih pripadnika u 13. SS diviziju 1943. godine, Tuzlu su u oktobru 1943. oslobodili partizani. Mnogi pripadnici Legije dezertirali su u to vrijeme u partizane. {{Sfn|Redžić|2005}} Tokom borbi Hadžiefendić i 55 njegovih ljudi su ubijeni i legija je prestala da postoji. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Reference ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Greble|first=Emily|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb|title=Sarajevo, 1941-1945: Muslims, Christians, and Jews in Hitler's Europe|publisher=Cornell University Press|year=2011|isbn=978-0-80144-921-5|location=Ithaca|url-access=registration}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks 1941–1943|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19-726380-8|location=New York|author-link=Marko Attila Hoare}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|url=|title=The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day|publisher=Saqi|year=2007|isbn=978-0-86356-953-1|location=London}}
* {{cite book|last=Lepre|first=George|url=|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|location=Atglen, Philadelphia}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC|title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0-231-70050-4|author-link=Stevan K. Pavlowitch}}
* {{cite book|last=Redžić|first=Enver|url=https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC|title=Bosnia and Herzegovina in the Second World War|publisher=Frank Cass|year=2005|isbn=978-0-7146-5625-0|location=Abingdon|author-link=Enver Redžić}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|year=1975|isbn=0-8047-0857-6|volume=1|location=San Francisco|author-link=Jozo Tomasevich}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=0-8047-3615-4|volume=2|location=San Francisco}}
{{refend}}
[[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]]
jfyb9ai73rnegg0y0o20du4nlsiifzx
3427699
3427698
2022-08-12T13:08:41Z
Mrjazz123
115638
wikitext
text/x-wiki
'''Hadžiefendićeva legija''' ili '''Muslimanska legija''' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] samoodbrambena milicija sa sjedištem u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji u Bosni i Hercegovini (NDH) tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Brigada]] je formalno bila "Dobrovoljački domobranski puk", a osnovana je krajem decembra 1941. pod komandom bivšeg rezerviste Kraljevske Jugoslavenske vojske [[Major|majora]] [[Muhamed Hadžiefendić|Muhameda Hadžiefendića]]. Do kraja godine, Legija je počela formirati [[Bataljon|bataljone]] u šest gradova sjeveroistočne [[Bosna (regija)|Bosne]].
Legija je bila najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija na području Tuzle i borila se protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u sjeveroistočnoj Bosni između decembra 1941. i oktobra 1943. godine. Do aprila 1942. djelovala je izvan kontrole hrvatskog domobranstva, iako su oni nastavili isporučivati oružje i municiju Legiji. Pripadnici Legije činili su jezgro dobrovoljaca koji su se sredinom 1943. godine pridružili [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|Handžar diviziji]], a rezultirajuće slabljenje Legije doprinijelo je njenom uništenju prilikom partizanskog oslobođenja Tuzle u oktobru 1943.
== Formiranje ==
[[Datoteka:Muhamed_Hadzifenfic.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Muhamed_Hadzifenfic.JPG/220px-Muhamed_Hadzifenfic.JPG|mini| Osnivač i komandant Hadžiefendićeve legije [[Muhamed Hadžiefendić]]]]
U decembru 1941., prije raskola između [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u istočnoj Bosni, dvije pretežno [[Srbi|srpske]] snage sarađivali su u brutalnim operacijama protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] sela. Formiranje Hadžiefendićeve legije bio je jedan od odgovora Bošnjaka na ove napade. Do kraja decembra 1941. godine, Legija je započela formiranje bataljona u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Brčko|Brčkom]], [[Gračanica|Gračanici]], [[Puračić|Puračiću]], [[Živinice|Živinicama]] i [[Tojšići|Tojšićima]]. {{Sfn|Hoare|2007}} Regruti koji su se pridružili Legiji bili su uglavnom muslimanski vojni obveznici koji su odbili pristupiti [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskom domobranstvu]]. {{Sfn|Redžić|2005}}
U januaru 1942. godine [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenski]] partizanski odred sklapa sporazum sa četničkim vođom Dragoslavom Račićem o "čišćenju muslimanskih sela od Hadžiefendićeve [muslimanske] milicije". {{Sfn|Hoare|2006}} Legija je kasnije postala najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji, {{Sfn|Greble|2011}} {{Sfn|Redžić|2005}} do aprila 1942. godine narasla je na brojku između 5.000 i 6.000. NDH zvaničnici su izvještavali da Legija nije priznala [[Ustaše|ustašku]] vlast i da je efektivno djelovala izvan kontrole hrvatskog domobranstva. Unatoč tome, i zahtjevima policije NDH da budu raspušteni, Legija je nastavila primati oružje i municiju od hrvatskih domobranskih jedinica u svom području djelovanja jer su se domobranske jedinice oslanjale na podršku Legije u borbi protiv i partizana. i četnici. {{Sfn|Redžić|2005}}
== Muslimanski pokret za autonomiju ==
Suočeni sa kontinuiranim napadima srpsko-[[Šovinizam|šovinističkih]] četnika na muslimanska sela u istočnoj Bosni {{Sfn|Tomasevich|1975}} i nesposobnošću ili nespremnošću vlasti NDH da zaštite muslimansko stanovništvo, lokalni muslimanski lideri su se zalagali za [[Autonomija|autonomiju]]. Kao dio tog napora, vođe su krajem 1942. godine zatražile od [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] da se osnuje "bosanska garda" na bazi Hadžiefendićeve legije, koja bi bila pod direktnom kontrolom [[Treći rajh|njemačkog]] [[Wehrmacht|Wehrmachta]]. Prijedlogom je također tražen prelazak svih muslimanskih pripadnika domobranske i [[Ustaška vojnica|ustaške milicije]] u nove snage. {{Sfn|Tomasevich|2001}}
Nijemci nisu bili voljni potkopavati NDH i odbijali su podržati ideju "bosanske garde" ili čak muslimanske autonomije. Umjesto toga, [[Heinrich Himmler]] je predložio Hitleru da umjesto toga formira muslimansku Waffen-SS [[Divizija (vojna formacija)|diviziju]]. {{Sfn|Redžić|2005}} To je omogućilo Nijemcima da iskoriste muslimansko razočaranje u NDH u svoju korist. {{Sfn|Pavlowitch|2008}} Uprkos prigovorima vlade NDH, to je konačno odobreno u februaru 1943., a Hadžiefendić je angažiran da pomaže u regrutaciji. Do sredine maja okupljeno je 6.000 pripadnika Hadžiefendićeve legije za uvođenje u [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. Waffen brdsku diviziju SS Handschar]]. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Uništenje ==
Nakon regrutovanja mnogih njenih pripadnika u 13. SS diviziju 1943. godine, Tuzlu su u oktobru 1943. oslobodili partizani. Mnogi pripadnici Legije dezertirali su u to vrijeme u partizane. {{Sfn|Redžić|2005}} Tokom borbi Hadžiefendić i 55 njegovih ljudi su ubijeni i legija je prestala da postoji. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Reference ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Greble|first=Emily|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb|title=Sarajevo, 1941-1945: Muslims, Christians, and Jews in Hitler's Europe|publisher=Cornell University Press|year=2011|isbn=978-0-80144-921-5|location=Ithaca|url-access=registration}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks 1941–1943|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19-726380-8|location=New York|author-link=Marko Attila Hoare}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|url=|title=The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day|publisher=Saqi|year=2007|isbn=978-0-86356-953-1|location=London}}
* {{cite book|last=Lepre|first=George|url=|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|location=Atglen, Philadelphia}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC|title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0-231-70050-4|author-link=Stevan K. Pavlowitch}}
* {{cite book|last=Redžić|first=Enver|url=https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC|title=Bosnia and Herzegovina in the Second World War|publisher=Frank Cass|year=2005|isbn=978-0-7146-5625-0|location=Abingdon|author-link=Enver Redžić}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|year=1975|isbn=0-8047-0857-6|volume=1|location=San Francisco|author-link=Jozo Tomasevich}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=0-8047-3615-4|volume=2|location=San Francisco}}
{{refend}}
[[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]]
rgruvx1nz9qybmw3ezw9im8zcgn7l14
3427709
3427699
2022-08-12T17:33:49Z
AnToni
2325
wikitext
text/x-wiki
'''Hadžiefendićeva legija''' ili '''Muslimanska legija''' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] samoodbrambena domobranska milicija sa sjedištem u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji u [[NDH]] na području današnje Bosne i Hercegovine tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Brigada]] je formalno bila "Dobrovoljački domobranski puk", a osnovana je krajem decembra 1941. pod komandom bivšeg rezerviste Kraljevske Jugoslavenske vojske [[Major|majora]] [[Muhamed Hadžiefendić|Muhameda Hadžiefendića]]. Do kraja godine, Legija je počela formirati [[Bataljon|bataljone]] u šest gradova sjeveroistočne [[Bosna (regija)|Bosne]].
Legija je bila najmoćnija i najuspješnija muslimanska domobranska milicija na području Tuzle i borila se protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u sjeveroistočnoj Bosni između decembra 1941. i oktobra 1943. godine. Do aprila 1942. djelovala je izvan kontrole hrvatskog domobranstva, iako su oni nastavili isporučivati oružje i municiju Legiji. Pripadnici Legije činili su jezgro dobrovoljaca koji su se sredinom 1943. godine pridružili [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|Handžar diviziji]], a rezultirajuće slabljenje Legije doprinijelo je njenom uništenju prilikom partizanskog oslobođenja Tuzle u oktobru 1943.
== Formiranje ==
[[Datoteka:Muhamed_Hadzifenfic.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Muhamed_Hadzifenfic.JPG/220px-Muhamed_Hadzifenfic.JPG|mini| Osnivač i komandant Hadžiefendićeve legije [[Muhamed Hadžiefendić]]]]
U decembru 1941., prije raskola između [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u istočnoj Bosni, dvije pretežno [[Srbi|srpske]] snage sarađivali su u brutalnim operacijama protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] sela. Formiranje Hadžiefendićeve legije bio je jedan od odgovora Bošnjaka na ove napade. Do kraja decembra 1941. godine, Legija je započela formiranje bataljona u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Brčko|Brčkom]], [[Gračanica|Gračanici]], [[Puračić|Puračiću]], [[Živinice|Živinicama]] i [[Tojšići|Tojšićima]]. {{Sfn|Hoare|2007}} Regruti koji su se pridružili Legiji bili su uglavnom muslimanski vojni obveznici koji su odbili pristupiti [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskom domobranstvu]]. {{Sfn|Redžić|2005}}
U januaru 1942. godine [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenski]] partizanski odred sklapa sporazum sa četničkim vođom Dragoslavom Račićem o "čišćenju muslimanskih sela od Hadžiefendićeve [muslimanske] milicije". {{Sfn|Hoare|2006}} Legija je kasnije postala najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji, {{Sfn|Greble|2011}} {{Sfn|Redžić|2005}} do aprila 1942. godine narasla je na brojku između 5.000 i 6.000. NDH zvaničnici su izvještavali da Legija nije priznala [[Ustaše|ustašku]] vlast i da je efektivno djelovala izvan kontrole hrvatskog domobranstva. Unatoč tome, i zahtjevima policije NDH da budu raspušteni, Legija je nastavila primati oružje i municiju od hrvatskih domobranskih jedinica u svom području djelovanja jer su se domobranske jedinice oslanjale na podršku Legije u borbi protiv i partizana. i četnici. {{Sfn|Redžić|2005}}
== Muslimanski pokret za autonomiju ==
Suočeni sa kontinuiranim napadima srpsko-[[Šovinizam|šovinističkih]] četnika na muslimanska sela u istočnoj Bosni {{Sfn|Tomasevich|1975}} i nesposobnošću ili nespremnošću vlasti NDH da zaštite muslimansko stanovništvo, lokalni muslimanski lideri su se zalagali za [[Autonomija|autonomiju]]. Kao dio tog napora, vođe su krajem 1942. godine zatražile od [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] da se osnuje "bosanska garda" na bazi Hadžiefendićeve legije, koja bi bila pod direktnom kontrolom [[Treći rajh|njemačkog]] [[Wehrmacht|Wehrmachta]]. Prijedlogom je također tražen prelazak svih muslimanskih pripadnika domobranske i [[Ustaška vojnica|ustaške milicije]] u nove snage. {{Sfn|Tomasevich|2001}}
Nijemci nisu bili voljni potkopavati NDH i odbijali su podržati ideju "bosanske garde" ili čak muslimanske autonomije. Umjesto toga, [[Heinrich Himmler]] je predložio Hitleru da umjesto toga formira muslimansku Waffen-SS [[Divizija (vojna formacija)|diviziju]]. {{Sfn|Redžić|2005}} To je omogućilo Nijemcima da iskoriste muslimansko razočaranje u NDH u svoju korist. {{Sfn|Pavlowitch|2008}} Uprkos prigovorima vlade NDH, to je konačno odobreno u februaru 1943., a Hadžiefendić je angažiran da pomaže u regrutaciji. Do sredine maja okupljeno je 6.000 pripadnika Hadžiefendićeve legije za uvođenje u [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. Waffen brdsku diviziju SS Handschar]]. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Uništenje ==
Nakon regrutovanja mnogih njenih pripadnika u 13. SS diviziju 1943. godine, Tuzlu su u oktobru 1943. oslobodili partizani. Mnogi pripadnici Legije dezertirali su u to vrijeme u partizane. {{Sfn|Redžić|2005}} Tokom borbi Hadžiefendić i 55 njegovih ljudi su ubijeni i legija je prestala da postoji. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Reference ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Greble|first=Emily|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb|title=Sarajevo, 1941-1945: Muslims, Christians, and Jews in Hitler's Europe|publisher=Cornell University Press|year=2011|isbn=978-0-80144-921-5|location=Ithaca|url-access=registration}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks 1941–1943|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19-726380-8|location=New York|author-link=Marko Attila Hoare}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|url=|title=The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day|publisher=Saqi|year=2007|isbn=978-0-86356-953-1|location=London}}
* {{cite book|last=Lepre|first=George|url=|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|location=Atglen, Philadelphia}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC|title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0-231-70050-4|author-link=Stevan K. Pavlowitch}}
* {{cite book|last=Redžić|first=Enver|url=https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC|title=Bosnia and Herzegovina in the Second World War|publisher=Frank Cass|year=2005|isbn=978-0-7146-5625-0|location=Abingdon|author-link=Enver Redžić}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|year=1975|isbn=0-8047-0857-6|volume=1|location=San Francisco|author-link=Jozo Tomasevich}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=0-8047-3615-4|volume=2|location=San Francisco}}
{{refend}}
[[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]]
h7o43xg2y14sohv8qprv68wc4u5hkip
3427772
3427709
2022-08-12T23:01:11Z
AnToni
2325
Samoodbradbena? Postoje li podaci da su partizani bili pretežno srpske nacionalnosti?
wikitext
text/x-wiki
'''Hadžiefendićeva legija''' ili '''Muslimanska legija''' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] domobranska milicija sa sjedištem u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji u [[NDH]] na području današnje Bosne i Hercegovine tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Brigada]] je formalno bila "Dobrovoljački domobranski puk", a osnovana je krajem decembra 1941. pod komandom bivšeg rezerviste Kraljevske Jugoslavenske vojske [[Major|majora]] [[Muhamed Hadžiefendić|Muhameda Hadžiefendića]]. Do kraja godine, Legija je počela formirati [[Bataljon|bataljone]] u šest gradova sjeveroistočne [[Bosna (regija)|Bosne]].
Legija je bila najmoćnija i najuspješnija muslimanska domobranska milicija na području Tuzle i borila se protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u sjeveroistočnoj Bosni između decembra 1941. i oktobra 1943. godine. Do aprila 1942. djelovala je izvan kontrole hrvatskog domobranstva, iako su oni nastavili isporučivati oružje i municiju Legiji. Pripadnici Legije činili su jezgro dobrovoljaca koji su se sredinom 1943. godine pridružili [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|Handžar diviziji]], a rezultirajuće slabljenje Legije doprinijelo je njenom uništenju prilikom partizanskog oslobođenja Tuzle u oktobru 1943.
== Formiranje ==
[[Datoteka:Muhamed_Hadzifenfic.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Muhamed_Hadzifenfic.JPG/220px-Muhamed_Hadzifenfic.JPG|mini| Osnivač i komandant Hadžiefendićeve legije [[Muhamed Hadžiefendić]]]]
U decembru 1941, prije raskola između [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u istočnoj Bosni, sarađivali su u operacijama protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] sela. Formiranje Hadžiefendićeve legije bio je odgovor Bošnjaka na ove napade. Do kraja decembra 1941. godine, Legija je započela formiranje bataljona u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Brčko|Brčkom]], [[Gračanica|Gračanici]], [[Puračić|Puračiću]], [[Živinice|Živinicama]] i [[Tojšići|Tojšićima]].{{Sfn|Hoare|2007}} Regruti koji su se pridružili Legiji bili su uglavnom muslimanski vojni obveznici koji su odbili pristupiti [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskom domobranstvu]].{{Sfn|Redžić|2005}}
U januaru 1942. godine [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenski]] partizanski odred sklapa sporazum sa četničkim vođom Dragoslavom Račićem o "čišćenju muslimanskih sela od Hadžiefendićeve [muslimanske] milicije".{{Sfn|Hoare|2006}} Legija je kasnije postala najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji,{{Sfn|Greble|2011}}{{Sfn|Redžić|2005}} do aprila 1942. godine narasla je na brojku između 5.000 i 6.000. NDH zvaničnici su izvještavali da Legija nije priznala [[Ustaše|ustašku]] vlast i da je efektivno djelovala izvan kontrole hrvatskog domobranstva. Unatoč tome, i zahtjevima policije NDH da budu raspušteni, Legija je nastavila primati oružje i municiju od hrvatskih domobranskih jedinica u svom području djelovanja jer su se domobranske jedinice oslanjale na podršku Legije u borbi protiv partizana i četnika.{{Sfn|Redžić|2005}}
== Muslimanski pokret za autonomiju ==
Suočeni sa kontinuiranim napadima četnika na muslimanska sela u istočnoj Bosni {{Sfn|Tomasevich|1975}} i nesposobnošću ili nespremnošću vlasti NDH da zaštite muslimansko stanovništvo, lokalni muslimanski lideri su se zalagali za [[Autonomija|autonomiju]]. Kao dio tog napora, vođe su krajem 1942. godine zatražile od [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] da se osnuje "bosanska garda" na bazi Hadžiefendićeve legije, koja bi bila pod direktnom kontrolom [[Treći rajh|njemačkog]] [[Wehrmacht]]a. Prijedlogom je također tražen prelazak svih muslimanskih pripadnika domobranske i [[Ustaška vojnica|ustaške milicije]] u nove snage.{{Sfn|Tomasevich|2001}}
Nijemci nisu bili voljni potkopavati NDH i odbijali su podržati ideju "bosanske garde" ili čak muslimanske autonomije. Umjesto toga, [[Heinrich Himmler]] je predložio Hitleru da umjesto toga formira muslimansku [[Waffen-SS]][[Divizija (vojna formacija)|diviziju]].{{Sfn|Redžić|2005}} To je omogućilo Nijemcima da iskoriste muslimansko razočaranje u NDH u svoju korist.{{Sfn|Pavlowitch|2008}} Uprkos prigovorima vlade NDH, to je konačno odobreno u februaru 1943, a Hadžiefendić je angažiran da pomaže u regrutaciji. Do sredine maja okupljeno je 6.000 pripadnika Hadžiefendićeve legije za uvođenje u [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. Waffen brdsku diviziju SS Handschar]]. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Uništenje ==
Nakon regrutovanja mnogih njenih pripadnika u 13. SS diviziju 1943. godine, Tuzlu su u oktobru 1943. oslobodili partizani. Mnogi pripadnici Legije dezertirali su u to vrijeme u partizane.{{Sfn|Redžić|2005}} Tokom borbi Hadžiefendić i 55 njegovih ljudi su ubijeni i legija je prestala da postoji.{{Sfn|Lepre|1997}}
== Reference ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Greble|first=Emily|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb|title=Sarajevo, 1941-1945: Muslims, Christians, and Jews in Hitler's Europe|publisher=Cornell University Press|year=2011|isbn=978-0-80144-921-5|location=Ithaca|url-access=registration}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks 1941–1943|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19-726380-8|location=New York|author-link=Marko Attila Hoare}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|url=|title=The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day|publisher=Saqi|year=2007|isbn=978-0-86356-953-1|location=London}}
* {{cite book|last=Lepre|first=George|url=|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|location=Atglen, Philadelphia}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC|title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0-231-70050-4|author-link=Stevan K. Pavlowitch}}
* {{cite book|last=Redžić|first=Enver|url=https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC|title=Bosnia and Herzegovina in the Second World War|publisher=Frank Cass|year=2005|isbn=978-0-7146-5625-0|location=Abingdon|author-link=Enver Redžić}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|year=1975|isbn=0-8047-0857-6|volume=1|location=San Francisco|author-link=Jozo Tomasevich}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=0-8047-3615-4|volume=2|location=San Francisco}}
{{refend}}
[[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]]
peezcbu37qbf7704ab09bboa61e6io6
3427773
3427772
2022-08-12T23:02:07Z
AnToni
2325
[[Kategorija:Kvislinške formacije u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
wikitext
text/x-wiki
'''Hadžiefendićeva legija''' ili '''Muslimanska legija''' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] domobranska milicija sa sjedištem u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji u [[NDH]] na području današnje Bosne i Hercegovine tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Brigada]] je formalno bila "Dobrovoljački domobranski puk", a osnovana je krajem decembra 1941. pod komandom bivšeg rezerviste Kraljevske Jugoslavenske vojske [[Major|majora]] [[Muhamed Hadžiefendić|Muhameda Hadžiefendića]]. Do kraja godine, Legija je počela formirati [[Bataljon|bataljone]] u šest gradova sjeveroistočne [[Bosna (regija)|Bosne]].
Legija je bila najmoćnija i najuspješnija muslimanska domobranska milicija na području Tuzle i borila se protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u sjeveroistočnoj Bosni između decembra 1941. i oktobra 1943. godine. Do aprila 1942. djelovala je izvan kontrole hrvatskog domobranstva, iako su oni nastavili isporučivati oružje i municiju Legiji. Pripadnici Legije činili su jezgro dobrovoljaca koji su se sredinom 1943. godine pridružili [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|Handžar diviziji]], a rezultirajuće slabljenje Legije doprinijelo je njenom uništenju prilikom partizanskog oslobođenja Tuzle u oktobru 1943.
== Formiranje ==
[[Datoteka:Muhamed_Hadzifenfic.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Muhamed_Hadzifenfic.JPG/220px-Muhamed_Hadzifenfic.JPG|mini| Osnivač i komandant Hadžiefendićeve legije [[Muhamed Hadžiefendić]]]]
U decembru 1941, prije raskola između [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u istočnoj Bosni, sarađivali su u operacijama protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] sela. Formiranje Hadžiefendićeve legije bio je odgovor Bošnjaka na ove napade. Do kraja decembra 1941. godine, Legija je započela formiranje bataljona u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Brčko|Brčkom]], [[Gračanica|Gračanici]], [[Puračić|Puračiću]], [[Živinice|Živinicama]] i [[Tojšići|Tojšićima]].{{Sfn|Hoare|2007}} Regruti koji su se pridružili Legiji bili su uglavnom muslimanski vojni obveznici koji su odbili pristupiti [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskom domobranstvu]].{{Sfn|Redžić|2005}}
U januaru 1942. godine [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenski]] partizanski odred sklapa sporazum sa četničkim vođom Dragoslavom Račićem o "čišćenju muslimanskih sela od Hadžiefendićeve [muslimanske] milicije".{{Sfn|Hoare|2006}} Legija je kasnije postala najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji,{{Sfn|Greble|2011}}{{Sfn|Redžić|2005}} do aprila 1942. godine narasla je na brojku između 5.000 i 6.000. NDH zvaničnici su izvještavali da Legija nije priznala [[Ustaše|ustašku]] vlast i da je efektivno djelovala izvan kontrole hrvatskog domobranstva. Unatoč tome, i zahtjevima policije NDH da budu raspušteni, Legija je nastavila primati oružje i municiju od hrvatskih domobranskih jedinica u svom području djelovanja jer su se domobranske jedinice oslanjale na podršku Legije u borbi protiv partizana i četnika.{{Sfn|Redžić|2005}}
== Muslimanski pokret za autonomiju ==
Suočeni sa kontinuiranim napadima četnika na muslimanska sela u istočnoj Bosni {{Sfn|Tomasevich|1975}} i nesposobnošću ili nespremnošću vlasti NDH da zaštite muslimansko stanovništvo, lokalni muslimanski lideri su se zalagali za [[Autonomija|autonomiju]]. Kao dio tog napora, vođe su krajem 1942. godine zatražile od [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] da se osnuje "bosanska garda" na bazi Hadžiefendićeve legije, koja bi bila pod direktnom kontrolom [[Treći rajh|njemačkog]] [[Wehrmacht]]a. Prijedlogom je također tražen prelazak svih muslimanskih pripadnika domobranske i [[Ustaška vojnica|ustaške milicije]] u nove snage.{{Sfn|Tomasevich|2001}}
Nijemci nisu bili voljni potkopavati NDH i odbijali su podržati ideju "bosanske garde" ili čak muslimanske autonomije. Umjesto toga, [[Heinrich Himmler]] je predložio Hitleru da umjesto toga formira muslimansku [[Waffen-SS]][[Divizija (vojna formacija)|diviziju]].{{Sfn|Redžić|2005}} To je omogućilo Nijemcima da iskoriste muslimansko razočaranje u NDH u svoju korist.{{Sfn|Pavlowitch|2008}} Uprkos prigovorima vlade NDH, to je konačno odobreno u februaru 1943, a Hadžiefendić je angažiran da pomaže u regrutaciji. Do sredine maja okupljeno je 6.000 pripadnika Hadžiefendićeve legije za uvođenje u [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. Waffen brdsku diviziju SS Handschar]]. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Uništenje ==
Nakon regrutovanja mnogih njenih pripadnika u 13. SS diviziju 1943. godine, Tuzlu su u oktobru 1943. oslobodili partizani. Mnogi pripadnici Legije dezertirali su u to vrijeme u partizane.{{Sfn|Redžić|2005}} Tokom borbi Hadžiefendić i 55 njegovih ljudi su ubijeni i legija je prestala da postoji.{{Sfn|Lepre|1997}}
== Reference ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Greble|first=Emily|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb|title=Sarajevo, 1941-1945: Muslims, Christians, and Jews in Hitler's Europe|publisher=Cornell University Press|year=2011|isbn=978-0-80144-921-5|location=Ithaca|url-access=registration}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks 1941–1943|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19-726380-8|location=New York|author-link=Marko Attila Hoare}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|url=|title=The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day|publisher=Saqi|year=2007|isbn=978-0-86356-953-1|location=London}}
* {{cite book|last=Lepre|first=George|url=|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|location=Atglen, Philadelphia}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC|title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0-231-70050-4|author-link=Stevan K. Pavlowitch}}
* {{cite book|last=Redžić|first=Enver|url=https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC|title=Bosnia and Herzegovina in the Second World War|publisher=Frank Cass|year=2005|isbn=978-0-7146-5625-0|location=Abingdon|author-link=Enver Redžić}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|year=1975|isbn=0-8047-0857-6|volume=1|location=San Francisco|author-link=Jozo Tomasevich}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=0-8047-3615-4|volume=2|location=San Francisco}}
{{refend}}
[[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Kvislinške formacije u Bosni i Hercegovini]]
q9q439ytfi8xtf1f9qoj4su2zgx33uy
3427774
3427773
2022-08-12T23:05:58Z
AnToni
2325
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke paramilitrrne organizacije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
wikitext
text/x-wiki
'''Hadžiefendićeva legija''' ili '''Muslimanska legija''' je bila [[Bošnjaci|bošnjačka]] domobranska milicija sa sjedištem u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji u [[NDH]] na području današnje Bosne i Hercegovine tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Brigada]] je formalno bila "Dobrovoljački domobranski puk", a osnovana je krajem decembra 1941. pod komandom bivšeg rezerviste Kraljevske Jugoslavenske vojske [[Major|majora]] [[Muhamed Hadžiefendić|Muhameda Hadžiefendića]]. Do kraja godine, Legija je počela formirati [[Bataljon|bataljone]] u šest gradova sjeveroistočne [[Bosna (regija)|Bosne]].
Legija je bila najmoćnija i najuspješnija muslimanska domobranska milicija na području Tuzle i borila se protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u sjeveroistočnoj Bosni između decembra 1941. i oktobra 1943. godine. Do aprila 1942. djelovala je izvan kontrole hrvatskog domobranstva, iako su oni nastavili isporučivati oružje i municiju Legiji. Pripadnici Legije činili su jezgro dobrovoljaca koji su se sredinom 1943. godine pridružili [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|Handžar diviziji]], a rezultirajuće slabljenje Legije doprinijelo je njenom uništenju prilikom partizanskog oslobođenja Tuzle u oktobru 1943.
== Formiranje ==
[[Datoteka:Muhamed_Hadzifenfic.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Muhamed_Hadzifenfic.JPG/220px-Muhamed_Hadzifenfic.JPG|mini| Osnivač i komandant Hadžiefendićeve legije [[Muhamed Hadžiefendić]]]]
U decembru 1941, prije raskola između [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]] u istočnoj Bosni, sarađivali su u operacijama protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] sela. Formiranje Hadžiefendićeve legije bio je odgovor Bošnjaka na ove napade. Do kraja decembra 1941. godine, Legija je započela formiranje bataljona u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Brčko|Brčkom]], [[Gračanica|Gračanici]], [[Puračić|Puračiću]], [[Živinice|Živinicama]] i [[Tojšići|Tojšićima]].{{Sfn|Hoare|2007}} Regruti koji su se pridružili Legiji bili su uglavnom muslimanski vojni obveznici koji su odbili pristupiti [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskom domobranstvu]].{{Sfn|Redžić|2005}}
U januaru 1942. godine [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenski]] partizanski odred sklapa sporazum sa četničkim vođom Dragoslavom Račićem o "čišćenju muslimanskih sela od Hadžiefendićeve [muslimanske] milicije".{{Sfn|Hoare|2006}} Legija je kasnije postala najmoćnija i najuspješnija muslimanska milicija u [[Tuzla|tuzlanskoj]] regiji,{{Sfn|Greble|2011}}{{Sfn|Redžić|2005}} do aprila 1942. godine narasla je na brojku između 5.000 i 6.000. NDH zvaničnici su izvještavali da Legija nije priznala [[Ustaše|ustašku]] vlast i da je efektivno djelovala izvan kontrole hrvatskog domobranstva. Unatoč tome, i zahtjevima policije NDH da budu raspušteni, Legija je nastavila primati oružje i municiju od hrvatskih domobranskih jedinica u svom području djelovanja jer su se domobranske jedinice oslanjale na podršku Legije u borbi protiv partizana i četnika.{{Sfn|Redžić|2005}}
== Muslimanski pokret za autonomiju ==
Suočeni sa kontinuiranim napadima četnika na muslimanska sela u istočnoj Bosni {{Sfn|Tomasevich|1975}} i nesposobnošću ili nespremnošću vlasti NDH da zaštite muslimansko stanovništvo, lokalni muslimanski lideri su se zalagali za [[Autonomija|autonomiju]]. Kao dio tog napora, vođe su krajem 1942. godine zatražile od [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] da se osnuje "bosanska garda" na bazi Hadžiefendićeve legije, koja bi bila pod direktnom kontrolom [[Treći rajh|njemačkog]] [[Wehrmacht]]a. Prijedlogom je također tražen prelazak svih muslimanskih pripadnika domobranske i [[Ustaška vojnica|ustaške milicije]] u nove snage.{{Sfn|Tomasevich|2001}}
Nijemci nisu bili voljni potkopavati NDH i odbijali su podržati ideju "bosanske garde" ili čak muslimanske autonomije. Umjesto toga, [[Heinrich Himmler]] je predložio Hitleru da umjesto toga formira muslimansku [[Waffen-SS]][[Divizija (vojna formacija)|diviziju]].{{Sfn|Redžić|2005}} To je omogućilo Nijemcima da iskoriste muslimansko razočaranje u NDH u svoju korist.{{Sfn|Pavlowitch|2008}} Uprkos prigovorima vlade NDH, to je konačno odobreno u februaru 1943, a Hadžiefendić je angažiran da pomaže u regrutaciji. Do sredine maja okupljeno je 6.000 pripadnika Hadžiefendićeve legije za uvođenje u [[13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1)|13. Waffen brdsku diviziju SS Handschar]]. {{Sfn|Lepre|1997}}
== Uništenje ==
Nakon regrutovanja mnogih njenih pripadnika u 13. SS diviziju 1943. godine, Tuzlu su u oktobru 1943. oslobodili partizani. Mnogi pripadnici Legije dezertirali su u to vrijeme u partizane.{{Sfn|Redžić|2005}} Tokom borbi Hadžiefendić i 55 njegovih ljudi su ubijeni i legija je prestala da postoji.{{Sfn|Lepre|1997}}
== Reference ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Greble|first=Emily|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb|title=Sarajevo, 1941-1945: Muslims, Christians, and Jews in Hitler's Europe|publisher=Cornell University Press|year=2011|isbn=978-0-80144-921-5|location=Ithaca|url-access=registration}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks 1941–1943|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19-726380-8|location=New York|author-link=Marko Attila Hoare}}
* {{cite book|last=Hoare|first=Marko Attila|url=|title=The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day|publisher=Saqi|year=2007|isbn=978-0-86356-953-1|location=London}}
* {{cite book|last=Lepre|first=George|url=|title=Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945|publisher=Schiffer Publishing|year=1997|isbn=0-7643-0134-9|location=Atglen, Philadelphia}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC|title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0-231-70050-4|author-link=Stevan K. Pavlowitch}}
* {{cite book|last=Redžić|first=Enver|url=https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC|title=Bosnia and Herzegovina in the Second World War|publisher=Frank Cass|year=2005|isbn=978-0-7146-5625-0|location=Abingdon|author-link=Enver Redžić}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|year=1975|isbn=0-8047-0857-6|volume=1|location=San Francisco|author-link=Jozo Tomasevich}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=0-8047-3615-4|volume=2|location=San Francisco}}
{{refend}}
[[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Kvislinške formacije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke paramilitrrne organizacije]]
iimujvq3ghy9jc48sltojt9gym9jthm
Haradži hadži Mustafin mesdžid
0
492593
3427701
2022-08-12T13:58:22Z
Mrjazz123
115638
Nova stranica: [[Datoteka:Haradži hadži Mustafin mesdžid.jpg|mini|351x351piksel|Haradži hadži Mustafin mesdžid]] '''Haradži hadži Mustafin mesdžid''' je bio [[Sarajevo|sarajevski]] [[Džamija|mesdžid]] koji se nalazio u ulici Hadžiabdinica u naselja [[Soukbunar]]. == Historija == Mahala Harači se prvi put spominje 1528. godine i prvobitno je pripadala Mahali Nedžara Ibrahima. Mesdžid je sagrađen nekada prije 1541. godine kada se prvi put spominje u izvorima. Navedene godin...
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Haradži hadži Mustafin mesdžid.jpg|mini|351x351piksel|Haradži hadži Mustafin mesdžid]]
'''Haradži hadži Mustafin mesdžid''' je bio [[Sarajevo|sarajevski]] [[Džamija|mesdžid]] koji se nalazio u ulici Hadžiabdinica u naselja [[Soukbunar]].
== Historija ==
Mahala Harači se prvi put spominje 1528. godine i prvobitno je pripadala Mahali Nedžara Ibrahima. Mesdžid je sagrađen nekada prije 1541. godine kada se prvi put spominje u izvorima. Navedene godine u jednom popisu [[Vakuf|vakufa]] Sarajeva navodi se vakuf mesdžida hadži Mustafe, sina Jusufova, koji je najvjerovatnije vakuf Harači hadži Mustafe. Nadimak Harači je ovaj dobrotvor dobio zbog toga što je on ili neki njegov predak bio zakupnik [[Harač|harača]]. Haradži hadži Mustafin mesdžid je bio mali mesdžid građen od ćerpića i drveta. Imala je drvenu [[Munara|munaru]] od kasetiranih daščica. Uz mesdžid se nalazilo manje groblje sa raznim nišanima s [[Epitaf|epitafima]] u arapskoj [[Kaligrafija|kaligrafiji]]. U ovom groblju je ukopan i hadži Abdulah Arakijadžija, sin Alijin, po kome je ulica gdje se nalazio mesdžid dobila svoje ime Hadžiabdinica. On je obnovio Haradžin mesdžid i vodovod što je snadbijevao česme sa izvora na Kneginjcu. Po tome je i ovo vrelo dobilo ime hadži Abdino vrelo. Pored toga, hadži Abdulah je podigao česme u obližnjim Žagrićima i u njih doveo vrelo [[Firuzbegovac]]. Uvakufio je 230,000 akči za održavanje ovih vodovoda. Umro je 1729/30. godine. Ovaj mesdžid je porušen nekad prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. <ref>Mujezinović, Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika BiH, knjiga I'', str. 285-286; Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 175, Veselin Masleša, Sarajevo</ref>
== Reference ==
e2w96nkj4sfoohdci8yvyfeesy418j9
3427703
3427701
2022-08-12T14:33:57Z
Nerko65
55647
+[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]; +[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Haradži hadži Mustafin mesdžid.jpg|mini|351x351piksel|Haradži hadži Mustafin mesdžid]]
'''Haradži hadži Mustafin mesdžid''' je bio [[Sarajevo|sarajevski]] [[Džamija|mesdžid]] koji se nalazio u ulici Hadžiabdinica u naselja [[Soukbunar]].
== Historija ==
Mahala Harači se prvi put spominje 1528. godine i prvobitno je pripadala Mahali Nedžara Ibrahima. Mesdžid je sagrađen nekada prije 1541. godine kada se prvi put spominje u izvorima. Navedene godine u jednom popisu [[Vakuf|vakufa]] Sarajeva navodi se vakuf mesdžida hadži Mustafe, sina Jusufova, koji je najvjerovatnije vakuf Harači hadži Mustafe. Nadimak Harači je ovaj dobrotvor dobio zbog toga što je on ili neki njegov predak bio zakupnik [[Harač|harača]]. Haradži hadži Mustafin mesdžid je bio mali mesdžid građen od ćerpića i drveta. Imala je drvenu [[Munara|munaru]] od kasetiranih daščica. Uz mesdžid se nalazilo manje groblje sa raznim nišanima s [[Epitaf|epitafima]] u arapskoj [[Kaligrafija|kaligrafiji]]. U ovom groblju je ukopan i hadži Abdulah Arakijadžija, sin Alijin, po kome je ulica gdje se nalazio mesdžid dobila svoje ime Hadžiabdinica. On je obnovio Haradžin mesdžid i vodovod što je snadbijevao česme sa izvora na Kneginjcu. Po tome je i ovo vrelo dobilo ime hadži Abdino vrelo. Pored toga, hadži Abdulah je podigao česme u obližnjim Žagrićima i u njih doveo vrelo [[Firuzbegovac]]. Uvakufio je 230,000 akči za održavanje ovih vodovoda. Umro je 1729/30. godine. Ovaj mesdžid je porušen nekad prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. <ref>Mujezinović, Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika BiH, knjiga I'', str. 285-286; Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 175, Veselin Masleša, Sarajevo</ref>
== Reference ==
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
rvw9tbpeh64b4ci2or5dqd3yzp1wsgs
Here Comes the Rain Again
0
492594
3427736
2022-08-12T19:12:53Z
Palapa
383
Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1100371057|Here Comes the Rain Again]]"
wikitext
text/x-wiki
" '''Here Comes the Rain Again''' " je pjesma britanskog dua [[Euritmika|Eurythmics]] iz 1983. i uvodna pjesma sa njihovog trećeg studijskog albuma ''[[dodir (album Eurythmics)|Touch]]''. Napisali su je članovi grupe [[Annie Lennox]] i [[David A. Stewart]], a producirao je Stewart. Pjesma je objavljena 12. januara 1984. <ref>{{Cite journal|date=7 January 1984|title=Record News|location=London, England|publisher=[[IPC Media]]|page=28}}</ref> kao treći singl albuma u Velikoj Britaniji iu Sjedinjenim Državama kao prvi singl. Postao je drugi Eurythmics-ov top 10 hit u SAD, dostigavši 4. mjesto na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]. "Here Comes the Rain Again" je zauzeo osmo mjesto na [[UK Singles Chart|UK Singles Chart-]] u, postavši njihov peti uzastopni Top 10 singl u svojoj zemlji.
== Muzički video ==
[[Muzicki video|Muzički video]], u kojem se pojavljuju i Annie Lennox i Dave Stewart, režirali su Stewart, Jonathan Gershfield i Jon Roseman,<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt6768674/|title=Eurythmics: Here Comes the Rain Again|website=[[IMDb]]|access-date=March 6, 2022}}</ref> a objavljen je u decembru 1983., mjesec dana prije izlaska singla. Video počinje snimkom iz zraka u prolazu [[Starac iz Hoja|Starca iz Hoya]] na ostrvu [[Hoy]] na [[Orkney|Orkneyskim ostrvima]] prije nego što pređe na Lennox koja šeta uz stjenovitu obalu i vrh litice. Kasnije istražuje napuštenu kolibu dok nosi spavaćicu i drži fenjer. Stewart je uhodi video kamerom. U mnogim scenama te dvije se snimaju odvojeno, a zatim se preklapaju u isti kadar. <ref>{{Citation|last=EurythmicsVEVO|title=Eurythmics - Here Comes The Rain Again (Remastered)|date=2009-10-25|url=https://www.youtube.com/watch?v=TzFnYcIqj6I|accessdate=2017-06-07}}</ref>
== Osoblje ==
'''Eurythmics'''
* [[Annie Lennox]] - [[Pjevanje|vokal]], [[Instrument sa klavijaturom|klavijatura]]
* [[David A. Stewart|Dave Stewart]] - [[gitara]], klavijatura
'''Dodatno osoblje'''
* [[Michael Kamen]] - dirigent
* [[British Philharmonic|Britanska filharmonija]] - gudači
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
<nowiki>
[[Kategorija:Singlovi iz 1984.]]
[[Kategorija:Eurythmics]]</nowiki>
mbby2n86qi9pplzdavjxw181bh2h7o0
3427737
3427736
2022-08-12T19:14:51Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
"'''Here Comes the Rain Again'''" je pjesma britanskog dua [[Eurythmics]] iz 1983. i uvodna pjesma sa njihovog trećeg studijskog albuma ''[[Touch (album Eurythmics)]]''. Napisali su je članovi grupe [[Annie Lennox]] i [[David A. Stewart]], a producirao je Stewart. Pjesma je objavljena 12. januara 1984. <ref>{{Cite journal|date=7 January 1984|title=Record News|location=London, England|publisher=[[IPC Media]]|page=28}}</ref> kao treći singl albuma u Velikoj Britaniji iu Sjedinjenim Državama kao prvi singl. Postao je drugi Eurythmics-ov top 10 hit u SAD, dostigavši 4. mjesto na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]. "Here Comes the Rain Again" je zauzeo osmo mjesto na [[UK Singles Chart]]-u, postavši njihov peti uzastopni Top 10 singl u njihovoj zemlji.
== Muzički video ==
[[Muzicki video|Muzički video]], u kojem se pojavljuju i Annie Lennox i Dave Stewart, režirali su Stewart, Jonathan Gershfield i Jon Roseman,<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt6768674/|title=Eurythmics: Here Comes the Rain Again|website=[[IMDb]]|access-date=March 6, 2022}}</ref> a objavljen je u decembru 1983., mjesec dana prije izlaska singla. Video počinje snimkom iz zraka u prolazu [[Starac iz Hoja|Starca iz Hoya]] na ostrvu [[Hoy]] na [[Orkney|Orkneyskim ostrvima]] prije nego što pređe na Lennox koja šeta uz stjenovitu obalu i vrh litice. Kasnije istražuje napuštenu kolibu dok nosi spavaćicu i drži fenjer. Stewart je uhodi video kamerom. U mnogim scenama te dvije se snimaju odvojeno, a zatim se preklapaju u isti kadar. <ref>{{Citation|last=EurythmicsVEVO|title=Eurythmics - Here Comes The Rain Again (Remastered)|date=2009-10-25|url=https://www.youtube.com/watch?v=TzFnYcIqj6I|accessdate=2017-06-07}}</ref>
== Osoblje ==
'''Eurythmics'''
* [[Annie Lennox]] - [[Pjevanje|vokal]], [[Instrument sa klavijaturom|klavijatura]]
* [[David A. Stewart|Dave Stewart]] - [[gitara]], klavijatura
'''Dodatno osoblje'''
* [[Michael Kamen]] - dirigent
* [[British Philharmonic|Britanska filharmonija]] - gudači
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
[[Kategorija:Singlovi iz 1984.]]
[[Kategorija:Eurythmics]]
7v304cjaz5q9v4nbn26wyo0cpqrncf9
3427738
3427737
2022-08-12T19:15:25Z
Palapa
383
Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Here Comes the Rain Again]] na [[Here Comes the Rain Again]] bez ostavljanja preusmjerenja
wikitext
text/x-wiki
"'''Here Comes the Rain Again'''" je pjesma britanskog dua [[Eurythmics]] iz 1983. i uvodna pjesma sa njihovog trećeg studijskog albuma ''[[Touch (album Eurythmics)]]''. Napisali su je članovi grupe [[Annie Lennox]] i [[David A. Stewart]], a producirao je Stewart. Pjesma je objavljena 12. januara 1984. <ref>{{Cite journal|date=7 January 1984|title=Record News|location=London, England|publisher=[[IPC Media]]|page=28}}</ref> kao treći singl albuma u Velikoj Britaniji iu Sjedinjenim Državama kao prvi singl. Postao je drugi Eurythmics-ov top 10 hit u SAD, dostigavši 4. mjesto na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]. "Here Comes the Rain Again" je zauzeo osmo mjesto na [[UK Singles Chart]]-u, postavši njihov peti uzastopni Top 10 singl u njihovoj zemlji.
== Muzički video ==
[[Muzicki video|Muzički video]], u kojem se pojavljuju i Annie Lennox i Dave Stewart, režirali su Stewart, Jonathan Gershfield i Jon Roseman,<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt6768674/|title=Eurythmics: Here Comes the Rain Again|website=[[IMDb]]|access-date=March 6, 2022}}</ref> a objavljen je u decembru 1983., mjesec dana prije izlaska singla. Video počinje snimkom iz zraka u prolazu [[Starac iz Hoja|Starca iz Hoya]] na ostrvu [[Hoy]] na [[Orkney|Orkneyskim ostrvima]] prije nego što pređe na Lennox koja šeta uz stjenovitu obalu i vrh litice. Kasnije istražuje napuštenu kolibu dok nosi spavaćicu i drži fenjer. Stewart je uhodi video kamerom. U mnogim scenama te dvije se snimaju odvojeno, a zatim se preklapaju u isti kadar. <ref>{{Citation|last=EurythmicsVEVO|title=Eurythmics - Here Comes The Rain Again (Remastered)|date=2009-10-25|url=https://www.youtube.com/watch?v=TzFnYcIqj6I|accessdate=2017-06-07}}</ref>
== Osoblje ==
'''Eurythmics'''
* [[Annie Lennox]] - [[Pjevanje|vokal]], [[Instrument sa klavijaturom|klavijatura]]
* [[David A. Stewart|Dave Stewart]] - [[gitara]], klavijatura
'''Dodatno osoblje'''
* [[Michael Kamen]] - dirigent
* [[British Philharmonic|Britanska filharmonija]] - gudači
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
[[Kategorija:Singlovi iz 1984.]]
[[Kategorija:Eurythmics]]
7v304cjaz5q9v4nbn26wyo0cpqrncf9
Eurythmics
0
492595
3427740
2022-08-12T19:26:33Z
Palapa
383
Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1104035589|Eurythmics]]"
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Eurythmics Rock am Ring 1987.jpg|mini|Eurythmics,1987.]]
'''Eurythmics''' je bio britanski [[Pop-muzika|pop]] duo koji su činili [[Annie Lennox]] i [[Dave Stewart (muzičar i producent)|Dave Stewart]]. Oboje su ranije bili u [[Turisti|The Tourists]], bendu koji se raspao 1980. godine. Duo je izdao svoj prvi studijski album, ''[[U bašti (album Eurythmics)|In the Garden]]'', 1981. godine uz mali uspjeh, ali je postigao globalno priznanje kada je njihov drugi album ''[[Sweet Dreams (Are Made of This) (album)|Sweet Dreams (Are Made of This)]]'' objavljen 1983. godine. [[slatki snovi (od ovoga su napravljeni)|Naslovna pjesma]] je postala svjetski hit, dostigavši #2 na [[UK Singles Chart]] i #6 u Australiji, prije nego što je pogodila #1 u Kanadi i američkoj [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]. Duo je objavio niz hit singlova i albuma, uključujući "[[Ljubav je stranac|Love Is a Stranger]]", " [[Mora postojati anđeo (igra se sa mojim srcem)|There Must Be an Angel (Playing with My Heart)]] " i "[[Evo opet kiše|Here Comes the Rain Again]]", prije nego što su se razišli 1990. .
Stewart je postao traženi producent, dok je Lennox započela solo karijeru 1992. sa svojim debi albumom ''[[Diva (album Annie Lennox)|Diva]]''. Nakon skoro decenije razmaka, Eurythmics su se ponovo okupili kako bi snimili svoj deveti album, ''[[Peace (album Eurythmics)|Peace]]'', objavljen krajem 1999. Ponovo su se okupili 2005. kako bi objavili singl "[[Imam život|I've Got a Life]]", kao dio novog kompilacijskog albuma, ''[[Ultimate Collection (album Eurythmics)|Ultimate Collection]]''.
Eurythmics je prodao oko 75 miliona ploča širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=http://www.walesonline.co.uk/showbiz-and-lifestyle/showbiz/2010/08/18/eurythmics-star-annie-lennox-champions-charity-work-91466-27088871/|title=Annie Lennox champions charity work|date=18 August 2010|website=walesonline|access-date=27 September 2014}}</ref> Duo je osvojio [[MTV video muzička nagrada|MTV video muzičku nagradu]] za [[MTV video muzička nagrada za najboljeg novog izvođača|najboljeg novog izvođača]] 1984., [[Nagrada Grammy za najbolju rock izvedbu dua ili grupe sa vokalom|nagradu Grammy za najbolju rock izvedbu dua ili grupe sa vokalom]] 1987., [[Brit Awards|Brit nagradu]] za izvanredan doprinos muzici 1999., a 2005. primljen je u [[UK Music Hall of Fame]] . 2020. i Lennox i Stewart su uvršteni u [[Kuća slavnih tekstopisaca|Kuću slavnih tekstopisaca]]. <ref>{{Cite news|title=Songwriters Hall Of Fame Announces 2020 Inductees|url=https://www.songhall.org/news/view/songwriters_hall_of_fame_announces_2020_inductees|access-date=7 April 2022|agency=Songhall.org}}</ref> U 2022. duo će biti primljen u [[Rock and Roll Hall of Fame]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rockhall.com/|title=Inductees Announced|date=May 4, 2022|website=Rock and Roll Hall of Fame Official Website}}</ref>
[[Datoteka:Eurythmics_06101986_02_270.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Eurythmics_06101986_02_270.jpg/190px-Eurythmics_06101986_02_270.jpg|desno|mini|260x260piksel| Annie Lennox nastupa tokom Revenge Toura 1986]]
== Diskografija ==
** ''[[:en:In_the_Garden_(Eurythmics_album)|In the Garden]]'' (1981)
** ''[[:en:Sweet_Dreams_(Are_Made_of_This)_(album)|Sweet Dreams (Are Made of This)]]'' (1983)
** ''[[:en:Touch_(Eurythmics_album)|Touch]]'' (1983)
** ''[[:en:1984_(For_the_Love_of_Big_Brother)|1984 (For the Love of Big Brother)]]'' (1984, soundtrack)
** ''[[:en:Be_Yourself_Tonight|Be Yourself Tonight]]'' (1985)
** ''[[:en:Revenge_(Eurythmics_album)|Revenge]]'' (1986)
** ''[[:en:Savage_(Eurythmics_album)|Savage]]'' (1987)
** ''[[:en:We_Too_Are_One|We Too Are One]]'' (1989)
** ''[[:en:Peace_(Eurythmics_album)|Peace]]'' (1999)
== Reference ==
{{Refspisak}}
<nowiki>
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1980.]]</nowiki>
g79444ztkonf8rc2ky4101uuz1inm4k
3427741
3427740
2022-08-12T19:38:50Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Eurythmics Rock am Ring 1987.jpg|mini|Eurythmics,1987.]]
'''Eurythmics''' je bio britanski [[Pop-muzika|pop]] duo koji su činili [[Annie Lennox]] i [[Dave Stewart (muzičar i producent)|Dave Stewart]]. Oboje su ranije bili u [[Turisti|The Tourists]], bendu koji se raspao 1980. godine. Duo je izdao svoj prvi studijski album, ''[[U bašti (album Eurythmics)|In the Garden]]'', 1981. godine uz mali uspjeh, ali je postigao globalno priznanje kada je njihov drugi album ''[[Sweet Dreams (Are Made of This) (album)|Sweet Dreams (Are Made of This)]]'' objavljen 1983. godine. [[slatki snovi (od ovoga su napravljeni)|Naslovna pjesma]] je postala svjetski hit, dostigavši #2 na [[UK Singles Chart]] i #6 u Australiji, prije nego što je pogodila #1 u Kanadi i američkoj [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]. Duo je objavio niz hit singlova i albuma, uključujući "[[Love Is a Stranger]]", "[[There Must Be an Angel (Playing with My Heart)]]" i "[[Here Comes the Rain Again]]", prije nego što su se razišli 1990..
Stewart je postao traženi producent, dok je Lennox započela solo karijeru 1992. sa svojim debi albumom ''[[Diva (album Annie Lennox)|Diva]]''. Nakon skoro decenije razmaka, Eurythmics su se ponovo okupili kako bi snimili svoj deveti album, ''[[Peace (album Eurythmics)|Peace]]'', objavljen krajem 1999. Ponovo su se okupili 2005. kako bi objavili singl "[[Imam život|I've Got a Life]]", kao dio novog kompilacijskog albuma, ''[[Ultimate Collection (album Eurythmics)|Ultimate Collection]]''.
Eurythmics je prodao oko 75 miliona ploča širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=http://www.walesonline.co.uk/showbiz-and-lifestyle/showbiz/2010/08/18/eurythmics-star-annie-lennox-champions-charity-work-91466-27088871/|title=Annie Lennox champions charity work|date=18 August 2010|website=walesonline|access-date=27 September 2014}}</ref> Duo je osvojio [[MTV video muzička nagrada|MTV video muzičku nagradu]] za [[MTV video muzička nagrada za najboljeg novog izvođača|najboljeg novog izvođača]] 1984., [[Nagrada Grammy za najbolju rock izvedbu dua ili grupe sa vokalom|nagradu Grammy za najbolju rock izvedbu dua ili grupe sa vokalom]] 1987., [[Brit Awards|Brit nagradu]] za izvanredan doprinos muzici 1999., a 2005. primljen je u [[UK Music Hall of Fame]] . 2020. i Lennox i Stewart su uvršteni u [[Kuća slavnih tekstopisaca|Kuću slavnih tekstopisaca]]. <ref>{{Cite news|title=Songwriters Hall Of Fame Announces 2020 Inductees|url=https://www.songhall.org/news/view/songwriters_hall_of_fame_announces_2020_inductees|access-date=7 April 2022|agency=Songhall.org}}</ref> U 2022. duo će biti primljen u [[Rock and Roll Hall of Fame]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rockhall.com/|title=Inductees Announced|date=May 4, 2022|website=Rock and Roll Hall of Fame Official Website}}</ref>
[[Datoteka:Eurythmics_06101986_02_270.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Eurythmics_06101986_02_270.jpg/190px-Eurythmics_06101986_02_270.jpg|desno|mini|260x260piksel| Annie Lennox nastupa tokom Revenge Toura 1986]]
== Diskografija ==
** ''[[:en:In_the_Garden_(Eurythmics_album)|In the Garden]]'' (1981)
** ''[[:en:Sweet_Dreams_(Are_Made_of_This)_(album)|Sweet Dreams (Are Made of This)]]'' (1983)
** ''[[:en:Touch_(Eurythmics_album)|Touch]]'' (1983)
** ''[[:en:1984_(For_the_Love_of_Big_Brother)|1984 (For the Love of Big Brother)]]'' (1984, soundtrack)
** ''[[:en:Be_Yourself_Tonight|Be Yourself Tonight]]'' (1985)
** ''[[:en:Revenge_(Eurythmics_album)|Revenge]]'' (1986)
** ''[[:en:Savage_(Eurythmics_album)|Savage]]'' (1987)
** ''[[:en:We_Too_Are_One|We Too Are One]]'' (1989)
** ''[[:en:Peace_(Eurythmics_album)|Peace]]'' (1999)
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1980.]]
awo449zof3ohi73jpyhzlofwi9oyoz0
3427742
3427741
2022-08-12T19:39:46Z
Palapa
383
/* Diskografija */
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Eurythmics Rock am Ring 1987.jpg|mini|Eurythmics,1987.]]
'''Eurythmics''' je bio britanski [[Pop-muzika|pop]] duo koji su činili [[Annie Lennox]] i [[Dave Stewart (muzičar i producent)|Dave Stewart]]. Oboje su ranije bili u [[Turisti|The Tourists]], bendu koji se raspao 1980. godine. Duo je izdao svoj prvi studijski album, ''[[U bašti (album Eurythmics)|In the Garden]]'', 1981. godine uz mali uspjeh, ali je postigao globalno priznanje kada je njihov drugi album ''[[Sweet Dreams (Are Made of This) (album)|Sweet Dreams (Are Made of This)]]'' objavljen 1983. godine. [[slatki snovi (od ovoga su napravljeni)|Naslovna pjesma]] je postala svjetski hit, dostigavši #2 na [[UK Singles Chart]] i #6 u Australiji, prije nego što je pogodila #1 u Kanadi i američkoj [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]. Duo je objavio niz hit singlova i albuma, uključujući "[[Love Is a Stranger]]", "[[There Must Be an Angel (Playing with My Heart)]]" i "[[Here Comes the Rain Again]]", prije nego što su se razišli 1990..
Stewart je postao traženi producent, dok je Lennox započela solo karijeru 1992. sa svojim debi albumom ''[[Diva (album Annie Lennox)|Diva]]''. Nakon skoro decenije razmaka, Eurythmics su se ponovo okupili kako bi snimili svoj deveti album, ''[[Peace (album Eurythmics)|Peace]]'', objavljen krajem 1999. Ponovo su se okupili 2005. kako bi objavili singl "[[Imam život|I've Got a Life]]", kao dio novog kompilacijskog albuma, ''[[Ultimate Collection (album Eurythmics)|Ultimate Collection]]''.
Eurythmics je prodao oko 75 miliona ploča širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=http://www.walesonline.co.uk/showbiz-and-lifestyle/showbiz/2010/08/18/eurythmics-star-annie-lennox-champions-charity-work-91466-27088871/|title=Annie Lennox champions charity work|date=18 August 2010|website=walesonline|access-date=27 September 2014}}</ref> Duo je osvojio [[MTV video muzička nagrada|MTV video muzičku nagradu]] za [[MTV video muzička nagrada za najboljeg novog izvođača|najboljeg novog izvođača]] 1984., [[Nagrada Grammy za najbolju rock izvedbu dua ili grupe sa vokalom|nagradu Grammy za najbolju rock izvedbu dua ili grupe sa vokalom]] 1987., [[Brit Awards|Brit nagradu]] za izvanredan doprinos muzici 1999., a 2005. primljen je u [[UK Music Hall of Fame]] . 2020. i Lennox i Stewart su uvršteni u [[Kuća slavnih tekstopisaca|Kuću slavnih tekstopisaca]]. <ref>{{Cite news|title=Songwriters Hall Of Fame Announces 2020 Inductees|url=https://www.songhall.org/news/view/songwriters_hall_of_fame_announces_2020_inductees|access-date=7 April 2022|agency=Songhall.org}}</ref> U 2022. duo će biti primljen u [[Rock and Roll Hall of Fame]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rockhall.com/|title=Inductees Announced|date=May 4, 2022|website=Rock and Roll Hall of Fame Official Website}}</ref>
[[Datoteka:Eurythmics_06101986_02_270.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Eurythmics_06101986_02_270.jpg/190px-Eurythmics_06101986_02_270.jpg|desno|mini|260x260piksel| Annie Lennox nastupa tokom Revenge Toura 1986]]
== Diskografija ==
* ''[[:en:In_the_Garden_(Eurythmics_album)|In the Garden]]'' (1981)
* ''[[:en:Sweet_Dreams_(Are_Made_of_This)_(album)|Sweet Dreams (Are Made of This)]]'' (1983)
* ''[[:en:Touch_(Eurythmics_album)|Touch]]'' (1983)
* ''[[:en:1984_(For_the_Love_of_Big_Brother)|1984 (For the Love of Big Brother)]]'' (1984, soundtrack)
* ''[[:en:Be_Yourself_Tonight|Be Yourself Tonight]]'' (1985)
* ''[[:en:Revenge_(Eurythmics_album)|Revenge]]'' (1986)
* ''[[:en:Savage_(Eurythmics_album)|Savage]]'' (1987)
* ''[[:en:We_Too_Are_One|We Too Are One]]'' (1989)
* ''[[:en:Peace_(Eurythmics_album)|Peace]]'' (1999)
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1980.]]
4fas9xmonpmw70qml5p7e213kufpjz4
3427743
3427742
2022-08-12T19:40:16Z
Palapa
383
Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Eurythmics]] na [[Eurythmics]] bez ostavljanja preusmjerenja
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Eurythmics Rock am Ring 1987.jpg|mini|Eurythmics,1987.]]
'''Eurythmics''' je bio britanski [[Pop-muzika|pop]] duo koji su činili [[Annie Lennox]] i [[Dave Stewart (muzičar i producent)|Dave Stewart]]. Oboje su ranije bili u [[Turisti|The Tourists]], bendu koji se raspao 1980. godine. Duo je izdao svoj prvi studijski album, ''[[U bašti (album Eurythmics)|In the Garden]]'', 1981. godine uz mali uspjeh, ali je postigao globalno priznanje kada je njihov drugi album ''[[Sweet Dreams (Are Made of This) (album)|Sweet Dreams (Are Made of This)]]'' objavljen 1983. godine. [[slatki snovi (od ovoga su napravljeni)|Naslovna pjesma]] je postala svjetski hit, dostigavši #2 na [[UK Singles Chart]] i #6 u Australiji, prije nego što je pogodila #1 u Kanadi i američkoj [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]. Duo je objavio niz hit singlova i albuma, uključujući "[[Love Is a Stranger]]", "[[There Must Be an Angel (Playing with My Heart)]]" i "[[Here Comes the Rain Again]]", prije nego što su se razišli 1990..
Stewart je postao traženi producent, dok je Lennox započela solo karijeru 1992. sa svojim debi albumom ''[[Diva (album Annie Lennox)|Diva]]''. Nakon skoro decenije razmaka, Eurythmics su se ponovo okupili kako bi snimili svoj deveti album, ''[[Peace (album Eurythmics)|Peace]]'', objavljen krajem 1999. Ponovo su se okupili 2005. kako bi objavili singl "[[Imam život|I've Got a Life]]", kao dio novog kompilacijskog albuma, ''[[Ultimate Collection (album Eurythmics)|Ultimate Collection]]''.
Eurythmics je prodao oko 75 miliona ploča širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=http://www.walesonline.co.uk/showbiz-and-lifestyle/showbiz/2010/08/18/eurythmics-star-annie-lennox-champions-charity-work-91466-27088871/|title=Annie Lennox champions charity work|date=18 August 2010|website=walesonline|access-date=27 September 2014}}</ref> Duo je osvojio [[MTV video muzička nagrada|MTV video muzičku nagradu]] za [[MTV video muzička nagrada za najboljeg novog izvođača|najboljeg novog izvođača]] 1984., [[Nagrada Grammy za najbolju rock izvedbu dua ili grupe sa vokalom|nagradu Grammy za najbolju rock izvedbu dua ili grupe sa vokalom]] 1987., [[Brit Awards|Brit nagradu]] za izvanredan doprinos muzici 1999., a 2005. primljen je u [[UK Music Hall of Fame]] . 2020. i Lennox i Stewart su uvršteni u [[Kuća slavnih tekstopisaca|Kuću slavnih tekstopisaca]]. <ref>{{Cite news|title=Songwriters Hall Of Fame Announces 2020 Inductees|url=https://www.songhall.org/news/view/songwriters_hall_of_fame_announces_2020_inductees|access-date=7 April 2022|agency=Songhall.org}}</ref> U 2022. duo će biti primljen u [[Rock and Roll Hall of Fame]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rockhall.com/|title=Inductees Announced|date=May 4, 2022|website=Rock and Roll Hall of Fame Official Website}}</ref>
[[Datoteka:Eurythmics_06101986_02_270.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Eurythmics_06101986_02_270.jpg/190px-Eurythmics_06101986_02_270.jpg|desno|mini|260x260piksel| Annie Lennox nastupa tokom Revenge Toura 1986]]
== Diskografija ==
* ''[[:en:In_the_Garden_(Eurythmics_album)|In the Garden]]'' (1981)
* ''[[:en:Sweet_Dreams_(Are_Made_of_This)_(album)|Sweet Dreams (Are Made of This)]]'' (1983)
* ''[[:en:Touch_(Eurythmics_album)|Touch]]'' (1983)
* ''[[:en:1984_(For_the_Love_of_Big_Brother)|1984 (For the Love of Big Brother)]]'' (1984, soundtrack)
* ''[[:en:Be_Yourself_Tonight|Be Yourself Tonight]]'' (1985)
* ''[[:en:Revenge_(Eurythmics_album)|Revenge]]'' (1986)
* ''[[:en:Savage_(Eurythmics_album)|Savage]]'' (1987)
* ''[[:en:We_Too_Are_One|We Too Are One]]'' (1989)
* ''[[:en:Peace_(Eurythmics_album)|Peace]]'' (1999)
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1980.]]
4fas9xmonpmw70qml5p7e213kufpjz4
Annie Lennox
0
492596
3427746
2022-08-12T19:58:09Z
Palapa
383
Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1099826751|Annie Lennox]]"
wikitext
text/x-wiki
'''Ann Lennox''' OBE (rođena 25. decembra 1954.) je škotska pjevačica i tekstopisac, politička aktivistica i filantrop. Nakon što je postigla umjeren uspjeh kasnih 1970-ih kao dio [[Muzika novog talasa|novog talasnog]] benda [[Turisti|Tourists]], ona i njen kolega muzičar [[Dave Stewart (muzičar i producent)|Dave Stewart]] ostvarili su međunarodni uspjeh 1980-ih kao [[Euritmika|Eurythmics]]. Pojavljujući se u muzičkom spotu iz 1983. za "[[slatki snovi (od ovoga su napravljeni)|Sweet Dreams (Are Made of This)]]" sa narandžastom podšišanom kosom i u muškom poslovnom odijelu, navodi [[BBC]], "sve su oči bile uprte u Annie Lennox, pjevačicu čiji je moćni [[Androgin|androgeni]] izgled prkosio muškom pogledu".<ref name="broke mould">{{Cite news|title=Sweet Dreams: remembering the music video that broke the mould for female pop stars|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/21ftjSTTsg5jnsNsgrj8GZx/sweet-dreams-remembering-the-music-video-that-broke-the-mould-for-female-pop-stars|access-date=27 September 2019|agency=BBC}}</ref> Naredni hitovi sa Eurythmicsom uključuju "[[Mora postojati anđeo (igra se sa mojim srcem)|There Must Be an Angel (Playing with My Heart)]]" i "[[Evo opet kiše|Here Comes the Rain Again]]".
[[Datoteka:Eurythmics_06101986_02_270.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Eurythmics_06101986_02_270.jpg/180px-Eurythmics_06101986_02_270.jpg|lijevo|mini| Lennox, sredinom 1980-ih]]
[[Datoteka:Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg/220px-Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg|desno|mini| Lennox (desno) i [[David A. Stewart]] (lijevo) nastupaju kao [[Euritmika|Eurythmics]] 1987.]]
[[Datoteka:Anniesing.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c1/Anniesing.jpg/170px-Anniesing.jpg|lijevo|mini| Nakon što je objavila "[[pjevaj (pjesma Annie Lennox)|Sing]]" sa još 23 pozvana pjevača, Lennox je 2007. pokrenula [[Pjevajte kampanju|kampanju SING]] .]]
== Reference ==
<nowiki>
[[Kategorija:Nosioci Reda britanskog imperija]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Oscar za najbolju originalnu pjesmu]]
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]</nowiki>
bty0m2kx3re47pqsffbpven1ngbio6p
3427747
3427746
2022-08-12T19:59:46Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
'''Ann Lennox''' OBE (rođena 25. decembra 1954.) je škotska pjevačica i tekstopisac, politička aktivistica i filantrop. Nakon što je postigla umjeren uspjeh kasnih 1970-ih kao dio [[Muzika novog talasa|novog talasnog]] benda [[Turisti|Tourists]], ona i njen kolega muzičar [[Dave Stewart (muzičar i producent)|Dave Stewart]] ostvarili su međunarodni uspjeh 1980-ih kao [[Euritmika|Eurythmics]]. Pojavljujući se u muzičkom spotu iz 1983. za "[[slatki snovi (od ovoga su napravljeni)|Sweet Dreams (Are Made of This)]]" sa narandžastom podšišanom kosom i u muškom poslovnom odijelu, navodi [[BBC]], "sve su oči bile uprte u Annie Lennox, pjevačicu čiji je moćni [[Androgin|androgeni]] izgled prkosio muškom pogledu".<ref name="broke mould">{{Cite news|title=Sweet Dreams: remembering the music video that broke the mould for female pop stars|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/21ftjSTTsg5jnsNsgrj8GZx/sweet-dreams-remembering-the-music-video-that-broke-the-mould-for-female-pop-stars|access-date=27 September 2019|agency=BBC}}</ref> Naredni hitovi sa Eurythmicsom uključuju "[[Mora postojati anđeo (igra se sa mojim srcem)|There Must Be an Angel (Playing with My Heart)]]" i "[[Evo opet kiše|Here Comes the Rain Again]]".
[[Datoteka:Eurythmics_06101986_02_270.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Eurythmics_06101986_02_270.jpg/180px-Eurythmics_06101986_02_270.jpg|lijevo|mini| Lennox, sredinom 1980-ih]]
[[Datoteka:Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg/220px-Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg|desno|mini| Lennox (desno) i [[David A. Stewart]] (lijevo) nastupaju kao [[Eurythmics]] 1987.]]
[[Datoteka:Anniesing.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c1/Anniesing.jpg/170px-Anniesing.jpg|lijevo|mini| Nakon što je objavila "[[Sing (pjesma Annie Lennox)|Sing]]" sa još 23 pozvana pjevača, Lennox je 2007. pokrenula [[kampanja SING|kampanju SING]].]]
== Reference ==
[[Kategorija:Nosioci Reda britanskog imperija]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Oscar za najbolju originalnu pjesmu]]
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
oyjddh70rz8euxeevojmrd2fvqm6hit
3427748
3427747
2022-08-12T20:01:16Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
'''Ann Lennox''' OBE (rođena 25. decembra 1954.) je škotska pjevačica i tekstopisac, politička aktivistica i filantrop. Nakon što je postigla umjeren uspjeh kasnih 1970-ih kao dio [[Muzika novog talasa|novotalasnog]] benda [[Tourists]], ona i njen kolega muzičar [[Dave Stewart (muzičar i producent)|Dave Stewart]] ostvarili su međunarodni uspjeh 1980-ih kao [[Eurythmics]]. Pojavljujući se u muzičkom spotu iz 1983. za "[[slatki snovi (od ovoga su napravljeni)|Sweet Dreams (Are Made of This)]]" sa narandžastom podšišanom kosom i u muškom poslovnom odijelu, navodi [[BBC]], "sve su oči bile uprte u Annie Lennox, pjevačicu čiji je moćni [[Androgin|androgeni]] izgled prkosio muškom pogledu".<ref name="broke mould">{{Cite news|title=Sweet Dreams: remembering the music video that broke the mould for female pop stars|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/21ftjSTTsg5jnsNsgrj8GZx/sweet-dreams-remembering-the-music-video-that-broke-the-mould-for-female-pop-stars|access-date=27 September 2019|agency=BBC}}</ref> Naredni hitovi sa Eurythmicsom uključuju "[[There Must Be an Angel (Playing with My Heart)]]" i "[[Evo opet kiše|Here Comes the Rain Again]]".
[[Datoteka:Eurythmics_06101986_02_270.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Eurythmics_06101986_02_270.jpg/180px-Eurythmics_06101986_02_270.jpg|lijevo|mini| Lennox, sredinom 1980-ih]]
[[Datoteka:Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg/220px-Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg|desno|mini| Lennox (desno) i [[David A. Stewart]] (lijevo) nastupaju kao [[Eurythmics]] 1987.]]
[[Datoteka:Anniesing.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c1/Anniesing.jpg/170px-Anniesing.jpg|lijevo|mini| Nakon što je objavila "[[Sing (pjesma Annie Lennox)|Sing]]" sa još 23 pozvana pjevača, Lennox je 2007. pokrenula [[kampanja SING|kampanju SING]].]]
== Reference ==
[[Kategorija:Nosioci Reda britanskog imperija]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Oscar za najbolju originalnu pjesmu]]
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
rktga0lrluf63rdpub56v0r51hhvtej
3427749
3427748
2022-08-12T20:01:31Z
Palapa
383
Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Annie Lennox]] na [[Annie Lennox]] bez ostavljanja preusmjerenja
wikitext
text/x-wiki
'''Ann Lennox''' OBE (rođena 25. decembra 1954.) je škotska pjevačica i tekstopisac, politička aktivistica i filantrop. Nakon što je postigla umjeren uspjeh kasnih 1970-ih kao dio [[Muzika novog talasa|novotalasnog]] benda [[Tourists]], ona i njen kolega muzičar [[Dave Stewart (muzičar i producent)|Dave Stewart]] ostvarili su međunarodni uspjeh 1980-ih kao [[Eurythmics]]. Pojavljujući se u muzičkom spotu iz 1983. za "[[slatki snovi (od ovoga su napravljeni)|Sweet Dreams (Are Made of This)]]" sa narandžastom podšišanom kosom i u muškom poslovnom odijelu, navodi [[BBC]], "sve su oči bile uprte u Annie Lennox, pjevačicu čiji je moćni [[Androgin|androgeni]] izgled prkosio muškom pogledu".<ref name="broke mould">{{Cite news|title=Sweet Dreams: remembering the music video that broke the mould for female pop stars|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/21ftjSTTsg5jnsNsgrj8GZx/sweet-dreams-remembering-the-music-video-that-broke-the-mould-for-female-pop-stars|access-date=27 September 2019|agency=BBC}}</ref> Naredni hitovi sa Eurythmicsom uključuju "[[There Must Be an Angel (Playing with My Heart)]]" i "[[Evo opet kiše|Here Comes the Rain Again]]".
[[Datoteka:Eurythmics_06101986_02_270.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Eurythmics_06101986_02_270.jpg/180px-Eurythmics_06101986_02_270.jpg|lijevo|mini| Lennox, sredinom 1980-ih]]
[[Datoteka:Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg/220px-Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg|desno|mini| Lennox (desno) i [[David A. Stewart]] (lijevo) nastupaju kao [[Eurythmics]] 1987.]]
[[Datoteka:Anniesing.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c1/Anniesing.jpg/170px-Anniesing.jpg|lijevo|mini| Nakon što je objavila "[[Sing (pjesma Annie Lennox)|Sing]]" sa još 23 pozvana pjevača, Lennox je 2007. pokrenula [[kampanja SING|kampanju SING]].]]
== Reference ==
[[Kategorija:Nosioci Reda britanskog imperija]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Oscar za najbolju originalnu pjesmu]]
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
rktga0lrluf63rdpub56v0r51hhvtej
3427750
3427749
2022-08-12T20:11:17Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
'''Ann Lennox''' OBE (rođena 25. decembra 1954.) je škotska pjevačica i tekstopisac, politička aktivistica i filantrop. Nakon što je postigla umjeren uspjeh kasnih 1970-ih kao dio [[Muzika novog talasa|novotalasnog]] benda [[Tourists]], ona i njen kolega muzičar [[Dave Stewart (muzičar i producent)|Dave Stewart]] ostvarili su međunarodni uspjeh 1980-ih kao [[Eurythmics]]. Pojavljujući se u muzičkom spotu iz 1983. za "[[Sweet Dreams (Are Made of This)]]" sa narandžastom podšišanom kosom i u muškom poslovnom odijelu, navodi [[BBC]], "sve su oči bile uprte u Annie Lennox, pjevačicu čiji je moćni [[Androgin|androgeni]] izgled prkosio muškom pogledu".<ref name="broke mould">{{Cite news|title=Sweet Dreams: remembering the music video that broke the mould for female pop stars|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/21ftjSTTsg5jnsNsgrj8GZx/sweet-dreams-remembering-the-music-video-that-broke-the-mould-for-female-pop-stars|access-date=27 September 2019|agency=BBC}}</ref> Naredni hitovi sa Eurythmicsom uključuju "[[There Must Be an Angel (Playing with My Heart)]]" i "[[Here Comes the Rain Again]]".
[[Datoteka:Eurythmics_06101986_02_270.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Eurythmics_06101986_02_270.jpg/180px-Eurythmics_06101986_02_270.jpg|lijevo|mini| Lennox, sredinom 1980-ih]]
[[Datoteka:Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg/220px-Eurythmics_Rock_am_Ring_1987.jpg|desno|mini| Lennox (desno) i [[David A. Stewart]] (lijevo) nastupaju kao [[Eurythmics]] 1987.]]
[[Datoteka:Anniesing.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c1/Anniesing.jpg/170px-Anniesing.jpg|lijevo|mini| Nakon što je objavila "[[Sing (pjesma Annie Lennox)|Sing]]" sa još 23 pozvana pjevača, Lennox je 2007. pokrenula [[kampanja SING|kampanju SING]].]]
== Reference ==
[[Kategorija:Nosioci Reda britanskog imperija]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Oscar za najbolju originalnu pjesmu]]
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
639gtball39gnxciq8nncgtofw5m7px
Šablon:OED
10
492597
3427761
2022-08-12T21:35:22Z
Palapa
383
Template:Cite OED
wikitext
text/x-wiki
{{#invoke:template wrapper|{{#if:{{{_debug|}}}|list|wrap}}|_template=cite dictionary
|_exclude=id, short, term, _debug
|url={{#ifeq:{{{term|{{{1|}}}<!-- -->}}}|<!--not set-->|
|{{#if:{{{id|}}}
|https://www.oed.com/view/Entry/{{{id}}}
|https://oed.com/search?searchType=dictionary&q={{urlencode:{{{term|{{{1|}}}}}}}}
}}
}}
|url-access={{#if:{{{term|}}}{{{1|}}}{{{id|}}}|subscription}}
|title={{{term|{{{1|}}}}}}
|dictionary=[[Oxford English Dictionary]]
|publisher={{#if:{{{short|}}}||[[Oxford University Press]]}}
|edition={{#if:{{{short|}}}||Online}}
|ref={{#if:{{{term|}}}{{{1|}}}{{{id|}}}|{{SfnRef|Reference-OED-{{{term|{{{1|}}}}}}}}}}
}}{{#if:{{{short|}}}| | {{OEDsub|sentence={{#ifeq:{{{mode|cs1}}}|cs1|yes|no}}}}<!---->}}<noinclude>
{{documentation}}
</noinclude>
myd0vep3zmvkyr8nt77vege6m3w2vbx
Šablon:OEDsub
10
492598
3427762
2022-08-12T21:37:40Z
Palapa
383
Template:OEDsub
wikitext
text/x-wiki
{{link note|note={{#ifeq: {{{sentence|no}}} | yes | S | s }}ubscription or [https://www.oed.com/public/login/loggingin#withyourlibrary participating institution membership] required{{#ifeq: {{{sentence|no}}} | yes | . | }}}}<noinclude>
{{DoKumentacija}}
</noinclude>
nqy62g9c1ol9ec4sg0xtegaftoajvar
3427763
3427762
2022-08-12T21:37:57Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
{{link note|note={{#ifeq: {{{sentence|no}}} | yes | S | s }}ubscription or [https://www.oed.com/public/login/loggingin#withyourlibrary participating institution membership] required{{#ifeq: {{{sentence|no}}} | yes | . | }}}}<noinclude>
{{Dokumentacija}}
</noinclude>
bpwv52ht69ouo782i5fes1lzcvnvwpn
28. Sarajevo Film Festival
0
492599
3427780
2022-08-13T03:18:01Z
Amir.beg
53884
Nova stranica: {{Infokutija filmska nagrada | naslov = Sarajevo Film Festival | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum = od 12. do 19. augusta [[2022]] | mjesto = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | voditelj = | producent = | režiser = | organizator = | najbolji_film = | najbolja_režija = | najbolja_re...
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija filmska nagrada
| naslov = Sarajevo Film Festival
| slika =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| datum = od 12. do 19. augusta [[2022]]
| mjesto = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| voditelj =
| producent =
| režiser =
| organizator =
| najbolji_film =
| najbolja_režija =
| najbolja_režija_film =
| najbolji_glumac =
| najbolji_glumac_film =
| najbolja_glumica =
| najbolja_glumica_film =
| gold_award =
| hall_of_fame =
| najviše_nagrada =
| najviše_nominacija =
| kanal =
| mreža =
| trajanje =
| ocjene =
| prijašnji = [[27. Sarajevo Film Festival]]
| sljedeći = [[29. Sarajevo Film Festival]]
}}
'''28. Sarajevo Film Festival''' međunarodni je filmski festival koji je održan od 12. do 19. augusta 2022. u Sarajevu. Prikazano je ukupno 235 filmskih ostvarenja iz 62 zemlje, u 19 kategorija. Za nagrade Srce Sarajeva natjecao se 51 film u četiri glavne kategorije, igrani, kratki, dokumentarni i studentski film. Počasno Srce Sarajeva uručeno je danskom glumcu [[Mads Mikkelsen|Madsu Mikkelsenu]], američkom glumcu, režiseru i dramskom piscu [[Jessee Eisenberg|Jesseju Eisenbergu]] i ukrajinskom režiseru [[Sergej Loznitsa|Sergeju Loznitsi]] zbog njihovog izuzetnog doprinosa filmskoj umjetnosti.<ref>{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/sarajevo-film-festival-sff/31973686.html|title=Na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu 235 filmova iz 62 zemlje|work=slobodnaevropa.org|accessdate=12. 8. 2022}}</ref>Film ''[[Trougao tuge]]'', švedskog režisera [[Ruben Östlund|Rubena Östlunda]] otvorio je filmski festival.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/spremite-se-polijecemo-veceras-pocinje-sff-u-sarajevo-stizu-brojne-filmske-zvijezde/220812012|title=Spremite se, polijećemo: Večeras počinje SFF, u Sarajevo stižu brojne filmske zvijezde|work=klix.ba|accessdate=12. 8. 2022}}</ref>
== Članovi žirija ==
* [[Sebastian Meise]] (predsjednik žirija) - režiser i scenarist
* [[Lucile Hadžihalilović]] - režiserka, scenaristica
* [[Antoneta Alamat Kusijanović]] - producentica scenaristica i režiserka, glumac
* [[Milan Marić]] - glumac
* [[Katriel Schory]] - producent i konsultant<ref>{{cite web|url=https://www.sff.ba/novost/11691/ziri-takmicarskog-programa-igrani-film-28.-sarajevo-film-festivala|title=Žiri Takmičarskog programa – igrani film 28. Sarajevo Film Festivala|work=sff.ba|accessdate=12. 8. 2022}}</ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sarajevo Film Festival}}
*[http://www.sff.ba/ SFF Zvanična stranica festivala]
[[Kategorija:Sarajevo Film Festival]]
[[Kategorija:Kultura u Sarajevu]]
[[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]]
{{Sarajevo Film Festival}}
qin0fiwzdntlqmhhc4gj2bzktabrvmp
Datoteka:AJB DOC - logo.jpg
6
492600
3427783
2022-08-13T05:30:21Z
KWiki
9400
{{Infoslika
|Opis = Logo [[AJB DOC Film Festival]]a
|Izvor = [https://www.ajbdoc.ba Zvanični sajt]
|Datum = 3. maj 2018.
|Autor = [[:en:User:DatBot|DatBot]]
|Objašnjenje = Ne postoji slobodan priomjerak, a slika je niske rezolucije i koristi se samo u članku o festivalu.
}}
wikitext
text/x-wiki
== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis = Logo [[AJB DOC Film Festival]]a
|Izvor = [https://www.ajbdoc.ba Zvanični sajt]
|Datum = 3. maj 2018.
|Autor = [[:en:User:DatBot|DatBot]]
|Objašnjenje = Ne postoji slobodan priomjerak, a slika je niske rezolucije i koristi se samo u članku o festivalu.
}}
== Licenciranje ==
{{Logo}}
qk1jgmjxzpjkour5097k89znrn04tbl
AJB DOC Film Festival
0
492601
3427784
2022-08-13T05:36:04Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Infokutija filmski festival | naziv = AJB DOC Film Festival | logo = AJB DOC - logo.jpg | logo_alt = | logo_vel = | slika = | slika_alt = | slika_vel = | tekst = | otvaranje = | zatvaranje = | lokacija = {{ZD|BIH}} [[Sarajevo]] | prethodnik = | utemeljen = 2018. | prekinut = | nasljednik = | osvojenenagrade = | nagrade = | filmovi...
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija filmski festival
| naziv = AJB DOC Film Festival
| logo = AJB DOC - logo.jpg
| logo_alt =
| logo_vel =
| slika =
| slika_alt =
| slika_vel =
| tekst =
| otvaranje =
| zatvaranje =
| lokacija = {{ZD|BIH}} [[Sarajevo]]
| prethodnik =
| utemeljen = 2018.
| prekinut =
| nasljednik =
| osvojenenagrade =
| nagrade =
| filmovi =
| režiseri =
| producenti =
| scenaristi =
| glumci =
| domaćin =
| brojfilmova =
| datum = Septembar
| jezik = Međunarodni festival
| veb-sajt = https://www.ajbdoc.ba
| hronologija =
| prethodio =
| naslijedio =
}}
'''AJB DOC Film Festival''' godišnji je međunarodni festival [[dokumentarni film|dokumentarnog filma]]. Održava se u [[Sarajevo|Sarajevu]], a ustanovila ga je medijska kuća [[Al Jazeera Balkans]] (AJB) u saradnji s [[Al Jazeera Media Network]]om (AJMN) te [[Al Jazeera Media Institute]]om (AJMI), čije je sjedište u [[Doha|Dohi]].<ref name="klix.ba">{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/al-jazeera-balkans-organizuje-prvi-documentary-film-festival-i-poziva-autore-i-producente/180213038|title= Al Jazeera Balkans organizuje prvi Documentary Film Festival i poziva autore i producente|website=[[klix.ba]]|date=13. 2. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref><ref>{{cite web|url=http://filmonizirani.net/prvi-aljazeera-balkans-documentary-film-festival-u-sarajevu-od-21-25-septembra-2018-godine/|title= Prvi ALJAZEERA BALKANS Documentary Film Festival u Sarajevu|website=filmonizirani.net|date=13. 2. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref> AJB je trenutno najveći kupac dokumentarnih filmova u [[televizija|televizijskom]] formatu na području bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i godišnje stječe prava na većinu dokumentarnih filmova iz regije koji se prikazuju tokom [[Sarajevo Film Festival]]a. AJB DOC posudio je koncept direktno od [[Al Jazeera|Al Jazeerinog]] [[Al Jazeerin međunarodni festival dokumentarnog filma|međunarodnog festivala dokumentarnog filma]], koji je 2005. osnovao [[jordan]]ski [[režiser]] i [[scenarist]] [[Abbas Arnaout]].<ref>{{cite web|url=http://www.hindu.com/thehindu/holnus/009200704201512.htm |title=Patwardhan's documentary to open Jazeera festival |date=20. 4. 2007 |work=[[The Hindu]] |access-date=19. 12. 2010 |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121108141519/http://www.hindu.com/thehindu/holnus/009200704201512.htm |archive-date=8. 11. 2012}}</ref>
== Historija ==
Dana 13. februara 2018. Al Jazeera Balkans potvrdila je pokretanje festivala AJB DOC, s terminom održavanja od 21. do 25. septembra.<ref>{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/u-septembru-prvi-al-jazeera-balkans-documentary-film-festival|title=U septembru prvi Al Jazeera Balkans Documentary Film Festival|publisher=Al Jazeera Balkans|date=13. 2. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref> Za lokaciju je odabrano Sarajevo zato što je taj grad već domaćin najvećeg filmskog festivala u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].
Inauguralno izdanje otvoreno je u [[Cinema City Sarajevo|Cinema Cityju]] projekcijom ''Izgubljenog ratnika'' autora [[Søren Steen Jespersen|Sørena Steena Jespersena]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-sarajevu-otvoren-prvi-al-jazeera-balkans-documentary-film-festival/180921091|title= U Sarajevu otvoren prvi Al Jazeera Balkans Documentary Film Festival|website=klix.ba|date=21. 9. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref> Festivalski žiri činili su [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[glumica]] [[Karen Hayes (glumica)|Karen Hayes]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] medijska konsultantica [[Ingrid Falk]], [[Palestina|palestinsko]]-jordanski filmaš i novinar [[Montaser Marai]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[sociologija|sociolog]] i [[novinarstvo|novinar]] [[Robert Tomić Zuber]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[filmski producent|producent]] [[Zoran Galić]].<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/proglaseni-pobjednici-na-festivalu-dokumentarnog-filma-al-jazeere-balkans/180925148|title= Proglašeni pobjednici na Festivalu dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans|website=klix.ba|date=25. 9. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref>
== Format ==
Službeni cilj festivala, kako navodi AJMN, jest "afirmisati autore i dokumentarne filmove koji se bave društvenim fenomenima, stavljajući u fokus univerzalne ljudske vrijednosti: [[hrabrost]], [[istina|istinu]], [[pravda|pravdu]], [[tolerancija|toleranciju]] i [[kosmopolitizam]]".<ref>{{cite web |url= https://www.ajbdoc.ba/bhs/stranica/profil-festivala|title= Profil festivala|publisher=Zvanični sajt}}</ref> Takmičarski program 2018. činilo je 15 međunarodnih filmova prilagođenih za televizijsko emitiranje.<ref name="ceetv.net">{{cite web|url=http://www.ceetv.net/readItem?id=37970|title= Al Jazeera Balkans organizes first Documentary Film Festival for local authors and producers|website=ceetv.net|date=14. 2. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref> Netakmičarski program, pod nazivom "Last Minute Cinema", sastojao se od pet filmova nagrađivanih širom svijeta.<ref name="ceetv.net"/> Svi predstavljeni filmovi kandidati su za potpisivanje akvizicijskog ugovora s Al Jazeerom Balkans i njenim sestrinskim kanalom [[Al Jazeera English|Al Jazeerom English]] te će biti prikazani u njihovim TV-programima.
U saradnji s AJMN-om, festival organizira i višednevne radionice dokumentarnog filma za autore, nezavisne produkcije i studente [[film|filmske umjetnosti]] iz zemalja bivše Jugoslavije.<ref>{{cite web|url=http://fbl.ba/u-septembru-prvi-al-jazeera-balkans-documentary-film-festival/|title=U septembru prvi Al Jazeera Balkans Documentary Film Festival|publisher=fbl.ba|access-date=2. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503041645/http://fbl.ba/u-septembru-prvi-al-jazeera-balkans-documentary-film-festival/|archive-date=3. 5. 2018|url-status=dead}}</ref> Osim filmskih projekcija, prvo izdanje ponudilo je i sesije s pitanjima i odgovorima nakon projekcija, društvene događaje, izložbe i druge sadržaje u želji da se stvori atmosfera umjetničke razmjene i profesionalnog umrežavanja.<ref name="bljesak.ba">{{cite web|url=https://www.bljesak.info/kultura/film-tv/al-jazeera-balkans-pozvala-autore-za-sudjelovanje-na-documentary-film-festivalu/227074|title= Al Jazeera Balkans pozvala autore za sudjelovanje na documentary film festivalu|website=bljesak.ba|date=13. 2. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://www.ajbdoc.ba Zvanični sajt]
{{Al Jazeera}}
[[Kategorija:Al Jazeera]]
[[Kategorija:Festivali dokumentarnog filma u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Filmski festivali u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Filmski festivali ustanovljeni 2018.]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Sarajevu]]
s11bln1asj3t3komluvvrr1rn8vo5ky
3427785
3427784
2022-08-13T05:36:22Z
KWiki
9400
KWiki premjestio je stranicu [[AJB DOC]] na [[AJB DOC Film Festival]]
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija filmski festival
| naziv = AJB DOC Film Festival
| logo = AJB DOC - logo.jpg
| logo_alt =
| logo_vel =
| slika =
| slika_alt =
| slika_vel =
| tekst =
| otvaranje =
| zatvaranje =
| lokacija = {{ZD|BIH}} [[Sarajevo]]
| prethodnik =
| utemeljen = 2018.
| prekinut =
| nasljednik =
| osvojenenagrade =
| nagrade =
| filmovi =
| režiseri =
| producenti =
| scenaristi =
| glumci =
| domaćin =
| brojfilmova =
| datum = Septembar
| jezik = Međunarodni festival
| veb-sajt = https://www.ajbdoc.ba
| hronologija =
| prethodio =
| naslijedio =
}}
'''AJB DOC Film Festival''' godišnji je međunarodni festival [[dokumentarni film|dokumentarnog filma]]. Održava se u [[Sarajevo|Sarajevu]], a ustanovila ga je medijska kuća [[Al Jazeera Balkans]] (AJB) u saradnji s [[Al Jazeera Media Network]]om (AJMN) te [[Al Jazeera Media Institute]]om (AJMI), čije je sjedište u [[Doha|Dohi]].<ref name="klix.ba">{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/al-jazeera-balkans-organizuje-prvi-documentary-film-festival-i-poziva-autore-i-producente/180213038|title= Al Jazeera Balkans organizuje prvi Documentary Film Festival i poziva autore i producente|website=[[klix.ba]]|date=13. 2. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref><ref>{{cite web|url=http://filmonizirani.net/prvi-aljazeera-balkans-documentary-film-festival-u-sarajevu-od-21-25-septembra-2018-godine/|title= Prvi ALJAZEERA BALKANS Documentary Film Festival u Sarajevu|website=filmonizirani.net|date=13. 2. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref> AJB je trenutno najveći kupac dokumentarnih filmova u [[televizija|televizijskom]] formatu na području bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i godišnje stječe prava na većinu dokumentarnih filmova iz regije koji se prikazuju tokom [[Sarajevo Film Festival]]a. AJB DOC posudio je koncept direktno od [[Al Jazeera|Al Jazeerinog]] [[Al Jazeerin međunarodni festival dokumentarnog filma|međunarodnog festivala dokumentarnog filma]], koji je 2005. osnovao [[jordan]]ski [[režiser]] i [[scenarist]] [[Abbas Arnaout]].<ref>{{cite web|url=http://www.hindu.com/thehindu/holnus/009200704201512.htm |title=Patwardhan's documentary to open Jazeera festival |date=20. 4. 2007 |work=[[The Hindu]] |access-date=19. 12. 2010 |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121108141519/http://www.hindu.com/thehindu/holnus/009200704201512.htm |archive-date=8. 11. 2012}}</ref>
== Historija ==
Dana 13. februara 2018. Al Jazeera Balkans potvrdila je pokretanje festivala AJB DOC, s terminom održavanja od 21. do 25. septembra.<ref>{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/u-septembru-prvi-al-jazeera-balkans-documentary-film-festival|title=U septembru prvi Al Jazeera Balkans Documentary Film Festival|publisher=Al Jazeera Balkans|date=13. 2. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref> Za lokaciju je odabrano Sarajevo zato što je taj grad već domaćin najvećeg filmskog festivala u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].
Inauguralno izdanje otvoreno je u [[Cinema City Sarajevo|Cinema Cityju]] projekcijom ''Izgubljenog ratnika'' autora [[Søren Steen Jespersen|Sørena Steena Jespersena]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-sarajevu-otvoren-prvi-al-jazeera-balkans-documentary-film-festival/180921091|title= U Sarajevu otvoren prvi Al Jazeera Balkans Documentary Film Festival|website=klix.ba|date=21. 9. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref> Festivalski žiri činili su [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[glumica]] [[Karen Hayes (glumica)|Karen Hayes]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] medijska konsultantica [[Ingrid Falk]], [[Palestina|palestinsko]]-jordanski filmaš i novinar [[Montaser Marai]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[sociologija|sociolog]] i [[novinarstvo|novinar]] [[Robert Tomić Zuber]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[filmski producent|producent]] [[Zoran Galić]].<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/proglaseni-pobjednici-na-festivalu-dokumentarnog-filma-al-jazeere-balkans/180925148|title= Proglašeni pobjednici na Festivalu dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans|website=klix.ba|date=25. 9. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref>
== Format ==
Službeni cilj festivala, kako navodi AJMN, jest "afirmisati autore i dokumentarne filmove koji se bave društvenim fenomenima, stavljajući u fokus univerzalne ljudske vrijednosti: [[hrabrost]], [[istina|istinu]], [[pravda|pravdu]], [[tolerancija|toleranciju]] i [[kosmopolitizam]]".<ref>{{cite web |url= https://www.ajbdoc.ba/bhs/stranica/profil-festivala|title= Profil festivala|publisher=Zvanični sajt}}</ref> Takmičarski program 2018. činilo je 15 međunarodnih filmova prilagođenih za televizijsko emitiranje.<ref name="ceetv.net">{{cite web|url=http://www.ceetv.net/readItem?id=37970|title= Al Jazeera Balkans organizes first Documentary Film Festival for local authors and producers|website=ceetv.net|date=14. 2. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref> Netakmičarski program, pod nazivom "Last Minute Cinema", sastojao se od pet filmova nagrađivanih širom svijeta.<ref name="ceetv.net"/> Svi predstavljeni filmovi kandidati su za potpisivanje akvizicijskog ugovora s Al Jazeerom Balkans i njenim sestrinskim kanalom [[Al Jazeera English|Al Jazeerom English]] te će biti prikazani u njihovim TV-programima.
U saradnji s AJMN-om, festival organizira i višednevne radionice dokumentarnog filma za autore, nezavisne produkcije i studente [[film|filmske umjetnosti]] iz zemalja bivše Jugoslavije.<ref>{{cite web|url=http://fbl.ba/u-septembru-prvi-al-jazeera-balkans-documentary-film-festival/|title=U septembru prvi Al Jazeera Balkans Documentary Film Festival|publisher=fbl.ba|access-date=2. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503041645/http://fbl.ba/u-septembru-prvi-al-jazeera-balkans-documentary-film-festival/|archive-date=3. 5. 2018|url-status=dead}}</ref> Osim filmskih projekcija, prvo izdanje ponudilo je i sesije s pitanjima i odgovorima nakon projekcija, društvene događaje, izložbe i druge sadržaje u želji da se stvori atmosfera umjetničke razmjene i profesionalnog umrežavanja.<ref name="bljesak.ba">{{cite web|url=https://www.bljesak.info/kultura/film-tv/al-jazeera-balkans-pozvala-autore-za-sudjelovanje-na-documentary-film-festivalu/227074|title= Al Jazeera Balkans pozvala autore za sudjelovanje na documentary film festivalu|website=bljesak.ba|date=13. 2. 2018|access-date=13. 8. 2022}}</ref>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://www.ajbdoc.ba Zvanični sajt]
{{Al Jazeera}}
[[Kategorija:Al Jazeera]]
[[Kategorija:Festivali dokumentarnog filma u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Filmski festivali u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Filmski festivali ustanovljeni 2018.]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Sarajevu]]
s11bln1asj3t3komluvvrr1rn8vo5ky
AJB DOC
0
492602
3427786
2022-08-13T05:36:22Z
KWiki
9400
KWiki premjestio je stranicu [[AJB DOC]] na [[AJB DOC Film Festival]]
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[AJB DOC Film Festival]]
04l28x6qsow54lnxysfxwp4dn9aid1m