16. januar

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.25</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>16. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3183</id>
    <revision>
      <id>3428279</id>
      <parentid>3327407</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:42:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2297" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''16. januar / siječanj (16. 1)''' jest 16. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 349 dana (350 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1387]] – Ubijena [[Elizabeta Kotromanić]], kraljica Ugarske-Poljske i kći [[Spisak bosanskih banova|bosanskog bana]] [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]].
* [[1979]] – [[Šah (titula)|Šah]] [[Muhamed Reza Pahlavi]] napušta [[Iran]] zbog Islamske revolucije i ide u izbjeglištvo u [[Egipat]].

== Rođeni ==
=== 13. vijek ===
* [[1298]] – [[Ladžin]], sultan egipatskih Mameluka

=== 18. vijek ===
* [[1728]] – [[Niccolò Piccinni]], italijanski kompozitor

=== 19. vijek ===
* [[1841]] – [[Vasilij Osipovič Ključevski]], ruski historičar i pisac
* [[1853]] – [[André Michelin]], francuski proizvođač guma

=== 20. vijek ===
* [[1901]] – [[Fulgencio Batista]], kubanski političar i diktator
* [[1915]] – [[Ivo Bojanovski]], jugoslavenski arheolog 
* [[1924]] – [[Aleksandar Tišma]], srbijanski književnik
* [[1931]] – [[Johannes Rau]], njemački političar i predsjednik
* [[1932]] – [[Dian Fossey]], liječnica i američka zoologinja
* [[1933]] – [[Susan Sontag]], američka književnica i novinarka
* [[1961]] – [[Hajrudin Varešanović|Hari Varešanović]], bosanskohercegovački kantautor zabavne muzike
* [[1974]] – [[Kate Moss]], britanska manekenka
* [[1979]] – [[Aaliyah]], američka R'n'B-pjevačica
* [[1987]] – [[Piotr Żyła]], [[Poljska|poljski]] [[skijaš-skakač]]

=== 21. vijek ===
* [[2006]] – [[Lana Pudar]], bosanskohercegovačka plivačica

== Umrli ==
* [[1387]] – [[Elizabeta Kotromanić]], kći bosanskog bana Stjepana II
* [[1962]] – [[Ivan Meštrović]], hrvatski skulptor i [[arhitekt]]
* [[2002]] – [[Milutin Kukanjac]], [[general]] [[JNA]]
* [[2017]] – [[Eugene Cernan]], američki astronaut

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|16 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/16/ Na današnji dan (16. januar), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-16/ Na današnji dan (16. januar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-16]]</text>
      <sha1>srrl38u250po64re9hzf7aqzdkhki5s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srednjobosanski kanton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4438</id>
    <revision>
      <id>3428327</id>
      <parentid>3402013</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T11:30:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.32.44.27</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Zdravstvo */Pravopisna greška</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16573" xml:space="preserve">{{Geokutija|Kanton
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                       = Srednjobosanski kanton 
| izvorno_ime               = 
| drugo_ime                 = Kanton Središnja Bosna {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} &lt;br&gt; Средњобосански кантон {{Simboli jezika|sr|srpski}}
| kategorija                = ([[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kanton]])
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                   = Flag of Central Bosnia.svg
| zastava_vrsta             = [[Zastava Srednjobosanskog kantona|Zastava]]
| simbol                    = Coat of arms of Central Bosnia.svg
| simbol_vrsta              = [[Grb Srednjobosanskog kantona|Grb]]
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                    = Bosna i Hercegovina
| zastava_države            = da
| administrativna_podjela1  = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| administrativna_podjela1_vrsta = [[Entitet (politička geografija)|Entitet]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad               = [[Travnik]]
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina                  = 3189&lt;ref name=&quot;SBK&quot;&gt;{{Cite web |url=http://nasbih.com/canton/6 |title=Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, Srednjobosanski kanton |work=nasbih.com |access-date=12. 11. 2015 |archive-date=16. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151216052536/http://nasbih.com/canton/6 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo              = 254.686&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;/&gt;
| stanovništvo_datum        = 2013&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;&gt;{{cite web|title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013.|url=http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf|website=popis2013.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20171224103940/http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf|archive-date=24. 12. 2017|location=Sarajevo|format=PDF|date=juni 2016|access-date=24. 12. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_gustoća      = 79,86&lt;ref name=&quot;SBK&quot; /&gt;
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan                   =
| vlada                     =
| lider                     = Tahir Lendo
| lider_vrsta               = Premijer
| lider2                    = Josip Kvasina
| lider2_vrsta              = Predsjednik skupštine
| partija_lidera            = [[Stranka Demokratske Akcije|SDA]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| pozivni broj              =030
| kod                       =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                     = Central Bosnia in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
| opis_karte                = Srednjobosanski kanton u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica              = [http://www.sbk-ksb.gov.ba/ sbk-ksb.gov.ba]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                  =
}}
[[Datoteka:Travnik Panorama 2.JPG|mini|[[Travnik]], glavni grad kantona. ]]
'''Srednjobosanski kanton''' ('''SBK''') jedan je od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od ukupno 12 općina.&lt;ref name=&quot;SBK&quot; /&gt;

Srednjobosanski kanton na sjeveru i sjeverozapadu graniči sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na istoku sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim]], na jugoistoku sa [[Kanton Sarajevo|Sarajevskim]], na jugu sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim kantonom]] i na zapadu sa [[Kanton br. 10|Kantonom 10]]. Sa 254.686 stanovnika (2013) i 79,86 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Srednjobosanski kanton je i po broju stanovnika i po gustoći naseljenosti peti među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 3.189&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; peti u FBiH, što čini 12,21% površine Federacije i 6,23% površine Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;/&gt;

==Geografija==
Kanton obuhvata geografsko jezgro Bosne i Hercegovine. Ovaj kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Karakteristika  kantona su izrazito planisko-brdsko područje (300–2110 m), sa najvišim vrhom [[Nadkrstac]] na planini [[Vranica|Vranici]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.tzsbk.com/o-kantonu.html|title=O kantonu|website=www.tzsbk.com|language=hr-hr|access-date=23. 12. 2017|archive-date=11. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171111060335/http://www.tzsbk.com/o-kantonu.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Najveće rijeke su [[Vrbas]] i [[Lašva]]. Geografska centralnost i dolinski zadori [[Vrbas]]a i [[Lašva|Lašve]] ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smjerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Bosna i Hercegovina, Balkan, i dalje Zapadna Evropa, Mala Azija i Bliski Istok). Klimatske karakteristike su planinsko-kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu.

Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok ([[Bihać]]-[[Travnik]]-[[Sarajevo]]-[[Goražde]]) i sjeveroistok-jugozapad ([[Tuzla]]-[[Zenica]]-[[Travnik]]-[[Bugojno]]-[[Mostar]]-[[Ploče]], odnosno [[Neum]], te od [[Bugojno|Bugojna]] za pravac [[Livno]]-[[Split]]).

== Historija ==
Prije početka rata u Bosni i Hercegovini općina [[Jezero (općina)|Jezero]] (danas u Republici Srpskoj) je pripadala općini [[Jajce]], dok su [[Dobretići]] pripadali Skender Vakufu (danas također u Republici Srpskoj). Historija današnjeg Srednjobosanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Srednjobosanski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]].

== Politika i administracija ==
Srednjobosanski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Srednjobosanski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Srednjobosanski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstvo unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona|policija]], [[Ministarsvo nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Srednjobosanskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Srednjobosanskog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet).

Građani Srednjobosanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini Srednjobosanskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu SBK sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) i kolacije [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=18&amp;Itemid=33|title=Vlada SBK - KSB - Ustav|last=Administrator|website=www.sbk-ksb.gov.ba|access-date=23. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Imenovana-Vlada-Srednjobosanskog-kantona/309319|title=Imenovana Vlada Srednjobosanskog kantona|last=Fena|newspaper=Nezavisne novine|language=sr-Latn|access-date=23. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Municipalities of Central Bosnia Canton.png|mini|Općine u Srednjobosanskom kantonu|265x265piksel]]
Na lokalnom nivou građani Srednjobosanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 12 općina.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Općina
!Broj naselja
!Broj stanovnika
!Gustoća
!Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
|[[Bugojno]]
|78
|31.470
|87,2
|361
|-
|[[Busovača]]
|47
|17.910
|113,4
|159
|-
|[[Dobretići]]
|18
|1.629
|27,6
|59
|-
|[[Donji Vakuf]]
|68
|13.985
|43,7
|320
|-
|[[Fojnica]]
|55
|12.356
|40,4
|306
|-
|[[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
|52
|20.933
|52,1
|402
|-
|[[Jajce]]
|58
|27.258
|80,4
|339
|-
|[[Kiseljak]]
|82
|20.722
|125,6
|165
|-
|[[Kreševo]]
|27
|5.273
|35,4
|149
|-
|[[Novi Travnik]]
|52
|23.832
|98,5
|242
|-
|[[Travnik]]
|90
|53.482
|101,1
|529
|-
|[[Vitez (općina)|Vitez]]
|34
|25.836
|162,5
|159
|-
|'''Srednjobosanski kanton'''
|'''661'''
|'''254.686'''
|'''79,86'''
|'''3.189'''
|}

== Stanovništvo ==
Srednjobosanski kanton prema popisu iz 2013. godine ima 254.686 stanovnika i gustoću od 79.86 stanovnika/km², čime je po broju staonvnika i po gustoći peti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dok su Dobretići, Gornji i Donji Vakuf, Fojnica i Kreševo veoma rijetko naseljene općine, ostatak kantona je srednje naseljen. 
{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|desno1=%|maks=100|ime_stuba4=[[Srbi]]|ime_stuba3=Ostali|ime_stuba2=[[Hrvati]]|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|float=right|cifra_stuba4=1.195|boja_stuba1=#228B22|cifra_stuba3=2.891|cifra_stuba2=38.33|cifra_stuba1=57.58|boja_stuba4=#FF0000|boja_stuba3=#403021|boja_stuba2=#007FFF|naslov=Etničke grupe u SBK 2013.}}{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = 
| vrsta_naseljenog_mjesta  = SBK
| maticni_broj             = 
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;SBK&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;SBK&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 254686
| g2013_bosnjaci           = 146652
| g2013_srbi               = 3043
| g2013_hrvati             = 97629
| g2013_bosanci            = 1441
| g2013_romi               = 1347
| g2013_muslimani          = 1216
| g2013_bosanciihercegovci = 378
| g2013_albanci            = 154
| g2013_jugosloveni        = 55
| g2013_ukrajinci          = 2
| g2013_crnogorci          = 60
| g2013_turci              = 94
| g2013_slovenci           = 25
| g2013_pravoslavci        = 28
| g2013_makedonci          = 17
| g2013_nisu_izjasnili     = 1014
| g2013_nepoznato          = 1108
| g1991_ukupno             = 331782
| g1991_muslimani          = 143678
| g1991_srbi               = 37805
| g1991_hrvati             = 129822
| g1991_jugosloveni        = 13764
}}

== Privreda i infrastruktura ==
[[Datoteka:PC 96.jpg|mini|Poslovni centar PC-96 u Vitezu, najveći prodajni kompleks u Srednjoj Bosni]]
Na području kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za kanton tako i za Bosnu i Hercegovinu.

Od energetskih sirovina ističu se [[lignit]] na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka.

Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području [[Jajce|Jajca]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]]; rude željeza – [[magnetit]], [[hematit]] i [[limonit]]i na području planine [[Radovan]]; rude [[gips]]a na području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]]; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]] , te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području [[Kiseljak]]a, [[Fojnica|Fojnice]] i [[Bugojno|Bugojna]].

Od ukupne površine kantona 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare.

Područje kantona spada u red brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krompir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa).
[[Datoteka:Donji Vakuf, silnice na Travnik.jpg|mini|Magistralni put [[Magistralni put M5|M5]] kod [[Travnik]]a]]
U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je izuzetno bogato rijeka i ima velike mogućnosti izgradnje mini hidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.

=== Infrastruktura ===

====Saobraćaj ====
Kanton ima dosta visok nivo katergorizirane putne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka [[Vrbas]], [[Fojnica]] i [[Lašva (rijeka)|Lašva]]. Energetski uvjeti su povoljni. Na području kantona postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 260,6&amp;nbsp;km i regionalnih u dužini od 337&amp;nbsp;km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom.

Kroz Srednjobosanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi: 
*Sa zapada na istok: [[Magistralni put M5]] ([[Bihać]]-[[Foča]]) i [[Magistralni put M 16.4|M16.4]] ([[Bugojno]]-[[Travnik]])
* Sa juga na sjever: [[Magistralni put M16]] ([[Gradiška]]-[[Kazaginac]]) i [[Magistralni put M16.2|M16.2]] ([[Bugojno]]-[[Jablanica]])&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=24. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

==== Obrazovanje ====
U Srednjobosanskom kantonu postoji ukupno 32 državnih i 4 privatnih srednjih škola. U SBK postoji ukupno 3 privatnih univerziteta (dva u Travniku i jedan u Kiseljaku), dok državnih univerziteta nema.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=24. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/privatne-srednje-skole|title=Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=24. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

==== Zdravstvo ====
Glavna bolnica u Srednjobosanskom kantonu je kantonalna bolnica u Travniku. Pored toga, postoje još dvije opće bolnice u Bugojnu i Novoj Biloj, jedna specijalna bolnica u Travniku te brojni domovi zdravlja i privatne klinike.

== Politika ==

=== Kantonalna skupština ===
[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora 2014. godine]], sačinjava 30 zastupnika.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/Utvrdjeni2014/Finalni/ParlamentBIH/ZbirniRezultate.aspx Zvanični rezultati Općih izbora u Federaciji BiH za kantonalne skupštine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%;&quot;
|-
! width=150px|Partija !!width=70px| Broj&lt;br&gt;glasova !!width=50px| % !!width=60px| &lt;small&gt;Mandati&lt;/small&gt; 
|-align=&quot;center&quot;
|align=left|[[SDA]] ||align=right| 28.458 || 25,70 || 8
|-align=&quot;center&quot;
|align=left|Koalicija ([[HDZ BIH]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[HKDU BIH]] i [[HSP H-B]])&lt;ref name=&quot;KO&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/Documents/OpciIzbori2014/Ovjerene_koalicije_lista_sa_strankama.pdf Koalicijske liste]&lt;/ref&gt; ||align=right| 25.213 || 22,77 || 8
|-align=&quot;center&quot;
|align=left|[[SBB BIH]] ||align=right| 12.148 || 10,97 || 4
|-align=&quot;center&quot;
|align=left|[[SDP BIH]] ||align=right| 12.041 || 10,87 || 4
|-align=&quot;center&quot;
|align=left|[[Demokratska fronta]] ||align=right| 9.443|| 8,53 || 3 
|-align=&quot;center&quot;
|align=left|[[HDZ 1990]] ||align=right| 7.492 || 6,77 || 2
|-align=&quot;center&quot;
|align=left|[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića]] ||align=right| 3.501 || 3,16 || 1 
|}
== Također pogledajte ==
* [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Canton Central Bosnia}}
* [http://www.sbk-ksb.gov.ba/ Zvanična stranica Vlade srednjobosanskog kantona]
* [http://www.tzsbk.com/ Turistička zajednica srednjobosanskog kantona]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Srednjobosanski kanton}}

[[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Srednjobosanski kanton]]</text>
      <sha1>iurho9v9fzkvy8zu8q8b1jedwjvd3dr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>847.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9057</id>
    <revision>
      <id>3428303</id>
      <parentid>3428011</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T08:17:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3316" xml:space="preserve">{{godina}}
Godina '''847.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXLVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 847. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
*  Danski Vikinzi iskrcavaju se u Bretonskom maršu (zapadni dio Galije). Vojvoda Nominoe od Bretanje ne uspijeva im se oduprijeti u borbi, ali ih uspijeva odobrovoljiti darovima i nagovoriti da odu (približan datum).
* Vikinški period: [[Vikinzi]] pljačkaju Donju Rajnu, kao dio svojih napada na Carstvo Francije.
* Saraceni, pod vođom Berbera Kalfunom, zauzimaju bizantijski grad Bari (Južna Italija). Kalfun postaje prvi vladar Emirata Bari, i postepeno proširuje svoj uticaj na italijansko kopno.

=== [[Abasidski halifat]] ===
* Smrt abasidskog [[Halifa|halife]] Al-Wathika, umro je od vodene bolesti 10. augusta 847. &lt;ref&gt;Kennedy, Hugh (2006). When Baghdad Ruled the Muslim World: The Rise and Fall of Islam's Greatest Dynasty, p 232. Cambridge, MA: Da Capo Press. ISBN 978-0-306814808.&lt;/ref&gt; Naslijedio ga je njegov brat al-Mutawakkil.

=== Azija ===
* 13. novembar : japanski sveštenik Ennin se vraća iz Kine nakon devet godina odsustva, donoseći Japanu mnoge budističke tekstove i predmete &lt;ref&gt;Seiichi Iwao, Teizō Iyanaga Dictionnaire historique du Japon, Volume 1 [archive] Maisonneuve &amp; Larose, 2002 (ISBN 978-2-7068-1575-1)&lt;/ref&gt;. Kineski Tang trgovac dolazi s njim uz pratnju od četrdeset i dvoje ljudi &lt;ref&gt;Charlotte von Verschuer Les relations officielles du Japon avec la Chine aux VIIIe et IXe siècles [archive] Librairie Droz, 1985 (ISBN 978-2-600-03320-6)&lt;/ref&gt;.

== 847. u temama ==
=== Prirodni događaji ===
* 24. novembar – Zemljotres u Damasku 847-te.

=== Religija ===
* 24. januar – Papa Sergije II umire od gihta nakon trogodišnje vladavine. Naslijedio ga je Leo IV, kao 103. rimski papa.
* 21. april – Rabanus Maurus, franački benediktinski monah, postaje nadbiskup Mainza nakon Odgarove smrti.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Æthelred I, kralj Wessexa (približan datum)
* Al-Mu'tazz, muslimanski halifa (um. 869.)
* Karlo Dijete, kralj Akvitanije (ili 848.)
* Cheng Ji, kineski general (približan datum)
* Fujiwara no Sukeyo, [[japan]]ski aristokrata (um. 897.)
* Kang Junli, general dinastije Tang (um. 894.)
* Lu Yi, kancelar dinastije Tang (um. 905.)
* Mijoši Kijotsura, japanski učenjak (um. 918.)
* Wang Jian, car kasnog Shua (um. 918.)
* Wang Jingchong, [[Kina|kineski]] general (um. 883.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 27. januara – Sergije II, papa [[Katolička crkva|katoličke crkve]] (r. 790.)
* 21. april – Odgar, franački redovnik i nadbiskup
* 1. juni – Xiao, carica iz dinastije Tang
* 14. jun – Metodije I, patrijarh carigradski
* 10. august – Al-Wathiq, muslimanski [[halifa]] (r. 816.)
* Fedelmid mac Crimthainn, kralj Munstera (Irska)
* Frothar od Toula, franački biskup (približan datum)
* Hetto, franački nadbiskup (približan datum)
* On ibn Mansur al-Rafi'i, muslimanski guverner
* Muhammed ibn al-Zayyat, [[Abasidski halifat|abasidski]] vezir
* Li Rangyi, kancelar dinastije Tang
* Teodemar iz Irije, biskup Galicije

== Reference ==
{{Reference}}

{{Commonscat|847|847.}}</text>
      <sha1>lwrupoas506rtu31hv8cijde1pm20jb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>846.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9058</id>
    <revision>
      <id>3428305</id>
      <parentid>3225734</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T08:27:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2120" xml:space="preserve">{{godina}}
Godina '''846.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCCXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 846. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
*  [[Saraceni|Saracenske]] arapske ekspedicione snage iz [[Afrika|Afrike]], koje se sastoje od 11.000 ljudi i 500 konja, izvršile su napad na periferiju Rima, pljačkajući bazilike Starog Svetog Petra i Svetog Pavla izvan zidina.

=== Azija ===
* 22. april – Car Wu Zong (Li Chan) umire nakon šestogodišnje vladavine. Naslijedio ga je njegov ujak Xuān Zong, kao kineski vladar iz dinastije Tang.
* Janga Bogoa, moćnog pomorskog hegemona Sille, ubijaju aristokratski elementi u sjedištu njegovog garnizona od strane Yeom Janga (ili 841).

== 846. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* 1. novembar – Luj Mucavi, kralj Zapadne Franačke (um. 879.)
* Du Xunhe, kineski pjesnik (um. 904.)
* Hasan al-Askari, 11. šiitski imam (um. 874.)
* Li Yi, kineski pjesnik (približan datum)
* Rollo, vikinški vođa i grof (približan datum)
* Vang Čao, kineski vojskovođa (um. 898.)
* Zhang Chengye, kineski službenik evnuha (um. 922.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 22. april – Wu Zong, car iz dinastije Tang (r. 814.)
* 29. jul – Li Šen, kancelar dinastije Tang
* Bai Ju Yi, kineski [[Poezija|pjesnik]] i zvaničnik (r. 772.)
* Dantivarman, kralj Pallava Carstva (Indija)
* Ferdomnach, irski monah i [[Iluminacija|iluminator]] &lt;ref&gt;The Oxford companion to Irish history (2nd ed.). Oxford University Press. p. 26. ISBN 9780199691869.&lt;/ref&gt;
* Jang Bogo, korejski pomorski hegemon (ili 841.)
* Joanikije Veliki, bizantijski [[Teologija|teolog]] (r. 752.)
* Li Zongmin, kancelar dinastije Tang
* Mojmir I, kralj Moravske (približan datum)
* Niall Caille, visoki kralj Irske
* Reginbert od Reichenaua, njemački [[biblioteka]]r
* Seguin II, franački plemić
* Wang, konkubina Wu Zonga

== Reference ==
{{Reference}}

{{Commonscat|846|846.}}</text>
      <sha1>tomcpgjbdj17kzmrtia1uugkd300swk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Matična ploča</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9644</id>
    <revision>
      <id>3428300</id>
      <parentid>3428250</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T07:55:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena prva izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/2401:4900:1C6F:F80C:85B5:35D0:93D4:BFB8|2401:4900:1C6F:F80C:85B5:35D0:93D4:BFB8]] koja je načinjena nakon izmjene 3329688 korisnika InternetArchiveBot</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15120" xml:space="preserve">{{Infokutija hardver
| ime        = Matična ploča
| slika       = ASRock K7VT4A Pro Mainboard.jpg
| opis_slike     = ATX matična ploča
| kon1       = Uređaje
| preko1_1      = kablova
| kon2 = Čipove
| preko2_1 = [[Socket]]a
| kon3 = Proširujuće kartice
| preko3_1 = [[PCI]]
| preko3_2 = [[AGP]]
| preko3_3 = [[PCI Express]]
| ime-klase  = Standardni formati
| klasa1      = ATX
| klasa2 = microATX
| klasa3 = 
| proizv1      = 
| proizv2 = 
| proizv3 = 
| proizv4 = 
| proizv5 = 
}}

'''Matična ploča''' ({{Jez-en|Motherboard}}, ponekad se naziva i '''glavna ploča''', '''sistemska ploča''', '''logička ploča'''&lt;ref name=&quot;Engadget&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|title=Apple sneaks new logic board into whining MacBook Pros|last=Miller|first=Paul|date=8. 7. 2006|publisher=Engadget|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131004212600/http://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|archivedate=4. 10. 2013|url-status=live|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;, ili skraćeno '''MB''') jest glavna [[Printana ploča (elektrotehnika)|printana ploča]] (PCB) koja se nalazi u računarima opće namjene i drugim proširivim sistemi. Sadrži i omogućava komunikaciju između mnogih ključnih elektroničkih komponenti sistema, kao što su [[Procesor|centralni procesor]] (CPU) i [[Memorija računara|memorija]], te osigurava utore za povezivanje ostalih [[Periferija|perifernih uređaja]].&lt;ref&gt;https://www.wepc.com/tips/how-are-motherboards-made-manufacturing/&lt;/ref&gt; Za razliku od [[Osnovna ploča|osnovne ploče]], matična ploča obično sadrži mnoge podsisteme kao što su centralni procesor, ulazno/izlazni čipset, memorijske kontrolere, razne interfejs konektore i druge komponente namijenjene za opću upotrebu.

''Matična ploča'' se izričito odnosi na [[Printana ploča (elektrotehnika)|printanu ploču]] sa mogućnošću proširenja i ubacivanja raznih drugih komponenti, i zbog toga se ova ploča naziva maticom na koju se sve ostalo spaja, što uključuje [[Periferija|periferne uređaje]], interfejs kartice i [[Proširujuća kartica|proširujuće]] [[Zvučna kartica|kartice]] kao što su: [[Zvučna kartica|zvučne kartice]], [[Grafička kartica|video kartice]], [[Mrežna kartica|mrežne kartice]], [[Tvrdi disk|hard diskove]] ili druge oblike skladištenja; [[TV tuner|TV tuner kartice]], kartice koje nude dodatne [[USB]] ili [[FireWire]] utore i razne druge prilagođene komponente.

== Historija ==
Prije izuma mikroprocesora, digitalni računar se sastojao od više printanih ploča koje su bile međusobno spojene na osnovnoj ploči. [[Procesor|Centralna procesorska jedinica]] (CPU), memorija i [[Periferija|periferna oprema]] bile su odvojene štampane ploče, spojene na osnovnu ploču. Sabirnica S-100 iz 1970-ih godina bila je primjer sistema sa osnovnom pločom.

Najpopularniji računari iz 1980, poput [[Apple II]] i [[IBM PC]], javno su predstavili svoje nacrte i drugu dokumentaciju koja je omogućila da i drugi kopiraju dizajn i prave zamjenske matične ploče.

Tokom kasnih 80-ih i početka 1990-ih postalo je isplativije integrirati mnoge funkcije u matičnu ploču. Krajem osamdesetih matične ploče ličnih računara počele su uključivati pojedinačne čipove koji su mogli podržati: [[Tastatura|tastaturu]], [[Miš (hardver)|miš]], [[Flopi disk|disketne jedinice]], [[Serijski port|serijske portove]] i [[Paralelni port|paralelne portove]]. Do kasnih devedesetih godina, mnoge matične ploče su uključivale mnoge funkcionalnosti u sebe kao što su integrirani čipovi za [[Računarska mreža|računarsku mrežu]] i zvuk, i čak [[Računarska grafika|grafiku]], iako za potrebe većih mogućnosti obrade grafike, [[grafička kartica]] je najčešće bila jedina odvojena komponenta.

Računari  iz 1990-ih integrirali su najčešće periferne uređaje. To je čak uključivalo matične ploče bez mogućnosti nadogradnje komponenti, trend koji će postati uobičajen i sve češći dolaskom [[Tablet (računar)|tablet računara]] i ostalih prenosnika manjih dimenzija. Memorija, procesor, mrežni kontroler, izvor napajanja i pohrana su danas obično integrirani u takve sisteme.

== Dizajn ==
[[Datoteka:386DX40_MB_Jaguar_V.jpg|mini| Matična ploča Octek Jaguar V iz 1993. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://redhill.net.au/b/b-93.html|title=Golden Oldies: 1993 mainboards|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513024500/http://www.redhill.net.au/b/b-93.html|archivedate=13. 5. 2007|accessdate=27. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Ova ploča ima malo ugrađenih perifernih uređaja, i zato ima 6 utora predviđenih za [[ISA autobus|ISA]] kartice.Veliki priključak za [[AT tastatura|AT tastature]] sa desne strane je jedini periferni interfejs. ]]
[[Datoteka:Samsung_galaxy_s2_internal2.JPG|mini|Matična ploča Samsung Galaxy SII; gotovo sve funkcije uređaja integrisane su u vrlo maloj ploči]]
Matična ploča pruža električne veze putem kojih komuniciraju ostale komponente sistema. Za razliku od osnovne ploče, ona također sadrži centralnu procesorsku jedinicu i udomljava druge podsisteme i uređaje.

Tipično računar ima [[mikroprocesor]], glavnu memoriju i ostale bitne komponente spojene na matičnu ploču. Ostale komponente kao što su [[vanjska pohrana]], kontroleri za [[Grafička kartica|video]] prikaz i [[Zvučna kartica|zvuk]] i periferni uređaji mogu se priključiti na matičnu ploču kao priključne kartice ili putem kablova.

Važna komponenta matične ploče je [[Chipset|čipset]] mikroprocesora, koji pruža potporne interfejse između CPU-a i različitih [[sabirnica]] i vanjskih komponenti. Ovaj čipset u određenoj mjeri određuje i mogućnosti matične ploče.

Moderne matične ploče uključuju:

* [[Socket|CPU utor (socket)]] u koje je moguće instalirati jedan ili više [[mikroprocesor]]a. Neki su direktno zalemljeni, kao što je [[VIA C3]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|title=CPU Socket Types Explained: From Socket 5 To BGA [MakeUseOf Explains]|date=25. 1. 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150407165233/http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|archivedate=7. 4. 2015|accessdate=12. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; 
* Memorijski utori u koje se instalira glavna memorija sistema, obično u obliku [[DIMM]] modula koji sadrže [[Dinamična memorija sa slučajnim pristupom|DRAM]] čipove 
* [[Chipset|Čipset]] koji formira interfejs između procesorske [[Prednja sabirnica|prednje sabirnice]], glavne memorije i perifernih sabirnica 
* Memorijski čip (obično [[Flash memorija|Flash ROM]] u modernim matičnim pločama) koji sadrži [[Firmware|firmver]] ili [[BIOS|BIOS/UEFI sistema]]
* [[Taktni oscilator|Taktni generator]] koji proizvodi sistemski taktni signal za sinhronizaciju raznih komponenti 
* Utori za [[Proširujuća kartica|proširujuće kartice]]  
* Konektori za napajanje, koji primaju električnu energiju iz računarskog [[Napojna jedinica|napajanja]] i napajaju CPU, čipset, glavnu memoriju, grafičke kartice i kartice za proširenje.  
* Konektori za tvrde diskove, obično samo [[SATA]]. U prošlosti su bili [[Integrated Drive Electronics|IDE konektori]]. Diskovi se također povezuju sa napajanjem.

S obzirom na veliku toplotu koju stvaraju jači CPU-ovi i komponente, moderne matične ploče gotovo uvijek uključuju hladnjake i mjesta montiranja za ventilatore kako bi raspršili suvišnu toplotu.

=== Formati ===
[[Datoteka:Motherboards_form_factors.svg|mini|Razni formati matičnih ploča]]
{{Glavni|Format matične ploče}}
Matične ploče proizvode se u različitim veličinama i oblicima, od kojih su neki specifični za pojedine proizvođače računara. Matične ploče su dizajnirane da budu kompatibilne sa različitim veličinama [[Računarsko kućište|kućišta]]. Većina matičnih ploča ličnih računara koristi [[ATX]] standard. Veličina matične ploče i jedinice napajanja (PSU) moraju se podudarati, iako će neke manje matične ploče iz iste porodice odgovarati i kućištima koja su predviđena za veće ploče. Na primjer, ATX kućište obično može primiti i microATX matičnu ploču. Računari danas uglavnom koriste visoko integrisane, minijaturisane i prilagođene matične ploče. To je jedan od razloga što su prenosni računari teško nadogradivi i njihova popravka jako skupa. Često zbog kvara samo jedne komponente prijenosnog računara potrebna je zamjena cijele matične ploče, koja je obično skuplja od čitave mašine.

=== CPU utori ===
CPU utor jeste utor koji je pričvršćen za printanu ploču (PCB) i koji udomljava centralnu procesorsku jedinicu (CPU). To je posebna vrsta utora sa integralnim kolom koji ima jako veliki broj kontaktnih nožica. CPU utor pruža fizičku strukturu za podršku CPU-a, podršku za hladnjak, i najvažnije, pruža električki interfejs između ploče i CPU-a. Procesorski utori na matičnoj ploči najčešće se mogu naći u većini ličnih i [[Server|serverskih računara]] (prenosni računari često direktno integrišu procesor), posebno onih zasnovanim na [[Procesorska arhitektura x86|Intel x86]] arhitekturi.

=== Integrisana periferija ===
Uz stalno smanjenje troškova i veličinu [[Integralno kolo|integralnih kola]], bilo je moguće integrisati sve više funkcija u samu matičnu ploču. Neki od najčešćih su:

* Disk kontroleri za [[Flopi disk|disketnu jedinicu]], do 2 [[Integrated Drive Electronics|PATA]] pogona i do 6 [[SATA]] pogona (uključujući [[RAID |RAID 0/1]] podršku). Od 2017. sve češći je i [[M.2 interfejs]] za jako brze [[SSD]] uređaje.
* Integrisani grafički procesor koji podržava [[2D računarska grafika|2D]] i [[3D računarska grafika|3D]] grafiku. U savremenim pločama, grafički procesor se nalazi u CPU, dok ploča pruža samo fizički interfejs sa [[DVI]], [[VGA]], [[HDMI]], [[DisplayPort]] izlazima
*[[Zvučna kartica|Integrisana zvučna kartica koja]] podržava 8-kanalni (7.1) zvuk i S/PDIF izlaz
*[[Ethernet]] [[Mrežna kartica|mrežni kontroler]] za povezivanje s [[Local Area Network|LAN-om]] i [[Internet]]om
*[[USB]] kontroler
* Senzori temperature, napona i brzine ventilatora koji omogućavaju [[softver]]u da prati zdravlje komponenti računara.
*[[Wi-Fi]] adapter

=== Utori za kartice ===
[[Datoteka:Motherboard_diagram.svg|mini|Dijagram moderne matične ploče koja podržava brojne ugrađene periferne funkcije kao i nekoliko utora za proširenje]]
Standardna, moderna ATX matična ploča obično će imati dvije ili tri [[PCI Express|PCI-Express]] 16x veze za grafičku karticu, nijedan, jedan ili dva stara PCI slota za razne kartice za proširenje i jedan ili više PCI-E 1x, 4x utora. (koji je nasljednik [[Peripheral Component Interconnect|PCI]])

Neke matične ploče imaju dva ili više PCI-E 16x utora kako bi omogućili posebnu grafičku tehnologiju koja se zove [[SLI]] (za [[NVIDIA|Nvidia]]) i [[Crossfire]] (za [[AMD]]). Omogućuju povezivanje 2 do 4 grafičke kartice.

=== Temperatura i pouzdanost ===
Studija iz 2003. utvrdila je da se neki računarski ruše i ponašaju čudno ne zbog greške u [[softver]]u ili perifernom [[hardver]]u, već zbog istrošenih [[kondenzator]]a na matičnim pločama PC-a.&lt;ref&gt;''[[C't|c't Magazine]]'', vol. 21, pp. 216-221. 2003.&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je to rezultat neispravne formulacije elektrolita,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|title=Faults &amp; Failures: Leaking Capacitors Muck up Motherboards|last=Chiu|first=Yu-Tzu|last2=Moore|first2=Samuel K.|date=31. 1. 2003|publisher=IEEE Spectrum|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030219071949/http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|archivedate=19. 2. 2003|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; nazvana i [[kondenzatorska kuga]].

Standardne matične ploče koriste [[Elektrolitički kondenzator|elektrolitičke kondenzatore]] za filtriranje [[Istosmjerna struja|istosmjerne]] struje. Ovi kondenzatori stare brzinom koja ovisi o temperaturi, jer njihovi [[elektrolit]]i na bazi vode polako isparavaju. To može dovesti do gubitka kapaciteta i naknadnih neispravnosti matične ploče zbog nestabilnosti [[Električni napon|napona]]. Zbog te činjenice, efikasno hlađenje sistema može produžiti životni vijek ploče i do 4 godine.&lt;ref&gt;Carey Holzman ''The healthy PC: preventive care and home remedies for your computer'' McGraw-Hill Professional, 2003 {{ISBN|0-07-222923-3}} page 174&lt;/ref&gt; Također, kvaliteta kondenzatora je jako bitna.

S druge strane, matične ploče srednjeg i visokog razreda koriste isključivo [[Čvrsti kondenzator|čvrste kondenzatore]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|title=-- GIGABYTE --Geeks Column of the Week - All Solid Capacitor|website=www.gigabyte.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170327102017/http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|archivedate=27. 3. 2017|accessdate=6. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ovi kondenzatori su procijenjeni za 5.000, 10.000 ili 12.000 radnih sati na temperaturi od {{Convert|105|C}}, produžujući predviđeni vijek trajanja u usporedbi sa standardnim čvrstim kondenzatorima.

== Pokretanje sistema pomoću BIOS-a ==
{{Glavni|Pokretanje (računarstvo)}}
Većina modernih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] i [[BIOS]], pohranjen u [[EEPROM]] čipu zalemljenom za matičnu ploču za [[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]]. Kad se prvi put upali računar, matična ploča i BIOS firmware testira i konfiguriše memoriju, strujne krugove i periferne uređaje. Ovaj test se zove Power-On Self Test (POST) koji testira većinu hardvera prije pokretanja operativnog sistema.

Većina savremenih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] koji je nasljednik BIOS-a.

== Također pogledajte ==
* [[Accelerated Graphics Port]]
* [[CMOS baterija]]
* [[Overclocking]]
* [[Sistem na jednoj ploči]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;
&lt;ref&gt;https://pcgamerbuild.com/best-mini-itx-motherboard/&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==

* {{DMOZ|Computers/Hardware/Components/Motherboards|Matične ploče}}   
* [http://www.wimsbios.com/biosupdates.jsp Popis proizvođača matičnih ploča i linkovi za ažuriranja BIOS-a] 
* [http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ Šta je matična ploča?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127104907/http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ |date=27. 11. 2005 }} 
* [https://web.archive.org/web/20070226125947/http://www.hardcoreware.net/reviews/review-335-1.htm Izrada matične ploče: ECS Factory Tour] 
* [https://web.archive.org/web/20090218000208/http://hardcoreware.net/reviews/review-217-1.htm Izrada matične ploče: Tour of Gigabyte Factory] 
* [https://www.xtremegaminerd.com/types-of-motherboard/ Faktor oblika i upotrebe matične ploče]

{{Hardver}}
{{Commonscat|Computer motherboards}}

[[Kategorija:Matična ploča| ]]</text>
      <sha1>c5ejk4zawfsmrykvji1pzxcm5f9meec</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428301</id>
      <parentid>3428300</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T07:56:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena 3428300 korisnika/-ce [[Special:Contributions/AdnanSa|AdnanSa]] ([[User talk:AdnanSa|razgovor]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15182" xml:space="preserve">{{Infokutija hardver
| ime        = Matična ploča
| slika       = ASRock K7VT4A Pro Mainboard.jpg
| opis_slike     = ATX matična ploča
| kon1       = Uređaje
| preko1_1      = kablova
| kon2 = Čipove
| preko2_1 = [[Socket]]a
| kon3 = Proširujuće kartice
| preko3_1 = [[PCI]]
| preko3_2 = [[AGP]]
| preko3_3 = [[PCI Express]]
| ime-klase  = Standardni formati
| klasa1      = ATX
| klasa2 = microATX
| klasa3 = 
| proizv1      = 
| proizv2 = 
| proizv3 = 
| proizv4 = 
| proizv5 = 
}}

'''Matična ploča''' ({{Jez-en|Motherboard}}, ponekad se naziva i '''glavna ploča''', '''sistemska ploča''', '''logička ploča'''&lt;ref name=&quot;Engadget&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|title=Apple sneaks new logic board into whining MacBook Pros|last=Miller|first=Paul|date=8. 7. 2006|publisher=Engadget|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131004212600/http://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|archivedate=4. 10. 2013|url-status=live|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;, ili skraćeno '''MB''') jest glavna [[Printana ploča (elektrotehnika)|printana ploča]] (PCB) koja se nalazi u računarima opće namjene i drugim proširivim sistemi. Sadrži i omogućava komunikaciju između mnogih ključnih elektroničkih komponenti sistema, kao što su [[Procesor|centralni procesor]] (CPU) i [[Memorija računara|memorija]], te osigurava utore za povezivanje ostalih [[Periferija|perifernih uređaja]].&lt;ref&gt;https://www.wepc.com/tips/how-are-motherboards-made-manufacturing/&lt;/ref&gt; Za razliku od [[Osnovna ploča|osnovne ploče]], matična ploča obično sadrži mnoge podsisteme kao što su centralni procesor, ulazno/izlazni čipset, memorijske kontrolere, razne interfejs konektore i druge komponente namijenjene za opću upotrebu.&lt;ref&gt;https://pcgamerbuild.com/best-mini-itx-motherboard/&lt;/ref&gt;

''Matična ploča'' se izričito odnosi na [[Printana ploča (elektrotehnika)|printanu ploču]] sa mogućnošću proširenja i ubacivanja raznih drugih komponenti, i zbog toga se ova ploča naziva maticom na koju se sve ostalo spaja, što uključuje [[Periferija|periferne uređaje]], interfejs kartice i [[Proširujuća kartica|proširujuće]] [[Zvučna kartica|kartice]] kao što su: [[Zvučna kartica|zvučne kartice]], [[Grafička kartica|video kartice]], [[Mrežna kartica|mrežne kartice]], [[Tvrdi disk|hard diskove]] ili druge oblike skladištenja; [[TV tuner|TV tuner kartice]], kartice koje nude dodatne [[USB]] ili [[FireWire]] utore i razne druge prilagođene komponente.

== Historija ==
Prije izuma mikroprocesora, digitalni računar se sastojao od više printanih ploča koje su bile međusobno spojene na osnovnoj ploči. [[Procesor|Centralna procesorska jedinica]] (CPU), memorija i [[Periferija|periferna oprema]] bile su odvojene štampane ploče, spojene na osnovnu ploču. Sabirnica S-100 iz 1970-ih godina bila je primjer sistema sa osnovnom pločom.

Najpopularniji računari iz 1980, poput [[Apple II]] i [[IBM PC]], javno su predstavili svoje nacrte i drugu dokumentaciju koja je omogućila da i drugi kopiraju dizajn i prave zamjenske matične ploče.

Tokom kasnih 80-ih i početka 1990-ih postalo je isplativije integrirati mnoge funkcije u matičnu ploču. Krajem osamdesetih matične ploče ličnih računara počele su uključivati pojedinačne čipove koji su mogli podržati: [[Tastatura|tastaturu]], [[Miš (hardver)|miš]], [[Flopi disk|disketne jedinice]], [[Serijski port|serijske portove]] i [[Paralelni port|paralelne portove]]. Do kasnih devedesetih godina, mnoge matične ploče su uključivale mnoge funkcionalnosti u sebe kao što su integrirani čipovi za [[Računarska mreža|računarsku mrežu]] i zvuk, i čak [[Računarska grafika|grafiku]], iako za potrebe većih mogućnosti obrade grafike, [[grafička kartica]] je najčešće bila jedina odvojena komponenta.

Računari  iz 1990-ih integrirali su najčešće periferne uređaje. To je čak uključivalo matične ploče bez mogućnosti nadogradnje komponenti, trend koji će postati uobičajen i sve češći dolaskom [[Tablet (računar)|tablet računara]] i ostalih prenosnika manjih dimenzija. Memorija, procesor, mrežni kontroler, izvor napajanja i pohrana su danas obično integrirani u takve sisteme.

== Dizajn ==
[[Datoteka:386DX40_MB_Jaguar_V.jpg|mini| Matična ploča Octek Jaguar V iz 1993. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://redhill.net.au/b/b-93.html|title=Golden Oldies: 1993 mainboards|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513024500/http://www.redhill.net.au/b/b-93.html|archivedate=13. 5. 2007|accessdate=27. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Ova ploča ima malo ugrađenih perifernih uređaja, i zato ima 6 utora predviđenih za [[ISA autobus|ISA]] kartice.Veliki priključak za [[AT tastatura|AT tastature]] sa desne strane je jedini periferni interfejs. ]]
[[Datoteka:Samsung_galaxy_s2_internal2.JPG|mini|Matična ploča Samsung Galaxy SII; gotovo sve funkcije uređaja integrisane su u vrlo maloj ploči]]
Matična ploča pruža električne veze putem kojih komuniciraju ostale komponente sistema. Za razliku od osnovne ploče, ona također sadrži centralnu procesorsku jedinicu i udomljava druge podsisteme i uređaje.

Tipično računar ima [[mikroprocesor]], glavnu memoriju i ostale bitne komponente spojene na matičnu ploču. Ostale komponente kao što su [[vanjska pohrana]], kontroleri za [[Grafička kartica|video]] prikaz i [[Zvučna kartica|zvuk]] i periferni uređaji mogu se priključiti na matičnu ploču kao priključne kartice ili putem kablova.

Važna komponenta matične ploče je [[Chipset|čipset]] mikroprocesora, koji pruža potporne interfejse između CPU-a i različitih [[sabirnica]] i vanjskih komponenti. Ovaj čipset u određenoj mjeri određuje i mogućnosti matične ploče.

Moderne matične ploče uključuju:

* [[Socket|CPU utor (socket)]] u koje je moguće instalirati jedan ili više [[mikroprocesor]]a. Neki su direktno zalemljeni, kao što je [[VIA C3]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|title=CPU Socket Types Explained: From Socket 5 To BGA [MakeUseOf Explains]|date=25. 1. 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150407165233/http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|archivedate=7. 4. 2015|accessdate=12. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; 
* Memorijski utori u koje se instalira glavna memorija sistema, obično u obliku [[DIMM]] modula koji sadrže [[Dinamična memorija sa slučajnim pristupom|DRAM]] čipove 
* [[Chipset|Čipset]] koji formira interfejs između procesorske [[Prednja sabirnica|prednje sabirnice]], glavne memorije i perifernih sabirnica 
* Memorijski čip (obično [[Flash memorija|Flash ROM]] u modernim matičnim pločama) koji sadrži [[Firmware|firmver]] ili [[BIOS|BIOS/UEFI sistema]]
* [[Taktni oscilator|Taktni generator]] koji proizvodi sistemski taktni signal za sinhronizaciju raznih komponenti 
* Utori za [[Proširujuća kartica|proširujuće kartice]]  
* Konektori za napajanje, koji primaju električnu energiju iz računarskog [[Napojna jedinica|napajanja]] i napajaju CPU, čipset, glavnu memoriju, grafičke kartice i kartice za proširenje.  
* Konektori za tvrde diskove, obično samo [[SATA]]. U prošlosti su bili [[Integrated Drive Electronics|IDE konektori]]. Diskovi se također povezuju sa napajanjem.

S obzirom na veliku toplotu koju stvaraju jači CPU-ovi i komponente, moderne matične ploče gotovo uvijek uključuju hladnjake i mjesta montiranja za ventilatore kako bi raspršili suvišnu toplotu.

=== Formati ===
[[Datoteka:Motherboards_form_factors.svg|mini|Razni formati matičnih ploča]]
{{Glavni|Format matične ploče}}
Matične ploče proizvode se u različitim veličinama i oblicima, od kojih su neki specifični za pojedine proizvođače računara. Matične ploče su dizajnirane da budu kompatibilne sa različitim veličinama [[Računarsko kućište|kućišta]]. Većina matičnih ploča ličnih računara koristi [[ATX]] standard. Veličina matične ploče i jedinice napajanja (PSU) moraju se podudarati, iako će neke manje matične ploče iz iste porodice odgovarati i kućištima koja su predviđena za veće ploče. Na primjer, ATX kućište obično može primiti i microATX matičnu ploču. Računari danas uglavnom koriste visoko integrisane, minijaturisane i prilagođene matične ploče. To je jedan od razloga što su prenosni računari teško nadogradivi i njihova popravka jako skupa. Često zbog kvara samo jedne komponente prijenosnog računara potrebna je zamjena cijele matične ploče, koja je obično skuplja od čitave mašine.

=== CPU utori ===
CPU utor jeste utor koji je pričvršćen za printanu ploču (PCB) i koji udomljava centralnu procesorsku jedinicu (CPU). To je posebna vrsta utora sa integralnim kolom koji ima jako veliki broj kontaktnih nožica. CPU utor pruža fizičku strukturu za podršku CPU-a, podršku za hladnjak, i najvažnije, pruža električki interfejs između ploče i CPU-a. Procesorski utori na matičnoj ploči najčešće se mogu naći u većini ličnih i [[Server|serverskih računara]] (prenosni računari često direktno integrišu procesor), posebno onih zasnovanim na [[Procesorska arhitektura x86|Intel x86]] arhitekturi.

=== Integrisana periferija ===
Uz stalno smanjenje troškova i veličinu [[Integralno kolo|integralnih kola]], bilo je moguće integrisati sve više funkcija u samu matičnu ploču. Neki od najčešćih su:

* Disk kontroleri za [[Flopi disk|disketnu jedinicu]], do 2 [[Integrated Drive Electronics|PATA]] pogona i do 6 [[SATA]] pogona (uključujući [[RAID |RAID 0/1]] podršku). Od 2017. sve češći je i [[M.2 interfejs]] za jako brze [[SSD]] uređaje.
* Integrisani grafički procesor koji podržava [[2D računarska grafika|2D]] i [[3D računarska grafika|3D]] grafiku. U savremenim pločama, grafički procesor se nalazi u CPU, dok ploča pruža samo fizički interfejs sa [[DVI]], [[VGA]], [[HDMI]], [[DisplayPort]] izlazima
*[[Zvučna kartica|Integrisana zvučna kartica koja]] podržava 8-kanalni (7.1) zvuk i S/PDIF izlaz
*[[Ethernet]] [[Mrežna kartica|mrežni kontroler]] za povezivanje s [[Local Area Network|LAN-om]] i [[Internet]]om
*[[USB]] kontroler
* Senzori temperature, napona i brzine ventilatora koji omogućavaju [[softver]]u da prati zdravlje komponenti računara.
*[[Wi-Fi]] adapter

=== Utori za kartice ===
[[Datoteka:Motherboard_diagram.svg|mini|Dijagram moderne matične ploče koja podržava brojne ugrađene periferne funkcije kao i nekoliko utora za proširenje]]
Standardna, moderna ATX matična ploča obično će imati dvije ili tri [[PCI Express|PCI-Express]] 16x veze za grafičku karticu, nijedan, jedan ili dva stara PCI slota za razne kartice za proširenje i jedan ili više PCI-E 1x, 4x utora. (koji je nasljednik [[Peripheral Component Interconnect|PCI]])

Neke matične ploče imaju dva ili više PCI-E 16x utora kako bi omogućili posebnu grafičku tehnologiju koja se zove [[SLI]] (za [[NVIDIA|Nvidia]]) i [[Crossfire]] (za [[AMD]]). Omogućuju povezivanje 2 do 4 grafičke kartice.

=== Temperatura i pouzdanost ===
Studija iz 2003. utvrdila je da se neki računarski ruše i ponašaju čudno ne zbog greške u [[softver]]u ili perifernom [[hardver]]u, već zbog istrošenih [[kondenzator]]a na matičnim pločama PC-a.&lt;ref&gt;''[[C't|c't Magazine]]'', vol. 21, pp. 216-221. 2003.&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je to rezultat neispravne formulacije elektrolita,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|title=Faults &amp; Failures: Leaking Capacitors Muck up Motherboards|last=Chiu|first=Yu-Tzu|last2=Moore|first2=Samuel K.|date=31. 1. 2003|publisher=IEEE Spectrum|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030219071949/http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|archivedate=19. 2. 2003|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; nazvana i [[kondenzatorska kuga]].

Standardne matične ploče koriste [[Elektrolitički kondenzator|elektrolitičke kondenzatore]] za filtriranje [[Istosmjerna struja|istosmjerne]] struje. Ovi kondenzatori stare brzinom koja ovisi o temperaturi, jer njihovi [[elektrolit]]i na bazi vode polako isparavaju. To može dovesti do gubitka kapaciteta i naknadnih neispravnosti matične ploče zbog nestabilnosti [[Električni napon|napona]]. Zbog te činjenice, efikasno hlađenje sistema može produžiti životni vijek ploče i do 4 godine.&lt;ref&gt;Carey Holzman ''The healthy PC: preventive care and home remedies for your computer'' McGraw-Hill Professional, 2003 {{ISBN|0-07-222923-3}} page 174&lt;/ref&gt; Također, kvaliteta kondenzatora je jako bitna.

S druge strane, matične ploče srednjeg i visokog razreda koriste isključivo [[Čvrsti kondenzator|čvrste kondenzatore]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|title=-- GIGABYTE --Geeks Column of the Week - All Solid Capacitor|website=www.gigabyte.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170327102017/http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|archivedate=27. 3. 2017|accessdate=6. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ovi kondenzatori su procijenjeni za 5.000, 10.000 ili 12.000 radnih sati na temperaturi od {{Convert|105|C}}, produžujući predviđeni vijek trajanja u usporedbi sa standardnim čvrstim kondenzatorima.

== Pokretanje sistema pomoću BIOS-a ==
{{Glavni|Pokretanje (računarstvo)}}
Većina modernih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] i [[BIOS]], pohranjen u [[EEPROM]] čipu zalemljenom za matičnu ploču za [[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]]. Kad se prvi put upali računar, matična ploča i BIOS firmware testira i konfiguriše memoriju, strujne krugove i periferne uređaje. Ovaj test se zove Power-On Self Test (POST) koji testira većinu hardvera prije pokretanja operativnog sistema.

Većina savremenih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] koji je nasljednik BIOS-a.

== Također pogledajte ==
* [[Accelerated Graphics Port]]
* [[CMOS baterija]]
* [[Overclocking]]
* [[Sistem na jednoj ploči]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;
&lt;ref&gt;https://pcgamerbuild.com/best-mini-itx-motherboard/&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==

* {{DMOZ|Computers/Hardware/Components/Motherboards|Matične ploče}}   
* [http://www.wimsbios.com/biosupdates.jsp Popis proizvođača matičnih ploča i linkovi za ažuriranja BIOS-a] 
* [http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ Šta je matična ploča?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127104907/http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ |date=27. 11. 2005 }} 
* [https://web.archive.org/web/20070226125947/http://www.hardcoreware.net/reviews/review-335-1.htm Izrada matične ploče: ECS Factory Tour] 
* [https://web.archive.org/web/20090218000208/http://hardcoreware.net/reviews/review-217-1.htm Izrada matične ploče: Tour of Gigabyte Factory] 
* [https://www.xtremegaminerd.com/types-of-motherboard/ Faktor oblika i upotrebe matične ploče]

{{Hardver}}
{{Commonscat|Computer motherboards}}

[[Kategorija:Matična ploča| ]]</text>
      <sha1>bhh0rdov8hxnjksxray5d4pt8thmltd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428302</id>
      <parentid>3428301</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T07:58:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>link ubačen naknadno kao referenca, ne vidim smisao u tome osim promovisanja određene stranice, zato sam vratio izmjenu</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15057" xml:space="preserve">{{Infokutija hardver
| ime        = Matična ploča
| slika       = ASRock K7VT4A Pro Mainboard.jpg
| opis_slike     = ATX matična ploča
| kon1       = Uređaje
| preko1_1      = kablova
| kon2 = Čipove
| preko2_1 = [[Socket]]a
| kon3 = Proširujuće kartice
| preko3_1 = [[PCI]]
| preko3_2 = [[AGP]]
| preko3_3 = [[PCI Express]]
| ime-klase  = Standardni formati
| klasa1      = ATX
| klasa2 = microATX
| klasa3 = 
| proizv1      = 
| proizv2 = 
| proizv3 = 
| proizv4 = 
| proizv5 = 
}}

'''Matična ploča''' ({{Jez-en|Motherboard}}, ponekad se naziva i '''glavna ploča''', '''sistemska ploča''', '''logička ploča'''&lt;ref name=&quot;Engadget&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|title=Apple sneaks new logic board into whining MacBook Pros|last=Miller|first=Paul|date=8. 7. 2006|publisher=Engadget|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131004212600/http://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|archivedate=4. 10. 2013|url-status=live|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;, ili skraćeno '''MB''') jest glavna [[Printana ploča (elektrotehnika)|printana ploča]] (PCB) koja se nalazi u računarima opće namjene i drugim proširivim sistemi. Sadrži i omogućava komunikaciju između mnogih ključnih elektroničkih komponenti sistema, kao što su [[Procesor|centralni procesor]] (CPU) i [[Memorija računara|memorija]], te osigurava utore za povezivanje ostalih [[Periferija|perifernih uređaja]].&lt;ref&gt;https://www.wepc.com/tips/how-are-motherboards-made-manufacturing/&lt;/ref&gt; Za razliku od [[Osnovna ploča|osnovne ploče]], matična ploča obično sadrži mnoge podsisteme kao što su centralni procesor, ulazno/izlazni čipset, memorijske kontrolere, razne interfejs konektore i druge komponente namijenjene za opću upotrebu.

''Matična ploča'' se izričito odnosi na [[Printana ploča (elektrotehnika)|printanu ploču]] sa mogućnošću proširenja i ubacivanja raznih drugih komponenti, i zbog toga se ova ploča naziva maticom na koju se sve ostalo spaja, što uključuje [[Periferija|periferne uređaje]], interfejs kartice i [[Proširujuća kartica|proširujuće]] [[Zvučna kartica|kartice]] kao što su: [[Zvučna kartica|zvučne kartice]], [[Grafička kartica|video kartice]], [[Mrežna kartica|mrežne kartice]], [[Tvrdi disk|hard diskove]] ili druge oblike skladištenja; [[TV tuner|TV tuner kartice]], kartice koje nude dodatne [[USB]] ili [[FireWire]] utore i razne druge prilagođene komponente.

== Historija ==
Prije izuma mikroprocesora, digitalni računar se sastojao od više printanih ploča koje su bile međusobno spojene na osnovnoj ploči. [[Procesor|Centralna procesorska jedinica]] (CPU), memorija i [[Periferija|periferna oprema]] bile su odvojene štampane ploče, spojene na osnovnu ploču. Sabirnica S-100 iz 1970-ih godina bila je primjer sistema sa osnovnom pločom.

Najpopularniji računari iz 1980, poput [[Apple II]] i [[IBM PC]], javno su predstavili svoje nacrte i drugu dokumentaciju koja je omogućila da i drugi kopiraju dizajn i prave zamjenske matične ploče.

Tokom kasnih 80-ih i početka 1990-ih postalo je isplativije integrirati mnoge funkcije u matičnu ploču. Krajem osamdesetih matične ploče ličnih računara počele su uključivati pojedinačne čipove koji su mogli podržati: [[Tastatura|tastaturu]], [[Miš (hardver)|miš]], [[Flopi disk|disketne jedinice]], [[Serijski port|serijske portove]] i [[Paralelni port|paralelne portove]]. Do kasnih devedesetih godina, mnoge matične ploče su uključivale mnoge funkcionalnosti u sebe kao što su integrirani čipovi za [[Računarska mreža|računarsku mrežu]] i zvuk, i čak [[Računarska grafika|grafiku]], iako za potrebe većih mogućnosti obrade grafike, [[grafička kartica]] je najčešće bila jedina odvojena komponenta.

Računari  iz 1990-ih integrirali su najčešće periferne uređaje. To je čak uključivalo matične ploče bez mogućnosti nadogradnje komponenti, trend koji će postati uobičajen i sve češći dolaskom [[Tablet (računar)|tablet računara]] i ostalih prenosnika manjih dimenzija. Memorija, procesor, mrežni kontroler, izvor napajanja i pohrana su danas obično integrirani u takve sisteme.

== Dizajn ==
[[Datoteka:386DX40_MB_Jaguar_V.jpg|mini| Matična ploča Octek Jaguar V iz 1993. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://redhill.net.au/b/b-93.html|title=Golden Oldies: 1993 mainboards|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513024500/http://www.redhill.net.au/b/b-93.html|archivedate=13. 5. 2007|accessdate=27. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Ova ploča ima malo ugrađenih perifernih uređaja, i zato ima 6 utora predviđenih za [[ISA autobus|ISA]] kartice.Veliki priključak za [[AT tastatura|AT tastature]] sa desne strane je jedini periferni interfejs. ]]
[[Datoteka:Samsung_galaxy_s2_internal2.JPG|mini|Matična ploča Samsung Galaxy SII; gotovo sve funkcije uređaja integrisane su u vrlo maloj ploči]]
Matična ploča pruža električne veze putem kojih komuniciraju ostale komponente sistema. Za razliku od osnovne ploče, ona također sadrži centralnu procesorsku jedinicu i udomljava druge podsisteme i uređaje.

Tipično računar ima [[mikroprocesor]], glavnu memoriju i ostale bitne komponente spojene na matičnu ploču. Ostale komponente kao što su [[vanjska pohrana]], kontroleri za [[Grafička kartica|video]] prikaz i [[Zvučna kartica|zvuk]] i periferni uređaji mogu se priključiti na matičnu ploču kao priključne kartice ili putem kablova.

Važna komponenta matične ploče je [[Chipset|čipset]] mikroprocesora, koji pruža potporne interfejse između CPU-a i različitih [[sabirnica]] i vanjskih komponenti. Ovaj čipset u određenoj mjeri određuje i mogućnosti matične ploče.

Moderne matične ploče uključuju:

* [[Socket|CPU utor (socket)]] u koje je moguće instalirati jedan ili više [[mikroprocesor]]a. Neki su direktno zalemljeni, kao što je [[VIA C3]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|title=CPU Socket Types Explained: From Socket 5 To BGA [MakeUseOf Explains]|date=25. 1. 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150407165233/http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|archivedate=7. 4. 2015|accessdate=12. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; 
* Memorijski utori u koje se instalira glavna memorija sistema, obično u obliku [[DIMM]] modula koji sadrže [[Dinamična memorija sa slučajnim pristupom|DRAM]] čipove 
* [[Chipset|Čipset]] koji formira interfejs između procesorske [[Prednja sabirnica|prednje sabirnice]], glavne memorije i perifernih sabirnica 
* Memorijski čip (obično [[Flash memorija|Flash ROM]] u modernim matičnim pločama) koji sadrži [[Firmware|firmver]] ili [[BIOS|BIOS/UEFI sistema]]
* [[Taktni oscilator|Taktni generator]] koji proizvodi sistemski taktni signal za sinhronizaciju raznih komponenti 
* Utori za [[Proširujuća kartica|proširujuće kartice]]  
* Konektori za napajanje, koji primaju električnu energiju iz računarskog [[Napojna jedinica|napajanja]] i napajaju CPU, čipset, glavnu memoriju, grafičke kartice i kartice za proširenje.  
* Konektori za tvrde diskove, obično samo [[SATA]]. U prošlosti su bili [[Integrated Drive Electronics|IDE konektori]]. Diskovi se također povezuju sa napajanjem.

S obzirom na veliku toplotu koju stvaraju jači CPU-ovi i komponente, moderne matične ploče gotovo uvijek uključuju hladnjake i mjesta montiranja za ventilatore kako bi raspršili suvišnu toplotu.

=== Formati ===
[[Datoteka:Motherboards_form_factors.svg|mini|Razni formati matičnih ploča]]
{{Glavni|Format matične ploče}}
Matične ploče proizvode se u različitim veličinama i oblicima, od kojih su neki specifični za pojedine proizvođače računara. Matične ploče su dizajnirane da budu kompatibilne sa različitim veličinama [[Računarsko kućište|kućišta]]. Većina matičnih ploča ličnih računara koristi [[ATX]] standard. Veličina matične ploče i jedinice napajanja (PSU) moraju se podudarati, iako će neke manje matične ploče iz iste porodice odgovarati i kućištima koja su predviđena za veće ploče. Na primjer, ATX kućište obično može primiti i microATX matičnu ploču. Računari danas uglavnom koriste visoko integrisane, minijaturisane i prilagođene matične ploče. To je jedan od razloga što su prenosni računari teško nadogradivi i njihova popravka jako skupa. Često zbog kvara samo jedne komponente prijenosnog računara potrebna je zamjena cijele matične ploče, koja je obično skuplja od čitave mašine.

=== CPU utori ===
CPU utor jeste utor koji je pričvršćen za printanu ploču (PCB) i koji udomljava centralnu procesorsku jedinicu (CPU). To je posebna vrsta utora sa integralnim kolom koji ima jako veliki broj kontaktnih nožica. CPU utor pruža fizičku strukturu za podršku CPU-a, podršku za hladnjak, i najvažnije, pruža električki interfejs između ploče i CPU-a. Procesorski utori na matičnoj ploči najčešće se mogu naći u većini ličnih i [[Server|serverskih računara]] (prenosni računari često direktno integrišu procesor), posebno onih zasnovanim na [[Procesorska arhitektura x86|Intel x86]] arhitekturi.

=== Integrisana periferija ===
Uz stalno smanjenje troškova i veličinu [[Integralno kolo|integralnih kola]], bilo je moguće integrisati sve više funkcija u samu matičnu ploču. Neki od najčešćih su:

* Disk kontroleri za [[Flopi disk|disketnu jedinicu]], do 2 [[Integrated Drive Electronics|PATA]] pogona i do 6 [[SATA]] pogona (uključujući [[RAID |RAID 0/1]] podršku). Od 2017. sve češći je i [[M.2 interfejs]] za jako brze [[SSD]] uređaje.
* Integrisani grafički procesor koji podržava [[2D računarska grafika|2D]] i [[3D računarska grafika|3D]] grafiku. U savremenim pločama, grafički procesor se nalazi u CPU, dok ploča pruža samo fizički interfejs sa [[DVI]], [[VGA]], [[HDMI]], [[DisplayPort]] izlazima
*[[Zvučna kartica|Integrisana zvučna kartica koja]] podržava 8-kanalni (7.1) zvuk i S/PDIF izlaz
*[[Ethernet]] [[Mrežna kartica|mrežni kontroler]] za povezivanje s [[Local Area Network|LAN-om]] i [[Internet]]om
*[[USB]] kontroler
* Senzori temperature, napona i brzine ventilatora koji omogućavaju [[softver]]u da prati zdravlje komponenti računara.
*[[Wi-Fi]] adapter

=== Utori za kartice ===
[[Datoteka:Motherboard_diagram.svg|mini|Dijagram moderne matične ploče koja podržava brojne ugrađene periferne funkcije kao i nekoliko utora za proširenje]]
Standardna, moderna ATX matična ploča obično će imati dvije ili tri [[PCI Express|PCI-Express]] 16x veze za grafičku karticu, nijedan, jedan ili dva stara PCI slota za razne kartice za proširenje i jedan ili više PCI-E 1x, 4x utora. (koji je nasljednik [[Peripheral Component Interconnect|PCI]])

Neke matične ploče imaju dva ili više PCI-E 16x utora kako bi omogućili posebnu grafičku tehnologiju koja se zove [[SLI]] (za [[NVIDIA|Nvidia]]) i [[Crossfire]] (za [[AMD]]). Omogućuju povezivanje 2 do 4 grafičke kartice.

=== Temperatura i pouzdanost ===
Studija iz 2003. utvrdila je da se neki računarski ruše i ponašaju čudno ne zbog greške u [[softver]]u ili perifernom [[hardver]]u, već zbog istrošenih [[kondenzator]]a na matičnim pločama PC-a.&lt;ref&gt;''[[C't|c't Magazine]]'', vol. 21, pp. 216-221. 2003.&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je to rezultat neispravne formulacije elektrolita,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|title=Faults &amp; Failures: Leaking Capacitors Muck up Motherboards|last=Chiu|first=Yu-Tzu|last2=Moore|first2=Samuel K.|date=31. 1. 2003|publisher=IEEE Spectrum|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030219071949/http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|archivedate=19. 2. 2003|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; nazvana i [[kondenzatorska kuga]].

Standardne matične ploče koriste [[Elektrolitički kondenzator|elektrolitičke kondenzatore]] za filtriranje [[Istosmjerna struja|istosmjerne]] struje. Ovi kondenzatori stare brzinom koja ovisi o temperaturi, jer njihovi [[elektrolit]]i na bazi vode polako isparavaju. To može dovesti do gubitka kapaciteta i naknadnih neispravnosti matične ploče zbog nestabilnosti [[Električni napon|napona]]. Zbog te činjenice, efikasno hlađenje sistema može produžiti životni vijek ploče i do 4 godine.&lt;ref&gt;Carey Holzman ''The healthy PC: preventive care and home remedies for your computer'' McGraw-Hill Professional, 2003 {{ISBN|0-07-222923-3}} page 174&lt;/ref&gt; Također, kvaliteta kondenzatora je jako bitna.

S druge strane, matične ploče srednjeg i visokog razreda koriste isključivo [[Čvrsti kondenzator|čvrste kondenzatore]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|title=-- GIGABYTE --Geeks Column of the Week - All Solid Capacitor|website=www.gigabyte.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170327102017/http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|archivedate=27. 3. 2017|accessdate=6. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ovi kondenzatori su procijenjeni za 5.000, 10.000 ili 12.000 radnih sati na temperaturi od {{Convert|105|C}}, produžujući predviđeni vijek trajanja u usporedbi sa standardnim čvrstim kondenzatorima.

== Pokretanje sistema pomoću BIOS-a ==
{{Glavni|Pokretanje (računarstvo)}}
Većina modernih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] i [[BIOS]], pohranjen u [[EEPROM]] čipu zalemljenom za matičnu ploču za [[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]]. Kad se prvi put upali računar, matična ploča i BIOS firmware testira i konfiguriše memoriju, strujne krugove i periferne uređaje. Ovaj test se zove Power-On Self Test (POST) koji testira većinu hardvera prije pokretanja operativnog sistema.

Većina savremenih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] koji je nasljednik BIOS-a.

== Također pogledajte ==
* [[Accelerated Graphics Port]]
* [[CMOS baterija]]
* [[Overclocking]]
* [[Sistem na jednoj ploči]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* {{DMOZ|Computers/Hardware/Components/Motherboards|Matične ploče}}   
* [http://www.wimsbios.com/biosupdates.jsp Popis proizvođača matičnih ploča i linkovi za ažuriranja BIOS-a] 
* [http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ Šta je matična ploča?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127104907/http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ |date=27. 11. 2005 }} 
* [https://web.archive.org/web/20070226125947/http://www.hardcoreware.net/reviews/review-335-1.htm Izrada matične ploče: ECS Factory Tour] 
* [https://web.archive.org/web/20090218000208/http://hardcoreware.net/reviews/review-217-1.htm Izrada matične ploče: Tour of Gigabyte Factory] 
* [https://www.xtremegaminerd.com/types-of-motherboard/ Faktor oblika i upotrebe matične ploče]

{{Hardver}}
{{Commonscat|Computer motherboards}}

[[Kategorija:Matična ploča| ]]</text>
      <sha1>iv1ga0npdd55tyvedfng1a9m1y79vlu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12672</id>
    <revision>
      <id>3428323</id>
      <parentid>3424889</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T10:14:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>37209</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjska politika */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="295145" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
| izvorno_ime                    = Социјалистичка Федеративна Република Југославија {{mk simbol}}&lt;br/&gt;Socialistična federativna republika Jugoslavija {{sl simbol}}
| genitiv                        = SFRJ
| razdoblje                      = [[1943]] - [[1992]].
| država_prije1                  = Kraljevina Jugoslavija
| država_prije_zastava1          = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg
| država_prije2                  = Kraljevina Italija
| država_prije_zastava2          = Flag of Italy (1861-1946).svg
| država_prije3                  = Treći reich
| država_prije_zastava3          = Flag of Nazi Germany (1933-1945).svg
| država_prije4                  = Nezavisna država Hrvatska
| država_prije_zastava4          = Flag of Independent State of Croatia.svg
| država_prije5                  = Slobodna teritorija Trsta
| država_prije_zastava5          = Free Territory Trieste Flag.svg
| država_poslije1                = Republika Bosna i Hercegovina
| država_poslije_zastava1        = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg
| država_poslije2                = Hrvatska
| država_poslije_zastava2        = Flag of Croatia.svg
| država_poslije3                = Republika Makedonija
| država_poslije_zastava3        = Flag of North Macedonia (1992–1995).svg
| država_poslije4                = Savezna republika Jugoslavija
| država_poslije_zastava4        = Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg
| država_poslije5                = Slovenija
| država_poslije_zastava5        = Flag of Slovenia.svg
| zastava                        = Flag of SFR Yugoslavia.svg
| grb                            = Emblem_of_SFR_Yugoslavia.svg
| uzrečica                       = ''[[Bratstvo i jedinstvo]]''
| himna                          = ''[[Hej Slaveni]]''&lt;center&gt;[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg]]&lt;/center&gt;
| karta                          = Yugoslavia_1956-1990.svg
| glavni_grad                    = [[Beograd]]
| glavni_grad_kordinati          =
| najveći_grad                   = [[Beograd]]
| službeni_jezik                 = Nijedan na saveznom nivou&lt;br /&gt;'''Nacionalni jezik:'''&lt;br /&gt;[[srpskohrvatski]]&lt;sup&gt;'''1'''&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;'''Regionalni jezici:'''&lt;br /&gt;[[makedonski]] i [[slovenski]]
| etničke_grupe                  = [[Crnogorci]], [[Hrvati]], [[Makedonci]], [[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Slovenci]], [[Srbi]] i dr.
| državno_uređenje               = jednopartijski sistem
| vrsta_vlasti                   = [[Predsjednik SFRJ|Predsjednik]]
| godina_prve_vlasti             = 1945-53. 
| vladar_prva_vlast              = [[Ivan Ribar]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
| godina_druge_vlasti            = 1953-80.
| vladar_druga_vlast             = [[Josip Broz Tito]]
| godina_treće_vlasti            = 1991-92. 
| vladar_treća_vlast             = [[Stjepan Mesić]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
| nezavisnost                    = 
| nezavisnost_priznato           = [[29. novembar]] [[1943]].
| površina                       = 255.804
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 22.438.331
| stanovnika_godina              = 1981
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| gustoća                        = 87,72
| po_broju_gustoće_na_svijetu    =
| valuta                         = [[jugoslavenski dinar]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +1
| internetski_nastavak           = [[.yu]] (uveden 1989., korišten je do 2009. godine još u Srbiji i Crnoj Gori)
| pozivni_broj                   = 38 (nije više u upotrebi)
| komentar                       = &lt;sup&gt;'''1'''&lt;/sup&gt; Vidi: [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Jezičko pitanje|odlomak '''''Jezičko pitanje''''']]
}}
'''Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija''' ('''SFRJ'''; skraćeno '''Jugoslavija'''; također poznata i kao &quot;Druga Jugoslavija&quot;) bila je država nastala [[29. novembar|29. novembra]] [[1943]]. na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|drugom zasjedanju]] [[AVNOJ]]-a u [[Jajce|Jajcu]] kao zajednica 5 naroda i 6 republika, sa prvobitnim imenom '''Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ)'''. To je ime promijenjeno 29. novembra [[1945]]. na [[Treće zasjedanje AVNOJ-a|trećem zasjedanju]] [[AVNOJ]]-a u [[Beograd]]u u '''Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ)''', da bi konačno 7. aprila [[1963]]. dobila ime ''Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ)''. Bila je jedna od osnivača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]&lt;ref&gt;[https://research.un.org/en/unmembers/founders UN Membership: Founding Members], research.un.org, pristupljeno 19. jula 2019.&lt;/ref&gt; i [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]].

SFRJ je bila nasljednica [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (1918-41). Prestala je postojati 1992. godine osamostaljivanjem [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Makedonija|Makedonije]] (1991), zatim i [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ([[1992]]) iz federacije. Preostale republike, [[Republika Srbija|Srbija]] i [[Crna Gora]], formirale su novu zajednicu; prvo u aprilu 1992. [[SR Jugoslavija|SR Jugoslaviju]], potom 2003. državnu zajednicu [[Srbija i Crna Gora]], a na referendumu 21. maja 2006. godine [[Crna Gora]] je istupila iz državne zajednice, stvorivši samostalnu republiku. [[Kosovo]] se 2008. godine odvojilo od Srbije proglašavanjem nezavisnosti.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija SFRJ}}
[[Datoteka:General map of yugoslavia (1945-1991) (SH labels).png|mini|300px|Republike SFRJ]]
U vrijeme od 1954-91. godine SFRJ je imala površinu od 255.804&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Sastojala je od šest saveznih republika ([[SR Slovenija]], [[SR Hrvatska]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SR Srbija]], [[SR Crna Gora]] i [[SR Makedonija]]), te dvije autonomne pokrajine [[SAP Kosovo]] i [[SAP Vojvodina]], koje su pripadale SR Srbiji. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od 1947-54. godine dio SR Slovenije i SR Hrvatske, zbog neriješenog političkog i teritorijalnog pitanja sa Italijom pripadao je u ''de facto'' nezavisnu državu [[Slobodna teritorija Trsta|Slobodnu teritoriju Trsta]] (STT), koja je jednim dijelom (Zona B) bila pod vojnom upravom [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), a drugim (Zona A) pod kontrolom američke i britanske vojske. [[Londonski sporazum (1954)|Londonskim sporazumom]] 5. oktobra 1954. godine Zona B sa 515,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; je pripojena SFRJ, a Zona A Italiji.

Ukupna dužina kopnene državne granice iznosila je 2114,2&amp;nbsp;km, a SFRJ je na sjeveru graničila sa [[Austrija|Austrijom]] (330&amp;nbsp;km) i [[Mađarska|Mađarskom]] (582&amp;nbsp;km), na zapadu sa [[Italija|Italijom]] (232&amp;nbsp;km), sa kojom je Jugoslavija imala i pomorsku granicu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]], na istoku sa [[Rumunija|Rumunijom]] (476&amp;nbsp;km) i [[Bugarska|Bugarskom]] (466&amp;nbsp;km), a na jugu sa [[Albanija|Albanijom]] (438&amp;nbsp;km) i [[Grčka|Grčkom]] (228&amp;nbsp;km).

Najveći dio Jugoslavije nalazio se na [[Balkansko poluostrvo|Balkanskom poluostrvu]]. Sjeveroistočni dijelovi Jugoslavije bili su ravničarski, dok je ostatak bio pretežno brdsko-planinskog reljefa. Jednim dijelom geografski i klimatski, pripadala je [[Mediteranska klima|mediteranskoj klimi]]. Najviši vrh bio je [[Triglav (planina)|Triglav]] sa 2864 m, drugi najviši vrh je bio [[Golem Korab]] sa 2753&amp;nbsp;m, na granici s Albanijom, te [[Titov Vrv]] sa 2747&amp;nbsp;m, na [[Šar Planina|Šar Planini]] u blizini [[Tetovo|Tetova]]. S izuzetkom albanskog dijela obale, sva istočna jadranska obala sa otocima pripadala je Jugoslaviji.

Na granici s Albanijom nalazila su se tri velika jezera: [[Skadarsko jezero|Skadarsko]], [[Ohridsko jezero|Ohridsko]] i [[Prespansko jezero|Prespansko]]. Najduža rijeka bila je [[Sava]] sa 945&amp;nbsp;km, a najplovnija [[Dunav]], koji je proticao kroz dio SR Hrvatske, SAP Vojvodine i kroz SR Srbiju, te kroz [[Novi Sad]] i [[Beograd]]. Ostale veće rijeke bile su [[Drava]], [[Velika Morava|Morava]] i [[Drina]]. Većina rijeka pripadala je [[Crnomorski sliv|Crnomorskom slivu]], a manji dio [[Jadranski sliv|Jadranskom]] i [[Egejski sliv|Egejskom]].

Najveći broj otoka u SFRJ pripadao je SR Hrvatskoj, te uključujući manje otoke, hridi i grebene u Jugoslaviji je bilo oko 1300 otoka. Najveći otoci bili su: [[Cres (ostrvo)|Cres]], [[Krk]], [[Brač]], [[Hvar (ostrvo)|Hvar]], [[Pag (ostrvo)|Pag]], [[Korčula (ostrvo)|Korčula]], [[Dugi otok]], [[Mljet (ostrvo)|Mljet]], [[Vis]], [[Rab]], [[Pašman]], [[Šolta]] i [[Lošinj]].

=== Teritorijalna podjela ===
{{Glavni|Administrativne podjele Jugoslavije}}
{{Teritorijalna podjela SFRJ}}
SFRJ je po zadnjoj teritorijalnoj podjeli bila administrativno podijeljena na 6 republika i dvije autonomne pokrajine, koje su pripadale SR Srbiji. Republike su bile podijeljene na općine, a veći gradovi su se mogli sastojati od nekoliko općina.

== Historija ==
{{Glavni|Historija SFRJ}}

=== Pozadina ===
{{Glavni|Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije}}

==== Raspad Kraljevine Jugoslavije ====
[[Datoteka:Fascist_occupation_of_yugoslavia-sr.png|180px|mini|lijevo|Karta Jugoslavije 1941-43.]]
Napadom [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] i njenih saveznika [[6. april]]a [[1941.]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], usljed poraza [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] u [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]], dolazi do podjele i raspada Kraljevine. Na području današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i jednog dijela Srbije i [[Srijem]]a (grad [[Zemun]]) [[10. april]]a, uz njemačku podršku stvara se marionetska [[Nezavisna Država Hrvatska]]. Dijelovi Slovenije su direktno pripojeni Trećem rajhu, a zapadni dijelovi su pripojeni [[Kraljevina Italija|fašističkoj Italiji]], dok je [[Prekomurje]] okupirala [[Mađarska|fašistička Mađarska]]. Obalni dijelovi Hrvatske i veći gradovi ([[Split]], [[Šibenik]]) pripojeni su Italiji, a dijelovi današnje Crne Gore su bili pod italijanskom aneksijom i upravom samoproglašene [[Kraljevina Crna Gora (1941)|Kraljevine Crne Gore]]. Pogranične dijelove Crne Gore, naseljene većinskim albanskim stanovništvom, kao i dijelove današnjeg Kosova i Makedonije, okupirala je Italija i pripojila italijanskom protektoratu [[Kraljevina Albanija (1939-43)|Kraljevini Albaniji]]. [[Kraljevina Bugarska]] je okupirala veliki dio današnje Makedonije, južne Srbije te manje dijelove istočne Srbije. Dijelove Vojvodine ([[Bačka]]) okupirala je Mađarska, [[Banat]] je bio pod direktnom upravom Trećeg rajha, a uža Srbija (često pod imenom ''[[Nedićeva Srbija]]'') je bila pod njemačkom okupacijom i marionetskom vladom [[Milan Nedić|Milana Nedića]].

==== Progoni ====
[[Datoteka:Logor_Kruscica_5.JPG|180px|mini|lijevo|Spomenik u prvom ustaškom [[Koncentracioni logor Kruščica|koncentracionom logoru Kruščica]] na području Jugoslavije u [[Vitez (općina)|Vitez]]u, danas [[Bosna i Hercegovina]].]]
Na području novoosnovane [[NDH]], dolazi do progona Jevreja i Srba te uvođenja rasnih zakona, samo tri sedmice nakon proglašenja NDH.&lt;ref name=&quot;Arendt&quot;&gt;[[Hannah Arendt]], ''Eichmann in Jersualem - Ein Bericht von der Banalität des Bösen'', Piper München, Zürich {{ISBN|978-3-492-24822-8}}&lt;/ref&gt; 
Po uzoru na [[Rasni zakoni Trećeg rajha|Rasne zakone Trećeg rajha]], uhapšeni se [[Jevreji]] zatvaraju u logore ili se deportuju u [[Koncentracioni logor|koncentracione logore]] na području Trećeg rajha. Po jednoj zakonskoj odredbi Trećeg rajha, novonastale vlasti (u NDH i Srbiji, kao i u svim drugim područjima), plaćale bi transport Jevreja Trećem rajhu, a zauzvrat im je bilo omogućeno oduzimanje cjelokupne imovine protjeranih Jevreja.&lt;ref name=&quot;Arendt&quot;/&gt; Stvaraju se koncentracioni logori ([[Koncentracioni logor Kruščica|Kruščica]], [[Koncentracioni logor Jasenovac|Jasenovac]], [[Koncentracioni logor Jadovno|Jadovno]]), te se u njih zatvaraju komunisti i svi drugi protivnici ustaškog režima. Sličan teror provodi se i u Srbiji pod vladom [[Milan Nedić|Milana Nedića]] u kojoj se zatvaraju Jevreji i komunisti, kao i protivnici režima u [[logor Sajmište]] u blizini [[Zemun]]a.

==== Kvislinške jedinice ====
[[Datoteka:Draza Mihailovic,1943.jpg|180px|mini|lijevo|[[Draža Mihailović]], zapovjednik [[Četnici|Četnika]].]]
U svim dijelovima bivše Kraljevine stvaraju se paravojne i vojne organizacije, koje se naoružavaju uz pomoć okupacionih vlasti. Od dijelova raspadnute Vojske Kraljevine Jugoslavije, stvara se [[Jugoslavenska vojska u otadžbini]] (JVuO) pod zapovjedništvom [[pukovnik]]a [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], koja se u početku bori protiv Nijemaca, ali nakon prvih sukoba s [[Jugoslavenski partizani|partizanskim jedinicama]], staje na stranu vlade Milana Nedića i učestvuje u borbama protiv partizana i jedinica [[NOVJ]]. Razlozi razilaženja četnika Draže Mihajlovića sa partizanima je u početku bio defanzivni pristup Mihailovića i izbjegavanje konflikta, zbog velikih odmazdi nad srpskim narodom od strane Nijemaca, ideoloških razlika između komunističkog programa borbe i revolucije i rojalističkog pristupa četničkog pokreta, ali i zbog političkog programa [[Ivan Moljević|Ivana Moljevića]], u kojem se izlažu ciljevi stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]] i planira etničko čišćenje Hrvata i Muslimana na teritoriji.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; U Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini stvaraju se mnogobrojni [[Četnici|četnički odredi]], kao i jedinice lojalne Nedićevoj vladi ([[Četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus]] pod zapovjedništvom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], [[Srpska državna straža]], [[Lovćenska brigada]] pod zapovjedništvom [[general]]a [[Krsto Popović|Krste Popovića]], [[Crnogorska dobrovoljačka garda]] sa zapovjednikom [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]]). Na području Slovenije stvara se [[Slovensko domobranstvo]] i građanska organizacija sa militantnom frakcijom [[Bijela garda (Slovrnija)|Bijela garda]] i Plava garda ili [[Slovenski četnici]].{{sfn|Obrazi slovenskih pokrajin|2019}} Na području [[Sandžak]]a organizuje se [[Muslimanska milicija Sandžaka]], koju naoružava [[Ustaše|ustaški pokret]] i italijanska vojska. Na području Kosova organizuju se jedinice milicije [[Vulnetari]] i 1942. godine organizacija [[Balli Kombëtar]], koja za cilj ima proširenje albanske države, te se jedno vrijeme smatrala antifašističkom oganizacijom, ali vremenom sve više surađuje sa italijanskom vojskom. U Bosni i Hercegovini se uslijed terora četnika nad muslimanskim stanovništvom stvaraju i lokalne milicije kao [[Hadžiefendićeva legija]], [[Huskina vojska]] (1943), te niz drugih manjih [[Muslimanske milicije u Drugom svjetskom ratu|muslimanskih milicija]] lokalnog značaja, koje su uglavnom direktno naoružavane od strane [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]] ili [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. Ove se milicije uglavnom bore protiv četnika i surađuju sa ustašama, osim u rijetkim slučajevima, kada potpomažu jedinice NOVJ.

==== Stvaranje NOVJ ====
[[Datoteka:Koča Popović.jpg|180px|mini|desno|General [[Koča Popović]], komandant [[Prva proleterska udarna brigada|Prve proleterske brigade]] [[NOVJ]]]]

Nedugo nakon okupacije Jugoslavije, [[Komunistička partija Jugoslavije]] (KPJ), na čelu sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]], počela je sa organizovanjem oružanog otpora protiv okupatora. Istaknuti partijski funkcioneri su postali vojni rukovodioci sa zadatkom da osnivaju [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanske odrede]]. U [[Beograd]]u je osnovan Glavni štab partizanskih odreda Jugoslavije, a [[Politbiro CK KPJ]] je [[4. juli|4. jula]] [[1941]]. godine donio odluku o početku oružane borbe. Ova odluka je inspirisana ulaskom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u rat protiv Njemačke i angažovanjem glavnih njemačkih vojnih snaga na [[Istočni front|Istočnom frontu]], kao i pozivom [[Kominterna|Kominterne]] svim porobljenim narodima Evrope da se uključe u rat protiv [[Sile Osovine|sila Osovine]]. Taj dan se nakon rata slavio u Jugoslaviji, kao državni praznik pod imenom Dan borca. U Srbiji [[7. juli|7. jula]] je Valjevski partizanski odred u [[Bela Crkva (Krupanj)|Beloj Crkvi]] u [[Krupanj|Krupnju]] organizovao prvi oružani napad, u Crnoj Gori prvi sukob je bio [[13. juli|13. jula]], u Sloveniji [[22 juli|22. jula]], u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ustanak započinje [[27. juli|27. jul]]a, a u Makedoniji [[11. oktobar|11. oktobra]]. Ti su se dani u SFRJ slavili kao republički praznici pod imenima Dan ustanka naroda ''pojedine republike''. Nakon prvih manjih sukoba, partizanski odredi dobijaju na snazi, te se stvaraju oslobođene teritorije kao tzv. [[Užička republika]] u Srbiji, (od 24. septembra do 29. novembra 1941) i [[Fočanska republika]] u decembru 1941. Nakon pada [[Užice|Užica]], partizanski odredi se povlače u Bosnu i [[Sandžak]], a u [[Rudo]]m se 21. decembra 1941. godine formira [[Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada]]. Odluku o formiranju brigade donio je [[Centralni komitet KPJ]], a formirao ju je Vrhovni komandant NOV i POJ, Josip Broz Tito. Na dan formiranja imala je šest bataljona (četiri iz Srbije i dva iz Crne Gore) ukupne jačine oko 1.200 boraca. Za komandanta je postavljen rezervni oficir Vojske Kraljevine Jugoslavije i učesnik građanskog rata u Španiji [[Koča Popović]]. Taj se dan smatrao kao dan formiranja prve vojne jedinice [[NOVJ]], a u SFRJ je do 1948. godine slavljen kao Dan Jugoslavenske armije (JA), a nakon sukoba sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] 1948. godine, praznik je prebačen na 22. decembar.{{efn|name=JNA|Zbog poklapanja rođendana [[Staljin]]a 21. decembra, a nakon sukoba Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, donesena je odluka da se Dan JA (kasnije Dan JNA), slavi 22. decembra, a obilježavao bi se dan prve oružane borbe Prve proleterske brigade.}}

=== Osnivanje ===
====Drugo zasjedanje AVNOJ-a ====
[[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|180px|mini|desno|Zastava Demokratske federativne Jugoslavije]]
[[Datoteka:Coat of arms of Democratic Federal Yugoslavia.svg|180px|mini|desno|Grb Demokratske federativne Jugoslavije]]
Na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju]] [[AVNOJ]]-a u [[Jajce|Jajcu]] u noći između [[29. novembar|29.]] i [[30. novembar|30. novembra]] [[1943.]] donošenjem [[:s:Deklaracija drugog zasjedanja AVNOJ-a|Deklaracije drugog zasjedanja AVNOJ-a]], AVNOJ se konstituiše u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo, te se osnivanjem [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije|Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije]] (NKOJ), praktički stvara privremena Vlada Jugoslavije. Za Predsjednika i povjerenika za narodnu odbranu proglašava se [[Tito|Josip Broz Tito]], kom se dodjeljuje najviši čin [[maršal]]a, a za predsjednika AVNOJ-a: [[Ivan Ribar]] sa potpredsjednicima: [[Antun Avgustinčić|Antunom Avgustinčićem]], [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], [[Marko Vujačić|Markom Vujačićem]], [[Moša Pijade|Mošom Pijadom]] i [[Josip Rus|Josipom Rusom]].

Istovremeno se donosi i niz drugih odluka, kao ''Odluka o izgradnji Jugoslavije na federativnom principu'' u kojoj se prvi put spominje pravo na samoopredjeljenje naroda, pravo na otcjepljenje, ujedinjavanje sa drugim narodima, te sporazumno dogovaranje svih naroda koji su u toku trogodišnje [[NOB]]-e učestvovali u stvaranju vojnih i političkih preduslova za stvaranje bratstva naroda Jugoslavije. Ujedno se i država definiše kao federacija sa jednakim pravima naroda: [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Slovenci|Slovenaca]], [[Crnogorci|Crnogoraca]] i [[Makedonci|Makedonaca]], te naroda Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Također se sva prava garantuju i nacionalnim manjinama.{{efn|name=nacio|U kasnijim zakonski odredbama i Ustavima, nacionalne manjine se u SFRJ definišu kao ''nacionalnosti''.}}&lt;ref name=&quot;HS&quot;&gt;[[Holm Sundhaussen]] ''Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewöhnliche Geschichte des Gewönhlichen'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, {{ISBN|978-3-205-79609-1}} {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

Među izaslanicima, osim [[KPJ]], bilo je i izaslanika [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] ([[Vladko Maček|mačekovci]] i [[Stjepan Radić|radićevci]]), [[Srpska zemljoradnička stranka|Srpske zemljoradničke stranke]], [[Stranke samostalnih demokrata]], [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] ''(spahinovci)'', nekolicina radikala, dvojica Hrvata iz [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]] osnovanog još [[1915]]. godine u [[London]]u, [[Stranka kršćanskih socijalista]] i drugih građanskih partija. Većina delegata bili su pripadnici [[NOVJ|Narodnoosloboilačke vojske Jugoslavije]] kao provjereni borci i revolucionari. Na zasjedanju nisu prisustvovali delegati iz Makedonije, koji se nisu uspjeli probiti do [[Jajce|Jajca]].&lt;ref name=&quot;Messner&quot;&gt;[http://www.klahrgesellschaft.at/Mitteilungen/Messner_2_02.html Mirko Messner: ''Zur Geschichte der AVNOJ-Beschlüsse''] {{Simboli jezika|de}}&lt;/ref&gt;

==== Teheranska konferencija ====
[[Datoteka:Tehran Conference, 1943.jpg|180px|mini|desno|Velika trojica na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]]]]
Ovom deklaracijom, započinje borba KPJ za priznavanje NKOJ-a kao ravnopravnog partnera kod savezničkih sila, koje su do tada imale vojne misije i u četničkom pokretu Mihailovića. Cilj ovog zasjedanja je bio stvoriti državne organe, koji će moći Jugoslaviju ravnopravno predstavljati na međunarodnom nivou. U isto vrijeme (28. novembra-1. decembra) u [[Teheran]]u se održavala [[Teheranska konferencija]], u prisustvu trojice predsjednika savezničkih sila: [[Staljin]]a, [[Winston Churchill|Churchilla]] i [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelta]], na kojoj se odlučivalo o daljim koracima u borbi protiv Njemačke. Tito je informirao trojicu predsjednika o rezultatima zasjedanja u Jajcu, a Staljin je proglašenje AVNOJ-a nazvao &quot;nožem u leđa Sovjetskom Savezu&quot;.&lt;ref name=&quot;HS&quot;/&gt; Razlog je bio dotadašnje priznavanje [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličke Vlade Jugoslavije]] u [[London]]u od strane saveznika, kao jedinog legitimnog predstavnika Jugoslavije. Tito je već ranije, od 1. oktobra do 26. novembra sa četiri telegrama obavijestio Staljina o svojim namjerama, te se pretpostavlja da je žestoka reakcija Staljina bila samo lažno usklađivanje mišljenja sa Churchillom.&lt;ref name=&quot;HS&quot;/&gt; U međuvremenu, od maja 1943. engleska je vojna misija obavještavala o uspjesima partizana i o oportunizmu četnika, te su na Teheranskoj konferenciji, između ostalog, donesene odluke o pomaganju jugoslavenskih partizana i priznavanjem Tita kao legitimnog savezničkog predstavnika u Jugoslaviji. Istovremeno se pojavila teza o savezničkom iskrcavanju na Balkanu, koju je Tito odbio.&lt;ref name=&quot;HS&quot;/&gt;

=== Pobjeda ===
[[Datoteka:Ivan Subasic.jpg|180px|mini|desno|Ivan Šubašić, prvi ministar vanjskih poslova DFJ]]

Nakon četiri godine rata, [[NOVJ]] izlazi iz rata kao pobjednik. Rat se završava [[Bezuslovna kapitulacija njemačkog Wehrmachta|kapitulacijom Njemačke]] [[8. maj]]a [[1945]], a u Jugoslaviji rat traje do 15. maja. Nakon [[sedam neprijateljskih ofenziva]] i [[Beogradska operacija|oslobađanja Beograda]] [[20. oktobar|20. oktobra]] [[1944]]. uz pomoć sovjetske [[Crvena Armija|Crvene Armije]], [[jugoslavenski partizani]] pokušavaju diplomatskim priznanjem velikih sila ostvariti konačni uspjeh. Nakon Titovog odbijanja da se u jesen 1944. godine nekoliko britanskih divizija iskrca u Dalmaciji, politička se napetost između Velike Britanije i Jugoslavije zaoštrava. Po informaciji predsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije u izbjeglištvu, [[Ivan Šubašić|Ivana Šubašića]], da je Tito spreman i na otpor protiv britanske vojske, Churhill odustaje od ove ideje.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Na [[Vis]]u se 16. juna 1944. godine sastaju Tito i Šubašić, koji potpisuju [[Sporazum Tito–Šubašić|sporazum o stvaranju privremene vlade]] nakon završetka rata. Narod bi se referendumom odlučio o tome da li će Jugoslavija biti monarhija ili republika, a da se Izbjeglička vlada Šubašića ogradi od svih kolaboratera i pripanika četničkog pokreta koji su predstavljani kao jedini borci u Jugoslaviji u borbi protiv Njemačke.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Istovremeno 9. oktobra 1944. godinu u razgovoru između Churhilla i Staljina, postiže se dogovor o interesnoj podjeli Jugoslavije na dvije sfere (britansku i sovjetsku) u omjeru 50:50. Tito i KPJ su za ovaj dogovor tek kasnije saznali, a Staljin nije blagovremeno informirao Tita.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; [[Sporazum Tito-Šubašić]] je potvrđen od velike trojice na [[Konferencija u Jalti|Konferenciji u Jalti]] u februaru 1945. Time se stvorila mgućnost da se 7. marta 1945. godine stvori [[Privremena vlada DFJ|prva privremena vlada DFJ]] u kojoj su od ukupno 28 članova 20 bili zastupnici iz [[AVNOJ]]-a, tri člana su bili predstavnici [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Vlade Kraljevine Jugoslavije u izbjeglištvu]], a petorica pripadnici predratnih političkih partija. Tito je izabran za [[Spisak predsjednika vlada Jugoslavije|Predsjednika Vlade]], a Šubašić za ministra vanjskih poslova DFJ. U aprilu 1945. godine, DFJ sklapa pakt o prijateljstvu sa Sovjetskim Savezom, te se ušvršćuje u novoj evropskoj političkoj situaciji.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

==== Albanija, Grčka ====
Još za vrijeme Drugog svjetskog rata, revolucionarna (agresivna)&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; vanjska politika KPJ dovela je do kritike velikih sila. Tito je jačao uticaj KPJ na susjedne komunističke partije ([[Komunistička partija Albanije]] (KPA), [[Komunistička partija Grčke]] (KPG) i [[Komunistička partija Bugarske]] (KPB)), a KPA je samo uz pomoć KPJ uspjela doći na vlast u Albaniji. Kada se najesen 1946. godine [[grčki građanski rat]] na sjeveru rasplamsao, Tito je podržavao borbu [[Narodnooslobodilačka vojska Grčke|Narodnooslobodilačke vojske Grčke]] (ELAS), (kasnije nazvane [[Demokratska armija Grčke]]) i [[Slavensko-makedonska narodnooslobodilačka fronta|Slavensko-makedonske narodnooslobodilačke fronte]] (SNOF) koja se borila protiv grčke vojske i za stvaranje socijalističkog uređenja u Grčkoj. U vremenu od 1945-49. godine u vojvođanskom naselju [[Maglić (Bački Petrovac)|Maglić]] kod [[Bački Petrovac|Bačkog Petrovca]] osnovano je naselje ([[Grčka opština u Vojvodini]]) za obuku i oporavak grčkih revolucionara koje je imalo oko 4.500 stanovnika, a u kojem su važili grčki zakoni i koje je predstavljalo vanteritorijalno područje Grčke u Jugoslaviji sa vlastitim zakondavstvom, ekonomijom, novčanim bonovima, školskim sistemom, potpuno izolovano od lokalnog stanovništva.&lt;ref&gt;RISTOVIĆ, Milan, 1997. ''Eksperiment Buljkes: &quot;grčka republika&quot; u Jugoslaviji 1945-1949.'' Godišnjak za društvenu istoriju, IV, sv. 2-3. str. 179-201.&lt;/ref&gt; Nakon prijetećeg zahtjeva Staljina da Jugoslavija prestane pomagati grčke pobunjenike, Tito se protivio prekidu pomoći, ali zbog privredne krize izazvane [[Rezolucija Informbiroa|Rezolucijom Informbiroa]] 10. jula 1949. godine, Jugoslavija zatvara grčko-jugoslavensku granicu, te time onemugaćava povlačenje grčkih pobunjenika. Podrška albanskim komunistima trajala je sve do 1948. godine, a postojala je namjera ujedinjenja Albanije sa Jugoslavijom, čime bi se albansko nacionalno pitanje u potpunosti rješilo. Potpisivanjem ''Ugovora o prijateljstvu i zajedništvu sa Albanijom'' 9. jula 1946. godine, Albanija postaje jugoslavenski satelit sa zajedničkom carinskm unijom, zajedničkom politikom cijena i izjednačavanjem valutnog sistema, a u Albaniju se šalju vojni stručnjaci za obuku Albanske vojske.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Staljin je čak u razgovoru sa [[Milovan Đilas|Đilasom]] 1948. pristao da Jugoslavija pripoji Albaniju. Istovremeno u dogovoru sa predsjednikom KPA [[Enver Hoxha|Enverom Hoxhom]], Jugoslavija šalje dvije divizije JA na jug Albanije, koje bi trebale braniti Albaniju od monarhističke vojske Grčke. Tito je zbog protesta Staljina povukao jedince JA iz Albanije, u koju su doputovali sovjetski vojni savjetnici, te se time albanski politički vrh podijelio na pobornike jugoslavenske i sovjetske politike. Raskidom veza sa SSSR 1948. Albanija se okreće od Jugoslavije i dolazi do zahlađenja odnosa koje će trajati nekoliko decenja.

==== Federacija sa Bugarskom ====
Za vrijeme rata 1944. godine stvara se ideja o Bugarskoj kao sedmoj republici DFJ. Delegacija predvođena [[Edvard Kardelj|Kardeljom]], doputovala je u [[Sofija|Sofiju]] na pregovore, na kojima su Bugari plan Kardelja odbili, a predložili svoj. Pregovori su nastavljeni u [[Moskva|Moskvi]] u januaru 1945, a povratkom [[Georgi Dimitrov|Georgija Dimitrova]] u Bugarsku krajem 1945, bugarski parlament priznaje makedonsku naciju, te se pregovori nastavljaju 1. augusta 1947. na [[Bled]]u, gdje se stvara carinska unija između Bugarske i FNRJ. U sljedećim koracima Dimitrov je predložio stvaranje jedne [[Balkanska federacija|istočnoevropske federacije]] u kojoj bi učestvovali [[Bugarska]], FNRJ, [[Albanija]], [[Rumunija]], [[Mađarska]], [[Poljska]] i [[Čehoslovačka]]. U jednom intervjuu [[Staljin]], koji je oštro reagirao na ideju stvaranja federacije, odbio je tu mogućnost, a dao svoju suglasnost za stvaranje federacije između Bugarske, FNRJ i Albanije. Kasnijim pritiskom Staljina na FNRJ i Rezolucijom Informbiroa, odustalo se od ovih ideja.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

=== Poslijeratni period ===
==== Broj žrtava rata ====
[[Datoteka:KZ-Jasenovac-Denkmal-Zugang.JPG|180px|mini|desno|Spomenik u spomen-području bivšeg [[Jasenovac|koncentracionog logora u Jasenovcu]], [[Hrvatska]]]]
Osnivanjem ''Državne komisije za ustanovljavanja zločina okupatora i domaćih izdajnika'' u novembru 1945. godine, odlučeno je pokretanje procesa ispitivanje broja žrtava tokom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. Prvi podatak o broju žrtava iznio je Tito u maju 1945. godine podatkom da je Jugoslavija imala 1,7 miliona žrtava, a od toga 305.000 poginulih partizana. Broj nije nikada dokazan, niti postoje informacije o načinu proračuna.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; U ovaj broj su uračunati i demografski gubici uslijed nižeg nataliteta, broja emigranata, protjeranih, te stanovništva koje je zbog promijenjenih granica tek računato u stanovništvo Jugoslavije. Zapadnoevropski demografi ovaj broj reduciraju na oko 1 milion.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; U toku pregovora između [[SR Njemačka|SR Njemačke]] i FNRJ oko ratnih odšteta, ovaj je broj od strane Vlade Jugoslavije smanjen na 950.000.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Kako je [[njemačka vlada]] insistirala na tačnom broju, broj je 1964. godine smanjen na 597.323 osobe, koje su poimence izlistane.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Profesor matematike [[Vladeta Vučković]], kao student, a tada član komisije, koja je podatke statistički obrađivala, izjavio je 1984. godine u srpskim emigrantskim novinama [[Naša reč]], izdatim u [[London]]u, da je ovaj broj došao nestručnom obradom studenata, koji su imali dvije sedmice za izradu ovog izvještaja.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Kasnijim analizama [[Bogoljub Kočović|Bogoljuba Kočovića]] i demografa [[Vladimir Žerajić|Vladimira Žerajića]], ovaj broj se 2010. godine kretao do 640.000, od čega su 173.600 bili pripadnici partizanskih jedinica.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[[Kočović Bogoljub]] - ''Žrtve Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji'', London 1985. (novo izdanje 1990. Sarajevo)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Vladimir Žerajić]] - ''Gubici stanovništva Jugoslavije u II svjetskom ratu'', Zagreb 1989. (novo izdanje 1993. Zagreb)&lt;/ref&gt; Ova se tema ponovo pojavila u srbijanskim i hrvatskim medijima krajem 80-ih godina 20. vijeka, te se žrtvama rata i žrtvama [[Koncentracioni logor Jasenovac|koncentracionog logora u Jasenovcu]] manipulisalo u političke svrhe.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

==== Bleiburg ====
{{Glavni|Masakr u Bleiburgu}}
[[Datoteka:Schematische_Darstellung_(Dr._Rulitz)_Das_Massaker_auf_dem_Bleiburger_Feld_durch_die_Staatsgrenze_zwischen_Österreich_und_Jugoslawien_(Slowenien)_getrennt.jpg|mini|300px|Zarobljenici na Bleiburgu]]
Zvanična kapitulacija trupa Wehmachta, koje su se povlačile iz Jugoslavije bila je potpisana 9. maja u [[Topolšica|Topolšici]], ali su se njemačke jedinice i dalje povlačile prema Austriji, tako da su borbe trajale sve do 15. maja. [[JNA|JA]] je ušla u područje [[Koruške]] u Austriji i zauzela nekoliko gradova. Početkom maja 1945, [[Hrvatske oružane snage]], [[15. kozački SS korpus]] i ostaci [[Jugoslavenska vojska u otadžbini|četnika]], [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] (SDK) su se predali britanskim vojnicima. U austrijskom mjestu [[Bleiburg]]u se britanskim vojnicima predalo 93.000 pripadnika raznih vojnih jedinica. Britanci su međutim odbili prihvatiti predaju oružanih snaga [[NDH]] i naredili da se moraju predati Jugoslavenskoj armiji. Između Britanaca i vojnika Jugoslavenske armije su izbile nesuglasice oko teritorija. Veliki dio vojnika je predat JA, a visoki oficiri i političari NDH su u organizovanim bjegom organizovanim tzv. [[Linija pacova|Linijom pacova]], pobjegli preko Italije u Španiju i Južnu Ameriku. U mjestu [[Palmanova]] u Italiji se predalo između 2.400 i 2.800 pripadnika SDK, a 12. maja još oko 2.500 pripadnika SDK se predalo Britancima kod [[Unterbergen (Ferlach)|Unterbergen]]a. Zvaničan broj žrtava nije nikada ustanovljen&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;, a po podacima historičara [[Vlada Slovenije|Vlade Slovenije]] na području današnje Slovenije postoji oko 500 stratišta.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; U hrvatskim emigrantkim krugovima, kružila je fantastična, ali neistinita brojka od 600.000 poginulih.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Britanski historičar [[Nikolai Tolstoy]] navodi brojku od 200.000 do 300.000 zarobljenika, ali je ta brojka u sudskom procesu u Britaniji dokazana kao pretjerana. Srbijanski političar i disident [[Milovan Đilas]] formulirao je broj žrtava ovako:{{Citat4|...&quot;Zvanični sudovi nisu postojali, te nije bilo mogućnosti za istragu 20.000 do 30.000 slučajeva. Tako je bio najjednostavniji način, te ljude pobiti...&quot;&lt;ref&gt;Citat iz [[Ekkehard Völkl]]: ''Abrechnungsfuror in Kroatien.'' In: Klaus-Dietmar Henke, Hans Woller (Hrsg.): ''Politische Säuberung in Europa. Die Abrechnung mit Faschismus und Kollaboration nach dem Zweiten Weltkrieg.'' München 1991, {{ISBN|3-423-04561-2}}, str. 374.&lt;/ref&gt;|Milovan Đilas}}

==== Nastavak oružanog otpora protiv nove vlasti ====
Nakon kapitulacije Trećeg rajha i završetka Drugog svjetskog rata u raznim dijelovima Jugoslavije došlo je do stvaranja [[Gerila|gerilskih]] pokreta, koji su se borili protiv novonastale vlasti. U dijelovima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, od preostalih pripadnika [[Ustaška vojnica|ustaškog pokreta]] i [[Hrvatsko domobranstvo|domobrana]], kao i od pripadnika [[369. pojačana pješačka pukovnija|legionarskih jedinica]] formirane su jedinice [[Križari (gerila)|Križara]] (često nazvane i ''Škripari''). Na kapama su nosili obilježja sa bijelim platnenim križevima, umjesto umjesto nekadašnjih ustaških i domobranskih oznaka. Zapovjednici križara bili su između ostalih [[Hasan Biber]], [[Vjekoslav Luburić]], [[Božidar Kavran]] i [[Vjekoslav Blaškov]], a po nekim neprovjerenim podacima i [[Rafael Boban]]. Napadi križara bili su lokalnog značaja, sa iznenadnim napadima na jedinice [[JNA|Jugoslavenske vojske]], diverzijama na prometnice i političkom propagandom među stanovništvom. Jedan dio križara krio se u šumi, a neki su živjeli i dalje u selima, te u slučaju da [[OZNA]] ili [[UDBA]] pretražuje selo, bježali u skrovišta u šumi. Gerilski pokret bio je prisutan od 1945-50. a veći dio je razbijen je [[operacija Gvardijan|operacijom &quot;Gvardijan&quot;]].

Na području Kosova i Makedonije, borbe je nastavila albanska nacionalistička organizacija [[Balli Kombëtar]], a njihove su jedinice razbijene od strane vojske i milicije oko 1948. godine, a jedan dio pripadnika prebjegao je u [[Albanija|Albaniju]] ili u inostranstvo.

Sličan pokret u Sloveniji nazivao se [[Matjaževo gibanje]]. Pokret sastavljen uglavnom od seljaka nezadovoljnih zemljišnom reformom, a djelomično od pripadnika [[Slovensko domobranstvo|Slovenskog domobranstva]] potpomognutim bivšim oficirima [[Jugoslavenska vojska u otadžbini|Jugoslavenske vojske u otadžbini]], koji su organizacije pomagali iz izbjegličkih logora u Austriji. Prve ilegalne grupe su osnovane u proljeće 1946. godine, da bi djelovanje sljedeće godine doseglo vrhunac, a 1948. godine zbog jakog djelovanja UDBA-e akcije su prestale. Najviše grupa bilo je u [[Štajerska|Štajerskoj]] i [[Prekmurje|Prekmurju]], jer je zbog geografskog položaja i ravnice, bijeg u Austriju bio vrlo jednostavan. Djelovanje grupa svelo se uglavnom na krađe hrane, diverzantske napada na vojne jedinice, miliciju i politička zastrašivanja. U Sloveniji je djelovalo oko 35 ilegalnih grupa.&lt;ref&gt;[http://twohomelands.zrc-sazu.si/uploads/articles/1429199954_Kladnik_41_2015.pdf &quot;Bande&quot; in slovenska emigracija v avstrijskih begunskih taboriščih: 1945–1949 - [[Mateja Čoh Kladnik]]]&lt;/ref&gt;

Od ostataka [[Jugoslavenska vojska u otadžbini|Jugoslavenske vojske u otadžbini]] formirane su manje uglavnom neorganizovane jednice tzv. ''Ravnogorskog pokreta'', koje se nisu predale Jugoslavenskoj armiji. Boravile su u bijegu uglavnom u Bosni i Hercegovini, ali su nakon hapšenja i suđenja [[Draža Mihailović|Draži Mihailoviću]] ubrzo uništene ili su se predale jedinicama OZNA-e.

==== Treće zasjedanje AVNOJ-a ====
[[Datoteka:Ustav46.gif|180px|mini|desno|Odluka Ustavotvorne skuštine o donošenju Ustava FNRJ]]
Prije održavanja zasjedanja [[11. novembar|11. novembra]] 1945. održani su [[Izbori za narodne poslanike Ustavotvorne skupštine Demokratske Federativne Jugoslavije 1945.|izbori za narodne poslanike Ustavotvorne skupštine Demokratske Federativne Jugoslavije]] te je ujedno izabrana [[Ustavotvorna skupština Demokratske federativne Jugoslavije|Ustavotvorna]] [[Skupština SFRJ|skupština]] [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. Sva mjesta u skupštini osvojili su predstavnici [[Narodni front Jugoslavije|Narodnog fronta]].

Na [[Treće zasjedanje AVNOJ-a|trećem zasjedanju AVNOJ]]-a [[29. novembar|29. novembra]] [[1945.]] godine u [[Beograd]]u, dosena je odluka o proglašenju Jugoslavije republikom, i dato joj je novo ime FNRJ. Istoga dana Ustavotvorna skupština je pretvorena u [[Skupština SFRJ|Narodnu skupštinu FNRJ]]. AVNOJ je na taj način prestao postojati. Već [[31. januar]]a [[1946.]] godine jednoglasnim izglasavanjem usvojen je [[Ustav FNRJ]], koji je bio baziran na osnovama sovjetskog Ustava iz 1936. godine.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; U Ustavu se definiše teritorijalna podjela na 6 narodnih republika i 2 pokrajine (Autonomnu pokrajinu Vojvodinu i Autonomnu kosovsko-metohijsku oblast), a granice republika su uglavnom slijedile granice nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] 1912/13, kao i etničke kriterije. NR Crnoj Gori se pripaja [[Kotor]], granice između NR Slovenije i NR Hrvatske slijedi jezičnu granicu, a NR Slovenija dobija gradove [[Koper]], [[Izola|Izolu]] i [[Piran]]. Granica NR Bosne i Hercegovine je preuzeta iz [[Austro-Ugarska|austrougarskog vremena]], a kasnije su u području [[Neum]]a izvršene promjene granica između NR Hrvatske i NR Bosne i Hercegovine. Granica NR Srbije prema NR Makedoniji je uglavnom jezička granica. Područje [[Sandžak]]a je podjeljeno između NR Srbije i NR Crne Gore. Novina je bila proglašavanje NR Makedonije i pokrajina Kosova i Vojvodine, koji do tada u tom vidu nisu postojale, kao i dodjeljivanje statusa naroda [[Crnogorci]]ma i [[Makedonci]]ma. Istovremeno, po uzoru na sovjetski Ustav, republikama je data mogućnost istupanja iz zajednice, ali se njihov suverenitet ograničavao Ustavom.
{{Citat4|'''Član 1'''.&lt;br&gt;Federativna Narodna Republika Jugoslavija je savezna narodna država republikanskog oblika, zajednica ravnopravnih naroda, koji su na osnovu prava na samoopredeljenje, uključujući pravo na otcepljenje, izrazili svoju volju da žive zajedno u federativnoj državi.&lt;ref&gt;„Službeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije“, godina -II-, broj 10, Beograd, petak, 1. februar 1946.&lt;/ref&gt;|[[Ustav FNRJ]]}}U isto vrijeme se definiše pet jugoslavenskih naroda ([[Srbi]], [[Hrvati]], [[Slovenci]], [[Crnogorci]] i [[Makedonci]]), te se proklamiraju ''de facto'' službeni jezici u republikama ([[srpskohrvatski]], [[slovenski]] i [[makedonski]]). Članom 25. Ustava se garantuje sloboda vjeroispovjesti, ali se istovremeno religija proglašava ''&quot;opijumom za narod&quot;'', te ozakonjenim odvajanjem vjere od države, dolazi do izdvajanja nastave religije u školama, odvajanja vjerskih fakulteta sa univerziteta u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani, te zatvaranja mnogobrojnih vjerskih institucija, saveza i izdavačkih kuća. Od 1950. godine zabranjeno je nošenje [[zar]]a i zabranjuju se [[Derviši|derviški redovi]].&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Donošenjem ovog Ustava, u društveno uređenje Jugoslavije uvode se elementi socijalističke revolucije, sa motom ''[[Bratstvo i jedinstvo]]''.

=== Rezolucija Informbiroa ===
[[Datoteka:Goli otok zatvor.jpg|180px|mini|desno|Zatvor na Golom otoku, 2005. godine]]
[[Datoteka:Vlado Dijak.jpeg|180px|mini|desno|[[Vlado Dijak]], jugoslavenski i bosanskohercegovački pjesnik, zatočenik na Golom otoku]]
Donošenjem zakona o nacionaliziranju privatnih privrednih preduzeća, 5. decembra 1946. godine, sve firme, koje su imale savezni ili republički značaj pretvorene su u državnu svojinu. Početkom 1948. godine se i firme iz ostalih privrednih grana, trgovine i finansijskog sektora proglašavaju državnom imovinom. Taj period koji su jugoslavenki historičari zvali &quot;administrativni socijalizam&quot; nastavlja se donošenjem petogodišnjeg plana za 1947-51. godinu po uzoru na sovjetski način upravljanja. U tim godinama je jugoslavenska politika oslonjena na sovjetska iskustva, te se provodi agrarna reforma, kolonizacija Vojvodine, gdje se, na područjima [[Slavonija|Slavonije]], [[Srijem]]a, [[Bačka|Bačke]] i [[Banat]]a odakle su odlukama [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasjedanja]] [[AVNOJ]]-a protjerani tzv. [[Podunavski Nijemci]], naseljavaju kolonisti iz siromašnih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore. Vanjska revolucionarna politika FNRJ, politički uticaj na susjedne zemlje, ideja stvaranja [[Balkanska federacija|Balkanske federacije]], kao i odnos KPJ prema [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]], te težnja Tita za uvođenjem specifičnih puteva u revoluciji u odnosu na Sovjetski Savez, dovela je do isključenja KPJ iz [[Kominform]]a.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Na sjednici 28. jula 1948. u [[Bukurešt]]u, donosena je [[Rezolucija]] u kojoj se KPJ optužuje za neiskrenost, oportunizam, revizonizam i nacionalizam, kao i za mirnu asimilaciju kapitalističkih elemenata. Nakon proglašavanja Rezolucije, do tada bratske komunističke partije (grčka, albanska, bugarska, kao i tršćanska komunistička organizacija) javno se ograđuju od Tita, a mediji u drugim komunističkim zemljama, javno napadaju FNRJ. U [[KPJ]] dolazi do političkog rascjepa, pristalica [[Staljin]]a i pristalica Titove politike. Uz podršku [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]], [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]] i [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]], [[Tito]] organizuje čistke u KPJ, u kojima se iz KPJ isključuje oko 55.000 članova&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;, a između 11.000-18.000&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; završava u zatvorima na [[Goli otok|Golom otoku]], [[Sveti Grgur (otok)|Svetom Grguru]] i [[Rab]]u. U toku 1948. godine dolazi i do ekonomskih sankcija istočnih zemalja, povećanja izvoznih cijena, prekida isporuke nafte iz Rumunije. Albanski predsjednik [[Enver Hoxha]] šalje na Kosovo organizovane trupe koje će pomagati albansko stanovništvo u borbi protiv KPJ. Na jesen 1949. godine [[Sovjetski Savez]] prekida pakt o prijateljstvu i zahtjeva napuštanje jugoslavenskog ambasadora iz zemlje. Na području Rumunije i Mađarske&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; organizuju se vojni manevri kao prijetnja, a Tito je dao zadatak [[Svetozar Vukmanović|Svetozaru Vukmanoviću Tempu]] o organizovanju otpora i novom partizanskom ratu i osnivanju partizanskih jedinica, koje bi ostale okupiranim područjima, dok bi glavnina vojske, koja je brojila oko 275.000 boraca, trebala da se povuče do centralnih planinskih masiva, a po potrebi sve do mora. Krajem 1949. godine u Bugarskoj, Rumuniji i Albaniji bilo je koncentrisano više od sedam motorizovanih divizija, koje su bile spremne za napad na Jugoslaviju. Politički vrh i Glavni štab JA napustili su Beograd i preselili se u [[Topola (Srbija)|Topolu]], a u unutrašnosti države, uglavnom na područje Bosne i Hercegovine evakuisana su skladišta sa hranom, arhive, a iz Vojvodine čak i čitave fabrike. Te je godine [[Jugoslavenska armija]] (JA) dobila 50% godišnjeg državnog budžeta.&lt;ref name=&quot;TITO&quot; /&gt; Na granici se bilježe mnogobrojni oružani incidenti. Po jugoslavenskim podacima od 1948-53. na granici Jugoslavije došlo je do 7.877 incidenata, od kojih su 142 bili oružani sukobi i u kojima je učestvovalo više od 600 neprijateljskih agenata. Postojali su planovi odbrane od napada Sovjetskog Saveza i satelitskih zemalja, u kojima bi se između ostaloga srušila zaštitna brana i kanal na [[Đerdapska klisura|Đerdapu]], čime bi se poplavila područja mogućeg sovjetskog prodiranja motorizovanim i tenkovskim jedinicamama, kao i protivnapad JA na Bugarsku i Rumuniju, te prodor do Crnog Mora. Istovremeno je stvorena koalicija sa Grčkom, koja bi omogućila odbranu Makedonije, te zauzimanje i podjelu Albanije između Grčke i Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;TITO&quot; /&gt; Američki ambasador u Jugoslaviji [[George W. Allen]] izjavio je 29. novembra 1949. godine da u slučaju oružanog sukoba [[SAD]] neće biti neutralne. Osim odlučnosti KPJ i Titove politike odbijanja uslova, naklonost zapadnih političara omogućila je suprostavljanje Sovjetskom Savezu. Sukob sa SSSR-om je potrajao sve do 1953. godine.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

===1950-e ===
==== Privredna reforma ====
[[Datoteka:Edvard Kardelj (5).jpg|180px|mini|desno|Edvard Kardelj, jugoslavenski političar i idejni tvorac radničkog samoupravljanja]]
Kolektivizacijom, podržavljanjem privatne imovine i osnivanjem zadruga, nastaje prva faza ekonomske reforme zasnovane na sovjetskom principu. Početkom 50-ih godina započinje jugoslavenski put razvoja socijalizma: radničko samoupravljanje. Donošenjem ''Osnovnog zakona o upravljanju državnim privrednim preduzećima i višim udruženjima od strane radnika'' 27. juna 1950. nastaje period koji će se 25 godina kasnije pretvoriti u ideal socijalizma definisan frazom ''Fabrike radnicima''.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Kolektivizacijom zemljišta stvoreno je 1947. godine 799 zadruga, početko januara 1949. bilo ih je 1318, a u decembru iste godine 6492.&lt;ref name=&quot;TITO&quot;&gt;[[Jože Pirjevec]], Tito i drugovi 1. deo, Beograd 2013. {{ISBN|978-86-521-1409-2}}&lt;/ref&gt; Ovakve mjere dovele su do pobuna seljaka, kao u Cazinskoj krajini, gdje je 1950. izbila pobuna nazvana [[Cazinska buna]].&lt;ref name=&quot;TITO&quot;/&gt; Iz tzv. administrativnog socijalizma prelazi se u fazu [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]]. Fabrikama, čiji je vlasnik još uvijek država, ''de facto'' upravljaju radnici, dok pravo [[Veto|veta]] i dalje imaju direktori, postavljeni od Komunističke partije. Uvođenjem novog privrednog sistema 1952. godine, preduzeća imaju pravo raspolaganja, u zavisnostu od privredne grane, od 3-17% od ukupnih kumulativnih sredstava, te se time pojavljuje tržišna privreda prvi put u jednom socijalističkom uređenju, gdje se, mada ne značajno, stanje na tržištu reguliše ponudom i potražnjom. Dotadašnji državni planovi se zamjenjuju privrednim planovima u čijem razvoju sudjeluju [[radnički savjeti]]. Ova se tendencija potvrđuje i na [[Šesti kongres SKJ|VI kongresu SKJ]] od 2-7. novembra 1952. u [[Zagreb]]u. Istovremeno se, u skladu promjena, ime KPJ mijenja u [[Savez komunista Jugoslavije]] (SKJ), čime se želi prikazati, drugačiji put u socijalizam. Tim promjenama razgrađuje se golemi državni aparat i dolazi do decentralizacije, po planovima Edvarda Kardelja, te se mnoge regulative sa federalnog, prebacuju na republički i općinski nivo. Time se definiše i novonastali status društvene imovine, koji zamjenjuje državnu imovinu.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Donošenjem ustavnih promjena u [[Ustavni zakon 1953.|Ustavnom zakonu]] iz 1953. godine, nagovještava se rješavanje nacionalnog pitanja kroz socijalističko uređenje.{{Citat4|Federativna Narodna Republika Jugoslavija je socijalistička demokratska savezna država suverenih i ravnopravnih naroda.|Član 1. Ustavni zakon o osnovama društvenog i političkog uređenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije i saveznim organima vlasti (1953)}} Između ostalog raspušta se [[Vijeće naroda Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Vijeće naroda]], kao samostalni dom saveznog parlamenta i spaja se sa prvim domom Saveznim izvršnim vijećem.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Umjesto dosadašnje Vlade Jugoslavije, osniva se [[Savezno izvršno vijeće]] (SIV), a ministri se zamjenjuju državnim sekretarima.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Na čelo SIV-a bira se Josip Broz, koji je istovremeno predsjednik Vlade, predsjednik Republike i glavni zapovjednik oružanih snaga. Ove političke promjene relativno malo utiču na demokratski razvoj u Jugoslaviji, jer se u političkim strukturama i dalje osim Tita zadržavaju političari tvrde linije [[Edvard Kardelj]], [[Aleksandar Ranković]], [[Milovan Đilas]], [[Svetozar Vukmanović|Svetozar Vukmanović Tempo]] i drugi partijski [[Oligarhija|oligarsi]].&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

==== Saradnja sa SAD ====
Krajem 1949. dolazi do tajnih pregovora jugoslavenskih političara ([[Edvard Kardelj]], [[Milovan Đilas]], [[Veljko Mićunović]], [[Vlatko Velebit]]), najprije u [[London]]u, a zatim sa političarima SAD-a. Nakon pregovora sa američkim predstavnicima, Jugoslavija je isporučila sovjetski [[MIG-15]], koji se srušio iznad Jugoslavije, dala informacije o sovjetskim obavještajcima u Zapadnoj Evropi, a zauzvrat je SAD isporučila američke avione, te pilote obučavala u lovačkim napadima.&lt;ref name=&quot;TITO&quot; /&gt;

Kandidaturu Jugoslavije za jednu od šest nestalnih članica u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti]] u oktobru 1949. zbog političke krize sa Sovjetskim Savezom, podržale su SAD, te je Jugoslavija 20. oktobra 1949. dobila članstvo, uprkos protivljenju Sovjetskog Saveza, koji su podržavali članstvo Čehoslovačke. Do kraja 1951. godine, do kada je članstvo u Vijeću sigurnosti trajalo, Jugoslavija se verbalno usprotivila SAD-u glasanjem u rezolucijama Vijeća sigurnosti o [[Korejski rat|sukobu na Korejskom poluotoku]], suzdržavanjem u glasanju o rezolucijama [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 82|82]],&lt;ref&gt;[http://www.refworld.org/docid/3b00f15960.html Tekst Rezolucije Vijeća sigurnosti broj 82 na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}&lt;/ref&gt;[[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 83|83]],&lt;ref&gt;[http://www.refworld.org/docid/3b00f20a2c.html Tekst Rezolucije Vijeća sigurnosti broj 83 na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}&lt;/ref&gt; [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 84|84]]&lt;ref&gt;[http://www.refworld.org/docid/3b00f1e85c.html Tekst Rezolucije Vijeća sigurnosti broj 84 na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}&lt;/ref&gt; i [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 85|85]]&lt;ref&gt;[//UNHCR.org/docid/3b00f28224.html Tekst Rezolucije Vijeća sigurnosti broj 85 na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}&lt;/ref&gt;, što je dovelo do diplomatskog zahlađenja, koje je zbog tajnih sastanaka sa predstavnicima [[CIA]]-e ostalo kao politički uspjeh Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;TITO&quot; /&gt; Na inicijativu britanskih političara, Jugoslavija je sa Grčkom i Turskom potpisala 28. februara 1953. ''Ankarski sporazum o prijateljstvu'', kasnije nazvan ''Balkanski pakt'', koji je Jugoslaviji trebao garantirati sigurnost u slučaju napada SSSR-a.&lt;ref name=&quot;TITO&quot; /&gt;

==== III vanredni Plenum CK SKJ ====
[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|140px|mini|desno|[[Milovan Đilas]], prvi jugoslavenski disident]]
Objavljivanjem serije članaka u dnevniku [[Borba (novine)|Borbi]], krajem 1953, te u časopisu [[Nova misao]], crnogorski političar, književnik i dotadašnji sljedbenik partijske linije [[Milovan Đilas]] skrenuo je pažnju na totalitarizaciju države, birokratske i dogmatske tendencije, koje su zahvatile sve slojeve jugoslavenskog političkog života, privrede, kulture i šireg društva. Objavljeno je ukupno 17 njegovih članaka u kojima se između ostalih kritizira i SKJ, koji je na III vanrednom Plenumu CK SKJ, 16-17. januara 1954. u [[Beograd]]u Đilasa optužio za revizionizam, težnju za vraćanjem građanskog društva i anarhiju.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Nakon prihvaćene kritike, on se u početku javno ogradio od dijela svojih ideja, ali se Đilasu nakon intervjua za američki dnevnik [[New York Times]] u decembru 1954. godine oduzimaju sva prava, a on dobrovoljno napušta SKJ, osuđuje se prvo na uslovnu kaznu zatvora, a 27. novembra 1956. godine osuđuje se, između ostalog i zbog javnog podržavanja [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije]], na tri godine zatvora. Đilas u svojim intervjuima i kasnijim djelima pisanim u inostranstvu postavlja u pitanje ispravnost socijalističkog puta, kao i centralizaciju industrije, koja se pokazala i u drugim razvijenim zemljama ([[Čehoslovačka]]), zbog etatističkog regulisanja tržišta, kao nedostatak u privrednom razvoju. Nekoliko godina kasnije, neke od Đilasovih teza će na [[Sedmi kongres SKJ|VII Kongresu SKJ]] 1958. godine u [[Ljubljana|Ljubljani]], postati dio partijskih smjernica, te dolazi do jačanja provođenja ideja radničkog samoupravljanja, koje nužno vodi po komunističkim teoritičarima ka odumiranju države, mada je u to vrijeme idejni pokretač bio u zatvoru.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

=== 1960-e ===
==== Pokret nesvrstanih ====
{{Glavni|Pokret nesvrstanih}}

Prekidom odnosa sa Sovjetskim Savezom i drugim socijalističkim zemljama Istočne Evrope, Jugoslavija postaje vanjskopolitički izolirana. Zbog sukoba oko [[Trst]]a, Jugoslavija je ekonomski odsječena i od zapadnih sila predvođenih [[SAD]]-om. Početkom [[Korejski rat|Korejskog rata]], 15. juna 1950. dolazi do teze o ugroženosti Zapadne Njemačke i Jugoslavije u eventualnom sukobu SAD-a sa [[SSSR]]-om. [[NATO]]-u se priključuju [[Grčka]], [[Zapadna Njemačka]] i [[Turska]], a Jugoslavija se poziva na članstvo. Uprkos velikoj vojnoj pomoći od strane SAD-a u periodu od 1951-54. godine u visini od 452 miliona dolara, a ukupna pomoć u područjima ekonomije, privrede, tehničke pomoći, hrane iznosila je od 1950-60. godine oko 2 milijarde dolara, što je pridonijelo privrednom rastu u tim godinama na 7,5%. Tito odbija članstvo Jugoslavije u NATO-u, mada je zapovjednik Vrhovnog štaba JA [[Koča Popović]], u jednom razgovoru sa glavnim zapovjednikom NATO-a [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowerom]] povtrdio da bi se Jugoslavija, u eventualnom sukobu NATO-a protiv SSSR-a, borila na strani zapadnih sila.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; U tim godinama, Jugoslavija se usmjerava u traženju srednjeg puta između NATO-a i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]].

Na inicijativu [[Indija|indijskog]] [[Spisak predsjednika Vlade Indije|predsjednika vlade]] [[Džavaharlal Nehru|Nehru]]a i predsjednika Jugoslavije Josipa Broza, te na sastanku 1955. godine u [[Indonezija|indonezijskom]] [[Bandnung]]u, na kojem su pristvovali predstavnici 23 azijske i 6 afričkih zemalja, koje nisu bile članice zapadnoevropskih organizacija i [[Varšavski pakt|istočnog bloka]], dogovoreno je stvaranje [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Značajniji političari i inicijatori smatraju se [[Džavaharlal Nehru|Nehru]] ([[Indija]]), [[Gamal Abdel Nasser|Nasser]] ([[Egipat]]), [[Džou Enlaj]] ([[Kina]]) i [[Sukarno]] ([[Indonezija]]). Početkom 60-ih osniva se Pokret koji je za cilj imao osudu svakog oblika [[Kolonijalizam|kolonijalizma]] i rasne diskriminacije, razgradnju blokovske napetosti i smanjenje nuklearnog naoružanja. U fazi stvaranja inicijativu u pokretu su preuzele Jugoslavija, Egipat i Indija, a [[prva konferencija pokreta nesvrstanih]] održana je u [[Beograd]]u 1-6. januara 1961. Učestvovanje Jugoslavije u Pokretu, omogućilo je brojne privredne, ekonomske i političke odnose Jugoslavije sa drugim članovima Pokreta.

==== Jačanje samoupravljanja ====
[[Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|180px|mini|desno|Aleksandar Ranković, ministar untrašnjih poslova FNRJ]]
Privrednom reformom iz 1961. godine upravljanje raspodjele dohotka preuzimaju radnički savjeti u preduzećima. Neto-prihodi, prihodi preostali nakon odvajanja obaveza i poreza prema federaciji, republici i općini, ostajali su preduzećima na raspolaganju. Kako je država u mnogim poljima određivala cijene proizvoda, ti prihodi u početku nisu bili visoki. Dobijanjem prava o raspodjeli i samostalnom odlučivanju o povećanju plata radnicima, radnički savjeti provode dobro zamišljenu ideju na diletantski način.&lt;ref&gt;G. Leman - Das jugoslawische Model&lt;/ref&gt; Državnim regulisanjem cijena u nekim poljima, te slobodnim povećanjima plata odlukama radničkog savjeta, dolazi do trošenja akumulacijskih fondova u preduzećima, pod idejom izjednačavanja prava u socijalizmu, a primanja radnika se povećavaju za 23%, dok produktivnost raste samo za 3,4%, što je dovelo do disproporcije u različitim privrednim granama, povećanju špekulacija i visokoj inflaciji. Tako npr. godišnji porast industrijske proizvodnje u 1960. godini je iznosio 15,6%, dok je u sljedećoj godini pao na 4,1%.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Ovakav pad industrijske proizvodnje za posljedicu je imao sukob u partijskim krugovima, gdje protivnici samoupravljanja, optužuju politički sistem za privrednu recesiju, te se stvara sukob između ''dogmatika'' ([[Aleksandar Ranković]]) i ''reformista'', pod idejnim vođstvom Edvarda Kardelja, koji se istovremeno pokušavaju pozicionirati kao nasljednici Josipa Broza.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

==== Brijunski plenum ====
{{Glavni|Brijunski plenum}}
Sukob između dogmatika, tvrde linije potekle iz partizanskih linija, i reformista nastavio se narednih godina. Zbog tzv. ''Afere prisluškivanja Tita'', sazvan je [[Brijunski plenum]], četvrta plenarna sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije (CK SKJ), održana 1. maja 1966. godine u hotelu &quot;Istra&quot; na otoku [[Brijuni]]ma. Zbog navodnog prisluškivanja Josipa Broza, od strane [[UDBA|Uprave državne bezbjednosti]] (UDBA), na čelu sa [[Aleksandar Ranković|Aleksandrom Rankovićem]], dotadašnjim potpredsjednikom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i sekretarom Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, sjednica je imala zadatak ispitati optužbe koje su potvrđene od stane predsjednika komisije [[Krste Crvenkovski|Krste Crvenkovskog]]. Aleksandar Ranković, kao dugogodišnji [[Ministarstvo unutarnjih poslova SFRJ|ministar unutarnjih poslova]] i organizator službe bezbjednosti, snosio je glavnu krivicu. Plenum je poslije duge rasprave prihvatio ostavku Aleksandra Rankovića na članstvo CK SKJ i Izvršnom komitetu CK SKJ, kao i ostavku Saveznoj skupštini na mjesto potpredsjednika SFRJ. Pored Rankovića na sjednici je smijenjen i isključen iz CK SKJ dotadašnji Savezni sekretar za unutarnje poslove [[Svetislav Stefanović|Svetislav Stefanović Ćeća]].

==== Ustav iz 1963. ====
{{Glavni|Ustav Jugoslavije iz 1963.}}
[[Datoteka:1000din-1963.jpg|180px|mini|desno|Novčanica od 1000 dinara iz 1963. godine]]
[[Datoteka:10-Dinara-1965.jpg|180px|mini|desno|Novčanica od 10 dinara iz 1966. godine, nakon denominacije dinara]]
Donošenjem [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963.|novog Ustava]] 7. aprila 1963, donesene su zakonske osnove za jačanje radničkog samoupravljanja, mada centralistički organizovani državni organi vlasti i dalje zauzimaju značajno mjesto u upravljanju.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Oko 70% industrijskih cijena određivane su državnim aktima.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Sa dvije trećine kumulativnih sredstava upravljaju radnički savjeti, dok devizni, bankovni, kreditni sektor i planiranje proizvodnje kontroliše država.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Ustavom se ojačavaju prava republika, ali privredni odnosi nisu riješeni između federacije i republika.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Državi se mijenja ime u ''Socijalistička federativna republika Jugslavija'', te se ona definiše ne samo kao savezna država, već i socijalistička demokratska zajednica, što je trebalo da označi težnju ka [[Marksizam|marksističkom]] idealu o odumiranju države. Osnovima ekonomskog uređenja proglašeni su [[društveno vlasništvo]], samoupravljanje i samoorganiziranje radnih ljudi na mikro i makro planu. Pravo na društveno samoupravljanje proglašeno je neprikosnovenim, a teritorijalne jedinice u državi (općina, srez, autonomne pokrajine Srbije, Socijalističke Republike i sama federacija) proglašene su društveno-političkim zajednicama. U odredbi nezabilježenoj u ustavnom pravu, ukinuta je hijerarhija između ovih jedinica i uveden sistem međusobnih prava i obaveza. Vrše se promjene u saveznoj skupštini, koja se sastoji od pet domova: [[SIV]], kao Vijeće delegata građana u općinama i republikama, Privredno vijeće, Prosvjetno-kulturno vijeće, Socijalno-zdravstveno vijeće i Organizaciono-političko vijeće, kao Vijeće delegata radnih ljudi u radnim zajednicama.&lt;ref&gt;&quot;Službeni list Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije&quot;, godina - XLIX -, broj 14, Beograd, srijeda, 10. aprila, 1963.&lt;/ref&gt; Osim toga osnivaja se i savjetodavna vijeća [[Savjet narodne odbrane SFRJ|Savjet narodne odbrane]] i [[Savjet federacije SFRJ|Savjet federacije]]. Novi zakon, po kome se predsjednik Jugoslavije bira svake četiri godine i maksimalno može biti izabran na dva mandata nije vrijedio za Josipa Broza.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

==== Nova privredna reforma ====
Razvojem privrede i porastom izvoza u šezdesetim godinama, dolazi do povećanja standarda i realnih dohodaka. Zbog velikog udjela centralistički propisanih cijena proizvoda, roba, energije i poluproizvoda, dolazi i do porasta [[Inflacija|inflacije]], a 1. januara 1966. godine dolazi do [[Devalvacija|devalvacije]] i [[Denominacija|denominacije]] dinara u odnosu 1:100. Nisko držane cijene bazičnih roba, poluproizvoda i energije i dalje ostaju pod državnom kontrolom, ali se prilagođavaju svjetskom tržištu, te jugoslavenski proizodi postaju konkurentni na tržištu, što je potmognuto i devalvacijom dinara u odnosu na zapadne valute. Seljacima se omogućavaju povoljni krediti, te se prvi put omogućava privatiziranje poljoprivrede što je uvođenjem zadruga, praktički bilo zabranjeno.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Ova privredna reforma je početak ''socijalističke tržišne privrede'', te stvaranja konflikta između marksističkog tumačenja ekonomije i tržišne ekonomije.&lt;ref&gt;[[Edvard Kardelj]] - ''Društveno-ekonomski ciljevi reforme''; Beograd 1966.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Jakov Sirotković]] - ''Uzroci, rezultati i perspektive privredne i društvene reforme''; Šibenik 1970.&lt;/ref&gt;

==== Praško proljeće i promjena odbrambene doktrine ====
[[Datoteka:JTO-logo.svg|180px|mini|desno|Grb Teritorijalne odbrane]]
Intervencijom trupa [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] 20. augusta 1968, zbog događanja izazvanih tzv. [[Praško proljeće|Praškim proljećem]], dolazi do trećeg sukoba između SSSR-a i Jugoslavije. Jugoslavija otvoreno osuđuje vojnu intevenciju, politički i masovnim demonstracijama u zemlji. Donošenjem novog Zakona o odbrani 1969, nove doktrine nazvane ''Koncepcija Općenarodne odbrane i društvene samozaštite'' i proglašavanjem djelomične mobilizacije, Jugoslavija se osjeća ugroženom, a u ''Zakonu o narodnoj odbrani'', deklariše se, između ostalog, da niko nema pravo potpisivanja kapitulacije, a svi građani od 16-65 godina obavezuju se na učestvovanje u eventualnoj odbrani zemlje, bilo služenjem u jedinicama [[JNA]] ili novostvorene [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] (TO), koja sa podređuje saveznim republikama, zapravo jednom vidu [[Paravojna organizacija|paravojne organizacije]] u kojoj su praktički prisutni svi vojno sposobni građani Jugoslavije. Ovo stvaranje TO vodilo je ka militarizaciji jugoslavenskog društva, što će se kasnije, tokom raspada Jugoslavije 1990-ih godina, pokazati kao neposredna opasnost i konkurencija JNA. Tek najesen 1969. godine dolazi do ponovnog približavanja SSSR-a i Jugoslavije, a u tom procesu se Jugoslavija ekonomski i politički zbližava i sa drugim zemljama Istočnog bloka.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

==== Studentski nemiri 1968. ====
U junu 1968. dolazi do studentskih nemira na [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskom univerzitetu]], koji su se kasnije proširili na univerzitete u [[Univerzitet u Ljubljani|Ljubljani]], [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]] i [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebu]]. Beogradski univerzitet je bio sedmicu dana blokiran od strane studenata. Nemiri su se nadovezali na studentske nemire u Evropi ([[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] i [[Poljska|Poljskoj]]), ali su imali i određenu notu sa karakterističnim zahtjevima jugoslavenskih studenata. Prvi nemiri su počeli u sukobima studenata i policije tokom 1966. godine u toku demonstracija protiv [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]].&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Osnovna karakteristika nemira je bila da nije postojala razlika imeđu ciljeva studenata i vladajućih struktura, što je proklamirano proglasom na Beogradskom univerzitetu 4. juna:{{Citat4|Mi nemamo svoj posebni program. Naš program je program naprednih snaga našeg društva - program SKJ i našeg Ustava|B. Kanzleiter, K. Stojaković - 1968 in Jugoslawien}} Kritikovana je između ostalog razlika između teorije i prakse, otuđivanje čovjeka, socijalna nejednakost, nezaposlenost, [[birokratija]], [[monopol]] vlasti SKJ, razmimoilaženja mišljenja u radničkom samoupravljanju. Tito je prilično blago reagovao jednostavnom izjavom, da je studentska reakcija, reakcija na naše slabosti, te su studentski nemiri polako prestali, a nastava na univerzitetima je ubrzo brzo nastavljena.&lt;ref&gt;B. Kanzleiter, K. Stojaković - ''1968 in Jugoslawien''&lt;/ref&gt;

=== 1970-e ===
==== Hrvatsko proljeće ====
Donošenjem ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' 17. marta 1967. u [[Matica hrvatska|Matici hrvatskoj]], koju su potpisali 19 kulturnih i naučnih institucija i saveza u NR Hrvatskoj (između ostalih: [[Društvo književnika Hrvatske]], [[JAZU]]), kao i književnik [[Miroslav Krleža]], zahtijevalo se razrješavanje pitanja [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]], te konzekventne primjene [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u institucijama SR Hrvatske. Odgovorom srpskih intelektualaca iz Beograda, pod nazivom ''Predlog za razmišljanje'', došlo se do teme o položaju jeziku Srba u Hrvatskoj. Tim se ovaj filološki sukob pretvorio u međunacionalni. Potpredsjednik Skupštine SFRJ i ministar kulture i prosvjete NR Hrvatske [[Miloš Žanko]], osudio je deklaraciju kao [[Nacionalizam|nacionalističku]] i [[Šovinizam|šovinističku]], na što je proglašen [[Unitarizam|unitaristom]], a Miroslav Krleža je zbog pritiska od strane Tita napustio članstvo u SKJ. Time počinje sukob vladajućih struktura SR Hrvatske i Tita, u kom su se tražila veća prava Hrvatske u okviru federacije, ukidanje unitarizma, te stvaranje konfederacije, koja će u daljem slijedu omogućiti osamostaljene Hrvatske. Također je pokrenuta tema Hrvata u [[SAO Vojvodina|SAO Vojvodini]] i [[SR BiH|SR Bosni i Hercegovini]]. Razlozi su bili između ostalog ekonomskog i političkog tipa, jer se većina deviznih sredstava ostvarenih u Hrvatskoj slijevala u saveznu kasu, dok raspodjela nije odgovarala udjelu. Pokret nazvan [[Hrvatsko proljeće]] (ili '''Mas'''ovni '''pok'''ret - maspok), podržale su i katolička crkva, [[Matica iseljenika Hrvatske]], [[Hrvatski institut za historiju|Institut za historiju radničkog pokreta]], razni izdavači i neka preduzeća. Na čelu tog pokreta bili su [[Većeslav Holjevac]], [[Ivan Šibl]], [[Marko Koprtla]], generali JNA [[Franjo Tuđman]], [[Nikola Kaić]], [[Ivan Rukavina]], [[Janko Bobetko]], admiral [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] [[Srećko Manola]], pukovnik JNA [[Ivan Mutak]], [[Zvonimir Komarica]]. Pokret su podržale i desno orijentisane emigrantske struje u inostrantvu. Dolazi do studentskih demonstracija 1971. u Zagrebu, a zagrebački student [[Dražen Budiša]] poziva na generalni štrajk. Iste godine trojica hrvatskih lingvista ([[Stjepan Babić]], [[Božidar Finka]] i [[Milan Moguš]]) objavljuju ''Hrvatski pravopis'', koji je odmah zabranjen i kompletna naklada je zapaljena, a jedan primjerak je spašen i objavljen u [[London]]u.

Vodeći članovi SK Hrvatske [[Savka Dabčević-Kučar]], [[Miko Tripalo]] i [[Dragutin Haramija]] podržali su maspok, a Savka Dabčević-Kučar je upozorila {{Citat4|...na otuđivanje i ustvrdila da je Hrvatska postala više domovina Srba i drugih naroda, nego samih Hrvata.|Marie-Janine Calic: ''Geschichte Jugoslawiens im 20. Jahrhundert.'' München 2010, str. 252.}}

Na sastanku Tita sa vojnim vrhom, predložena je vojna intervencija protiv maspoka, ali je Tito pozvao 30. novembra 1971. godine u [[Karađorđevo]], članove KPH, na sastanak koji je trajao dva dana i na kom se rukovodstvo Hrvatske podijelilo na dva krila: jedanaest članova je potvrdilo lojalnost Savki Dabčević-Kučar i Miki Tripalu, a osam ih se priklonilo Titu.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Na intervenciju Tita u decembru 1971. godine, u Zagrebu je smijenjen gotov cjelokupni politički vrh, a [[Vladimir Bakarić]] i [[Milka Planinc]] su osudili mnoge komunističke studentske organizacije i njihove članove izbacili iz članstva SKH. Ukupno je iz Partije izbačeno 741 član, od toga mnogi univerzitetski profesori, 411 ih je izgubilo posao, a protiv mnogo članova Matice hrvatske pokrenuti su sudski procesi. Posljedice Hrvatskog proljeća utjecale su mnogo na dešavanja u Hrvatskoj početkom 90-ih godina.

==== Liberalni pokreti ====
{{Glavni|Liberalni pokret u Srbiji|Liberalni pokret u Sloveniji}}
[[Datoteka:Marko Nikezic.jpg|mini|180px|Marko Nikezić, smijenjeni predsjednik CK [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]].]]
Jačanjem pokreta za veću nacionalnu samostalnost u SR Hrvatskoj, tokom tzv. [[Maspok|Hrvatskog proljeća]], u SR Srbiji, SR Sloveniji i SR Makedoniji se javljaju slične tendencije koje su nazvane ''liberalnim pokretom'' ili često ''anarho-liberalnom strujom''. Pokret ideološki nije imao sličnost sa klasičnim pojmom [[Liberalizam|liberalizma]], nego je imao za cilj prevazilaženje ideoloških barijera raznim društvenim i privrednim reformama.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Ovaj pokret je osuđivan između ostalog i zbog nekritičkog pristupa hrvatskom maspoku, a za cilj je imao slične težnje: Jačanje republičkih ovlasti i ograničavanje od centralizma SKJ. Predvođen je bio srbijanskim političarima [[Marko Nikezić|Markom Nikezićem]], [[Latinka Perović|Latinkom Perović]], [[Bora Pavlović|Borom Pavlović]] i [[Mirko Tepavac|Mirkom Tepavcem]], koji su pripadali Centralnom komitetu Saveza komunista Srbije, kao i drugi tadašnji političari SR Slovenije i SR Makedonije. U medijima je [[18. septembar|18. septembra]] [[1972]].&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; godine objavljeno ''Titovo pismo'', sastavljeno zajedno sa [[Stane Dolanc|Stanetom Dolancom]] upućeno članovima SKJ - kao poziv na borbeniju partiju, borbu protiv birokratije i tehnokratije, demokratski centralizam i veći nadzor SKJ nad društvom. Cilj napada su bili nacionalistička liberalna stremljenja u SR Sloveniji, SR Makedoniji i SR Srbiji. Politički vrh ovih republika težio je nekom vidu sindikalnog osamostaljenja republika. Narednih dana došlo je do sastanka jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita i rukovodilaca SK Srbije i SR Srbije. Ta je struja tendenciozno nazvana ''anarho-sindikalizam'' i ''anarho-liberalizam''.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Napadnuta je težnja slovenskih političara pod vodstvom [[Stane Kavčič|Staneta Kavčiča]], koji se zalagao za jedan vid autonomije i status SR Slovenije kao neke manje evropske države npr. [[Luksemburg]].&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Latinka Perović, ''Zatvaranje kruga - Ishod političkog rascepa u SKJ 1971/1972.''; Sarajevo 1991.&lt;/ref&gt;

Dana [[26. oktobar|26. oktobra]] [[1972]]. godine podnijeli su ostavke visoki funkcioneri CK [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]]: [[Marko Nikezić]] (predsjednik Centralnog komiteta [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]]), [[Latinka Perović]] (sekretar Centralnog komiteta), [[Bora Pavlović]] (sekretar Gradskog komiteta SK Beograda), a iz solidarnosti sa njima i general [[Koča Popović]] je tada dao ostavku na sve funkcije,&lt;ref name=&quot;Milosavljević&quot;&gt;[http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2037.pdf Olivera Milosavljević, Dva razgovora sa Latinkom Perović]&lt;/ref&gt; u potpunosti se povukavši iz politike.&lt;ref name=&quot;Čkrebić&quot;&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1055287 Tajna Koče Popovića]&lt;/ref&gt; Uskoro je ostavku podnio i Stane Kavčič.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

Otprilike u isto vrijeme 1972/73. napadnuta je i tzv. [[Nova ljevica]], politička [[Marksizam|marksistička]] struja zbog napada na politički sistem i članaka objavljivanih u filozofskom časopisu [[Praxis (časopis)|Praxis]], koji je izdavalo [[Hrvatsko filozofsko društvo]]. Časopis je u tim godinama uređivao hrvatski filozof [[Rudi Supek]]. U člancima je, tadašnji disident, srpski pisac [[Dobrica Ćosić]] označio vrh Jugoslavije kao ''duhovne nihiliste'', koji sputavaju svaku intelektualnu stvaralačku slobodu, dok je beogradski univerzitetski profesor [[Svetozar Stojanović]] definirao SKJ kao [[Staljinizam|staljinističku]] partiju, i bez direktnog navođenja Titovog imena, doveo u pitanje njegovo karizmatsko vođstvo, a u jednom je artiklu naveo i tezu da Tito organizirajući iz pozadine krizne situacije, postavlja sam sebe kao spasitelja nacije.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Ta se teza i do danas nije mogla argumentovano dokazati. Zabranjivanjem Praxisa i zaplijenom časopisa [[Filosofija (časopis)|Filosofija]], te otpuštanjem osam profesora sa [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskog fakulteta u Beogradu]], SKJ se time konačno 1975. godine razračunao sa tzv. liberalnim pokretom.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

==== Bugojanska grupa ====

Grupu hrvatskih ekstremista nazvanu [[Bugojanska grupa]] je organizovalo [[Hrvatsko revolucionarno bratstvo]] (HRB), organizacija koja je bila osnovana u [[Australija|Australiji]] i koja je djelovala i u [[Evropa|Evropi]], te [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Osnovni cilj HRB-a je bilo rušenje SFRJ dizanjem ustanka [[Hrvati|Hrvata]] i obnova [[NDH|Nezavisne države Hrvatske]].

Nakon gušenja [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] 1971. godine, HRB je bilo u uvjerenju da je u SR Hrvatskoj bila povoljna klima da se pokrene oružani ustanak. Nakon kratke pripreme, HRB je organizovalo ljudstvo, oružje i novčanu podršku da pošalje inicijalnu grupu od devetnaest pripadnika, koja je imala zadatak pokrenuti ustanak. Većina terorista je došla iz [[Australija|Australije]], dok je vojna oprema bila nabavljena u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Predvodili su ih braća iz okoline [[Tuzla|Tuzle]], [[Adolf Andrić|Adolf]] i [[Ambroz Andrić]]. Grupa se je sastojala od ukupno 19 članova. Nakon kratkih priprema u kampu u [[Salzburg (grad)|Salzburg]]u ([[Austrija]]) prebacuju se u Jugoslaviju. Obučeni u uniforme 4. oklopne čete američke vojske [[21. juni|21. juna]] [[1972]]. prelaze ilegalno austrijsko-jugoslavensku granicu kod [[Dravograd]]a.

25. juna [[JNA]], [[Teritorijalna odbrana]] (TO) i [[Vojna policija JNA|vojna policija]] formiraju štab akcije &quot;[[Raduša 72]]&quot;. Na područje Bugojna je tokom 25. i 26. juna pristiglo oko 350 vojnika JNA, od toga 150 vojnih policajaca, 300 milicionera i 3.400 pripadnika TO.

U borbama sa ovim jedinicama izginuli su skoro svi članovi grupe, a samo su četvorica uhapšena i osuđena. U sukuobima je poginulo ukupno 15 pripadnika vojne policije, Teritorijalne odbrane i milicije.&lt;ref name= jutarnji&gt;Tomislav Novak, [http://www.jutarnji.hr/-zakleli-su-se-na-pistolj--noz-i-raspelo--a-onda-u-akciji-radusa-ubili-13-gradana-/1228471/ &quot;SLUČAJ JOSIPA PERKOVIĆA Zakleli su se na pištolj, nož i raspelo, a onda u akciji Raduša ubili 13 građana&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307211619/http://www.jutarnji.hr/-zakleli-su-se-na-pistolj--noz-i-raspelo--a-onda-u-akciji-radusa-ubili-13-gradana-/1228471/ |date=7. 3. 2016 }}''jutarnji.hr'', objavljeno 17.10.2014, pristupljeno {{hr simbol}}&lt;/ref&gt;

==== Ustav iz 1974. ====
{{Glavni|Ustav Jugoslavije iz 1974.}}
[[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974.|Treći Ustav SFRJ]] donesen je [[21. februar]]a [[1974.]] godine u Saveznom izvršnom vijeću. Ustav je sa ukupno 406 članaka bio najduži Ustav na svijetu. Istovremeno su doneseni Ustavi u svih šest republika i dvije autonomne pokrajine. Osnovna značajka ovog Ustava je da savezne republike proklamira kao nezavisne države,{{efn|name=U3|'''Član 3. Ustava''': '' Socijalistička Republika je država zasnovana na suverenosti naroda i na vlasti i samoupravljanju radničke klase i svih radnih ljudi, i socijalistička samoupravna demokratska zajednica radnih ljudi i građana i ravnopravnih naroda i narodnosti.''}} a da se njihove granice mogu mijenjati samo uz obostrani pristanak.{{efn|name=U5|'''Član 5. Ustava''': ''Teritorija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije je jedinstvena i sačinjavaju je teritorije socijalističkih republika. Teritorija republike ne može se mjenjati bez pristanka republike, a teritorija autonomne pokrajine — ni bez pristanka autonomne pokrajine. Granica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ne može se mjenjati bez suglasnosti svih republika i autonomnih pokrajina. Granica između republika može se mjenjati samo na osnovu njihovog sporazuma, a ako se radi o granici autonomne pokrajine — i na osnovu njene suglasnosti.''}} Značajna novina u Ustavu bila je i uvođenje dvodomnog skupštinskog sistema koji se sastojao od Saveznog izvršnog vijeća i Vijeća republika i pokrajina. Ustavom se uvode i novine kao delegatski sistem, koji je zbog specifičnog i jedinstvenog načina biranja omogućio da ukupno 5% (oko 800.000) od biračkog tijela (oko 15 miliona) posjeduje politički mandat.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

Dvije godine nakon donošenja Ustava, 25. novembra 1976. donosi se [[Zakon o udruženom radu]] (ZUR), koji je nadogradio privrednu reformu započetu 1965. godine. Idejni autor ovog zakona bio je [[Edvard Kardelj]], koji je nekoliko godina ranije radio na njegovoj izradi. Ovim se zakonom reformiraju preduzeća nazivana ''Organizacija udruženog rada'' (OUR), veće se ovlasti daju radničkim savjetima, formiraju se grupe preduzeća ''Složena organizacija udruženog rada'' (SOUR), koje se sastoje od nekoliko ''Osnovnih organizacija udruženog rada'' (OOUR), a radnicima se daju potpuno pravo na upravljanje radom i materijalnim sredstvima u privredi. U nekim granama privrede i ekonomije osnivaju se organizacije nazvane ''Samoupravne interesne zajednice'' (SIZ).{{efn|name=ZUR1|'''Član 1. ZUR-a''': ''Radnici u ostvarivanju svog vladajućeg položaja u udruženom radu i društvu slobodno, neposredno i ravnopravno, u odnosima samoupravne demokratske povezanosti, uzajamne zavisnosti, odgovornosti i solidarnosti te u odnosima ravnopravnosti naroda i narodnosti, upravljaju svojim ukupnim društvenim radom u osnovnoj i drugim organizacijama udruženog rada, drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te u društvu u cjelini. Socijalističkim samoupravnim društveno-ekonomskim odnosima u udruženom radu osigurava se da radnici, na osnovi prava rada društvenim sredstvima i jednakih prava, obveza i odgovornosti u pogledu sredstava za proizvodnju i drugih sredstava društvene reprodukcije u društvenom vlasništvu, upravljaju u svom, zajedničkom i općem društvenom interesu svojim radom, uvjetima i rezultatima svog rada. U uređivanju općih uvjeta rada i usklađivanju, usmjeravanju i društvenom planiranju u udruženom radu sudjeluju radnici i preko svojih delegacija i delegata u skupštinama društveno-političkih zajednica,u okviru nihovih ustavom i zakonom odnosno statutom utvrđenih prava i dužnosti.''}} Proces podruštvljavanja imovine se time nastavio.

=== 1980-e ===
==== Smrt Josipa Broza ====
Smrću doživotnog predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza]] [[4. maj]]a 1980, simbolično je započeo raspad Jugoslavije očitan privrednom i ekonomskom krizom, porastom nacionalističkih strujanja i nadovezujući se na odredbe Ustava iz 1974. lagano odvajanje saveznih republika od federalno-centralističkog sistema. Ekonomska kriza u Jugoslaviji započela je još 70-ih godina, tako da se [[bruto nacionalni proizvod]] od 1975. godine počeo rapidno smanjivati, a [[inflacija]] je krajem decenije dosegla oko 50%. Ekonomski problemi su bili prouzrokovani općom u svjetskim razmjerama [[Stagflacija|stagflacijom]], ali i rasprostranjenom birokracijom i korupcijom prouzrokovanom djelomično i donošenjem ''Zakon o udruženom radu''. [[Naftna kriza]] iz 1979. godine povećala je krizu nestašicama goriva i pokušajima da se uvođenjem prometnog sistema (''par-nepar'') ograniči potrošnja pogonskog goriva. Najvažniji izvori deviznog priliva bili su turizam na Jadranskom mnoru i devizne pošiljke jugoslavenskih radnika u zemljama Zapadne Evrope. Zbog ekonomske krize u Evropi, oba su vida priliva deviza smanjena, te se jugoslavenska privreda, čiji proizvodi nisi bili konkurentni na evropskom tržištu, financirala uglavnom od stranih nepovoljnih kredita. Titovom bolešću od 1979. godine, kada trajno boravi u [[Klinički centar u Ljubljani|Kliničkom centru]] u [[Ljubljana|Ljubljani]], upravljanje državom bi trebalo preuzeti [[Predsjedništvo SFRJ]], osmočlana grupa sa po jednim predstavnikom iz svake republike i pokrajine, osnovana na Titovu inicijativu, zbog nepovjerenja u svog nasljednika. Praktički je sva vlast bila u rukama Predsjedništva, no vremenom je ono izgubilo na značaju, a u republikama vlast polagano preuzimaju lokalni političari, koji se okreću republičkim interesima, sa sve manjim uticajem na centralistički sistem.

Sahrana Josipa Broza, održana je 8. maja u [[Beograd]]u, a sahranjen je u vili na [[Dedinje|Dedinju]], nazvanom [[Kuća cveća]]. Na sahrani su prisustvovali mnogobrojni svjetski političari, među kojima je bilo 4 kralja, 31 predsjednik, 6 prinčeva, 22 predsjednika vlada i 47 ministara vanjskih poslova, te je to bila do tada najveće okupljanje političara iz 128 zemalja od ukupno 154 članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Time započinje jačanje kulta ličnosti, koji je još za njegovog života obilježio taj period postojanja Jugoslavije. Pored sletova mladosti, održavanih za Titov rođendan, nošenja štafete mladosti, mijenjanja imena gradova sa pridjevom njegovog imena, komponiranja i izvođenja pjesama u kojima se narod zaklinje na slijeđenje njegovog puta, izgradnjom spomenika, te i kasnijim donošenjem ''Zakona o zaštiti imena i djela druga Tita'', kult se ličnosti nastavlja nekoliko narednih godina, sve do provokacija nacionalističkih krugova ili liberalnih omladinskih organizacija, koji potajno zahtjevaju prekid ove ideologije.

==== Ekonomska kriza ====
Očekivani raspad Jugoslavije, nije se desio nakon Titove smrti, nego su se prvi simptomi privredne krize pojavili oko 1982. godine. Politički procesi započeti 70-ih godina pojačavaju se, kao i afere korupcije u kojima se šteti jugoslavenskoj privredi ([[Afera Agrokomerc]], [[Afera Neum]]). Dolazi do nestašica osnovnih prehrambenih namirnica (ulje, šećer, kafa, deterđenti, lijekovi, higijenski artikli), te se oni prodaju samo preko lista, sa određenom količinom po broju članova porodice. Inflacija i dalje raste, a ovi se proizvodi nabavljaju preko crnog tržišta, bilo robom uvezenom iz Zapadne Evrope ili iz skladišta velikih firmi. [[Deficit]] jugoslavenske privrede 1980. godine iznosio je 6 milijardi [[Američki dolar|dolara]], a samo 53% ukupnog uvoza, bilo je pokriveno izvozom, vanjski dug je iznosio 19 milijardi dolara, a 1981. već 21 milijardu dolara. Visoki vanjski dugovi popraćeni su visokom inflacijom i padom [[Jugoslavenski dinar|dinara]] u odnosu na dolar. Tako je 1979. godine dolar vrijedio 19,2 dinara, a sljedeće godine 29,3&amp;nbsp;din, a 1982. 41,8 dinara.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;STAT&quot;&gt;Jugoslavija 1918-1988. - Statistički godišnjak, Savezni zavod za statistiku, Beograd&lt;/ref&gt;

==== Kosovska kriza ====
Početkom marta 1981. godine na [[SAP Kosovo|Kosovu]] izbijaju [[Nemiri na SAP Kosovu 1981.|studentski nemiri]], izazvani niskim kvalitetom ishrane u studentskim domovima. Nemiri su u početku bili socijalne prirode i bili su ograničeni na studente, ali nekoliko dana kasnije nemirima su se pridružili i radnici, te su nemiri prerasli u nacionalističke proteste i zahtjeve za dodijeljivanje SAP Kosovu status republike. Parolama ''Kosovo republika, Trepča radi, Beograd se gradi, Sloboda, ravnopravnost, demokracija, Kosovo Kosovarima, Hoćemo ujedinjene albanske zemlje, Albanci smo, a ne Jugoslaveni, Ujedinjenje s Albanijom, Živio marksizam, lenjinizam - dolje revizionizam'' demonstracije su prerasle u nacionalnu pobunu sa zahtjevima za ujedinjenje sa Albanijom. Vlada je reagovala slanjem jakih policijskih snaga, a nedugo zatim, zbog neuspjeha policijske akcije, vojska je sa tenkovima poslata na ulice. Po zapadnoevropskim historičarima, zbog raznolikosti zahtjeva (socijalno nezadovoljstvo, međunacionalna napetost, narastajući nacionalizam, različita politička stremljenja kosovskih Albanaca i nesigurnost za budućnost) nije bilo moguće definisati jasne ciljeve.&lt;ref&gt;[[Viktor Meier]], ''Wie Jugoslawien verspielt wurde'', München 1995.&lt;/ref&gt; Republička Vlada Srbije je nemire proglasila separatističkim. Nemiri su prestali u aprilu, ali se situacija nije mnogo promijenila i nemiri će se kasnije nastavljati protestima, demonstracijama i štrajkovima.

==== Politički procesi ====
Kriza se nastavlja političkim procesima 1983. u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Proces protiv muslimanskih intelektualaca 1983. godine|procesom protiv muslimanskih intelektualaca]] u kojem je između ostalih osuđen i [[Alija Izetbegović]] na 14 godina zatvora. Slijede procesi protiv sarajevskog profesora [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], koji je zbog sukoba sa političkim vrhom i otkrivanja afere prepisivanja doktorskog rada, osuđen zbog ''anarholiberalističkih i nacionalističkih pozicija'' na 8 godina zatvora.

==== Olimpijske igre ====
[[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimske olimpijske igre]] održane su od 8. do 19. februara 1984. u Sarajevu. Dodijeljivanje mjesta održavanja Jugoslaviji, značilo je političkim strukturama potvrda vrijednosti socijalističkog samoupravljanja. Igre su se trebale organizirati u Sarajevu i okolnim planinama, bez postojeće infrastrukture i izgrađenih sportskih borilišta. Dijelom stranim kreditima, dijelom donatorstvom stanovnika, koje je pod uticajem partijskih funkcionara, bilo gotovo obavezno u vidu odricanja od nekoliko mjesečnih primanja, dok se odbijanje donatorstva smatalo politički nekorektnim, Jugoslavija je uspjela organizirati Igre, Sarajevo je obnovljeno, a izgrađena borilišta su zadovoljila kriterije Međunarodnog olimpijskog komiteta.

==== Privredne reforme ====
U maju 1982. godine novoizabrana predsjednica [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]] (SIV) [[Milka Planinc]], pod pritiskom [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] (MMF) i visokih vanjskih dugova, pokušava provesti ekonomsku reformu [[Devalvacija|devalvacijom]] dinara, reformom kreditne i novčane politike te uvođenjem uvoznih restrikcija. Time bi se omogućilo vraćanje dugova, ali uslijed pritiska i protivljenja reformi vrha Saveza komunista Jugoslavije, Milka Planinc ne uspijeva sprovesti sve elemente reforme, te 1983. godine nudi svoju ostavku. U njenom mandatu donesen je politički akt nazvan ''Dugoročni program ekonomske stabilizacije'', a sprovođenje tog zakonskog akta prouzokovalo je nestašice elementarnih namirnica i pogonskog goriva. Na 13. Kongresu SKJ u junu 1986, partijski krugovi prepoznaju krizu te pokušavaju uvesti dugoročni stabilizacijski program. Osnovi problem bilo je neodlučnost partijskog vođstva o donošenju odluke o vezivanju jugoslavenske privrede za svjetsku ekonomiju ili vezivanja za [[Istočni blok]] i potpuno ukidanje tržišne ekonomije. Nasljednik Milke Planinc, [[Branko Mikulić]] od 1986-89. godine nije uspio ispuniti zahtjeve MMF-a, a novom devalvacijom dinara nisu uspostavljeni stabilni ekonomski odnosi, a između ostalog, odnos kamatne stope i inflacije nije nikada usklađen. Njegovi zahtjevi o smanjenju sredstava proračuna za [[JNA]] su odbijeni a preporuke tzv. ''Kraigherove komisije'' iz 1983. godine o okretanju tržišnoj ekonomiji, također nisu prihvaćene od SIV-a. Vanjski dug je 1988. godine porastao na 22 milijarde dolara, a stopa inflacije je iznosila 251%. Kao posljedica korupcijske afere povezane sa [[Afera Agrokomerc|Aferom Agrokomerc]], Mikulić je smjenjen u decembru 1988. i na njegovo mjesto u martu 1989. godine dolazi [[Ante Marković]]. U novembru 1988. godine donose se 39 ustavnih promjena u kojima se između ostalog proklamira jedinstvo jugoslavenskog tržišta i izjednačuje se privatna i društvena imovina.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

==== Vlada Ante Markovića ====
[[Datoteka:Dinar 100 000a.JPG|180px|mini|desno|Novčanica od 100.000 dinara iz 1989.]]
[[Datoteka:10-dinara-1990.jpg|180px|mini|desno|Novčanica od 10 dinara iz 1990. nakon denominacije dinara]]
Izborom Ante Markovića u martu 1989. godine sastavljena je nova Vlada, a nakon savjetovanja sa američkim ekonomistom [[Jeffrey Sachs]]om, zagovornikom tzv. ''šok terapije'', Marković u decembru predstavlja svoj program reforme. Važnije značajke programa bile su: ograničeno zaustavljanje dohodaka na nivou od novembra 1989, deregulacija cijena, pooštrenje insolventnog prava, zabrana državnih subvencija i bankovnih kredita za firme u gubitcima, osiguranje sredstava za siromašne regione i za socijalnu pomoć, donošenje pravila pretvaranja društvene u privatnu imovinu i reforma dinara. Od 1. januara 1990. je uveden novi konvertibilni dinar denominacijom u omjeru 1:10.000, sa vezivanjem za [[Njemačka marka|njemačku marku]] (DEM) u odnosu 7&amp;nbsp;dinara = 1&amp;nbsp;DEM. Program je pokazao neočekivano dobre rezultate, inflacija je pala praktički na 0%, porasla je izvozna stopa i povećane su devizne rezerve. Do polovine 1990. godine otvoreno je 1.200 novih [[joint venture]] firmi sa volumenom kapitala od jedne milijarde DEM, te je otvoreno oko 10.000 novih preduzeća.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Negativne posljedice reforme su bile pad industrijske proizvodnje, pad [[Bruto nacionalni dohodak|bruto nacionalnog dohodka]], kao posljedica insolvencija preduzeća, nedostatka novca i kredita, koji su godinama bili jeftini, postali su preskupi, tako da je velikim poduzećima prijetilo zatvaranje i masovna otpuštanja. Reforma je imala uglavnom velike mogućnosti za uspjeh, sve do 28. decembra 1990. godine, kada je odlukom [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skuštine SR Srbije]] donesena tajna odluka o puštanju u opticaj 18,243 milijardi dinara (11,4 milijarde [[Američki dolar|dolara]]), kako bi se isplatile zaostale plate i mirovine. O upadu SR Srbije u platni promet SFRJ, Marković je anonimno informisan 4. januara 1991, a Marković je ovaj akt na vanrednoj sjednici Vlade nazvao ''činom za likvidaciju Jugoslavije''.&lt;ref&gt;[http://pescanik.net/raspad-jugoslavije-i-2/ [[Srđa Popović]] ''Raspad Jugoslavije'']&lt;/ref&gt; Nakon protesta Vlade 10 milijardi dinara je vraćeno u [[Jugoslavenska narodna banka|Jugoslavensku narodnu banku]], a ostatak je nestao.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

==== Jačanje nacionalizma ====
[[Datoteka:Vuk Draskovic by Kubik 01.JPG|mini|180px|[[Vuk Drašković]], srpski književnik i političar]]
[[Datoteka:Slobodan Milosevic.jpg|mini|180px|[[Slobodan Milošević]], srpski političar]]
[[Datoteka:NSK Logo.jpg|mini|desno|180px|Logo [[NSK]]-a]]
[[Datoteka:Taras Kermauner.jpg|mini|desno|180px|[[Taras Kermauner]], slovenski filozof]]
Nedugo nakon smirivanja krize na SAP Kosovu, 15. maja 1982. glasilo [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] [[Pravoslavlje (novine)|Pravoslavlje]], objavljuje ''Poziv na odbranu srpskog stanovništva na Kosovu'', koji je upućen [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]], [[Predsjedništvo SR Srbije|Predsjedništvu SR Srbije]], [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skuštine SR Srbije]] i [[Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve|Sinodu Srpske pravoslavne crkve]], u kojem se upozorava na napade na srpsko stanovništvo i između ostalog na paljenje [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]]. Ovaj apel su potpisali između ostalih i teolozi [[Atanasije Jevtić]], [[Amfilohije Radović]] i [[Irinej Bulović]], a u njemu se između poznatih problema pominje i tema ''planiranog [[genocid]]a'' nad Srbima.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Dvije godine kasnije ova se tema obrađuje u članku pod nazivom ''Od Kosova do Jadovnog''.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Istovremeno se od strane srpskih intelektualaca i književnika postavljaju političke teze o razlozima iseljavanja i protjerivanja Srba sa Kosova, politiziraju se razni incidenti ([[Slučaj Đorđa Martinovića]] 1985.), srpski historičar i član [[SANU]] [[Dimitrije Bogdanović]] 1985. godine u svojoj knjizi &quot;[[Knjiga o Kosovu]]&quot;, pripisuje Albancima ''biološki genocid'' nad Srbima. Grupa od 212 srpskih intelektualaca pod vođstvom [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]], potpisuje peticiju u kojima ponovo potvrđuju tezu genocida.
Tema stradanja Srba u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i na Kosovu se nalaze u literarnim djelima ([[Vuk Drašković]], [[Matija Bećković]]), a 1986. godine [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|SANU]] objavljuje [[Memorandum SANU]], strateški program srpske inteligencije. U maju na čelo CK SK Srbije dolazi [[Slobodan Milošević]], a prekretnicom u njegovom političkom radu se može smatrati posjeta u Prištini 24. aprila 1987 godine u Domu kulture Braća Krajnović, kada je pokušao posredovati u sukobima između Srba i Albanaca. Ispred dvorane okupilo se oko 15.000 srpskih demonstranata, koji su zahtijevali da se pojavi Milošević. Nakon nereda i sukuba sa milicijom, Milošević se pojavio i između ostalog izjavio poznatu rečenicu: ''&quot;Niko ne sme da vas bije!&quot;''. Srbijanski mediji uskoro proglašavaju Miloševića voždom srpske nacije, a on se iz komuniste preobražava u nacionalistu.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; U Srbiji se tzv. [[Antibirokratska revolucija|antibirokratskom revolucijom]] zamjenjuje političko vođstvo i prijeti se političkim mitinzima i u drugim republikama. Na proslavi 600-godišnjice [[Kosovska bitka|Kosovske bitke]] na [[Gazimestan]]u [[28. juni|28. juna]] [[1989.]] godine Milošević u svom govoru rečenicom: {{Citat4|...Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama, i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene...|Slobodan Milošević&lt;ref&gt;[http://www.pecat.co.rs/2011/06/govor-slobodana-milosevica-na-gazimestanu-1989-godine/ Govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu 28. juna 1989.]&lt;/ref&gt;}} simbolički nagovještava buduće ratne sukobe u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

Istovremeno sa antialbanskom propagandom, srbijanski intelektualci napadaju i hrvatske strukture, polemizirajući ustaške ratne zločine iz Drugog svjetskog rata. Zbog podrške albanskim protestima na Kosovu, a u toku tzv. antibirokratske revolucije, predviđeni su mitinzi, nazvani ''mitinzi istine'' i u SR Sloveniji i SR Bosni i Hercegovini (Planiran je jedan mitinig u Sarajevu). Slovenski su se intelektualci na sastanku u Cankarovom domu, javno založili za albanske proteste koji su generalnim štrajkom na Kosovu počeli na proljeće. Miting u [[Ljubljana|Ljubljani]] je planiran 1. decembra 1989. godine, ali je dobrom koordinacijom slovenske milicije još na ulasku autobusa sa demonstrantima u Sloveniju spriječen, a broj prisutnih sveo se na nekoliko stotina. Demonstrantima je na mitingu isključena struja, te nisu postignuti ciljevi smjenjivanja političkog vođstvam kao u Crnoj Gori, Vojvodini i Srbiji. Zbog neodržavanja mitinga srbijanske vlasti su pozvale narod i firme na bojkot slovenske robe i prozvoda.

Akcija ''[[Slovenija moja dežela]],'' u početku okarakterizirana kao turistička, organizirana od [[Privredna komora Slovenije|Privredne komore Slovenije]], prešla je u simbolički protest protiv centralizacije SFRJ. Započeta je 1983. godine, a bila je prepoznatljiva sa [[Lipa|lipovim]] zelenim listom, koji je simbolizirao Sloveniju. Turistička se akcija kasnije razvila u drugom pravcu, ali je simbolički postala znak za težnje SR Slovenije za većom samostalnošću. Slovenski filozof [[Taras Kermauner]], objavio je 1987. zbirku eseja pod nazivom ''Pisma srpskom prijatelju'' ({{sl|Pisma srbskemu prijatelju}}) koja su djelomično objavljena u beogradskim časopisima [[Duga (časopis)|Duga]] i [[Nin (časopis)|Nin]], u kojima upozorava na stanje odnosa između Slovenije i Srbije, što dovodi do otvorenih napada u [[Književne novine|Književnim novinama]] časopisu [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]]. U januaru 1987. godine u časopisu [[Nova revija (časopis)|Nova revija]] [[Nova revija br.57|br.57]], objavljuje se ''Slovenski nacionalni program'' u kojima autori [[Tine Hribar]], [[Ivan Urbančič]], [[Dimitrij Rupel]], [[Niko Grafenauer]] i [[Jože Pučnik]] proklamiraju programske osnove nacionalnog programa&lt;ref&gt;[http://www.rtvslo.si/files/novice/nr_57.pdf ''Slovenski nacionalni program'', Nova revija 57.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303185447/http://www.rtvslo.si/files/novice/nr_57.pdf |date=3. 3. 2016 }} {{Simboli jezika|sl|slovenski}}&lt;/ref&gt; u kome Slovenija ima svoj demokratski put ali u okviru Jugoslavije, govori se o pluralizmu i demokraciji. U napadima na autore, tražena su ostavke izdavača i glavnog urednika, ali do toga nije došlo.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Istovremeno raznim protestima i provokacijama, razne omladinske grupe i organizacije polemizirale su protiv kulta ličnosti Tita, proslavi [[Dan mladosti|Dana mladosti]] i potrebi štafete nakon Titove smrti, diskusijama o totalitarizmu, izazvani su protesti u drugim republikama protiv Slovenije, koja je svoj put vidjela u drugom pravcu. U akcijama su prednjačile grupe [[Neue Slowenische Kunst]], časopis [[Mladina (časopis)|Mladina]], koja je počela rušiti tabue o nepogrešivosti JNA, kritički se osvrtala na preuzimanje vlasti u SR Srbiji od strane Slobodana Miloševića, zahtjevima za veću slobodu govora i štampe, ekologiju i ukazivali na represiju u socijalizmu. Vrhunac događanja u Sloveniji bilo je [[suđenje četvorici]] (''Proces JBTZ''), 1988. u kojem su novinari Mladine ([[Janez Janša]], [[David Tasić]], [[Franci Zavrl]]) i [[zastavnik]] JNA [[Ivan Borštner]] optuženi zbog izdaje vojnih tajni. Njihovo hapšenje i proces izazvao je demonstracije u većim gradovima Slovenije. Razlog za hapšenje je objavljivanje tajnog dokumenta 10. maja 1988 u kome se slovensko rukovodstvo optužuju za kontrarevolucionarnu djelatnost i u članku ''Noć dolgih noževa'' (po uzoru na prevrat u [[SA]] 30-ih godina u [[Treći rajh|Trećem rajhu]]) objavljenom u Mladini, kritiziraju planovi hapšenja slovenskog rukovodstva. Taj broj Mladine nije pušten u prodaju, i zaplijenjen je na zahtjev državnog odvjetništva, a novinari su osuđeni na vojnom sudu u Ljubljani na kazne zatvora od šest mjeseci do dvije godine.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

Sudski proces, kao i ostala politička zbivanja u Sloveniji, doveli su do odbijanja slovenskih regruta da služe vojni rok, van teritorije Slovenije, a akcija odbijanja služenja bila je više propagandnog značaja.

=== 1990-e ===
==== 14. Kongres SKJ ====
{{Glavni|14. Kongres SKJ}}
Vanredni [[14. Kongres SKJ]] održan je u [[Beograd]]u u Centru Sava [[20. januar|20]]-[[22. januar]]a 1990. godine. Prisustvovali su delegati iz svih republika i pokrajina, kao i partijska delegacija [[JNA]]. Predsjednik [[SKJ]] bio je [[Milan Pančevski]]. Formalno je kongres imao za cilj donošenje novog statuta i programa, ali je Kongres tematski ostao na temi transformacija SKJ. Slovenska delegacija predvođena [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], zahtijevala je pretvaranje partije u jedan vid ''Savez saveza'', u kom bi svaki republički savez imao jednakopravni status, a odluke bi se donosile [[konsenzus]]om, Ujedno je ponovljen zahtjev o uspostavljanju asimetrične federacije. Protivljenje je došlo od srpske delegacije predvođene [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], kome je bio cilj u SKJ uvesti sistem ''jedan čovjek-jedan glas'', čime bi, zbog mnogobrojnosti srpskog naroda u Jugoslaviji, a time i u SKJ, srpska strana mogla uvijek sprovesti svoje ciljeve. Na drugoj plenarnoj sjednici 22. januara nakon višesatnog preglasavanja, odbijeni su svi slovenski prijedlozi. Samo 169 delegata je glasalo za, a 1156 protiv. Nakon glasanja slovenska delegacija sa ukupno 114 članova, napustila je Kongres. Crnogorski delegat [[Momir Bulatović]] predložio je da se Kongres nastavi i da se uspostavi novi [[kvorum]], što je bilo podržano od Miloševića. No taj prijedlog odbio je vođa hrvatske delegacije [[Ivica Račan]], koji je zatražio prekid Kongresa, jer će u protivnom hrvatski delegati odbiti učestvovanje na glasanju. Stav hrvatskih delegata kasnije su podržali i makedonski i bosanskohercevovački delegati. Time je u noći na 23. januar prekinut Kongres, a ovaj sukob interesa dviju strana, smatra se jednim od prvih simbola budućeg raspada države.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;
Kongres je nekoliko mjeseci kasnije nastavljen, ali nije imao posebno političko značenje.

==== Višestranački izbori ====
[[Datoteka:FranjoTudmanleft.jpg|140px|mini|desno|[[Franjo Tuđman]], predsjednik Republike Hrvatske 1990.]]
[[Datoteka:Milan Kucan.jpg|140px|mini|desno|[[Milan Kučan]], predsjednik Republike Slovenije 1990.]]
[[Datoteka:Izetbegovic.jpg|140px|mini|desno|[[Alija Izetbegović]], predsjednik Republike Bosne i Hercegovine 1990.]]
Praktičkim raspadom SKJ, dolazi do organiziranja višepartijskih izbora u saveznim republikama. Najprije u SR Sloveniji, zatim i u drugim republikama osnivaju se političke stranke, čiji se politički spektar nalazi u opsezima interesnih zajednica do ekstremno nacionalističkih partija. 
U SR Sloveniji se već 1988. godine osniva [[Slovenski seljački zavez]] ({{Jez-sl|Slovenska kmečka zveza}}) pod vođstvom [[Ivana Omana]]&lt;ref&gt;[[Aleš Primc]], ''Slovenska kmečka zveza, ob 20. obletnici'', Inštitut za gospodarske in družbene študije, Ljubljana 2008, {{COBISS.BH|238825728}} {{Simboli jezika|si|slovenski}}&lt;/ref&gt;, dok se u drugim republikama stranke osnivaju 1989-90. U SR Hrvatskoj osniva se nacionalistička [[HDZ]], koja svoje ogranke 1990. otvara u BiH ([[HDZ BiH]]). Proces stvaranja nacionalnih stranaka u SR BiH pokušan je biti spriječen prijedlogom iz [[SK BiH]] da se zabrani osnivanje stranaka sa nacionalnim predznakom, što se kroz stvaranje stranke [[Muslimani (narod)|Muslimana]] [[SDA]] pokazalo neuspješnim. Nakon stvaranja srpske stranke [[SDS]] u SR Hrvatskoj, iste se godine stvara ogranak u SR BiH. U SR Srbiji, transformisani [[SK Srbije]] ujedinjenjem sa [[Socijalistički savez radnog naroda Srbija|Socijalističkim savezom radnog naroda Srbije]] (SSRNS) osniva [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističku partiju Srbije]] (SPS).&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; U SR Crnoj Gori, pored [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]], osnivaju se neke manje partije kao [[Narodna partija (Crna Gora)|Narodna partija]] i [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]], koja je zapravo bila podružnica srbijanske Demokratske stranke osnovane 1989. U SR Makedoniji se osniva desno orijentisana nacionalna [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija - Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo]] ({{Jez-mk|Внатрешно Македонска Револуционерна Организација - Демократска Партија за Македонско Национално Единство}} (VMRO-DPMNE).

Dotadašnje političke organizacije, SKJ, [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije]] (SSRNJ), [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije]] (SSOJ), praktički gube na značaju ili se pokušavaju reformirati, promjenom imena ili uvođenjem nekih liberalnih stavova. Zahtjev saveznog sekretara za narodnu odbranu u aprilu 1991. generala [[Veljko Kadijević|Veljka Kadijevića]], da se višepartijski izbori zakonski zabrane, odbijen je.&lt;ref name=&quot;Jović&quot;&gt;[[Borisav Jović]] - ''Poslednji dani SFRJ. Izvodi iz dnevnika'', Beograd 1995.&lt;/ref&gt;

Prvi [[Skupštinski izbori u SR Sloveniji 1990.|skupštinski]] i [[Predsjednički izbori u Sloveniji 1990.|predsjednički]] izbori održani su u SR Sloveniji [[8. april]]a 1990. godine&lt;ref name=&quot;SI90&quot;&gt;[http://www.stat.si/StatWeb/doc/letopis/1997/05-97.pdf Službeni rezultati skupštinskih izbora 1990. ''Statistički godišnjak Republike Slovenije 1997.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181224013602/https://www.stat.si/StatWeb/doc/letopis/1997/05-97.pdf |date=24. 12. 2018 }} {{Simboli jezika|si|slovenski}} {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;, zatim u SR Hrvatskoj ([[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 1990.|skupštinski izbori]]) [[22. april]]a i 6-7. maja,&lt;ref name=&quot;HR90&quot; &gt;{{Cite web |url=http://www.izbori.hr/arhiva/arhiva_1990.html |title=Arhiva izbora |access-date=9. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120504041445/http://www.izbori.hr/arhiva/arhiva_1990.html |archive-date=4. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; zatim [[Makedonski parlamentarni izbori 1990.|parlamentarni izbori]] u SR Makedoniji [[11.novembar|11.]] i 25. novembra, u SR Bosni i Hercegovini [[18. novembar|18. novembra]] [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći izbori]] a 2. decembra drugi krug izbora.&lt;ref name= &quot;Parlament&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/istorija/Default.aspx?id=27926&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b |title=Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine |access-date=9. 10. 2016 |archive-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151120234432/https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=27926&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Početkom decembra ([[9. decembar|9. decembra]]) održani su u Srbiji [[Predsjednički izbori u Srbiji 1990.|predsjednički]] i [[Skupštinski izbori u Srbiji 1990.|skupštinski]] izbori&lt;ref name=&quot;SR90&quot;&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=01&amp;dd=21&amp;nav_category=418&amp;nav_id=228593 Hronologija parlamentarnih izbora]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RS90&quot;&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19916001.pdf Službeni rezultati parlamentarnih i predsjedničkih izbora]&lt;/ref&gt;, a istoga dana su održani [[Izbori za poslanike u Narodnu Skupštinu Socijalističke Republike Crne Gore|skupštinski]] i [[Izbori za predsednika predsedništva i članove predsedništva Socijalističke Republike Crne Gore 1990.|predsjednički izbori]] u SR Crnoj Gori.&lt;ref name=&quot;HS&quot;/&gt; U nemogućnosti nalaženja izbornog sistema na saveznom nivou, koji bi onemogućio npr. prednost koju bi imali Srbi kao najbrojniji narod u odnosu na Slovence, zbog oko četiri puta većeg broja stanovnika, izbori, kao i zbog nepostojanja političkih partija na saveznom nivou, nisu nikada održani. Pokušaj premijera [[Ante Marković]]a osnivanjem [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]] (SRSJ) u julu 1990. godine, da ta partija zaživi na saveznom nivou nije uspio, jer se partija kandidirala samo na republičkim zborima.

Na izborima su, osim u SR Sloveniji, Srbiji, SR Makedoniji i SR Crnoj Gori pobijedile nove stranke. U SR Hrvatskoj je premoćno pobijedila desno orijentirana nacionalistička stranka [[HDZ]] sa 41,9% glasova osvojivši ukupno 55 mandata,&lt;ref name=&quot;HR90&quot;/&gt; a u SR Bosni i Hercegovini tri nove nacionalne stranke [[SDA]], [[HDZ BiH]] i [[SDS]] su osvojile prva tri mjesta u oba skupštinska vijeća.&lt;ref name= &quot;Parlament&quot;/&gt; Reformirani [[Savez komunista Slovenije]] pod imenom [[Savez komunista Slovenije-Stranka demokratskih promjena]] osvojila je prvo mjesto sa 17,3% i ukupno 14 mandata,&lt;ref name=&quot;SI90&quot;/&gt; u SR Makedoniji pod imenom [[Savez komunista Makedonije - Stranka demokratskih promjena]] ({{Jez-mk|Сојуз на комунистите на Македонија}}) osvojila je 27,7% glasova sa 31 mandatom. U SR Crnoj Gori [[Savez komunista Crne Gore]] osvojio je apsolutnu većinu sa 56,18% glasova i 83 mandata, dok je reformirana srbijanska [[Socijalistička partija Srbije]] (SPS) zbog prethodno promijenjenog većinskog izbornog sistema sa samo 46,09% osvojenih glasova dobila 194 od ukupno 250 mandata &lt;ref name=&quot;SR90&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RS90&quot;/&gt; Izbori u Srbiji nisu bili regularni, jer je SPS preuzela čitavu imovinu Saveza komunista Jugoslavije, procijenjenu na oko 100 miliona dolara, te je imala potpunu kontrolu nad medijima, kao i na izbornim mjestima.&lt;ref name=&quot;HS&quot;/&gt;

=== Raspad i rat ===
{{Glavni|Raspad SFRJ}}
[[Datoteka:Breakup of Yugoslavia.gif|mini|200px|Raspad SFRJ
&lt;br/&gt;'''Legenda''':
{|style=&quot;float:right; text-align:left; font-size: 75%&quot;
|-
| bgcolor=&quot;b62c2c&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[SFRJ|Jugoslavija]]''' &lt;small&gt;(1943-92.)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|SFRJ}}
|-
| bgcolor=&quot;de5c5c&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Hrvatska]]''' &lt;small&gt;(1991-)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|HRV}}
|-
| bgcolor=&quot;e18080&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|[[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]] &lt;small&gt;(1992-94.)&lt;/small&gt;
|[[File:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|22px|border]]
|-
| bgcolor=&quot;dcedff&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|[[UNTAES]] &lt;small&gt;(1996-98.)&lt;/small&gt;
|[[File:Flag of the United Nations.svg|22px|border]]
|-
| bgcolor=&quot;404375&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Srbija i Crna Gora]]''' &lt;small&gt;(1992-2006)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|SCG}}
|-
| bgcolor=&quot;5d61a2&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|[[Republika Srpska]] &lt;small&gt;(1992-)&lt;/small&gt;
|[[File:Flag of Republika Srpska.svg|22px|border]]
|-
| bgcolor=&quot;9394c2&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|[[Republika srpska krajina]] &lt;small&gt;(1991-1995/96)&lt;/small&gt;
|[[File:Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|22px|border]]
|-
| bgcolor=&quot;cbcbcb&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Republika Bosna i Hercegovina]]''' &lt;small&gt;(1992-98.)&lt;/small&gt;
|[[File:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|22px|border]]
|-
| bgcolor=&quot;a4a4a4&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Bosna i Hercegovina]]''' &lt;small&gt;(1998-)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|BIH}}
|-
| bgcolor=&quot;797878&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|[[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Zapadna Bosna]] &lt;small&gt;(1993-95.)&lt;/small&gt;
|[[File:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|22px|border]]
|-
| bgcolor=&quot;63809f&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Srbija]]''' &lt;small&gt;(2006-)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|SRB}}
|-
| bgcolor=&quot;9eb3cb&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|[[Kosovo]] &lt;small&gt;(pod kontrolom [[UNMIK]]a 1999-; deklaracija o nezavisnosti 2008.)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|KOSV}}
|-
| bgcolor=&quot;f0eabb&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Crna Gora]]''' &lt;small&gt;(2006-)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|CG}}
|-
| bgcolor=&quot;e1995b&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Makedonija]]''' &lt;small&gt;(1991-)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|MAK}}
|-
| bgcolor=&quot;a1c893&quot; width=&quot;30&quot;|
| width=&quot;10&quot;|
|'''[[Slovenija]]''' &lt;small&gt;(1991-)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|SLO}}
|}]]
Otcjepljenje saveznih republika, započelo je donošenjem novog [[Ustav Srbije (1990.)|Ustava Srbije]] [[28. septembar|28. septembra]] [[1990.]] godine, kojim osim promjene imena i izbacivanjem pridjeva ''socijalistička'' iz imena republike, ukidanjem elemenata državnosti autonomnih pokrajina i mijenjanjem imena SAP Kosova u SAP Kosovo i Metohija, Srbiju u članku 72. t.1 definiše kao suverenu i nezavisnu republiku, dok u t.3 definiše odbranu i sigurnost Republike Srbije, čime, praktički Republika Srbija po međunarodnom pravu postaje nezavisan faktor.{{efn|name=URS721|'''Član 72. t.1 Ustava Republike Srbije''': ''Republika Srbija uređuje i obezbeđuje:&lt;br&gt;1.suverenost, nezavisnost i teritorijalnu celokupnost Republike Srbije i njen međunarodni položaj i odnose s drugim državama i međunarodnim organizacijama;''}}{{efn|name=URS723|'''Član 72. t.3 Ustava Republike Srbije''': ''Republika Srbija uređuje i obezbeđuje:&lt;br&gt;3.odbranu i bezbednost Republike Srbije i njenih građana; mere za slučaj vanrednog stanja''}}&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Nakon toga slijede referendumi u [[Referendum o nezavisnosti Slovenije|SR Sloveniji]] 23. decembra 1990, u [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|SR Hrvatskoj]] 19. maja 1991, u [[Referendum o nezavisnosti Makedonije|SR Makedoniji]] 8. septembra 1991. 29. februara - 1. marta 1992 u [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|SR Bosni i Hercegovini]], dok se [[Referendum o državnosti Crne Gore 1992.|referendum u SR Crnoj Gori]] održao 1. marta 1992. godine. Na svim referendumima, odlukom većine građana, republike su stekle pravo na otcjepljenje od SFRJ, a zakonske odluke o samostalnosti novih država, donesenu su u republičkim skupštinama nekoliko mjeseci kasnije.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Referendum u SR Crnoj Gori se razlikovao od ostala četiri, po tome što je pitanje bilo: ''Da li ste za to da Crna Gora kao suverena republika nastavi živjeti u zajedničkoj državi Jugoslaviji potpuno ravnopravno s drugim republikama koje to žele.'', tako da je time praktički SR Crna Gora ostala u zajednici sa Republikom Srbijom formiranoj 27. aprila 1992, nazvanoj [[SR Jugoslavija]]. Referendumi u SR Bosni i Hercegovini i SR Hrvatskoj su djelomično bojkotovani od strane srpskog naroda, ali su uprkos tome referendumi usvojeni i otcjepljene saveznih republika sprovođeno je donošenjem posebnih zakona u republičkim skupštinama.

Zbog odbijanja republičkih Sekretarijata za narodnu odbranu iz SR Slovenije i SR Hrvatske da šalju regrute na služenje vojnog roka u JNA, vojni se vrh odlučio za mobilizaciju rezervista iz Srbije i SR Crne Gore, kojima su popunjavali mjesta u kasarnama. Povlačenjem JNA iz ovih republika, vojne su se jedinice raspoređivale u SR Bosni i Hercegovini, te zauzimale položaje na strateškim mjestima. Kolone JNA su zaustavljene pri pokretima za zauzimanje Kupreških vrata, ali uslijed nesposobnosti bosanskohercegovačkih političara, te su kolone propuštene, a kasnije su sa tih položaja osvojeni Kupres i drugi gradovi. JNA je organizirala vojne vježbe u kojima su bili pozvani i rezervni sastavi iz Centralne Bosne, već na jesen 1986. godine na Kupreškim vratima i okolini Bugojna, te na Romaniji, odakle su kasnije slijedili napadi na [[Kupres]] i [[Sarajevo]]. Tokom povlačenja JNA, oficirski kadar, koji je već tada bio nacionalno pretežno srpski, dijelio je oružje u općinama sa srpskom većinom u SR Bosni i Hercegovini. Vojska je već 1990. godine [[Operacija RAM|operacijom RAM]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/ram-sifra-ili-plan.25.html?cat_id=1&amp;news_id=1211 |title=RAM - ŠIFRA ILI PLAN? |access-date=31. 10. 2016 |archive-date=11. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181011075439/http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/ram-sifra-ili-plan.25.html?cat_id=1&amp;news_id=1211 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=133719&amp;lang=en Zamisao i propast napadne operacije Jugoslavenske narodne armije na Hrvatsku u rujnu 1991. godine]&lt;/ref&gt; pripremila planove za zauzimanje secesionističkih republika, kao i planove za vojni udar, kao na [[Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ mart 1991.|sjednici Vrhovne komande 12-15. marta 1991.]] kada je planirano uvođenje vanrednog stanja u SFRJ. Vojni udar nije sproveden zbog protivljenja nekoliko članova [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]].
 
==== SR Hrvatska ====
[[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|140px|mini|desno|Novi grb Republike Hrvatske od 1990.]]
[[Datoteka:Map of Republika Srpska Krajina.png|140px|mini|desno|Karta Republike srpske krajine]]
Na ljeto 1990. godine u dijelovima SR Hrvatske sa pretežnom srpskom većinom ([[Knin]] i Zapadna Slavonija), došlo je do političkih zahtjeva o autonomnosti Srba u Hrvatskoj, a 25. jula 1990. godine kninski političar [[Milan Babić]] proklamirao je suverenitet i autonomiju srpskog naroda u Hrvatskoj, što je praćeno blokadama prometa na cestama koje prolaze kroz to područje. Naoružane grupe balvanima su blokirale prometnice, što je nazvano [[Balvan-revolucija|Balvan-revolucijom]], a krajem augusta organiziran je referendum o autonomiji, a 2. septembra 1990. godine proglašena je [[Srpska autonomna oblast Kninska krajina]], a za predsjednika izabran je [[Milan Babić]]. Ubrzo su na tom području vlast preuzele političke stranke hrvatskih Srba, tze je došlo do stvaranje [[Milicija SAO Krajine|Milicije SAO Krajine]], a 1992. godine stvorena je [[Srpska vojska Krajine]]. 25. juna 1991. godine stvorena je [[SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]], autonomna oblast koja se kasnije ujedinila sa kninskom oblašću u [[Republika srpska krajina|Republiku srpsku krajinu]]. U pokušajima deblokade prometnica došlo je do prvih oružanih sukoba između jedinica [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|MUP-a Hrvatske]] i [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]], napada na policijske stanice u Glini i Obrovcu, miniranja pruge u Dalmaciji, te do napada na policijsku patrolu na cesti ´Benkovac-Obrovac u kom gine jedan hrvatski policajac.&lt;ref name=&quot;SC&quot;&gt;Srećko Cvitanović: [http://dragovoljac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=16342:haag-i-hrvati-recimo-pravu-istinu&amp;catid=9:politika-i-drutvo&amp;Itemid=11 Haag i Hrvati - recimo pravu istinu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, dragovoljac.com, 12. novembra 2012. Pristupljeno 15. novembra 2016.&lt;/ref&gt; Sukobe je pokušala zaustaviti [[JNA]], koja je istovremenim naoružavanjem Srba i pasivnim odnosom ubrzo prešla na stranu Srba. Istovremeno se u organizaciji političkih partija, osnivaju [[Paravojna formacija|paravojne]] hrvatske organizacije, koje većim dijelom objedinjuje [[HOS]], koji 25. juna 1991. organizuje novoosnovana [[HSP]], kao stanačku vojsku, a koja je regrutirala svoje članove od hrvatske emigracije u inostranstvu, kao i Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|izbora]] [[1990.]] godine, 30. maja konstituira se višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Krajem godine 27. decembra 1990. donosi se novi [[Ustav Republike Hrvatske (1990.)|Ustav]], u kom ise između ostalog iz naziva republike odstranjuje pridjev &quot;Socijalistička&quot;, Srbima je ukunut status konstitutivnog naroda i status je promijenjen u nacionalnu manjinu, a na [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|referendumu o hrvatskoj samostalnosti]] održanom [[19. maj]]a [[1991.]] većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i nezavisnu državu. Na osnovu te odluke Sabor RH je 25. juna 1991. donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao nezavisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize 8. oktobra 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]]. Na [[Plitvička jezera|Plitvicama]] 31. marta 1991. dolazi do prvog većeg sukoba nazvanog [[Incident na Plitvicama 1991|Krvavi Uskrs]] između Hrvatske policije i pobunjenih Srba u kom je poginuo jedan hrvatski policajac i jedan pripadnik Teritorijalne odbrane Srpske krajine.&lt;ref&gt;''[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0282005/plitvice.asp Uskrs na Plitvicama 1991., Hrvatski vojnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414095446/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0282005/plitvice.asp |date=14. 4. 2012 }}'' broj 28, april 2005.&lt;/ref&gt; Slijede [[Pokolj u Borovu Selu|sukobi u Borovu Selu]] 2. maja 1991. u kom je ubijeno 12 policajaca i 20 ranjeno, dok je na srpskoj strani poginulo između 3 i 20 ljudi.&lt;ref&gt;Robert J. Donia: ''Bosnia-Hercegovina: A Tradition Betrayed.'' C. Hurst &amp; Co., 1994, str. 224.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mihailo Crnobrnja: ''The Yugoslav Drama.'' McGill-Queens University Press, 1996, str. 157.&lt;/ref&gt; Jedinice JNA uskoro napuštaju dijelove Hrvatske, a dijelovi jedinica JNA, prelaze pod komandu novoosnovane [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]], a oružani sukobi prerastaju u [[Rat u Hrvatskoj|rat]], koji će potrajati do 12. novembra 1995. godine.

==== SR Slovenija ====
[[Datoteka:Igor Bavčar in Janez Janša.jpg|180px|mini|desno|Igor Bavčar i Janez Janša 1991. godine]]
Uvođenjem višestranačkog sistema u SR Sloveniji, dolazi do planskih priprema za ekonomsko, privredno i odbrambeno otcjepjenje od SFRJ. Političko vođstvo osniva, na temeljima [[Teritorijalna odbrana Slovenije|Teritorijalne odbrane Slovenije]] (TO), paramilitarne jedinice, koje zajedno za jedinicama republičkog MUP-a, imaju zadatak odbranu SR Slovenije od moguće intervencije JNA, te preuzimanja kontrole na vanjskim granicama. Ujedno se zahtijeva povlačenje jedinica JNA iz garnizona, te preuzimanje materijalnih sredstava JNA. Prvi sukobi između TO Slovenije i JNA dogodili su se u oktobru 1990. godine, kada je JNA zauzela Republički štab TO Slovenije u Ljubljani. Slovenački općinski štabovi TO su već 1990. godine bojkotovale odluke o regrutaciji vojnika, isprva izgovorom, da slovenski regruti treba da služe vojni rok isključivo u Sloveniji. Propagadnim akcijama, prikazivane su smotre jedinica TO Slovenije, koje su naoružane oružjem zapadnoevropske proizvodnje, mada jakost tih jedinica nije bila ni približno jakosti garnizona JNA. Za ministra odbrane postavlja se [[Janez Janša]], jedan od optuženih u tzv. [[Proces četvorici|Procesu četvorici]], a za ministra unutrašnjih poslova [[Igor Bavčar]], koji uz pomoć društvenih struktura reorganizuju TO Slovenije i MUP, stvarajući osnove za stvaranje [[Slovenska vojska|Slovenske vojske]] i [[Policija (Slovenija)|Slovenske policije]]. Slovenija proglašava samostalnost 25. juna 1991. godine, a [[Rat u Sloveniji|dvosedmični rat]] započinje JNA 26. juna 1991. općim napadom na Sloveniju sa jedinicama iz SR Hrvatske, kao i jedinicama smještenim u Sloveniji. Donošenjem [[Brionska deklaracija|Brionske deklaracije]] 7. jula sporazumno su prekinuta neprijateljstva između JNA i Teritorijalne odbrane Slovenije tokom rata, Slovenija i Hrvatska su se složili da suspenduju djelatnosti, koje proizilaze iz njihovih deklaracija o nezavisnosti od 25. juna na tri mjeseca. Predsjedništvo SFRJ je 18. jula donijelo odluku o prekidu sukoba, a uspostavljen je tromjesečni rok i moritorij na odluku o otcjepljenju i donešena odluka o povlačenju jedinca JNA iz Slovenije. Nakon isteka moritorija, uskoro dolazi do međunarodnog priznanja Slovenije kao nezavisne države.

==== SR Bosna i Hercegovina ====
[[Datoteka:SAO BIH 1991 1992.png|140px|mini|desno|Srpske autonomne oblasti u Bosni i Hercegovini]]
[[Datoteka:Patch of the Croatian Defence Forces.svg|140px|mini|desno|Grb [[HOS]]-a]]
[[Datoteka:ZELENE BERETKE 3D.png|140px|mini|desno|Grb [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenih beretki]]]]
Stvaranjem političkih nacionalnih partija u SR Bosni i Hercegovini, dolazi i do stvaranje partijskih paravojnih jedinica, koje su se naoružavale ilegalnim putem ili oduzimanjem opreme i naoružanja iz napadnutih garnizona i skladišta [[JNA]]. Kao vojno krilo novoosnovane stranke [[Muslimani (narod)|Muslimana]]{{efn|name=MUS|}} [[SDA]], stvaraju se [[Patriotska liga]] (1990) i [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] (1991.) a u općinama sa većinskim hrvatskim stanovništvom stvaraju se jedinice [[HOS]]-a, u kojima su ispočetka pristupali i Muslimani. Ove paravojne jedinice, bile su samovoljno organizirane i bez direktnog upliva vladajućih općinskih struktura. U jedinicima su djelovali bivši pripadnici JNA, TO i lokalne milicije, civilisti, kriminalci, huligani, emigranti, strani dobrovoljci i plaćenici.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Od ljeta 1991. do kraja 1993. godine u Bosni i Hercegovini bile su prisutne najmanje 83 paravojne jedinice i bande, od kojih 56 srpskih (sa 20-40.000 pripadnika), 13 hrvatskih (12-20.000) i 14 bošnjačkih (4-6.000).&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/x/file/About/OTP/un_commission_of_experts_report1994_en.pdf UN, Commission of Experts' Final Report (S/1994/674)]&lt;/ref&gt;

Kako je [[JNA]], pokušavala iz skladišta [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane BiH]], oduzeti oružje, ove su jedinice uz članove TO BiH, u općinama gdje bi bile organizirane, spriječavale oduzimanje oružja i razoružavale vojnike JNA, te bi regrute slali kući (uglavnom na Kosovo, SR Makedoniju i Srbiju), dok bi oficire JNA nakon nekoliko dana puštali na slobodu. Kako je nova vlast u SR Hrvatskoj i SR Sloveniji, već duže spriječavala služenje regruta u JNA, privatnim kanalima su mladići iz BiH bježali sa služenje JNA i vraćali se kući. Ovakav pristup je doveo do manjih sukoba između HOS-a i JNA, a od strane JNA bi se prijetnjama bombardiranjem određenih gradova, pokušalo zaustaviti napade na vojne konvoje i skladišta. U nekim se općinama TO BiH reorganizirala i započela stvaranje buduće regularne vojske BiH. Zbog protivljenja Srba u općinama sa srpskom većinom ovaj projekat nije uspio i TO BiH ubrzlo je postala jednonacionalna vojska. Jedinice milicije, pozivale su rezervni sastav, ali se zbog nacionalnih struktura u općinama, i [[MUP BiH]] pretvarao u tri jednonacionalne policije.

U septembru 1991. godine, po uzoru na procese u Hrvatskoj, stvaraju se srpske autonomne oblasti (SAO) u SR Bosni i Hercegovini: [[SAO Bosanska krajina]], [[SAO Hercegovina]], [[SAO Romanija]] i [[SAO Semberija]], koje će se 9. januara 1992. godine udružiti u ''Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine'', a kasnije prerasti u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. Ujedno općine u kojima su nacionalne srpske stranke ([[SDS]] i [[SPO]]) osvojile vlast, dijele oružje iz općinskih skladišta i organiziraju straže i paravojne jedinice (npr. [[Vukovi sa Vučijaka]],...) Ove seoske straže su se kasnije priključivale srpskim paravojnim jedinicima iz Srbije i Hrvatske ([[Beli Orlovi]], [[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]], [[Srpska dobrovoljačka garda]], [[Žute Ose]]).

[[Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na sjednici 15. oktobra 1991. nadglasavanjem zastupnika SDA i HDZ BiH sa 59,16 % usvojila ''Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine'', čime je zvanično odlučeno da se povuku predstavnici SR BiH iz savezne skupštine, dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Svi predstavnici srpskih nacionalnih partija glasali su protiv ove odluke.

U operacijama [[JNA]] i srpskih paravojnih jedinica i rezervista iz Crne Gore i Srbije u [[Opsada Dubrovnika|napadu na Dubrovnik]], napadnuta su 1. oktobra 1991.&lt;ref name=&quot;BL&quot;/&gt; zapaljena, uništena i opljačkana sela [[Ravno]] i [[Hrasno]],&lt;ref&gt;[http://www.historija.ba/d/208-prvi-napad-jna-na-teritoriju-bih/ Prvi napad JNA na teritoriju BiH]&lt;/ref&gt; čime su oružani sukobi prvi put vođeni na teritoriji Bosne i Hercegovine. U sukobu su poginule 24 osobe.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/a/ravno_u_bih_mjesto_gdje_je_poceo_rat_ponovo_zivi/24532800.html Ravno u BiH: Mjesto gdje je počeo rat ponovo živi]&lt;/ref&gt; Ovaj napad se u medijima nije definisao kao napad na civile, niti je osuđen od strane tadašnjih bosanskohercegovačkih političara, a propagadnim djelovanjem JNA, mogle su se čuti izjave da Ravno nije u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;BL&quot;&gt;[http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/obljetnica-napada-na-selo-ravno-i-pocetka-napada-na-dubrovnik/97242 Obljetnica napada na selo Ravno i početka napada na Dubrovnik]&lt;/ref&gt;

Organiziranjem srpskih autonomnih oblasti omogućeno je organiziranje [[Referendum srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]] 9-10. novembra 1991. na kom je postavljeno pitanje o ostanku tih područja u SRFJ{{efn|name=RSN|&quot;Da li ste saglasni sa Odlukom Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, od 24. oktobra 1991. godine, da srpski narod ostane u zajedničkoj državi Jugoslaviji, sa Srbijom, Crnom Gorom, SAO Krajina, SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, te drugima koji se za taj ostanak izjasne?&quot;&lt;ref name=&quot;REF&quot; /&gt;}} a 24. novembra od zastupnika srpskog naroda iz Skupštine SR BiH osniva se ''Skupština srpskog naroda Bosne i Hercegovine'' sa [[Prvi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|prvim sazivom]] i [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] kao predsjednikom&lt;ref&gt;[http://www.narodnaskupstinars.net/?q=ci/%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B0-%D1%81%D0%BA%D1%83%D0%BF%D1%88%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B0/%D0%BE-%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D1%98-%D1%81%D0%BA%D1%83%D0%BF%D1%88%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B8 O Narodnoj Skupštini sa službene stranice Narodne skupštine Republike Srpske]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NSRS&quot;&gt;[http://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/fotomonografija/cir/NSRS_1991-2011.pdf NSRS 1991-2011] {{ISBN|978-99955-738-0-5}}&lt;/ref&gt; Referendum je bio nezakonit, jer nije proveden u svim općinama SR BiH, a i zato što ga nije odobrila Skupština SR BiH. Po nekim podacima 98% glasalo je za ostanak ovih područja unutar SFRJ.&lt;ref name=&quot;REF&quot; &gt;[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&amp;id=ba011991 Rezultati referenduma]&lt;/ref&gt;

Pod patronatom [[HDZ BiH]] 18. novembra 1991. godine stvara se [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], sa [[Mate Boban|Matom Bobanom]] kao predsjednikom koja je objedinila sve općine sa hrvatskom apsolutnom većinom, kao i nekoliko općina u kojima je omjer između Hrvata i Muslimana bio neznatno veći. Stvaranjem ove zajednice, dolazi do stvaranja političih institucija i priprema za organiziranje paravojnog krila HDZ BiH, [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO), koji je zvanično osnovan 9. aprila 1992. godine.

Skupština SR BiH organizirala je 29. februara do 1. marta 1992. godine [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]],{{efn|name=RBIH|&quot;Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?&quot;}} na kojem je 2.073.568 glasača (99,7%), sa izlaznošću 63.6% bilo za nezavisnost, a 0,3% protiv. Referendum je bojkotiran u općinama sa srpskom većinom, a na osnovu ishoda referenduma [[Evropska unija]] je 6. aprila 1992. priznala [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]] kao nezavisnu i suverenu državu, a [[Rat u BiH|otvoreni sukobi između JNA]], Patriotske lige, Zelenih beretki i TO BiH počeli su istoga dana u Sarajevu.

==== SR Makedonija ====
Politički pluralizam uveden je 1989. godine, a 11. i 25. novembra 1990. godine održani su [[Makedonski parlamentarni izbori 1990.|prvi višepartijski izbori]] u SR Makedoniji na kojima je [[Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija - Demokratska stranka za makedonsko nacionalno jedinstvo]] (VMRO-DPMNE), osvojila 38 mandata za [[Sobranje Republike Makedonije|Skupštinu SR Makedonije]], na drugom mjestu je bio [[Savez komunista Makedonije]] sa 31 mandatom. Prva sjednica novog saziva održana je 8. januara 1991. godine, pod predsjedavanjem [[Stojan Andov|Stojana Andova]] a mandat za [[Spisak predsjednika Vlade Makedonije|predsjednika Vlade]] je dodjeljen [[Nikola Kljusev|Nikoli Kljusevu]], koji je 20. marta 1991. sastavio [[Vlada Nikole Kljuseva|novu Vladu]]. Skupština je 25. januara 1991. godine usvojila [[Deklaracija o suverenosti Makedonije|Deklaraciju o suverenosti Makedonije]].

Održavanjem [[Referendum o nezavisnosti Makedonije|referenduma o nezavisnosti u SR Makedoniji]] 8. septembra 1991. započinje proces otcjepljenja ove republike. Na referendum je izašlo 75,7% od ukupnog broja glasača, a otoga je 96,4% bilo za nezavisnost.&lt;ref&gt;{{Cite book|author1=Nohlen, D.|authorlink=Dieter Nohlen|author2= Stöver, P.|title=Elections in Europe: A data handbook|year=2010|isbn=978-3-8329-5609-7|pages=1278}}&lt;/ref&gt; Referendumsko pitanje je, zbog opasnosti vojne intervencije [[JNA]] blago formulirano, a jedan dio albanskog stanovništva je bojkotirao referendum. JNA se postepeno povlačila, ali je 1990-91. regrutirala i slala makedonske vojne obveznike na front u SR Hrvatsku, SR Sloveniju i SR BiH. U tajnim akcijama [[KOS]]-a, poticani su sukobi između albanskog i makedonskog stanovništva, koji su za cilj imali stvaranje nesigurnosti, da bi nametnutom intervencijom JNA, vojska ostala u SR Makedoniji. Uskoro, 17. novembra donesen je prvi [[Ustav Republike Makedonije iz 1991. godine|Ustav Makedonije]] čime je nezavisnost i zakonski potvrđena.

== Politika ==
=== Politički sistem ===
[[Datoteka:Emblem of the SKJ.svg|140px|mini|desno|Grb Saveza komunista Jugoslavije]]
[[Datoteka:League of Communists of Yugoslavia Flag-cyr.svg|140px|mini|desno|Zastava Saveza komunista Jugoslavije]]
Osnovni i najviši zakon SFRJ bio je [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974.|Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], donesen 1974. godine. [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Prvi Ustav]] donesen je 1946. godine, [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963.|drugi]] 1963. godine, a [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974.|treći iz 1974]]. godine izmjenjen je 1987. godine donošenjem [[Ustavni amandmani SFRJ 1987.|Ustavnih amandmana]]. Vladajuća partija bila je [[Komunistička partija Jugoslavije]] (kojoj je kasnije promijenjeno ime u Savez komunista Jugoslavije). Državno uređenje je bilo jednopartijski sistem na socijalističkoj osnovi, sa [[Radničko samoupravljanje|radničkim samoupravljanjem]] kao osnovim političkim motivom.&lt;ref name=&quot;U74&quot;&gt;[[:s:bs:Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974.)|Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974.) na wikiizvoru]]&lt;/ref&gt;{{efn|name=U1|'''Član 1. Osnovnih načela''': ''Narodi Jugoslavije, polazeći od prava svakog naroda na samoopredeljenje, uključujući i pravo na otcepljenje, na osnovu svoje slobodno izražene volje u zajedničkoj borbi svih naroda i narodnosti u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji, a u skladu sa svojim povijesnim težnjama, svjesni da je dalje učvršćivanje njihovog bratstva i jedinstva u zajedničkom interesu, zajedno sa narodnostima sa kojima žive, ujedinili su se u saveznu republiku slobodnih i ravnopravnih naroda i narodnosti i stvorili socijalističku federativnu zajednicu radnih ljudi — Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, u kojoj, u interesu svakog naroda i narodnosti posebno i svih njih zajedno, ostvaruju i obezbeđuju socijalističke društvene odnose zasnovane na samoupravljanju radnih ljudi i zaštitu socijalističkog samoupravnog sustava, nacionalnu slobodu i nezavisnost, [[bratstvo i jedinstvo]] naroda i narodnosti, jedinstvene interese radničke klase i solidarnost radnika i svih radnih ljudi, mogućnosti i slobode za svestrani razvitak ljudske ličnosti i za zbližavanje ljudi i naroda i narodnosti, u skladu sa njihovim interesima i težnjama na putu stvaranja sve bogatije kulture i civilizacije socijalističkog društva, ujedinjavanje i usklađivanje napora na razvijanju materijalne osnove socijalističkog društva i blagostanja ljudi, sustav društveno-ekonomskih odnosa i jedinstvene osnove političkog sustava, kojima se obezbeđuju zajednički interesi radničke klase i svih radnih ljudi i ravnopravnost naroda i narodnosti, udruživanje sopstvenih stremljenja s naprednim težnjama čovječanstva. Radni ljudi i narodi i narodnosti ostvaruju svoja suvjerena prava u socijalističkim republikama, i u socijalističkim autonomnim pokrajinama u skladu sa njihovim ustavnim pravima, a u Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji — kad je to, u zajedničkom interesu, ovim ustavom utvrđeno. Radni ljudi, narodi i narodnosti odlučuju u federaciji na načelima sporazumijevanja republika i autonomnih pokrajina, solidarnosti i uzajamnosti, ravnopravnog učešća republika i autonomnih pokrajina u organima federacije, u skladu sa ovim ustavom, kao i na načelu odgovornosti republika i autonomnih pokrajina za sopstveni razvoj i za razvoj socijalističke zajednice kao cjeline.''}} Država je po Ustavu iz 1974. godine definisana kao savezna država i državna zajednica dobrovoljno ujedinjenih naroda i njihovih socijalističkih republika, kao i socijalističkih autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova koje su u sastavu Socijalističke Republike Srbije, zasnovana na vlasti i samoupravljanju radničke klase i svih radnih ljudi, i socijalistička samoupravna demokratska zajednica radnih ljudi i građana i ravnopravnih naroda i narodnosti.&lt;ref name=&quot;U74&quot; /&gt; Najviši organ vlasti bila je [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], a [[Predsjedništvo SFRJ]] je predstavljalo SFRJ u vanjskopolitičkim odnosima. Do smrti doživotnog predsjednika Josipa Broza, postojala je funkcija [[Predsjednik SFRJ|Predsjednika Republike]], a nakon njegove smrti ovu je funkciju preuzelo Predsjedništvo, sa Predsjednikom Predsjedništva. Funkciju Vlade imalo je [[Savezno izvršno vijeće]], koje je bilo izvršni organ Skupštine.&lt;ref name=&quot;U74&quot; /&gt;

==== Skupština ====
{{Glavni|Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}}
[[Datoteka:Народна скупштина споља.jpg|140px|mini|desno|Zgrada Skupštine SFRJ u Beogradu]]
[[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] (''Savezna skupština'') bila je najviše predstavničko tijelo, organ društvenog samoupravljanja i nositelj ustavotvorne i zakonodavne vlasti i najviši organ vlasti u okviru prava i dužnosti federacije&lt;ref name=&quot;U74&quot; /&gt;
u Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji, od 1945-91. godine. Zadnji predsjednik Skupštine bio je [[Slobodan Gligorijević]] izabran 1988. godine. Sastojala se od [[Savezno vijeće SFRJ|Saveznog vijeća]] i [[Vijeće republika i pokrajina SFRJ|Vijeća republika i pokrajina]]. Opseg djelovanja Skupštine protezao se od promjena Ustava SFRJ, utvrđivanja unutrašnje i vanjske politike države, donošenja društvenih planova, budžeta, promjeni granica, ratu i miru, uspostavljanju međnarodnih ugovora, biranje Predsjednika Republike, predsjednika i sudaca Ustavnog suda Jugoslavije i Saveznog suda do vršenja političke kontrole nad radom [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]].&lt;ref name=&quot;U74&quot; /&gt; Sjedište Skupštine SFRJ nalazilo se u [[Beograd]] u u zgradi današnjeg [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|Doma Narodne skupštine Republike Srbije]] u Bulevaru Revolucije (danas [[Bulevar kralja Aleksandra]]).

====Predsjednik ====
[[Datoteka:Josip Broz Tito 1971 cropped.png|140px|mini|desno|Predsjednik SFRJ, [[Josip Broz]]]]
{{Glavni|Predsjednik SFRJ|Predsjedništvo SFRJ}}
Predsjednik SFRJ je bio najviši politički predstavnik SFRJ. Predstavljao je Jugoslaviju u zemlji i inostranstvu, a istovremeno je bio vrhovni komandant [[Oružane snage SFRJ|oružanih snaga]], te predsjednik [[Savjet narodne odbrane SFRJ|Savjeta narodne odbrane]].&lt;ref name=&quot;U74&quot; /&gt; Osim reprezentativnih funkcija Predsjednik je proglašavao ustavne zakone i odluke Skupštine, postavljao ambasadore SFRJ, dodjeljivao odlikovanja, mogao narediti opću mobilizaciju i u pojedinim okolnostima ratno stanje.&lt;ref name=&quot;U74&quot; /&gt; Predsjednik SFRJ bio je [[Josip Broz]], koji je izabran doživotno od 1953-80. godine. Nakon smrti Broza njegove ovlasti preuzelo je osmočlano [[Predsjedništvo SFRJ]].

====Predsjedništvo ====
{{Glavni|Predsjedništvo SFRJ}}
[[Datoteka:Standard of a Member of the Presidency of SFR Yugoslavia.svg|140px|mini|desno|Zastava članova Predsjedništva SFRJ]]
Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije skraćeno ''Predsjedništvo SFRJ'' je bilo kolektivni vrhovni organ rukovođenja u Jugoslaviji (SFRJ), od smrti Josipa Broza, 4. maja 1980. do zvaničnog raspada SFRJ, 27. aprila 1992. godine. Ustanovljeno je 1971. godine donošenjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963.|Ustav SFRJ iz 1963]], a njegova uloga dodatno je definisana donošenjem novog [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974.|Ustava SFRJ 1974.]] godine. Sačinjavalo ga je osam članova, po jedan iz svake republike i pokrajine (do 1988. član Predsjedništva ujedno je bio i predsjednik [[SKJ]]), a predsjednik i potpredsjednik su birani na godinu dana (svake godine iz druge federalne jedinice). Članovi Predsjedništva birali su se na vrijeme od pet godina, a nitko nije mogao biti biran više od dva puta uzastopno za člana Predsjedništva SFRJ.&lt;ref name=&quot;U74&quot; /&gt; Zadnji predsjednik je bio do oktobra 1991. predstavnik Hrvatske [[Stjepan Mesić]], kog je nakon napuštanja predstavnika Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije zamijenio [[Branko Kostić]], predstavnik Srbije.

====Savezno izvršno vijeće====
{{Glavni|Savezno izvršno vijeće}}
[[Datoteka:Novi Beograd - The SIV building.jpg|140px|mini|desno|Zgrada Saveznog izvršnog vijeća u Novom Beogradu]]
[[Savezno izvršno vijeće]] (SIV) bilo je izvršni organ [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]]. Predstavljalo je jedan vid Vlade Jugoslavije i bilo je direktno odgovorno Skupštini. Savezno izvršno vijeće sačinjavali su predsjednik, članovi Vijeća, savezni sekretari i drugi funkcioneri koji su rukovodili saveznim organima uprave i saveznim organizacijama određenim saveznim zakonom.&lt;ref name=&quot;U74&quot; /&gt; Sastojalo se od pet državnih sekreterijata (za narodnu odbranu, inostrane poslove, unutrašnje poslove, finansije i robni promet), Komiteta za spoljnu trgovinu i 12 sekretarijata SIV-a (uprave, direkcije, upravne ustanove, inspektorijati i komisije). Zadnji predsjednik SIV-a bio je [[Ante Marković]] (1989-91.), kog je u vremenu raspada SFRJ zamijenio [[Aleksandar Mitrović]]. Sjedište SIV-a nalazilo se u Palati federacije (danas [[Palata Srbije]]) u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]].

=== Unutrašnja politika ===
[[Datoteka:Emblem of SSOJ.svg|140px|mini|desno|[[Grb SSOJ]]-a]]
[[Datoteka:Dan mladosti v Mariboru 1961 (13).jpg|140px|mini|desno|Pioniri u Mariboru 1961,.]]
Osim [[SKJ]]-e kao jedine političke partije, u SFRJ su postojale organizacije zasnovane na ideološkoj bazi socijalizma, marksizma i samoupravljanja. Nakon završetka rata osnovan je [[Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije]] (SUBNOR), kao udruženje bivših boraca [[Narodnooslobodilački rat|Narodnooslobodilačkog rata]] (NOR) od 1941-45. godine organizovan kao savez građana. SUBNOR nije imao politički značaj, ali su poznatiji članovi često učestvovali u diskusijama i zalagali se za tekovine NOB-a, protiveći se novim strujanjima.

Značajnije [[Društveno-političke organizacije SFRJ|društveno-političke organizacije]], pred SUBNOR-a i SKJ bile su [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije]] (SSRNJ), [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije]] (SSOJ) u kom su praktički bili svi omladinci stariji od 15 godina, dok se ideološko usmjeravanje mlađih organiziralo u [[Savez pionira Jugoslavije|Savezu pionira Jugoslavije]] čiji su članovi bila djeca od 7 do 15 godine; [[Savez sindikata Jugoslavije]] (SSJ) i [[Antifašistički front žena|Savez ženskih društava Jugoslavije]] (SŽDJ).

Ideološka obojenost većine udruženja građana, koordinirana je prisustvom članova SKJ u svakoj od organizacija, tako da osim povremenih političkih organizovanja, te djelovanja u nekim umjetničkim krugovima, opozicija SKJ-u nije postojala. Jakom političkom propagandom u medijima, obrazovnim institucijama, vojsci i na radnom mjestu, te uticajem [[Služba državne bezbjednosti|Službe državne bezbjednosti]], stvarana je klima ugroženosti Jugoslavije od stranih neprijatelja, jugoslavenske emigracije, kao i unutrašnjeg neprijatelja, te su i privatna lica vrbovana za [[UDBA]]-u.

Nakon poslijeratnog perioda i dogmatističkog [[agitprop]]a u društvenom životu, 1952. godine nakon [[Šesti kongres KPJ|Šestog kongresa KPJ]] dolazi do liberalizacije, koja je između ostalog i udaljavanjem od uticaja Sovjetskog Saveza. Stvara se formula ''4D'': decentralizacija, deetatizacija, debirokratizacija i demokratizacija. Više se prava dodjeljuje republikama, a osnove samoupravljanja dolaze i u sfere obrazovanja, kulture, univerziteta, muzeja, biblioteka. U usporedbi sa ostalim narodnim demokracijama, u Jugoslaviji se razvija široko slobodno kulturno i obrazovno područje,&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; a vremenom se Jugoslavija otvara uticaju Zapadne Evrope.

=== Vanjska politika ===
{{see also|Jugoslavija i Pokret nesvrstanih}}
Nakon poslijeratnih pokušaja političkog uticaja u Grčkoj i Albaniji, Jugoslavija se u vanjskoj politici okreće istovremeno i Zapadnoj Evropi i SAD, ali nakon smrti Staljina, održava dobre odnose i sa Sovjetskim Savezom. Zajedno sa Egiptom, Indijom i Indonezijom 1961. osniva [[Pokret nesvrstanih]]. Jugoslavija je bila članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[UNESCO]]-a, [[Međunarodna agencija za atomsku energiju|Međunarodne agencije za atomsku energiju]], [[Međunarodna organizacija rada|Međunarodne organizacije rada]], [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć]] i bila je potpisnica [[Opšti sporazum o tarifama i trgovini|Opšteg sporazuma o tarifama i trgovini]]. SFRJ je bila četiri puta nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] i to: 1949-50, 1956, 1972-73 i 1988-89. godine. Jugoslavija je politički, vojno i financijski podržavala oslobodilačke i revolucionarne pokrete u svijetu ([[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]], [[Polisario]])

== Oružane snage ==
{{Glavni|Oružane snage SFRJ}}
[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|140px|mini|desno|Grb JNA]]
[[Datoteka:Soko G-4 Super Galeb, Yugoslavia - Air Force AN2129173.jpg|[[SOKO G-4 Super Galeb]]|140px|mini|desno]]
Oružane snage SFRJ, po zadnjem važećem odbrambenom konceptu nazvanom ''Koncepcija općenarodne odbrane i društvene samozaštite'' (ONO i DSZ) sastojala su se od: [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] (TO) i [[Narodna milicija SFRJ|narodne milicije]] u slučaju rata, koja bi prelazila pod komandu Vrhovnog zapovjedništva.

=== JNA ===
{{Glavni|Jugoslavenska narodna armija}}
[[Datoteka:D.Brašovan Zgrada KV u Zemunu.JPG|140px|mini|desno|Zgrada Komande RV i PVO SFRJ u Zemunu]]
[[Datoteka:Generalštab-MOD 1.jpg|140px|mini|desno|Zgrada SSNO u Beogradu, uništena u bombardovanju NATO-a 1999. godine]]

[[Datoteka:M70AB3.jpg|140px|mini|desno|Automatska puška [[Zastava M70|M70AB3]] sa rasklapajućim kundakom, standardno naoružanje elitnih jedinica JNA]]
[[Datoteka:Mladji vodnik kov jna.gif|140px|mini|desno|[[Epolete]] na uniformi kopnene vojske [[Mlađi vodnik|mlađeg vodnika]], najvišeg vojničkog čina u JNA]]
[[Datoteka:20_obljetnica_osnivanja_OS_RH_Anton_Tus_26052011_2.jpg|140px|mini|desno|[[General-pukovnik]] JNA [[Anton Tus]] zadnji komadant [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|RV i PVO]]]]

[[Jugoslavenska narodna armija]] je bila dio Oružanih snaga SFRJ. Osnovana je 1. marta 1945. pod imenom Jugoslavenska armija, a bila je nasljednica 
[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]] (NOV i POJ). Služenje u JNA je bilo obavezno za sve sposobne muškarce starije od 18 godina u trajanju od 15 mjeseci. Postojali su slučajevi u kojima bi i mlađi od 18 godina mogli biti regrutovani. Regrutaciju je vršio Općinski sekretarijat za narodnu odbranu. Rok službe se mijenjao od dvije godine (u nekim vidovima i do tri godine), do kraja osamdesetih na petnaest mjeseci. Sredinom osamdesetih postojala je mogućnost dobrovoljnog služenja djevojaka, koje je nakon probne klase ukinjeno 1984/85. godine. Vojnici nisu bili, kao u nekim državama Zapadne Evrope, penziono osigurani i služenje vojske se nije računalo u radni staž. Mjesečno su dobijali simboličnu platu, koja je bila npr. 1985/86. od 80 dinara, za obične vojnike, do 220 dinara za pripadnike specijalnih jedinica (npr. Vojne policije). Pravo na odbijanje služenja vojnog roka nije postojalo i kažnjavalo se zatvorskom kaznom od tri godine. Drugi civilini vidovi služenja nisu postojali.

==== Sastav ====
U 80-im godinama prošlog vijeka imala je 240.000 vojnika ([[Kopnena vojska JNA|kopnena vojska]]: 191.000, [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|avijacija]] (RV i PVO): 37.000, [[Jugoslavenska ratna mornarica|mornarica]] (JRM): 13.000&lt;ref&gt;''Streitkräfte 1985/86. Die „Military Balance“ des Internationalen Instituts für Strategische Studien.'' London/Koblenz 1986, str. 173.&lt;/ref&gt;) Po podacima ''Military Balance'' [[Međunarodni institut za strateške studije|Međunarodnog instituta za strateške studije]] u Londonu JNA je posjedovala 1984/85. između ostalog 1.500 sovjetskih tenkova [[T-34]], [[T-54]], [[T-55]] i tenkova domaće proizvodnje [[T-72]], te proizvedenih po sovjetskoj licenci [[M-84]], baziranih na osnovi [[T-72A]]. Ratna avijacija je posjedovala uglavnom avione iz sovjetske produkcije: 130 lovaca presretača [[MiG-21]], nekoliko transportnih aviona [[Antonov An-12|An-12]] i [[Antonov An-26|An-26]].&lt;ref name=&quot;IISS&quot;&gt;International Institute for Strategic Studies, London (Hrsg.): ''Military Balance 1984/85.'' London 1985, str. 132.&lt;/ref&gt; Osim sovjetskih aviona, JNA je posjedovala avione vlastite proizvodnje kao [[G-2 Galeb]], [[J-20 Kraguj]], [[J-22 Orao]] ili [[SOKO G-4 Super Galeb]], koji su proizvođeni u fabrici aviona [[Fabrika aviona SOKO|SOKO]] u [[Mostar]]u. Avioni su konstuisani u početku na osnovu stranih licenci, a kasnije vlastitim razvojem.&lt;ref name=&quot;mil-pj&quot;&gt;[[Tobias Pflüger]], Martin Jung: ''Krieg in Jugoslawien.'' 2. Aufl. 1994, {{ISBN|3-9803269-3-4}}, str. 103&amp;nbsp;f.&lt;/ref&gt; Do 1980. godine Vrhovni komandant JNA je bio [[maršal]] Jugoslavije [[Josip Broz Tito]], a poslije njegove smrti tu funkciju je preuzelo [[Predsjedništvo SFRJ]], odnosno [[predsjednik Predsjedništva]].

====Organizacija ====
JNA se sastojala od vidova, rodova i službi. Vidovi su bili: kopnena vojska, ratno vazduhoplovstvo, protivvazdušna odbrana i ratna mornarica. Rodovi su bili: pješadija, artiljerija, artiljerijsko-raketne jedinice protivvazdušne odbrane (u sva tri vida JNA), oklopne jedinice, inženjerija, ABH odbrana, veza i granične jedinice. Službe u JNA bile su: tehnička služba, građevinska služba, intendantska služba, saobraćajna služba, vazduhoplovno-tehnička služba, organi bezbjednosti i vojna policija, sanitetska služba, veterinarska služba, finansijska služba, administrativna služba, pravna služba, geodetska služba, muzička služba i informatika u OS. Krajem 80-ih godina VOJIN ('''''V'''azdušno '''o'''smatranje, '''j'''avljanje '''i''' '''n'''avođenje'') postao je rod vojske.

Boja uniformi pripadnika kopnene vojske bila je sivo-maslinasta, pripadnika RV i PVO svijetlo-plava, dok su mornari imali plavo-bijele mornarske majice sa tamno plavom uniformom. Vojnici su bili naoružani puškama domaće proizvodnje [[Zastava M48|M48]], kalibra 7,9&amp;nbsp;mm, a elitne jedinice automatskim puškama [[Zastava M70|M70]] i [[Zastava M72|M72]], kalibra 7,62&amp;nbsp;mm dok su pripadnici Vojne policije koristili još i pištolje [[Zastava M70 (pištolj)|M70]] i pištolj [[Zastava M84 Škorpion|M84]], proizveden po čehoslovačkoj licenci. Sva pravila u JNA regulisana su tzv. [[Pravilo službe JNA|Pravilom službe JNA]], a za vojnike bi za vrijeme služenja važili vojni zakoni. Političko i religijsko djelovanje u JNA je bilo zabranjeno, mada je većina oficira pripadala [[Savez komunista Jugoslavije|Savezu komunista Jugoslavije]] (SKJ), a vojna je obuka imala i političku stranu obojenu marksističkim teorijama. Nadzor nad političkom i sigurnosnom području nad vojnicima imala je tzv. Kontaobavještajna grupa (KoG), u sastavu Vojne policije, koja je imala prava otvaranja pošiljki vojnicima, špijuniranja oficira i praćenja u privatnom životu oficira i njihovih porodica.

Osamdesetih godina, nakon reforme 1988. godine JNA je bila organizirana u tri armijske oblasti: [[Prva armijska oblast JNA|Prva armijska oblast]] sa sjedištem u [[Beograd]]u i obuhvatala je dijelove SR Srbije i SR Bosne i Hercegovine, [[Treća armijska oblast JNA|Treća armijska oblast]] sa sjedištem u [[Titograd]]u (dijelovi SR Srbije, SR Makedonija i SR Crna Gora) i [[Peta armijska oblast JNA|Peta armijska oblast]] sa sjedištem u Zagrebu sa zapovjedništvom nad teritorijom SR Hrvatske i SR Slovenije. Sjedište JNA bilo je u [[Beograd]]u u zgradi tzv. [[Savezni sekretarijat za narodnu odbranu|Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu]] (SSNO), sjedište [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|RVO i PVO]] u [[Zemun]]u, a sjedište [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] u [[Split]]u.

Službeni jezik u JNA, bio je [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]], a u organizacijama koje su imale sjedište u SR Sloveniji i SR Makedoniji, mogao se koristiti jezik tih republika. Službeno pismo bilo je latinica.

==== Obuka ====
Obuka vojnika vršena je u centrima za obuku, kasarnama sa 3.000-5.000 vojnika i trajala je od 3 mjeseca i 22 dana, za jedinice pješadije, veze, do 5 mjeseci i 22 dana za specijalne jedinice (padobranci, [[vojna policija]] i sl.) Vojnici su mogli biti i obučavani u Školi rezervnih oficira u Bileći, a nakon šestomjesečne obuke bi sticali čin vodnika pitomca, koji se razlikovao po nošenju ukrštenih mačeva zlatne boje na reverima košulje, a mogao je zapovjedati, nakon dodatne obuke jednim vodom. Nakon obuke, vojnici bi bili prekomandom premješteni u manje kasarne na vršenje dužnosti. Nakon desetak dana u centru za obuku polagala bi se svečana zakletva u kojima bi vojnici bili obavezni potpisati i izgovoriti svečanu zakletvu.

====Obrazovanje ====
Prijem u Srednje vojne škole obavljao se u općinama i vojnim institutima, na kojima se isptivala zdravstvena sposobnost budućih pitomaca. Za prijem se između ostalog razmatrala i moralno-politička podobnost roditelja, kao i nacionalna pripadnost. Težilo se jednakoj zastupljenosti pitomaca, prema nacionalnom udjelu pojedinih naroda u SFRJ. Obuka podoficira bila je u četverogodišnjim Vojnim srednjim školama, koje su bile smještene u glavnim gradovima republika, nakon čega bi pitomci stjecali najniži podoficirski čin [[vodnik]]a. Nastavak obuke za [[oficir]]e bio je u Vojnim akademijama, kao četverogodišnji studij, nakon čega bi dobijali čin [[poručnik]]a. Obrazovanje za više oficire bilo je u višim školama i polaznici bi završavali sa činom [[major]]a, a najviši čin bio je bio čin [[pukovnik]]a. Obuka za [[general]]e, odvijala se na generalskim kursevima sa stjecanjem čina [[general-major]]a. Najviši čin JNA bio je [[general-armije]]. Nakon završetka služenja, vojnici bi bili evidentirani u Općinskim sekretarijatima za narodnu odbranu, i bili bi obavezni sudjelovati u vojnim vježbama Teritorijalne odbrane, koja je bila zasnovana na općinskom i republičkom nivou. Registrovanjem u TO, rezervisti bi dobijali činove, sličnim vojničkim, sa dodatkom činu ''u rezervi''.

==== Namjenska industrija ====
Po nekim je podacima JNA, bilo ekonomsko područje sa najvišim prihodima u Jugoslaviji. U tzv. ''namjenskoj industriji'' i pogonima proizvodnje oružja bilo je zaposleno nekolino stotina hiljada radnika, a proizvodilo se oružje, tenkovi, eksplozivi, avioni i helikopteri, artiljerijska oružja, vojni eksplozivi i bojni otrovi. Najpoznatije fabrike bile su tvornice u [[Zavodi Crvena Zastava|Zavodima Crvena Zastava]] u [[Kragujevac|Kragujevcu]] sa proizvodnjom lakog pješadiskog naouružanja, tvornica tenkova [[Đuro Đaković (tvornica)|Đuro Đaković]] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], tvornica municije [[Igman Konjic]], tvornica [[Bratstvo (tvornica)|Bratstvo]] u [[Novi Travnik|Novom Travniku]], tvornice vojnih i privrednih eksploziva i raketa [[Vitezit (tvornica)|Vitezit]] i [[Sintevit]] u [[Vitez]]u, tvornica aviona i helikoptera [[SOKO]] u [[Mostar]]u. Oružje i vojna oprema izvoženi su u mnoge zemlje, a najviše u zemlje tzv. [[Pokret nesvstanih|nesvrstanog bloka]].

==== Raspad ====
Početkom raspada SFRJ, i odbijanjem slanja regruta Republičkih sekretarijata za narodnu odbranu SR Slovenije i SR Hrvatske, kao i napuštanjem oficira pripadnika hrvatskog i slovenskog naroda, vojni se kadar pretvorio u većinski srpsku armiju, politički obojenu srpskim nacionalizmom i šovinizmom, koja je početkom sukoba u SR Hrvatskoj stala na stranu pobunjenih Srba u Hrvatskoj, te je 20 maja 1992. godine raspuštena, a od njenih ostataka se osnovala [[Vojska Republike Srpske]] u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]] i [[Vojska Jugoslavije]] u ostatku Jugoslavije nazvanom [[Srbija i Crna Gora]], te kasnije [[SR Jugoslavija]].

==== Kontroverze ====
Pripadnost oficirskom i podoficirskom kadru u SFRJ imalo je velike privilegije. Završetkom školovanja, podoficiru bi se dodijeljivao stan u zavisnosti od broja članova domaćinsva, postojale su posebne trgovine u kojima bi članovi porodica i sami oficir mogli kupovati posebnu robu po niskim cijenama, kao i posebna odmarališta, sa povoljnim cijenama za porodice oficira. Pripadnici JNA, bili su natprosječno dobro plaćeni, a penzioni se im staž računao po tzv. beneficiranom sistemu - za 12 mjeseci rada, bilo bi im računato 18 mjeseci.

U slučaju napuštanja srednje škole ili akademije, roditelji pitomaca bi bili dužni vratiti sve troškove školovanja, koje je bilo besplatno, kao i uđbenici i nastavna sredstva.

=== Teritorijalna odbrana ===
{{Glavni|Teritorijalna odbrana}}
Teritorijalna odbrana (TO) je bila paravojna komponenta Oružanih snaga SFRJ, osnovana 1969. godine, te integralni dio odbrambene koncepije nazvane ''Koncepija općenarodne odbrane i društvene samozaštite''. Osnovana je uslijed pritiska i osnovanih mogućnosti napada na Jugoslaviju od strane [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u vrijeme vojne intervencije u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Osnovni koncept bila je vojna podrška [[JNA]], u slučaju napada, a komanda je, za razliku od JNA, bila decentralizovana, te je svaka od republika i pokrajina imala svoje jedinice Teritorijalne odbrane. Obaveza služenja u TO, je bila za sve radnosposobne građane, a uglavnom su se jedinice popunjavale nakon odsluženja vojnog roka u JNA, kada bi se u općinskih štabovima TO, dodjeljivao raspored u jedinice, koje su bile organizirane i u većim fabrikama. U zavisnosti od veličine općine ili grada, jedinice su bile u rangu voda ili čete, koje bi po potrebi prerastale u veće jedinice (bataljon). Jedinice su bile u zavisnosti od veličine i zadataka podijeljene u dvije grupe: manje - taktičke jedinice, za pozadinska i partizanska djelovanja i taktičko-združene jedinice, veličine brigada, koje bi se mogle frontalno suprostaviti neprijatelju. TO je bila naoružana lakih naoružanjem, ali su postojala i skladišta sa protuavionskim topovima, artiljerijom, brodovima i manjim brojem oklopnih vozila. TO je s vremenom, postao politička protuteža JNA, naročito u SR Sloveniji i SR Hrvatskoj, koje su podržavale jedan vid nacionalnih republičkih armija.&lt;ref name=&quot;TITO&quot; /&gt; Broj pripadnika procjenjen je između 1-3 miliona u slučaju rata, a u mirnodopskim uslovima oko 860.000 boraca. Početkom raspada Jugoslavije, neke republičke TO učestvovale su na strani JNA u borbama protiv secesionističkih republika, a neke su preustrojene u paravojne odbrambene jedinice budućih novonastalih država. Veći dio oružja, početkom 1990-ih godina iz skladišta TO, JNA je oduzela i kasnije koristila za naoružavanje civila.

== Ekonomija ==
{{Ekonomska razlika sjever-jug u SFRJ 1979.}}
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] jugoslavenska ekonomija bila je zasnovana na principima [[planske ekonomije]], po uzoru sovjetske privrede. Proizvodnja u svim sektorima zasnivala se na petogodišnjim planovima, koji su regulisali proizvodnju, strateške ciljeve i cijene. Donošenjem [[Odluke AVNOJ-a|odluka AVNOJ-a]] 24. maja 1944. oduzeta je imovina svim Nijemcima i suradnicima okupatora. Time je bilo pogođeno 50% ukupne idustrije i 120.000 poljoprivrednih gazdinstva. Jak razvoj industrije, privrede, turizma i energetike, stvorio je u 70-im godinama velike ekonomske razlike na relaciji sjever-jug (SR Slovenija, SR Hrvatska i SAP Vojvodina u odnosu na ostale republike i pokrajine). Najnerazvijenija područja bila su SR Bosna i Hercegovina, SR Makedonija i SAP Kosovo, te je dolazilo do jakim unutrašnjih emigracija stanovništva u bogatija područja SR Slovenije, šro je izazvalo jake netrpeljivosti između autohtonog i doseljenog stanovništva. Tako dolazi do pogrdnog imenovanja radnika iz drugih republika u SR Sloveniji, koje su nazivali ''Južnjaki'', ''Šveđani'' ili ''Čefuri''. Kurs [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskog dinara]] je u početku bio centralno regulisan, a kasnije je nakon nekoliko devalvacija, ušao na tržište valuta. Jugoslavija je bila privredno najrazvijenija zemlja Jugoistočne Evrope.
=== Novac ===
{{Glavni|Jugoslavenski dinar}}
[[Datoteka:YUD 1000 1981 obverse.jpg|140px|mini|desno|Novčanica od 1000 dinara, koja je dugo imala najveću vrijednost u SFRJ]]
[[Datoteka:1 Yugoslav dinar (1978) front.JPG|140px|mini|desno|Lice novčića od 1 dinara iz 1978. godine]]
[[Datoteka:5000-dinara-1991.jpg|140px|mini|desno|Lice zadnje novčanice SFRJ od 5.000 dinara iz 1991. godine]]
Službena valuta u SFRJ bio je [[Jugoslavenski dinar|dinar]], koji se sastojao od 100 para. Najmanji novčić je bio novčić od 5 para iskovan 1965. godine, koji je bio samo nekoliko godina u opticaju. Dinar je doživio nekoliko [[devalvacija]] i [[denominacija]], a 70-ih i 80-ih godina je postao stabilna valuta. U bankama su se mogle zamijeniti strane valute, dok jedno vrijeme kupovina stranih valuta kupovina stranih valuta nije bila moguća. Dinar je štampala i kovala [[Narodna banka Jugoslavije]], a novčići su kovani i povodom nekih godišnjica i u čast nekih međunarodnih organizacija. Najduže u opticaju je bila serija iz 1966. godine, koja je imala tržišnu vrijednost do 1986. godine. Zadnja novčanica dinara bila je novčanica od 5.000 dinara sa likom književnika [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] iz 1991. godine. Raspadom SFRJ, kao privremeni bonovi uvedeni su u [[Slovenija|Sloveniji]] [[tolar]], u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[hrvatski dinar]], [[Makedonija|Makedoniji]] [[Makedonski denar|denar]] a u [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[bosanskohercegovački dinar]].

=== Privreda ===
Privreda Jugoslavije bila je zasnovana najprije na [[Planska ekonomija|planskoj proizvodnji]], koja je vremenom pod jakim uticajem države prelazila u jedan ograničeni vid [[Tržišna ekonomija|tržišne proizvodnje]]. Rapodjela privrednih subjekata bila je na disperzivnoj bazi, po logici da u svakoj republici bi se trebali nalaziti strateški pogoni. Tako da je došlo do raspodjeljenosti industrije, po sistemu, da bi u svakoj republici postojala jedna željezara, jedna rafinerija, te da se sve industrijske grane razvijaju jednako po regionima, bez obzira na raspoloživost sirovina, te obučenost kadrova u tehnološkim procesima, što je neminovno vodilo ka nerentabilnosti pogona, koji su državnim ili kasnije republičkim subvencijama održavani u životu. Većina pogona bila je grupisana u velike koncerne (SOUR), a oni bili podijeljeni u manje (OOUR), zasnovani na Zakonu o udruženom radu. Osim ovog sistema, koji je imao uzor na zapadnoevropske koncerne, sa razlikom da je upravljanje sredstvima u početku bilo dodijeljeno SOUR-ima, a kasnije OOUR-ima, postojala je i mala privatna privreda, uglavnom manje zanatske radnje, ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti. Uvođenjem radničkih savjeta, koji su dobijali sve više prava, višak se vrijednosti, trošio na raspodjelu plata, a manje za održavanje i sanaciju, te tehnološki razvoj. Značajna razlika bila je privreda u SR Sloveniji, u kojoj takoreći nisu postojali veliki giganti, nego su firme rasporođene u manja mjesta, te su zadržavale veličinu srednjih preduzeća, čime su se negativne strane radničkog samoupravljanja svele na minimum. Veće organizacije bile su [[INA]], [[Energoinvest]], [[UNIS]], [[Gorenje (firma)|Gorenje]], [[Unionivest]], [[UPI]], [[Agrokomerc]], [[Zastava automobili]], [[Borac Travnik]] [[Šipad]], [[Jelovica]], [[Iskra]], [[FAP|Fabrika automobila Priboj]], [[TAM|Tovarna avtomobilov Maribor]], [[Industrija motornih vozil]], [[Đuro Đaković (firma)|Đuro Đaković]], [[Rade Končar (firma)|Rade Končar]], [[EI Niš]], [[PIK Vrbovec]], [[Radenska]], [[Elan (firma)|Elan]].

==== Auto-industrija ====
[[Datoteka:ZastavaPICT3088.JPG|140px|mini|desno|[[Zastava 750]], popularno nazvan ''Fićo'']]
Proizvodnjom i montažom automobila bavile su se nekolike firme u Jugoslaviji. Najpoznatija je bila [[Zastava Automobili|Zastava Auto]] iz [[Kragujevac|Kragujevca]], koja je prozvodila automobile uglavnom po licenci italijanskog [[Fiat]]a, Najpoznatiji proizvodi bili su [[Zastava 750]], i [[Zastava Yugo]], koji je izvožen na tržište Sjeverne Amerike, Evrope i Azije. Druga najveća tvornica automobila je bio sarajevski [[TAS]] (danas [[Volkswagen Sarajevo d.o.o.]]), koji je montirao [[VW Golf]]; [[Tomos]] iz [[Koper|Kopra]] koji je prvobitno proizvodio mopede i brodske motore, te montirao neka vozila [[Citroën]]a ([[Citroën Ami 6|Ami 6]], [[Citroën Ami 8|Ami 8]] und [[Citroën Dyane|Dyane]]), a zajedno sa [[kranj]]skom [[Iskra (kompanija)|Iskrom]] 1975. godine osniva se poduzeće [[Cimos]], koje prozvodi još neka vozila Citroëna. [[IMV]] iz [[Novo Mesto|Novog Mesta]], koji je prvobitno montirao neka vozila britanskog [[Austina]], a od 1973. [[Renault]]a ([[Renault 4]], [[Renault 12]], [[Renault 16]] i [[Renault 18]]), a 1988. godine se osniva [[REVOZ]], koji u početku proizvodi i putničke prikolice, te kamp vozila. Ovo se proizvodno područje kasnije prebacuje u [[Adria Mobil]]. [[IDA Opel]] iz [[Kikinda|Kikinde]] proizvodi modele [[Opel Kadett D|Kadett]], [[Opel Kikinda|Kikinda]], [[Opel Omega A|Omega]], [[Opel Vectra|Vectra]] i [[Opel Corsa|Corsa]]. U Beogradu su se proizvodili autobusi u firmi [[Ikarus]], u Priboju kamioni [[FAP]], a u Mariboru [[TAM]], koji je osim kamiona proizvodio autobuse, specijalna vatrogasna vozila i vozila za vojne potrebe. U [[Novi Beograd|Novom Beogradu]] tvornica [[IMT]] proizvodila je poljoprivredne mašine i traktore.

==== Metalurgija ====
[[Datoteka:Zenica (Stahlwerk).jpg|140px|mini|desno|[[Željezara Zenica]], prva željezera na prostoru bivše Jugoslavije]]
[[Datoteka:Brodo1995.jpg|140px|mini|desno|Dizalica u [[Brodosplit]]u]]
===== Crna metalurgija =====
Metalurška industrija bila je relativno razvijena u Jugoslaviji. Prva željezera izgrađena je u [[Zenica|Zenici]] 1882. godine. [[Željezara Zenica]] je tokom vremena proširivana, tako da je sredinom 80-tih godina prošlog vijeka imala pet visokih peći, oko 24.000 zaposlenih sa obimom proizvodnje u iznosu od 1,87 miliona tona čelika godišnje. U SR Srbiji radila je [[Željezara Smederevo]] izgrađena 1913. godine, u SR Hrvatskoj [[Željezara Split]] u [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]] (1968.) i [[Željezara Sisak]] u SR Sloveniji [[Željezara Ravne]] u [[Ravne na Koroškem|Ravnama na Koroškem]] i [[Željezara Jesenice]].

===== Brodogradnja =====
Većina brodogradilišta bila je razmještena u SR Hrvatskoj. Veća brodogradilišta bila su: [[Brodogradilište Kraljevica]], [[Brodogradilište 3. maj]] na [[Rijeka (grad)|Rijeci]], [[Brodogradilište Uljanjik]] u [[Pula|Puli]], [[Brodogradilište Viktor Lenac]] u [[Kostrena|Kostreni]], [[Brodosplit]] u [[Split]]u i [[Brodogradilište Trogir]]. Brodogradilišta su proizvodila [[trajekt]]e, [[tanker]]e, putničke brodove kako za potrebe prometa u Jugoslaviji tako i za izvoz. Brodogradnja je bila jedna od jačih izvoznih privrednih grana Jugoslavije.

==== Naftna industrija ====
SFRJ je imala nekoliko naftnih kompanija koje su se bavile preradom i prodajom pogonskog goriva. Veće kompanije bile su [[INA]], sa sjedištem u [[Zagreb]]u, [[Energopetrol]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Makpetrol]] u [[Skoplje|Skoplju]], [[Naftagas]] (danas [[NIS]]) u [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Beopetrol]] (danas [[Lukoil Srbija]]) u [[Beograd]]u, [[Istrabenz]] iz [[Koper|Kopra]], [[Jugopetrol]] (danas [[Petrol]]) iz [[Ljubljana|Ljubljane]]. Nafta i naftni derivati su se prerađivali u rafinerijama [[Rafinerija nafte Bosanski Brod|Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu]], [[OKTA]] u [[Skoplje|Skpolju]], [[Rafinerija nafte Sisak]], [[Rafinerija nafte Beograd]], [[Rafinerija nafte Pančevo]] i [[Rafinerija nafte Lendava]]. Osim naftnih rafinerija, postojale su rafinerije motornih ulja kao [[Rafinerija ulja Modriča]].

==== Rudarstvo ====
===== Ugalj =====
Zalihe [[Ugalj|uglja]] u Jugoslaviji, bile su većinom rasprostranjene u SR BiH, SR Sloveniji, SR Srbiji i SAP Kosovu. Uglavnom su to bili rudnici [[lignit]]a, dok se [[mrki ugalj]] i [[kameni ugalj]] kopao u manjim razmjerama. Veći rudnici uglja u Jugoslaviji bili su: [[Aleksinački Rudnik]], [[Rudnik Banovići]], [[Rudnik Belaćevac|Belaćevac]], [[Rudnik Bogovina|Bogovina]], [[Rudnik Breza|Breza]], [[Rudnik Kakanj|Kakanj]], [[Rudnik Kreka|Kreka]], [[Rudnik Kostolac|Kostolac]], [[Rudnik Kolubara|Kolubara]], [[Rudnik Labin|Labin]], [[Rudnik Miraš|Miraš]], [[Senjski Rudnik]],[[Rudnik Sibovc|Sibovc]], [[Rudnik Stanari|Stanari]], [[Rudnik Suvodol|Suvodol]], [[Rudnik Trbovlje|Trbovlje]], [[Rudnik Ugljevik|Ugljevik]], [[Rudnik Zenica|Zenica]]. Ugalj se kopao uglavnom u rudarskim jamama, ali i na nekoliko površinskih kopova. Ugalj je korišten za pogon termoelektrana, koje su izgrađene u neposrednoj blizini rudnika. Zbog zastarjele opreme, u rudnicima uglja bile su česte nesreće, kao posljedica eksplozije [[metan]]a, [[Gorski udar|gorskog udara]] ili zastarjele opreme. Nesreće sa većim brojem žrtava desile su se u [[Nesreća u rudniku Kakanj 1965.|Kaknju 1965.]] i [[Nesreća u rudniku Kreka 1990.|rudniku Kreka 1990.]] kada je poginulo 180 rudara, u [[Nesreća u rudniku Raspotočje 1982.|Raspotočju 1982.]] i [[Nesreća u Aleksinačkom rudniku 1983.|Aleksinačkom rudniku 1983.]] godine.

===== Željezna ruda =====
Rudnici željezne rude nalazili su se u [[Rudnik Ljubija|Ljubiji]] kod [[Prijedor]]a, [[Rudnik Vareš|Varešu]], te nekoliko manjih u SR Sloveniji i SR Srbiji.

=== Poljoprivreda ===
Sredinom 40-ih godina prošlog vijeka 70% stanovništva bavilo se poljoprivredom, koja je sačinjavala 36% ukupnog društvenog proizvoda. Od udjela 76,4% 1931. godine, poljoprivredno stanovništvo se smanjilo 1981. na 19,9%. Donošenjem ''Zakon o Agrarnoj reformi i kolonizaciji'' 23. augusta 1945. godine po uzoru na sovjetske [[kolhoz]]e i [[sovhoz]]e zemlja je oduzeta veleposjednicima i dodijeljena novim vlasnicima, uglavnom bivšim borcima NOVJ, pod parolom ''Zemlja onima koji je obrađuju''.&lt;ref&gt;Zoran Pokrovac: ''Sozialistische Reformen am Fall Jugoslaviens und sozialistische Konstruktion der Wirklichkeit''. In: Christoph Boyer (Hrsg.): ''Zur Physiognomie sozialistischer Wirtschaftsreformen''. Frankfurt am Main 2007, {{ISBN|978-3-465-04026-2}}, str. 123–137.&lt;/ref&gt; Ovim zakonom pogođeno je oko 160.000 pravnih lica (politički protivnici, veleposjednici, industrijalci, banke, crkve, samostani i vjerske zajednice) sa ukupno 1.600.000&amp;nbsp;[[Hektar|ha]] obradive zemlje, koja je podijeljena na 316.000 porodica, koje su dijelom preseljene iz siromašnih krajeva SR Hrvatske i SR Bosne i Hercegovine na imanja bivših veleposjednika u SAP Vojvodini i Slavoniji, uglavnom njemačkog porijekla. Površina posjeda ograničena je na 25-35 ha.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; To je dovelo do stvaranja zadruga, time i pada poljoprivredne proizvodnje i revolta seljaka, koji su kao u tzv. [[Cazinska buna|Cazinskoj buni]] 1950. odnijeli i ljudske živote. Seljaci su bili obavezni predavati propisani dio proizvodnje u novoosnovane zadruge, a iz protesta su često odgađali berbu i uništavali prinose trunjenjem prinosa na njivama. Razlazom sa SSSR 1948. godine, stvara se projekat [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]], koji prelazi u sve sfere, pa i u poljoprivredu. Ustavnim odredbama ograničava se imovina seljaka na 10&amp;nbsp;[[Hektar|ha]]. Težište poljoprivredne djelatnosti bilo je u SAP Vojvodini, SR Hrvatskoj, SR Srbiji i dijelovima SR Bosne i Hercegovine. Kasnije se stvaraju veliki poljoprivredni koncerni, ''Složene organizacije udruženog rada'' (SOUR), sa jakom prehrambenom industrijom: [[Fructal]], [[29. novembar (firma)|29. novembar]], [[UPI]], [[Soko Štark]], [[Kraš]], [[Gavrilović]], [[Agrokomerc]], [[Bosanka (firma)|Bosanka]]. Firme su doživjele veliki napredak, ali ih je sputavala [[socijalistička tržišna privreda]], te kompleksnost sistema udruženog rada. U SR Srbiji i SR Bosni i Hercegovini jača voćarstvo, a mesna i prehrambena industrija u SAP Vojvodini i SR Hrvatskoj.

=== Energetika ===
{{Energetski izvori SFRJ}}
Opskrbljenost energijom u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata bila je loša. Na energetsku mrežu bili su priključeni samo veći gradovi, dok je većina sela bila bez električne energije. Izgradnjom zemlje sagrađene su mnoge hidroelektrane, termoelektrane i jedna nuklearna elektrana. Intenzivna lektrifikacija sela počela je krajem 60-ih i gotovo završena 70-ih godina prošlog stoljeća. Istovremeno izgradnjom i industrijalizacijom gradova dolazi do poboljšanja obskrbe toplotnom energijom izgradnjom lokalnih manjih kotlovnica sa pogonom na lož-ulje ili ugalj. Vremenom se taj vid grijanja proširio u većini gradova. Izgradnjom plinovoda iz pravca bivšeg Sovjeskog saveza, grijanje na plin, kao i primjena u energetskim izvorima, uvodi se intenzivno u Jugoslaviju krajem sedamdesetih godina.
==== Hidroelektrane ====
{{Glavni|Spisak hidroelektrana u Jugoslaviji}}
Manje hidroelektrane su na području Jugoslavije izrađene još krajem 19. vijeka. Nastajale su uglavnom oko većih gradova, te bi snabdijevale industrijske pogone i sam grad. Ekspanzija izgradnje hidroelektrana počela je 1947. početkom gradnje [[Jablanička brana|Jablaničke brane]], koja je isprva imala 150&amp;nbsp;MW, a 1967. godine gradi se brana u [[Grančarevo|Grančarevu]] kod [[Bileća|Bileće]], čime se stvorilo akumulacijsko [[Bilećko jezero]] sa hidroelektranama [[HE Trebinje 1]] (176&amp;nbsp;MW) i [[HE Trebinje 2]] (30&amp;nbsp;MW) i [[Hidroelektrana Dubrovnik|HE Dubrovnik]] (216&amp;nbsp;MW), početkom 1970-ih izgradnjom akumulacije [[Buško jezero]], snabdjeva se [[Hidroelektrana Orlovac|HE Orlovac]] (235&amp;nbsp;MW). Na [[Drava|Dravi]] se gradi niz hidroelektrana: [[Hidroelektrarna Dravograd|HE Dravograd]] (26&amp;nbsp;MW), [[Hidroelektrarna Zlatoličje|HE Zlatoličje]] (126&amp;nbsp;MW), [[Hidroelektrana Čakovec|HE Čakovec]] (76&amp;nbsp;MW), [[Hidroelektrana Varaždin|HE Varaždin]] (94&amp;nbsp;MW) i [[Hidroelektrana Dubrava|HE Dubrava]] (76&amp;nbsp;MW), a na [[Dunav]]u u saradnji sa [[Rumunija|Rumunijom]] [[Hidroelektrana Đerdap I|HE Đerdap I]] (2280&amp;nbsp;MW) [[Hidroelektrana Đerdap II|HE Đerdap I]] (280&amp;nbsp;MW). Hidroelektrane izgrađen na rijeci [[Drina|Drini]] su: [[Hidroelektrana Bajina Bašta|HE Bajina Bašta]] (422&amp;nbsp;MW), [[Reverzibilna hidroelektrana Bajina Bašta|RHE Bajina Bašta]] i [[Hidroelektrana Zvornik|HE Zvornik]] (87&amp;nbsp;MW), na [[Uvac|Uvcu]] [[Hidroelektrana Kokin Brod|HE Kokin Brod]] (25&amp;nbsp;MW), na [[Lim]]u [[Hidroelektrana Potpeć|HE Potpeć]] (54&amp;nbsp;MW) i [[Hidroelektrana Bistrica|HE Bistrica]] (104&amp;nbsp;MW). Reverzibilna [[Hidroelektrana Velebit|HE Velebit]] (276&amp;nbsp;MW) dovršena je 1985. Na [[Crni Drim|Crnom Drimu]] izgrađena je [[Hidroelektrana Globočica|HE Globočica]] (42&amp;nbsp;MW) i [[Hidroelektrana Vrutok|HE Vrutok]].

==== Termoelektrane ====
{{Glavni|Spisak termoelektrana u Jugoslaviji}}
Veće termoelektrane su građene uglavnom u SR Bosni i Hercegovini, SR Sloveniji, SR Srbiji i SAP Kosovu, u blizini rudnika [[lignit]]a, dok su termoelektrane manje snage građene i u SR Hrvatskoj, SR Makedoniji i SR Crnoj Gori. Termoelektrane građene u Jugoslaviji isprva su bile na [[ugalj]], a neke su kasnije prerađene na proivodnju energije sagorijevanjem plina ili projektovane sa pogonom na naftu. Krajem novembra 1948. godine u [[Kostolac|Kostocu]], gradi se isprva manja, [[Termoelektrana Kostolac]], koja će kasnije dograđivanjem novih doseći ukupnu snagu od 1&amp;nbsp;[[Gigavat|GW]]. U [[Kakanj|Kaknju]] se 1956. godine gradi [[Termoelektrana Kakanj]] sa 450&amp;nbsp;MW snage, [[Termoelektrana Nikola Tesla]] u [[Obrenovac|Obrenovcu]], dograđena na snagu od 1650&amp;nbsp;MW, a krajem 80-ih dostižze snagu od 3&amp;nbsp;GW i u [[Velenje|Velenju]] [[Termoelektrana Šoštanj]], kasnije dograđena na snagu od 345&amp;nbsp;MW, 1963. u [[Tuzla|Tuzli]] [[Termoelektrana Tuzla]] (715&amp;nbsp;MW), 1977. u [[Gacko|Gacku]] [[Termoelektrana Gacko]] (300&amp;nbsp;MW) i u [[Ugljevik]]u [[Termoelektrana Ugljevik]] (300&amp;nbsp;MW), 1962. gradi se u [[Obilić]]u [[Termoelektana Kosovo A]] (800&amp;nbsp;MW), a 1983. [[Termoelektana Kosovo B]] (680&amp;nbsp;MW). Osim ovih većih postojale su jos desetak manjih termoelektrana. Gradnja termoelektrana sa pogonom na [[lignit]], a zbog slabih filtera, izazvala je ekološko zagađenje u tim krajevima.

==== Nuklearna elektrana ====
[[Datoteka:NE-Krsko_retouched.jpg|140px|mini|desno|[[Nuklearna elektrana Krško]]]]
[[Nuklearna elektrana Krško]] puštena je u pogon u januaru 1984. godine, planiranje je počelo 1970. a gradnja 1974. godine. Nalazi se u [[Krško]]m, općini u Sloveniji. Nakon izgradnje snaga elektrane je bila 632 [[Megavat|MW]]. Izgradena je kao projekat američke firme [[Gilbert Associates Inc.]] a izvedba je bila od [[Westinghouse Electric Corporation]]. Osim nuklearne elektrane, Jugoslavija je posjedovala i [[Institut za nuklearne nauke Vinča|nuklearni institut]] u [[Vinča|Vinči]], kraj [[Beograd]]a.

=== Promet ===
Saobraćajna infrastruktura je u usporedbi sa drugim razvijenim evropskim državama bila relativno slabo razvijena. Saobraćaj se odvijao mrežom magistralnih cesta, manjim dijelom auto-putova, u primorskim dijelovima trajektnim prometom, željeznički promet je povezivao veće gradske centre, a avionski promet i aerodromi su bili smješteni u glavnim gradovima, te turistčkim odredištima u SR Hrvatskoj.

==== Cestovni promet====
[[Datoteka:Autoput80.jpg|140px|mini|desno|Karta autoputa Bratstvo-jedinstvo]]
Najznacajnija prometnica u Jugoslaviji bila je tzv. [[Autoput Bratstvo i jedinstvo]] (M1) dužine 1.188&amp;nbsp;km. Dijelovi ovog puta su bili izgrađeni kao autoput sa dvije dvosmjerne trake i to dionice: [[Kranj]]–[[Ljubljana]] dužine 20&amp;nbsp;km, [[Jankomir]]–[[Slavonski Brod ]](istok) sa 207&amp;nbsp;km i [[Sremska Mitrovica]]–[[Beograd]]–[[Niš]] 277&amp;nbsp;km, dok su ostali dijelovi bila zapravo magistralna cesta. Izgradnja je započeta poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kako bi se Jugoslavija dobro saobraćajno povezala, jer je do tad imala samo lokalne i regionalne puteve slabog kvaliteta. U izgradnji auto-puta su učestvovale [[Omladinske radne akcije|omladinske radne brigade]], koje su sačinjavali jugoslavenski i inostrani omladinci i pripadnici [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Numeracija magistralnih cesta u Jugoslaviji bila je predviđena slovom M i brojem ceste. Ukupno je bilo 29 [[Spisak magistralnih cesta u Jugoslaviji|magistalnih cesta]].

==== Željeznički promet====
[[Datoteka:JŽ logo.gif|140px|mini|desno|Logo JŽ]]
[[Datoteka:Pruga Samac-Sarajevo.jpg|140px|mini|desno|Plakat za poziv mladima na omladinsku radnu akciju izgradnje [[Pruga Šamac – Sarajevo|pruge Šamac-Sarajevo]]]]
Željezničkim prometom u Jugoslaviji upravljalo je državno preduzeće [[Jugoslavenske željeznice]] (JŽ) osnovano 1918. godine. Preduzeće je bilo jedna od osnivačkih članica međunarodne unije željeznica [[UIC]] i imalo je oznaku UIC-Code 72. Do društevene reforme 1954. godine zvalo se Jugoslovenske državne železnice (JDŽ). Nakon raspada SFRJ, ovo se preduzeće transformisalo i podijelilo u: U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]: [[Željeznice Bosne i Hercegovine]] (ŽBH), koje se satoje od [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] (ŽFBH) i [[Željeznice Republike Srpske]] (ŽRS) sa sjedištem u Doboju; u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[Hrvatske željeznice]] (HŽ); u [[Makedonija|Makedoniji]] [[Makedonski železnici]] (MŽ); u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] [[Željeznica Crne Gore]] (ŽCG); u [[Srbija|Srbiji]] [[Železnice Srbije]] (ŽS); u [[Slovenija|Sloveniji]] [[Slovenske železnice]] (SŽ) i na [[Kosovo|Kosovu]] [[Trainkos]] (HK). Pogon vozova bio je [[Parna lomomotiva|parnim]], [[dizel lokomotiva]]ma, [[Lokomotive sa električnim prenosom snage|lokomotivama sa električnim prenosom snage]], [[Lokomotive sa mehaničnim prenosom snage|lokomotivama sa mehaničnim prenosom snage]], [[Lokomotive sa hidrauličnim prenosom snage|lokomotivama sa hidrauličnim prenosom snage]], [[Električne lokomotive|električnim lokomotivama]] sa [[Lokomotive na jednosmjernu struju|lokomotivama na jednosmjernu struju napona 3 kV]] i [[Lokomotive na naizmjeničnu struju|lokomotivama na naizmjeničnu struju napona 25 kV]]. Nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji mreža željeznica bila je oko 5615&amp;nbsp;km. Širina kolosijeka je bila [[Stadardni kolosijek|standarda evropska širina]] 1435 mm, a u većim dijelovima SR Bosne i Hercegovine je bio [[uskotračni kolosijek]] širine 760 mm (tzv. [[Bosanski uskotračni kolosijek]]). Elektrifikacija željeznice započela je 1969. godine,&lt;ref&gt;http://www.railfaneurope.net/ric/electrification.htm&lt;/ref&gt; i to prvo pruge Beograd-Zagreb, a da 1980. godine bilo je elektrificirano 18% od ukupne mreže.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Sam H. Schurr|title=Electricity in the American Economy Agent of Technological Progress|url=http://books.google.com/books?id=EtDOezijjQoC&amp;pg=PA222|year=1990|publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-27512-8|pages=222}}&lt;/ref&gt; Uskotračni kolosijeci su od 1963. godine novoizgrađivani, a neki su ukinuti početkom 1970-ih godina. Izgradnja pruga je većim dijelom organizirana preko [[Omladinska radna akcija|omladinskih radnih akcija]] u kojima su izgrađene pruge [[Pruga Brčko – Banovići|Brčko – Banovići]], [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac – Sarajevo]].

==== Zračni promet====
Jugoslavija je imala dvije aviokompanije: [[JAT]] sa sjedištem u Beogradu i [[Adria Airways|Inex-Adria Airways]] sa sjedištem u Ljubljani. JAT je povezivao sve kontinente sa direktnim letovima, kao i sa međuslijetanjem u čvornim aerodromima. Veći aerodromi bili su u Beogradu ([[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Surčin]]), Zagrebu ([[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Aerodrom Zagreb]]), Splitu ([[Zračna luka Split|Aerodrom Split]]), Dubrovniku ([[Aerodrom Dubrovnik]]), Sarajevu ([[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]), Ljubljani ([[Aerodrom Jože Pučnik|Aerodrom Ljubljana]]), Titogradu ([[Aerodrom Podgorica|Aerodrom Titograd]]), Tivtu ([[Aerodrom Tivat]]), Prištini ([[Aerodrom Priština]]) i u Skoplju [[Aerodrom Aleksandar Veliki|Aerodrom Skoplje]].

==== Pomorski promet====
Pomorski promet bio je uglavnom trajektni prevoz između većih luka u gradovima u SR Hrvatskoj i otoka ([[Split]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Pula]], [[Zadar]], [[Drvenik (Gradac)|Drvenik]]), u SR Crnoj Gori ([[Bar (grad)|Bar]], [[Ulcinj]] i trajekt u [[Boka Kotorska|Bokokotorskom zalivu]]), i u SR Sloveniji luka [[Koper]]. Veće su luke bile povezane sa italijanskim lukama [[Bari]] i [[Ancona]]. Prevoz su vršile velike firme kao [[Jadrolinija]]. Usluge teretnog i tegljačkog prometa obavljala je firma [[Brodospas]] iz Splita. Italijanska firme [[SNAV]] vršila je trajektni prijevoz sa nekim italijanskim lukama i lukama u SFRJ.

==== Riječni promet====
Riječni promet je bio uglavnom teretni prevoz [[šlep]]ovima i teretnim brodovima i odvijao se na [[Dunav]]u i [[Sava|Savi]] u SR Srbiji i SR Hrvatskoj. Veće luke bile su u [[Beograd]]u, [[Vukovar]]u, [[Osijek]]u i [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Promet Dunavom je bio i međunarodni, a odvijao se iz pravca [[Austrija|Austrije]] do [[Crno more|Crnog mora]]. Postojale su i turistička krstarenja na istom pravcu.

=== Turizam ===
Osnovna turistička grana bio je ljetni turizam na Jadranskom moru u primorskim republikama. Sedamdesetih godina 20. vijeka dolazi do intenziviranja turizma iz pravca Zapadne Evrope. Domaći turisti su bili smješteni u tzv. ''sindikalnim odmaralištima'', povoljnom vidu boravka koje su organizirali veći privredni subjekti iz SFRJ. Zimski turizam se prvobitno razvijao u SR Sloveniji ([[Kranjska Gora]], [[Pohorje]]), a nakon [[ZOI 1984.]] i na [[Sarajevo|sarajevskim]] planinama [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Bjelašnica|Bjelašnici]]. Na većim jezerima ([[Bledsko jezero]], [[Bohinjsko jezero]], [[Ohridsko jezero]], [[Prespansko jezero]] i [[Skadarsko jezero]]) bio je razvijen i ljetni turizam. Termalni turizam bio je razvijen u poznatijim termalnim banjama u SR Sloveniji: [[Radenci]], [[Moravske Toplice]], a vremenom se razvijao i u SR Srbiji ([[Vrnjačka Banja]]) i SR Bosni i Hercegovini ([[Kiseljak]] i [[Fojnica]]).

==== Nacionalni parkovi ====
{{Glavni|Nacionalni parkovi u Jugoslaviji}}
Prvi [[nacionalni park]]ovi u SFRJ, bili su [[Nacionalni park Mavrovo]] i [[Nacionalni park Pelister]], proglašeni 1948. godine. Slijedeće godine su nacionalni parkovi postali [[Plitvička jezera (nacionalni park)|Plitvička jezera]], a nekoliko mjeseci kasnije proglašen je i [[Nacionalni park Paklenica]] na [[Velebit]]u u blizini [[Zadar|Zadra]]. U Jugoslaviji je do 1990. godine nacionalnim parkom proglašeno 21 područje.

==== Svjetska baština UNESCO-a ====
{{Glavni|Spisak mjesta svjetske baštine UNESCO-a u SFRJ}}
Jugoslavija je imala osam mjesta proglašenih [[Svjetska baština|svjetskom baštinom]] [[UNESCO]]-a. Prva proglašenja bila su 1979. kada su svjetska baština postali: Grad [[Stari Ras]] i manastir [[Sopoćani]] u SR Srbiji, grad [[Kotor]], prirodna i kulturno-historijska regija, u SR Crnoj Gori, stara gradska jezgra [[Dubrovnik]]a, historijski dio [[Split]]a s [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovom palačom]] i [[Nacionalni park Plitvička jezera]] u SR Hrvatskoj.

== Obrazovanje ==
{{Glavni|Obrazovanje u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Rektorat_Beogradskog_univerziteta.jpg|140px|mini|desno|Zgrada Rektorata Beogradskog univerziteta]]
[[Datoteka:University_of_Zagreb.jpg|140px|desno|mini|Zgrada Rektorata Zagrebačkog univerziteta, najstarjijer univerziteta u Jugoslaviji]]
Završetkom Drugog svjetskog rata 1945. godine u Jugoslaviji je bilo preko polovina odraslog stanovništva nepismeno ili bez završene škole,&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; a 1931. godine 44,6% stanovništva starijeg od 11 godina bilo je nepismeno, a broj nepismenih ženskih osoba bio je 56,4%.&lt;ref name=&quot;STAT&quot; /&gt; Od 1945-50. godine oko 2 miliona građana učestvovalo je na kursevima opismenjavanja.&lt;ref name=&quot;DRAG&quot;&gt;[[Dragomir Bondžić]], ''Prosveta i nauka u Srbiji i Jugoslaviji 1945-1990. Istorija XX veka''&lt;/ref&gt; U isto vrijeme izgrađeno je 2.500 škola, sa istovremnim širenjem i nadogradnjom u području srednjeg i visokog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt; Udio ulaganja u obrazovanje, nauku i kulturu i porastao je od 2,6% od socijalnog proizvoda 1947. na 4,7% 1950. godine.&lt;ref name=&quot;DRAG&quot;/&gt; Ovakvo ulaganje dovelo je do smanjenja nepismenosti u 1981. na svega 9,5% što se odnosilo uglavnom na starije stanovništvo. Procenat stanovništva sa srednjim obrazovanjem povećao se na 25,5%, a sa višim i visokim obrazovanjem na 5,6%.&lt;ref name=&quot;STAT&quot; /&gt; Problem obrazovanja je naizgled riješen, ali su postojala velika odstupanja na relaciji ''sjever-jug''. Tako je 1981. godine nepismenost u SR Sloveniji skoro nestala (0,8%), u isto vrijeme je procenat nepismenih u SR BiH iznosio 14,5% (a kod žena 23,2%), a na SAP Kosovu 17,6% (26,4% nepismenih žena).&lt;ref name=&quot;STAT&quot; /&gt; Veliki problem su bile razlike između školstva na relaciji ''selo-grad'', jer su uprkos obaveznih osam godina osnovnog obrazovanja, mnoga djeca napuštala školu nakon četiri završena razreda.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

=== Osnovno obrazovanje ===
U SFRJ je osnovno obrazovanje bilo obavezno do navršene 15 godine. Obaveza školovanja je bila za svu djecu koja su u aktualnoj školskoj godini napunili 6 godina. Obavezno osnovno obrazovanje bilo je podijeljeno u periode od po četiri godine, gdje su prve četiri godine bili organizirane kao razredna nastava, a sljedeće četiri godine kao predmetna nastava. Struktura predmeta u prva četiri razreda nije se mnogo mijenjala (maternji jezik, matematika, poznavanje prirode i društva, fizičko, likovno i muzičko vaspitanje), dok se u periodu od 5-8 razreda uvodio strani jezik (obično: engleski, njemački, francuski ili ruski), biologija, hemija, fizika, geografija i historija, a u osmom razredu za dječake isprva se izvodio predmet ''Predvojničke obuke'', koji je kasnije zamijenjen kursevima o prvoj pomoći. Za razliku od škola u području srpskohrvatskog jezika, gdje se predavao samo maternji jezik, u školama u SR Sloveniji i SR Makedoniji, se pored maternjeg jezika, obično u petom razredu podučavao srpskohrvatski jezik. U područjima gdje su većinski bile nastanjene nacionalnosti, nastava se, pored srpskohrvatskog organizovala i na tim jezicima (albanski, mađarski, turski, rusinski, italijanski).

=== Srednje obrazovanje ===
[[Datoteka:Srednja tehnicka skola.jpg|140px|mini|desno|Srednja tehnička škola u Sarajevu]]
Nakon završenih osam razreda osnovne škole, mladi su sticali pravo na obrazovanje u srednjem nivou obrazovanja. Sistem srednjeg obrazovanj doživio je velike promjene od završetka rata. Isprva su postojale klasične gimnazije, te zanatske škole nazvane Škole učenika u privredi (ŠUP), koje su u početku imale težište na praktičnom radu u radionicama, i bile su za razliku od gimnazija osnivane i u manjim općinama. Zanatske škole su trajale 3 godine, te bi se završetkm sticalo zvanje zanatlije u određenom području. Gimnazija je trajala četiri godine i pored klasičnih gimazijskih predmeta, kao [[latinski jezik]] i [[filozofija]], završetak i gimnazijska matura omogućavala je upis na jedan od univerziteta. Osim gimnazija postojale su i tehničke i medicinske četverogodišnje škole, koje su imale težište na tematsku specifičnost struke. Reformom školstva u 80-im godinama uvedeno je tzv. ''Srednjeusmjereno obrazovanje'', čime su praktički programski ukinute gimnazije, smanjen je udjel praktičnog rada u zanatskim obrazovanjima, uvedeni su predmeti ''Marksizam i socijalističko obrazovanje'', te ''Odbrana i zaštita'', koje su pretežno imale ideološku funkciju i usmjeravanje obrazovanja marksističkim idejama, te praktički poluvojnom obukom sa naoružanjem i obaveznim bojevim gađanjem u predmetu ''Odbrana i zaštita''. Slična ideološka područja uvedena su i na fakultetima i visokim školama.

=== Visoko obrazovanje ===
{{Univerziteti JUG 22-87}}
Nakon stvaranja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], na području bivše SFRJ. postojala su dva univerziteta: [[Univerzitet u Zagrebu]] osnovan 1669. i [[Univerzitet u Beogradu]], osnovan 1808. godine. Za vrijeme Kraljevine SHS otvoren je [[Univerzitet u Ljubljani]] (1919). Broj studenata u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] 1939. bio je 21.253, koji su se obrazovali na 30 visokih škola ili univerziteta.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;STAT&quot; /&gt; Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do stvaranja novih univerziteta: [[Univerzitet u Sarajevu]] i [[Univerzitet u Skoplju]] (1949), [[Univerzitet u Novom Sadu]] (1960), [[Univerzitet u Nišu]] (1965), [[Univerzitet u Prištini]] (1970), [[Univerzitet umjetnosti u Beogradu]] i [[Univerzitet u Rijeci]] (1973), [[Univerzitet u Splitu]] i [[Univerzitet u Titogradu]] (1974), [[Univerzitet u Banjoj Luci]], [[Univerzitet u Mariboru]] i [[Univerzitet Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku]] (1975), [[Univerzitet u Kragujevcu]] i [[Univerzitet u Tuzli]] (1976), [[Univerzitet u Mostaru]] (1977) i [[Univerzitet u Bitoli]] (1979).&lt;ref name=&quot;uniej&quot;&gt;[[Enciklopedija Jugoslavije]], 2. izdanje, tom 6, članak ''Jugoslavija'', Dio &quot;Nauka&quot;, Str. 510&amp;&lt;/ref&gt; Osim univerzitata osnovane su mnoge visoke škole, umjetničke akademije i Zagrebu, Prištini i Ljubljani, koje su kasnije pripojene gradskim univerzitetima, te umjetničke i muzičke visoke škole u Novom Sadu i Dubrovniku.&lt;ref name=&quot;khs&quot;&gt;Katica Marendić: ''Faculties and Academies of Art'', in: ''Yugoslav Survey'' 26 (1985), Heft 4 ({{ISSN|0044-1341}}), str. 85–96.&lt;/ref&gt; Tako je broj studenata 1980. godine porastao na 411.175 u 356 institucija visokog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;STAT&quot; /&gt; Ovakva ekspanzija u visokom školstvu, prourokavala je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, pad standarda u studentskom smještaju, manjak obrazovnog kadra, te hiperprodukciju visokoobrazovnanih građana, koji su napuštali državu i emigrirali u inostranstvo. Nizak standard prourokovao je i studentske nemire.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;

== Religija ==
{{Glavni|Religija u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:SvetiSavaChurchBelgrade.jpg|[[Hram Svetog Save]] u Beogradu|140px|mini|desno]]
[[Datoteka:Patrijarh Pavle.jpg|[[Patrijarh srpski Pavle]]|140px|mini|desno]]
[[Datoteka:Kuharić franjo biskup.jpg|140px|mini|desno|Franjo Kuharić, kardinal i nadbiskup zagrebački]]
[[Datoteka:St. Peter's Cathedral, Dakovo.jpg|desno|140px|mini|desno|[[Đakovačka katedrala]], izgrađena 1882. godine]]
[[Datoteka:Begova dzamija (1).jpg|desno|140px|mini|desno|[[Begova džamija]] u Sarajevu]]
[[Datoteka:Sarajevo Synagogue 02.jpg|desno|140px|mini|desno|[[Aškenaška sinagoga]] u Sarajevu]]
Po [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ]] pravo na ispovijedanje religije bilo je zagarantovano.{{efn|name=U174|'''Član 174. Ustava''': ''Ispovedanje vere je slobodno i privatna je stvar čovjeka. Verske zajednice odvojene su od države i slobodne su u vršenju verskih poslova i verskih obreda. Verske zajednice mogu osnivati samo verske škole za spremanje sveštenika. Protivustavna je zloupotreba vere i verske djelatnosti u političke svrhe. Društvena zajednica može materijalno pomagati verske zajednice. Verske zajednice mogu, u granicama određenim zakonom, imati pravo svojine na nepokretnosti.''}} Tri najveće religijske zajednice ([[pravoslavlje]], [[rimokatoličanstvo]] i [[islam]]) imale su mogućnost obrazovanja vjerskih službenika u vlastitim obrazovnium institucijama. [[Ateizam]] nije bio nametnut, ali je za rukovodeće položaje u općinama i privrednim subjektima, neophodna bila tzv. ''moralno-politička podobnost'', što je ustvari značilo pripadnost [[Savez komunista Jugoslavije|Savezu komunista Jugoslavije]], ili u izuzétnim slučajevim, mišljenje lokalnog Komiteta SK o moralno-političkoj podobnost rukovodioca.

Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rat]]a, vjerskim je zajednicama, oduzeta imovima, a preostala imovina je bila uglavnom posjedi obrazovnih institucija, te bogomolje, koje su ostale u vlasništvu vjerskih zajednica. Suđenjem nadbiskupu [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]], zahtijevano je da se rimokatolička crkva odvoji od [[Vatikan]]a, što je Stepinac na suđenju odbio. Neke organizacije islamske vjerske zajednice su zabranjene i raspuštene, uglavnom zbog njihovog djelovanja na [[Islamizam|islamističkoj]] osnovi. Samostani i manastiri kršćanskih zajednica nisu dirani, te su nastavili sa radom, kao i mnogobrojne institucije koje su za cilj imale vjersko obrazovanje mladih. U 50-im godinama vjeronauk je sprovođen u školama, a kasnije su organizaciju vjerskog školovanja preuzele vjerske institucije. Po [[Popis stanovništva u FNRJ 1953.|popisu stanovništva iz 1953.]] godine 13% stanovništva se izjasnilo kao ateisti ili bez religije. Najveći procenat ateista bio je u NR Crnoj Gori 31,5%, a najmanji na Kosovu 7,8%. U drugim dijelovima Procenat se kretao između 10-13,5%.&lt;ref name=&quot;HS&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Reinhard Henkel, ''Religions and religius institutions''&lt;/ref&gt; Jačanjem države, procenat stanovništva koji se smatrao ateistima je porastao, dok se izbijanjem nacionalnih sukoba, ponovo vratio na poslijeratni broj.

===Pravoslavlje ===
Po brojnosti, vjerovatno najbrojnija vjerska zajednica. U SFRJ su bile zastupljene tri pravoslavne vjerske zajednice: [[Srpska pravoslavna crkva|Srpska]], [[Makedonska pravoslavna crkva|Makedonska]] osnovana nekanonskim odvajanjem od Srpske pravoslavne crkve 1967. godine i tada nepriznata [[Crnogorska pravoslavna crkva]] koja je registirana kao pravno lice ''Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica'' iz 1977. godine. Pravoslavna crkva bija je najrasprostranjenija u SR Crnoj Gori, SR Srbiji, SR Makedoniji i SR BiH.

====Srpska pravoslavna crkva ====
{{Glavni|Srpska pravoslavna crkva}}
Do [[1967.]] godine i odvajanja [[Makedonska pravoslavna crkva|Makedonske pravoslavne crkve]] [[Srpska pravoslavna crkva]] (SPC) bila je rasprostranjena na prostoru čitave SFRJ. Bila je podijeljena na 35 [[eparhija]], četiri [[Mitropolija|mitroplije]] i na [[Ohridska arhiepiskopija|Ohridsku arhiepiskopiju]] (Makedonsku pravoslavnu crkvu, koja je po tumačenju SPC, autonomna crkva pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve.)&lt;ref&gt;[http://poa-info.org/istorija/oharhiep/0001.html Кратка историја на Охридската Архиепископија], Pristupljeno 22. 11. 2016.&lt;/ref&gt; Na čelu Srpske pravoslavne crkve, kao njen vrhovni poglavar, nalazi se patrijarh srpski sa titulom ''arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski''. Zadnji [[patrijarh srpski]] u SFRJ bio je [[Patrijarh srpski Pavle]] izabran 2. decembra 1990. godine.&lt;ref name=&quot;pav&quot;&gt;[http://www.spc.rs/sr/sedamnaestogodisnjica_patrijaraske_sluzbe_patrijarha_srpskog_g_pavla Sedamnaestogodišnjica patrijaraške službe Patrijarha srpskog G. Pavla]&lt;/ref&gt; Sjedište Srpske pravoslavne crkve bilo je u patrijaršijskom dvoru u [[Beograd]]u. Eparhije su se dalje dijelile na arhijerejska namjesništva, od kojih se svako sastojalo iz nekoliko crkvenih općina. Parohija je bila najmanja jedinica u crkvenoj organizaciji. Broj vjernika Srpske pravoslavne crkve se, po [[Popis stanovništva u SFR Jugoslaviji 1991.|popisu stanovništva 1991.]] godine može procijeniti na oko 9 miliona.{{efn|name=REL1|Na popisima stanovništva u SRFJ nije se popisivala religijska pripadnost. U ovaj broj ulaze veći broj osoba popisanih kao Srbi, Crnogorci, manji dio Albanaca, Makedonaca, te više drugih narodnosti.}} Srpska pravoslavna crkva ima veliki broj hramova i manastira. Među najpoznatije i najznačajnije spadaju: [[Hram Svetog Save|Hram Svetog Save na Vračaru]], [[Saborna crkva u Beogradu]] i [[Crkva Svetog Marka u Beogradu]], manastiri: [[Manastir Hilandar|Hilandar]], [[Manastir Studenica|Studenica]], [[Manastir Žiča|Žiča]], [[Manastir Gračanica|Gračanica]], [[Manastir Visoki Dečani|Visoki Dečani]], [[Manastir Svetih arhangela (Prizren)|Manastir Svetih arhangela]], [[Manastir Sopoćani|Sopoćani]], [[Manastir Pećka patrijaršija|Pećka patrijaršija]], [[Manastir Devič|Devič]], [[Manastir Mileševa|Mileševa]], [[Manastir Ravanica|Ravanica]], [[Manastir Ljubostinja|Ljubostinja]], [[Manastir Ćelije|Ćelije]], [[Manastir Tronoša|Tronoša]], [[Manastir Ostrog|Ostrog]], [[Cetinjski manastir]], [[Manastir Hopovo|Hopovo]], [[Manastir Krušedol|Krušedol]], [[Manastir Vraćevšnica|Vraćevšnica]], [[Manastir Manasija|Manasija]], [[Manastir Đurđevi Stupovi|Đurđevi Stupovi]], [[Manastir Lepavina|Lepavina]], [[Manastir Krka|Krka]], [[Manastir Krupa|Krupa]], [[Manastir Dragović|Dragović]], [[Manastir Banjska|Banjska]], [[Manastir Piva|Piva]], [[Manastir Savina|Savina]], [[Manastir Soko|Soko]], [[Manastir Gornjak|Gornjak]], [[Manastir Vitovnica|Vitovnica]], [[Manastir Radovašnica|Radovašnica]], [[Manastir Tavna|Tavna]], [[Manastir Moštanica|Moštanica]], [[Manastir Dobrun|Dobrun]], [[Manastir Ozren|Ozren]], [[Manastir Žitomislić|Žitomislić]], [[Manastir Liplje|Liplje]], [[Manastir Lomnica|Lomnica]], [[Manastir Papraća|Papraća]], [[Manastir Rmanj|Rmanj]], [[Manastir Vozuća|Vozuća]]. SPC je u SFRJ imala šest većih obrazovnih institucija, koje su se nalazile u SR Srbiji, SR BiH i SR Hrvatskoj, kao i više srednjih škola.

==== Makedonska pravoslavna crkva====
{{Glavni|Makedonska pravoslavna crkva}}

Makedonska pravoslavna crkva osnovana je nekanonskim odvajanjem od [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], 1967. godine. Djelokrug Crkve bio je uglavnom na području SR Makedonije. Podijeljena je bila na 11 eparhija, od kojih su tri eparhije u inostranstvu. Prvi arhiepiskop je bio [[Dositej Stojković]], a u vrijeme raspada zemlje [[arhiepiskop]] [[Gavril Milošev]].&lt;ref name=&quot;MPS&quot;&gt;[http://www.mpc.org.mk/ Službena stranica Makedonske pravoslavne crkve] {{Simboli jezika|mk}}{{Simboli jezika|en}}&lt;/ref&gt; Poznatiji manastiri i crkve su: [[Manastir Svetog Andreje na Treski]], [[Varoški manastir]], [[Veljuški manastir]], [[Manastir Svetog Đorđa u Starom Nagoričanu]], [[Manastir Sveti Ilija Gornji]], [[Karpinski manastir]], [[Manastir Konče]], [[Kučeviški manastir]], [[Manastir Lesnovo]], [[Manastir Vodoča]], [[Manastir Zabel]], [[Manastir Zrze]], [[Manastir Lešok]], [[Manastir Presvete Bogorodice u selu Matejče]], [[Manastir Rajčica]], [[Manastir Svete Bogorodice Prečiste]], [[Manastir Sveti Jovan Bigorski]], [[Manastir Svetog Nauma]], [[Manastir svetog Pantelejmona u selu Gornji Nerezi]], [[Manastir Treskavac (Prilep)]], [[Markov manastir]], [[Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u selu Matki]], [[Manastir Sveti Nikita]], [[Osogovski manastir]], [[Pološki manastir]], [[Porečki manastir]], [[Manastir Svetog Nikole Psači]], [[Slivnički manastir]], [[Crkva Bogorodice Perivlepte]], [[Crkva svete Sofije (Ohrid)]], [[Crkva Sveti Jovan Kaneo]], [[Crkva Svetog Đorđa u Kurbinovu]], [[Crkva Svetog Klimenta]], [[Šiševski manastir]], [[Samostan Sv. Andrije u Tresku]].

=== Katoličanstvo ===
Rimokatolička crkva je bila po brojnosti druga u Jugoslaviji. Većina pripadnika rimokatoličke vjere živjela je u SR Sloveniji, SR Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a manji dio u SR Srbiji, SR Crnoj Gori i SR Makedoniji. Uprava Crkve bila je podijeljena na nadbiskupije, koje su dalje bile podijeljene na metropolije i biskupije, a dalje na arhiđakonate, dekanata i župe, kao crkvene općine najmanje jedinice katoličke crkve. Broj katolika se, po [[Popis stanovništva u SFR Jugoslaviji 1991.|popisu stanovništva 1991.]] godine može procijeniti na oko 6-7 miliona.{{efn|name=REL2|Na popisima stanovništva u SRFJ nije se popisivala religijska pripadnost. U ovaj broj ulaze veći broj osoba popisanih kao Hrvati, Slovenci, manji dio Albanaca, Mađara i Makedonaca, te više drugih narodnosti.}} Katolička crkva obrazovala je svećenike u više srednjih škola ([[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom]], [[Franjevačka klasična gimnazija u Sinju]], [[Franjevačka klasična gimnazija u Splitu]], [[Nadbiskupsko sjemenište u Splitu]]), te na bogoslovnim fakultetima: [[Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu]], [[Franjevačka teologija u Makarskoj]], [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu]], [[Vrhbosansko bogoslovno sjemenište u Sarajevu]]. Na području Jugoslavije djelovali su uglavnom redovi: [[Franjevci]], [[Dominikanci]], [[Benediktinci]], [[Cisterciti]], [[Trapisti]], [[Isusovci]], [[Salezijanci]] i drugi. Pored [[Zagrebačke katedrala|Zagrebačka katedrala]], najveće katedrale u Jugoslaviji, poznatije su još [[Splitska katedrala]], kao najstarija katedrala na svijetu, [[Đakovačka katedrala]], [[Trogirska katedrala]], [[Kotorska katedrala]], [[Katedrala Srca Isusova|Katedrala Srca Isusova u Sarajevu]], [[Katedrala svetog Bonaventure]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru]], [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani]], [[Katedrala Ivana Krstitelja u Mariboru]], [[Katedrala Blažene Djevice Marije u Beogradu]] i [[Katedrala Presveto srce Isusovo u Skopju]]. Poznatiji samostani su: [[Franjevački samostan u Fojnici]], [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Srebrenici]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Jajcu]], [[Samostan i župa Uznesenja Marijina (Rama- Šćit)]], [[Franjevački samostan Gorica]] kod [[Livno|Livna]], [[Franjevački samostan Uzvišenja sv. Križa i svetište sv. Nikole Tavelića u Sarajevu]], [[Franjevački samostan sv. Pavla u Nedžarićima]], [[Franjevački samostan sv. Luke u Jajcu]], [[Franjevački samostan Svetog Ante na Bistriku]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku]], [[Franjevački samostan u Subotici]], [[Franjevačka crkva i samostan sv. Ante na Poljudu]], [[Franjevački samostan i crkva na Kaptolu]] u Zagrebu, [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Dujma u Kraju]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Pavla na Visovcu]], [[Franjevački samostan i crkva u Bjelovaru]], [[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku]], [[Franjevački samostan na Košljunu]], [[Franjevački samostan u Rovinju]], [[Samostan Gospe od Anđela u Orebiću]], [[Samostan i crkva sv. Antuna u Puli]], [[Samostan i crkva sv. Franje u Puli]], [[Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru]], [[Samostan sv. Jeronima u Ugljanu]], [[Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću]], [[Samostan i crkva sv. Jurja kod Perasta]], [[Samostan i crkva sv. Antuna u Perastu]], [[Samostan Svetog Ivana Krstitelja i Antuna u Zemunu]], [[Samostan svetog Juraja u Novom Sadu]], [[Franjevački samostan u Subotici]]. Katolička crkva imala je svoju izdavačku kuću i izdavala je nekoliko časopisa i novina: [[Glas Koncila]],&lt;ref&gt;[http://www.glas-koncila.hr/ Službena stranica Glasa Koncila]&lt;/ref&gt; [[Mali koncil]], [[Blagovijest (časopis)]], [[Veritas]], [[Naša ognjišta]], [[MI]], [[Crkva na kamenu]]. U organizaciji katoličke crkve djelovale su i samostalne dobrotvorne organizacije kao [[Caritas]]. [[Kardinal]]i u Jugoslaviji bili su: [[Franjo Kuharić]], [[Franjo Šeper]] i [[Alojzije Stepinac]].

=== Islam ===
[[Datoteka:Suleimania Mosque.JPG|mini|desno|275px|Šarena (Sulejmanija) džamija u Travniku]]
Pripadnici [[islam]]ske vjeroispovjesti, naseljavali su područja u [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]], [[SAP Kosovo|SAP Kosovu]], [[SR Srbija|SR Srbiji]], i djelomično u [[SR Makedonija|SR Makedoniji]]. Islamskoj religiji pripadali su najvećim dijelom [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{efn|name=MUS|}}, jednim dijelom [[Makedonci]], [[Crnogorci]], [[Albanci]], i [[Turci]], te nekoliko manje brojnih narodnosti kao [[Goranci]], [[Torbeši]] i [[Pomaci]]. Manje zajednice formirane su i u drugim republikama, ali je formiranje bilo uslovljeno ekonomskim migracijama. Zajednicom je upravljala [[Islamska zajednica Jugoslavije]], koja je osnovana 1947. godine&lt;ref name=&quot;PES&quot;&gt;[http://pescanik.net/muslimani-i-raspad-sfrj/ Muslimani i raspad SFRJ, Srđan Barišić na pescanik.net]&lt;/ref&gt; [[Reisul-ulema]] i Vrhovni sabor Islamske zajednice nalazili su se u Sarajevu, kao i Vrhovno islamsko starješinstvo. Vrhovni sabor činili su delegati republičkih sabora smještenih u Sarajevu (za republike SR Bosnu i Hercegovinu, SR Hrvatsku i SR Sloveniju), Prištini (SR Srbija), Titogradu (SR Crna Gora) i Skoplju (SR Makedonija).&lt;ref name=&quot;PES&quot;/&gt; Središte obrazovanja vjerskih službenika bio je [[Fakultet islamskih nauka]] u Sarajevu, osnovan 1977. godine.&lt;ref name=&quot;ISL&quot;&gt;[http://www.fin.unsa.ba/index.php/fakultetlink/o-fakultetu-islamskih-nauka Službena stranica Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu]&lt;/ref&gt;

=== Ostale religije===
Zastupljenost drugih religija u Jugoslaviji, bila je brojčano zanemarljiva. Pripadnici [[Judaizam|jevrejske]] vjere, bili su zbog progona i [[holokaust]]a na području SR Hrvatske i SR Bosne i Hercegovine za vrijeme Drugog svjetskog rata malobrojni, kao i pripadnici [[Protestantizam|protestanskih]] grupa. koje su uglavnom bile zastupljene u SR Sloveniji i dijelu SR Hrvatske.

== Demografija ==
{{Glavni|Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}}
=== Nacionalni sastav ===
Po petom [[Popis stanovništva u Jugoslaviji 1981.|popisu stanovništva 1981. godine]] u SFRJ je živjelo 22.424.711 stanovnika, sa prosječnom gustoćom naseljenosi od 88 stanovnika/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Najbrojniji narod bili su [[Srbi]] 36,3%, zatim [[Hrvati]] 19,7%, [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{efn|name=MUS|Naziv Muslimani za narod koristio se u SFRJ od 1974. godine. Od 1992. godine u Bosni i Hercegovini je prihvaćen naziv [[Bošnjaci]]. Neke druge bivše republike SFRJ su taj naziv zadržali, a neki zamijenili imenom Bošnjaci ili ga potpuno ukinuli iz zakonskih akata i popisnih formulara.}} 8,9%, [[Slovenci]] 7,8%, [[Albanci]] 7,7%, [[Makedonci]] 6,0%, [[Jugoslaveni]] 5,4%, [[Crnogorci]] 2,6%, [[Mađari]] 1,9%, [[Romi]] 0,7%, [[Turci]] 0,5%, [[Slovaci]] 0,4%, [[Rumuni]] 0,2%, [[Bugari]] 0,2% i drugi.&lt;ref&gt;{{cite book| last=Feldbauer| first=Božidar| year=1988| title=Atlas svijeta| publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]| isbn=8670530041|location=Zagreb|ref=harv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SZS&quot;/&gt;. Slijedeći [[Popis stanovništva u Jugoslaviji 1991.|popis iz 1991.]] nije zvanično priznat, te je u otcijepljenim republikama ponovljen, a po njemu je broj stanovnika porastao na 23.528.230.&lt;ref name=&quot;SZS&quot;&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine.]&lt;/ref&gt; Po odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a, od 1943. godine u SFRJ je bilo pet konstitutivnih naroda, a od 1974. godine pridodavanjem [[Muslimani (narod)|Muslimana]]{{efn|name=MUS|}} šest: [[Srbi]], [[Hrvati]], [[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Slovenci]], [[Makedonci]] i [[Crnogorci]], te 26 nacionalnosti: [[Albanci]], [[Austrijanci]], [[Bugari]], [[Bunjevci]], [[Česi]], [[Egipćani]], [[Grci]], [[Italijani]], [[Mađari]], [[Nijemci]], [[Poljaci]], [[Romi]], [[Rumuni]], [[Rusi]], [[Rusini]], [[Slovaci]], [[Šokci]], [[Turci]], [[Ukrajinci]], [[Vlasi]], [[Židovi]].&lt;ref name=&quot;SZS&quot;/&gt;
{{Nacionalni sastav SFRJ}}
=== Jezičko pitanje ===
U Jugoslaviji nije bilo savezno definisanog zvaničnog jezika.&lt;ref name=&quot;4J&quot;&gt;Leksikonska natuknica ''Narodna skupština ─ Savezna.'', dio ''Stalne komisije Savezne narodne skupštine'' '''u''': Ružić, Silvio (ur.) ''Priručni privredni leksikon'', 1. izd., »Privreda«, Zagreb, 1962., str. 228. {{Citat4|b) četiri komisije za utvrđivanje autentičnosti tekstova materijala Skupštine na jezicima na kojima nisu bili podnijeti: za srpski, hrvatski, slovenski i makedonski jezik.}}&lt;/ref&gt; Određivanje službenih jezika bilo je u nadležnosti socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina, odnosno njihovih skupština, koje su donosile njihove ustave.

U SR Srbiji zvanični se jezik zvao [[srpskohrvatski]] do kraja socijalističkog razdoblja. U SAP Kosovu je pored srpskohrvatskog zvanični jezik bio [[albanski jezik]], a u školskom sistemu i [[turski jezik]]. U SAP Vojvodini su, pored srpskohrvatskog, zvanični bili [[mađarski jezik|mađarski]], hrvatskosrpski, [[slovački jezik|slovački]], [[rumunski jezik|rumunski]] i [[rusinski jezik|rusinski]]. Srbija poslije socijalističkog razdoblja zadržava srpskohrvatski kao zvanični sve do Ustava iz [[2006]]. godine. U SR Crnoj Gori je zvanični jezik bio srpskohrvatski jezik ijekavskog izgovora. U SR Bosni i Hercegovini je zvanični jezik bio srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.&lt;ref name=&quot;Geršković&quot;/&gt; U SR Sloveniji su pored slovenskog zvaničan status u pojedinim općinama imali [[mađarski jezik|mađarski]] i [[italijanski jezik|italijanski]]. U SR Makedoniji [[Makedonski jezik|makedonski]] je bio službeni jezik&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.cecl.gr/RigasNetwork/databank/REPORTS/r1/Fyrom_R1_Cvetkovski.html |title=Ustavna historija Makedonije |access-date=8. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080327060707/http://www.cecl.gr/RigasNetwork/databank/REPORTS/r1/Fyrom_R1_Cvetkovski.html |archive-date=27. 3. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, ali pored makedonskom, [[albanski jezik|albanski]],&lt;ref name=&quot;Ada&quot;&gt;Spasov, Ljudmil; Arizankovska, Lidija. ''Hierarhizacija jezikov v Republiki Makedoniji in Republiki Sloveniji glede na jezikovno politiko Evropske unije'', [http://www.centerslo.net/files/File/simpozij/sim20/spasov.pdf (161-169.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100918020414/http://www.centerslo.net/files/File/simpozij/sim20/spasov.pdf |date=18. 9. 2010 }} '''U''': Vidovič-Muha, Ada. (ur.) ''Slovenski knjižni jezik – aktualna vprašanja in zgodovinske izkušnje : ob 450-letnici izida prve slovenske knjige'', Zbirka »Obdobja – metode in zvrsti« (vol. 20, ISSN 1408-211X), Center za slovenščino kot drugi/tuji jezik pri Oddelku za slovenistiko Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, Ljubljana, 2003., {{ISBN|961-237-057-5}}, {{COBISS.SI|125833984}}, [http://books.google.hr/books?lr=&amp;cd=17&amp;id=s5kYAQAAIAAJ&amp;q=SR+Makedonije str. 163., 164.] {{Citat4|''Prvi člen ''Ustave SR Makedonije'' (''Ustav na SRM'', 1974) je SRM definiral kot nacionalno državo makedonskega naroda ter albanske in turške narodnosti v njej. V členih 220 in 222 je bilo zapisano, da ljudje lahko prosto uporabljajo svoj jezik in pisavo za izražanje in razvijanje svoje kulture. …}}&lt;/ref&gt; i [[turski jezik|turski]]&lt;ref name=&quot;Ada&quot;/&gt; su se također koristili u školskom sistemu, te kulturnih potreba.&lt;ref name=&quot;Ada&quot;/&gt; U SR Makedoniji se u školskom sistemu podučavao i [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. U SR Hrvatskoj je do [[1953]]/[[1954]]. zvaničan jezik u školskom sistemu bio hrvatski, poslije hrvatskosrpski, a od [[1972]]. hrvatski ili srpski. Od [[9. novembar|9. novembra]] [[1990]]. zvaničan jezik je hrvatski. U ostaloj društvenoj praksi hrvatski kao zvaničan naziv službenog jezika SRH ostaje do Ustava SFRJ iz [[1963]].&lt;ref name=&quot;4J&quot;/&gt; U Ustavu SR Hrvatske kao zvaničan naziv jezika od [[1972]]. se pojavljuje hrvatski književni jezik koji se zvao i hrvatski ili srpski. Srpskohrvatski se zvanično koristio od Ustava SFRJ iz [[1963]]. do Ustava SFRJ [[1974]]. u vojnim jedinicama JNA koje su bile stacionirane u SR Hrvatskoj i kod onog dijela stanovništva koje je preferiralo zvaničan jezik SR Srbije. U ostalim oblastima života primjena srpskohrvatskog zvanično prestaje amandmanom na Ustav SR Hrvatske [[1972]].

Tako Ustav SR BiH navodi kao jezik ''srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.&lt;ref name=&quot;Geršković&quot;&gt;Geršković, Leon; Đokić, Aleksandar; Ivanović, Branislav; Marković, Mileta; Misajlovski, Vasko; Šinkovec, Borut; Petković, Svetomir; Milinić, Obrad; Stanojević, Novak; Kršul, Ivan. ''Ustavi i ustavni zakoni : tekstovi Ustava i ustavnih zakona : osnovne karakteristike novog ustavnog sistema'' (Informatorovi priručnici), knj. 1. i 2., Informator, Zagreb, 1974., [http://books.google.com/books?id=4wgNAQAAIAAJ&amp;q=ijekavskog str. 70.,] {{COBISS.BH|3400193}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
{{Glavni|Kultura u Jugoslaviji}}
Razvoj kulture u SFRJ okarakterisan je političkim razvojem zemlje. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, kulturni temelji zasnovani su na [[Socrealizam|socrealizmu]] i većina stvaralaca u književnosti, slikarstvu, muzici i drugim kulturnim ograncima stvara djela tematski povezana sa zbivanjima iz Narodnooslobodilačke borbe, kiparstvo i slikarstvo se oslanja na ratne motive, dok su literarna djela u skladu sa istim temama. Poznatiji autori iz tog vremena su [[Vladimir Nazor]], [[Božidar Jakac]], [[Prežihov Voranc]], [[Branko Ćopić]], [[Dobrica Ćosić]], [[Vladimir Desnica]], [[Oskar Davičo]], [[Vasko Popa]], [[Skender Kulenović]]. Osim njih, glavni kulturni stvaraoci ostaju i dalje [[Ivo Andrić]] i [[Miroslav Krleža]], koji nastavljaju sa svojim stilskim radom i u SFRJ. Djela većina autora naslanja se na sovjetsku tradiciju i političku obojenost kulture. Važan uticaj na kulturu imalo je Ministarstvo za kulturu SFRJ, koje je zapravo predstavljalo organ cenzure sa pravom odluke o zabrani kulturnih djela. Raskidom sa SSSR u vrijeme Rezolucije informbiroa, dolazi do otvaranja jugoslavenske kulture u drugim pravcima. Liberalizacijom društva dolazi do praktičke kulturne slobode izražavanja, a s vremena na vrijeme, pod uticajem partijskih struktura ([[KPJ]] i [[SUBNOR]]) dolazi do zabrane knjiga, filmova te zatvaranja politički nepodobnih stvaralaca.

=== Akademije nauka i umjetnosti ===
Nakon završetka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji su postojale tri akademije nauka i umjetnosti: [[Srpska akademija nauka i umetnosti]] (SANU) sa sjedištem u Beogradu, [[Jugoslovenska akademija znanosti i umjenosti]] (JAZU) u Zagrebu i [[Slovenska akademija znanosti in umetnosti]] (SAZU). U Sarajevu se 22. juna 1966. godine osniva [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] (ANU BiH), a njen prvi predsjednik je postao [[Vaso Butozan]]. Sljedeće godine 22. februara u Skoplju osniva se [[Makedonska akademija nauka i umjetnosti]] sa predsjednikom [[Blažo Koneski|Blažom Koneskijem]]. Posebnim republičkim zakonom u SR Crnoj Gori je 10. marta 1976. godine osnovana [[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]], sa prvim predsjednikom [[Branko Pavičević|Brankom Pavičevićem]]. [[Akademija nauka i umjetnosti Kosova]] osnovana je 18. aprila 1978, a [[Vojvođanska akademija nauka i umetnosti]] osnovana je 14. decembra 1979. i za predsjednika je izabran [[Bogoljub Stanović]].&lt;ref name=&quot;Bajec&quot; /&gt;

=== Književnost ===
{{Glavni|Književnost u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivo Andric u svom domu 2.JPG|thumb|desno|200px|Ivo Andrić, jedini jugoslavenski književnik dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost.]]]]

U decembru 1944. godine u Begradu je osnovano [[Državno-izdavačko preduzeće Prosveta]], koje je prvo objavilo Andrićevu ''[[Na Drini ćuprija|Na Drini ćupriju]]''. Uskoro se obnovio [[Nolit]], pod imenom ''Novo pokolenje'', te izdavačko preduzeće [[Kultura (firma)|Kultura]]. U Novom Sadu rad obnavlja [[Matica Srpska]], u Sarajevu izlaze prve knjige novoosnovanog izdavača [[Svjetlost (firma)|Svjetlost]] u Zagrebu [[Naprijed]] i [[Zakladni zavod Hrvatske]], u Ljubljani [[Državna založba Slovenije]] i [[Cankarjeva založba]], u Skoplju [[Kočo Racin (firma)|Kočo Racin]], na Cetinju [[Narodna knjiga]]. Tako je 1950. godine broj objavljenih naslova bio 4.371. a ukupan tiraž 29.768.321.&lt;ref name=&quot;Bajec&quot; /&gt;

Od 17-19. novembra 1946. godine održan je u Beogradu [[Prvi kongres Saveza književnika Jugoslavije|Prvi kongres]] [[Savez književnika Jugoslavije|Saveza književnika Jugoslavije]], gdje je je za predsjednika izabran [[Ivo Andrić]], a za potpredsjednike: [[Oton Župančić]], [[Miroslav Krleža]], [[Isidora Sekulić]], [[Radoslav Zogović]], [[Isak Samokovlija]] i [[Blažo Koneski]].&lt;ref name=&quot;Bajec&quot; /&gt;

Najznačajniji jugoslavenski pisac bio je [[Ivo Andrić]], koji se nakon povratka iz [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] sa mjesta jugoslavenskog ambasadora, dobrovoljno povlači u izolaciju i stvara svoja najbolja djela: ''[[Na Drini ćuprija]]'', ''[[Gospođica]]'', ''[[Travnička hronika]]'' i druga djela. Mada se pridružuje Komunističkoj partiji, njegova djela ostaju historijski vezana uglavnom na zbivanja u Bosni i Hercegovini i djelomično Srbiji. Drugi značajniji pisac bio je hrvatski književnik [[Miroslav Krleža]], koji se također politički angažira, ali mu djela ostaju tematski na ranijim radovima historije hrvatskog društva i događanjima za vrijeme Prvog svjetskog rata. Najobjavljeniji autor postao je ubrzo bosanskohercegovački književnik [[Branko Ćopić]], koji osim knjiga za djecu i omladinu stvara i kritičke romane o dešavanjima u SFRJ: ''[[Osma ofanziva]]'' i ''[[Prolom]]'', djela koji govore o ratnim i poratnim godinama, te sukobima nastalim političkim podjelama u društvu. Nakon povratka iz egzila [[Miloš Crnjanski]] nastavlja svoje poetsko djelo, a šezdesetih se godina profilira srbijanski književnik [[Dobrica Ćosić]], učesnik NOB-a i bliski suradnik Josipa Broza, stvarajući djela o ratu, te raskolu srpskog stanovništva za vrijeme rata. U kasnijim djelima, polako se odmiče od političke linije, te postaje disident, koji u svojim djelima kritizira razvoj jednopartijskog sistema. Značajniji pisci tog vremena su: [[Izet Sarajlić]], [[Borislav Pekić]], [[Aleksandar Tišma]], [[Vladan Desnica]], [[Skender Kulenović]], [[Meša Selimović]], [[Miodrag Bulatović]], [[Ranko Marinković]], [[Slavko Goldstein]], [[Ivan Aralica]], [[Zvonimir Balog]], [[Vjenceslav Novak]], [[Ahmet Hromadžić]], [[Goran Tribuson]], [[Slavenka Drakulić]], [[Desanka Maksimović]], [[Miroslav Antić]], [[Oskar Davičo]], [[Danilo Kiš]], [[Dževad Karahasan]], [[Miljenko Jergović]], [[Isak Samokovlija]], [[Abdulah Sidran]], [[Matija Bećković]], [[Tone Seliškar]], [[Edvard Kocbek]], [[Momčilo Kapor]], [[Prežihov Voranc]].

Tokom 1961. godine u [[Struga|Strugi]] započinje međunarodna pjesnička manifestacija [[Struške večeri poezije]], a od tada se dodjeljivala nagrada [[Zlatni vijenac Struških večeri poezije]].&lt;ref name=&quot;Bajec&quot; /&gt;

=== Slikarstvo ===
{{Glavni|Slikarstvo u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Ivan Generalic.jpg|180px|mini|desno|Ivan Generalić, jugoslavenski i hrvatski slikar naive]]
U prvim godinama nakon kraja rata od likovnih se umjetnika tražilo da budu aktivni činilac društveno-političke borbe za ostvarivanje socijalizma, što je dovelo do reorganizacije umjetničkog života i osnivanja republičkih udruženja likovnih umjetnika. Tako je u Beogradu krajem 1944. godine obnovljeno [[Udruženje likovnih umetnika Srbije]] (ULUS), sljedeće godine u Zagrebu [[Udruženje likovnih umjetnika Hrvatske]] (ULUH), [[Društvo slovenskih upodabljajočih umetnikov]] (DSUU) u Skoplju [[Društvo likovnih umjetnika Makedonije]] ({{jez-mk|Друштво на ликовните уметници на Македонија}}) (DLUM) i u Sarajevu [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] (ULUBiH), dok je u [[Cetinje|Cetinju]] [[Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore]] (ULUCG), osnovano 1946. Jedinstveni koordinacijski organ umjetničkih udruženja [[Savez likovnih umjetnika Jugoslavije]] (SLUJ), osnovan je u Zagrebu 1947. godine, a pva izložba SLUJ-a održana je u Ljubljani 1949. godine.&lt;ref name=&quot;Bajec&quot;/&gt;

Nakon poratnog razboblja jugoslavenski slikari se polako odmiču od standarda socrealizma, te se u većim centrima stvaraju umjetničke kolonije sa slikarima različitih stilskih opredjeljenja. U SR Hrvatskoj se razvija tzv. [[Naiva|naivno slikarstvo]] sa predstavnicima [[Ivan Generalić|Ivanom]] i [[Josip Generalić|Josipom Generalićem]], [[Ivan Rabuzin|Ivanom Rabuzinom]], [[Franjo Mraz|Franjom Mrazom]], [[Ivan Lacković Croata|Ivanom Lackovićem]] koji u svojim djelima na specifičan način, uglavnom jarkim bojama i neproporcionalošću perspektive i likova naglašavaju život na selu. U [[Novi Sad|Novom Sadu]] u [[Petrovaradinska tvrđava|Petrovaradinskoj tvrđavi]] osniva se slikarska kolonija sa slikarima [[Jovan Bikicki|Jovanom Bikickijem]], grafičarima [[Ankica Oprešnik|Ankicom Oprešnik]], [[Milan Kerac|Milanom Kercom]] i [[Boško Petrović|Boškom Petrović]]. Pored postojećih obrazovnih institucija: [[Fakultet likovnih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu|Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu]] i [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu]] otvaraju se [[Akademija za likovno umetnost in oblikovanje v Ljubljani]] 1945., [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu]] 1972. godine, [[Akademija likovnih umjetnosti u Skoplju]], [[Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju]] 1988. Poznatiji [[Spisak jugoslavenskih slikara|jugoslavenski slikari]] bili su: grafičar [[Safet Zec]], [[Karlo Afan de Rivera]], [[Vojo Dimitrijević]], [[Lazar Drljača]], [[Dževad Hozo]], [[Momčilo Kapor]], [[Radovan Kragulj]], [[Fuad Kasumović]], [[Bekir Misirlić]], [[Ismet Mujezinović]], [[Salim Obralić]], [[Ljubomir Perčinlić]], [[Ivo Šeremet]], [[Albert Alcalay]], [[Augusto Černigoj]], [[Eva Fischer]], [[Sava Sekulić]], [[Milena Usenik]].

=== Muzika ===
{{Glavni|Muzika u Jugoslaviji}}
Kao i u svim kulturnim poljima, muzika se nakon završetka Drugog svjetskog rata razvija u revolucionarnom, partizanskom pravcu. Većina djela su posvećena revolucionarnim tekovinama ili se na osnovu narodnih pjesama stvaraju prigodne stilski dorađene pjesme, u kojima se opjeva borba partizana, komunistička partija i predsjednik Jugoslavije. Stilski, muzika tog perioda može se podijeliti na: narodnu, starogradsku, pop, rock i klasičnu muziku, s tim da se takozvana revolucionarna muzika prožima svim tim stilovima.

==== Narodna muzika ====
{{Glavni|Narodna muzika u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Tanec folk ensemble Macedonia 1.jpg|thumb|desno|300px|A traditional oro in the Republic of Macedonia|Narodno kolo (oro) iz Makedonije.]]

Muzički stilovi narodne muzike su oblikovani etnološkom raznolikošću Jugoslavije, doprinoseći kulturnom bogatstvu te zemlje. U Crnoj Gori, dijelovima Srbije i Hercegovini najznačajniji oblici izražavanja u narodnoj muzici su [[guslar]]i i [[ganga]]. U Bosni i Hercegovini najpopularnija je [[sevdalinka]], a najpoznatiji predstavnici ove vrste narodne muzike bili su: [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]],  [[Beba Selimović]], [[Zehra Deović]], [[Nedžad Salković]], [[Emina Zečaj]] i drugi. Sevdalinka je bila popularna u skoro svim jugoslavenskim republikama, a posebno u Srbiji. Neki od najznačajnijih pjevača i svirača koji su došli iz Srbije u Sarajevo i tamo napravili uspješne muzičke karijere su [[Nada Mamula]], te braća [[Jovica Petković]] i [[Ratomir Petković]] i drugi. U Slavoniji i Vojvodini su najpopularniji [[Bećarac|bećarci]] i bunjevačka muzika predstavljeni izvedbama [[Zvonko Bogdan|Zvonka Bogdana]] uz pratnju orkestra [[Janika Balaž|Janike Balaža]], te [[Vera Svoboda]], [[Kićo Slabinac]] i drugi. U Srbiji i BiH veoma su popularna razna [[Kolo|kola]] kao i u Makedoniji (oro), koje su najbolje izvodili [[Ismet Alajbegović Šerbo]], te nekadašnja &quot;prva harmonika Jugoslavije&quot; [[Radojka Živković]], [[Ljubiša Pavković]] i drugi. Slovenija je poznata po [[polka]]ma koje je najbolje popularisao [[Slavko Avsenik]], vjerovatno najuspješniji jugoslavenski muzičar i predstavnik na međunarodnom nivou. Slovenija je također poznata po valcerima i popevkama, a u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] i [[Međimurje|Međimurju]] popularne su kajkavske popevke. Srbija je poznata po dobrim pjevačima narodne muzike poput: [[Milorad Todorović]], [[Predrag Gojković Cune|Predrag Gojković]], [[Šaban Šaulić]], [[Predrag Živković Tozovac]], [[Miroslav Ilić]], [[Lepa Lukić]], [[Toma Zdravković]] i drugi. Iz Srbije dolazi i [[Šaban Bajramović]] najznačajniji izvođač romske muzike, kao i Esma Redžepova i [[Muharem Serbezovski]] iz Makedonije. Makedonija je poznata po bogatoj narodnoj muzici prepoznatljivoj po lijepim melodijama, nepravilnim ritmovima i visokoj virtuoznosti prilikom izvođenja narodnih igara poput: lesnoto (u 7/8 ritmu), oro, čoček. Najznačajniji pjevači i instrumentalisti iz Makedonije su: [[Esma Redžepova]], [[Aleksandar Sarievski]], [[Kočani Orkestar]], [[Jonče Hristovski]], [[Dobri Stavrevski]] te duet [[Selimova-Želčeski (duet)|Selimova-Želčeski]] i mnogi drugi. Makedonski plesni ansambl [[Tanec (plesni ansambl)|Tanec]] je najbolji predstavnik ove vrste muzike i plesa iz vremena SFRJ, a održali su više od 3500 nastupa širom Jugoslavije i svijeta. Narodna muzika je zastupljena i u horskim sastavima, kao i u dalmatinskim klapama. Poznatiji horovi su bili [[Ladarice (vokalni ansambl)|Ladarice]], koje su osnovali braća [[Zlatko Potočnik|Zlatko]] i [[Božo Potočnik]], te [[Klapa Trogir]], a poznatiji muzičar klapskog pjevanja bio je [[Igor Brešan]]. Stilski iskorak u narodnoj muzici bila je tzv. stagoradska muzika, a najpoznatije mjesto za izvođenje ove vrste narodne muzike je beogradska [[Skadarlija]].

==== Pop i rock muzika ====
{{Glavni|Pop i rock muzika u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Singl ploče (1974-1975) (Bijelo Dugme).jpg|thumb|200px|desno|Bijelo dugme, jedna od najpopularnijih rock grupa u Jugoslaviji.]] 
Pod utjecajem pop i rock muzike koja je dolazila iz SAD-a i Zapadne Evrope tokom kasnih 1940-ih, 1950-ih i 1960-ih, u Jugoslaviji se ubrzo pojavljuju pjevači i muzičke grupe koje su u početku oponašale novi muzički stil. Uz promjene u muzici slijedile su promjene u odijevanju, frizurama i ponašanju. Prvi značajni pjevač [[Pop-muzika|pop muzike]] u Jugoslaviji bio je [[Ivo Robić]], koji je ostvario značajne uspjehe i u inostranstvu. Zahvaljujući njemu koji je uvjerio svog muzičkog agenta [[Bert Kaempfert|Berta Kaempferta]] britanska rock grupa [[The Beatles]] je dobila prvu šansu da u [[Hamburg]]u svira na prvoj ploči tada popularnog [[Tony Sheridan]]a. Krajem 1950-ih slijedio je [[Đorđe Marjanović]] koji je nakon svojih koncertnih nastupa postao prva prava jugoslovenska zvijezda u pop muzici. Bio je popularan i u [[SSSR]]-u, gdje je bio nagrađen [[Komsomol]] nagradom ''Ruskog saveza komunističke omladine'' zbog &quot;jačanja prijateljskih veza između sovjetske i jugoslovenske omladine.&quot; Od pop pjevačica najuspješnije su bile [[Lola Novaković]], [[Tereza Kesovija]], a malo kasnije i [[Josipa Lisac]]. 
Jugoslovenska rokenrol scena počela je da se pojavljuje 1950-ih pod utjecajem klasičnih rokenrol i rockabilly izvođača kao što su: [[Elvis Presley]], [[Chuck Berry]], [[Bill Haley]], [[Carl Perkins]], [[Buddy Holly]] i drugih. Mnogi mladi ljudi počeli su da sviraju ovu novu &quot;električnu muziku&quot;, kako su je nazvali, nazivajući sebe &quot;električari.&quot; Među prvima koji su se istakli bili su gitarista [[Mile Lojpur]] iz Beograda (rođen u [[Zrenjanin]]u 1930. godine), te [[Karlo Metikoš]] iz Zagreba, koji je nakon preseljenja u [[Pariz]] započeo međunarodnu karijeru pod pseudonimom Matt Collins.

[[Datoteka:1550.jpg|thumb|350px|lijevo|Grupa &quot;Smak&quot; 1975. godine, predvođena [[Radomir Mihajlović Točak|Radomirom Mihajlovićem Točkom]] (u sredini) prema ocjenama publike i muzičkih kritičara najvećim rock i blues gitarskim virtuozom sa prostora Jugoslavije.]]
Nakon ovih prvih početnih godina razvoja jugoslavenske pop i rock muzike pod velikim utjecajem zapadne muzike, dolazi do pojave drugog talasa pop i rock muzičkih grupa i solista koji stvaraju muziku uključujući narodne melodije iz Jugoslavije. Najbolji primjeri su: Bijelo dugme sa njihovim &quot;pastirskim rockom&quot;, [[YU grupa]] sa pjesmama ''Kosovski božuri'', ''Sama'' i druge, [[Smak]] sa pjesmama ''Biska 2'', ''Ulazak u harem'', ''Zajdi zajdi'', zatim grupa [[Leb i sol]] sa njihovim obradama makedonske narodne muzike u rock i jazz-rock maniru. 
Najpoznatiji pop-rock muzičari i grupe iz drugog talasa sa početka 1970-ih su bile: [[Korni grupa]], YU grupa, [[Time (grupa)|Time]], [[Indexi]], [[Smak]], [[Atomsko sklonište]] i [[Bijelo dugme]]. Od početka druge polovine 1970-ih najistaknutiji su bili: [[Buldožer (grupa)|Buldožer]] kao jedinstveni jugoslavenski odgovor na muziku [[Frank Zappa|Franka Zappa-e]], [[Riblja čorba]], [[Parni valjak]], te [[September (grupa)|September]] sa svojim jazz-rock pristupom ovoj vrsti muzike. 
Početkom 1980-ih slijedili su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Prljavo kazalište]], [[Azra (grupa)|Azra]], [[Crvena jabuka]], [[Divlje jagode]], [[EKV]], [[Zabranjeno pušenje]], [[Đorđe Balašević]], [[Plavi orkestar]] i drugi. Stilski iskorak je bila pojava sarajevskog kulturnog pokreta [[Novi primitivizam]] predvođen [[Elvis J. Kurtović|Elvisom J. Kurtovićem]] i drugima.

====Klasična muzika ====
{{Glavni|Klasična muzika u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji}}
Nakon završetka Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije, najjača središta klasične muzike bila su u Zagrebu, Begradu, Ljubljani i u Sarajevu.
U Beogradu je nakon rata dirigent [[Oskar Danon]] odmah obnovio aktivnosti operske kuće koja je bila smještena u [[Narodno Pozorište u Beogradu|Narodnom Pozorištu]]. U početku se posebna pažnja posvećivala izvođenju djela jugoslovenskih operskih kompozitora. Zlatni period beogradske opere zabilježio je značajan razvoj i međunarodnu afirmaciju ove operske kuće. Počev od 1954. godine sa veoma uspješnom izvedbom [[Opera (muzika)|opere]] [[Boris Godunov (opera)|Borisa Godunova]] [[Modest Mussorgski|Modesta Mussorgskog]] u [[Šicarska|Švicarskoj]] u sklopu koncertnog ciklusa &quot;''Clubhouse''&quot; i gramofonskih snimaka sedam velikih ruskih opera za diskografsku kuću [[Decca]]. Jedan dio snimanja obavljen je i u Zagrebu. Vrhunac ovog &quot;zlatnog perioda&quot; bila je izuzetna izvedba opere ''Mazepa'' [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]] na sceni pozorišta ''Theater das Westerns'' u [[Zapadni Berlin|Zapadnom Berlinu]].
Ova operna kuća je privukla mnoge talentovane muzičare, među kojima se posebno ističu [[Sándor Szabó]], [[Bahrija Nuri Hadžić]].
U Hrvatskoj sa njenim najstarijim filharmonijskim orkestrom na prostorima Jugoslavije ([[Zagrebačka filharmonija]]) također se odvijala bogata aktivnost na polju klasične muzike. U Bosni i Hercegovini glavni nosioci aktivnosti u klasičnoj muzici bili su [[Sarajevska opera]], [[Sarajevska filharmonija]] i [[Sarajevski balet]]. Bili su popunjeni dijelom domaćim muzičarima i pjevačima, ali većim dijelom sa solistima iz drugih centara, naročito iz Osijeka, Zagreba i Beograda.
Značajniji kompozitori klasične muzike bili su: [[Antun Dobronić]], [[Petar Konjović]], [[Stevan Hristić]], [[Jakov Gotovac]], [[Josip Štolcer-Slavenski]], [[Mihovil Logar]], [[Dragutin Čolić]], [[Milan Ristić]], [[Ljubica Marić]], [[Vojislav Vučković]]  [[Stanojlo Rajičić]] i [[Lorenc Antoni]].

=== Pozorište ===
U [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnom pozorištu u Beogradu]], 22. decembra 1944. godine održana je prva predstava u oslobođenom Beogradu. Predstavu [[Najezda (drama)|&quot;Najezda&quot;]], sovjetskog pisca [[Leonid Leonov|Leonida Leonova]] je režirao član [[Kazalište narodnog oslobođenja|Kazališta narodnog oslobođenja]] zagrebački glumac [[Vjekoslav Afrić]], a nastupali su glumci i članovi Kazališta: [[Nikola Popović (glumac)|Nikola Popović]], [[Ljubiša Jovanović (glumac)|Ljubiša Jovanović]], [[Joža Rutić]], [[Salko Repak]], [[Branislav Borozan]], [[Junus Međedović]] i glumica Narodnog pozorišta u Beogradu [[Mara Taborska]]. Sljedeće godine postavljene su predstave [[Mati (drama)|&quot;Mati&quot;]], [[Karel Čapek|Karela Čapeka]] i [[Narodni poslanik (drama)|&quot;Narodni poslanik&quot;]] [[Branislav Nušić|Branislava Nušića]].&lt;ref name=&quot;Bajec&quot;&gt;''Jugoslavija 1941-1981.'' [[Milan Bajec]] i grupa autora, Export pres, Beograd&lt;/ref&gt;

U Skoplju je 3. aprila 1945. godine otvoreno [[Makedonsko narodno pozorište]] sa predstavom [[&quot;Platon Krečet&quot;]], sovjetskog pisca [[Aleksandar Kornejčuk|Aleksandra Kornejčuka]], a dramu je režirao [[Dimitar Kjostarov]], naslovnu ulogu igrao je [[Ilija Milčin]], te [[Krum Stojanov]] i [[Petre Prličko]].&lt;ref name=&quot;Bajec&quot;/&gt;
{{sekcija}}

=== Film ===
{{Glavni|Spisak jugoslavenskih filmova|Film u Jugoslaviji}}
Jugoslavenski film nakon završetka Drugog svjetskog rata karakteriše tematsko bavljenje ratom i ratnim događanjima, sa težištem na borbu partizanskih jedinica. Kinematografija je bila u državnom vlastištvu, te su sve producentske kuće u početku stvarale filmove o partizanskim borcima, velikim bitkama ili filmovima, koji su propagirali socijalističko uređenje. Vremenom i liberalizacijom društva, teme se mijenjaju, te se snimaju filmovi o svakodnevnom životu, a sedamdesetih godina snimaju se i kritički filmovi, koji su pokatkad i zabranjivani za emitovanje. Prva producentska kuća osniva se 1945. godine u Beogradu pod imenom [[Avala film]]. U Zagrebu se 1946. godina osniva [[Jadran film]], preduzeće za produkciju i emitovanje filmova, a ubrzo se stvaraju i [[Triglav film]] u Ljubljani 1946., [[Bosna film]] 1947. u Sarajevu, [[Lovćen film]] na Cetinju 1949. Kasnije se osnivaju i [[Dunav film]], [[Sutjeska film]], [[Neoplanta film]], [[Vardar film]], [[Zeta film]], [[Kosovafilm]]. Stvaraju se i manja poduzeća, koja snimanju kratke i dokumentarne filmove. Prvi dugometražni igrani film jugoslavenske kinematografije poslijeratnog perioda bio je ''[[Slavica (film)|Slavica]],'' u režiji [[Vjekoslav Afrić|Vjekoslava Afrića]] dovršen 29. aprila 1947. godine.

[[Jugoslavenska kinoteka]] u Beogradu osnovana je 1949. godine i zamišljena je kao arhiva domaćeg filmskog materijala. Jugoslavija je organizirala nekoliko filmskih festivala ([[FEST]], [[Pulski filmski festival]]), a [[Spisak jugoslavenskih filmova|filmovi snimljeni u Jugoslaviji]] učestvovali su na međunarodnim festivalima, kao i u izboru za nagradu [[Oscar]]. [[Jugoslavenski filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film|Jugoslavenski filmovi]] učestvovali su od 1958. godine za dodjelu [[Oscar za najbolji strani film|Oscara u kategoriji za najbolji strani film]] od 1958. godine, a od toga su šest puta bili nominovani za nagradu: ''[[Cesta duga godinu dana]]'' na dodjeli [[31. dodjela &quot;Oscara&quot;|1958.]] godine, ''[[Deveti krug]]'' ([[33. dodjela &quot;Oscara&quot;|1960.]]), [[Tri (film)|Tri]] ([[39. dodjela &quot;Oscara&quot;|1966.]]), ''[[Skupljači perja]]'' ([[40. dodjela &quot;Oscara&quot;|1967.]]), ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' ([[42. dodjela &quot;Oscara&quot;|1969.]]), ''[[Otac na službenom putu]]'' ([[58. dodjela &quot;Oscara&quot;|1985.]]).

Osim igranog filma, postojala je produkcija [[Animirani film|animiranog filma]], a najpoznatija stvaralačka grupa bila je [[Zagrebačka škola crtanog filma]], iz čije je produkcije film ''[[Surogat (film)|Surogat]]'' [[Dušan Vukotić|Dušana Vukotića]] iz 1962., jedini jugoslavenski film koji je dobio [[Oscar za najbolji kratkometražni animirani film|Oscara za najbolji kratkometražni animirani film]].

Značajniji [[Spisak jugoslavenskih režisera|jugoslavenski režiseri]] bili su: [[Ante Babaja]], [[Branko Bauer]], [[Veljko Bulajić]], [[Kiril Cenevski]], [[František Čáp]], [[Bahrudin Čengić]], [[Mladomir Puriša Đorđević]], [[Radivoje Đukić]], [[Obrad Gluščević]], [[Krešo Golik]], [[Petar Gligorovski]], [[Rajko Grlić]], [[Fadil Hadžić]], [[Fedor Hanžeković]], [[Srđan Karanović]], [[Hajrudin Krvavac]], [[Sulejman Kupusović]], [[Emir Kusturica]], [[Goran Marković (režiser)|Goran Marković]], [[Dušan Makavejev]], [[Vatroslav Mimica]], [[Žika Mitrović]], [[Krsto Papić]], [[Goran Paskaljević]], [[Živojin Pavlović]], [[Ante Peterlić]], [[Ljubiša Ristić]], [[Branko Schmidt]], [[Zdravko Šotra]], [[France Štiglic]], [[Antun Vrdoljak]], [[Lordan Zafranović]], [[Želimir Žilnik]].

Poznatiji glumci bili su: [[Danilo Stojković]], [[Ljuba Tadić]], [[Bekim Fehmiu]], [[Fabijan Šovagović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Bata Živojinović]], [[Boris Dvornik]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Dragan Nikolić]] i [[Rade Šerbedžija]]; glumice: [[Milena Dravić]], [[Neda Arnerić]], [[Mira Furlan]] i [[Ena Begović]].

Na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] film režisera [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]] ''[[Otac na službenom putu]]'' dobio je [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] za najbolji film [[Kanski filmski festival 1985|1985.]] godine, što je najveća filmska nagrada koju je dobio jedan jugoslavenski igrani film.

=== Mediji ===
[[Datoteka:Radio and Television of Bosnia and Herzegovina (BHRT) building, Sarajevo.jpg|140px|mini|desno|Zgrada Radiotelevizije Sarajevo]]
[[Datoteka:Politika 30 jun 1948.JPG|140px|mini|desno|Naslovna stranica dnevnih novina Politika iz 1948. godine]]
Novinska i medijska agencija [[Tanjug]] osnovana je 5. novembra 1943. godine u Jajcu. Od 1960-ih godina sjedište Tanjuga bilo je u Beogradu u [[Zgrada Tanjuga|Zgradi Tanjuga]]. Na svom vrhuncu imala je 48 dopisnika i vrijedila je po vlastitim izvorima za deset najvećih informacijskih agencija i najveća među državama [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]&lt;ref name=&quot;Tanjug&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.tanjug.rs/o_tanjugu.asp |title=O Tanjugu |access-date=9. 12. 2020 |archive-date=29. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101029042937/http://www.tanjug.rs/o_tanjugu.asp |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

==== Radio ====
[[Jugoslavenska radiotelevizija]] obuhvatala je i sve radio-stanice u Jugoslaviji. Sve radio stanice su bile u državnom (društvenom vlasništvu), te nisu postojale privatne radio-stanice. Prva radio-stanica nakon završetka rata je bila radio-stanica u Dubrovniku, koja se oglasila 18. oktobra 1944, a Beogradska radio-stanica emitovala je prvi redovni program 10. novembra 1944, Radio Cetinje 27. novembra, Radio Skoplje 28. decembra, Sarajevska radio-stanica počinje sa emitovanjem 11. aprila 1945, a Radio Ljubljana 9. maja 1945. godine. U 1947. godini zabilježeno je 13 radio-stanica sa 40.829 sati emitovanja, a 1949. godine broj je porastao na 16 sa 51.394 sati.&lt;ref name=&quot;Bajec&quot; /&gt;

==== Televizija ====
{{Glavni|Jugoslavenska radiotelevizija}}
[[Jugoslavenska radiotelevizija]] (JRT) bio je sistem osam javnih nacionalnih radiotelevizijskih kuća do početka [[1990te|1990-ih]] godina. Činilo ga je šest republičkih i dva pokrajinska RTV centra: [[Radiotelevizija Sarajevo]] (RTVSa), [[Radiotelevizija Ljubljana]] (RTLJ), [[Radiotelevizija Zagreb]] (RTZ), [[Radiotelevizija Beograd]] (RTB), [[Radiotelevizija Skopje]] (RTSk), [[Radiotelevizija Titograd]] (RTT), te [[Radiotelevizija Novi Sad]] (RTNS) i [[Radiotelevizija Priština]] (RTP). Jugoslavenska radiotelevizija bila je članica [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropske radiodifuzijske unije]] od 1950. godine. Prva televizijska stanica (RTZ) je osnovana 15. maja 1956. godine u Zagrebu. U početku je svaka republička televizija imala jedan program, a kasnije su osnivani drugi i treći programi. Osim informartivnog programa, televizijske kuće producirali su i televizijske serije, filmove, te su učestvovale u organizaciji muzičkih festivala. Poznatije [[Spisak jugoslavenskih tv-serija|tv-serije]] bile su: ''[[Bolji život]], [[Građani sela Luga]], [[Gruntovčani]], [[Kamiondžije]], [[Kože (tv-serija)|Kože]], [[Naše malo misto]], [[Otpisani]], [[Pozorište u kući]], [[Smogovci]], [[Valter brani Sarajevo]], [[Velo misto]], [[Više od igre]], [[Vruć vetar]].'' Službeni jezici televizijskih stanica su bili jezici republike i pokrajina, a postojale su i emisije na jezicima narodnosti. U Jugoslaviji je postojala obaveza plaćanja [[TV pretplata|televizijske pretplate]]. Nakon raspada Jugoslavije, ovih 8 TV centara postali su nacionalne televizije zemalja nasljednica.

==== Novine ====
{{Tiraži dnevnih listova u Jugoslaviji 1947-49.}}
Tokom 1945. godine izlazi 13 dnevnih listova sa prosječnim tiražom od 672.000 primjeraka. Najčitaniji dnevni list tih godina je bila ''[[Borba (novine)|Borba]]'', koja je isprva bila glasilo [[KPJ]].&lt;ref name=&quot;Bajec&quot; /&gt; Dnevne novine većeg tiraža, izlazile su u glavnim gradovima saveznih republika. Kao glasilo [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije]] (SSRNJ) bila su dnevne novine ''[[Borba (novine)|Borba]]''. Ranih pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, bile su najtiražnije jugoslavenske novine. Beogradska ''[[Politika (novine)|Politika]]'', bile su najstarije dnevne novine, koje su nakon Drugog svjetsko rata 1945. godine ponovo počele izlaziti. U isto vrijeme u Zagrebu se osniva ''[[Vjesnik]]'', u Sarajevu ''[[Oslobođenje]]'', u Ljubljani ''[[Delo]]'', ''[[Ljudska Pravica]]'' i ''[[Sloveski Poročevalec]]'', Splitu ''[[Slobodna Dalmacija]]'', u Skoplju ''[[Nova Makedonija]]'', u Podgorici ''[[Pobjeda (Podgorica)|Pobjeda]]'' u Prištini ''[[Rilindja]]'' na albanskom jeziku. Osim ovih glasila uskoro izlaze i novine lokalnog značaja: mariborski ''[[Večer (Maribor)|Večer]]'', riječki ''[[Novi list]]'', ''[[Glas Slavonije]]'', ljubljanski ''[[Dnevnik (Ljubljana)|Dnevnik]], novosadski ''[[Dnevnik (Novi Sad)|Dnevnik'']] i skopski ''[[Dnevnik (Skopje)|Dnevnik]]''. Postojale su i novine na jezicima nacionalnih manjina: [[La voce del Popolo]], na italijanskom jeziku pokrenute 27. oktobra 1944. na Sušaku, te [[Szabad Vajdasag]], na mađarskom, pokrenute u Novom Sadu. Tako je 1950. godine izlazilo 357 listova, sa prosječnim tiražom po broju od 5.889.666 primjeraka, a štampan je i 381 časopis.&lt;ref name=&quot;Bajec&quot; /&gt; Pored zvaničnih glasila štampala su se i tabloidna izdanja većeg tiraža: beogradske ''[[Večernje novosti]]'', zagrebački ''[[Večernji list]]'', sarajevske ''[[Večernje novine]]''. Sportske dnevne novine [[Sport (novine)|Sport]] (Beograd), i zagrebačke [[Sportske novosti]] izlazile su svakim danom osim nedjelje. U Beogradu je izlazio satirički časopis [[Jež novine)|Jež]].

==== Časopisi ====
Kulturni i književni časopisi izlazili su uglavnom jednom ili dva puta mjesečno: ''[[Forum (časopis)|Forum]], [[Gradina (časopis)|Gradina]], [[Književne novine]], [[Književna reč]], [[Književnost (časopis)|Književnost]], [[Letopis Matice srpske]], [[Odjek (časopis)|Odjek]], [[Republika (časopis)|Republika]], [[Život (časopis)|Život]].''

==== Magazini ====
Usporedo sa dnevnim glasilima SSRN, postojali su omladinski magazini kao glasila republičkih organizacija Saveza socijalističke omladine. Tako je u SR Sloveniji izlazila ''[[Mladina]],'' u SR BiH ''[[Naši Dani]],'' u SR Hrvatskoj ''[[Polet]],'' koji su tematski obrađivali modernu kulturu mladih, rock muziku i poltička kretanja u SFRJ. Slovenska Mladina je prednjačila 80-tih godina prošlog vijeka u političkim akcijama i protestu protiv kulta ličnosti i totalitarizma u političkom sistemu Jugoslavije. Politički magazini bili su ''[[NIN]],'' ''[[Duga (novine)|Duga]]'', ''[[Ilustrovana Politika]]'' zagrebački ''[[Danas]],'' sarajevski ''[[Svijet (novine)|Svijet]],'' te nedjeljno izdanje Slobodne Dalmacije, ''[[Nedjeljna Dalmacija]].'' Od sportskih sedmičnika najpopularniji je bio beogradski  ''[[Tempo (magazin)|Tempo]]''. U izdanju novosadskog izdavača NIP Dnevnik, 1962. godine se pokreće časopis ''[[Ritam (časopis)|Ritam]]'', koji je bio prvi domaći časopis posvećen zabavnoj, džez i pop muzici, a prvi časopis vezan isključivo za rock muziku je bio [''[Džuboks magazin]]'', koji je izašao 3. maja 1966. godine, te ''[[Pop Expres]]'' iz Zagreba.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Yugoslavia3+2din1945.jpg|140px|mini|desno|Prva poštanska marka DFJ iz 1944. godine]]
[[Datoteka:StampSplit1945Michel18.jpg|140px|mini|desno|Lokalna poštanska marka DFJ iz 1945. godine]]
Prva poštanska marka SFRJ tiskana je 14–16. decembra 1944. godine. Riječ je o poštanskoj marki [[Srbija pod njemačkom okupacijom|Srbije pod njemačkom okupacijom]]. Na marki je dodatno utiskan pečat sa [[Grb Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|grbom Jugoslavije]] i imenom zemlje ćirilićnim pismom (Демократска република Југославија) i doplatom +2 u plavoj boji. Marka je crvenoljubičaste boje, sa [[Nominalna vrijednost|nominalnom vrijednošću]] od 3+2 [[Srpski dinar|srpska dinara]], a na njoj je motiv [[Manastir Ljubostinja|manastira Ljubostinja]] kod [[Trstenik]]a. Izašle su dvije marke, a druga je imala nominalnu vrijednost 7+3 dinara. Tiraž prve serije bio je milion primjeraka. Marka je kataloški, po njemačkom katalogu [[Michel]], numerisana brojem 451 I. U januaru 1945. izašla je nova serija od tri slične marke, sa razlikom da je pečat bez mrežasto utiskane pozadine. Marke su vrijedile do 31. januara 1945. godine. Prva dizajnirana marka sa motivom izašla je 1945, a riječ je o seriji od četiri marke sa likom [[Josip Broz|Josipa Broza]] sa nominalnom vrijednostima od 5, 10, 20 i 30 dinara. U to vrijeme korištene su lokalne marke sa raznim pečatima: u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj su korištene marke [[NDH]], u Sloveniji marke [[Treći rajh|Trećeg rajha]] i [[Kraljevina Italija|Italije]], u Vojvodini marke [[Mađarska|Mađarske]], u Crnoj Gori marke [[Crna Gora u Drugom svjetskom ratu|Crne Gore pod italijanskom okupacijom]]. Od 1944-91. tiskano je oko 2.100 različitih poštanskih maraka. Izdavane su i [[porto marke]], doplatne marke i službene marke.
{{raščistiti}}

== Sport ==
[[Datoteka:Leon štukelj.jpg|140px|mini|desno|[[Leon Štukelj]], jugoslavenski i slovenski gimnastičar, osvajač najviše medalja na Olimpijskim igrama]]
Jugoslavenski sportisti nastupali su u skoro svim većim sportskim takmičenjima. SFRJ je bila članica [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodnog olimpijskog komiteta]] (MOO) i nastupila je na [[ZOI|Zimskim]] i [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] prvi put [[Olimpijske igre 1948.|1948]], a zadnji put na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijadi 1992.]] kada su nastupili kao nezavisni sportisti. Na olimpijadama 1996. godine nastupili su pod imenom SR Jugoslavija. Jugoslavenske reprezentacije takmičile su se i na evropskim i svjetskim prvenstvima u [[nogomet]]u, košarci, rukometu, odbojci i vaterpolu, gdje su ostvarile i najveće uspjehe. U pojedinačnim konkurencijama, značajniji sportovi u kojima su ostvareni dobri rezultati su: [[veslanje]], [[plivanje]], [[gimnastika]], [[hrvanje]], [[boks]], [[džudo]], [[streljaštvo]] [[tenis]] i [[stoni tenis]].

=== Olimpijske igre ===
{{Glavni|Jugoslavija na Olimpijskim igrama}}
Jugoslaviju je na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] zastupao [[Jugoslavenski olimpijski komitet]], koji je osnovan 1919. godine u [[Zagreb]]u. SFRJ je postala članica [[MOO]] po automatizmu kao nasljednica [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine]]. Nakon raspada SFRJ, osnovano je sedam olimpijskih komiteta zemalja nasljednica.

=== Atletika ===
{{Glavni|Atletika u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Ivan Gubijan 2.jpg|140px|mini|desno|[[Ivan Gubijan]], osvajač srebrne medalje na LJOI 1948]]
Takmičenja u atletici u Jugoslaviji bili su pod pokroviteljstvom [[Atletskog saveza Jugoslavije]]. Jugoslavenski atletičari nastupali su na [[Evropsko prvenstvo u atletici|Evropskim prvenstvima u atletici]] na otvorenom od [[Evropsko prvenstvo u atletici 1946.|EP 1946.]], što je bio treći nastup na ovim takmičenjima pa do [[Evropsko prvenstvo u atletici 1990.|EP 1990.]] Ukupno je osvojeno 15 medalja od toga 6 zlatnih, 6 srebrnih i 3 bronzane medalje. Jugoslavija je bila dva puta organizator Evropskog prvenstva i to [[Evropsko prvenstvo u atletici 1962.|EP 1962.]] u [[Beograd]]u i [[Evropsko prvenstvo u atletici 1990.|EP 1990.]] u [[Split]]u. Na [[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici|Evropskim dvoranskim prvenstvima]] osvojeno je ukupno 18 medalja (6 zlatnih, 3 srebrne i 9 bronzanih)

Atletska reprezentacija Jugoslavije nastupila je na trima [[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetskim prvenstvima]] počevši od [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1983.|SP 1983.]] pa do [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|SP 1991]], ali nisu uspjeli osvojiti ni jednu medalju.

Na [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama|Ljetnim olimpijskim igrama]] atletičari su prvi put nastupili [[Jugoslavija na Ljetnim olimpijskim igrama 1924.|1924]], a zadnji put [[Jugoslavija na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.|1988.]] godine. Ukupno su osvojene dvije srebrne medalje i to [[Ivan Gubijan]] [[Atletika na LJOI 1948|1948.]] godine u [[Atletika na Olimpijskim igrama 1948 - bacanje kladiva (muškarci)|bacanju kladiva]] i [[Franjo Mihalić]] u [[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 - maraton (muškarci)|maratonu]] [[Atletika na LJOI 1956.|1956.]] godine. Ostali poznatiji atletičari bili su [[Vera Nikolić]], [[Luciano Sušanj]], [[Dragutin Topić]], [[Nenad Stekić]], [[Dragan Zdravković]], [[Zlatan Saračević]], [[Miloš Srejović]], [[Borut Bilač]], [[Biljana Petrović]], [[Vladimir Milić]], [[Jelica Pavličić]], [[Branko Zorko]], [[Milovan Savić]], [[Ivan Ivančić]], [[Željko Knapić]], [[Slobodan Branković]], [[Brigita Bukovec]], [[Marina Filipović]], [[Sejad Krdžalić]], [[Ismail Mačev]], [[Ivan Mustapić]], [[Snežana Pajkić]], [[Breda Pergar]], [[Dragan Perić]], [[Slobodan Popović]].

=== Hrvanje ===
{{Glavni|Hrvanje u Jugoslaviji}}
Najviše medalja na [[Hrvanje na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] osvojili su [[Spisak jugoslavenskih hrvača|jugoslavenski hrvači]]; Ukupno 16, od kojih četiri zlatne, šest srebrnih i šest bronzanih medalja, od [[Hrvanje na Olimpijskim igrama 1960.|LJOI 1960.]] do [[Hrvanje na Olimpijskim igrama 1988.|LJOI 1988.]] Najuspješniji hrvači bili su [[Shaban Tërstena]], sa jednom zlatnom i jednom srebrnom, te [[Branislav Simić]] sa jednom zlatnom i jednom bronzanom medaljom. Ostali osvajači medalja bili su: [[Branislav Martinović]], [[Stevan Horvat]], [[Josip Čorak]], [[Milovan Nenadić]], [[Momir Petković]], [[Ivan Frgić]], [[Vlado Lisjak]], [[Refik Memišević]], [[Jožef Tertei]] i [[Shaban Sejdiu]]. 	

=== Nogomet ===
{{Glavni|Nogomet u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Dragan Džajić.jpg|140px|mini|desno|[[Dragan Džajić]], nogometaš sa najviše nastupa za reprezentaciju SFRJ (85)]]
==== Muškarci ====
[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija]] bila je članica međunarodnih nogometnih organzacija [[FIFA]] i [[UEFA]] i nastupala je na [[Nogomet na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom nogometnog prvenstvu]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskom nogometnom prvenstvu]]. Prvi nastup na Svjetskom prvenstvu, reprezentacija Jugoslavije imala je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|Svjetskom prvenstvu u nogometu 1950.]] u [[Brazil]]u. Ukupno je nastupila na sedam prvenstava ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|SP 1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|SP 1958]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|SP 1962]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|SP 1974]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|SP 1982.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|SP 1990.]]), a na Evropskim prvenstvima ukupno četiri puta ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1960.|EP 1960]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.|EP 1968]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|EP 1976.]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1984.|EP1984.]]) Najbolji plasman na Svjetskom prvenstvo bilo je četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|Svjetskom prvenstvu u nogometu 1962.]] u [[Čile]]u, a na Evropskom prvenstvu drugo mjesto na prvenstvima [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1960.|EP 1960.]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.|EP 1968]].

Klupska takmičenja održavana su u organizaciji [[Nogometni savez Jugoslavije|Nogometnog saveza Jugoslavije]]. Prvi rang takmičenja bila je Prva nogometna liga Jugoslavije, u čijem se takmičenju odlučivao prvak Jugoslavije. Ukupno je odigrano 47 sezona, a najviše pobjeda u prvenstvu imala je beogradska [[FK Crvena Zvezda]] (19), [[FK Partizan]] (11), [[NK Hajduk]] (7), [[NK Dinamo]] (4), [[FK Vojvodina]] (2), [[FK Sarajevo]] (2) i [[FK Željezničar]] (1).

Takmičenja u [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupu Jugoslavije]] održavana su od [[Kup Jugoslavije u nogometu 1946/47.|1947.]] do [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991/92.|1992.]] godine. Najviše pobjeda imala je beogradska [[FK Crvena Zvezda]] (12), [[NK Hajduk]] (9), [[NK Dinamo]] (7), [[FK Partizan]] (6), [[OFK Beograd]] (4), [[FK Velež]] (2), [[NK Rijeka]] (2), [[FK Borac Banja Luka]] (1) i [[FK Vardar]] (1).

==== Žene ====
{{Proširiti sekciju}}

=== Košarka ===
{{Glavni|Košarka u Jugoslaviji}}

==== Muškarci ====
[[Datoteka:Krešimir Ćosić 1970.jpg|140px|mini|desno|[[Krešimir Ćosić]], jedan od najboljih jugoslavenskih košarkaša]]
Košarkaška takmičenja u Jugoslaviji bila su organizovana od strane [[Košarkaški savez Jugoslavije|Košarkaškog saveza Jugoslavije]]. Rezultati [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|košarkaške reprezentacije Jugoslavije]] su jedni od najboljih na međunarodnim ekipnim takmičenjima u usporedbi sa drugim masovnim sportovima u Jugoslaviji. Na [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] ova je reprezentacija nastupila prvi put [[Košarka na Olimpijskim igrama 1960.|LJOI 1960. godine]] u [[Rim]]u, a olimpijski prvaci su postali [[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|LJOI 1980. godine]] u [[Moskva|Moskvi]]. Ukupno su nastupili na 8 završnih olimpijskih turnira. Reprezentacija je prvi put na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetskom prvenstvu u košarci]] nastupila na turniru [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1950.|SP 1950. godine]] u [[Argentina|Argentini]]. Najbolji rezultat reprezentacije su tri prva osvojena mjesta na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1957.|SP 1957]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1974.|SP 1974]] i [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1982.|SP 1982]]. godine. Na [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropskim prvenstvima]] reprezentacija je nastupila na 21 prvenstvu, a prvaci Evrope su postali na prvenstvima [[Evropsko prvenstvo u košarci 1973.|EP 1973]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1975.|EP 1975]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1977.|EP 1977]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1989.|EP 1989]] i [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|EP 1991]]. godine.

U ligaškim takmičenjima, [[Prva liga Jugoslavije u košarci|jugoslavenska košarkaška liga]] je bila među vrhunskim ligama u Evropi i svijetu. Prva sezona košarkaške liga bila je [[Prva liga Jugoslavije u košarci 1945.|PL 1945.]] godine, a zadnja [[Prva liga Jugoslavije u košarci 1992.|PL 1992.]] godine. Liga je brojala od četiri ekipe u nekoliko prvih godina, do najviše 14 klubova. U većini sezona u ligi su se takmičile 12 ekipa. Najviše osvojenih prvenstava imala je [[KK Crvena zvezda]] (12). Osim nje, prvenstva su osvajali još [[KK Olimpija]] (6), [[KK Partizan]] (5), [[OKK Beograd]] (4), [[KK Bosna]] (3), [[KK Cibona]] (2) i po jedanput [[KK Proleter Zrenjanin]], [[KK Radnički Beograd]] i Selekcija [[JNA]].

==== Žene ====
[[Ženska košarkaška reprezentacija Jugoslavije]] nastupila je na tri [[Ljetne olimpijske igre|olimpijade]]: [[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|LJOI 1980]], [[Košarka na Olimpijskim igrama 1984.|LJOI 1984]] i [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|LJOI 1988]]. Najbolji rezultat je srebrna medalja na [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|LJOI 1988]] u [[Seoul]]u. Na [[Svjetsko prvenstvo u košarci za žene|Svjetskom prvenstvu u košarci]] nastupile su pet puta, a prvi put [[Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 1959.|SP 1959.]]. Najbolji plasman je srebrna medalja sa [[Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 1959.|SP 1990.]]. održanog u [[Malezija|Maleziji]]. Od ukupno 20 nastupa [[Evropsko prvenstvo u košarci za žene|Evropskim prvenstvima]], od [[Evropsko prvenstvo u košarci 1954.|EP 1954]], do [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|EP 1991]], najbolji rezultat su osvojene četiri srebrne medalje ([[Evropsko prvenstvo u košarci 1968.|EP 1968]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1978.|EP 1978]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1987.|EP 1987]] i [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|EP 1991]]).

[[Prva liga Jugoslavije u košarci|Ženska jugoslavenska košarkaška liga]] organizovana je od [[Prva liga Jugoslavije u košarci za žene 1945.|PL 1945.]] godine. Najviše osvojenih prvenstava imala je [[ŽKK Crvena zvezda]] (25). Osim nje, prvenstva su osvajali još [[ŽKK Radnički Beograd]] (6), [[ŽKK Trešnjevka]], [[ŽKK Partizan Beograd]] i [[ŽKK Jedinstvo Tuzla]] (3), [[ŽKK Voždovac]] i [[ŽKK Vojvodina Novi Sad]] (2) i po jedanput [[ŽKK Bosna Sarajevo]], [[ŽKK Šibenik]] i [[ŽKK Željezničar Sarajevo]].

=== Rukomet ===
{{Glavni|Rukomet u Jugoslaviji}}
==== Muškarci ====
[[Datoteka:AbasArslanagic.jpg|mini|140px|[[Abas Arslanagić]], rukometni golman jugoslavenske reprezentacije]]
Takmičenja u [[rukomet]]u organizovao je [[Rukometni savez Jugoslavije]], osnovan 1949. godine. Savez je bio član [[Evropska rukometna federacija|Evropske rukometne federacije]] (EHF) i [[Međunarodni rukometni savez|Međunarodnog rukometnog saveza]] (IHF). [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija]] takmičila se na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskim]] i [[Evropsko prvenstvo u rukometu|Evropskim rukometnim prvenstvima]]. Prvi nastup na [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijadi]] bio je na [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1972.|LJOI 1972]], kada je reprezentacija osvojila zlatnu medalju. Ukupno je nastupila na sljedeće četiri Olimpijade ([[Rukomet na Olimpijskim igrama 1976.|LJOI 1976]], [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1980.|LJOI 1980]], [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1984.|LJOI 1984]]. i [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1988.|LJOI 1988]]), a [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1984.|LJOI 1984]]. godine po drugi put je osvojila zlatnu medalju.

Na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskim rukometnim prvenstvima]] reprezentacija je nastupila ukupno 10 puta. Prvi put [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 1958.|1958]], a zadnji put [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 1990.|SP 1990]]. godine. Najbolji plasman je bilo prvo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 1986.|Svjetskom prvenstvu 1986.]] godine.

Klupska takmičenja u rukometu održavana su u organizaciji [[Rukometni savez Jugoslavije|Rukometog saveza Jugoslavije]]. Prvi rang takmičenja bila je [[Prva rukometna liga Jugoslavije]], u čijem se takmičenju odlučivao prvak Jugoslavije. Prvo je prvenstvo odigrano [[Prva rukometna liga Jugoslavije 1953.|PL 1953.]], a najviše pobjeda u prvenstvu imaao je [[bjelovar]]ski [[RK Partizan Bjelovar|RK Partizan]] (9), [[RK Borac Banja Luka]] i [[RK Metaloplastika Šabac]] (7), [[RK Zagreb]] (6), [[RK Medveščak Zagreb]] (4), [[RK Crvena Zvezda Beograd]] (2), a po jednu [[RK Crvenka]], [[RK Željezničar Sarajevo]], [[RK Proleter Zrenjanin]] i [[RK Slovan Ljubljana]],

==== Žene ====
[[Jugoslavenska ženska rukometna reprezentacija]] nastupila je tri puta na [[Rukomet na Olimpijskim igrama|ljetnim olimpijadama]] ([[Rukomet na Olimpijskim igrama 1980.|LJOI 1980]], [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1984.|LJOI 1984]]. i [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1988.|LJOI 1988]]), najbolji rezultat je zlatna medalja na [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1984.|LJOI 1984.]] održanim u [[Los Angeles]]u. Na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene|Svjetskim rukometnim prvenstvima]] od ukupo deset nastupa od [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene 1957.|SP 1957]], najbolji rezultat rukometašica bila je zlatna medalja na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene 1973.|SP 1973.]] održanom u Jugoslaviji

[[Prva ženska rukometna liga Jugoslavije|Ženska rukometna liga]] igrana je prvi put 1953. godine, a najviše titula prvaka Jugoslavije imale su rukometašice [[beograd]]skog [[ŽRK Radnički Beograd|ŽRK Radnički]] (14), [[ŽRK Lokomotiva Zagreb]] (10), [[ŽRK Budućnost Titograd]] i [[ŽRK Spartak Subotica]] (3), [[ŽRK Voždovac]], [[ŽRK Podravka Koprivnica]] i [[ŽRK Lokomotiva Virovitica]] (2), te po jednu: [[ORK Beograd]], [[ŽRK Železničar Beograd]] i [[ŽRK Mirko Kljajić Nova Gradiška|ŽRK Mirko Kljajić]] iz [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]].

=== Odbojka ===
{{Glavni|Odbojka u Jugoslaviji}}
==== Muškarci ====
[[Datoteka:Ljubomir Travica.jpg|140px|mini|desno|[[Ljubomir Travica]], jugoslavenski reprezentativac u odbojci i odbojkaški trener]]
Takmičenja u [[odbojka|odbojci]] organizovao je [[Odbojkaški savez Jugoslavije]], osnovan 1946. godine. Savez je bio član [[Evropska odbojkaška federacija|Evropske odbojkaške federacije]] (CEV) i [[Međunarodni odbojkaški savez|Međunarodnog odbojkaškog saveza]] (FIVB). [[Jugoslavenska odbojkaška reprezentacija]] takmičila se na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]], [[Svjetsko prvenstvo u odbojci|Svjetskim]] i [[Evropsko prvenstvo u odbojci|Evropskim odbojkaškim prvenstvima]]. Prvi nastup na [[Odbojka na Olimpijskim igrama|Olimpijadi]] bio je na [[Odbojka na Olimpijskim igrama 1980.|LJOI 1980]], kada je reprezentacija osvojila šesto mjesto. 
Na [[Svjetsko prvenstvo u odbojci|Svjetskim odbojkaškim prvenstvima]] reprezentacija je nastupila ukupno 4 puta. Prvi put [[Svjetsko prvenstvo u odbojci 1956.|1956]], a zadnji put [[Svjetsko prvenstvo u odbojci 1970.|1970]]. godine. Najbolji plasman su bila osma mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u odbojci 1962.|Svjetskom prvenstvu 1962.]] i [[Svjetsko prvenstvo u odbojci 1966.|1966.]] godine.

==== Žene ====
{{Proširiti sekciju}}

=== Vaterpolo ===
{{Glavni|Vaterpolo u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Ratko Rudić kolovoz 2012 (cropped).jpg|140px|mini|desno|[[Ratko Rudić]], jedan od najboljih jugoslavenskih vaterpolista]]
Po broju osvojenih medalja na međunarodnim takmičenjima, [[Vaterpolska reprezentacija Jugoslavije]] je najtrofenija reprezentacija u ekipnim takmičenjima. Na takmičenjima u [[Vaterpolo|vaterpolu]] [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama|na Ljetnim olimpijskim igrama]] reprezentacija Jugoslavije nastupala je od [[LJOI 1948|1948]]-[[LJOI 1988.|88]]. godine; Najbolji rezultati bili su osvajanje tri zlatne medalje na olimpijadama [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1968.|1968.]], [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1984.|1984.]] i [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]] godine, četiri srebrne medalje ([[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1952.|1952.]], [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1956.|1956.]], [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1964.|1964.]] i [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1980.|1990.]]). Na [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima|Svjetskim prvenstvim u vodenim sportovima]] od ukupno šest nastupa između [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1973.|1973]]-[[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1991.|91.]] osvojene su dvije zlatne na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1986.|1986.]] i [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1991.|1991.]], te dvije bronzane [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1973.|1973.]] i [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1978.|1978.]] godine. Na [[Svjetski kup u vaterpolu|Svjetskom kupu u vaterpolu]] osvojene su dvije zlatne ([[Svjetski kup u vaterpolu 1987.|1987.]] i [[Svjetski kup u vaterpolu 1989.|1989.]]), jedna srebrna [[Svjetski kup u vaterpolu 1981.|1981.]] i jedna bronzana [[Svjetski kup u vaterpolu 1979.|1979.]] Na [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu|Evropskom prvenstvu u vaterpolu]] osvojene su jedna zlatna [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1991.|1991.]], sedam srebrnih ([[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1954.|1954.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1958.|1958.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1962.|1962.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1977.|1977.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1985.|1985.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1987.|1987.]] i [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1989.|1989.]]) i četiri bronzane medalje ([[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1950.|1950.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1966.|1966.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1970.|1970.]] i [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1974.|1974.]])

U [[Beograd]]u je 1973. godine održano prvo [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1973.|Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima]], 1979. u [[Beograd]]u i [[Rijeka (grad)|Rijeci]] [[Svjetski kup u vaterpolu 1979.|1979.]] i 1981. godine u [[Split]]u [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1981.|Evropsko prvenstvo u vaterpolu]].

U ligaškim takmičenjima, [[Vaterpolsko prvenstvo Jugoslavije|jugoslavenska vaterpolska liga]] je bila među jačim ligama u Evropi i svijetu. Prva sezona vaterpolske lige (ukupno 21-a od osnivanja lige), nakon završetka Drugog svjetskog rata bila je [[Vaterpolsko prvenstvo Jugoslavije 1945.|1945.]] godine, a zadnja [[Vaterpolsko prvenstvo Jugoslavije 1991.|1991.]] godine. Prvenstva su odigravana naprije po turnirskom sistemu, a kasnije po ligaškom [[Bergerov sistem|Bergerovom sistemu]] u ligi koja je brojala od šest do dvanaest timova. Najviše osvojenih prvenstava imao je [[Vaterpolski klub Jug|VK Jug (Dubrovnik)]] sa 22 osvojena prvenstva, [[Vaterpolo klub Partizan Beograd|VK Partizan (Beograd)]] sa 17, [[Vaterpolski klub Jadran|VK Jadran (Split)]] (9), [[Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost|HAVK Mladost (Zagreb)]] (6), [[Vaterpolski klub Mornar|VK Mornar (Split)]] (5) [[VK Polet Sombor|Somborsko SU (Sombor)]] (3) [[Vaterpolo klub Jadran Herceg-Novi|VK Jadran (Herceg-Novi)]] (2) i sa po jednom titulom prvaka selekcija NR Hrvatske, [[Vaterpolo klub Primorac Kotor|VK Kotor]] i [[Vaterpolski klub Primorje|VK Viktorija (Sušak)]].

Od 1959-72. igralo se i [[Zimsko prvenstvo Jugoslavije u vaterpolu]], koje je zamijenjeno 1973. godine [[Kup Jugoslavije u vaterpolu|Kupom Jugoslavije u vaterpolu]], koje je odigravano do raspada države 1991. godine. Najviše osvojenih kupova imao je [[Vaterpolo klub Partizan Beograd|VK Partizan (Beograd)]] i to 12. Sva takmičenja u vaterpolu organizovao je [[Vaterpolo savez Jugoslavije]]. Sportska nasljednica reprezentacije Jugoslavije u vaterpolu je [[Vaterpolska reprezentacija Srbije]].

=== Tenis ===
[[Datoteka:Punčec i Palada.jpg|140px|mini|desno|[[Franjo Punčec]] (li.) i [[Josip Palada]] (re.), uspješni teniseri Jugoslavije]]
Takmičenja u tenisu u Jugoslaviji bili su u organizaciji [[Teniski savez Jugoslavije|Teniskog saveza Jugoslavije]], osnovanog 1922. godine, a obnovljenog neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Jugoslavenski teniseri učestvovali su na međunarodnim i domaćim turnirima, kao i u timskim takmičenjima kao [[Davis cup]] u muškoj [[Fed Cup]] u ženskoj konkurenciji

==== Muškarci ====
[[Davis cup reprezentacija Jugoslavije|Reprezentacija Jugoslavije]] u tenisu, prvi put je nastupila na [[Davis cup]]u [[Davis cup 1928.|turniru 1928.]] godine i od tada gotovo je redovita nastupala sve po prekida takmičenja [[Davis cup 1939.|DC 1939.]] godine. Nakon završetka Drugog svjetskog rata Jugoslavija je na turniru [[Davis cup 1946.|DC 1946.]] godine osvojila drugo mjesto u Evropskoj zoni, kao i [[Davis cup 1947.|DC 1947.]] godine. Od tada se Jugoslavija sve do [[Davis cup 1983.|DC 1983.]] godine takmiči u Evropskoj zoni, a nakon pobjede u Evropskoj zoni sljedeće godine prelazi u Svjetsku zonu Davis cupa, gdje ostaje sve do raspada zemlje 1992. godine. Najbolji rezultati bili su učestvovanje u tri polufinala i to na turniru [[Davis cup 1988.|DC 1988.]] godine kada su izgubili od reprezentacije [[Davis cup reprezentacija Njemačke|Njemačke]] 0:5. zatim [[Davis cup 1989.|DC 1989.]] slijedi poraz od [[Davis cup reprezentacija Švedske|Švedske]] 1:4, te [[Davis cup 1991.|DC 1991.]] poraz od [[Davis cup reprezentacija Francuske|Francuske]] 0:5. Najviše nastupa imali su [[Josip Palada]] i [[Boro Jovanović]] koji su igrali 15 puta na Davis cupu.

==== Žene ====

=== Stoni tenis ===
{{Glavni|Stoni tenis u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:1973 World Table Tennis Championships stamp of Yugoslavia.jpg|140px|mini|desno|Poštanska marka SFRJ iz 1973. godine izdata povodom SP u stonom tenisu]]
Takmičenja u [[Stoni tenis|stonom tenisu]] u Jugoslaviji, organizovana su od strane [[Stonoteniski savez Jugoslavije|Stonoteniskog saveza Jugoslavije]]. Jugoslavenski stonoteniseri nastupali su na [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu|Evropskim]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu|Svjetskim prvenstvima u stonom tenisu]], kao i [[Stoni tenis na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]], a po broju osvojenih medalja ubrajani su među najbolje sportiste na svijetu i Evropi. Jugoslavija je bila tri puta organizator [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu|Svjetskog prvenstva u stonom tenisu]]: [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1965.|SP 1965.]] u Ljubljani, [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1973.|SP 1973.]] u Sarajevu i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1981.|SP 1981.]] u Novom Sadu i dva puta domaćin [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu|Evropskim prvenstvima]]: [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1960.|EP 1960.]] u Zagrebu i [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1974.|EP 1974.]] u Novom Sadu. Najbolji stonoteniser Jugoslavije bio je [[Dragutin Šurbek]], koji je osvojio 10 zlatnih, 7 srebrnih i 17 bronzanih medalja na Svjetskim i Evropskim prvenstvima.

==== Muškarci ====
[[Datoteka:Žarko Dolinar 1955.jpg|140px|mini|desno|[[Žarko Dolinar]], jedan od najboljih jugoslavenskih stonotenisera i prvi osvajač medalje]]
Na [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu|Evropskim prvenstvima]] u muškoj konkurenciji jugoslavenski stonoteniseri osvojili su dva puta zlatnu medalju u ekipnoj konkurenciji ([[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1962.|EP 1962.]] i [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1976.|EP 1976.]]), tri puta srebrnu ([[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1964.|EP 1964.]], [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1970.|EP 1970.]] i [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1972.|EP 1972.]]) i tri puta bronzanu medalju ([[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1968.|EP 1968.]], [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1974.|EP 1974.]] i [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1982.|EP 1982.]]) Zlatna medalja osvojene je u pojedinačnoj konkurenciji na [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1968.|EP 1968.]], šest u parovima ([[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1962.|EP 1962.]], [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1968.|EP 1968.]], [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1970.|EP 1970.]], [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1982.|EP 1982.]], [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1984.|EP 1984.]] i [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1990.|EP 1990.]])

Na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu|Svjetskim prvenstvima u stonom tenisu]] osvojene su dvije srebrne medalje u ekipnom takmičenju ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1975.|SP 1975.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1991.|SP 1991.]]) i tri bronzane medalje ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1951.|SP 1951.]], [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1969.|SP 1969.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1971.|SP 1971.]]). U pojedinačnoj konkurenciji osvojene su dvije srebrne ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1955.|SP 1955.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1975.|SP 1975.]]) i četiri bronzane ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1971.|SP 1971.]], [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1973.|SP 1973.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1981.|SP 1981.]]) U takmičenju parova osvojene su dvije zlatne ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1954.|SP 1954.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1983.|SP 1983.]]), dvije srebrne ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1987.|SP 1987.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1989.|SP 1989.]]) i tri bronzane medalje ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1973.|SP 1973.]], [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1977.|SP 1977.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1981.|SP 1981.]])

Nakon uvođenja na olimpijske igre 1988. godine, stonoteniseri Jugoslavije osvojili su jednu srebrnu medalju na [[Ljetnim olimpijskim igrama|LJOI 1988.]] [[Stoni tenis na Olimpijskim igrama 1988 - muški parovi|u muškim parovima]].

Najuspješni stonoteniseri bi su: [[Dragutin Šurbek]], [[Antun Stipančić]], [[Vojislav Marković]], [[Janez Teran]], [[Žarko Dolinar]], [[Vilim Harangozo]], [[Zoran Kalinić]], [[Ilija Lupulesku]], [[Edvard Vecko]], [[Milivoj Karakašević]].

====Žene ====
U ženskoj konkurenciji na [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu|Evropskim prvenstvima]] u ekipnom takmičenju osvojene su jedna srebrna na [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1984.|EP 1984.]] i jedna bronzana [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1991.|EP 1991.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu|Svjetskim prvenstvima]] u paru osvojena je jedna bronzana medalja na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1979.|SP 1979.]], a na [[Ljetnim olimpijskim igrama|LJOI 1988.]] [[Stoni tenis na Olimpijskim igrama 1988 - ženski parovi|u ženskim parovima]] jedna bronzana medalja. Poznatije stonoteniserke bile su: [[Gordana Perkučin]], [[Jasna Fazlić]], [[Branka Batinić]], [[Eržebet Palatinuš]].

====Mješovito ====

=== Zimski sportovi ===
==== Alpsko skijanje ====
{{Glavni|Alpsko skijanje u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Jurefranko.jpg|140px|mini|desno|Jure Franko, prvi osvajač medalje na Zimskim olimpijskim igrama u alpskom skijanju za Jugoslaviju]]
Alpsko skijanje, kao i drugi zimski sportovi bili su pod organizatornom upravom [[Skijaški savez Jugoslavije|Skijaškog saveza Jugoslavije]]. Najbolji rezultati jugoslavenskih alpskih skijaša su četiri osvojene medalje na [[Zimske olimpijske igre|ZOI]] i to dvije srebrne medalje. Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] [[Jure Franko]] u disciplini [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - veleslalom (muškarci)|veleslalom]], a drugu srebrnu medalje osvojila je [[Mateja Svet]] na [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] u disciplini [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 - slalom (žene)|slalom]].

Na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju|Svjetskim prvenstvima u alpskom skijanju]], alpski skijaši su osvojili ukupno 9 medalja od toga jednu zlatnu, tri srebrene i pet bronzanih: [[Bojan Križaj]] na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] u disciplini [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1982 - slalom (muškarci)|slalom]] i [[Boris Strel]] u disciplini [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1982 - veleslalom (muškarci)|veleslalom]]. Najbolji uspjeh ostvarila je [[Mateja Svet]] na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1987.|SP 1987.]] osvojivši tri medalje i to srebnu u [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1987 - veleslalom (žene)|veleslalom]] i dvije bronzane u [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1987 - slalom (žene)|slalomu]] i [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1987 - superveleslalom (žene)|superveleslalomu]], te na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1989.|SP 1989.]] kada je osvojila zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1989 - slalom (žene)|slalomu]] i bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1989 - veleslalom (žene)|veleslalomu]]. Osim nje na ovim igrama medalju je osvojio i [[Tomaž Čižman]] u [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1989 - superveleslalom (muškarci)|superveleslalomu]]. Osim ovih poznati alpski skijaši bili su [[Nataša Bokal]], [[Grega Benedik]], [[Gregor Grilc]], [[Davo Karničar]], [[Mitja Kunc]], [[Rok Petrovič]], [[Katjuša Pušnik]], [[Veronika Šarec]]. U [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskom kupu u alpskom skijanju]] najviše pobjeda imao je [[Bojan Križaj]] (8), [[Rok Petrovič]] (5), te po jednu [[Boris Strel]] i [[Grega Benedik]], a u ženskoj konkurenciji [[Mateja Svet]] (7), a [[Veronika Šarec]] i [[Nataša Bokal]] po jednu pobjedu.

==== Biatlon ====
{{Glavni|Biatlon u Jugoslaviji}}
[[Biatlon]] se u Jugoslaviji počeo intenzivnije razvijati nekoliko godina prije početka [[ZOI 1984.|Zimskih olimpijskih igara]] u Sarajevu. [[Spisak jugoslavenskih biatlonaca|Jugoslavenski biatlonci]] su nastupili su prvi put na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Zimskim olimpijskim igrama 1980. godine]], kada je [[Marjan Burgar]] nastupio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] i u utrci u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 10 km|10&amp;nbsp;km]]. Nakon toga jugoslavenski predstavnici nastupili su još na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988]], i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]{{efn|name=YUG|U jugoslavenskom timu nastupili su samo takmičari iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. Takmičari iz Slovenije nastupili su samostalno.}} Prvi nastup na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu u biatlonu]] bio je nastup Marjana Burgara i [[Boris Kozinc|Borisa Kozinca]] na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] Na sljedećim svjetskim prvenstvima: [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986]], nastupio je jedan ili dva biatlonca, a na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991]], nastupila su po četiri takmičara, te je na tim prvenstvima Jugoslavija trčala i štafetnu utrku 4 × 7,5&amp;nbsp;km. U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]], nastupali su povremeno, uglavnom zbog niskih kvota i ograničenog broja takmičara.&lt;ref&gt;[http://biathlonresults.com/ Rezultati u biatlonu na Svjetskim prvenstvima i svjetskom kupu na zvaničnoj IBU stranici]&lt;/ref&gt;

==== Bob ====
{{Glavni|Bob u Jugoslaviji}}
Početak takmičenja u [[bob]]u u Jugoslaviji, može se vezati za [[Bob na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Zimske olimpijske igre 1984.]] godine održane u Sarajevu. Izgradnjom staze, te potrebom da zemlja domaćin nastupi na takmičenjima u bobu, oformljena je jugoslavenska reprezentacija, koja se nekoliko godina ranije pripremala za nastup na Olimpijadi. Za nastup 1984. godine bila su prijavljena dva tima u sastavu: [[Zdravko Stojnić]], [[Mario Franjić]], [[Siniša Tubić]], [[Nikola Korica]], [[Nenad Prodanović]], [[Ognjen Sokolović]], [[Zoran Sokolović]], [[Borislav Vujadinović]] i [[Boris Rađenović]]. Nastupila su dva tima u disciplini [[Bob na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - dvosjed|bob-dvojac]], te u [[Bob na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - četverosjed|bob-četvercu]]. Na [[Zimske olimpijske igre|ZOI]] su nastupili još dva puta: [[Bob na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988.]] i [[Bob na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992.]], ali nisu ostvarili posebne rezultate.

==== Hokej na ledu ====
{{Glavni|Hokej na ledu u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Edo Hafner 2015.jpg|140px|mini|desno|[[Edo Hafner]], jugoslavenski hokejaš]]
Takmičenja u [[Hokej na ledu|hokeju na ledu]] u Jugoslaviji organizirao je [[Hokejaški savez Jugoslavije]] osnovan 1911. godine kao Hokejaški savez Srbije, koji je bio član [[Međunarodna hokejaška federacija|Međunarodne hokejaške federacije]]. Na međunarodnim takmičenjima Jugoslaviju je prestavljala [[Reprezentacija Jugoslavije u hokeju na ledu]]. koja je nastupala na [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskim prvenstvima]] od 1930. godine. Nastupi su bili uglavnom u grupi B, a nekoliko puta u grupi C. Najbolji rezultati bilo je drugo mjesto na prvenstvu [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 1974.|1974.]] godine. Na [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] nastupili su pet puta, a najbolji plasman je bilo 9 mjesto na [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama 1968.|turniru 1968. godine]]. Najviše nastupa za reprezentaciju imao je [[Edo Hafner]] sa 203 nastupa, a najbolji strijelac bio je [[Zvone Šuvak]] sa 202 postignuta poena.&lt;ref&gt;[http://www.nationalteamsoficehockey.com/uploads/Yugoslavia_All_Time_Results.pdf Rezultati Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111112131842/http://www.nationalteamsoficehockey.com/uploads/Yugoslavia_All_Time_Results.pdf |date=12. 11. 2011 }} на nationalteamsoficehockey.com&lt;/ref&gt;

[[Jugoslavenska hokejska liga|Ligaška takmičenja]] održavala su se od 1936. godine, a najveći broj osvojenih prvenstava imao je [[HK Jesenice]] (23), [[HK Olimpija]] (13), [[HK Partizan Beograd]] (7), [[HK Medvešćak]] (3), [[HK Jesenice]] (23), [[KHL Mladost Zagreb]] (2) i jednom je prvenstvo osvojilo [[SD Zagreb]]. Takmičenja u [[Kup Jugoslavije u hokeju na ledu|Kupu Jugoslavije]] održavana su od 1966. godine, a [[HK Jesenice]] su pobijedile 8 puta, [[HK Medvešćak]] i [[HK Olimpija]] 4 puta i [[HK Partizan Beograd]] 2 puta.

==== Nordijsko skijanje ====
{{Glavni|Nordijsko skijanje u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Primož Ulaga 2013.jpg|140px|mini|desno|[[Primož Ulaga]], jugoslavenski skijaš-skakač]]
Najznačajniji predstavnici SFRJ u [[Nordijsko skijanje|nordijskom skijanju]] bili su [[Spisak jugoslavenskih skijaša-skakača|skijaši-skakači]]. Jedine dvije medalje u nordijskim disciplinama na Zimskim olimpijskim igrama osvojili su skakači na [[ZOI 1988.]] u [[Kanada|kanadskom]] [[Calgary]]ju. U [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 1988 - ekipno|ekipnoj konkurenciji]] u sastavu: [[Matjaž Debelak]], [[Miran Tepeš]], [[Primož Ulaga]] i [[Matjaž Zupan]] osvojili su srebrnu medalju, a [[Matjaž Debelak]] je na [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 1988 - velika skakaonica|velikoj skakaonici]] osvojio srebrnu medalju. Jugoslavenski skakači nastupali su i u takmičenjima [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskog kupa]], a [[Primož Ulaga]] je u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1987/1988.|1987/88.]] osvojio treće mjesto u ukupnom plasmanu. Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1991.|Svjetskom prvenstvu u nordijskom skijanju 1991.]] godine [[Franci Petek]] je osvojio zlatnu medalju na velikoj skakaonici.

==== Umjetničko klizanje ====
{{Glavni|Umjetničko klizanje u Jugoslaviji}}
[[Umjetničko klizanje]] u Jugoslaviji, bilo je relativno slabo zastupljeno. Na [[Svjetsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|Svjetskom prvenstvu u umjetničkom klizanju]] i [[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|Evropskom prvenstvu u umjetničkom klizanju]], jugoslavenski klizači nisu ostvarili značajne rezultate. Najbolji rezultat je bila srebrna medalja [[Sanda Dubravčić|Sande Dubravčić]] na [[Evropsko prvenstvo u umetničkom klizanju 1981.|EP 1981.]] godine. Jugoslavija je bila domaćin [[Svjetsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 1970.|Svjetskom prvenstvu u umjetničkom klizanju 1970.]] u [[Ljubljana|Ljubljani]], te [[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 1967.|Evropskom prvenstvu u umjetničkom klizanju 1967]], [[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 1974.|EP 1974.]] i [[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 1979.|EP 1979.]] u [[Zagreb]]u i [[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 1987.|EP 1987.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].

=== Šah ===
{{Glavni|Šah u Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Svetozar Gligorić 1966.jpg|140px|mini|desno|[[Svetozar Gligorić]], jugoslavenski šahist, osvajač najviše medalja na Šahovskim olimpijadama]]
[[Datoteka:Aleksandar Matanović 1961.jpg|140px|mini|desno|[[Aleksandar Matanović]], jugoslavenski velemajstor, urednik i jedan od autora [[Enciklopedija šahovskih otvaranja|Enciklopedije šahovskih otvaranja]]]]

==== Muškarci ====
[[Datoteka:1990 Chess Olympiad Yugoslav stamp.jpg|140px|mini|desno|Logo 29. šahovske olimpijade na poštanskoj marki SFRJ]]
Šahovska reprezentacija SFRJ nastupala je na [[Šahovska olimpijada|Šahovskim olimpijadama]] od [[9. šahovska olimpijada|prve poslijeratne Olimpijade]] održane 1950. godine u [[Dubrovnik]]u, na kojoj su u sastavu: [[Svetozar Gligorić]], [[Vasja Pirs]], [[Petar Trifunović]], [[Braslav Rabar]] i kao rezerve [[Milan Vidmar (junior)|Milan Vidmar jr.]] i [[Puc Stojan]] jedini put osvojili zlatnu medalju. Srebrne medalje ostvarili su na olimpijadama [[12. šahovska olimpijada|1956.]], [[13. šahovska olimpijada|1958.]], [[15. šahovska olimpijada|1962.]], [[16. šahovska olimpijada|1964.]], [[18. šahovska olimpijada|1968.]] i [[21. šahovska olimpijada|1974.]], a bronzane [[10. šahovska olimpijada|1952.]], [[11. šahovska olimpijada|1954.]], [[14. šahovska olimpijada|1960.]], [[19. šahovska olimpijada|1970.]], [[20. šahovska olimpijada|1972.]] i [[24. šahovska olimpijada|1980.]]&lt;ref name=&quot;OLI&quot;&gt;[http://www.olimpbase.org/ Osvojene medalje na šahovskim takmičenjima na olimpbase.org/]&lt;/ref&gt;
Na [[Evropsko ekipno šahovsko prvenstvo|Evropskom ekipnom šahovskom prvenstvu]] osvojili su šest srebrnih medalja: [[1. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|EP 1957.]], [[2. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|EP 1961.]], [[3. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|EP 1965.]], [[5. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|EP 1973.]], [[8. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|EP 1983.]] i [[9. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|EP 1989.]], a bronzanu na [[6. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|6. Evropskom šahovskom prvenstvu 1977.]] godine.&lt;ref name=&quot;OLI&quot;/&gt; Najuspješniji šahista sa petnaest nastupa na Olimpijadama bio je [[Svetozar Gligorić]] sa jednom zlatnom, šest srebrnih i pet bronzanih medalja u ekipnom takmičenju, te sa jednom zlatnom u pojedinačnom vrednovanju rezultata određene ploče na turniru. Na Evropskim prvenstvima osvojio je pet srebrnih i jednu bronzanu u ekipnom takmičenju i četiri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu u pojedinačnoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;OLI&quot;/&gt; Na [[2. svjetsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|2. svjetskom ekipnom šahovskom prvenstvu 1989]]. šahisti SFRJ osvojili su drugo mjesto. Poznatiji [[Spisak jugoslavenskih šahista|jugoslavenski šahisti]] bili su: [[Svetozar Gligorić]], [[Ljubomir Ljubojević]], [[Bojan Kurajica]], [[Predrag Nikolić]], [[Krunoslav Hulak]], [[Božidar Ivanović]], [[Borislav Ivkov]], [[Dragoljub Velimirović]], [[Milan Matulović]], [[Mišo Cebalo]]. Osim igrača, u Jugoslaviji je bio razvijen na rad na šahovskoj teoriji, čemu su doprinijeli [[Dimitrije Bjelica]], kao autor nekoliko knjiga i šahovskih čitanki i [[Aleksandar Matanović]], koji je uredio petotomnu [[Enciklopedija šahovskih otvaranja]]. Jugoslavija je bila i organizator većih turnira kao [[Šahovski turnir u Bugojnu]] (1978-86), te domaćin tri olimpijade: [[9. šahovska olimpijada|1950.]] u [[Dubrovnik]]u, [[20. šahovska olimpijada|1972.]] u [[Skoplje|Skoplju]] i [[29. šahovska olimpijada|1990.]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], a [[Prvenstvo Jugoslavije u šahu]] bilo je jedan od najjačih šahovskih turnira na svijetu.

==== Žene ====
Ženske predstavnice nisu ostvarile dobre rezultate kao muškarci, osim osvajanje drugog mjesta na nezvaničnoj [[2. šahovska ženska olimpijada|2. šahovskoj ženskoj olimpijadi]] 1963. godine održanoj u Splitu. Za reprezentaciju su nastuplie [[Milunka Lazarević]], [[Verica Nedeljković]] i [[Katarina Jovanović-Blagojević]], a [[Verica Nedeljković]] je osvojila zlatnu medalju kao druga tabla. U zvaničnom takmičenju [[28. šahovska olimpijada|1988]]. godine ekipa sastavljena od [[Alisa Marić|Alie Marić]], [[Gordana Marković|Gordane Marković]], [[Suzana Maksimović|Suzane Maksimović]] i [[Vesna Bašagić|Vesne Bašagić]] osvojila je bronzanu medalju, a [[Vesna Bašagić]] je kao rezerva osvojila bronzanu medalju.&lt;ref name=&quot;OLI&quot;/&gt; Najpoznatije [[Spisak jugoslavenskih šahista|šahistice Jugoslavije]] bile su: [[Tereza Štadler]], [[Henrijeta Konarkowska-Sokolov]], [[Gordana Marković]], [[Vlasta Maček]], [[Amalija Pihajlić]], [[Olivera Prokopović]], [[Antonin Dragašević]], [[Milunka Lazarević]], [[Zorica Nikolik]], [[Semka Sokolović-Bertok]].
{{raščistiti}}

== Državni praznici ==
{{Glavni|Praznici u SFRJ}}
Državni praznici u Jugoslaviji su bili:
* [[1. januar]] - ''[[Nova godina]]''; (Nova godina se slavila 1-2. januara)
* [[1. maj]] - ''[[Praznik rada]]''; (Praznik rada se slavio 1-2. maja)
* [[4. maj]] - ''[[Dan borca]]''
* [[9. maj]] - ''[[Dan pobjede nad fašizmom]]''
* [[29. novembar]] - ''[[Dan Republike SFRJ|Dan Republike]]'' (Dan Republike se slavio 29-30. novembra)
Ako je jedan od praznika padao u nedjelju smatrao se praznikom i prvi sljedeći radni dan. Osim saveznih praznika, svaka od saveznih republika imala je republičke praznike.

== Također pogledajte ==
* [[Republike SFRJ]]
* [[Spisak predsjednika SFRJ]]
* [[Praznici u SFRJ]]
* [[JNA]]
* [[Jugonostalgija]]
* [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]

== Napomene ==
{{napspisak}}

==Literatura==
* Petar Janjatović: EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, {{ISBN|978-86-905317-1-4}}
* {{cite web | url =https://www.obrazislovenskihpokrajin.si/oseba/vauhnik-vladimir/ | title =Vauhnik, Vladimir | last=Zavec | first = Tadeja | date =11. 12. 2020 | website =obrazislovenskihpokrajin.si | publisher =Mestna knjižnica Kranj|  access-date =22. 6. 2020 | language =sl|ref={{harvid|Obrazi slovenskih pokrajin|2019}}}}

== Reference ==
{{reference|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{SFRJ portal}}
{{Wikizvor|Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974)}}
{{wikiatlas|Yugoslavia}}
* {{Commonscat-inline|Socialist Federal Republic of Yugoslavia}}

{{Republike Jugoslavije}} 
{{Jugoslavenska hronologija}}

{{Wiki članak}}

[[Kategorija:Jugoslavija]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Komunističke države]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1943.]]
[[Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1992.]]
[[Kategorija:SFRJ]]</text>
      <sha1>mm3rgajpuop5rabmzstkbf9nccf2w6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pokret nesvrstanih</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34770</id>
    <revision>
      <id>3428322</id>
      <parentid>3426892</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T10:13:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>37209</id>
      </contributor>
      <comment>/* Također pogledajte */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10865" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:NAM Members.svg|mini|400p|&lt;small&gt;Zemlje pokreta nesvrstanih (2009.)&lt;/small&gt;]]
'''Pokret nesvrstanih'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mnoal.org/nam-about/|title=About NAM – NAM|date=2019-03-23|website=web.archive.org|access-date=2022-01-10|archive-date=23. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323135155/https://mnoal.org/nam-about/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; je međunarodna organizacija više od 100 zemalja koje su smatrale sebe zvanično neujedinjene sa jednim ili protiv jednog od većih blokova. Svrha organizacije, kako je napisano u Havanskoj deklaraciji iz [[1979]], je da osigura ”nacionalnu nezavisnost, suverenitet, teritorijlni integritet i bezbjednost nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, aparthejda, rasizma, uključujući i cionizam i sve oblike strane agresije, okupacije, dominacije, mješanja ili hegemonije, kao i protiv blokovske politike”. Pokret nesvrstanih se fokusirao na nacionalne borbe za nezavisnost, iskorjenjivanja siromaštva, ekonomski razvoj i suprotstavljanje [[kolonijalizam|kolonijalizmu]], [[imperijalizam|imperijalizmu]] i [[neokolonijalizam|neokolonijalizmu]]. Oni su predstavljali 55% stanovništva planete, većinu vlada na svijetu i skoro dvije trećine članica [[Ujedinjene nacije]].

Važniji članovi su bili [[SFRJ|Jugoslavija]], [[Indija]], [[Egipat]], [[Južna Afrika]] i povremeno [[Kina]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mnoal.org/nam-members/|title=NAM Members – NAM|date=2019-03-27|website=web.archive.org|access-date=2022-01-10|archive-date=27. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190327085806/https://mnoal.org/nam-members/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;. [[Brazil]] nikada nije bio stalni član pokreta, ali je država dijelila mnogo ciljeva Pokreta nesvrstanih i često je slala posmatrače na konferencije Pokreta nesvrstanih. Iako je namjeravano da organizacija bude blizak savez kao i [[NATO]] i [[Varšavski pakt]], imala je malo jedinstva i mnoge od njenih članica su bile u savezu sa jednom ili drugom velikom silom. Naprimjer, [[Kuba]] je bila u savezu sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Indija je mnogo godina bila u savezu sa Sovjetskim Savezom protiv Kine. Pokret se slomio zbog svojih unutrašnjih nesuglasica kada je Sovjetski Savez napao [[Afganistan]] 1979. Dok su neke države podržavale [[Sovjetsko-afganistanski rat|sovjetsku invaziju]], ostale članice pokreta nisu uradile to.

Pokret nesvrstanih se borio da nađe smisao nakon kraja Hladnog rata. Zemlje nasljednice Jugoslavije su pokazale malo interesovanja za Pokret nesvrstanih od [[Raspad SFRJ|raspada zemlje]], a [[2004]]. [[Malta]] i [[Kipar]] su prestali da budu članice pokreta kada su stupile u [[Evropska unija|Evropsku uniju]], pa sada imaju status posmatrača.

== Nastanak ==

Termin ”Nesvrstani” je prvi skovao indijski premijer [[Jawaharlal Nehru]] tokom svog govora [[1954]]. u [[Kolombo|Kolombu]], [[Šri Lanka]]. U svom govoru, Nehru je opisao pet postulata koji su korišteni kao vodilje u kinesko-indijskim odnosima, a koje je prve smislio ondašnji kineski premijer [[Žu Enlai]]. Nazvani [[Pet principa miroljubive egzistencije]] ili Pančšil, ovi principi će kasnije poslužiti kao osnova Pokreta nesvrstanih. Tih pet principa su:

# Uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta
# Uzajmano nenapadanje
# Uzajamno nemiješanje u unutrašnje poslove
# Jednakost i uzajamna korist
# Miroljubiva koegzistencija

Porijeklo Pokreta nesvrstanih se može pratiti do [[Bandunška konferencija|konferencije održane u Bandungu]], Indonezija, [[1955]]. Svjestke nesvrstane nacije su izrazile svoju želju da ne budu uvučene u ideološke sukobe Istoka i Zapada u Hladnom ratu. Bandung je bio značajna prekretnica za razvoj pokreta kao političke organizacije.

Ipak, 6 godina kasnije u septembru 1961, uz veliku zaslugu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], održana je prva zvanična konferencija Pokreta nesvrstanih. Uz Tita i Nehrua, drugi istaknuti svjetski lideri koji su učestvovali u stvaranju Pokreta nesvrstanih bili su [[Gamal Abdel Nasser]], predsjednik Egipta, i [[Sukarno]], predsjednik Indonezije.

Pokret je izgubio kredibilitet tokom [[1970e|sedamdesetih]] kada je kritikovan da u njemu postaju dominantne države koje su bile prijateljske prema Sovjetskom Savezu. Dok su vođe kao Tito, Naser, Sukarno ili Nehru mogli predstavljati ideologiju nesvrstanih, vođe poput Fidela Kastra su kompromitovale cijeli koncept.

== Zemlje članice ==
{|-
|
# [[Afganistan]]
# [[Alžir]]
# [[Angola]]
# [[Bangladeš]]
# [[Barbados]]
# [[Bahami]]
# [[Bahrein]]
# [[Beliz]]
# [[Bjelorusija]]
# [[Benin]]
# [[Bolivija]]
# [[Bocvana]]
# [[Brunej]]
# [[Burkina Faso]]
# [[Butan (država)|Butan]]
# [[Vanuatu]]
# [[Venecuela]]
# [[Vijetnam]]
# [[Gabon]]
# [[Gambija]]
# [[Gana]]
# [[Gvineja]]
# [[Gvineja Bisao]]
# [[Gijana]]
# [[Grenada]]
# [[Demokratska Republika Kongo]]
# [[Dominikanska Republika]]
# [[Egipat]]
# [[Ekvador]]
# [[Ekvatorijalna Gvineja]]
# [[Eritreja]]
# [[Etiopija]]
# [[Zambija]]
# [[Zelenortska Ostrva]]
# [[Zimbabve]]
# [[Indija]]
# [[Indonezija]]
# [[Irak]]
|
# [[Iran]]
# [[Jamajka]]
# [[Jemen]]
# [[Jordan]]
# [[Južna Afrika]]
# [[Kambodža]]
# [[Kamerun]]
# [[Katar]]
# [[Kenija]]
# [[Kolumbija]]
# [[Komori]]
# [[Kongo]]
# [[Kuba]]
# [[Kuvajt]]
# [[Laos]]
# [[Lesoto]]
# [[Liban]]
# [[Liberija]]
# [[Libija]]
# [[Madagaskar]]
# [[Malavi]]
# [[Maldivi]]
# [[Malezija]]
# [[Mali]]
# [[Maroko]]
# [[Mauritanija]]
# [[Mauricijus]]
# [[Mjanmar]]
# [[Mozambik]]
# [[Mongolija]]
# [[Namibija]]
# [[Nepal]]
# [[Niger]]
# [[Nigerija]]
# [[Nikaragva]]
# [[Obala Slonovače]]
# [[Oman]]
# [[Pakistan]]
|
# [[Panama]]
# [[Palestina]]
# [[Papua Nova Gvineja]]
# [[Peru]]
# [[Ruanda]]
# [[Sao Tome i Principe]]
# [[Saudijska Arabija]]
# [[Svazi]]
# [[Sveta Lucija]]
# [[Sveti Vinsent i Grenadini]]
# [[Sjeverna Koreja]]
# [[Sejšeli]]
# [[Senegal]]
# [[Sijera Leone]]
# [[Singapur]]
# [[Sirija]]
# [[Somalija]]
# [[Sudan]]
# [[Surinam]]
# [[Tajland]]
# [[Tanzanija]]
# [[Istočni Timor]]
# [[Togo]]
# [[Trinidad i Tobago]]
# [[Tunis]]
# [[Turkmenistan]]
# [[Uganda]]
# [[Uzbekistan]]
# [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
# [[Filipini]]
# [[Honduras]]
# [[Centralna Afrička Republika]]
# [[Čile]]
# [[Džibuti]]
# [[Šri Lanka]]
|}
Izvor: &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mnoal.org/nam-members/|title=NAM Members – NAM|date=2019-03-27|website=web.archive.org|access-date=2022-01-10|archive-date=27. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190327085806/https://mnoal.org/nam-members/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

=== Bivše članice ===
* [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]
* [[Argentina]]
* [[Malta]]
* [[Kipar]]

== Konferencije ==
Obično su se konferencije Pokreta nesvrstanih odvijale svake tri godine. Države koje su bile domaćin konferencijama su: SFRJ, Egipat, Zambija, Alžir, Šri Lanka, Kuba, Indija, Zimbabve, Indonezija, Kolumbija, Južnoafrička rebulika i Malezija.

Prva konferencija se održala u [[Beograd]]u [[1961]]. Na njoj su bili predstavnici 25 zemalja – 11 iz [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]] zajedno sa Jugoslavijom, Kubom i Kiprom.

Sljedeći sastanak je održan u [[Kairo|Kairu]] [[1964]]. Na njega su došli predstavnici 46 država, dok su većina novih članova bile nove afričke zemlje koje su tek stekle nezavisnost. Glavne teme konferencije su bili Arapsko-izraelski sukob i Indijsko-pakistanski sukob.

Sastanak iz [[1970]]. u [[Lusaka|Lusaki]], na kom su prisustvovale 54 države, je bio jedan od najvažnijih pošto je pokret formirao stalnu organizaciju da bi razvijao ekonomske i političke veze. Zambijski predsjednik [[Kenet Kaunda]] je igrao odlučujuću ulogu u ovim događajima.

Na sastanku 1973. u [[Alžir]]u je viđeno kako se pokret nosi sa novim ekonomskim realnostima. [[Svjetski naftni šok 1973.|Svjetski naftni šok iz 1973.]] je doveo do toga da neke članice budu značajno bogatije od ostalih. Kraj povezanosti američke valute za zlato i naknadna [[devalvacija]] [[američki dolar|dolara]] je uklonilo jednu od najvećih pritužbi grupe.

Na sastanku [[1979]]. u Havani je raspravljano o prednosti ”prirodne alijanse” koje su mnogi vidjeli između Pokreta nesvrstanih i Sovjetskog Saveza. Pod vođstvom [[Fidel Kastro|Fidela Kastra]]., konferencija je raspravljala o konceptu antiimperijalističke alijanse sa Sovjetskim Savezom. Premijer Jamajke Menli je održao dobro primljen prosovjetski govor. Među ostalim stvarima koje je rekao je bilo: ”Svi anti-imperijalisti znaju da je ravnoteža snaga u svijetu nepovratno promjenjena 1917 kada je postojao pokret i čovjek u Oktobarskoj revoluciji, a Lenjin je bio taj čovek”. Menli je također odlikovao Kastra za ojačavanje snaga posvećenim borbi protiv imperijalizma na zapadnoj hemisferi.

=== Mjesta i datumi konferencija ===
* 1. konferencija – [[Beograd]], [[1. septembar]] [[1961]]. – [[6. septembar]] [[1961]].
* 2. konferencija – [[Kairo]], [[5. oktobar]] [[1964]]. – [[10. oktobar]] [[1964]].
* 3. konferencija – [[Lusaka]], [[8. septembar]] [[1970]]. – [[10. septembar]] [[1970]].
* 4. konferencija – [[Alžir]], [[5. septembar]] [[1973]]. – [[9. septembar]] [[1973]].
* 5. konferencija – [[Kolombo]], [[16. august]] [[1976]]. – [[19. august]] [[1976]].
* 6. konferencija – [[Havana]], [[3. septembar]] [[1979]]. – [[9. septembar]] [[1979]].
* 7. konferencija – [[Nju Delhi]], [[7. mart]] [[1983]]. – [[12. mart]] [[1983]].
* 8. konferencija – [[Harare]], [[1. septembar]] [[1986]]. – [[6. septembar]] [[1986]].
* 9. konferencija – [[Beograd]], [[4. septembar]] [[1989]]. – [[7. septembar]] [[1989]].
* 10. konferencija – [[Džakarta]], [[1. septembar]] [[1992]]. – [[7. septembar]] [[1992]].
* 11. konferencija – [[Kartahina de Indijas]], [[18. oktobar]] [[1995]]. – [[20. oktobar]] [[1995]].
* 12. konferencija – [[Durban]], [[2. septembar]] [[1998]]. – [[3. septembar]] [[1998]].
* 13. konferencija – [[Kuala Lumpur]], [[20. februar]] [[2003]]. – [[25. februar]] [[2003]].
* 14. konferencija – [[Havana]], [[14. septembar]] [[2006]]. – [[15. septembar]] [[2006]]
*15. konferencija – Sharm El Sheikh, 11. jul 2009. – 16. jul 2009.
*16. Konferencija - Teheran, 26. august 2012. – 31. august 2012.
*17. konferencija – ostrvo Margarita, 17. septembar 2016. – 18. septembar 2016.
*18. konferencija - Baku, 25. oktobar 2019. - 26. oktobar 2019.

== Također pogledajte ==

* [[Treći svijet]]
* [[Jugoslavija i Pokret nesvrstanih]]

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20060827073355/http://www.e-nam.org.my/main.php?pg=2 Sajt Pokreta nesvrstanih]
{{Commonscat|Non-Aligned Movement}}

{{Hladni rat}}
{{OIK}}

[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Hladni rat]]</text>
      <sha1>kiwwvi8q28vam7je0kio3z8rwz7ias3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svemirski teleskop &quot;James Webb&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149180</id>
    <revision>
      <id>3428309</id>
      <parentid>3425497</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T08:47:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>/* Karakteristike */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40220" xml:space="preserve">[[Datoteka:James Webb Space Telescope.jpg|mini|upright=1.2|alt=|'''James Webb svemirski teleskop''']]
'''Svemirski teleskop James Webb''' ('''JWST''') nasljednik je [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubble]], dizajniran prvenstveno za provođenje infracrvene astronomije. Kao najveći optički teleskop u svemiru, njegova značajno poboljšana infracrvena rezolucija i osjetljivost mu omogućavaju da vidi objekte koji su previše stari, udaljeni ili blijedi za teleskop Hubble ili zemaljske teleskope. Očekuje se da će ovo omogućiti širok spektar istraživanja u oblastima astronomije i kosmologije, kao što su posmatranje prvih zvijezda i formiranje prvih galaksija, te detaljna atmosferska karakterizacija potencijalno nastanjivih egzoplaneta.

Američka Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir (NASA) vodila je razvoj JWST-a u saradnji sa Evropskom svemirskom agencijom (ESA) i Kanadskom svemirskom agencijom (CSA). NASA Goddard Space Flight Center (GSFC) u Marylandu upravljao je razvojem teleskopa, Institut Space Telescope Science Institute u Baltimoru u Homewood kampusu Univerziteta Johns Hopkins upravlja JWST, a glavni izvođač je bio Northrop Grumman. Teleskop je nazvan po [[James E. Webb|Jamesu E. Webbu]], koji je bio administrator NASA-e od 1961. do 1968. tokom programa [[Program &quot;Mercury&quot;|Mercury]], [[Program &quot;Gemini&quot;|Gemini]] i [[Program &quot;Apollo&quot;|Apolo]].

U novembru 2011, Kongres SAD je promijenio svoj plan obustave JWST-a, i umjesto toga dodao sredstva za kompletiranje projekta, u ukupnom iznosu od 8 milijardi američkih dolara.&lt;ref name=&quot;dodatni budžet&quot;&gt;http://www.reuters.com/article/2011/11/16/us-usa-space-budget-idUSTRE7AF06320111116 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924160524/http://www.reuters.com/article/2011/11/16/us-usa-space-budget-idUSTRE7AF06320111116 |date=24. 9. 2015 }} (en)&lt;/ref&gt;

U planu je bilo da teleskop bude lansiran u [[orbita|orbitu]] 30. marta [[2021]]. godine,&lt;ref name=&quot;NASAJWSTdelay2021&quot;&gt;{{cite news|title=NASA Completes Webb Telescope Review, Commits to Launch in Early 2021|url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-completes-webb-telescope-review-commits-to-launch-in-early-2021|access-date=27. 6. 2018|publisher=NASA|date=27. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WP-20180724&quot;&gt;{{cite news |author=Kaplan Sarah; Achenbach Joel |title=NASA’s next great space telescope is stuck on Earth after screwy errors |url=https://www.washingtonpost.com/national/health-science/nasas-next-great-space-telescope-is-stuck-on-earth-after-screwy-errors/2018/07/24/742f17d4-8e93-11e8-8322-b5482bf5e0f5_story.html |date=24. 7. 2018 |work=The Washington Post |access-date=25. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; međutim, tada je postojalo samo dvanaest procenata šansi da će se to desiti u predviđenom roku zbog situacije sa koronavirusom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.space.com/nasa-james-webb-space-telescope-grim-gao-report.html|title=NASA's James Webb Space Telescope may miss March 2021 launch, GAO report says|last=January 2020|first=Meghan Bartels 29|website=Space.com|language=en|access-date=13. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;. Lansiran je u decembru 2021. godine na raketi Ariane 5 iz Kouroua, Francuska Gvajana, i stigao je na tačku Sunce-Zemlja L2 Lagrange u januaru 2022. Od jula 2022., JWST treba naslijediti Hubble kao NASA-inu vodeću misiju u astrofizici. Prva slika sa JWST-a objavljena je javnosti putem konferencije za novinare 11. jula 2022. godine &lt;ref&gt;Fisher, Alise; Pinol, Natasha; Betz, Laura (11 July 2022). [https://www.nasa.gov/press-release/president-biden-reveals-first-image-from-nasa-s-webb-telescope &quot;President Biden Reveals First Image from NASA's Webb Telescope&quot;]. NASA. Pristupljeno 12 jula 2022.&lt;/ref&gt;.

Primarno ogledalo JWST-a sastoji se od 18 heksagonalnih segmenata ogledala napravljenih od pozlaćenog berilijuma koji zajedno stvaraju ogledalo prečnika 6,5 metara (21 stopu), u poređenju sa Hubbleovim 2,4 m (7,9 stopa). Ovo daje JWST-u površinu za prikupljanje svjetlosti od oko 25 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, oko šest puta više od Hubblea.

Za razliku od Hubblea, koji posmatra u bliskom ultraljubičastom, vidljivom i bliskom infracrvenom (0,1–1,7 μm) spektru, JWST će promatrati u nižem frekvencijskom rasponu, od dugovalne vidljive svjetlosti (crvene) do srednje infracrvene (0,6–28,3 μm) ).

Teleskop mora biti izuzetno hladan, ispod 50 K (−223 °C; −370 °F), tako da infracrvena svjetlost koju emituje sam teleskop ne ometa prikupljenu svjetlost. Raspoređen je u solarnoj orbiti u blizini Lagrange tačke Sunce–Zemlja L2, oko 1,5 miliona kilometara od Zemlje, gde ga njegov petoslojni zaštitni štit štiti od zagrijavanja Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Prvobitni dizajni za teleskop, tada nazvan Svemirski teleskop nove generacije, kreiran je1996. godine. Dvije konceptualne studije su naručene 1999. godine, za potencijalno lansiranje 2007. i budžet od milijardu američkih dolara. Program je bio opterećen ogromnim prekoračenjem troškova i kašnjenjima; veliki redizajn 2005. godine doveo je do sadašnjeg pristupa, sa izgradnjom završenom 2016. godine uz ukupnu cijenu od 10 milijardi američkih dolara.

== Karakteristike ==
[[Datoteka:Main image deep field smacs0723.png|mini|desno|Webbova prva slika galaktičkog jata SMACS 0723 dubokog polja (objavljena 11. jula 2022.)]]
Svemirski teleskop James Webb ima masu koja je otprilike polovina mase svemirskog teleskopa Hubble. JWST ima primarno ogledalo od [[berilij]]uma obloženo zlatom prečnika 6,5 metara (21 stopu) koje se sastoji od 18 zasebnih šestougaonih ogledala. Ogledalo ima uglačanu površinu od 26,3 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od čega je 0,9 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; zaklonjeno sekundarnim potpornim podupiračima &lt;ref&gt;Lallo, Matthew D. (2012). &quot;Experience with the Hubble Space Telescope: 20 years of an archetype&quot;. Optical Engineering. 51 (1): 011011–011011–19. arXiv:1203.0002. Bibcode:2012OptEn..51a1011L. doi:10.1117/1.OE.51.1.011011. S2CID 15722152.&lt;/ref&gt;, što daje ukupnu sabirnu površinu od 25,4 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ovo je preko šest puta veće od površine sakupljanja Hubbleovog ogledala prečnika 2,4 metra (7,9 stopa), koje ima sabirnu površinu od 4,0 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. [[Ogledalo]] ima zlatni premaz koji pruža infracrvenu refleksiju i koji je prekriven tankim slojem [[Staklo|stakla]] radi izdržljivosti.

JWST je prvenstveno dizajniran za blisku infracrvenu astronomiju, ali može vidjeti i narandžastu i crvenu vidljivu svjetlost, kao i srednje infracrveno područje, ovisno o instrumentu. Može detektovati objekte do 100 puta slabije od Hubblea, i objekte mnogo ranije u istoriji svemira, nazad do crvenog pomaka z≈20 (oko 180 miliona godina kosmičkog vremena nakon Velikog praska) &lt;ref&gt;[https://briankoberlein.com/blog/deeper-sky &quot;A Deeper Sky | by Brian Koberlein&quot;]. briankoberlein.com.&lt;/ref&gt;. Za poređenje, smatra se da su najranije zvijezde nastale između z≈30 i z≈20 (100-180 miliona godina kosmičkog vremena), a prve galaksije su se mogle formirati oko crvenog pomaka z≈15 (oko 270 miliona godina kosmičkog vremena). Habl ne može da vidi dalje od veoma rane rejonizacije &lt;ref&gt;Shelton, Jim (3 March 2016). [https://news.yale.edu/2016/03/03/shattering-cosmic-distance-record-once-again &quot;Shattering the cosmic distance record, once again&quot;]. Yale University. Pristupljeno 13. juli 2022.&lt;/ref&gt; na oko z≈11,1 (galaksija GN-z11, 400 miliona godina kosmičko vreijme) &lt;ref&gt;Oesch, P. A.; Brammer, G.; van Dokkum, P.; et al. (March 2016). &quot;A Remarkably Luminous Galaxy at z=11.1 Measured with Hubble Space Telescope Grism Spectroscopy&quot;. The Astrophysical Journal. 819 (2). 129. arXiv:1603.00461. Bibcode:2016ApJ...819..129O. doi:10.3847/0004-637X/819/2/129. S2CID 119262750.&lt;/ref&gt;.

Dizajn naglašava veće mogućnosti u oblasti osmatranja  blisko do srednje infracrvenog spektra iz nekoliko razloga:
* Objekti s visokim crvenim pomakom (vrlo rani i udaljeni) imaju vidljive emisije pomjerene u infracrvenu, te se stoga njihova svjetlost danas može promatrati samo putem infracrvene astronomije;
* infracrvena svjetlost lakše prolazi kroz oblake prašine nego vidljiva svjetlost &lt;ref&gt;[https://www.jwst.nasa.gov/content/about/comparisonWebbVsHubble.html &quot;Comparison: Webb vs Hubble Telescope – Webb/NASA&quot;]. www.jwst.nasa.gov. Pristupljeno 14. jula 2022.&lt;/ref&gt;
* hladniji objekti kao što su diskovi čestica i planete najjače emituju u infracrvenom zračenju;
* ove infracrvene raspone je teško proučavati sa zemlje ili pomoću postojećih svemirskih teleskopa kao što je Hubble.

Zemaljski teleskopi moraju gledati kroz Zemljinu atmosferu, koja je neprozirna u mnogim infracrvenim rasponima (vidi sliku atmosferske apsorpcije). Čak i tamo gdje je atmosfera prozirna, mnoga ciljana hemijska jedinjenja, kao što su voda, ugljični dioksid i metan, također postoje u Zemljinoj atmosferi, što uvelike otežava analizu. Postojeći svemirski teleskopi kao što je Hubble ne mogu proučavati ove pojaseve jer njihova ogledala nisu dovoljno hladna (Hubble ogledalo se održava na oko 15 °C [288 K; 59 °F]), tako da sam teleskop jako zrači u infracrvenim opsezima &lt;ref&gt;&quot;Infrared astronomy from earth orbit&quot;. Infrared Processing and Analysis Center, NASA Spitzer Science Center, California Institute of Technology. 2017. Archived from the original on 21 December 2016. Public Domain Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;.

JWST također može promatrati obližnje objekte, uključujući objekte u Sunčevom sistemu, koji imaju prividnu ugaonu brzinu kretanja od 0,030 lučnih sekundi u sekundi ili manje. Ovo uključuje sve planete i satelite, komete i asteroide izvan Zemljine orbite, i &quot;praktično sve&quot; poznate objekte Kuiperovog pojasa. Osim toga, može uočiti oportunističke i neplanirane ciljeve u roku od 48 sati od odluke da to učini, kao što su supernove i eksplozije gama zraka.

&lt;gallery align=&quot;center&quot; mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;200&quot;&gt;
Datoteka:James Webb Space Telescope 2009 top.jpg|Tri četvrtine pogleda na vrh
Datoteka:James Webb Space Telescope 2009 bottom.jpg|Dno (strana okrenuta prema suncu)
&lt;/gallery&gt;

=== Lokacija i orbita ===
[[Datoteka:Atmospheric electromagnetic opacity.svg|thumb|lijevo|180px|Grubi prikaz Zemljine atmosferske propustljivosti (ili neprozirnosti) za različite talasne dužine elektromagnetnog zračenja, uključujući vidljivu svjetlost]]
JWST radi u orbiti, kruži oko tačke u svemiru poznate kao Lagrangeova tačka Sunce-Zemlja L2, otprilike 1.500.000 km izvan Zemljine orbite oko Sunca. Njegov stvarni položaj varira između oko 250.000 i 832.000 km oko tačke L2 dok orbitira, držeći ga podalje od Zemljine i Mjesečeve sjene. Poređenja radi, Hubble kruži 550 km iznad Zemljine površine, a Mjesec je otprilike 400.000 km od Zemlje. Objekti u blizini ove L2 tačke Sunce-Zemlja mogu kružiti oko Sunca u sinhronoj liniji sa Zemljom, omogućavajući teleskopu da ostane na otprilike konstantnoj udaljenosti sa kontinuiranom orijentacijom svog jedinstvenog sunčevog štitnika opreme prema Suncu, Zemlji i Mjesecu. U kombinaciji sa svojom širokom orbitom koja izbjegava sjenke, teleskop može istovremeno blokirati dolaznu toplinu i svjetlost iz sva tri ova tijela i izbjeći čak i najmanje promjene temperature od Zemljinih i Mjesečevih sjenki koje bi uticale na strukturu, ali i dalje održava neprekidnu sunčevu energiju i Zemaljske komunikacije na njegovoj strani okrenutoj prema suncu. Ovaj raspored održava temperaturu svemirskog broda konstantnom i ispod 50 K (-223 °C; -370 °F) neophodnih za slaba infracrvena posmatranja &lt;ref&gt;[https://www.jwst.nasa.gov/content/observatory/sunshield.html &quot;The Sunshield&quot;]. nasa.gov. NASA. Retrieved 28 August 2016. Public Domain Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;.

=== Zaštita od sunca ===
[[Datoteka:James Webb telescope sunshield.jpg|thumb|desno|180px|Testna jedinica suncobrana složena i proširena u postrojenju Northrop Grumman u Kaliforniji, 2014.]]
Da bi se vršila osmatranja u infracrvenom spektru, JWST se mora održavati na temperaturama ispod 50 K (−223,2 °C; −369,7 °F); inače bi infracrveno zračenje iz samog teleskopa preplavilo njegove instrumente. Stoga koristi veliki štitnik od sunca da blokira svjetlost i toplinu od Sunca, Zemlje i [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], a kako je već navedeno, njegov položaj blizu Sunca-Zemlje L2 drži sva tri tijela na istoj strani svemirske letjelice u svakom trenutku. Njegova orbita oko L2 tačke izbjegava sjenku Zemlje i Meseca, održavajući konstantno okruženje za zaštitu od sunca i sunčevih zračenja. Zaštita održava stabilnu temperaturu za dijelove na tamnoj strani, što je ključno za održavanje preciznog poravnanja primarnih segmenata ogledala u prostoru.

Petoslojni štitnik od sunca, svaki sloj tanak kao dlakljudske kose &lt;ref&gt;[https://www.jwst.nasa.gov/content/about/innovations/coating.html &quot;Sunshield Coatings Webb/NASA&quot;]. jwst.nasa.gov. Archived from the original on 29 December 2021. Pristupljeno 18. jula 2022. Ovaj članak uključuje tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;, je napravljen od Kapton E, komercijalno dostupnog poliimidnog filma iz DuPont-a, s membranama posebno obloženim aluminijem s obje strane i slojem poluprovodnog silicijuma prema Suncu okrenutoj strana; dva najtoplija sloja predviđena su da reflektuje sunčevu toplotu nazad u svemir.[20] Slučajno kidanje delikatne strukture filma tokom testiranja postavljanja 2018. dovele su do daljnjih kašnjenja lansiranja teleskopa.

Štitnik za sunce je dizajniran da se preklopi dvanaest puta tako da stane u nosivi dio rakete Ariane 5, koji ima 4,57 m u prečniku i 16,19 m  dužine. Dimenzije  potpuno postavljenog štita bile su planirane u mjeri 14,162 m × 21,197 m. Štitnik za sunce je ručno sastavljen u ManTech (NeXolve) u Huntsvilleu, Alabama, prije nego što je isporučen Northrop Grumman u Redondo Beach, Kalifornija, na testiranje.

Zbog zaštite od sunca, JWST nema neograničeno polje osmatranja u bilo kom trenutku. Teleskop može vidjeti 40 posto neba iz jedne pozicije i može vidjeti cijelo nebo u periodu od šest mjeseci.

=== Optika ===
[[Datoteka:Engineers Clean JWST Secondary Reflector with Carbon Dioxide Snow.jpg|thumb|desno|180px|Inženjeri čiste probno ogledalo snijegom od ugljičnog dioksida, 2015]]
Primarno ogledalo JWST-a je berilijumski reflektor prečnika 6,5 m  pozlaćeni i sa sabirnom površinom od 25,4 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; . Da je napravljen kao jedno veliko ogledalo, ovo bi bilo preveliko za postojeće lansirne rakete. Ogledalo je stoga sastavljeno od 18 heksagonalnih segmenata (tehnika koju je prvi predložio Guido Horn d'Arturo), koji su se otvorili nakon što je teleskop lansiran. Senziranje talasnog fronta u ravni slike kroz pronalaženje faze koristi se za pozicioniranje segmenata ogledala na ispravnu lokaciju pomoću vrlo preciznih mikro-motora. Nakon ove početne konfiguracije, potrebna su im samo povremena ažuriranja svakih nekoliko dana kako bi zadržali optimalan fokus &lt;ref&gt;[https://archive.ph/20120805213402/http://www.stsci.edu/jwst/ote/wavefront-sensing-and-control &quot;JWST Wavefront Sensing and Control&quot;]. Space Telescope Science Institute. Archived from the original on 5 August 2012.  Pristupljeno 18. jula 2022.&lt;/ref&gt;. Ovo je razlčito od zemaljskih teleskopa, na primjer [[Keck teleskopi|teleskopa Keck]], koji kontinuirano prilagođavaju svoje segmente ogledala koristeći aktivnu optiku kako bi prevladali efekte gravitacije i vjetra.

[[Datoteka:JWST_Full_Mirror.jpg|thumb|desno|180px|Sklop glavnog ogledala s prednje strane sa pričvršćenim primarnim retrovizorima, novembar 2016.]]
Webb teleskop će koristiti 132 mala motora (zvana aktuatori) za pozicioniranje i povremeno podešavanje optike jer su poremećaji teleskopa izazvani vanjskim uticajima zanemarivi u svemiru. Svakim od 18 primarnih segmenata ogledala upravlja 6 pozicionih aktuatora sa dodatnim ROC (radijus zakrivljenosti) aktuatorom u centru za podešavanje zakrivljenosti (7 aktuatora po segmentu), za ukupno 126 primarnih aktuatora ogledala i još 6 aktuatora za sekundarno ogledalo, dajući ukupno 132 &lt;ref&gt;Group, Techbriefs Media. [https://www.techbriefs.com/component/content/article/tb/insiders/md/stories/27614 &quot;Webb Telescope Actuators Move with Microscopic Accuracy&quot;]. www.techbriefs.com. Archived from the original on 19 March 2022. Pristupljeno 19. jula 2022.&lt;/ref&gt;. Aktuatori mogu pozicionirati ogledalo sa tačnošću od 10 nanometara (10 milionitih dijelova milimetra).

Aktuatori su ključni u održavanju poravnanja ogledala teleskopa i dizajnirani su i proizvedeni od strane Ball Aerospace &amp; Technologies. Svaki od 132 aktuatora pokreće jedan koračni (stepper) motor, omogućavajući fina i gruba podešavanja. Aktuatori pružaju grubu veličinu pomaka od 58 nanometara za veća podešavanja i finu veličinu pomaka za podešavanja od 7 nanometara &lt;ref&gt;Warden, Robert. &quot;Cryogenic Nano-Actuator for JWST&quot;. ESMATS: 242.&lt;/ref&gt;.

JWST-ov optički dizajn je anastigmat sa tri ogledala, koji koristi zakrivljena sekundarna i tercijarna ogledala za isporuku slika bez optičkih aberacija u širokom polju. Sekundarno ogledalo je prečnika 0,74 m. Osim toga, tu je i fino ogledalo za upravljanje koje može podesiti svoju poziciju mnogo puta u sekundi kako bi osiguralo stabilizaciju slike.

Ball Aerospace &amp; Technologies je glavni optički podizvođač za JWST projekat, predvođen glavnim izvođačem Northrop Grumman Aerospace Systems, prema ugovoru sa NASA Goddard Space Flight Center, u Greenbeltu, Maryland &lt;ref&gt;[https://www.nasa.gov/feature/goddard/2016/science-instruments-of-nasa-s-james-webb-space-telescope-successfully-installed &quot;Science Instruments of NASA's James Webb Space Telescope Successfully Installed&quot;]. NASA. 24 May 2016. Archived from the original on 19 March 2022. Pristupljeno 19. jula 2022. Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;. Retrovizori, plus rezervni dijelovi za letenje, proizvedeni su i polirani od strane Ball Aerospace &amp; Technologies na bazi berilijumskih segmenta koje proizvodi nekoliko kompanija uključujući Axsys, Brush Wellman i Tinsley Laboratories.

=== Naučni instrumenti ===
[[Datoteka:JWST_Nircam1lwres.jpg|thumb|desno|180px|NIRCam je završen 2013.]]
Integrirani naučni instrumentni modul (ISIM) je okvir koji Webb teleskopu obezbjeđuje električnu energiju, računarske resurse, sposobnost hlađenja kao i strukturnu stabilnost. Napravljen je od spojenog grafitno-epoksidnog kompozita pričvršćenog na donju stranu Webbove strukture teleskopa. ISIM sadrži četiri naučna instrumenta i kameru vodiča &lt;ref&gt;[https://jwst.nasa.gov/content/observatory/instruments/index.html &quot;JWST: Integrated Science Instrument Module (ISIM)&quot;]. NASA. 2017. Archived from the original on 2 June 2019. Pristupljeno 19. jula 2022. Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;.
* NIRCam (Near InfraRed Camera) je infracrveni snimač koji će imati spektralnu pokrivenost u rasponu od ivice vidljivog (0,6 μm) do bliskog infracrvenog (5 μm). Postoji 10 senzora svaki od 4 megapiksela. NIRCam će takođe služiti kao senzor talasnog fronta opservatorije, koji je neophodan za detekciju talasnog fronta i aktivnosti kontrole, koji se koristi za poravnavanje i fokusiranje glavnih segmenata ogledala. NIRCam je napravio tim koji je predvodio Univerzitet Arizona, sa glavnim istraživačem Marsijom J. Rieke. Industrijski partner je Lockheed-Martinov centar za naprednu tehnologiju u Palo Altu, Kalifornija.
* NIRSpec (Near InfraRed Spectrograph) će također izvoditi spektroskopiju na istom opsegu talasnih dužina. Izgradila ga je Evropska svemirska agencija u ESTEC-u u Noordwijku u Holandiji. Vodeći razvojni tim uključuje članove Airbus Defence and Space, Ottobrunn i Friedrichshafen, Njemačka, i Goddard Space Flight Center; sa Pierreom Ferruitom (École normale supérieure de Lyon) kao naučnim projektom NIRSpec. NIRSpec dizajn pruža tri režima posmatranja: režim niske rezolucije koji koristi prizme, režim više objekata R~1000 i R~2700 integralnu jedinicu polja ili režim spektroskopije sa dugim prorezom. Prebacivanje režima se vrši korištenjem mehanizma za predizbor talasne dužine koji se zove sklop filterskog kotača i odabirom odgovarajućeg disperzivnog elementa (prizma ili rešetka) pomoću mehanizma sklopa kotača rešetke. Oba mehanizma su zasnovana na uspješnim ISOPHOT mehanizmima kotača Infracrvene svemirske opservatorije. Režim sa više objekata oslanja se na složeni mehanizam mikro-zatvarača koji omogućava istovremeno posmatranje stotina pojedinačnih objekata bilo gde u vidnom polju NIRSpec-a. Postoje dva senzora svaki od 4 megapiksela. Mehanizmi i njihovi optički elementi su dizajnirani, integrisani i testirani od strane Carl Zeiss Optronics GmbH (danas Hensoldt) iz Oberkochena, Njemačka, prema ugovoru sa Astriumom.

[[Datoteka:NIRSpec_calibration_assembly.jpg|thumb|lijevo|180px|Kalibracioni sklop, jedna komponenta NIRSpec instrumenta]]
[[Datoteka:JWST_MIRI.jpg|thumb|desno|180px|MIRI]]
MIRI (srednji infracrveni instrument) će mjeriti srednje do duge infracrvene talasne dužine od 5 do 27 μm. Sadrži i srednju infracrvenu kameru i spektrometar za snimanje. MIRI je razvijen u saradnji između NASA-e i konzorcijuma evropskih zemalja, a predvode ga George Rieke (Univerzitet u Arizoni) i Gillian Wright (UK Astronomy Technology Centre, Edinburgh, Škotska, dio Vijeća za nauku i tehnologiju). MIRI ima slične mehanizme kotača kao i NIRSpec koje je također razvio i napravio Carl Zeiss Optronics GmbH prema ugovoru sa Max Planck institutom za astronomiju, Heidelberg, Njemačka. Završena montaža optičke klupe MIRI-ja isporučena je u Goddard centar za svemirske letove sredinom 2012. godine radi eventualne integracije u ISIM. Temperatura MIRI-ja ne smije da pređe 6° K (−267° C): mehanički hladnjak na gas helijum smješten na toploj strani štita okoline obezbjeđuje ovo hlađenje &lt;ref&gt;Banks, Kimberly; Larson, Melora; Aymergen, Cagatay; Zhang, Burt (2008). Angeli, George Z.; Cullum, Martin J. (eds.). &quot;James Webb Space Telescope Mid-Infrared Instrument Cooler systems engineering&quot;. Proceedings of SPIE. Modeling, Systems Engineering, and Project Management for Astronomy III. 7017: 5. Bibcode:2008SPIE.7017E..0AB.&lt;/ref&gt;.
* FGS/NIRISS (Senzor za fino navođenje i bliski infracrveni snimač i spektrograf bez proreza), koji vodi Kanadska svemirska agencija pod rukovodiocem projekta, naučnikom Johnom Hutchingsom (Herzbergov istraživački centar za astronomiju i astrofiziku, Nacionalni istraživački savjet). Uređaj se koristi za stabilizaciju linije vida opservatorije tokom naučnih posmatranja. Mjerenja FGS-a koriste se i za kontrolu cjelokupne orijentacije svemirske letjelice i za pokretanje finog upravljačkog ogledala za stabilizaciju slike. Kanadska svemirska agencija također obezbjeđuje modul bliskog infracrvenog snimanja i spektrografa bez proreza (NIRISS) za astronomsko snimanje i spektroskopiju u opsegu talasnih dužina od 0,8 do 5 μm, koji vodi glavni istraživač René Doyon na Univerzitetu u Montrealu. Iako se često zajedno pominju kao jedinica, NIRISS i FGS služe potpuno različitim svrhama, pri čemu je jedan naučni instrument, a drugi dio infrastrukture za podršku opservatorije &lt;ref&gt;Doyon, René; Hutchings, John B.; Beaulieu, Mathilde; Albert, Loic; Lafrenière, David; Willott, Chris; Touahri, Driss; Rowlands, Neil; Maszkiewicz, Micheal; Fullerton, Alex W.; Volk, Kevin; Martel, André R.; Chayer, Pierre; Sivaramakrishnan, Anand; Abraham, Roberto; Ferrarese, Laura; Jayawardhana, Ray; Johnstone, Doug; Meyer, Michael; Pipher, Judith L.; Sawicki, Marcin (22 August 2012). Clampin, Mark C; Fazio, Giovanni G; MacEwen, Howard A; Oschmann, Jacobus M (eds.). &quot;The JWST Fine Guidance Sensor (FGS) and Near-Infrared Imager and Slitless Spectrograph (NIRISS)&quot;. Proceedings of SPIE. Space Telescopes and Instrumentation 2012: Optical, Infrared, and Millimeter Wave. 8442: 84422R. Bibcode:2012SPIE.8442E..2RD. doi:10.1117/12.926578. S2CID 120702854. &quot;FGS features two modules: an infrared camera dedicated to fine guiding of the observatory and a science camera module, the Near-Infrared Imager and Slitless Spectrograph (NIRISS)&quot;&lt;/ref&gt;.

NIRCam i MIRI imaju koronagrafe koji blokiraju zvjezdano svjetlo za posmatranje slabih ciljeva kao što su planete van sunčevog sistema i cirkumzvjezdani diskovi vrlo blizu sjajnih zvijezda.

Infracrvene detektore za NIRCam, NIRSpec, FGS i NIRISS module obezbjeđuje Teledyne Imaging Sensors (ranije Rockwell Scientific Company). Inženjerski tim James Webb Space Telescope (JWST) Integrated Science Instrument Module (ISIM) i Command and Data Handling (ICDH) koriste SpaceWire za slanje podataka između naučnih instrumenata i opreme za obradu podataka.

=== Platforma svemirske letjelice ===
[[Platforma svemirske letjelice]] je primarna komponenta za podršku svemirskog teleskopa James Webb, koja sadrži mnoštvo računarskih, komunikacijskih, električnih, pogonskih i strukturnih dijelova. Zajedno sa štitnikom od sunca, on čini element svemirskog teleskopa. Platforma se nalazi na &quot;toploj&quot; strani sunčanog štitnika okrenutoj prema Suncu i radi na temperaturi od oko 300 K (27 °C).

Struktura platforme ima masu od 350 kg i mora držati svemirski teleskop težine 6.200 kg. Napravljena je prvenstveno od grafitnog kompozitnog materijala &lt;ref&gt;Willoughby, Scott P. (February 2012). &quot;PRIME: The Untold Story Of NASA's James Webb Space Telescope&quot;. SatMagazine. Satnews.&lt;/ref&gt;, te sastavljena u Kaliforniji, montaža je završena 2015. godine, a zatim integrirana s ostatkom svemirskog teleskopa do njegovog lansiranja 2021. godine. Platforma može rotirati teleskop s preciznošću od jedne lučne sekunde i izolirati vibracije do dvije miliučne sekunde.

Webb ima dva para raketnih motora (jedan par za redundantnost) za korekciju kursa na putu do L2 i drugi za održavanje stanice – održavanje ispravne pozicije u orbiti. Osam manjih potisnika se koristi za kontrolu položaja – ispravno usmjeravanje letjelice. Motori koriste [[hidrazin]] gorivo (159 litara pri lansiranju) i dizot tetroksid kao oksidator (79,5 litara pri lansiranju).

=== Servisiranje ===
JWST nije namijenjen za servisiranje u svemiru. Misija s posadom za popravku ili nadogradnju opservatorije, kao što je urađeno za Hubble, trenutno ne bi bila moguća, a prema riječima pomoćnog administratora NASA-e Thomasa Zurbuchena, uprkos svim naporima, otkriveno je da daljinska misija bez posade prevazilazi trenutnu tehnologiju u vrijeme kada je JWST dizajniran &lt;ref&gt;&quot;Relief as NASA's most powerful space telescope finishes risky unfolding&quot;. Science. 8 January 2022.&lt;/ref&gt;. Tokom dugog perioda testiranja JWST-a, zvaničnici NASA-e pozvali su se na ideju o misiji servisiranja, ali nikakvi planovi nisu objavljeni &lt;ref&gt;Smith, Marcia (30 August 2018). &quot;Zurbuchen Taking One Last Look at JWST Servicing Compatiblity&quot;. SpacePolicyOnline.&lt;/ref&gt;. Nakon uspješnog lansiranja, NASA je izjavila da je dizajn ipak planiran na način da se olakšaju buduće misije servisiranja. Ovo uključuje precizne oznake za navođenje u obliku krstova na površini JWST-a, za upotrebu u misijama daljinskog servisiranja, kao i rezervoare za [[gorivo]] koji se mogu puniti, uklonjive toplotne zaštite i pristupačne tačke pričvršćivanja.

== Historija ==
=== Razvoj do 2003. ===
Diskusije o nasljedniku teleskopa Hubble vođene su 1980-ih, ali se s ozbiljnim planiranjem počelo početkom 1990-ih. Koncept Hi-Z teleskopa razvijen je između 1989. i 1994. godine:  infracrveni teleskop sa otvorom od 4 m koji bi se postavio u orbitu na 3 astronomske jedinice (AJ). Ova udaljena orbita bi bila korisna zbog smanjenja svjetlosne buke koja nastaje od interplanetarne prašine. Drugi rani planovi su zahtijevali misiju NEXUS prekursorskog teleskopa &lt;ref&gt;de Weck, Olivier L.; Miller, David W.; Mosier, Gary E. (2002). &quot;Multidisciplinary analysis of the NEXUS precursor space telescope&quot;. In MacEwen, Howard A. (ed.). Highly Innovative Space Telescope Concepts. Highly Innovative Space Telescope Concepts. Vol. 4849. p. 294. Bibcode:2002SPIE.4849..294D. &lt;/ref&gt;.

Ispravljanje optike Hubble svemirskog teleskopa u njegovim prvim godinama odigralo je značajnu ulogu u nastanku JWST-a. Godine 1993. NASA je pripremila STS-61, misiju Space Shuttlea koja će nositi zamjenu za HST-ovu kameru i rekonstrukciju njegovog spektrografa za snimanje kako bi se kompenzirala sferna aberacija u primarnom ogledalu. Dok je astronomska zajednica željno iščekivala ovu misiju, NASA je upozorila da ovaj izuzetan napredak u radu u svemiru nosi značajan rizik i da njegov uspješan završetak ni na koji način nije zagarantovan.

Shodno tome, HST &amp; Beyond komitet je formiran 1995. godine kako bi procijenio učinkovitost misije popravke HST-a i istražio ideje za buduće svemirske teleskope koji bi bili potrebni ako misija popravke ne uspije &lt;ref&gt;Brown, R. A. (1996). &quot;1996swhs.conf..603B Page 603&quot;. Science with the Hubble Space Telescope – Ii: 603. Bibcode:1996swhs.conf..603B.&lt;/ref&gt;. Srećna okolnost je bila uspjeh servisiranja od strane svemirskih šatlova tokom decembra 1993.  i neviđeni javni odziv na zapanjujuće slike koje je HST isporučio.

Ohrabren uspjehom HST-a, i prepoznajući inovativni rad u Evropi za buduće misije &lt;ref&gt;Thronson, H. A.; Hawarden, T.; Davies, J. K.; Lee, T. J.; Mountain, C. M.; Longair, M. (January 1991). &quot;The Edison infrared space observatory and the universe at high redshifts&quot;. Advances in Space Research. 11 (2): 341–344. Bibcode:1991AdSpR..11b.341T.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; Thronson, Harley, A., Jr.; Hawarden, Timothy G.; Bradshaw, Tom W.; Orlowska, Anna H.; Penny, Alan J.; Turner, R. F.; Rapp, Donald (1 November 1993). Bely, Pierre Y; Breckinridge, James B (eds.). &quot;Edison radiatively cooled infrared space observatory&quot;. SPIE Proceedings. Space Astronomical Telescopes and Instruments II. SPIE. 1945: 92–99. doi:10.1117/12.158751. S2CID 120232788.&lt;/ref&gt;, izvještaj Komiteta iz 1996. istražuje koncept većeg i mnogo hladnijeg, infracrvenog osjetljivog teleskopa koji bi mogao doseći u kosmičko vrijeme do rođenja prvih galaksija. Ovaj naučni cilj visokog prioriteta bio je izvan mogućnosti HST-a jer je, kao topli teleskop, bio zaslijepljen infracrvenom emisijom iz vlastitog optičkog sistema. Pored preporuka da se misija HST produži do 2005. i da se razvije tehnologija za pronalaženje planeta oko drugih zvijezda, NASA je prihvatila glavnu preporuku HST &amp; Beyond za veliki, hladni svemirski teleskop (radijativno hlađen daleko ispod 0 °C) , i započeo je proces planiranja za budući JWST &lt;ref&gt;Dressler, A., ed. (1996). &quot;Exploration and the Search for Origins: A Vision for Ultraviolet-Optical-Infrared Space Astronomy Report of the 'HST &amp; Beyond' Committee&quot;. Stsci.edu. Association of Universities for Research in Astronomy.&lt;/ref&gt;.

Počevši od 1960-ih i početkom svake decenije nakon toga, Nacionalne akademije su organizovale zajednicu američkih astronoma da kreativno razmišljaju o astronomskim instrumentima i istraživanjima za narednu deceniju, i da postignu konsenzus o ciljevima i prioritetima. Kao pobornik ovih Dekadnih istraživanja astronomije i [[Astrofizika|astrofizike]], NASA je također bila izuzetno uspješna u razvoju programa i alata za postizanje preporuka istraživanja. Dakle, čak i uz značajnu podršku i interesovanje javnosti sredinom 1990-ih za nasljednika HST-a, astronomska zajednica je smatrala da je određivanje visokog prioriteta za novi teleskop u Dekadnom istraživanju iz 2000. godine suštinsko.

Priprema za istraživanje uključivala je dalji razvoj naučnog programa za ono što je postalo poznato kao svemirski teleskop sljedeće generacije &lt;ref&gt;Stockman, H. S. (June 1997). &quot;The Next Generation Space Telescope. Visiting a time when galaxies were young&quot;. Space Telescope Science Institute, Baltimore, Maryland. The Association of Universities for Research in Astronomy, Washington, D.C.&lt;/ref&gt;, i napredak u relevantnim tehnologijama od strane NASA-e. Kako su napredovala istraživanja u proučavanju rađanja galaksija u mladom univerzumu i traženju planeta oko drugih zvijezda – ovi glavni ciljevi su spojeni i nazvani &quot;Origins&quot;.

Krajem 1990-ih NASA je osnovala podkomitete za određene oblasti, poput misija u kojima je svemir predstavljao laboratoriju za fundamentalnu astrofiziku, na primjer proučavanje [[Crna rupa|crnih jama]] i [[Supernova|supernovih]]. NGST je dobio najviši rang u Dekadnom istraživanju astronomije i astrofizike iz 2000. godine &lt;ref&gt;Astronomy and Astrophysics Survey Committee; Board on Physics and Astronomy; Space Studies Board; Commission on Physical Sciences, Mathematics, and Applications; National Research Council (16 January 2001). Astronomy and Astrophysics in the New Millennium. Washington, D.C.: National Academies Press. doi:10.17226/9839. &lt;/ref&gt;, što je omogućilo da se projekat nastavi uz potpunu podršku i konsenzus zajednice.

Administrator NASA-e, Dan Goldin, skovao je frazu &quot;brže, bolje, jeftinije&quot; i odlučio se za sljedeću veliku promjenu paradigme za astronomiju, naime, razbijanje barijere jednog ogledala. To je značilo prelazak sa &quot;eliminacije pokretnih dijelova&quot; na &quot;naučiti živjeti s pokretnim dijelovima&quot; (tj. segmentirana optika). Sa ciljem da se gustina mase desetostruko smanji, prvo je isproban silicijum karbid sa vrlo tankim slojem stakla na vrhu, ali je na kraju odabran berilij.

Sredinom 1990-ih era &quot;brže, bolje, jeftinije&quot; proizvela je NGST koncept, sa otvorom od 8 m koji je trebao biti prebačen na L2, za koji se grubo procijenilo da košta 500 miliona US$. Godine 1997. NASA je radila sa Goddard Space Flight Center, Ball Aerospace &amp; Technologies, i TRW kako bi sprovela studije tehničkih zahtjeva i troškova tri različita koncepta, a 1999. odabrala je Lockheed Martin. i TRW za preliminarne konceptualne studije. Lansiranje je u to vrijeme bilo planirano za 2007. godinu, ali je datum lansiranja pomican mnogo puta.

2002. godine projekat je preimenovan po NASA-inom drugom administratoru (1961–1968), Jamesu E. Webbu (1906–1992). Webb je vodio agenciju tokom programa Apollo i ustanovio je naučno istraživanje kao osnovnu aktivnost NASA-e.

Godine 2003. NASA je TRW-u dodijelila glavni ugovor od 824,8 miliona dolara za JWST. Dizajn je zahtevao primarno ogledalo od 6,1 m i datum lansiranja 2010. Kasnije te godine, TRW je kupio Northrop Grumman u neprijateljskim preuzimanjem i postao je Northrop Grumman Space Technology.

JWST je projekat NASA-e, uz međunarodnu saradnju Evropske svemirske agencije (ESA) i Kanadske svemirske agencije (CSA) koje su se formalno pridružile 2004. i 2007. godine.

=== Razvoj – (re)planiranje – 2005 ===
Razvojem je upravljao NASA-in centar za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, Maryland, a John C. Mather je bio voditelj projekta. Primarni izvođač radova bio je Northrop Grumman Aerospace Systems, odgovoran za razvoj i izgradnju elementa svemirske letjelice, koji je uključivao satelitsku [[Platforma svemirske letjelice|platformu]], štitnik od sunca, sklop tornja koji se može postaviti (DTA) koji povezuje element optičkog teleskopa sa sabirnicom letjelice, i sklop srednjeg nosača (MBA). ) koji pomaže u postavljanju velikih štitnika za sunce na orbiti, dok je Ball Aerospace &amp; Technologies ugovoren podizvođačem za razvoj i izgradnju samog OTE-a i modula integrisanog naučnog instrumenta (ISIM).

Objava rasta troškova u proljeće 2005. dovela je do ponovnog planiranja u augustu 2005. godine. Primarni tehnički rezultati ponovnog planiranja bili su značajne promjene u planovima integracije i testiranja, 22-mjesečno odlaganje lansiranja (od 2011. do 2013.) i eliminacija testiranja na nivou sistema za modove opservatorije na talasnoj dužini kraćoj od 1,7 μm. Ostale glavne karakteristike opservatorije ostale su nepromijenjene. Nakon ponovnog planiranja, projekat je revidiran u aprilu 2006. godine.

=== Kontroverze oko imena ===
Godine 2002, NASA-in administrator (2001–2004) Sean O'Keefe je donio odluku da nazove teleskop po Jamesu E. Webbu, administratoru NASA-e od 1961. do 1968. tokom programa Mercury, Gemini i velikog dijela programa Apollo.

Godine 2015. pojavile su se optužbe oko Webbove uloge tokom &quot;lavanda progona&quot; (lavanda scare), aktivnosti poduzetih od strane američke vlade sredinom XX vijeka protiv homoseksualaca na radnom mjestu u državnoj službi &lt;ref&gt;Francis, Matthew. [https://www.forbes.com/sites/matthewfrancis/2015/06/11/the-problem-with-naming-observatories-for-bigots/?sh=4acbb0aa695b &quot;The Problem With Naming Observatories For Bigots&quot;]. Forbes. Archived from the original on 11 April 2022. Pristupljeno juli 2022.&lt;/ref&gt;.  Zastrašivanje je dovelo do otpuštanja skoro 300 službenika američkog State Departmenta između 1950. i 1952. godine; Webb je bio državni podsekretar od početka 1949. do početka 1952. godine. U martu 2021. četiri naučnika objavila su mišljenje u časopisu Scientific American pozivajući NASA-u da preispita ime teleskopa, na osnovu Webbovog navodnog saučesništva u aktivnosti diskriminacije.[ U septembru 2021. NASA je objavila svoju odluku da ne preimenuje teleskop. O'Keefe, koji je donio odluku da se teleskop nazove po Webbu, izjavio je da je nepravda sugerirati da bi Web trebao &quot;snositi odgovornost za tu aktivnost kada nema dokaza koji bi čak nagovijestili [da je on u tome učestvovao]&quot;. Američko astronomsko društvo poslalo je NASA-inom administratoru Billu Nelsonu dva pisma tražeći od NASA-e da objavi javni izvještaj sa detaljima o njihovoj istrazi. Mada, dokumenti iz žalbene presude iz 1969. (u vezi s otpuštanjem jednog zaposlenog iz 1963.) ukazuju na to da se otpuštanje homoseksualaca smatralo uobičajenim unutar agencije &lt;ref&gt;Witze, Alexandra (25 March 2022). [https://www.nature.com/articles/d41586-022-00845-6 &quot;Exclusive: Documents reveal NASA's internal struggles over renaming Webb telescope&quot;]. Nature. 604 (7904): 15–16. Bibcode:2022Natur.604...15W. doi:10.1038/d41586-022-00845-6. PMID 35338365. S2CID 247713613.&lt;/ref&gt;.

== Misija ==
[[Datoteka:Comparison optical telescope primary mirrors.svg|mini|Poređenje sa nekim poznatim teleskopima]]
Primarna misija teleskopa je da traži svjetlost koja potiče od udaljenih [[zvijezda]] i [[galaksija]], koje su se formirale neposredno poslije [[Veliki prasak|Velikog praska]], da proučava nastanak i evoluciju galaksija, i da pokuša da objasni nastanak zvijezda i planetarnih sistema, kao i porijeklo života.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
[[Datoteka:L2 rendering.jpg|mini|220px|Teleskop neće biti tačno na L2 poziciji, nego će orbitirati u &quot;halo orbiti&quot;.]]

{{Commonscat|James Webb Space Telescope}}

* [http://www.jwst.nasa.gov/ JWST homepage at NASA]
* [http://www.stsci.edu/jwst/ JWST homepage at STScI]
* [http://sci.esa.int/jwst/ JWST homepage at ESA]
* [https://web.archive.org/web/20110516142347/http://solarsystem.nasa.gov/missions/profile.cfm?MCode=JWST James Web Space Telescope Mission Profile] by [http://solarsystem.nasa.gov NASA's Solar System Exploration]
* [http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7423 Cost overruns put squeeze on Hubble’s successor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080115093253/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7423 |date=15. 1. 2008 }}
* [https://web.archive.org/web/20090528024200/http://pdf.aiaa.org/getfile.cfm?urlX=5%3A7I%276D%26X%5BR%5B%2FRP%23UWT%5B%5EP%2B%3B%3A7%3A%2C%23%0A&amp;urla=%25%2B%22D%23%23%20H%20%0A&amp;urlb=%21%2A%20%20%20%0A&amp;urlc=%21%2A0%20%20%0A&amp;urld=%27%2A%22P%26%22%20%3E%40T%20%20%20%0A&amp;urle=%27%2A%22%5C%20%23%206DT0%20%20%0A AIAA-2004-5986: JWST Observatory Architecture and Performance]
* [https://web.archive.org/web/20130729234444/http://pdf.aiaa.org/getfile.cfm?urlX=5%3A7I%276D%26XZ2%3B%2FS%40%23UWT%5B%5EPK%3B%3A4%3A%28%26%0A&amp;urla=%25%2B%22D%23%23%20H%20%0A&amp;urlb=%21%2A%20%20%20%0A&amp;urlc=%21%2A0%20%20%0A&amp;urld=%27%2A%22P%26%22%20%3E%40T%20%20%20%0A&amp;urle=%27%2A%22%5C%20%23%206DT0%20%20%0A AIAA-2006-5593: Development of JWST's Ground Systems Using an Open Adaptable Architecture]

{{Svemirske opservatorije}}

[[Kategorija:Teleskopi]]
[[Kategorija:NASA]]</text>
      <sha1>fjpxyqbuyd58viftk3rsfv353ktqh75</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428312</id>
      <parentid>3428309</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T09:06:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sitnice</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40051" xml:space="preserve">[[Datoteka:James Webb Space Telescope.jpg|mini|upright=1.2|alt=|'''James Webb svemirski teleskop''']]
'''Svemirski teleskop James Webb''' ('''JWST''') nasljednik je [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubble]], dizajniran prvenstveno za provođenje infracrvene astronomije. Kao najveći optički teleskop u svemiru, njegova značajno poboljšana infracrvena rezolucija i osjetljivost mu omogućavaju da vidi objekte koji su previše stari, udaljeni ili blijedi za teleskop Hubble ili zemaljske teleskope. Očekuje se da će ovo omogućiti širok spektar istraživanja u oblastima astronomije i kosmologije, kao što su posmatranje prvih zvijezda i formiranje prvih galaksija, te detaljna atmosferska karakterizacija potencijalno nastanjivih egzoplaneta.

Američka Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir (NASA) vodila je razvoj JWST-a u saradnji sa Evropskom svemirskom agencijom (ESA) i Kanadskom svemirskom agencijom (CSA). NASA Goddard Space Flight Center (GSFC) u Marylandu upravljao je razvojem teleskopa, Institut Space Telescope Science Institute u Baltimoru u Homewood kampusu Univerziteta Johns Hopkins upravlja JWST, a glavni izvođač je bio Northrop Grumman. Teleskop je nazvan po [[James E. Webb|Jamesu E. Webbu]], koji je bio administrator NASA-e od 1961. do 1968. tokom programa [[Program &quot;Mercury&quot;|Mercury]], [[Program &quot;Gemini&quot;|Gemini]] i [[Program &quot;Apollo&quot;|Apolo]].

U novembru 2011, Kongres SAD je promijenio svoj plan obustave JWST-a, i umjesto toga dodao sredstva za kompletiranje projekta, u ukupnom iznosu od 8 milijardi američkih dolara.&lt;ref name=&quot;dodatni budžet&quot;&gt;http://www.reuters.com/article/2011/11/16/us-usa-space-budget-idUSTRE7AF06320111116 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924160524/http://www.reuters.com/article/2011/11/16/us-usa-space-budget-idUSTRE7AF06320111116 |date=24. 9. 2015 }} (en)&lt;/ref&gt;

U planu je bilo da teleskop bude lansiran u [[orbita|orbitu]] 30. marta 2021,&lt;ref name=&quot;NASAJWSTdelay2021&quot;&gt;{{cite news|title=NASA Completes Webb Telescope Review, Commits to Launch in Early 2021|url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-completes-webb-telescope-review-commits-to-launch-in-early-2021|access-date=27. 6. 2018|publisher=NASA|date=27. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WP-20180724&quot;&gt;{{cite news |author=Kaplan Sarah; Achenbach Joel |title=NASA’s next great space telescope is stuck on Earth after screwy errors |url=https://www.washingtonpost.com/national/health-science/nasas-next-great-space-telescope-is-stuck-on-earth-after-screwy-errors/2018/07/24/742f17d4-8e93-11e8-8322-b5482bf5e0f5_story.html |date=24. 7. 2018 |work=The Washington Post |access-date=25. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; međutim, tada je postojalo samo dvanaest procenata šansi da će se to desiti u predviđenom roku zbog situacije sa koronavirusom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.space.com/nasa-james-webb-space-telescope-grim-gao-report.html|title=NASA's James Webb Space Telescope may miss March 2021 launch, GAO report says|last=January 2020|first=Meghan Bartels 29|website=Space.com|language=en|access-date=13. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;. Lansiran je u decembru 2021. na raketi Ariane 5 iz Kouroua, Francuska Gvajana, i stigao je na tačku Sunce-Zemlja L2 Lagrange u januaru 2022. Od jula 2022., JWST treba naslijediti Hubble kao NASA-inu vodeću misiju u astrofizici. Prva slika sa JWST-a objavljena je javnosti putem konferencije za novinare 11. jula 2022.&lt;ref&gt;Fisher, Alise; Pinol, Natasha; Betz, Laura (11 July 2022). [https://www.nasa.gov/press-release/president-biden-reveals-first-image-from-nasa-s-webb-telescope &quot;President Biden Reveals First Image from NASA's Webb Telescope&quot;]. NASA. Pristupljeno 12 jula 2022.&lt;/ref&gt;

Primarno ogledalo JWST-a sastoji se od 18 heksagonalnih segmenata ogledala napravljenih od pozlaćenog berilijuma koji zajedno stvaraju ogledalo prečnika 6,5 metara (21 stopu), u poređenju sa Hubbleovim 2,4 m (7,9 stopa). Ovo daje JWST-u površinu za prikupljanje svjetlosti od oko 25 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, oko šest puta više od Hubblea.

Za razliku od Hubblea, koji posmatra u bliskom ultraljubičastom, vidljivom i bliskom infracrvenom (0,1–1,7 μm) spektru, JWST će promatrati u nižem frekvencijskom rasponu, od dugovalne vidljive svjetlosti (crvene) do srednje infracrvene (0,6–28,3 μm) ).

Teleskop mora biti izuzetno hladan, ispod 50 K (−223 °C; −370 °F), tako da infracrvena svjetlost koju emituje sam teleskop ne ometa prikupljenu svjetlost. Raspoređen je u solarnoj orbiti u blizini Lagrange tačke Sunce–Zemlja L2, oko 1,5 miliona kilometara od Zemlje, gde ga njegov petoslojni zaštitni štit štiti od zagrijavanja Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Prvobitni dizajni za teleskop, tada nazvan Svemirski teleskop nove generacije, kreiran je 1996. Dvije konceptualne studije su naručene 1999, za potencijalno lansiranje 2007. i budžet od milijardu američkih dolara. Program je bio opterećen ogromnim prekoračenjem troškova i kašnjenjima; veliki redizajn 2005. doveo je do sadašnjeg pristupa, sa izgradnjom završenom 2016. uz ukupnu cijenu od 10 milijardi američkih dolara.

== Karakteristike ==
[[Datoteka:Main image deep field smacs0723.png|mini|desno|Webbova prva slika galaktičkog jata SMACS 0723 dubokog polja (objavljena 11. jula 2022.)]]
Svemirski teleskop James Webb ima masu koja je otprilike polovina mase svemirskog teleskopa Hubble. JWST ima primarno ogledalo od [[berilij]]uma obloženo zlatom prečnika 6,5 metara (21 stopu) koje se sastoji od 18 zasebnih šestougaonih ogledala. Ogledalo ima uglačanu površinu od 26,3 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od čega je 0,9 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; zaklonjeno sekundarnim potpornim podupiračima,&lt;ref&gt;Lallo, Matthew D. (2012). &quot;Experience with the Hubble Space Telescope: 20 years of an archetype&quot;. Optical Engineering. 51 (1): 011011–011011–19. arXiv:1203.0002. Bibcode:2012OptEn..51a1011L. doi:10.1117/1.OE.51.1.011011. S2CID 15722152.&lt;/ref&gt; što daje ukupnu sabirnu površinu od 25,4 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ovo je preko šest puta veće od površine sakupljanja Hubbleovog ogledala prečnika 2,4 metra (7,9 stopa), koje ima sabirnu površinu od 4,0 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. [[Ogledalo]] ima zlatni premaz koji pruža infracrvenu refleksiju i koji je prekriven tankim slojem [[Staklo|stakla]] radi izdržljivosti.

JWST je prvenstveno dizajniran za blisku infracrvenu astronomiju, ali može vidjeti i narandžastu i crvenu vidljivu svjetlost, kao i srednje infracrveno područje, ovisno o instrumentu. Može detektovati objekte do 100 puta slabije od Hubblea, i objekte mnogo ranije u historiji svemira, nazad do crvenog pomaka z≈20 (oko 180 miliona godina kosmičkog vremena nakon Velikog praska).&lt;ref&gt;[https://briankoberlein.com/blog/deeper-sky &quot;A Deeper Sky | by Brian Koberlein&quot;]. briankoberlein.com.&lt;/ref&gt; Za poređenje, smatra se da su najranije zvijezde nastale između z≈30 i z≈20 (100-180 miliona godina kosmičkog vremena), a prve galaksije su se mogle formirati oko crvenog pomaka z≈15 (oko 270 miliona godina kosmičkog vremena). Habl ne može da vidi dalje od veoma rane rejonizacije&lt;ref&gt;Shelton, Jim (3 March 2016). [https://news.yale.edu/2016/03/03/shattering-cosmic-distance-record-once-again &quot;Shattering the cosmic distance record, once again&quot;]. Yale University. Pristupljeno 13. juli 2022.&lt;/ref&gt; na oko z≈11,1 (galaksija GN-z11, 400 miliona godina kosmičko vrijeme) .&lt;ref&gt;Oesch, P. A.; Brammer, G.; van Dokkum, P.; et al. (March 2016). &quot;A Remarkably Luminous Galaxy at z=11.1 Measured with Hubble Space Telescope Grism Spectroscopy&quot;. The Astrophysical Journal. 819 (2). 129. arXiv:1603.00461. Bibcode:2016ApJ...819..129O. doi:10.3847/0004-637X/819/2/129. S2CID 119262750.&lt;/ref&gt;

Dizajn naglašava veće mogućnosti u oblasti osmatranja  blisko do srednje infracrvenog spektra iz nekoliko razloga:
* Objekti s visokim crvenim pomakom (vrlo rani i udaljeni) imaju vidljive emisije pomjerene u infracrvenu, te se stoga njihova svjetlost danas može promatrati samo putem infracrvene astronomije;
* infracrvena svjetlost lakše prolazi kroz oblake prašine nego vidljiva svjetlost&lt;ref&gt;[https://www.jwst.nasa.gov/content/about/comparisonWebbVsHubble.html &quot;Comparison: Webb vs Hubble Telescope – Webb/NASA&quot;]. www.jwst.nasa.gov. Pristupljeno 14. jula 2022.&lt;/ref&gt; 
* hladniji objekti kao što su diskovi čestica i planete najjače emituju u infracrvenom zračenju;
* ove infracrvene raspone je teško proučavati sa zemlje ili pomoću postojećih svemirskih teleskopa kao što je Hubble.

Zemaljski teleskopi moraju gledati kroz Zemljinu atmosferu, koja je neprozirna u mnogim infracrvenim rasponima (vidi sliku atmosferske apsorpcije). Čak i tamo gdje je atmosfera prozirna, mnoga ciljana hemijska jedinjenja, kao što su voda, ugljični dioksid i metan, također postoje u Zemljinoj atmosferi, što uvelike otežava analizu. Postojeći svemirski teleskopi kao što je Hubble ne mogu proučavati ove pojaseve jer njihova ogledala nisu dovoljno hladna (Hubble ogledalo se održava na oko 15 °C [288 K; 59 °F]), tako da sam teleskop jako zrači u infracrvenim opsezima .&lt;ref&gt;&quot;Infrared astronomy from earth orbit&quot;. Infrared Processing and Analysis Center, NASA Spitzer Science Center, California Institute of Technology. 2017. Archived from the original on 21 December 2016. Public Domain Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;

JWST također može promatrati obližnje objekte, uključujući objekte u Sunčevom sistemu, koji imaju prividnu ugaonu brzinu kretanja od 0,030 lučnih sekundi u sekundi ili manje. Ovo uključuje sve planete i satelite, komete i asteroide izvan Zemljine orbite, i &quot;praktično sve&quot; poznate objekte Kuiperovog pojasa. Osim toga, može uočiti oportunističke i neplanirane ciljeve u roku od 48 sati od odluke da to učini, kao što su supernove i eksplozije gama zraka.

&lt;gallery align=&quot;center&quot; mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;200&quot;&gt;
Datoteka:James Webb Space Telescope 2009 top.jpg|Tri četvrtine pogleda na vrh
Datoteka:James Webb Space Telescope 2009 bottom.jpg|Dno (strana okrenuta prema suncu)
&lt;/gallery&gt;

=== Lokacija i orbita ===
[[Datoteka:Atmospheric electromagnetic opacity.svg|thumb|lijevo|180px|Grubi prikaz Zemljine atmosferske propustljivosti (ili neprozirnosti) za različite talasne dužine elektromagnetnog zračenja, uključujući vidljivu svjetlost]]
JWST radi u orbiti, kruži oko tačke u svemiru poznate kao Lagrangeova tačka Sunce-Zemlja L2, otprilike 1.500.000 km izvan Zemljine orbite oko Sunca. Njegov stvarni položaj varira između oko 250.000 i 832.000 km oko tačke L2 dok orbitira, držeći ga podalje od Zemljine i Mjesečeve sjene. Poređenja radi, Hubble kruži 550 km iznad Zemljine površine, a Mjesec je otprilike 400.000 km od Zemlje. Objekti u blizini ove L2 tačke Sunce-Zemlja mogu kružiti oko Sunca u sinhronoj liniji sa Zemljom, omogućavajući teleskopu da ostane na otprilike konstantnoj udaljenosti sa kontinuiranom orijentacijom svog jedinstvenog sunčevog štitnika opreme prema Suncu, Zemlji i Mjesecu. U kombinaciji sa svojom širokom orbitom koja izbjegava sjenke, teleskop može istovremeno blokirati dolaznu toplinu i svjetlost iz sva tri ova tijela i izbjeći čak i najmanje promjene temperature od Zemljinih i Mjesečevih sjenki koje bi uticale na strukturu, ali i dalje održava neprekidnu sunčevu energiju i Zemaljske komunikacije na njegovoj strani okrenutoj prema suncu. Ovaj raspored održava temperaturu svemirskog broda konstantnom i ispod 50 K (-223 °C; -370 °F) neophodnih za slaba infracrvena posmatranja .&lt;ref&gt;[https://www.jwst.nasa.gov/content/observatory/sunshield.html &quot;The Sunshield&quot;]. nasa.gov. NASA. Retrieved 28 August 2016. Public Domain Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;

=== Zaštita od sunca ===
[[Datoteka:James Webb telescope sunshield.jpg|thumb|desno|180px|Testna jedinica suncobrana složena i proširena u postrojenju Northrop Grumman u Kaliforniji, 2014.]]
Da bi se vršila osmatranja u infracrvenom spektru, JWST se mora održavati na temperaturama ispod 50 K (−223,2 °C; −369,7 °F); inače bi infracrveno zračenje iz samog teleskopa preplavilo njegove instrumente. Stoga koristi veliki štitnik od sunca da blokira svjetlost i toplinu od Sunca, Zemlje i [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], a kako je već navedeno, njegov položaj blizu Sunca-Zemlje L2 drži sva tri tijela na istoj strani svemirske letjelice u svakom trenutku. Njegova orbita oko L2 tačke izbjegava sjenku Zemlje i Meseca, održavajući konstantno okruženje za zaštitu od sunca i sunčevih zračenja. Zaštita održava stabilnu temperaturu za dijelove na tamnoj strani, što je ključno za održavanje preciznog poravnanja primarnih segmenata ogledala u prostoru.

Petoslojni štitnik od sunca, svaki sloj tanak kao dlakljudske kose,&lt;ref&gt;[https://www.jwst.nasa.gov/content/about/innovations/coating.html &quot;Sunshield Coatings Webb/NASA&quot;]. jwst.nasa.gov. Archived from the original on 29 December 2021. Pristupljeno 18. jula 2022. Ovaj članak uključuje tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt; je napravljen od Kapton E, komercijalno dostupnog poliimidnog filma iz DuPont-a, s membranama posebno obloženim aluminijem s obje strane i slojem poluprovodnog silicijuma prema Suncu okrenutoj strana; dva najtoplija sloja predviđena su da reflektuje sunčevu toplotu nazad u svemir.[20] Slučajno kidanje delikatne strukture filma tokom testiranja postavljanja 2018. dovele su do daljnjih kašnjenja lansiranja teleskopa.

Štitnik za sunce je dizajniran da se preklopi dvanaest puta tako da stane u nosivi dio rakete Ariane 5, koji ima 4,57 m u prečniku i 16,19 m  dužine. Dimenzije  potpuno postavljenog štita bile su planirane u mjeri 14,162 m × 21,197 m. Štitnik za sunce je ručno sastavljen u ManTech (NeXolve) u Huntsvilleu, Alabama, prije nego što je isporučen Northrop Grumman u Redondo Beach, Kalifornija, na testiranje.

Zbog zaštite od sunca, JWST nema neograničeno polje osmatranja u bilo kom trenutku. Teleskop može vidjeti 40 posto neba iz jedne pozicije i može vidjeti cijelo nebo u periodu od šest mjeseci.

=== Optika ===
[[Datoteka:Engineers Clean JWST Secondary Reflector with Carbon Dioxide Snow.jpg|thumb|desno|180px|Inženjeri čiste probno ogledalo snijegom od ugljičnog dioksida, 2015]]
Primarno ogledalo JWST-a je berilijumski reflektor prečnika 6,5 m  pozlaćeni i sa sabirnom površinom od 25,4 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; . Da je napravljen kao jedno veliko ogledalo, ovo bi bilo preveliko za postojeće lansirne rakete. Ogledalo je stoga sastavljeno od 18 heksagonalnih segmenata (tehnika koju je prvi predložio Guido Horn d'Arturo), koji su se otvorili nakon što je teleskop lansiran. Senziranje talasnog fronta u ravni slike kroz pronalaženje faze koristi se za pozicioniranje segmenata ogledala na ispravnu lokaciju pomoću vrlo preciznih mikro-motora. Nakon ove početne konfiguracije, potrebna su im samo povremena ažuriranja svakih nekoliko dana kako bi zadržali optimalan fokus.&lt;ref&gt;[https://archive.ph/20120805213402/http://www.stsci.edu/jwst/ote/wavefront-sensing-and-control &quot;JWST Wavefront Sensing and Control&quot;]. Space Telescope Science Institute. Archived from the original on 5 August 2012.  Pristupljeno 18. jula 2022.&lt;/ref&gt; Ovo je razlčito od zemaljskih teleskopa, na primjer [[Keck teleskopi|teleskopa Keck]], koji kontinuirano prilagođavaju svoje segmente ogledala koristeći aktivnu optiku kako bi prevladali efekte gravitacije i vjetra.

[[Datoteka:JWST_Full_Mirror.jpg|thumb|desno|180px|Sklop glavnog ogledala s prednje strane sa pričvršćenim primarnim retrovizorima, novembar 2016.]]
Webb teleskop će koristiti 132 mala motora (zvana aktuatori) za pozicioniranje i povremeno podešavanje optike jer su poremećaji teleskopa izazvani vanjskim uticajima zanemarivi u svemiru. Svakim od 18 primarnih segmenata ogledala upravlja 6 pozicionih aktuatora sa dodatnim ROC (radijus zakrivljenosti) aktuatorom u centru za podešavanje zakrivljenosti (7 aktuatora po segmentu), za ukupno 126 primarnih aktuatora ogledala i još 6 aktuatora za sekundarno ogledalo, dajući ukupno 132.&lt;ref&gt;Group, Techbriefs Media. [https://www.techbriefs.com/component/content/article/tb/insiders/md/stories/27614 &quot;Webb Telescope Actuators Move with Microscopic Accuracy&quot;]. www.techbriefs.com. Archived from the original on 19 March 2022. Pristupljeno 19. jula 2022.&lt;/ref&gt; Aktuatori mogu pozicionirati ogledalo sa tačnošću od 10 nanometara (10 milionitih dijelova milimetra).

Aktuatori su ključni u održavanju poravnanja ogledala teleskopa i dizajnirani su i proizvedeni od strane Ball Aerospace &amp; Technologies. Svaki od 132 aktuatora pokreće jedan koračni (stepper) motor, omogućavajući fina i gruba podešavanja. Aktuatori pružaju grubu veličinu pomaka od 58 nanometara za veća podešavanja i finu veličinu pomaka za podešavanja od 7 nanometara.&lt;ref&gt;Warden, Robert. &quot;Cryogenic Nano-Actuator for JWST&quot;. ESMATS: 242.&lt;/ref&gt;

JWST-ov optički dizajn je anastigmat sa tri ogledala, koji koristi zakrivljena sekundarna i tercijarna ogledala za isporuku slika bez optičkih aberacija u širokom polju. Sekundarno ogledalo je prečnika 0,74 m. Osim toga, tu je i fino ogledalo za upravljanje koje može podesiti svoju poziciju mnogo puta u sekundi kako bi osiguralo stabilizaciju slike.

Ball Aerospace &amp; Technologies je glavni optički podizvođač za JWST projekat, predvođen glavnim izvođačem Northrop Grumman Aerospace Systems, prema ugovoru sa NASA Goddard Space Flight Center, u Greenbeltu, Maryland.&lt;ref&gt;[https://www.nasa.gov/feature/goddard/2016/science-instruments-of-nasa-s-james-webb-space-telescope-successfully-installed &quot;Science Instruments of NASA's James Webb Space Telescope Successfully Installed&quot;]. NASA. 24 May 2016. Archived from the original on 19 March 2022. Pristupljeno 19. jula 2022. Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt; Retrovizori, plus rezervni dijelovi za letenje, proizvedeni su i polirani od strane Ball Aerospace &amp; Technologies na bazi berilijumskih segmenta koje proizvodi nekoliko kompanija uključujući Axsys, Brush Wellman i Tinsley Laboratories.

=== Naučni instrumenti ===
[[Datoteka:JWST_Nircam1lwres.jpg|thumb|desno|180px|NIRCam je završen 2013.]]
Integrirani naučni instrumentni modul (ISIM) je okvir koji Webb teleskopu obezbjeđuje električnu energiju, računarske resurse, sposobnost hlađenja kao i strukturnu stabilnost. Napravljen je od spojenog grafitno-epoksidnog kompozita pričvršćenog na donju stranu Webbove strukture teleskopa. ISIM sadrži četiri naučna instrumenta i kameru vodiča.&lt;ref&gt;[https://jwst.nasa.gov/content/observatory/instruments/index.html &quot;JWST: Integrated Science Instrument Module (ISIM)&quot;]. NASA. 2017. Archived from the original on 2 June 2019. Pristupljeno 19. jula 2022. Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;
* NIRCam (Near InfraRed Camera) je infracrveni snimač koji će imati spektralnu pokrivenost u rasponu od ivice vidljivog (0,6 μm) do bliskog infracrvenog (5 μm). Postoji 10 senzora svaki od 4 megapiksela. NIRCam će takođe služiti kao senzor talasnog fronta opservatorije, koji je neophodan za detekciju talasnog fronta i aktivnosti kontrole, koji se koristi za poravnavanje i fokusiranje glavnih segmenata ogledala. NIRCam je napravio tim koji je predvodio Univerzitet Arizona, sa glavnim istraživačem Marsijom J. Rieke. Industrijski partner je Lockheed-Martinov centar za naprednu tehnologiju u Palo Altu, Kalifornija.
* NIRSpec (Near InfraRed Spectrograph) će također izvoditi spektroskopiju na istom opsegu talasnih dužina. Izgradila ga je Evropska svemirska agencija u ESTEC-u u Noordwijku u Holandiji. Vodeći razvojni tim uključuje članove Airbus Defence and Space, Ottobrunn i Friedrichshafen, Njemačka, i Goddard Space Flight Center; sa Pierreom Ferruitom (École normale supérieure de Lyon) kao naučnim projektom NIRSpec. NIRSpec dizajn pruža tri režima posmatranja: režim niske rezolucije koji koristi prizme, režim više objekata R~1000 i R~2700 integralnu jedinicu polja ili režim spektroskopije sa dugim prorezom. Prebacivanje režima se vrši korištenjem mehanizma za predizbor talasne dužine koji se zove sklop filterskog kotača i odabirom odgovarajućeg disperzivnog elementa (prizma ili rešetka) pomoću mehanizma sklopa kotača rešetke. Oba mehanizma su zasnovana na uspješnim ISOPHOT mehanizmima kotača Infracrvene svemirske opservatorije. Režim sa više objekata oslanja se na složeni mehanizam mikro-zatvarača koji omogućava istovremeno posmatranje stotina pojedinačnih objekata bilo gde u vidnom polju NIRSpec-a. Postoje dva senzora svaki od 4 megapiksela. Mehanizmi i njihovi optički elementi su dizajnirani, integrisani i testirani od strane Carl Zeiss Optronics GmbH (danas Hensoldt) iz Oberkochena, Njemačka, prema ugovoru sa Astriumom.

[[Datoteka:NIRSpec_calibration_assembly.jpg|thumb|lijevo|180px|Kalibracioni sklop, jedna komponenta NIRSpec instrumenta]]
[[Datoteka:JWST_MIRI.jpg|thumb|desno|180px|MIRI]]
MIRI (srednji infracrveni instrument) će mjeriti srednje do duge infracrvene talasne dužine od 5 do 27 μm. Sadrži i srednju infracrvenu kameru i spektrometar za snimanje. MIRI je razvijen u saradnji između NASA-e i konzorcijuma evropskih zemalja, a predvode ga George Rieke (Univerzitet u Arizoni) i Gillian Wright (UK Astronomy Technology Centre, Edinburgh, Škotska, dio Vijeća za nauku i tehnologiju). MIRI ima slične mehanizme kotača kao i NIRSpec koje je također razvio i napravio Carl Zeiss Optronics GmbH prema ugovoru sa Max Planck institutom za astronomiju, Heidelberg, Njemačka. Završena montaža optičke klupe MIRI-ja isporučena je u Goddard centar za svemirske letove sredinom 2012. zbog eventualne integracije u ISIM. Temperatura MIRI-ja ne smije da pređe 6° K (−267° C): mehanički hladnjak na gas helijum smješten na toploj strani štita okoline obezbjeđuje ovo hlađenje.&lt;ref&gt;Banks, Kimberly; Larson, Melora; Aymergen, Cagatay; Zhang, Burt (2008). Angeli, George Z.; Cullum, Martin J. (eds.). &quot;James Webb Space Telescope Mid-Infrared Instrument Cooler systems engineering&quot;. Proceedings of SPIE. Modeling, Systems Engineering, and Project Management for Astronomy III. 7017: 5. Bibcode:2008SPIE.7017E..0AB.&lt;/ref&gt;
* FGS/NIRISS (Senzor za fino navođenje i bliski infracrveni snimač i spektrograf bez proreza), koji vodi Kanadska svemirska agencija pod rukovodiocem projekta, naučnikom Johnom Hutchingsom (Herzbergov istraživački centar za astronomiju i astrofiziku, Nacionalni istraživački savjet). Uređaj se koristi za stabilizaciju linije vida opservatorije tokom naučnih posmatranja. Mjerenja FGS-a koriste se i za kontrolu cjelokupne orijentacije svemirske letjelice i za pokretanje finog upravljačkog ogledala za stabilizaciju slike. Kanadska svemirska agencija također obezbjeđuje modul bliskog infracrvenog snimanja i spektrografa bez proreza (NIRISS) za astronomsko snimanje i spektroskopiju u opsegu talasnih dužina od 0,8 do 5 μm, koji vodi glavni istraživač René Doyon na Univerzitetu u Montrealu. Iako se često zajedno pominju kao jedinica, NIRISS i FGS služe potpuno različitim svrhama, pri čemu je jedan naučni instrument, a drugi dio infrastrukture za podršku opservatorije.&lt;ref&gt;Doyon, René; Hutchings, John B.; Beaulieu, Mathilde; Albert, Loic; Lafrenière, David; Willott, Chris; Touahri, Driss; Rowlands, Neil; Maszkiewicz, Micheal; Fullerton, Alex W.; Volk, Kevin; Martel, André R.; Chayer, Pierre; Sivaramakrishnan, Anand; Abraham, Roberto; Ferrarese, Laura; Jayawardhana, Ray; Johnstone, Doug; Meyer, Michael; Pipher, Judith L.; Sawicki, Marcin (22 August 2012). Clampin, Mark C; Fazio, Giovanni G; MacEwen, Howard A; Oschmann, Jacobus M (eds.). &quot;The JWST Fine Guidance Sensor (FGS) and Near-Infrared Imager and Slitless Spectrograph (NIRISS)&quot;. Proceedings of SPIE. Space Telescopes and Instrumentation 2012: Optical, Infrared, and Millimeter Wave. 8442: 84422R. Bibcode:2012SPIE.8442E..2RD. doi:10.1117/12.926578. S2CID 120702854. &quot;FGS features two modules: an infrared camera dedicated to fine guiding of the observatory and a science camera module, the Near-Infrared Imager and Slitless Spectrograph (NIRISS)&quot;&lt;/ref&gt;

NIRCam i MIRI imaju koronagrafe koji blokiraju zvjezdano svjetlo za posmatranje slabih ciljeva kao što su planete van sunčevog sistema i cirkumzvjezdani diskovi vrlo blizu sjajnih zvijezda.

Infracrvene detektore za NIRCam, NIRSpec, FGS i NIRISS module obezbjeđuje Teledyne Imaging Sensors (ranije Rockwell Scientific Company). Inženjerski tim James Webb Space Telescope (JWST) Integrated Science Instrument Module (ISIM) i Command and Data Handling (ICDH) koriste SpaceWire za slanje podataka između naučnih instrumenata i opreme za obradu podataka.

=== Platforma svemirske letjelice ===
[[Platforma svemirske letjelice]] je primarna komponenta za podršku svemirskog teleskopa James Webb, koja sadrži mnoštvo računarskih, komunikacijskih, električnih, pogonskih i strukturnih dijelova. Zajedno sa štitnikom od sunca, on čini element svemirskog teleskopa. Platforma se nalazi na &quot;toploj&quot; strani sunčanog štitnika okrenutoj prema Suncu i radi na temperaturi od oko 300 K (27 °C).

Struktura platforme ima masu od 350 kg i mora držati svemirski teleskop težine 6.200 kg. Napravljena je prvenstveno od grafitnog kompozitnog materijala,&lt;ref&gt;Willoughby, Scott P. (February 2012). &quot;PRIME: The Untold Story Of NASA's James Webb Space Telescope&quot;. SatMagazine. Satnews.&lt;/ref&gt; te sastavljena u Kaliforniji, montaža je završena 2015, a zatim integrirana s ostatkom svemirskog teleskopa do njegovog lansiranja 2021. Platforma može rotirati teleskop s preciznošću od jedne lučne sekunde i izolirati vibracije do dvije miliučne sekunde.

Webb ima dva para raketnih motora (jedan par za redundantnost) za korekciju kursa na putu do L2 i drugi za održavanje stanice – održavanje ispravne pozicije u orbiti. Osam manjih potisnika se koristi za kontrolu položaja – ispravno usmjeravanje letjelice. Motori koriste [[hidrazin]] gorivo (159 litara pri lansiranju) i dizot tetroksid kao oksidator (79,5 litara pri lansiranju).

=== Servisiranje ===
JWST nije namijenjen za servisiranje u svemiru. Misija s posadom za popravku ili nadogradnju opservatorije, kao što je urađeno za Hubble, trenutno ne bi bila moguća, a prema riječima pomoćnog administratora NASA-e Thomasa Zurbuchena, uprkos svim naporima, otkriveno je da daljinska misija bez posade prevazilazi trenutnu tehnologiju u vrijeme kada je JWST dizajniran .&lt;ref&gt;&quot;Relief as NASA's most powerful space telescope finishes risky unfolding&quot;. Science. 8 January 2022.&lt;/ref&gt; Tokom dugog perioda testiranja JWST-a, zvaničnici NASA-e pozvali su se na ideju o misiji servisiranja, ali nikakvi planovi nisu objavljeni .&lt;ref&gt;Smith, Marcia (30 August 2018). &quot;Zurbuchen Taking One Last Look at JWST Servicing Compatiblity&quot;. SpacePolicyOnline.&lt;/ref&gt; Nakon uspješnog lansiranja, NASA je izjavila da je dizajn ipak planiran na način da se olakšaju buduće misije servisiranja. Ovo uključuje precizne oznake za navođenje u obliku krstova na površini JWST-a, za upotrebu u misijama daljinskog servisiranja, kao i rezervoare za [[gorivo]] koji se mogu puniti, uklonjive toplotne zaštite i pristupačne tačke pričvršćivanja.

== Historija ==
=== Razvoj do 2003. ===
Diskusije o nasljedniku teleskopa Hubble vođene su 1980-ih, ali se s ozbiljnim planiranjem počelo početkom 1990-ih. Koncept Hi-Z teleskopa razvijen je između 1989. i 1994:  infracrveni teleskop sa otvorom od 4 m koji bi se postavio u orbitu na 3 astronomske jedinice (AJ). Ova udaljena orbita bi bila korisna zbog smanjenja svjetlosne buke koja nastaje od interplanetarne prašine. Drugi rani planovi su zahtijevali misiju NEXUS prekursorskog teleskopa.&lt;ref&gt;de Weck, Olivier L.; Miller, David W.; Mosier, Gary E. (2002). &quot;Multidisciplinary analysis of the NEXUS precursor space telescope&quot;. In MacEwen, Howard A. (ed.). Highly Innovative Space Telescope Concepts. Highly Innovative Space Telescope Concepts. Vol. 4849. p. 294. Bibcode:2002SPIE.4849..294D. &lt;/ref&gt;

Ispravljanje optike Hubble svemirskog teleskopa u njegovim prvim godinama odigralo je značajnu ulogu u nastanku JWST-a. Godine 1993. NASA je pripremila STS-61, misiju Space Shuttlea koja će nositi zamjenu za HST-ovu kameru i rekonstrukciju njegovog spektrografa za snimanje kako bi se kompenzirala sferna aberacija u primarnom ogledalu. Dok je astronomska zajednica željno iščekivala ovu misiju, NASA je upozorila da ovaj izuzetan napredak u radu u svemiru nosi značajan rizik i da njegov uspješan završetak ni na koji način nije zagarantovan.

Shodno tome, HST &amp; Beyond komitet je formiran 1995. kako bi procijenio učinkovitost misije popravke HST-a i istražio ideje za buduće svemirske teleskope koji bi bili potrebni ako misija popravke ne uspije.&lt;ref&gt;Brown, R. A. (1996). &quot;1996swhs.conf..603B Page 603&quot;. Science with the Hubble Space Telescope – Ii: 603. Bibcode:1996swhs.conf..603B.&lt;/ref&gt; Srećna okolnost je bila uspjeh servisiranja od strane svemirskih šatlova tokom decembra 1993.  i neviđeni javni odziv na zapanjujuće slike koje je HST isporučio.

Ohrabren uspjehom HST-a, i prepoznajući inovativni rad u Evropi za buduće misije,&lt;ref&gt;Thronson, H. A.; Hawarden, T.; Davies, J. K.; Lee, T. J.; Mountain, C. M.; Longair, M. (January 1991). &quot;The Edison infrared space observatory and the universe at high redshifts&quot;. Advances in Space Research. 11 (2): 341–344. Bibcode:1991AdSpR..11b.341T.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; Thronson, Harley, A., Jr.; Hawarden, Timothy G.; Bradshaw, Tom W.; Orlowska, Anna H.; Penny, Alan J.; Turner, R. F.; Rapp, Donald (1 November 1993). Bely, Pierre Y; Breckinridge, James B (eds.). &quot;Edison radiatively cooled infrared space observatory&quot;. SPIE Proceedings. Space Astronomical Telescopes and Instruments II. SPIE. 1945: 92–99. doi:10.1117/12.158751. S2CID 120232788.&lt;/ref&gt; izvještaj Komiteta iz 1996. istražuje koncept većeg i mnogo hladnijeg, infracrvenog osjetljivog teleskopa koji bi mogao doseći u kosmičko vrijeme do rođenja prvih galaksija. Ovaj naučni cilj visokog prioriteta bio je izvan mogućnosti HST-a jer je, kao topli teleskop, bio zaslijepljen infracrvenom emisijom iz vlastitog optičkog sistema. Pored preporuka da se misija HST produži do 2005. i da se razvije tehnologija za pronalaženje planeta oko drugih zvijezda, NASA je prihvatila glavnu preporuku HST &amp; Beyond za veliki, hladni svemirski teleskop (radijativno hlađen daleko ispod 0 °C) , i započeo je proces planiranja za budući JWST &lt;ref&gt;Dressler, A., ed. (1996). &quot;Exploration and the Search for Origins: A Vision for Ultraviolet-Optical-Infrared Space Astronomy Report of the 'HST &amp; Beyond' Committee&quot;. Stsci.edu. Association of Universities for Research in Astronomy.&lt;/ref&gt;.

Počevši od 1960-ih i početkom svake decenije nakon toga, Nacionalne akademije su organizovale zajednicu američkih astronoma da kreativno razmišljaju o astronomskim instrumentima i istraživanjima za narednu deceniju, i da postignu konsenzus o ciljevima i prioritetima. Kao pobornik ovih Dekadnih istraživanja astronomije i [[Astrofizika|astrofizike]], NASA je također bila izuzetno uspješna u razvoju programa i alata za postizanje preporuka istraživanja. Dakle, čak i uz značajnu podršku i interesovanje javnosti sredinom 1990-ih za nasljednika HST-a, astronomska zajednica je smatrala da je određivanje visokog prioriteta za novi teleskop u Dekadnom istraživanju iz 2000. suštinsko.

Priprema za istraživanje uključivala je dalji razvoj naučnog programa za ono što je postalo poznato kao svemirski teleskop sljedeće generacije,&lt;ref&gt;Stockman, H. S. (June 1997). &quot;The Next Generation Space Telescope. Visiting a time when galaxies were young&quot;. Space Telescope Science Institute, Baltimore, Maryland. The Association of Universities for Research in Astronomy, Washington, D.C.&lt;/ref&gt; i napredak u relevantnim tehnologijama od strane NASA-e. Kako su napredovala istraživanja u proučavanju rađanja galaksija u mladom univerzumu i traženju planeta oko drugih zvijezda – ovi glavni ciljevi su spojeni i nazvani &quot;Origins&quot;.

Krajem 1990-ih NASA je osnovala podkomitete za određene oblasti, poput misija u kojima je svemir predstavljao laboratoriju za fundamentalnu astrofiziku, na primjer proučavanje [[Crna rupa|crnih jama]] i [[Supernova|supernovih]]. NGST je dobio najviši rang u Dekadnom istraživanju astronomije i astrofizike iz 2000,&lt;ref&gt;Astronomy and Astrophysics Survey Committee; Board on Physics and Astronomy; Space Studies Board; Commission on Physical Sciences, Mathematics, and Applications; National Research Council (16 January 2001). Astronomy and Astrophysics in the New Millennium. Washington, D.C.: National Academies Press. doi:10.17226/9839. &lt;/ref&gt; što je omogućilo da se projekat nastavi uz potpunu podršku i konsenzus zajednice.

Administrator NASA-e, Dan Goldin, skovao je frazu &quot;brže, bolje, jeftinije&quot; i odlučio se za sljedeću veliku promjenu paradigme za astronomiju, naime, razbijanje barijere jednog ogledala. To je značilo prelazak sa &quot;eliminacije pokretnih dijelova&quot; na &quot;naučiti živjeti s pokretnim dijelovima&quot; (tj. segmentirana optika). Sa ciljem da se gustina mase desetostruko smanji, prvo je isproban silicijum karbid sa vrlo tankim slojem stakla na vrhu, ali je na kraju odabran berilij.

Sredinom 1990-ih era &quot;brže, bolje, jeftinije&quot; proizvela je NGST koncept, sa otvorom od 8 m koji je trebao biti prebačen na L2, za koji se grubo procijenilo da košta 500 miliona US$. Godine 1997. NASA je radila sa Goddard Space Flight Center, Ball Aerospace &amp; Technologies, i TRW kako bi sprovela studije tehničkih zahtjeva i troškova tri različita koncepta, a 1999. odabrala je Lockheed Martin. i TRW za preliminarne konceptualne studije. Lansiranje je u to vrijeme bilo planirano za 2007. godinu, ali je datum lansiranja pomican mnogo puta.

Godine 2002. projekat je preimenovan po NASA-inom drugom administratoru (1961–1968), Jamesu E. Webbu (1906–1992). Webb je vodio agenciju tokom programa Apollo i ustanovio je naučno istraživanje kao osnovnu aktivnost NASA-e.

Godine 2003. NASA je TRW-u dodijelila glavni ugovor od 824,8 miliona dolara za JWST. Dizajn je zahtevao primarno ogledalo od 6,1 m i datum lansiranja 2010. Kasnije te godine, TRW je kupio Northrop Grumman u neprijateljskim preuzimanjem i postao je Northrop Grumman Space Technology.

JWST je projekat NASA-e, uz međunarodnu saradnju Evropske svemirske agencije (ESA) i Kanadske svemirske agencije (CSA) koje su se formalno pridružile 2004. i 2007.

=== Razvoj – (re)planiranje – 2005 ===
Razvojem je upravljao NASA-in centar za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, Maryland, a John C. Mather je bio voditelj projekta. Primarni izvođač radova bio je Northrop Grumman Aerospace Systems, odgovoran za razvoj i izgradnju elementa svemirske letjelice, koji je uključivao satelitsku [[Platforma svemirske letjelice|platformu]], štitnik od sunca, sklop tornja koji se može postaviti (DTA) koji povezuje element optičkog teleskopa sa sabirnicom letjelice, i sklop srednjeg nosača (MBA). ) koji pomaže u postavljanju velikih štitnika za sunce na orbiti, dok je Ball Aerospace &amp; Technologies ugovoren podizvođačem za razvoj i izgradnju samog OTE-a i modula integrisanog naučnog instrumenta (ISIM).

Objava rasta troškova u proljeće 2005. dovela je do ponovnog planiranja u augustu 2005. Primarni tehnički rezultati ponovnog planiranja bili su značajne promjene u planovima integracije i testiranja, 22-mjesečno odlaganje lansiranja (od 2011. do 2013.) i eliminacija testiranja na nivou sistema za modove opservatorije na talasnoj dužini kraćoj od 1,7 μm. Ostale glavne karakteristike opservatorije ostale su nepromijenjene. Nakon ponovnog planiranja, projekat je revidiran u aprilu 2006.

=== Kontroverze oko imena ===
Godine 2002, NASA-in administrator (2001–2004) Sean O'Keefe je donio odluku da nazove teleskop po Jamesu E. Webbu, administratoru NASA-e od 1961. do 1968. tokom programa Mercury, Gemini i velikog dijela programa Apollo.

Godine 2015. pojavile su se optužbe oko Webbove uloge tokom &quot;lavanda progona&quot; (lavanda scare), aktivnosti poduzetih od strane američke vlade sredinom XX vijeka protiv homoseksualaca na radnom mjestu u državnoj službi.&lt;ref&gt;Francis, Matthew. [https://www.forbes.com/sites/matthewfrancis/2015/06/11/the-problem-with-naming-observatories-for-bigots/?sh=4acbb0aa695b &quot;The Problem With Naming Observatories For Bigots&quot;]. Forbes. Archived from the original on 11 April 2022. Pristupljeno juli 2022.&lt;/ref&gt;  Zastrašivanje je dovelo do otpuštanja skoro 300 službenika američkog State Departmenta između 1950. i 1952; Webb je bio državni podsekretar od početka 1949. do početka 1952. U martu 2021. četiri naučnika objavila su mišljenje u časopisu Scientific American pozivajući NASA-u da preispita ime teleskopa, na osnovu Webbovog navodnog saučesništva u aktivnosti diskriminacije.[ U septembru 2021. NASA je objavila svoju odluku da ne preimenuje teleskop. O'Keefe, koji je donio odluku da se teleskop nazove po Webbu, izjavio je da je nepravda sugerirati da bi Web trebao &quot;snositi odgovornost za tu aktivnost kada nema dokaza koji bi čak nagovijestili [da je on u tome učestvovao]&quot;. Američko astronomsko društvo poslalo je NASA-inom administratoru Billu Nelsonu dva pisma tražeći od NASA-e da objavi javni izvještaj sa detaljima o njihovoj istrazi. Mada, dokumenti iz žalbene presude iz 1969. (u vezi s otpuštanjem jednog zaposlenog iz 1963.) ukazuju na to da se otpuštanje homoseksualaca smatralo uobičajenim unutar agencije.&lt;ref&gt;Witze, Alexandra (25 March 2022). [https://www.nature.com/articles/d41586-022-00845-6 &quot;Exclusive: Documents reveal NASA's internal struggles over renaming Webb telescope&quot;]. Nature. 604 (7904): 15–16. Bibcode:2022Natur.604...15W. doi:10.1038/d41586-022-00845-6. PMID 35338365. S2CID 247713613.&lt;/ref&gt;

== Misija ==
[[Datoteka:Comparison optical telescope primary mirrors.svg|mini|Poređenje sa nekim poznatim teleskopima]]
Primarna misija teleskopa je da traži svjetlost koja potiče od udaljenih [[zvijezda]] i [[galaksija]], koje su se formirale neposredno poslije [[Veliki prasak|Velikog praska]], da proučava nastanak i evoluciju galaksija, i da pokuša da objasni nastanak zvijezda i planetarnih sistema, kao i porijeklo života.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
[[Datoteka:L2 rendering.jpg|mini|220px|Teleskop neće biti tačno na L2 poziciji, nego će orbitirati u &quot;halo orbiti&quot;.]]

{{Commonscat|James Webb Space Telescope}}

* [http://www.jwst.nasa.gov/ JWST homepage at NASA]
* [http://www.stsci.edu/jwst/ JWST homepage at STScI]
* [http://sci.esa.int/jwst/ JWST homepage at ESA]
* [https://web.archive.org/web/20110516142347/http://solarsystem.nasa.gov/missions/profile.cfm?MCode=JWST James Web Space Telescope Mission Profile] by [http://solarsystem.nasa.gov NASA's Solar System Exploration]
* [http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7423 Cost overruns put squeeze on Hubble’s successor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080115093253/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7423 |date=15. 1. 2008 }}
* [https://web.archive.org/web/20090528024200/http://pdf.aiaa.org/getfile.cfm?urlX=5%3A7I%276D%26X%5BR%5B%2FRP%23UWT%5B%5EP%2B%3B%3A7%3A%2C%23%0A&amp;urla=%25%2B%22D%23%23%20H%20%0A&amp;urlb=%21%2A%20%20%20%0A&amp;urlc=%21%2A0%20%20%0A&amp;urld=%27%2A%22P%26%22%20%3E%40T%20%20%20%0A&amp;urle=%27%2A%22%5C%20%23%206DT0%20%20%0A AIAA-2004-5986: JWST Observatory Architecture and Performance]
* [https://web.archive.org/web/20130729234444/http://pdf.aiaa.org/getfile.cfm?urlX=5%3A7I%276D%26XZ2%3B%2FS%40%23UWT%5B%5EPK%3B%3A4%3A%28%26%0A&amp;urla=%25%2B%22D%23%23%20H%20%0A&amp;urlb=%21%2A%20%20%20%0A&amp;urlc=%21%2A0%20%20%0A&amp;urld=%27%2A%22P%26%22%20%3E%40T%20%20%20%0A&amp;urle=%27%2A%22%5C%20%23%206DT0%20%20%0A AIAA-2006-5593: Development of JWST's Ground Systems Using an Open Adaptable Architecture]

{{Svemirske opservatorije}}

[[Kategorija:Teleskopi]]
[[Kategorija:NASA]]</text>
      <sha1>1stthchxnu3k0nog5swu1cdv7ybj6y3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Semso98</title>
    <ns>3</ns>
    <id>174185</id>
    <revision>
      <id>3428262</id>
      <parentid>3425156</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T12:12:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Multituberculata</username>
        <id>134681</id>
      </contributor>
      <comment>/* Article request in Bosnian Wikipedia */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54485" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica|1=[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:24, 17 novembar 2012 (CET)}}

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 1
|min_tema_arhivirati = 3
|indeks = Razgovor sa korisnikom:Semso98/Arhive
|maks_veličina_arhive = 300K
|min_tema_ostaviti = 2
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Razgovor sa korisnikom:Semso98/Arhiva %(brojač)d
}}

== Kad se vratiš... ==
..pogledaj malo tabele, ne prikazuje napomene..&lt;br&gt;
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:Sports table|main|style=WL
|update=complete
|source=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.pageID_Qdi4HHsfIpQlcK9B0E3s60.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.html#9323A eurobasket2015.org]
|for_against_style=points

|team1=FRA |team2=ISR |team3=POL |team4=FIN |team5=RUS |team6=BIH

|result1=A |result2=A |result3=A |result4=A

|win_RUS=1 |loss_RUS=4 |gf_RUS=379|ga_RUS=374
|win_BIH=1 |loss_BIH=4 |gf_BIH=324|ga_BIH=402
|win_FRA=5 |loss_FRA=0 |gf_FRA=407|ga_FRA=335
|win_FIN=2 |loss_FIN=3 |gf_FIN=387|ga_FIN=392
|win_POL=3 |loss_POL=2 |gf_POL=367|ga_POL=352
|win_ISR=3 |loss_ISR=2 |gf_ISR=375|ga_ISR=384

|hth_POL=Poland–Israel 73–75
|hth_ISR=POL
|hth_BIH=Bosnia and Herzegovina–Russia 61–81
|hth_RUS=BIH

|name_RUS={{KOŠ|RUS}}
|name_BIH={{KOŠ|BIH}}
|name_FRA={{KOŠ|FRA}}
|name_FIN={{KOŠ|FIN}}
|name_POL={{KOŠ|POL}}
|name_ISR={{KOŠ|IZR}}

|class_rules=1) Bodovi; 2) Međusobni rezultati; 3) Koš-razlika; 4) Postignuti koševi.

|res_col_header=Q
|col_A=green1 |text_A=Plasirali se u [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015 - nokaut faza|nokaut fazu]]

}}&lt;/onlyinclude&gt;
--[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 20:26, 11 septembar 2015 (CEST)
:{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:13, 11 septembar 2015 (CEST)
::...i ovo '''notes:''' bi trebalo prepraviti u ''napomene'' ili neku drugu riječ na našem jeziku. Hvala za tabele. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 00:09, 12 septembar 2015 (CEST)

== Kad uhvatiš... ==

...slobodnog vremena i dobre volje da završiš stranice [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu za žene 2015.]]? Barem do kraja godine :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;Golden&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Bosnian&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Lily&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])&lt;/small&gt; 18:27, 2 novembar 2015 (CET)

== Kutija za teniske turnire ==

Bolan, imamo [[Korisnik:KWiki#Neke infokutije|3 kutije]] za teniske turnire. :-) Jedino ako je ova za nešto drugo (mada ne znam šta bi moglo biti). -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 14 januar 2016 (CET)
:Uh, ja se malo zaletio. Pokušao sam napraviti sistem kao na en.wiki gdje imaju ovaj jedan glavni šablon, a ostali su preusmjereni na njega, ali sam sad vidio da oni taj projekt još nisu doveli do kraja, pa možeš izbrisati ovo što sam ja napravio ([[Šablon:Infokutija ATP čelendžer turnir|1]], [[Šablon:Infokutija teniski turnir|2]], [[Šablon:Infokutija teniski turnir/stil|3]], [[Šablon:Infokutija teniski turnir/zaglavlje|4]]). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:14, 15 januar 2016 (CET)

== Kalendar OI 2016. ==

Vrati na moju verziju. I gdje si, pobogu? :-) Sve u redu? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 5 juni 2016 (CEST)
:Eto ispravio sam, pošto nisam htio vraćati jer nije bilo tehnički završeno. Ma obaveze moj KWiki, ovo se malo vratio da vidim šta se dešava. :D

== Roland Garros 2016. ==
Pozdrav, Semso98. Vidim da si ti ovde uradio stranicu [https://bs.wikipedia.org/wiki/Roland_Garros_2015_-_mu%C5%A1ki_singl] za singl Rolan Garosa 2015. Da li bi mogao da uradiš i za ovu godinu? Važno je zbog Djoker slema — 4 vezane titule Đokovića. https://en.wikipedia.org/wiki/2016_French_Open_%E2%80%93_Men%27s_Singles --[[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 13:12, 11 juni 2016 (CEST)
: Uradit će, nemam nimalo sumnje u to. :) Samo kad uhvati priliku. Sad je malo zauzet, pa tek povremeno naleti i uradi nešto vezano za OI 2016. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 11 juni 2016 (CEST)
:: Bit će prevedeno i sređeno, samo napiši u sažetku kad završiš sve svoje. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:01, 11 juni 2016 (CEST)
::: {{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:07, 11 juni 2016 (CEST)

== grbovi ==

dobro radiš, ali ti preporučujem da spojiš grbove sa člancima o državama--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:47, 28 juli 2016 (CEST)

== Tačka na tačku :-) ==

Kad dovedeš kursor na crveni link na zemlju u infokutiji [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2008 - 400 m mješovito (muškarci)|ovdje]] i [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2012 - 400 m mješovito (muškarci)|ovdje]], prikazuju se 2 tačke iza godine, a za 2016. jedna, a ista infokutija. A u tabelama je sve u redu u sva 3 članka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:26, 9 august 2016 (CEST)
:Ne traba stavljati tačku u infokutiji ;) --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 9 august 2016 (CEST)

== User:EGalvez (WMF)/Sandbox/MassMessageTest ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future.&lt;ref&gt;This survey is primarily meant to get feedback on the Wikimedia Foundation's current work, not long-term strategy.&lt;/ref&gt; The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. To say thank you for your time, we are giving away 20 Wikimedia T-shirts to randomly selected people who take the survey.&lt;ref&gt;Legal stuff: No purchase necessary.  Must be the age of majority to participate. Sponsored by the Wikimedia Foundation located at 149 New Montgomery, San Francisco, CA, USA, 94105. Ends January 31, 2017. Void where prohibited. [[m:Community Engagement Insights/2016 contest rules|Click here for contest rules]].&lt;/ref&gt; The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes.


&lt;big&gt;'''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&amp;Aud=VAE&amp;Src=52VAECE Take the survey now!]'''&lt;/big&gt;


You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. Please visit our [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions page]] to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email to surveys@wikimedia.org.

Thank you!
--[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]]  ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 22:44, 13 januar 2017 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&amp;oldid=16205393 --&gt;

== Share your experience and feedback as a Wikimedian in this global survey (revised heading) ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future.&lt;ref&gt;This survey is primarily meant to get feedback on the Wikimedia Foundation's current work, not long-term strategy.&lt;/ref&gt; The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. To say thank you for your time, we are giving away 20 Wikimedia T-shirts to randomly selected people who take the survey.&lt;ref&gt;Legal stuff: No purchase necessary.  Must be the age of majority to participate. Sponsored by the Wikimedia Foundation located at 149 New Montgomery, San Francisco, CA, USA, 94105. Ends January 31, 2017. Void where prohibited. [[m:Community Engagement Insights/2016 contest rules|Click here for contest rules]].&lt;/ref&gt; The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes.


&lt;big&gt;'''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&amp;Aud=VAE&amp;Src=52VAECE Take the survey now!]'''&lt;/big&gt;


You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project]]. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. Please visit our [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions page]] to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email to surveys@wikimedia.org.

Thank you!
--[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]]  ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 22:50, 13 januar 2017 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&amp;oldid=16205393 --&gt;

== Your feedback matters: Final reminder to take the global Wikimedia survey ==

(''Sorry to write in English'')

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello! This is a final reminder that the Wikimedia Foundation survey will close on '''28 February, 2017 (23:59 UTC)'''.   The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes. '''[https://wikimedia.qualtrics.com/SE/?SID=SV_6mTVlPf6O06r3mt&amp;Aud=VAE&amp;Src=52VAECE  Take the survey now.]'''

If you already took the survey - thank you! We won't bother you again.

'''About this survey:''' You can find more information about [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|this project here]] or you can read the [[m:Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions]].  This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2016_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]]. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email through EmailUser function to [[:m:Special:EmailUser/EGalvez_(WMF)| User:EGalvez (WMF)]].  '''About the Wikimedia Foundation:''' The [[:wmf:Home|Wikimedia Foundation]] supports you by working on the software and technology to keep the sites fast, secure, and accessible, as well as supports Wikimedia programs and initiatives to expand access and support free knowledge globally.  Thank you! --[[:m:User:EGalvez (WMF)|EGalvez (WMF)]]  ([[:m:User talk:EGalvez (WMF)|talk]]) 09:04, 23 februar 2017 (CET)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:EGalvez (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2016/52-VAECE&amp;oldid=16297909 --&gt;

&lt;div style=&quot;margin: auto 2em; border: 1px dashed #AAAAAA; padding: 4px; background-color: white; padding-left: 1em;&quot;&gt;
&lt;references/&gt;
&lt;/div&gt;

== Brisanje ==
Ne kontam ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Navkutija_anatomije/dok&amp;diff=2832715&amp;oldid=2824079 prijedlog za brisanje]? Kako misliš ne postoji šablon? Koliko vidim ti si ga pravio.--- &lt;font style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;
[[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]]&lt;/font&gt; 07:48, 21 juli 2017 (CEST)
:[[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]] Pa ne postoji šablon pod nazivom '''&quot;Šablon:Navkutija anatomije&quot;''' i pored toga za navigacijske kutije nije potrebna dokumentacija.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 14:50, 21 juli 2017 (CEST)
::{{urađeno}}. Ma nisam bolan ni vidio &quot;od sparine&quot;.--- &lt;font style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]]&lt;/font&gt; 15:06, 21 juli 2017 (CEST)

== Šabloni okruga ==

Zašto brišeš šablone okruga iz članaka o austrijskim okruzima? Time se može birati drugi okrug iz članka. --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;span style=&quot;font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:52, 23 august 2017 (CEST)
: sad sam vidio zašto! Sorry na smetnji! U principu nije ništa promijenjeno. --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-family:Bradley Hand ITC; font-size:small;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;span style=&quot;font-size:small; font-family:Bradley Hand ITC; color:red;&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:54, 23 august 2017 (CEST)

== Poštena upotreba slika ==

Ćao, Šemso. Ako budeš postavljao još smanjenih verzija slikâ pod poštenom upotrebom ili ako naletiš na datoteku s nekoliko verzija pod &quot;Historija datoteke&quot; (recimo [[:Datoteka:Greatest Hits III Queen.jpg|ova]], [[:Datoteka:Omot Love Kills Freddie Mercury.png|ova]], [[:Datoteka:FK Sarajevo.png|ova]] i slične), molim te stavi šablon {{tl|Nekorištene neslobodne verzije}} da mogu kasnije sakriti starije verzije. :-) Znači, samo odeš na stranicu datoteke i staviš &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{subst:Nekorištene neslobodne verzije}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:13, 9 septembar 2017 (CEST)

== Share your experience and feedback as a Wikimedian in this global survey ==

&lt;div class=&quot;mw-parser-output&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future. The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes.
 
&lt;big&gt;'''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_5ABs6WwrDHzAeLr?aud=VAE&amp;prj=ce&amp;edc=6&amp;prjedc=ce6 Take the survey now!]'''&lt;/big&gt;

You can find more information about this survey [[m:Special:MyLanguage/Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|on the project page]] and see how your feedback helps the Wikimedia Foundation support editors like you. This survey is hosted by a third-party service and governed by this [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2018_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]] (in English). Please visit our [[m:Special:MyLanguage/Community_Engagement_Insights/Frequently_asked_questions|frequently asked questions page]] to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email through the EmailUser feature to [[:m:Special:EmailUser/WMF Surveys|WMF Surveys]] to remove you from the list.

Thank you!
&lt;/div&gt; &lt;span class=&quot;mw-content-ltr&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:User:WMF Surveys|WMF Surveys]]&lt;/span&gt;, 20:21, 29 mart 2018 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:WMF Surveys@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2018/ce6&amp;oldid=17881337 --&gt;

== Reminder: Share your feedback in this Wikimedia survey ==

&lt;div class=&quot;mw-parser-output&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Every response for this survey can help the Wikimedia Foundation improve your experience on the Wikimedia projects. So far, we have heard from just 29% of Wikimedia contributors. The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes to be completed. '''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_5ABs6WwrDHzAeLr?aud=VAE&amp;prj=ce&amp;edc=6&amp;prjedc=ce6  Take the survey now.]'''

If you have already taken the survey, we are sorry you've received this reminder. We have design the survey to make it impossible to identify which users have taken the survey, so we have to send reminders to everyone.
If you wish to opt-out of the next reminder or any other survey, send an email through EmailUser feature to [[:m:Special:EmailUser/WMF Surveys|WMF Surveys]].  You can also send any questions you have to this user email. [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|Learn more about this survey on the project page.]] This survey is hosted by a third-party service and governed by this Wikimedia Foundation [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2018_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]].  Thanks!  
&lt;/div&gt; &lt;span class=&quot;mw-content-ltr&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:User:WMF Surveys|WMF Surveys]]&lt;/span&gt;, 03:19, 13 april 2018 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:WMF Surveys@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2018/ce6&amp;oldid=17881337 --&gt;

== Your feedback matters: Final reminder to take the global Wikimedia survey ==

&lt;div class=&quot;mw-parser-output&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
Hello! This is a final reminder that the Wikimedia Foundation survey will close on '''23 April, 2018 (07:00 UTC)'''.   The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes. '''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_5ABs6WwrDHzAeLr?aud=VAE&amp;prj=ce&amp;edc=6&amp;prjedc=ce6  Take the survey now.]'''

'''If you already took the survey - thank you! We will not bother you again.''' We have designed the survey to make it impossible to identify which users have taken the survey, so we have to send reminders to everyone. To opt-out of future surveys, send an email through EmailUser feature to [[:m:Special:EmailUser/WMF Surveys|WMF Surveys]].  You can also send any questions you have to this user email.  [[m:Community_Engagement_Insights/About_CE_Insights|Learn more about this survey on the project page.]]  This survey is hosted by a third-party service and governed by this Wikimedia Foundation [[:foundation:Community_Engagement_Insights_2018_Survey_Privacy_Statement|privacy statement]].
&lt;/div&gt; &lt;span class=&quot;mw-content-ltr&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;[[m:User:WMF Surveys|WMF Surveys]]&lt;/span&gt;, 02:29, 20 april 2018 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:WMF Surveys@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Engagement_Insights/MassMessages/Lists/2018/ce6&amp;oldid=17952238 --&gt;

== KK ==

E, svaka ti čast na košarkaškim živcima. :-) Hvala na sređivanju, zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:07, 30 novembar 2019 (CET)
:Nema na čemu :D --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:57, 30 novembar 2019 (CET)
::Sjajan posao! :) --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:49, 30 novembar 2019 (CET)

== Infokutije ==

Ako je neko samo glumac, treba koristiti infokutiju za glumce a ne osobe. Samo ako je npr. i glumac i još nešto (npr. muzičar), ili nema neko standardno zanimanje za koje postoji infokutija, onda ide infokutija osoba. To treba ispraviti na više članaka gdje si zamijenio infokutija glumac sa infokutija osoba a u polju zanimanje stoji samo glumac. Negdje je bilo i glumica za muškarce. --[[Posebno:Doprinos/5.43.80.176|5.43.80.176]] 04:19, 4 decembar 2019 (CET)

== IC objekti ==

E, gledao sam ti planove juče i primijetio ono za zamjenu slika u IC-ovima. Jesu uvijek u onom istom formatu? Ako jesu, mogu proći kroz članke botom sad jedan dan i zamijeniti. P. S. Imamo i [[Wikipedia:Discord|Discord server]] odnedavno, pa svrati kad stigneš. :-) [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:35, 22 januar 2020 (CET)
:{{spomeni|Srdjan m}} Da, uvijek je onaj format. Nekoliko primjera:
* '''IC12-SDSS.gif''' (bs.wiki) --&gt; '''IC12 - SDSS DR14.jpg''' (Commons)
* '''IC112-SDSS.gif''' (bs.wiki) --&gt; '''IC112 - SDSS DR14.jpg''' (Commons)
* '''NGC676-SDSS.gif''' (bs.wiki) --&gt; '''NGC676 - SDSS DR14.jpg''' (Commons)
* '''NGC1740-SDSS.gif''' (bs.wiki) --&gt; '''NGC1740 - SDSS DR14.jpg''' (Commons)
:U [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Category:SDSS_DR14 ovoj kategoriji] na Commonsu postoji 6682 slika koje su u gore navedenom formatu. Kod nas postoji po mojoj procjeni oko 16000 slika, ali od njih veliki dio koji su u obliku: '''NGC&lt;broj&gt;-DSS2.gif''' i '''IC&lt;broj&gt;-DSS2.gif''' i ne koriste se, tako da bi možda njih trebalo prvo izbrisati, pa vidjeti onda stvarnu situaciju sa brojem slika kod nas i na Commonsu. Ne moguće je trenutno garantovati da postoji zamjena za svaku sliku na Commonsu. Ja sam naletio na nekoliko članaka kod nas gdje ne postoji zamjena na Commonsu u gore navedenom formatu, ali sam pomoću de.wiki ili fr.wiki pronašao druge slike sa Commonsa za članak, ali većinom takve slike nisu u nekoj standardiziranoj formi. A što se tiče Discorda, pokušao sam se priključiti, ali ne radi invite link na stranici [[Wikipedia:Discord]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 14:13, 22 januar 2020 (CET)
::Probaj sada Discord. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:26, 22 januar 2020 (CET)

== Gradovi u Austriji ==

Za infokutiju o gradovima u Austriji trebalo bi koristiti [[Šablon:Geokutija naselje u Austriji]], jer sa unošenjem osnovnih podatala kao npr. u [[Eggersdorf bei Graz]] i matičnog broja 60661, meta podaci o broju stanovnika, površina i gustoća se automatski unose u infokutiju. Takođe za sve teritorijalne jedinice postoje metapodaci koji su raspoređeni u [[Šablon:Metapodaci broj stanovnika AT]] i slične. Tretuno je stanje 2018. godine, a kopiranjem sa de.wiki imali bi podatke iz 2019. godine Pozdrav--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:07, 27 februar 2020 (CET)
: Vidi i [[Braunau am Inn]]! Mnogo se manje upisuje, jer je većina standardnih podataka već u infokutiji.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:17, 27 februar 2020 (CET)

Odlično, puno ti hvala :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:05, 12 mart 2020 (CET)

== Infokutije - Vodena površina ==

Da li ima potrebe za stavljanjem infokutija u članke o vodenim površinama? Mislim, zašto da ne. Ipak je stranica veća i „ljepša”.[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 09:14, 21 april 2020 (CEST)
:{{ping|Arnel6-2}} Naravno da treba dodavati infokutije, moj komentar se odnosio na nepotrebno dodavanje svih parametara šablona i ostavljanje ih praznim, time se vještački povećava veličina članka što svakako ne želimo. Npr. kod članka [[Karsko more]], od oko 60-70 parametara infokutije dosta ih nikad neće biti popunjeno ili nisu toliko potrebni za ovaj članak (inžinjer, vrijeme_zadržavanja, ...). Treba gledati da se popuni što više relevantnih parametara i ostaviti što manje praznih (najbolje bez praznih), jer uvijek se može dodati parametar koji nedostaje. Bolje kasnije dodati ako nešto fali, nego vještački pumpati veličinu članka. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:54, 21 april 2020 (CEST)
Sad razumijem, zbunila me je riječ &quot;parametar&quot;. Hvala na pomoći [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 12:40, 21 april 2020 (CEST)

== Dok si tu... :-) ==
Potreban šablon &quot;[[:en:Template:Rating|Rating]]&quot;. P. S: Hvala još jednom odavde do Pitcairna na velikom trudu generalno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:58, 9 maj 2020 (CEST)
:{{ping|KWiki}} {{urađeno}} P. S: Nema na čemu :D --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 02:09, 9 maj 2020 (CEST)
::{{ping|KWiki}} [[Posebno:NedovršenaPreusmjerenja]], evo spiska za brisanje pokvarenih preusmjerenja. Treba naravno prije brisanja provjeriti da li postoji stranica za preusmjerenje, ali mislim da većina ovih preusmjerenja nema krajnju stranicu. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 03:40, 9 maj 2020 (CEST)
::: Hvala i za ovo. :-) Nekā ne treba brisati jer je solidna šansa da članak bude napisan (nekad), ali većinu će trebati poslati na vječna vikišta. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:07, 9 maj 2020 (CEST)

== Cat-a-lot ==

Znaš li baratati Cat-a-lotom? [[Korisnik:Srdjan m|Srđan]] time mijenja kategorije po člancima kad budu obrisane i preimenovane (pogotovo kad je u obrisanoj kategoriji bilo dosta članaka). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:23, 14 maj 2020 (CEST)
:{{ping|Kwiki}} Nisam do sad koristio, ali pitat ću Srđana kako to funkcioniše. Imam pitanje vezano za ove općine u BiH. Ažurirao sam imena općina [[Općine Bosne i Hercegovine]] prateći Izborni zakon BiH, rezultate izbora i popisa 2013, te odluke Ustavnog suda BiH, ali ostala mi je jedna pravopisna nedoumica vezana za crticu kod Kotor-Varoš/Kotor Varoš, Han-Pijesak/Han Pijesak, Doboj-Jug/Doboj Jug i Doboj-Istok/Doboj Istok. U svim gore navedenim službenim dokumentima stoje sljedeći oblici (u zagradi napisani izuzeci):
#Kotor Varoš (u pravopisu piše sa crticom i na službenoj stranici općine negdje se pojavljuje oblik sa, a negdje bez)
#Han Pijesak (u pravopisu piše sa crticom)
#Doboj-Istok (na službenoj stranici općine može se pronaći samo oblik bez crtice)
#Doboj-Jug (na službenoj stranici općine može se pronaći samo oblik bez crtice)
:Šta je tu sad tačno, tj. koji oblik da mi koristimo? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 03:36, 14 maj 2020 (CEST)
:: Komplicirano pitanje. Znam za sve to otprije i zaista je teško biti pametan. Pravopis(c)i bi trebali imati posljednju riječ tu, ali to je lakše reći nego provesti u djelo jer nekad je u ''Pravopisu'' jedno, a u državnim registrima drugo (pogodi šta je jače u praksi :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:46, 14 maj 2020 (CEST)
::: Do daljnjeg neka ide po pravopisu, čisto radi uniformnosti, a uvijek je lahko nešto promijeniti u slučaju novih saznanja. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 20 maj 2020 (CEST)

Dolazim u iskušenje da ti ovo 98 zamijenim s &quot;bot&quot;. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:45, 23 maj 2020 (CEST)
:{{ping|KWiki}} hahahah, prebaci me u bota narednih nekoliko sati, dok ovo završim. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:50, 23 maj 2020 (CEST)
:: Srđan je već bio brži od treptaja – postao si bot dok si još kucao &quot;narednih&quot;. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:55, 23 maj 2020 (CEST)

==Ne znam kako nema licence==

Slika grba općine Moravske Toplice skinuta je sa iste stranice sa koje su prenesene i slike svih druggih grbova i zastava Slovenije i Hrvatske ? Jedino ako sam u trenutku skidanja zaboravio da upišem podatke, ali je čudno da u sadržaju i licenci nem piše ništa jer bez toga ne bih mogao ni da upload-ujem sliku.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:47, 31 maj 2020 (CEST)
:{{ping|Rethymno}} Ma nikakav problem, sad je uredu. Dodao sam one šablone samo da Vam privučem pažnju da dodate podatke kao što to radite za druge datoteke, vjerovatno je bila neka greška tokom uploada. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:47, 31 maj 2020 (CEST)
:: Ok. Hvala Vam lijepo, pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:15, 31 maj 2020 (CEST)

==Zamolio bih vas==

ako ste u mogućnosti da provjerite podatke sa popisa 2013. godine za općinu Zvornik pošto sam vidio da ste unosili najnovije podatke za naselja u BiH. Piše da općina ima 83000 stanovnika što je u suštini nemoguće kao i to da u općini živi 17000 Hrvata! Izgleda je neko nešto trolovao :)). Pozdrav, hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 20:40, 1 juni 2020 (CEST)
:{{ping|Rethymno}} Urađeno, bio je problem jer sam radio izmjene botom pa je slučajno za općinu Zvornik povukao podatke iz sljedećeg reda tabele, tj. Distrikta Brčko. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 20:51, 1 juni 2020 (CEST)
==I ja molim==
...da uredite slovarnik po kategorijama članka [[Vaskularne biljke Bosne i Hercegovine]]. Svako slovo [[Cvjetnica]], vraća me na [[Paprati]]. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Crazy&amp;#38;confused|Crazy&amp;#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&amp;#38;confused|razgovor]]) 21:55, 25 juni 2020 (CEST)
:{{ping|Crazy&amp;#38;confused}}, nemoguće je koristiti [[Šablon:Compact ToC]] više od jednom u članku, zato nije radilo. Također već ste napravili članke za vrste (papratnjače, cvjetnice i četinari) tako da nije bilo potrebe kopirati sadržaj istih u jedan zajednički članak.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:30, 26 juni 2020 (CEST)
:Hvala na savjetu, ali smatram da je potreban integralni članak. jer, nažalost, još uvijek nemamo službenu &quot;Floru BiH&quot;, a ne očekujem je za svog zemana. Pored toga, pogledajte integralni članak [[krvna grupa]] i pojedinačne članke o svakom sistem u kvnih grupa ponaosob. [[Korisnik:Crazy&amp;#38;confused|Crazy&amp;#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&amp;#38;confused|razgovor]]) 13:44, 26 juni 2020 (CEST)
::{{ping|Crazy&amp;#38;confused}}, nisam rekao da je integralni članak nepotreban, nego da je nepotrebno kopirati cijeli sadržaj podčlanaka u jedan članak. Ja sam izbrisao kopirani sadržaj u članku [[Vaskularne biljke Bosne i Hercegovine]] i dodao linkove na podčlanke o pojedinačnim vrstama. Vi možete dodati po jedan paragraf za svaku vrstu u članku [[Vaskularne biljke Bosne i Hercegovine]] gdje možete npr. navesti koliko ima porodica u toj vrsti, možda neke specifične porodice i zanimljive činjenice, a koga zanima više može posjetiti glavni članak o toj vrsti gdje može vidjeti cijelu tabelu sa slikama.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:53, 26 juni 2020 (CEST)
::Pa popravite onda abecedarnik u glavnom...[[Korisnik:Crazy&amp;#38;confused|Crazy&amp;#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&amp;#38;confused|razgovor]]) 14:14, 26 juni 2020 (CEST)

== Književnici ==

Ne mogu srpski pjesnici van Srbije nikako biti srbijanski, samo srpski (književnici se primarno razvrstavaju po književnosti kojoj pripadaju, a književnost prema narodima ili jezicima, ne prema državama, iako ima posebnih primjera poput bh. književnosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:36, 11 juli 2020 (CEST)

== Cleaning up in files ==
Hi!

I see that you are cleaning up in files. That's great!

You could perhaps add [[:en:Template:Free media]] and [[:en:Template:Non-free media]] to all the license templates. That would place all the files in [[:en:Category:All free media]] or [[:en:Category:All non-free media]]. 

I think that it will make it easier to clean up files. For example if you want to make a list of non-free files that is not in use in articles.

I also made a comment at [[Razgovor o MediaWikiju:Licenses]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 10:36, 12 juli 2020 (CEST)

== Gradovi ==
Dekliniraju se obje riječi: ''gradu Prijedoru'', ''općini Srebrenici'' itd..--[[Posebno:Doprinos/37.203.121.10|37.203.121.10]] 11:09, 27 juli 2020 (CEST)
: To važi samo u muškom rodu u primjerima s odrednicom &quot;grad&quot;. Provjeriti prije pisanja. Druga je stvar kad je odredbena riječ &quot;općina&quot;; tu se mijenja samo ona. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 27 juli 2020 (CEST)
::Koliko sam ja shvatio Kwikija, ženska imena se ne deklinuju! Znači..u gradu Bijeljina! Ode dalje lupat pločice u kupatilu! Pozdrav!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:34, 27 juli 2020 (CEST)
:::{{ping|AnToni}} ovo gore što je KWiki napisao se odnosi na općine, dok je za gradove objasnio [[Razgovor s korisnikom:KWiki#Gradovi|ovdje]]. Ugl. kod gradova se dekliniraju i odrednica i ime grada, dok se kod općine deklinira samo odrednica.
:::: Šemso bolje objasnio od mene. Vakat ga u kakvoj školi zaposliti. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:12, 28 juli 2020 (CEST)
:::Šemsu za direktora! Sorry...nek samo lokomotiva ide  dalje!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:28, 28 juli 2020 (CEST)

== Milanova sezona ==

Kad (god) završiš sa Sarajevom, bio bih ti zahvalan kad bi doradio i Milanovu sezonu, ovu [[AC Milan – sezona 2019/2020.|jednu]] što imamo (naravno, malo-pomalo, kad i koliko mogneš). Tu sam slab sa šablonima jer nikad nisam radio nogometne sezone. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:57, 26 august 2020 (CEST)

== Zlatni ljiljni ==

Procitala sam spisak Zlatnih ljiljana sa podrucja Mostara..nedostaje Sabahudin Balavac Švabo 1960.g [[Korisnik:Jasminka Balavac|Jasminka Balavac]] ([[Razgovor s korisnikom:Jasminka Balavac|razgovor]]) 22:23, 5 oktobar 2020 (CEST)

==Gdje su moje slike==
Po kojem kriteriju brišeš moje originalne slike, snimljene Sonyjem? Bilo bi fer da ih vratiš. [[Korisnik:Crazy&amp;#38;confused|Crazy&amp;#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&amp;#38;confused|razgovor]]) 00:17, 30 decembar 2020 (CET)

==vidi==
Šablon nmi zastave

== Podaci sa wikidata za površine ==

Pozdrav Šemso! Pregledao sam malo nedavne, i vidim da si dodavao [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ripa%C4%8D&amp;diff=3306650&amp;oldid=3183568 ove] površine. Htio sam samo da ti skrenem pažnju da je ovo moguće povezati/prebaciti sa wikipodacima. Onda u jednom udarcu možeš sve članke popuniti ovim podacima, ukoliko su ove informacije tamo prisutne. Ovo se u principu može ugraditi u šablonu za svaki parametar što koristiš.

Pitam se koliko su podesili šablona da direktno učitavaju wikipodatke na en.wikiju. {{Spomeni|Srđan}}e, jesi li ti u toku kakvo je trenutno stanje? Ja nisam pratio već duže vrijeme. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 16:42, 29 april 2021 (CEST)

:Mislim da se može preuzeti pomoću modula za WD pod uslovom da tamo postoji. Pogledat ćemo Šemso i ja večeras. [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:44, 29 april 2021 (CEST)
::Pozdrav {{Spomeni|Edinwiki}}, kao što reče Srđan pogledat ćemo večera, ali u svakom slučaju sviđa mi se ta ideja. Pogledao sam kod ovog linka što si poslao ([[Ripač]]) na wikipodacima imaju podaci o površini i stanovništvu, ali su netačni, tako da će trebati tamo to ispraviti, ali u svakom slučaju ovo bi bilo dobro dugoročno rješenje. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 17:39, 29 april 2021 (CEST)

::: {{Spomeni|Srđan}} Znam da je tehnički moguće. To je ustvari već odavno moguće. Nego me više interesuje standardizacija. Da li znaš je li se počelo sprovoditi ovo u opštem smislu u šablonima (na en.wiki)? Jer prije par godina su se još vodile diskusije kako i šta tačno. Mi možemo naravno na bs.wiki bez obzira na en.wiki ipak to uvesti ako se složimo da nam je korisno. Ja lično mislim da jeste, jer dosta ovakvih izmjena možemo izbjeći ukoliko podaci već tamo stoje. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 17:48, 29 april 2021 (CEST)
::: {{Spomeni|Šemso}} Da, onda bi u tom slučaju samo izmjenjivali podatke na wikipodacima. I sve wikipedije koje vade te podatke sa wikipodataka bi automatski bile ažurirane. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 17:48, 29 april 2021 (CEST)
:::: {{Spomeni|Edinwiki}}, ja do sad nisam vidio na en.wiki da koriste to, a kod nas je Srđan integrisao wikipodatke u [[Šablon:Infokutija film]]. A što se tiče metapodataka za naselja, AnToni je za Austriju (mislim po uzoru na de.wiki) napravio [[Šablon:Metapodaci broj stanovnika AT]] i to je integrisano u [[Šablon:Infokutija naselje u Austriji]].--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:02, 29 april 2021 (CEST)
::::: Evo sad sam pogledao, i vidim da se [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AWhatLinksHere&amp;target=Module%3AWikidataIB&amp;namespace=10 dosta koristi]. Primjer: [[en:Template:Infobox observatory]]. Dodatna prednost ovoga je da možemo napraviti ovu kategoriju: [[en:Category:Articles with missing Wikidata information]]. Samo treba još pogledati da li su napravili kakve smjernice kako i šta ovo organizovati (žašto mi da razmišljamo o ovome, ako su to već drugi uradili za nas ;)), i onda bih se pomgao napraviti lijepi projekat. Šablon po šablon, bota zaposliti, i to je to. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 18:14, 29 april 2021 (CEST)
:Velika je prednost povezivanja sa wikidata. Dobar je primjer Infokutija o filmu, gdje nema potrebe za popunjavanjem kutije, jer je većina podataka već pripremljena, a ono šo nedostaje se može dodati na Wikidata. Trebalo bi napraviti još koju kutiju, i povezati je sa wikidata. Ja sam probao, ali mi uzima vremena jer mi to nije fah. Za podatke o broju stanovnika u Austriji je bilo jednostavno, a svake godine se može napraviti update, ali sa Wikidata je optimalni pristup.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:52, 29 april 2021 (CEST)
:: Slažem se. Ovo treba definitivno i kod nas standardizirati. Ja sam već od prvog dana kada je se ovo prije par godina pojavilo htio integrisati u nekim šablonima. Međutim, tada je to još sve bilo u razvoju i još prerano. Ali koliko vidim došlo je vrijeme da se to i na bs.wikiju započne, i vi ste već sa ovom infokutijom napravili lijep prvi korak. Predložio bih da se projekat napravi, i onda krene sa, na primjer, najkorištenijim šablonima i onda jedan po jedan prebacivati sve. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 22:41, 29 april 2021 (CEST)

== Kutije na Tehnici ==
Kad uhvatiš, prošetaj malo Tehnikom na Čaršiji (uključujući i Arhive) – ima naručenih kutija (ja – a ko bi drugi? :-)) koje čekaju ihahaj. :) I Bog ti dao lijepo zdravlje (ne znam šta bih ti drugo rekao za rad). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:00, 8 maj 2021 (CEST)
:{{spomeni|KWiki}}, hvala puno, da nam svima Bog podari zdravlja :) Već sam nedavno malo gledao i riješio sam problem koji je bio sa Flaglinkom, sad radi kao i na en.wiki, ne poziva više genitiv (prebacio sam stari sadržaj tog šablona na [[Šablon:Flaglink-genitiv]] jer se on koristi u sportskim šablonima, tipa NOG, KOŠ, itd). A što se tiče šablona:Događaj na sportskom takmičenju, tu je malo kompleksniji problem, jer je taj šablon urađen na neki &quot;naš&quot; način (tj. urađen je da prikazuje samo za prvenstva u atletici), pa to treba ispraviti da bude za sva prvenstva, ali pogledat ću i pokušati riješiti i to ovih dana. Poslije toga ću prošetati malo dalje i vidjeti ima li šta ne urađeno :) --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 04:13, 8 maj 2021 (CEST)
::Ako se ovom popravkom i &quot;moje&quot; kutije za SP i ZOI u biatlonu poprave, da ne prikazuju razmak kod medalja, bit će za nagradu godine. Ja sam ih &quot;smlatio&quot; ali ružno izgleda. Odlično Šemso!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:10, 8 maj 2021 (CEST)

== Taylor Swift ==

Ako možeš poveži članak [[Taylor Swift]] na [[:d:Q26876]]. Možeš i korigovati greške ako ima... (Ne mogu ostaviti poruku na stranici [[Wikipedia:Čaršija]] jer je zaključana za IP-ovce...) --[[Posebno:Doprinos/5.43.73.49|5.43.73.49]] 10:23, 12 juni 2021 (CEST)

== Semizovac ==

Mogu li dobiti objašnjenje zašto mi stalno brišeš izmjene sa članka Semizovac? [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:12, 28 decembar 2021 (CET)
:{{ping|Mrjazz123}} Kao što sam Vam već u sažetku izmjene napisao zabranjeno je doslovno prepisivanje iz knjige/izvora (na što Vas je već jednom upozoravao kolega KWiki na Vašoj stranici za razgovor), a pored toga prepisani tekst nije napisan u enciklopedijskom stilu. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:16, 28 decembar 2021 (CET)

Kontam, hvala. Nisam vidjeo to sto si ranije napisao u sazetku [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 11:17, 28 decembar 2021 (CET)

== How we will see unregistered users ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=content/&gt;
Hi!

You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki.

When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed.

Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help.

If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]].

We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January.

Thank you. 
/[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]&lt;section end=content/&gt;
&lt;/div&gt;

19:10, 4 januar 2022 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&amp;oldid=22532492 --&gt;

== Slika ==

Dobar dan! Biste li htjeli izbrisati [[:Datoteka:Maritza Olivares.png|sliku]] koju sam postavio kad nisam shvaćao pravila koja se tiču poštene uporabe? [[Korisnik:Lord Valensus|V. K.]] ([[Razgovor s korisnikom:Lord Valensus|razgovor]]) 13:20, 8 januar 2022 (CET)

== moo ==

žašto  mi j odbijena  posljedna  izmjena  moo  molil vas vrati te je  ako je to  ikako moguče  lp pozdrav [[Korisnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonardo novak|razgovor]]) 15:44, 22 januar 2022 (CET)

== [[Alma Subašić]] ==
Šta se desilo sa slikom u infokutiji? Bilo je sve u redu kad sam jutros malo dotjerivao ovu stranicu. Molim te pogledaj to kad stigneš. Pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 18:57, 4 februar 2022 (CET)
:{{ping|Nerko65}} Slika je izbrisana sa Commonsa zbog kršenja autorskih prava (više na [[:c:File:Alma Subašić.jpg]]).--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:15, 4 februar 2022 (CET)
Dobro, sad barem znam o čemu se radi.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:31, 4 februar 2022 (CET)

== Definicija logike ==

https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Logika&amp;diff=3385127&amp;oldid=3380017&amp;variant=bs
Semso98, dobar dan. 🙂 Odbačena je moja napomena (u definiciji logike) bez obrazloženja 🤔
U članku, nije navedena razlika između logike i lingvistike, logike i psihologije i logike i ontologije, logike i matematike, logike i etike.

Volio bih dobiti pošteno obrazloženje. 

Logika nasuprot psihologiji, bavi se valjanim oblicima misli (pojam, sud i zaključak), a ne oblicima, odnosno dijalektikom &quot;mišljenja&quot;. Psihologa se bavi dijalektikom mišljenja u kojima mogu biti brojne kontradikcije uvjetovane predrasudama ili interesima onoga koji misli.  Mišljenje je uvjetovano sposobnostima onoga koji misli, a time se ne bavi logika, nego psihologija.
Logika nasuprot lingvistike, bavi se pojmovima i sudovima (oblicima misli), a ne riječima i rečenicama kao &quot;nositeljima misli&quot; na različitim jezicima.
Logika nasuprot ontologije, bavi se oblicima misli, a ne bićima kao bićima. Biće može biti istinito ili lažno, postojeće ili nepostojeće (odnosno nepostojeće biće može postojati samo na filmu ili ljudskoj mašti), logika se bavi &quot;valjanošću&quot; oblika misli. Zaključak je valjan, ako konkluzija slijedi iz premisa, ali unatoč valjanosti, može biti neistinita.


Napomena autoru: definicija logike ušla je u područje psihologije i ontologije.Vidljivo je kasnije u članku u odnosu logike prema: psihologiji, gnoseologiji, lingvistici, ontologiji, antropologiji.

Logika je bavi misaonim konstrukcijama, a ne &quot;mišljenjem&quot; kao psihičkim procesom. Mišljenje je ograničeno mogućnostima onoga koji misli, međutim, logika kao samostalna disciplina, nije uvjetovana zakonitostima psihologije ili antropologije.Logika se bavi &quot;oblikovanjem misli&quot; kao umnih konstrukcija. Takvo oblikovanje misli (generiranje umnih konstrukcija) se ne može nazvati &quot;mišljenjem&quot;, jer time podređuje logiku psihologiji i antropologiji.

Nije u pitanju &quot;cjepidlačenje&quot;, nego obrana logike kao autonomne filozofske discipline. [[Korisnik:Michael Golub|Michael Golub]] ([[Razgovor s korisnikom:Michael Golub|razgovor]]) 12:36, 16 april 2022 (CEST)
:{{ping|Michael Golub}}, pozdrav. Evo nekoliko razloga:
:# Napomene i komentare autoru ostavljajte na njegovoj stranici za razgovor, a ne u tekstu članka
:# Dio koji ste dodali ne sadrži reference na relevantne izvore, niti interne wiki linkove na druge članke
:# Također izostavite subjektivne komentare iz teksta članka
:Ukoliko želite da Vaše izmjene budu prihvaćene pratite pravila i smjernice Wikipedije koje možete promaći [[Pomoć:Uvod u Wikipediju|ovdje]] ili [[Wikipedia:Pravila i smjernice|ovdje]] ili jednostavno pogledajte kako je ostatak članka [[Logika]] napisan (stil, reference, wikilinkovi,...) --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:42, 18 april 2022 (CEST)

::Semso98 Hvala na javljanju! Nemam iskustva u pisanju komentara ili replika  na članak, niti sam mogao pronaći stranicu &quot;za razgovor&quot;. Sve što sam napisao zapamtio sam iz srednje. 🙂 Stvar je u tome da velevažni profesori ne rade na Wikipediji, njima je to, očito &quot;ispod časti&quot;. Moja namjera je bila ukazati na odnose između logike i drugih znanstvenih disciplina, a ne faktično uređenje članka: to prepuštam Vama.
Što se tiče &quot;referenci&quot; na druge izvore, postoji na engleskom (vjerojatno). Problematika nadilazi informativni karakter članka, nego zalazi u stručnu analizu odnosa između logike i ontologije.  Mir i dobro.🙂 [[Korisnik:Michael Golub|Michael Golub]] ([[Razgovor s korisnikom:Michael Golub|razgovor]]) 20:45, 18 april 2022 (CEST)

== Molba ==

Ima li na wikipediji neka uputstva kako praviti infokutije za vjerski objekt (ili općenito infokutije),  jer ne znam kako se to radi. Ubuduće planiram pisat još članaka pa da znam. Hvala unaprijed [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:59, 25 april 2022 (CEST)

:Potražiš ima li [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]] koja ti treba. :-) Ako nema, &quot;naručiš&quot; na [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika|Čaršiji]], pa kad dođe na red. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:03, 25 april 2022 (CEST)

Ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 21:30, 25 april 2022 (CEST)

== Gonna deleted [[Posebno:Pokvarena_preusmjerenja|Broken Redirects]] ==

Gonna we deleted [[:Posebno:Pokvarena_preusmjerenja|EmptyRedirects]] --[[Posebno:Doprinosi/85.249.21.133|85.249.21.133]] 13:06, 6 maj 2022 (CEST)

:I deleted most of them last year (there were many more). And I deliberately let these 200 to remain because we should write related articles sometimes (they could be used as a &quot;bait&quot;). Bottom line: I have been keeping an eye on this. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:15, 6 maj 2022 (CEST)

== IČ za juni, dugme Više ==

[[Razgovor o šablonu:Istaknuti članci – spisak#Juni]] Napravio sam [[Šablon:Istaknuti članak/juni2022]] da ima prikaz nečega umjesto crvenog vikilinka; stavio sam [[Pariz]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.203|5.43.81.203]] 02:54, 1 juni 2022 (CEST)

== Bošnjački član Predsjedništva - ne postoji ==

pripazi na ove konstrukcije [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:30, 14 juli 2022 (CEST)

:Tačno. Članovi su iz (reda) bošnjačkog / srpskog / hrvatskog naroda. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 14 juli 2022 (CEST)
::{{ping|Palapa}}, {{ping|KWiki}} Uredu, pripazit ću. Ne bi bilo loše onda i CIK obavijestiti o ovim konstrukcijama ([http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/1/0/0/701 rezultati izbora 2018]). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:58, 14 juli 2022 (CEST)

== Article request in Bosnian Wikipedia ==

Hello.

Can you translate and upload the article [[:sh:Ženska muslimanska škola u Bakuu]] in Bosnian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 14:12, 18 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>9be8udkh9yurm5xe6xy2c71i1az9owk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Killer Queen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262914</id>
    <revision>
      <id>3428295</id>
      <parentid>3136822</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T02:48:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2800:560:39:1299:7C91:8EAE:731A:55E2</ip>
      </contributor>
      <comment>Pltille</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6588" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime              = Killer Queen
| omot             = Killer Queen Omot singla.JPG
| opis             = Omot singla
| ime_muzičara_genitiv = [[Queen]]a
| album            = [[Sheer Heart Attack]]
| A-strana         = 
| B-strana         = ''Flick of the Wrist''
| izdat            = {{ZD|UK}} [[11. oktobar]] [[1973]].
| format           = 7&quot; vinil
| snimljen         = [[1973]]., Trident Studios
| žanr             = Glam rock &lt;br /&gt; Art rock
| dužina           = 3:03
| izdavač          = {{ZD|UK}} ''[[EMI]]'' &lt;br /&gt; {{ZD|SAD}} ''Elektra Records''
| pisac            = [[Freddie Mercury]]
| producent        = Roy Thomas Baker, [[Queen]]
| certifikacija    = 
| zadnji_singl     = &quot;[[Seven Seas of Rhye]]&quot; &lt;br /&gt; ([[1974]])
| ovaj_singl       = &quot;'''Killer Queen'''&quot; &lt;br /&gt; ([[1973]])
| sljedeći_singl   = &quot;[[Now I'm Here]]&quot; &lt;br /&gt; ([[1975]])
}}
'''Killer Queen''' je [[singl]] britanske [[rock]] grupe [[Queen]]. Autor teksta pjesme i kompozitor je [[Freddie Mercury]]. Pjesma se našla na trećem i uspješnom albumu Queena [[Sheer Heart Attack]] objavljenog [[1974|iste godine]] kao i na kompilacijskom albumu [[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]] iz [[1981]]. godine. Postala je prvi internacionalni hit grupe dosegnuvši broj 2 na [[UK|britanskoj]] i broj 12 na [[SAD|američkoj]] top-listi singlova, te jedan od najvećih hitova i najboljih kompozicija u [[1973.|1973]]. godini jer je kvalitetom u velikoj mjeri odudarala od tada dominantnih pop i rock materijala.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/bg_hits/bg_hits_74.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najboljih rock pjesama 1974. godine |accessdate=26. 7. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100527224003/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/bg_hits/bg_hits_74.html |archivedate=27. 5. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na ''B'' strani singla objavljena je također Mercuryjeva pjesma &quot;Flick Of The Wrist&quot;.

== Pjesma ==
Sa muzičke tačke gledišta, pjesma je jedan od najsvjetlijih trenutaka grupe i njenog autora. Odlikuje se jednostavnom ''pulsirajućom'' melodijom, dominantnom dionicom klavira i vokalnim harmonijama, te poznatim gitarskim solom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_guitarsolo.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najboljih gitarskih sola |accessdate=26. 7. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100609165403/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_guitarsolo.html |archivedate=9. 6. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mercury je naknadno komentarisao da je tekst napisao prije dodavanja muzičkog aranžmana a snimljena je dok je [[Brian May|May]] bio u [[Bolnica|bolnici]] te je zbog toga svoje dionice snimio naknadno.
Pjesma govori o eskort dami za bogatu društvenu klasu. U drugom stihu pjesme spominje se izraz: ''Let them eat cake'', she says just like Marie Antoinette (prevedeno na [[Bosanski jezik|bos.]]:''Neka jedu kolače'', reče baš poput Marije Antoinette), izjava koja se pripisuje posljednjoj [[Francuska|francuskoj]] kraljici [[Marija Antoaneta|Mariji Antoinetti]], koja je za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] navodno izrekla tu izjavu ogorčena na protestante koji su protestovali na ulicama a koji su pored ostalog bili i gladni i nisu imali dovoljno ni hljeba.

== Top-lista ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Top-lista (1974/1975)
!Najbolji &lt;br /&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|Austrija&lt;ref&gt;{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=Killer+Queen&amp;cat=s |title=Queen - Killer Queen |publisher=austriancharts.at |date= |accessdate=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10.
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.3969a&amp;type=1&amp;interval=20&amp;PHPSESSID=11jq1uuicfbth860997u8p11q4 |title=Item Display - RPM - Library and Archives Canada |publisher=Collectionscanada.gc.ca |date= |accessdate=23. 6. 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130608071852/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.3969a&amp;type=1&amp;interval=20&amp;PHPSESSID=11jq1uuicfbth860997u8p11q4 |archivedate=8. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|15.
|-
|align=&quot;left&quot;|Holandija&lt;ref&gt;{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=Killer+Queen&amp;cat=s |title=Queen - Killer Queen |publisher=dutchcharts.nl |date= |accessdate=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3.
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://charts.de/song.asp?artist=Queen&amp;title=Killer+Queen&amp;cat=s&amp;country=de |title=charts.de |publisher=charts.de |date= |accessdate=23. 6. 2012 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12.
|-
|align=&quot;left&quot;|Irska&lt;ref&gt;{{cite web|author=Jaclyn Ward - Fireball Media Group - http://www.fireballmedia.ie |url=http://www.irishcharts.ie/search/placement |title=The Irish Charts - All there is to know |publisher=Irishcharts.ie |date= |accessdate=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2.
|-
|align=&quot;left&quot;|Norveška&lt;ref&gt;{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=Killer+Queen&amp;cat=s |title=Queen - Killer Queen |publisher=norwegiancharts.com |date= |accessdate=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4.
|-
|align=&quot;left&quot;|UK &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theofficialcharts.com/search-results-album/_/Killer+Queen#single|title=The Official Charts Company - Killer Queen by Queen Search|date=6. 5. 2013|publisher=The Official Charts Company|accessdate=26. 7. 2013|archiveurl=https://archive.is/20130630104255/http://www.theofficialcharts.com/search-results-album/_/Killer+Queen%23single#single|archivedate=30. 6. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2.
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD&lt;ref&gt;{{cite web|author=Queen |url=http://www.allmusic.com/artist/queen-p5205/charts-awards/billboard-singles |title=Queen - Awards |publisher=AllMusic |date= |accessdate=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12.
|}

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20050330072529/http://www.queenwords.com/lyrics/songs/sng03_02.shtml Tekst pjesme ''Killer Queen''] 
* [http://www.genesis-publications.com/books/queen/index.html Killer Queen] – Službeno izdanje knjige
* [http://queenpedia.com/index.php?title=Killer_Queen_%28single%29 Queenpedia]

{{Singlovi Queena}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Pjesme grupe &quot;Queen&quot;]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1974.]]</text>
      <sha1>hey47ymzm9xqov70f9dkbyky4hz9y9z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428307</id>
      <parentid>3428295</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T08:43:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2800:560:39:1299:7C91:8EAE:731A:55E2|2800:560:39:1299:7C91:8EAE:731A:55E2]] ([[User talk:2800:560:39:1299:7C91:8EAE:731A:55E2|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6587" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime        = Killer Queen
| omot             = Killer Queen Omot singla.JPG
| opis        = Omot singla
| ime_muzičara_genitiv      = [[Queen]]a
| album         = [[Sheer Heart Attack]]
| A-strana          = 
| B-strana          = ''Flick of the Wrist''
| izdat             = {{ZD|UK}} [[11. oktobar]] [[1974]].
| format            = 7&quot; vinil
| snimljen          = [[1973]]., Trident Studios
| žanr              = Glam rock &lt;br /&gt; Art rock
| dužina            = 3:03
| izdavač           = {{ZD|UK}} ''[[EMI]]'' &lt;br /&gt; {{ZD|SAD}} ''Elektra Records''
| pisac             = [[Freddie Mercury]]
| producent         = Roy Thomas Baker, [[Queen]] 
| certifikacija     =
| zadnji_singl      = &quot;[[Seven Seas of Rhye]]&quot; &lt;br /&gt; ([[1974]])
| ovaj_singl        = &quot;'''Killer Queen'''&quot; &lt;br /&gt; ([[1974]])
| sljedeći_singl    = &quot;[[Now I'm Here]]&quot; &lt;br /&gt; ([[1975]])
}}
'''Killer Queen''' je [[singl]] britanske [[rock]] grupe [[Queen]]. Autor teksta pjesme i kompozitor je [[Freddie Mercury]]. Pjesma se našla na trećem i uspješnom albumu Queena [[Sheer Heart Attack]] objavljenog [[1974|iste godine]] kao i na kompilacijskom albumu [[Greatest Hits (Queen)|Greatest Hits]] iz [[1981]]. godine. Postala je prvi internacionalni hit grupe dosegnuvši broj 2 na [[UK|britanskoj]] i broj 12 na [[SAD|američkoj]] top-listi singlova, te jedan od najvećih hitova i najboljih kompozicija u [[1974]]. godini jer je kvalitetom u velikoj mjeri odudarala od tada dominantnih pop i rock materijala.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/bg_hits/bg_hits_74.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najboljih rock pjesama 1974. godine |accessdate=26. 7. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100527224003/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/bg_hits/bg_hits_74.html |archivedate=27. 5. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na ''B'' strani singla objavljena je također Mercuryjeva pjesma &quot;Flick Of The Wrist&quot;.

== Pjesma ==
Sa muzičke tačke gledišta, pjesma je jedan od najsvjetlijih trenutaka grupe i njenog autora. Odlikuje se jednostavnom ''pulsirajućom'' melodijom, dominantnom dionicom klavira i vokalnim harmonijama, te poznatim gitarskim solom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_guitarsolo.html |title=DigitalDreamDoor.com: 100 najboljih gitarskih sola |accessdate=26. 7. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100609165403/http://digitaldreamdoor.nutsie.com/pages/best_guitarsolo.html |archivedate=9. 6. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mercury je naknadno komentarisao da je tekst napisao prije dodavanja muzičkog aranžmana a snimljena je dok je [[Brian May|May]] bio u [[Bolnica|bolnici]] te je zbog toga svoje dionice snimio naknadno.
Pjesma govori o eskort dami za bogatu društvenu klasu. U drugom stihu pjesme spominje se izraz: ''Let them eat cake'', she says just like Marie Antoinette (prevedeno na [[Bosanski jezik|bos.]]:''Neka jedu kolače'', reče baš poput Marije Antoinette), izjava koja se pripisuje posljednjoj [[Francuska|francuskoj]] kraljici [[Marija Antoaneta|Mariji Antoinetti]], koja je za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] navodno izrekla tu izjavu ogorčena na protestante koji su protestovali na ulicama a koji su pored ostalog bili i gladni i nisu imali dovoljno ni hljeba.

== Top-lista ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Top-lista (1974/1975)
!Najbolji &lt;br /&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|Austrija&lt;ref&gt;{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=Killer+Queen&amp;cat=s |title=Queen - Killer Queen |publisher=austriancharts.at |date= |accessdate=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10.
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.3969a&amp;type=1&amp;interval=20&amp;PHPSESSID=11jq1uuicfbth860997u8p11q4 |title=Item Display - RPM - Library and Archives Canada |publisher=Collectionscanada.gc.ca |date= |accessdate=23. 6. 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130608071852/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.3969a&amp;type=1&amp;interval=20&amp;PHPSESSID=11jq1uuicfbth860997u8p11q4 |archivedate=8. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|15.
|-
|align=&quot;left&quot;|Holandija&lt;ref&gt;{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=Killer+Queen&amp;cat=s |title=Queen - Killer Queen |publisher=dutchcharts.nl |date= |accessdate=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3.
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://charts.de/song.asp?artist=Queen&amp;title=Killer+Queen&amp;cat=s&amp;country=de |title=charts.de |publisher=charts.de |date= |accessdate=23. 6. 2012 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12.
|-
|align=&quot;left&quot;|Irska&lt;ref&gt;{{cite web|author=Jaclyn Ward - Fireball Media Group - http://www.fireballmedia.ie |url=http://www.irishcharts.ie/search/placement |title=The Irish Charts - All there is to know |publisher=Irishcharts.ie |date= |accessdate=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2.
|-
|align=&quot;left&quot;|Norveška&lt;ref&gt;{{cite web|author=Steffen Hung |url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Queen&amp;titel=Killer+Queen&amp;cat=s |title=Queen - Killer Queen |publisher=norwegiancharts.com |date= |accessdate=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4.
|-
|align=&quot;left&quot;|UK &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theofficialcharts.com/search-results-album/_/Killer+Queen#single|title=The Official Charts Company - Killer Queen by Queen Search|date=6. 5. 2013|publisher=The Official Charts Company|accessdate=26. 7. 2013|archiveurl=https://archive.is/20130630104255/http://www.theofficialcharts.com/search-results-album/_/Killer+Queen%23single#single|archivedate=30. 6. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2.
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD&lt;ref&gt;{{cite web|author=Queen |url=http://www.allmusic.com/artist/queen-p5205/charts-awards/billboard-singles |title=Queen - Awards |publisher=AllMusic |date= |accessdate=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12.
|}

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20050330072529/http://www.queenwords.com/lyrics/songs/sng03_02.shtml Tekst pjesme ''Killer Queen''] 
* [http://www.genesis-publications.com/books/queen/index.html Killer Queen] – Službeno izdanje knjige
* [http://queenpedia.com/index.php?title=Killer_Queen_%28single%29 Queenpedia]

{{Singlovi Queena}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Pjesme grupe &quot;Queen&quot;]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1974.]]</text>
      <sha1>83bt28wg0xwsmyb0x88sgdhwf5sq3e0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Benkovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>354638</id>
    <revision>
      <id>3428294</id>
      <parentid>3139056</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T01:11:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.188.178.196</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6897" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Benkovac (čvor)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Benkovac
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Benkovac
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Benkovac1.JPG
|opis_slike          = Benkovac, gradska ulica
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = Benkovac (grb).gif 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|20px|border]] [[Zadarska županija|Zadarska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 44| širina_minuta = 02| širina_sekundi = 00| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 15| dužina_minuta = 36| dužina_sekundi = 40| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 184
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 516.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 11026
|stanovništvo grad                        = 2866 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 21.36
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Tomislav Bulić
|gradonačelnik stranka                    = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 23420
|pozivni broj                             = (+385) 23
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.benkovac.hr/ Grad Benkovac]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[].

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Benkovac.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Benkovac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Benkovac)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Benkovac je imao 11.026 stanovnika, od čega u samom Benkovcu 2.866.

=== Grad Benkovac ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 10.054 || 10.816 || 11.226 || 11.712 || 13.478 || 16.253 || 18.018 || 18.850 || 23.700 || 25.755 || 28.227 || 27.810 || 26.532 || 26.255 || 9.786 || 11.026
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz starih općina Benkovac i [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]]. U 1869. dio podataka sadržan je u općinama [[Lišane Ostrovičke]] i [[Polača (Hrvatska)|Polača]], u 1921. i 1931. u općini [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]], a od 1857. do 1931. u gradu [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovcu]]. U 1857. i 1869. sadrži dio podataka općine [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]], u 1869. općine [[Polača (Hrvatska)|Polača]], a od 1880. do 1910. dio podataka grada [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovca]].''&lt;/small&gt;

=== Benkovac (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 160 || 437 || 341 || 432 || 512 || 546 || 658 || 630 || 1.149 || 1.367 || 1.897 || 2.190 || 2.955 || 3.776 || 2.622 || 2.866
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Benkovačko Selo]].''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Benkovac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Benkovac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Benkovac je imalo 3.776 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Benkovac
|-
| [[1991]]. 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 3,776
| label1 = [[Srbi]] 2,780
| value1 = 73.62
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 749
| value2 = 19.83
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 73
| value3 = 1.93
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Albanci]] 26
| value4 = 0.68
| color4 = #4B3621
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 24
| value5 = 0.63
| color5 = #228B22
| label6 = [[Makedonci]] 16
| value6 = 0.42
| color6 = #FF7E00
| label7 = [[Crnogorci]] 14
| value7 = 0.37
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Italijani]] 2
| value8 = 0.05
| color8 = #007FFF
| label9 = [[Mađari]] 2
| value9 = 0.05
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Česi]] 1
| value10 = 0.02
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Rumuni]] 1
| value11 = 0.02
| color11 = #08E8DE
| label12 = [[Rusi]] 1
| value12 = 0.02
| color12 = #F400A1
| label13 = [[Slovenci]] 1
| value13 = 0.02
| color13 = #FF55A3
| label14 = [[Ukrajinci]] 1
| value14 = 0.02
| color14 = #7FFF00
| label15 = neopredijeljeni 66
| value15 = 1.74
| color15 = #C154C1
| label16 = nepoznato 19
| value16 = 0.50
| color16 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Бенковац1.JPG|gradski korzo
Datoteka:Бенковац2.JPG|centar grada
Datoteka:Бенковац3.JPG|ulica
Datoteka:Буковчан и Котаранка.JPG|spomenik ''Bukovčan i Kotaranka''

 
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Benkovac}}
{{Zadarska županija}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]]
[[Kategorija:Benkovac|*]]</text>
      <sha1>bs9j7w1zzvczn1t6rlkyb0cprdvdzqi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428311</id>
      <parentid>3428294</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T09:04:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/46.188.178.196|46.188.178.196]] ([[User talk:46.188.178.196|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7136" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Benkovac (čvor)}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Benkovac
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Benkovac
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Benkovac1.JPG
|opis_slike          = Benkovac, gradska ulica
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = Benkovac (grb).gif 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|20px|border]] [[Zadarska županija|Zadarska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 44| širina_minuta = 02| širina_sekundi = 00| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 15| dužina_minuta = 36| dužina_sekundi = 40| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 184
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 516.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 11026
|stanovništvo grad                        = 2866 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 21.36
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Tomislav Bulić
|gradonačelnik stranka                    = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 23420
|pozivni broj                             = (+385) 23
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.benkovac.hr/ Grad Benkovac]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Православни храм Бенковац.JPG|260px|mini|Benkovac, srpska pravoslavna crkva &quot;Rođenje Svetog Jovana Krstitelja&quot;]]
'''Benkovac''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]].

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Benkovac.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Benkovac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Benkovac)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Benkovac je imao 11.026 stanovnika, od čega u samom Benkovcu 2.866.

=== Grad Benkovac ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 10.054 || 10.816 || 11.226 || 11.712 || 13.478 || 16.253 || 18.018 || 18.850 || 23.700 || 25.755 || 28.227 || 27.810 || 26.532 || 26.255 || 9.786 || 11.026
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz starih općina Benkovac i [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]]. U 1869. dio podataka sadržan je u općinama [[Lišane Ostrovičke]] i [[Polača (Hrvatska)|Polača]], u 1921. i 1931. u općini [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]], a od 1857. do 1931. u gradu [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovcu]]. U 1857. i 1869. sadrži dio podataka općine [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]], u 1869. općine [[Polača (Hrvatska)|Polača]], a od 1880. do 1910. dio podataka grada [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovca]].''&lt;/small&gt;

=== Benkovac (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 160 || 437 || 341 || 432 || 512 || 546 || 658 || 630 || 1.149 || 1.367 || 1.897 || 2.190 || 2.955 || 3.776 || 2.622 || 2.866
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Benkovačko Selo]].''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Benkovac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Benkovac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Benkovac je imalo 3.776 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Benkovac
|-
| [[1991]]. 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 3,776
| label1 = [[Srbi]] 2,780
| value1 = 73.62
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 749
| value2 = 19.83
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 73
| value3 = 1.93
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Albanci]] 26
| value4 = 0.68
| color4 = #4B3621
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 24
| value5 = 0.63
| color5 = #228B22
| label6 = [[Makedonci]] 16
| value6 = 0.42
| color6 = #FF7E00
| label7 = [[Crnogorci]] 14
| value7 = 0.37
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Italijani]] 2
| value8 = 0.05
| color8 = #007FFF
| label9 = [[Mađari]] 2
| value9 = 0.05
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Česi]] 1
| value10 = 0.02
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Rumuni]] 1
| value11 = 0.02
| color11 = #08E8DE
| label12 = [[Rusi]] 1
| value12 = 0.02
| color12 = #F400A1
| label13 = [[Slovenci]] 1
| value13 = 0.02
| color13 = #FF55A3
| label14 = [[Ukrajinci]] 1
| value14 = 0.02
| color14 = #7FFF00
| label15 = neopredijeljeni 66
| value15 = 1.74
| color15 = #C154C1
| label16 = nepoznato 19
| value16 = 0.50
| color16 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Бенковац1.JPG|gradski korzo
Datoteka:Бенковац2.JPG|centar grada
Datoteka:Бенковац3.JPG|ulica
Datoteka:Буковчан и Котаранка.JPG|spomenik ''Bukovčan i Kotaranka''

 
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Benkovac}}
{{Zadarska županija}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]]
[[Kategorija:Benkovac|*]]</text>
      <sha1>eu89wv81c7edygg6z6gpure0wyb5snw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivana Vuleta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393842</id>
    <revision>
      <id>3428310</id>
      <parentid>3425399</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T09:03:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24327" xml:space="preserve">{{Infokutija atletičar
| ime                        = Ivana Vuleta
| slika                      = Ivana Španović (2017).jpg
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = 
| puno_ime                   = 
| nadimak                    = 
| nacionalnost               = [[Srbija]]nka
| disciplina                 = [[Skok u dalj]] &lt;br/&gt; [[Petoboj]]
| klub                       = AK Vojvodina
| trener                     = Goran Obradović
| datum_rođenja              = {{datum rođenja i godine|1990|5|10}}
| mjesto_rođenja             = [[Zrenjanin]]
| prebivalište               =
| datum_smrti                =
| mjesto_smrti               =
| visina                     = 175 cm
| masa                       = 63 kg
&lt;!-- ** Možete samo koristiti {{{najbolji_rezultat1}}}; onda je {{{najbolj_rezultat_sport1}}}: &quot;Lični najbolji rezultat&quot;
     ** Ako koristite {{{najbolji_rezultat_sport1}}} ili {{{najbolji_rezultat2-4}}} morate upisati nešto u {{{najbolji_rezultat_sport1}}}
     ** --&gt;
| najbolji_rezultat_sport1   = Skok u dalj
| najbolji_rezultat1         = '''Vani:''' 7,10 m &lt;br/&gt; '''Dvorana:''' 7,24 m
| najbolji_rezultat_sport2   = Petoboj
| najbolji_rezultat2         = 4240 bodova
| najbolji_rezultat_sport3   = 
| najbolji_rezultat3         = 
| najbolji_rezultat_sport4   = 
| najbolji_rezultat4         = 
| šabloni_medalja            = {{MedaljaDržava|{{ZID|Srbija}}}}
{{MedaljaSport|[[Atletika]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Ljetne olimpijske igre|Olimpijske igre]]}}
{{MedaljaBronza|[[Olimpijske igre 2016.|Rio de Janeiro 2016.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Moskva 2013.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Birmingham 2018.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016.|Portland 2016.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2014.|Sopot 2014.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2014 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u atletici|Evropsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|Amsterdam 2016.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2016 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2022 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2014.|Zürich 2014.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2014 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici|Evropsko dvoransko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2015.|Prag 2015.]]|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2015 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2017.|Beograd 2017.]]|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2017 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2019.|Glasgow 2019.]]|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2019 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Kontinentalni kup u atletici|Kontinentalni kup]]}} 
{{MedaljaSrebro|[[Kontinentalni kup u atletici 2014.|Marrakech 2014.]]|skok u dalj}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u atletici za mlađe seniore|Evropsko prvenstvo za mlađe seniore]]}}
{{MedaljaSrebro|Ostrava 2011.|skok u dalj}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Univerzijada]]}}
{{MedaljaZlato|[[Ljetna univerzijada 2009.|Beograd 2009.]]|skok u dalj}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2008.|Bydgoszcz 2008.]]|skok u dalj}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2009.|Novi Sad 2009.]]|skok u dalj}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici|Svjetsko kadetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici 2007.|Ostrava 2007.]]|skok u dalj}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Balkansko prvenstvo u atletici|Balkansko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Balkansko prvenstvo u atletici 2014.|Istanbul 2014.]]|skok u dalj}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropski olimpijski festival mladih]]}}
{{MedaljaSrebro|Beograd 2007.|skok u dalj}}
{{MedaljaBronza|Beograd 2007.|4 × 100 m}}
| aktualizirano              = 18. 8. 2022.
}}
'''Ivana Vuleta''' (rođ. '''Španović''') [[srbija]]nska je [[atletika|atletičarka]], koja se takmiči u [[skok u dalj|skoku u dalj]], a povremeno je nastupala i u [[Petoboj (dvoranska atletika)|petoboju]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Svjetskom prvenstvu 2013.]] u [[Moskva|Moskvi]] osvojila je bronzanu medalju, što je bila i prva medalja za Srbiju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici|svjetskim prvenstvima]]. Ovu medalju odbranila je na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Peking]]u uz nacionalni rekord 7,01 m. Taj rekord popravila je za 1 cm na prvom mitingu nakon Svjetskog prvenstva 2015, [[Weltklasse Zürich 2015.|onom]] u [[Zürich]]u. Ima i bronzanu olimpijsku medalju iz [[Rio de Janeiro|Rio de Janeira]] [[Olimpijske igre 2016.|2016.]]

Njena majka Vesna također je bila atletičarka. Ivanin trener bio je Jani Hajdu, a sada je Goran Obradović. Članica je AK Vojvodina iz [[Novi Sad|Novog Sada]].

== Karijera ==
Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2006.|Svjetskom juniorskom prvenstvu 2006.]] bila je sedma. Prvu medalju na Svjetskom prvenstvu osvaja 2007. u konkurenciji kadeta. S preskočenih 6,41 m osvojila je srebro. Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2008.|Svjetskom juniorskom prvenstvu 2008.]] pobijedila je skočivši 6,61 m. [[Atletika na Olimpijskim igrama 2008 – skok u dalj (žene)|Učestvovala je]] i na [[OI 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u. Nakon dva prestupa u 3. pokušaju skočila je 6,30 m, što nije bilo dovoljno za plasman u finale. U ukupnom plasmanu zauzela je 30. mjesto.

Od 2006. do 2008. triput je pobjeđivala na juniorskim prvenstvima Srbije. U seniorskoj konkurenciji prvakinja je postala 2008. Dnevni list ''[[Sport (dnevni list)|Sport]]'' ju je 2008. proglasio za mladog sportista godine u Srbiji. 
Učestvovala je i na [[Ljetna univerzijada 2009.|Univerzijadi 2009.]] u [[Beograd]]u. Na njoj je pobijedila skokom od 6,64 m, što je za 17 cm bio bolji rezultat od drugoplasirane [[Rusija|Ruskinje]] [[Irina Krjačikova|Irine Krjačikove]]. Španović je svoj najbolji skok izvela u 5. seriji. To je bila prva zlatna medalja za [[Srbija|Srbiju]] osvojena na Univerzijadi 2009.

Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2009.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2009]], održanom u [[Novi Sad|Novom Sadu]], popravila je lični rekord na 6,71 m, ali joj ni to nije bilo dovoljno za zlato. Bila je druga iza [[Rusija|Ruskinje]] [[Darja Klišina|Darje Klišine]], koja je postavila novi evropski juniorski rekord: 6,80 m.

Učestvovala je i na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012.|Evropskom prvenstvu 2012.]] u Helsinkiju. Nije se plasirala u [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012 – skok u dalj (žene)|finale]], a u kvalifikacijama je skočila 6,33 m i zauzela 15. mjesto.&lt;ref&gt;[http://www.sportresult.com/sports/la/ajax/user_files/2012/Helsinki/pdf/re1830061.pdf Rezultati u kvalifikacijama]&lt;/ref&gt;

Osim [[Srbijanski rekordi u atletici|nacionalnih rekorda]] u skoku u dalj na otvorenom i u dvorani, Španović drži rekord u [[petoboj]]u i na [[60 metara|60 m]].
Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Svjetskom prvenstvu 2013]], održanom u Moskvi, osvojila je bronzanu medalju s novim ličnim rekordom: 6,82 m. Krajem godine proglašena je sportisticom godine od strane [[Olimpijski komitet Srbije|Olimpijskog komiteta Srbije]] i [[Udruženje sportskih novinara Srbije|Udruženja sportskih novinara Srbije]], kao i za najbolju atletičarku Balkana.

Na [[Balkansko prvenstvo u atletici 2014.|Balkanskom prvenstvu 2014]], održanom u [[Istanbul]]u, oborila je državni rekord skočivši 6,92 m, što joj je bilo dovoljno za zlatnu medalju.

Na [[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2015.|Evropskom dvoranskom prvenstvu 2015.]] u Pragu osvojila je zlatnu medalju uz rekord.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/sport/atletika/vesti.php?yyyy=2015&amp;mm=03&amp;dd=07&amp;nav_id=965879 B92:Ivana rekordom do zlata u Pragu!], 7. 3. 2015.&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016.|Svjetskom dvoranskom prvenstvu 2016.]] u [[Portland]]u osvojila je srebrnu medalju popravivši lični rekord na 7,07 m, što joj je tada bio najduži skok u karijeri bilo na otvorenom, bilo u dvorani. Četiri mjeseca kasnije na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|Evropskom prvenstvu]] u [[Amsterdam]]u osvojila je zlatnu medalju skokom od 6,94 m.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://sport.blic.rs/ostali-sportovi/atletika/skok-na-evropski-tron-ovako-je-ivana-spanovic-osvojila-zlato-video/rs63w1y |title= SKOK NA EVROPSKI TRON: Ovako je Ivana Španović osvojila zlato /VIDEO/ |publisher=Blic|date = 8. 7. 2016 |accessdate = 8. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg mjeseca na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] osvojila je bronzanu medalju, popravivši pritom još jednom svoj i državni rekord za 1 cm (7,08 m). U istoj sezoni postala je ukupna pobjednica [[IAAF Dijamantna liga 2016.|Dijamantne lige]] u skoku u dalj; slavila je na pet od sedam mitinga (na dva preostala bila je druga), što nije uspjela ostvariti nijedna atletičarka prije nje (najveći broj pobjeda na mitinzima u jednoj sezoni bio je četiri).

Na [[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2017.|Evropskom dvoranskom prvenstvu 2017.]] u Beogradu, ponovo je popravila državni rekord skočivši 7,24 m (treći skok svih vremena u dvorani), odbranivši zlatnu medalju iz Praga 2015.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.com/vijesti/spanovic-drzavnim-rekordom-odbranila-evropsko-zlato |title= Španović državnim rekordom odbranila evropsko zlato |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 5. 3. 2017 |accessdate= 5. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; Njen niz osvajanja medalja na velikim takmičenjima prekinut je kasnije iste godine na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetskom prvenstvu]] u Londonu, kada je završila na četvrtom mjestu na pomalo bizaran način: iako je bila u vodstvu veći dio takmičenja, u posljednju seriju ušla je kao četvrta. Nakon što je izvela svoj posljednji skok, izgledalo je da je on duži od skoka vodeće Amerikanke [[Brittney Reese]] (7,02 m), međutim, sudije su izmjerile samo 6,91 m. Srbijanski tim uložio je žalbu, ali je videosnimak pokazao da se startni broj na njenim leđima odlijepio i ostavio trag u pijesku najbliži odskočnoj dasci. Njen trener Obradović vidio je snimak, ali, prema njegovim riječima, nije bilo jasno je li trag u pijesku ostavio startni broj ili je pijesak bio nejednako poravnan. Izmjerena dužina ostala je važeća i Španović je ostala na četvrtom mjestu. Sezonu je ipak završila uspješno pobijedivši u poretku skoka u dalj u [[IAAF Dijamantna liga 2017.|Dijamantnoj ligi]] drugu godinu zaredom.

Sljedeće godine, na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskom dvoranskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u, ostvarila je rezultat karijere postavši svjetska prvakinja, što je najveći uspjeh srbijanskih atletičara u historiji.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ivana-spanovic-dvoranska-prvakinja-svijeta |title= Ivana Španović dvoranska prvakinja svijeta |publisher= Al Jazeera Balkans |date = 4. 3. 2018 |accessdate = 4. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

U ljeto iste godine, na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2018.|Evropskom prvenstvu]] u [[Berlin]]u, bila je prva u kvalifikacijama, ali se pritom povrijedila, pa je morala otkazati nastup u finalu.

Vratila se na [[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2019.|Evropskom dvoranskom prvenstvu 2019.]] u [[Glasgow]]u, gdje je treći put zaredom osvojila zlatnu medalju, izjednačivši se po tome s [[Njemica|Njemicom]] [[Heike Drechsler]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/spanovic-osvojila-trece-zlato-u-nizu-na-ep |title= Španović osvojila treće zlato u nizu na evropskim dvoranskim prvenstvima |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 3. 3. 2019 |accessdate= 4. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

Od Svjetskog prvenstva 2013. osvojila je medalju na devet uzastopnih velikih takmičenja. Ukupno je postavila 30 državnih rekorda: 12 na otvorenom (svi u skoku u dalj) i 18 u dvorani (16 u skoku u dalj, jedan na 60 m i jedan u petoboju).

== Lični rekordi ==
=== Na otvorenom ===
{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Disciplina
! Rezultat
! Datum
! Mjesto
|-
| [[Skok u dalj]] || align=right | 7,10 m || align=right | 11. 9. 2016. || [[Beograd]]
|-
| [[Troskok]] || align=right | 14,24 m || align=right | 18. 6. 2022. || [[Craiova]]
|-
| [[100 metara|100 m]] || align=right | 11,90 s || align=right | 18. 5. 2013. || [[Sremska Mitrovica]]
|}

=== U dvorani ===
{| class=&quot;wikitable&quot; |]
|-
! Disciplina
! Rezultat
! Datum
! Mjesto
|-
| Skok u dalj || align=right | 7,24 m || align=right | 5. 3. 2017. || [[Beograd]]
|-
| [[60 metara|60 m]] || align=right | 7,31 s || align=right | 31. 1. 2015. || rowspan=2|[[Novi Sad]]
|-
| [[Petoboj]] || align=right | 4240 bodova || align=right | 19. 1. 2013.
|}

== Uspjesi ==
[[Datoteka:Long jump podium Ostrava 2011.jpg|mini|desno|Španović (lijevo) na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore u [[Ostrava|Ostravi ]]2011.]]
[[Datoteka:Ivana Spanovic by Augustas Didzgalvis.jpg|mini|desno|Španović na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2014.|Svjetskom dvoranskom prvenstvu 2014.]]]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina !! Takmičenje !! Lokacija !! Mjesto !! Rezultat
|-
!colspan=&quot;5&quot;| {{ZID|Srbija i Crna Gora}}
|-
|2005.
|Svjetsko kadetsko prvenstvo
|{{ZD|MAR}} [[Marrakech]]
| align=center|8.
| 5,97 m
|-
!colspan=&quot;5&quot;| {{ZID|Srbija}}
|-
|2006.
|Svjetsko juniorsko prvenstvo
|{{ZD|KIN}} [[Peking]]
| align=center|7.
| 6,23 m
|-
|rowspan=5|2007.
|-
|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2007.|Evropsko dvoransko prvenstvo]]
|{{ZD|VB}} [[Birmingham]]
| align=center|18.
| 6,18 m
|-
|Svjetsko kadetsko prvenstvo
|{{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]]
|bgcolor=&quot;silver&quot; align=center| 2.
| 6,41 m
|-
|Evropsko juniorsko prvenstvo
|{{ZD|HOL}} [[Hengelo]]
| align=center|2 (kv)
| 6,24 m
|-
|Evropski olimpijski festival mladih
|{{ZD|SRB}} [[Beograd]]
|bgcolor=&quot;silver&quot; align=center| 2.
| 6,20 m
|-
|rowspan=3|2008.
|-
|Svjetsko juniorsko prvenstvo
|{{ZD|POLJ}} [[Bydgoszcz]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
| 6,61 m
|-
|[[OI 2008.|Olimpijske igre]]
|{{ZD|KIN}} [[Peking]]
|align=center|30.
|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2008 – skok u dalj (žene)|6,30 m]]
|-
|rowspan=3|2009.
|-
|[[Ljetna univerzijada 2009.|Univerzijada]]
|{{ZD|SRB}} [[Beograd]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
|[[Atletika na Ljetnoj univerzijadi 2009.#Ženske discipline|6,64 m]]
|-
|Evropsko juniorsko prvenstvo
|{{ZD|SRB}} [[Novi Sad]]
|bgcolor=&quot;silver&quot; align=center| 2.
| 6,71 m
|-
|rowspan=3|2010.
|-
|[[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2010.|Evropsko ekipno prvenstvo – 2. liga]]
|{{ZD|SRB}} [[Beograd]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
|[[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2010 - 2. liga|6,78 m]]
|-
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2010.|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]]
|align=center|8.
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2010 – skok u dalj (žene)|6,60 m]]
|-
|rowspan=4|2011.
|-
|[[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2011.|Evropsko ekipno prvenstvo – 2. liga]]
|{{ZD|SRB}} [[Novi Sad]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
|[[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2011 - 2. liga|6,58 m]]
|-
|Evropsko prvenstvo za mlađe seniore
|{{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]]
|bgcolor=&quot;silver&quot; align=center| 2.
| 6,74 m
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{ZD|JKO}} [[Daegu]]
|align=center|{{tooltip|NS|Nije startala}}
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011 – skok u dalj (žene)|NS]]
|-
|rowspan=2|2012.
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2012.|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|FIN}} [[Helsinki]]
|align=center|15.
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2012 - skok u dalj za žene|6,33 m]]
|-
|[[OI 2012.|Olimpijske igre]]
|{{ZD|VB}} [[London]]
|align=center|11.
|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 – skok u dalj (žene)|6,35 m]] 
|-
|rowspan=2|2013.
|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2013.|Evropsko dvoransko prvenstvo]]
|{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]]
|align=center|5.
|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2013 – skok u dalj (žene)|6,68 m]]
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{ZD|RUS}} [[Moskva]]
|bgcolor=&quot;cc9966&quot; align=center| 3.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013 – skok u dalj (žene)|6,82 m]]
|-
|rowspan=4|2014.
|[[Balkansko prvenstvo u atletici 2014.|Balkansko prvenstvo]]
|{{ZD|TUR}} [[Istanbul]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
||6,92 m
|-
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2014.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{ZD|POLJ}} [[Sopot (Poljska)|Sopot]]
|bgcolor=&quot;cc9966&quot; align=center| 3.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2014 – skok u dalj (žene)|6,77 m]]
|-
|Evropsko ekipno prvenstvo – 2. liga
|{{ZD|LAT}} [[Riga]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
|6,58 m
|-
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2014.|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|ŠVI}} [[Zürich]]
|bgcolor=&quot;silver&quot; align=center| 2.
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2014 – skok u dalj (žene)|6,81 m]]
|-
|rowspan=2|2015.
|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2015.|Evropsko dvoransko prvenstvo]]
|{{ZD|ČEŠ}} [[Prag]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2015 – skok u dalj (žene)|6,98 m]]
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{ZD|KIN}} [[Peking]]
|bgcolor=&quot;cc9966&quot; align=center| 3.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 – skok u dalj (žene)|7,01 m]]
|-
|rowspan=3|2016.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{ZD|SAD}} [[Portland]]
|bgcolor=&quot;silver&quot; align=center| 2.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016 – skok u dalj (žene)|7,07 m]]
|-
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|NIZ}} [[Amsterdam]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2016 – skok u dalj (žene)|6,94 m]]
|-
|[[Olimpijske igre 2016.|Olimpijske igre]]
|{{ZD|BRA}} [[Rio de Janeiro]]
|bgcolor=&quot;cc9966&quot; align=center| 3.
|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 – skok u dalj (žene)|7,08 m]]
|-
|rowspan=2|2017.
|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2017.|Evropsko dvoransko prvenstvo]]
|{{ZD|SRB}} [[Beograd]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2017 – skok u dalj (žene)|7,24 m]]
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{ZD|VB}} [[London]]
|align=center| 4.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 – skok u dalj (žene)|6,96 m]]
|-
|rowspan=3|2018.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{ZD|VB}} [[Birmingham]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018 – skok u dalj (žene)|6,96 m]]
|-
|[[Mediteranske igre 2018.|Mediteranske igre]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Tarragona]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
|[[Atletika na Mediteranskim igrama 2018 – rezultati|7,04 m]]
|-
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2018.|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|NJE}} [[Berlin]]
|1 (kv)
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2018 – skok u dalj (žene)|6,84 m]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
|2019.
|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2019.|Evropsko dvoransko prvenstvo]]
|{{ZD|VB}} [[Glasgow]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2019 – skok u dalj (žene)|6,99 m]]
|-
|2021.
|[[Olimpijske igre 2020.|Olimpijske igre]]
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|align=center| 4.
|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2020 – skok u dalj (žene)|6,91 m]]
|-
|rowspan=3|2022.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{ZD|SRB}} [[Beograd]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022 – skok u dalj (žene)|7,06 m]]
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{ZD|SAD}} [[Eugene (Oregon)|Eugene]]
|align=center| 7.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022 – skok u dalj (žene)|6,84 m]]
|-
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2022.|Evropsko prvenstvo]]
|{{ZD|NJE}} [[München]]
|bgcolor=&quot;gold&quot; align=center| 1.
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2022 – skok u dalj (žene)|7,06 m]]
|-
!colspan=&quot;5&quot;| [[Datoteka:Flag of Europe.svg|20p]] [[Evropa]]
|-
|2014.
|[[Kontinentalni kup u atletici 2014.|Kontinentalni kup]]
|{{ZD|MAR}} [[Marrakech]]
|bgcolor=&quot;silver&quot; align=center| 2.
|6,56 m
|}
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; – nije nastupila u finalu

== Pobjede na mitinzima ==
=== [[IAAF Dijamantna liga|Dijamantna liga]] ===
{{col-begin}}
{{col-break}}
;[[IAAF Dijamantna liga 2013.|2013.]] 
* {{ZD|ŠVE}} {{tooltip|''Stockholm''|Prateća disciplina na mitingu}}
;[[IAAF Dijamantna liga 2014.|2014.]]
* {{ZD|SAD}} [[Prefontaine Classic|Eugene]]
* {{ZD|ŠVI}} [[Weltklasse Zürich 2014.|Zürich]]
;[[IAAF Dijamantna liga 2015.|2015.]]
* {{ZD|MNK}} [[Herculis 2015.|Monako]]
* {{ZD|ŠVI}} [[Weltklasse Zürich 2015.|Zürich]]
{{col-break}}
;[[IAAF Dijamantna liga 2016.|2016.]]
* {{ZD|KIN}} [[Zlatni Grand Prix Šangaja 2016.|Šangaj]]
* {{ZD|NOR}} [[Bislett igre 2016.|Oslo]]
* {{ZD|ŠVE}} [[Stockholm Bauhaus Athletics 2016.|Stockholm]]
* {{ZD|ŠVI}} [[Athletissima 2016.|Lausanne]]
* {{ZD|FRA}} [[Pariski atletski miting 2016.|Pariz]]
;[[IAAF Dijamantna liga 2017.|2017.]]
* {{ZD|ŠVI}} [[Athletissima 2017.|Lausanne]]
* {{ZD|BEL}} [[Memorijal Van Damme 2017.|Bruxelles]]
{{col-break}}
{{col-end}}

=== Međunarodni dvoranski mitinzi ===
;2014.
* {{ZD|ŠVE}} Stockholm

=== Ostalo ===
* [[Evropska atletičarka mjeseca]] – mart 2015, mart i septembar 2016, februar 2018.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Ivana Španović}}
* [http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=206037/index.html Profil] na IAAF.org
* [https://web.archive.org/web/20160304233718/http://www.story.rs/vesti/svet-poznatih/24641-ivana-i-vesna-spanovic-razumevanje-i-ljubav-bez-kraja.html Ivana i Vesna Španović: Razumevanje i ljubav bez kraja]
* [https://web.archive.org/web/20160325101333/http://ilovezrenjanin.com/aktuelno/oi-uz-ivanu-spanovic-i-majka-vesna/ Uz Ivanu Španović i majka Vesna]
* [http://www.zrenjanin.rs/3-45-45-2742/%27%27LONG-JUMP-Ivana-Spanovic%27%27--Sportski-dan-za-prve-decje-sportske-domete ''LONG JUMP Ivana Španović'': Sportski dan za prve dečje sportske domete] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150512022114/http://www.zrenjanin.rs/3-45-45-2742/%27%27LONG-JUMP-Ivana-Spanovic%27%27--Sportski-dan-za-prve-decje-sportske-domete |date=12. 5. 2015 }}
* [https://www.youtube.com/watch?v=sPx4vM78c_c&amp;sns=fb Razgovor s Ivanom Španović], serijal &quot;Oni pobjeđuju&quot;, [[Al Jazeera Balkans]], 22. 4. 2016 ([[YouTube]])

{{Svjetske dvoranske prvakinje u skoku u dalj}}
{{Evropske prvakinje u skoku u dalj}}
{{Evropske dvoranske prvakinje u skoku u dalj}}
{{Najbolji rezultat sezone u skoku udalj - žene}}

{{DEFAULTSORT:Španović, Ivana}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]]
[[Kategorija:Srbijanski atletičari]]
[[Kategorija:Srbijanski skakači u dalj]]
[[Kategorija:Srbijanski olimpijci]]
[[Kategorija:Sportisti na SP u atletici (Srbija)]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2008.]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2012.]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Srbija)]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]</text>
      <sha1>pvtq87t4p7mi9pqewxm0brmx494bxeg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Evropske prvakinje u skoku u dalj</title>
    <ns>10</ns>
    <id>426196</id>
    <revision>
      <id>3428308</id>
      <parentid>2998105</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T08:45:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1083" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Evropske prvakinje u skoku u dalj
|naslov      = [[Evropsko prvenstvo u atletici|Evropske prvakinje]] u [[skok u dalj|skoku u dalj]]
|podaciklasa = hlist
|naslovstil  = background:#addfad;

|podaci1 =
* 1938: [[Irmgard Praetz]]
* 1946: [[Gerda van der Kade-Koudijs]]
* 1950: [[Valentina Litujeva]]
* 1954: [[Jean Desforges]]
* 1958: [[Liesel Jakobi]]
* 1962: [[Tatjana Ščelkanova]]
* 1966: [[Irena Szewińska|Irena Kirszenstein]]
* 1969: [[Mirosława Sarna]]
* 1971: [[Ingrid Becker]]
* 1974: [[Ilona Bruzsenyák]]
* 1978: [[Vilma Bardauskienė]]
* 1982: [[Vali Ionescu]]
* 1986–1998: [[Heike Drechsler]]
* 2002: [[Tatjana Kotova]]
* 2006: [[Ljudmila Kolčanova]]
* 2010: [[Ineta Radēviča]]
* 2012–2014: [[Éloyse Lesueur]]
* 2016: [[Ivana Vuleta|Ivana Španović]]
* 2018: [[Malaika Mihambo]]
* 2022: [[Ivana Vuleta]]

}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Evropske prvakinje u skoku u dalj]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni evropskih atletskih prvaka|Skok u dalj - žene]]
[[Kategorija:Skok u dalj na evropskim prvenstvima|τ]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7cwl7129ulq3y74rqqvwsxp894kncu8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geografija Kosova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>431120</id>
    <revision>
      <id>3428324</id>
      <parentid>3384651</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T10:44:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.243.27.228</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5681" xml:space="preserve">{{Infokutija geografija države
| ime_genitiv               = Kosova
| slika                     = Kosovo_-_Kosova_topo_en.png
| kontinent                 = [[Evropa]]
| regija                    = [[Jugoistočna Evropa]]
| koordinate                = {{coord|42|N|22|E}}
| površina                  = 10.887 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| procenat_vode             = 1
| po_površini_na_svijetu    = 
| dužina_obale              = 
| granice                   = 743 km
| najviša_tačka             = [[Đeravica]], 2.656 m
| najniža_tačka             = [[Bijeli Drim]], 297 m
| najduža_rijeka            = Bijeli Drim, 122 km
| najveće_jezero            = [[Gazivode]], 9,2 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| klima                     = 
| teren                     = 
| prirodni_resursi          = 
}}
[[Kosovo]] je južna Srpska autonomna pokrajna koja se nalazi u centralnom dijelu [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]]. Sa površinom od 10.908 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, Kosovo je jedna od najmanjih država [[Evropa|Evrope]]. 
S obzirom na njegovu relativno malu površinu, Kosovo se odlikuje raznolikim [[Topografija|topografskim]] karakteristikama. Okruženo je planinama: [[Šar-planina|Šar-planinom]] na jugu i jugoistoku, na granici sa [[Makedonija|Makedonijom]], dok se na sjeveru države uzdiže [[Kopaonik]]. Granice na zapadu (sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i jugozapadu (sa [[Albanija|Albanijom]]) su takođe planinske gdje se nalazi i najviši vrh Kosova, [[Đeravica]], visine 2.656 m. Centralni dio države je uglavnom brdovit dok se dvije velike ravnice prostiru u zapadnom i istočnom dijelu.

U [[Hidrografija|hidrografskom]] smislu, Kosovo ima ograničene vodne resurse. Glavne rijeke su [[Bijeli Drim]], koji teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]], [[Južna Morava]] na području planine Goljak i [[Ibar]] na sjeveru. Sitnica, pritoka Ibra, najduža je rijeka koja u potpunosti protiče teritorijom Kosova. Postoji nekoliko manjih prirodnih jezera, ali najvažnija jezera u državi su vještačka. Najveća jezera su [[Gazivode]], Radonjić, Batlava i Badovac. Na Kosovu takođe postoji veliki broj kraških, termalnih i mineralnih izvora.

== Granice ==
Kosovo je država u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] a graniči sa Albanijom na jugozapadu, Makedonijom na jugoistoku, Crnom gorom na zapadu i Srbijom na istoku i sjeveroistoku. Prostire se između 42. i 43. paralele i između 20. i 22. meridijana.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html |title=Opći podaci o Kosovu - CIA - The World Factbook |access-date=11. 7. 2017 |archive-date=1. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160701194718/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ukupne je površine od 10.908 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; što je svrstava kao 169. državu po velečini na svijetu.

Dužina državnih granica iznosi: 
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
! colspan=4|Dužina granica Kosova&lt;ref name=&quot;MPB-KS&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.mpb-ks.org/repository/docs/Strategjia%20Shqip.pdf |title=Nacionalna strategija Kosova za integrisano upravljanje granicama: Vlada Kosova |accessdate=11. 7. 2017 |archive-date=27. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130627210032/http://www.mpb-ks.org/repository/docs/Strategjia%20Shqip.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
! Država
! Dužina u km
|-align=left
| Albanija || 113,551
|-align=left
| Makedonija || 170,772
|-align=left
| Crna Gora || 79,165
|-align=left
| Srbija || 380,068
|-align=left sort=bottom
! Ukupno|| 743,556
|}

== Klima ==
{{Glavni|Klima Kosova}}

Kosovo se geografski nalazi između [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i planinskih regiona [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]]. Geografski položaj u velikoj mjeri utiče na klimu Kosova koja se odlikuje velikim temperaturnim razlikama tokom godine. Temperatura zraka tokom ljeta dostiže i do 30&amp;nbsp;°C dok zimi ista pada i do −10&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kosovo-mining.org/kosovoweb/en/kosovo/geography.html |title=Geography&lt;!-- Bot generated title --&gt; |accessdate=5. 1. 2018 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6GVyEkId8?url=http://www.kosovo-mining.org/kosovoweb/en/kosovo/geography.html |archivedate=10. 5. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema Strahlerovoj klasifikaciji klima Kosova se može smatrati vlažnom kontinentalnom klimom. Ljeta su topla sa hladnim i sniježnim zimama.&lt;ref&gt;Strahler &amp; Strahler. (2006).Introducing Physical Geography, Boston:John Wiley &amp; Sons Inc.&lt;/ref&gt;

== Hidrografija ==
Iako je Kosovo kopnena država, unutar njegovih granica postoji nekoliko značajnih rijeka i jezera. Glavne rijeke su: Bijeli Drim, koji otiče ka Jadranskom moru, sa [[Erenik]]om među njegovim pritokama, Sitnica, Južna Morava na području Goljaka i Ibar na sjeveru. Glavna jezera su: jezero Gazivode (sa akumulacijom od 380 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) u sjeverozapadnom dijelu, Radoniq (113 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) na jugozapadu, Batlava (40 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) i Gračaničko jezero (26 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) u sjeveroistočnom dijelu. 

Na Kosovu se nalazi i slijedeci slapovi:
* Vodopad Bijeli Drim, visine 25 metara,
* Slapovi Miruše, niz slapova na rijeci Miruši (pritoka Drima), u općini Mališevo, na zapadnom Kosovu.

[[Bifurkacija]] rijeke Nerodimka je jedini takav primjer u Evropi i jedan od dva u svijetu gdje vode jedne rijeke otiču u dva različita mora ([[Crno more|Crno]] i [[Egejsko more]]).

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Geography of Kosovo|Geografija Kosova}}
{{Geografija Evrope}}
{{Kosovo po temama}}

[[Kategorija:Geografija Kosova]]
[[Kategorija:Geografija po državama|Kosovo]]</text>
      <sha1>84l2ezb9p7ovu2q3ewjog4trv25ivr7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428325</id>
      <parentid>3428324</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T10:46:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/77.243.27.228|77.243.27.228]] ([[User talk:77.243.27.228|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5656" xml:space="preserve">{{Infokutija geografija države
| ime_genitiv               = Kosova
| slika                     = Kosovo_-_Kosova_topo_en.png
| kontinent                 = [[Evropa]]
| regija                    = [[Jugoistočna Evropa]]
| koordinate                = {{coord|42|N|22|E}}
| površina                  = 10.887 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| procenat_vode             = 1
| po_površini_na_svijetu    = 
| dužina_obale              = 
| granice                   = 743 km
| najviša_tačka             = [[Đeravica]], 2.656 m
| najniža_tačka             = [[Bijeli Drim]], 297 m
| najduža_rijeka            = Bijeli Drim, 122 km
| najveće_jezero            = [[Gazivode]], 9,2 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| klima                     = 
| teren                     = 
| prirodni_resursi          = 
}}
[[Kosovo]] je država koja se nalazi u centralnom dijelu [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]]. Sa površinom od 10.908 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, Kosovo je jedna od najmanjih država [[Evropa|Evrope]]. 
S obzirom na njegovu relativno malu površinu, Kosovo se odlikuje raznolikim [[Topografija|topografskim]] karakteristikama. Okruženo je planinama: [[Šar-planina|Šar-planinom]] na jugu i jugoistoku, na granici sa [[Makedonija|Makedonijom]], dok se na sjeveru države uzdiže [[Kopaonik]]. Granice na zapadu (sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i jugozapadu (sa [[Albanija|Albanijom]]) su takođe planinske gdje se nalazi i najviši vrh Kosova, [[Đeravica]], visine 2.656 m. Centralni dio države je uglavnom brdovit dok se dvije velike ravnice prostiru u zapadnom i istočnom dijelu.

U [[Hidrografija|hidrografskom]] smislu, Kosovo ima ograničene vodne resurse. Glavne rijeke su [[Bijeli Drim]], koji teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]], [[Južna Morava]] na području planine Goljak i [[Ibar]] na sjeveru. Sitnica, pritoka Ibra, najduža je rijeka koja u potpunosti protiče teritorijom Kosova. Postoji nekoliko manjih prirodnih jezera, ali najvažnija jezera u državi su vještačka. Najveća jezera su [[Gazivode]], Radonjić, Batlava i Badovac. Na Kosovu takođe postoji veliki broj kraških, termalnih i mineralnih izvora.

== Granice ==
Kosovo je država u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] a graniči sa Albanijom na jugozapadu, Makedonijom na jugoistoku, Crnom gorom na zapadu i Srbijom na istoku i sjeveroistoku. Prostire se između 42. i 43. paralele i između 20. i 22. meridijana.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html |title=Opći podaci o Kosovu - CIA - The World Factbook |access-date=11. 7. 2017 |archive-date=1. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160701194718/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ukupne je površine od 10.908 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; što je svrstava kao 169. državu po velečini na svijetu.

Dužina državnih granica iznosi: 
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
! colspan=4|Dužina granica Kosova&lt;ref name=&quot;MPB-KS&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.mpb-ks.org/repository/docs/Strategjia%20Shqip.pdf |title=Nacionalna strategija Kosova za integrisano upravljanje granicama: Vlada Kosova |accessdate=11. 7. 2017 |archive-date=27. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130627210032/http://www.mpb-ks.org/repository/docs/Strategjia%20Shqip.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
! Država
! Dužina u km
|-align=left
| Albanija || 113,551
|-align=left
| Makedonija || 170,772
|-align=left
| Crna Gora || 79,165
|-align=left
| Srbija || 380,068
|-align=left sort=bottom
! Ukupno|| 743,556
|}

== Klima ==
{{Glavni|Klima Kosova}}

Kosovo se geografski nalazi između [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i planinskih regiona [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]]. Geografski položaj u velikoj mjeri utiče na klimu Kosova koja se odlikuje velikim temperaturnim razlikama tokom godine. Temperatura zraka tokom ljeta dostiže i do 30&amp;nbsp;°C dok zimi ista pada i do −10&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kosovo-mining.org/kosovoweb/en/kosovo/geography.html |title=Geography&lt;!-- Bot generated title --&gt; |accessdate=5. 1. 2018 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6GVyEkId8?url=http://www.kosovo-mining.org/kosovoweb/en/kosovo/geography.html |archivedate=10. 5. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema Strahlerovoj klasifikaciji klima Kosova se može smatrati vlažnom kontinentalnom klimom. Ljeta su topla sa hladnim i sniježnim zimama.&lt;ref&gt;Strahler &amp; Strahler. (2006).Introducing Physical Geography, Boston:John Wiley &amp; Sons Inc.&lt;/ref&gt;

== Hidrografija ==
Iako je Kosovo kopnena država, unutar njegovih granica postoji nekoliko značajnih rijeka i jezera. Glavne rijeke su: Bijeli Drim, koji otiče ka Jadranskom moru, sa [[Erenik]]om među njegovim pritokama, Sitnica, Južna Morava na području Goljaka i Ibar na sjeveru. Glavna jezera su: jezero Gazivode (sa akumulacijom od 380 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) u sjeverozapadnom dijelu, Radoniq (113 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) na jugozapadu, Batlava (40 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) i Gračaničko jezero (26 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) u sjeveroistočnom dijelu. 

Na Kosovu se nalazi i slijedeci slapovi:
* Vodopad Bijeli Drim, visine 25 metara,
* Slapovi Miruše, niz slapova na rijeci Miruši (pritoka Drima), u općini Mališevo, na zapadnom Kosovu.

[[Bifurkacija]] rijeke Nerodimka je jedini takav primjer u Evropi i jedan od dva u svijetu gdje vode jedne rijeke otiču u dva različita mora ([[Crno more|Crno]] i [[Egejsko more]]).

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Geography of Kosovo|Geografija Kosova}}
{{Geografija Evrope}}
{{Kosovo po temama}}

[[Kategorija:Geografija Kosova]]
[[Kategorija:Geografija po državama|Kosovo]]</text>
      <sha1>ceayxmg1bxrnci8tx7oryc9zeuiq8hs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428326</id>
      <parentid>3428325</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T10:47:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Geografija Kosova]]&quot;: Prevencija ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5656" xml:space="preserve">{{Infokutija geografija države
| ime_genitiv               = Kosova
| slika                     = Kosovo_-_Kosova_topo_en.png
| kontinent                 = [[Evropa]]
| regija                    = [[Jugoistočna Evropa]]
| koordinate                = {{coord|42|N|22|E}}
| površina                  = 10.887 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| procenat_vode             = 1
| po_površini_na_svijetu    = 
| dužina_obale              = 
| granice                   = 743 km
| najviša_tačka             = [[Đeravica]], 2.656 m
| najniža_tačka             = [[Bijeli Drim]], 297 m
| najduža_rijeka            = Bijeli Drim, 122 km
| najveće_jezero            = [[Gazivode]], 9,2 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| klima                     = 
| teren                     = 
| prirodni_resursi          = 
}}
[[Kosovo]] je država koja se nalazi u centralnom dijelu [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]]. Sa površinom od 10.908 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, Kosovo je jedna od najmanjih država [[Evropa|Evrope]]. 
S obzirom na njegovu relativno malu površinu, Kosovo se odlikuje raznolikim [[Topografija|topografskim]] karakteristikama. Okruženo je planinama: [[Šar-planina|Šar-planinom]] na jugu i jugoistoku, na granici sa [[Makedonija|Makedonijom]], dok se na sjeveru države uzdiže [[Kopaonik]]. Granice na zapadu (sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i jugozapadu (sa [[Albanija|Albanijom]]) su takođe planinske gdje se nalazi i najviši vrh Kosova, [[Đeravica]], visine 2.656 m. Centralni dio države je uglavnom brdovit dok se dvije velike ravnice prostiru u zapadnom i istočnom dijelu.

U [[Hidrografija|hidrografskom]] smislu, Kosovo ima ograničene vodne resurse. Glavne rijeke su [[Bijeli Drim]], koji teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]], [[Južna Morava]] na području planine Goljak i [[Ibar]] na sjeveru. Sitnica, pritoka Ibra, najduža je rijeka koja u potpunosti protiče teritorijom Kosova. Postoji nekoliko manjih prirodnih jezera, ali najvažnija jezera u državi su vještačka. Najveća jezera su [[Gazivode]], Radonjić, Batlava i Badovac. Na Kosovu takođe postoji veliki broj kraških, termalnih i mineralnih izvora.

== Granice ==
Kosovo je država u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] a graniči sa Albanijom na jugozapadu, Makedonijom na jugoistoku, Crnom gorom na zapadu i Srbijom na istoku i sjeveroistoku. Prostire se između 42. i 43. paralele i između 20. i 22. meridijana.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html |title=Opći podaci o Kosovu - CIA - The World Factbook |access-date=11. 7. 2017 |archive-date=1. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160701194718/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ukupne je površine od 10.908 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; što je svrstava kao 169. državu po velečini na svijetu.

Dužina državnih granica iznosi: 
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
! colspan=4|Dužina granica Kosova&lt;ref name=&quot;MPB-KS&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.mpb-ks.org/repository/docs/Strategjia%20Shqip.pdf |title=Nacionalna strategija Kosova za integrisano upravljanje granicama: Vlada Kosova |accessdate=11. 7. 2017 |archive-date=27. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130627210032/http://www.mpb-ks.org/repository/docs/Strategjia%20Shqip.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
! Država
! Dužina u km
|-align=left
| Albanija || 113,551
|-align=left
| Makedonija || 170,772
|-align=left
| Crna Gora || 79,165
|-align=left
| Srbija || 380,068
|-align=left sort=bottom
! Ukupno|| 743,556
|}

== Klima ==
{{Glavni|Klima Kosova}}

Kosovo se geografski nalazi između [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i planinskih regiona [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]]. Geografski položaj u velikoj mjeri utiče na klimu Kosova koja se odlikuje velikim temperaturnim razlikama tokom godine. Temperatura zraka tokom ljeta dostiže i do 30&amp;nbsp;°C dok zimi ista pada i do −10&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kosovo-mining.org/kosovoweb/en/kosovo/geography.html |title=Geography&lt;!-- Bot generated title --&gt; |accessdate=5. 1. 2018 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6GVyEkId8?url=http://www.kosovo-mining.org/kosovoweb/en/kosovo/geography.html |archivedate=10. 5. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema Strahlerovoj klasifikaciji klima Kosova se može smatrati vlažnom kontinentalnom klimom. Ljeta su topla sa hladnim i sniježnim zimama.&lt;ref&gt;Strahler &amp; Strahler. (2006).Introducing Physical Geography, Boston:John Wiley &amp; Sons Inc.&lt;/ref&gt;

== Hidrografija ==
Iako je Kosovo kopnena država, unutar njegovih granica postoji nekoliko značajnih rijeka i jezera. Glavne rijeke su: Bijeli Drim, koji otiče ka Jadranskom moru, sa [[Erenik]]om među njegovim pritokama, Sitnica, Južna Morava na području Goljaka i Ibar na sjeveru. Glavna jezera su: jezero Gazivode (sa akumulacijom od 380 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) u sjeverozapadnom dijelu, Radoniq (113 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) na jugozapadu, Batlava (40 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) i Gračaničko jezero (26 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) u sjeveroistočnom dijelu. 

Na Kosovu se nalazi i slijedeci slapovi:
* Vodopad Bijeli Drim, visine 25 metara,
* Slapovi Miruše, niz slapova na rijeci Miruši (pritoka Drima), u općini Mališevo, na zapadnom Kosovu.

[[Bifurkacija]] rijeke Nerodimka je jedini takav primjer u Evropi i jedan od dva u svijetu gdje vode jedne rijeke otiču u dva različita mora ([[Crno more|Crno]] i [[Egejsko more]]).

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Geography of Kosovo|Geografija Kosova}}
{{Geografija Evrope}}
{{Kosovo po temama}}

[[Kategorija:Geografija Kosova]]
[[Kategorija:Geografija po državama|Kosovo]]</text>
      <sha1>ceayxmg1bxrnci8tx7oryc9zeuiq8hs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija korisnik</title>
    <ns>10</ns>
    <id>433357</id>
    <revision>
      <id>3428277</id>
      <parentid>3379194</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:35:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Šablon:Infokutija korisnik]]&quot; ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14852" xml:space="preserve">{{Infokutija
| tijeloklasa   = vcard
| tijelostil    = {{#if:{{{boja_teksta|}}}|color: {{{boja_teksta}}};}} {{#if:{{{širina|}}}|width: {{{širina}}};}} {{#if:{{{boja_tabele|}}}|background-color: {{{boja_tabele}}}}}
| zaglavljestil = {{#if:{{{boja|}}}|background-color: {{{boja}}}}}; {{#if:{{{boja_teksta_zaglavlja|}}}|color: {{{boja_teksta_zaglavlja}}}}}
| iznadstil     = {{#if:{{{boja_iznad|}}}|background-color: {{{boja_iznad}}}|}}; {{#if:{{{boja_teksta_iznad|}}}|color: {{{boja_teksta_iznad}}}|}}

| naslov        = &lt;includeonly&gt;{{#if:{{{boja_teksta_iznad|}}}||{{{naslov|{{BASEPAGENAME}}}}} {{#if:{{{status|}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{status}}}&lt;/small&gt;}}}}&lt;/includeonly&gt;
| iznad         = {{#if:{{{boja_teksta_iznad|}}}|{{{naslov|{{BASEPAGENAME}}}}} {{#if:{{{status|}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{status}}}&lt;/small&gt;}}}}

| podzaglavlje  = &lt;includeonly&gt;–&amp;nbsp;{{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=&lt;span class=&quot;role&quot;&gt;{{#if:{{{uloga|}}}|{{{uloga}}}|[[Wikipedia|Wikipedijanac]]}}&lt;/span&gt;&amp;nbsp;{{Abbr|&amp;#9794;|muškarac|class=gender|style=font-size: larger;|unicode}}[[Kategorija:Wikipedijanci]]&amp;nbsp;|ženski|ž=&lt;span class=&quot;role&quot;&gt;{{#if:{{{uloga|}}}|{{{uloga}}}|[[Wikipedia|Wikipedijanka]]}}&lt;/span&gt;&amp;nbsp;{{Abbr|&amp;#9792;|žena|class=gender|style=font-size: larger;|unicode}}[[Kategorija:Wikipedijanke]]&amp;nbsp;|drugi|d=&lt;span class=&quot;role&quot;&gt;{{#if:{{{uloga|}}}|{{{uloga}}}|[[Wikipedia|Wikipedijanac/-ka]]}}&lt;/span&gt;&amp;nbsp;{{abbr|1=&lt;span style=&quot;line-height: 12px;&quot;&gt;[[Datoteka:Gender sign.svg|x12px|alt=drugi rod|link=]]&lt;/span&gt;|2=drugi rod|class=gender}}&amp;nbsp;||nijedan=&lt;span class=&quot;role&quot;&gt;{{#if:{{{uloga|}}}|{{{uloga}}}|[[Wikipedia|Wikipedijanac/-ka]]}}&lt;/span&gt;&amp;nbsp;|#default=&lt;span class=&quot;role&quot;&gt;{{#if:{{{uloga|}}}|{{{uloga}}}|[[Wikipedia|Wikipedijanac/-ka]]}}&lt;/span&gt;&amp;nbsp;{{abbr|1=&lt;span style=&quot;line-height: 12px;&quot;&gt;[[Datoteka:Gender sign.svg|x12px|alt={{{rod}}}|link=]]&lt;/span&gt;|2={{{rod}}}|class=gender}}&amp;nbsp;}}–&lt;/includeonly&gt;

| slika       = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|238px}}}|title={{{opis_slike|}}}}}
| tekst       = {{{tekst_ispod_slike|}}}

| oznaka1     = Ime
| podaci1     = {{#if:{{{počasni_prefiks|}}}|&lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot;&gt;{{{počasni_prefiks|}}}&amp;nbsp;&lt;/span&gt;}}{{#if:{{{ime|}}}|&lt;includeonly&gt;&lt;span class=&quot;fn&quot;&gt;{{{ime|}}}&lt;/span&gt;&lt;/includeonly&gt;}}{{#if:{{{počasni_sufiks|}}}|&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;honorific-suffix&quot;&gt;{{{počasni_sufiks|}}}&lt;/span&gt;}}

| oznaka2     = Rođenje
| podaci2     = {{br separated entries
| 1 = {{#if:{{{ime_po_rođenju|}}}|&lt;span class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{ime_po_rođenju}}}&lt;/span&gt;}}
| 2 = {{{datum_rođenja|}}}
| 3 = {{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;span class=&quot;birthplace&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/span&gt;}}
}}

| oznaka3     = Ime u stvarnom životu
| podaci3     = {{{stvarno_ime|}}}
| klasa3      = nickname

| oznaka4     = Rod
| podaci4     = {{{drugi_rod|}}}

| oznaka5     = Poželjna zamjenica
| podaci5     = {{{zamjenica|}}}

| oznaka6     = Nacionalnost
| podaci6     = {{{nacionalnost|}}}
| klasa6      = category

| oznaka7     = Zemlja
| podaci7     = {{{zemlja|}}}

| oznaka8     = Trenutna&amp;nbsp;lokacija
| podaci8     = {{{lokacija|}}}
| klasa8      = label

| oznaka9     = Jezici
| podaci9     = {{{jezici|}}}
| klasa9      = category

| oznaka10    = Vremenska&amp;nbsp;zona
| podaci10    = {{{vremenska_zona|}}}

| oznaka11    = Trenutno&amp;nbsp;vrijeme
| podaci11    = {{{trenutno_vrijeme|}}}

| oznaka12    = Etnicitet
| podaci12    = {{{etnicitet|}}}
| klasa12     = category

| oznaka13    = Rasa
| podaci13    = {{{rasa|}}}
| klasa13     = category

| oznaka14    = Visina
| podaci14    = {{{visina|}}}

| oznaka15    = Težina
| podaci15    = {{{težina|}}}

| oznaka16    = Kosa
| podaci16    = {{{kosa|}}}

| oznaka17    = Oči
| podaci17    = {{{oči|}}}

| oznaka18    = Dominantna&amp;nbsp;ruka
| podaci18    = {{{dominantna_ruka|}}}

| oznaka19    = [[Krvna&amp;nbsp;grupa]]
| podaci19    = {{{krvna_grupa|}}}

| oznaka20    = Seksualnost
| podaci20    = {{{seksualnost|}}}
| klasa20     = category

| oznaka21    = [[Kvocijent inteligencije|IQ]]
| podaci21    = {{{iq|}}}

| oznaka22    = [[Myers–Briggsov test ličnosti|Vrsta&amp;nbsp;ličnost]]
| podaci22    = {{{vrsta_ličnosti|}}}
| klasa22     = category

| oznaka23    = {{#switch:{{lc:{{{karakter|}}}}}|zakonito dobar/-ra|neutralno dobar/-ra|haotično dobar/-ra|zakonito neutralan/-na|neutralan/-na|istinski neutralan/-na|haotično neutralan/-na|zakonito zao/zla|neutralno zao/zla|haotično zao/zla=[[Karakter (Dungeons &amp; Dragons)|Karakter]]|svijetla strana|svijetla strana sile|svijetla|jedi|tamna strana|tamna strana sile|tamna|sith=[[Karakter (Ratovi zvijezda)|Karakter]]|#default=[[Karakter (igra uloga)|Karakter]]}}
| podaci23    = {{#switch:{{lc:{{{karakter|}}}}}|zakonito dobar/-ra|neutralno dobar/-ra|haotično dobar/-ra|zakonito neutralan/-na|neutralan/-na|istinski neutralan/-na|haotično neutralan/-na|zakonito zao/zla|neutralno zao/zla|haotično zao/zla=[[{{{karakter|}}}]]|svijetla strana|svijetla strana sile|svijetla|jedi=[[Sila (Ratovi zvijezda)|Svijetla strana]]|tamna strana|tamna strana sile|tamna|sith=[[Sila (Ratovi zvijezda)|Tamna strana]]|#default={{{karakter|}}}}}
| klasa23     = category

| zaglavlje24 = {{#if:{{{bračni_status|}}}{{{supružnik|}}}{{{partner|}}}{{{djevojka|}}}{{{cura|}}}{{{momak|}}}{{{dečko|}}}{{{djeca|}}}{{{braća_i_sestre|}}}{{{kućni_ljubimci|}}}|Porodica i prijatelji}}

| oznaka25    = Bračni&amp;nbsp;status
| podaci25    = {{{bračni_status|}}}
| klasa25     = category

| oznaka26    = Supružnik
| podaci26    = {{{supružnik|{{{partner|}}}}}}

| oznaka27    = Djevojka
| podaci27    = {{{djevojka|{{{cura|}}}}}}

| oznaka28    = Momak
| podaci28    = {{{momak|{{{dečko|}}}}}}

| oznaka29    = Djeca
| podaci29    = {{{djeca|}}}

| oznaka30    = Braća i sestre
| podaci30    = {{{braća_i_sestre|}}}

| oznaka31    = Kućni ljubimci
| podaci31    = {{{kućni_ljubimci|}}}

| zaglavlje32 = {{#if:{{{zanimanje|}}}{{{poslodavac|}}}{{{obrazovanje|}}}{{{osnovna_škola|}}}{{{srednja_škola|}}}{{{fakultet|}}}{{{univerzitet|}}}{{{predavanja|}}}|Obrazovanje i radni odnos}}

| oznaka33    = Zanimanje
| podaci33    = {{{zanimanje|}}}
| klasa33     = role

| oznaka34    = Poslodavac
| podaci34    = {{{poslodavac|}}}
| klasa34     = org

| oznaka35    = Obrazovanje
| podaci35    = {{{obrazovanje|}}}

| oznaka36    = Osnovna škola
| podaci36    = {{{osnovna_škola|}}}

| oznaka37    = Srednja škola
| podaci37    = {{{srednja_škola|}}}

| oznaka38    = Fakultet
| podaci38    = {{{fakultet|}}}

| oznaka39    = Univerzitet
| podaci39    = {{{univerzitet|}}}

| oznaka40    = Predavanja
| podaci40    = {{{predavanja|}}}

| zaglavlje41 = {{#if:{{{hobiji|}}}{{{religija|}}}{{{politika|}}}{{{pseudonimi|}}}{{{filmovi|}}}{{{emisije|}}}{{{knjige|}}}|Hobiji, omiljene stvari i ubjeđenja}}

| oznaka42    = Hobiji
| podaci42    = {{{hobiji|}}}

| oznaka43    = Religija
| podaci43    = {{{religija|}}}
| klasa43     = category

| oznaka44    = Politika
| podaci44    = {{{politika|}}}

| oznaka45    = [[Pseudonim]]i
| podaci45    = {{{pseudonimi|}}}
| klasa45     = nickname

| oznaka46    = Filmovi
| podaci46    = {{{filmovi|}}}

| oznaka47    = Emisije
| podaci47    = {{{emisije|}}}

| oznaka48    = Knjige
| podaci48    = {{{knjige|}}}

| zaglavlje49 = {{#if:{{{interesi|}}}|Interesi}}

| podaci50    = {{#if:{{{interesi|}}}|&lt;div style=&quot;text-align: left&quot;&gt;
{{{interesi|}}}
&lt;/div&gt;}}

| zaglavlje51 = {{#if:{{{veb-sajt|}}}{{{blog|}}}{{{e-pošta|}}}{{{email|}}}{{{icq|}}}{{{aim|}}}{{{gtalk|}}}{{{jabber|}}}{{{skype|}}}{{{mac|}}}{{{irc|}}}{{{facebook|}}}{{{google+|}}}{{{instagram|}}}{{{linkedin|}}}{{{myspace|}}}{{{pinterest|}}}{{{twitter|}}}{{{youtube|}}}{{{flickr|}}}|Kontakt informacije}}

| oznaka52    = Veb-sajt
| podaci52    = {{{veb-sajt|}}}

| oznaka53    = Blog
| podaci53    = {{{blog|}}}

| oznaka54    = E-pošta
| podaci54    = {{{e-pošta|{{{email|}}}}}}

| oznaka55    = [[ICQ]]
| podaci55    = {{#if:{{{icq|}}}|[https://people.icq.com/people/about_me.php?uin={{urlencode:{{{icq}}}}} {{{icq}}}]}}

| oznaka56    = [[AOL Instant Messenger|AIM]]
| podaci56    = {{{aim|}}}

| oznaka57    = [[GTalk]]
| podaci57    = {{{gtalk|}}}

| oznaka58    = [[Extensible Messaging and Presence Protocol|XMPP]]
| podaci58    = {{{jabber|}}}

| oznaka59    = [[Skype]]
| podaci59    = {{{skype|}}}

| oznaka60    = .Mac
| podaci60    = {{{mac|}}}

| oznaka61    = [[IRC]]
| podaci61    = {{{irc|}}}

| oznaka62    = [[Facebook]]
| podaci62    = {{#if:{{{facebook|}}}|[https://www.facebook.com/{{urlencode:{{{facebook}}}}} {{{facebook}}}]}}

| oznaka63    = [[Google+]]
| podaci63    = {{#if:{{{google+|}}}|[https://plus.google.com/+{{urlencode:{{{google+}}}}} +{{{google+}}}]}}

| oznaka64    = [[Instagram]]
| podaci64    = {{#if:{{{instagram|}}}|[https://www.instagram.com/{{urlencode:{{{instagram}}}}} {{{instagram}}}]}}

| oznaka65    = [[LinkedIn]]
| podaci65    = {{#if:{{{linkedin|}}}|[https://www.linkedin.com/profile/view?&amp;name={{urlencode:{{{linkedin}}}}} {{{linkedin}}}]}}

| oznaka66    = [[Myspace]]
| podaci66    = {{{myspace|}}}

| oznaka67    = [[Pinterest]]
| podaci67    = {{{pinterest|}}}

| oznaka68    = [[Twitter]]
| podaci68    = {{#if:{{{twitter|}}}|[https://twitter.com/{{urlencode:{{{twitter}}}}} {{{twitter}}}]}}

| oznaka69    = [[YouTube]]
| podaci69    = {{#if:{{{youtube|}}}|[https://www.youtube.com/user/{{urlencode:{{{youtube}}}}} {{{youtube}}}]}}

| oznaka70    = [[Flickr]]
| podaci70    = {{#if:{{{flickr|}}}|[https://www.flickr.com/photos/{{urlencode:{{{flickr}}}}} {{{flickr}}}]}}

| zaglavlje71 = {{#if:{{{podstranice|}}}|[[Special:Prefixindex/User:{{BASEPAGENAMEE}}|Podstranice]]}}

| podaci72    = {{#if:{{{podstranice|}}}|&lt;div style=&quot;text-align: left&quot;&gt;
{{{podstranice|}}}
&lt;/div&gt;}}

| zaglavlje73 = {{#if:{{{datum_pridruživanja|}}}{{{prva_izmjena|}}}{{{broj_izmjena|}}}{{{prava|}}}{{{potpis|}}}{{{modul|}}}{{{modul2|}}}{{{modul3|}}}|Statistika}}

| oznaka74    = {{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=Pridružio|ženski|ž=Pridružila|drugi|d||nijedan|#default=Pridružio/-la}} se
| podaci74    = {{{datum_pridruživanja|}}}

| oznaka75    = Prva izmjena
| podaci75    = {{{prva_izmjena|}}}

| oznaka76    = {{#if:{{{auto_potvrđen|}}}|{{#if:{{{potvrđen|}}}|{{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=Potvrđen|ženski|ž=Potvrđena|drugi|d||nijedan|#default=Potvrđen(a)}}&lt;br /&gt;}}{{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=Auto. potvrđen|ženski|ž=Auto. potvrđena|drugi|d||nijedan|#default=Auto. potvrđen(a)}}|{{#if:{{{potvrđen|}}}|{{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=Potvrđen|ženski|ž=Potvrđena|drugi|d||nijedan|#default=Potvrđen(a)}}}}}}
| podaci76    = {{#if:{{{auto_potvrđen|}}}|{{#if:{{{potvrđen|}}}|{{{potvrđen}}}&lt;br /&gt;}}{{{auto_potvrđen}}}|{{#if:{{{potvrđen|}}}|{{{potvrđen}}}}}}}

| oznaka77    = [[Wikipedia:Kreatori računa|{{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=Kreator|ženski|ž=Kreatorica|drugi|d||nijedan|#default=Kreator(ica)}} računa]]
| podaci77    = {{{kreator_računa|}}}

| oznaka78    = [[Wikipedia:Automatski pregledani korisnici|Auto. {{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=pregledan|ženski|ž=pregledana|drugi|d||nijedan|#default=pregledan(a)}}]]
| podaci78    = {{{auto_pregledan|}}}

| oznaka79    = [[Wikipedia:Urednik|{{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=Urednik|ženski|ž=Urednica|drugi|d||nijedan|#default=Urednik/-ca}}]]
| podaci79    = {{{urednik|}}}

| oznaka80    = [[Wikipedia:Vraćači|{{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=Vraćač|ženski|ž=Vraćačica|drugi|d||nijedan|#default=Vraćač(ica)}}]]
| podaci80    = {{{vraćač|}}}

| oznaka81    = [[Wikipedia:Administratori|{{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=Administrator|ženski|ž=Administratorica|drugi|d||nijedan|#default=Administrator(ica)}}]]
| podaci81    = {{{administrator|}}}

| oznaka82    = [[Wikipedia:Birokrati|{{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=Birokrat|ženski|ž=Birokratica|drugi|d||nijedan|#default=Birokrat(ica)}}]]
| podaci82    = {{{birokrat|}}}

| oznaka83    = {{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=Provjeravač|ženski|ž=Provjeravačica|drugi|d||nijedan|#default=Provjeravač(ica)}}
| podaci83    = {{{provjeravač|}}}

| oznaka84    = [[Wikipedia:Nadzor|{{#switch:{{lc:{{{rod|{{GENDER:{{#titleparts:{{BASEPAGENAME}}|1}}|m|ž|NIJEDAN}}}}}}}|muški|m=Nadzornik|ženski|ž=Nadzornica|drugi|d||nijedan|#default=Nadzornik/-ca}}]]
| podaci84    = {{{nadzornik|}}}

| oznaka85    = [//tools.wmflabs.org/supercount/index.php?user={{urlencode:{{BASEPAGENAME}}}}&amp;project=bs.wikipedia Broj izmjena]
| podaci85    = {{{broj_izmjena|}}}

| oznaka86    = {{#if:{{{prava|}}}|&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[{{fullurl:Special:ListUsers|limit=1&amp;username={{ROOTPAGENAMEE}}}} Prava]&lt;/span&gt;}}
| podaci86    = {{{prava|}}}

| oznaka87    = Potpis
| podaci87    = {{{potpis|}}}

| podaci88    = {{{modul|}}}
| podaci89    = {{{modul2|}}}
| podaci90    = {{{modul3|}}}

| zaglavlje91 = {{#if:{{{korisnički_šabloni|}}}|Korisnički šabloni}}

| podaci92    = {{#if:{{{korisnički_šabloni|}}}|
&lt;table style=&quot;background: transparent; vertical-align: middle !important; text-align: center; font-size: 95%; color: {{{boja_teksta|#000000}}}; margin: auto; border-spacing: 0px; border-collapse: collapse;&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;
{{{korisnički_šabloni|}}}
&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
}}

| zaglavlje93 = {{{dodatno_zaglavlje|}}}

| podaci94    = {{#if:{{{dodatni_podaci|}}}|&lt;div style=&quot;text-align: left&quot;&gt;
{{{dodatni_podaci|}}}
&lt;/div&gt;}}

| oznaka95    = {{{dodatna_oznaka1|}}}
| podaci95    = {{{dodatni_podaci1|}}}

| oznaka96    = {{{dodatna_oznaka2|}}}
| podaci96    = {{{dodatni_podaci2|}}}

| oznaka97    = {{{dodatna_oznaka3|}}}
| podaci97    = {{{dodatni_podaci3|}}}

| oznaka98    = {{{dodatna_oznaka4|}}}
| podaci98    = {{{dodatni_podaci4|}}}

| oznaka99    = {{{dodatna_oznaka5|}}}
| podaci99    = {{{dodatni_podaci5|}}}

| oznaka100   = {{{dodatna_oznaka6|}}}
| podaci100   = {{{dodatni_podaci6|}}}

| oznaka101   = {{{dodatna_oznaka7|}}}
| podaci101   = {{{dodatni_podaci7|}}}

| oznaka102   = {{{dodatna_oznaka8|}}}
| podaci102   = {{{dodatni_podaci8|}}}

| oznaka103   = {{{dodatna_oznaka9|}}}
| podaci103   = {{{dodatni_podaci9|}}}

| oznaka104   = {{{dodatna_oznaka10|}}}
| podaci104   = {{{dodatni_podaci10|}}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>1qqtg0o51kupqcsx9ph4uf2ummftru4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija korisnik/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>433360</id>
    <revision>
      <id>3428272</id>
      <parentid>3301832</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T15:44:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Staša Mirković Christmas</username>
        <id>145118</id>
      </contributor>
      <comment>Zamijenjen sadržaj stranice sa &quot;{{Infokutija osoba | slika                  = Blonde woman wearing jeans - 2007.JPG }}&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="86" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| slika                  = Blonde woman wearing jeans - 2007.JPG
}}</text>
      <sha1>0uwnmw8mggjuth27y8z6jau6q32zxpx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428276</id>
      <parentid>3428272</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:34:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Staša Mirković Christmas|Staša Mirković Christmas]] ([[User talk:Staša Mirković Christmas|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srđan|Srđan]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5939" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;

== Korištenje ==
{{Primjer parametara|naslov |status |slika=Profile placeholder.png |opis_slike |počasni_prefiks |ime |počasni_sufiks |ime_po_rođenju |datum_rođenja |mjesto_rođenja |stvarno_ime |rod |drugi_rod |zamjenica |jezici |lokacija |zemlja |vremenska_zona |trenutno_vrijeme |nacionalnost |etnicitet |rasa |visina |težina |kosa |oči |dominantna_ruka |krvna_grupa |seksualnost |iq |vrsta_ličnosti |karakter |bračni_status |supružnik |djevojka |momak |djeca |braća_i_sestre |kućni_ljubimci |zanimanje |poslodavac |obrazovanje |osnovna_škola |srednja_škola |fakultet |univerzitet |predavanja |hobiji |religija |politika |pseudonimi |filmovi |emisije |knjige |interesi |veb-sajt={{URL|primjer.com}} |blog={{URL|primjer.com}} |e-pošta={{e-pošta|ime_prezime|primjer.com}} |icq |aim |gtalk |jabber |skype |msn |yahoo |mac |irc |facebook |google+ |instagram |linkedin |myspace |pinterest |twitter |youtube |flickr |podstranice |datum_pridruživanja |prva_izmjena |potvrđen |kreator_računa |auto_pregledan |urednik |vraćač |administrator |birokrat |provjeravač |nadzornik |broj_izmjena |prava |potpis |korisnički_šabloni |dodatno_zaglavlje |dodatni_podaci |dodatna_oznaka1 |dodatni_podaci1 |dodatna_oznaka2 |dodatni_podaci2 |dodatna_oznaka3 |dodatni_podaci3 |dodatna_oznaka4 |dodatni_podaci4 |dodatna_oznaka5 |dodatni_podaci5 |dodatna_oznaka6 |dodatni_podaci6 |dodatna_oznaka7 |dodatni_podaci7 |dodatna_oznaka8 |dodatni_podaci8 |dodatna_oznaka9 |dodatni_podaci9 |dodatna_oznaka10 |dodatni_podaci10}}
&lt;pre style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Infokutija korisnik
&lt;!-- FORMAT INFOKUTIJE ----------&gt;
| boja_iznad            = 
| boja                  = 
| boja_teksta           = 
| boja_teksta_iznad     = 
| boja_teksta_zaglavlja = 
| boja_tabele           = 
&lt;!-- OSNOVNI PODACI -------------&gt;
| naslov                = &lt;!-- Neobavezno. --&gt;
| status                = 
| slika                 = 
| opis_slike            = 
| veličina_slike        = 
| počasni_prefiks       = 
| ime                   = 
| počasni_sufiks        = 
| ime_po_rođenju        = 
| datum_rođenja         = &lt;!-- {{Datum rođenja i godine|GGGG|MM|DD}} ili prilagođena vrijednost. --&gt;
| mjesto_rođenja        = 
| stvarno_ime           = 
| rod                   = &lt;!-- Koristi se za ikonu na vrhu. Može biti muški, ženski, drugi ili prilagođena vrijednost. --&gt;
| drugi_rod             = &lt;!-- Koristi se za polje &quot;Rod&quot;. --&gt;
| zamjenica             = 
| jezici                = 
| lokacija              = 
| zemlja                = 
| vremenska_zona        = 
| trenutno_vrijeme      = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             = 
| rasa                  = 
| visina                = 
| težina                = 
| kosa                  = 
| oči                   = 
| dominantna_ruka       = 
| krvna_grupa           = 
| seksualnost           = 
| iq                    = 
| vrsta_ličnosti        = 
| karakter              = 
&lt;!-- PORODICA I PRIJATELJI ------&gt;
| bračni_status         = 
| supružnik             = 
| djevojka              = 
| momak                 = 
| djeca                 = 
| braća_i_sestre        = 
| kućni_ljubimci        = 
&lt;!-- OBRAZOVANJE I RADNI ODNOS --&gt;
| zanimanje             = 
| poslodavac            = 
| obrazovanje           = 
| osnovna_škola         = 
| srednja_škola         = 
| fakultet              = 
| univerzitet           = 
| predavanja            = 
&lt;!-- INTERESI I UBJEĐENJA -------&gt;
| hobiji                = 
| religija              = 
| politika              = 
| pseudonimi            = 
| filmovi               = 
| emisije               = 
| knjige                = 
| interesi              = 
&lt;!-- KONTAKT INFORMACIJE --------&gt;
| veb-sajt              = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| blog                  = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| e-pošta               = &lt;!-- {{e-pošta|račun|primjer.com}} --&gt;
| icq                   = 
| aim                   = 
| gtalk                 = 
| jabber                = 
| skype                 = 
| msn                   = 
| yahoo                 = 
| mac                   = 
| irc                   = 
| facebook              = 
| google+               = 
| instagram             = 
| linkedin              = 
| myspace               = 
| pinterest             = 
| twitter               = 
| youtube               = 
| flickr                = 
&lt;!-- PODSTRANICE ----------------&gt;
| podstranice           = 
&lt;!-- STATISTIKA -----------------&gt;
| datum_pridruživanja   = 
| prva_izmjena          = 
| auto_potvrđen         = &lt;!-- Nadjačava parametar &quot;potvrđen&quot;. --&gt;
| potvrđen              = &lt;!-- Može se koristiti umjesto parametra &quot;auto_potvrđen&quot;. --&gt;
| kreator_računa        = 
| auto_pregledan        = 
| urednik               = 
| vraćač                = 
| administrator         = 
| birokrat              = 
| provjeravač           = 
| nadzornik             = 
| broj_izmjena          = 
| prava                 = 
| potpis                = 
&lt;!-- KORISNIČKI ŠABLONI ---------&gt;
| korisnički_šabloni    = 
&lt;!-- DODATNA POLJA --------------&gt;
| dodatno_zaglavlje     = 
| dodatni_podaci        = 
| dodatna_oznaka1       = 
| dodatni_podaci1       = 
| dodatna_oznaka2       = 
| dodatni_podaci2       = 
| dodatna_oznaka3       = 
| dodatni_podaci3       = 
| dodatna_oznaka4       = 
| dodatni_podaci4       = 
| dodatna_oznaka5       = 
| dodatni_podaci5       = 
| dodatna_oznaka6       = 
| dodatni_podaci6       = 
| dodatna_oznaka7       = 
| dodatni_podaci7       = 
| dodatna_oznaka8       = 
| dodatni_podaci8       = 
| dodatna_oznaka9       = 
| dodatni_podaci9       = 
| dodatna_oznaka10      = 
| dodatni_podaci10      = 
}}
&lt;/pre&gt;

== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;{{_\n| _____________________ = _\n}}&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Infokutije|Korisnik]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>dbsjqv5201nsdlfmpc92iv6ucmnmkjd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428278</id>
      <parentid>3428276</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:35:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Šablon:Infokutija korisnik/dok]]&quot; ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5939" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;

== Korištenje ==
{{Primjer parametara|naslov |status |slika=Profile placeholder.png |opis_slike |počasni_prefiks |ime |počasni_sufiks |ime_po_rođenju |datum_rođenja |mjesto_rođenja |stvarno_ime |rod |drugi_rod |zamjenica |jezici |lokacija |zemlja |vremenska_zona |trenutno_vrijeme |nacionalnost |etnicitet |rasa |visina |težina |kosa |oči |dominantna_ruka |krvna_grupa |seksualnost |iq |vrsta_ličnosti |karakter |bračni_status |supružnik |djevojka |momak |djeca |braća_i_sestre |kućni_ljubimci |zanimanje |poslodavac |obrazovanje |osnovna_škola |srednja_škola |fakultet |univerzitet |predavanja |hobiji |religija |politika |pseudonimi |filmovi |emisije |knjige |interesi |veb-sajt={{URL|primjer.com}} |blog={{URL|primjer.com}} |e-pošta={{e-pošta|ime_prezime|primjer.com}} |icq |aim |gtalk |jabber |skype |msn |yahoo |mac |irc |facebook |google+ |instagram |linkedin |myspace |pinterest |twitter |youtube |flickr |podstranice |datum_pridruživanja |prva_izmjena |potvrđen |kreator_računa |auto_pregledan |urednik |vraćač |administrator |birokrat |provjeravač |nadzornik |broj_izmjena |prava |potpis |korisnički_šabloni |dodatno_zaglavlje |dodatni_podaci |dodatna_oznaka1 |dodatni_podaci1 |dodatna_oznaka2 |dodatni_podaci2 |dodatna_oznaka3 |dodatni_podaci3 |dodatna_oznaka4 |dodatni_podaci4 |dodatna_oznaka5 |dodatni_podaci5 |dodatna_oznaka6 |dodatni_podaci6 |dodatna_oznaka7 |dodatni_podaci7 |dodatna_oznaka8 |dodatni_podaci8 |dodatna_oznaka9 |dodatni_podaci9 |dodatna_oznaka10 |dodatni_podaci10}}
&lt;pre style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Infokutija korisnik
&lt;!-- FORMAT INFOKUTIJE ----------&gt;
| boja_iznad            = 
| boja                  = 
| boja_teksta           = 
| boja_teksta_iznad     = 
| boja_teksta_zaglavlja = 
| boja_tabele           = 
&lt;!-- OSNOVNI PODACI -------------&gt;
| naslov                = &lt;!-- Neobavezno. --&gt;
| status                = 
| slika                 = 
| opis_slike            = 
| veličina_slike        = 
| počasni_prefiks       = 
| ime                   = 
| počasni_sufiks        = 
| ime_po_rođenju        = 
| datum_rođenja         = &lt;!-- {{Datum rođenja i godine|GGGG|MM|DD}} ili prilagođena vrijednost. --&gt;
| mjesto_rođenja        = 
| stvarno_ime           = 
| rod                   = &lt;!-- Koristi se za ikonu na vrhu. Može biti muški, ženski, drugi ili prilagođena vrijednost. --&gt;
| drugi_rod             = &lt;!-- Koristi se za polje &quot;Rod&quot;. --&gt;
| zamjenica             = 
| jezici                = 
| lokacija              = 
| zemlja                = 
| vremenska_zona        = 
| trenutno_vrijeme      = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             = 
| rasa                  = 
| visina                = 
| težina                = 
| kosa                  = 
| oči                   = 
| dominantna_ruka       = 
| krvna_grupa           = 
| seksualnost           = 
| iq                    = 
| vrsta_ličnosti        = 
| karakter              = 
&lt;!-- PORODICA I PRIJATELJI ------&gt;
| bračni_status         = 
| supružnik             = 
| djevojka              = 
| momak                 = 
| djeca                 = 
| braća_i_sestre        = 
| kućni_ljubimci        = 
&lt;!-- OBRAZOVANJE I RADNI ODNOS --&gt;
| zanimanje             = 
| poslodavac            = 
| obrazovanje           = 
| osnovna_škola         = 
| srednja_škola         = 
| fakultet              = 
| univerzitet           = 
| predavanja            = 
&lt;!-- INTERESI I UBJEĐENJA -------&gt;
| hobiji                = 
| religija              = 
| politika              = 
| pseudonimi            = 
| filmovi               = 
| emisije               = 
| knjige                = 
| interesi              = 
&lt;!-- KONTAKT INFORMACIJE --------&gt;
| veb-sajt              = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| blog                  = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| e-pošta               = &lt;!-- {{e-pošta|račun|primjer.com}} --&gt;
| icq                   = 
| aim                   = 
| gtalk                 = 
| jabber                = 
| skype                 = 
| msn                   = 
| yahoo                 = 
| mac                   = 
| irc                   = 
| facebook              = 
| google+               = 
| instagram             = 
| linkedin              = 
| myspace               = 
| pinterest             = 
| twitter               = 
| youtube               = 
| flickr                = 
&lt;!-- PODSTRANICE ----------------&gt;
| podstranice           = 
&lt;!-- STATISTIKA -----------------&gt;
| datum_pridruživanja   = 
| prva_izmjena          = 
| auto_potvrđen         = &lt;!-- Nadjačava parametar &quot;potvrđen&quot;. --&gt;
| potvrđen              = &lt;!-- Može se koristiti umjesto parametra &quot;auto_potvrđen&quot;. --&gt;
| kreator_računa        = 
| auto_pregledan        = 
| urednik               = 
| vraćač                = 
| administrator         = 
| birokrat              = 
| provjeravač           = 
| nadzornik             = 
| broj_izmjena          = 
| prava                 = 
| potpis                = 
&lt;!-- KORISNIČKI ŠABLONI ---------&gt;
| korisnički_šabloni    = 
&lt;!-- DODATNA POLJA --------------&gt;
| dodatno_zaglavlje     = 
| dodatni_podaci        = 
| dodatna_oznaka1       = 
| dodatni_podaci1       = 
| dodatna_oznaka2       = 
| dodatni_podaci2       = 
| dodatna_oznaka3       = 
| dodatni_podaci3       = 
| dodatna_oznaka4       = 
| dodatni_podaci4       = 
| dodatna_oznaka5       = 
| dodatni_podaci5       = 
| dodatna_oznaka6       = 
| dodatni_podaci6       = 
| dodatna_oznaka7       = 
| dodatni_podaci7       = 
| dodatna_oznaka8       = 
| dodatni_podaci8       = 
| dodatna_oznaka9       = 
| dodatni_podaci9       = 
| dodatna_oznaka10      = 
| dodatni_podaci10      = 
}}
&lt;/pre&gt;

== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;{{_\n| _____________________ = _\n}}&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Infokutije|Korisnik]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>dbsjqv5201nsdlfmpc92iv6ucmnmkjd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kortikotropinu slični intermedijarni peptid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>467901</id>
    <revision>
      <id>3428293</id>
      <parentid>3379949</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T23:46:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Innerstream</username>
        <id>136707</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7887" xml:space="preserve">{{infokutija protein
| Ime = Kortikotropinoliki intermedijarni peptid
| caption = 
| image = Corticotropin-like intermediate peptide.svg
| width =
| HGNCid = 9201
| Symbol = POMC
| AltSymbols = 
| EntrezGene = 5443
| OMIM = 176830
| RefSeq = NM_000939
| UniProt = P01189
| PDB = 
| ECnumber = 
| Chromosome = 2
| Arm = p
| Band = 23
| LocusSupplementaryData = 
}}
{{Infokutija hemijski spoj
|slika=
| Strukturna formula =
| Hemijski spoj =
| Druga imena = &lt;br&gt; [[IUPAC]] ime: &lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-arginil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-prolil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-valil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-lizil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-valil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-tirozil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-prolil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-asparaginil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-glicil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-alanil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-α-glutamil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-α-aspartil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-α-glutamil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-seril-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-alanil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-α-glutamil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-alanil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-fenilalanil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-prolil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-leucil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-α-glutamil-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-fenilalanin
| Sumarna formula = C&lt;sub&gt;112&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;165&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;27&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;36&lt;/sub&gt;
| CAS registarski broj =53917-42-3
| SMIILES=
| SMILES1 = 
| Kratki opis = 
| Molarna masa =2465,668 g/mol
| Agregatno stanje =
| Gustoća =
| Tačka topljenja =
| Tačka ključanja =
| pKa=
| Rastvorljivost =
| Dipolni moment =
|InChI = 
|StedInchI=1S/C112H165N27O36/c1-56(2)48-72(100(163)125-70(37-41-86(148)149)97(160)133-77(111(174)175)51-63-24-14-11-15-25-63)129-103(166)79-28-20-46-138(79)109(172)75(49-62-22-12-10-13-23-62)131-93(156)61(9)121-95(158)68(35-39-84(144)145)123-92(155)60(8)122-102(165)78(55-140)134-98(161)71(38-42-87(150)151)126-101(164)74(53-88(152)153)128-96(159)69(36-40-85(146)147)124-91(154)59(7)120-83(143)54-119-94(157)73(52-82(115)142)130-104(167)80-29-21-47-139(80)110(173)76(50-64-31-33-65(141)34-32-64)132-107(170)89(57(3)4)135-99(162)67(27-16-17-43-113)127-106(169)90(58(5)6)136-105(168)81-30-19-45-137(81)108(171)66(114)26-18-44-118-112(116)117/h10-15,22-25,31-34,56-61,66-81,89-90,140-141H,16-21,26-30,35-55,113-114H2,1-9H3,(H2,115,142)(H,119,157)(H,120,143)(H,121,158)(H,122,165)(H,123,155)(H,124,154)(H,125,163)(H,126,164)(H,127,169)(H,128,159)(H,129,166)(H,130,167)(H,131,156)(H,132,170)(H,133,160)(H,134,161)(H,135,162)(H,136,168)(H,144,145)(H,146,147)(H,148,149)(H,150,151)(H,152,153)(H,174,175)(H4,116,117,118)
| ChEBI =
| KEGG =  &lt;br&gt;[[PubChem]]: 16133227
|HAZARD=
}}
[[Datoteka:Ideogram_human_chromosome_2.svg|350px|right]]
[[Datoteka: Human_chromosome_2_ideogram.svg|350px|thumb|right|Kod čovjeka, genski lokus POMC je na kratkom (p) kraku [[hromosom 2 (čovjek)|hromosomu 2]]: pozicija 2p.23]]
'''Kortikotropinoliki intermedijarni peptid''' ('''CLIP'''), poznat i kao '''fragment adrenokortikotropnog hormona 18-39'''  ['''ACTH''' ('''18-39 ''')], je [[prirodni proizvod | koji se prirodno pojavljuje]] kao endogeni [[neuropeptid]] sa [[dokosapeptid]]nom [[hemijska struktura | strukturom]] i sekvencom [[aminokiselina]]: Arg-Pro-Val-Lys-Val-Tyr-Pro-Asn-Gly-Ala-Glu-Asp-Glu-Ser-Ala-Glu-Ala-Phe-Pro-Leu-Glu-Phe. CLIP nastaje kao proizvod cijepanja veza u [[proteoliza|proteolizi]] f[[adrenokortikotropni hormon|adenokortikotropnog hormona]] (ACTH),&lt;ref name=&quot;pmid227883&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gianoulakis C, Seidah NG, Routhier R, Chrétien M | title = Biosynthesis and characterization of adrenocorticotropic hormone, alpha-melanocyte-stimulating hormone, and an NH2-terminal fragment of the adrenocorticotropic hormone/beta-lipotropin precursor from rat pars intermedia | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 254 | issue = 23 | pages = 11903–6 | date = December 1979 | pmid = 227883 | doi =  | url = http://www.jbc.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=227883 | access-date = 27. 8. 2020 | archive-date = 15. 9. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190915105452/http://www.jbc.org/content/254/23/11903.long | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fricker1991&quot;&gt;{{cite book | author = Lloyd D. Fricker | title = Peptide biosynthesis and processing | url = https://books.google.com/books?id=cvvW1e3T__sC&amp;pg=PA78 | accessdate = 25 November 2011 | date = 24 July 1991 | publisher = CRC Press | isbn = 978-0-8493-8852-1 | pages = 78}}&lt;/ref&gt; što je zauzvrat produkt cijepanja [[proopiomelanokortin]]a (POMC).&lt;ref name=&quot;NormanLitwack1997&quot;&gt;{{cite book | author1 = Anthony W. Norman | author2 = Gerald Litwack | title = Hormones | url = https://archive.org/details/hormones00norm | url-access = registration | accessdate = 25 November 2011 | date = 26 September 1997 | publisher = Academic Press | isbn = 978-0-12-521441-4 | pages = [https://archive.org/details/hormones00norm/page/12 12]}}&lt;/ref&gt; Njegova fiziološka uloga je istraživana u različitim tkivima,&lt;ref name=&quot;pmid6209301&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Marshall JB, Kapcala LP, Manning LD, McCullough AJ | title = Effect of corticotropin-like intermediate lobe peptide on pancreatic exocrine function in isolated rat pancreatic lobules | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 74 | issue = 5 | pages = 1886–9 |date=November 1984 | pmid = 6209301 | pmc = 425369 | doi = 10.1172/JCI111608 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid1849784&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Zaphiropoulos A, Charnay Y, Vallet P, Constantinidis J, Bouras C | title = Immunohistochemical distribution of corticotropin-like intermediate lobe peptide (CLIP) immunoreactivity in the human brain | journal = Brain Research Bulletin | volume = 26 | issue = 1 | pages = 99–111 |date=January 1991 | pmid = 1849784 | doi = 10.1016/0361-9230(91)90194-O| url =  }}&lt;/ref&gt; posebno  u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]].&lt;ref name=&quot;InouéInoué1989&quot;&gt;{{cite book | author1 = Shojiro Inoué | author2 = Shojiro Inoué | title = Biology of sleep substances | url = https://books.google.com/books?id=rT7clpjUwaEC&amp;pg=PA136 | accessdate = 25 November 2011 | year = 1989 | publisher = CRC Press | isbn = 978-0-8493-4822-8 | pages = 136}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid1981927&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Chastrette N, Cespuglio R, Jouvet M | title = Proopiomelanocortin (POMC)-derived peptides and sleep in the rat. Part 1--Hypnogenic properties of ACTH derivatives | journal = Neuropeptides | volume = 15 | issue = 2 | pages = 61–74 |date=February 1990 | pmid = 1981927 | doi = 10.1016/0143-4179(90)90042-w| url = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid1964203&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Chastrette N, Cespuglio R, Lin YL, Jouvet M | title = Proopiomelanocortin (POMC)-derived peptides and sleep in the rat. Part 2--Aminergic regulatory processes | journal = Neuropeptides | volume = 15 | issue = 2 | pages = 75–88 |date=February 1990 | pmid = 1964203 | doi = 10.1016/0143-4179(90)90043-x| url =https://archive.org/details/sim_neuropeptides_1990-02_15_2/page/75}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19529852&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Grigoriev VV, Petrova LN, Ivanova TA, Gabreliyan AV, Serkova TP | title = Effect of corticotropin-like intermediate lobe peptide on presynaptic and postsynaptic glutamate receptors and postsynaptic GABA receptors in rat brain | journal = Bulletin of Experimental Biology and Medicine | volume = 147 | issue = 3 | pages = 319–22 |date=March 2009 | pmid = 19529852 | doi = 10.1007/s10517-009-0499-x| url = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8134304&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Seidenbecher T, Balschun D, Vogel D, Reymann KG | title = Neuronal transmission of hippocampal CA1 neurones is modulated by corticotropin-like intermediate lobe peptide [CLIP; ACTH(18-39)] | journal = Peptides | volume = 14 | issue = 6 | pages = 1221–4 | year = 1993 | pmid = 8134304 | doi = 10.1016/0196-9781(93)90179-K| url =  }}&lt;/ref&gt;

== Reference==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* {{MeshName|Corticotropin-Like+Intermediate+Lobe+Peptide}}
{{commonscat| Corticotropin-like Intermediate Lobe Peptide}}

{{hormoni}}

[[Kategorija:Hormoni]]
[[Kategorija:Peptidi]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>dpzufhltyfe9phl4fsaa4jecmt6fy4k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bunika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>471420</id>
    <revision>
      <id>3428304</id>
      <parentid>3416375</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T08:25:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>79.101.162.243</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */Prepravljena greska u kucanju</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13960" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        ='''Bunika''' 
| slika        = Koeh-018.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis   =Botanička ilustracija
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Solanales]]
| familia      =[[Solanaceae]]
| genus        = '''''[[Atropa]]'''''
| genus_autorstvo =
| species      = ''A. belladonna''
| subspecies   =
| dvoimeno     = ''Atropa belladonna''
| dvoimeno_autorstvo = &lt;small&gt;[[L.]]&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''Bunika'''  ili '''velebilje''' (crna bunika, otrovni noćurak [[Latinski jezik|lat.]] ''Atropa belladonna'') je [[otrov]]na  [[višegodišnja biljka|višegodišnja]] [[zeljasta biljka]] iz porodice velebilje ''[[Solanaceae]]'', koja također uključuje [[paradajz]], [[krompir]] i [[patlidžan]]. Porijeklom je iz [[Evropa|Evrope]], sjeverne [[Afrika|Afrike]] i zapadne [[Azija|Azije]]. Njeno rasprostranjenje se proteže od [[Velika Britanija|Velike Britanije]] na zapadu do zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[iran]]ske provincije [[Gilan]] na istoku. Također je naturaliziran ili [[uvedena vrsta]] u nekim dijelovima Kanade i Sjedinjenih Država.

[[List]]ovi i [[bobica (plod)|bobice]] su izuzetno [[toksin|toksični]] kada se progutaju i sadrže [[tropan]]ske [[alkaloid]]e [[atropin]], [[skopolamin]] i [[hioscijamin]].&lt;ref name=&quot;nsreview&quot;&gt;{{cite journal|url=http://webspace.pugetsound.edu/facultypages/bdasher/Chem361/Review_Articles_files/Belladonna.pdf|pmid=15927926|year=2004|last1=Ulbricht|first1=C|title=An evidence-based systematic review of belladonna by the natural standard research collaboration|journal=Journal of Herbal Pharmacotherapy|volume=4|issue=4|pages=61–90|last2=Basch|first2=E|last3=Hammerness|first3=P|last4=Vora|first4=M|last5=Wylie Jr|first5=J|last6=Woods|first6=J|doi=10.1080/J157v04n04_06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mp2015&quot;&gt;{{cite web|title=Belladonna|url=https://medlineplus.gov/druginfo/natural/531.html|publisher=MedlinePlus, US National Institutes of Health|access-date=17. 10. 2017|date=23. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Ovi toksini mogu izazvati  [[delirij]] i [[halucinacije]],&lt;ref name=nsreview/&gt;&lt;ref name=mp2015/&gt;&lt;ref name=Wilson2008&gt;{{Cite book| last1 = Kuhn | first1 = Cynthia | last2 = Swartzwelder | first2 = Scott | last3 = Wilson | first3 = Wilkie | last4 = Wilson | first4 =  Leigh Heather | last5 = Foster | first5 = Jeremy |year = 2008| title = Buzzed. The Straight Facts about the Most Used and Abused Drugs from Alcohol to Ecstasy | page = 107| url = https://books.google.com/books?id=0SjhNDtBerYC&amp;q=hallucinogenic++Atropa+belladonna&amp;pg=PA107| isbn = 978-0-393-32985-8| publisher = W. W. Norton &amp; Company| location = New York}}&lt;/ref&gt; a koriste se i kao farmaceutski [[antiholinergik|antiholinergični]] lijekovi. Čini se da su ovi tropan alkaloidi uobičajeni u porodici ''Solanaceae'', jer su prisutni i u biljkama rodova '' [[Brugmansia]] '', ''[[Datura]]'' i ''[[Hyoscyamus]]'', iz iste porodice, ali u drugačijim potporodicama i plemenima od velebilja.

''Atropa belladonna'' ima nepredvidive efekte. Protivotrov za trovanje beladonom je [[fizostigmin]] ili [[pilokarpin]], isto kao i za [[atropin]].&lt;ref&gt;{{cite book | last = Potter | first = Samuel O.L. | title = A Handbook of Materia Medica Pharmacy and Therapeutics | publisher = P. Blakiston's | year = 1893 | location = London | pages =[https://archive.org/details/ahandbookmateri00pottgoog/page/n58 53] | url = https://archive.org/details/ahandbookmateri00pottgoog | quote = the antidote for belladonna is physostigmine or pilocarpine the same as for atropine. }}&lt;/ref&gt;

==Historija==
''Atropa belladonna'' ima dugu historiju upotrebe kao lijek, kozmetika i otrov. Biljka je  izvorno imenovana pod raznim narodnim imenima (kao što je &quot;smrtonosna noćna sjenka&quot;) i '' Atropa belladonna '' [[Carl Linnaeus]] (1707–1778), kada je osmislio svoj sistem klasifikacije. Linnaeus je izabrao ime roda &quot;Atropa&quot; zbog otrovnih svojstava ovih biljaka. [[Atropos]] (doslovno &quot;prevrtanje&quot;), jedna od [[Moira|Tri suđaje]] u grčkoj mitologiji, kaže se da je čovjeku prerezala životna nit nakon što su se njegove sestre zavrtile i izmjerile ga. Linnaeus je odabrao ime vrste ''belladonna'' (&quot;lijepa žena&quot; na talijanskom) u odnosu na kozmetičku upotrebu biljke tokom [[renesansa|renesanse]], kada su žene koristile sok od bobica u kapima za oči namijenjenim za proširivanje [[zjenica]] i činile da oči izgledaju zavodljivije.&lt;ref name=mp2015/&gt;&lt;ref&gt;''Goodman and Gilman's Pharmacological Basis of Therapeutics'', q.v. – &quot;Muscarinic receptor antagonists – History&quot;, e.g. p. 163 in the 2001 edition.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hofmann&quot;&gt;{{cite book |author1=Hofmann, Albert |author2=Schultes, Richard Evans |title=Plants of the Gods: Origins of Hallucinogenic Use |publisher=Van der Marck Editions |location=New York |year=1987 |pages=[https://archive.org/details/plantsofgodsorig00schu/page/88 88] |isbn=0-912383-37-2 |url=https://archive.org/details/plantsofgodsorig00schu/page/88 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tombs&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Tombs S, Silverman I |title=Pupillometry: A sexual selection approach|url=https://archive.org/details/sim_evolution-and-human-behavior_2004-07_25_4/page/211 |journal=Evolution and Human Behavior|volume=25|issue=4|pages=211–228|year=2004|doi=10.1016/j.evolhumbehav.2004.05.001}}&lt;/ref&gt;

Ekstrakti [[Solanaceae|biljaka iz porodice smrtonosnih noćuraka]] koriste se najmanje od 4. stoljeća p. n. e., kada [[Teofrastus]] preporučuje ''Mandragori'' ([[Theophrastus]] za liječenje rana, gihta i nesanica, i kao ljubavni [[napitak]]. U prvom stoljeću p. n. e.,  [[Kleopatra]] koristila je ekstrakte bogate atropinom iz egipatske biljke [[henban]] (još jednog noćurka) u gore pomenutu svrhu širenja [[zjenica]] svojih očiju.

Upotreba smrtonosnih noćnih sjena kao otrova bila je poznata u starom Rimu, što potvrđuje glasina da je rimska carica [[Livia| Livia Drusilla]] koristila sok od bobica &quot;Atropa belladonna&quot; kako bi ubila svog supruga, cara Avgusta.

U prvom stoljeću naše ere [[Dioskoridi]] prepoznali su vino od mandragore kao [[anestetik]] za liječenje bola ili nesanice, koje se daje prije operacije ili kauterije.&lt;ref name=&quot;holzman&quot;&gt;{{cite journal|url=http://www.anesthesiology.org/pt/re/anes/fulltext.00000542-199807000-00030.htm;jsessionid=GSJKLv9vLCdQSmpp6vH3xdhnzWN1hy3s7JqMNFpWkHhLbKJT5vLM!741375937!-949856145!8091!-1#P89|title=The Legacy of Atropos|author=Robert S. Holzman, MD|journal=Anesthesiology|volume=89|issue=1|date=juli 1998|pages=241–249|access-date=21. 5. 2007|pmid=9667313|doi=10.1097/00000542-199807000-00030}} citing J. Arena, Poisoning: Toxicology-Symptoms-Treatments, 3rd edition. Springfield, Charles C. Thomas, 1974, p 345&lt;/ref&gt;
Korištenje preparata od noćurka za anesteziju, često u kombinaciji s [[opijum]]om]], nastavilo se u čitavom Rimskom i Islamskom carstvu i  u Europi sve dok ga u 19. stoljeću nisu zamijenili moderni anestetici.

Modernu farmakološku studiju ekstrakata „Atropa belladonna“ započeo je [[Nemačka|njemački]] [[hemija|hemičar]] [[Friedlieb Ferdinand Runge]] (1795–1867). U  1831., njemački ljekarnik Heinrich F. G. Mein (1799–1864)&lt;ref&gt;{{cite web | title=Heinrich Friedrich Georg Mein| website=ostfriesischelandschaft.de  | url=http://www.ostfriesischelandschaft.de/fileadmin/php/side.php?news_id=997&amp;part_id=0&amp;navi=11 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130511031004/http://www.ostfriesischelandschaft.de/fileadmin/php/side.php?news_id=997&amp;part_id=0&amp;navi=11 | archive-date=11. 5. 2013 | url-status=unfit | language=de | access-date=20. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; uspio je pripremiti čisti kristalni oblik aktivne supstance, zvani ''atropin''.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Heinrich Friedrich Georg Mein|title=Annalen der Pharmacie|url=https://books.google.com/books?id=tT09AAAAcAAJ&amp;pg=PA67|edition=1|volume=6|year=1833|language=de|pages=67–72|chapter=Ueber die Darstellung des Atropins in weissen Kristallen|trans-chapter=On the preparation of atropine as white crystals}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Atropin su takođe nezavisno izolovali Geiger i Hesse, 1833.:
*  {{cite book|last1=Geiger|last2=Hesse|title=Annalen der Pharmacie|url=https://books.google.com/books?id=pz09AAAAcAAJ&amp;pg=PA43|volume=5|year=1833|language=de|pages=43–81|chapter=Darstellung des Atropins|trans-chapter=Preparation of atropine}}
*  {{cite book|last1=Geiger|last2=Hesse|title=Annalen der Pharmacie|url=https://books.google.com/books?id=tT09AAAAcAAJ&amp;pg=PA44|volume=6|year=1833|language=de|pages=44–65|chapter=Fortgesetzte Versuche über Atropin|trans-chapter=Continued experiments on atropine}}&lt;/ref&gt;

== Opis==
[[slika:Atropa bella-donna1.jpg|thumb|''Atropa belladonna'']]
''Atropa belladonna'' je razgranata [[zeljasta biljka|zeljasta]] višegodišnja [[rizom]]atozna [[hemikriptofit]]a, koja često raste kao [[polugrm]] iz mesnate podloge. Biljke narastu do visine od 2 | m,  sa jajastim listovima dužine oko 18&amp;nbsp;cm. Zvonoliki [[cvjetovi]] su mutnoljubičaste boje sa zelenim nijansama i slabo mirisavi. [[Plod]]ovi su [[bobica (plod)|bobice]], koje su zelene, sazrijevajući do sjajne crne boje i promjera približno 1,5&amp;nbsp;cm. Bobice su slatke i konzumiraju ih životinje koje rasipaju [[sjeme]] u svom izmetu, iako sadrže toksične [[alkaloid]]e.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Kay QON |title=Edible fruits in a cool climate: the evolution and ecology of endozoochory in the European flora | journal= Fruit and Seed Production: Aspects of Development, Environmental Physiology and Ecology (Society for Experimental Biology Seminar Series)| editor-first1= C. | editor-last1= Marshall | editor-first2= J. | editor-last2= Grace| publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |year=2008 |pages=240 |isbn=978-0-521-05045-6 }}&lt;/ref&gt; Postoji oblik sa blijedožutim cvjetovima zvani ''Atropa belladonna'' var. ''lutea'' s blijedo žutim plodom.

Ponekad se ''A. belladonna'' zamijenjuje s manje otrovnim , ''[[Solanum nigrum]]'', koji je u drugom rodu unutar ''[[Solanaceae]]''. Usporedba ploda pokazuje da bobice crnog noćurka rastu u grozdovima, dok bobice smrtonosne noćurka rastu pojedinačno. Još jedna razlika su crni cvjetovi noćurka s bijelim laticama.

== Distribucija ==
''Atropa belladonn '' je porijeklom iz umjerene južne, srednje i istočne Evrope, sjeverna Afrike, [[Turska|Turske]], [[Iran]]a i [[Kavkaz]]a, ali je uzgajano i uneseno izvan svog matičnog područja. U južnoj Švedskoj zabilježeno je u Flori iz Skånea 1870. godine kao uzgajana u vrtovima [[apotekar]]a blizu [[Malmö]]a.&lt;ref name=Hylander&gt;{{cite journal |last=Hylander|first=N. |date=1971 |title=Prima loca plantarum vascularium Sueciae. Första litteraturuppgift för Sveriges vildväxande kärlväxter jämte uppgifter om första svenska fynd. Förvildade eller i senare tid inkomna växter. |journal=Svensk Botanisk Tidskrift |volume=64 |pages=332 }}&lt;/ref&gt;

U Britaniji je autohtona samo na krečnjačkim tlima, na uznemirenom tlu, poljima, živim ogradama i otvorenim šumama. Raširenija kao van areala, često je relikt uzgoja kao ljekovita biljka. Sjeme šire uglavnom ptice.&lt;ref name=BSBI&gt;{{cite web |url=https://www.brc.ac.uk/plantatlas/index.php?q=plant/atropa-belladonna |publisher=Botanical Society of Britain and Ireland (BSBI) |title=Online Atlas of the British and Irish Flora: Atropa belladonna (Deadly nightshade) }}&lt;/ref&gt;
	
To je [[Naturalizacija (biologija)|naturalizovana]] biljka u dijelovima Sjeverne Amerike, gdje se često nalazi na sjenovitim, vlažnim mjestima sa [[krečnjak]]om bogatim [[tlo|tlima]]. U nekim dijelovima svijeta, smatra se vrstom [[korov]]a,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=ATBE |title=PLANTS Profile for ''Atropa bella-donna'' (belladonna) &amp;#124; USDA PLANTS |access-date=8. 7. 2008 |archive-date=30. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130430081959/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=ATBE |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; gdje kolonizira područja s poremećenim tlima.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Stepp JR |title=The role of weeds as sources of pharmaceuticals |journal=J Ethnopharmacol |volume=92 |issue=2–3 |pages=163–6 |date=juni 2004 |pmid=15137997 |doi=10.1016/j.jep.2004.03.002 }}&lt;/ref&gt;

==Dodatne slike==
&lt;gallery&gt;
IMG 8028 Atropa belladonna L. Single flower in profile.jpg|Profil cvijeta ''Atropa belladonna'' L. 
IMG 8052 Atropa belladonna L. Single flower Exterior &amp; Interior.jpg|Atropa belladonna L., jedan cvijet pod uglom kako bi se prikazao i spolja i iznutra
IMG 8017 Atropa belladonna L. Heart of Single Flower.jpg|Atropa belladonna L.: pojedinačni cvijet, puno lice, prikazuje mrežaste osnove vjenčića i umetak (karakteristično uvijenih) prašnika i tučak
IMG 8073 Atropa belladonna L. Back of Calyxj.jpg|Atropa belladonna L.: obrnuta plodnica čaice, prikazuje udubljene poleđine režnjeva s prljavštinom od premaza zagađenja zraka ljepljivim trihomima 
Atropa belladonna 'Lutea' Pokrzyk wilcza jagoda 2019-10-26 01.jpg| Prozirne žute bobice '' Atropa belladonna lutea'' 
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==
* [[Solanaceae]]
*[[Otrovna biljka]]

==Reference==
{{Reflist|2}}

==Vanjski  linkovi==
{{Wikivrste|Atropa belladonna}}
{{Commons category}}
* {{cite web|title=Compounds in deadly nightshade |work=Phytochemical and Ethnobotanical Databases |publisher=National Germplasm Resources Laboratory; USDA, ARS, National Genetic Resources Program |location=Beltsville, Maryland |url=http://sun.ars-grin.gov:8080/npgspub/xsql/duke/plantdisp.xsql?taxon=143 |access-date=28. 7. 2005 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20041110115105/http://sun.ars-grin.gov:8080/npgspub/xsql/duke/plantdisp.xsql?taxon=143 |archive-date=10. 11. 2004 }}

{{Halucinogeni}}

[[Kategorija:Delirijanti]]
[[Kategorija:Enteogeni]]
[[Kategorija:Otrovne biljke]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Solanoideae]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biljni halucinogeni]]</text>
      <sha1>j57l04fsk6bfdtzsckal757cbbc8lm8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428306</id>
      <parentid>3428304</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T08:30:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>prepravljeno u skladu sa člankom na bs wiki</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13962" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        ='''Bunika''' 
| slika        = Koeh-018.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis   =Botanička ilustracija
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Solanales]]
| familia      =[[Solanaceae]]
| genus        = '''''[[Atropa]]'''''
| genus_autorstvo =
| species      = ''A. belladonna''
| subspecies   =
| dvoimeno     = ''Atropa belladonna''
| dvoimeno_autorstvo = &lt;small&gt;[[L.]]&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''Bunika'''  ili '''velebilje''' (crna bunika, otrovni noćurak [[Latinski jezik|lat.]] ''Atropa belladonna'') je [[otrov]]na  [[višegodišnja biljka|višegodišnja]] [[zeljasta biljka]] iz porodice velebilje ''[[Solanaceae]]'', koja također uključuje [[paradajz]], [[krompir]] i [[patlidžan]]. Porijeklom je iz [[Evropa|Evrope]], sjeverne [[Afrika|Afrike]] i zapadne [[Azija|Azije]]. Njeno rasprostranjenje se proteže od [[Velika Britanija|Velike Britanije]] na zapadu do zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[iran]]ske provincije [[Gilan]] na istoku. Također je naturaliziran ili [[uvedena vrsta]] u nekim dijelovima Kanade i Sjedinjenih Država.

[[List]]ovi i [[bobica (plod)|bobice]] su izuzetno [[toksin|toksični]] kada se progutaju i sadrže [[tropan]]ske [[alkaloid]]e [[atropin]], [[skopolamin]] i [[hioscijamin]].&lt;ref name=&quot;nsreview&quot;&gt;{{cite journal|url=http://webspace.pugetsound.edu/facultypages/bdasher/Chem361/Review_Articles_files/Belladonna.pdf|pmid=15927926|year=2004|last1=Ulbricht|first1=C|title=An evidence-based systematic review of belladonna by the natural standard research collaboration|journal=Journal of Herbal Pharmacotherapy|volume=4|issue=4|pages=61–90|last2=Basch|first2=E|last3=Hammerness|first3=P|last4=Vora|first4=M|last5=Wylie Jr|first5=J|last6=Woods|first6=J|doi=10.1080/J157v04n04_06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mp2015&quot;&gt;{{cite web|title=Belladonna|url=https://medlineplus.gov/druginfo/natural/531.html|publisher=MedlinePlus, US National Institutes of Health|access-date=17. 10. 2017|date=23. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Ovi toksini mogu izazvati  [[delirij]] i [[halucinacije]],&lt;ref name=nsreview/&gt;&lt;ref name=mp2015/&gt;&lt;ref name=Wilson2008&gt;{{Cite book| last1 = Kuhn | first1 = Cynthia | last2 = Swartzwelder | first2 = Scott | last3 = Wilson | first3 = Wilkie | last4 = Wilson | first4 =  Leigh Heather | last5 = Foster | first5 = Jeremy |year = 2008| title = Buzzed. The Straight Facts about the Most Used and Abused Drugs from Alcohol to Ecstasy | page = 107| url = https://books.google.com/books?id=0SjhNDtBerYC&amp;q=hallucinogenic++Atropa+belladonna&amp;pg=PA107| isbn = 978-0-393-32985-8| publisher = W. W. Norton &amp; Company| location = New York}}&lt;/ref&gt; a koriste se i kao farmaceutski [[antiholinergik|antiholinergični]] lijekovi. Čini se da su ovi tropan alkaloidi uobičajeni u porodici ''Solanaceae'', jer su prisutni i u biljkama rodova '' [[Brugmansia]] '', ''[[Datura]]'' i ''[[Hyoscyamus]]'', iz iste porodice, ali u drugačijim potporodicama i plemenima od velebilja.

''Atropa belladonna'' ima nepredvidive efekte. Protivotrov za trovanje beladonom je [[fizostigmin]] ili [[pilokarpin]], isto kao i za [[atropin]].&lt;ref&gt;{{cite book | last = Potter | first = Samuel O.L. | title = A Handbook of Materia Medica Pharmacy and Therapeutics | publisher = P. Blakiston's | year = 1893 | location = London | pages =[https://archive.org/details/ahandbookmateri00pottgoog/page/n58 53] | url = https://archive.org/details/ahandbookmateri00pottgoog | quote = the antidote for belladonna is physostigmine or pilocarpine the same as for atropine. }}&lt;/ref&gt;

==Historija==
''Atropa belladonna'' ima dugu historiju upotrebe kao lijek, kozmetika i otrov. Biljka je  izvorno imenovana pod raznim narodnim imenima (kao što je &quot;smrtonosna noćna sjenka&quot;) i '' Atropa belladonna '' [[Carl Linnaeus]] (1707–1778), kada je osmislio svoj sistem klasifikacije. Linnaeus je izabrao ime roda &quot;Atropa&quot; zbog otrovnih svojstava ovih biljaka. [[Atropos]] (doslovno &quot;prevrtanje&quot;), jedna od [[Mojre|Tri suđenice]] u grčkoj mitologiji, kaže se da je čovjeku prerezala životna nit nakon što su se njegove sestre zavrtile i izmjerile ga. Linnaeus je odabrao ime vrste ''belladonna'' (&quot;lijepa žena&quot; na talijanskom) u odnosu na kozmetičku upotrebu biljke tokom [[renesansa|renesanse]], kada su žene koristile sok od bobica u kapima za oči namijenjenim za proširivanje [[zjenica]] i činile da oči izgledaju zavodljivije.&lt;ref name=mp2015/&gt;&lt;ref&gt;''Goodman and Gilman's Pharmacological Basis of Therapeutics'', q.v. – &quot;Muscarinic receptor antagonists – History&quot;, e.g. p. 163 in the 2001 edition.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hofmann&quot;&gt;{{cite book |author1=Hofmann, Albert |author2=Schultes, Richard Evans |title=Plants of the Gods: Origins of Hallucinogenic Use |publisher=Van der Marck Editions |location=New York |year=1987 |pages=[https://archive.org/details/plantsofgodsorig00schu/page/88 88] |isbn=0-912383-37-2 |url=https://archive.org/details/plantsofgodsorig00schu/page/88 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tombs&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Tombs S, Silverman I |title=Pupillometry: A sexual selection approach|url=https://archive.org/details/sim_evolution-and-human-behavior_2004-07_25_4/page/211 |journal=Evolution and Human Behavior|volume=25|issue=4|pages=211–228|year=2004|doi=10.1016/j.evolhumbehav.2004.05.001}}&lt;/ref&gt;

Ekstrakti [[Solanaceae|biljaka iz porodice smrtonosnih noćuraka]] koriste se najmanje od 4. stoljeća p. n. e., kada [[Teofrastus]] preporučuje ''Mandragori'' ([[Theophrastus]] za liječenje rana, gihta i nesanica, i kao ljubavni [[napitak]]. U prvom stoljeću p. n. e.,  [[Kleopatra]] koristila je ekstrakte bogate atropinom iz egipatske biljke [[henban]] (još jednog noćurka) u gore pomenutu svrhu širenja [[zjenica]] svojih očiju.

Upotreba smrtonosnih noćnih sjena kao otrova bila je poznata u starom Rimu, što potvrđuje glasina da je rimska carica [[Livia| Livia Drusilla]] koristila sok od bobica &quot;Atropa belladonna&quot; kako bi ubila svog supruga, cara Avgusta.

U prvom stoljeću naše ere [[Dioskoridi]] prepoznali su vino od mandragore kao [[anestetik]] za liječenje bola ili nesanice, koje se daje prije operacije ili kauterije.&lt;ref name=&quot;holzman&quot;&gt;{{cite journal|url=http://www.anesthesiology.org/pt/re/anes/fulltext.00000542-199807000-00030.htm;jsessionid=GSJKLv9vLCdQSmpp6vH3xdhnzWN1hy3s7JqMNFpWkHhLbKJT5vLM!741375937!-949856145!8091!-1#P89|title=The Legacy of Atropos|author=Robert S. Holzman, MD|journal=Anesthesiology|volume=89|issue=1|date=juli 1998|pages=241–249|access-date=21. 5. 2007|pmid=9667313|doi=10.1097/00000542-199807000-00030}} citing J. Arena, Poisoning: Toxicology-Symptoms-Treatments, 3rd edition. Springfield, Charles C. Thomas, 1974, p 345&lt;/ref&gt;
Korištenje preparata od noćurka za anesteziju, često u kombinaciji s [[opijum]]om]], nastavilo se u čitavom Rimskom i Islamskom carstvu i  u Europi sve dok ga u 19. stoljeću nisu zamijenili moderni anestetici.

Modernu farmakološku studiju ekstrakata „Atropa belladonna“ započeo je [[Nemačka|njemački]] [[hemija|hemičar]] [[Friedlieb Ferdinand Runge]] (1795–1867). U  1831., njemački ljekarnik Heinrich F. G. Mein (1799–1864)&lt;ref&gt;{{cite web | title=Heinrich Friedrich Georg Mein| website=ostfriesischelandschaft.de  | url=http://www.ostfriesischelandschaft.de/fileadmin/php/side.php?news_id=997&amp;part_id=0&amp;navi=11 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130511031004/http://www.ostfriesischelandschaft.de/fileadmin/php/side.php?news_id=997&amp;part_id=0&amp;navi=11 | archive-date=11. 5. 2013 | url-status=unfit | language=de | access-date=20. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; uspio je pripremiti čisti kristalni oblik aktivne supstance, zvani ''atropin''.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Heinrich Friedrich Georg Mein|title=Annalen der Pharmacie|url=https://books.google.com/books?id=tT09AAAAcAAJ&amp;pg=PA67|edition=1|volume=6|year=1833|language=de|pages=67–72|chapter=Ueber die Darstellung des Atropins in weissen Kristallen|trans-chapter=On the preparation of atropine as white crystals}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Atropin su takođe nezavisno izolovali Geiger i Hesse, 1833.:
*  {{cite book|last1=Geiger|last2=Hesse|title=Annalen der Pharmacie|url=https://books.google.com/books?id=pz09AAAAcAAJ&amp;pg=PA43|volume=5|year=1833|language=de|pages=43–81|chapter=Darstellung des Atropins|trans-chapter=Preparation of atropine}}
*  {{cite book|last1=Geiger|last2=Hesse|title=Annalen der Pharmacie|url=https://books.google.com/books?id=tT09AAAAcAAJ&amp;pg=PA44|volume=6|year=1833|language=de|pages=44–65|chapter=Fortgesetzte Versuche über Atropin|trans-chapter=Continued experiments on atropine}}&lt;/ref&gt;

== Opis==
[[slika:Atropa bella-donna1.jpg|thumb|''Atropa belladonna'']]
''Atropa belladonna'' je razgranata [[zeljasta biljka|zeljasta]] višegodišnja [[rizom]]atozna [[hemikriptofit]]a, koja često raste kao [[polugrm]] iz mesnate podloge. Biljke narastu do visine od 2 | m,  sa jajastim listovima dužine oko 18&amp;nbsp;cm. Zvonoliki [[cvjetovi]] su mutnoljubičaste boje sa zelenim nijansama i slabo mirisavi. [[Plod]]ovi su [[bobica (plod)|bobice]], koje su zelene, sazrijevajući do sjajne crne boje i promjera približno 1,5&amp;nbsp;cm. Bobice su slatke i konzumiraju ih životinje koje rasipaju [[sjeme]] u svom izmetu, iako sadrže toksične [[alkaloid]]e.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Kay QON |title=Edible fruits in a cool climate: the evolution and ecology of endozoochory in the European flora | journal= Fruit and Seed Production: Aspects of Development, Environmental Physiology and Ecology (Society for Experimental Biology Seminar Series)| editor-first1= C. | editor-last1= Marshall | editor-first2= J. | editor-last2= Grace| publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |year=2008 |pages=240 |isbn=978-0-521-05045-6 }}&lt;/ref&gt; Postoji oblik sa blijedožutim cvjetovima zvani ''Atropa belladonna'' var. ''lutea'' s blijedo žutim plodom.

Ponekad se ''A. belladonna'' zamijenjuje s manje otrovnim , ''[[Solanum nigrum]]'', koji je u drugom rodu unutar ''[[Solanaceae]]''. Usporedba ploda pokazuje da bobice crnog noćurka rastu u grozdovima, dok bobice smrtonosne noćurka rastu pojedinačno. Još jedna razlika su crni cvjetovi noćurka s bijelim laticama.

== Distribucija ==
''Atropa belladonn '' je porijeklom iz umjerene južne, srednje i istočne Evrope, sjeverna Afrike, [[Turska|Turske]], [[Iran]]a i [[Kavkaz]]a, ali je uzgajano i uneseno izvan svog matičnog područja. U južnoj Švedskoj zabilježeno je u Flori iz Skånea 1870. godine kao uzgajana u vrtovima [[apotekar]]a blizu [[Malmö]]a.&lt;ref name=Hylander&gt;{{cite journal |last=Hylander|first=N. |date=1971 |title=Prima loca plantarum vascularium Sueciae. Första litteraturuppgift för Sveriges vildväxande kärlväxter jämte uppgifter om första svenska fynd. Förvildade eller i senare tid inkomna växter. |journal=Svensk Botanisk Tidskrift |volume=64 |pages=332 }}&lt;/ref&gt;

U Britaniji je autohtona samo na krečnjačkim tlima, na uznemirenom tlu, poljima, živim ogradama i otvorenim šumama. Raširenija kao van areala, često je relikt uzgoja kao ljekovita biljka. Sjeme šire uglavnom ptice.&lt;ref name=BSBI&gt;{{cite web |url=https://www.brc.ac.uk/plantatlas/index.php?q=plant/atropa-belladonna |publisher=Botanical Society of Britain and Ireland (BSBI) |title=Online Atlas of the British and Irish Flora: Atropa belladonna (Deadly nightshade) }}&lt;/ref&gt;
	
To je [[Naturalizacija (biologija)|naturalizovana]] biljka u dijelovima Sjeverne Amerike, gdje se često nalazi na sjenovitim, vlažnim mjestima sa [[krečnjak]]om bogatim [[tlo|tlima]]. U nekim dijelovima svijeta, smatra se vrstom [[korov]]a,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=ATBE |title=PLANTS Profile for ''Atropa bella-donna'' (belladonna) &amp;#124; USDA PLANTS |access-date=8. 7. 2008 |archive-date=30. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130430081959/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=ATBE |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; gdje kolonizira područja s poremećenim tlima.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Stepp JR |title=The role of weeds as sources of pharmaceuticals |journal=J Ethnopharmacol |volume=92 |issue=2–3 |pages=163–6 |date=juni 2004 |pmid=15137997 |doi=10.1016/j.jep.2004.03.002 }}&lt;/ref&gt;

==Dodatne slike==
&lt;gallery&gt;
IMG 8028 Atropa belladonna L. Single flower in profile.jpg|Profil cvijeta ''Atropa belladonna'' L. 
IMG 8052 Atropa belladonna L. Single flower Exterior &amp; Interior.jpg|Atropa belladonna L., jedan cvijet pod uglom kako bi se prikazao i spolja i iznutra
IMG 8017 Atropa belladonna L. Heart of Single Flower.jpg|Atropa belladonna L.: pojedinačni cvijet, puno lice, prikazuje mrežaste osnove vjenčića i umetak (karakteristično uvijenih) prašnika i tučak
IMG 8073 Atropa belladonna L. Back of Calyxj.jpg|Atropa belladonna L.: obrnuta plodnica čaice, prikazuje udubljene poleđine režnjeva s prljavštinom od premaza zagađenja zraka ljepljivim trihomima 
Atropa belladonna 'Lutea' Pokrzyk wilcza jagoda 2019-10-26 01.jpg| Prozirne žute bobice '' Atropa belladonna lutea'' 
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==
* [[Solanaceae]]
*[[Otrovna biljka]]

==Reference==
{{Reflist|2}}

==Vanjski  linkovi==
{{Wikivrste|Atropa belladonna}}
{{Commons category}}
* {{cite web|title=Compounds in deadly nightshade |work=Phytochemical and Ethnobotanical Databases |publisher=National Germplasm Resources Laboratory; USDA, ARS, National Genetic Resources Program |location=Beltsville, Maryland |url=http://sun.ars-grin.gov:8080/npgspub/xsql/duke/plantdisp.xsql?taxon=143 |access-date=28. 7. 2005 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20041110115105/http://sun.ars-grin.gov:8080/npgspub/xsql/duke/plantdisp.xsql?taxon=143 |archive-date=10. 11. 2004 }}

{{Halucinogeni}}

[[Kategorija:Delirijanti]]
[[Kategorija:Enteogeni]]
[[Kategorija:Otrovne biljke]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Solanoideae]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biljni halucinogeni]]</text>
      <sha1>cs8fu364f824408zopxeu92zlpfs6fh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lana Pudar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>479208</id>
    <revision>
      <id>3428273</id>
      <parentid>3428233</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:10:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:5300:E280:7640:BEFF:FEDC:AEE6</ip>
      </contributor>
      <comment>Dodao da joj je otac golman bio Veleza.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16562" xml:space="preserve">{{Infokutija plivač
| ime               = Lana Pudar
| slika             = Lana Pudar.png
| opis_slike        = 
| puno_ime          =  
| nadimak           = 
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| stilovi           = [[Delfin (plivanje)|Delfin]]
| klub              = KVS &quot;Orka&quot;
| trener            = Alena Ćemalović
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|2006|1|19}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti       = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti      = 
| visina            = 
| težina            = 
| šabloni_medalja   =
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Abu Dhabi 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u plivanju|Evropsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|100 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|100 m delfin}}
| aktualizirano     = 17. 8. 2022.
}}
'''Lana Pudar''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[plivanje|plivačica]]. Specijalistica je za [[delfin (plivanje)|delfinov stil]]. Kćerka je [[Velibor Pudar|Velibora Pudara]], nekadašnjeg [[nogomet]]nog [[golman]]a mostarskog kluba Velez.

== Karijera ==
Na Otvorenom prvenstvu Srbije, održanom 12. marta 2021, kvalifikovala se za [[Olimpijske igre 2020.]] u disciplini 100&amp;nbsp;m delfin.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;&gt;{{cite web |title= Sjajna Lana Pudar isplivala A olimpijsku normu i oborila rekord BiH |url= https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/sjajna-lana-pudar-isplivala-a-olimpijsku-normu-i-oborila-rekord-bih/ |website= [[N1 (televizija)|N1]] |access-date=22. 6. 2021 |date=12. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Sa samo 15 godina oborila je dva [[Spisak bosanskohercegovačkih rekorda u plivanju|državna rekorda]] u plivanju delfinovim stilom.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;/&gt;

Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2021.]] u [[Rim]]u osvojila je zlatnu medalju na 100 m delfin te srebrne na 50 m i 200 m istim stilom.

Na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] zauzela je [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|19. mjesto]] na 100 m delfin u konkurenciji 33 plivačice.

Na takmičenju [[Svjetski kup u plivanju 2021.|Svjetskog kupa]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=|title=InfoBulletin_Kazan.pdf|url=https://resources.fina.org/fina/document/2021/09/15/b1c53fdc-f742-4c27-8425-b7a6ae4c33e8/SWC_2021_InfoBulletin_Kazan.pdf|journal=fina.org}}&lt;/ref&gt; u [[Kazanj]]u osvojila je bronzanu medalju na 100 m delfin (57.39).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.omegatiming.com/File/0001150012FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF22.pdf |title= FINA Swimming World Cup 2021 in Kazan – Official Results |publisher= [[FINA]] |language=en|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/lana-pudar-osvojila-trece-mjesto-na-svjetskom-kupu-u-kazanu/|title=Pudar za historiju: Prva medalja za BiH na Svjetskom kupu |date= 30. 10. 2021 |website= [[N1 (televizija)|N1]] |language=bs-BA|access-date= 30. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetskom prvenstvu u kratkim bazenima 2021.]] u [[Abu Dhabi]]ju osvojila je bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]], što je prva medalja na velikim takmičenjima za Bosnu i Hercegovinu u seniorskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;&gt;{{cite web |author= Retta Race |title= 15-Year-Old Lana Pudar Gives Bosnia &amp; Herzegovina First Senior Int'l Medal|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-gives-bosnia-herzegovina-first-senior-intlmedal|date=17. 12. 2021|website=[[SwimSwam]]}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] nastupila je u sve tri utrke delfinovim stilom. Na 50 m bila je 29, a na 100 i 200 m plasirala se u finale, osvojivši osmo, odnosno šesto mjesto, uz oboren državni rekord u polufinalu na 200 m. Odmah nakon prvenstva otišla je u [[Oran]] na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranske igre]], gdje je osvojila zlatne medalje na 200&lt;ref&gt;{{cite web |date= 1. 7. 2022 |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/7/1/zlato-za-lanu-pudar-na-mediteranskim-igrama |title= Zlato za Lanu Pudar na Mediteranskim igrama |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 1. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 100 delfin (postavivši i rekord Mediteranskih igara),&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/maestralna-lana-pudar-osvojila-novo-zlato-u-oranu-i-postavila-mediteranski-rekord/220704120 |title= Maestralna Lana Pudar osvojila novo zlato u Oranu i postavila mediteranski rekord |website= klix.ba |date= 4. 7. 2022 |access-date= 4. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; dok je na 50 m bila peta.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-peto-mjesto-na-mediteranskim-igrama-u-disciplini-50-metara-delfin/220701150 |title= Lana Pudar osvojila peto mjesto na Mediteranskim igrama u disciplini 50 metara delfin |website= [[klix.ba]] |date= 2. 7. 2022 |access-date= 3. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Iz Orana je odmah otputovala u [[Rumunija|rumunski]] [[Otopeni]], gdje je na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] osvojila zlatne medalje na 50&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-jos-jedno-zlato-na-evropskom-juniorskom-prvenstvu/220710035 |title= Lana Pudar osvojila još jedno zlato na Evropskom juniorskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 10. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 200&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-postala-juniorska-prvakinja-evrope-u-disciplini-200-metara-delfin/220709058 |title= Lana Pudar postala juniorska prvakinja Evrope u disciplini 200 metara delfin |website= klix.ba |date= 9. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; te srebrnu na 100 m delfin.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-je-viceprvakinja-evrope-u-juniorskoj-konkurenciji/220707097 |title= Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji |website= klix.ba |date= 7. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

Mjesec kasnije takmičila se na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu]] u Rimu, također u sve tri discipline svojim najjačim stilom. Na 50 m nije uspjela ući u finale, zauzevši ukupno deseto mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-ostala-bez-plasmana-u-finale-evropskog-prvenstva-u-disciplini-50-metara-delfin/220812068 |title= Lana Pudar ostala bez plasmana u finale Evropskog prvenstva u disciplini 50 metara delfin |website= klix.ba |date= 12. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; ali je na 100 m osvojila bronzu,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/15/ep-pudar-osvojila-bronzu-na-ep-za-plivacice |title= Lana Pudar osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 15. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; popravivši državni rekord. Dva dana nakon toga na 200 m postigla je jedan od najvećih rezultata u historiji bosanskohercegovačkog sporta osvojivši zlatnu medalju, s još jednim državnim rekordom.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/17/bosanskohercegovacka-plivacica-lana-pudar-prvakinja-evrope |title= Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar prvakinja Evrope |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 17. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Pojedinačno ===
==== Olimpijski bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 100%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2021.
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020.|Olimpijske igre]]
|align=left |{{ZD|JPN}} [[Tokio]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf |title=Tokyo 2020 Summer Olympics - Women's 100m Butterfly Heats Results Summary|publisher=[[MOK]]|date=24. 7. 2021|access-date=24. 7. 2021|archive-date=24. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724124909/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|19.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|58.32]]
|-
|rowspan=9|2022.
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|29.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|27.14]]
|-
|8.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|58.44]]
|-
|6.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:07.85]]
|-
|rowspan=3|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Mediteranske igre]]
|align=left rowspan=3|{{ZD|ALŽ}} [[Oran]]
|5.
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 50 m delfin (žene)|26.77]]
|-
|bgcolor=gold|1.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|57.55]] ([[Rekordi Mediteranskih igara u plivanju|RMI]])
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|2:09.18]]
|-
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|10.
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|26.56]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|57.27]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:06.81]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|}

==== Kratki bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 100%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|rowspan=6|2021.
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW50MBF-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf?x=11:03:37|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 50m Butterfly Semi-Final Summary |website= kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 100 m butterfly&quot;&gt;{{cite web |url= http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW100MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=11:00:39|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 100m Butterfly Final Results|website=kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 200 m butterfly&quot;&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=23:14:15|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 200m Butterfly Final Results |website= kazan2021.microplustiming.com|date=4. 11. 2021|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
|15.
|50 m delfin
|26.40
|-
|6.
|100 m delfin
|56.78
|-
|5.
|200 m delfin
|2:05.89
|-
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]
|rowspan=3 align=left |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;/&gt;
|23.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 50 m delfin (žene)|26.37]]
|-
|7.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 100 m delfin (žene)|56.51]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|2:04.88]]
|}

== Lični rekordi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|-
!Disciplina !! Rezultat !! {{abbr|PB|Plivački bodovi}} !! Takmičenje !! Lokacija !! Datum
|-
!colspan=6|''Olimpijski bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.29''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 802 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144|title=Lana Pudar Personal bests on Swimranks|work=www.swimrankings.net|access-date=22. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 10. 7. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''57.27''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 909 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 15. 8. 2022.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:06.81''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 886 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 17. 8. 2022.
|-
!colspan=6|''Kratki bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.09''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 815 || [[Svjetski kup u plivanju 2021.|FINA Svjetski kup]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot; /&gt; || {{ZD|RUS}} [[Kazanj]] || 29. 10. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''56.28''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 913 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EC0102FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 100m Butterfly Semi-finals Summary|website=omegatiming.com|date=20. 12. 2021|access-date=20. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 20. 12. 2021.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:04.88''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 878 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 200m Butterfly Final Results|website=omegatiming.com|date=17. 12. 2021|access-date=19. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 17. 12. 2021.
|}
*&lt;small&gt;''Ovaj spisak uključuje samo vremena iznad 750 plivačkih bodova.''&lt;/small&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.fina.org/athletes/1198499/wd Profil] na [[FINA]]-i
* [https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144 Profil] na ''SwimRankings.net''
* [https://olympics.com/en/athletes/lana-pudar Olimpijski profil] ([[MOK]])
* [https://www.olympedia.org/athletes/141029 Profil] na ''Olympediji''
* [https://www.youtube.com/watch?v=DwAeYUzrjeo ''Tribina specijal: Lana Pudar''], [[Al Jazeera Balkans]], 2. april 2021. ([[YouTube]])

{{Evropske prvakinje na 200 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 100 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 200 delfin}}

{{DEFAULTSORT:Pudar, Lana}}
[[Kategorija:Rođeni 2006.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]</text>
      <sha1>fcrtqqp3pf4e6w4dhquf85bjt38qio6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428274</id>
      <parentid>3428273</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:21:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/2A02:27B0:5300:E280:7640:BEFF:FEDC:AEE6|2A02:27B0:5300:E280:7640:BEFF:FEDC:AEE6]] i vraćeno na izmjenu 3428233 korisnika KWiki: nebitno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16539" xml:space="preserve">{{Infokutija plivač
| ime               = Lana Pudar
| slika             = Lana Pudar.png
| opis_slike        = 
| puno_ime          =  
| nadimak           = 
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| stilovi           = [[Delfin (plivanje)|Delfin]]
| klub              = KVS &quot;Orka&quot;
| trener            = Alena Ćemalović
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|2006|1|19}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti       = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti      = 
| visina            = 
| težina            = 
| šabloni_medalja   =
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Abu Dhabi 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u plivanju|Evropsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|100 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|100 m delfin}}
| aktualizirano     = 17. 8. 2022.
}}
'''Lana Pudar''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[plivanje|plivačica]]. Specijalistica je za [[delfin (plivanje)|delfinov stil]]. Kćerka je [[Velibor Pudar|Velibora Pudara]], nekadašnjeg [[nogomet]]nog [[golman]]a.

== Karijera ==
Na Otvorenom prvenstvu Srbije, održanom 12. marta 2021, kvalifikovala se za [[Olimpijske igre 2020.]] u disciplini 100&amp;nbsp;m delfin.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;&gt;{{cite web |title= Sjajna Lana Pudar isplivala A olimpijsku normu i oborila rekord BiH |url= https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/sjajna-lana-pudar-isplivala-a-olimpijsku-normu-i-oborila-rekord-bih/ |website= [[N1 (televizija)|N1]] |access-date=22. 6. 2021 |date=12. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Sa samo 15 godina oborila je dva [[Spisak bosanskohercegovačkih rekorda u plivanju|državna rekorda]] u plivanju delfinovim stilom.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;/&gt;

Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2021.]] u [[Rim]]u osvojila je zlatnu medalju na 100 m delfin te srebrne na 50 m i 200 m istim stilom.

Na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] zauzela je [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|19. mjesto]] na 100 m delfin u konkurenciji 33 plivačice.

Na takmičenju [[Svjetski kup u plivanju 2021.|Svjetskog kupa]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=|title=InfoBulletin_Kazan.pdf|url=https://resources.fina.org/fina/document/2021/09/15/b1c53fdc-f742-4c27-8425-b7a6ae4c33e8/SWC_2021_InfoBulletin_Kazan.pdf|journal=fina.org}}&lt;/ref&gt; u [[Kazanj]]u osvojila je bronzanu medalju na 100 m delfin (57.39).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.omegatiming.com/File/0001150012FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF22.pdf |title= FINA Swimming World Cup 2021 in Kazan – Official Results |publisher= [[FINA]] |language=en|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/lana-pudar-osvojila-trece-mjesto-na-svjetskom-kupu-u-kazanu/|title=Pudar za historiju: Prva medalja za BiH na Svjetskom kupu |date= 30. 10. 2021 |website= [[N1 (televizija)|N1]] |language=bs-BA|access-date= 30. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetskom prvenstvu u kratkim bazenima 2021.]] u [[Abu Dhabi]]ju osvojila je bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]], što je prva medalja na velikim takmičenjima za Bosnu i Hercegovinu u seniorskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;&gt;{{cite web |author= Retta Race |title= 15-Year-Old Lana Pudar Gives Bosnia &amp; Herzegovina First Senior Int'l Medal|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-gives-bosnia-herzegovina-first-senior-intlmedal|date=17. 12. 2021|website=[[SwimSwam]]}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] nastupila je u sve tri utrke delfinovim stilom. Na 50 m bila je 29, a na 100 i 200 m plasirala se u finale, osvojivši osmo, odnosno šesto mjesto, uz oboren državni rekord u polufinalu na 200 m. Odmah nakon prvenstva otišla je u [[Oran]] na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranske igre]], gdje je osvojila zlatne medalje na 200&lt;ref&gt;{{cite web |date= 1. 7. 2022 |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/7/1/zlato-za-lanu-pudar-na-mediteranskim-igrama |title= Zlato za Lanu Pudar na Mediteranskim igrama |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 1. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 100 delfin (postavivši i rekord Mediteranskih igara),&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/maestralna-lana-pudar-osvojila-novo-zlato-u-oranu-i-postavila-mediteranski-rekord/220704120 |title= Maestralna Lana Pudar osvojila novo zlato u Oranu i postavila mediteranski rekord |website= klix.ba |date= 4. 7. 2022 |access-date= 4. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; dok je na 50 m bila peta.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-peto-mjesto-na-mediteranskim-igrama-u-disciplini-50-metara-delfin/220701150 |title= Lana Pudar osvojila peto mjesto na Mediteranskim igrama u disciplini 50 metara delfin |website= [[klix.ba]] |date= 2. 7. 2022 |access-date= 3. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Iz Orana je odmah otputovala u [[Rumunija|rumunski]] [[Otopeni]], gdje je na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] osvojila zlatne medalje na 50&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-jos-jedno-zlato-na-evropskom-juniorskom-prvenstvu/220710035 |title= Lana Pudar osvojila još jedno zlato na Evropskom juniorskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 10. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 200&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-postala-juniorska-prvakinja-evrope-u-disciplini-200-metara-delfin/220709058 |title= Lana Pudar postala juniorska prvakinja Evrope u disciplini 200 metara delfin |website= klix.ba |date= 9. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; te srebrnu na 100 m delfin.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-je-viceprvakinja-evrope-u-juniorskoj-konkurenciji/220707097 |title= Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji |website= klix.ba |date= 7. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

Mjesec kasnije takmičila se na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu]] u Rimu, također u sve tri discipline svojim najjačim stilom. Na 50 m nije uspjela ući u finale, zauzevši ukupno deseto mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-ostala-bez-plasmana-u-finale-evropskog-prvenstva-u-disciplini-50-metara-delfin/220812068 |title= Lana Pudar ostala bez plasmana u finale Evropskog prvenstva u disciplini 50 metara delfin |website= klix.ba |date= 12. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; ali je na 100 m osvojila bronzu,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/15/ep-pudar-osvojila-bronzu-na-ep-za-plivacice |title= Lana Pudar osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 15. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; popravivši državni rekord. Dva dana nakon toga na 200 m postigla je jedan od najvećih rezultata u historiji bosanskohercegovačkog sporta osvojivši zlatnu medalju, s još jednim državnim rekordom.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/17/bosanskohercegovacka-plivacica-lana-pudar-prvakinja-evrope |title= Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar prvakinja Evrope |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 17. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Pojedinačno ===
==== Olimpijski bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 100%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2021.
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020.|Olimpijske igre]]
|align=left |{{ZD|JPN}} [[Tokio]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf |title=Tokyo 2020 Summer Olympics - Women's 100m Butterfly Heats Results Summary|publisher=[[MOK]]|date=24. 7. 2021|access-date=24. 7. 2021|archive-date=24. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724124909/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|19.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|58.32]]
|-
|rowspan=9|2022.
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|29.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|27.14]]
|-
|8.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|58.44]]
|-
|6.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:07.85]]
|-
|rowspan=3|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Mediteranske igre]]
|align=left rowspan=3|{{ZD|ALŽ}} [[Oran]]
|5.
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 50 m delfin (žene)|26.77]]
|-
|bgcolor=gold|1.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|57.55]] ([[Rekordi Mediteranskih igara u plivanju|RMI]])
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|2:09.18]]
|-
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|10.
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|26.56]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|57.27]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:06.81]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|}

==== Kratki bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 100%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|rowspan=6|2021.
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW50MBF-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf?x=11:03:37|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 50m Butterfly Semi-Final Summary |website= kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 100 m butterfly&quot;&gt;{{cite web |url= http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW100MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=11:00:39|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 100m Butterfly Final Results|website=kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 200 m butterfly&quot;&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=23:14:15|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 200m Butterfly Final Results |website= kazan2021.microplustiming.com|date=4. 11. 2021|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
|15.
|50 m delfin
|26.40
|-
|6.
|100 m delfin
|56.78
|-
|5.
|200 m delfin
|2:05.89
|-
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]
|rowspan=3 align=left |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;/&gt;
|23.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 50 m delfin (žene)|26.37]]
|-
|7.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 100 m delfin (žene)|56.51]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|2:04.88]]
|}

== Lični rekordi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|-
!Disciplina !! Rezultat !! {{abbr|PB|Plivački bodovi}} !! Takmičenje !! Lokacija !! Datum
|-
!colspan=6|''Olimpijski bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.29''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 802 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144|title=Lana Pudar Personal bests on Swimranks|work=www.swimrankings.net|access-date=22. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 10. 7. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''57.27''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 909 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 15. 8. 2022.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:06.81''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 886 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 17. 8. 2022.
|-
!colspan=6|''Kratki bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.09''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 815 || [[Svjetski kup u plivanju 2021.|FINA Svjetski kup]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot; /&gt; || {{ZD|RUS}} [[Kazanj]] || 29. 10. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''56.28''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 913 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EC0102FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 100m Butterfly Semi-finals Summary|website=omegatiming.com|date=20. 12. 2021|access-date=20. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 20. 12. 2021.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:04.88''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 878 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 200m Butterfly Final Results|website=omegatiming.com|date=17. 12. 2021|access-date=19. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 17. 12. 2021.
|}
*&lt;small&gt;''Ovaj spisak uključuje samo vremena iznad 750 plivačkih bodova.''&lt;/small&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.fina.org/athletes/1198499/wd Profil] na [[FINA]]-i
* [https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144 Profil] na ''SwimRankings.net''
* [https://olympics.com/en/athletes/lana-pudar Olimpijski profil] ([[MOK]])
* [https://www.olympedia.org/athletes/141029 Profil] na ''Olympediji''
* [https://www.youtube.com/watch?v=DwAeYUzrjeo ''Tribina specijal: Lana Pudar''], [[Al Jazeera Balkans]], 2. april 2021. ([[YouTube]])

{{Evropske prvakinje na 200 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 100 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 200 delfin}}

{{DEFAULTSORT:Pudar, Lana}}
[[Kategorija:Rođeni 2006.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]</text>
      <sha1>45okmcsz6ellelyqqx2wovjm8la7kjr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428275</id>
      <parentid>3428274</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:30:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17309" xml:space="preserve">{{Infokutija plivač
| ime               = Lana Pudar
| slika             = Lana Pudar.png
| opis_slike        = 
| puno_ime          =  
| nadimak           = 
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| stilovi           = [[Delfin (plivanje)|Delfin]]
| klub              = KVS &quot;Orka&quot;
| trener            = Alena Ćemalović
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|2006|1|19}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti       = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti      = 
| visina            = 
| težina            = 
| šabloni_medalja   =
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Abu Dhabi 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u plivanju|Evropsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|100 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|100 m delfin}}
| aktualizirano     = 17. 8. 2022.
}}
'''Lana Pudar''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[plivanje|plivačica]]. Specijalistica je za [[delfin (plivanje)|delfinov stil]]. Državna je [[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|rekorderka]] u svih šest [[Delfin (plivanje)|delfin]] disciplina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-breaks-all-3-bosnia-and-herzegovina-nrs-in-kazan/|title=15-Year-Old Lana Pudar Breaks 3 Butterfly Bosnia And Herzegovina NRs In Kazan|last=Dornan|first=Ben|date=2021-10-30|website=SwimSwam|language=en-US|access-date=2022-08-18}}&lt;/ref&gt; i rekorderka [[Mediteranskih igri]] u disciplini 100 m delfin za žene.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://gdm2022-pdf.microplustimingservices.com/SWM/2022-07-04/SWMW100MBF------------FNL---------__C73A2_1.0.pdf|title=Swimming – 100m Butterfly Women – Final – Results|date=4 July 2022|work=Oran 2022|access-date=4 July 2022}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Na Otvorenom prvenstvu Srbije, održanom 12. marta 2021, kvalifikovala se za [[Olimpijske igre 2020.]] u disciplini 100&amp;nbsp;m delfin.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;&gt;{{cite web |title= Sjajna Lana Pudar isplivala A olimpijsku normu i oborila rekord BiH |url= https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/sjajna-lana-pudar-isplivala-a-olimpijsku-normu-i-oborila-rekord-bih/ |website= [[N1 (televizija)|N1]] |access-date=22. 6. 2021 |date=12. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Sa samo 15 godina oborila je dva [[Spisak bosanskohercegovačkih rekorda u plivanju|državna rekorda]] u plivanju delfinovim stilom.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;/&gt;

Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2021.]] u [[Rim]]u osvojila je zlatnu medalju na 100 m delfin te srebrne na 50 m i 200 m istim stilom.

Na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] zauzela je [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|19. mjesto]] na 100 m delfin u konkurenciji 33 plivačice.

Na takmičenju [[Svjetski kup u plivanju 2021.|Svjetskog kupa]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=|title=InfoBulletin_Kazan.pdf|url=https://resources.fina.org/fina/document/2021/09/15/b1c53fdc-f742-4c27-8425-b7a6ae4c33e8/SWC_2021_InfoBulletin_Kazan.pdf|journal=fina.org}}&lt;/ref&gt; u [[Kazanj]]u osvojila je bronzanu medalju na 100 m delfin (57.39).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.omegatiming.com/File/0001150012FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF22.pdf |title= FINA Swimming World Cup 2021 in Kazan – Official Results |publisher= [[FINA]] |language=en|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/lana-pudar-osvojila-trece-mjesto-na-svjetskom-kupu-u-kazanu/|title=Pudar za historiju: Prva medalja za BiH na Svjetskom kupu |date= 30. 10. 2021 |website= [[N1 (televizija)|N1]] |language=bs-BA|access-date= 30. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetskom prvenstvu u kratkim bazenima 2021.]] u [[Abu Dhabi]]ju osvojila je bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]], što je prva medalja na velikim takmičenjima za Bosnu i Hercegovinu u seniorskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;&gt;{{cite web |author= Retta Race |title= 15-Year-Old Lana Pudar Gives Bosnia &amp; Herzegovina First Senior Int'l Medal|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-gives-bosnia-herzegovina-first-senior-intlmedal|date=17. 12. 2021|website=[[SwimSwam]]}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] nastupila je u sve tri utrke delfinovim stilom. Na 50 m bila je 29, a na 100 i 200 m plasirala se u finale, osvojivši osmo, odnosno šesto mjesto, uz oboren državni rekord u polufinalu na 200 m. Odmah nakon prvenstva otišla je u [[Oran]] na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranske igre]], gdje je osvojila zlatne medalje na 200&lt;ref&gt;{{cite web |date= 1. 7. 2022 |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/7/1/zlato-za-lanu-pudar-na-mediteranskim-igrama |title= Zlato za Lanu Pudar na Mediteranskim igrama |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 1. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 100 delfin (postavivši i rekord Mediteranskih igara),&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/maestralna-lana-pudar-osvojila-novo-zlato-u-oranu-i-postavila-mediteranski-rekord/220704120 |title= Maestralna Lana Pudar osvojila novo zlato u Oranu i postavila mediteranski rekord |website= klix.ba |date= 4. 7. 2022 |access-date= 4. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; dok je na 50 m bila peta.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-peto-mjesto-na-mediteranskim-igrama-u-disciplini-50-metara-delfin/220701150 |title= Lana Pudar osvojila peto mjesto na Mediteranskim igrama u disciplini 50 metara delfin |website= [[klix.ba]] |date= 2. 7. 2022 |access-date= 3. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Iz Orana je odmah otputovala u [[Rumunija|rumunski]] [[Otopeni]], gdje je na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] osvojila zlatne medalje na 50&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-jos-jedno-zlato-na-evropskom-juniorskom-prvenstvu/220710035 |title= Lana Pudar osvojila još jedno zlato na Evropskom juniorskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 10. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 200&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-postala-juniorska-prvakinja-evrope-u-disciplini-200-metara-delfin/220709058 |title= Lana Pudar postala juniorska prvakinja Evrope u disciplini 200 metara delfin |website= klix.ba |date= 9. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; te srebrnu na 100 m delfin.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-je-viceprvakinja-evrope-u-juniorskoj-konkurenciji/220707097 |title= Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji |website= klix.ba |date= 7. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

Mjesec kasnije takmičila se na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu]] u Rimu, također u sve tri discipline svojim najjačim stilom. Na 50 m nije uspjela ući u finale, zauzevši ukupno deseto mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-ostala-bez-plasmana-u-finale-evropskog-prvenstva-u-disciplini-50-metara-delfin/220812068 |title= Lana Pudar ostala bez plasmana u finale Evropskog prvenstva u disciplini 50 metara delfin |website= klix.ba |date= 12. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; ali je na 100 m osvojila bronzu,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/15/ep-pudar-osvojila-bronzu-na-ep-za-plivacice |title= Lana Pudar osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 15. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; popravivši državni rekord. Dva dana nakon toga na 200 m postigla je jedan od najvećih rezultata u historiji bosanskohercegovačkog sporta osvojivši zlatnu medalju, s još jednim državnim rekordom.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/17/bosanskohercegovacka-plivacica-lana-pudar-prvakinja-evrope |title= Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar prvakinja Evrope |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 17. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Pojedinačno ===
==== Olimpijski bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 100%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2021.
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020.|Olimpijske igre]]
|align=left |{{ZD|JPN}} [[Tokio]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf |title=Tokyo 2020 Summer Olympics - Women's 100m Butterfly Heats Results Summary|publisher=[[MOK]]|date=24. 7. 2021|access-date=24. 7. 2021|archive-date=24. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724124909/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|19.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|58.32]]
|-
|rowspan=9|2022.
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|29.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|27.14]]
|-
|8.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|58.44]]
|-
|6.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:07.85]]
|-
|rowspan=3|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Mediteranske igre]]
|align=left rowspan=3|{{ZD|ALŽ}} [[Oran]]
|5.
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 50 m delfin (žene)|26.77]]
|-
|bgcolor=gold|1.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|57.55]] ([[Rekordi Mediteranskih igara u plivanju|RMI]])
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|2:09.18]]
|-
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|10.
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|26.56]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|57.27]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:06.81]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|}

==== Kratki bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 100%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|rowspan=6|2021.
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW50MBF-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf?x=11:03:37|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 50m Butterfly Semi-Final Summary |website= kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 100 m butterfly&quot;&gt;{{cite web |url= http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW100MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=11:00:39|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 100m Butterfly Final Results|website=kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 200 m butterfly&quot;&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=23:14:15|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 200m Butterfly Final Results |website= kazan2021.microplustiming.com|date=4. 11. 2021|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
|15.
|50 m delfin
|26.40
|-
|6.
|100 m delfin
|56.78
|-
|5.
|200 m delfin
|2:05.89
|-
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]
|rowspan=3 align=left |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;/&gt;
|23.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 50 m delfin (žene)|26.37]]
|-
|7.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 100 m delfin (žene)|56.51]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|2:04.88]]
|}

== Lični rekordi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|-
!Disciplina !! Rezultat !! {{abbr|PB|Plivački bodovi}} !! Takmičenje !! Lokacija !! Datum
|-
!colspan=6|''Olimpijski bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.29''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 802 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144|title=Lana Pudar Personal bests on Swimranks|work=www.swimrankings.net|access-date=22. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 10. 7. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''57.27''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 909 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 15. 8. 2022.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:06.81''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 886 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 17. 8. 2022.
|-
!colspan=6|''Kratki bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.09''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 815 || [[Svjetski kup u plivanju 2021.|FINA Svjetski kup]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot; /&gt; || {{ZD|RUS}} [[Kazanj]] || 29. 10. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''56.28''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 913 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EC0102FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 100m Butterfly Semi-finals Summary|website=omegatiming.com|date=20. 12. 2021|access-date=20. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 20. 12. 2021.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:04.88''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 878 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 200m Butterfly Final Results|website=omegatiming.com|date=17. 12. 2021|access-date=19. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 17. 12. 2021.
|}
*&lt;small&gt;''Ovaj spisak uključuje samo vremena iznad 750 plivačkih bodova.''&lt;/small&gt;

== Privatni život ==
Kćerka je [[Velibor Pudar|Velibora Pudara]], nekadašnjeg [[nogomet]]nog [[golman]]a.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.fina.org/athletes/1198499/wd Profil] na [[FINA]]-i
* [https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144 Profil] na ''SwimRankings.net''
* [https://olympics.com/en/athletes/lana-pudar Olimpijski profil] ([[MOK]])
* [https://www.olympedia.org/athletes/141029 Profil] na ''Olympediji''
* [https://www.youtube.com/watch?v=DwAeYUzrjeo ''Tribina specijal: Lana Pudar''], [[Al Jazeera Balkans]], 2. april 2021. ([[YouTube]])

{{Evropske prvakinje na 200 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 100 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 200 delfin}}

{{DEFAULTSORT:Pudar, Lana}}
[[Kategorija:Rođeni 2006.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]</text>
      <sha1>4ldghzpm2d8f9vyw1jai44xg8kuoy18</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428290</id>
      <parentid>3428275</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T18:46:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A01:4B00:8065:FF00:F593:FD1:E08A:E310</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Osobni rekordi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17309" xml:space="preserve">{{Infokutija plivač
| ime               = Lana Pudar
| slika             = Lana Pudar.png
| opis_slike        = 
| puno_ime          =  
| nadimak           = 
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| stilovi           = [[Delfin (plivanje)|Delfin]]
| klub              = KVS &quot;Orka&quot;
| trener            = Alena Ćemalović
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|2006|1|19}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti       = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti      = 
| visina            = 
| težina            = 
| šabloni_medalja   =
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Abu Dhabi 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u plivanju|Evropsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|100 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|100 m delfin}}
| aktualizirano     = 17. 8. 2022.
}}
'''Lana Pudar''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[plivanje|plivačica]]. Specijalistica je za [[delfin (plivanje)|delfinov stil]]. Državna je [[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|rekorderka]] u svih šest [[Delfin (plivanje)|delfin]] disciplina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-breaks-all-3-bosnia-and-herzegovina-nrs-in-kazan/|title=15-Year-Old Lana Pudar Breaks 3 Butterfly Bosnia And Herzegovina NRs In Kazan|last=Dornan|first=Ben|date=2021-10-30|website=SwimSwam|language=en-US|access-date=2022-08-18}}&lt;/ref&gt; i rekorderka [[Mediteranskih igri]] u disciplini 100 m delfin za žene.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://gdm2022-pdf.microplustimingservices.com/SWM/2022-07-04/SWMW100MBF------------FNL---------__C73A2_1.0.pdf|title=Swimming – 100m Butterfly Women – Final – Results|date=4 July 2022|work=Oran 2022|access-date=4 July 2022}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Na Otvorenom prvenstvu Srbije, održanom 12. marta 2021, kvalifikovala se za [[Olimpijske igre 2020.]] u disciplini 100&amp;nbsp;m delfin.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;&gt;{{cite web |title= Sjajna Lana Pudar isplivala A olimpijsku normu i oborila rekord BiH |url= https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/sjajna-lana-pudar-isplivala-a-olimpijsku-normu-i-oborila-rekord-bih/ |website= [[N1 (televizija)|N1]] |access-date=22. 6. 2021 |date=12. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Sa samo 15 godina oborila je dva [[Spisak bosanskohercegovačkih rekorda u plivanju|državna rekorda]] u plivanju delfinovim stilom.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;/&gt;

Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2021.]] u [[Rim]]u osvojila je zlatnu medalju na 100 m delfin te srebrne na 50 m i 200 m istim stilom.

Na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] zauzela je [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|19. mjesto]] na 100 m delfin u konkurenciji 33 plivačice.

Na takmičenju [[Svjetski kup u plivanju 2021.|Svjetskog kupa]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=|title=InfoBulletin_Kazan.pdf|url=https://resources.fina.org/fina/document/2021/09/15/b1c53fdc-f742-4c27-8425-b7a6ae4c33e8/SWC_2021_InfoBulletin_Kazan.pdf|journal=fina.org}}&lt;/ref&gt; u [[Kazanj]]u osvojila je bronzanu medalju na 100 m delfin (57.39).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.omegatiming.com/File/0001150012FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF22.pdf |title= FINA Swimming World Cup 2021 in Kazan – Official Results |publisher= [[FINA]] |language=en|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/lana-pudar-osvojila-trece-mjesto-na-svjetskom-kupu-u-kazanu/|title=Pudar za historiju: Prva medalja za BiH na Svjetskom kupu |date= 30. 10. 2021 |website= [[N1 (televizija)|N1]] |language=bs-BA|access-date= 30. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetskom prvenstvu u kratkim bazenima 2021.]] u [[Abu Dhabi]]ju osvojila je bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]], što je prva medalja na velikim takmičenjima za Bosnu i Hercegovinu u seniorskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;&gt;{{cite web |author= Retta Race |title= 15-Year-Old Lana Pudar Gives Bosnia &amp; Herzegovina First Senior Int'l Medal|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-gives-bosnia-herzegovina-first-senior-intlmedal|date=17. 12. 2021|website=[[SwimSwam]]}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] nastupila je u sve tri utrke delfinovim stilom. Na 50 m bila je 29, a na 100 i 200 m plasirala se u finale, osvojivši osmo, odnosno šesto mjesto, uz oboren državni rekord u polufinalu na 200 m. Odmah nakon prvenstva otišla je u [[Oran]] na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranske igre]], gdje je osvojila zlatne medalje na 200&lt;ref&gt;{{cite web |date= 1. 7. 2022 |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/7/1/zlato-za-lanu-pudar-na-mediteranskim-igrama |title= Zlato za Lanu Pudar na Mediteranskim igrama |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 1. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 100 delfin (postavivši i rekord Mediteranskih igara),&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/maestralna-lana-pudar-osvojila-novo-zlato-u-oranu-i-postavila-mediteranski-rekord/220704120 |title= Maestralna Lana Pudar osvojila novo zlato u Oranu i postavila mediteranski rekord |website= klix.ba |date= 4. 7. 2022 |access-date= 4. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; dok je na 50 m bila peta.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-peto-mjesto-na-mediteranskim-igrama-u-disciplini-50-metara-delfin/220701150 |title= Lana Pudar osvojila peto mjesto na Mediteranskim igrama u disciplini 50 metara delfin |website= [[klix.ba]] |date= 2. 7. 2022 |access-date= 3. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Iz Orana je odmah otputovala u [[Rumunija|rumunski]] [[Otopeni]], gdje je na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] osvojila zlatne medalje na 50&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-jos-jedno-zlato-na-evropskom-juniorskom-prvenstvu/220710035 |title= Lana Pudar osvojila još jedno zlato na Evropskom juniorskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 10. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 200&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-postala-juniorska-prvakinja-evrope-u-disciplini-200-metara-delfin/220709058 |title= Lana Pudar postala juniorska prvakinja Evrope u disciplini 200 metara delfin |website= klix.ba |date= 9. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; te srebrnu na 100 m delfin.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-je-viceprvakinja-evrope-u-juniorskoj-konkurenciji/220707097 |title= Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji |website= klix.ba |date= 7. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

Mjesec kasnije takmičila se na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu]] u Rimu, također u sve tri discipline svojim najjačim stilom. Na 50 m nije uspjela ući u finale, zauzevši ukupno deseto mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-ostala-bez-plasmana-u-finale-evropskog-prvenstva-u-disciplini-50-metara-delfin/220812068 |title= Lana Pudar ostala bez plasmana u finale Evropskog prvenstva u disciplini 50 metara delfin |website= klix.ba |date= 12. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; ali je na 100 m osvojila bronzu,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/15/ep-pudar-osvojila-bronzu-na-ep-za-plivacice |title= Lana Pudar osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 15. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; popravivši državni rekord. Dva dana nakon toga na 200 m postigla je jedan od najvećih rezultata u historiji bosanskohercegovačkog sporta osvojivši zlatnu medalju, s još jednim državnim rekordom.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/17/bosanskohercegovacka-plivacica-lana-pudar-prvakinja-evrope |title= Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar prvakinja Evrope |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 17. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Pojedinačno ===
==== Olimpijski bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 100%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2021.
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020.|Olimpijske igre]]
|align=left |{{ZD|JPN}} [[Tokio]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf |title=Tokyo 2020 Summer Olympics - Women's 100m Butterfly Heats Results Summary|publisher=[[MOK]]|date=24. 7. 2021|access-date=24. 7. 2021|archive-date=24. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724124909/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|19.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|58.32]]
|-
|rowspan=9|2022.
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|29.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|27.14]]
|-
|8.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|58.44]]
|-
|6.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:07.85]]
|-
|rowspan=3|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Mediteranske igre]]
|align=left rowspan=3|{{ZD|ALŽ}} [[Oran]]
|5.
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 50 m delfin (žene)|26.77]]
|-
|bgcolor=gold|1.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|57.55]] ([[Rekordi Mediteranskih igara u plivanju|RMI]])
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|2:09.18]]
|-
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|10.
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|26.56]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|57.27]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:06.81]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|}

==== Kratki bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 100%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|rowspan=6|2021.
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW50MBF-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf?x=11:03:37|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 50m Butterfly Semi-Final Summary |website= kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 100 m butterfly&quot;&gt;{{cite web |url= http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW100MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=11:00:39|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 100m Butterfly Final Results|website=kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 200 m butterfly&quot;&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=23:14:15|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 200m Butterfly Final Results |website= kazan2021.microplustiming.com|date=4. 11. 2021|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
|15.
|50 m delfin
|26.40
|-
|6.
|100 m delfin
|56.78
|-
|5.
|200 m delfin
|2:05.89
|-
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]
|rowspan=3 align=left |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;/&gt;
|23.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 50 m delfin (žene)|26.37]]
|-
|7.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 100 m delfin (žene)|56.51]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|2:04.88]]
|}

== Osobni rekordi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|-
!Disciplina !! Rezultat !! {{abbr|PB|Plivački bodovi}} !! Takmičenje !! Lokacija !! Datum
|-
!colspan=6|''Olimpijski bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.29''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 802 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144|title=Lana Pudar Personal bests on Swimranks|work=www.swimrankings.net|access-date=22. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 10. 7. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''57.27''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 909 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 15. 8. 2022.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:06.81''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 886 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 17. 8. 2022.
|-
!colspan=6|''Kratki bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.09''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 815 || [[Svjetski kup u plivanju 2021.|FINA Svjetski kup]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot; /&gt; || {{ZD|RUS}} [[Kazanj]] || 29. 10. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''56.28''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 913 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EC0102FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 100m Butterfly Semi-finals Summary|website=omegatiming.com|date=20. 12. 2021|access-date=20. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 20. 12. 2021.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:04.88''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 878 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 200m Butterfly Final Results|website=omegatiming.com|date=17. 12. 2021|access-date=19. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 17. 12. 2021.
|}
*&lt;small&gt;''Ovaj spisak uključuje samo vremena iznad 750 plivačkih bodova.''&lt;/small&gt;

== Privatni život ==
Kćerka je [[Velibor Pudar|Velibora Pudara]], nekadašnjeg [[nogomet]]nog [[golman]]a.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.fina.org/athletes/1198499/wd Profil] na [[FINA]]-i
* [https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144 Profil] na ''SwimRankings.net''
* [https://olympics.com/en/athletes/lana-pudar Olimpijski profil] ([[MOK]])
* [https://www.olympedia.org/athletes/141029 Profil] na ''Olympediji''
* [https://www.youtube.com/watch?v=DwAeYUzrjeo ''Tribina specijal: Lana Pudar''], [[Al Jazeera Balkans]], 2. april 2021. ([[YouTube]])

{{Evropske prvakinje na 200 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 100 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 200 delfin}}

{{DEFAULTSORT:Pudar, Lana}}
[[Kategorija:Rođeni 2006.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]</text>
      <sha1>ogku9i1hnjhnav7tl1yguy4svan0bth</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428297</id>
      <parentid>3428290</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T04:42:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2A01:4B00:8065:FF00:F593:FD1:E08A:E310|2A01:4B00:8065:FF00:F593:FD1:E08A:E310]] ([[User talk:2A01:4B00:8065:FF00:F593:FD1:E08A:E310|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Arnel|Arnel]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17309" xml:space="preserve">{{Infokutija plivač
| ime               = Lana Pudar
| slika             = Lana Pudar.png
| opis_slike        = 
| puno_ime          =  
| nadimak           = 
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| stilovi           = [[Delfin (plivanje)|Delfin]]
| klub              = KVS &quot;Orka&quot;
| trener            = Alena Ćemalović
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|2006|1|19}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti       = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti      = 
| visina            = 
| težina            = 
| šabloni_medalja   =
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Abu Dhabi 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u plivanju|Evropsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|100 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|100 m delfin}}
| aktualizirano     = 17. 8. 2022.
}}
'''Lana Pudar''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[plivanje|plivačica]]. Specijalistica je za [[delfin (plivanje)|delfinov stil]]. Državna je [[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|rekorderka]] u svih šest [[Delfin (plivanje)|delfin]] disciplina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-breaks-all-3-bosnia-and-herzegovina-nrs-in-kazan/|title=15-Year-Old Lana Pudar Breaks 3 Butterfly Bosnia And Herzegovina NRs In Kazan|last=Dornan|first=Ben|date=2021-10-30|website=SwimSwam|language=en-US|access-date=2022-08-18}}&lt;/ref&gt; i rekorderka [[Mediteranskih igri]] u disciplini 100 m delfin za žene.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://gdm2022-pdf.microplustimingservices.com/SWM/2022-07-04/SWMW100MBF------------FNL---------__C73A2_1.0.pdf|title=Swimming – 100m Butterfly Women – Final – Results|date=4 July 2022|work=Oran 2022|access-date=4 July 2022}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Na Otvorenom prvenstvu Srbije, održanom 12. marta 2021, kvalifikovala se za [[Olimpijske igre 2020.]] u disciplini 100&amp;nbsp;m delfin.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;&gt;{{cite web |title= Sjajna Lana Pudar isplivala A olimpijsku normu i oborila rekord BiH |url= https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/sjajna-lana-pudar-isplivala-a-olimpijsku-normu-i-oborila-rekord-bih/ |website= [[N1 (televizija)|N1]] |access-date=22. 6. 2021 |date=12. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Sa samo 15 godina oborila je dva [[Spisak bosanskohercegovačkih rekorda u plivanju|državna rekorda]] u plivanju delfinovim stilom.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;/&gt;

Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2021.]] u [[Rim]]u osvojila je zlatnu medalju na 100 m delfin te srebrne na 50 m i 200 m istim stilom.

Na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] zauzela je [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|19. mjesto]] na 100 m delfin u konkurenciji 33 plivačice.

Na takmičenju [[Svjetski kup u plivanju 2021.|Svjetskog kupa]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=|title=InfoBulletin_Kazan.pdf|url=https://resources.fina.org/fina/document/2021/09/15/b1c53fdc-f742-4c27-8425-b7a6ae4c33e8/SWC_2021_InfoBulletin_Kazan.pdf|journal=fina.org}}&lt;/ref&gt; u [[Kazanj]]u osvojila je bronzanu medalju na 100 m delfin (57.39).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.omegatiming.com/File/0001150012FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF22.pdf |title= FINA Swimming World Cup 2021 in Kazan – Official Results |publisher= [[FINA]] |language=en|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/lana-pudar-osvojila-trece-mjesto-na-svjetskom-kupu-u-kazanu/|title=Pudar za historiju: Prva medalja za BiH na Svjetskom kupu |date= 30. 10. 2021 |website= [[N1 (televizija)|N1]] |language=bs-BA|access-date= 30. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetskom prvenstvu u kratkim bazenima 2021.]] u [[Abu Dhabi]]ju osvojila je bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]], što je prva medalja na velikim takmičenjima za Bosnu i Hercegovinu u seniorskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;&gt;{{cite web |author= Retta Race |title= 15-Year-Old Lana Pudar Gives Bosnia &amp; Herzegovina First Senior Int'l Medal|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-gives-bosnia-herzegovina-first-senior-intlmedal|date=17. 12. 2021|website=[[SwimSwam]]}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] nastupila je u sve tri utrke delfinovim stilom. Na 50 m bila je 29, a na 100 i 200 m plasirala se u finale, osvojivši osmo, odnosno šesto mjesto, uz oboren državni rekord u polufinalu na 200 m. Odmah nakon prvenstva otišla je u [[Oran]] na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranske igre]], gdje je osvojila zlatne medalje na 200&lt;ref&gt;{{cite web |date= 1. 7. 2022 |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/7/1/zlato-za-lanu-pudar-na-mediteranskim-igrama |title= Zlato za Lanu Pudar na Mediteranskim igrama |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 1. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 100 delfin (postavivši i rekord Mediteranskih igara),&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/maestralna-lana-pudar-osvojila-novo-zlato-u-oranu-i-postavila-mediteranski-rekord/220704120 |title= Maestralna Lana Pudar osvojila novo zlato u Oranu i postavila mediteranski rekord |website= klix.ba |date= 4. 7. 2022 |access-date= 4. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; dok je na 50 m bila peta.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-peto-mjesto-na-mediteranskim-igrama-u-disciplini-50-metara-delfin/220701150 |title= Lana Pudar osvojila peto mjesto na Mediteranskim igrama u disciplini 50 metara delfin |website= [[klix.ba]] |date= 2. 7. 2022 |access-date= 3. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Iz Orana je odmah otputovala u [[Rumunija|rumunski]] [[Otopeni]], gdje je na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] osvojila zlatne medalje na 50&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-jos-jedno-zlato-na-evropskom-juniorskom-prvenstvu/220710035 |title= Lana Pudar osvojila još jedno zlato na Evropskom juniorskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 10. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 200&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-postala-juniorska-prvakinja-evrope-u-disciplini-200-metara-delfin/220709058 |title= Lana Pudar postala juniorska prvakinja Evrope u disciplini 200 metara delfin |website= klix.ba |date= 9. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; te srebrnu na 100 m delfin.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-je-viceprvakinja-evrope-u-juniorskoj-konkurenciji/220707097 |title= Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji |website= klix.ba |date= 7. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

Mjesec kasnije takmičila se na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu]] u Rimu, također u sve tri discipline svojim najjačim stilom. Na 50 m nije uspjela ući u finale, zauzevši ukupno deseto mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-ostala-bez-plasmana-u-finale-evropskog-prvenstva-u-disciplini-50-metara-delfin/220812068 |title= Lana Pudar ostala bez plasmana u finale Evropskog prvenstva u disciplini 50 metara delfin |website= klix.ba |date= 12. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; ali je na 100 m osvojila bronzu,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/15/ep-pudar-osvojila-bronzu-na-ep-za-plivacice |title= Lana Pudar osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 15. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; popravivši državni rekord. Dva dana nakon toga na 200 m postigla je jedan od najvećih rezultata u historiji bosanskohercegovačkog sporta osvojivši zlatnu medalju, s još jednim državnim rekordom.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/17/bosanskohercegovacka-plivacica-lana-pudar-prvakinja-evrope |title= Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar prvakinja Evrope |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 17. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Pojedinačno ===
==== Olimpijski bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 100%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2021.
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020.|Olimpijske igre]]
|align=left |{{ZD|JPN}} [[Tokio]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf |title=Tokyo 2020 Summer Olympics - Women's 100m Butterfly Heats Results Summary|publisher=[[MOK]]|date=24. 7. 2021|access-date=24. 7. 2021|archive-date=24. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724124909/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|19.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|58.32]]
|-
|rowspan=9|2022.
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|29.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|27.14]]
|-
|8.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|58.44]]
|-
|6.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:07.85]]
|-
|rowspan=3|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Mediteranske igre]]
|align=left rowspan=3|{{ZD|ALŽ}} [[Oran]]
|5.
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 50 m delfin (žene)|26.77]]
|-
|bgcolor=gold|1.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|57.55]] ([[Rekordi Mediteranskih igara u plivanju|RMI]])
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|2:09.18]]
|-
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|10.
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|26.56]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|57.27]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:06.81]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|}

==== Kratki bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 100%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|rowspan=6|2021.
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW50MBF-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf?x=11:03:37|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 50m Butterfly Semi-Final Summary |website= kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 100 m butterfly&quot;&gt;{{cite web |url= http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW100MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=11:00:39|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 100m Butterfly Final Results|website=kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 200 m butterfly&quot;&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=23:14:15|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 200m Butterfly Final Results |website= kazan2021.microplustiming.com|date=4. 11. 2021|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
|15.
|50 m delfin
|26.40
|-
|6.
|100 m delfin
|56.78
|-
|5.
|200 m delfin
|2:05.89
|-
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]
|rowspan=3 align=left |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;/&gt;
|23.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 50 m delfin (žene)|26.37]]
|-
|7.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 100 m delfin (žene)|56.51]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|2:04.88]]
|}

== Lični rekordi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|-
!Disciplina !! Rezultat !! {{abbr|PB|Plivački bodovi}} !! Takmičenje !! Lokacija !! Datum
|-
!colspan=6|''Olimpijski bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.29''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 802 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144|title=Lana Pudar Personal bests on Swimranks|work=www.swimrankings.net|access-date=22. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 10. 7. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''57.27''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 909 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 15. 8. 2022.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:06.81''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 886 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 17. 8. 2022.
|-
!colspan=6|''Kratki bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.09''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 815 || [[Svjetski kup u plivanju 2021.|FINA Svjetski kup]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot; /&gt; || {{ZD|RUS}} [[Kazanj]] || 29. 10. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''56.28''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 913 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EC0102FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 100m Butterfly Semi-finals Summary|website=omegatiming.com|date=20. 12. 2021|access-date=20. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 20. 12. 2021.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:04.88''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 878 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 200m Butterfly Final Results|website=omegatiming.com|date=17. 12. 2021|access-date=19. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 17. 12. 2021.
|}
*&lt;small&gt;''Ovaj spisak uključuje samo vremena iznad 750 plivačkih bodova.''&lt;/small&gt;

== Privatni život ==
Kćerka je [[Velibor Pudar|Velibora Pudara]], nekadašnjeg [[nogomet]]nog [[golman]]a.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.fina.org/athletes/1198499/wd Profil] na [[FINA]]-i
* [https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144 Profil] na ''SwimRankings.net''
* [https://olympics.com/en/athletes/lana-pudar Olimpijski profil] ([[MOK]])
* [https://www.olympedia.org/athletes/141029 Profil] na ''Olympediji''
* [https://www.youtube.com/watch?v=DwAeYUzrjeo ''Tribina specijal: Lana Pudar''], [[Al Jazeera Balkans]], 2. april 2021. ([[YouTube]])

{{Evropske prvakinje na 200 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 100 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 200 delfin}}

{{DEFAULTSORT:Pudar, Lana}}
[[Kategorija:Rođeni 2006.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]</text>
      <sha1>4ldghzpm2d8f9vyw1jai44xg8kuoy18</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428313</id>
      <parentid>3428297</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T09:10:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17267" xml:space="preserve">{{Infokutija plivač
| ime               = Lana Pudar
| slika             = Lana Pudar.png
| opis_slike        = 
| puno_ime          =  
| nadimak           = 
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| stilovi           = [[Delfin (plivanje)|Delfin]]
| klub              = KVS &quot;Orka&quot;
| trener            = Alena Ćemalović
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|2006|1|19}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti       = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti      = 
| visina            = 
| težina            = 
| šabloni_medalja   =
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Abu Dhabi 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u plivanju|Evropsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}}
{{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|100 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|50 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|200 m delfin}}
{{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|100 m delfin}}
| aktualizirano     = 17. 8. 2022.
}}
'''Lana Pudar''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[plivanje|plivačica]]. Specijalistica je za [[delfin (plivanje)|delfinov stil]]. Državna je [[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|rekorderka]] u svih šest disciplina tim stilom&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-breaks-all-3-bosnia-and-herzegovina-nrs-in-kazan/|title=15-Year-Old Lana Pudar Breaks 3 Butterfly Bosnia And Herzegovina NRs In Kazan|author=Ben Dornan |date=30. 10. 2021|website=SwimSwam|language=en-US|access-date=18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; i rekorderka [[Mediteranske igre|Mediteranskih igara]] na 100 m delfin.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://gdm2022-pdf.microplustimingservices.com/SWM/2022-07-04/SWMW100MBF------------FNL---------__C73A2_1.0.pdf|title=Swimming – 100m Butterfly Women – Final – Results|date=4. 7. 2022|work=Oran 2022|access-date=4. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

Kćerka je [[Velibor Pudar|Velibora Pudara]], nekadašnjeg [[nogomet]]nog [[golman]]a.

== Karijera ==
Na Otvorenom prvenstvu Srbije, održanom 12. marta 2021, kvalifikovala se za [[Olimpijske igre 2020.]] u disciplini 100&amp;nbsp;m delfin.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;&gt;{{cite web |title= Sjajna Lana Pudar isplivala A olimpijsku normu i oborila rekord BiH |url= https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/sjajna-lana-pudar-isplivala-a-olimpijsku-normu-i-oborila-rekord-bih/ |website= [[N1 (televizija)|N1]] |access-date=22. 6. 2021 |date=12. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Sa samo 15 godina oborila je dva [[Spisak bosanskohercegovačkih rekorda u plivanju|državna rekorda]] u plivanju delfinovim stilom.&lt;ref name=&quot;Olimpijske igre&quot;/&gt;

Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2021.]] u [[Rim]]u osvojila je zlatnu medalju na 100 m delfin te srebrne na 50 m i 200 m istim stilom.

Na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] zauzela je [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|19. mjesto]] na 100 m delfin u konkurenciji 33 plivačice.

Na takmičenju [[Svjetski kup u plivanju 2021.|Svjetskog kupa]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=|title=InfoBulletin_Kazan.pdf|url=https://resources.fina.org/fina/document/2021/09/15/b1c53fdc-f742-4c27-8425-b7a6ae4c33e8/SWC_2021_InfoBulletin_Kazan.pdf|journal=fina.org}}&lt;/ref&gt; u [[Kazanj]]u osvojila je bronzanu medalju na 100 m delfin (57.39).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.omegatiming.com/File/0001150012FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF22.pdf |title= FINA Swimming World Cup 2021 in Kazan – Official Results |publisher= [[FINA]] |language=en|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/lana-pudar-osvojila-trece-mjesto-na-svjetskom-kupu-u-kazanu/|title=Pudar za historiju: Prva medalja za BiH na Svjetskom kupu |date= 30. 10. 2021 |website= [[N1 (televizija)|N1]] |language=bs-BA|access-date= 30. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetskom prvenstvu u kratkim bazenima 2021.]] u [[Abu Dhabi]]ju osvojila je bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]], što je prva medalja na velikim takmičenjima za Bosnu i Hercegovinu u seniorskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;&gt;{{cite web |author= Retta Race |title= 15-Year-Old Lana Pudar Gives Bosnia &amp; Herzegovina First Senior Int'l Medal|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-gives-bosnia-herzegovina-first-senior-intlmedal|date=17. 12. 2021|website=[[SwimSwam]]}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] nastupila je u sve tri utrke delfinovim stilom. Na 50 m bila je 29, a na 100 i 200 m plasirala se u finale, osvojivši osmo, odnosno šesto mjesto, uz oboren državni rekord u polufinalu na 200 m. Odmah nakon prvenstva otišla je u [[Oran]] na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranske igre]], gdje je osvojila zlatne medalje na 200&lt;ref&gt;{{cite web |date= 1. 7. 2022 |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/7/1/zlato-za-lanu-pudar-na-mediteranskim-igrama |title= Zlato za Lanu Pudar na Mediteranskim igrama |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 1. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 100 delfin (postavivši i rekord Mediteranskih igara),&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/maestralna-lana-pudar-osvojila-novo-zlato-u-oranu-i-postavila-mediteranski-rekord/220704120 |title= Maestralna Lana Pudar osvojila novo zlato u Oranu i postavila mediteranski rekord |website= klix.ba |date= 4. 7. 2022 |access-date= 4. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; dok je na 50 m bila peta.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-peto-mjesto-na-mediteranskim-igrama-u-disciplini-50-metara-delfin/220701150 |title= Lana Pudar osvojila peto mjesto na Mediteranskim igrama u disciplini 50 metara delfin |website= [[klix.ba]] |date= 2. 7. 2022 |access-date= 3. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Iz Orana je odmah otputovala u [[Rumunija|rumunski]] [[Otopeni]], gdje je na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] osvojila zlatne medalje na 50&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-jos-jedno-zlato-na-evropskom-juniorskom-prvenstvu/220710035 |title= Lana Pudar osvojila još jedno zlato na Evropskom juniorskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 10. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i 200&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-postala-juniorska-prvakinja-evrope-u-disciplini-200-metara-delfin/220709058 |title= Lana Pudar postala juniorska prvakinja Evrope u disciplini 200 metara delfin |website= klix.ba |date= 9. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; te srebrnu na 100 m delfin.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-je-viceprvakinja-evrope-u-juniorskoj-konkurenciji/220707097 |title= Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji |website= klix.ba |date= 7. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

Mjesec kasnije takmičila se na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu]] u Rimu, također u sve tri discipline svojim najjačim stilom. Na 50 m nije uspjela ući u finale, zauzevši ukupno deseto mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-ostala-bez-plasmana-u-finale-evropskog-prvenstva-u-disciplini-50-metara-delfin/220812068 |title= Lana Pudar ostala bez plasmana u finale Evropskog prvenstva u disciplini 50 metara delfin |website= klix.ba |date= 12. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; ali je na 100 m osvojila bronzu,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/15/ep-pudar-osvojila-bronzu-na-ep-za-plivacice |title= Lana Pudar osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 15. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; popravivši državni rekord. Dva dana nakon toga na 200 m postigla je jedan od najvećih rezultata u historiji bosanskohercegovačkog sporta osvojivši zlatnu medalju, s još jednim državnim rekordom.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/17/bosanskohercegovacka-plivacica-lana-pudar-prvakinja-evrope |title= Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar prvakinja Evrope |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 17. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Pojedinačno ===
==== Olimpijski bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 100%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2021.
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020.|Olimpijske igre]]
|align=left |{{ZD|JPN}} [[Tokio]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf |title=Tokyo 2020 Summer Olympics - Women's 100m Butterfly Heats Results Summary|publisher=[[MOK]]|date=24. 7. 2021|access-date=24. 7. 2021|archive-date=24. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724124909/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|19.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|58.32]]
|-
|rowspan=9|2022.
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|29.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|27.14]]
|-
|8.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|58.44]]
|-
|6.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:07.85]]
|-
|rowspan=3|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Mediteranske igre]]
|align=left rowspan=3|{{ZD|ALŽ}} [[Oran]]
|5.
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 50 m delfin (žene)|26.77]]
|-
|bgcolor=gold|1.
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|57.55]] ([[Rekordi Mediteranskih igara u plivanju|RMI]])
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|2:09.18]]
|-
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|10.
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|26.56]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|57.27]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|-
|bgcolor=gold|1.
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:06.81]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|}

==== Kratki bazen ====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 100%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|rowspan=6|2021.
|rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Evropsko prvenstvo]]
|align=left rowspan=3 |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW50MBF-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf?x=11:03:37|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 50m Butterfly Semi-Final Summary |website= kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 100 m butterfly&quot;&gt;{{cite web |url= http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW100MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=11:00:39|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 100m Butterfly Final Results|website=kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kazan 200 m butterfly&quot;&gt;{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=23:14:15|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 200m Butterfly Final Results |website= kazan2021.microplustiming.com|date=4. 11. 2021|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
|15.
|50 m delfin
|26.40
|-
|6.
|100 m delfin
|56.78
|-
|5.
|200 m delfin
|2:05.89
|-
|rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]
|rowspan=3 align=left |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]&lt;ref name=&quot;SwimSwam First Int'l Medal&quot;/&gt;
|23.
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 50 m delfin (žene)|26.37]]
|-
|7.
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 100 m delfin (žene)|56.51]]
|-
|bgcolor=cc966|3.
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|2:04.88]]
|}

== Lični rekordi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|-
!Disciplina !! Rezultat !! {{abbr|PB|Plivački bodovi}} !! Takmičenje !! Lokacija !! Datum
|-
!colspan=6|''Olimpijski bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.29''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 802 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144|title=Lana Pudar Personal bests on Swimranks|work=www.swimrankings.net|access-date=22. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 10. 7. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''57.27''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 909 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 15. 8. 2022.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:06.81''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 886 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 17. 8. 2022.
|-
!colspan=6|''Kratki bazen''
|-
| 50 m delfin||align=right| '''26.09''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 815 || [[Svjetski kup u plivanju 2021.|FINA Svjetski kup]]&lt;ref name=&quot;PB's&quot; /&gt; || {{ZD|RUS}} [[Kazanj]] || 29. 10. 2021.
|-
| 100 m delfin||align=right| '''56.28''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 913 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EC0102FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 100m Butterfly Semi-finals Summary|website=omegatiming.com|date=20. 12. 2021|access-date=20. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 20. 12. 2021.
|-
| 200 m delfin||align=right| '''2:04.88''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 878 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 200m Butterfly Final Results|website=omegatiming.com|date=17. 12. 2021|access-date=19. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 17. 12. 2021.
|}
*&lt;small&gt;''Ovaj spisak uključuje samo vremena iznad 750 plivačkih bodova.''&lt;/small&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.fina.org/athletes/1198499/wd Profil] na [[FINA]]-i
* [https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&amp;athleteId=4879144 Profil] na ''SwimRankings.net''
* [https://olympics.com/en/athletes/lana-pudar Olimpijski profil] ([[MOK]])
* [https://www.olympedia.org/athletes/141029 Profil] na ''Olympediji''
* [https://www.youtube.com/watch?v=DwAeYUzrjeo ''Tribina specijal: Lana Pudar''], [[Al Jazeera Balkans]], 2. april 2021. ([[YouTube]])

{{Evropske prvakinje na 200 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 100 delfin}}
{{Pobjednice Mediteranskih igara na 200 delfin}}

{{DEFAULTSORT:Pudar, Lana}}
[[Kategorija:Rođeni 2006.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]</text>
      <sha1>9i6iugzba95lnc5f8dkv5i38nsgx8sk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RK Lukavac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>479344</id>
    <revision>
      <id>3428288</id>
      <parentid>3371506</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:57:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3314" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Nedostaju izvori}}{{Standardi}}{{Wiki}}
{{Infokutija rukometni klub
| Boja1            = #FFFFFF
| uzorak_lr2       = 
| uzorak_dr1       = 
| uzorak_š1        = 
| lijeva ruka1     = 0000FF
| tijelo1          = 0000FF
| desna ruka1      = 0000FF
| šorc1            = 0000FF
| uzorak_t2        = 
| uzorak_lr1       = 
| uzorak_dr2       = 
| uzorak_š2        = 
| lijeva ruka2     = 
| tijelo2          = FFFFFF
| desna ruka2      = 
| šorc2            = 0000FF
| uzorak_t1        = 
| Adresa           = RK Lukavac
| Boja2            = #0000FF
| Dvorana          = SD Lukavac
| Ime kluba        = Rukometni klub '''Lukavac'''
| Puno ime kluba   = Rukometni klub Lukavac
| Nadimak          = 
| Grb              = 
| Lige             = Prva liga Federacije Sjever
| Osnovan          = 1951
| Kapacitet        = 1300
| Uspjesi          = 
| Lokacija         = [[Lukavac]]&lt;br/&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje             = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}}
| Federacija       = RSBiH
| Konfederacija    = 
| Predsjednik      = 
| Trener           = 
| Webstranica      = 
}}

'''RK Lukavac''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometni klub iz [[Lukavac|Lukavca]].
Prvobitno je osnovan 1951. godine pod nazivom &quot;RK Partizan&quot;, a bio je član Republičke lige Bosne i Hercegovine. U sezoni 1964/65 godine klub učestvuje u kvalifikacijama za Drugu ligu SFRJ, dok juniorska selekcija ovog kluba postaje prvak Bosne i Hercegovine. Od 1968-1972. godine klub prestaje sa radom zbog nedostatka sredstava, da bi zahvaljujući sponzorstvu &quot;FSL&quot; i &quot;KHK&quot; Lukavac, klub ponovo započeo takmičenje u tadašnjoj Republičkoj ligi Bosne i Hercegovine- Sjever. Po završetka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1996. godine klub prestaje sa radom zbog nepostojanja uslova za takmičenje (nedostatka sporstke dvorane). Nakon desetogodišnjeg prekida dana 31.05.2006. godine ponovo je osnovan &quot;Rukometni klub Lukavac&quot;. Zahvaljujući novosagrađenoj sportskoj dvorani okuplja se veliki broj osnovaca i srdnjoškolaca općine Lukavac, te igrače iz ranijeg perioda, pod stručnim nadzorom trenera Bijesović Mirsada i Mott Željka također bivših igrača ovog kluba.
Tokom dugogodišnjeg takmičenja ovaj rukometni klub dao je veliki broj rukometaša visokog ranga, koji su igrali za prvoligaške klubove kao što su: Radmanović Milenko, Lučić Matija, Vajman Ivan, Muhović Rasim, Mihajlović Zdenko, Junuzović Emir, Vujadinović Nikola, Gazibegović Nedim.
Za omladinsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine igrali su: Dardalić, Hamzić, Marišček, Iljazović, dok je za omladinsku reprezentaciju SFRJ igrao Emir Junuzović, sa kojom je osvojio prvo mjesto na Svjetskom prvenstvu u rukometu u [[Portugal]]u. Nekadašnji igrač ovog rukometnog kluba Kuvelja Drago bio je golman rukometne reprezentacije SFRJ. Od mlađih generacija isticali su se: Emir Imamovic, Mirza Osmić, te Juso Halilović i Dino Osmić koji su bili nosioci igre lukavackog rukometnog kluba zadnjih desetak godina. Kao treneri u &quot;RK Lukavac&quot; značajne rezultate postigli su Radmanović, Ćehajić, Bijesović, Junuzović i Mott.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rukometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rukometni klubovi osnovani 1951.]]
[[Kategorija:Sport u Lukavcu]]</text>
      <sha1>lgpb15puf76npf0nsokwo3groj33fm4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mrkotić (jezero)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484144</id>
    <revision>
      <id>3428263</id>
      <parentid>3419059</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T13:10:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Korisnik122</username>
        <id>137553</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1198" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Čišćenje}}

== '''Jezero Mrkotić''' je [[vještačko jezero]] u mjestu [[Mrkotić]] (općina [[Tešanj]]). Nalazi se u neposrednoj blizini [[Magistralni put M4|magistralnog puta M-4]] [[Doboj]] - [[Teslić]]. Skretanje za Mrkotić, ima obezbjeđen parking prostor, te veoma pristupačne staze za pecanje. Kompletan opisani sadržaj obogaćuje prirodna ljepota rijeke [[Usora (rijeka)|Usore]] i vještačkog jezera Mrkotić, koji se nalaze u okviru opisanog izletišta. U okviru izletišta nalaze se: sportski tereni (za [[nogomet]], odbojku na pijesku, staza za šetanje), drvoredi katalpi sa klupama za odmor, više nadstrešnica sa stolovima za piknik, dječija igraonica (ljuljaške, klackalice, tobogani). Na lokalitetu izletišta Mrkotić posjetiocima je omogućen besplatan [[Wi-Fi]] [[internet]] i dječija igraonica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://blinker.xnet.ba/index.php/design-and-features/o-jezeru-mrkotic|title=USR Blinker Kalošević - O jezeru &quot;Mrkotić&quot;|website=blinker.xnet.ba|access-date=3. 11. 2021}}&lt;/ref&gt; ==

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tešanj]]</text>
      <sha1>emujdbs7dn32ujhb1gaz74i9ad09rfy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428264</id>
      <parentid>3428263</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T13:20:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena 3428263 korisnika/-ce [[Special:Contributions/Korisnik122|Korisnik122]] ([[User talk:Korisnik122|razgovor]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1192" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Čišćenje}}

'''Jezero Mrkotić''' je [[vještačko jezero]] u mjestu [[Mrkotić]] (općina [[Tešanj]]). Nalazi se u neposrednoj blizini [[Magistralni put M4|magistralnog puta M-4]] [[Doboj]] - [[Teslić]]. Skretanje za Mrkotić, ima obezbjeđen parking prostor, te veoma pristupačne staze za pecanje. Kompletan opisani sadržaj obogaćuje prirodna ljepota rijeke [[Usora (rijeka)|Usore]] i vještačkog jezera Mrkotić, koji se nalaze u okviru opisanog izletišta. U okviru izletišta nalaze se: sportski tereni (za [[nogomet]], odbojku na pijesku, staza za šetanje), drvoredi katalpi sa klupama za odmor, više nadstrešnica sa stolovima za piknik, dječija igraonica (ljuljaške, klackalice, tobogani). Na lokalitetu izletišta Mrkotić posjetiocima je omogućen besplatan [[Wi-Fi]] [[internet]] i dječija igraonica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://blinker.xnet.ba/index.php/design-and-features/o-jezeru-mrkotic|title=USR Blinker Kalošević - O jezeru &quot;Mrkotić&quot;|website=blinker.xnet.ba|access-date=3. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tešanj]]</text>
      <sha1>kmt6vbdxah9mlmqfeztlwz1m806wfti</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428265</id>
      <parentid>3428264</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T13:59:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1194" xml:space="preserve">ص{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Čišćenje}}

'''Jezero Mrkotić''' je [[vještačko jezero]] u mjestu [[Mrkotić]] (općina [[Tešanj]]). Nalazi se u neposrednoj blizini [[Magistralni put M4|magistralnog puta M-4]] [[Doboj]] - [[Teslić]]. Skretanje za Mrkotić, ima obezbjeđen parking prostor, te veoma pristupačne staze za pecanje. Kompletan opisani sadržaj obogaćuje prirodna ljepota rijeke [[Usora (rijeka)|Usore]] i vještačkog jezera Mrkotić, koji se nalaze u okviru opisanog izletišta. U okviru izletišta nalaze se: sportski tereni (za [[nogomet]], odbojku na pijesku, staza za šetanje), drvoredi katalpi sa klupama za odmor, više nadstrešnica sa stolovima za piknik, dječija igraonica (ljuljaške, klackalice, tobogani). Na lokalitetu izletišta Mrkotić posjetiocima je omogućen besplatan [[Wi-Fi]] [[internet]] i dječija igraonica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://blinker.xnet.ba/index.php/design-and-features/o-jezeru-mrkotic|title=USR Blinker Kalošević - O jezeru &quot;Mrkotić&quot;|website=blinker.xnet.ba|access-date=3. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tešanj]]</text>
      <sha1>eze0zkver341kzeur7qozskfrkftc4c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428266</id>
      <parentid>3428265</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T14:00:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1194" xml:space="preserve">Dr{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Čišćenje}}

'''Jezero Mrkotić''' je [[vještačko jezero]] u mjestu [[Mrkotić]] (općina [[Tešanj]]). Nalazi se u neposrednoj blizini [[Magistralni put M4|magistralnog puta M-4]] [[Doboj]] - [[Teslić]]. Skretanje za Mrkotić, ima obezbjeđen parking prostor, te veoma pristupačne staze za pecanje. Kompletan opisani sadržaj obogaćuje prirodna ljepota rijeke [[Usora (rijeka)|Usore]] i vještačkog jezera Mrkotić, koji se nalaze u okviru opisanog izletišta. U okviru izletišta nalaze se: sportski tereni (za [[nogomet]], odbojku na pijesku, staza za šetanje), drvoredi katalpi sa klupama za odmor, više nadstrešnica sa stolovima za piknik, dječija igraonica (ljuljaške, klackalice, tobogani). Na lokalitetu izletišta Mrkotić posjetiocima je omogućen besplatan [[Wi-Fi]] [[internet]] i dječija igraonica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://blinker.xnet.ba/index.php/design-and-features/o-jezeru-mrkotic|title=USR Blinker Kalošević - O jezeru &quot;Mrkotić&quot;|website=blinker.xnet.ba|access-date=3. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tešanj]]</text>
      <sha1>885bdw5xi71wt8ijc3fqaforfa3hqy3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428267</id>
      <parentid>3428266</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T14:01:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1077" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Čišćenje}}

'''Jezero Mrkotić''' je [[vještačko jezero]] u mjestu [[Mrkotić]] (općina [[Tešanj]]). Nalazi se u neposrednoj blizini [[Magistralni put M4|magistralnog puta M-4]] [[Doboj]] - [[Teslić]]. Skretanje za Mrkotić, ima obezbjeđen parking prostor, te veoma pristupačne staze za pecanje. Kompletan opisani sadržaj obogaćuje prirodna ljepota rijeke [[Usora (rijeka)|Usore]] i vještačkog jezera Mrkotić, koji se nalaze u okviru opisanog izletišta. U okviru izletišta nalaze se: sportski tereni (za [[nogomet]], odbojku na pijesku, staza za šetanje), drvoredi katalpi sa klupama za odmor, više nadstrešnica sa stolovima za piknik, dječija igraonica (ljuljaške, klackalice, tobogani).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://blinker.xnet.ba/index.php/design-and-features/o-jezeru-mrkotic|title=USR Blinker Kalošević - O jezeru &quot;Mrkotić&quot;|website=blinker.xnet.ba|access-date=3. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tešanj]]</text>
      <sha1>oivtieoaqx724d2qhcocp47csjq7akg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakr-babina džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489295</id>
    <revision>
      <id>3428271</id>
      <parentid>3425862</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T14:30:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10683" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Bakr-babina džamija
| slika                       = Bakr-babina Mosque, closer view.jpg
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = Bakr-babina džamija u Sarajevu
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = Hadži Alija Bakr-baba
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1544.
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}'''Bakr-babina džamija''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[džamija]] koja se nalazi pored arheološkog parka [[Atmejdan]], na lijevoj obali rijeke [[Miljacka|Miljacke]]. U kompleksu Bakr-babine džamije nalazili su se sljedeći objekti: medresa hadži Ismaila ef. Misrije, kutubhana (biblioteka) [[Abdulah Kantamirija|Abdullaha ef. Kantamirije]] i česme uz Bakr-babinu džamiju. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 25. do 31. januara 2005. godine donijela je odluku, kojom se arheološko područje [[Atmejdan]] u Sarajevu, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2530|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=11. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Kompleks Bakr-babine džamije ==
Džamiju je sagradio sarajevski trgovac hadži Alija Bakr-baba 1544. godine na Atmejdanu. Pored džamije je sagradio i [[mekteb]]. U tom periodu Bakr-babina džamija je bila jedna od najljepših i najvećih sarajevskih džamija sa kamenom [[Munara|munarom]]. Prilikom pohoda [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] na Sarajevo u oktobru 1697. godine, džamija je u potpunosti izgorjela. Godine 1700. džamiju je obnovio stanovnik ove [[Mahala|mahale]] hadži Mehmed Medbesarović. Početkom 19. stoljeća ovaj prostor gubi na značaju, a odmah iza [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarske okupacije 1878. godine]], džamija je pretvorena u vojno skladište i budući da nije održavana, čitava džamija zajedno sa mektebom je porušena 1895. godine. Uz džamiju je ostalo jedino [[groblje]], koje je ekshumirano 1939. godine. Sačuvali su se natpisi sljedećih nišana: Munla-Zulfikar (1762/63), kaligraf Misrija Hasan-efendija (1769/70), Abdulah-efendija Kantamirija (1774/75), Munla-Mustafa (1774/75, unuk Kantamirije), Hadži-Abdulah Hadžiabdagić (1795/96), Serdengečdija Tola Salih-aga (1808/09), Muharem-aga Očaktan (1810/11).&lt;ref&gt;Kemura, šejh Sejfudin, (1913), ''Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe'', str. 169-170; Mujezinović, Mehmed (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1'', str. 353-362, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; Džamija je obnovljena i svečano otvorena 27. juna 2011. godine.

=== Medresa hadži Ismaila Misrije ===
Na istočnoj strani džamije pored groblja, nalazila se [[medresa]] koju je izgradio hadži Ismail Misrija 1741/42. godine. Medresa se sastojala od predavaonice (dershane) i deset prostorija za učenike. Za izdržavanje medrese Misrija je ostavio nekoliko hiljada  [[Akče|akči]] novca i jedan han u Mačkovcu. Kasnije je i [[Muderris|muderis]] Abdulah ef. Kantamirija uvakufio svoju kuću u Magodi i odredio da se od prihoda jedan dio troši za njegovu biblioteku, a drugi za medresu i njegove učenike. Hadži Mehmed ef. Goro je za medresu ostavio 10000 akči novca. Medresa je uništena prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;Mujezinović, Mehmed 1974&quot;&gt;Mujezinović, Mehmed (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1'', str. 361-362, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; U ovoj medresi je tokom stoljeća nastalo više djela različite literarne prirode, a posebno se ističu brojni prijepisi. Među najznačajnijim rukopisima je Arapsko-turski riječnik od Osmana ef. Džumhura iz 1713. godine. Misrijina medresa bila je jedna od najznačajnijih u Sarajevu tokom 18. i 19. stoljeća.

[[Datoteka:Bakr-babina Mosque, graveyard 3.jpg|mini|280px|Mezarje uz Bakr-babinu džamiju]]

=== Biblioteka (kutubhana) Abdulah ef. Kantamirije                                                                                                     ===
Na Atmejdanu, prekoputa medrese i džamije, u neposrednoj blizini Ćumurije mosta, [[Abdulah Kantamirija|Abdulah ef. Kantamirija]] je podigao 1774/75. godine biblioteku (kutubhanu). Njegova biblitoteka je bila jedna od tri javne orijentalne biblioteke u Sarajevu za vrijeme osmanske vladavine.&lt;ref&gt;Fajić, Zejnil, (1987), ''Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije'', str. 15, Anali GHB, XIII-XIV&lt;/ref&gt; Abdulah ef. Kantamirija, sin Ahmedov, je bio muderis Misrijine medrese, vaiz (propovjednik) i baš-katib (generalni sekretar) u mehkemi (sudnica). Bavio se i prepisivanjem knjiga. Živjeo je u Jakub-pašinoj mahali u Sarajevu (danas [[Alifakovac]]). Umro je 1774/75. godine i sahranjen uz Bakr-babinu džamiju. Zgrada biblioteke porušena je 1897. godine, a knjige su prenesene u Osman Šahidijinu biblioteku, a potom u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovu biblioteku]].&lt;ref name=&quot;Mujezinović, Mehmed 1974&quot;/&gt;

=== Česme uz Bakr-babinu džamiju ===

[[Datoteka:Česma ef. Halida.jpg|mini|280px|Obostrana česma h.hfz Halid ef. Hadžimulića.]]
Kompleks Bakr-babine džamije imao je nekoliko česmi. Desno od ulaza u harem nalazila se čifte-česma (dupla česma) koja je bila uzidana u dvorišni zid. U dvorištu džamije se nalazilo šest česmi, te jedna u Misrijinoj medresi. Sve navedene česme bile su u funkciji do 1878. godine. U ''Zborniku'' Muhamed Enveri ef. Kadića (XIV, str. 18/II) nalazi se prijepis natpisa koji je bio uzidan u jednu od česmi Bakr-babine džamije. Sačuvani natpis ima formu pjesme koja je napisana na turskom jeziku i sastoji se od 8 stihova:&lt;blockquote&gt;''“Divna li je ova jedinstvena česma, izvor života'' (Abi-hajat),

''Dostojna je da se prispodobi sa izvorom Kevser'' (vrelo u raju)

''Bila je zapuštena i ostavljena da u njezino korito kaplje voda kao suze siročeta.''

''Sva njezina okolina je bila u dobrom stanju, a ona ruševina, pa ima li ko da se smiluje ovom siročetu.''

''Kada je za ovo čuo prvi aga'' (bašaga) ''grada, uzburka se more njegove dobrote zbog plača česme.''

''Pa dovede vodu sa izvora i prosu svoju dobrotu za dušu Mustafinu.''

''Dok se dobrotvorova duša napaja blagodatima'' (dobrotom)

''Kao da je žednim učenicima medrese stigao sam Hidr,''

''A šta tek da kažemo kad će se njegova duša napojiti rajskim selsebilom''

''I kad voda Kevser dođe u rajski šadrvan.''

''Vehbijo, uz napajanje svijeta, izeci joj kronogram:''

''Provrela je voda života i stigla na Atmejdan.                     ''

''Godina 1212.”'' (1797/98)&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1'', str. 359-360, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;
[[Datoteka:Unutrašnjost Bakr-babine džamije.jpg|mini|337x337piksel|Unutrašnjost Bakr-babine džamije]]
Natpis se odnosi na obnovu česme, ali ne zna se kada je prvobitna česa sagrađena. Sarajevski [[ljetopisac]] [[Mula Mustafa Bašeskija]] je zabilježio 1766/67. godine da je hadži Ibrahim Tolo sagradio česmu na Atmejdanu u koju je doveo vodu sa vrela Pjenkovac koje se nalazilo na [[Bentbaša|Bentbaši]].&lt;ref&gt;Bašeskija, Mula Mustafa, (1987), ''Ljetopis'', str. 72, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

=== Turbe hadži hafiza Halida ef. Hadžimulića ===
[[Datoteka:Unutrašnjost Bakr-babine džamije 2.jpg|mini|337x337piksel|Unutrašnjost Bakr-babine džamije 2]]
U haremu Bakr-babine džamije 2013. godine izgrađeno je turbe [[Halid Hadžimulić|hadži hafiz Halidu ef. Hadžimuliću]]. On je bio začetnik ideje o ponovnoj gradnji Bakr-babine džamije. Turbe je otvorenog tipa, dimenzija 4x4 metra, napravljeno u betonskoj žardinjeri visine do 90&amp;nbsp;cm. Nišani su postavljeni u žardinjeru, a obrada je od kamena hreše i mermera bijele boje. Kucanje bejtova Mesnevije po fasadi žardinjere radilo se kao reljef. Rasvjeta je indirektna sa direktnim dijelovima iz ćoškova. 
&lt;gallery&gt;
Bakr-babina Mosque, turbe 4.jpg|Turbe Halid ef. Hadžimulića
Bakr-babina Mosque, turbe 2.jpg|
Bakr-babina Mosque, turbe 1.jpg|Tarih sa nišana h. hfz. Halid ef. Hadžimulića
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Mehmed Mujezinović, ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I'' – Sarajevo, Sarajevo, 1974
* Šejh Sejfudin Kemura, ''Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe'', Sarajevo, 1913
* Mula Mustafa Bašeskija, ''Ljetopis'', Sarajevo, 1988

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Džamije u Sarajevu}}

[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>1bxgjvturqbb4wbc49fr3mie2fysgbo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mediteranske igre 2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492026</id>
    <revision>
      <id>3428280</id>
      <parentid>3422682</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:42:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>pitam se kad će pojedinci naučiti formirati članke i ostavljati drugima posao</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3126" xml:space="preserve">{{Lokacijska karta|Algeria|thumb|mark=Green_pog.svg|Label=Oran|lat=35.702788|long=-0.649256|width=300 | float=right|thumb|alt=A map of Algeria with Oran marked in the north-west of the country.|caption=Lokacija Wahrāna u Alžiru}}'''Mediteranske igre 2022.''' ({{Jez-ar|ألعاب البحر الأبيض المتوسط 2022}} ), službeno poznate kao '''19. Mediteranske igre''' i opće poznate kao '''Oran 2022''', bila je međunarodna [[Multi-sportski događaj|multi-sportska manifestacija]] koja se je održavala od 25. juna do 6. jula 2022. u [[Oran]]u u Alžiru. Oran je najavljen kao grad domaćin na Generalnoj skupštini ICMG-a u [[Pescara|Peskari]], Italija, 15. augusta 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=234%3Aoran-hote-ville-des-jm-2021&amp;catid=1%3Alatest-news&amp;Itemid=79&amp;lang=en|title=Oran host city of MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aa.com.tr/en/latest-on-coronavirus-outbreak/2021-mediterranean-games-delayed-amid-covid-19-fears-/1786831|title=2021 Mediterranean Games delayed amid COVID-19 fears|publisher=[[Anadolu News Agency]]|last=Enes Cali|first=Muhammad|date=31. 3. 2020|access-date=12. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Na igrama je učestvovalo 3.390 sportista.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oran2022.dz/le-nombre-final-des-athletes-participants-aux-jmo/|title=Le nombre final des athlètes participants aux JMO|date=7. 6. 2022|website=oran2022.dz}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://olympics.com/fr/infos/tout-savoir-jeux-mediterraneens-2022-oran&lt;/ref&gt;

== Proces glasanja ==
Pet gradova potpisalo je zvaničnu deklaraciju o kandidaturi za domaćinstvo Mediteranskih igara 2021, dva iz Afrike i tri iz Evrope:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=223:2014-08-01-08-05-39&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=1&amp;lang=en|title=Submission of the candidature of Sfax for the MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;

Konačni kandidati su bili Oran i Sfaks. [[Oran]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://candidature-oran-jm2021.org/2021|title=Official website of the candidate of Oran XVII Mediterranean Games|publisher=Oran 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200207/http://www.candidature-oran-jm2021.org/2021/|archive-date=23. 9. 2015|url-status=dead|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; je planirao da Igre odvede u [[Alžir]] po drugi put nakon [[Mediteranske igre 1975|Mediteranskih igara]] u [[Alžir (grad)|Alžiru]] 1975. [[Sfax]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.facebook.com/sfax2021|title=Facebook page of the candidate of Sfax XVII Mediterranean Games|publisher=Sfax 2021}}&lt;/ref&gt; je planirao odvesti Igre u [[Tunis]] po treći put nakon [[Mediteranske igre 1967|Mediteranskih igara 1967. i Mediteranskih igara]] [[Mediteranske igre 2001|2001]]. Oran je pobijedio sa 51-17 nakon glasanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aps.dz/en/sports/8365-oran-hosts-mediterranean-games-2021|title=Oran hosts Mediterranean Games 2021|publisher=Algeria Press Service (APS)|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

[[Kategorija:Sportski događaji u toku]]
[[Kategorija:Mediteranske igre]]</text>
      <sha1>seovg30dvfdy1ukp0yme8jvs3g6iv94</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428281</id>
      <parentid>3428280</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:44:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:2022. u Tunisu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3156" xml:space="preserve">{{Lokacijska karta|Algeria|thumb|mark=Green_pog.svg|Label=Oran|lat=35.702788|long=-0.649256|width=300 | float=right|thumb|alt=A map of Algeria with Oran marked in the north-west of the country.|caption=Lokacija Wahrāna u Alžiru}}'''Mediteranske igre 2022.''' ({{Jez-ar|ألعاب البحر الأبيض المتوسط 2022}} ), službeno poznate kao '''19. Mediteranske igre''' i opće poznate kao '''Oran 2022''', bila je međunarodna [[Multi-sportski događaj|multi-sportska manifestacija]] koja se je održavala od 25. juna do 6. jula 2022. u [[Oran]]u u Alžiru. Oran je najavljen kao grad domaćin na Generalnoj skupštini ICMG-a u [[Pescara|Peskari]], Italija, 15. augusta 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=234%3Aoran-hote-ville-des-jm-2021&amp;catid=1%3Alatest-news&amp;Itemid=79&amp;lang=en|title=Oran host city of MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aa.com.tr/en/latest-on-coronavirus-outbreak/2021-mediterranean-games-delayed-amid-covid-19-fears-/1786831|title=2021 Mediterranean Games delayed amid COVID-19 fears|publisher=[[Anadolu News Agency]]|last=Enes Cali|first=Muhammad|date=31. 3. 2020|access-date=12. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Na igrama je učestvovalo 3.390 sportista.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oran2022.dz/le-nombre-final-des-athletes-participants-aux-jmo/|title=Le nombre final des athlètes participants aux JMO|date=7. 6. 2022|website=oran2022.dz}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://olympics.com/fr/infos/tout-savoir-jeux-mediterraneens-2022-oran&lt;/ref&gt;

== Proces glasanja ==
Pet gradova potpisalo je zvaničnu deklaraciju o kandidaturi za domaćinstvo Mediteranskih igara 2021, dva iz Afrike i tri iz Evrope:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=223:2014-08-01-08-05-39&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=1&amp;lang=en|title=Submission of the candidature of Sfax for the MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;

Konačni kandidati su bili Oran i Sfaks. [[Oran]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://candidature-oran-jm2021.org/2021|title=Official website of the candidate of Oran XVII Mediterranean Games|publisher=Oran 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200207/http://www.candidature-oran-jm2021.org/2021/|archive-date=23. 9. 2015|url-status=dead|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; je planirao da Igre odvede u [[Alžir]] po drugi put nakon [[Mediteranske igre 1975|Mediteranskih igara]] u [[Alžir (grad)|Alžiru]] 1975. [[Sfax]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.facebook.com/sfax2021|title=Facebook page of the candidate of Sfax XVII Mediterranean Games|publisher=Sfax 2021}}&lt;/ref&gt; je planirao odvesti Igre u [[Tunis]] po treći put nakon [[Mediteranske igre 1967|Mediteranskih igara 1967. i Mediteranskih igara]] [[Mediteranske igre 2001|2001]]. Oran je pobijedio sa 51-17 nakon glasanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aps.dz/en/sports/8365-oran-hosts-mediterranean-games-2021|title=Oran hosts Mediterranean Games 2021|publisher=Algeria Press Service (APS)|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

[[Kategorija:Sportski događaji u toku]]
[[Kategorija:Mediteranske igre]]
[[Kategorija:2022. u Tunisu]]</text>
      <sha1>ohlbmgidoftrdw49r3u0g7nklvzxjiz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428282</id>
      <parentid>3428281</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:45:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sport u Oranu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3185" xml:space="preserve">{{Lokacijska karta|Algeria|thumb|mark=Green_pog.svg|Label=Oran|lat=35.702788|long=-0.649256|width=300 | float=right|thumb|alt=A map of Algeria with Oran marked in the north-west of the country.|caption=Lokacija Wahrāna u Alžiru}}'''Mediteranske igre 2022.''' ({{Jez-ar|ألعاب البحر الأبيض المتوسط 2022}} ), službeno poznate kao '''19. Mediteranske igre''' i opće poznate kao '''Oran 2022''', bila je međunarodna [[Multi-sportski događaj|multi-sportska manifestacija]] koja se je održavala od 25. juna do 6. jula 2022. u [[Oran]]u u Alžiru. Oran je najavljen kao grad domaćin na Generalnoj skupštini ICMG-a u [[Pescara|Peskari]], Italija, 15. augusta 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=234%3Aoran-hote-ville-des-jm-2021&amp;catid=1%3Alatest-news&amp;Itemid=79&amp;lang=en|title=Oran host city of MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aa.com.tr/en/latest-on-coronavirus-outbreak/2021-mediterranean-games-delayed-amid-covid-19-fears-/1786831|title=2021 Mediterranean Games delayed amid COVID-19 fears|publisher=[[Anadolu News Agency]]|last=Enes Cali|first=Muhammad|date=31. 3. 2020|access-date=12. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Na igrama je učestvovalo 3.390 sportista.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oran2022.dz/le-nombre-final-des-athletes-participants-aux-jmo/|title=Le nombre final des athlètes participants aux JMO|date=7. 6. 2022|website=oran2022.dz}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://olympics.com/fr/infos/tout-savoir-jeux-mediterraneens-2022-oran&lt;/ref&gt;

== Proces glasanja ==
Pet gradova potpisalo je zvaničnu deklaraciju o kandidaturi za domaćinstvo Mediteranskih igara 2021, dva iz Afrike i tri iz Evrope:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=223:2014-08-01-08-05-39&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=1&amp;lang=en|title=Submission of the candidature of Sfax for the MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;

Konačni kandidati su bili Oran i Sfaks. [[Oran]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://candidature-oran-jm2021.org/2021|title=Official website of the candidate of Oran XVII Mediterranean Games|publisher=Oran 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200207/http://www.candidature-oran-jm2021.org/2021/|archive-date=23. 9. 2015|url-status=dead|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; je planirao da Igre odvede u [[Alžir]] po drugi put nakon [[Mediteranske igre 1975|Mediteranskih igara]] u [[Alžir (grad)|Alžiru]] 1975. [[Sfax]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.facebook.com/sfax2021|title=Facebook page of the candidate of Sfax XVII Mediterranean Games|publisher=Sfax 2021}}&lt;/ref&gt; je planirao odvesti Igre u [[Tunis]] po treći put nakon [[Mediteranske igre 1967|Mediteranskih igara 1967. i Mediteranskih igara]] [[Mediteranske igre 2001|2001]]. Oran je pobijedio sa 51-17 nakon glasanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aps.dz/en/sports/8365-oran-hosts-mediterranean-games-2021|title=Oran hosts Mediterranean Games 2021|publisher=Algeria Press Service (APS)|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

[[Kategorija:Sportski događaji u toku]]
[[Kategorija:Mediteranske igre]]
[[Kategorija:2022. u Tunisu]]
[[Kategorija:Sport u Oranu]]</text>
      <sha1>j1uydg6dhvpdot2jvbcsavhqpcgcwj7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428283</id>
      <parentid>3428282</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:47:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Mediteranske igre 2022.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3226" xml:space="preserve">{{Lokacijska karta|Algeria|thumb|mark=Green_pog.svg|Label=Oran|lat=35.702788|long=-0.649256|width=300 | float=right|thumb|alt=A map of Algeria with Oran marked in the north-west of the country.|caption=Lokacija Wahrāna u Alžiru}}'''Mediteranske igre 2022.''' ({{Jez-ar|ألعاب البحر الأبيض المتوسط 2022}} ), službeno poznate kao '''19. Mediteranske igre''' i opće poznate kao '''Oran 2022''', bila je međunarodna [[Multi-sportski događaj|multi-sportska manifestacija]] koja se je održavala od 25. juna do 6. jula 2022. u [[Oran]]u u Alžiru. Oran je najavljen kao grad domaćin na Generalnoj skupštini ICMG-a u [[Pescara|Peskari]], Italija, 15. augusta 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=234%3Aoran-hote-ville-des-jm-2021&amp;catid=1%3Alatest-news&amp;Itemid=79&amp;lang=en|title=Oran host city of MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aa.com.tr/en/latest-on-coronavirus-outbreak/2021-mediterranean-games-delayed-amid-covid-19-fears-/1786831|title=2021 Mediterranean Games delayed amid COVID-19 fears|publisher=[[Anadolu News Agency]]|last=Enes Cali|first=Muhammad|date=31. 3. 2020|access-date=12. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Na igrama je učestvovalo 3.390 sportista.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oran2022.dz/le-nombre-final-des-athletes-participants-aux-jmo/|title=Le nombre final des athlètes participants aux JMO|date=7. 6. 2022|website=oran2022.dz}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://olympics.com/fr/infos/tout-savoir-jeux-mediterraneens-2022-oran&lt;/ref&gt;

== Proces glasanja ==
Pet gradova potpisalo je zvaničnu deklaraciju o kandidaturi za domaćinstvo Mediteranskih igara 2021, dva iz Afrike i tri iz Evrope:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=223:2014-08-01-08-05-39&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=1&amp;lang=en|title=Submission of the candidature of Sfax for the MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;

Konačni kandidati su bili Oran i Sfaks. [[Oran]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://candidature-oran-jm2021.org/2021|title=Official website of the candidate of Oran XVII Mediterranean Games|publisher=Oran 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200207/http://www.candidature-oran-jm2021.org/2021/|archive-date=23. 9. 2015|url-status=dead|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; je planirao da Igre odvede u [[Alžir]] po drugi put nakon [[Mediteranske igre 1975|Mediteranskih igara]] u [[Alžir (grad)|Alžiru]] 1975. [[Sfax]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.facebook.com/sfax2021|title=Facebook page of the candidate of Sfax XVII Mediterranean Games|publisher=Sfax 2021}}&lt;/ref&gt; je planirao odvesti Igre u [[Tunis]] po treći put nakon [[Mediteranske igre 1967|Mediteranskih igara 1967. i Mediteranskih igara]] [[Mediteranske igre 2001|2001]]. Oran je pobijedio sa 51-17 nakon glasanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aps.dz/en/sports/8365-oran-hosts-mediterranean-games-2021|title=Oran hosts Mediterranean Games 2021|publisher=Algeria Press Service (APS)|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

[[Kategorija:Sportski događaji u toku]]
[[Kategorija:Mediteranske igre]]
[[Kategorija:2022. u Tunisu]]
[[Kategorija:Sport u Oranu]]
[[Kategorija:Mediteranske igre 2022.|*]]</text>
      <sha1>5ik4qdhsh7k37wmbrb1qd3fvlvttmj2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428284</id>
      <parentid>3428283</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:47:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:2022. u Tunisu]] uklonjena; [[Kategorija:2022. u Alžiru]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3227" xml:space="preserve">{{Lokacijska karta|Algeria|thumb|mark=Green_pog.svg|Label=Oran|lat=35.702788|long=-0.649256|width=300 | float=right|thumb|alt=A map of Algeria with Oran marked in the north-west of the country.|caption=Lokacija Wahrāna u Alžiru}}'''Mediteranske igre 2022.''' ({{Jez-ar|ألعاب البحر الأبيض المتوسط 2022}} ), službeno poznate kao '''19. Mediteranske igre''' i opće poznate kao '''Oran 2022''', bila je međunarodna [[Multi-sportski događaj|multi-sportska manifestacija]] koja se je održavala od 25. juna do 6. jula 2022. u [[Oran]]u u Alžiru. Oran je najavljen kao grad domaćin na Generalnoj skupštini ICMG-a u [[Pescara|Peskari]], Italija, 15. augusta 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=234%3Aoran-hote-ville-des-jm-2021&amp;catid=1%3Alatest-news&amp;Itemid=79&amp;lang=en|title=Oran host city of MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aa.com.tr/en/latest-on-coronavirus-outbreak/2021-mediterranean-games-delayed-amid-covid-19-fears-/1786831|title=2021 Mediterranean Games delayed amid COVID-19 fears|publisher=[[Anadolu News Agency]]|last=Enes Cali|first=Muhammad|date=31. 3. 2020|access-date=12. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Na igrama je učestvovalo 3.390 sportista.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oran2022.dz/le-nombre-final-des-athletes-participants-aux-jmo/|title=Le nombre final des athlètes participants aux JMO|date=7. 6. 2022|website=oran2022.dz}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://olympics.com/fr/infos/tout-savoir-jeux-mediterraneens-2022-oran&lt;/ref&gt;

== Proces glasanja ==
Pet gradova potpisalo je zvaničnu deklaraciju o kandidaturi za domaćinstvo Mediteranskih igara 2021, dva iz Afrike i tri iz Evrope:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=223:2014-08-01-08-05-39&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=1&amp;lang=en|title=Submission of the candidature of Sfax for the MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;

Konačni kandidati su bili Oran i Sfaks. [[Oran]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://candidature-oran-jm2021.org/2021|title=Official website of the candidate of Oran XVII Mediterranean Games|publisher=Oran 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200207/http://www.candidature-oran-jm2021.org/2021/|archive-date=23. 9. 2015|url-status=dead|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; je planirao da Igre odvede u [[Alžir]] po drugi put nakon [[Mediteranske igre 1975|Mediteranskih igara]] u [[Alžir (grad)|Alžiru]] 1975. [[Sfax]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.facebook.com/sfax2021|title=Facebook page of the candidate of Sfax XVII Mediterranean Games|publisher=Sfax 2021}}&lt;/ref&gt; je planirao odvesti Igre u [[Tunis]] po treći put nakon [[Mediteranske igre 1967|Mediteranskih igara 1967. i Mediteranskih igara]] [[Mediteranske igre 2001|2001]]. Oran je pobijedio sa 51-17 nakon glasanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aps.dz/en/sports/8365-oran-hosts-mediterranean-games-2021|title=Oran hosts Mediterranean Games 2021|publisher=Algeria Press Service (APS)|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

[[Kategorija:Sportski događaji u toku]]
[[Kategorija:Mediteranske igre]]
[[Kategorija:2022. u Alžiru]]
[[Kategorija:Sport u Oranu]]
[[Kategorija:Mediteranske igre 2022.|*]]</text>
      <sha1>2b8tz50kpbkvs21nsyxk0h4w1eh8gjw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428285</id>
      <parentid>3428284</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:49:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3201" xml:space="preserve">{{Lokacijska karta|Algeria|thumb|mark=Green_pog.svg|Label=Oran|lat=35.702788|long=-0.649256|width=300 | float=right|thumb|alt=A map of Algeria with Oran marked in the north-west of the country.|caption=Lokacija Wahrāna u Alžiru}}'''Mediteranske igre 2022.''' ({{Jez-ar|ألعاب البحر الأبيض المتوسط 2022}} ), službeno poznate kao '''19. Mediteranske igre''' i opće poznate kao '''Oran 2022''', bila je međunarodna [[Multi-sportski događaj|multi-sportska manifestacija]] koja se je održavala od 25. juna do 6. jula 2022. u [[Oran]]u u [[Alžir]]u. Oran je najavljen kao grad domaćin na Generalnoj skupštini ICMG-a u [[Pescara|Peskari]], [[Italija]], 15. augusta 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=234%3Aoran-hote-ville-des-jm-2021&amp;catid=1%3Alatest-news&amp;Itemid=79&amp;lang=en|title=Oran host city of MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aa.com.tr/en/latest-on-coronavirus-outbreak/2021-mediterranean-games-delayed-amid-covid-19-fears-/1786831|title=2021 Mediterranean Games delayed amid COVID-19 fears|publisher=[[Anadolu News Agency]]|last=Enes Cali|first=Muhammad|date=31. 3. 2020|access-date=12. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Na igrama je učestvovalo 3.390 sportista.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oran2022.dz/le-nombre-final-des-athletes-participants-aux-jmo/|title=Le nombre final des athlètes participants aux JMO|date=7. 6. 2022|website=oran2022.dz}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://olympics.com/fr/infos/tout-savoir-jeux-mediterraneens-2022-oran&lt;/ref&gt;

== Proces glasanja ==
Pet gradova potpisalo je zvaničnu deklaraciju o kandidaturi za domaćinstvo Mediteranskih igara 2021, dva iz Afrike i tri iz Evrope:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=223:2014-08-01-08-05-39&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=1&amp;lang=en|title=Submission of the candidature of Sfax for the MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;

Konačni kandidati su bili Oran i [[Sfaks]]. [[Oran]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://candidature-oran-jm2021.org/2021|title=Official website of the candidate of Oran XVII Mediterranean Games|publisher=Oran 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200207/http://www.candidature-oran-jm2021.org/2021/|archive-date=23. 9. 2015|url-status=dead|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; je planirao da Igre odvede u [[Alžir]] po drugi put nakon [[Mediteranske igre 1975.|Mediteranskih igara]] u [[Alžir (grad)|Alžiru]] 1975. [[Sfax]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.facebook.com/sfax2021|title=Facebook page of the candidate of Sfax XVII Mediterranean Games|publisher=Sfax 2021}}&lt;/ref&gt; je planirao odvesti Igre u [[Tunis]] po treći put nakon [[Mediteranske igre 1967.|Mediteranskih igara 1967. i Mediteranskih igara]] [[Mediteranske igre 2001.|2001]]. Oran je pobijedio sa 51-17 nakon glasanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aps.dz/en/sports/8365-oran-hosts-mediterranean-games-2021|title=Oran hosts Mediterranean Games 2021|publisher=Algeria Press Service (APS)|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

[[Kategorija:Mediteranske igre]]
[[Kategorija:2022. u Alžiru]]
[[Kategorija:Sport u Oranu]]
[[Kategorija:Mediteranske igre 2022.|*]]</text>
      <sha1>0bj0huxpvi8cttueeb43w0lw2phwiug</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428286</id>
      <parentid>3428285</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:51:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Proces glasanja */ igre se ne dovode!</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3229" xml:space="preserve">{{Lokacijska karta|Algeria|thumb|mark=Green_pog.svg|Label=Oran|lat=35.702788|long=-0.649256|width=300 | float=right|thumb|alt=A map of Algeria with Oran marked in the north-west of the country.|caption=Lokacija Wahrāna u Alžiru}}'''Mediteranske igre 2022.''' ({{Jez-ar|ألعاب البحر الأبيض المتوسط 2022}} ), službeno poznate kao '''19. Mediteranske igre''' i opće poznate kao '''Oran 2022''', bila je međunarodna [[Multi-sportski događaj|multi-sportska manifestacija]] koja se je održavala od 25. juna do 6. jula 2022. u [[Oran]]u u [[Alžir]]u. Oran je najavljen kao grad domaćin na Generalnoj skupštini ICMG-a u [[Pescara|Peskari]], [[Italija]], 15. augusta 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=234%3Aoran-hote-ville-des-jm-2021&amp;catid=1%3Alatest-news&amp;Itemid=79&amp;lang=en|title=Oran host city of MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aa.com.tr/en/latest-on-coronavirus-outbreak/2021-mediterranean-games-delayed-amid-covid-19-fears-/1786831|title=2021 Mediterranean Games delayed amid COVID-19 fears|publisher=[[Anadolu News Agency]]|last=Enes Cali|first=Muhammad|date=31. 3. 2020|access-date=12. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Na igrama je učestvovalo 3.390 sportista.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oran2022.dz/le-nombre-final-des-athletes-participants-aux-jmo/|title=Le nombre final des athlètes participants aux JMO|date=7. 6. 2022|website=oran2022.dz}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://olympics.com/fr/infos/tout-savoir-jeux-mediterraneens-2022-oran&lt;/ref&gt;

== Proces glasanja ==
Pet gradova potpisalo je zvaničnu deklaraciju o kandidaturi za domaćinstvo Mediteranskih igara 2021, dva iz Afrike i tri iz Evrope:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=223:2014-08-01-08-05-39&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=1&amp;lang=en|title=Submission of the candidature of Sfax for the MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;

Konačni kandidati su bili Oran i [[Sfax]]. [[Oran]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://candidature-oran-jm2021.org/2021|title=Official website of the candidate of Oran XVII Mediterranean Games|publisher=Oran 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200207/http://www.candidature-oran-jm2021.org/2021/|archive-date=23. 9. 2015|url-status=dead|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; je planirao da Igre organizira u [[Alžir]]u po drugi put nakon [[Mediteranske igre 1975.|Mediteranskih igara]] u [[Alžir (grad)|Alžiru]] 1975. [[Sfax]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.facebook.com/sfax2021|title=Facebook page of the candidate of Sfax XVII Mediterranean Games|publisher=Sfax 2021}}&lt;/ref&gt; je planirao organizirati Igre u [[Tunis]]u po treći put nakon [[Mediteranske igre 1967.|Mediteranskih igara 1967. i Mediteranskih igara]] [[Mediteranske igre 2001.|2001]]. Oran je dobio kandidaturu s rezultatom 51:17 nakon glasanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aps.dz/en/sports/8365-oran-hosts-mediterranean-games-2021|title=Oran hosts Mediterranean Games 2021|publisher=Algeria Press Service (APS)|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

[[Kategorija:Mediteranske igre]]
[[Kategorija:2022. u Alžiru]]
[[Kategorija:Sport u Oranu]]
[[Kategorija:Mediteranske igre 2022.|*]]</text>
      <sha1>3nssk1irxta1w8buzev4ehyydnm6wvc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428287</id>
      <parentid>3428286</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T16:56:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3320" xml:space="preserve">{{Lokacijska karta|Algeria|thumb|mark=Green_pog.svg|Label=Oran|lat=35.702788|long=-0.649256|width=300 | float=right|thumb|alt=A map of Algeria with Oran marked in the north-west of the country.|caption=Lokacija Wahrāna u Alžiru}}'''Mediteranske igre 2022.''' ({{Jez-ar|ألعاب البحر الأبيض المتوسط 2022}} ), službeno poznate kao '''19. Mediteranske igre''' i opće poznate kao '''Oran 2022''', bila je međunarodna [[Multi-sportski događaj|multi-sportska manifestacija]] koja se je održavala od 25. juna do 6. jula 2022. u [[Oran]]u u [[Alžir]]u. Oran je najavljen kao grad domaćin na Generalnoj skupštini ICMG-a u [[Pescara|Pescari]], [[Italija]], 15. augusta 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=234%3Aoran-hote-ville-des-jm-2021&amp;catid=1%3Alatest-news&amp;Itemid=79&amp;lang=en|language=en |title=Oran host city of MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aa.com.tr/en/latest-on-coronavirus-outbreak/2021-mediterranean-games-delayed-amid-covid-19-fears-/1786831|language=en |title=2021 Mediterranean Games delayed amid COVID-19 fears|publisher=[[Anadolu News Agency]]|last=Enes Cali|first=Muhammad|date=31. 3. 2020|access-date=12. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Na igrama je učestvovalo 3.390 sportista.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oran2022.dz/le-nombre-final-des-athletes-participants-aux-jmo/|language=fr |title=Le nombre final des athlètes participants aux JMO|date=7. 6. 2022|website=oran2022.dz}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://olympics.com/fr/infos/tout-savoir-jeux-mediterraneens-2022-oran&lt;/ref&gt;

== Proces glasanja ==
Pet gradova potpisalo je zvaničnu deklaraciju o kandidaturi za domaćinstvo Mediteranskih igara 2021, dva iz Afrike i tri iz Evrope:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=223:2014-08-01-08-05-39&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=1&amp;lang=en|language=en |title=Submission of the candidature of Sfax for the MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;

Konačni kandidati su bili Oran i [[Sfax]]. [[Oran]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://candidature-oran-jm2021.org/2021|language=en |title=Official website of the candidate of Oran XVII Mediterranean Games|publisher=Oran 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200207/http://www.candidature-oran-jm2021.org/2021/|archive-date=23. 9. 2015|url-status=dead|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; je planirao da Igre organizira u [[Alžir]]u po drugi put nakon [[Mediteranske igre 1975.|Mediteranskih igara]] u [[Alžir (grad)|Alžiru]] 1975. [[Sfax]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.facebook.com/sfax2021|language=en |title=Facebook page of the candidate of Sfax XVII Mediterranean Games|publisher=Sfax 2021}}&lt;/ref&gt; je planirao organizirati Igre u [[Tunis]]u po treći put nakon [[Mediteranske igre 1967.|Mediteranskih igara 1967. i Mediteranskih igara]] [[Mediteranske igre 2001.|2001]]. Oran je dobio kandidaturu s rezultatom 51:17 nakon glasanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aps.dz/en/sports/8365-oran-hosts-mediterranean-games-2021|language=en |title=Oran hosts Mediterranean Games 2021|publisher=Algeria Press Service (APS)|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

[[Kategorija:Mediteranske igre]]
[[Kategorija:2022. u Alžiru]]
[[Kategorija:Sport u Oranu]]
[[Kategorija:Mediteranske igre 2022.|*]]</text>
      <sha1>ak4u5y319rpqnsbbqx91ihz28pvw81w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428289</id>
      <parentid>3428287</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T17:06:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5760" xml:space="preserve">{{Lokacijska karta|Algeria|thumb|mark=Green_pog.svg|Label=Oran|lat=35.702788|long=-0.649256|width=300 | float=right|thumb|alt=A map of Algeria with Oran marked in the north-west of the country.|caption=Lokacija Wahrāna u Alžiru}}'''Mediteranske igre 2022.''' ({{Jez-ar|ألعاب البحر الأبيض المتوسط 2022}} ), službeno poznate kao '''19. Mediteranske igre''' i opće poznate kao '''Oran 2022''', bila je međunarodna [[Multi-sportski događaj|multi-sportska manifestacija]] koja se je održavala od 25. juna do 6. jula 2022. u [[Oran]]u u [[Alžir]]u. Oran je najavljen kao grad domaćin na Generalnoj skupštini ICMG-a u [[Pescara|Pescari]], [[Italija]], 15. augusta 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=234%3Aoran-hote-ville-des-jm-2021&amp;catid=1%3Alatest-news&amp;Itemid=79&amp;lang=en|language=en |title=Oran host city of MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aa.com.tr/en/latest-on-coronavirus-outbreak/2021-mediterranean-games-delayed-amid-covid-19-fears-/1786831|language=en |title=2021 Mediterranean Games delayed amid COVID-19 fears|publisher=[[Anadolu News Agency]]|last=Enes Cali|first=Muhammad|date=31. 3. 2020|access-date=12. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Na igrama je učestvovalo 3.390 sportista.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oran2022.dz/le-nombre-final-des-athletes-participants-aux-jmo/|language=fr |title=Le nombre final des athlètes participants aux JMO|date=7. 6. 2022|website=oran2022.dz}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://olympics.com/fr/infos/tout-savoir-jeux-mediterraneens-2022-oran&lt;/ref&gt;

== Proces glasanja ==
Pet gradova potpisalo je zvaničnu deklaraciju o kandidaturi za domaćinstvo Mediteranskih igara 2021, dva iz Afrike i tri iz Evrope:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cijm.org.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=223:2014-08-01-08-05-39&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=1&amp;lang=en|language=en |title=Submission of the candidature of Sfax for the MG 2021|website=cijm.org.gr}}&lt;/ref&gt;

Konačni kandidati su bili Oran i [[Sfax]]. [[Oran]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://candidature-oran-jm2021.org/2021|language=en |title=Official website of the candidate of Oran XVII Mediterranean Games|publisher=Oran 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200207/http://www.candidature-oran-jm2021.org/2021/|archive-date=23. 9. 2015|url-status=dead|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; je planirao da Igre organizira u [[Alžir]]u po drugi put nakon [[Mediteranske igre 1975.|Mediteranskih igara]] u [[Alžir (grad)|Alžiru]] 1975. [[Sfax]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.facebook.com/sfax2021|language=en |title=Facebook page of the candidate of Sfax XVII Mediterranean Games|publisher=Sfax 2021}}&lt;/ref&gt; je planirao organizirati Igre u [[Tunis]]u po treći put nakon [[Mediteranske igre 1967.|Mediteranskih igara 1967. i Mediteranskih igara]] [[Mediteranske igre 2001.|2001]]. Oran je dobio kandidaturu s rezultatom 51:17 nakon glasanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aps.dz/en/sports/8365-oran-hosts-mediterranean-games-2021|language=en |title=Oran hosts Mediterranean Games 2021|publisher=Algeria Press Service (APS)|access-date=27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Igre ==

=== Sportovi ===
Sportski program Mediteranskih igri 2022. uključivao je 24 sporta koja su obuhvatala 234 događaja.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Sportski program Mediteranskih igara 2022.
|-
|
* [[Vodeni sportovi]]
** [[Plivanje (sport)|Plivanje]] &lt;small&gt;(38)&lt;/small&gt; ([[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
** [[Vaterpolo]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt; ([[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Streličarstvo]] &lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt; ([[Streličarstvo na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Atletika]] &lt;small&gt;(38)&lt;/small&gt; ([[Atletika na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Badminton]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt; ([[Badminton na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Košarka]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt; ([[Košarka na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Boćanje]] &lt;small&gt;(12)&lt;/small&gt; ([[Boćanje na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Boks]] &lt;small&gt;(15)&lt;/small&gt; ([[Boks na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Biciklizam]] ([[Biciklizam na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
** Cesta &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* [[Jahanje]] ([[Jahanje na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
** Skakanje &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* [[Mačevanje]] &lt;small&gt;(6)&lt;/small&gt; ([[Mačevanje na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Nogomet]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt; ([[Nogomet na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Gimnastika]]
** [[Sportska gimnastika]] ([[Sportska gimnastika na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]]) &lt;small&gt;(14)&lt;/small&gt;
* [[Rukomet]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt; ([[Rukomet na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Džudo]] &lt;small&gt;(14)&lt;/small&gt; ([[Džudo na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Karate]] &lt;small&gt;(10)&lt;/small&gt; ([[Karate na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Sportsko jedrenje]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt; ([[Sportsko jedrenje na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Streljaštvo]] &lt;small&gt;(11)&lt;/small&gt; ([[Streljaštvo na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Stoni tenis]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt; ([[Stoni tenis na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Tekvando]] &lt;small&gt;(8)&lt;/small&gt; ([[Tekvando na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Tenis]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt; ([[Tenis na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Odbojka]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt; ([[Odbojka na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Dizanje tegova]] &lt;small&gt;(16)&lt;/small&gt; ([[Dizanje tegova na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
* [[Hrvanje]] &lt;small&gt;(17)&lt;/small&gt; ([[Hrvanje na Mediteranskim igrama 2022.|detalji]])
|}

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

[[Kategorija:Mediteranske igre]]
[[Kategorija:2022. u Alžiru]]
[[Kategorija:Sport u Oranu]]
[[Kategorija:Mediteranske igre 2022.|*]]</text>
      <sha1>4wiglyx0bzf4ayog1st37xcmzkbn2vn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sejfudin Kemura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492619</id>
    <revision>
      <id>3428270</id>
      <parentid>3428112</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T14:28:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7359" xml:space="preserve">'''Šejh Sejfudin Fehmi efendija Kemura''' (Sarajevo, 1. februara 1864 - Sarajevo 17. septembra 1917) bio je bosanskohercegovački historičar, [[književnik]] i pjesnik. 

{{Infokutija osoba
| ime                    = Šejh Sejfudin Fehmi efendija Kemura
| slika                  = Sejfudin Kemura.jpg
| datum_rođenja          = 1. februara 1864.
| mjesto_rođenja         = Sarajevo
| datum_smrti            = 17. septembra 1917.
| mjesto_smrti           = Sarajevo
| zanimanje              = Historičar, književnik, pjesnik
| značajna_djela         = Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe
}}

== Biografija ==
Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] u [[Gazi Mehmed-begova mahala|Gazi Mehmed-begovoj mahali]] na [[Bistrik]]u. Sin je Alijage Kemure, koji se bavio saračkim zanatom. Njegova porodica je porijeklom iz sela Kjumurkjoja u [[Bursa (pokrajina)|Brusanskom vilajetu]] koja je došla u Bosnu sa sultanom [[Mehmed II|Mehmedom II]] kao komordžije. Prvo je učio sarački zanat, kojim se bavio i njegov otac, a kasnije je pohođao [[mekteb]]. Poslije toga bavio se pekarskim zanatom. Još od mladosti se interesira za [[Historija Bosne i Hercegovine|historiju Bosne]] i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i rano počinje pisati, prvo na [[Turski jezik|turskom]], a potom na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Bio je član [[Nakšibendije|nakšibendijskog derviškog reda]]. Prvo je bio šejh [[Jedilerska tekija|Jedilerske tekije]], a od 1905. do 1914. godine je bio bibliotekar u [[Biblioteka Osman Šehdi ef. Kjutubhana|biblioteci Osman Šehdi ef. Kjutubhana]] u [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevoj džamiji]]. Biblioteka je bila u nesređenom stanju, ali ju je Kemura sredio i učinio svakome pristupačnom. Godine 1914. i 1915. bio je vjeroučitelj u Srednjoj tehničkoj školi i Velikoj realki Franje Josipa I u Sarajevu. Naredne godine je premješten u sarajevsku [[Ruždija|ruždiju]] II dječačku narodnu osnovnu školu gdje je predavao orijentalne predmete do svoje smrti. Umro je 14. septembra 1917. godine.&lt;ref name=&quot;sar&quot;&gt;Sarić, S. (2003), Sheikh Sejfudin Fehmi ef. Kemura, ''Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke, 12(20-21)'', 135-142.&lt;/ref&gt;

Tokom rada u biblioteci objavio je veći dio [[Sidžil|sidžila]] (sudskih protokola) napisanih na turskom jeziku. Bavio se istraživanjem sarajevskih džamija iz vremena [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] i plodom tog rada izašlo je djelo &quot;Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe” u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. U ovom radu je objavio crteže mnogih džamija. Pisao je i o drugim vjersko-prosvjetnih i humanitarnih ustanovama u Sarajevu: [[Tekija|tekije]], [[Medresa|medrese]], [[Mekteb|mektebi]], [[Musafirhana|musafirhane]], česme, mostovi, turbeta i znamenitiji [[Mezarje|mezari]]. Preveo je dio Sejahtname (putopisa) [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] koji se odnosi na Bosnu. Sakupio je i objavio pjesme ([[Ilahija|ilahije]] i [[Kasida|kaside]]) 11 bošnjačkih pjesnika (Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims aus dem XVII XVIII und XIX Jahrhundert, 1912). Pisao je i o životu i radu sarajevskih [[muftija]] od 1519. do 1916. godine. Prevodio je i objavio razne turske dokumente o pravoslavnoj crkvi i o bosanskim katolicima za vrijeme Osmanlija. Svoje radove je objavljivao u Glasniku Zemaljskog muzeja. Sarajevski list broj 227 od 15. septembra 1917. godine u rubrici ”Sarajevske vijesti” objavio je: “''Noćas je umro ovdašnji vjeroučitelj i književnik Sejfudin ef. Kemura, te mu je prije podne bila dženaza. Rahmetlija je, koji je već poboljevao dvije godine, preveo mnoge povijesne radnje iz turskog jezika, koje su izašle u Glasniku Zemaljskog muzeja''. “ Ukopan je na Hambinoj carini pored svoje majke. Nad njegovim mezarom sačuvan je samo uzglavni nišan, izrađen od kamena miljevine, sa čatal turbanom ispod kojeg su ukrasi. Natpis je pisan nesh pismom: “''Pomoć je od Vječnog'' (Boga)''. Umrli šejh Sejfudin Fehim-efendija Kemura, sin Alijagin, poznati historiograf, autor mnogobrojnih djela i slatkorječivi pjesnik, umro u petak 28. zilkade 1335. godine''” (17. septembar 1917.) Šejh Sejfudinu Kemuri je [[Muhamed Enveri Kadić]] spjevao jedan kronogram, koji je zabilježio u svom Zborniku. “''On'' (Bog) ''je vječan. Sejfudin Fehmi-efendija, poznat kao Šejh Kemura. U ovoj godini je završio svoj život. Pjevao je pjesme i kronograme u [[ebdžed]]u, pa je i time sebi sačuvao trajnu uspomenu. Kronogram smrti izreče mu Enverija bez Tamije ovako: Neka Sejfudinova duša dospije u raj! Godina 1335.''” (1917.)&lt;ref name=&quot;sar&quot; /&gt;

== Bibliografija ==

* Iz Sejahatname Evlije Čelebije (Nastaviće se), str. 183-201., Glasnik Zemaljskog muzeja Sarajevo, XX, 1908., 2, str. 129-266 + (16)
* Iz Sejahatname Evlije Čelebije (Svršetak), str. 289-341., Glasnik Zemaljskog muzeja, XX, 1908., 3, str, 267-417.
* Javne muslimanske građevine u Sarajevu, str. 475-512., Glasnik Zemaljskog muzeja, XX, 1908., 4, str. 419-567
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, I. - VIII., str. 533-554., Glasnik Zemaljskog muzeja, XXI, 1909., 4, str. 479-615.
* Turski dokumenti za povijest bosanskih katolika iz sidžila kutubhane Careve džamije u Sarajevu, str. 559-575., Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, XXI, 1909., 4, str. 479-615. 
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, IX-XXVII (Nastavak). str. 41-134., Glasnik Zemaljskog muzeja, XXII, 1910, 1, str. 1-208. 
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, XXVIII-XLI. str.209-305., Glasnik Zemaljskog muzeja. XXII, 1910, 2- 3, str. 209-536 + (16). 
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, (Nastavak). XLII-I. str., 589-643., Glasnik Zemaljskog muzeja, XXII, 1910, 4, str. 537-694. 
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, (Nastavak). LI-LIII. str. 175-208., Glasniku Zemaljskog muzeja, XXIII, 1911., 1-2, str. 1-252 + tbl. 1-
* Stara hrišćanska crkva u Sarajevu, str. 297-302. (ćir.), Glasnik Zemaljskog muzeja, XXIII, 1911., 3, str. 253-485
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, (Nastavak). LIV-LVII. str. 391-435., Glasnik Zemaljskog muzeja, XXIII, 1911., 3. str. 253-435. 
* Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, (Nastavak) . LVIII-LXI. str. 535-547., Glasnik Zemaljskog muzeja, XXIII, 1911., 4, str. 437-551. 
* Moj životopis, Glasnik Zemaljskog muzeja, 1911., godina. 
* Prilozi za historiju pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini u XVIII i XIX stoljeću, str. 413-441. (ćir.), Glasnik Zemaljskog muzeja, XXIV, 1912., 3, str. 295-441. (koautor sa Vladimirom Ćorovićem)
* Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims aus dem XVII. XVIII und XIX. Jahrhundert, 1912., Sarajevo, Izdao je: Bosansko-hercegovački zavod za proučavanje Balkana u Sarajevu. 
* Prvi srpski ustanak pod Karađorđem od godine 1804. do 1862., Sarajevo, 1916. godine. 
* U dvorištu Careve džamije merhum Osman Šuhdi ef. Kjutubhana, Sarajevo, 1914. godine, 1-16.
* Sarajevske muftije od 1519. do 1916., Sarajevo, 1916. godine, 1-31.
* Bilješke iz prošlosti bosanskih katolika i njihovih bogomolja po turskim dokumentima, Sarajevo, 1916. godine.

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Kemura, Sejfudin}}
[[Kategorija:Rođeni 1864.]]
[[Kategorija:Umrli 1917.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>s39rum9d01bdyp541x4emuykue3klrq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>G20</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492649</id>
    <revision>
      <id>3428296</id>
      <parentid>3428232</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T04:02:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4489" xml:space="preserve"> {{Infokutija organizacija 
| ime                        = G20
| izvorno_ime                = Group of Twenty
| slika                      = 
| veličina_slike             = 
| opis_slike                 = Članice grupe 
| karta                      = G20_map.png
| veličina_karte             = 400px
| opis_karte                 = {{Legenda|#FE6F5E|Zemlje članice G-20}}
{{Legenda|#B284BE|Countries represented through the membership of the European Union}}
{{Legenda|#EFCC00|Stalno pozvane zemlje}}
| skraćenica                 = 
| uzrečica                   = 
| prethodnik                 = 
| nasljednik                 = 
| datum_osnivanja            = 
| datum_gašenja              = 
| vrsta                      = 
| status                     = 
| cilj                       = 
| glavno_sjedište            = 
| glavno_sjedište_koordinate = &lt;!-- {{coord|LAT|LON|display=inline,title}} --&gt;
| područje_utjecaja          = 
| članstvo                   = 
| jezik                      = 
| generalni_sekretar         = 
| lider_vrsta1               = Predsjedavajući
| lider_ime1                 = [[Joko Widodo]], [[Predsjednik Indonezije]]
| lider_vrsta2               = 
| lider_ime2                 = 
| lider_vrsta3               = 
| lider_ime3                 = 
| lider_vrsta4               = 
| lider_ime4                 = 
| ključne_osobe              = 
| glavni_organ               = 
| budžet                     = 
| broj_zaposlenih            = 
| broj_volontera             = 
| veb-sajt                   = https://g20.org/
}}

'''G20''' ili '''Grupa dvadeset''' je [[Međuvladina organizacija|međuvladin]] forum koji se sastoji od [[G-20 glavne ekonomije|19 zemalja]] i [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU). Radi na rješavanju glavnih pitanja vezanih za [[Svjetska ekonomija|globalnu ekonomiju]], kao što su međunarodna [[finansijska stabilnost]], [[ublažavanje klimatskih promjena]] i [[održivi razvoj]].&lt;ref name=&quot;IPS&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ipsnews.net/2015/09/g20-finance-ministers-committed-to-sustainable-development/|title=G20 Finance Ministers Committed to Sustainable Development|date=9 September 2015|publisher=IPS News|access-date=4 December 2015}}&lt;/ref&gt;

G20 se sastoji od većine [[Najveće ekonomije|najvećih svjetskih ekonomija]], uključujući i industrijalizirane zemlje i zemlje u razvoju, i čini oko 90% [[Bruto svjetski proizvod|bruto svjetskog proizvoda]] (GWP), &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.g20foundation.org/g20/what-is-the-g20|title=What is the G20 &amp;#124; G20 Foundation|access-date=19 May 2020}}&lt;/ref&gt; 75 {{En dash}} 80% [[međunarodne trgovine]], {{Efn|Ako se isključi unutrašnja razmjena EU, 75%.}} dvije trećine [[Svjetsko stanovništvo|svjetske populacije]],&lt;ref name=&quot;g20members&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.g20.org/about_g20/g20_members|title=G20 Members|publisher=G20.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20140203221840/http://www.g20.org/about_g20/g20_members|archive-date=3 February 2014|url-status=dead|access-date=15 January 2014}}&lt;/ref&gt; i otprilike polovinu [[Spisak država po površini|kopnene površine svijeta]].

G20 je osnovan 1999. godine kao odgovor na nekoliko svjetskih ekonomskih kriza. Od [[Samit G20 u Washingtonu 2008|2008.]] sastaje se najmanje jednom godišnje, sa samitima na kojima učestvuju [[šef vlade]] ili [[Šef države|države]] svake članice, ministar finansija, [[ministar inostranih poslova]] i drugi visoki zvaničnici; EU predstavljaju [[Evropska komisija]] i [[Evropska centralna banka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.g20-insights.org/think_tanks/|title=Think Tanks|website=G20 Insights}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.g20.org/about_g20/past_summits|title=Past Summits {{!}} G20 2014|date=2014-02-03|website=web.archive.org|access-date=2022-08-17|archive-date=3. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140203221850/http://www.g20.org/about_g20/past_summits|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; {{Efn|[[Spisak G20 samita|Samiti]] su bili jednom u dvije godine 2009. i 2010.; od [[2011 G20 samit u Cannesu|samita u Cannesu novembar 2011.]], G20 samiti se održavaju svake godine.}} Druge zemlje, [[Međunarodna organizacija|međunarodne organizacije]] i [[Nevladina organizacija|nevladine organizacije]] su pozvane da prisustvuju samitima, neke na stalnoj osnovi.

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Bibliografija ===
 
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1999.]]
[[Kategorija:Međuvladine organizacije]]</text>
      <sha1>g2z9v393qmiwdd48tg9kof47n9onwgu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492656</id>
    <revision>
      <id>3428257</id>
      <timestamp>2022-08-18T12:05:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj            = 200 m delfin (žene) | prvenstvo_dativ    = Evropskom prvenstvu u plivanju 2022. | slika              =  | opis               =  | datumi             = 16. august (grupe i polufinala) &lt;br/&gt; 17. august (finale) | takmičari          = 19 | države             = 12 | pobjeda_vrijednost = 2:06.81 | zlato              = [[Lana Pudar]] | srebro             = [[Helena Rosendahl Bach]] | bronza             = Il...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6986" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj na sportskom takmičenju
| događaj            = 200 m delfin (žene)
| prvenstvo_dativ    = Evropskom prvenstvu u plivanju 2022.
| slika              = 
| opis               = 
| datumi             = 16. august (grupe i polufinala) &lt;br/&gt; 17. august (finale)
| takmičari          = 19
| države             = 12
| pobjeda_vrijednost = 2:06.81
| zlato              = [[Lana Pudar]]
| srebro             = [[Helena Rosendahl Bach]]
| bronza             = [[Ilaria Cusinato]]
| zlatoNOC           = BIH
| srebroNOC          = DEN
| bronzaNOC          = ITA
| pred               = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2020 – 200 m delfin (žene)|2020.]]
| sljedeće           = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024 – 200 m delfin (žene)|2024.]]
}}
{{EP u vodenim sportovima 2022.}}
{{Glavni|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.}}
Takmičenja u disciplini '''200 m delfin''' za žene na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu u plivanju 2022.]] održana su 16. i 17. augusta.&lt;ref&gt;[https://www.roma2022.eu/wp-content/uploads/2022/08/Timing-SWIMMING-elite-1.5.pdf Raspored]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------HEAT--------_51A1%201.0.pdf Startna lista]&lt;/ref&gt;

== Rekordi ==
Aktualni rekordi u ovoj disciplini prije početka takmičenja prikazani su u tabeli.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=65%
|-
| '''[[Svjetski rekordi u plivanju|Svjetski rekord]]''' || {{ZD|KIN}} [[Liu Zige]] || 2:01.81 || [[Jinan]] || 20. 10. 2009.
|-
| '''[[Evropski rekordi u plivanju|Evropski rekord]]''' || {{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] || 2:04.27 || [[Rim]] || 29. 7. 2009.
|-
| '''[[Rekordi evropskih prvenstava u plivanju|Rekord prvenstava]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Mireia Belmonte]] || 2:04.79 || [[Berlin]] || 24. 8. 2014.
|}

== Rezultati ==
=== Grupe ===
Kvalifikacije su počele 14. augusta u 09:23.&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------HEAT--------_74A%201.0.pdf Rezultati kvalifikacija]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; 
|-
! Plasman !! Grupa !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-bgcolor=ccffcc
| 1. || 1 || 4 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Helena Rosendahl Bach]] || 2:08.66 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 2. || 1 || 3 || align=left|{{ZD|VB}} [[Keanna MacInnes]] || 2:09.72 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 3. || 1 || 5 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Ilaria Cusinato]] || 2:09.75 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 4. || 3 || 4 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || 2:10.30 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 5. || 2 || 4 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 2:10.82 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 6. || 2 || 5 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Zsuzsanna Jakabos]] || 2:11.02 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 7. || 2 || 6 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonella Crispino]] || 2:11.15 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 8. || 2 || 3 || align=left|{{ZD|POR}} [[Ana Monteiro]] || 2:11.40 || KV
|-
| 9. || 3 || 6 || align=left|{{ZD|VB}} [[Holly Hibbott]] || 2:11.41 ||
|-bgcolor=ccffcc
| 10. || 1 || 2 || align=left|{{ZD|FIN}} [[Laura Lahtinen]] || 2:12.44 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 11. || 3 || 5 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] || 2:13.59 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 12. || 2 || 7 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Júlia Pujadas]] || 2:13.73 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 13. || 2 || 1 || align=left|{{ZD|AUT}} [[Anastasia Tichy]] || 2:14.00 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 14. || 3 || 8 || align=left|{{ZD|HRV}} [[Amina Kajtaz]] || 2:14.10 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 15. || 3 || 7 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Mireia Belmonte]] || 2:16.75 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 16. || 1 || 7 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Fanny Borer]] || 2:16.91 || KV
|-
| 17. || 2 || 2 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Aleksandra Knop]] || 2:17.74 || KV, {{abbr|POV|Povukla se}}
|-bgcolor=ccffcc
| 18. || 1 || 1 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Annina Grabher]] || 2:18.91 || KV
|-
| 19. || 3 || 1 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Tamara Schaad]] || 2:19.00 ||
|-
| rowspan=3| || 1 || 6 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Réka Nyirádi]] || colspan=2 rowspan=3|{{tooltip|NS|Nisu startale}}
|-
| 3 || 2 || align=left|{{ZD|IZR}} [[Lea Polonsky]]
|-
| 3 || 3 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Dalma Sebestyén]]
|}

=== Polufinala ===
Polufinala su počela u 19:26.&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------SFNL--------_74A%201.0.pdf Rezultati polufinala]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman !! Grupa !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-bgcolor=ccffcc
| 1. || 2 || 4 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Helena Rosendahl Bach]] || 2:08.48 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 2. || 1 || 4 || align=left|{{ZD|VB}} [[Keanna MacInnes]] || 2:08.90 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 3. || 1 || 5 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || 2:09.25 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 4. || 2 || 5 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Ilaria Cusinato]] || 2:09.30 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 5. || 2 || 3 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 2:10.11 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 6. || 1 || 3 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Zsuzsanna Jakabos]] || 2:10.77 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 7. || 2 || 6 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonella Crispino]] || 2:10.82 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 8. || 1 || 6 || align=left|{{ZD|POR}} [[Ana Monteiro]] || 2:10.85 || KV
|-
| 9. || 2 || 2 || align=left|{{ZD|FIN}} [[Laura Lahtinen]] || 2:11.41 ||
|-
| 10. || 2 || 7 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Júlia Pujadas]] || 2:12.49 ||
|-
| 11. || 1 || 1 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Mireia Belmonte]] || 2:14.01 ||
|-
| 12. || 2 || 1 || align=left|{{ZD|HRV}} [[Amina Kajtaz]] || 2:14.40 ||
|-
| 13. || 1 || 2 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] || 2:14.54 ||
|-
| 14. || 1 || 7 || align=left|{{ZD|AUT}} [[Anastasia Tichy]] || 2:14.59 ||
|-
| 15. || 2 || 8 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Fanny Borer]] || 2:14.90 ||
|-
| 16. || 1 || 8 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Annina Grabher]] || 2:16.92 ||
|}

=== Finale ===
Finale je održano 17. augusta u 18:16.&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL---------_73A2%201.0.pdf Rezultati finala]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-
| {{gold1}} || 2 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 2:06.81 || '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|-
| {{silver2}} || 4 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Helena Rosendahl Bach]] || 2:07.30 ||
|-
| {{bronze3}} || 6 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Ilaria Cusinato]] || 2:07.77 ||
|-
| 4. || 3 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || 2:08.47 ||
|-
| 5. || 7 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Zsuzsanna Jakabos]] || 2:09.03 ||
|-
| 6. || 5 || align=left|{{ZD|VB}} [[Keanna MacInnes]] || 2:09.59 ||
|-
| 7. || 8 || align=left|{{ZD|POR}} [[Ana Monteiro]] || 2:10.79 ||
|-
| 8. || 1 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonella Crispino]] || 2:10.97 ||
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|200 m delfin (žene)]]
[[Kategorija:200 m delfin (žene)]]</text>
      <sha1>pyxduryk0ocewxg3g9ud219lwvugrrw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492657</id>
    <revision>
      <id>3428258</id>
      <timestamp>2022-08-18T12:05:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1105053278|2022 European Aquatics Championships]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3446" xml:space="preserve">'''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]] 2022.''' održava se u Rimu, Italija, od 11. do 21. augusta 2022. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www2.len.eu/?p=16006|title=Rome is chosen to host 2022Europeans|date=2 December 2019|website=len.eu|access-date=3 December 2019}}&lt;/ref&gt; Događaj će se tačno poklopiti, ali neće zvanično biti dio [[Evropsko prvenstvo 2022|Evropskog prvenstva 2022]]. To se razlikovalo od zajedničkog formata [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2018|izdanja 2018.]] koje je održano u sklopu prvog [[Evropsko prvenstvo 2018|Evropskog prvenstva 2018. godine]].

== Raspored ==
Održano je ukupno 77 takmičenja za medalje u 5 disciplina. Datumi takmičenja po disciplinama su: &lt;ref name=&quot;calendar+venues&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.roma2022.eu/en/calendario-eventi/|title=Calendario|website=roma2022.eu|access-date=29 June 2022}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Plivanje]]''': 11–17. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Plivanje na otvorenom]]''': 19-21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Umjetničko plivanje]]''': 11-15. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Ronjenje]]''': 15–21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Visoko ronjenje]]''': 18-20 augusta

{| class=&quot;wikitable&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; valign=&quot;center&quot; |●
| Finale
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;line-height:1.25em; text-align:center&quot;
!avgust
! 11
! 12
! 13
! 14
! 15
! 16
! 17
! 18
! 19
! 20
! 21
! Ukupno
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''5'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''9''' 
|
|
|
|
| '''43'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Plivanje na otvorenom]] 
|
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| '''7'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Umjetničko plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3''' 
|
|
|
|
|
|
| '''12'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Ronjenje]] 
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| '''13'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Visoko ronjenje]] 
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;3399ff&quot; |
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
|
| '''2'''
|-
! Ukupno
! 4
! 9
! 9
! 8
! 10
! 9
! 11
! 2
! 5
! 5
! 5
! 77
|-
! Kumulativno ukupno
! 4
! 13
! 22
! 30
! 40
! 49
! 60
! 62
! 67
! 72
! 77
! 77
|}

== Ukupna tabela medalja ==
''Nakon 60 od 77 događaja''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roma2022.microplustimingservices.com/indexRoma2022_web.php?s=TG9hZE92ZXJhbGxNZWRhbCgpOw==&amp;cat=&amp;page=&amp;spec=&amp;bat=&amp;td=undefined&amp;hg=&amp;descIT=&amp;descEN=&amp;descFR=&amp;curCatSel_M_F=&amp;sport=Swimming|title=Overall Medal Table|website=roma2022.eu|access-date=11 August 2022}}&lt;/ref&gt;
{{Medals table|team}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Sportski događaji u toku]]
[[Kategorija:Plivačka takmičenja]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>j8wim30276ebomr0rc03qnkvdsl1cpc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428259</id>
      <parentid>3428258</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T12:06:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3429" xml:space="preserve">'''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]] 2022.''' održava se u Rimu, Italija, od 11. do 21. augusta 2022. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www2.len.eu/?p=16006|title=Rome is chosen to host 2022Europeans|date=2 December 2019|website=len.eu|access-date=3 December 2019}}&lt;/ref&gt; Događaj će se tačno poklopiti, ali neće zvanično biti dio [[Evropsko prvenstvo 2022|Evropskog prvenstva 2022]]. To se razlikovalo od zajedničkog formata [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2018|izdanja 2018.]] koje je održano u sklopu prvog [[Evropsko prvenstvo 2018|Evropskog prvenstva 2018. godine]].

== Raspored ==
Održano je ukupno 77 takmičenja za medalje u 5 disciplina. Datumi takmičenja po disciplinama su: &lt;ref name=&quot;calendar+venues&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.roma2022.eu/en/calendario-eventi/|title=Calendario|website=roma2022.eu|access-date=29 June 2022}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Plivanje]]''': 11–17. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Plivanje na otvorenom]]''': 19-21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Umjetničko plivanje]]''': 11-15. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Ronjenje]]''': 15–21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Visoko ronjenje]]''': 18-20 augusta

{| class=&quot;wikitable&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; valign=&quot;center&quot; |●
| Finale
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;line-height:1.25em; text-align:center&quot;
!august
! 11
! 12
! 13
! 14
! 15
! 16
! 17
! 18
! 19
! 20
! 21
! Ukupno
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''5'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''9''' 
|
|
|
|
| '''43'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Plivanje na otvorenom]] 
|
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| '''7'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Umjetničko plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3''' 
|
|
|
|
|
|
| '''12'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Ronjenje]] 
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| '''13'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Visoko ronjenje]] 
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;3399ff&quot; |
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
|
| '''2'''
|-
! Ukupno
! 4
! 9
! 9
! 8
! 10
! 9
! 11
! 2
! 5
! 5
! 5
! 77
|-
! Kumulativno ukupno
! 4
! 13
! 22
! 30
! 40
! 49
! 60
! 62
! 67
! 72
! 77
! 77
|}

== Ukupna tabela medalja ==
''Nakon 60 od 77 događaja''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roma2022.microplustimingservices.com/indexRoma2022_web.php?s=TG9hZE92ZXJhbGxNZWRhbCgpOw==&amp;cat=&amp;page=&amp;spec=&amp;bat=&amp;td=undefined&amp;hg=&amp;descIT=&amp;descEN=&amp;descFR=&amp;curCatSel_M_F=&amp;sport=Swimming|title=Overall Medal Table|website=roma2022.eu|access-date=11 August 2022}}&lt;/ref&gt;
{{Medals table|team}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Sportski događaji u toku]]
[[Kategorija:Plivačka takmičenja]]</text>
      <sha1>dgx23yyefgmup7jq6jcmgdalesaz715</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428260</id>
      <parentid>3428259</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T12:06:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.]] na [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3429" xml:space="preserve">'''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]] 2022.''' održava se u Rimu, Italija, od 11. do 21. augusta 2022. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www2.len.eu/?p=16006|title=Rome is chosen to host 2022Europeans|date=2 December 2019|website=len.eu|access-date=3 December 2019}}&lt;/ref&gt; Događaj će se tačno poklopiti, ali neće zvanično biti dio [[Evropsko prvenstvo 2022|Evropskog prvenstva 2022]]. To se razlikovalo od zajedničkog formata [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2018|izdanja 2018.]] koje je održano u sklopu prvog [[Evropsko prvenstvo 2018|Evropskog prvenstva 2018. godine]].

== Raspored ==
Održano je ukupno 77 takmičenja za medalje u 5 disciplina. Datumi takmičenja po disciplinama su: &lt;ref name=&quot;calendar+venues&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.roma2022.eu/en/calendario-eventi/|title=Calendario|website=roma2022.eu|access-date=29 June 2022}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Plivanje]]''': 11–17. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Plivanje na otvorenom]]''': 19-21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Umjetničko plivanje]]''': 11-15. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Ronjenje]]''': 15–21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Visoko ronjenje]]''': 18-20 augusta

{| class=&quot;wikitable&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; valign=&quot;center&quot; |●
| Finale
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;line-height:1.25em; text-align:center&quot;
!august
! 11
! 12
! 13
! 14
! 15
! 16
! 17
! 18
! 19
! 20
! 21
! Ukupno
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''5'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''9''' 
|
|
|
|
| '''43'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Plivanje na otvorenom]] 
|
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| '''7'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Umjetničko plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3''' 
|
|
|
|
|
|
| '''12'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Ronjenje]] 
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| '''13'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022|Visoko ronjenje]] 
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;3399ff&quot; |
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
|
| '''2'''
|-
! Ukupno
! 4
! 9
! 9
! 8
! 10
! 9
! 11
! 2
! 5
! 5
! 5
! 77
|-
! Kumulativno ukupno
! 4
! 13
! 22
! 30
! 40
! 49
! 60
! 62
! 67
! 72
! 77
! 77
|}

== Ukupna tabela medalja ==
''Nakon 60 od 77 događaja''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roma2022.microplustimingservices.com/indexRoma2022_web.php?s=TG9hZE92ZXJhbGxNZWRhbCgpOw==&amp;cat=&amp;page=&amp;spec=&amp;bat=&amp;td=undefined&amp;hg=&amp;descIT=&amp;descEN=&amp;descFR=&amp;curCatSel_M_F=&amp;sport=Swimming|title=Overall Medal Table|website=roma2022.eu|access-date=11 August 2022}}&lt;/ref&gt;
{{Medals table|team}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Sportski događaji u toku]]
[[Kategorija:Plivačka takmičenja]]</text>
      <sha1>dgx23yyefgmup7jq6jcmgdalesaz715</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492658</id>
    <redirect title="Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022." />
    <revision>
      <id>3428261</id>
      <timestamp>2022-08-18T12:08:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61" xml:space="preserve">#Preusmjeri:[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.]]</text>
      <sha1>mjluy50xxsr06adtifkk0ftksdhz4av</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abdulhalim-agin mesdžid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492659</id>
    <revision>
      <id>3428268</id>
      <timestamp>2022-08-18T14:19:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija vjerski objekt | ime                         = Abdulhalim-agin mesdžid | slika                       = Abdulhalim-agin mesdžid.jpg | veličina_slike              =  | alt_slike                   =  | opis_slike                  =  | geografska_dužina           =  | geografska_širina           =  | vrsta_karte                 =  | veličina_karte              =  | opis_karte                  =  | reljef_karte                =  | lokacija                    = [...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3762" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Abdulhalim-agin mesdžid
| slika                       = Abdulhalim-agin mesdžid.jpg
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = 
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = 
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = 
| osnivač                     = Abdulhalim-aga
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1504.
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}'''Abdulhalim-agin mesdžid''' je bila [[Sarajevo|sarajevska]] džamija koja se nalazila u naselju [[Skenderija (naselje)|Skenderija]] na lokalitetu [[Mutni potok]]. 

== Historija ==
Mesdžid je sagrađen 1504. godine. Njen osnivač je bio Abdulhalim-aga, ćehaja (upravitelj dvora) [[Skender-beg Mihajlović|Skender-bega Mihajlovića]], bosanskog sandžak-bega. Mahala Skender-ćehajina, poznata i kao Abdulhalima-agina mahala, prvi put se u izvorima spominje 1528. godine. Za održavanje ovog mesdžida dobrotvor je uvakufio nekoliko hiljada [[Akče|akči]] gotovog novca i svoju fabriku cigli i ćeremita. Ova tipična mahalska džamija je imala drvenu [[Munara|munaru]] od kasetiranih dašćica. Dimenzije su iznosile oko 8 x 8 m. Vanjske sofe, dimenzija 6 x 6 m nose šest drvenih stubova. Mesdžid je uništen u požaru prilikom pohoda Eugena Savojskog na Sarajevo u oktobru 1697. godine, a obnovljen nekoliko godina kasnije. Mesdžid i njeno groblje je porušeno 1952. godine i na ovom prostoru napravljen dječji park, a kasnije zgrada. Uz mesdžid se nalazilo groblje sa tridesetak nišana od kojih su 14 imali natpise. Najstariji dani potječe iz 1756. godine i pripada izvjesnom Idris dedi. U groblju je ukopan i izvjesni hadži Zulfikar (umro 1830.) koji je obnovio mesdžid. &lt;ref&gt;Sejfuddin Kemura, (1913), ''Sarajevske džamije'', str. 198-202&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Mehmed Mujezinović, (1974), ''Islamska epigrafika BiH'', knjiga I, str. 192&lt;/ref&gt;

== Reference ==</text>
      <sha1>p36alx2y99zhv9xeubgua9awunhhuc1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428269</id>
      <parentid>3428268</parentid>
      <timestamp>2022-08-18T14:26:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3824" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Abdulhalim-agin mesdžid
| slika                       = Abdulhalim-agin mesdžid.jpg
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = 
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = 
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = 
| osnivač                     = Abdulhalim-aga
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1504.
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}'''Abdulhalim-agin mesdžid,''' poznat i kao '''Skenderćehajin mesdžid''' je bila [[Sarajevo|sarajevska]] džamija koja se nalazila u naselju [[Skenderija (naselje)|Skenderija]] na lokalitetu [[Mutni potok]]. 

== Historija ==
Mesdžid je sagrađen 1504. godine. Njen osnivač je bio Abdulhalim-aga, ćehaja (upravitelj dvora) [[Skender-beg Mihajlović|Skender-bega Mihajlovića]], bosanskog sandžak-bega. Mahala Skender-ćehajina, poznata i kao Abdulhalima-agina mahala, prvi put se u izvorima spominje 1528. godine. Za održavanje ovog mesdžida dobrotvor je uvakufio nekoliko hiljada [[Akče|akči]] gotovog novca i svoju fabriku cigli i ćeremita. Ova tipična mahalska džamija je imala drvenu [[Munara|munaru]] od kasetiranih dašćica. Dimenzije su iznosile oko 8 x 8 m. Vanjske sofe, dimenzija 6 x 6 m nose šest drvenih stubova. Mesdžid je uništen u požaru prilikom pohoda Eugena Savojskog na Sarajevo u oktobru 1697. godine, a obnovljen nekoliko godina kasnije. Mesdžid i njeno groblje je porušeno 1952. godine i na ovom prostoru napravljen dječji park, a kasnije zgrada. Uz mesdžid se nalazilo groblje sa tridesetak nišana od kojih su 14 imali natpise. Najstariji dani potječe iz 1756. godine i pripada izvjesnom Idris dedi. U groblju je ukopan i izvjesni hadži Zulfikar-aga (umro 1830.) koji je održavao i popravio mesdžid. &lt;ref&gt;Sejfuddin Kemura, (1913), ''Sarajevske džamije'', str. 198-202&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Mehmed Mujezinović, (1974), ''Islamska epigrafika BiH'', knjiga I, str. 192&lt;/ref&gt;

== Reference ==</text>
      <sha1>i79upf5nydhejcm9sdi3ra95ih3wd10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492661</id>
    <revision>
      <id>3428298</id>
      <timestamp>2022-08-19T07:38:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>za početak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5335" xml:space="preserve">{{Infokutija država na takmičenju
| NOK                = BIH
| NOK_ime            = [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine]]
| takmičenje_dativ   = Mediteranskim igrama
| godina             = 2022.
| lokacija_dativ     = [[Oran|Oranu]], Alžir
| takmičari          = 48
| sportovi           = 11
| plasman            = 19
| zlato              = 2
| srebro             = 0
| bronza             = 6
| učešća             = [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 1993.|1993]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 1997.|1997]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2001.|2001]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2005.|2005]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2009.|2009]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2013.|2013]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2018.|2018]]
* 2022
| također_pogledajte = [[Jugoslavija na Mediteranskim igrama|Jugoslavija]] (1951–1991)
}}
'''[[Bosna i Hercegovina]]''' je učestvovala na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranskim igrama 2022.]] u [[Oran]]u u [[Alžir]]u od 25. juna do 6. jula 2022.
== Medalje ==
{{col-begin}}
|  style=&quot;text-align:left; width:78%; vertical-align:top;&quot;|
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:95%&quot;
|-
! Medalja
! Ime
! Sport
! Događaj
! Datum
|-
| {{gold medal}} || [[Lana Pudar]] || [[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Plivanje]] || [[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022. – 200 m delfin (žene)|200 m delfin (žene)]] || {{dts| 1. juli}}
|-
| {{gold medal}} || [[Lana Pudar]] || [[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Plivanje]] || [[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022. – 100 m delfin (žene)|100 m delfin (žene)]] || {{dts| 4. juli}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Nejra Sipović]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022.|Karate]] || [[Karate na Mediteramskim igrama 2022. – 61 kg (žene)|61 kg (žene)]] || {{dts| 26. juni}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Hamza Turulja]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022.|Karate]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022. – 75 kg (muškarci)|75 kg (muškarci)]] || {{dts| 26. juni}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Rijad Džuho]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022.|Karate]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022. – +84 kg (muškarci)|+84 kg (muškarci)]] || {{dts| 27. juni}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Anđela Samardžić]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022.|Džudo]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022. – 57 kg (žene)|57 kg (žene)]] || {{dts| 29. juni}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Toni Miletić]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022.|Džudo]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022. – 90 kg (muškarci)|90 kg (muškarci)]] || {{dts| 1. juli}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Larisa Cerić]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022.|Džudo]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022. – +78 kg (žene)|+78 kg (žene)]] || {{dts| 1. juli}}
|}
|  style=&quot;text-align:left; width:22%; vertical-align:top;&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
!colspan=5|'''Medalje po sportu'''
|-
|'''Sport'''
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|{{gold01}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;|{{silver02}}
| style=&quot;background:#ffdab9;&quot;| {{bronze03}}
|'''Ukupno'''
|-
|[[#Džudo|Džudo]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |3
|'''3'''
|-
|[[#Karate|Karate]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |3
|'''3'''
|-
|[[#Plivanje|Plivanje]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |0
|'''2'''
|-
!Ukupno||2||0||6||8
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
!colspan=6|'''Medalje po datumu'''
|-
|'''Dan'''
|'''Datum'''
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | {{gold01}}
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | {{silver02}}
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | {{bronze03}}
|'''Ukupno'''
|-
|1
|26. juni
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |2
|'''2'''
|-
|2
|27. juni
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |1
|'''1'''
|-
|4
|29. juni
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |1
|'''1'''
|-
|6
|1. juli
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |2
|'''3'''
|-
|9
|4. juli
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |0
|'''1'''
|-
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno||2||0||6||8
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; float:left&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
!colspan=5|'''Medalje po spolu'''
|- align=center
|'''Spol'''
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| {{gold01}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| {{silver02}}
| style=&quot;background:#ffdab9;&quot;| {{bronze03}}
|'''Ukupno'''
|- align=center
|Muškarci
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |3
|3
|- align=center
|Žene
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |3
|5
|- align=center
!'''Ukupno''' || style=&quot;background:gold;&quot;| '''2''' || style=&quot;background:silver;&quot;| '''0''' || style=&quot;background:#c96;&quot;| '''6''' || '''8'''
|}
{{col-end}}</text>
      <sha1>2olboiniiom1w5x6n20may0p6d9h6pa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428299</id>
      <parentid>3428298</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T07:39:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>+ 3 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5501" xml:space="preserve">{{Infokutija država na takmičenju
| NOK                = BIH
| NOK_ime            = [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine]]
| takmičenje_dativ   = Mediteranskim igrama
| godina             = 2022.
| lokacija_dativ     = [[Oran|Oranu]], Alžir
| takmičari          = 48
| sportovi           = 11
| plasman            = 19
| zlato              = 2
| srebro             = 0
| bronza             = 6
| učešća             = [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 1993.|1993]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 1997.|1997]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2001.|2001]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2005.|2005]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2009.|2009]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2013.|2013]]
* [[Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama 2018.|2018]]
* 2022
| također_pogledajte = [[Jugoslavija na Mediteranskim igrama|Jugoslavija]] (1951–1991)
}}
'''[[Bosna i Hercegovina]]''' je učestvovala na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranskim igrama 2022.]] u [[Oran]]u u [[Alžir]]u od 25. juna do 6. jula 2022.
== Medalje ==
{{col-begin}}
|  style=&quot;text-align:left; width:78%; vertical-align:top;&quot;|
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:95%&quot;
|-
! Medalja
! Ime
! Sport
! Događaj
! Datum
|-
| {{gold medal}} || [[Lana Pudar]] || [[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Plivanje]] || [[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022. – 200 m delfin (žene)|200 m delfin (žene)]] || {{dts| 1. juli}}
|-
| {{gold medal}} || [[Lana Pudar]] || [[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Plivanje]] || [[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022. – 100 m delfin (žene)|100 m delfin (žene)]] || {{dts| 4. juli}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Nejra Sipović]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022.|Karate]] || [[Karate na Mediteramskim igrama 2022. – 61 kg (žene)|61 kg (žene)]] || {{dts| 26. juni}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Hamza Turulja]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022.|Karate]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022. – 75 kg (muškarci)|75 kg (muškarci)]] || {{dts| 26. juni}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Rijad Džuho]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022.|Karate]] || [[Karate na Mediteranskim igrama 2022. – +84 kg (muškarci)|+84 kg (muškarci)]] || {{dts| 27. juni}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Anđela Samardžić]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022.|Džudo]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022. – 57 kg (žene)|57 kg (žene)]] || {{dts| 29. juni}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Toni Miletić]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022.|Džudo]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022. – 90 kg (muškarci)|90 kg (muškarci)]] || {{dts| 1. juli}}
|-
| {{bronze medal}} || [[Larisa Cerić]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022.|Džudo]] || [[Džudo na Mediteranskim igrama 2022. – +78 kg (žene)|+78 kg (žene)]] || {{dts| 1. juli}}
|}
|  style=&quot;text-align:left; width:22%; vertical-align:top;&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
!colspan=5|'''Medalje po sportu'''
|-
|'''Sport'''
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|{{gold01}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;|{{silver02}}
| style=&quot;background:#ffdab9;&quot;| {{bronze03}}
|'''Ukupno'''
|-
|[[#Džudo|Džudo]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |3
|'''3'''
|-
|[[#Karate|Karate]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |3
|'''3'''
|-
|[[#Plivanje|Plivanje]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |0
|'''2'''
|-
!Ukupno||2||0||6||8
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
!colspan=6|'''Medalje po datumu'''
|-
|'''Dan'''
|'''Datum'''
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | {{gold01}}
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | {{silver02}}
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | {{bronze03}}
|'''Ukupno'''
|-
|1
|26. juni
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |2
|'''2'''
|-
|2
|27. juni
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |1
|'''1'''
|-
|4
|29. juni
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |1
|'''1'''
|-
|6
|1. juli
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |2
|'''3'''
|-
|9
|4. juli
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |0
|'''1'''
|-
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno||2||0||6||8
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; float:left&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
!colspan=5|'''Medalje po spolu'''
|- align=center
|'''Spol'''
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| {{gold01}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| {{silver02}}
| style=&quot;background:#ffdab9;&quot;| {{bronze03}}
|'''Ukupno'''
|- align=center
|Muškarci
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |3
|3
|- align=center
|Žene
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; |2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; |0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; |3
|5
|- align=center
!'''Ukupno''' || style=&quot;background:gold;&quot;| '''2''' || style=&quot;background:silver;&quot;| '''0''' || style=&quot;background:#c96;&quot;| '''6''' || '''8'''
|}
{{col-end}}

[[Kategorija:Države na Mediteranskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina na Mediteranskim igrama]]
[[Kategorija:2022. u bosanskohercegovačkom sportu]]</text>
      <sha1>bnkgt5sw1gv06mmaizt70l1d9f60g64</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ableizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492662</id>
    <revision>
      <id>3428314</id>
      <timestamp>2022-08-19T09:18:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{diskriminacija}} {{nesposobnost}} '''Ableizam''' (eng. '''ableism ili disablism''', disability = invalidnost ili nesposobnost) je termin koji označava [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema [[Invalidnost|invalidnim]] osobama ili za koje se smatra da imaju neki oblik invalidnosti. Po ableizmu, osobe definiraju njihove sposobnosti i invalidi sa smatraju općenito manje vrijednima od neinvalida.&lt;ref&gt;Linton, Simi (1998). ''Claiming Disabi...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21392" xml:space="preserve">{{diskriminacija}}
{{nesposobnost}}
'''Ableizam''' (eng. '''ableism ili disablism''', disability = invalidnost ili nesposobnost) je termin koji označava [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema [[Invalidnost|invalidnim]] osobama ili za koje se smatra da imaju neki oblik invalidnosti. Po ableizmu, osobe definiraju njihove sposobnosti i invalidi sa smatraju općenito manje vrijednima od neinvalida.&lt;ref&gt;Linton, Simi (1998). ''Claiming Disability Knowledge and Identity''. New York: New York University Press. p. 9.&lt;/ref&gt; Ljude se na toj osnovi osuđuje i određene prilike im se uskraćuju. 

Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito, ili su povezani sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (naprimjer, pretpostavka da svi invalidi žele da se izliječe, pretpostavka da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće, ili pretpostavka da slijepi ljudi imaju neki poseban oblik uvida).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disability-studies.leeds.ac.uk/wp-content/uploads/sites/40/library/Sutherland-CHAPTER6.pdf|title=Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982}}&lt;/ref&gt; Ovi [[stereotip]]i, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijskih [[Stav (psihologija)|stavova]] i [[ponašanja]] prema osobama s invalidnošću.&lt;ref&gt;Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). ''Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice)'' (in German). [[Kohlhammer Verlag]]. p. 149. {{ISBN|3-17-018437-7}}. Retrieved January 17, 2012.&lt;/ref&gt; Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.&lt;ref&gt;&quot;Geistige Behinderung{{snd}} Normtheorien nach Speck und Goffman&quot;. Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.&lt;/ref&gt;
	
U ableističkim društvima se na invalidne  ljude gleda kao na manje vrijedne od drugih. Pokret [[Eugenika|eugenike]] s početka 20. stoljeća smatra se primjerom rasprostranjenog ableizma. Masovna ubojstva invalida u nacističkoj Njemačkoj, [[Eutanazijski program T-4|Aktion T4]], primjer su ekstremnog ableizma. 

Ableizam se može bolje razumjeti čitanjem literature koju su objavili oni koji žive s invalidnošću, koji imaju iskustva iz prve ruke. [[ Studije o invalidnosti |Studij invalidnosti]] je akademska disciplina koju je također korisno istražiti kako bi stekli bolje razumijevanje problema u društvu povezanih s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom. 

== Tipovi ableizma ==
* '''Fizički ableizam''' je mržnja ili diskriminacija zasnovana na fizičkom izgledu osobe.
* '''[[Sanizam|Mentalni ableizam]]''' je diskriminacija zasnovana na stanju mentalnog zdravlja i kognitivnim razlikama.
*''Medicinski ableizam“ postoji i interpersonalno (kako zdravstveni radnici mogu biti sposobni) i sistemski, jer odluke koje donose zdravstvene ustanove i njegovatelji mogu spriječiti ostvarivanje prava pacijenata sa invalidnošću kao što su autonomija i donošenje odluka. [[Medicinski model invalidnosti]] se može koristiti za opravdanje medicinskog nesposobnosti.
*'''Strukturni ableizam''' ne uspijeva da obezbijedi alate za pristupačnost kao što su rampa, invalidska kolica, oprema za specijalno obrazovanje, itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |title=Ableism 101 Part One: What is Ableism? What is Disability? &amp;#124; Disability Resources |website=[[University of Arizona]] |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturni ableizam''' su obrasci ponašanja, kulture, stavova i društveni obrasci koji mogu diskriminirati dostojanstvo simptoma invalidnosti, negirati, nevidljivi, odbaciti posebne potrebe ili mogu učiniti invalidska prava i pristupačnost nedostižnim.
*''Internalizovani ableiizam''' je kada osoba sa invaliditetom diskriminiše sebe i druge osobe sa invaliditetom držeći stav da je invalidnost nešto čega se treba stidjeti, ili nešto što treba sakriti, ili odbijanjem pristupa ili podrške. Internalizirani ableizam može biti rezultat maltretiranja osoba s invalidnošću.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter-url=https://doi.org/10.1057/9780230245181_2 |chapter=Internalised Ableism: The Tyranny Within |first=Fiona Kumari |last=Campbell |title=Contours of Ableism |date=2009 |publisher=Palgrave Macmillan UK |pages=16–29 |via=[[Springer-Link]] |doi=10.1057/9780230245181_2 |isbn=978-1-349-36790-0 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt; To je oblik [[signal]]izacije društva.
* '''Neprijateljski ableizam''' je kulturna ili društvena vrsta sposobnog kad su ljudi neprijateljski raspoloženi prema simptomima invalidnosti ili [[fenotip]]ovima osobe sa invaliditetom.
* '''Benevolentni ableizam''': Ableizam često ima dobronamjeran izgled. Ljudi se prema osobi s invaliditetom odnose dobro, ali isto tako kao prema djetetu („[[infantilizacija]]“), umjesto da ih smatraju odraslim odraslim osobama. Primjeri uključuju ignoriranje [[invalidnost]]i, nepoštivanje životnih iskustava osobe s invaliditetom, [[agresija|mikroagresiju]], neuvažavanje mišljenja osobe s invaliditetom pri donošenju važnih odluka, zadiranje u privatnost ili lične granice, prisilne korektivne mjere, neželjenu pomoć, neslušanje za posebne potrebe itd.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |title=Hostile, Benevolent, and Ambivalent Ableism: Contemporary Manifestations |first1=Michelle R. |last1=Nario‐Redmond |first2=Alexia A. |last2=Kemerling |first3=Arielle |last3=Silverman |date=10 June 2019 |journal=[[Journal of Social Issues]] |volume=75 |issue=3 |pages=726–756 |via=Wiley Online Library |doi=10.1111/josi.12337 |s2cid=197736429 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Ambivalentni ableizam'' može se okarakterisati kao negdje između neprijateljskog i dobronamjernog ableizma.

== Historija ==

=== Kanada ===
Ableizam u [[Kanađani|Kanadi]] uključuje određene tipovee razgovora i ponašanja koje izražavaju osjećaj tjeskobe, straha, [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] i [[Netrpeljivost|antipatije]] prema [[Invalidnost|osobama]] s [[Invalidnost|invalidnošću]]. 

Tipovi  [[Diskriminacija|diskriminacije]] koje su se pojavile ili koje se još uvijek javljuju u Kanadi uključuju mogućnost pristupa važnim objektima poput infrastrukture [[promet]]ne mreže, restriktivne [[Granični nadzor|imigracijske politike]], [[sterilizacija |prisilna sterilizacija]] radi onemogućavanja potomstva, [[Diskriminacija pri zapošljavanju |prepreke pri zapošljavanju]], dovoljno visoke plaće za održavanje minimalnog [[Životni standard|životnog standarda]] i institucionalizacija invalida u nehumanim uvjetima.&lt;ref&gt;{{cite wb|title=Policy on ableism and discrimination based on disability |url=http://www.ohrc.on.ca/en/policy-ableism-and-discrimination-based-disability |publisher=Ontario Human Rights Commission |accessdate=august 26.  2018.}}&lt;/ref&gt;

[[Politika rezova|Mjere štednje]] koje kanadska vlada provodi ponekad se nazivaju ableističkim, poput ukidanja programa koji spašavaju osobe s invalidnošću od života u siromaštvu i opasnim okruženjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/canada-news-pmn/austerity-left-people-with-disabilities-without-housing-n-s-inquiry-told |title=‘Ableist’ bias left people with disabilities without housing, N.S. inquiry told|work=National Post |accessdate=26. kolovoza 2018. |first=Michael |last=Tutton}}&lt;/ref&gt;

=== Nacistička Njemačka ===
[[Adolf Hitler|Hitler]] je 1939. potpisao tajnu uredbu o programu eutanazije, [[Eutanazijski program T-4]] (Aktion T4), kojom je odobreno ubijanje odabranih pacijenata s roničnim neurološkim poremećajima. Kao posljedica ovog programa ubijeno je oko 70.000 invalidnih osoba. Pod pritiskom javnosti, program je 1941. službeno zaustavljen, ali je rad nastavljen izvan nadzora javnosti. Ubijeno je ukupno 200.000 ili više ljudi do 1945. godine, tj. do kraja Hitlerove vladavine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/T4-Program |title=T4 Program – Definition and History |website=Encyclopedia Britannica|access-date=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:Convicts_Lunatics_and_Women!_Have_No_Vote_for_Parliament,_ca._1907-1918.jpg|alt=A poster in gold colors and line art, showing three people: a large menacing man, a small frail man, and a woman in academic robes; wording is &quot;She. It is time I got out of this place. Where Shall I Find The Key? Convicts Lunatics and Women! Have no vote for Parliament&quot;|mini| [[Sufražetkinje|Sufražetski]] plakat u Velikoj Britaniji prema kojemu, za razliku od žena, &quot;luđaci&quot; i &quot;osuđenici&quot; ne zaslužuju pravo glasa. ]]
U Velikoj Britaniji diskriminacija na bazi invalidnosti proglašena je nezakonitom, Zakonima o diskriminaciji invalidnosti iz [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 1995.|1995.]] i [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 2005.|2005.]] godine. Oni su kasnije zamijenjeni [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine]], kojim je ujedinjeno više zaštitnih mjera protiv diskriminatornog ponašanja na bazi invalidnosti, rase, religije i vjerskog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, dobi i trudnoće, tzv. &quot;zaštićenih karakteristika&quot;.  

Pravna definicija invalidnosti koja se koristi u zakonu je: Osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje, a spomenuto oštećenje ima značajan i dugoročni štetni učinak na njenu sposobnost da provede uobičajene, svakodnevne aktivnosti.&lt;ref&gt;&quot;A person (P) has a disability if P has a physical or mental impairment, and the impairment has a substantial and long-term adverse effect on his ability to carry out normal day-to-day activities&quot;. (Section 6(1)&lt;/ref&gt; (Članak 6. stavak 1. [[ Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakona o ravnopravnosti iz 2010.]] ) 

Neki slučajevi (poput sljepoće, [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] i raka) su izravno spomenuti, dok je nekolicina (poput ovisnosti o drogama i alkoholu) posebno isključena. 

=== Sjedinjene Američke Države ===
Do 1800-ih, su osobe s invalidnošću često smatrane zlim ili opsjednutima zbog kršćanskog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |naslov=History Perspective of Ableism in America}}&lt;/ref&gt; Kao i mnoge druge manjine, većinu američke povijesti su osobe s invalidinošču bile segregirane i ostajale bez prava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |naslov=A Civil Rights History: Americans with Disabilities |last=Faville |first=Andrea |website=Knight Chair in Political Reporting}}&lt;/ref&gt; U 1800-im se dogodio pomak s vjerskog na znanstveno gledište, zbog čega su započela istraživanja na osobama s invaliditetom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nccj.org/ableism |naslov=Ableism |website=NCCJ}}&lt;/ref&gt; Javna stigma počela se mijenjati tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata,]] kada su se mnogi Amerikanci vratili kući mentalno ili fizički hendikepirani. Šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava]], svijet je započeo [[ Pokret za prava invalida|pokret za prava osoba s invalidnošću]]. Cilj je bio da se svim invalidnim osobama s pruže jednaka prava i mogućnosti. Do 1970-ih, zakoni su u Sjedinjenim Državama često bili ableistički. Naprimjer, u mnogim su jurisdikcijama takozvani &quot;zakoni o ružnoći &quot; zabranjivali ljudima da se pojavljuju u javnosti ako imaju bolesti koje ih čine ružnima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |naslov=The Ugly Laws: Disability In Public |date=6. rujna 2011. |website=rootedinrights.org |access-date=April 1, 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190401134217/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |archivedate=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt; 

[[Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom]] ([[:en:Individuals_with_Disabilities_Education_Act|Individuals with Disabilities Education Act]]) američki je zakon koji studentima s invalidnošču osigurava besplatnu javnu edukaciju, prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Cilj IDEA je pružiti djeci s invaliditetom jednaku priliku za obrazovanje kao i onima koji nemaju invaliditet. 

== Ableizam u medijima ==
Invalidnosti su u medijima često podzastupljene, prikazujući osobe na dehumanizirajući način umjesto da se na nj gleda iz njihove perspektive. Iako otprilike 20% ljudske populacije ima neki oblik invalidnosti, samo 2% likova na televiziji i filmu imaju invaliditet. Te likove gotovo uvijek igraju glumci/ice koji sami nemaju dati oblik invalidnosti.&lt;ref&gt;{{cije journal|author=Woodburn |first=Danny |title=The Ruderman White Paper on Employment of Actors with Disabilities in Television |url=http://www.rudermanfoundation.org/wp-content/uploads/2016/07/TV-White-Paper_7-1-003.pdf |date=July 2016.}}&lt;/ref&gt; 

=== Negativci s invalidnošću ===
Jedan od najčešćih prikaza invalida u medijima zu zlikovci. Lindsey Row-Heyveld primjećuje: &quot;da su zli gusari nezbrinuti, ostarjeli i uvijek opremljeni umjetnom nogom, pokrivalom za oči ili kukom, dok junački gusari izgledaju poput Johnny Deppovog Jack Sparrowa.&quot;&lt;ref&gt;Row-Heyveld, Lindsey (2015). &lt;/ref&gt; Invaliditetom se zlikovca nastoji odvojiti od prosječnog gledatelja i dehumanizirati ga, stvarajući negativnu stigmu s kojom osobe moraju živjeti u stvarnom svijetu. 

=== Inspiracija za pornografiju ===
[[Pornografija|Inspiracija za pornografiju]], fenomen je u kojemu se osobe s invaliditetom prikazuje kao nadahnjujuće, makar izvodili najbanalniji svakodnevni zadatak. Argumenti protiv takvih videa su da invalidnost predstavljaju kao prepreku za prevazilaženje ili rehabilitaciju, umjesto nešto čemu bi se društvo i javni prostor trebali prilagoditi, te da stvara veći razmak između invalida i neinvalida.&lt;ref&gt;Rakowitz Rebecca |title=Inspiration porn: A look at the objectification of the disabled community |work=The Crimson White |publisher=University of Alabama |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202121955/https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |archive-date=December 2, 2016|url=https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitchell, Kate (17 July 2017). &lt;/ref&gt;    

== Sportovi ==
[[Slika:Paralympic_Runner.jpg|mini| Trkač na paraolimpijskim igrama u Riu, 2016.]]
Ableizam je često najjasniji kad se radi o [[sport]]u. U sportskim medijima se spori seist invalidnošću često prikazuju inferiornim, naglašavajući rehabilitaciju, što je samo po sebi negativan pogled na invalidnost. [[Oscar Pistorius]] je južnoafrički trkač koji se natjecao na Paraolimpijadama 2004., 2008. i 2012. te Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. Pistorius je bio prvi dvostruko amputirani sportaš na Olimpijskim igrama.  Dok se medijsko izvještavanje tokom njegovog natjecanja na Paraolimpijskim igrama fokusiralo na inspiraciju, ono na Olimpijskim igrama preusmjerilo se na pitanje jesu li mu umjetne noge davale prednost u natjecanju. 

==Također pogledajte ==
*[[Pristupačnost]]
*[[Inkluzija]]
*[[Invalidnost]]
*[[Invalidnost i siromaštvo]]
*[[Pokret za prava osoba s invalidnošću]]
*[[Nevidljivi oblici invalidnosti]]
*[[Mentalno zdravlje]]
*[[Diskriminacija]]
*[[Stereotip]]
*[[Zločin iz mržnje]]
*[[Prisilna sterilizacija]]
*[[Predrasuda]]
*[[Paraolimpijske igre]]
*[[Specijalne olimpijske igre]]
*[[Festival jednakih mogućnosti]]
*[[Studij invalidnosti]]

== Reference ==
{{reflist}}
	
== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last1=Adams|first1=Rachel |last2= Reiss|first2=Benjamin|last3=Serlin|first3=David |title=Keywords for Disability Studies|year=2015|publisher=NYU Press|isbn=978-1-4798-4115-8}}
* {{cite journal
 |last1=Amundson 
 |first1=Ron 
 |first2=Gayle 
 |last2=Taira 
 |title=Our Lives and Ideologies: The Effects of Life Experience on the Perceived Morality of the Policy of Physician-Assisted Suicide 
 |journal=Journal of Policy Studies 
 |volume=16 
 |issue=1 
 |year=2005 
 |pages=53&amp;ndash;57 
 |url=http://uhh.hawaii.edu./~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |doi=10.1177/10442073050160010801 
 |s2cid=143674103 
 |url-status=dead 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |archive-date=2010-12-28 
}}
* {{cite journal
  |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
  |year=2001
  |title=Inciting Legal Fictions: Disability Date with Ontology and the Ableist Body of the Law
  |journal=Griffith Law Review
  |volume=10
  |issue=1
  |pages=42&amp;ndash;62
}}
* {{cite journal
  |url=http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
  |journal=M/C Journal
  |volume=11|issue=3
  |year=2008
  |title=Refusing Able(ness): A Preliminary Conversation about Ableism
  |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
  |doi=10.5204/mcj.46
  |doi-access=free
  }}
* {{cite book
  |title=Contours of Ableism: The Production of Disability and Abledness
  |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
  |publisher=Palgrave Macmillan
  |year=2009
  |isbn=978-0-230-57928-6
}}
* {{cite journal
  |last=Chouinard|first=Vera
  |title=Making Space for Disabling Difference: Challenges Ableist Geographies
  |journal=Environment and Planning D: Society and Space
  |volume=15
  |year=1997
  |pages=379&amp;ndash;387
  |doi=10.1068/d150379|s2cid=220082865}}
* {{cite journal
  |last=Clear|first=Mike
  |title=The &quot;Normal&quot; and the Monstrous in Disability Research
  |journal=Disability &amp; Society
  |issn=0968-7599
  |lccn=2007233711
  |oclc=808984972
  |publisher=Taylor &amp; Francis
  |volume=14|issue=4
  |year=1999
  |pages=435&amp;ndash;448
  |doi=10.1080/09687599926055
}}
* Fandrey, Walter: Krüppel, Idioten, Irre: zur Sozialgeschichte behinderter Menschen in Deutschland (Cripples, idiots, madmen: the social history of disabled people in Germany) {{in lang|de}} {{ISBN|978-3-925344-71-8}}
* {{cite book
  |title=Teaching for diversity and social justice 
  |chapter-url= https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6/page/334/mode/2up?q=griffin
  |volume=1
  |page= 335
  |editor1-first=Maurianne|editor1-last=Adams
  |editor2-first=Lee Anne|editor2-last=Bell
  |editor3-first=Pat|editor3-last=Griffin
  |chapter=Ableism Curriculum Design
  |first1=Pat|last1=Griffin
  |first2=Madelaine L.|last2=Peters
  |first3=Robin M.|last3=Smith
  |edition=2nd
  |location=New York
  |publisher=Taylor &amp; Francis
  |url=https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6
  |year=2007
  |oclc =982668098
  |isbn=978-0-415-95199-9  
}}
* {{cite book
  |chapter=Eliminating Ableism in Education
  |first=Thomas|last=Hehir
  |title=Special education for a new century
  |chapter-url=https://archive.org/details/specialeducation0000unse_f1t7/page/10/mode/2up?q=hehir
  |page=10
  |volume=41
  |series=Harvard educational review
  |editor1-first=Lauren I.|editor1-last=Katzman
  |publisher=Harvard Educational Review
  |year=2005
  |oclc= 59553489
  |isbn= 978-0-916690-44-1 
}}
* {{cite journal
  |last1=Iwasaki|first1=Yoshitaka
  |first2=Jennifer|last2=Mactavish
  |title=Ubiquitous Yet Unique: Perspectives of People with Disabilities on Stress
  |journal=Rehabilitation Counseling Bulletin
  |volume=48|issue=4
  |year=2005
  |pages=194&amp;ndash;208
  |doi=10.1177/00343552050480040101
  |s2cid=144891563}}
* {{cite book
  |title=The School Counselor's Guide to Helping Students with Disabilities
  |series=Jossey-Bass teacher
  |first1=Laura E.|last1=Marshak
  |first2=Claire J.|last2=Dandeneau
  |first3=Fran P.|last3=Prezant
  |first4=Nadene A.|last4=L'Amoreaux
  |publisher=John Wiley and Sons
  |year=2009
  |isbn=978-0-470-17579-8
}}
* Schweik, Susan. (2009). [https://archive.org/details/uglylawsdisabili0000schw/mode/2up ''The Ugly Laws: Disability in Public'' (History of Disability)]. NYU Press.{{oclc|844342243}} {{jstor|j.ctt9qgf13}} {{ISBN|9780814740576}}
* Shaver, James P. (1981). [https://archive.org/details/handicapismequal0000shav Handicapism and Equal Opportunity: Teaching About the Disabled in Social Studies]. [[Library of Congress]] Card Catalog Number 80-70737 [[ERIC]] Number: ED202185 {{ISBN|978-0-939068-01-2}}
* {{Cite Q|Q56673362
  |last1=Watts|first1=Ivan Eugene
  |first2=Nirmala|last2=Erevelles
  |jstor=3699367 |doi=10.3102/00028312041002271
  |s2cid=144121049}}

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|ableism}}
{{Wiktionary|Wikisaurus:ableism}}
* [https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf Disablism: How to tackle the last prejudice] by Demos (UK think tank) (2004)
* [http://www.raggededgemagazine.com/1100/1100votestory.htm Voters with disabilities face discrimination nationwide] (2000)

{{Navkutija invalidnost|state=collapsed}}
{{Diskriminacija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ableizam| ]]
[[Kategorija:Društvene teorije]]
[[Kategorija:Društveni koncepti]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Invalidnost]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]</text>
      <sha1>e0ceycko9fyb7tw474hdubv4tf5zkac</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428315</id>
      <parentid>3428314</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T09:19:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kanada */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21390" xml:space="preserve">{{diskriminacija}}
{{nesposobnost}}
'''Ableizam''' (eng. '''ableism ili disablism''', disability = invalidnost ili nesposobnost) je termin koji označava [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema [[Invalidnost|invalidnim]] osobama ili za koje se smatra da imaju neki oblik invalidnosti. Po ableizmu, osobe definiraju njihove sposobnosti i invalidi sa smatraju općenito manje vrijednima od neinvalida.&lt;ref&gt;Linton, Simi (1998). ''Claiming Disability Knowledge and Identity''. New York: New York University Press. p. 9.&lt;/ref&gt; Ljude se na toj osnovi osuđuje i određene prilike im se uskraćuju. 

Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito, ili su povezani sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (naprimjer, pretpostavka da svi invalidi žele da se izliječe, pretpostavka da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće, ili pretpostavka da slijepi ljudi imaju neki poseban oblik uvida).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disability-studies.leeds.ac.uk/wp-content/uploads/sites/40/library/Sutherland-CHAPTER6.pdf|title=Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982}}&lt;/ref&gt; Ovi [[stereotip]]i, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijskih [[Stav (psihologija)|stavova]] i [[ponašanja]] prema osobama s invalidnošću.&lt;ref&gt;Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). ''Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice)'' (in German). [[Kohlhammer Verlag]]. p. 149. {{ISBN|3-17-018437-7}}. Retrieved January 17, 2012.&lt;/ref&gt; Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.&lt;ref&gt;&quot;Geistige Behinderung{{snd}} Normtheorien nach Speck und Goffman&quot;. Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.&lt;/ref&gt;
	
U ableističkim društvima se na invalidne  ljude gleda kao na manje vrijedne od drugih. Pokret [[Eugenika|eugenike]] s početka 20. stoljeća smatra se primjerom rasprostranjenog ableizma. Masovna ubojstva invalida u nacističkoj Njemačkoj, [[Eutanazijski program T-4|Aktion T4]], primjer su ekstremnog ableizma. 

Ableizam se može bolje razumjeti čitanjem literature koju su objavili oni koji žive s invalidnošću, koji imaju iskustva iz prve ruke. [[ Studije o invalidnosti |Studij invalidnosti]] je akademska disciplina koju je također korisno istražiti kako bi stekli bolje razumijevanje problema u društvu povezanih s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom. 

== Tipovi ableizma ==
* '''Fizički ableizam''' je mržnja ili diskriminacija zasnovana na fizičkom izgledu osobe.
* '''[[Sanizam|Mentalni ableizam]]''' je diskriminacija zasnovana na stanju mentalnog zdravlja i kognitivnim razlikama.
*''Medicinski ableizam“ postoji i interpersonalno (kako zdravstveni radnici mogu biti sposobni) i sistemski, jer odluke koje donose zdravstvene ustanove i njegovatelji mogu spriječiti ostvarivanje prava pacijenata sa invalidnošću kao što su autonomija i donošenje odluka. [[Medicinski model invalidnosti]] se može koristiti za opravdanje medicinskog nesposobnosti.
*'''Strukturni ableizam''' ne uspijeva da obezbijedi alate za pristupačnost kao što su rampa, invalidska kolica, oprema za specijalno obrazovanje, itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |title=Ableism 101 Part One: What is Ableism? What is Disability? &amp;#124; Disability Resources |website=[[University of Arizona]] |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturni ableizam''' su obrasci ponašanja, kulture, stavova i društveni obrasci koji mogu diskriminirati dostojanstvo simptoma invalidnosti, negirati, nevidljivi, odbaciti posebne potrebe ili mogu učiniti invalidska prava i pristupačnost nedostižnim.
*''Internalizovani ableiizam''' je kada osoba sa invaliditetom diskriminiše sebe i druge osobe sa invaliditetom držeći stav da je invalidnost nešto čega se treba stidjeti, ili nešto što treba sakriti, ili odbijanjem pristupa ili podrške. Internalizirani ableizam može biti rezultat maltretiranja osoba s invalidnošću.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter-url=https://doi.org/10.1057/9780230245181_2 |chapter=Internalised Ableism: The Tyranny Within |first=Fiona Kumari |last=Campbell |title=Contours of Ableism |date=2009 |publisher=Palgrave Macmillan UK |pages=16–29 |via=[[Springer-Link]] |doi=10.1057/9780230245181_2 |isbn=978-1-349-36790-0 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt; To je oblik [[signal]]izacije društva.
* '''Neprijateljski ableizam''' je kulturna ili društvena vrsta sposobnog kad su ljudi neprijateljski raspoloženi prema simptomima invalidnosti ili [[fenotip]]ovima osobe sa invaliditetom.
* '''Benevolentni ableizam''': Ableizam često ima dobronamjeran izgled. Ljudi se prema osobi s invaliditetom odnose dobro, ali isto tako kao prema djetetu („[[infantilizacija]]“), umjesto da ih smatraju odraslim odraslim osobama. Primjeri uključuju ignoriranje [[invalidnost]]i, nepoštivanje životnih iskustava osobe s invaliditetom, [[agresija|mikroagresiju]], neuvažavanje mišljenja osobe s invaliditetom pri donošenju važnih odluka, zadiranje u privatnost ili lične granice, prisilne korektivne mjere, neželjenu pomoć, neslušanje za posebne potrebe itd.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |title=Hostile, Benevolent, and Ambivalent Ableism: Contemporary Manifestations |first1=Michelle R. |last1=Nario‐Redmond |first2=Alexia A. |last2=Kemerling |first3=Arielle |last3=Silverman |date=10 June 2019 |journal=[[Journal of Social Issues]] |volume=75 |issue=3 |pages=726–756 |via=Wiley Online Library |doi=10.1111/josi.12337 |s2cid=197736429 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Ambivalentni ableizam'' može se okarakterisati kao negdje između neprijateljskog i dobronamjernog ableizma.

== Historija ==

=== Kanada ===
Ableizam u [[Kanada|Kanadi]] uključuje određene tipovee razgovora i ponašanja koje izražavaju osjećaj tjeskobe, straha, [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] i [[Netrpeljivost|antipatije]] prema [[Invalidnost|osobama]] s [[Invalidnost|invalidnošću]]. 

Tipovi  [[Diskriminacija|diskriminacije]] koje su se pojavile ili koje se još uvijek javljuju u Kanadi uključuju mogućnost pristupa važnim objektima poput infrastrukture [[promet]]ne mreže, restriktivne [[Granični nadzor|imigracijske politike]], [[sterilizacija |prisilna sterilizacija]] radi onemogućavanja potomstva, [[Diskriminacija pri zapošljavanju |prepreke pri zapošljavanju]], dovoljno visoke plaće za održavanje minimalnog [[Životni standard|životnog standarda]] i institucionalizacija invalida u nehumanim uvjetima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Policy on ableism and discrimination based on disability |url=http://www.ohrc.on.ca/en/policy-ableism-and-discrimination-based-disability |publisher=Ontario Human Rights Commission |accessdate=august 26.  2018.}}&lt;/ref&gt;

[[Politika rezova|Mjere štednje]] koje kanadska vlada provodi ponekad se nazivaju ableističkim, poput ukidanja programa koji spašavaju osobe s invalidnošću od života u siromaštvu i opasnim okruženjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/canada-news-pmn/austerity-left-people-with-disabilities-without-housing-n-s-inquiry-told |title=‘Ableist’ bias left people with disabilities without housing, N.S. inquiry told|work=National Post |accessdate=26. kolovoza 2018. |first=Michael |last=Tutton}}&lt;/ref&gt;

=== Nacistička Njemačka ===
[[Adolf Hitler|Hitler]] je 1939. potpisao tajnu uredbu o programu eutanazije, [[Eutanazijski program T-4]] (Aktion T4), kojom je odobreno ubijanje odabranih pacijenata s roničnim neurološkim poremećajima. Kao posljedica ovog programa ubijeno je oko 70.000 invalidnih osoba. Pod pritiskom javnosti, program je 1941. službeno zaustavljen, ali je rad nastavljen izvan nadzora javnosti. Ubijeno je ukupno 200.000 ili više ljudi do 1945. godine, tj. do kraja Hitlerove vladavine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/T4-Program |title=T4 Program – Definition and History |website=Encyclopedia Britannica|access-date=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:Convicts_Lunatics_and_Women!_Have_No_Vote_for_Parliament,_ca._1907-1918.jpg|alt=A poster in gold colors and line art, showing three people: a large menacing man, a small frail man, and a woman in academic robes; wording is &quot;She. It is time I got out of this place. Where Shall I Find The Key? Convicts Lunatics and Women! Have no vote for Parliament&quot;|mini| [[Sufražetkinje|Sufražetski]] plakat u Velikoj Britaniji prema kojemu, za razliku od žena, &quot;luđaci&quot; i &quot;osuđenici&quot; ne zaslužuju pravo glasa. ]]
U Velikoj Britaniji diskriminacija na bazi invalidnosti proglašena je nezakonitom, Zakonima o diskriminaciji invalidnosti iz [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 1995.|1995.]] i [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 2005.|2005.]] godine. Oni su kasnije zamijenjeni [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine]], kojim je ujedinjeno više zaštitnih mjera protiv diskriminatornog ponašanja na bazi invalidnosti, rase, religije i vjerskog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, dobi i trudnoće, tzv. &quot;zaštićenih karakteristika&quot;.  

Pravna definicija invalidnosti koja se koristi u zakonu je: Osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje, a spomenuto oštećenje ima značajan i dugoročni štetni učinak na njenu sposobnost da provede uobičajene, svakodnevne aktivnosti.&lt;ref&gt;&quot;A person (P) has a disability if P has a physical or mental impairment, and the impairment has a substantial and long-term adverse effect on his ability to carry out normal day-to-day activities&quot;. (Section 6(1)&lt;/ref&gt; (Članak 6. stavak 1. [[ Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakona o ravnopravnosti iz 2010.]] ) 

Neki slučajevi (poput sljepoće, [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] i raka) su izravno spomenuti, dok je nekolicina (poput ovisnosti o drogama i alkoholu) posebno isključena. 

=== Sjedinjene Američke Države ===
Do 1800-ih, su osobe s invalidnošću često smatrane zlim ili opsjednutima zbog kršćanskog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |naslov=History Perspective of Ableism in America}}&lt;/ref&gt; Kao i mnoge druge manjine, većinu američke povijesti su osobe s invalidinošču bile segregirane i ostajale bez prava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |naslov=A Civil Rights History: Americans with Disabilities |last=Faville |first=Andrea |website=Knight Chair in Political Reporting}}&lt;/ref&gt; U 1800-im se dogodio pomak s vjerskog na znanstveno gledište, zbog čega su započela istraživanja na osobama s invaliditetom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nccj.org/ableism |naslov=Ableism |website=NCCJ}}&lt;/ref&gt; Javna stigma počela se mijenjati tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata,]] kada su se mnogi Amerikanci vratili kući mentalno ili fizički hendikepirani. Šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava]], svijet je započeo [[ Pokret za prava invalida|pokret za prava osoba s invalidnošću]]. Cilj je bio da se svim invalidnim osobama s pruže jednaka prava i mogućnosti. Do 1970-ih, zakoni su u Sjedinjenim Državama često bili ableistički. Naprimjer, u mnogim su jurisdikcijama takozvani &quot;zakoni o ružnoći &quot; zabranjivali ljudima da se pojavljuju u javnosti ako imaju bolesti koje ih čine ružnima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |naslov=The Ugly Laws: Disability In Public |date=6. rujna 2011. |website=rootedinrights.org |access-date=April 1, 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190401134217/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |archivedate=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt; 

[[Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom]] ([[:en:Individuals_with_Disabilities_Education_Act|Individuals with Disabilities Education Act]]) američki je zakon koji studentima s invalidnošču osigurava besplatnu javnu edukaciju, prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Cilj IDEA je pružiti djeci s invaliditetom jednaku priliku za obrazovanje kao i onima koji nemaju invaliditet. 

== Ableizam u medijima ==
Invalidnosti su u medijima često podzastupljene, prikazujući osobe na dehumanizirajući način umjesto da se na nj gleda iz njihove perspektive. Iako otprilike 20% ljudske populacije ima neki oblik invalidnosti, samo 2% likova na televiziji i filmu imaju invaliditet. Te likove gotovo uvijek igraju glumci/ice koji sami nemaju dati oblik invalidnosti.&lt;ref&gt;{{cije journal|author=Woodburn |first=Danny |title=The Ruderman White Paper on Employment of Actors with Disabilities in Television |url=http://www.rudermanfoundation.org/wp-content/uploads/2016/07/TV-White-Paper_7-1-003.pdf |date=July 2016.}}&lt;/ref&gt; 

=== Negativci s invalidnošću ===
Jedan od najčešćih prikaza invalida u medijima zu zlikovci. Lindsey Row-Heyveld primjećuje: &quot;da su zli gusari nezbrinuti, ostarjeli i uvijek opremljeni umjetnom nogom, pokrivalom za oči ili kukom, dok junački gusari izgledaju poput Johnny Deppovog Jack Sparrowa.&quot;&lt;ref&gt;Row-Heyveld, Lindsey (2015). &lt;/ref&gt; Invaliditetom se zlikovca nastoji odvojiti od prosječnog gledatelja i dehumanizirati ga, stvarajući negativnu stigmu s kojom osobe moraju živjeti u stvarnom svijetu. 

=== Inspiracija za pornografiju ===
[[Pornografija|Inspiracija za pornografiju]], fenomen je u kojemu se osobe s invaliditetom prikazuje kao nadahnjujuće, makar izvodili najbanalniji svakodnevni zadatak. Argumenti protiv takvih videa su da invalidnost predstavljaju kao prepreku za prevazilaženje ili rehabilitaciju, umjesto nešto čemu bi se društvo i javni prostor trebali prilagoditi, te da stvara veći razmak između invalida i neinvalida.&lt;ref&gt;Rakowitz Rebecca |title=Inspiration porn: A look at the objectification of the disabled community |work=The Crimson White |publisher=University of Alabama |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202121955/https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |archive-date=December 2, 2016|url=https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitchell, Kate (17 July 2017). &lt;/ref&gt;    

== Sportovi ==
[[Slika:Paralympic_Runner.jpg|mini| Trkač na paraolimpijskim igrama u Riu, 2016.]]
Ableizam je često najjasniji kad se radi o [[sport]]u. U sportskim medijima se spori seist invalidnošću često prikazuju inferiornim, naglašavajući rehabilitaciju, što je samo po sebi negativan pogled na invalidnost. [[Oscar Pistorius]] je južnoafrički trkač koji se natjecao na Paraolimpijadama 2004., 2008. i 2012. te Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. Pistorius je bio prvi dvostruko amputirani sportaš na Olimpijskim igrama.  Dok se medijsko izvještavanje tokom njegovog natjecanja na Paraolimpijskim igrama fokusiralo na inspiraciju, ono na Olimpijskim igrama preusmjerilo se na pitanje jesu li mu umjetne noge davale prednost u natjecanju. 

==Također pogledajte ==
*[[Pristupačnost]]
*[[Inkluzija]]
*[[Invalidnost]]
*[[Invalidnost i siromaštvo]]
*[[Pokret za prava osoba s invalidnošću]]
*[[Nevidljivi oblici invalidnosti]]
*[[Mentalno zdravlje]]
*[[Diskriminacija]]
*[[Stereotip]]
*[[Zločin iz mržnje]]
*[[Prisilna sterilizacija]]
*[[Predrasuda]]
*[[Paraolimpijske igre]]
*[[Specijalne olimpijske igre]]
*[[Festival jednakih mogućnosti]]
*[[Studij invalidnosti]]

== Reference ==
{{reflist}}
	
== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last1=Adams|first1=Rachel |last2= Reiss|first2=Benjamin|last3=Serlin|first3=David |title=Keywords for Disability Studies|year=2015|publisher=NYU Press|isbn=978-1-4798-4115-8}}
* {{cite journal
 |last1=Amundson 
 |first1=Ron 
 |first2=Gayle 
 |last2=Taira 
 |title=Our Lives and Ideologies: The Effects of Life Experience on the Perceived Morality of the Policy of Physician-Assisted Suicide 
 |journal=Journal of Policy Studies 
 |volume=16 
 |issue=1 
 |year=2005 
 |pages=53&amp;ndash;57 
 |url=http://uhh.hawaii.edu./~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |doi=10.1177/10442073050160010801 
 |s2cid=143674103 
 |url-status=dead 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |archive-date=2010-12-28 
}}
* {{cite journal
  |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
  |year=2001
  |title=Inciting Legal Fictions: Disability Date with Ontology and the Ableist Body of the Law
  |journal=Griffith Law Review
  |volume=10
  |issue=1
  |pages=42&amp;ndash;62
}}
* {{cite journal
  |url=http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
  |journal=M/C Journal
  |volume=11|issue=3
  |year=2008
  |title=Refusing Able(ness): A Preliminary Conversation about Ableism
  |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
  |doi=10.5204/mcj.46
  |doi-access=free
  }}
* {{cite book
  |title=Contours of Ableism: The Production of Disability and Abledness
  |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
  |publisher=Palgrave Macmillan
  |year=2009
  |isbn=978-0-230-57928-6
}}
* {{cite journal
  |last=Chouinard|first=Vera
  |title=Making Space for Disabling Difference: Challenges Ableist Geographies
  |journal=Environment and Planning D: Society and Space
  |volume=15
  |year=1997
  |pages=379&amp;ndash;387
  |doi=10.1068/d150379|s2cid=220082865}}
* {{cite journal
  |last=Clear|first=Mike
  |title=The &quot;Normal&quot; and the Monstrous in Disability Research
  |journal=Disability &amp; Society
  |issn=0968-7599
  |lccn=2007233711
  |oclc=808984972
  |publisher=Taylor &amp; Francis
  |volume=14|issue=4
  |year=1999
  |pages=435&amp;ndash;448
  |doi=10.1080/09687599926055
}}
* Fandrey, Walter: Krüppel, Idioten, Irre: zur Sozialgeschichte behinderter Menschen in Deutschland (Cripples, idiots, madmen: the social history of disabled people in Germany) {{in lang|de}} {{ISBN|978-3-925344-71-8}}
* {{cite book
  |title=Teaching for diversity and social justice 
  |chapter-url= https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6/page/334/mode/2up?q=griffin
  |volume=1
  |page= 335
  |editor1-first=Maurianne|editor1-last=Adams
  |editor2-first=Lee Anne|editor2-last=Bell
  |editor3-first=Pat|editor3-last=Griffin
  |chapter=Ableism Curriculum Design
  |first1=Pat|last1=Griffin
  |first2=Madelaine L.|last2=Peters
  |first3=Robin M.|last3=Smith
  |edition=2nd
  |location=New York
  |publisher=Taylor &amp; Francis
  |url=https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6
  |year=2007
  |oclc =982668098
  |isbn=978-0-415-95199-9  
}}
* {{cite book
  |chapter=Eliminating Ableism in Education
  |first=Thomas|last=Hehir
  |title=Special education for a new century
  |chapter-url=https://archive.org/details/specialeducation0000unse_f1t7/page/10/mode/2up?q=hehir
  |page=10
  |volume=41
  |series=Harvard educational review
  |editor1-first=Lauren I.|editor1-last=Katzman
  |publisher=Harvard Educational Review
  |year=2005
  |oclc= 59553489
  |isbn= 978-0-916690-44-1 
}}
* {{cite journal
  |last1=Iwasaki|first1=Yoshitaka
  |first2=Jennifer|last2=Mactavish
  |title=Ubiquitous Yet Unique: Perspectives of People with Disabilities on Stress
  |journal=Rehabilitation Counseling Bulletin
  |volume=48|issue=4
  |year=2005
  |pages=194&amp;ndash;208
  |doi=10.1177/00343552050480040101
  |s2cid=144891563}}
* {{cite book
  |title=The School Counselor's Guide to Helping Students with Disabilities
  |series=Jossey-Bass teacher
  |first1=Laura E.|last1=Marshak
  |first2=Claire J.|last2=Dandeneau
  |first3=Fran P.|last3=Prezant
  |first4=Nadene A.|last4=L'Amoreaux
  |publisher=John Wiley and Sons
  |year=2009
  |isbn=978-0-470-17579-8
}}
* Schweik, Susan. (2009). [https://archive.org/details/uglylawsdisabili0000schw/mode/2up ''The Ugly Laws: Disability in Public'' (History of Disability)]. NYU Press.{{oclc|844342243}} {{jstor|j.ctt9qgf13}} {{ISBN|9780814740576}}
* Shaver, James P. (1981). [https://archive.org/details/handicapismequal0000shav Handicapism and Equal Opportunity: Teaching About the Disabled in Social Studies]. [[Library of Congress]] Card Catalog Number 80-70737 [[ERIC]] Number: ED202185 {{ISBN|978-0-939068-01-2}}
* {{Cite Q|Q56673362
  |last1=Watts|first1=Ivan Eugene
  |first2=Nirmala|last2=Erevelles
  |jstor=3699367 |doi=10.3102/00028312041002271
  |s2cid=144121049}}

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|ableism}}
{{Wiktionary|Wikisaurus:ableism}}
* [https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf Disablism: How to tackle the last prejudice] by Demos (UK think tank) (2004)
* [http://www.raggededgemagazine.com/1100/1100votestory.htm Voters with disabilities face discrimination nationwide] (2000)

{{Navkutija invalidnost|state=collapsed}}
{{Diskriminacija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ableizam| ]]
[[Kategorija:Društvene teorije]]
[[Kategorija:Društveni koncepti]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Invalidnost]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]</text>
      <sha1>kpnjxf7o1gj51x2dtw8dlgnxcgmaagf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428316</id>
      <parentid>3428315</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T09:21:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21384" xml:space="preserve">{{diskriminacija}}
{{Invalidnost}
'''Ableizam''' (eng. '''ableism ili disablism''', disability = invalidnost ili nesposobnost) je termin koji označava [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema [[Invalidnost|invalidnim]] osobama ili za koje se smatra da imaju neki oblik invalidnosti. Po ableizmu, osobe definiraju njihove sposobnosti i invalidi sa smatraju općenito manje vrijednima od neinvalida.&lt;ref&gt;Linton, Simi (1998). ''Claiming Disability Knowledge and Identity''. New York: New York University Press. p. 9.&lt;/ref&gt; Ljude se na toj osnovi osuđuje i određene prilike im se uskraćuju. 

Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito, ili su povezani sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (naprimjer, pretpostavka da svi invalidi žele da se izliječe, pretpostavka da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće, ili pretpostavka da slijepi ljudi imaju neki poseban oblik uvida).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disability-studies.leeds.ac.uk/wp-content/uploads/sites/40/library/Sutherland-CHAPTER6.pdf|title=Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982}}&lt;/ref&gt; Ovi [[stereotip]]i, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijskih [[Stav (psihologija)|stavova]] i [[ponašanja]] prema osobama s invalidnošću.&lt;ref&gt;Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). ''Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice)'' (in German). Kohlhammer Verlag. p. 149. {{ISBN|3-17-018437-7}}. Retrieved January 17, 2012.&lt;/ref&gt; Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.&lt;ref&gt;&quot;Geistige Behinderung{{snd}} Normtheorien nach Speck und Goffman&quot;. Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.&lt;/ref&gt;
	
U ableističkim društvima se na invalidne  ljude gleda kao na manje vrijedne od drugih. Pokret [[Eugenika|eugenike]] s početka 20. stoljeća smatra se primjerom rasprostranjenog ableizma. Masovna ubojstva invalida u nacističkoj Njemačkoj, [[Eutanazijski program T-4|Aktion T4]], primjer su ekstremnog ableizma. 

Ableizam se može bolje razumjeti čitanjem literature koju su objavili oni koji žive s invalidnošću, koji imaju iskustva iz prve ruke. [[ Studije o invalidnosti |Studij invalidnosti]] je akademska disciplina koju je također korisno istražiti kako bi stekli bolje razumijevanje problema u društvu povezanih s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom. 

== Tipovi ableizma ==
* '''Fizički ableizam''' je mržnja ili diskriminacija zasnovana na fizičkom izgledu osobe.
* '''[[Sanizam|Mentalni ableizam]]''' je diskriminacija zasnovana na stanju mentalnog zdravlja i kognitivnim razlikama.
*''Medicinski ableizam“ postoji i interpersonalno (kako zdravstveni radnici mogu biti sposobni) i sistemski, jer odluke koje donose zdravstvene ustanove i njegovatelji mogu spriječiti ostvarivanje prava pacijenata sa invalidnošću kao što su autonomija i donošenje odluka. [[Medicinski model invalidnosti]] se može koristiti za opravdanje medicinskog nesposobnosti.
*'''Strukturni ableizam''' ne uspijeva da obezbijedi alate za pristupačnost kao što su rampa, invalidska kolica, oprema za specijalno obrazovanje, itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |title=Ableism 101 Part One: What is Ableism? What is Disability? &amp;#124; Disability Resources |website=[[University of Arizona]] |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturni ableizam''' su obrasci ponašanja, kulture, stavova i društveni obrasci koji mogu diskriminirati dostojanstvo simptoma invalidnosti, negirati, nevidljivi, odbaciti posebne potrebe ili mogu učiniti invalidska prava i pristupačnost nedostižnim.
*''Internalizovani ableiizam''' je kada osoba sa invaliditetom diskriminiše sebe i druge osobe sa invaliditetom držeći stav da je invalidnost nešto čega se treba stidjeti, ili nešto što treba sakriti, ili odbijanjem pristupa ili podrške. Internalizirani ableizam može biti rezultat maltretiranja osoba s invalidnošću.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter-url=https://doi.org/10.1057/9780230245181_2 |chapter=Internalised Ableism: The Tyranny Within |first=Fiona Kumari |last=Campbell |title=Contours of Ableism |date=2009 |publisher=Palgrave Macmillan UK |pages=16–29 |via=[[Springer-Link]] |doi=10.1057/9780230245181_2 |isbn=978-1-349-36790-0 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt; To je oblik [[signal]]izacije društva.
* '''Neprijateljski ableizam''' je kulturna ili društvena vrsta sposobnog kad su ljudi neprijateljski raspoloženi prema simptomima invalidnosti ili [[fenotip]]ovima osobe sa invaliditetom.
* '''Benevolentni ableizam''': Ableizam često ima dobronamjeran izgled. Ljudi se prema osobi s invaliditetom odnose dobro, ali isto tako kao prema djetetu („[[infantilizacija]]“), umjesto da ih smatraju odraslim odraslim osobama. Primjeri uključuju ignoriranje [[invalidnost]]i, nepoštivanje životnih iskustava osobe s invaliditetom, [[agresija|mikroagresiju]], neuvažavanje mišljenja osobe s invaliditetom pri donošenju važnih odluka, zadiranje u privatnost ili lične granice, prisilne korektivne mjere, neželjenu pomoć, neslušanje za posebne potrebe itd.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |title=Hostile, Benevolent, and Ambivalent Ableism: Contemporary Manifestations |first1=Michelle R. |last1=Nario‐Redmond |first2=Alexia A. |last2=Kemerling |first3=Arielle |last3=Silverman |date=10 June 2019 |journal=[[Journal of Social Issues]] |volume=75 |issue=3 |pages=726–756 |via=Wiley Online Library |doi=10.1111/josi.12337 |s2cid=197736429 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Ambivalentni ableizam'' može se okarakterisati kao negdje između neprijateljskog i dobronamjernog ableizma.

== Historija ==

=== Kanada ===
Ableizam u [[Kanada|Kanadi]] uključuje određene tipovee razgovora i ponašanja koje izražavaju osjećaj tjeskobe, straha, [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] i [[Netrpeljivost|antipatije]] prema [[Invalidnost|osobama]] s [[Invalidnost|invalidnošću]]. 

Tipovi  [[Diskriminacija|diskriminacije]] koje su se pojavile ili koje se još uvijek javljuju u Kanadi uključuju mogućnost pristupa važnim objektima poput infrastrukture [[promet]]ne mreže, restriktivne [[Granični nadzor|imigracijske politike]], [[sterilizacija |prisilna sterilizacija]] radi onemogućavanja potomstva, [[Diskriminacija pri zapošljavanju |prepreke pri zapošljavanju]], dovoljno visoke plaće za održavanje minimalnog [[Životni standard|životnog standarda]] i institucionalizacija invalida u nehumanim uvjetima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Policy on ableism and discrimination based on disability |url=http://www.ohrc.on.ca/en/policy-ableism-and-discrimination-based-disability |publisher=Ontario Human Rights Commission |accessdate=august 26.  2018.}}&lt;/ref&gt;

[[Politika rezova|Mjere štednje]] koje kanadska vlada provodi ponekad se nazivaju ableističkim, poput ukidanja programa koji spašavaju osobe s invalidnošću od života u siromaštvu i opasnim okruženjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/canada-news-pmn/austerity-left-people-with-disabilities-without-housing-n-s-inquiry-told |title=‘Ableist’ bias left people with disabilities without housing, N.S. inquiry told|work=National Post |accessdate=26. kolovoza 2018. |first=Michael |last=Tutton}}&lt;/ref&gt;

=== Nacistička Njemačka ===
[[Adolf Hitler|Hitler]] je 1939. potpisao tajnu uredbu o programu eutanazije, [[Eutanazijski program T-4]] (Aktion T4), kojom je odobreno ubijanje odabranih pacijenata s roničnim neurološkim poremećajima. Kao posljedica ovog programa ubijeno je oko 70.000 invalidnih osoba. Pod pritiskom javnosti, program je 1941. službeno zaustavljen, ali je rad nastavljen izvan nadzora javnosti. Ubijeno je ukupno 200.000 ili više ljudi do 1945. godine, tj. do kraja Hitlerove vladavine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/T4-Program |title=T4 Program – Definition and History |website=Encyclopedia Britannica|access-date=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:Convicts_Lunatics_and_Women!_Have_No_Vote_for_Parliament,_ca._1907-1918.jpg|alt=A poster in gold colors and line art, showing three people: a large menacing man, a small frail man, and a woman in academic robes; wording is &quot;She. It is time I got out of this place. Where Shall I Find The Key? Convicts Lunatics and Women! Have no vote for Parliament&quot;|mini| [[Sufražetkinje|Sufražetski]] plakat u Velikoj Britaniji prema kojemu, za razliku od žena, &quot;luđaci&quot; i &quot;osuđenici&quot; ne zaslužuju pravo glasa. ]]
U Velikoj Britaniji diskriminacija na bazi invalidnosti proglašena je nezakonitom, Zakonima o diskriminaciji invalidnosti iz [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 1995.|1995.]] i [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 2005.|2005.]] godine. Oni su kasnije zamijenjeni [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine]], kojim je ujedinjeno više zaštitnih mjera protiv diskriminatornog ponašanja na bazi invalidnosti, rase, religije i vjerskog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, dobi i trudnoće, tzv. &quot;zaštićenih karakteristika&quot;.  

Pravna definicija invalidnosti koja se koristi u zakonu je: Osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje, a spomenuto oštećenje ima značajan i dugoročni štetni učinak na njenu sposobnost da provede uobičajene, svakodnevne aktivnosti.&lt;ref&gt;&quot;A person (P) has a disability if P has a physical or mental impairment, and the impairment has a substantial and long-term adverse effect on his ability to carry out normal day-to-day activities&quot;. (Section 6(1)&lt;/ref&gt; (Članak 6. stavak 1. [[ Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakona o ravnopravnosti iz 2010.]] ) 

Neki slučajevi (poput sljepoće, [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] i raka) su izravno spomenuti, dok je nekolicina (poput ovisnosti o drogama i alkoholu) posebno isključena. 

=== Sjedinjene Američke Države ===
Do 1800-ih, su osobe s invalidnošću često smatrane zlim ili opsjednutima zbog kršćanskog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |naslov=History Perspective of Ableism in America}}&lt;/ref&gt; Kao i mnoge druge manjine, većinu američke povijesti su osobe s invalidinošču bile segregirane i ostajale bez prava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |naslov=A Civil Rights History: Americans with Disabilities |last=Faville |first=Andrea |website=Knight Chair in Political Reporting}}&lt;/ref&gt; U 1800-im se dogodio pomak s vjerskog na znanstveno gledište, zbog čega su započela istraživanja na osobama s invaliditetom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nccj.org/ableism |naslov=Ableism |website=NCCJ}}&lt;/ref&gt; Javna stigma počela se mijenjati tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata,]] kada su se mnogi Amerikanci vratili kući mentalno ili fizički hendikepirani. Šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava]], svijet je započeo [[ Pokret za prava invalida|pokret za prava osoba s invalidnošću]]. Cilj je bio da se svim invalidnim osobama s pruže jednaka prava i mogućnosti. Do 1970-ih, zakoni su u Sjedinjenim Državama često bili ableistički. Naprimjer, u mnogim su jurisdikcijama takozvani &quot;zakoni o ružnoći &quot; zabranjivali ljudima da se pojavljuju u javnosti ako imaju bolesti koje ih čine ružnima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |naslov=The Ugly Laws: Disability In Public |date=6. rujna 2011. |website=rootedinrights.org |access-date=April 1, 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190401134217/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |archivedate=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt; 

[[Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom]] ([[:en:Individuals_with_Disabilities_Education_Act|Individuals with Disabilities Education Act]]) američki je zakon koji studentima s invalidnošču osigurava besplatnu javnu edukaciju, prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Cilj IDEA je pružiti djeci s invaliditetom jednaku priliku za obrazovanje kao i onima koji nemaju invaliditet. 

== Ableizam u medijima ==
Invalidnosti su u medijima često podzastupljene, prikazujući osobe na dehumanizirajući način umjesto da se na nj gleda iz njihove perspektive. Iako otprilike 20% ljudske populacije ima neki oblik invalidnosti, samo 2% likova na televiziji i filmu imaju invaliditet. Te likove gotovo uvijek igraju glumci/ice koji sami nemaju dati oblik invalidnosti.&lt;ref&gt;{{cije journal|author=Woodburn |first=Danny |title=The Ruderman White Paper on Employment of Actors with Disabilities in Television |url=http://www.rudermanfoundation.org/wp-content/uploads/2016/07/TV-White-Paper_7-1-003.pdf |date=July 2016.}}&lt;/ref&gt; 

=== Negativci s invalidnošću ===
Jedan od najčešćih prikaza invalida u medijima zu zlikovci. Lindsey Row-Heyveld primjećuje: &quot;da su zli gusari nezbrinuti, ostarjeli i uvijek opremljeni umjetnom nogom, pokrivalom za oči ili kukom, dok junački gusari izgledaju poput Johnny Deppovog Jack Sparrowa.&quot;&lt;ref&gt;Row-Heyveld, Lindsey (2015). &lt;/ref&gt; Invaliditetom se zlikovca nastoji odvojiti od prosječnog gledatelja i dehumanizirati ga, stvarajući negativnu stigmu s kojom osobe moraju živjeti u stvarnom svijetu. 

=== Inspiracija za pornografiju ===
[[Pornografija|Inspiracija za pornografiju]], fenomen je u kojemu se osobe s invaliditetom prikazuje kao nadahnjujuće, makar izvodili najbanalniji svakodnevni zadatak. Argumenti protiv takvih videa su da invalidnost predstavljaju kao prepreku za prevazilaženje ili rehabilitaciju, umjesto nešto čemu bi se društvo i javni prostor trebali prilagoditi, te da stvara veći razmak između invalida i neinvalida.&lt;ref&gt;Rakowitz Rebecca |title=Inspiration porn: A look at the objectification of the disabled community |work=The Crimson White |publisher=University of Alabama |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202121955/https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |archive-date=December 2, 2016|url=https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitchell, Kate (17 July 2017). &lt;/ref&gt;    

== Sportovi ==
[[Slika:Paralympic_Runner.jpg|mini| Trkač na paraolimpijskim igrama u Riu, 2016.]]
Ableizam je često najjasniji kad se radi o [[sport]]u. U sportskim medijima se spori seist invalidnošću često prikazuju inferiornim, naglašavajući rehabilitaciju, što je samo po sebi negativan pogled na invalidnost. [[Oscar Pistorius]] je južnoafrički trkač koji se natjecao na Paraolimpijadama 2004., 2008. i 2012. te Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. Pistorius je bio prvi dvostruko amputirani sportaš na Olimpijskim igrama.  Dok se medijsko izvještavanje tokom njegovog natjecanja na Paraolimpijskim igrama fokusiralo na inspiraciju, ono na Olimpijskim igrama preusmjerilo se na pitanje jesu li mu umjetne noge davale prednost u natjecanju. 

==Također pogledajte ==
*[[Pristupačnost]]
*[[Inkluzija]]
*[[Invalidnost]]
*[[Invalidnost i siromaštvo]]
*[[Pokret za prava osoba s invalidnošću]]
*[[Nevidljivi oblici invalidnosti]]
*[[Mentalno zdravlje]]
*[[Diskriminacija]]
*[[Stereotip]]
*[[Zločin iz mržnje]]
*[[Prisilna sterilizacija]]
*[[Predrasuda]]
*[[Paraolimpijske igre]]
*[[Specijalne olimpijske igre]]
*[[Festival jednakih mogućnosti]]
*[[Studij invalidnosti]]

== Reference ==
{{reflist}}
	
== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last1=Adams|first1=Rachel |last2= Reiss|first2=Benjamin|last3=Serlin|first3=David |title=Keywords for Disability Studies|year=2015|publisher=NYU Press|isbn=978-1-4798-4115-8}}
* {{cite journal
 |last1=Amundson 
 |first1=Ron 
 |first2=Gayle 
 |last2=Taira 
 |title=Our Lives and Ideologies: The Effects of Life Experience on the Perceived Morality of the Policy of Physician-Assisted Suicide 
 |journal=Journal of Policy Studies 
 |volume=16 
 |issue=1 
 |year=2005 
 |pages=53&amp;ndash;57 
 |url=http://uhh.hawaii.edu./~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |doi=10.1177/10442073050160010801 
 |s2cid=143674103 
 |url-status=dead 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |archive-date=2010-12-28 
}}
* {{cite journal
  |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
  |year=2001
  |title=Inciting Legal Fictions: Disability Date with Ontology and the Ableist Body of the Law
  |journal=Griffith Law Review
  |volume=10
  |issue=1
  |pages=42&amp;ndash;62
}}
* {{cite journal
  |url=http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
  |journal=M/C Journal
  |volume=11|issue=3
  |year=2008
  |title=Refusing Able(ness): A Preliminary Conversation about Ableism
  |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
  |doi=10.5204/mcj.46
  |doi-access=free
  }}
* {{cite book
  |title=Contours of Ableism: The Production of Disability and Abledness
  |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
  |publisher=Palgrave Macmillan
  |year=2009
  |isbn=978-0-230-57928-6
}}
* {{cite journal
  |last=Chouinard|first=Vera
  |title=Making Space for Disabling Difference: Challenges Ableist Geographies
  |journal=Environment and Planning D: Society and Space
  |volume=15
  |year=1997
  |pages=379&amp;ndash;387
  |doi=10.1068/d150379|s2cid=220082865}}
* {{cite journal
  |last=Clear|first=Mike
  |title=The &quot;Normal&quot; and the Monstrous in Disability Research
  |journal=Disability &amp; Society
  |issn=0968-7599
  |lccn=2007233711
  |oclc=808984972
  |publisher=Taylor &amp; Francis
  |volume=14|issue=4
  |year=1999
  |pages=435&amp;ndash;448
  |doi=10.1080/09687599926055
}}
* Fandrey, Walter: Krüppel, Idioten, Irre: zur Sozialgeschichte behinderter Menschen in Deutschland (Cripples, idiots, madmen: the social history of disabled people in Germany) {{in lang|de}} {{ISBN|978-3-925344-71-8}}
* {{cite book
  |title=Teaching for diversity and social justice 
  |chapter-url= https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6/page/334/mode/2up?q=griffin
  |volume=1
  |page= 335
  |editor1-first=Maurianne|editor1-last=Adams
  |editor2-first=Lee Anne|editor2-last=Bell
  |editor3-first=Pat|editor3-last=Griffin
  |chapter=Ableism Curriculum Design
  |first1=Pat|last1=Griffin
  |first2=Madelaine L.|last2=Peters
  |first3=Robin M.|last3=Smith
  |edition=2nd
  |location=New York
  |publisher=Taylor &amp; Francis
  |url=https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6
  |year=2007
  |oclc =982668098
  |isbn=978-0-415-95199-9  
}}
* {{cite book
  |chapter=Eliminating Ableism in Education
  |first=Thomas|last=Hehir
  |title=Special education for a new century
  |chapter-url=https://archive.org/details/specialeducation0000unse_f1t7/page/10/mode/2up?q=hehir
  |page=10
  |volume=41
  |series=Harvard educational review
  |editor1-first=Lauren I.|editor1-last=Katzman
  |publisher=Harvard Educational Review
  |year=2005
  |oclc= 59553489
  |isbn= 978-0-916690-44-1 
}}
* {{cite journal
  |last1=Iwasaki|first1=Yoshitaka
  |first2=Jennifer|last2=Mactavish
  |title=Ubiquitous Yet Unique: Perspectives of People with Disabilities on Stress
  |journal=Rehabilitation Counseling Bulletin
  |volume=48|issue=4
  |year=2005
  |pages=194&amp;ndash;208
  |doi=10.1177/00343552050480040101
  |s2cid=144891563}}
* {{cite book
  |title=The School Counselor's Guide to Helping Students with Disabilities
  |series=Jossey-Bass teacher
  |first1=Laura E.|last1=Marshak
  |first2=Claire J.|last2=Dandeneau
  |first3=Fran P.|last3=Prezant
  |first4=Nadene A.|last4=L'Amoreaux
  |publisher=John Wiley and Sons
  |year=2009
  |isbn=978-0-470-17579-8
}}
* Schweik, Susan. (2009). [https://archive.org/details/uglylawsdisabili0000schw/mode/2up ''The Ugly Laws: Disability in Public'' (History of Disability)]. NYU Press.{{oclc|844342243}} {{jstor|j.ctt9qgf13}} {{ISBN|9780814740576}}
* Shaver, James P. (1981). [https://archive.org/details/handicapismequal0000shav Handicapism and Equal Opportunity: Teaching About the Disabled in Social Studies]. [[Library of Congress]] Card Catalog Number 80-70737 [[ERIC]] Number: ED202185 {{ISBN|978-0-939068-01-2}}
* {{Cite Q|Q56673362
  |last1=Watts|first1=Ivan Eugene
  |first2=Nirmala|last2=Erevelles
  |jstor=3699367 |doi=10.3102/00028312041002271
  |s2cid=144121049}}

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|ableism}}
{{Wiktionary|Wikisaurus:ableism}}
* [https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf Disablism: How to tackle the last prejudice] by Demos (UK think tank) (2004)
* [http://www.raggededgemagazine.com/1100/1100votestory.htm Voters with disabilities face discrimination nationwide] (2000)

{{Navkutija invalidnost|state=collapsed}}
{{Diskriminacija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ableizam| ]]
[[Kategorija:Društvene teorije]]
[[Kategorija:Društveni koncepti]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Invalidnost]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]</text>
      <sha1>dv7i71cr0xjsz50cy7ml9usz43xt380</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428317</id>
      <parentid>3428316</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T09:22:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21385" xml:space="preserve">{{diskriminacija}}
{{Invalidnost}}
'''Ableizam''' (eng. '''ableism ili disablism''', disability = invalidnost ili nesposobnost) je termin koji označava [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema [[Invalidnost|invalidnim]] osobama ili za koje se smatra da imaju neki oblik invalidnosti. Po ableizmu, osobe definiraju njihove sposobnosti i invalidi sa smatraju općenito manje vrijednima od neinvalida.&lt;ref&gt;Linton, Simi (1998). ''Claiming Disability Knowledge and Identity''. New York: New York University Press. p. 9.&lt;/ref&gt; Ljude se na toj osnovi osuđuje i određene prilike im se uskraćuju. 

Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito, ili su povezani sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (naprimjer, pretpostavka da svi invalidi žele da se izliječe, pretpostavka da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće, ili pretpostavka da slijepi ljudi imaju neki poseban oblik uvida).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disability-studies.leeds.ac.uk/wp-content/uploads/sites/40/library/Sutherland-CHAPTER6.pdf|title=Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982}}&lt;/ref&gt; Ovi [[stereotip]]i, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijskih [[Stav (psihologija)|stavova]] i [[ponašanja]] prema osobama s invalidnošću.&lt;ref&gt;Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). ''Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice)'' (in German). Kohlhammer Verlag. p. 149. {{ISBN|3-17-018437-7}}. Retrieved January 17, 2012.&lt;/ref&gt; Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.&lt;ref&gt;&quot;Geistige Behinderung{{snd}} Normtheorien nach Speck und Goffman&quot;. Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.&lt;/ref&gt;
	
U ableističkim društvima se na invalidne  ljude gleda kao na manje vrijedne od drugih. Pokret [[Eugenika|eugenike]] s početka 20. stoljeća smatra se primjerom rasprostranjenog ableizma. Masovna ubojstva invalida u nacističkoj Njemačkoj, [[Eutanazijski program T-4|Aktion T4]], primjer su ekstremnog ableizma. 

Ableizam se može bolje razumjeti čitanjem literature koju su objavili oni koji žive s invalidnošću, koji imaju iskustva iz prve ruke. [[ Studije o invalidnosti |Studij invalidnosti]] je akademska disciplina koju je također korisno istražiti kako bi stekli bolje razumijevanje problema u društvu povezanih s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom. 

== Tipovi ableizma ==
* '''Fizički ableizam''' je mržnja ili diskriminacija zasnovana na fizičkom izgledu osobe.
* '''[[Sanizam|Mentalni ableizam]]''' je diskriminacija zasnovana na stanju mentalnog zdravlja i kognitivnim razlikama.
*''Medicinski ableizam“ postoji i interpersonalno (kako zdravstveni radnici mogu biti sposobni) i sistemski, jer odluke koje donose zdravstvene ustanove i njegovatelji mogu spriječiti ostvarivanje prava pacijenata sa invalidnošću kao što su autonomija i donošenje odluka. [[Medicinski model invalidnosti]] se može koristiti za opravdanje medicinskog nesposobnosti.
*'''Strukturni ableizam''' ne uspijeva da obezbijedi alate za pristupačnost kao što su rampa, invalidska kolica, oprema za specijalno obrazovanje, itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |title=Ableism 101 Part One: What is Ableism? What is Disability? &amp;#124; Disability Resources |website=[[University of Arizona]] |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturni ableizam''' su obrasci ponašanja, kulture, stavova i društveni obrasci koji mogu diskriminirati dostojanstvo simptoma invalidnosti, negirati, nevidljivi, odbaciti posebne potrebe ili mogu učiniti invalidska prava i pristupačnost nedostižnim.
*''Internalizovani ableiizam''' je kada osoba sa invaliditetom diskriminiše sebe i druge osobe sa invaliditetom držeći stav da je invalidnost nešto čega se treba stidjeti, ili nešto što treba sakriti, ili odbijanjem pristupa ili podrške. Internalizirani ableizam može biti rezultat maltretiranja osoba s invalidnošću.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter-url=https://doi.org/10.1057/9780230245181_2 |chapter=Internalised Ableism: The Tyranny Within |first=Fiona Kumari |last=Campbell |title=Contours of Ableism |date=2009 |publisher=Palgrave Macmillan UK |pages=16–29 |via=[[Springer-Link]] |doi=10.1057/9780230245181_2 |isbn=978-1-349-36790-0 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt; To je oblik [[signal]]izacije društva.
* '''Neprijateljski ableizam''' je kulturna ili društvena vrsta sposobnog kad su ljudi neprijateljski raspoloženi prema simptomima invalidnosti ili [[fenotip]]ovima osobe sa invaliditetom.
* '''Benevolentni ableizam''': Ableizam često ima dobronamjeran izgled. Ljudi se prema osobi s invaliditetom odnose dobro, ali isto tako kao prema djetetu („[[infantilizacija]]“), umjesto da ih smatraju odraslim odraslim osobama. Primjeri uključuju ignoriranje [[invalidnost]]i, nepoštivanje životnih iskustava osobe s invaliditetom, [[agresija|mikroagresiju]], neuvažavanje mišljenja osobe s invaliditetom pri donošenju važnih odluka, zadiranje u privatnost ili lične granice, prisilne korektivne mjere, neželjenu pomoć, neslušanje za posebne potrebe itd.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |title=Hostile, Benevolent, and Ambivalent Ableism: Contemporary Manifestations |first1=Michelle R. |last1=Nario‐Redmond |first2=Alexia A. |last2=Kemerling |first3=Arielle |last3=Silverman |date=10 June 2019 |journal=[[Journal of Social Issues]] |volume=75 |issue=3 |pages=726–756 |via=Wiley Online Library |doi=10.1111/josi.12337 |s2cid=197736429 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Ambivalentni ableizam'' može se okarakterisati kao negdje između neprijateljskog i dobronamjernog ableizma.

== Historija ==

=== Kanada ===
Ableizam u [[Kanada|Kanadi]] uključuje određene tipovee razgovora i ponašanja koje izražavaju osjećaj tjeskobe, straha, [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] i [[Netrpeljivost|antipatije]] prema [[Invalidnost|osobama]] s [[Invalidnost|invalidnošću]]. 

Tipovi  [[Diskriminacija|diskriminacije]] koje su se pojavile ili koje se još uvijek javljuju u Kanadi uključuju mogućnost pristupa važnim objektima poput infrastrukture [[promet]]ne mreže, restriktivne [[Granični nadzor|imigracijske politike]], [[sterilizacija |prisilna sterilizacija]] radi onemogućavanja potomstva, [[Diskriminacija pri zapošljavanju |prepreke pri zapošljavanju]], dovoljno visoke plaće za održavanje minimalnog [[Životni standard|životnog standarda]] i institucionalizacija invalida u nehumanim uvjetima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Policy on ableism and discrimination based on disability |url=http://www.ohrc.on.ca/en/policy-ableism-and-discrimination-based-disability |publisher=Ontario Human Rights Commission |accessdate=august 26.  2018.}}&lt;/ref&gt;

[[Politika rezova|Mjere štednje]] koje kanadska vlada provodi ponekad se nazivaju ableističkim, poput ukidanja programa koji spašavaju osobe s invalidnošću od života u siromaštvu i opasnim okruženjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/canada-news-pmn/austerity-left-people-with-disabilities-without-housing-n-s-inquiry-told |title=‘Ableist’ bias left people with disabilities without housing, N.S. inquiry told|work=National Post |accessdate=26. kolovoza 2018. |first=Michael |last=Tutton}}&lt;/ref&gt;

=== Nacistička Njemačka ===
[[Adolf Hitler|Hitler]] je 1939. potpisao tajnu uredbu o programu eutanazije, [[Eutanazijski program T-4]] (Aktion T4), kojom je odobreno ubijanje odabranih pacijenata s roničnim neurološkim poremećajima. Kao posljedica ovog programa ubijeno je oko 70.000 invalidnih osoba. Pod pritiskom javnosti, program je 1941. službeno zaustavljen, ali je rad nastavljen izvan nadzora javnosti. Ubijeno je ukupno 200.000 ili više ljudi do 1945. godine, tj. do kraja Hitlerove vladavine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/T4-Program |title=T4 Program – Definition and History |website=Encyclopedia Britannica|access-date=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:Convicts_Lunatics_and_Women!_Have_No_Vote_for_Parliament,_ca._1907-1918.jpg|alt=A poster in gold colors and line art, showing three people: a large menacing man, a small frail man, and a woman in academic robes; wording is &quot;She. It is time I got out of this place. Where Shall I Find The Key? Convicts Lunatics and Women! Have no vote for Parliament&quot;|mini| [[Sufražetkinje|Sufražetski]] plakat u Velikoj Britaniji prema kojemu, za razliku od žena, &quot;luđaci&quot; i &quot;osuđenici&quot; ne zaslužuju pravo glasa. ]]
U Velikoj Britaniji diskriminacija na bazi invalidnosti proglašena je nezakonitom, Zakonima o diskriminaciji invalidnosti iz [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 1995.|1995.]] i [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 2005.|2005.]] godine. Oni su kasnije zamijenjeni [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine]], kojim je ujedinjeno više zaštitnih mjera protiv diskriminatornog ponašanja na bazi invalidnosti, rase, religije i vjerskog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, dobi i trudnoće, tzv. &quot;zaštićenih karakteristika&quot;.  

Pravna definicija invalidnosti koja se koristi u zakonu je: Osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje, a spomenuto oštećenje ima značajan i dugoročni štetni učinak na njenu sposobnost da provede uobičajene, svakodnevne aktivnosti.&lt;ref&gt;&quot;A person (P) has a disability if P has a physical or mental impairment, and the impairment has a substantial and long-term adverse effect on his ability to carry out normal day-to-day activities&quot;. (Section 6(1)&lt;/ref&gt; (Članak 6. stavak 1. [[ Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakona o ravnopravnosti iz 2010.]] ) 

Neki slučajevi (poput sljepoće, [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] i raka) su izravno spomenuti, dok je nekolicina (poput ovisnosti o drogama i alkoholu) posebno isključena. 

=== Sjedinjene Američke Države ===
Do 1800-ih, su osobe s invalidnošću često smatrane zlim ili opsjednutima zbog kršćanskog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |naslov=History Perspective of Ableism in America}}&lt;/ref&gt; Kao i mnoge druge manjine, većinu američke povijesti su osobe s invalidinošču bile segregirane i ostajale bez prava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |naslov=A Civil Rights History: Americans with Disabilities |last=Faville |first=Andrea |website=Knight Chair in Political Reporting}}&lt;/ref&gt; U 1800-im se dogodio pomak s vjerskog na znanstveno gledište, zbog čega su započela istraživanja na osobama s invaliditetom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nccj.org/ableism |naslov=Ableism |website=NCCJ}}&lt;/ref&gt; Javna stigma počela se mijenjati tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata,]] kada su se mnogi Amerikanci vratili kući mentalno ili fizički hendikepirani. Šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava]], svijet je započeo [[ Pokret za prava invalida|pokret za prava osoba s invalidnošću]]. Cilj je bio da se svim invalidnim osobama s pruže jednaka prava i mogućnosti. Do 1970-ih, zakoni su u Sjedinjenim Državama često bili ableistički. Naprimjer, u mnogim su jurisdikcijama takozvani &quot;zakoni o ružnoći &quot; zabranjivali ljudima da se pojavljuju u javnosti ako imaju bolesti koje ih čine ružnima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |naslov=The Ugly Laws: Disability In Public |date=6. rujna 2011. |website=rootedinrights.org |access-date=April 1, 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190401134217/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |archivedate=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt; 

[[Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom]] ([[:en:Individuals_with_Disabilities_Education_Act|Individuals with Disabilities Education Act]]) američki je zakon koji studentima s invalidnošču osigurava besplatnu javnu edukaciju, prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Cilj IDEA je pružiti djeci s invaliditetom jednaku priliku za obrazovanje kao i onima koji nemaju invaliditet. 

== Ableizam u medijima ==
Invalidnosti su u medijima često podzastupljene, prikazujući osobe na dehumanizirajući način umjesto da se na nj gleda iz njihove perspektive. Iako otprilike 20% ljudske populacije ima neki oblik invalidnosti, samo 2% likova na televiziji i filmu imaju invaliditet. Te likove gotovo uvijek igraju glumci/ice koji sami nemaju dati oblik invalidnosti.&lt;ref&gt;{{cije journal|author=Woodburn |first=Danny |title=The Ruderman White Paper on Employment of Actors with Disabilities in Television |url=http://www.rudermanfoundation.org/wp-content/uploads/2016/07/TV-White-Paper_7-1-003.pdf |date=July 2016.}}&lt;/ref&gt; 

=== Negativci s invalidnošću ===
Jedan od najčešćih prikaza invalida u medijima zu zlikovci. Lindsey Row-Heyveld primjećuje: &quot;da su zli gusari nezbrinuti, ostarjeli i uvijek opremljeni umjetnom nogom, pokrivalom za oči ili kukom, dok junački gusari izgledaju poput Johnny Deppovog Jack Sparrowa.&quot;&lt;ref&gt;Row-Heyveld, Lindsey (2015). &lt;/ref&gt; Invaliditetom se zlikovca nastoji odvojiti od prosječnog gledatelja i dehumanizirati ga, stvarajući negativnu stigmu s kojom osobe moraju živjeti u stvarnom svijetu. 

=== Inspiracija za pornografiju ===
[[Pornografija|Inspiracija za pornografiju]], fenomen je u kojemu se osobe s invaliditetom prikazuje kao nadahnjujuće, makar izvodili najbanalniji svakodnevni zadatak. Argumenti protiv takvih videa su da invalidnost predstavljaju kao prepreku za prevazilaženje ili rehabilitaciju, umjesto nešto čemu bi se društvo i javni prostor trebali prilagoditi, te da stvara veći razmak između invalida i neinvalida.&lt;ref&gt;Rakowitz Rebecca |title=Inspiration porn: A look at the objectification of the disabled community |work=The Crimson White |publisher=University of Alabama |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202121955/https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |archive-date=December 2, 2016|url=https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitchell, Kate (17 July 2017). &lt;/ref&gt;    

== Sportovi ==
[[Slika:Paralympic_Runner.jpg|mini| Trkač na paraolimpijskim igrama u Riu, 2016.]]
Ableizam je često najjasniji kad se radi o [[sport]]u. U sportskim medijima se spori seist invalidnošću često prikazuju inferiornim, naglašavajući rehabilitaciju, što je samo po sebi negativan pogled na invalidnost. [[Oscar Pistorius]] je južnoafrički trkač koji se natjecao na Paraolimpijadama 2004., 2008. i 2012. te Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. Pistorius je bio prvi dvostruko amputirani sportaš na Olimpijskim igrama.  Dok se medijsko izvještavanje tokom njegovog natjecanja na Paraolimpijskim igrama fokusiralo na inspiraciju, ono na Olimpijskim igrama preusmjerilo se na pitanje jesu li mu umjetne noge davale prednost u natjecanju. 

==Također pogledajte ==
*[[Pristupačnost]]
*[[Inkluzija]]
*[[Invalidnost]]
*[[Invalidnost i siromaštvo]]
*[[Pokret za prava osoba s invalidnošću]]
*[[Nevidljivi oblici invalidnosti]]
*[[Mentalno zdravlje]]
*[[Diskriminacija]]
*[[Stereotip]]
*[[Zločin iz mržnje]]
*[[Prisilna sterilizacija]]
*[[Predrasuda]]
*[[Paraolimpijske igre]]
*[[Specijalne olimpijske igre]]
*[[Festival jednakih mogućnosti]]
*[[Studij invalidnosti]]

== Reference ==
{{reflist}}
	
== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last1=Adams|first1=Rachel |last2= Reiss|first2=Benjamin|last3=Serlin|first3=David |title=Keywords for Disability Studies|year=2015|publisher=NYU Press|isbn=978-1-4798-4115-8}}
* {{cite journal
 |last1=Amundson 
 |first1=Ron 
 |first2=Gayle 
 |last2=Taira 
 |title=Our Lives and Ideologies: The Effects of Life Experience on the Perceived Morality of the Policy of Physician-Assisted Suicide 
 |journal=Journal of Policy Studies 
 |volume=16 
 |issue=1 
 |year=2005 
 |pages=53&amp;ndash;57 
 |url=http://uhh.hawaii.edu./~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |doi=10.1177/10442073050160010801 
 |s2cid=143674103 
 |url-status=dead 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |archive-date=2010-12-28 
}}
* {{cite journal
  |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
  |year=2001
  |title=Inciting Legal Fictions: Disability Date with Ontology and the Ableist Body of the Law
  |journal=Griffith Law Review
  |volume=10
  |issue=1
  |pages=42&amp;ndash;62
}}
* {{cite journal
  |url=http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
  |journal=M/C Journal
  |volume=11|issue=3
  |year=2008
  |title=Refusing Able(ness): A Preliminary Conversation about Ableism
  |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
  |doi=10.5204/mcj.46
  |doi-access=free
  }}
* {{cite book
  |title=Contours of Ableism: The Production of Disability and Abledness
  |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
  |publisher=Palgrave Macmillan
  |year=2009
  |isbn=978-0-230-57928-6
}}
* {{cite journal
  |last=Chouinard|first=Vera
  |title=Making Space for Disabling Difference: Challenges Ableist Geographies
  |journal=Environment and Planning D: Society and Space
  |volume=15
  |year=1997
  |pages=379&amp;ndash;387
  |doi=10.1068/d150379|s2cid=220082865}}
* {{cite journal
  |last=Clear|first=Mike
  |title=The &quot;Normal&quot; and the Monstrous in Disability Research
  |journal=Disability &amp; Society
  |issn=0968-7599
  |lccn=2007233711
  |oclc=808984972
  |publisher=Taylor &amp; Francis
  |volume=14|issue=4
  |year=1999
  |pages=435&amp;ndash;448
  |doi=10.1080/09687599926055
}}
* Fandrey, Walter: Krüppel, Idioten, Irre: zur Sozialgeschichte behinderter Menschen in Deutschland (Cripples, idiots, madmen: the social history of disabled people in Germany) {{in lang|de}} {{ISBN|978-3-925344-71-8}}
* {{cite book
  |title=Teaching for diversity and social justice 
  |chapter-url= https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6/page/334/mode/2up?q=griffin
  |volume=1
  |page= 335
  |editor1-first=Maurianne|editor1-last=Adams
  |editor2-first=Lee Anne|editor2-last=Bell
  |editor3-first=Pat|editor3-last=Griffin
  |chapter=Ableism Curriculum Design
  |first1=Pat|last1=Griffin
  |first2=Madelaine L.|last2=Peters
  |first3=Robin M.|last3=Smith
  |edition=2nd
  |location=New York
  |publisher=Taylor &amp; Francis
  |url=https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6
  |year=2007
  |oclc =982668098
  |isbn=978-0-415-95199-9  
}}
* {{cite book
  |chapter=Eliminating Ableism in Education
  |first=Thomas|last=Hehir
  |title=Special education for a new century
  |chapter-url=https://archive.org/details/specialeducation0000unse_f1t7/page/10/mode/2up?q=hehir
  |page=10
  |volume=41
  |series=Harvard educational review
  |editor1-first=Lauren I.|editor1-last=Katzman
  |publisher=Harvard Educational Review
  |year=2005
  |oclc= 59553489
  |isbn= 978-0-916690-44-1 
}}
* {{cite journal
  |last1=Iwasaki|first1=Yoshitaka
  |first2=Jennifer|last2=Mactavish
  |title=Ubiquitous Yet Unique: Perspectives of People with Disabilities on Stress
  |journal=Rehabilitation Counseling Bulletin
  |volume=48|issue=4
  |year=2005
  |pages=194&amp;ndash;208
  |doi=10.1177/00343552050480040101
  |s2cid=144891563}}
* {{cite book
  |title=The School Counselor's Guide to Helping Students with Disabilities
  |series=Jossey-Bass teacher
  |first1=Laura E.|last1=Marshak
  |first2=Claire J.|last2=Dandeneau
  |first3=Fran P.|last3=Prezant
  |first4=Nadene A.|last4=L'Amoreaux
  |publisher=John Wiley and Sons
  |year=2009
  |isbn=978-0-470-17579-8
}}
* Schweik, Susan. (2009). [https://archive.org/details/uglylawsdisabili0000schw/mode/2up ''The Ugly Laws: Disability in Public'' (History of Disability)]. NYU Press.{{oclc|844342243}} {{jstor|j.ctt9qgf13}} {{ISBN|9780814740576}}
* Shaver, James P. (1981). [https://archive.org/details/handicapismequal0000shav Handicapism and Equal Opportunity: Teaching About the Disabled in Social Studies]. [[Library of Congress]] Card Catalog Number 80-70737 [[ERIC]] Number: ED202185 {{ISBN|978-0-939068-01-2}}
* {{Cite Q|Q56673362
  |last1=Watts|first1=Ivan Eugene
  |first2=Nirmala|last2=Erevelles
  |jstor=3699367 |doi=10.3102/00028312041002271
  |s2cid=144121049}}

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|ableism}}
{{Wiktionary|Wikisaurus:ableism}}
* [https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf Disablism: How to tackle the last prejudice] by Demos (UK think tank) (2004)
* [http://www.raggededgemagazine.com/1100/1100votestory.htm Voters with disabilities face discrimination nationwide] (2000)

{{Navkutija invalidnost|state=collapsed}}
{{Diskriminacija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ableizam| ]]
[[Kategorija:Društvene teorije]]
[[Kategorija:Društveni koncepti]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Invalidnost]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]</text>
      <sha1>bzb1alu6h3xdur7jddjrrm6uk2fnrk3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428318</id>
      <parentid>3428317</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T10:01:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21165" xml:space="preserve">'''Ableizam''' (eng. '''ableism ili disablism''', disability = invalidnost ili nesposobnost) jest termin koji označava [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema [[Invalidnost|invalidnim]] osobama ili za koje se smatra da imaju neki oblik invalidnosti. Po ableizmu, osobe definiraju njihove sposobnosti i invalidi sa smatraju općenito manje vrijednima od neinvalida.&lt;ref&gt;Linton, Simi (1998). ''Claiming Disability Knowledge and Identity''. New York: New York University Press. p. 9.&lt;/ref&gt; Ljude se na toj osnovi osuđuje i određene prilike im se uskraćuju. 

Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito ili sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (naprimjer, pretpostavka da se svi invalidi žele izliječiti, da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće ili da slijepi imaju neki poseban oblik uvida).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disability-studies.leeds.ac.uk/wp-content/uploads/sites/40/library/Sutherland-CHAPTER6.pdf|title=Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982}}&lt;/ref&gt; Ovi [[stereotip]]i, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijskih [[Stav (psihologija)|stavova]] i [[ponašanja]] prema osobama s invalidnošću.&lt;ref&gt;Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). ''Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice)'' (in German). Kohlhammer Verlag. str. 149. {{ISBN|3-17-018437-7}}. Retrieved January 17, 2012.&lt;/ref&gt; Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.&lt;ref&gt;&quot;Geistige Behinderung{{snd}} Normtheorien nach Speck und Goffman&quot;. Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.&lt;/ref&gt;
	
U ableističkim društvima se na invalidne ljude gleda kao na manje vrijedne od drugih. Pokret [[Eugenika|eugenike]] s početka 20. stoljeća smatra se primjerom rasprostranjenog ableizma. Masovna ubojstva invalida u nacističkoj Njemačkoj, [[Eutanazijski program T-4|Aktion T4]], primjer su ekstremnog ableizma. 

Ableizam se može bolje razumjeti čitanjem literature koju su objavili oni koji žive s invalidnošću, koji imaju iskustva iz prve ruke. [[ Studije o invalidnosti |Studij invalidnosti]] je akademska disciplina koju je također korisno istražiti kako bi stekli bolje razumijevanje problema u društvu povezanih s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom. 

== Tipovi ableizma ==
* '''Fizički ableizam''' je mržnja ili diskriminacija zasnovana na fizičkom izgledu osobe.
* '''[[Sanizam|Mentalni ableizam]]''' je diskriminacija zasnovana na stanju mentalnog zdravlja i kognitivnim razlikama.
*''Medicinski ableizam“ postoji i interpersonalno (kako zdravstveni radnici mogu biti sposobni) i sistemski, jer odluke koje donose zdravstvene ustanove i njegovatelji mogu spriječiti ostvarivanje prava pacijenata sa invalidnošću kao što su autonomija i donošenje odluka. [[Medicinski model invalidnosti]] se može koristiti za opravdanje medicinskog nesposobnosti.
*'''Strukturni ableizam''' ne uspijeva da obezbijedi alate za pristupačnost kao što su rampa, invalidska kolica, oprema za specijalno obrazovanje, itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |title=Ableism 101 Part One: What is Ableism? What is Disability? &amp;#124; Disability Resources |website=[[University of Arizona]] |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturni ableizam''' su obrasci ponašanja, kulture, stavova i društveni obrasci koji mogu diskriminirati dostojanstvo simptoma invalidnosti, negirati, nevidljivi, odbaciti posebne potrebe ili mogu učiniti invalidska prava i pristupačnost nedostižnim.
*''Internalizovani ableiizam''' je kada osoba sa invaliditetom diskriminiše sebe i druge osobe sa invaliditetom držeći stav da je invalidnost nešto čega se treba stidjeti, ili nešto što treba sakriti, ili odbijanjem pristupa ili podrške. Internalizirani ableizam može biti rezultat maltretiranja osoba s invalidnošću.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter-url=https://doi.org/10.1057/9780230245181_2 |chapter=Internalised Ableism: The Tyranny Within |first=Fiona Kumari |last=Campbell |title=Contours of Ableism |date=2009 |publisher=Palgrave Macmillan UK |pages=16–29 |via=[[Springer-Link]] |doi=10.1057/9780230245181_2 |isbn=978-1-349-36790-0 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt; To je oblik [[signal]]izacije društva.
* '''Neprijateljski ableizam''' je kulturna ili društvena vrsta sposobnog kad su ljudi neprijateljski raspoloženi prema simptomima invalidnosti ili [[fenotip]]ovima osobe sa invaliditetom.
* '''Benevolentni ableizam''': Ableizam često ima dobronamjeran izgled. Ljudi se prema osobi s invaliditetom odnose dobro, ali isto tako kao prema djetetu („[[infantilizacija]]“), umjesto da ih smatraju odraslim odraslim osobama. Primjeri uključuju ignoriranje [[invalidnost]]i, nepoštivanje životnih iskustava osobe s invaliditetom, [[agresija|mikroagresiju]], neuvažavanje mišljenja osobe s invaliditetom pri donošenju važnih odluka, zadiranje u privatnost ili lične granice, prisilne korektivne mjere, neželjenu pomoć, neslušanje za posebne potrebe itd.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |title=Hostile, Benevolent, and Ambivalent Ableism: Contemporary Manifestations |first1=Michelle R. |last1=Nario‐Redmond |first2=Alexia A. |last2=Kemerling |first3=Arielle |last3=Silverman |date=10 June 2019 |journal=[[Journal of Social Issues]] |volume=75 |issue=3 |pages=726–756 |via=Wiley Online Library |doi=10.1111/josi.12337 |s2cid=197736429 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Ambivalentni ableizam'' može se okarakterisati kao negdje između neprijateljskog i dobronamjernog ableizma.

== Historija ==

=== Kanada ===
Ableizam u [[Kanada|Kanadi]] uključuje određene tipovee razgovora i ponašanja koje izražavaju osjećaj tjeskobe, straha, [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] i [[Netrpeljivost|antipatije]] prema [[Invalidnost|osobama]] s [[Invalidnost|invalidnošću]]. 

Tipovi [[Diskriminacija|diskriminacije]] koje su se pojavile ili koje se još uvijek javljuju u Kanadi uključuju mogućnost pristupa važnim objektima poput infrastrukture [[promet]]ne mreže, restriktivne [[Granični nadzor|imigracijske politike]], [[sterilizacija |prisilna sterilizacija]] radi onemogućavanja potomstva, [[Diskriminacija pri zapošljavanju |prepreke pri zapošljavanju]], dovoljno visoke plaće za održavanje minimalnog [[Životni standard|životnog standarda]] i institucionalizacija invalida u nehumanim uvjetima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Policy on ableism and discrimination based on disability |url=http://www.ohrc.on.ca/en/policy-ableism-and-discrimination-based-disability |publisher=Ontario Human Rights Commission |accessdate=august 26. 2018.}}&lt;/ref&gt;

[[Politika rezova|Mjere štednje]] koje kanadska vlada provodi ponekad se nazivaju ableističkim, poput ukidanja programa koji spašavaju osobe s invalidnošću od života u siromaštvu i opasnim okruženjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/canada-news-pmn/austerity-left-people-with-disabilities-without-housing-n-s-inquiry-told |title=‘Ableist’ bias left people with disabilities without housing, N.S. inquiry told|work=National Post |accessdate=26. kolovoza 2018. |first=Michael |last=Tutton}}&lt;/ref&gt;

=== Nacistička Njemačka ===
[[Adolf Hitler|Hitler]] je 1939. potpisao tajnu uredbu o programu eutanazije, [[Eutanazijski program T-4]] (Aktion T4), kojom je odobreno ubijanje odabranih pacijenata s roničnim neurološkim poremećajima. Kao posljedica ovog programa ubijeno je oko 70.000 invalidnih osoba. Pod pritiskom javnosti, program je 1941. službeno zaustavljen, ali je rad nastavljen izvan nadzora javnosti. Ubijeno je ukupno 200.000 ili više ljudi do 1945. godine, tj. do kraja Hitlerove vladavine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/T4-Program |title=T4 Program – Definition and History |website=Encyclopedia Britannica|access-date=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:Convicts_Lunatics_and_Women!_Have_No_Vote_for_Parliament,_ca._1907-1918.jpg|alt=A poster in gold colors and line art, showing three people: a large menacing man, a small frail man, and a woman in academic robes; wording is &quot;She. It is time I got out of this place. Where Shall I Find The Key? Convicts Lunatics and Women! Have no vote for Parliament&quot;|mini| [[Sufražetkinje|Sufražetski]] plakat u Velikoj Britaniji prema kojemu, za razliku od žena, &quot;luđaci&quot; i &quot;osuđenici&quot; ne zaslužuju pravo glasa. ]]
U Velikoj Britaniji diskriminacija na bazi invalidnosti proglašena je nezakonitom, Zakonima o diskriminaciji invalidnosti iz [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 1995.|1995.]] i [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 2005.|2005.]] godine. Oni su kasnije zamijenjeni [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine]], kojim je ujedinjeno više zaštitnih mjera protiv diskriminatornog ponašanja na bazi invalidnosti, rase, religije i vjerskog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, dobi i trudnoće, tzv. &quot;zaštićenih karakteristika&quot;. 

Pravna definicija invalidnosti koja se koristi u zakonu je: Osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje, a spomenuto oštećenje ima značajan i dugoročni štetni učinak na njenu sposobnost da provede uobičajene, svakodnevne aktivnosti.&lt;ref&gt;&quot;A person (P) has a disability if P has a physical or mental impairment, and the impairment has a substantial and long-term adverse effect on his ability to carry out normal day-to-day activities&quot;. (Section 6(1)&lt;/ref&gt; (Članak 6. stavak 1. [[ Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakona o ravnopravnosti iz 2010.]] ) 

Neki slučajevi (poput sljepoće, [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] i raka) su izravno spomenuti, dok je nekolicina (poput ovisnosti o drogama i alkoholu) posebno isključena. 

=== Sjedinjene Američke Države ===
Do 1800-ih, su osobe s invalidnošću često smatrane zlim ili opsjednutima zbog kršćanskog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |naslov=History Perspective of Ableism in America}}&lt;/ref&gt; Kao i mnoge druge manjine, većinu američke povijesti su osobe s invalidinošču bile segregirane i ostajale bez prava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |naslov=A Civil Rights History: Americans with Disabilities |last=Faville |first=Andrea |website=Knight Chair in Political Reporting}}&lt;/ref&gt; U 1800-im se dogodio pomak s vjerskog na znanstveno gledište, zbog čega su započela istraživanja na osobama s invaliditetom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nccj.org/ableism |naslov=Ableism |website=NCCJ}}&lt;/ref&gt; Javna stigma počela se mijenjati tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata,]] kada su se mnogi Amerikanci vratili kući mentalno ili fizički hendikepirani. Šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava]], svijet je započeo [[ Pokret za prava invalida|pokret za prava osoba s invalidnošću]]. Cilj je bio da se svim invalidnim osobama s pruže jednaka prava i mogućnosti. Do 1970-ih, zakoni su u Sjedinjenim Državama često bili ableistički. Naprimjer, u mnogim su jurisdikcijama takozvani &quot;zakoni o ružnoći &quot; zabranjivali ljudima da se pojavljuju u javnosti ako imaju bolesti koje ih čine ružnima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |naslov=The Ugly Laws: Disability In Public |date=6. rujna 2011. |website=rootedinrights.org |access-date=April 1, 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190401134217/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |archivedate=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt; 

[[Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom]] ([[:en:Individuals_with_Disabilities_Education_Act|Individuals with Disabilities Education Act]]) američki je zakon koji studentima s invalidnošču osigurava besplatnu javnu edukaciju, prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Cilj IDEA je pružiti djeci s invaliditetom jednaku priliku za obrazovanje kao i onima koji nemaju invaliditet. 

== Ableizam u medijima ==
Invalidnosti su u medijima često podzastupljene, prikazujući osobe na dehumanizirajući način umjesto da se na nj gleda iz njihove perspektive. Iako otprilike 20% ljudske populacije ima neki oblik invalidnosti, samo 2% likova na televiziji i filmu imaju invaliditet. Te likove gotovo uvijek igraju glumci/ice koji sami nemaju dati oblik invalidnosti.&lt;ref&gt;{{cije journal|author=Woodburn |first=Danny |title=The Ruderman White Paper on Employment of Actors with Disabilities in Television |url=http://www.rudermanfoundation.org/wp-content/uploads/2016/07/TV-White-Paper_7-1-003.pdf |date=July 2016.}}&lt;/ref&gt; 

=== Negativci s invalidnošću ===
Jedan od najčešćih prikaza invalida u medijima zu zlikovci. Lindsey Row-Heyveld primjećuje: &quot;da su zli gusari nezbrinuti, ostarjeli i uvijek opremljeni umjetnom nogom, pokrivalom za oči ili kukom, dok junački gusari izgledaju poput Johnny Deppovog Jack Sparrowa.&quot;&lt;ref&gt;Row-Heyveld, Lindsey (2015). &lt;/ref&gt; Invaliditetom se zlikovca nastoji odvojiti od prosječnog gledatelja i dehumanizirati ga, stvarajući negativnu stigmu s kojom osobe moraju živjeti u stvarnom svijetu. 

=== Inspiracija za pornografiju ===
[[Pornografija|Inspiracija za pornografiju]], fenomen je u kojemu se osobe s invaliditetom prikazuje kao nadahnjujuće, makar izvodili najbanalniji svakodnevni zadatak. Argumenti protiv takvih videa su da invalidnost predstavljaju kao prepreku za prevazilaženje ili rehabilitaciju, umjesto nešto čemu bi se društvo i javni prostor trebali prilagoditi, te da stvara veći razmak između invalida i neinvalida.&lt;ref&gt;Rakowitz Rebecca |title=Inspiration porn: A look at the objectification of the disabled community |work=The Crimson White |publisher=University of Alabama |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202121955/https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |archive-date=December 2, 2016|url=https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitchell, Kate (17 July 2017). &lt;/ref&gt; 

== Sportovi ==
[[Slika:Paralympic_Runner.jpg|mini| Trkač na paraolimpijskim igrama u Riu, 2016.]]
Ableizam je često najjasniji kad se radi o [[sport]]u. U sportskim medijima se spori seist invalidnošću često prikazuju inferiornim, naglašavajući rehabilitaciju, što je samo po sebi negativan pogled na invalidnost. [[Oscar Pistorius]] je južnoafrički trkač koji se natjecao na Paraolimpijadama 2004., 2008. i 2012. te Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. Pistorius je bio prvi dvostruko amputirani sportaš na Olimpijskim igrama. Dok se medijsko izvještavanje tokom njegovog natjecanja na Paraolimpijskim igrama fokusiralo na inspiraciju, ono na Olimpijskim igrama preusmjerilo se na pitanje jesu li mu umjetne noge davale prednost u natjecanju. 

==Također pogledajte ==
*[[Pristupačnost]]
*[[Inkluzija]]
*[[Invalidnost]]
*[[Invalidnost i siromaštvo]]
*[[Pokret za prava osoba s invalidnošću]]
*[[Nevidljivi oblici invalidnosti]]
*[[Mentalno zdravlje]]
*[[Diskriminacija]]
*[[Stereotip]]
*[[Zločin iz mržnje]]
*[[Prisilna sterilizacija]]
*[[Predrasuda]]
*[[Paraolimpijske igre]]
*[[Specijalne olimpijske igre]]
*[[Festival jednakih mogućnosti]]
*[[Studij invalidnosti]]

== Reference ==
{{reflist}}
	
== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last1=Adams|first1=Rachel |last2= Reiss|first2=Benjamin|last3=Serlin|first3=David |title=Keywords for Disability Studies|year=2015|publisher=NYU Press|isbn=978-1-4798-4115-8}}
* {{cite journal
 |last1=Amundson 
 |first1=Ron 
 |first2=Gayle 
 |last2=Taira 
 |title=Our Lives and Ideologies: The Effects of Life Experience on the Perceived Morality of the Policy of Physician-Assisted Suicide 
 |journal=Journal of Policy Studies 
 |volume=16 
 |issue=1 
 |year=2005 
 |pages=53&amp;ndash;57 
 |url=http://uhh.hawaii.edu./~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |doi=10.1177/10442073050160010801 
 |s2cid=143674103 
 |url-status=dead 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |archive-date=2010-12-28 
}}
* {{cite journal
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |year=2001
 |title=Inciting Legal Fictions: Disability Date with Ontology and the Ableist Body of the Law
 |journal=Griffith Law Review
 |volume=10
 |issue=1
 |pages=42&amp;ndash;62
}}
* {{cite journal
 |url=http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
 |journal=M/C Journal
 |volume=11|issue=3
 |year=2008
 |title=Refusing Able(ness): A Preliminary Conversation about Ableism
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |doi=10.5204/mcj.46
 |doi-access=free
 }}
* {{cite book
 |title=Contours of Ableism: The Production of Disability and Abledness
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |publisher=Palgrave Macmillan
 |year=2009
 |isbn=978-0-230-57928-6
}}
* {{cite journal
 |last=Chouinard|first=Vera
 |title=Making Space for Disabling Difference: Challenges Ableist Geographies
 |journal=Environment and Planning D: Society and Space
 |volume=15
 |year=1997
 |pages=379&amp;ndash;387
 |doi=10.1068/d150379|s2cid=220082865}}
* {{cite journal
 |last=Clear|first=Mike
 |title=The &quot;Normal&quot; and the Monstrous in Disability Research
 |journal=Disability &amp; Society
 |issn=0968-7599
 |lccn=2007233711
 |oclc=808984972
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |volume=14|issue=4
 |year=1999
 |pages=435&amp;ndash;448
 |doi=10.1080/09687599926055
}}
* Fandrey, Walter: Krüppel, Idioten, Irre: zur Sozialgeschichte behinderter Menschen in Deutschland (Cripples, idiots, madmen: the social history of disabled people in Germany) {{in lang|de}} {{ISBN|978-3-925344-71-8}}
* {{cite book
 |title=Teaching for diversity and social justice 
 |chapter-url= https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6/page/334/mode/2up?q=griffin
 |volume=1
 |page= 335
 |editor1-first=Maurianne|editor1-last=Adams
 |editor2-first=Lee Anne|editor2-last=Bell
 |editor3-first=Pat|editor3-last=Griffin
 |chapter=Ableism Curriculum Design
 |first1=Pat|last1=Griffin
 |first2=Madelaine L.|last2=Peters
 |first3=Robin M.|last3=Smith
 |edition=2nd
 |location=New York
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |url=https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6
 |year=2007
 |oclc =982668098
 |isbn=978-0-415-95199-9 
}}
* {{cite book
 |chapter=Eliminating Ableism in Education
 |first=Thomas|last=Hehir
 |title=Special education for a new century
 |chapter-url=https://archive.org/details/specialeducation0000unse_f1t7/page/10/mode/2up?q=hehir
 |page=10
 |volume=41
 |series=Harvard educational review
 |editor1-first=Lauren I.|editor1-last=Katzman
 |publisher=Harvard Educational Review
 |year=2005
 |oclc= 59553489
 |isbn= 978-0-916690-44-1 
}}
* {{cite journal
 |last1=Iwasaki|first1=Yoshitaka
 |first2=Jennifer|last2=Mactavish
 |title=Ubiquitous Yet Unique: Perspectives of People with Disabilities on Stress
 |journal=Rehabilitation Counseling Bulletin
 |volume=48|issue=4
 |year=2005
 |pages=194&amp;ndash;208
 |doi=10.1177/00343552050480040101
 |s2cid=144891563}}
* {{cite book
 |title=The School Counselor's Guide to Helping Students with Disabilities
 |series=Jossey-Bass teacher
 |first1=Laura E.|last1=Marshak
 |first2=Claire J.|last2=Dandeneau
 |first3=Fran P.|last3=Prezant
 |first4=Nadene A.|last4=L'Amoreaux
 |publisher=John Wiley and Sons
 |year=2009
 |isbn=978-0-470-17579-8
}}
* Schweik, Susan. (2009). [https://archive.org/details/uglylawsdisabili0000schw/mode/2up ''The Ugly Laws: Disability in Public'' (History of Disability)]. NYU Press.{{oclc|844342243}} {{jstor|j.ctt9qgf13}} {{ISBN|9780814740576}}
* Shaver, James P. (1981). [https://archive.org/details/handicapismequal0000shav Handicapism and Equal Opportunity: Teaching About the Disabled in Social Studies]. [[Library of Congress]] Card Catalog Number 80-70737 [[ERIC]] Number: ED202185 {{ISBN|978-0-939068-01-2}}
* {{Cite Q|Q56673362
 |last1=Watts|first1=Ivan Eugene
 |first2=Nirmala|last2=Erevelles
 |jstor=3699367 |doi=10.3102/00028312041002271
 |s2cid=144121049}}

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|ableism}}
{{Wiktionary|Wikisaurus:ableism}}
* [https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf Disablism: How to tackle the last prejudice] by Demos (UK think tank) (2004)
* [http://www.raggededgemagazine.com/1100/1100votestory.htm Voters with disabilities face discrimination nationwide] (2000)

{{Diskriminacija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ableizam| ]]
[[Kategorija:Društvene teorije]]
[[Kategorija:Društveni koncepti]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Invalidnost]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]</text>
      <sha1>ksrfogtybl1o84b9u8d6von0bqohyp4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugoslavija i Pokret nesvrstanih</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492663</id>
    <revision>
      <id>3428319</id>
      <timestamp>2022-08-19T10:08:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>37209</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Datoteka:Konferencija Pokreta nesvrstanih 1961. godine.jpg|mini|Prva konferencija Pokreta nesvrstanih u Beogradu 1961.]] '''[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]''' bila je jedna od zemalja osnivača izvanblokovskog '''[[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih zemalja]]''' u periodu [[Hladni rat|Hladnog rata]]. [[Glavni grad]] Jugoslavije, [[Beograd]], ugostio je u septembru 1961. godine Prva konferencija Pokreta nesvrstanih|Prvu konferenciju Pokreta nesvrs...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40268" xml:space="preserve">[[Datoteka:Konferencija Pokreta nesvrstanih 1961. godine.jpg|mini|Prva konferencija Pokreta nesvrstanih u Beogradu 1961.]]
'''[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]''' bila je jedna od zemalja osnivača izvanblokovskog '''[[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih zemalja]]''' u periodu [[Hladni rat|Hladnog rata]]. [[Glavni grad]] Jugoslavije, [[Beograd]], ugostio je u septembru 1961. godine [[Prva konferencija Pokreta nesvrstanih|Prvu konferenciju Pokreta nesvrstanih]], a bio je i prvi grad koji je konferenciju ugostio dva puta kada je u septembru 1989. u Beogradu organizirana i [[Deveta konferencija pokreta nesvrstanih]].

Politika nesvrstavanja uz aktivno sudjelovanje u pokretu bila je kamen temeljac jugoslovenske hladnoratovske vanjske politike i jedan od osnovnih ideoloških postulata jugoslovenske federacije.&lt;ref name=&quot;Pakistan Horizon 1983&quot;&gt;{{cite journal |last1=Martinović |first1=S. |date=1983 |title=Foreign Policy of Yugoslavia |journal=[[Pakistan Horizon]] |volume=36 |issue=1 |pages=28–31 |jstor=41394717 }}&lt;/ref&gt; Kao jedina izvanblokovska [[Evropa|evropska]] [[socijalistička država]] socioekonomski blisko vezana za [[Zapadna Evropa|zapadnu Evropu]], Jugoslavija je odabirala politiku balansiranja i oprezne ekvidistance&lt;ref name=&quot;UNT Digital Library&quot;&gt;{{cite journal |last=Iheanacho |first=Vitalis Akujiobi |date=1987 |title=Nonalignment: Cuba and Yugoslavia in the Nonaligned Movement 1979-1986 |type=Master's Thesis |publisher=[[North Texas State University]] |url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc501237/ |access-date=12 May 2020}}&lt;/ref&gt; prema [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] i [[Kina|Kini]] pri čemu je nesvrstanost doživljavana kao kolektivna garancija sigurnosti i nezavisnosti zemlje.&lt;ref name=&quot;NYT1964&quot;&gt;{{cite journal |date=28 December 1964 |title='Yugocentrism': Belgrade's Balancing Actas Friend of East, West and Nations In Between |url=https://www.nytimes.com/1964/12/28/archives/yugocentrism-belgrades-balancing-actas-friend-of-east-west-and.html |journal=[[New York Times]] |pages=12 }}&lt;/ref&gt; Pokret nesvrstanih je uz to otvarao i dodatni manevarski prostor u duboko podijeljenoj i tim podjelama politički ograničenoj hladnoratovskoj Evropi u kojoj su [[neutralne države]] bile dodatno izložene situaciji [[de facto]] ograničenog suvereniteta (vidi primjer [[Finlandizacja|finlandizacije]]).&lt;ref name=&quot;Kullaa&quot;&gt;{{cite book |last=Kullaa |first=Rinna |date=2012|title=Non-alignment and Its Origins in Cold War Europe: Yugoslavia, Finland and the Soviet Challenge |publisher=[[I.B. Tauris]] }}&lt;/ref&gt;

Kraj Hladnog rata i [[raspad Jugoslavije]] doveli su u pitanje i sam opstanak Pokreta nesvrstanih koji je izbjegao prestanak djelovanja samo uz pomoć politički pragmatičnog vodstva [[Indonezija|Indonezije]].&lt;ref name=&quot;International Organizations 2008&quot;&gt;{{cite book |last=Schiavone |first=Giuseppe |date=2008 |title=International Organizations: A dictionary and directory |edition=Seventh |publisher=[[Palgrave Macmillan]] |page=250 |isbn=978-0-230-57322-2 }}&lt;/ref&gt;

==Historija==
[[Datoteka:Poseta premijera Indije Džavaharlala Nehrua Jugoslaviji.jpg|mini|Posjeta premijera Indije Džavaharlala Nehrua Jugoslaviji 1955. godine]]
[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Car Haile Selasije i Josip Broz Tito, Beogad, 1963.jpg|mini|Hajle Selasije i Josip Broz Tito u Beogradu 1963. godine]]
===Razlaz sa SSSR-om 1948. godine i vanjska politika do početka nesvrstavanja===
U periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Partizani|jugoslovenski su partizani]] oslobodili svoju zemlju uz tek manju pomoć [[SSSR]]-a i [[Zapadni saveznici|zapadnih saveznika]]. To je nove [[Savez komunista Jugoslavije|komunističke vlasti]] vodilo ka uvjerenju da nasuprot drugim zemljama u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]] njima pripada pravo na slobodniji socijalistički razvoj. Nasuprot većini drugih komunističkih partija u istočoj Evropi, jugoslovenski komunisti mogli su računati na lojalnost lokalnih vojnih i policijskih snaga kao i na relativno visok nivo legitimnosti među brojnim jugoslovenskim narodima i narodnostima. Jugoslavija sebe nije doživljavala kao klijenta već kao saveznika SSSR-a pri čemu je Beograd bio spreman inicirati ratobornije politike od Moskve koja je prije početka Hladnog rata nastojala održavati veze sa zapadnim saveznicima. Ta odvažnija jugoslavenska politika bila je vidljiva po pitanju [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog teritorija Trsta]], ideje [[Balkanska federacija|Balkanske federacije]], uplitanja u [[Grčki građanski rat]], Austo-slovenskog sukob u Koruškoj kao i u infiltraciji i usmjeravanju [[Narodnooslobodilačka borba Albanije|Narodnooslobodilačkog pokreta Albanije]]. Nezavisna i odvažna politika Beograda podizala je tenzije u odnosima sa SSSR-om koje su eskalirale 1948. godine u sukobu Tita i Staljina gdje je Jugoslavija završila i gotovo potpunoj međunarodnoj izolaciji nakon prekida odnosa sa [[Istočni blok|Istočnim blokom]].

U potrazi za novim saveznicima Jugoslavija se prvo orjentirala ka [[Zapadni blok|Zapadnom bloku]] pri čemu je 1953. potpisala Balkanski pakt sa [[NATO]] članimaca [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]]. Nakon [[Staljin]]ove smrti jugoslavenski odnosi sa SSSR-om su se djelomično popravili što je dovelo i do verbalne podrške [[Mađarska revolucija 1956.|intervenciji u Mađarskoj]] (nasuprot oštroj osudi [[Intervencija Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj|intervencije u Čehoslovačkoj 1968.]]). Beogradska deklaracija iz 1955. dovela je do smanjenja značaja i postupnog prestanka djelovanja Balkanskog pakta. Kako je Jugoslavija ipak željela sačuvati novostečenu nezavisnost u tom je razdoblju došlo i do usmjeravanja na razvoj odnosa sa neutralnim evropskim zemljama kao što je bila [[Finska]]. Jugoslavija se nije učlanila ni u [[Varšavski pakt]] osnovan u maju 1955. godine. Kako bi izbjegla izolaciju u duboko podijeljenoj Evropi, Jugoslavija je po prvi put potražila nove saveznike među novooslobođenim kolonijama i mandatnim teritorijima.&lt;ref name=&quot;Trültzsch&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sylff.org/news_voices/23943/ |title=An Almost Forgotten Legacy: Non-Aligned Yugoslavia in the United Nations and in the Making of Contemporary International Law |last=Trültzsch |first=Arno }}&lt;/ref&gt; Jugoslavija je podržala [[Egipat]] u toku [[Suetska kriza|Suetske krize]], zemlje koja će uz Jugoslaviju postati jedna od osnivačica pokreta. Odnosi s Indijom, drugim inicijatorom osnivanja pokreta, razvijani su još od vremena zajedničkog mandata u Vijeću sigurnosti UN-a od 1949. godine.&lt;ref name=&quot;Mišković2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Mišković |first1=Nataša |date=2009 |title=The Pre-history of the Non-Aligned Movement: India's First Contacts with the Communist Yugoslavia, 1948–50 |journal=[[India Quarterly]] |volume=65 |issue=2 |pages=185–200 |doi=10.1177/097492840906500206 |s2cid=154101021 |url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/20770/2/Miskovic.pdf }}&lt;/ref&gt;

===Izvori nesvrstavanja===
Sljedeće 1950. godine jugoslavenski ministar vanjskih poslova [[Edvard Kardelj]] je za vrijeme [[Opšta skupština UN-a|opšte skupštine UN-a]] izjavio kako „''Jugoslavija ne može prihvatiti da čovječansto mora birati između dominacije jedne ili druge sile''”.&lt;ref name=&quot;UNT Digital Library&quot;/&gt; Pojam nesvrstanost po prvi je put upotrijebljen iste godine kada su [[Indija]] i Jugoslavija odbile da se svrstaju po pitanju [[Korejski rat|Korejskog rata]].&lt;ref name=&quot;Goldstein&quot;&gt;{{cite book |author1= [[Ivo Goldstein]] |author2=[[Slavko Goldstein]] |date=2020 |title=Tito |trans-title=Tito |pages=636–647 |url= |language=hr |location=Zagreb |publisher=Profil |isbn=978-953-313-750-6}}&lt;/ref&gt; 1951. [[Josip Broz Tito]] je izjavio kako se nikada neće složiti sa tezom kako samo velike sile trebaju određivati sudbinu svijeta čime je odbio tezu [[Kominterna|Kominterne]] o dihotomijskoj podjeli svijeta.&lt;ref name=&quot;Goldstein&quot;/&gt; Tada je i odbacio tvrdnje kako Indija i Jugoslavija žele osnovati treći blok. U augustu 1954. predsjednica Opće skupštine UN-a Vidžaja Lakšmi Pandit posjetila je Jugoslaviju i pozvala Tita na uzvratni poset Indiji. Poziv je prihvaćen pa su na susretu 22. decembra 1954. u [[New Delhi]]ju indijski premijer [[Džavaharlal Nehru]] i predsjednik jugoslavije Tito potpisali zajedničku izjavu u kojoj iznose kako „''politika nesvrstanosti koju su usvojile i provode njihove dvije zemlje nije neutralnost ili neutralizam i zato posivnost, kako se to ponekad insiunira, već pozitivna, aktivna i konstruktivna politika koja nastoji osigurati vodstvo ka kolektivnom miru''”.&lt;ref name=&quot;Mišković2009&quot;/&gt;

===Od susreta na Brionima 1956. do Beogradske konferencije 1961. godine===
[[Datoteka:Jawaharlal Nehru’s tour of Belgrade, Yugoslavia, 1961 (02).jpg|mini|Susret na Brionima.]]
Trilateralni susret predsjednika Jugoslavije Tita, indijskog premijera Nehrua i predsjednika Egipta [[Gamal Abdel Naser|Gamala Abdela Nasera]] organiziran je 19. srpnja 1956. godine na [[Broni]]ma u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;Povijest.hr-Brijuni1956&quot;&gt;{{cite journal |last1=Krajcar |first1=Dražem |title=Tito, Nehru i Naser na Brijunima dogovorili osnivanje Pokreta nesvrstanih – 1956. |journal=Povijest.hr |url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/tito-nehru-i-naser-na-brijunima-dogovorili-osnivanje-pokreta-nesvrstanih-1956/ }}&lt;/ref&gt; Tri lidera potpisali su dokument kojim ističu kako se „''Mir ne može postići kroz podjele, već kroz nastojanja da se postigne kolektivna sigurnost na svjetskom nivou. Postignut kroz širenje prostora sloboda kao i okončanje dominacije jedne zemlje nad drugom.''”&lt;ref name=&quot;Povijest.hr-Brijuni1956&quot;/&gt;

Krajem 1958. i početkom 1959. Tito je sa brojnom delegacijom pošao na važnu tromjesečnu međunarodnu turneju na jugoslovenskom brodu Galeb.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;&gt;{{cite book |last=Jakovina |first=Tvrtko |date=2011|title=Treća strana Hladnog rata |publisher=Fraktura |isbn=978-953-266-203-0 }}&lt;/ref&gt; Predsjednik Tito tom je prigodom posjetio [[Indonezija|Indoneziju]], [[Indija|Indiju]], [[Burma|Burmu]], [[Cejlon]], [[Etiopija|Etiopiju]], [[Sudan]], [[Egipat]] i [[Sirija|Siriju]].&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Indonezijski predsjednik [[Sukarno]] nazvao je Tita građaninom svijeta, dok je Tito Konferenciju u Bandungu opisao kao mjesto sa kojega je potekao novi duh koji objedinjuje čovječanstvo.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Za vrijeme svog boravka u Indoneziji predsjednik Tito je primio i počasni doktorat u pravnim znanostima na Univerziteta u Bandungu.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt;

===Beogradska konferencija 1961. godine===
[[Datoteka:Belgrade Conference, 1961.jpg|mini|Sudionici Beogradske konferencije.]]
Beogradska konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja 1961. godine bio je prvi službeni samit Pokreta nesvrstanih.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ancic |first1=Ivana |date=17 August 2017 |title=Belgrade, The 1961 Non-Aligned Conference |publisher=[[University of Virginia]] |journal=Global South Studies |url=https://globalsouthstudies.as.virginia.edu/key-moments/belgrade-1961-non-aligned-conference }}&lt;/ref&gt; Proces [[Dekolonizacija|dekolonizacije]] uvelike je doprinio u organizaciji događaja omogućivši sudjelovanje većeg broja tek oslobođenih afričkih zemalja.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;/&gt; Neki su komentari zbog toga sam događaj nazvali i Jalta trećeg svijeta povlačeći paralelu sa Konferencijom u Jalti 1945. godine.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;/&gt; Ukupno 25 zemalja sudjelovalo je u Beogradskoj konferenciji uključujući Afganistan, Alžir, Burmu, Etiopiju, Ganu, Gvineju, Indiju, Indoneziju, Irak, Jemen, Jugoslaviju, Kambodžu, Cipar, Tunis, Ujedinjenu Arapsku Republiku i Cejlon dok su tri države sudjelovale u svojstvu promatrača i to su bile Bolivija, Brazil i Ekvador.&lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije katalog&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pantelic |first1=Nada |date=2011 |title=The First Conference of Heads of State or Government of Non-Aligned Countries (in Serbian and English) |publisher=[[Archives of Yugoslavia]] |journal=Exhibition Catalog |isbn=978-86-80099-35-4 |url=http://www.arhivyu.gov.rs/index.php?download_command=attachment&amp;file_command=download&amp;file_id=436935&amp;file_type=oFile&amp;modul=Core%3A%3AFileManagement%3A%3AcFileModul }}&lt;/ref&gt; Pripremni susret pred sami događaj organiziran je u [[Kairo|Kairu]] od 5. do 12. juna 1961.&lt;ref name=&quot;RJ1960Kairo&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.arhivyu.gov.rs/active/en/home/glavna_navigacija/izlozbe/izlozbe_arhiva/Nesvrstani_prva_konferencija.html |title=2011.- &quot;The first conference of the Heads of state or Government of Non-aligned countries, Belgrade 1961&quot; |publisher=[[Archives of Yugoslavia]] |access-date=28 July 2020 }}&lt;/ref&gt; Jedan od prvih izazova bila je i podjela među novooslobođenim državama Afrike po pitanju Krize u Kongu na konzervativne zemlje u Grupi Brazavil i radikalne nacionalističke zemlje u Grupi Kazablanka.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;/&gt; Sve zemlje Kazablanka grupe učestvovale su u konferenciji dok ni jedna od zemalja iz grupe Brazavil nije.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;/&gt;

===Konferencija u Havani 1979. godine===
Sve do 1978. godine dio konzervativnijih članica pokreta vodilo je neformalnu kampanju protiv kubanskog organiziranja konferencije.&lt;ref name=&quot;Riechers&quot;&gt;{{cite journal |last=Riechers |first=C. Russell |date=2012 |title=Cuba and the Non-Aligned Movement: Interactions of Pragmatic Idealism |type=Independent Capstone |publisher=[[American University]] |url=https://dra.american.edu/islandora/object/1112capstones%3A95/datastream/PDF/view |access-date=7 May 2021}}&lt;/ref&gt; Jugoslavija je odbila zagovarati ideju o promjeni zemlje domaćina iako je i sama bila vrlo kritična prema onome što je doživjela kao kubansku podršku novim oblicima blokovske zavisnosti u Africi te je kritikovala i komunistički hegemonizam i kapitalistički imperijalizam u zemljama trećeg svijeta.&lt;ref name=&quot;Riechers&quot;/&gt; Predsjednik Tito, posljednji preživjeli od velike generacije osnivača pokreta, započeo je dalekosežnu kampanju u cilju čuvanja nezavisnosti pokreta od oba bloka.&lt;ref name=&quot;Michael Dobbs&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1979/06/10/tito-fears-for-independence-of-nonaligned-group/1a38b38d-23a8-45bc-be79-bde161d8f2a3/ |author=Michael Dobbs |date= 10 June 1979 |title=Tito Fears for Independence of Nonaligned Group |work=[[Washington Post]] |access-date=7 May 2021}}&lt;/ref&gt; Beograd je želio osigurati svoju teško stečenu nezavisnost od SSSR-a kao i spriječiti namjeru nekih arapskih i radikalnih zemalja da izbace Egipat iz članstva nakon potpisivanja mira sa [[Izrael]]om&lt;ref name=&quot;Michael Dobbs&quot;/&gt; SSSR je u isto vrijeme optuživao Jugoslaviju da vodi nepravednu kampanju protiv Kube i [[Vijetnam]]a&lt;ref name=&quot;Michael Dobbs&quot;/&gt; Dok su se pogledi [[Fidel Castro|Fidela Kastra]] i Tita oštro razlikovali obojica lidera javno su podvlačili potrebu očuvanja jedinstva pokreta.&lt;ref name=&quot;Riechers&quot;/&gt;

U svom govoru predsjednik Tito osudio je Kubansku tezu o postojanju prirodnog savezništva između nesvrstanih i komunističkog bloka podvlačeći kako pokret ne može biti rezerva za bilo koji od blokova.&lt;ref name=&quot;Michael Dobbs&quot;/&gt; Putovanje u Havanu bilo je i posljednje putovanje u iozemstvo predsjednika Tita koje je doprinijelo i pogoršanju njegovog zdravstvenog stanja pred kraj života.&lt;ref name=&quot;Poslednje veliko putovanje&quot;&gt;{{cite news|date=26 May 2005 |title=Poslednje veliko putovanje |publisher=[[Večernje novosti]] |url=https://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:277191-Poslednje-veliko-putovanje |access-date=6 February 2022}}&lt;/ref&gt; Odbacivanje teze o pripodnom savezništvu u tom je trenutku pozitivno utjecalo na odnose SFR Jugoslavije sa SAD-om.&lt;ref name=&quot;John R. Lampe&quot;&gt;{{cite journal |last=Lampe |first= John R. |date=2013 |title=Yugoslavia’s Foreign Policy in Balkan Perspective: Tracking between the Superpowers and Non-Alignment |journal=[[The East Central Europe]] |url=https://doi.org/10.1163/18763308-04001001 |pages=97–113 |volume=40 |issue=1-2 |access-date=6 February 2022}}&lt;/ref&gt; Kuba je u isto vrijeme vjerovala kako Jugoslaviji kao relativno maloj i razvijenoj bijeloj evropskoj zemlji sa globalnog sjevera ne treba pripadati tako važno mjesto u pokretu ali su njezina nastojanja da ju se izolira bila neuspješna.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Lončar&quot;/&gt;

===Beogradska konferencija 1989. godine===
[[Datoteka:Sava Centar plenary hall.jpg|mini|Opća skupština Devetog samita održana je u Sava centru]]
U nastojanju da iskoristi uspjehe na međunarodnom planu za obnovu i jačanje unutrašnje kohezije jugoslovenska diplomacija je usmjerila snage na organiziranje i sudjelovanje u većem broju značajnih multilateralnih inicijativa. Jedno od ovih nastojanja bilo je i uspješno kandidiranje za organiziranje konferencije pokreta nesvrstanih u Beogradu čime je jugoslovenski glavni grad postao prvi grad koji je sastanak na vrhu ugostio dva puta. Inicijativa za organiziranje konferencije u Jugoslaviji došla je od novog jugoslovenskog ministra vanjskih poslova [[Budimir Lončar|Budimira Lončara]] koji će od 1993. do 1996. biti i posebni savjetnik generalnog sekretara UN-a za nesvrstane.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Početno se očekivala kandidacija neke od članica u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], ali kako je radikalna članica [[Nikaragva]] jedina snažno lobirala za organizuju konferencije to je dovelo do zabrinutosti u većem broju nesvrstanih glavnih gradova.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Konferencija je zato konačno organizirana u Beogradu u od 4. do 7. septembra 1989.&lt;ref name=&quot;Final Document&quot;&gt;{{cite journal |last1= |first1= |date=1989 |title=9th Summit Conference of Heads of State or Government of the Non-Aligned Movement |publisher=[James Martin Center for Nonproliferation Studies |url=http://cns.miis.edu/nam/documents/Official_Document/9th_Summit_FD_Belgrade_Declaration_1989_Whole.pdf}}&lt;/ref&gt; Jugoslavija je nakon neformalnih razmatranja više potencijalnih kandidata na kraju izabrana jednoglasno na ministarskom susretu Pokreta nesvrstanih u Nikoziji 1988. godine.&lt;ref name=&quot;UPI&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.upi.com/Archives/1988/09/11/Foreign-ministers-of-the-non-aligned-group-of-nations-early/2562589953600/ |title=Foreign ministers of the non-aligned group of nations early... |date=11 September 1988 |publisher=[[United Press International]] |access-date=23 September 2021 }}&lt;/ref&gt; Dok je Sekretarijat za vanjske poslove bio zadovoljan rezultatom u [[Nikozija|Nikoziji]] predsjedništvo Jugoslavije (kolektivni šef države) pokazivali su skepsu prema organiziranju konferencije ali ju je [[Josip Vrhovec]] na kraju prihvatio u strahu da bi odustajanje od izbora pokazalo dubinu krize sa kojom se Jugoslavija već suočavala.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Uspjeh konferencije u Beogradu ponekad se opisuje i kao labuđi pijev ugledne hladnoratovske jugoslavenske diplomacije.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Konferenciju u Sava centru otvorio je [[Janez Drnovšek]] uvodnim govorom na [[Slovenski jezik|slovenskom jeziku]].&lt;ref name=&quot;Jakovina-Lončar&quot;&gt;{{cite book |last=Jakovina |first=Tvrtko |author-link=Tvrtko Jakovina |page=292 |date=2020 |title=Budimir Lončar: Od Preka do vrha svijeta |trans-title=Budimir Lončar: From Preko to the top of the World |url=https://fraktura.hr/budimir-loncar.html |language=Croatian |location=[[Zaprešić]], [[Croatia]] |publisher=Fraktura |isbn=978-953358239-9}}&lt;/ref&gt;

===Raspad Jugoslavije===
[[Datoteka:Breakup of Yugoslavia-TRY2.gif|mini|Animirana karta raspada Jugoslavije]]
U periodu jugoslavenske krize i raspada zemlje Jugoslavija je bila na kraju svog predsjedavanja Pokretom nesvrstanih koje je trajalo od 1989. do 1992. godine i nakon kojega je predsjedavanje trebala preuzeti Indonezija. Zbog kompleksnog i konferaliziranog ustavnog uređenja Jugoslavije u periodu od 1989. do kraja jugoslavenskog predsjedavanja rotacijom je izmijenjeno čak pet predsjedavajućih šefova države što je bio i najdinamičnije razdoblje u izmjeni predsjedavajućeg pokretom ikada. Jugoslavenska kriza stvorila je i praktične logistike i pravne izazove u glatkom transferu predsjedavanja na Indoneziju. U vrijeme samita u [[Džakarta|Džakarti]] od 1. do 6. septembra 1992. godine već su započeli i jugoslavenski ratovi. Bivše jugoslovenske republike [[Hrvatska]], [[Slovenija]] i [[Bosna i Hercegovina]] već su ušle u članstvo [[Ujedinjene nancije|Ujedinjenih nacija]] dok je [[SR Jugoslavija]] bila izložena snažnim međunarodnim sankcijama. SR Jugoslavija (sačinjena od Srbije i Crne Gore) za sebe je tražila priznanje pune i ekskluzivne pravne sukcesije bivše SFR Jugoslavije (zahtjev koji je osporen svega nekoliko dana nakon samita u Džakarti u Rezoluciji Vijeća sigurnosti 777). Jugoslavenska kriza tako je stvorila do tada neviđenu situaciju u kojoj je predsjedavajući pokreta ([[Dobrica Ćosić]] koji se u tom trenutku nalazio u [[London]]u) bio odsutan sa konferencije u Džakarti na kojoj je trebao Indoneziji predati predsedavanje.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Jugoslavenska delegacija, koja iz Beograda nije primala nikakve detaljne instrukcije, bila je vođena od strane crnogorskog diplomate Branka Lukovca.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Uz izostanak odgovora iz Beograda delegacija je pristala da nove postjugoslovenske zemlje mogu sudjelovati u samitu u svojstvu promatrača iako ih Beograd do tada još uvijek nije formalno priznavao kao nezavisne države.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; U djelimično haotičnim okolnostima jugoslovenska (de fakto srpska i crnogorska) delegacija uspjela je postići rezultate koje je egipatski ministar vanjskih poslova [[Amr Musa]] opisao kao bolje po Jugoslaviju od onoga što se uskoro može očekivati u Ujedinjenim nacijama.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Pokret je odlučio Jugoslaviju ne izbaciti iz članstva već za nju ostaviti ''praznu stolicu'' koja će biti korištena sve do obaranja Slobodana Miloševića i odustajanja SR Jugoslavije od zahtjeva da ju se prizna kao jedinu pravnu nasljednicu SFR Jugoslavije već je pristala da bude jedna od nekoliko zemalja koje to naslijeđe dijele.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; SR Jugoslavija prema odluci Pokreta nesvrstanih nije trebala biti pozivana na samite osim u slučaju da se raspravlja o pitanjima koja je se izravno tiču.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Posljednja jugoslavenska delegacija na samitu nesvrstanih se u povratku iz Džakarte suočila i sa logističkim problemima zbog režima sankcija u kome je posljednji dio puta od [[Budimpešta|Budimpešte]] do Beograda putovala autobusom zbog režima zabrane letova.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt;

==Ideologija==
===Zemlje baze Pokreta nesvrstanih===
Jugoslavija je kao jedna od zagovornica ekvidistance prema oba bloka implicitno dovodila u pitanje nesvrstani stav nekih od zemalja članica pokreta. Jugoslavija je u obrani svojih stavova često blisko surađivala sa samoproglašenim zemljama baze pokreta kao što su Indija, [[Šri Lanka]] i Egipat, a nasuprot samoproglašenim i istočnom bloku sklonim progresivnim članicama (npr. Kuba i Vijetnam) i zapadnom bloku sklonim ali manje aktivnim konzervativnim članicama (npr. [[Saudijska Arabija]]). Beograd je strahovao kako bliska sovjetska saveznica Kuba, zajedno sa drugim samoproglašenim progresivnim članicama nastoje približiti cijeli pokret Istočnom bloku kroz prihvaćanje [[Lenjin]]ove teze o prirodnoj bliskosti u interesima između sovjetskog socijalizma i oslobodilačkih pokreta koloniziranih naroda u Africi i Aziji.&lt;ref name=&quot;The World Today 1979&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cviic |first1=K. F. |date=1979 |title=Note of the Month |journal=[[The World Today (magazine)|The World Today]] |volume=35 |issue=10 |pages=387–390 |jstor=40395078 }}&lt;/ref&gt; Pred kraj 1970-ih Latinska Amerika došla je na red da ugosti konferenciju pokreta nakon što su je do tada ugostile Europa (jednom), Azija (jednom) i Afrika (tri puta).&lt;ref name=&quot;The World Today 1979&quot;/&gt; Dok je očekivanje i nadanje među zemljama baze pokreta bilo da će konferenciju ugostiti [[Peru]], od te se ideje odustalo kada je došlo do državnog udara protiv predsjednika [[Juan Velasco Alvarado|Juana Velasca Alvaradoa]].&lt;ref name=&quot;The World Today 1979&quot;/&gt; Nakon odabira Havane za domaćina konferencije Jugoslavija i Indija zajedno su predložile veliki broj amandmana u uspješnom nastojanju da se izbjegne neprihvatljivo pristrana i pro-Sovjetska finalna rezolucija koja bi pokret nesvrstanih učinila svrstanim.&lt;ref name=&quot;The World Today 1979&quot;/&gt; Nezadovoljni djelovanjem Jugoslavije i Indije Kuba, Iran i Irak bili su odsutni sa konferencije u Beogradu 1989. godine.&lt;ref name=&quot;International Organizations 2008&quot;/&gt;

===Evropski i mediteranski aspekt nesvrstanosti===
Dvadeset i pet delegacija sudjelovalo je na Prvoj konferenciji Pokreta nesvrstanih zemalja u Beogradu od kojih su iz euro-mediteranskog prostora prisutne bile Libanon, Tunis, Ujedinjena Arapska Republika, Maroko, Alžir, Cipar i Jugoslavija. Jugoslavenska diplomacija pokazivala je određeno nepovjerenje prema isključivim trikontinentalnim inicijativama koje su okupljale samo zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike, a za koje je Beograd vjerovao da predstavljaju sovjetska nastojanja da se umanji jugoslavensko i mediteransko mjesto u okviru pokreta nesvrstanih zemalja trećeg svijeta. U svojoj široj strategiji Jugoslavija je blisko surađivala sa ostalim nesvrstanim ali i neutralnim zemljama Evrope kroz Konferenciju o sigurnosti i suradnji u Evropi (prethodnica OSCE-a) u nastojanjima da se očuvaju postignuća Helsinških sporazuma.&lt;ref name=&quot;Pakistan Horizon 1983&quot;/&gt; Jugoslavija je u tom okviru surađivala sa [[Austrija|Austrijom]] i [[Finska|Finskom]] u pružanju medijacije za sukobljene blokove, 1977. godine organizirala je drugi samit nakon Helsinške konferencije i predložila nacrte evropskih dokumenata o zaštiti [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjima]] koje su do danas temelj i integralni dio evropskog sustava zaštite manjina.&lt;ref name=&quot;Trültzsch&quot;/&gt; Jugoslovenski ministar vanjskih poslova [[Miloš Minić]] isticao je kako je „''Jugoslavija evropska, mediteranska, nesvrstana i zemlja u razvoju''”.&lt;ref name=&quot;TWT 1980&quot;&gt;{{cite journal |last1=Singleton |first1=F. B. |date=1980 |title=Yugoslavia without Tito |journal=[[The World Today (magazine)|The World Today]] |volume=36 |issue=6 |pages=204–208 |jstor=40395190 }}&lt;/ref&gt; Prilikom susreta i putovanja u druge nesvrstane zemlje predsjednik Tito je isticao potrebu da se Mediteran učini zonom mira.&lt;ref name=&quot;Sabiha Hasan 1981&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hasan |first1=Sabiha |date=1981 |title=Yugoslavia's Foreign Policy Under Tito (1945-1980) - II |journal=[[Pakistan Horizon]] |volume=34 |issue=4 |pages=62–103 |jstor=41394138 }}&lt;/ref&gt;

Zbog toga što se povremeno doživljavalo kao [[evrocentrizam]] Jugoslavija je povremeno kritizirana zbog prevelikog opreza u pružanju izravne potpore oslobodilačkim pokretima pri čemu je Jugoslavija najveću i najnesebičniju pomoć dala uravo oslobodilačkom pokretu u Alžiru dok je drugdje pomoć bila opreznija i često usmjerena na diplomatske inicijative kroz Ujedinjene nacije.&lt;ref name=&quot;UNT Digital Library&quot;/&gt; Jugoslavija je sa druge strane isticala kako njezina historijska iskustva sa stranom dominacijom od strane dvije imperije ([[Austro-Ugarska]] i [[Osmansko Carstvo]]), izazovi sa kojima se suočava kao [[zemlja u razvoju]] kao i kompleksna multietnička federalna struktura povezuje Jugoslaviju u iskustvima sa brojnim novooslobođenim kolonijama.

==Kulturna i naučna suradnja==
[[Datoteka:Свјетлопис обелиска несврстаних земаља у Биограду.jpg|mini|Komemorativni obelisk na konferenciju 1961. godide u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]]]]
===Mediji===
U januaru 1975. [[Tanjug]] je inicirao osnivanje [[Pul nesvrstanih novinskih agencija|Pula nesvrstanih novinskih agencija]].&lt;ref name=&quot;UNT Digital Library&quot;/&gt;

===Suradnja lokalnih samouprava===
Dok su u praksi jugoslavenske opštine počele svoje samostalne aktivnosti međunarodne suradnje već u 1950-im, njihovo pravo na sudjelovanje u vanjskim odnosima zemlje zaštićeni su ustavom iz 1974. godine, nekoliko decenija prije nego što su slične garancije uvrštena u zapadne ustavne sustave kao što je [[Belgija|belgijski]].&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;&gt;{{cite journal |last1=Unkovski-Korica |first1=Vladimir |date=2021 |title=Non-aligned Cities in the Cold War: Municipal Internationalism, Town Twinning and the Standing Conference of Towns of Yugoslavia, c.1950–c.1985 |publisher= |journal=[[The International History Review]] |url=https://doi.org/10.1080/07075332.2021.1960585 |volume= |issue= |pages= |doi=10.1080/07075332.2021.1960585 }}&lt;/ref&gt; Na sastanku Međunarodne unije lokalnih vlasti u Hagu 1957. godine jugoslavenska se delegacija pridružila delegacijama iz Afrike i Azije u protivljenju nastavku dotadašnje prakse prema kojoj je izvršni komitet na odlasku predlagao naslednika što je u praksi osiguravalo dominaciju globalnog sjevera.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; 1959. godine jugoslovenski predstavnici inicirali su posetu Sveindijske federacije lokalnih vlasti Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; Do kraja 1969. godine 60 jugoslavenskih gradova već je uspostavilo formalne odnose sa 150 gradova u 20 zemalja.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; Koordinacija saveza gradova Jugoslavije aktivno je promovirala suradnju sa nesvrstanim zemljama.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; Od 16 sporazuma sa lokalnim jedinicama iz zemalja trećeg svijeta potpisanih do 1977. godine njih osam potpisale su općine iz Srbije, pet iz Hrvatske i po jedan iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; Do 1982. taj je broj porastao na 33 sporazuma sa 22 sporazuma potpisanim u Srbiji, 5 u Hrvatskoj, 4 u Sloveniji i po 1 u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; U to su vrijeme jugoslavenske opštine ukupno potpisale 343 ugovora o međunarodnoj suradnji od kojih 86 u Hrvatskoj i 81 u Sloveniji, sa većinom ugovora sa nesvrstanima u Srbiji i sa velikom većinom svih ugovora potpisanih od strane općina u ove tri jugoslavenske republike.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt;

==Ekonomska suradnja==

; Značajni jugoslavenski projekti u nesvrstanim zemljama

*[[Hotel Rotana Babilon]] ([[Bagdad]], {{Flag|Irak}}) (1969–1982)&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.spomenikdatabase.org/post/10-works-of-yugoslav-modernist-architecture-in-africa-the-middle-east |title=10 Works of Yugoslav Modernist Architecture in Africa &amp; the Middle East |last=Niebyl |first=Donald |date=29 March 2020 |website=The Spomenik Database |publisher=The Spomenik Database |access-date=31 March 2020 }}&lt;/ref&gt;
*[[Luka u Um Kasru]] ([[Um Kasr]], {{Flag|Irak}})&lt;ref name=&quot;Gatarić&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-iraku-je-radilo-100000-radnika-iz-sfrj-732836 |last=Gatarić |first=Ljubica |title=U Iraku je radilo 100.000 radnika iz SFRJ |work=[[Večernji list]] |date=22 March 2003 |access-date=8 March 2022}}&lt;/ref&gt;
*Fabrika oružja ([[Jusufija]], {{Flag|Irak}})&lt;ref name=&quot;Salihbegović&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/jugoslavija-je-gradila-vojni-kompleks-u-iraku-kojega-se-docepala-al-qaida-1957860 |last=Salihbegović |first=Ahmed |title=Jugoslavija je gradila vojni kompleks u Iraku kojega se dočepala Al-Qa'ida |work=[[Jutarnji list]] |date=11 January 2011 |access-date=8 March 2022}}&lt;/ref&gt;
*[[Međunarodni aerodrom Entebe]] ([[Entebe]], {{Flag|Uganda}}) (1975)&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;/&gt;
*[[Kuća FINDECO]] ([[Lusaka]], {{Flag|Zambija}})&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;/&gt;
*Međunarodni konferencijski centar u Hotelu Serena ([[Kampala]], {{ZD+X/A|UGA}}) (1975)&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;/&gt;
*[[Međunarodni sajam u Lagosu]] ([[Lagos]], {{Flag|Nigerija}}) (1974–1977)&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;/&gt;
*Stara zgrada nigerijskog parlamenta ([[Lagos]], {{Flag|Nigerija}})&lt;ref name=&quot;Jovana Georgievski&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-52753755 |title=Jugoslavija, Tito i nesvrstani: Kako je socijalistička arhitektura osvojila Afriku |trans-title=Yugoslavia, Tito and the Non-Aligned: How Socialist Architecture Conquered Africa|language=sr|last=Georgievski |first=Jovana |date=28 May 2020 |website= |publisher=BBC Serbian |access-date=7 March 2022 |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222200231/https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-52753755 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
*Ministarstvo prometa i komunikacija Etiopije zaposlilo je [[Branko Petrović|Branka Petrovića]] kao glavnog arhitekta u izradi novog sjedišta. ([[Adis Abeba]], {{Flag|Etiopija}})&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.portalnovosti.com/kako-smo-gradili-treci-svijet |title= Kako smo gradili Treći svijet |last=Pulig |first=Srećko |date=16 December 2020 |publisher=[[Novosti (Croatia)]] |access-date=16 December 2020 }}&lt;/ref&gt;
*[[Univerzitet nauke i tehnologije Knyame Nkrumah]] zaposlio je [[Miro Marasović|Miru Marasovića]] kao vodećeg arhitekta u izgradnji kampusa. ([[Kabwe]], {{Flag|Zambija}})&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;/&gt;
*[[Nacionalni muzej u Alepu]] ([[Alepo]], {{Flag|Sirija}})&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;/&gt;
*Djelimično implementiran generalni urbanistički plan grada [[Konakri]] ([[Konakri]], {{Flag|Gvineja}}) (1961-1963)&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;/&gt;
*Vojna luka i rezidencijalno područje ([[Homs]], {{Flag|Libija}})&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;/&gt;
*[[Hidrocentrala Kirirom 1]] ([[Nacionalni park Kirirom]], {{Flag|Kambodža}})&lt;ref name=&quot;Gašpert&quot;&gt;{{cite journal |last=Gašpert |first=Maja |date=2018 |title=Pol Potova Kampućija i Titova Jugoslavija Crveni Kmeri, Jugoslavija i pokret nesvrstanih zemalja |type=Thesis |publisher=[[University of Zagreb]] |url=http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10439/1/DIPLOMSKI%20RAD%20-%20Maja%20Ga%C5%A1pert.pdf |access-date=14 March 2021}}&lt;/ref&gt;
*[[Spomenik žrtvama fašizma, Adis Abeba]] ([[Adis Abeba]], {{Flag|Etiopija}})

==Naslijeđe nakon raspada Jugoslavije i kraja Hladnog rata==
Po završetku Hladnog rata i [[Jugoslavenski ratovi|jugoslavenskih ratova]] šest bivših republika i pravnih nasljednica jugoslavenske federacije pokazale su različit interes za sudjelovanje u aktivnostima Pokreta nesvrstanih. Jugoslavensko članstvo, koje je za sebe zahtijevala novoosnovana [[Savezna Republika Jugoslavija]] (2003. godine reorganizirana kao [[Srbija i Crna Gora]]) i čiji zahtjev nije bio široko prihvaćen, službeno je suspendirano 1992. godine bez formalnog brisanja iz liste članica.&lt;ref name=&quot;MFA.GOV.RS.NAM&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/spoljna-politika/multilaterala/pnz?lang=lat |title=Republika Srbija u Pokretu Nesvrstanih Zemalja (PNZ) |publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Serbia)]] |access-date=8 April 2020 }}&lt;/ref&gt; 2001. godine Koordinacijski biro Pokreta nesvrstanih priznao je Saveznu Republiku Jugoslaviju kao zemlju promatrača u okviru pokreta.&lt;ref name=&quot;MFA.GOV.RS.NAM&quot;/&gt; Od šest bivših republika njih četiri imaju status promatrača i to su [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Srbija]] i [[Crna Gora]]. Niti jedna od njih nije punopravna članica pokreta uz to što je kandidatura Bosne i Hercegovine odbačena 1995. godine. Samo Srbija spada u kategoriju formalno vojno neutralnih zemalja dok su [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]], Crna Gora i Hrvatska članice NATO saveza, a Bosna i Hercegovina zemlja kandidat za članstvo. Sve su ili članice ili zemlje koje teže članstvu u [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Dvije ranije članice pokreta koje su ušle u članstvo EU ([[Cipar]] i [[Malta]]) su prilikom učlanjenja napustile pokret, uz isticanje Vlade Cipra da će zemalja zadržati bliske veze sa pokretom. Uz 6 jugoslovenskih republika, od 2008. godine [[Kosovo]] je jednostrano proglasilo nezavisnost uz veliku većinu članica Pokreta nesvrstanih koje tu nezavisnost nisu priznale (uključujući Indiju, Indoneziju, Kubu, JAR... ali usprkos tome pokret je i dalje ostao bez zajedničkog usuglašenog stava po ovome pitanju.
[[Datoteka:Serbian National Assembly building in Belgrade (747112184).jpg|mini|Skupština Srbije, mjesto prve konferencije 1961. godine, ugostila je i komemorativni susret u povodu pedesete godišnjice pokreta 2011. godine.]]
:{{Flag|Srbija}}: 2010. godine, po prvi put od kraja jugoslovenskih ratova, Srbija je inicirala program stipendiranja stranih studenata iz nesvrstanih zemalja pod nazivom Svijet u Srbiji - 100 stipendija za studente iz zemalja članica Pokreta nesvrstanih.&lt;ref name=&quot;MFA.GOV.RS.NAM&quot;/&gt; 5. i 6. septembra 2011. Pokret je organizirao obilježavanje 50 godina od svoga osnivanja dodatnim komemorativnim susretom u Beogradu.&lt;ref name=&quot;RTS-NAM&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/Politika/950474/Nesvrstani%20ponovo%20u%20Beogradu.html|title=Nesvrstani ponovo u Beogradu|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of|last=Serbia|access-date=18 September 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN-NAM&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/sg/statements/index.asp?nid=5488|title=Secretary-General's Message to Additional Commemorative Meeting of the Non-Aligned Movement – United Nations Secretary-General Ban Ki-moon|access-date=18 September 2016|date=5 September 2011}}&lt;/ref&gt; 106 delegacija potvrdilo je sudjelovanje u ovome događaju.&lt;ref name=&quot;RTS-NAM&quot;/&gt; Ideja za organiziranje susreta došla je od [[Predsjednik Srbije|predsjednika Srbije]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] na marginama 15. samita Pokreta nesvrstanih u Egiptu.&lt;ref name=&quot;Vojvodina-Tadić-NAM&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rtv.rs/sr_ci/politika/tadic-nesvrstani-ponovo-u-beogradu-2011._138118.html |title=Tadić: Nesvrstani ponovo u Beogradu 2011. |date=16 July 2009 |publisher=[[Radio Television of Vojvodina]] |access-date=8 April 2020 }}&lt;/ref&gt; Srpski ministar vanjskih poslova [[Ivica Dačić]] sudjelovao je u 17. samitu pokreta u Venecueli&lt;ref name=&quot;UN-NAM&quot;/&gt; Dačić je sudjelovao i na ministarskoj konferenciji u Azerbejdžanu gdje je istakao važnost pokreta za Srbiju kao i važnost očuvanja uspomene na ostavštinu bivše Jugoslavije i predsjednika Tita uz izražavanje žaljenja što je njegova zemlja samo posmatrač i nadu da je bliža suradnja moguća u budućnosti.&lt;ref name=&quot;Dačić-Novosti.rs-NAM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:720809-Dacic-Imamo-veliku-podrsku-zemalja-Pokreta-nesvrstanih |title=Nesvrstani su uvek uz nas |last=Milinković |first=Danijelal |date=6 April 2018 |publisher=[[Večernje novosti]] |access-date=8 April 2020 }}&lt;/ref&gt;
:{{Flag|Hrvatska}}: [[Predsjednik Hrvatske]] [[Stjepan Mesić]] sudjelovao je na konferenciji Pokreta nesvrstanih u Havani 2009. godine.&lt;ref name=&quot;Mesić-NAM&quot;&gt;{{cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/nesvrstanima-hrvatski-zbogom-nakon-ulaska-u-eu-91105 |title=Nesvrstanima hrvatski zbogom nakon ulaska u EU |date=7 March 2010 |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |access-date=31 March 2020 }}&lt;/ref&gt; Suradnju kancelarije predsjednika Mesića sa zemljama pokreta pomagao je iskusni jugoslavenski diplomat, posljednji ministar vanjskih poslova i osoba godinama aktivna u razvoju pokreta [[Budimir Lončar]].&lt;ref name=&quot;Mesić-NAM&quot;/&gt; Neočekivani izbor Hrvatske kao istočnoeuropskog kandidata za privremeno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a 2008. i 2009. godine (u otvorenom takmičenju sa većom državom [[Češka|Češkom]] koja je već tada nasuprot Hrvatskoj bila članica EU i NATO-a) bilo je pripisano uspješnom lobiranju predsjednika Mesića i ministarstva vanjskih i europskih poslova među zemljama članicama Pokreta nesvrstanih.&lt;ref name=&quot;UNSC-NAM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dw.com/hr/hrvatska-izabrana-u-vije%C4%87e-sigurnosti-un-a-kao-nestalna-%C4%8Dlanica/a-2828233 |title=Hrvatska izabrana u Vijeće sigurnosti UN-a kao nestalna članica |last=Avdović |first=Erol |date=17 October 2007 |publisher=[[Deutsche Welle]] |access-date=31 March 2020 }}&lt;/ref&gt;

==Vidi još==

==Izvori==
{{reflist}}

[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Politika Jugoslavije]]</text>
      <sha1>7sqyvh9jske5pm7goxix6sikkv1l5u9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428320</id>
      <parentid>3428319</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T10:10:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>37209</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vidi još */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40354" xml:space="preserve">[[Datoteka:Konferencija Pokreta nesvrstanih 1961. godine.jpg|mini|Prva konferencija Pokreta nesvrstanih u Beogradu 1961.]]
'''[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]''' bila je jedna od zemalja osnivača izvanblokovskog '''[[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih zemalja]]''' u periodu [[Hladni rat|Hladnog rata]]. [[Glavni grad]] Jugoslavije, [[Beograd]], ugostio je u septembru 1961. godine [[Prva konferencija Pokreta nesvrstanih|Prvu konferenciju Pokreta nesvrstanih]], a bio je i prvi grad koji je konferenciju ugostio dva puta kada je u septembru 1989. u Beogradu organizirana i [[Deveta konferencija pokreta nesvrstanih]].

Politika nesvrstavanja uz aktivno sudjelovanje u pokretu bila je kamen temeljac jugoslovenske hladnoratovske vanjske politike i jedan od osnovnih ideoloških postulata jugoslovenske federacije.&lt;ref name=&quot;Pakistan Horizon 1983&quot;&gt;{{cite journal |last1=Martinović |first1=S. |date=1983 |title=Foreign Policy of Yugoslavia |journal=[[Pakistan Horizon]] |volume=36 |issue=1 |pages=28–31 |jstor=41394717 }}&lt;/ref&gt; Kao jedina izvanblokovska [[Evropa|evropska]] [[socijalistička država]] socioekonomski blisko vezana za [[Zapadna Evropa|zapadnu Evropu]], Jugoslavija je odabirala politiku balansiranja i oprezne ekvidistance&lt;ref name=&quot;UNT Digital Library&quot;&gt;{{cite journal |last=Iheanacho |first=Vitalis Akujiobi |date=1987 |title=Nonalignment: Cuba and Yugoslavia in the Nonaligned Movement 1979-1986 |type=Master's Thesis |publisher=[[North Texas State University]] |url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc501237/ |access-date=12 May 2020}}&lt;/ref&gt; prema [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] i [[Kina|Kini]] pri čemu je nesvrstanost doživljavana kao kolektivna garancija sigurnosti i nezavisnosti zemlje.&lt;ref name=&quot;NYT1964&quot;&gt;{{cite journal |date=28 December 1964 |title='Yugocentrism': Belgrade's Balancing Actas Friend of East, West and Nations In Between |url=https://www.nytimes.com/1964/12/28/archives/yugocentrism-belgrades-balancing-actas-friend-of-east-west-and.html |journal=[[New York Times]] |pages=12 }}&lt;/ref&gt; Pokret nesvrstanih je uz to otvarao i dodatni manevarski prostor u duboko podijeljenoj i tim podjelama politički ograničenoj hladnoratovskoj Evropi u kojoj su [[neutralne države]] bile dodatno izložene situaciji [[de facto]] ograničenog suvereniteta (vidi primjer [[Finlandizacja|finlandizacije]]).&lt;ref name=&quot;Kullaa&quot;&gt;{{cite book |last=Kullaa |first=Rinna |date=2012|title=Non-alignment and Its Origins in Cold War Europe: Yugoslavia, Finland and the Soviet Challenge |publisher=[[I.B. Tauris]] }}&lt;/ref&gt;

Kraj Hladnog rata i [[raspad Jugoslavije]] doveli su u pitanje i sam opstanak Pokreta nesvrstanih koji je izbjegao prestanak djelovanja samo uz pomoć politički pragmatičnog vodstva [[Indonezija|Indonezije]].&lt;ref name=&quot;International Organizations 2008&quot;&gt;{{cite book |last=Schiavone |first=Giuseppe |date=2008 |title=International Organizations: A dictionary and directory |edition=Seventh |publisher=[[Palgrave Macmillan]] |page=250 |isbn=978-0-230-57322-2 }}&lt;/ref&gt;

==Historija==
[[Datoteka:Poseta premijera Indije Džavaharlala Nehrua Jugoslaviji.jpg|mini|Posjeta premijera Indije Džavaharlala Nehrua Jugoslaviji 1955. godine]]
[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Car Haile Selasije i Josip Broz Tito, Beogad, 1963.jpg|mini|Hajle Selasije i Josip Broz Tito u Beogradu 1963. godine]]
===Razlaz sa SSSR-om 1948. godine i vanjska politika do početka nesvrstavanja===
U periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Partizani|jugoslovenski su partizani]] oslobodili svoju zemlju uz tek manju pomoć [[SSSR]]-a i [[Zapadni saveznici|zapadnih saveznika]]. To je nove [[Savez komunista Jugoslavije|komunističke vlasti]] vodilo ka uvjerenju da nasuprot drugim zemljama u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]] njima pripada pravo na slobodniji socijalistički razvoj. Nasuprot većini drugih komunističkih partija u istočoj Evropi, jugoslovenski komunisti mogli su računati na lojalnost lokalnih vojnih i policijskih snaga kao i na relativno visok nivo legitimnosti među brojnim jugoslovenskim narodima i narodnostima. Jugoslavija sebe nije doživljavala kao klijenta već kao saveznika SSSR-a pri čemu je Beograd bio spreman inicirati ratobornije politike od Moskve koja je prije početka Hladnog rata nastojala održavati veze sa zapadnim saveznicima. Ta odvažnija jugoslavenska politika bila je vidljiva po pitanju [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog teritorija Trsta]], ideje [[Balkanska federacija|Balkanske federacije]], uplitanja u [[Grčki građanski rat]], Austo-slovenskog sukob u Koruškoj kao i u infiltraciji i usmjeravanju [[Narodnooslobodilačka borba Albanije|Narodnooslobodilačkog pokreta Albanije]]. Nezavisna i odvažna politika Beograda podizala je tenzije u odnosima sa SSSR-om koje su eskalirale 1948. godine u sukobu Tita i Staljina gdje je Jugoslavija završila i gotovo potpunoj međunarodnoj izolaciji nakon prekida odnosa sa [[Istočni blok|Istočnim blokom]].

U potrazi za novim saveznicima Jugoslavija se prvo orjentirala ka [[Zapadni blok|Zapadnom bloku]] pri čemu je 1953. potpisala Balkanski pakt sa [[NATO]] članimaca [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]]. Nakon [[Staljin]]ove smrti jugoslavenski odnosi sa SSSR-om su se djelomično popravili što je dovelo i do verbalne podrške [[Mađarska revolucija 1956.|intervenciji u Mađarskoj]] (nasuprot oštroj osudi [[Intervencija Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj|intervencije u Čehoslovačkoj 1968.]]). Beogradska deklaracija iz 1955. dovela je do smanjenja značaja i postupnog prestanka djelovanja Balkanskog pakta. Kako je Jugoslavija ipak željela sačuvati novostečenu nezavisnost u tom je razdoblju došlo i do usmjeravanja na razvoj odnosa sa neutralnim evropskim zemljama kao što je bila [[Finska]]. Jugoslavija se nije učlanila ni u [[Varšavski pakt]] osnovan u maju 1955. godine. Kako bi izbjegla izolaciju u duboko podijeljenoj Evropi, Jugoslavija je po prvi put potražila nove saveznike među novooslobođenim kolonijama i mandatnim teritorijima.&lt;ref name=&quot;Trültzsch&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sylff.org/news_voices/23943/ |title=An Almost Forgotten Legacy: Non-Aligned Yugoslavia in the United Nations and in the Making of Contemporary International Law |last=Trültzsch |first=Arno }}&lt;/ref&gt; Jugoslavija je podržala [[Egipat]] u toku [[Suetska kriza|Suetske krize]], zemlje koja će uz Jugoslaviju postati jedna od osnivačica pokreta. Odnosi s Indijom, drugim inicijatorom osnivanja pokreta, razvijani su još od vremena zajedničkog mandata u Vijeću sigurnosti UN-a od 1949. godine.&lt;ref name=&quot;Mišković2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Mišković |first1=Nataša |date=2009 |title=The Pre-history of the Non-Aligned Movement: India's First Contacts with the Communist Yugoslavia, 1948–50 |journal=[[India Quarterly]] |volume=65 |issue=2 |pages=185–200 |doi=10.1177/097492840906500206 |s2cid=154101021 |url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/20770/2/Miskovic.pdf }}&lt;/ref&gt;

===Izvori nesvrstavanja===
Sljedeće 1950. godine jugoslavenski ministar vanjskih poslova [[Edvard Kardelj]] je za vrijeme [[Opšta skupština UN-a|opšte skupštine UN-a]] izjavio kako „''Jugoslavija ne može prihvatiti da čovječansto mora birati između dominacije jedne ili druge sile''”.&lt;ref name=&quot;UNT Digital Library&quot;/&gt; Pojam nesvrstanost po prvi je put upotrijebljen iste godine kada su [[Indija]] i Jugoslavija odbile da se svrstaju po pitanju [[Korejski rat|Korejskog rata]].&lt;ref name=&quot;Goldstein&quot;&gt;{{cite book |author1= [[Ivo Goldstein]] |author2=[[Slavko Goldstein]] |date=2020 |title=Tito |trans-title=Tito |pages=636–647 |url= |language=hr |location=Zagreb |publisher=Profil |isbn=978-953-313-750-6}}&lt;/ref&gt; 1951. [[Josip Broz Tito]] je izjavio kako se nikada neće složiti sa tezom kako samo velike sile trebaju određivati sudbinu svijeta čime je odbio tezu [[Kominterna|Kominterne]] o dihotomijskoj podjeli svijeta.&lt;ref name=&quot;Goldstein&quot;/&gt; Tada je i odbacio tvrdnje kako Indija i Jugoslavija žele osnovati treći blok. U augustu 1954. predsjednica Opće skupštine UN-a Vidžaja Lakšmi Pandit posjetila je Jugoslaviju i pozvala Tita na uzvratni poset Indiji. Poziv je prihvaćen pa su na susretu 22. decembra 1954. u [[New Delhi]]ju indijski premijer [[Džavaharlal Nehru]] i predsjednik jugoslavije Tito potpisali zajedničku izjavu u kojoj iznose kako „''politika nesvrstanosti koju su usvojile i provode njihove dvije zemlje nije neutralnost ili neutralizam i zato posivnost, kako se to ponekad insiunira, već pozitivna, aktivna i konstruktivna politika koja nastoji osigurati vodstvo ka kolektivnom miru''”.&lt;ref name=&quot;Mišković2009&quot;/&gt;

===Od susreta na Brionima 1956. do Beogradske konferencije 1961. godine===
[[Datoteka:Jawaharlal Nehru’s tour of Belgrade, Yugoslavia, 1961 (02).jpg|mini|Susret na Brionima.]]
Trilateralni susret predsjednika Jugoslavije Tita, indijskog premijera Nehrua i predsjednika Egipta [[Gamal Abdel Naser|Gamala Abdela Nasera]] organiziran je 19. srpnja 1956. godine na [[Broni]]ma u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;Povijest.hr-Brijuni1956&quot;&gt;{{cite journal |last1=Krajcar |first1=Dražem |title=Tito, Nehru i Naser na Brijunima dogovorili osnivanje Pokreta nesvrstanih – 1956. |journal=Povijest.hr |url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/tito-nehru-i-naser-na-brijunima-dogovorili-osnivanje-pokreta-nesvrstanih-1956/ }}&lt;/ref&gt; Tri lidera potpisali su dokument kojim ističu kako se „''Mir ne može postići kroz podjele, već kroz nastojanja da se postigne kolektivna sigurnost na svjetskom nivou. Postignut kroz širenje prostora sloboda kao i okončanje dominacije jedne zemlje nad drugom.''”&lt;ref name=&quot;Povijest.hr-Brijuni1956&quot;/&gt;

Krajem 1958. i početkom 1959. Tito je sa brojnom delegacijom pošao na važnu tromjesečnu međunarodnu turneju na jugoslovenskom brodu Galeb.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;&gt;{{cite book |last=Jakovina |first=Tvrtko |date=2011|title=Treća strana Hladnog rata |publisher=Fraktura |isbn=978-953-266-203-0 }}&lt;/ref&gt; Predsjednik Tito tom je prigodom posjetio [[Indonezija|Indoneziju]], [[Indija|Indiju]], [[Burma|Burmu]], [[Cejlon]], [[Etiopija|Etiopiju]], [[Sudan]], [[Egipat]] i [[Sirija|Siriju]].&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Indonezijski predsjednik [[Sukarno]] nazvao je Tita građaninom svijeta, dok je Tito Konferenciju u Bandungu opisao kao mjesto sa kojega je potekao novi duh koji objedinjuje čovječanstvo.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Za vrijeme svog boravka u Indoneziji predsjednik Tito je primio i počasni doktorat u pravnim znanostima na Univerziteta u Bandungu.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt;

===Beogradska konferencija 1961. godine===
[[Datoteka:Belgrade Conference, 1961.jpg|mini|Sudionici Beogradske konferencije.]]
Beogradska konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja 1961. godine bio je prvi službeni samit Pokreta nesvrstanih.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ancic |first1=Ivana |date=17 August 2017 |title=Belgrade, The 1961 Non-Aligned Conference |publisher=[[University of Virginia]] |journal=Global South Studies |url=https://globalsouthstudies.as.virginia.edu/key-moments/belgrade-1961-non-aligned-conference }}&lt;/ref&gt; Proces [[Dekolonizacija|dekolonizacije]] uvelike je doprinio u organizaciji događaja omogućivši sudjelovanje većeg broja tek oslobođenih afričkih zemalja.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;/&gt; Neki su komentari zbog toga sam događaj nazvali i Jalta trećeg svijeta povlačeći paralelu sa Konferencijom u Jalti 1945. godine.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;/&gt; Ukupno 25 zemalja sudjelovalo je u Beogradskoj konferenciji uključujući Afganistan, Alžir, Burmu, Etiopiju, Ganu, Gvineju, Indiju, Indoneziju, Irak, Jemen, Jugoslaviju, Kambodžu, Cipar, Tunis, Ujedinjenu Arapsku Republiku i Cejlon dok su tri države sudjelovale u svojstvu promatrača i to su bile Bolivija, Brazil i Ekvador.&lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije katalog&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pantelic |first1=Nada |date=2011 |title=The First Conference of Heads of State or Government of Non-Aligned Countries (in Serbian and English) |publisher=[[Archives of Yugoslavia]] |journal=Exhibition Catalog |isbn=978-86-80099-35-4 |url=http://www.arhivyu.gov.rs/index.php?download_command=attachment&amp;file_command=download&amp;file_id=436935&amp;file_type=oFile&amp;modul=Core%3A%3AFileManagement%3A%3AcFileModul }}&lt;/ref&gt; Pripremni susret pred sami događaj organiziran je u [[Kairo|Kairu]] od 5. do 12. juna 1961.&lt;ref name=&quot;RJ1960Kairo&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.arhivyu.gov.rs/active/en/home/glavna_navigacija/izlozbe/izlozbe_arhiva/Nesvrstani_prva_konferencija.html |title=2011.- &quot;The first conference of the Heads of state or Government of Non-aligned countries, Belgrade 1961&quot; |publisher=[[Archives of Yugoslavia]] |access-date=28 July 2020 }}&lt;/ref&gt; Jedan od prvih izazova bila je i podjela među novooslobođenim državama Afrike po pitanju Krize u Kongu na konzervativne zemlje u Grupi Brazavil i radikalne nacionalističke zemlje u Grupi Kazablanka.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;/&gt; Sve zemlje Kazablanka grupe učestvovale su u konferenciji dok ni jedna od zemalja iz grupe Brazavil nije.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;/&gt;

===Konferencija u Havani 1979. godine===
Sve do 1978. godine dio konzervativnijih članica pokreta vodilo je neformalnu kampanju protiv kubanskog organiziranja konferencije.&lt;ref name=&quot;Riechers&quot;&gt;{{cite journal |last=Riechers |first=C. Russell |date=2012 |title=Cuba and the Non-Aligned Movement: Interactions of Pragmatic Idealism |type=Independent Capstone |publisher=[[American University]] |url=https://dra.american.edu/islandora/object/1112capstones%3A95/datastream/PDF/view |access-date=7 May 2021}}&lt;/ref&gt; Jugoslavija je odbila zagovarati ideju o promjeni zemlje domaćina iako je i sama bila vrlo kritična prema onome što je doživjela kao kubansku podršku novim oblicima blokovske zavisnosti u Africi te je kritikovala i komunistički hegemonizam i kapitalistički imperijalizam u zemljama trećeg svijeta.&lt;ref name=&quot;Riechers&quot;/&gt; Predsjednik Tito, posljednji preživjeli od velike generacije osnivača pokreta, započeo je dalekosežnu kampanju u cilju čuvanja nezavisnosti pokreta od oba bloka.&lt;ref name=&quot;Michael Dobbs&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1979/06/10/tito-fears-for-independence-of-nonaligned-group/1a38b38d-23a8-45bc-be79-bde161d8f2a3/ |author=Michael Dobbs |date= 10 June 1979 |title=Tito Fears for Independence of Nonaligned Group |work=[[Washington Post]] |access-date=7 May 2021}}&lt;/ref&gt; Beograd je želio osigurati svoju teško stečenu nezavisnost od SSSR-a kao i spriječiti namjeru nekih arapskih i radikalnih zemalja da izbace Egipat iz članstva nakon potpisivanja mira sa [[Izrael]]om&lt;ref name=&quot;Michael Dobbs&quot;/&gt; SSSR je u isto vrijeme optuživao Jugoslaviju da vodi nepravednu kampanju protiv Kube i [[Vijetnam]]a&lt;ref name=&quot;Michael Dobbs&quot;/&gt; Dok su se pogledi [[Fidel Castro|Fidela Kastra]] i Tita oštro razlikovali obojica lidera javno su podvlačili potrebu očuvanja jedinstva pokreta.&lt;ref name=&quot;Riechers&quot;/&gt;

U svom govoru predsjednik Tito osudio je Kubansku tezu o postojanju prirodnog savezništva između nesvrstanih i komunističkog bloka podvlačeći kako pokret ne može biti rezerva za bilo koji od blokova.&lt;ref name=&quot;Michael Dobbs&quot;/&gt; Putovanje u Havanu bilo je i posljednje putovanje u iozemstvo predsjednika Tita koje je doprinijelo i pogoršanju njegovog zdravstvenog stanja pred kraj života.&lt;ref name=&quot;Poslednje veliko putovanje&quot;&gt;{{cite news|date=26 May 2005 |title=Poslednje veliko putovanje |publisher=[[Večernje novosti]] |url=https://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:277191-Poslednje-veliko-putovanje |access-date=6 February 2022}}&lt;/ref&gt; Odbacivanje teze o pripodnom savezništvu u tom je trenutku pozitivno utjecalo na odnose SFR Jugoslavije sa SAD-om.&lt;ref name=&quot;John R. Lampe&quot;&gt;{{cite journal |last=Lampe |first= John R. |date=2013 |title=Yugoslavia’s Foreign Policy in Balkan Perspective: Tracking between the Superpowers and Non-Alignment |journal=[[The East Central Europe]] |url=https://doi.org/10.1163/18763308-04001001 |pages=97–113 |volume=40 |issue=1-2 |access-date=6 February 2022}}&lt;/ref&gt; Kuba je u isto vrijeme vjerovala kako Jugoslaviji kao relativno maloj i razvijenoj bijeloj evropskoj zemlji sa globalnog sjevera ne treba pripadati tako važno mjesto u pokretu ali su njezina nastojanja da ju se izolira bila neuspješna.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Lončar&quot;/&gt;

===Beogradska konferencija 1989. godine===
[[Datoteka:Sava Centar plenary hall.jpg|mini|Opća skupština Devetog samita održana je u Sava centru]]
U nastojanju da iskoristi uspjehe na međunarodnom planu za obnovu i jačanje unutrašnje kohezije jugoslovenska diplomacija je usmjerila snage na organiziranje i sudjelovanje u većem broju značajnih multilateralnih inicijativa. Jedno od ovih nastojanja bilo je i uspješno kandidiranje za organiziranje konferencije pokreta nesvrstanih u Beogradu čime je jugoslovenski glavni grad postao prvi grad koji je sastanak na vrhu ugostio dva puta. Inicijativa za organiziranje konferencije u Jugoslaviji došla je od novog jugoslovenskog ministra vanjskih poslova [[Budimir Lončar|Budimira Lončara]] koji će od 1993. do 1996. biti i posebni savjetnik generalnog sekretara UN-a za nesvrstane.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Početno se očekivala kandidacija neke od članica u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], ali kako je radikalna članica [[Nikaragva]] jedina snažno lobirala za organizuju konferencije to je dovelo do zabrinutosti u većem broju nesvrstanih glavnih gradova.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Konferencija je zato konačno organizirana u Beogradu u od 4. do 7. septembra 1989.&lt;ref name=&quot;Final Document&quot;&gt;{{cite journal |last1= |first1= |date=1989 |title=9th Summit Conference of Heads of State or Government of the Non-Aligned Movement |publisher=[James Martin Center for Nonproliferation Studies |url=http://cns.miis.edu/nam/documents/Official_Document/9th_Summit_FD_Belgrade_Declaration_1989_Whole.pdf}}&lt;/ref&gt; Jugoslavija je nakon neformalnih razmatranja više potencijalnih kandidata na kraju izabrana jednoglasno na ministarskom susretu Pokreta nesvrstanih u Nikoziji 1988. godine.&lt;ref name=&quot;UPI&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.upi.com/Archives/1988/09/11/Foreign-ministers-of-the-non-aligned-group-of-nations-early/2562589953600/ |title=Foreign ministers of the non-aligned group of nations early... |date=11 September 1988 |publisher=[[United Press International]] |access-date=23 September 2021 }}&lt;/ref&gt; Dok je Sekretarijat za vanjske poslove bio zadovoljan rezultatom u [[Nikozija|Nikoziji]] predsjedništvo Jugoslavije (kolektivni šef države) pokazivali su skepsu prema organiziranju konferencije ali ju je [[Josip Vrhovec]] na kraju prihvatio u strahu da bi odustajanje od izbora pokazalo dubinu krize sa kojom se Jugoslavija već suočavala.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Uspjeh konferencije u Beogradu ponekad se opisuje i kao labuđi pijev ugledne hladnoratovske jugoslavenske diplomacije.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Konferenciju u Sava centru otvorio je [[Janez Drnovšek]] uvodnim govorom na [[Slovenski jezik|slovenskom jeziku]].&lt;ref name=&quot;Jakovina-Lončar&quot;&gt;{{cite book |last=Jakovina |first=Tvrtko |author-link=Tvrtko Jakovina |page=292 |date=2020 |title=Budimir Lončar: Od Preka do vrha svijeta |trans-title=Budimir Lončar: From Preko to the top of the World |url=https://fraktura.hr/budimir-loncar.html |language=Croatian |location=[[Zaprešić]], [[Croatia]] |publisher=Fraktura |isbn=978-953358239-9}}&lt;/ref&gt;

===Raspad Jugoslavije===
[[Datoteka:Breakup of Yugoslavia-TRY2.gif|mini|Animirana karta raspada Jugoslavije]]
U periodu jugoslavenske krize i raspada zemlje Jugoslavija je bila na kraju svog predsjedavanja Pokretom nesvrstanih koje je trajalo od 1989. do 1992. godine i nakon kojega je predsjedavanje trebala preuzeti Indonezija. Zbog kompleksnog i konferaliziranog ustavnog uređenja Jugoslavije u periodu od 1989. do kraja jugoslavenskog predsjedavanja rotacijom je izmijenjeno čak pet predsjedavajućih šefova države što je bio i najdinamičnije razdoblje u izmjeni predsjedavajućeg pokretom ikada. Jugoslavenska kriza stvorila je i praktične logistike i pravne izazove u glatkom transferu predsjedavanja na Indoneziju. U vrijeme samita u [[Džakarta|Džakarti]] od 1. do 6. septembra 1992. godine već su započeli i jugoslavenski ratovi. Bivše jugoslovenske republike [[Hrvatska]], [[Slovenija]] i [[Bosna i Hercegovina]] već su ušle u članstvo [[Ujedinjene nancije|Ujedinjenih nacija]] dok je [[SR Jugoslavija]] bila izložena snažnim međunarodnim sankcijama. SR Jugoslavija (sačinjena od Srbije i Crne Gore) za sebe je tražila priznanje pune i ekskluzivne pravne sukcesije bivše SFR Jugoslavije (zahtjev koji je osporen svega nekoliko dana nakon samita u Džakarti u Rezoluciji Vijeća sigurnosti 777). Jugoslavenska kriza tako je stvorila do tada neviđenu situaciju u kojoj je predsjedavajući pokreta ([[Dobrica Ćosić]] koji se u tom trenutku nalazio u [[London]]u) bio odsutan sa konferencije u Džakarti na kojoj je trebao Indoneziji predati predsedavanje.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Jugoslavenska delegacija, koja iz Beograda nije primala nikakve detaljne instrukcije, bila je vođena od strane crnogorskog diplomate Branka Lukovca.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Uz izostanak odgovora iz Beograda delegacija je pristala da nove postjugoslovenske zemlje mogu sudjelovati u samitu u svojstvu promatrača iako ih Beograd do tada još uvijek nije formalno priznavao kao nezavisne države.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; U djelimično haotičnim okolnostima jugoslovenska (de fakto srpska i crnogorska) delegacija uspjela je postići rezultate koje je egipatski ministar vanjskih poslova [[Amr Musa]] opisao kao bolje po Jugoslaviju od onoga što se uskoro može očekivati u Ujedinjenim nacijama.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Pokret je odlučio Jugoslaviju ne izbaciti iz članstva već za nju ostaviti ''praznu stolicu'' koja će biti korištena sve do obaranja Slobodana Miloševića i odustajanja SR Jugoslavije od zahtjeva da ju se prizna kao jedinu pravnu nasljednicu SFR Jugoslavije već je pristala da bude jedna od nekoliko zemalja koje to naslijeđe dijele.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; SR Jugoslavija prema odluci Pokreta nesvrstanih nije trebala biti pozivana na samite osim u slučaju da se raspravlja o pitanjima koja je se izravno tiču.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Posljednja jugoslavenska delegacija na samitu nesvrstanih se u povratku iz Džakarte suočila i sa logističkim problemima zbog režima sankcija u kome je posljednji dio puta od [[Budimpešta|Budimpešte]] do Beograda putovala autobusom zbog režima zabrane letova.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt;

==Ideologija==
===Zemlje baze Pokreta nesvrstanih===
Jugoslavija je kao jedna od zagovornica ekvidistance prema oba bloka implicitno dovodila u pitanje nesvrstani stav nekih od zemalja članica pokreta. Jugoslavija je u obrani svojih stavova često blisko surađivala sa samoproglašenim zemljama baze pokreta kao što su Indija, [[Šri Lanka]] i Egipat, a nasuprot samoproglašenim i istočnom bloku sklonim progresivnim članicama (npr. Kuba i Vijetnam) i zapadnom bloku sklonim ali manje aktivnim konzervativnim članicama (npr. [[Saudijska Arabija]]). Beograd je strahovao kako bliska sovjetska saveznica Kuba, zajedno sa drugim samoproglašenim progresivnim članicama nastoje približiti cijeli pokret Istočnom bloku kroz prihvaćanje [[Lenjin]]ove teze o prirodnoj bliskosti u interesima između sovjetskog socijalizma i oslobodilačkih pokreta koloniziranih naroda u Africi i Aziji.&lt;ref name=&quot;The World Today 1979&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cviic |first1=K. F. |date=1979 |title=Note of the Month |journal=[[The World Today (magazine)|The World Today]] |volume=35 |issue=10 |pages=387–390 |jstor=40395078 }}&lt;/ref&gt; Pred kraj 1970-ih Latinska Amerika došla je na red da ugosti konferenciju pokreta nakon što su je do tada ugostile Europa (jednom), Azija (jednom) i Afrika (tri puta).&lt;ref name=&quot;The World Today 1979&quot;/&gt; Dok je očekivanje i nadanje među zemljama baze pokreta bilo da će konferenciju ugostiti [[Peru]], od te se ideje odustalo kada je došlo do državnog udara protiv predsjednika [[Juan Velasco Alvarado|Juana Velasca Alvaradoa]].&lt;ref name=&quot;The World Today 1979&quot;/&gt; Nakon odabira Havane za domaćina konferencije Jugoslavija i Indija zajedno su predložile veliki broj amandmana u uspješnom nastojanju da se izbjegne neprihvatljivo pristrana i pro-Sovjetska finalna rezolucija koja bi pokret nesvrstanih učinila svrstanim.&lt;ref name=&quot;The World Today 1979&quot;/&gt; Nezadovoljni djelovanjem Jugoslavije i Indije Kuba, Iran i Irak bili su odsutni sa konferencije u Beogradu 1989. godine.&lt;ref name=&quot;International Organizations 2008&quot;/&gt;

===Evropski i mediteranski aspekt nesvrstanosti===
Dvadeset i pet delegacija sudjelovalo je na Prvoj konferenciji Pokreta nesvrstanih zemalja u Beogradu od kojih su iz euro-mediteranskog prostora prisutne bile Libanon, Tunis, Ujedinjena Arapska Republika, Maroko, Alžir, Cipar i Jugoslavija. Jugoslavenska diplomacija pokazivala je određeno nepovjerenje prema isključivim trikontinentalnim inicijativama koje su okupljale samo zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike, a za koje je Beograd vjerovao da predstavljaju sovjetska nastojanja da se umanji jugoslavensko i mediteransko mjesto u okviru pokreta nesvrstanih zemalja trećeg svijeta. U svojoj široj strategiji Jugoslavija je blisko surađivala sa ostalim nesvrstanim ali i neutralnim zemljama Evrope kroz Konferenciju o sigurnosti i suradnji u Evropi (prethodnica OSCE-a) u nastojanjima da se očuvaju postignuća Helsinških sporazuma.&lt;ref name=&quot;Pakistan Horizon 1983&quot;/&gt; Jugoslavija je u tom okviru surađivala sa [[Austrija|Austrijom]] i [[Finska|Finskom]] u pružanju medijacije za sukobljene blokove, 1977. godine organizirala je drugi samit nakon Helsinške konferencije i predložila nacrte evropskih dokumenata o zaštiti [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjima]] koje su do danas temelj i integralni dio evropskog sustava zaštite manjina.&lt;ref name=&quot;Trültzsch&quot;/&gt; Jugoslovenski ministar vanjskih poslova [[Miloš Minić]] isticao je kako je „''Jugoslavija evropska, mediteranska, nesvrstana i zemlja u razvoju''”.&lt;ref name=&quot;TWT 1980&quot;&gt;{{cite journal |last1=Singleton |first1=F. B. |date=1980 |title=Yugoslavia without Tito |journal=[[The World Today (magazine)|The World Today]] |volume=36 |issue=6 |pages=204–208 |jstor=40395190 }}&lt;/ref&gt; Prilikom susreta i putovanja u druge nesvrstane zemlje predsjednik Tito je isticao potrebu da se Mediteran učini zonom mira.&lt;ref name=&quot;Sabiha Hasan 1981&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hasan |first1=Sabiha |date=1981 |title=Yugoslavia's Foreign Policy Under Tito (1945-1980) - II |journal=[[Pakistan Horizon]] |volume=34 |issue=4 |pages=62–103 |jstor=41394138 }}&lt;/ref&gt;

Zbog toga što se povremeno doživljavalo kao [[evrocentrizam]] Jugoslavija je povremeno kritizirana zbog prevelikog opreza u pružanju izravne potpore oslobodilačkim pokretima pri čemu je Jugoslavija najveću i najnesebičniju pomoć dala uravo oslobodilačkom pokretu u Alžiru dok je drugdje pomoć bila opreznija i često usmjerena na diplomatske inicijative kroz Ujedinjene nacije.&lt;ref name=&quot;UNT Digital Library&quot;/&gt; Jugoslavija je sa druge strane isticala kako njezina historijska iskustva sa stranom dominacijom od strane dvije imperije ([[Austro-Ugarska]] i [[Osmansko Carstvo]]), izazovi sa kojima se suočava kao [[zemlja u razvoju]] kao i kompleksna multietnička federalna struktura povezuje Jugoslaviju u iskustvima sa brojnim novooslobođenim kolonijama.

==Kulturna i naučna suradnja==
[[Datoteka:Свјетлопис обелиска несврстаних земаља у Биограду.jpg|mini|Komemorativni obelisk na konferenciju 1961. godide u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]]]]
===Mediji===
U januaru 1975. [[Tanjug]] je inicirao osnivanje [[Pul nesvrstanih novinskih agencija|Pula nesvrstanih novinskih agencija]].&lt;ref name=&quot;UNT Digital Library&quot;/&gt;

===Suradnja lokalnih samouprava===
Dok su u praksi jugoslavenske opštine počele svoje samostalne aktivnosti međunarodne suradnje već u 1950-im, njihovo pravo na sudjelovanje u vanjskim odnosima zemlje zaštićeni su ustavom iz 1974. godine, nekoliko decenija prije nego što su slične garancije uvrštena u zapadne ustavne sustave kao što je [[Belgija|belgijski]].&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;&gt;{{cite journal |last1=Unkovski-Korica |first1=Vladimir |date=2021 |title=Non-aligned Cities in the Cold War: Municipal Internationalism, Town Twinning and the Standing Conference of Towns of Yugoslavia, c.1950–c.1985 |publisher= |journal=[[The International History Review]] |url=https://doi.org/10.1080/07075332.2021.1960585 |volume= |issue= |pages= |doi=10.1080/07075332.2021.1960585 }}&lt;/ref&gt; Na sastanku Međunarodne unije lokalnih vlasti u Hagu 1957. godine jugoslavenska se delegacija pridružila delegacijama iz Afrike i Azije u protivljenju nastavku dotadašnje prakse prema kojoj je izvršni komitet na odlasku predlagao naslednika što je u praksi osiguravalo dominaciju globalnog sjevera.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; 1959. godine jugoslovenski predstavnici inicirali su posetu Sveindijske federacije lokalnih vlasti Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; Do kraja 1969. godine 60 jugoslavenskih gradova već je uspostavilo formalne odnose sa 150 gradova u 20 zemalja.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; Koordinacija saveza gradova Jugoslavije aktivno je promovirala suradnju sa nesvrstanim zemljama.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; Od 16 sporazuma sa lokalnim jedinicama iz zemalja trećeg svijeta potpisanih do 1977. godine njih osam potpisale su općine iz Srbije, pet iz Hrvatske i po jedan iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; Do 1982. taj je broj porastao na 33 sporazuma sa 22 sporazuma potpisanim u Srbiji, 5 u Hrvatskoj, 4 u Sloveniji i po 1 u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; U to su vrijeme jugoslavenske opštine ukupno potpisale 343 ugovora o međunarodnoj suradnji od kojih 86 u Hrvatskoj i 81 u Sloveniji, sa većinom ugovora sa nesvrstanima u Srbiji i sa velikom većinom svih ugovora potpisanih od strane općina u ove tri jugoslavenske republike.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt;

==Ekonomska suradnja==

; Značajni jugoslavenski projekti u nesvrstanim zemljama

*[[Hotel Rotana Babilon]] ([[Bagdad]], {{Flag|Irak}}) (1969–1982)&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.spomenikdatabase.org/post/10-works-of-yugoslav-modernist-architecture-in-africa-the-middle-east |title=10 Works of Yugoslav Modernist Architecture in Africa &amp; the Middle East |last=Niebyl |first=Donald |date=29 March 2020 |website=The Spomenik Database |publisher=The Spomenik Database |access-date=31 March 2020 }}&lt;/ref&gt;
*[[Luka u Um Kasru]] ([[Um Kasr]], {{Flag|Irak}})&lt;ref name=&quot;Gatarić&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-iraku-je-radilo-100000-radnika-iz-sfrj-732836 |last=Gatarić |first=Ljubica |title=U Iraku je radilo 100.000 radnika iz SFRJ |work=[[Večernji list]] |date=22 March 2003 |access-date=8 March 2022}}&lt;/ref&gt;
*Fabrika oružja ([[Jusufija]], {{Flag|Irak}})&lt;ref name=&quot;Salihbegović&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/jugoslavija-je-gradila-vojni-kompleks-u-iraku-kojega-se-docepala-al-qaida-1957860 |last=Salihbegović |first=Ahmed |title=Jugoslavija je gradila vojni kompleks u Iraku kojega se dočepala Al-Qa'ida |work=[[Jutarnji list]] |date=11 January 2011 |access-date=8 March 2022}}&lt;/ref&gt;
*[[Međunarodni aerodrom Entebe]] ([[Entebe]], {{Flag|Uganda}}) (1975)&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;/&gt;
*[[Kuća FINDECO]] ([[Lusaka]], {{Flag|Zambija}})&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;/&gt;
*Međunarodni konferencijski centar u Hotelu Serena ([[Kampala]], {{ZD+X/A|UGA}}) (1975)&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;/&gt;
*[[Međunarodni sajam u Lagosu]] ([[Lagos]], {{Flag|Nigerija}}) (1974–1977)&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;/&gt;
*Stara zgrada nigerijskog parlamenta ([[Lagos]], {{Flag|Nigerija}})&lt;ref name=&quot;Jovana Georgievski&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-52753755 |title=Jugoslavija, Tito i nesvrstani: Kako je socijalistička arhitektura osvojila Afriku |trans-title=Yugoslavia, Tito and the Non-Aligned: How Socialist Architecture Conquered Africa|language=sr|last=Georgievski |first=Jovana |date=28 May 2020 |website= |publisher=BBC Serbian |access-date=7 March 2022 |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222200231/https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-52753755 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
*Ministarstvo prometa i komunikacija Etiopije zaposlilo je [[Branko Petrović|Branka Petrovića]] kao glavnog arhitekta u izradi novog sjedišta. ([[Adis Abeba]], {{Flag|Etiopija}})&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.portalnovosti.com/kako-smo-gradili-treci-svijet |title= Kako smo gradili Treći svijet |last=Pulig |first=Srećko |date=16 December 2020 |publisher=[[Novosti (Croatia)]] |access-date=16 December 2020 }}&lt;/ref&gt;
*[[Univerzitet nauke i tehnologije Knyame Nkrumah]] zaposlio je [[Miro Marasović|Miru Marasovića]] kao vodećeg arhitekta u izgradnji kampusa. ([[Kabwe]], {{Flag|Zambija}})&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;/&gt;
*[[Nacionalni muzej u Alepu]] ([[Alepo]], {{Flag|Sirija}})&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;/&gt;
*Djelimično implementiran generalni urbanistički plan grada [[Konakri]] ([[Konakri]], {{Flag|Gvineja}}) (1961-1963)&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;/&gt;
*Vojna luka i rezidencijalno područje ([[Homs]], {{Flag|Libija}})&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;/&gt;
*[[Hidrocentrala Kirirom 1]] ([[Nacionalni park Kirirom]], {{Flag|Kambodža}})&lt;ref name=&quot;Gašpert&quot;&gt;{{cite journal |last=Gašpert |first=Maja |date=2018 |title=Pol Potova Kampućija i Titova Jugoslavija Crveni Kmeri, Jugoslavija i pokret nesvrstanih zemalja |type=Thesis |publisher=[[University of Zagreb]] |url=http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10439/1/DIPLOMSKI%20RAD%20-%20Maja%20Ga%C5%A1pert.pdf |access-date=14 March 2021}}&lt;/ref&gt;
*[[Spomenik žrtvama fašizma, Adis Abeba]] ([[Adis Abeba]], {{Flag|Etiopija}})

==Naslijeđe nakon raspada Jugoslavije i kraja Hladnog rata==
Po završetku Hladnog rata i [[Jugoslavenski ratovi|jugoslavenskih ratova]] šest bivših republika i pravnih nasljednica jugoslavenske federacije pokazale su različit interes za sudjelovanje u aktivnostima Pokreta nesvrstanih. Jugoslavensko članstvo, koje je za sebe zahtijevala novoosnovana [[Savezna Republika Jugoslavija]] (2003. godine reorganizirana kao [[Srbija i Crna Gora]]) i čiji zahtjev nije bio široko prihvaćen, službeno je suspendirano 1992. godine bez formalnog brisanja iz liste članica.&lt;ref name=&quot;MFA.GOV.RS.NAM&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/spoljna-politika/multilaterala/pnz?lang=lat |title=Republika Srbija u Pokretu Nesvrstanih Zemalja (PNZ) |publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Serbia)]] |access-date=8 April 2020 }}&lt;/ref&gt; 2001. godine Koordinacijski biro Pokreta nesvrstanih priznao je Saveznu Republiku Jugoslaviju kao zemlju promatrača u okviru pokreta.&lt;ref name=&quot;MFA.GOV.RS.NAM&quot;/&gt; Od šest bivših republika njih četiri imaju status promatrača i to su [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Srbija]] i [[Crna Gora]]. Niti jedna od njih nije punopravna članica pokreta uz to što je kandidatura Bosne i Hercegovine odbačena 1995. godine. Samo Srbija spada u kategoriju formalno vojno neutralnih zemalja dok su [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]], Crna Gora i Hrvatska članice NATO saveza, a Bosna i Hercegovina zemlja kandidat za članstvo. Sve su ili članice ili zemlje koje teže članstvu u [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Dvije ranije članice pokreta koje su ušle u članstvo EU ([[Cipar]] i [[Malta]]) su prilikom učlanjenja napustile pokret, uz isticanje Vlade Cipra da će zemalja zadržati bliske veze sa pokretom. Uz 6 jugoslovenskih republika, od 2008. godine [[Kosovo]] je jednostrano proglasilo nezavisnost uz veliku većinu članica Pokreta nesvrstanih koje tu nezavisnost nisu priznale (uključujući Indiju, Indoneziju, Kubu, JAR... ali usprkos tome pokret je i dalje ostao bez zajedničkog usuglašenog stava po ovome pitanju.
[[Datoteka:Serbian National Assembly building in Belgrade (747112184).jpg|mini|Skupština Srbije, mjesto prve konferencije 1961. godine, ugostila je i komemorativni susret u povodu pedesete godišnjice pokreta 2011. godine.]]
:{{Flag|Srbija}}: 2010. godine, po prvi put od kraja jugoslovenskih ratova, Srbija je inicirala program stipendiranja stranih studenata iz nesvrstanih zemalja pod nazivom Svijet u Srbiji - 100 stipendija za studente iz zemalja članica Pokreta nesvrstanih.&lt;ref name=&quot;MFA.GOV.RS.NAM&quot;/&gt; 5. i 6. septembra 2011. Pokret je organizirao obilježavanje 50 godina od svoga osnivanja dodatnim komemorativnim susretom u Beogradu.&lt;ref name=&quot;RTS-NAM&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/Politika/950474/Nesvrstani%20ponovo%20u%20Beogradu.html|title=Nesvrstani ponovo u Beogradu|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of|last=Serbia|access-date=18 September 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN-NAM&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/sg/statements/index.asp?nid=5488|title=Secretary-General's Message to Additional Commemorative Meeting of the Non-Aligned Movement – United Nations Secretary-General Ban Ki-moon|access-date=18 September 2016|date=5 September 2011}}&lt;/ref&gt; 106 delegacija potvrdilo je sudjelovanje u ovome događaju.&lt;ref name=&quot;RTS-NAM&quot;/&gt; Ideja za organiziranje susreta došla je od [[Predsjednik Srbije|predsjednika Srbije]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] na marginama 15. samita Pokreta nesvrstanih u Egiptu.&lt;ref name=&quot;Vojvodina-Tadić-NAM&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rtv.rs/sr_ci/politika/tadic-nesvrstani-ponovo-u-beogradu-2011._138118.html |title=Tadić: Nesvrstani ponovo u Beogradu 2011. |date=16 July 2009 |publisher=[[Radio Television of Vojvodina]] |access-date=8 April 2020 }}&lt;/ref&gt; Srpski ministar vanjskih poslova [[Ivica Dačić]] sudjelovao je u 17. samitu pokreta u Venecueli&lt;ref name=&quot;UN-NAM&quot;/&gt; Dačić je sudjelovao i na ministarskoj konferenciji u Azerbejdžanu gdje je istakao važnost pokreta za Srbiju kao i važnost očuvanja uspomene na ostavštinu bivše Jugoslavije i predsjednika Tita uz izražavanje žaljenja što je njegova zemlja samo posmatrač i nadu da je bliža suradnja moguća u budućnosti.&lt;ref name=&quot;Dačić-Novosti.rs-NAM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:720809-Dacic-Imamo-veliku-podrsku-zemalja-Pokreta-nesvrstanih |title=Nesvrstani su uvek uz nas |last=Milinković |first=Danijelal |date=6 April 2018 |publisher=[[Večernje novosti]] |access-date=8 April 2020 }}&lt;/ref&gt;
:{{Flag|Hrvatska}}: [[Predsjednik Hrvatske]] [[Stjepan Mesić]] sudjelovao je na konferenciji Pokreta nesvrstanih u Havani 2009. godine.&lt;ref name=&quot;Mesić-NAM&quot;&gt;{{cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/nesvrstanima-hrvatski-zbogom-nakon-ulaska-u-eu-91105 |title=Nesvrstanima hrvatski zbogom nakon ulaska u EU |date=7 March 2010 |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |access-date=31 March 2020 }}&lt;/ref&gt; Suradnju kancelarije predsjednika Mesića sa zemljama pokreta pomagao je iskusni jugoslavenski diplomat, posljednji ministar vanjskih poslova i osoba godinama aktivna u razvoju pokreta [[Budimir Lončar]].&lt;ref name=&quot;Mesić-NAM&quot;/&gt; Neočekivani izbor Hrvatske kao istočnoeuropskog kandidata za privremeno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a 2008. i 2009. godine (u otvorenom takmičenju sa većom državom [[Češka|Češkom]] koja je već tada nasuprot Hrvatskoj bila članica EU i NATO-a) bilo je pripisano uspješnom lobiranju predsjednika Mesića i ministarstva vanjskih i europskih poslova među zemljama članicama Pokreta nesvrstanih.&lt;ref name=&quot;UNSC-NAM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dw.com/hr/hrvatska-izabrana-u-vije%C4%87e-sigurnosti-un-a-kao-nestalna-%C4%8Dlanica/a-2828233 |title=Hrvatska izabrana u Vijeće sigurnosti UN-a kao nestalna članica |last=Avdović |first=Erol |date=17 October 2007 |publisher=[[Deutsche Welle]] |access-date=31 March 2020 }}&lt;/ref&gt;

==Vidi još==
* [[Muzej afričke umjetnosti u Beogradu]]
* [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine]]

==Izvori==
{{reflist}}

[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Politika Jugoslavije]]</text>
      <sha1>3zytvmobptpugk5elv5ol9gop4opsj3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428321</id>
      <parentid>3428320</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T10:12:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>37209</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40416" xml:space="preserve">[[Datoteka:Konferencija Pokreta nesvrstanih 1961. godine.jpg|mini|Prva konferencija Pokreta nesvrstanih u Beogradu 1961.]]
'''[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]''' bila je jedna od zemalja osnivača izvanblokovskog '''[[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih zemalja]]''' u periodu [[Hladni rat|Hladnog rata]]. [[Glavni grad]] Jugoslavije, [[Beograd]], ugostio je u septembru 1961. godine [[Prva konferencija Pokreta nesvrstanih|Prvu konferenciju Pokreta nesvrstanih]], a bio je i prvi grad koji je konferenciju ugostio dva puta kada je u septembru 1989. u Beogradu organizirana i [[Deveta konferencija pokreta nesvrstanih]].

Politika nesvrstavanja uz aktivno sudjelovanje u pokretu bila je kamen temeljac jugoslovenske hladnoratovske vanjske politike i jedan od osnovnih ideoloških postulata jugoslovenske federacije.&lt;ref name=&quot;Pakistan Horizon 1983&quot;&gt;{{cite journal |last1=Martinović |first1=S. |date=1983 |title=Foreign Policy of Yugoslavia |journal=[[Pakistan Horizon]] |volume=36 |issue=1 |pages=28–31 |jstor=41394717 }}&lt;/ref&gt; Kao jedina izvanblokovska [[Evropa|evropska]] [[socijalistička država]] socioekonomski blisko vezana za [[Zapadna Evropa|zapadnu Evropu]], Jugoslavija je odabirala politiku balansiranja i oprezne ekvidistance&lt;ref name=&quot;UNT Digital Library&quot;&gt;{{cite journal |last=Iheanacho |first=Vitalis Akujiobi |date=1987 |title=Nonalignment: Cuba and Yugoslavia in the Nonaligned Movement 1979-1986 |type=Master's Thesis |publisher=[[North Texas State University]] |url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc501237/ |access-date=12 May 2020}}&lt;/ref&gt; prema [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] i [[Kina|Kini]] pri čemu je nesvrstanost doživljavana kao kolektivna garancija sigurnosti i nezavisnosti zemlje.&lt;ref name=&quot;NYT1964&quot;&gt;{{cite journal |date=28 December 1964 |title='Yugocentrism': Belgrade's Balancing Actas Friend of East, West and Nations In Between |url=https://www.nytimes.com/1964/12/28/archives/yugocentrism-belgrades-balancing-actas-friend-of-east-west-and.html |journal=[[New York Times]] |pages=12 }}&lt;/ref&gt; Pokret nesvrstanih je uz to otvarao i dodatni manevarski prostor u duboko podijeljenoj i tim podjelama politički ograničenoj hladnoratovskoj Evropi u kojoj su [[neutralne države]] bile dodatno izložene situaciji [[de facto]] ograničenog suvereniteta (vidi primjer [[Finlandizacja|finlandizacije]]).&lt;ref name=&quot;Kullaa&quot;&gt;{{cite book |last=Kullaa |first=Rinna |date=2012|title=Non-alignment and Its Origins in Cold War Europe: Yugoslavia, Finland and the Soviet Challenge |publisher=[[I.B. Tauris]] }}&lt;/ref&gt;

Kraj Hladnog rata i [[raspad Jugoslavije]] doveli su u pitanje i sam opstanak Pokreta nesvrstanih koji je izbjegao prestanak djelovanja samo uz pomoć politički pragmatičnog vodstva [[Indonezija|Indonezije]].&lt;ref name=&quot;International Organizations 2008&quot;&gt;{{cite book |last=Schiavone |first=Giuseppe |date=2008 |title=International Organizations: A dictionary and directory |edition=Seventh |publisher=[[Palgrave Macmillan]] |page=250 |isbn=978-0-230-57322-2 }}&lt;/ref&gt;

==Historija==
[[Datoteka:Poseta premijera Indije Džavaharlala Nehrua Jugoslaviji.jpg|mini|Posjeta premijera Indije Džavaharlala Nehrua Jugoslaviji 1955. godine]]
[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Car Haile Selasije i Josip Broz Tito, Beogad, 1963.jpg|mini|Hajle Selasije i Josip Broz Tito u Beogradu 1963. godine]]
===Razlaz sa SSSR-om 1948. godine i vanjska politika do početka nesvrstavanja===
U periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Partizani|jugoslovenski su partizani]] oslobodili svoju zemlju uz tek manju pomoć [[SSSR]]-a i [[Zapadni saveznici|zapadnih saveznika]]. To je nove [[Savez komunista Jugoslavije|komunističke vlasti]] vodilo ka uvjerenju da nasuprot drugim zemljama u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]] njima pripada pravo na slobodniji socijalistički razvoj. Nasuprot većini drugih komunističkih partija u istočoj Evropi, jugoslovenski komunisti mogli su računati na lojalnost lokalnih vojnih i policijskih snaga kao i na relativno visok nivo legitimnosti među brojnim jugoslovenskim narodima i narodnostima. Jugoslavija sebe nije doživljavala kao klijenta već kao saveznika SSSR-a pri čemu je Beograd bio spreman inicirati ratobornije politike od Moskve koja je prije početka Hladnog rata nastojala održavati veze sa zapadnim saveznicima. Ta odvažnija jugoslavenska politika bila je vidljiva po pitanju [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog teritorija Trsta]], ideje [[Balkanska federacija|Balkanske federacije]], uplitanja u [[Grčki građanski rat]], Austo-slovenskog sukob u Koruškoj kao i u infiltraciji i usmjeravanju [[Narodnooslobodilačka borba Albanije|Narodnooslobodilačkog pokreta Albanije]]. Nezavisna i odvažna politika Beograda podizala je tenzije u odnosima sa SSSR-om koje su eskalirale 1948. godine u sukobu Tita i Staljina gdje je Jugoslavija završila i gotovo potpunoj međunarodnoj izolaciji nakon prekida odnosa sa [[Istočni blok|Istočnim blokom]].

U potrazi za novim saveznicima Jugoslavija se prvo orjentirala ka [[Zapadni blok|Zapadnom bloku]] pri čemu je 1953. potpisala Balkanski pakt sa [[NATO]] članimaca [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]]. Nakon [[Staljin]]ove smrti jugoslavenski odnosi sa SSSR-om su se djelomično popravili što je dovelo i do verbalne podrške [[Mađarska revolucija 1956.|intervenciji u Mađarskoj]] (nasuprot oštroj osudi [[Intervencija Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj|intervencije u Čehoslovačkoj 1968.]]). Beogradska deklaracija iz 1955. dovela je do smanjenja značaja i postupnog prestanka djelovanja Balkanskog pakta. Kako je Jugoslavija ipak željela sačuvati novostečenu nezavisnost u tom je razdoblju došlo i do usmjeravanja na razvoj odnosa sa neutralnim evropskim zemljama kao što je bila [[Finska]]. Jugoslavija se nije učlanila ni u [[Varšavski pakt]] osnovan u maju 1955. godine. Kako bi izbjegla izolaciju u duboko podijeljenoj Evropi, Jugoslavija je po prvi put potražila nove saveznike među novooslobođenim kolonijama i mandatnim teritorijima.&lt;ref name=&quot;Trültzsch&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sylff.org/news_voices/23943/ |title=An Almost Forgotten Legacy: Non-Aligned Yugoslavia in the United Nations and in the Making of Contemporary International Law |last=Trültzsch |first=Arno }}&lt;/ref&gt; Jugoslavija je podržala [[Egipat]] u toku [[Suetska kriza|Suetske krize]], zemlje koja će uz Jugoslaviju postati jedna od osnivačica pokreta. Odnosi s Indijom, drugim inicijatorom osnivanja pokreta, razvijani su još od vremena zajedničkog mandata u Vijeću sigurnosti UN-a od 1949. godine.&lt;ref name=&quot;Mišković2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Mišković |first1=Nataša |date=2009 |title=The Pre-history of the Non-Aligned Movement: India's First Contacts with the Communist Yugoslavia, 1948–50 |journal=[[India Quarterly]] |volume=65 |issue=2 |pages=185–200 |doi=10.1177/097492840906500206 |s2cid=154101021 |url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/20770/2/Miskovic.pdf }}&lt;/ref&gt;

===Izvori nesvrstavanja===
Sljedeće 1950. godine jugoslavenski ministar vanjskih poslova [[Edvard Kardelj]] je za vrijeme [[Opšta skupština UN-a|opšte skupštine UN-a]] izjavio kako „''Jugoslavija ne može prihvatiti da čovječansto mora birati između dominacije jedne ili druge sile''”.&lt;ref name=&quot;UNT Digital Library&quot;/&gt; Pojam nesvrstanost po prvi je put upotrijebljen iste godine kada su [[Indija]] i Jugoslavija odbile da se svrstaju po pitanju [[Korejski rat|Korejskog rata]].&lt;ref name=&quot;Goldstein&quot;&gt;{{cite book |author1= [[Ivo Goldstein]] |author2=[[Slavko Goldstein]] |date=2020 |title=Tito |trans-title=Tito |pages=636–647 |url= |language=hr |location=Zagreb |publisher=Profil |isbn=978-953-313-750-6}}&lt;/ref&gt; 1951. [[Josip Broz Tito]] je izjavio kako se nikada neće složiti sa tezom kako samo velike sile trebaju određivati sudbinu svijeta čime je odbio tezu [[Kominterna|Kominterne]] o dihotomijskoj podjeli svijeta.&lt;ref name=&quot;Goldstein&quot;/&gt; Tada je i odbacio tvrdnje kako Indija i Jugoslavija žele osnovati treći blok. U augustu 1954. predsjednica Opće skupštine UN-a Vidžaja Lakšmi Pandit posjetila je Jugoslaviju i pozvala Tita na uzvratni poset Indiji. Poziv je prihvaćen pa su na susretu 22. decembra 1954. u [[New Delhi]]ju indijski premijer [[Džavaharlal Nehru]] i predsjednik jugoslavije Tito potpisali zajedničku izjavu u kojoj iznose kako „''politika nesvrstanosti koju su usvojile i provode njihove dvije zemlje nije neutralnost ili neutralizam i zato posivnost, kako se to ponekad insiunira, već pozitivna, aktivna i konstruktivna politika koja nastoji osigurati vodstvo ka kolektivnom miru''”.&lt;ref name=&quot;Mišković2009&quot;/&gt;

===Od susreta na Brionima 1956. do Beogradske konferencije 1961. godine===
[[Datoteka:Jawaharlal Nehru’s tour of Belgrade, Yugoslavia, 1961 (02).jpg|mini|Susret na Brionima.]]
Trilateralni susret predsjednika Jugoslavije Tita, indijskog premijera Nehrua i predsjednika Egipta [[Gamal Abdel Naser|Gamala Abdela Nasera]] organiziran je 19. srpnja 1956. godine na [[Broni]]ma u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;Povijest.hr-Brijuni1956&quot;&gt;{{cite journal |last1=Krajcar |first1=Dražem |title=Tito, Nehru i Naser na Brijunima dogovorili osnivanje Pokreta nesvrstanih – 1956. |journal=Povijest.hr |url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/tito-nehru-i-naser-na-brijunima-dogovorili-osnivanje-pokreta-nesvrstanih-1956/ }}&lt;/ref&gt; Tri lidera potpisali su dokument kojim ističu kako se „''Mir ne može postići kroz podjele, već kroz nastojanja da se postigne kolektivna sigurnost na svjetskom nivou. Postignut kroz širenje prostora sloboda kao i okončanje dominacije jedne zemlje nad drugom.''”&lt;ref name=&quot;Povijest.hr-Brijuni1956&quot;/&gt;

Krajem 1958. i početkom 1959. Tito je sa brojnom delegacijom pošao na važnu tromjesečnu međunarodnu turneju na jugoslovenskom brodu Galeb.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;&gt;{{cite book |last=Jakovina |first=Tvrtko |date=2011|title=Treća strana Hladnog rata |publisher=Fraktura |isbn=978-953-266-203-0 }}&lt;/ref&gt; Predsjednik Tito tom je prigodom posjetio [[Indonezija|Indoneziju]], [[Indija|Indiju]], [[Burma|Burmu]], [[Cejlon]], [[Etiopija|Etiopiju]], [[Sudan]], [[Egipat]] i [[Sirija|Siriju]].&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Indonezijski predsjednik [[Sukarno]] nazvao je Tita građaninom svijeta, dok je Tito Konferenciju u Bandungu opisao kao mjesto sa kojega je potekao novi duh koji objedinjuje čovječanstvo.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Za vrijeme svog boravka u Indoneziji predsjednik Tito je primio i počasni doktorat u pravnim znanostima na Univerziteta u Bandungu.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt;

===Beogradska konferencija 1961. godine===
[[Datoteka:Belgrade Conference, 1961.jpg|mini|Sudionici Beogradske konferencije.]]
Beogradska konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja 1961. godine bio je prvi službeni samit Pokreta nesvrstanih.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ancic |first1=Ivana |date=17 August 2017 |title=Belgrade, The 1961 Non-Aligned Conference |publisher=[[University of Virginia]] |journal=Global South Studies |url=https://globalsouthstudies.as.virginia.edu/key-moments/belgrade-1961-non-aligned-conference }}&lt;/ref&gt; Proces [[Dekolonizacija|dekolonizacije]] uvelike je doprinio u organizaciji događaja omogućivši sudjelovanje većeg broja tek oslobođenih afričkih zemalja.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;/&gt; Neki su komentari zbog toga sam događaj nazvali i Jalta trećeg svijeta povlačeći paralelu sa Konferencijom u Jalti 1945. godine.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;/&gt; Ukupno 25 zemalja sudjelovalo je u Beogradskoj konferenciji uključujući Afganistan, Alžir, Burmu, Etiopiju, Ganu, Gvineju, Indiju, Indoneziju, Irak, Jemen, Jugoslaviju, Kambodžu, Cipar, Tunis, Ujedinjenu Arapsku Republiku i Cejlon dok su tri države sudjelovale u svojstvu promatrača i to su bile Bolivija, Brazil i Ekvador.&lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije katalog&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pantelic |first1=Nada |date=2011 |title=The First Conference of Heads of State or Government of Non-Aligned Countries (in Serbian and English) |publisher=[[Archives of Yugoslavia]] |journal=Exhibition Catalog |isbn=978-86-80099-35-4 |url=http://www.arhivyu.gov.rs/index.php?download_command=attachment&amp;file_command=download&amp;file_id=436935&amp;file_type=oFile&amp;modul=Core%3A%3AFileManagement%3A%3AcFileModul }}&lt;/ref&gt; Pripremni susret pred sami događaj organiziran je u [[Kairo|Kairu]] od 5. do 12. juna 1961.&lt;ref name=&quot;RJ1960Kairo&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.arhivyu.gov.rs/active/en/home/glavna_navigacija/izlozbe/izlozbe_arhiva/Nesvrstani_prva_konferencija.html |title=2011.- &quot;The first conference of the Heads of state or Government of Non-aligned countries, Belgrade 1961&quot; |publisher=[[Archives of Yugoslavia]] |access-date=28 July 2020 }}&lt;/ref&gt; Jedan od prvih izazova bila je i podjela među novooslobođenim državama Afrike po pitanju Krize u Kongu na konzervativne zemlje u Grupi Brazavil i radikalne nacionalističke zemlje u Grupi Kazablanka.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;/&gt; Sve zemlje Kazablanka grupe učestvovale su u konferenciji dok ni jedna od zemalja iz grupe Brazavil nije.&lt;ref name=&quot;Ancic&quot;/&gt;

===Konferencija u Havani 1979. godine===
Sve do 1978. godine dio konzervativnijih članica pokreta vodilo je neformalnu kampanju protiv kubanskog organiziranja konferencije.&lt;ref name=&quot;Riechers&quot;&gt;{{cite journal |last=Riechers |first=C. Russell |date=2012 |title=Cuba and the Non-Aligned Movement: Interactions of Pragmatic Idealism |type=Independent Capstone |publisher=[[American University]] |url=https://dra.american.edu/islandora/object/1112capstones%3A95/datastream/PDF/view |access-date=7 May 2021}}&lt;/ref&gt; Jugoslavija je odbila zagovarati ideju o promjeni zemlje domaćina iako je i sama bila vrlo kritična prema onome što je doživjela kao kubansku podršku novim oblicima blokovske zavisnosti u Africi te je kritikovala i komunistički hegemonizam i kapitalistički imperijalizam u zemljama trećeg svijeta.&lt;ref name=&quot;Riechers&quot;/&gt; Predsjednik Tito, posljednji preživjeli od velike generacije osnivača pokreta, započeo je dalekosežnu kampanju u cilju čuvanja nezavisnosti pokreta od oba bloka.&lt;ref name=&quot;Michael Dobbs&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1979/06/10/tito-fears-for-independence-of-nonaligned-group/1a38b38d-23a8-45bc-be79-bde161d8f2a3/ |author=Michael Dobbs |date= 10 June 1979 |title=Tito Fears for Independence of Nonaligned Group |work=[[Washington Post]] |access-date=7 May 2021}}&lt;/ref&gt; Beograd je želio osigurati svoju teško stečenu nezavisnost od SSSR-a kao i spriječiti namjeru nekih arapskih i radikalnih zemalja da izbace Egipat iz članstva nakon potpisivanja mira sa [[Izrael]]om&lt;ref name=&quot;Michael Dobbs&quot;/&gt; SSSR je u isto vrijeme optuživao Jugoslaviju da vodi nepravednu kampanju protiv Kube i [[Vijetnam]]a&lt;ref name=&quot;Michael Dobbs&quot;/&gt; Dok su se pogledi [[Fidel Castro|Fidela Kastra]] i Tita oštro razlikovali obojica lidera javno su podvlačili potrebu očuvanja jedinstva pokreta.&lt;ref name=&quot;Riechers&quot;/&gt;

U svom govoru predsjednik Tito osudio je Kubansku tezu o postojanju prirodnog savezništva između nesvrstanih i komunističkog bloka podvlačeći kako pokret ne može biti rezerva za bilo koji od blokova.&lt;ref name=&quot;Michael Dobbs&quot;/&gt; Putovanje u Havanu bilo je i posljednje putovanje u iozemstvo predsjednika Tita koje je doprinijelo i pogoršanju njegovog zdravstvenog stanja pred kraj života.&lt;ref name=&quot;Poslednje veliko putovanje&quot;&gt;{{cite news|date=26 May 2005 |title=Poslednje veliko putovanje |publisher=[[Večernje novosti]] |url=https://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:277191-Poslednje-veliko-putovanje |access-date=6 February 2022}}&lt;/ref&gt; Odbacivanje teze o pripodnom savezništvu u tom je trenutku pozitivno utjecalo na odnose SFR Jugoslavije sa SAD-om.&lt;ref name=&quot;John R. Lampe&quot;&gt;{{cite journal |last=Lampe |first= John R. |date=2013 |title=Yugoslavia’s Foreign Policy in Balkan Perspective: Tracking between the Superpowers and Non-Alignment |journal=[[The East Central Europe]] |url=https://doi.org/10.1163/18763308-04001001 |pages=97–113 |volume=40 |issue=1-2 |access-date=6 February 2022}}&lt;/ref&gt; Kuba je u isto vrijeme vjerovala kako Jugoslaviji kao relativno maloj i razvijenoj bijeloj evropskoj zemlji sa globalnog sjevera ne treba pripadati tako važno mjesto u pokretu ali su njezina nastojanja da ju se izolira bila neuspješna.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Lončar&quot;/&gt;

===Beogradska konferencija 1989. godine===
[[Datoteka:Sava Centar plenary hall.jpg|mini|Opća skupština Devetog samita održana je u Sava centru]]
U nastojanju da iskoristi uspjehe na međunarodnom planu za obnovu i jačanje unutrašnje kohezije jugoslovenska diplomacija je usmjerila snage na organiziranje i sudjelovanje u većem broju značajnih multilateralnih inicijativa. Jedno od ovih nastojanja bilo je i uspješno kandidiranje za organiziranje konferencije pokreta nesvrstanih u Beogradu čime je jugoslovenski glavni grad postao prvi grad koji je sastanak na vrhu ugostio dva puta. Inicijativa za organiziranje konferencije u Jugoslaviji došla je od novog jugoslovenskog ministra vanjskih poslova [[Budimir Lončar|Budimira Lončara]] koji će od 1993. do 1996. biti i posebni savjetnik generalnog sekretara UN-a za nesvrstane.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Početno se očekivala kandidacija neke od članica u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], ali kako je radikalna članica [[Nikaragva]] jedina snažno lobirala za organizuju konferencije to je dovelo do zabrinutosti u većem broju nesvrstanih glavnih gradova.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Konferencija je zato konačno organizirana u Beogradu u od 4. do 7. septembra 1989.&lt;ref name=&quot;Final Document&quot;&gt;{{cite journal |last1= |first1= |date=1989 |title=9th Summit Conference of Heads of State or Government of the Non-Aligned Movement |publisher=[James Martin Center for Nonproliferation Studies |url=http://cns.miis.edu/nam/documents/Official_Document/9th_Summit_FD_Belgrade_Declaration_1989_Whole.pdf}}&lt;/ref&gt; Jugoslavija je nakon neformalnih razmatranja više potencijalnih kandidata na kraju izabrana jednoglasno na ministarskom susretu Pokreta nesvrstanih u Nikoziji 1988. godine.&lt;ref name=&quot;UPI&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.upi.com/Archives/1988/09/11/Foreign-ministers-of-the-non-aligned-group-of-nations-early/2562589953600/ |title=Foreign ministers of the non-aligned group of nations early... |date=11 September 1988 |publisher=[[United Press International]] |access-date=23 September 2021 }}&lt;/ref&gt; Dok je Sekretarijat za vanjske poslove bio zadovoljan rezultatom u [[Nikozija|Nikoziji]] predsjedništvo Jugoslavije (kolektivni šef države) pokazivali su skepsu prema organiziranju konferencije ali ju je [[Josip Vrhovec]] na kraju prihvatio u strahu da bi odustajanje od izbora pokazalo dubinu krize sa kojom se Jugoslavija već suočavala.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Uspjeh konferencije u Beogradu ponekad se opisuje i kao labuđi pijev ugledne hladnoratovske jugoslavenske diplomacije.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Konferenciju u Sava centru otvorio je [[Janez Drnovšek]] uvodnim govorom na [[Slovenski jezik|slovenskom jeziku]].&lt;ref name=&quot;Jakovina-Lončar&quot;&gt;{{cite book |last=Jakovina |first=Tvrtko |author-link=Tvrtko Jakovina |page=292 |date=2020 |title=Budimir Lončar: Od Preka do vrha svijeta |trans-title=Budimir Lončar: From Preko to the top of the World |url=https://fraktura.hr/budimir-loncar.html |language=Croatian |location=[[Zaprešić]], [[Croatia]] |publisher=Fraktura |isbn=978-953358239-9}}&lt;/ref&gt;

===Raspad Jugoslavije===
[[Datoteka:Breakup of Yugoslavia-TRY2.gif|mini|Animirana karta raspada Jugoslavije]]
U periodu jugoslavenske krize i raspada zemlje Jugoslavija je bila na kraju svog predsjedavanja Pokretom nesvrstanih koje je trajalo od 1989. do 1992. godine i nakon kojega je predsjedavanje trebala preuzeti Indonezija. Zbog kompleksnog i konferaliziranog ustavnog uređenja Jugoslavije u periodu od 1989. do kraja jugoslavenskog predsjedavanja rotacijom je izmijenjeno čak pet predsjedavajućih šefova države što je bio i najdinamičnije razdoblje u izmjeni predsjedavajućeg pokretom ikada. Jugoslavenska kriza stvorila je i praktične logistike i pravne izazove u glatkom transferu predsjedavanja na Indoneziju. U vrijeme samita u [[Džakarta|Džakarti]] od 1. do 6. septembra 1992. godine već su započeli i jugoslavenski ratovi. Bivše jugoslovenske republike [[Hrvatska]], [[Slovenija]] i [[Bosna i Hercegovina]] već su ušle u članstvo [[Ujedinjene nancije|Ujedinjenih nacija]] dok je [[SR Jugoslavija]] bila izložena snažnim međunarodnim sankcijama. SR Jugoslavija (sačinjena od Srbije i Crne Gore) za sebe je tražila priznanje pune i ekskluzivne pravne sukcesije bivše SFR Jugoslavije (zahtjev koji je osporen svega nekoliko dana nakon samita u Džakarti u Rezoluciji Vijeća sigurnosti 777). Jugoslavenska kriza tako je stvorila do tada neviđenu situaciju u kojoj je predsjedavajući pokreta ([[Dobrica Ćosić]] koji se u tom trenutku nalazio u [[London]]u) bio odsutan sa konferencije u Džakarti na kojoj je trebao Indoneziji predati predsedavanje.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Jugoslavenska delegacija, koja iz Beograda nije primala nikakve detaljne instrukcije, bila je vođena od strane crnogorskog diplomate Branka Lukovca.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Uz izostanak odgovora iz Beograda delegacija je pristala da nove postjugoslovenske zemlje mogu sudjelovati u samitu u svojstvu promatrača iako ih Beograd do tada još uvijek nije formalno priznavao kao nezavisne države.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; U djelimično haotičnim okolnostima jugoslovenska (de fakto srpska i crnogorska) delegacija uspjela je postići rezultate koje je egipatski ministar vanjskih poslova [[Amr Musa]] opisao kao bolje po Jugoslaviju od onoga što se uskoro može očekivati u Ujedinjenim nacijama.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Pokret je odlučio Jugoslaviju ne izbaciti iz članstva već za nju ostaviti ''praznu stolicu'' koja će biti korištena sve do obaranja Slobodana Miloševića i odustajanja SR Jugoslavije od zahtjeva da ju se prizna kao jedinu pravnu nasljednicu SFR Jugoslavije već je pristala da bude jedna od nekoliko zemalja koje to naslijeđe dijele.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; SR Jugoslavija prema odluci Pokreta nesvrstanih nije trebala biti pozivana na samite osim u slučaju da se raspravlja o pitanjima koja je se izravno tiču.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt; Posljednja jugoslavenska delegacija na samitu nesvrstanih se u povratku iz Džakarte suočila i sa logističkim problemima zbog režima sankcija u kome je posljednji dio puta od [[Budimpešta|Budimpešte]] do Beograda putovala autobusom zbog režima zabrane letova.&lt;ref name=&quot;Jakovina-Treća strana&quot;/&gt;

==Ideologija==
===Zemlje baze Pokreta nesvrstanih===
Jugoslavija je kao jedna od zagovornica ekvidistance prema oba bloka implicitno dovodila u pitanje nesvrstani stav nekih od zemalja članica pokreta. Jugoslavija je u obrani svojih stavova često blisko surađivala sa samoproglašenim zemljama baze pokreta kao što su Indija, [[Šri Lanka]] i Egipat, a nasuprot samoproglašenim i istočnom bloku sklonim progresivnim članicama (npr. Kuba i Vijetnam) i zapadnom bloku sklonim ali manje aktivnim konzervativnim članicama (npr. [[Saudijska Arabija]]). Beograd je strahovao kako bliska sovjetska saveznica Kuba, zajedno sa drugim samoproglašenim progresivnim članicama nastoje približiti cijeli pokret Istočnom bloku kroz prihvaćanje [[Lenjin]]ove teze o prirodnoj bliskosti u interesima između sovjetskog socijalizma i oslobodilačkih pokreta koloniziranih naroda u Africi i Aziji.&lt;ref name=&quot;The World Today 1979&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cviic |first1=K. F. |date=1979 |title=Note of the Month |journal=[[The World Today (magazine)|The World Today]] |volume=35 |issue=10 |pages=387–390 |jstor=40395078 }}&lt;/ref&gt; Pred kraj 1970-ih Latinska Amerika došla je na red da ugosti konferenciju pokreta nakon što su je do tada ugostile Europa (jednom), Azija (jednom) i Afrika (tri puta).&lt;ref name=&quot;The World Today 1979&quot;/&gt; Dok je očekivanje i nadanje među zemljama baze pokreta bilo da će konferenciju ugostiti [[Peru]], od te se ideje odustalo kada je došlo do državnog udara protiv predsjednika [[Juan Velasco Alvarado|Juana Velasca Alvaradoa]].&lt;ref name=&quot;The World Today 1979&quot;/&gt; Nakon odabira Havane za domaćina konferencije Jugoslavija i Indija zajedno su predložile veliki broj amandmana u uspješnom nastojanju da se izbjegne neprihvatljivo pristrana i pro-Sovjetska finalna rezolucija koja bi pokret nesvrstanih učinila svrstanim.&lt;ref name=&quot;The World Today 1979&quot;/&gt; Nezadovoljni djelovanjem Jugoslavije i Indije Kuba, Iran i Irak bili su odsutni sa konferencije u Beogradu 1989. godine.&lt;ref name=&quot;International Organizations 2008&quot;/&gt;

===Evropski i mediteranski aspekt nesvrstanosti===
Dvadeset i pet delegacija sudjelovalo je na Prvoj konferenciji Pokreta nesvrstanih zemalja u Beogradu od kojih su iz euro-mediteranskog prostora prisutne bile Libanon, Tunis, Ujedinjena Arapska Republika, Maroko, Alžir, Cipar i Jugoslavija. Jugoslavenska diplomacija pokazivala je određeno nepovjerenje prema isključivim trikontinentalnim inicijativama koje su okupljale samo zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike, a za koje je Beograd vjerovao da predstavljaju sovjetska nastojanja da se umanji jugoslavensko i mediteransko mjesto u okviru pokreta nesvrstanih zemalja trećeg svijeta. U svojoj široj strategiji Jugoslavija je blisko surađivala sa ostalim nesvrstanim ali i neutralnim zemljama Evrope kroz Konferenciju o sigurnosti i suradnji u Evropi (prethodnica OSCE-a) u nastojanjima da se očuvaju postignuća Helsinških sporazuma.&lt;ref name=&quot;Pakistan Horizon 1983&quot;/&gt; Jugoslavija je u tom okviru surađivala sa [[Austrija|Austrijom]] i [[Finska|Finskom]] u pružanju medijacije za sukobljene blokove, 1977. godine organizirala je drugi samit nakon Helsinške konferencije i predložila nacrte evropskih dokumenata o zaštiti [[Nacionalna manjina|nacionalnih manjima]] koje su do danas temelj i integralni dio evropskog sustava zaštite manjina.&lt;ref name=&quot;Trültzsch&quot;/&gt; Jugoslovenski ministar vanjskih poslova [[Miloš Minić]] isticao je kako je „''Jugoslavija evropska, mediteranska, nesvrstana i zemlja u razvoju''”.&lt;ref name=&quot;TWT 1980&quot;&gt;{{cite journal |last1=Singleton |first1=F. B. |date=1980 |title=Yugoslavia without Tito |journal=[[The World Today (magazine)|The World Today]] |volume=36 |issue=6 |pages=204–208 |jstor=40395190 }}&lt;/ref&gt; Prilikom susreta i putovanja u druge nesvrstane zemlje predsjednik Tito je isticao potrebu da se Mediteran učini zonom mira.&lt;ref name=&quot;Sabiha Hasan 1981&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hasan |first1=Sabiha |date=1981 |title=Yugoslavia's Foreign Policy Under Tito (1945-1980) - II |journal=[[Pakistan Horizon]] |volume=34 |issue=4 |pages=62–103 |jstor=41394138 }}&lt;/ref&gt;

Zbog toga što se povremeno doživljavalo kao [[evrocentrizam]] Jugoslavija je povremeno kritizirana zbog prevelikog opreza u pružanju izravne potpore oslobodilačkim pokretima pri čemu je Jugoslavija najveću i najnesebičniju pomoć dala uravo oslobodilačkom pokretu u Alžiru dok je drugdje pomoć bila opreznija i često usmjerena na diplomatske inicijative kroz Ujedinjene nacije.&lt;ref name=&quot;UNT Digital Library&quot;/&gt; Jugoslavija je sa druge strane isticala kako njezina historijska iskustva sa stranom dominacijom od strane dvije imperije ([[Austro-Ugarska]] i [[Osmansko Carstvo]]), izazovi sa kojima se suočava kao [[zemlja u razvoju]] kao i kompleksna multietnička federalna struktura povezuje Jugoslaviju u iskustvima sa brojnim novooslobođenim kolonijama.

==Kulturna i naučna suradnja==
[[Datoteka:Свјетлопис обелиска несврстаних земаља у Биограду.jpg|mini|Komemorativni obelisk na konferenciju 1961. godide u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]]]]
===Mediji===
U januaru 1975. [[Tanjug]] je inicirao osnivanje [[Pul nesvrstanih novinskih agencija|Pula nesvrstanih novinskih agencija]].&lt;ref name=&quot;UNT Digital Library&quot;/&gt;

===Suradnja lokalnih samouprava===
Dok su u praksi jugoslavenske opštine počele svoje samostalne aktivnosti međunarodne suradnje već u 1950-im, njihovo pravo na sudjelovanje u vanjskim odnosima zemlje zaštićeni su ustavom iz 1974. godine, nekoliko decenija prije nego što su slične garancije uvrštena u zapadne ustavne sustave kao što je [[Belgija|belgijski]].&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;&gt;{{cite journal |last1=Unkovski-Korica |first1=Vladimir |date=2021 |title=Non-aligned Cities in the Cold War: Municipal Internationalism, Town Twinning and the Standing Conference of Towns of Yugoslavia, c.1950–c.1985 |publisher= |journal=[[The International History Review]] |url=https://doi.org/10.1080/07075332.2021.1960585 |volume= |issue= |pages= |doi=10.1080/07075332.2021.1960585 }}&lt;/ref&gt; Na sastanku Međunarodne unije lokalnih vlasti u Hagu 1957. godine jugoslavenska se delegacija pridružila delegacijama iz Afrike i Azije u protivljenju nastavku dotadašnje prakse prema kojoj je izvršni komitet na odlasku predlagao naslednika što je u praksi osiguravalo dominaciju globalnog sjevera.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; 1959. godine jugoslovenski predstavnici inicirali su posetu Sveindijske federacije lokalnih vlasti Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; Do kraja 1969. godine 60 jugoslavenskih gradova već je uspostavilo formalne odnose sa 150 gradova u 20 zemalja.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; Koordinacija saveza gradova Jugoslavije aktivno je promovirala suradnju sa nesvrstanim zemljama.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; Od 16 sporazuma sa lokalnim jedinicama iz zemalja trećeg svijeta potpisanih do 1977. godine njih osam potpisale su općine iz Srbije, pet iz Hrvatske i po jedan iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; Do 1982. taj je broj porastao na 33 sporazuma sa 22 sporazuma potpisanim u Srbiji, 5 u Hrvatskoj, 4 u Sloveniji i po 1 u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt; U to su vrijeme jugoslavenske opštine ukupno potpisale 343 ugovora o međunarodnoj suradnji od kojih 86 u Hrvatskoj i 81 u Sloveniji, sa većinom ugovora sa nesvrstanima u Srbiji i sa velikom većinom svih ugovora potpisanih od strane općina u ove tri jugoslavenske republike.&lt;ref name=&quot;Unkovski-Korica&quot;/&gt;

==Ekonomska suradnja==

; Značajni jugoslavenski projekti u nesvrstanim zemljama

*[[Hotel Rotana Babilon]] ([[Bagdad]], {{Flag|Irak}}) (1969–1982)&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.spomenikdatabase.org/post/10-works-of-yugoslav-modernist-architecture-in-africa-the-middle-east |title=10 Works of Yugoslav Modernist Architecture in Africa &amp; the Middle East |last=Niebyl |first=Donald |date=29 March 2020 |website=The Spomenik Database |publisher=The Spomenik Database |access-date=31 March 2020 }}&lt;/ref&gt;
*[[Luka u Um Kasru]] ([[Um Kasr]], {{Flag|Irak}})&lt;ref name=&quot;Gatarić&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-iraku-je-radilo-100000-radnika-iz-sfrj-732836 |last=Gatarić |first=Ljubica |title=U Iraku je radilo 100.000 radnika iz SFRJ |work=[[Večernji list]] |date=22 March 2003 |access-date=8 March 2022}}&lt;/ref&gt;
*Fabrika oružja ([[Jusufija]], {{Flag|Irak}})&lt;ref name=&quot;Salihbegović&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/jugoslavija-je-gradila-vojni-kompleks-u-iraku-kojega-se-docepala-al-qaida-1957860 |last=Salihbegović |first=Ahmed |title=Jugoslavija je gradila vojni kompleks u Iraku kojega se dočepala Al-Qa'ida |work=[[Jutarnji list]] |date=11 January 2011 |access-date=8 March 2022}}&lt;/ref&gt;
*[[Međunarodni aerodrom Entebe]] ([[Entebe]], {{Flag|Uganda}}) (1975)&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;/&gt;
*[[Kuća FINDECO]] ([[Lusaka]], {{Flag|Zambija}})&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;/&gt;
*Međunarodni konferencijski centar u Hotelu Serena ([[Kampala]], {{ZD+X/A|UGA}}) (1975)&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;/&gt;
*[[Međunarodni sajam u Lagosu]] ([[Lagos]], {{Flag|Nigerija}}) (1974–1977)&lt;ref name=&quot;The Spomenik Database&quot;/&gt;
*Stara zgrada nigerijskog parlamenta ([[Lagos]], {{Flag|Nigerija}})&lt;ref name=&quot;Jovana Georgievski&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-52753755 |title=Jugoslavija, Tito i nesvrstani: Kako je socijalistička arhitektura osvojila Afriku |trans-title=Yugoslavia, Tito and the Non-Aligned: How Socialist Architecture Conquered Africa|language=sr|last=Georgievski |first=Jovana |date=28 May 2020 |website= |publisher=BBC Serbian |access-date=7 March 2022 |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222200231/https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-52753755 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
*Ministarstvo prometa i komunikacija Etiopije zaposlilo je [[Branko Petrović|Branka Petrovića]] kao glavnog arhitekta u izradi novog sjedišta. ([[Adis Abeba]], {{Flag|Etiopija}})&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.portalnovosti.com/kako-smo-gradili-treci-svijet |title= Kako smo gradili Treći svijet |last=Pulig |first=Srećko |date=16 December 2020 |publisher=[[Novosti (Croatia)]] |access-date=16 December 2020 }}&lt;/ref&gt;
*[[Univerzitet nauke i tehnologije Knyame Nkrumah]] zaposlio je [[Miro Marasović|Miru Marasovića]] kao vodećeg arhitekta u izgradnji kampusa. ([[Kabwe]], {{Flag|Zambija}})&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;/&gt;
*[[Nacionalni muzej u Alepu]] ([[Alepo]], {{Flag|Sirija}})&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;/&gt;
*Djelimično implementiran generalni urbanistički plan grada [[Konakri]] ([[Konakri]], {{Flag|Gvineja}}) (1961-1963)&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;/&gt;
*Vojna luka i rezidencijalno područje ([[Homs]], {{Flag|Libija}})&lt;ref name=&quot;Novosti: Pulig&quot;/&gt;
*[[Hidrocentrala Kirirom 1]] ([[Nacionalni park Kirirom]], {{Flag|Kambodža}})&lt;ref name=&quot;Gašpert&quot;&gt;{{cite journal |last=Gašpert |first=Maja |date=2018 |title=Pol Potova Kampućija i Titova Jugoslavija Crveni Kmeri, Jugoslavija i pokret nesvrstanih zemalja |type=Thesis |publisher=[[University of Zagreb]] |url=http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10439/1/DIPLOMSKI%20RAD%20-%20Maja%20Ga%C5%A1pert.pdf |access-date=14 March 2021}}&lt;/ref&gt;
*[[Spomenik žrtvama fašizma, Adis Abeba]] ([[Adis Abeba]], {{Flag|Etiopija}})

==Naslijeđe nakon raspada Jugoslavije i kraja Hladnog rata==
Po završetku Hladnog rata i [[Jugoslavenski ratovi|jugoslavenskih ratova]] šest bivših republika i pravnih nasljednica jugoslavenske federacije pokazale su različit interes za sudjelovanje u aktivnostima Pokreta nesvrstanih. Jugoslavensko članstvo, koje je za sebe zahtijevala novoosnovana [[Savezna Republika Jugoslavija]] (2003. godine reorganizirana kao [[Srbija i Crna Gora]]) i čiji zahtjev nije bio široko prihvaćen, službeno je suspendirano 1992. godine bez formalnog brisanja iz liste članica.&lt;ref name=&quot;MFA.GOV.RS.NAM&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/spoljna-politika/multilaterala/pnz?lang=lat |title=Republika Srbija u Pokretu Nesvrstanih Zemalja (PNZ) |publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Serbia)]] |access-date=8 April 2020 }}&lt;/ref&gt; 2001. godine Koordinacijski biro Pokreta nesvrstanih priznao je Saveznu Republiku Jugoslaviju kao zemlju promatrača u okviru pokreta.&lt;ref name=&quot;MFA.GOV.RS.NAM&quot;/&gt; Od šest bivših republika njih četiri imaju status promatrača i to su [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Srbija]] i [[Crna Gora]]. Niti jedna od njih nije punopravna članica pokreta uz to što je kandidatura Bosne i Hercegovine odbačena 1995. godine. Samo Srbija spada u kategoriju formalno vojno neutralnih zemalja dok su [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]], Crna Gora i Hrvatska članice NATO saveza, a Bosna i Hercegovina zemlja kandidat za članstvo. Sve su ili članice ili zemlje koje teže članstvu u [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Dvije ranije članice pokreta koje su ušle u članstvo EU ([[Cipar]] i [[Malta]]) su prilikom učlanjenja napustile pokret, uz isticanje Vlade Cipra da će zemalja zadržati bliske veze sa pokretom. Uz 6 jugoslovenskih republika, od 2008. godine [[Kosovo]] je jednostrano proglasilo nezavisnost uz veliku većinu članica Pokreta nesvrstanih koje tu nezavisnost nisu priznale (uključujući Indiju, Indoneziju, Kubu, JAR... ali usprkos tome pokret je i dalje ostao bez zajedničkog usuglašenog stava po ovome pitanju.
[[Datoteka:Serbian National Assembly building in Belgrade (747112184).jpg|mini|Skupština Srbije, mjesto prve konferencije 1961. godine, ugostila je i komemorativni susret u povodu pedesete godišnjice pokreta 2011. godine.]]
:{{Flag|Srbija}}: 2010. godine, po prvi put od kraja jugoslovenskih ratova, Srbija je inicirala program stipendiranja stranih studenata iz nesvrstanih zemalja pod nazivom Svijet u Srbiji - 100 stipendija za studente iz zemalja članica Pokreta nesvrstanih.&lt;ref name=&quot;MFA.GOV.RS.NAM&quot;/&gt; 5. i 6. septembra 2011. Pokret je organizirao obilježavanje 50 godina od svoga osnivanja dodatnim komemorativnim susretom u Beogradu.&lt;ref name=&quot;RTS-NAM&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/Politika/950474/Nesvrstani%20ponovo%20u%20Beogradu.html|title=Nesvrstani ponovo u Beogradu|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of|last=Serbia|access-date=18 September 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN-NAM&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/sg/statements/index.asp?nid=5488|title=Secretary-General's Message to Additional Commemorative Meeting of the Non-Aligned Movement – United Nations Secretary-General Ban Ki-moon|access-date=18 September 2016|date=5 September 2011}}&lt;/ref&gt; 106 delegacija potvrdilo je sudjelovanje u ovome događaju.&lt;ref name=&quot;RTS-NAM&quot;/&gt; Ideja za organiziranje susreta došla je od [[Predsjednik Srbije|predsjednika Srbije]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] na marginama 15. samita Pokreta nesvrstanih u Egiptu.&lt;ref name=&quot;Vojvodina-Tadić-NAM&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rtv.rs/sr_ci/politika/tadic-nesvrstani-ponovo-u-beogradu-2011._138118.html |title=Tadić: Nesvrstani ponovo u Beogradu 2011. |date=16 July 2009 |publisher=[[Radio Television of Vojvodina]] |access-date=8 April 2020 }}&lt;/ref&gt; Srpski ministar vanjskih poslova [[Ivica Dačić]] sudjelovao je u 17. samitu pokreta u Venecueli&lt;ref name=&quot;UN-NAM&quot;/&gt; Dačić je sudjelovao i na ministarskoj konferenciji u Azerbejdžanu gdje je istakao važnost pokreta za Srbiju kao i važnost očuvanja uspomene na ostavštinu bivše Jugoslavije i predsjednika Tita uz izražavanje žaljenja što je njegova zemlja samo posmatrač i nadu da je bliža suradnja moguća u budućnosti.&lt;ref name=&quot;Dačić-Novosti.rs-NAM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:720809-Dacic-Imamo-veliku-podrsku-zemalja-Pokreta-nesvrstanih |title=Nesvrstani su uvek uz nas |last=Milinković |first=Danijelal |date=6 April 2018 |publisher=[[Večernje novosti]] |access-date=8 April 2020 }}&lt;/ref&gt;
:{{Flag|Hrvatska}}: [[Predsjednik Hrvatske]] [[Stjepan Mesić]] sudjelovao je na konferenciji Pokreta nesvrstanih u Havani 2009. godine.&lt;ref name=&quot;Mesić-NAM&quot;&gt;{{cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/nesvrstanima-hrvatski-zbogom-nakon-ulaska-u-eu-91105 |title=Nesvrstanima hrvatski zbogom nakon ulaska u EU |date=7 March 2010 |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |access-date=31 March 2020 }}&lt;/ref&gt; Suradnju kancelarije predsjednika Mesića sa zemljama pokreta pomagao je iskusni jugoslavenski diplomat, posljednji ministar vanjskih poslova i osoba godinama aktivna u razvoju pokreta [[Budimir Lončar]].&lt;ref name=&quot;Mesić-NAM&quot;/&gt; Neočekivani izbor Hrvatske kao istočnoeuropskog kandidata za privremeno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a 2008. i 2009. godine (u otvorenom takmičenju sa većom državom [[Češka|Češkom]] koja je već tada nasuprot Hrvatskoj bila članica EU i NATO-a) bilo je pripisano uspješnom lobiranju predsjednika Mesića i ministarstva vanjskih i europskih poslova među zemljama članicama Pokreta nesvrstanih.&lt;ref name=&quot;UNSC-NAM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dw.com/hr/hrvatska-izabrana-u-vije%C4%87e-sigurnosti-un-a-kao-nestalna-%C4%8Dlanica/a-2828233 |title=Hrvatska izabrana u Vijeće sigurnosti UN-a kao nestalna članica |last=Avdović |first=Erol |date=17 October 2007 |publisher=[[Deutsche Welle]] |access-date=31 March 2020 }}&lt;/ref&gt;

==Vidi još==
* [[Muzej afričke umjetnosti u Beogradu]]
* [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine]]

==Izvori==
{{reflist}}

[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Politika Jugoslavije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Jugoslavije]]
[[Kategorija:SFRJ]]</text>
      <sha1>lw6i27g207eoye21qmaaqszfucmypz3</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>