Njemačka

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.25</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Njemačka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>829</id>
    <revision>
      <id>3428396</id>
      <parentid>3419354</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T08:52:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jarash</username>
        <id>11450</id>
      </contributor>
      <comment>Nepotrebno preusmjeravanje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="121045" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime = Savezna Republika Njemačka
| izvorno_ime = {{jezik|de|''Bundesrepublik Deutschland''}} {{de simbol}}
| ime_genitiv = Njemačke
| zastava = Flag of Germany.svg
| grb = Coat of Arms of Germany.svg
| uzrečica = Einigkeit und Recht und Freiheit&lt;br /&gt;({{bs|Jedinstvo, pravda i sloboda}})
| himna = [[Deutschlandlied]] (Treća strofa)&lt;center&gt;[[Datoteka:National anthem of Germany - U.S. Army 1st Armored Division Band.ogg]]&lt;/center&gt;
| mapa = EU-Germany.svg
| glavni_grad = [[Berlin]]
| glavni_grad_kordinati = {{coord|52|52|N|13|37|E|type:city|title=Berlin}}
| najveći_grad = [[Berlin]]
| službeni_jezik = [[njemački]]
| državno_uređenje = [[Federacija]]
| vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Njemačke|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast = [[Frank-Walter Steinmeier]]
| vrsta_druge_vlasti = [[Njemački kancelar|Kancelar]]
| vladar_druga_vlast = [[Olaf Scholz]]
| vrsta_treće_vlasti =
| vladar_treća_vlast =
| nezavisnost = [[Njemačko carstvo]]
| nezavisnost_priznato = [[18. januar]] [[1871]]
| površina = 357.104
| po_površini_na_svijetu = 61. na svijetu
| procenat_vode = 2,18%
| stanovnika = {{povećanje}} 83.019.200
| stanovnika_godina = Procjena 2018
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 16. na svijetu
| gustoća = 225
| po_broju_gustoće_na_svijetu = 37. na svijetu
| bdp_ukupno = $4,555 biliona
| bdp_godina = Procjena 2019
| po_broju_bdp_na_svijetu = 4. na svijetu
| bdp_per_capita = $54.983
| hdi = {{povećanje}} 0.939
| hdi_godina = 2018
| hdi_nivo = &lt;span style=&quot;color:#009900;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu = 5. na svijetu
| gini = {{smanjenje}} 31.1
| gini_godina = 2018
| po_broju_gini_na_svijetu = 26. na svijetu
| valuta = [[Euro]] ([[€]]) ([[EUR]])
| vremenska_zona = ([[UTC]]+1)
| najveća_tačka_ime = [[Zugspitze]]
| najveća_tačka_metara = 2 962
| najveće_jezero_ime = [[Bodensko jezero]]
| najveće_jezero_površina = 571,5 
| najveća_rijeka_ime = [[Rajna]]
| najveća_rijeka_dužina = 865
| nacionalni_dan = [[3. oktobar]]
| internetski_nastavak = [[.de]]
| pozivni_broj = +49
| komentar = 
|}}
'''Njemačka''' ({{de|Deutschland}}), službeno '''Savezna Republika Njemačka''' ({{audio|De-Bundesrepublik_Deutschland.ogg|pomoć=ne|Bundesrepublik Deutschland}}), jeste [[suverena država]] u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]]. Na sjeveru graniči sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]], [[Danska|Danskom]] i [[Baltičko more|Baltičkim morem]]; na istoku sa [[Poljska|Poljskom]] i [[Češka|Češkom]]; na jugu sa [[Austrija|Austrijom]] i [[Švicarska|Švicarskom]]; a na zapadu sa [[Francuska|Francuskom]], [[Luksemburg]]om, [[Belgija|Belgijom]] i [[Holandija|Holandijom]]. Teritorija Njemačke zauzima površinu od 357.021 kvadratnih kilometara i ima [[Umjereni pojas|umjerenu sezonsku klimu]]. Sa 82 miliona stanovnika je najnaseljenija država među država članicama [[Evropska unija|Evropske unije]], te treća po broju migranata u svijetu.&lt;ref&gt;[http://www.migrationinformation.org/datahub/countrydata/country.cfm Germany: Inflow of foreign population by country of nationality, 1994 to 2003]&lt;/ref&gt;

Za područje pod imenom Germania u kojoj živi nekoliko [[Germani|germanskih naroda]] se zna i bilježi već od 100. godine n. e. Počevši od [[10. vijek]]a, njemačka područja čine središnji dio [[Sveto rimsko carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] koje traje sve do [[1806.]] godine. Tokom [[16. vijek]]a, sjever Njemačke postaje središte [[Reformacija|protestanske reformacije]]. Njemačka se prvi put pojavljuje kao savremena [[nacionalna država]] nakon [[Ujedinjenje Njemačke|Njemačkog ujedinjenja]] tokom [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] [[1871.]] godine. Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Njemačka je bila podijeljena u dvije zasebne države: [[Njemačka demokratska republika|Istočnu Njemačku]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]] u skladu sa granicama savezničkih okupacionih zona.&lt;ref&gt;[[Federalni Ustavni sud Njemačke]] (2 BvF 1/73; BVerfGE 36, 1): [[Njemačko carstvo]] kao država Nijemaca je potpuno identično [[Zapadna Njemačka|Saveznoj republici Njemačkoj]] [jer postoji kao nacionalna država i ''međunarodnopravnni subjektivitet''([[međunarodno javno pravo]]) od 1871]. Godine 1949, nakon podjele na [[Njemačka demokratska republika|istočnu]] i zapadnu Njemačku nije se smatralo za osnivanje nove zapadnonjemačke države niti nasljednice Njemačkog carstva, nego je reorganizovan samo taj dio Njemačke.&lt;/ref&gt; Dvije države su ponovno [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjene]] [[1990.]] godine. Zapadna Njemačka je [[1957.]] godine postala osnivačka članica Evropske zajednice, koja 1993. godine postaje Evropska unija. Njemačka je dio neograničene [[Šengenski sporazum|Šengenske zone]] i usvojila je evropsku valutu, [[euro]], [[1999.]] godine.

Njemačka je [[Federacija|federalna]] [[parlamentarna republika]] sastavljena od [[Njemačke savezne pokrajine|16 saveznih država]]. Glavni i ujedno najveći grad je [[Berlin]]. Njemačka je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[NATO|NATO-a]], [[G8]] i [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]]. Ona je jedna od vodećih industrijskih zemalja u svijetu, sa trećom najvećom privredom po nominalnom [[Bruto domaći proizvod|BDP-u]] i petom po [[Paritet kupovne moći|PKM-u]]. Ona je najveći izvoznik i drugi najveći uvoznik robe. Godišnje alocira drugi najveći iznos međunarodne pomoći u svijetu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.topnews.in/germany-worlds-second-biggest-aid-donor-after-us-229970|title=Germany world's second biggest aid donor after US - TopNews|work=topnews.in|access-date=23. 9. 2015|archive-date=24. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110524095558/http://www.topnews.in/germany-worlds-second-biggest-aid-donor-after-us-229970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; dok je šesta u svijetu po vojnim troškovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download | title = The fifteen major spenders in 2006 |  year=2007 | format = PDF | work = Recent trends in military expenditure | publisher = Stockholm International Peace Research Institute | access-date=5. 2. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070814224502/http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download | archive-date=14. 8. 2007 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Ona je razvila visoki standard života i uspostavila opsežni sistem [[Socijalna sigurnost|socijalne sigurnosti]]. Igra važnu ulogu u evropskoj politici a održava mnoga bliska partnerstva i na globalnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20080404235732/http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|title=The leader of Europe? Answers an ocean apart|archive-date=4. 4. 2008|work=iht.com|access-date=23. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njemačka je poznata i kao vodeća zemlja u nekoliko naučnih i tehnoloških područja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005051348/http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|title=Confidently into the Future with Reliable Technology|author=Idea TV GmbH|archive-date=5. 10. 2011|work=innovations-report.de|access-date=23. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{glavni|Historija Njemačke}}
Njemački jezik i &quot;germanizam&quot; traju više od hiljadu godina, ali je država po imenu Njemačka formirana kao moderna nacionalna država tek [[1871.]] godine, kada je [[Pruska]] predvodila njemačke države do pobjede nad [[Francuska|Francuskom]]. Tada je nastao drugi njemački Reich (rajh), obično prepoznatljiv kao carstvo.

===Prahistorija===
[[Datoteka:Nebra Scheibe.jpg|thumb|Nebeski disk Nebra]]
Otkriće donje vilice [[Mauer 1]] [[1907.]] godine dokazuje postojanje ljudskog života na prostorima današnje Njemačke još prije 600.000 godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pnas.org/content/107/46/19726.full|title=Radiometric dating of the type-site for Homo heidelbergensis at Mauer, Germany|work=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|PNAS]]|date=27. 8. 2010|access-date=27. 8. 2010}}&lt;/ref&gt; Najstariji komplet lovačko oružja na svijetu koji je ikada pronađen, otkriven je u rudniku uglja u kod [[Schöningen]]a gdje su pronađena koplja dužine 6–7,5 metara starosti oko 380.000 godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archive.archaeology.org/9705/newsbriefs/spears.html|title=World's Oldest Spears|work=archive.archaeology.org|publisher= |date=3. 5. 1997|access-date=27. 8. 2010}}&lt;/ref&gt; Dolina Neander je bila prvo mjesto gdje su nađeni ostaci pračovjeka [[1856]], poznatog kao [[Neandertalac]]. Za Neandertalca 1 poznato je da su njegovi ostaci stari oko 40.000 godina. Također pronađeni su ostaci ''Homo sapiensa'' u Švapskim jurama kod [[Ulm]]a. Pronađeni ostaci također uključuju kosti ptica, kljovu mamuta, što predstavlja najstariji muzički instrument koji je pronađen. Također oko 42.000 godina stara skluptura čovjeka-lava iz [[Ledeno doba|Ledenog doba]] predstvlja najstariju figuru koja je ikada pronađena&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theartnewspaper.com/articles/Ice-Age-iLion-Mani-is-worlds-earliest-figurative-sculpture/28595|title=Ice Age Lion Man is world's earliest figurative sculpture|work=[[The Art Newspaper]]|date=31. 1. 2013|access-date=31. 1. 2013|archive-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150215162121/http://www.theartnewspaper.com/articles/Ice-Age-iLion-Mani-is-worlds-earliest-figurative-sculpture/28595|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te [[Venera iz Hohle Felsa]] stara oko 35.000 godina. [[Nebeski disk Nebra]] pronađen je nedaleko od gradića Nebra nedaleko od [[Hale]]a u pokrajini [[Saksonija-Anhalt]].

===Germani===
{{glavni|Germani}}
[[Datoteka:Germanic tribes (750BC-1AD).png|mini|lijevo|Širenje [[Germani|Germanskih plemena]] [[750]]. p. n. e. do [[1]]. n. e.]]
Pretpostavlja se da se je etnogeneza Germanskih plemena desila tokom nordijskog [[Bronzano doba|bronzanog doba]], ili najkasnije tokom predrimskog [[Željezno doba|željeznog doba]]. Iz južne [[Skandinavija]] i sjeverne Njemačke, plemena su počela da se šire prema jugu, istoku i zapadu u prvom vijeku p. n. e, te su uspostavili kontakte sa [[Kelti|keltskim plemenima]] iz [[Galija|Galije]] te sa [[Iranski narodi|iranskim]], [[Baltički narodi|baltičkim]] i [[Slaveni|slavenskim]] plemenima [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. Malo se zna o ovom ranom periodu germanske historije izvan tog što je zabilježeno u djelovanjima sa [[Rimsko carstvo|rimskim carstvom]], etimološkim istraživanjima i arheološkim nalazima.&lt;ref name=&quot;Claster&quot;&gt;Jill N. Claster: ''Medieval Experience: 300–1400''. NYU Press 1982, str. 35. {{ISBN|0-8147-1381-5}}.&lt;/ref&gt;

Za vrijeme [[Cezar Augustus|Augustusa]], rimski vojskovođa [[Publius Quinctilius Varus]] počinje invaziju Germanije (izraz koji su Rimljani koristili za područje između [[Rajna|Rajne]] i [[Ural]]a), i u ovom vremenu germanska plemena se po prvi put upoznavaju sa rimskom vojnom taktikom dok zadržavaju svoj plemenski identitet. 9. godine n. e, tri rimske legije pod vodstvom Varusa su doživjele poraz od [[Čerusci|čeruskog]] vođe [[Arminius]]a u [[Bitka kod Teutoburške šume|bitci kod Teutoburške šume]]. Tako je savremena Njemačka, sve do Rajne i [[Dunav]]a, ostala van Rimskog carstva. Do 100. godine, doba [[Tacit]]ove &quot;Germanije&quot;, Germani su se naselili širom dolina tih rijeka, posjedujući većinu teritorije savremene Njemačke. U 3. vijeku se pojavljuju nekoliko velikih zapadnogermanskih plemena: [[Alemani]], [[Franci]], [[Sasi]] i [[Frizi]] među ostalih. Oko 260, germanski narodi su se probili kroz rimsku granicu na Dunavu i prešli u zemlje pod rimskom vlasti.&lt;ref name=&quot;Cambridge ancient history&quot;&gt;The Cambridge Ancient History, vol. 12, str. 442. {{ISBN|0-521-30199-8}}.&lt;/ref&gt;

===Sveto rimsko carstvo===
{{glavni|Sveto rimsko carstvo}}
[[Datoteka:Holy Roman Empire ca.1600.svg|mini|desno|250px|Karta Svetog rimskog carstva]]
[[Datoteka:Lucas Cranach (I) workshop - Martin Luther (Uffizi).jpg|thumb|lijevo|Martin Luther]]
Njemački jezik i &quot;germanizam&quot; postoje više od hiljadu godina, ali je država po imenu Njemačka formirana kao moderna nacionalna država tek [[1871.]] godine, kada je dominacija nad Pruskom propala. Tada je nastao drugi njemački Reich, u historiografiji obično poznat i kao Carstvo.

''Prvi reich'', poznatiji i kao [[Sveto rimsko carstvo]] njemačke nacije, je potekao od [[Karolinško carstvo|Karolinškog carstva]] (843), koga su osnovali [[Čarlemanci]] [[25. decembar|25. decembra]] [[800.]] godine, a koji je trajao sve do [[1806.]] Tokom ovih hiljadu godina, Nijemci su uspješno proširili svoj uticaj uz pomoć katoličke crkve.

Godine [[1517.]] [[Martin Luther]] je objavi svojih ''devedeset pet teza'' u [[Wittenberg]]u, te počinje [[Reformacija|reformaciju]] u Katoličkoj crkvi. [[Luteranizam]] i [[kalvinizam]] postaju službene religije u njemačkim pokrajinama nakon [[1530.]] i [[1648.]] godine. Ova događanja su dovela do [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] (1618), koji je, kada se završio [[Westfalski mir|Westfalskim mirom]] 1648. godine, učinio da Njemačka postane ekonomski iscrpljena i politički nestabilna.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Philpott|first=Daniel|title=The Religious Roots of Modern International Relations|url=https://archive.org/details/sim_world-politics_2000-01_52_2/page/206|journal=World Politics|date=januar 2000|volume=52|issue=2|pages=206–245|doi=10.1017/S0043887100002604}}&lt;/ref&gt; Ovakva situacija je omogućila [[Napoleon]]u da [[1806.]] porazi Njemačku. Poslije toga, [[Francuska]] je postala krvni neprijatelj Njemačke. U [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] 1870, Njemačka se osvetila Francuskoj, kao i u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] 1914-19, kada je invazija na Francusku bila glavni cilj.

[[Sveto rimsko carstvo]] se proširilo tako što je sklopljen savez Njemačke i [[Austrija|Austrije]], gdje je glavnu riječ imala Njemačka. Između 1815. i 1871. Njemačka se sastojala od mnoštva malih država (39), od kojih je napravljen Njemački savez (''Deutscher Bund'').

===Njemačka konfederacija i ujedinjenje Njemačke===
{{glavni|Njemačka konfederacija|Njemačko carstvo}}

[[Datoteka:Wernerprokla.jpg|thumb|Osnivanje njemačkog carstva u Versillesu 1871. godine]]
[[Datoteka:Deutsches Reich 1871-1918.png|thumb|lijevo|200px|Njemačko carstvo (1871-1918)]]
Nakon [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovog]] pada saziva se [[Bečki kongres]] [[1814]], te se osniva [[Njemačka konfederacija]], labavi savez 39 njemačkih država. Neslaganje s restauratorskom politikom je djelimično dovela do pojave liberalnih pokreta, nakon čega slijedi nova mjera represije od strane austrijskog državnika [[Klemens Wenzel von Metternich]]a, poznata kao [[Zollverein]] (''tarifna unija'') je produbila ekonomsko ujedinjenje Njemačke.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Henderson |first=W. O. |title=The Zollverein |journal=History |date=januar 1934 |volume=19 |issue=73 |pages=1–19 |doi=10.1111/j.1468-229X.1934.tb01791.x}}&lt;/ref&gt; Nacionalni i liberalni ideali iz [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] dobili su veliku podršku među Nijemcima, naročito kod mlađih generacija. Hambacher Fest je bio glavni događaj u prilog njemačkom jedinstvu, slobodi i demokraciji. Tokom niza revolucija [[1848.]] godine, tokom kojih je uspostavljena republika u Francuskoj, intelektualni i pučki sloj stanovništva je digao revoluciju [[1848.]] u njemačkim državama.

Kralj [[Wilhelm I]] imenuje [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]] za kancelara Pruske [[1862]]. Bismarck je uspješno poveo [[Drugi šlezvički rat|rat protiv Danske]] 1864, [[Austrijsko-pruski rat]] nakon kojeg je osnovana Sjevernonjemačka konfederacija (Norddeutscher Bund) [[1867]], te je isključena Austrija iz konfederacijskih odnosa. Nakon poraza Francuza u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] [[1871.]] proglašeno je Njemačko carstvo u [[Dvorac Versailles|Versaillesu]], te su ujedinjeni svi dijelovi Njemačke, osim Austrije. [[Hoencolerni|Hoencolernški]] kralj je vladao Njemačkom, a glavni grad ujedinjene Njemačke je bio [[Berlin]]. U ''Gründerzeit'' periodu nakon ujedinjenja Njemačke, Bismarck je u vanjskoj politici Njemačkoj osigurao saveznike, izolirao Francusku, te izbjegavao rat. Nakon Berlinske konferecije, Nijemci su tražili nekoliko kolonija uključujući [[Njemačka istočna Afrika|Njemačku istočnu Afriku]], [[Njemačka jugozapadna Afrika|Njemačku jugozapadnu Afriku]], [[Togoland]] i [[Kamerun]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=100 maps |year=2005 |publisher=Sterling Publishing |isbn=978-1-4027-2885-3 |editor=Black, John |page=202}}&lt;/ref&gt; [[Vilim II, car Njemačke|Wilhelm II]] je težio ka agresivnoj politici i upotrebi vojne sile. Većina saveza unutar kojih je Njemačka bila, nisu obnovljeni, te novi su bili isključeni.

[[Sarajevski atentat|Atentat na austrougarskog prijestolonasljednika]] [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franju Ferdinanda]] 28. juna [[1914.]] godine označio je povod za [[Prvi svjetski rat|Svjetski rat]]. Njemačka, kao dio [[Centralne sile|Centralnih sila]] je pretrpila poraz od sila [[Antanta|Antante]] u jednom od najkrvavijih sukoba svih vremena. Ukupno je poginulo oko dva miliona njemačkih vojnika tokom Prvog svjetskog rata.&lt;ref&gt;{{cite news |url = http://www.spiegel.de/international/germany/0,1518,530319,00.html |title = Last German World War I Veteran Believed to Have Died |work =Spiegel Online |date=22. 1. 2008 |first =David |last =Crossland |access-date=25. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; [[Njemačka revolucija]] je izbila u oktobru [[1918.]] godine, kralj Wilhelm II je abdicirao. Primirje je potpisano 11. novembra [[1918.]] godine, Njemačka potpisuje [[Versajski sporazum]] u junu [[1919.]] Nijemci su ovaj sporazum doživjeli kao nepravedan i ponižavajući.&lt;ref&gt;
{{Cite book | first1=Manfred F.| last1=Boemeke | first2= Gerald D.| last2= Feldman | author2-link= Gerald Feldman | first3= Elisabeth | last3= Glaser |series=Publications of the German Historical Institute |chapter=Introduction |pages=[https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3/page/1 1]–20 |title=Versailles: A Reassessment after 75 Years | url=https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3|publisher=Cambridge University Press|year=1998 |isbn=978-0-521-62132-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{Cite book |editor1-first=Manfred F.|editor1-last=Boemeke |editor1-link= |editor2-first= Gerald D.|editor2-last= Feldman |editor2-link= Gerald Feldman |editor3-first= Elisabeth |editor3-last= Glaser |editor3-link= |series=Publications of the German Historical Institute |first1=Fritz|last1=Klein|author-link1 =Fritz Klein (historian)|chapter=Between Compiègne and Versailles: The Germans on the Way from a Misunderstood Defeat to an Unwanted Peace |pages=[https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3/page/203 203]–220 |title=Versailles: A Reassessment after 75 Years |url=https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3|publisher=Cambridge University Press|year=1998 |isbn=978-0-521-62132-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{Cite book |editor1-first=Manfred F.|editor1-last=Boemeke |editor1-link= |editor2-first= Gerald D.|editor2-last= Feldman |editor2-link= Gerald Feldman |editor3-first= Elisabeth |editor3-last= Glaser |editor3-link= |series=Publications of the German Historical Institute |first1=William R.|last1=Keylor |chapter=Versailles and International Diplomacy |pages=[https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3/page/469 469]–505 |title=Versailles: A Reassessment after 75 Years |url=https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3|publisher=Cambridge University Press|year=1998 |isbn=978-0-521-62132-8}}&lt;/ref&gt;
{{Clear left}}

===Weimarska republika i Treći reich===
{{Glavni|Weimarska republika|Treći reich}}
{{Izbori za Njemačku skupštinu 1932. (juli)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|mini|desno|[[Adolf Hitler]]]]
Drugi njemački Reich je okončan [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], kada je njemački car [[Vilim II, car Njemačke|Vilim II]] bio prinuđen da [[Abdikacija|abdicira]]. Poslije [[Njemačka novembarska revolucija|Novembarske revolucije]], konstituirana je demokratska [[Weimarska Republika]]. Velika ekonomska moć Njemačke je ostvarena zahvaljujući rezultatu [[Versajski sporazum|Versajskog mira]] i [[Velika depresija|Velike depresije]], što je dovelo do odbacivanja demokratije od strane i lijevo i desno orijentisanih njemačkih građana. Na dvaput održanim izborima [[1932]], Nacistička partija [[NSDAP]] je dobila 37,3% glasova u [[Izbori za Njemačku skupštinu 1932. (juli)|julu]], a 33% u [[Izbori za Njemačku skupštinu 1932. (novembar)|novembru]]. [[30. januar]]a [[1933]], [[Adolf Hitler]] je imenovan za [[Njemački kancelar|kancelara Njemačke]], a [[23. mart]]a 1933. godine njemački parlament je ukinuo [[ustav Weimarske Republike]]. [[Treći reich]] je trajao od 1933. do 1945. i zasnivao se na [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizmu]], odnosno nacizmu. [[1934]]. Hitler je preuzeo apsolutnu kontrolu nad vladom, kada je [[de facto]] postao i predsjednik Njemačke. Nakon [[Anschluss|aneksije Austrije]] ([[1938]]), politika anektiranja susjednih teritorija, dovela je do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je u Evropi otpočeo [[1. septembar|1. septembra]] [[1939]]. kada je Njemačka okupirala [[Poljska|Poljsku]]. Njemačka i njeni saveznici su imali veliku i dobro kontroliranu vojsku, koja je preuzela kontrolu nad gotovo cijelom teritorijom Evrope.

Poslije operacije [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|Barbarossa]] (napada na [[Sovjetski Savez]]) [[22. juni|22. juna]] [[1941]]. otvoren je drugi front na istoku, kao i napada na [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], kada je prekršen dogovor o nenapadanju Njemačke na SAD, od strane [[Adolf Hitler|Hitlera]] ([[11. decembar|11. decembra]] [[1941]]. godine). Od 1941. do [[1945]]. nacistička Njemačka, uz pomoć susjednih kolaboracionista, sistematski je ubila u [[koncentracioni logor|koncentracionim logorima]] 6 miliona [[Jevreji|Jevreja]] ([[holokaust]]) i 5 miliona uglavnom [[Slaveni|Slavena]] i [[Romi|Roma]] ([[porajmos]]). Režim je isto tako ubijao homoseksualce i mentalno retardirane osobe i druge &quot;nesposobne&quot; ljude, ali i politički nepodobne građane (naročito komuniste i socijaliste, ali i religiozne vođe). [[8. maj]]a 1945. godine Njemačka je kapitulirala poslije okupacije Berlina od strane ruske [[Crvena Armija|Crvene Armije]] i Zapadnih sila. Prije ulaska [[Crvena Armija|ruskih trupa]] u [[Berlin]], Hitler je izvršio samoubistvo.

=== Istočna i Zapadna Njemačka ===
{{Glavni|Savezna Republika Njemačka|Njemačka demokratska republika}}
[[Datoteka:Map-Germany-1945.svg|thumb|left|Okupacijske zone Njemačke]]
[[Datoteka:West and East Germans at the Brandenburg Gate in 1989.jpg|thumb|Pad Berlinskog zida [[1989.]]]]
Nakon kapitulacije nacističke Njemačke, Njemačka i [[Berlin]] su podijeljeni od strane saveznika na četiri okupacijske zone. Ove zone su zajedno prihvatile oko 6,5 miliona Nijemaca protjeranih iz istočnih dijelova Evrope ([[SSSR]], [[Poljska]], [[Jugoslavija]], [[Čehoslovačka]]). Od zapadnih sektora koji su bili pod kontrolom [[SAD]]-a, [[UK|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]] 23. maja [[1949.]] formirana je [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]], a od sovjetskog sektora formirana je 7. oktobra [[1949.]] [[Njemačka demokratska republika]] poznatija i kao Istočna Njemačka. Za glavni grad Zapadne Njemačke odabran je [[Bonn]], a Istočne [[Berlin]].

Zapadna Njemačka je osnovana kao federalna parlamentarna republika sa socijalnom tržišnom ekonomijom. Počevši od [[1948.]] Zapadna Njemačka je postala glavni primatelj pomoći za obnovu poznatije kao [[Marshallov plan]], koji je koristila za obnovu industrijske proizvodnje, naročito za proizvodnju uglja.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Carlin, Wendy|chapter=West German growth and institutions (1945–90)|editors=Crafts, Nicholas; Toniolo, Gianni|year=1996|title=Economic Growth in Europe Since 1945|publisher=Cambridge University Press|page=464|isbn=0-521-49964-X}}&lt;/ref&gt; [[Konrad Adenauer]] je bio izabran za prvog saveznog kancelara (''Bundeskanzelar''), te je tu dužnost obavljao od [[1949.]] do [[1963.]] Pod njegovim i vodstvom [[Ludwig Erhard|Ludwiga Erharda]] BRD je imala dugotrajan privredni rast od [[1950-e|1950-ih]] koji je poznat kao ''ekonomsko čudo''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bpb.de/izpb/10131/wirtschaft-in-beiden-deutschen-staaten-teil-1|title=Deutschland in den 50er Jahren: Wirtschaft in beiden deutschen Staaten |trans-title=Economy in both German states|author=Werner Bührer|date=24. 12. 2002||work=Informationen zur Politischen Bildung|issue=256|publisher=Bundeszentrale für politische Bildung}}&lt;/ref&gt; Zapadna Njemačka se pridružuje [[NATO]]-u [[1955]], te je bila jedna od zemalja osivača [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]].

[[DDR|Istočna Njemačka]] je bila zemlja članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] pod političkom i vojnom kontrolom [[SSSR]]-a. Iako se DDR predstavljao kao demokratska zemlja, zapravo vlast u zemlji je vlast imala [[Partija socijalističkog jedinstva Njemačke]], koja je na vlasti opstajala zajvaljujući [[Stasi]]ju, golemom aparatu tajne policije&lt;ref name=&quot;spiegel_20080311&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.spiegel.de/international/germany/0,1518,540771,00.html|title = New Study Finds More Stasi Spooks|author = maw/dpa|date=11. 3. 2008|work = [[Der Spiegel]]|access-date=30. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; i mnogim drugim organizacijama. Ekonomiju DDR-a je kontrolirao Sovjetski savez, DDR je bio zemlja članica Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomoć.&lt;ref name=loc-cs&gt;&quot;Germany (East)&quot;, Library of Congress Country Study, [http://memory.loc.gov/frd/cs/germany_east/gx_appnb.html Appendix B: The Council for Mutual Economic Assistance]&lt;/ref&gt;

Dok je vlast u [[DDR|Istočnoj Njemačkoj]] koristila propagandu socijalnih programa i potencijalne invazije Zapadne Njemačke, mnogi stanovnici su bježali s istoka na zapad za slobodom i prosperitetom.&lt;ref name=&quot;NYT_19890822&quot;&gt;{{cite news|url = http://www.nytimes.com/1989/08/22/world/westward-tide-of-east-germans-is-a-popular-no-confidence-vote.html?pagewanted=all&amp;src=pm | title = Westward Tide of East Germans Is a Popular No-Confidence Vote|first = Ferdinand|last = Protzman |date=22. 8. 1989|work = The New York Times | access-date=30. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; [[1961.]] godine izgrađen je [[Berlinski zid]] s ciljem sprječavanja prebjega stanovnika istočnog u zapadni [[Berlin]], te je postao simbolom [[Hladni rat|Hladnog rata]], zbog čega je njegov pad [[1989.]] godine simbolizira pad [[Komunizam|komunizma]] i kraj [[Hladni rat|Hladnog rata]] i ponovno ujedinjenje Njemačke.

Napetosti između istočne i zapadne Njemačke su smanjene tokom ranih [[1970-e|1970-ih]] za vrijeme Ostpolitika kancelara [[Willy Brandt]]a . U ljeto [[1989.]] godine [[Mađarska]] je prva srušila [[Željezna zavjesa|željeznu zavjesu]] i otvorila svoje granice prema zapadu, što je dovelo do iseljavanja hiljade Nijemaca iz DDR-a u Zapadnu Njemačku preko Mađarske.

===Ujedinjena Njemačka===
{{glavni|Reunifikacija Njemačke}}
Poslije pada komunizma u Evropi, Njemačka se ponovo ujedinila ([[1990]]), što je dovelo do ekonomskih problema koji se osjećaju i danas. Berlin je ponovo postao glavni grad. Porodice, koje su bile dugi niz godina rastavljene, ponovo su se spojile. Kao dio postkomunističkog procesa, otvoreni su akti tajne policije.

Zajedno sa Francuskom, nova Njemačka igra glavnu ulogu u Evropskoj uniji. Njemačka je država koja se zalaže za zajedničku evropsku politiku, odbranu i sigurnost. Kancelar se redovno poziva na sastanke Vijeća Sigurnosti Ujedinjenih Naroda.

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[Zastava Njemačke]] u današnjem obliku prihvaćena je [[1919]]. Ponovno je prihvaćena novim [[ustav]]om iz [[1949]]. Zastava se sastoji od 3 jednaka vodoravna polja [[Crna|crne]] (na vrhu), [[Crvena|crvene]] (u sredini) i zlatne/[[Žuta|žute]] boje (na dnu).

=== Grb ===
[[Grb Njemačke]] je crni [[orao]] na žutoj (zlatnoj) pozadini, s crvenim kljunom i kandžama. Boje na grbu odgovaraju onima na [[Zastava Njemačke|zastavi Njemačke]].

=== Himna ===
[[Deutschlandlied|Das Lied der Deutschen]] (''Pjesma Njemaca'') jest [[državna himna]] Njemačke. Ova nacionalna himna je imala ironičnu [[Historija|historiju]]. Riječi je napisao [[Nacionalizam|nacionalista]] i republikanac August Heinrich Hoffmann von Fallersleben [[26. august]]a [[1841]]. na [[Ostrvo|ostrvu]] Helgolandu (u to vrijeme [[Britanska imperija|britanski]] posjed). Muziku je [[Kompozitor|komponovao]] [[Joseph Haydn]]. Prvobitno je muzika bila komponovana za himnu [[Austrija|Austrije]] na tekst pjesme &quot;Bog čuva cara Franza&quot; (Gott erhalte Franz den Kaiser).

== Geografija ==
{{glavni|Geografija Njemačke}}
[[Datoteka:Deutschland topo.jpg|mini|desno|220px|Topografska karta Njemačke]]
[[Datoteka:Hintersee.jpg|mini|desno|220px|Alpe]]
[[Datoteka:Golden Eagle in flight - 5.jpg|mini|desno|220px|Zlatni orao]]
[[Datoteka:Vue aérienne du Rhin à Dusseldorf.jpg|mini|desno|220px|Rajna u [[Düsseldorf]]u]]
Njemačka se nalazi u prirodnogeografskom središtu Evrope, ali je zbog privredne razvijenosti i pripadnosti [[EU|Evropskoj uniji]] pribrajamo [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]]. Središnji položaj Njemačke u Evropi prometno je vrlo važan, jer se preko nje spajaju istok i zapad Evrope, te sjever i jug. Prometno je Njemačka u evropskim okvirima gotovo nezaobilazna. Na svom sjeveru, Njemačka izlazi na dva mora, [[Sjeverno more|Sjeverno]] i [[Baltičko more]], koja su spojena umjetno prokopanim [[Kielski kanal|Kielskim kanalom]]. Sjeverno more vrlo je prometno pa se [[Hamburg]] razvio u jednu od najznačajnijih svjetskih luka. Žila kucavica njemačke privrede jeste rijeka [[Rajna]] koja povezuje različite privredno razvijene evropske regije, od [[Alpe|Alpa]] do Sjevernog mora, a povezuje [[Švicarska|Švicarsku]], Njemačku, [[Francuska|Francusku]] i [[Holandija|Holandiju]]. Najvećim dijelom teče kroz Njemačku.

===Reljef===
Reljef Njemačke u osnovi je dosta jednostavan. Njega čine prostrane nizine i, uglavnom, niske planine i pobrđa. Jedino se na jugu zemlje nalaze visoke naborne planine. U geološkoj građi dominiraju stare kristalaste škriljave stijene, eruptivi i metamorfne tvorevine. U reljefu Njemačke mogu se izdvojiti četiri prostrane cjeline: Sjevernonjemačka nizija, oblast Njemačkog sredogorja, Bavarska visoravan i oblast Alpa.

Sjevernonjemačka nizija je prostrana nizijska pokrajina koja zauzima najveći dio sjeverne Njemačke. Nizija ima prosječnu visinu od oko 50 metara. Južnije na nizine nastavlja se pojas niskih, starih planina Njemačkog sredogorja. Treću veliku reljefnu cjelinu čine prostori njemačkih visoravni. One se nalaze između Sredogorja na sjeveru i [[Alpe|Alpa]] na jugu. Visoravni su izgrađene od starih paleozojskih stijena, a prosječno su visoke 400 do 500 metara. Na krajnjem jugu Njemačke nalaze se planinski lanac Alpa, koji čine četvrtu reljefnu cjelinu zemlje.

===Klima===
Gotovo čitav teritorij Njemačke ima umjerenu [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]]. Njemačka je široko otvorena utjecajima zračnih masa sa zapada, istoka i sjevera. Jedino Alpe sprječavaju prodore zračnih masa sa juga, iz oblasti [[Mediteran]]a. Zapadni dio zemlje je pod snažnim klimatskim utjecajem [[Atlantski okean|Atlantika]]. Zbog toga, prostori na zapadu imaju klimu veoma sličnu onoj u zapadnoj Evropi. Obilježja ovoj klimatskoj oblasti daju umjereno topla ljeta i dosta blage zime. Padavine, pretežno kiša, izlučuje se prilično ravnomjerno tokom cijele godine. Količina padavina je umjerena i iznosi oko 700&amp;nbsp;mm godišnje.

U pravcu istoka i uopće na istoku Njemačke jako oslabe utjecaji sa Atlantika. Nasuprot tome, ojačaju utjecaji sa kontinenta. Zbog toga su na istoku zemlje ljeta mnogo toplija, ali su, isto tako, i zime osjetno hladnije. Istočni dijelovi Njemačke imaju i mnogo manje padavina (500 do 700&amp;nbsp;mm). Sjeverna Njemačka je pod klimatskim utjecajem [[Sjeverno more|Sjevernog]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Budući da je ona veoma niska, nema prepreka za prodore zračnih masa sa sjevera. Ljeta su zbog toga ovdje prohladna i kratka, a zime, ipak, nešto blaže od onih na istoku. Najveći dio prostora prima oko 600&amp;nbsp;mm padavina.

Alpski dio Njemačke ima izrazitu planinsku klimu sa vrlo oštrim i snježnim zimama i kratkim i prohladnim ljetima. Padavine, kiša i snijeg, mnogo su obimnije i premašuju 1.000&amp;nbsp;mm godišnje.

===Vode===
Njemačka ima relativno gustu riječnu mrežu. Gotovo sve njene rijeke teku prema Sjevernom i Baltičkom moru. Najveće pritoke ovih mora su: [[Laba]], [[Odra]], [[Visla]], [[Ems]] i [[Vezer]]. [[Rajna]], koja također pripada ovom području, najvažnija je rijeka Njemačke. Ona teče njenim zapadnim dijelom, a pri ušću pripada [[Holandija|Holandiji]]. [[Dunav]] je najveća rijeka južne Njemačke. On pripada slivu [[Crno more|Crnog mora]]. I Dunav je plovan, te i on ima veliko privredno značenje. Gotovo sve rijeke Njemačke, posebno one koje teku nizinama, međusobno su povezane plovnim kanalima.

===Flora===
Prirodni biljni pokrov je ljudskim djelatnostima jako izmijenjen. Na sjeveru zemlje velika su prostranstva zamočvarena. Uz močvare, u pejzažu sjeverne Njemačke danas doniniraju vještački odgojene livade i pašnjaci. Slične su prilike i na zapadu zemlje, i tamo preovladavaju livade i pašnjaci. U planinama Sredogorja mjestimično ima listopadnih, a u [[Alpe|Alpama]] miješanih i crnogoričnih šuma.

===Urbanizacija===
{{glavni|Spisak gradova u Njemačkoj}}
Njemačka ima niz velikih gradova. Postoji 11 službeno priznatih metropolskih regija. Od [[2006.]] godine identificirana su 34 grada koja se mogu nazvati regiopolisima.

Najveće [[konurbacija|širenje gradova]] je u Rajnsko-ruhrskoj regiji (11,7 miliona stanovnika u 2008) uključujući i [[Düsseldorf]] (glavni grad pokrajine [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]), [[Köln]], [[Bonn]], [[Dortmund]], [[Essen]], [[Duisburg]] i [[Bochum]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.deutsche-metropolregionen.org/fileadmin/ikm/01_monitoring/IKM_Monitoring2010.pdf|title=Regionales Monitoring 2010 – Daten und Karten zu den Europäischen Metropolregionen in Deutschland|year=2010|publisher=Bundesamt für Bauwesen und Raumordnung|page=10|language=de|access-date=11. 4. 2012|archive-date=12. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712162917/http://www.deutsche-metropolregionen.org/fileadmin/ikm/01_monitoring/IKM_Monitoring2010.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;{{Clear}}

{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Njemačkoj po broju stanovnika
| ime_države_u_lokativu = Njemačkoj
| drž_ref = 
| list_by_pop = Spisak gradova u Njemačkoj
| class = 
| int_ime = Pokrajine
| int_link = 
| grad_1 = Berlin | int_1 = Berlin | stan_1 = 3.644.826 &lt;small&gt; | img_1 = Cityscape Berlin.jpg 
| grad_2 = Hamburg | int_2 = Hamburg | stan_2 = 1.841.179 &lt;small&gt; | img_2 = Hamburger Rathaus von St-Petri.jpg 
| grad_3 = München | int_3 = Bavarska | stan_3 = 1.471.508 &lt;small&gt; | img_3 = Stadtbild München.jpg
| grad_4 = Köln | int_4 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_4 = 1.085.664 &lt;small&gt; | img_4 = Köln Panorama.jpg
| grad_5 = Frankfurt | int_5 = Hessen | stan_5 = 753.056 &lt;small&gt; |
| grad_6 = Stuttgart | int_6 = Baden-Württemberg | stan_6 = 634.830 &lt;small&gt; | 
| grad_7 = Düsseldorf | int_7 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_7 = 619.294 &lt;small&gt; | 
| grad_8 = Leipzig | int_8 = Saksonija | stan_8 = 587.857 &lt;small&gt; | 
| grad_9 = Dortmund | int_9 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_9 = 587.010 &lt;small&gt; |
| grad_10 = Essen | int_10 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_10 = 583.109 &lt;small&gt; |
| grad_11 = Bremen | int_11 = Bremen (pokrajina) | stan_11 = 569.352 &lt;small&gt; | 
| grad_12 = Dresden | int_12 = Saksonija | stan_12 = 554.649 &lt;small&gt;
| grad_13 = Hannover | int_13 = Donja Saksonija | stan_13 = 538.068 &lt;small&gt;
| grad_14 = Nürnberg | int_14 = Bavarska | stan_14 = 518.365 &lt;small&gt;
| grad_15 = Duisburg | int_15 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_15 = 498.590 &lt;small&gt; 
| grad_16 = Bochum | int_16 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_16 = 364.628 &lt;small&gt;
| grad_17 = Wuppertal | int_17 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_17 = 354.382 &lt;small&gt;
| grad_18 = Bielefeld | int_18 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_18 = 333.786 &lt;small&gt; 
| grad_19 = Bonn | int_19 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_19 = 327.258 &lt;small&gt;
| grad_20 = Münster | int_20 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_20 = 314.319 &lt;small&gt;
}}

==Politika==
{{glavni|Politika Njemačke}}
Njemačka je ustavna savezna republika, čiji se politički sistem zasniva na Ustavu iz 1949. godine (''Grundgesetz'', osnovni zakon). U njoj vlada parlamentarni sistem u kojoj kancelar igra najvažniju ulogu, a koga bira parlament. [[Bundestag]], donji dom njemačkog Parlamenta, u historijskom Reichstagu.
=== Parlament ===
{{Glavni|Bundestag}}
Njemački parlament ([[Bundestag]]) je zakonodavni organ Njemačke sa sjedištem u [[Berlin]]u. U političkoj strukturi Njemačke, Bundestag je jedini ustavni činilac na saveznom nivou, koji se bira direktno od građana Njemačke. Zakonom definisani broj predstavnika je 598, dok je stvarni broj u pravilu veći. Stvarni broj poslanika je veći zbog prelaznih i kompenzacijskih mandata. U trenutnom [[18. saziv Bundestaga|18. sazivu Bundestaga]], 4 mandata su prelazna, a 29 su kompenzacijski mandati, čime je broj predstavnika 631. Legislativni period Bundestaga traje 4 godine. Članovi Bundestaga mogu se priključiti nekoj frakciji ili grupi, čime dobijaju poseban status. Trenutno, Bundestagom predsjedava predsjednik Bundestaga [[Norbert Lammert]] član [[Kršćansko-demokratska unija|CDU]]-a).
{{col-begin|width=60%}}
{{col-break}}
{{Izbori za Njemačku skupštinu 2013.}}
{{col-break}}
{{Izbori za Njemačku skupštinu 2013. (mandati)}}
{{col-end}}
[[Datoteka:Composition of the German Bundesrat as a pie chart.svg|mini|desno|Raspodjela mjesta u Bundesratu]]
Parlament ([[Bundestag]]), se bira svake pete godine kombiniranim sistemom neposrednog i proporcionalnog biranja. Pored Bundestaga, drugi zakonodavni organ Njemačke skupštine je [[Bundesrat]] (Federalno vijeće). Savezni se zakoni donose u Bundestagu izglasavanjem većine glasova. Spovođenje zakona se potvrđuje izglasavanjem u Bundesratu, a ukoliko se ne uloži zahtjev ra razmatranje u Bundesratu, zakon se usvaja. Promjena zakona je moguća ako se za nju izjasni 2/3 članova Bundestaga. O zakonima pokrajina odlučuju pokrajinske skupštine. Broj predstavnika u Bundesratu se određuje na osnovu broja stanovnika u pokrajini. Šesnaest saveznih pokrajina predstavlja federalni nivo Bundesrata, koji je izazvao mnogo polemika na račun odnosa sa Bundestagom zbog neusglašenosti prilikom donošenja odluka i jednog i drugog tijela, što politički sistem čini vrlo kompliciranim. Na [[Izbori za Njemačku skupštinu 2013.|skupštinskim izborima 2013. godine]] najviše glasova 41,5% osvojila je koalicija [[Kršćansko-demokratska unija|Kršćansko-demokratske unije]] i [[Kršćansko-socijalna unija (Njemačka)|Kršćansko-socijalne unije]] čime je dobila 311 mjesta u Bundestagu.

{{raščistiti}}

=== Predsjednik države ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; float:right; margin-right:9px; margin-left:2px;&quot;
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Datoteka:Frank-Walter Steinmeier - 2018 (cropped).jpg|175px]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Datoteka:Sánchez se reunió con el nuevo canciller alemán Olaf Scholz en La Moncloa 20220117 (8) (cropped).jpg|190px]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Frank-Walter Steinmeier]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Predsjednik Njemačke od 2017.&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Olaf Scholz]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Kancelar Njemačke od 2021.&lt;/small&gt;
|}
{{Glavni|Predsjednik Njemačke}}
Funkcija šefa države je povjerena predsjedniku, kome je ograničena moć odlučivanja na ceremonijalne i reprezentativne dužnosti. Predsjednik je najviša funkcija u njemačkoj politici. Uloga predsjednika je relativno ograničena, te nema obavezu mješanja u dnevnu politiku, mada mu to nije zabranjeno. Obaveze predsjednika su regulisane [[Ustav Njemačke|Ustavom]], a u sprovođenju odluka predsjednik odlučuje samostalno, kao i u iznošenju svog ličnog mišljenja u pojedinim pitanjima. Osim diplomatskog predstavljanja Njemačke, predsjednik posjeduje važne ovlasti u vanrednim situacijama, kod izbora [[Njemački kancelar|kancelara]], raspuštanja [[Bundestag]]a, izbora manjinske [[Vlada Njemačke|Vlade]], te potpisivanja novih zakona, koji tek njegovim potpisom postaju važeći. Predsjednik se bira na mandat od pet godina od ''[[Bundesversammlung]]a''. Bundesversammlung se sastoji od članova Bundestaga i predstavnika pokrajina. Produženje mandata je moguće za samo jedan period. Sjedište predsjednika jest u [[Schloss Bellevue|dvorcu Bellevue]] u [[Berlin]]u i u [[Villa Hammerschmidt|Vili Hammerschmidt]] u [[Bonn]]u. Trenutni predsjednik je [[Frank-Walter Steinmeier]], izabran 2017. godine.

=== Kancelar ===
{{Glavni|Njemački kancelar}}
Trenutni kancelar je [[Olaf Scholz]] čija je uloga šef vlade, odnosno premijer države, dok se na mjestu predsjednika nalazi [[Frank-Walter Steinmeier]].

=== Ustavni sud ===
Sudsku vlast uključuje Savezni ustavni sud Njemačke (''Bundesverfassungsgericht''), Savezni vrhovni sud i nekoliko saveznih sudova, odgovornih za kontroliranje nižih sudova. Svi niži sudovi su napravljeni od strane saveznih država.

=== Političke partije ===
Od [[1949.]] u Njemačkoj dominiraju dvije stranke, [[Kršćansko-demokratska unija]] i [[Socijaldemokratska partija Njemačke]]. Do sada je svaki kancelar Njemačke bio iz jedne od te dvije stranke. Međutim, manja [[Slobodna demokratska partija]] (koja je imala predstavnike u Bundestagu od 1949. do 2013) i [[Savez 90/Zeleni]] koji je parlamentaram od [[1983.]] su također igrali važnu ulogu u njemačkoj politici.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://countrystudies.us/germany/159.htm|title=Christian Democratic Union/Christian Social Union|publisher=U.S. Library of Congress|access-date=26. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Reichstag building Berlin view from west before sunset.jpg|mini|centar|800px|Zgrada Reichstaga u [[Berlin]]u]]
{{raščistiti}}

===Administrativna podjela===
{{Glavni|Njemačke savezne pokrajine}}
Po [[Ustav Njemačke|Ustavu]], Njemačka je zemlja federativnog karaktera sastavljena od 16 saveznih pokrajina,&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.bundesrat.de/static/Web/EN/organisation-en/laender-en/laender-en-node___nnn-true.html|title= The Federal States|publisher= [[Bundesrat of Germany]]|access-date=25. 3. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20150311161702/http://www.bundesrat.de/static/Web/EN/organisation-en/laender-en/laender-en-node___nnn-true.html|archive-date=11. 3. 2015|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; koje su podijeljene u 439 distrikta i gradova (2004). Podjela na pokrajine je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:DE]]. Najveće pokrajine su [[Donja Saksonija]] i [[Bavarska]], a najmanje po površini gradovi, [[Bremen (pokrajina)]], [[Hamburg]] i [[Berlin]]. Federativni karakter zemlje sa različitim historijskim tradicijama osjeti se i danas, tako da su nerijetko primjetne razlike u mentalitetu i ponašanju Nijemaca na jugu i sjeveru, odnosno zapadu i istoku.

[[Datoteka:Karte Deutsche Bundesländer (nummeriert).svg|thumb|desno|280px|Njemačke pokrajine]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%&quot;
|-
!colspan=&quot;2&quot;|Pokrajine!! Glavni grad
|-
|'''1''' || [[Baden-Württemberg]]||[[Stuttgart]]
|-
|'''2''' || [[Bavarska]]||[[München]]
|-
|'''3''' || [[Berlin]]||[[Berlin]]
|-
|'''4''' || [[Brandenburg]]||[[Potsdam]]
|-
|'''5''' || [[Bremen (pokrajina)|Bremen]]||[[Bremen]]
|-
|'''6''' || [[Hamburg]]||[[Hamburg]]
|-
|'''7''' || [[Hessen]]||[[Wiesbaden]]
|-
|'''8''' || [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]]||[[Schwerin]]
|-
|'''9''' || [[Donja Saksonija]]||[[Hannover]]
|-
|'''10''' || [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]||[[Düsseldorf]]
|-
|'''11''' || [[Porajnje-Falačka]]||[[Mainz]]
|-
|'''12''' || [[Saarland]]||[[Saarbrücken]]
|-
|'''13''' || [[Saksonija]]||[[Dresden]]
|-
|'''14''' || [[Saksonija-Anhalt]]||[[Magdeburg]]
|-
|'''15''' || [[Schleswig-Holstein]]||[[Kiel]]
|-
|'''16''' || [[Tiringija]]||[[Erfurt]]
|}

===Vanjskopolitički odnosi===
{{glavni|Vanjskopolitički odnosi Njemačke}}
Njemačka ima mrežu od 229 diplomatskih misija u inozemstvu&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.auswaertiges-amt.de/EN/AAmt/Auslandsvertretungen/Uebersicht_node.html|title=German Missions Abroad|publisher=German Federal Foreign Office|access-date=26. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; i održava odnose sa više od 190 zemalja svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.auswaertiges-amt.de/EN/AAmt/Auslandsvertretungen/Botschaften_node.html|title=The Embassies|publisher=German Federal Foreign Office|access-date=18. 7. 2012}}&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] Njemačka daje najveći doprinos budžetu [[Evropska unija|Evropske unije]] (20%)&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://ec.europa.eu/budget/figures/2011/2011_en.cfm | title=The EU budget 2011 in figures|publisher=[[European Commission]]|access-date=6. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; i treći najveći doprinos budžetu [[UN]]-a.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=ST/ADM/SER.B/824 | title=United Nations regular budget for the year 2011|publisher=UN Committee on Contributions|access-date=6. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; Njemačka je članica [[NATO]]-a, [[OECD]]-a, [[G8]], [[G20]], [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i [[MMF]]-a. Njemačka igra vodeću ulogu u Evropskoj uniji, te je ostala čvrst saveznik [[Francuska|Francuske]] od završetka Drugog svjetskog rata. Njemačka potiče razvijanje jedinstvenog evropskog političkog, odbrambenog i sigurnosnog aparata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ambafrance-uk.org/Declaration-by-the-Franco-German,4519.html|title=Declaration by the Franco-German Defence and Security Council|publisher=French Embassy UK|date=13. 5. 2004|access-date=19. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20140327015942/http://www.ambafrance-uk.org/Declaration-by-the-Franco-German,4519.html|archive-date=27. 3. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.nytimes.com/2008/04/04/world/europe/04iht-poll.4.11666423.html | title = The leader of Europe? Answers an ocean apart | author = Freed, John C. | newspaper = The New York Times | date=4. 4. 2008 | access-date=28. 3. 2011 }}&lt;/ref&gt;

Politika razvoja Savezne Republike Njemačke je nezavisna od područja njemačke vanjske politike. To je formulisano od strane Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Njemačka vlada razvojnu politiku vidi kao zajedničku odgovornost međunarodne zajednice.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bmz.de/en/index.html|title=Aims of German development policy|publisher=Federal Ministry for Economic Cooperation and Development|date=10. 4. 2008|access-date=26. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

===Oružane snage===
{{glavni|Bundeswehr}}
[[Datoteka:Eurofighter 9803 1.jpg|thumb|Eurofighter Typhoon Luftwaffea]]
[[Datoteka:Fregatte Mecklenburg-Vorpommern F218.jpg|thumb|lijevo|Fregata njemačke mornarice]]
Njemačka vojska, ''Bundeswehr'', organizirana je u ''Heer'' (Kopnenu vojsku), ''Marine'' (ratna mornarica), ''Luftwaffe'' (ratno zrakoplovstvo), Zajedničku medicinsku službu i Zajedničku pomoćnu službu. U [[2011.]] godini procijenjena je vojna potrošnja na 1,3% BDP-a, što je nisko u poređenju sa drugim članicama [[NATO]]-a. Prema vojnoj potrošnji njemačka vojska je 9. na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sipri.org/research/armaments/milex/resultoutput/milex_15/the-15-countries-with-the-highest-military-expenditure-in-2011-table/view |title=The 15 countries with the highest military expenditure in 2011 |access-date=7. 4. 2012 |date=septembar 2011 |publisher=Stockholm International Peace Research Institute |archive-date=1. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120501075718/http://www.sipri.org/research/armaments/milex/resultoutput/milex_15/the-15-countries-with-the-highest-military-expenditure-in-2011-table/view |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U mirnodopskim uslovima njemačkom vojskom komanduje ministarstvo odbrane, dok u slučaju rata kancelar postaje vrhovni zapovjednik oružanih snaga.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gesetze-im-internet.de/bundesrecht/gg/gesamt.pdf |title=Grundgesetz für die Bundesrepublik Deutschland, Artikel 65a,87,115b |publisher=Bundesministerium der Justiz |access-date=19. 3. 2011 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Od marta [[2012.]] godine njemačka vojska broji oko 183.000 profesionalnih vojnika i 17.000 volontera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/!ut/p/c4/DcmxDYAwDATAWVgg7unYAugc8kSWI4OMIesTXXm002D8SeWQy7jRStshc-4p94L0hENCnXEGUvXXSuMKG8FwBd26TD9uIZiT/ |title=Die Stärke der Streitkräfte |access-date=20. 4. 2012|date=23. 3. 2012 |publisher=[[Bundeswehr]]|language=de}}&lt;/ref&gt; Njemačka vlada planira smanjiti broj profesionalnih vojnika na 170.000 i broj volontera na 15.000.&lt;ref name=&quot;bwzukunft&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/!ut/p/c4/04_SB8K8xLLM9MSSzPy8xBz9CP3I5EyrpHK9pPKUVL3ikqLUzJLsosTUtJJUvbzU0vTU4pLEnJLSvHRUuYKcxDygoH5BtqMiAMTJdF8!/ |title=Ausblick: Die Bundeswehr der Zukunft |access-date=5. 6. 2011 |publisher=[[Bundeswehr]]|language=de}}&lt;/ref&gt; Prema [[SIPRI]] Njemačka je 4. najveći izvoznik oružja u svijetu u [[2014.]] godini. Tokom iste godine njemačka vlada je najavila strožiju politiku izvoza oružja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Trends in International Arms Transfer, 2014|url=http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=495|website=www.sipri.org|publisher=Stockholm International Peace Research Institute|access-date=18. 3. 2015|ref=SIPRI Fact Sheet,. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319023856/http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=495|archive-date=19. 3. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Uloga i zadaća ''Bundeswehra'' je opisana u njemačkom ustavu kao odbrambena. No, nakon presude Ustavnog suda [[1994.]] godine pojam odbrane ne definira samo zaštitu unutar granica zemlje, već i kao reakcije na krize i prevencije sukoba, u širem smislu zaštita sigurnosti Njemačke bilo gdje u svijetu. Od januara [[2015.]] godine njemačka vojska ima oko 2370 vojnika stacioniranih u stranim zemljama kao dio međunarodnih mirovnih misija uključujući i 850 vojnika Bundeswehra u misiji [[ISAF]] u [[Afganistan]]u i u [[Uzbekistan]]u, 670 vojnika na [[Kosovo|Kosovu]], te 120 vojnika u misiji [[UNIFIL]] u [[Libanon]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/einsaetze/einsatzzahlen?yw_contentURL=/C1256EF4002AED30/W264VFT2439INFODE/content.jsp |title=Einsatzzahlen&amp;nbsp;– Die Stärke der deutschen Einsatzkontingente |access-date=11. 1. 2015 |publisher=[[Bundeswehr]]|language=de}}&lt;/ref&gt;

Do [[2011.]] godine u Njemačkoj je bio obavezan vojni rok za muškarce u dobi od 18 godina u trajanju od 6 mjeseci u vojnoj ili civilnoj dužnosti, ili kao 6 godina hitne službe što uključuje vatrogasnu službu i Crveni križ. 1. jula je ukinuto obavezno služenje vojnog roka, te je zamijenjen dobrovoljnom službom. Od 2001. godine žene mogu obavljati sve vojne funkcije, ali nisu bile podvrgnute novačenju. Trenutno se u službi njemačke vojske nalazi oko 17.500 žena.

== Privreda ==
{{glavni|Privreda Njemačke}}
[[Datoteka:BASF1.jpg|mini|lijevo|300px|Hemijsko postrojenje BASF blizu [[Ludwigshafen]]a]]
[[Datoteka:Mercedes-Benz SLR McLaren 2 cropped.jpg|thumb|Vozilo Mercedes-Benza]]
Njemačka privreda je jedna od najrazvijenijh u svijetu, čija se jaka ekonomska moć osjeti i danas u trenucima nedavne svjetske ekonomske krize. Po svom društvenom proizvodu nalazi se na četvrtom mjestu u svijetu. Regionalne razlike osjete se i u ekonomiji, posebno između istočnih i zapadnih saveznih pokrajina. Ne treba zaboraviti da je [[Istočna Njemačka]] blizu 50 godina bila dio socijalističkog sistema, što je podrazumijevalo kolektivno i plansko organiziranje državne imovine. Platežno sredstvo u Njemačkoj kao i u većini zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]] je [[euro]], koji je [[2001.]] godine zamijenio [[Njemačka marka|njemačku marku]]. Prema [[OECD]]-u Njemačka ima jedan od najviših nivoa produktivnosti rada na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Labour productivity levels in the total economy|url=http://stats.oecd.org/Index.aspx?DatasetCode=LEVEL|publisher=OECD|access-date=12. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

[[Poljoprivreda]], [[stočarstvo]] i [[ratarstvo]], daju samo oko 5% nacionalnog dohotka Njemačke. Stočarstvo daje tri četvrtine vrijednosti ukupne poljoprovredne proizvodnje. U stočarskoj proizvodnji, u proizvodnji mlijeka i mliječnih prerađevina, ostvaruju se značajni tržišni viškovi. U ratarskoj proizvodnji najviše se uzgajaju [[žitarice]] ([[pšenica]], [[raž]] i [[zob]]), zatim [[krompir]], [[šećerna repa]], [[povrće]] i [[voće]]. Ipak, Njemačka je veliki uvoznik hrane. Ona najviše uvozi rano voće i povrće, suptropsko i tropsko voće, kahvu i začine.

Rudna bogatstva su skromna. Nešto su veće zalihe [[ugalj|uglja]], [[željezo|željeza]] i obojenih metala. Visoko razvijena industrija zahtijeva uvoz ogromnih količina najraznovrsnijih ruda i sirovina. Njemačka uvozi mnogo nafte i zemnog plina.

Industrija Njemačke je mlada i savremena. Najrazvijenije su mašinska industrija i industrija saobraćajnih sredstava, posebno automobila. Njemačka je na trećem mjestu u proizvodnji automobila i brodova. Visoko su razvijene hemijska, elektro i elektronička industrija, metalska, građevinska, tekstilna i prehrambena industrija.

Neke od najpoznatijih svjetskih brendova i kompanija dolazi upravo iz Njemačke kao što su: [[Mercedes-Benz]], [[BMW]], [[Volkswagen]], [[SAP AG]], [[Audi]], [[Siemens]], [[Allianz]], [[Adidas]], [[Porsche]] i [[DHL]]. Njemačka je poznata po svojim velikim djelom specijaliziranim malim i srednjim poduzećima na globalnom nivou poznati kao ''Mittelstand''.

Na popisu se nalaze najveće njemačke firme po prihodima u [[2011.]] godini:&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2010/countries/Germany.html |title=Global 500: Countries&amp;nbsp;– Germany |work=Forbes |date=26. 7. 2010 |access-date=27. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:BlueEurozone.svg|thumb|Njemačka je dio monetarne unije u eurozoni (označena tamnoplavom bojom).]]
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
! style=&quot;text-align:center;&quot;| Pozicija|| style=&quot;text-align:center;&quot;| Naziv|| style=&quot;text-align:center;&quot;| Sjedište|| style=&quot;text-align:center;&quot;| Prihodi&lt;br /&gt;(mil.&amp;nbsp;€) || style=&quot;text-align:center;&quot;| Ostvareni profit&lt;br /&gt;(mil.&amp;nbsp;€) || style=&quot;text-align:center;&quot;| Broj zaposlenih&lt;br /&gt;(svijet)
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}1. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Volkswagen|Volkswagen AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Wolfsburg]] || 159.000 || 15.800 || 502.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}2. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[E.ON|E.ON SE]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Düsseldorf]] || 113.000 || −1.900 || 79.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}3. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Daimler AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Stuttgart]] || 107.000 || 6.000 || 271.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}4. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Siemens|Siemens AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Berlin]], [[München]] || 74.000 || 6.300 || 360.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}5. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[BASF|BASF SE]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Ludwigshafen am Rhein]] || 73.000 || 6.600 || 111.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}6. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[BMW|BMW AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[München]] || 69.000 || 4.900 || 100.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}7. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Metro AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Düsseldorf]] || 67.000 || 740 || 288.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}8. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Schwarz Gruppe]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Neckarsulm]] || 63.000 || N/A || 315.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}9. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Deutsche Telekom|Deutsche Telekom AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Bonn]] || 59.000 || 670 || 235.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}10. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Deutsche Post AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Bonn]] || 53.000 || 1.300 || 471.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&amp;nbsp;– || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Allianz SE]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[München]] || 104.000 || 2.800 ||141.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&amp;nbsp;– || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Deutsche Bank|Deutsche Bank AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Frankfurt am Main]] || 21.600 || 4.300 ||101.000
|}

===Infrastruktura===
{{glavni|Saobraćaj u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Old Lady 0955 3.JPG|mini|desno|350p|Luka u [[Hamburg]]u]]
Sa svojim centralnim položajem u [[Evropa|Evropi]] Njemačka predstavlja saobraćajno čvorište za kontinent.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Assessment of strategic plans and policy measures on Investment and Maintenance in Transport Infrastructure | url=http://www.internationaltransportforum.org/statistics/investment/Country-responses/Germany.pdf | format=PDF | publisher=[[International Transport Forum]] | year=2012 | access-date=15. 3. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6XESdJ2Db?url=http://www.internationaltransportforum.org/statistics/investment/Country-responses/Germany.pdf | archive-date=23. 3. 2015 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kao i njeni susjedi, Njemačka posjeduje jednu od najgušćih cestovnih mreža na svijetu. Mreža njemačkih [[autoput]]eva (''Autobahn'') po ukupnoj dužini je treća u svijetu, a poznata je po svom nedostatku općeg ograničenja brzine.&lt;ref&gt;{{cite press release |url= http://www.presse.adac.de/standpunkte/Verkehr/Autobahn_Temporegelung.asp?active1=tcm:11-18784-4 |title = Autobahn-Temporegelung |publisher =[[ADAC]] |date =juni 2010 |access-date=19. 3. 2011 |language=de}}&lt;/ref&gt; Njemačka je uspostavila polucentričnu mrežu brzih vozova. [[Intercity-Express]] ili ICE je mreža njemačkih željeznica između većine njemačkih gradova, kao i destinacijama u drugim zemljama brzinom od 300&amp;nbsp;km/h.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.db.de/site/bahn/de/unternehmen/investor__relations/finanzberichte/geschaeftsbericht/geschaeftsbericht__2006.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20070809140315/http://www.db.de/site/bahn/de/unternehmen/investor__relations/finanzberichte/geschaeftsbericht/geschaeftsbericht__2006.html |archive-date=9. 8. 2007 |title=Geschäftsbericht 2006 |publisher=[[Deutsche Bahn]] |access-date=27. 3. 2011 |language=de}}&lt;/ref&gt; Najveći njemački aerodromi su [[Aerodrom Frankfurt]] i [[Aerodrom München]], oba čvorišta [[Lufthansa|Lufthanse]], a [[Air Berlin]] ima čvorišta na [[Aerodrom Berlin Tegel|Aerodromu Berlin Tegel]] i [[Aerodrom Düsseldorf|Aerodromu Düsseldorf]]. Drugi značajni aerodromi su [[Aerodrom Berlin Schönefeld|Berlin Schönefeld]], [[Aerodrom Hamburg|Hamburg]], [[Aerodrom Köln/Bonn|Köln/Bonn]], [[Aerodrom Leipzig/Halle|Leipzig/Halle]]. Luka u [[Hamburg]]u je jedna od deset najvećih kontejnerskih luka u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.portofhamburg.com/en/content/container-port-throughput-global-comparison|title=Port of Hamburg authority|work=The official website of the Port of Hamburg.|access-date=28. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141019063840/http://www.portofhamburg.com/en/content/container-port-throughput-global-comparison|archive-date=19. 10. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U [[2008.]] godini, Njemačka je bila šesti najveći potrošač energije,&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.eia.gov/countries/country-data.cfm?fips=GM| title = Overview/Data: Germany| date=30. 6. 2010| publisher = U.S. Energy Information Administration| access-date=19. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; dok se 60% primarne energije uvozi.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Energy imports, net (% of energy use)|url=http://data.worldbank.org/indicator/EG.IMP.CONS.ZS|publisher=The World Bank Group|access-date=18. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Njemačka vlada potiče očuvanje energije i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Energetska učinkovitost je poboljšavana od [[1970-e|1970-ih]] godina, vlada ima za cilj zadovoljavanje zahtjeva za 40% proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do 2020. i 100% do 2050. godine.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Renewable energy Germany targets switch to 100% renewables for its electricity by 2050|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2010/jul/07/germany-renewable-energy-electricity|access-date=18. 4. 2011|newspaper=The Guardian|date=7. 7. 2010|agency=Reuters Berlin}}&lt;/ref&gt; U 2014. kao izvori električne energije korišteni su: ulje (35%), [[ugalj]] uključujući i lignit (24,6%), prirodni [[plin]] (20,5%), nuklearna energija (8,1%) te hidroenergetski i obnovljivi izvori energije (11,1%)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ag-energiebilanzen.de/index.php?article_id=29&amp;fileName=ageb_jahresbericht2014.pdf|title=
Energieverbrauch in Deutschland im Jahr 2014|publisher=AG Energiebilanzen|last=Ziesing|first=Hans-Joachim|language=de|access-date=10. 3. 2015|page=4}}&lt;/ref&gt; U 2000. godini dogovoreno je ukidanje nuklearnih elektrana od 2021. godine. Njemačka se zalaže za [[Protokol iz Kyota]] i nekoliko drugih ugovora koji promiču bioraznolikost, standarde niskih emisija, reciklažu, korištenje obnovljivih izvora energije, te podupire održivi razvoj na globalnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite press release |url = http://www.kst.portalu.de/dokumente/Aktuelles/Inventar-Bericht_Treibhausgas_2008.pdf |title = Deutschland erfüllte 2008 seine Klimaschutzverpflichtung nach dem Kyoto-Protokoll |publisher = Umweltbundesamt |date=1. 2. 2010 |access-date=19. 3. 2011 |language = de |archive-url = https://web.archive.org/web/20110427065039/http://www.kst.portalu.de/dokumente/Aktuelles/Inventar-Bericht_Treibhausgas_2008.pdf |archive-date=27. 4. 2011 |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

=== Nauka i tehnologija ===
{{glavni|Nauka i tehnologija u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Einstein 1921 by F Schmutzer - restoration.jpg|thumb|Albert Einstein je rođen u njemačkom gradu [[Ulm]]u.]]
Nijemci su postigli velika naučna dostignuća koja su od velikog značaja na globalnom nivou. 104 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] su bila iz Njemačke.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/|title=Nobel Prize|publisher=Nobelprize.org|access-date=27. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Njemački naučnici su dobili više Nobelovih nagrada od većine drugih nacija svijeta, naročito u naukama kao što su [[fizika]], [[hemija]] i [[medicina]].

Poznati njemački fizičari iz perioda prije početka dvadesetog vijeka su bili: [[Hermann von Helmholtz]], [[Joseph von Fraunhofer]], [[Gabriel Daniel Fahrenheit]] i mnogi drugi. [[Albert Einstein]] uvodi [[1905.]] godine hipotezu o kvantima svjetlosti ili fotonima, dok teoriju o gravitaciji objavljuje [[1915.]] [[Max Planck]] uvodi [[1910.]] godine kvantnu teoriju, koji je zajedno sa [[Albert Einstein|Albertom Einsteinom]] uveo [[Kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]]. [[Wilhelm Conrad Röntgen]] je otkrio X-zrake. [[Otto Hahn]] je bio pionir u oblasti [[Radiohemija|radiohemije]] i [[Nuklearna fisija|nuklearne fisije]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Otto Hahn|url=http://www.famousscientists.org/otto-hahn|publisher=FamousScientists.org|access-date=15. 12. 2011}}&lt;/ref&gt; dok su [[Ferdinand Cohn]] i [[Robert Koch]] bili osnivači mikrobiologije. Brojni matematičari su rođeni u Njemačkoj uključujući [[Carl Friedrich Gauß]]a, [[David Hilbert|Davida Hilberta]], [[Bernhard Riemann|Bernharda Riemanna]], [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]a, [[Karl Weierstrass]]a, [[Hermann Weyl|Hermanna Weyla]] i [[Felix Klein|Felixa Kleina]]. Istraživačke institucije u Njemačkoj su [[Institut Max Planck]], [[Društvo Helmholtz]] i [[Zajednica Fraunhofer]]. [[Nagrada Gottfrieda Wilhelma Leibniza]] godišnje se dodijeljuje deset naučnika i akademika. S najviše od 2,5 miliona eura po nagradi predstavlja jednu od nagrada za istraživanje s najvećim iznosom koja se dodijeljuje u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfg.de/en/research_funding/scientific_prizes/gw_leibniz_prize.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20080621091621/http://www.dfg.de/en/research_funding/scientific_prizes/gw_leibniz_prize.html|archive-date=21. 6. 2008|title=Gottfried Wilhelm Leibniz Prize|publisher=DFG|access-date=27. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Views in the Main Control Room (12052189474).jpg|thumb|left|Centar Evropske svemirske agencije u [[Darmstadt]]u.]]

Njemačka je domovina mnogih svjetskih poznatih inovatora i inženjera kao što je [[Johannes Gutenberg]], koji je izmislio štampaći stroj, [[Hans Geiger]], izumitelj Gigerovog brojača, [[Konrad Zuse]], izumitelj prvog programski kontroliranog računara&lt;ref&gt;{{cite web|last=Bianchi|first=Luigi|title=The Great Electromechanical Computers|url=http://www.yorku.ca/lbianchi/sts3700b/lecture17a.html|publisher=[[York University]]|access-date=17. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;. Njemački inženjeri i industrijalci kao što su grof [[Ferdinand von Zeppelin]], [[Otto Lilienthal]], [[Gottlieb Daimler]], [[Rudolf Diesel]], [[Hugo Junkers]] i [[Karl Benz]] su znatno doprinijeli razvoju saobraćaja, automobilizmu i zračnom prijevozu. Njemačke institucije kao što je [[Njemački centar za zračni saobraćaj]] (DLR) su dale najveći doprinos za razvoj [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije]]. Inženjer [[Wernher von Braun]] je razvio prvu balističku raketu [[V-2]], a kasnije bio istaknuti član [[NASA]]-e i konstruktor rakete [[Saturn V]]. [[Heinrich Rudolf Hertz]] je dao doprinos u polju [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]], što je bilo ključno za razvoj moderne telekomunikacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.itu.int/aboutitu/HistoricalFigures.html|title=Historical figures in telecommunications|publisher=International Telecommunication Union|date=14. 1. 2004|access-date=27. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== Turizam ===
{{glavni|Turizam u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Ramsau (ja).jpg|thumb|Crkva u [[Berchtesgaden]]škoj regiji.]]

Njemačka je sedma najposjećenija zemlja svijeta&lt;ref name=&quot;april11&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom11_iu_april_excerpt.pdf |title=Interim Update |journal=UNWTO World Tourism Barometer |access-date=26. 6. 2011 |publisher=UNWTO |date=april 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101005051/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom11_iu_april_excerpt.pdf |archive-date=1. 1. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/final_annual_report_pdf_3.pdf|title=UNWTO Annual Report|work=|publisher=[[World Tourism Organization|UNWTO]]|year=2010|access-date=april 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20140611081149/http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/final_annual_report_pdf_3.pdf|archive-date=11. 6. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; sa 407,26 miliona noćenja tokom [[2012.]] godine,&lt;ref name=&quot;deutschertourismusverband&quot;&gt;[http://www.deutschertourismusverband.de/fileadmin/Mediendatenbank/PDFs/Zahlen_Daten_Fakten_2012_aktuell.pdf Zahlen Daten Fakten 2012] (in German), German National Tourist Board&lt;/ref&gt; što uključuje broj od 68.830.000 noćenja stranih turista i posjetioca. U [[2012.]] godini Njemačku je posjetilo više od 30,4 miliona stranih turista. [[Berlin]] je postao treća najposjećenija destinacija u Evropi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights14_en.pdf |title=Tourism Highlights 2014 edition |publisher=UNWTO |access-date=26. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150214004935/http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights14_en.pdf |archive-date=14. 2. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Pored toga 30% Nijemaca svoj odmor provede u Njemačkoj, naročito u pokrajini [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje|Mecklenburg-Vorpommern]]. Domaća i međunarodna putovanja u kombinaciji s turizmom doprinose više od 43,2 milijarde [[Euro|eura]] njemačkom [[BDP]]-u. Uključujući indirektne i inducirane učinke, industrija ima doprinos od 4,5% njemačkog BDP-a, sa oko 2 miliona zaposlenih (4,8% od ukupne zaposlenosti).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://wttc.org/site_media/uploads/downloads/germany2013_1.pdf |title=2013 Travel &amp; Tourism Economic Impact Report Germany |publisher=WTTC |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203001157/http://wttc.org/site_media/uploads/downloads/germany2013_1.pdf |archive-date=3. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Njemačka je poznata po svojim raznolikim turističkim rutama kao što su: Romantična cesta, vinske ceste, Cesta dvoraca i Cesta avenija. Postoji 39 objekata stavljenih na [[UNESCO]] spisak svjetske baštine, uključujući stare gradske jezgre kao što su one u [[Regensburg]]u, [[Bamberg]]u, [[Lübeck]]u, [[Quedlinburg]]u, [[Weimar]]u, [[Stralsund]]u i [[Wismar]]u. Najposjećenije znamenitosti u Njemačkoj su [[Neuschwanstein]], [[Kölnska katedrala]], [[Reichstag]], [[Hofbräuhaus]] u [[München]]u, [[Heidelberški dvorac]], [[Zwinger (Dresden)|Zwinger]], [[Televizijski toranj Berlin]] i [[Aachenska katedrala]]. [[Europa-Park]] kod [[Freiburg]]a je drugi najpopularniji evropski park zabave.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Top Tourist Attractions of Germany|url=http://www.germany.travel/en/towns-cities-culture/top-100/germany-travel-attractions.html|publisher=Germany.Travel, official site|access-date=12. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{glavni|Stanovništvo Njemačke|Nijemci}}
[[Datoteka:20130906 Volleyball EM 2013 by Olaf Kosinsky (1 von 1).jpg|thumb|270px|[[Nijemci]] ]]
Sa stanovništvom od 80.200.000 ljudi prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine,&lt;ref name=&quot;File 2013&quot;&gt;[https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/bevoelkerung_zensus2011.pdf?__blob=publicationFile ''Zensus 2011: Bevölkerung am 9. Mai 2011'']. Retrieved 1. 6. 2013.&lt;/ref&gt; Njemačka je najnaseljenija država [[EU|Evropske unije]], na evropskom kontinentu je druga najnaseljenija zemlja, poslije [[Rusija|Rusije]], te [[Spisak država po stanovništvu|16. najmnogoljudnija zemlja u svijetu.]] Gustoća naseljenosti iznosi 225 stanovnika po kilometru kvadratnom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2119rank.html?countryName=Lebanon&amp;countryCode=le&amp;regionCode=me&amp;rank=126 |title=Country Comparison :: Population |publisher=CIA |access-date=26. 6. 2011 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106143620/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2119rank.html?countryName=Lebanon&amp;countryCode=le&amp;regionCode=me&amp;rank=126 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Životni vijek prosječnog Nijemca iznosi 80,19 godina (77,93 godine muškarci, a žene 82,58 godina). Stopa fertiliteta iznosi 1,41 rođene djece u odnosu na žene (procjene iz 2011) ili 8,33 živo rođene djece na 1000 stanovnika, te je jedna od najnižih u svijetu. Od [[1970.]] u Njemačkoj stopa mortaliteta kontinuirano premašuje stopu nataliteta.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Demographic Transition Model | publisher=Barcelona Field Studies Centre | date=27. 9. 2009 | url = http://geographyfieldwork.com/DemographicTransition.htm | access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

Međutim, Njemačka je svjedok povećanja stope nataliteta i migracijske stope od [[2010.]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thelocal.de/society/20101229-32091.html#.UXUZKEpTv3N|title=Birth rate on the rise in Germany|work=The Local|access-date=28. 9. 2014|archive-date=25. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130925054451/http://www.thelocal.de/society/20101229-32091.html#.UXUZKEpTv3N|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dolazi do povećanja broja obrazovanih imigranata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.spiegel.de/international/germany/elite-young-immigrants-could-provide-future-stability-for-german-economy-a-885647.html|title=The New Guest Workers: A German Dream for Crisis Refugees|date=28. 2. 2013|work=Spiegel Online|access-date=28. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dw.de/more-skilled-immigrants-find-work-in-germany/a-16696339|title=More skilled immigrants find work in Germany|work=Deutsche Welle|access-date=28. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Većina imigranata dolazi iz južne i istočne Evrope, te se naseljavaju u urbanim područjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dw.de/german-population-rises-thanks-to-immigration/a-16525083|title=German population rises thanks to immigration|work=Deutsche Welle|access-date=28. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

Četiri veće grupe naroda imaju status nacionalnih manjina, a to su: [[Danci]], [[Frizijci]], [[Romi]], [[Sinti]] i [[Lužički Srbi]].&lt;ref name=&quot;BMI 2010&quot;&gt;{{cite web | date=1. 5. 2010 | title = National Minorities in Germany | url = http://www.bmi.bund.de/SharedDocs/Downloads/EN/Broschueren/2010/nat_minderheiten.pdf?__blob=publicationFile | format = PDF | others =  | publisher = [[Federal Ministry of the Interior (Germany)]] | pages =  | id = Article number: BMI10010 | access-date=23. 6. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130421151141/http://www.bmi.bund.de/SharedDocs/Downloads/EN/Broschueren/2010/nat_minderheiten.pdf?__blob=publicationFile | archive-date=21. 4. 2013 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Dancska manjina (oko 50.000) pretežno nastanjuje područje pokrajine [[Schleswig-Holstein]]&lt;ref name=&quot;BMI 2010&quot;/&gt;. Istočni i sjeverni Frizijci pretežno naseljavaju zapadnu obalu Schleswig-Holsteina, te oblast [[Donja Saksonija|Donje Saksonije]]. Lužički Srbi, [[Slaveni|slavenski narod]] (oko 60.000), pretežno naseljavaju područje Lužica.

===Imigranti===
[[Datoteka:COB data Germany.PNG|thumb|270px|Njemačka je 3. zemlja u svijetu po broju imigranata.]]
Po nacionalnom sastavu oko 92,3% stanovništva Njemačke čine Nijemci. 2011. oko 6 miliona stranih državljana je registriranog boravka u Njemačkoj. Po pitanju etničkog porijekla 20% stanovnika ove zemlje stranog ili djelomično stranog porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite news | title=20% of Germans have immigrant roots | newspaper=Burlington Free Press | page= 4A | date=15. 7. 2010 }}&lt;/ref&gt; U 2010. godini, u 29% porodica sa djecom ispod 18 godina bio je barem jedan roditelj stranog porijekla.&lt;ref name=&quot;destatis.de&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.destatis.de/EN/Publications/STATmagazin/Population/2012_03/2012_03MigrantBackground.html |title=Publikation&amp;nbsp;— STATmagazin&amp;nbsp;— Population&amp;nbsp;— Families with a migrant background: traditional values count&amp;nbsp;— Federal Statistical Office (Destatis) |publisher=Destatis.de |date=13. 3. 2012 |access-date=4. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;

Fond Ujedinjenih Nacija za stanovništvo navodi Njemačku kao 3. zemlju u svijetu po broju primljenih imigranata, što je oko 5% ili 10 miliona od ukupno 191 milion migranata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.un.org/esa/population/publications/2006Migration_Chart/Migration2006.pdf |title=International Migration 2006 |publisher =UN Department of Economic and Social Affairs |access-date=18. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Od 2008. najveće grupe imigrana su bili [[Turci]] (oko 2,5 miliona), zatim Italijani (776.000), Poljaci (687.000).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Bevoelkerung/MigrationIntegration/Migrationshintergrund/Tabellen/Content100/MigrationshintergrundStaatsangehoerigkeit,templateId=renderPrint.psml |title=Bevölkerung nach Migrationshintergrund| access-date=28. 3. 2011|publisher=German Federal Statistical Office|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20101229095012/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Bevoelkerung/MigrationIntegration/Migrationshintergrund/Tabellen/Content100/MigrationshintergrundStaatsangehoerigkeit,templateId=renderPrint.psml &lt;!--Added by H3llBot--&gt;|archive-date=29. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; Također prisutni su i [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]. Od [[1987.]] oko 3 miliona etničkih Nijemaca imigriralo je u Njemačku iz zemalja istočnog bloka, iskoristivši tako svoje pravo povratka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.migrationpolicy.org/article/fewer-ethnic-germans-immigrating-ancestral-homeland/|title=Fewer Ethnic Germans Immigrating to Ancestral Homeland|publisher=Migration Information Source|date=februar 2004|access-date=19. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===
{{glavni|Religija u Njemačkoj}}
{{multiple image
|align=left
|width1=145
|image1=Colognecathedralatnight.JPG
|caption1=Katolička katedrala u [[Köln]]u.
|width2=128
|image2=Frauenkirche Dresden, 001.jpg
|caption2=Evangelistička crkva u [[Dresden]]u 
}}
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, [[kršćanstvo]] je najraširenija religija u Njemačkoj, 66,8% Nijemaca su katolici, od ukupnog broja stanovnika.&lt;ref name=&quot;Egeler&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/Statement_Egeler_zensus_PDF.pdf?__blob=publicationFile |title=Pressekonferenz „Zensus 2011 – Fakten zur Bevölkerung in Deutschland&quot; am 31. Mai 2013 in Berlin |access-date=20. 5. 2015 |archive-date=10. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171010094954/https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/Statement_Egeler_zensus_PDF.pdf?__blob=publicationFile |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 30,8% stanovništva se izjasnilo kao [[Rimokatoličanstvo|rimokatolici]], 30,3% stanovništva se izjasnilo kao [[Protestantizam|protestatima]], dok je evangelista bilo 5,7%.&lt;ref name=&quot;Zensus 2011&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/bevoelkerung_zensus2011.pdf?__blob=publicationFile|title=Bevölkerung am 9. Mai 2011 Statistisches Bundesamt Deutschland Bundesrepublik|language=de|work=destatis.de |publisher=[[Federal Statistical Office of Germany]]|page=Zensus 2011 – Page 6|date=9. 5. 2011 |access-date=9. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; 32-35% stanovništva se izjasnilo da ne pripada niti ijednoj vjerskoj konfesiji, čiji broj je u porastu već nekoliko decenija.

Geografski, [[Protestantizam]] preovladava u sjevernim, centralnim i istočnim dijelovima zemlje, uglavnom u sklopu sa evangelističkom crkvom, dok je [[Rimokatoličanstvo]] koncentrisano u južnim i zapadnim dijelovima zemlje. Ateisti i pripadnici drugih religija su koncentrisani pretežno u većim gradovima i u istočnom dijelu Njemačke.&lt;ref name=&quot;georgetown1&quot;&gt;{{cite web |url=http://berkleycenter.georgetown.edu/resources/germany |title=Germany |publisher=[[Berkley Center for Religion, Peace, and World Affairs]] |access-date=27. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150324170951/http://berkleycenter.georgetown.edu/resources/germany |archive-date=24. 3. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Islam]] je druga najveća religija u Njemačkoj, prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, samo se 1,9% stanovništva izsjanilo muslimanima, dok se prema drugim izvorima procjenjuje da ih ima 3,8–4,3 miliona (4,6–5,2%). Većina muslimana su [[suniti]] i [[aleviti]] iz [[Turska|Turske]], postoji mali broj [[šijiti|šijita]] i [[Ahmedije|ahmedija]]. Njemački muslimani, koji većinom porijeklo vode iz [[Turska|Turske]] nemaju priznat status državne religije.

Ostale religije čine manje od 1% njemačkog stanovništva, a to su [[Budizam]] sa 250.000 pripadnika, [[Judaizam]] sa oko 200.000 vjernika (0,3%). [[Hinduizam]] broji oko 100.000 pripadnika, dok sve ostale religije broje zajedno 50.000 pripadnika. Treća najveća jevrejska populacija u Evropi je ona u Njemačkoj (nakon Velike Britanije i Francuske).&lt;ref&gt;{{cite news | author = Blake, Mariah | url = http://www.csmonitor.com/2006/1110/p25s02-woeu.html | title = In Nazi cradle, Germany marks Jewish renaissance | newspaper = [[Christian Science Monitor]] | date=10. 11. 2006 | access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Oko 50% budista u Njemačkoj su imigranti iz Azije.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Schnabel, U. |date=15. 3. 2007 |url=http://www.zeit.de/2007/12/Buddhismus |title= Buddhismus Eine Religion ohne Gott |newspaper=[[Die Zeit]] |access-date=19. 3. 2011 |language=de}}&lt;/ref&gt;

===Jezik===
{{glavni|Njemački jezik}}
[[Datoteka:Knowledge of German EU map.svg|thumb|Poznavanje Njemačkog jezika u zemljama EU.]]
[[Njemački jezik]] je službeni i jezik s najviše govornika u Njemačkoj, te predstavlja jedan od 24 službena jezika u [[EU|Evropskoj uniji]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ec.europa.eu/languages/policy/linguistic-diversity/official-languages-eu_en.htm |title=Official Languages |author=European Commission |access-date=29. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; i jedan od tri službena jezika u [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]]. Njemački je najgovoreniji jezik u [[EU|Evropskoj uniji]] s oko 100 miliona govornika.&lt;ref name=&quot;Marten&quot;&gt;{{cite book |editor1-first= Thomas|editor1-last= Marten|editor2-first= Fritz Joachim|editor2-last= Sauer|title= Länderkunde – Deutschland, Österreich, Schweiz und Liechtenstein im Querschnitt|trans-title=Regional Geography – An Overview of Germany, Austria, Switzerland and Liechtenstein|year=2005|publisher= Inform-Verlag|language= de|isbn= 3-9805843-1-3|page= 7}}&lt;/ref&gt;

Priznati jezici manjina u Njemačkoj su: [[Danski jezik|danski]], [[Niski njemački jezik|niski njemački]], [[Lužičkosrpski jezici|lužičkosrpski]], [[Romski jezik|romski]], [[Frizijski jezici|frizijski]] koji su službeno zaštićeni [[Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima|Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima]]. Jezici doseljenika koji se najviše govore su: [[Turski jezik|turski]], [[Kurdski jezik|kurdski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[južnoslavenski jezici]] te [[Ruski jezik|ruski]]. 67% građana Njemačke trdi da može komunicirati na barem jednom stranom jeziku, a 27% grđana na najmanje dva strana jezika, izuzev materinjeg jezika.&lt;ref name=&quot;Eurobarometer Languages&quot;&gt;{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Survey)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf| access-date=28. 3. 2011}}&lt;br /&gt;{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Executive Summary)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_sum_en.pdf |access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

Standardni njemački jezik pripada grupi [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskih jezika]], te je usko povezan s [[Engleski jezik|engleskim]], [[Niski njemački jezik|niskim njemačkim]] i [[Holandski jezik|holandskim jezikom]]. Većina vokabulara potječe od germanskoj jezika iz indoevropske grupe jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Many tongues, one family. Languages in the European Union|publisher=[[Europa (web portal)]]|author=[[European Commission]]|year=2004|url=http://ec.europa.eu/publications/booklets/move/45/en.pdf|access-date=28. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430202922/http://ec.europa.eu/publications/booklets/move/45/en.pdf|archive-date=30. 4. 2011|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također neke riječi vode porijeklo iz latinskog, starogrčkog ili francuskog i engleskog jezika. Njemački jezik pisan je isključivo latinicom.

===Obrazovanje===
{{glavni|Obrazovanje u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Heidelberg Universitätsbibliothek 2003.jpg|thumb|Univerzitet u Heidelbergu, snovan 1386. godine, jedan je od najstarijih i najbolje rangiranih univerziteta u Njemačkoj.]]
Nadležnost nad obrazovanjem u Njemačkoj je organizovana prvenstveno na nivou saveznih pokrajina. Dječiji vrtić od treće do šeste godine je izboran, nakon čega slijedi obrazovanje koje je obavezno u trajanju od devet godina. Osnovno obrazovanje traje četiri do šest godina. Srednjoškolsko obrazvanje obuhvata tri tradicionalne vrste srednjih škola: ''[[Gimnazija|gimnaziju]]'' koju upisuju najbolji i nadareni učenici, koja priprema učenike za studij, zatim ''[[Realschule]]'' koja je namijenjena srednjim studentima i traje 6 godina i ''[[Hauptschule]]'' koja priprema učenike za strukovno obrazovanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://academic.cuesta.edu/intlang/german/education.html |title=The Educational System in Germany |publisher=Cuesta College |date=31. 8. 2002 |access-date=16. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724024754/http://academic.cuesta.edu/intlang/german/education.html |archive-date=24. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Također postoji i ''Gesamtschule'' koja predstavlja sveobuhvatni tip srednje škole. Nakon završene srednje škole pstoje mogućnosti stručne naobrazbe, zatim studija i dvojnog studija. Osnovni uslov za upisivanje na [[univerzitet]] je položen opći ispit zrelosti ili matura.

Prema [[Šangajska rang-lista univerziteta|Šangajskoj rang-listi univerziteta]] 2014. godine 4 njemačka univerziteta se nalaze u top 100, te njih 13 u top 200 univerziteta u svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.shanghairanking.com/ARWU2014.html |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 6. 2015 |archive-date=19. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150119210953/http://www.shanghairanking.com/ARWU2014.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Neki njemački univerziteti spadaju u najstarije na svijetu, kao što je [[Univerzitet u Heidelbergu]] (osnovan 1386) koji je najstariji univerzitet u Njemačkoj. Zatim Heidelberg slijedi [[Univerzitet u Leipzigu]] (1409), [[Univerzitet u Rostocku]] (1419), [[Univerzitet u Greifswaldu]] (1456), [[Univerzitet u Freiburgu]] (1457) i [[Ludwig-Maximilians-Univerzitet München|Univerzitet u Münchenu]] (1472).

===Zdravstvo===
{{glavni|Zdravstvena zaštita u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Akkon MD 82-85-07.JPG|thumb|Vozilo hitne pomoći u Njemačkoj.]]
Njemačka ima najstariji univerzalni zdravstveni sistem na svijetu, koji još seže iz doba vladavine [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]].&lt;ref&gt;{{cite book| title= Health Care Systems in Transition: Germany | url = http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0010/80776/E68952.pdf |access-date=15. 4. 2011 |year=2000 |publisher =European Observatory on Health Care Systems |id = AMS 5012667 (DEU) | page = 8 }}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je trenutno obuhvaćeno planom zdravstvene zaštite, što je osigurano statutom uz neke određene kriterije, te uz mogućnostima privatnog zdravstvenog osiguranja kod nekih određenih grupa. Prema podacima iz [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] njemački zdravstveni sistem 77% financira Vlada, a 23% privatni sektor u [[2005.]]&lt;ref name=health&gt;{{cite web|url=http://apps.who.int/gho/data/node.country.country-DEU?lang=en|title=Germany statistics summary (2002 - present)|publisher=World Health Organization|access-date=8. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; U [[2005.]] godini Njemačka je utrošila 11% svojeg BDP-a na zdravstvo. Njemačka zauzima 20. mjesto u svijetu po očekivanoj dužini trajanja života stanovništva, muškarci prosječno dožive 77 godina, a žene 82 godine života. Njemačka ima vrlo nisku stopu smrtnosti dojenčadi (4 na 1000 živorođenih).

U [[2010.]] godini glavni uzroci smrtnosti su bili kardiovaskularne bolesti sa 41%, zatim maligna oboljenja sa 26%.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.presseportal.de/pm/32102/2117452/2010-herz-kreislauferkrankungen-verursachten-rund-41-aller-todesfaelle|language=de |title=2010: Herz-/Kreislauferkrankungen verursachen 41 % aller Todesfälle|publisher=Destatis.de |access-date=8. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; U [[2008.]] godini oko 82.000 Nijemaca je bilo zaraženo [[HIV|virusom humane imunodeficijencije]] (HIV/AIDS), od čega je umrlo 26.000 Nijemaca od 1982. godine.&lt;ref name=cp&gt;{{cite web| url = http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Germany.pdf| title = Country Profile Germany|date=april 2008| publisher = [[Library of Congress]] [[Federal Research Division]]| format = PDF| access-date=7. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; Prema istraživanjima iz 2005. godine, 27% odraslih Nijemaca su pušači.&lt;ref name=cp/&gt; [[Gojaznost]] je navedena kao glavni zdravstveni problem u Njemačkoj.

== Kultura ==
{{glavni|Njemačka kultura}}
Njemačka je kao zemlja uveliko pridonijela svjetskoj kulturi. Tu su rođeni veliki kompozitori ozbiljne muzike: [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]], [[Johann Sebastian Bach|Bach]], [[Johannes Brahms|Brahms]] i [[Richard Wagner|Wagner]], klasični pjesnici poput [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]] i [[Friedrich Schiller|Schiller]], likovni umjetnici poput [[Albrecht Dürer|Duerera]], [[Max Ernst|Ernsta]] i [[Joseph Beuys|Beusa]], a Njemačka je domovina i filozofa, među kojima su najznačajniji: [[Immanuel Kant|Kant]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]], [[Karl Marx|Marx]] i [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], te naučnici [[Albert Einstein|Einstein]], [[Max Born|Born]] i [[Max Planck|Plank]].

Njemački jezik, koji se sastoji od nekoliko velikih dijalekata, u 19. vijeku je bio jezik komunikacije u srednjoj, istočnoj i sjevernoj Evropa, a i danas se uči širom svijeta kao jedan od najvažnijih jezika.

=== Muzika ===
{{glavni|Njemačka muzika}}
[[Datoteka:Beethoven.jpg|thumb|lijevo|[[Ludwig van Beethoven]] (1770–1827)]]
Njemačka klasična muzika predstavlja djelo mnogih svjetskih poznatih kompozitora. [[Dietrich Buxtehude]], njemački orguljaš i kompozitor je svojim djelima ostavio znatan uticaj na kasniji rad [[Johann Sebastian Bach|Johanna Sebastiana Bacha]] i [[Georg Friedrich Händel|Georga Friedricha Händela]], koji su bili jedni od najpoznatijih kompozitora iz perioda [[barok]]a. Tokom svog životnog rada, njemački [[Violina|violinist]] i kompozitor [[Leopold Mozart]] je kao mentor znatno utjecao na svog sina i učenika [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]], jednog najvećih muzičara svih vremena. [[Ludwig van Beethoven]] je bio najvažniji kompozitor na prijelazu klasicizma u [[romantizam]]. [[Carl Maria von Weber]] i [[Felix Mendelssohn]] su bili važni kompozitori u ranom romantizmu, dok su [[Robert Schumann]] i [[Johannes Brahms]] obilježili period romantizma. [[Richard Wagner]] je ostao poznat po svojim [[opera]]ma. [[Richard Strauss]] je bio najvažniji kompozitor kasnog romantizma i ranog [[Modernizam|modernizma]]. [[Karlheinz Stockhausen]] i [[Hans Zimmer]] su važni kompzitori 20. i 21. vijeka.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1567544/Top-100-living-geniuses.html |title=Top 100 living geniuses |work=The Daily Telegraph |date=30. 10. 2007 |access-date=15. 5. 2015 |location=London}}&lt;/ref&gt;

Njemačka je drugo najveće muzičko tržište u Evropi i četvrto po veličini u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.riaj.or.jp/e/issue/pdf/RIAJ2013E.pdf | title=The Recorded Music Industry In Japan | publisher=Recording Industry Association of Japan | format=PDF | page=24 | year=2013 | access-date=8. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Njemačka popularna muzika 20. i 21. vijeka uključuje pokrete kao što su: [[Neue Deutsche Welle]] ([[Nena]], [[Trio (bend)|Trio]]), [[Pop muzika|pop]] ([[Boney M.]], [[Alphaville (grupa)|Alphaville]], [[Modern Talking]]), Ostrock ([[City (grupa)|City]], [[Keimzeit]]), [[Metal (muzika)|metal]]/[[rock]] ([[Rammstein]], [[Scorpions]]), [[Punk rock|punk]] ([[Nina Hagen]], [[Die Ärzte]], [[Die Toten Hosen]]), [[pop rock]] ([[Beatsteaks]], [[Tokio Hotel]]), inide rock ([[Tocotronic]]), šlager ([[Ute Lemper]], [[Katja Ebstein]], [[Hildegard Knef]], [[Helene Fischer]]. Njemačka [[elektronska muzika]] je stekla globalni uticaj, uz izvođače kao što su [[Kraftwerk]], [[Tangerine Dream]]. DJ-evi i [[techno]], [[House muzika|house]] umjetnici s njemačke muzičke scene su stekli veliku popularnost ([[Paul van Dyk]], [[Paul Kalkbrenner]] i [[Scooter]]).&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Nye|first1=Sean|title=Minimal Understandings: The Berlin Decade, The Minimal Continuum, and Debates on the Legacy of German Techno|url=http://www.academia.edu/3813069/Minimal_Understandings_The_Berlin_Decade_The_Minimal_Continuum_and_Debates_on_the_Legacy_of_German_Techno|publisher=Journal of Popular Music Studies, Volume 25, Issue 2|access-date=12. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; Pored već navedenih predstavnika elektronske muzike, Njemačka [[Kraut Rock]] scena koja je započela ranih [[1970-e|1970-ih]] imala je svoje najznačajnije predstavnike i osnivače u rock grupama poput [[Can]], [[Amon Düül II]], [[Faust]] i Neu! 
Za razliku od svojih kolega iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[SAD|SAD-a]] (koji su sve više komponovali pjesme pod utjecajem [[Jazz]]a i klasične muzike), oni su mnogo više koristili sintisajzere, stvarajući pulsirajući zvuk i povezujući u muzičku cjelinu naizgled nepovezane muzičke trake. Takvim pristupom u muzici bili su mnogo bliži [[Avantgardna muzika|avantgardnoj]] muzici nego rock muzici.&lt;ref&gt;http://www.allmusic.com/subgenre/kraut-rock-ma0000002687&lt;/ref&gt;

=== Slikarstvo ===
{{glavni|Njemačko slikarstvo}}
[[Datoteka:Dürer - Selbstbildnis im Pelzrock - Alte Pinakothek.jpg|desno|mini|150p|[[Albrecht Dürer]], Autoportret]]
Njemački umjetnici su ostavili velik uticaj na [[Zapadna umjetnost|zapadnu umjetnost]]. [[Albrecht Dürer]], [[Hans Holbein mlađi]], [[Matthias Grünewald]], [[Lucas Cranach stariji]] su važni njemački umjetnici iz perioda [[Renesansa|renesanse]], [[Peter Paul Rubens]], [[Johann Baptist Zimmermann]] su poznati umjetnici iz [[barok]]a, zatim [[Caspar David Friedrich]], [[Carl Spitzweg]] iz [[romantizam|romantizma]], [[Max Liebermann]] iz [[impresionizam|impresionizma]], te [[Max Ernst]] iz [[nadrealizam|nadrealizma]].&lt;ref name=Marzona&gt;Marzona, Daniel. (2005) ''Conceptual Art.'' Cologne: Taschen. Various pages&lt;/ref&gt; Njemački kipari kao što su Otto Schmidt-Hofer, Franz Iffland i Julius Schmidt su dali važan doprinos njemačkoj umjetnosti s kraja 19. i početka 20. vijeka.&lt;ref name=Berman&gt;{{cite book|last1=Berman|first1=Harold|title=Bronzes, Sculptors &amp; Founders - Signatures|date=1974|publisher=Abage Publishers|location=Chicago, Illinois|pages=477|edition=2.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Payne&gt;{{cite book|last1=Payne|first1=Christopher|title=Animals in Bronze -- Reference and Price Guide|date=1986|publisher=Antique Collectors' Club Ltd.|location=Woodbridge, Suffolk, England|isbn=0- 90746-245-6|pages=401}}&lt;/ref&gt;

Tokom dvadesetog vijeka formirano je nekoliko njemačkih umjetničkih društava i grupa kao što su [[Novembarska grupa]], [[Die Brücke]] i [[Plavi jahač]] čiji je vođa bio [[Vasilij Kandinski]] koji je utjecao na razvoj ekspresionizma u Münchenu i Berlinu. Kao reakcija na [[ekspresionizam]] javlja se novi smjer poznat kao [[nova stvarnost]]. Poslijeratni umjetnički smjerovi u Njemačkoj su bili [[neokspresionizam]], [[performans]], [[konceptualna umjetnost]]. Posebno istaknuti neokspresionisti su [[Georg Baselitz]], [[Anselm Kiefer]], [[Jörg Immendorff]], [[A. R. Penck]], [[Markus Lüpertz]], [[Peter Robert Keil]] i [[Rainer Fetting]]. Vdeći njemački konceptualni umjetnici su: [[Bernd i Hilla Becher]], [[Hanne Darboven]], [[Hans-Peter Feldmann]], [[Hans Haacke]], [[Joseph Beuys]], [[HA Schult]], [[Aris Kalaizis]], [[Neo Rauch]] i [[Andreas Gursky]]. Najznačajnije umjetničke izložbe i festivali u Njemačkoj su [[documenta]], [[transmediale]] i [[Art Cologne]].&lt;ref&gt;Marzona, Daniel. (2005) Conceptual Art. Cologne: Taschen.&lt;/ref&gt;

=== Arhitektura ===
{{glavni|Njemačka arhitektura}}
Njemačkim doprinosima arhitekturi mogu se smatrati karolinški i otonski stil. [[Ciglena gotika]] je osebujan srednjevjekovni stil nastao u Njemačkoj. Također u [[Renesansna arhitektura|renesansnoj]] i [[Barokna arhitektura|baroknoj]] arhitekturi, nastali su neki njemački smjerovi kao što su [[Weserska renesansa]] i [[Dresden]]ski barok. Među najpoznatijim [[barok]]nim arhitektama nalaze se [[Matthäus Daniel Pöppelmann]], [[Balthasar Neumann]], [[Georg Wenzeslaus von Knobelsdorff|Knobelsdorff]] i [[Braća Asam]]. Wessobrunnerška škola je izvršila znatan uticaj, a ponekad je čak i dominirala nad umjetnošću štrokature u južnoj Njemačkoj u [[18. vijek]]u. Gornja švabska barokna ruta nudi barokno tematske turističke rute koje naglašavaju doprinos baroknih umjetnika, kipara, zanatlija kao što su [[Johann Michael Feuchtmayer]], jednog od naistaknutijih članova porodice [[Feuchtmayer]], te braća [[Johann Baptist Zimmermann]] i [[Dominikus Zimmermann]].&lt;ref&gt;Jan Koppmann, &quot;Das Zeitalter des Barock&quot;, in M. Thierer (ed.), ''Lust auf Barock: Himmel trifft Erde in Oberschwaben,'' Lindenberg: Kunstverlag Fink, 2002, p. 11f.&lt;/ref&gt;

Pučanska arhitektura u Njemačkoj je vezan za poludrvenu gradnju uz pomć drvenih greda ([[Njemački jezik|Njem.]] ''Fachwerk''). Njemački ''Fachwerk'' stilovi variraju po regijama. Zakoni planiranja gradnje ovakvih kuća diktirali su da izgled kuće mora biti u skladu sa regionalnim, pa čak i sa specifičnim gradskim stilom gradnje.&lt;ref name=&quot;Wilhelm Süvern 1971&quot; &gt;Wilhelm Süvern: 1971. ''Torbögen und Inschriften lippischer Fachwerkhäuser'' in Volume 7 of Heimatland Lippe. Lippe Heimatbund: 1971. 48 pages&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Heinrich Stiewe 2007&quot;&gt;Heinrich Stiewe: 2007. ''Fachwerkhäuser in Deutschland: Konstruktion, Gestalt und Nutzung vom Mittelalter bis heute''. Primus Verlag: 2007. {{ISBN|978-3-89678-589-3}}. 160 pages&lt;/ref&gt;

Kada se industrijalizacija porširila Evropom, u Njermačkoj su se razvili [[klasicizam]] i prepoznatljiv stil [[historicizam]], ponekad se naziva stilom [[Gründerzeit]], s obzirom na ekonomski bum u godinama s kraja 19. vijeka. Regionalni historistički stilovi uključuju [[Hanover]]sku školu arhitekture, nürnberški stil, dresdensku [[Gottfried Semper|Semper]]-[[Georg Hermann Nicolai|Nicolai]] školu. Među najpoznatije njemačke građevine spada dvorac [[Neuschwanstein]] koji predstavlja [[Neoromanika|neoromaniku]]. Njemački umjetnici, pisci, galeristi kao što su [[Siegfried Bing]], [[Georg Hirth]] i [[Bruno Möhring]] su pridonijeli razvoju [[secesija|secesije]], na prijelazu u 20. vijek, što je poznato na njemačkom jeziku kao ''Jugendstil''.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.huntfor.com/arthistory/c19th/artnouveau.htm |title=Art Nouveau&amp;nbsp;— Art Nouveau Art |publisher=Huntfor.com |access-date=25. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130222070337/http://www.huntfor.com/arthistory/c19th/artnouveau.htm |archive-date=22. 2. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{{Multiple image
 | align = center
 | direction = horizontal
 | footer = &lt;center&gt;[[Arhitektura odmarališta]] na [[Rügen]]u, ''Fachwerk'' kuće u [[Bernkastel-Kues|Bernkastelu]], dvorac [[Neuschwanstein]] i [[Bauhaus]] škola u [[Weimar]]u.&lt;/center&gt;
 | image1 = Kurhaus in Binz.jpg
 | width1 = {{#expr: (145 * 1500 / 1125) round 0}}
 | image2 = Bernkastel 12 (5486108438).jpg
 | width2 = {{#expr: (145 * 1410 / 1200) round 0}}
 | image3 = Castle_Neuschwanstein.jpg
 | width3 = {{#expr: (135 * 2182 / 1700) round 0}}
 | image4 =Bauhaus weimar.jpg
 | width4 = {{#expr: (145 * 1500 / 1125) round 0}}
}}

[[Ekspresionistička arhitektura]] je razvijena [[1910-e|1910-ih]] godina u Njemačkoj pod uticajem [[Art Deco]] i drugih modernih stilova s arhitektima kao što su [[Johann Friedrich Höger]], [[Erich Mendelsohn]], [[Dominikus Böhm]] i [[Fritz Schumacher]]. Njemačka je osobito bila važna u ranom [[Moderna arhitektura|modernističkom]] pokretu, kao što su [[Deutscher Werkbund]] kojeg je pokrenuo [[Hermann Muthesius]] i [[Bauhaus]] pokret kojeg je osnovao [[Walter Gropius]]. Slijedom toga, Njemačka se često smatra kolijevkom moderne arhitekture i dizajna. [[Ludwig Mies van der Rohe]] postao je jedan od svjetski najpznatijih arhitekata u drugoj polovici 20. vijeka. ON je zamislio staklene fasade na [[neboder]]ima.&lt;ref&gt;{{cite book|year=2006|title=A Dictionary of Architecture and Landscape Architecture|url=https://archive.org/details/dictionaryofarch00curl_0|publisher=Oxford University Press|page=[https://archive.org/details/dictionaryofarch00curl_0/page/880 880]|isbn=0-19-860678-8}}&lt;/ref&gt;

=== Književnost i filozofija ===
{{Glavni|Njemačka književnost}}

[[Datoteka:Goethe (Stieler 1828).jpg|thumb|lijevo|200px|[[Johann Wolfgang von Goethe]]]]
Njemačka književnost može se pratiti unatrag do srednjeg vijeka djelima pisaca kao što su [[Walther von der Vogelweide]] i [[Wolfram von Eschenbach]]. Poznati njemački pisci su [[Johann Wolfgang von Goethe]], [[Friedrich Schiller]], [[Gotthold Ephraim Lessing]] i [[Theodor Fontane]]. [[Braća Grimm]] su stekla slavu skupljajući i objavljivajući zbirke njemačkih bajki. Grimmovi su također skupili i kodificirali regionalne verzije njemačkog jezika, temeljeći svoj rad na historijskim načelima, njihov ''Deutsches Wörterbuch'', ili njemački rječnik, ponekad se naziva Grimm rječnik, što je počelo 1838, a objavljen je 1854.&lt;ref name = DWBhistory&gt;History of the ''Deutsches Wörterbuch'' from the [http://150-grimm.bbaw.de/start.htm DWB 150th Anniversary Exhibition and Symposium], Berlin: Humboldt-Universität, 2004. {{simboli jezika|De}}, retrieved 27. 6. 2012.&lt;/ref&gt;

Među utjecajnije književnike 20. vijeka ubrajaju se [[Gerhart Hauptmann]], [[Thomas Mann]], [[Hermann Hesse]], [[Heinrich Böll]] i [[Günter Grass]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/articles/espmark/index.html |title=The Nobel Prize in Literature |publisher=Nobelprize.org |date=3. 12. 1999 |author=[[Kjell Espmark|Espmark, Kjell]] |access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Godišnje se izdaje prosječno oko 700 milina knjiga na njemačkom jeziku, sa oko 80.000 naslova, od čega je 60.000 novih. Njemačka se nalazi na trećem mjestu po broju izdanih knjiga u svijetu, nakon tržišta engleskog i kineskog govornog područja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://land-der-ideen.matrix.de/CDA/facts_printing,4563,0,,en.html|title=Land of ideas|publisher=Land-der-ideen.matrix.de|access-date=19. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110427081703/http://land-der-ideen.matrix.de/CDA/facts_printing,4563,0,,en.htm|archive-date=27. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Frankfurtski sajam knjiga najvažniji je na svijetu po pitanju međunarodnih poslova i trgovine, s tradicijom dugom više od 500 godina,&lt;ref&gt;{{cite book |title =A History of the Frankfurt Book Fair |isbn =978-1-55002-744-0 |first =Peter |last =Weidhaas |first2 =Carolyn |last2 =Gossage |first3 =Wendy A. |last3 =Wright |publisher =Dundurn Press Ltd. |pages =[https://archive.org/details/historyoffrankfu0000weid/page/11 11 ff] |year=2007 |url =https://archive.org/details/historyoffrankfu0000weid/page/11 }}&lt;/ref&gt; također Leipziški sajam knjiga zauzima važno mjesto u Evropi.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Chase|first1=Jefferson|title=Leipzig Book Fair: Cultural sideshow with a serious side|url=http://www.dw.de/leipzig-book-fair-cultural-sideshow-with-a-serious-side/a-18313879|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=13. 3. 2015|access-date=25. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

Njemačka filozofija ima velik historijski značaj: doprinos [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]a [[Racionalizam|racionalizmu]]; zatim [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljska]] filozofija [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]]; njemački idealizam čiji filozofi su bili [[Johann Gottlieb Fichte]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]], [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling]]; iracionalista i filozofski pesimista [[Arthur Schopenhauer]]; ideja [[Socijalizam|socijalizma]] [[Karl Marx]]a i [[Friedrich Engels]]a; doprinos [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]] perspektivizmu; [[Gottlob Frege]] da jedoprnos analitičkoj filozofiji; [[Martin Heidegger]] koji je dao velik doprinos [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmu]] i ontologiji, značajan uticaj ostavila je [[Frankfurtska škola]] koju su razvijali [[Max Horkheimer]], [[Theodor Adorno]], [[Herbert Marcuse]] i [[Jürgen Habermas]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Searle, John|year=1987|title=The Blackwell Companion to Philosophy|chapter=Introduction|publisher=Wiley-Blackwell}}&lt;/ref&gt;

===Mediji===
{{glavni|Mediji u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Deutsche Welle.jpg|thumb|200px|Sjedište [[Deutsche Welle]]-a u [[Bonn]]u.]]
Među najveće medijske kompanije iz Njemačke koje djeluju na međunarodnom tržištu su [[Bertelsmann]], [[Axel Springer SE]] i [[ProSiebenSat.1 Media]]. Također značajnu ulogu ima [[Deutsche Presse-Agentur]]. [[Televizija u Njemačkoj|Njemačko televizijsko tržište]] je najveće u [[Evropa|Evropi]] sa oko 38 miliona domaćinstava sa TV prijemnikom.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Distribution of TV in Germany (German)|url=http://www.astra.de/16795168/tv-verbreitung_in_deutschland|publisher=Astra Sat|date=19. 2. 2013|access-date=10. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; Oko 90% njemačkih kućanstava ima kablovsku ili satelitsku televiziju, sa raznim javnim i privatnim RTV kanalima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1047864.stm |title=Country profile: Germany |work=BBC News |access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; U Njemačkoj postoji više od 500 javnih i privatnih radio stanica, uključujući i [[Deutsche Welle]] koja svoj program emitira na više stranih jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dw.de/1950-1954/a-326253-1 |title=Organization 1950-1954|publisher=Deutsche Welle|access-date=15. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Njemačka nacionalna radio mreža je [[Deutschlandradio]], dok [[ARD]] stanice pokrivaju lokalne servise.

Mnoge od najprodavanijih [[Novine|novina]] i [[časopis]]a u Evropi su upravo one iz Njemačke, listovi (i internet portali) sa najvećim tiražom u Njemačkoj su [[Bild]], [[Die Zeit]], [[Süddeutsche Zeitung]], [[Frankfurter Allgemeine Zeitung]] i [[Die Welt]], dok su najveći njemački magazini [[Der Spiegel]], [[Stern]] i [[Focus (novine)|Focus]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://dispatch.opac.d-nb.de/LNG=DU/DB=1.1/|title=ZDB OPAC - start/text|work=d-nb.de|access-date=1. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20060714075848/http://dispatch.opac.d-nb.de/LNG=DU/DB=1.1/|archive-date=14. 7. 2006|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Njemačko tržište video igara je jedno od najvećih u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Purchese |first=Robert |url=http://www.eurogamer.net/articles/germany-becomes-europes-top-market |title=Germany's video game market |publisher=Eurogamer.net |date=17. 8. 2009 |access-date=4. 3. 2012}}&lt;/ref&gt; [[Gamescom]] u Kölnu je jedan od vodećih svjetskih sajmova video igara. Popularne serije video igara iz Njemačke su [[Turrican]], [[Anno]], [[The Settlers]], [[Gotika (videoigra)|Gotika]], [[SpellForce: The Order of Dawn]], [[FIFA Manager]], [[Far Cry]] i [[Crysis]]. Relevantni izdavači i programeri igara su [[Ubisoft Blue Byte]], [[Crytek]], [[Deep Silver]], [[Kalypso Media]], [[Piranha Bytes]] i [[Yager Development]].

=== Kinematografija ===
{{glavni|Njemačka kinematografija}}
Njemačka kinematografija je ostavila velik trag u svjetskoj filmskoj umjetnosti i tehnici. Prvi radovi [[Max Skladanowsky|braće Skladanowsky]] su prikazani 1895. godine. Svjetski poznat [[Babelsberg Studio]] koji se nalazi u [[berlin]]skoj četvrti [[Postdam]] osnovan je [[1912.]] godine, čime je psato prvim velikim filmskim studijem u svijetu. Danas je najveći evropski studio.&lt;ref&gt;[http://www.studiobabelsberg.com/service/filmstudios-ateliers/neue-film-1/ Studio Babelsberg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110818094006/http://www.studiobabelsberg.com/service/filmstudios-ateliers/neue-film-1/ |date=18. 8. 2011 }} – ''Mit der Erschließung des direkt in der Nachbarschaft befindlichen Filmgeländes mit den Studios Neue Film 1 und Neue Film 2 konnte Studio Babelsberg seine Studiokapazitäten verdoppeln und verfügt so über Europas größten zusammenhängenden Studiokomplex.'', retrieved 3. 12. 2013 (German)&lt;/ref&gt; Ran njemačko kino je bilo pod uticajem njemačkih ekspresionista kao što su [[Robert Wiene]] i [[F. W. Murnau|Friedrich Wilhelm Murnau]]. Film [[Metropolis (1927)|''Metropolis'']] čiji je redatelj bio [[Fritz Lang]] smatra se prvim naučn-fantastičnim filmom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.scififilmhistory.com/index.php?pageID=metro|title=SciFi Film History – Metropolis (1927)|publisher=|access-date=28. 9. 2014|archive-date=10. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010074916/http://www.scififilmhistory.com/index.php?pageID=metro|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Film redatelja [[Josef von Sternberg]]a [[Plavi anđeo (1930)|''Plavi anđeo'']] u kojem je glumila [[Marlene Dietrich]] smatra se prvim njemačkim zvučnim [[film]]om.&lt;ref&gt;{{Cite book |last= Bordwell |first= David |authorlink= David Bordwell |author2=Thompson, Kristin |title= Film History: An Introduction |url= https://archive.org/details/filmhistoryintro00thom_325 |origyear=1994 |edition= 2. |year=2003 |publisher=McGraw-Hill |isbn= 978-0-07-115141-2 |page= [https://archive.org/details/filmhistoryintro00thom_325/page/n225 204] |chapter= The Introduction of Sound}}&lt;/ref&gt; Filmovi [[Leni Riefenstahl]] su postavili nove umjetničke standarde, kao što primjerice dokumentarni film [[''Trijumf volje'']].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Rother|first1=Rainer|title=Leni Riefenstahl: The Seduction of Genius|date=1. 7. 2003|publisher=Bloomsbury Publishing|isbn=1441159010}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Filmstudio Babelsberg Eingang.jpg|thumb|[[Babelsberg Studio]] kod Berlina, prvi veliki filmski studio u svijetu.]]

Mnogi od filmova koji su nastali nakon [[1945.]] godine u poslijeratnom periodu mogu se nazvati ''Trümmerfilm'' (bos. film ruševina). Takav film je primjerice ''[[Ubojice među nama]]'' (1946) redatelja [[Wolfgang Staudte|Wolfganga Staudtea]]. Među poznatije [[Istočna Njemačka|istočnonjemačke]] filmove mogu se ubrojati ''[[Der Untertan]]'' (1951), ''[[Podijeljeno nebo]]'' (1964) čiji je redatelj [[Konrad Wolf]], filmska adaptacija književnog djela ''Jakov lažljivac'' kojeg je napisao [[Jurek Becker]], a filmski adaptirao [[Frank Beyer]] ka film ''[[Jakov lažljivac (film)|Jakov lažljivac]]'' (1975), koji je bio jedini istčnonjemački film nominovan za [[Oscar]]a. Filmovi Zapadne Njemačke iz [[1950-e|1950-ih]] godina mogu se po žanru definirati kao ''[[Heimatfilm]]'' (bos. domoljubni film), ti filmovi prikazuju ljepotu zemlje i moralni integritet ljudi koji žive u njoj.&lt;ref&gt;Stephen Brockmann, ''A Critical History of German Film,'' Camden House, 2010, p. 286. isbn 1571134689&lt;/ref&gt;

Tokom [[1970-e|1970-ih]] i [[1980-e|1980-ih]], poznati redatelji [[Novi njemački film|novog njemačkog filma]] bili su [[Volker Schlöndorff]], [[Werner Herzog]], [[Wim Wenders]] i [[Rainer Werner Fassbinder]]. Njemački filmovi kao što su ''[[Das Boot]]'' (1981), ''[[Nedovršena priča]]'' (1984), ''[[Good Bye, Lenin!]]'' (2003), ''[[Glavom kroz zid]]'' (2004), ''[[Bijela traka]]'' (2009), ''[[Konferencija životinja]]'' (2010), ''[[Atlas oblaka]]'' (2012) su ostvarili međunarodni uspjeh. [[Oscar za najbolji strani film|Oscara za najbolji strani film]] dobili su njemački filmovi ''[[Limeni bubanj]]'' 1979. godine, ''[[Nigdje u Africi]]'' 2002. godine i ''[[Život drugih]]'' 2007. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0405094/awards|title=Awards:Das Leben der Anderen|publisher=IMDb|access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

Dodjela [[Evropska filmska nagrada|Evropske filmske nagrade]] se vrši svake godine, od čega svake druge u [[Berlin]]u, domu Evropske filmske akademije. [[Berlinale|Berlinski međunarodni filmski festival]] poznat kao &quot;Berlinale&quot;, na kojem se od 1951. za najbolje filmove dodjeluje nagrada &quot;Zlatni medvjed&quot; je jedan od najvažnijih filmskih festivala u Evropi i svijetu.

=== Kuhinja ===
{{glavni|Njemačka kuhinja}}
[[Datoteka:Black Forest gateau.jpg|thumb|Schwarzwald torta]]
Njemačka kuhinja varira zavisno od regije do regije, te često postoje sličnosti između kuhinja nekih njemačkih regija sa regijama susjednih država (npr postoje neke kulinarske sličnosti između kuhinje Južne Bavarske, [[Švabija|Švabije]] sa kuhinjama Švicarske i Austrije). Internacionalno poznata jela kao što su [[pizza]], [[suši]], [[Kineska kuhinja|kineska]], [[Grčka kuhinja|grčka]], [[indijska kuhinja]], [[doner kebab]], također su popularna i lako dostupna u Njemačkoj, zahvaljujući različitim etničkim zajednicama.

[[Hljeb|Kruh]] predstavlja značajan dio njemačke kuhinje, njemački pekari proizvode oko 600 vrsta kruha i oko 1.200 različitih vrsta kolača i peciva. Njemački [[sir]]evi predstavljaju trećinu sireva proizvedenih u Evropi.&lt;ref name=IG&gt;[https://books.google.com/books?id=sjW9adVFS2kC&amp;pg=PA113 The Complete Idiot's Guide to Cheeses of the World - Steve Ehlers, Jeanette Hurt&lt;!-- Bot generated title --&gt;]. pp. 113-115.&lt;/ref&gt; U 2012. godini oko 99% proizvedenog mesa u Njemačkoj činila je svinjetina, piletina i govedina. Nijemci proizvode svoje poznate kobasice u 1.200 različitih vrsta uključujući [[Bratwurst]], [[Weißwurst]] i [[Currywurst]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://germanfoods.org/german-food-facts/german-hams-sausages-meats-guide/ | title = Guide to German Hams and Sausages | publisher = German Foods North America | access-date=26. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Tokom 2012. godine, od ukupne prodaje hrane, 3,9% je bilo [[Organska hrana|organske hrane]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.foodwatch.org/de/informieren/bio-lebensmittel/mehr-zum-thema/zahlen-daten-fakten/ | title =Numbers, data, facts about the organic food sector|language=de| publisher= Foodwatch | access-date=4. 6. 2015|quote=Bio-Produkte machen lediglich 3,9 Prozent des gesamten Lebensmittelumsatzes in Deutschland aus (2012).}}&lt;/ref&gt;

Iako [[vino]] postaje sve više popularno u mnogim dijelovima Njemačke, naročito u njemačkim vinskim regijama,&lt;ref&gt;{{cite web|title=German Wine Statistics|url=http://www.germanwineusa.com/press-trade/statistics.html|publisher=Wines of Germany, Deutsches Weininstitut|access-date=14. 12. 2014|archive-url=https://archive.is/20141214121534/http://www.germanwineusa.com/press-trade/statistics.html|archive-date=14. 12. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ipak nacionalno alkoholno piće je [[pivo]]. Njemačka potrošnja piva po osobi je iznosila 110 litara u 2013, i dalje je među najvišima u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite news | url = http://www.ibtimes.co.uk/top-10-heaviest-beer-drinking-countries-czech-republic-germany-sink-most-pints-1475764 | title = Top 10 Heaviest Beer-drinking Countries: Czech Republic and Germany Sink Most Pints | access-date=6. 5. 2015 | author = Samantha Payne | date=20. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Sport ===
{{glavni|Sport u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Germany champions 2014 FIFA World Cup.jpg|thumb|lijevo|250px|Nogometna reprezentacija Njemačke je nakon pobjede na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|svjetskom nogometnom prvenstvu 2014.]] postala po četvrti put svjetski prvak u nogometu.]]
Po podacima iz 2009. i 2010. oko 27,8 miliona Nijemaca bilo je organizirano u oko 91.000 sportskih klubova i udruženja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dosb.de/de/organisation/organisation/|title=Der Deutsche Olympische Sportbund: Wir über uns|author=DOSB|work=dosb.de|access-date=23. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Najveći broj sportskih društava je obuhvaćen krovnom organizacijom Njemačkog olimpijskog sportskog saveza (DOSB).

Najčešći i najpopularniji sport u Njemačkoj je [[nogomet]]. Po podacima iz 2012. u sklopu Njemačkog nogometnog saveza (DFB) organizirano je 172.000 klubova sa oko 6,8 miliona članova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfb.de/index.php?id=11015|title=Mitglieder|work=DFB - Deutscher Fußball-Bund e.V.|access-date=23. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; a [[nogometna reprezentacija Njemačke]] može se pohvaliti sa četiri titule svjetskih prvaka u nogometu: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]], 1974, 2006. i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] godine. Njemačka je također i dva puta bila organizator [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskog prvenstva 1974.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]], a oba puta je i postala svjetski prvak. Ona je i jedina država čije su nogometne reprezentacije i u muškoj i u ženskoj konkurenciji bili prvaci svijeta. Najveći stadion, namijenjen za međunarodne susrete, je [[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion u Berlinu]] (kapaciteta 74.224 mjesta), dok je [[Westfalenstadion|Signal Iduna Park]] u [[Dortmund]]u najveći nogometni stadion po kapacitetu na nivou Bundeslige sa preko 80.500 mjesta (od čega je 24.454 sjedećih).

U motosportu, najveći javni interes Nijemci pokazuju za Formulu 1 i DTM, u kojima su njemački vozači i konstruktori među vodećim. [[Michael Schumacher]] je sedmorostruki svjetski prvak u Formuli 1 i do danas najuspješniji vozač Formule 1 u njenoj historiji, dok je [[Sebastian Vettel]] dosad najmlađi svjetski prvak u historiji ovog takmičenja.

Osim toga, popularni su i zimski sportovi u kojima Njemačka ima vrhunske sportiste i olimpijske pobjednike. Među najuspješnijim su i skijaši-skakači [[Sven Hannawald]] i [[Jens Weißflog]] te olimpijska pobjednica klizačica [[Katarina Witt]].

=== Moda i dizajn ===
{{glavni|Njemačka moda}}
[[Datoteka:Claudia Schiffer 20091006 Chanel 01.jpg|thumb|200px|[[Claudia Schiffer]], njemački supermodel.]]
Njemački dizajneri su lideri modernog dizajna linije proizvoda, [[Bauhaus]]ovi dizajneri poput [[Ludwig Mies van der Rohe|Ludwiga Miesa van der Rohea]], [[Dieter Rams]] iz [[Braun]]a su među najpoznatijima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Bauhaus: The Single Most Influential School of Design|url=http://gizmodo.com/5918142/8-beautiful-things-from-bauhaus-the-single-most-influential-school-of-design|publisher=gizmodo|date=13. 6. 2012|access-date=9. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

Njemačka je vođeća zemlja u [[moda|modnoj]] industriji. Njemačka tekstilna industrija broji oko 1.300 kompanija sa više od 130.000 uposlenih u 2010. godini, koja je ostvarila prihod od 28 milijardi [[Euro|eura]]. Gotovo oko 44% proizvoda se izvozi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bmwi.de/BMWi/Navigation/Wirtschaft/branchenfokus,did=196528.html?view=renderPrint&amp;page=0|title=BMWI Branchenfokus Textil und Bekleidung|publisher=|access-date=28. 9. 2014|archive-url=https://archive.is/20120721161228/http://www.bmwi.de/BMWi/Navigation/Wirtschaft/branchenfokus,did=196528.html?view=renderPrint&amp;page=0|archive-date=21. 7. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Berlinska sedmica mode]], modni sajam Bread and Butter održavaju se dva puta godišnje.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Berlin as a fashion capital: the improbable rise|url=http://www.fashionunited.co.uk/fashion-news/fashion/germanys-fashion-capital-the-improbable-rise-of-berlin-2012011713844|publisher=Fashion United UK|date=12. 1. 2012|access-date=15. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;

München, Hamburg i Düsseldorf također su važni gradovi po pitanju dizajna i modne industrije. Poznati modni dizajneri iz Njemačke su [[Karl Lagerfeld]], [[Jil Sander]], [[Wolfgang Joop]], [[Philipp Plein]] i [[Michael Michalsky]]. Među važnijim modnim markama su [[Hugo Boss]], [[Escada]], [[Adidas]], [[Puma AG|Puma]], [[Jack Wolfskin]]. Svejtski poznati supermodeli iz Njemačke su [[Claudia Schiffer]], [[Heidi Klum]], [[Tatjana Patitz]], [[Nadja Auermann]], kao i [[Toni Garrn]], [[Julia Stegner]], [[Eva Padberg]] i [[Diane Kruger]].

== Također pogledajte ==
* [[Alumniportal Deutschland]]
* [[Eilenburg]]
* [[Glücksburg]]
* [[Husum]]
* [[Uetersen]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{Geografska lokacija
| Centar = {{ZID|Njemačka}}
| Sjever = {{ZID|Danska}}
| Sjeveroistok = [[Baltičko more]]
| Istok = {{ZID|Poljska}}&lt;br /&gt; {{ZID|Češka}}
| Jugoistok = {{ZID|Austrija}}
| Jug = {{ZID|Austrija}}&lt;br /&gt; {{ZID|Švicarska}}
| Jugozapad = {{ZID|Francuska}} 
| Zapad = {{ZID|Francuska}}&lt;br /&gt; {{ZID|Holandija}}&lt;br /&gt; {{ZID|Belgija}}&lt;br /&gt; {{ZID|Luksemburg}}
| Sjeverozapad = [[Sjeverno more]]
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Germany}}
* [http://www.deutschland.de/en www.deutschland.de] - multimedijalni višejezični portal o Njemačkoj
* [http://www.statistikportal.de/ Statistikportal.de] - Službeni statistički podaci
* [https://web.archive.org/web/20050125093132/http://www.bundesregierung.de/en Bundesregierung Deutschland] - Službena stranica savezne vlade
* [https://web.archive.org/web/20040608011108/http://eng.bundespraesident.de/ Bundespräsident] - Službena stranica predsjednika Njemačke
* [http://www.bundestag.de/htdocs_e/ Bundestag] - Službena stranica njemačkog parlamenta
* [https://web.archive.org/web/20111111184453/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=843&amp;id_projekta=0 Urbani sistem Njemačke prije i poslije ujedinjenja]

{{Njemački kancelari}}
{{Njemačka po temama}}
{{EU}}
{{Države Evrope}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}

{{Wiki članak}}

[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Njemačka]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1871.]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>4wdx6046u8vl0rs1638ryrzixcbyk3d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428397</id>
      <parentid>3428396</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T09:33:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Jarash|Jarash]] ([[User talk:Jarash|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="121077" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime = Savezna Republika Njemačka
| izvorno_ime = {{jezik|de|''Bundesrepublik Deutschland''}} {{de simbol}}
| ime_genitiv = Njemačke
| zastava = Flag of Germany.svg
| grb = Coat of Arms of Germany.svg
| uzrečica = Einigkeit und Recht und Freiheit&lt;br /&gt;({{bs|Jedinstvo, pravda i sloboda}})
| himna = [[Deutschlandlied]] (Treća strofa)&lt;center&gt;[[Datoteka:National anthem of Germany - U.S. Army 1st Armored Division Band.ogg]]&lt;/center&gt;
| mapa = EU-Germany.svg
| glavni_grad = [[Berlin]]
| glavni_grad_kordinati = {{coord|52|52|N|13|37|E|type:city|title=Berlin}}
| najveći_grad = [[Berlin]]
| službeni_jezik = [[njemački]]
| državno_uređenje = [[Savezna republika]]
| vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Njemačke|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast = [[Frank-Walter Steinmeier]]
| vrsta_druge_vlasti = [[Njemački kancelar|Kancelar]]
| vladar_druga_vlast = [[Olaf Scholz]]
| vrsta_treće_vlasti =
| vladar_treća_vlast =
| nezavisnost = [[Njemačko carstvo]]
| nezavisnost_priznato = [[18. januar]] [[1871]]
| površina = 357.104
| po_površini_na_svijetu = 61. na svijetu
| procenat_vode = 2,18%
| stanovnika = {{povećanje}} 83.019.200
| stanovnika_godina = Procjena 2018
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 16. na svijetu
| gustoća = 225
| po_broju_gustoće_na_svijetu = 37. na svijetu
| bdp_ukupno = $4,555 biliona
| bdp_godina = Procjena 2019
| po_broju_bdp_na_svijetu = 4. na svijetu
| bdp_per_capita = $54.983
| hdi = {{povećanje}} 0.939
| hdi_godina = 2018
| hdi_nivo = &lt;span style=&quot;color:#009900;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu = 5. na svijetu
| gini = {{smanjenje}} 31.1
| gini_godina = 2018
| po_broju_gini_na_svijetu = 26. na svijetu
| valuta = [[Euro]] ([[€]]) ([[EUR]])
| vremenska_zona = ([[UTC]]+1)
| najveća_tačka_ime = [[Zugspitze]]
| najveća_tačka_metara = 2 962
| najveće_jezero_ime = [[Bodensko jezero]]
| najveće_jezero_površina = 571,5 
| najveća_rijeka_ime = [[Rajna]]
| najveća_rijeka_dužina = 865
| nacionalni_dan = [[3. oktobar]]
| internetski_nastavak = [[.de]]
| pozivni_broj = +49
| komentar = 
|}}
'''Njemačka''' ({{de|Deutschland}}), službeno '''Savezna Republika Njemačka''' ({{audio|De-Bundesrepublik_Deutschland.ogg|pomoć=ne|Bundesrepublik Deutschland}}), jeste [[suverena država]] u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]]. Na sjeveru graniči sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]], [[Danska|Danskom]] i [[Baltičko more|Baltičkim morem]]; na istoku sa [[Poljska|Poljskom]] i [[Češka|Češkom]]; na jugu sa [[Austrija|Austrijom]] i [[Švicarska|Švicarskom]]; a na zapadu sa [[Francuska|Francuskom]], [[Luksemburg]]om, [[Belgija|Belgijom]] i [[Holandija|Holandijom]]. Teritorija Njemačke zauzima površinu od 357.021 kvadratnih kilometara i ima [[Umjereni pojas|umjerenu sezonsku klimu]]. Sa 82 miliona stanovnika je najnaseljenija država među država članicama [[Evropska unija|Evropske unije]], te treća po broju migranata u svijetu.&lt;ref&gt;[http://www.migrationinformation.org/datahub/countrydata/country.cfm Germany: Inflow of foreign population by country of nationality, 1994 to 2003]&lt;/ref&gt;

Za područje pod imenom Germania u kojoj živi nekoliko [[Germani|germanskih naroda]] se zna i bilježi već od 100. godine n. e. Počevši od [[10. vijek]]a, njemačka područja čine središnji dio [[Sveto rimsko carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] koje traje sve do [[1806.]] godine. Tokom [[16. vijek]]a, sjever Njemačke postaje središte [[Reformacija|protestanske reformacije]]. Njemačka se prvi put pojavljuje kao savremena [[nacionalna država]] nakon [[Ujedinjenje Njemačke|Njemačkog ujedinjenja]] tokom [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] [[1871.]] godine. Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Njemačka je bila podijeljena u dvije zasebne države: [[Njemačka demokratska republika|Istočnu Njemačku]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]] u skladu sa granicama savezničkih okupacionih zona.&lt;ref&gt;[[Federalni Ustavni sud Njemačke]] (2 BvF 1/73; BVerfGE 36, 1): [[Njemačko carstvo]] kao država Nijemaca je potpuno identično [[Zapadna Njemačka|Saveznoj republici Njemačkoj]] [jer postoji kao nacionalna država i ''međunarodnopravnni subjektivitet''([[međunarodno javno pravo]]) od 1871]. Godine 1949, nakon podjele na [[Njemačka demokratska republika|istočnu]] i zapadnu Njemačku nije se smatralo za osnivanje nove zapadnonjemačke države niti nasljednice Njemačkog carstva, nego je reorganizovan samo taj dio Njemačke.&lt;/ref&gt; Dvije države su ponovno [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjene]] [[1990.]] godine. Zapadna Njemačka je [[1957.]] godine postala osnivačka članica Evropske zajednice, koja 1993. godine postaje Evropska unija. Njemačka je dio neograničene [[Šengenski sporazum|Šengenske zone]] i usvojila je evropsku valutu, [[euro]], [[1999.]] godine.

Njemačka je [[Federacija|federalna]] [[parlamentarna republika]] sastavljena od [[Njemačke savezne pokrajine|16 saveznih država]]. Glavni i ujedno najveći grad je [[Berlin]]. Njemačka je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[NATO|NATO-a]], [[G8]] i [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]]. Ona je jedna od vodećih industrijskih zemalja u svijetu, sa trećom najvećom privredom po nominalnom [[Bruto domaći proizvod|BDP-u]] i petom po [[Paritet kupovne moći|PKM-u]]. Ona je najveći izvoznik i drugi najveći uvoznik robe. Godišnje alocira drugi najveći iznos međunarodne pomoći u svijetu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.topnews.in/germany-worlds-second-biggest-aid-donor-after-us-229970|title=Germany world's second biggest aid donor after US - TopNews|work=topnews.in|access-date=23. 9. 2015|archive-date=24. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110524095558/http://www.topnews.in/germany-worlds-second-biggest-aid-donor-after-us-229970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; dok je šesta u svijetu po vojnim troškovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download | title = The fifteen major spenders in 2006 | access-date=23. 8. 2007 | year=2007 | format = PDF | work = Recent trends in military expenditure | publisher = Stockholm International Peace Research Institute | access-date=5. 2. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070814224502/http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download | archive-date=14. 8. 2007 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Ona je razvila visoki standard života i uspostavila opsežni sistem [[Socijalna sigurnost|socijalne sigurnosti]]. Igra važnu ulogu u evropskoj politici a održava mnoga bliska partnerstva i na globalnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20080404235732/http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|title=The leader of Europe? Answers an ocean apart|archive-date=4. 4. 2008|work=iht.com|access-date=23. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njemačka je poznata i kao vodeća zemlja u nekoliko naučnih i tehnoloških područja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005051348/http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|title=Confidently into the Future with Reliable Technology|author=Idea TV GmbH|archive-date=5. 10. 2011|work=innovations-report.de|access-date=23. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{glavni|Historija Njemačke}}
Njemački jezik i &quot;germanizam&quot; traju više od hiljadu godina, ali je država po imenu Njemačka formirana kao moderna nacionalna država tek [[1871.]] godine, kada je [[Pruska]] predvodila njemačke države do pobjede nad [[Francuska|Francuskom]]. Tada je nastao drugi njemački Reich (rajh), obično prepoznatljiv kao carstvo.

===Prahistorija===
[[Datoteka:Nebra Scheibe.jpg|thumb|Nebeski disk Nebra]]
Otkriće donje vilice [[Mauer 1]] [[1907.]] godine dokazuje postojanje ljudskog života na prostorima današnje Njemačke još prije 600.000 godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pnas.org/content/107/46/19726.full|title=Radiometric dating of the type-site for Homo heidelbergensis at Mauer, Germany|work=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|PNAS]]|date=27. 8. 2010|access-date=27. 8. 2010}}&lt;/ref&gt; Najstariji komplet lovačko oružja na svijetu koji je ikada pronađen, otkriven je u rudniku uglja u kod [[Schöningen]]a gdje su pronađena koplja dužine 6–7,5 metara starosti oko 380.000 godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archive.archaeology.org/9705/newsbriefs/spears.html|title=World's Oldest Spears|work=archive.archaeology.org|publisher= |date=3. 5. 1997|access-date=27. 8. 2010}}&lt;/ref&gt; Dolina Neander je bila prvo mjesto gdje su nađeni ostaci pračovjeka [[1856]], poznatog kao [[Neandertalac]]. Za Neandertalca 1 poznato je da su njegovi ostaci stari oko 40.000 godina. Također pronađeni su ostaci ''Homo sapiensa'' u Švapskim jurama kod [[Ulm]]a. Pronađeni ostaci također uključuju kosti ptica, kljovu mamuta, što predstavlja najstariji muzički instrument koji je pronađen. Također oko 42.000 godina stara skluptura čovjeka-lava iz [[Ledeno doba|Ledenog doba]] predstvlja najstariju figuru koja je ikada pronađena&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theartnewspaper.com/articles/Ice-Age-iLion-Mani-is-worlds-earliest-figurative-sculpture/28595|title=Ice Age Lion Man is world's earliest figurative sculpture|work=[[The Art Newspaper]]|date=31. 1. 2013|access-date=31. 1. 2013|archive-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150215162121/http://www.theartnewspaper.com/articles/Ice-Age-iLion-Mani-is-worlds-earliest-figurative-sculpture/28595|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te [[Venera iz Hohle Felsa]] stara oko 35.000 godina. [[Nebeski disk Nebra]] pronađen je nedaleko od gradića Nebra nedaleko od [[Hale]]a u pokrajini [[Saksonija-Anhalt]].

===Germani===
{{glavni|Germani}}
[[Datoteka:Germanic tribes (750BC-1AD).png|mini|lijevo|Širenje [[Germani|Germanskih plemena]] [[750]]. p. n. e. do [[1]]. n. e.]]
Pretpostavlja se da se je etnogeneza Germanskih plemena desila tokom nordijskog [[Bronzano doba|bronzanog doba]], ili najkasnije tokom predrimskog [[Željezno doba|željeznog doba]]. Iz južne [[Skandinavija]] i sjeverne Njemačke, plemena su počela da se šire prema jugu, istoku i zapadu u prvom vijeku p. n. e, te su uspostavili kontakte sa [[Kelti|keltskim plemenima]] iz [[Galija|Galije]] te sa [[Iranski narodi|iranskim]], [[Baltički narodi|baltičkim]] i [[Slaveni|slavenskim]] plemenima [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. Malo se zna o ovom ranom periodu germanske historije izvan tog što je zabilježeno u djelovanjima sa [[Rimsko carstvo|rimskim carstvom]], etimološkim istraživanjima i arheološkim nalazima.&lt;ref name=&quot;Claster&quot;&gt;Jill N. Claster: ''Medieval Experience: 300–1400''. NYU Press 1982, str. 35. {{ISBN|0-8147-1381-5}}.&lt;/ref&gt;

Za vrijeme [[Cezar Augustus|Augustusa]], rimski vojskovođa [[Publius Quinctilius Varus]] počinje invaziju Germanije (izraz koji su Rimljani koristili za područje između [[Rajna|Rajne]] i [[Ural]]a), i u ovom vremenu germanska plemena se po prvi put upoznavaju sa rimskom vojnom taktikom dok zadržavaju svoj plemenski identitet. 9. godine n. e, tri rimske legije pod vodstvom Varusa su doživjele poraz od [[Čerusci|čeruskog]] vođe [[Arminius]]a u [[Bitka kod Teutoburške šume|bitci kod Teutoburške šume]]. Tako je savremena Njemačka, sve do Rajne i [[Dunav]]a, ostala van Rimskog carstva. Do 100. godine, doba [[Tacit]]ove &quot;Germanije&quot;, Germani su se naselili širom dolina tih rijeka, posjedujući većinu teritorije savremene Njemačke. U 3. vijeku se pojavljuju nekoliko velikih zapadnogermanskih plemena: [[Alemani]], [[Franci]], [[Sasi]] i [[Frizi]] među ostalih. Oko 260, germanski narodi su se probili kroz rimsku granicu na Dunavu i prešli u zemlje pod rimskom vlasti.&lt;ref name=&quot;Cambridge ancient history&quot;&gt;The Cambridge Ancient History, vol. 12, str. 442. {{ISBN|0-521-30199-8}}.&lt;/ref&gt;

===Sveto rimsko carstvo===
{{glavni|Sveto rimsko carstvo}}
[[Datoteka:Holy Roman Empire ca.1600.svg|mini|desno|250px|Karta Svetog rimskog carstva]]
[[Datoteka:Lucas Cranach (I) workshop - Martin Luther (Uffizi).jpg|thumb|lijevo|Martin Luther]]
Njemački jezik i &quot;germanizam&quot; postoje više od hiljadu godina, ali je država po imenu Njemačka formirana kao moderna nacionalna država tek [[1871.]] godine, kada je dominacija nad Pruskom propala. Tada je nastao drugi njemački Reich, u historiografiji obično poznat i kao Carstvo.

''Prvi reich'', poznatiji i kao [[Sveto rimsko carstvo]] njemačke nacije, je potekao od [[Karolinško carstvo|Karolinškog carstva]] (843), koga su osnovali [[Čarlemanci]] [[25. decembar|25. decembra]] [[800.]] godine, a koji je trajao sve do [[1806.]] Tokom ovih hiljadu godina, Nijemci su uspješno proširili svoj uticaj uz pomoć katoličke crkve.

Godine [[1517.]] [[Martin Luther]] je objavi svojih ''devedeset pet teza'' u [[Wittenberg]]u, te počinje [[Reformacija|reformaciju]] u Katoličkoj crkvi. [[Luteranizam]] i [[kalvinizam]] postaju službene religije u njemačkim pokrajinama nakon [[1530.]] i [[1648.]] godine. Ova događanja su dovela do [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] (1618), koji je, kada se završio [[Westfalski mir|Westfalskim mirom]] 1648. godine, učinio da Njemačka postane ekonomski iscrpljena i politički nestabilna.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Philpott|first=Daniel|title=The Religious Roots of Modern International Relations|url=https://archive.org/details/sim_world-politics_2000-01_52_2/page/206|journal=World Politics|date=januar 2000|volume=52|issue=2|pages=206–245|doi=10.1017/S0043887100002604}}&lt;/ref&gt; Ovakva situacija je omogućila [[Napoleon]]u da [[1806.]] porazi Njemačku. Poslije toga, [[Francuska]] je postala krvni neprijatelj Njemačke. U [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] 1870, Njemačka se osvetila Francuskoj, kao i u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] 1914-19, kada je invazija na Francusku bila glavni cilj.

[[Sveto rimsko carstvo]] se proširilo tako što je sklopljen savez Njemačke i [[Austrija|Austrije]], gdje je glavnu riječ imala Njemačka. Između 1815. i 1871. Njemačka se sastojala od mnoštva malih država (39), od kojih je napravljen Njemački savez (''Deutscher Bund'').

===Njemačka konfederacija i ujedinjenje Njemačke===
{{glavni|Njemačka konfederacija|Njemačko carstvo}}

[[Datoteka:Wernerprokla.jpg|thumb|Osnivanje njemačkog carstva u Versillesu 1871. godine]]
[[Datoteka:Deutsches Reich 1871-1918.png|thumb|lijevo|200px|Njemačko carstvo (1871-1918)]]
Nakon [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovog]] pada saziva se [[Bečki kongres]] [[1814]], te se osniva [[Njemačka konfederacija]], labavi savez 39 njemačkih država. Neslaganje s restauratorskom politikom je djelimično dovela do pojave liberalnih pokreta, nakon čega slijedi nova mjera represije od strane austrijskog državnika [[Klemens Wenzel von Metternich]]a, poznata kao [[Zollverein]] (''tarifna unija'') je produbila ekonomsko ujedinjenje Njemačke.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Henderson |first=W. O. |title=The Zollverein |journal=History |date=januar 1934 |volume=19 |issue=73 |pages=1–19 |doi=10.1111/j.1468-229X.1934.tb01791.x}}&lt;/ref&gt; Nacionalni i liberalni ideali iz [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] dobili su veliku podršku među Nijemcima, naročito kod mlađih generacija. Hambacher Fest je bio glavni događaj u prilog njemačkom jedinstvu, slobodi i demokraciji. Tokom niza revolucija [[1848.]] godine, tokom kojih je uspostavljena republika u Francuskoj, intelektualni i pučki sloj stanovništva je digao revoluciju [[1848.]] u njemačkim državama.

Kralj [[Wilhelm I]] imenuje [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]] za kancelara Pruske [[1862]]. Bismarck je uspješno poveo [[Drugi šlezvički rat|rat protiv Danske]] 1864, [[Austrijsko-pruski rat]] nakon kojeg je osnovana Sjevernonjemačka konfederacija (Norddeutscher Bund) [[1867]], te je isključena Austrija iz konfederacijskih odnosa. Nakon poraza Francuza u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] [[1871.]] proglašeno je Njemačko carstvo u [[Dvorac Versailles|Versaillesu]], te su ujedinjeni svi dijelovi Njemačke, osim Austrije. [[Hoencolerni|Hoencolernški]] kralj je vladao Njemačkom, a glavni grad ujedinjene Njemačke je bio [[Berlin]]. U ''Gründerzeit'' periodu nakon ujedinjenja Njemačke, Bismarck je u vanjskoj politici Njemačkoj osigurao saveznike, izolirao Francusku, te izbjegavao rat. Nakon Berlinske konferecije, Nijemci su tražili nekoliko kolonija uključujući [[Njemačka istočna Afrika|Njemačku istočnu Afriku]], [[Njemačka jugozapadna Afrika|Njemačku jugozapadnu Afriku]], [[Togoland]] i [[Kamerun]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=100 maps |year=2005 |publisher=Sterling Publishing |isbn=978-1-4027-2885-3 |editor=Black, John |page=202}}&lt;/ref&gt; [[Vilim II, car Njemačke|Wilhelm II]] je težio ka agresivnoj politici i upotrebi vojne sile. Većina saveza unutar kojih je Njemačka bila, nisu obnovljeni, te novi su bili isključeni.

[[Sarajevski atentat|Atentat na austrougarskog prijestolonasljednika]] [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franju Ferdinanda]] 28. juna [[1914.]] godine označio je povod za [[Prvi svjetski rat|Svjetski rat]]. Njemačka, kao dio [[Centralne sile|Centralnih sila]] je pretrpila poraz od sila [[Antanta|Antante]] u jednom od najkrvavijih sukoba svih vremena. Ukupno je poginulo oko dva miliona njemačkih vojnika tokom Prvog svjetskog rata.&lt;ref&gt;{{cite news |url = http://www.spiegel.de/international/germany/0,1518,530319,00.html |title = Last German World War I Veteran Believed to Have Died |work =Spiegel Online |date=22. 1. 2008 |first =David |last =Crossland |access-date=25. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; [[Njemačka revolucija]] je izbila u oktobru [[1918.]] godine, kralj Wilhelm II je abdicirao. Primirje je potpisano 11. novembra [[1918.]] godine, Njemačka potpisuje [[Versajski sporazum]] u junu [[1919.]] Nijemci su ovaj sporazum doživjeli kao nepravedan i ponižavajući.&lt;ref&gt;
{{Cite book | first1=Manfred F.| last1=Boemeke | first2= Gerald D.| last2= Feldman | author2-link= Gerald Feldman | first3= Elisabeth | last3= Glaser |series=Publications of the German Historical Institute |chapter=Introduction |pages=[https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3/page/1 1]–20 |title=Versailles: A Reassessment after 75 Years | url=https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3|publisher=Cambridge University Press|year=1998 |isbn=978-0-521-62132-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{Cite book |editor1-first=Manfred F.|editor1-last=Boemeke |editor1-link= |editor2-first= Gerald D.|editor2-last= Feldman |editor2-link= Gerald Feldman |editor3-first= Elisabeth |editor3-last= Glaser |editor3-link= |series=Publications of the German Historical Institute |first1=Fritz|last1=Klein|author-link1 =Fritz Klein (historian)|chapter=Between Compiègne and Versailles: The Germans on the Way from a Misunderstood Defeat to an Unwanted Peace |pages=[https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3/page/203 203]–220 |title=Versailles: A Reassessment after 75 Years |url=https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3|publisher=Cambridge University Press|year=1998 |isbn=978-0-521-62132-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{Cite book |editor1-first=Manfred F.|editor1-last=Boemeke |editor1-link= |editor2-first= Gerald D.|editor2-last= Feldman |editor2-link= Gerald Feldman |editor3-first= Elisabeth |editor3-last= Glaser |editor3-link= |series=Publications of the German Historical Institute |first1=William R.|last1=Keylor |chapter=Versailles and International Diplomacy |pages=[https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3/page/469 469]–505 |title=Versailles: A Reassessment after 75 Years |url=https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3|publisher=Cambridge University Press|year=1998 |isbn=978-0-521-62132-8}}&lt;/ref&gt;
{{Clear left}}

===Weimarska republika i Treći reich===
{{Glavni|Weimarska republika|Treći reich}}
{{Izbori za Njemačku skupštinu 1932. (juli)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|mini|desno|[[Adolf Hitler]]]]
Drugi njemački Reich je okončan [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], kada je njemački car [[Vilim II, car Njemačke|Vilim II]] bio prinuđen da [[Abdikacija|abdicira]]. Poslije [[Njemačka novembarska revolucija|Novembarske revolucije]], konstituirana je demokratska [[Weimarska Republika]]. Velika ekonomska moć Njemačke je ostvarena zahvaljujući rezultatu [[Versajski sporazum|Versajskog mira]] i [[Velika depresija|Velike depresije]], što je dovelo do odbacivanja demokratije od strane i lijevo i desno orijentisanih njemačkih građana. Na dvaput održanim izborima [[1932]], Nacistička partija [[NSDAP]] je dobila 37,3% glasova u [[Izbori za Njemačku skupštinu 1932. (juli)|julu]], a 33% u [[Izbori za Njemačku skupštinu 1932. (novembar)|novembru]]. [[30. januar]]a [[1933]], [[Adolf Hitler]] je imenovan za [[Njemački kancelar|kancelara Njemačke]], a [[23. mart]]a 1933. godine njemački parlament je ukinuo [[ustav Weimarske Republike]]. [[Treći reich]] je trajao od 1933. do 1945. i zasnivao se na [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizmu]], odnosno nacizmu. [[1934]]. Hitler je preuzeo apsolutnu kontrolu nad vladom, kada je [[de facto]] postao i predsjednik Njemačke. Nakon [[Anschluss|aneksije Austrije]] ([[1938]]), politika anektiranja susjednih teritorija, dovela je do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je u Evropi otpočeo [[1. septembar|1. septembra]] [[1939]]. kada je Njemačka okupirala [[Poljska|Poljsku]]. Njemačka i njeni saveznici su imali veliku i dobro kontroliranu vojsku, koja je preuzela kontrolu nad gotovo cijelom teritorijom Evrope.

Poslije operacije [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|Barbarossa]] (napada na [[Sovjetski Savez]]) [[22. juni|22. juna]] [[1941]]. otvoren je drugi front na istoku, kao i napada na [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], kada je prekršen dogovor o nenapadanju Njemačke na SAD, od strane [[Adolf Hitler|Hitlera]] ([[11. decembar|11. decembra]] [[1941]]. godine). Od 1941. do [[1945]]. nacistička Njemačka, uz pomoć susjednih kolaboracionista, sistematski je ubila u [[koncentracioni logor|koncentracionim logorima]] 6 miliona [[Jevreji|Jevreja]] ([[holokaust]]) i 5 miliona uglavnom [[Slaveni|Slavena]] i [[Romi|Roma]] ([[porajmos]]). Režim je isto tako ubijao homoseksualce i mentalno retardirane osobe i druge &quot;nesposobne&quot; ljude, ali i politički nepodobne građane (naročito komuniste i socijaliste, ali i religiozne vođe). [[8. maj]]a 1945. godine Njemačka je kapitulirala poslije okupacije Berlina od strane ruske [[Crvena Armija|Crvene Armije]] i Zapadnih sila. Prije ulaska [[Crvena Armija|ruskih trupa]] u [[Berlin]], Hitler je izvršio samoubistvo.

=== Istočna i Zapadna Njemačka ===
{{Glavni|Savezna Republika Njemačka|Njemačka demokratska republika}}
[[Datoteka:Map-Germany-1945.svg|thumb|left|Okupacijske zone Njemačke]]
[[Datoteka:West and East Germans at the Brandenburg Gate in 1989.jpg|thumb|Pad Berlinskog zida [[1989.]]]]
Nakon kapitulacije nacističke Njemačke, Njemačka i [[Berlin]] su podijeljeni od strane saveznika na četiri okupacijske zone. Ove zone su zajedno prihvatile oko 6,5 miliona Nijemaca protjeranih iz istočnih dijelova Evrope ([[SSSR]], [[Poljska]], [[Jugoslavija]], [[Čehoslovačka]]). Od zapadnih sektora koji su bili pod kontrolom [[SAD]]-a, [[UK|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]] 23. maja [[1949.]] formirana je [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]], a od sovjetskog sektora formirana je 7. oktobra [[1949.]] [[Njemačka demokratska republika]] poznatija i kao Istočna Njemačka. Za glavni grad Zapadne Njemačke odabran je [[Bonn]], a Istočne [[Berlin]].

Zapadna Njemačka je osnovana kao federalna parlamentarna republika sa socijalnom tržišnom ekonomijom. Počevši od [[1948.]] Zapadna Njemačka je postala glavni primatelj pomoći za obnovu poznatije kao [[Marshallov plan]], koji je koristila za obnovu industrijske proizvodnje, naročito za proizvodnju uglja.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Carlin, Wendy|chapter=West German growth and institutions (1945–90)|editors=Crafts, Nicholas; Toniolo, Gianni|year=1996|title=Economic Growth in Europe Since 1945|publisher=Cambridge University Press|page=464|isbn=0-521-49964-X}}&lt;/ref&gt; [[Konrad Adenauer]] je bio izabran za prvog saveznog kancelara (''Bundeskanzelar''), te je tu dužnost obavljao od [[1949.]] do [[1963.]] Pod njegovim i vodstvom [[Ludwig Erhard|Ludwiga Erharda]] BRD je imala dugotrajan privredni rast od [[1950-e|1950-ih]] koji je poznat kao ''ekonomsko čudo''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bpb.de/izpb/10131/wirtschaft-in-beiden-deutschen-staaten-teil-1|title=Deutschland in den 50er Jahren: Wirtschaft in beiden deutschen Staaten |trans-title=Economy in both German states|author=Werner Bührer|date=24. 12. 2002||work=Informationen zur Politischen Bildung|issue=256|publisher=Bundeszentrale für politische Bildung}}&lt;/ref&gt; Zapadna Njemačka se pridružuje [[NATO]]-u [[1955]], te je bila jedna od zemalja osivača [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]].

[[DDR|Istočna Njemačka]] je bila zemlja članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] pod političkom i vojnom kontrolom [[SSSR]]-a. Iako se DDR predstavljao kao demokratska zemlja, zapravo vlast u zemlji je vlast imala [[Partija socijalističkog jedinstva Njemačke]], koja je na vlasti opstajala zajvaljujući [[Stasi]]ju, golemom aparatu tajne policije&lt;ref name=&quot;spiegel_20080311&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.spiegel.de/international/germany/0,1518,540771,00.html|title = New Study Finds More Stasi Spooks|author = maw/dpa|date=11. 3. 2008|work = [[Der Spiegel]]|access-date=30. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; i mnogim drugim organizacijama. Ekonomiju DDR-a je kontrolirao Sovjetski savez, DDR je bio zemlja članica Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomoć.&lt;ref name=loc-cs&gt;&quot;Germany (East)&quot;, Library of Congress Country Study, [http://memory.loc.gov/frd/cs/germany_east/gx_appnb.html Appendix B: The Council for Mutual Economic Assistance]&lt;/ref&gt;

Dok je vlast u [[DDR|Istočnoj Njemačkoj]] koristila propagandu socijalnih programa i potencijalne invazije Zapadne Njemačke, mnogi stanovnici su bježali s istoka na zapad za slobodom i prosperitetom.&lt;ref name=&quot;NYT_19890822&quot;&gt;{{cite news|url = http://www.nytimes.com/1989/08/22/world/westward-tide-of-east-germans-is-a-popular-no-confidence-vote.html?pagewanted=all&amp;src=pm | title = Westward Tide of East Germans Is a Popular No-Confidence Vote|first = Ferdinand|last = Protzman |date=22. 8. 1989|work = The New York Times | access-date=30. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; [[1961.]] godine izgrađen je [[Berlinski zid]] s ciljem sprječavanja prebjega stanovnika istočnog u zapadni [[Berlin]], te je postao simbolom [[Hladni rat|Hladnog rata]], zbog čega je njegov pad [[1989.]] godine simbolizira pad [[Komunizam|komunizma]] i kraj [[Hladni rat|Hladnog rata]] i ponovno ujedinjenje Njemačke.

Napetosti između istočne i zapadne Njemačke su smanjene tokom ranih [[1970-e|1970-ih]] za vrijeme Ostpolitika kancelara [[Willy Brandt]]a . U ljeto [[1989.]] godine [[Mađarska]] je prva srušila [[Željezna zavjesa|željeznu zavjesu]] i otvorila svoje granice prema zapadu, što je dovelo do iseljavanja hiljade Nijemaca iz DDR-a u Zapadnu Njemačku preko Mađarske.

===Ujedinjena Njemačka===
{{glavni|Reunifikacija Njemačke}}
Poslije pada komunizma u Evropi, Njemačka se ponovo ujedinila ([[1990]]), što je dovelo do ekonomskih problema koji se osjećaju i danas. Berlin je ponovo postao glavni grad. Porodice, koje su bile dugi niz godina rastavljene, ponovo su se spojile. Kao dio postkomunističkog procesa, otvoreni su akti tajne policije.

Zajedno sa Francuskom, nova Njemačka igra glavnu ulogu u Evropskoj uniji. Njemačka je država koja se zalaže za zajedničku evropsku politiku, odbranu i sigurnost. Kancelar se redovno poziva na sastanke Vijeća Sigurnosti Ujedinjenih Naroda.

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[Zastava Njemačke]] u današnjem obliku prihvaćena je [[1919]]. Ponovno je prihvaćena novim [[ustav]]om iz [[1949]]. Zastava se sastoji od 3 jednaka vodoravna polja [[Crna|crne]] (na vrhu), [[Crvena|crvene]] (u sredini) i zlatne/[[Žuta|žute]] boje (na dnu).

=== Grb ===
[[Grb Njemačke]] je crni [[orao]] na žutoj (zlatnoj) pozadini, s crvenim kljunom i kandžama. Boje na grbu odgovaraju onima na [[Zastava Njemačke|zastavi Njemačke]].

=== Himna ===
[[Deutschlandlied|Das Lied der Deutschen]] (''Pjesma Njemaca'') jest [[državna himna]] Njemačke. Ova nacionalna himna je imala ironičnu [[Historija|historiju]]. Riječi je napisao [[Nacionalizam|nacionalista]] i republikanac August Heinrich Hoffmann von Fallersleben [[26. august]]a [[1841]]. na [[Ostrvo|ostrvu]] Helgolandu (u to vrijeme [[Britanska imperija|britanski]] posjed). Muziku je [[Kompozitor|komponovao]] [[Joseph Haydn]]. Prvobitno je muzika bila komponovana za himnu [[Austrija|Austrije]] na tekst pjesme &quot;Bog čuva cara Franza&quot; (Gott erhalte Franz den Kaiser).

== Geografija ==
{{glavni|Geografija Njemačke}}
[[Datoteka:Deutschland topo.jpg|mini|desno|220px|Topografska karta Njemačke]]
[[Datoteka:Hintersee.jpg|mini|desno|220px|Alpe]]
[[Datoteka:Golden Eagle in flight - 5.jpg|mini|desno|220px|Zlatni orao]]
[[Datoteka:Vue aérienne du Rhin à Dusseldorf.jpg|mini|desno|220px|Rajna u [[Düsseldorf]]u]]
Njemačka se nalazi u prirodnogeografskom središtu Evrope, ali je zbog privredne razvijenosti i pripadnosti [[EU|Evropskoj uniji]] pribrajamo [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]]. Središnji položaj Njemačke u Evropi prometno je vrlo važan, jer se preko nje spajaju istok i zapad Evrope, te sjever i jug. Prometno je Njemačka u evropskim okvirima gotovo nezaobilazna. Na svom sjeveru, Njemačka izlazi na dva mora, [[Sjeverno more|Sjeverno]] i [[Baltičko more]], koja su spojena umjetno prokopanim [[Kielski kanal|Kielskim kanalom]]. Sjeverno more vrlo je prometno pa se [[Hamburg]] razvio u jednu od najznačajnijih svjetskih luka. Žila kucavica njemačke privrede jeste rijeka [[Rajna]] koja povezuje različite privredno razvijene evropske regije, od [[Alpe|Alpa]] do Sjevernog mora, a povezuje [[Švicarska|Švicarsku]], Njemačku, [[Francuska|Francusku]] i [[Holandija|Holandiju]]. Najvećim dijelom teče kroz Njemačku.

===Reljef===
Reljef Njemačke u osnovi je dosta jednostavan. Njega čine prostrane nizine i, uglavnom, niske planine i pobrđa. Jedino se na jugu zemlje nalaze visoke naborne planine. U geološkoj građi dominiraju stare kristalaste škriljave stijene, eruptivi i metamorfne tvorevine. U reljefu Njemačke mogu se izdvojiti četiri prostrane cjeline: Sjevernonjemačka nizija, oblast Njemačkog sredogorja, Bavarska visoravan i oblast Alpa.

Sjevernonjemačka nizija je prostrana nizijska pokrajina koja zauzima najveći dio sjeverne Njemačke. Nizija ima prosječnu visinu od oko 50 metara. Južnije na nizine nastavlja se pojas niskih, starih planina Njemačkog sredogorja. Treću veliku reljefnu cjelinu čine prostori njemačkih visoravni. One se nalaze između Sredogorja na sjeveru i [[Alpe|Alpa]] na jugu. Visoravni su izgrađene od starih paleozojskih stijena, a prosječno su visoke 400 do 500 metara. Na krajnjem jugu Njemačke nalaze se planinski lanac Alpa, koji čine četvrtu reljefnu cjelinu zemlje.

===Klima===
Gotovo čitav teritorij Njemačke ima umjerenu [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]]. Njemačka je široko otvorena utjecajima zračnih masa sa zapada, istoka i sjevera. Jedino Alpe sprječavaju prodore zračnih masa sa juga, iz oblasti [[Mediteran]]a. Zapadni dio zemlje je pod snažnim klimatskim utjecajem [[Atlantski okean|Atlantika]]. Zbog toga, prostori na zapadu imaju klimu veoma sličnu onoj u zapadnoj Evropi. Obilježja ovoj klimatskoj oblasti daju umjereno topla ljeta i dosta blage zime. Padavine, pretežno kiša, izlučuje se prilično ravnomjerno tokom cijele godine. Količina padavina je umjerena i iznosi oko 700&amp;nbsp;mm godišnje.

U pravcu istoka i uopće na istoku Njemačke jako oslabe utjecaji sa Atlantika. Nasuprot tome, ojačaju utjecaji sa kontinenta. Zbog toga su na istoku zemlje ljeta mnogo toplija, ali su, isto tako, i zime osjetno hladnije. Istočni dijelovi Njemačke imaju i mnogo manje padavina (500 do 700&amp;nbsp;mm). Sjeverna Njemačka je pod klimatskim utjecajem [[Sjeverno more|Sjevernog]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Budući da je ona veoma niska, nema prepreka za prodore zračnih masa sa sjevera. Ljeta su zbog toga ovdje prohladna i kratka, a zime, ipak, nešto blaže od onih na istoku. Najveći dio prostora prima oko 600&amp;nbsp;mm padavina.

Alpski dio Njemačke ima izrazitu planinsku klimu sa vrlo oštrim i snježnim zimama i kratkim i prohladnim ljetima. Padavine, kiša i snijeg, mnogo su obimnije i premašuju 1.000&amp;nbsp;mm godišnje.

===Vode===
Njemačka ima relativno gustu riječnu mrežu. Gotovo sve njene rijeke teku prema Sjevernom i Baltičkom moru. Najveće pritoke ovih mora su: [[Laba]], [[Odra]], [[Visla]], [[Ems]] i [[Vezer]]. [[Rajna]], koja također pripada ovom području, najvažnija je rijeka Njemačke. Ona teče njenim zapadnim dijelom, a pri ušću pripada [[Holandija|Holandiji]]. [[Dunav]] je najveća rijeka južne Njemačke. On pripada slivu [[Crno more|Crnog mora]]. I Dunav je plovan, te i on ima veliko privredno značenje. Gotovo sve rijeke Njemačke, posebno one koje teku nizinama, međusobno su povezane plovnim kanalima.

===Flora===
Prirodni biljni pokrov je ljudskim djelatnostima jako izmijenjen. Na sjeveru zemlje velika su prostranstva zamočvarena. Uz močvare, u pejzažu sjeverne Njemačke danas doniniraju vještački odgojene livade i pašnjaci. Slične su prilike i na zapadu zemlje, i tamo preovladavaju livade i pašnjaci. U planinama Sredogorja mjestimično ima listopadnih, a u [[Alpe|Alpama]] miješanih i crnogoričnih šuma.

===Urbanizacija===
{{glavni|Spisak gradova u Njemačkoj}}
Njemačka ima niz velikih gradova. Postoji 11 službeno priznatih metropolskih regija. Od [[2006.]] godine identificirana su 34 grada koja se mogu nazvati regiopolisima.

Najveće [[konurbacija|širenje gradova]] je u Rajnsko-ruhrskoj regiji (11,7 miliona stanovnika u 2008) uključujući i [[Düsseldorf]] (glavni grad pokrajine [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]), [[Köln]], [[Bonn]], [[Dortmund]], [[Essen]], [[Duisburg]] i [[Bochum]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.deutsche-metropolregionen.org/fileadmin/ikm/01_monitoring/IKM_Monitoring2010.pdf|title=Regionales Monitoring 2010 – Daten und Karten zu den Europäischen Metropolregionen in Deutschland|year=2010|publisher=Bundesamt für Bauwesen und Raumordnung|page=10|language=de|access-date=11. 4. 2012|archive-date=12. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712162917/http://www.deutsche-metropolregionen.org/fileadmin/ikm/01_monitoring/IKM_Monitoring2010.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;{{Clear}}

{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Njemačkoj po broju stanovnika
| ime_države_u_lokativu = Njemačkoj
| drž_ref = 
| list_by_pop = Spisak gradova u Njemačkoj
| class = 
| int_ime = Pokrajine
| int_link = 
| grad_1 = Berlin | int_1 = Berlin | stan_1 = 3.644.826 &lt;small&gt; | img_1 = Cityscape Berlin.jpg 
| grad_2 = Hamburg | int_2 = Hamburg | stan_2 = 1.841.179 &lt;small&gt; | img_2 = Hamburger Rathaus von St-Petri.jpg 
| grad_3 = München | int_3 = Bavarska | stan_3 = 1.471.508 &lt;small&gt; | img_3 = Stadtbild München.jpg
| grad_4 = Köln | int_4 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_4 = 1.085.664 &lt;small&gt; | img_4 = Köln Panorama.jpg
| grad_5 = Frankfurt | int_5 = Hessen | stan_5 = 753.056 &lt;small&gt; |
| grad_6 = Stuttgart | int_6 = Baden-Württemberg | stan_6 = 634.830 &lt;small&gt; | 
| grad_7 = Düsseldorf | int_7 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_7 = 619.294 &lt;small&gt; | 
| grad_8 = Leipzig | int_8 = Saksonija | stan_8 = 587.857 &lt;small&gt; | 
| grad_9 = Dortmund | int_9 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_9 = 587.010 &lt;small&gt; |
| grad_10 = Essen | int_10 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_10 = 583.109 &lt;small&gt; |
| grad_11 = Bremen | int_11 = Bremen (pokrajina) | stan_11 = 569.352 &lt;small&gt; | 
| grad_12 = Dresden | int_12 = Saksonija | stan_12 = 554.649 &lt;small&gt;
| grad_13 = Hannover | int_13 = Donja Saksonija | stan_13 = 538.068 &lt;small&gt;
| grad_14 = Nürnberg | int_14 = Bavarska | stan_14 = 518.365 &lt;small&gt;
| grad_15 = Duisburg | int_15 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_15 = 498.590 &lt;small&gt; 
| grad_16 = Bochum | int_16 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_16 = 364.628 &lt;small&gt;
| grad_17 = Wuppertal | int_17 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_17 = 354.382 &lt;small&gt;
| grad_18 = Bielefeld | int_18 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_18 = 333.786 &lt;small&gt; 
| grad_19 = Bonn | int_19 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_19 = 327.258 &lt;small&gt;
| grad_20 = Münster | int_20 = Sjeverna Rajna-Vestfalija | stan_20 = 314.319 &lt;small&gt;
}}

==Politika==
{{glavni|Politika Njemačke}}
Njemačka je ustavna savezna republika, čiji se politički sistem zasniva na Ustavu iz 1949. godine (''Grundgesetz'', osnovni zakon). U njoj vlada parlamentarni sistem u kojoj kancelar igra najvažniju ulogu, a koga bira parlament. [[Bundestag]], donji dom njemačkog Parlamenta, u historijskom Reichstagu.
=== Parlament ===
{{Glavni|Bundestag}}
Njemački parlament ([[Bundestag]]) je zakonodavni organ Njemačke sa sjedištem u [[Berlin]]u. U političkoj strukturi Njemačke, Bundestag je jedini ustavni činilac na saveznom nivou, koji se bira direktno od građana Njemačke. Zakonom definisani broj predstavnika je 598, dok je stvarni broj u pravilu veći. Stvarni broj poslanika je veći zbog prelaznih i kompenzacijskih mandata. U trenutnom [[18. saziv Bundestaga|18. sazivu Bundestaga]], 4 mandata su prelazna, a 29 su kompenzacijski mandati, čime je broj predstavnika 631. Legislativni period Bundestaga traje 4 godine. Članovi Bundestaga mogu se priključiti nekoj frakciji ili grupi, čime dobijaju poseban status. Trenutno, Bundestagom predsjedava predsjednik Bundestaga [[Norbert Lammert]] član [[Kršćansko-demokratska unija|CDU]]-a).
{{col-begin|width=60%}}
{{col-break}}
{{Izbori za Njemačku skupštinu 2013.}}
{{col-break}}
{{Izbori za Njemačku skupštinu 2013. (mandati)}}
{{col-end}}
[[Datoteka:Composition of the German Bundesrat as a pie chart.svg|mini|desno|Raspodjela mjesta u Bundesratu]]
Parlament ([[Bundestag]]), se bira svake pete godine kombiniranim sistemom neposrednog i proporcionalnog biranja. Pored Bundestaga, drugi zakonodavni organ Njemačke skupštine je [[Bundesrat]] (Federalno vijeće). Savezni se zakoni donose u Bundestagu izglasavanjem većine glasova. Spovođenje zakona se potvrđuje izglasavanjem u Bundesratu, a ukoliko se ne uloži zahtjev ra razmatranje u Bundesratu, zakon se usvaja. Promjena zakona je moguća ako se za nju izjasni 2/3 članova Bundestaga. O zakonima pokrajina odlučuju pokrajinske skupštine. Broj predstavnika u Bundesratu se određuje na osnovu broja stanovnika u pokrajini. Šesnaest saveznih pokrajina predstavlja federalni nivo Bundesrata, koji je izazvao mnogo polemika na račun odnosa sa Bundestagom zbog neusglašenosti prilikom donošenja odluka i jednog i drugog tijela, što politički sistem čini vrlo kompliciranim. Na [[Izbori za Njemačku skupštinu 2013.|skupštinskim izborima 2013. godine]] najviše glasova 41,5% osvojila je koalicija [[Kršćansko-demokratska unija|Kršćansko-demokratske unije]] i [[Kršćansko-socijalna unija (Njemačka)|Kršćansko-socijalne unije]] čime je dobila 311 mjesta u Bundestagu.

{{raščistiti}}

=== Predsjednik države ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; float:right; margin-right:9px; margin-left:2px;&quot;
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Datoteka:Frank-Walter Steinmeier - 2018 (cropped).jpg|175px]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Datoteka:Sánchez se reunió con el nuevo canciller alemán Olaf Scholz en La Moncloa 20220117 (8) (cropped).jpg|190px]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Frank-Walter Steinmeier]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Predsjednik Njemačke od 2017.&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Olaf Scholz]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Kancelar Njemačke od 2021.&lt;/small&gt;
|}
{{Glavni|Predsjednik Njemačke}}
Funkcija šefa države je povjerena predsjedniku, kome je ograničena moć odlučivanja na ceremonijalne i reprezentativne dužnosti. Predsjednik je najviša funkcija u njemačkoj politici. Uloga predsjednika je relativno ograničena, te nema obavezu mješanja u dnevnu politiku, mada mu to nije zabranjeno. Obaveze predsjednika su regulisane [[Ustav Njemačke|Ustavom]], a u sprovođenju odluka predsjednik odlučuje samostalno, kao i u iznošenju svog ličnog mišljenja u pojedinim pitanjima. Osim diplomatskog predstavljanja Njemačke, predsjednik posjeduje važne ovlasti u vanrednim situacijama, kod izbora [[Njemački kancelar|kancelara]], raspuštanja [[Bundestag]]a, izbora manjinske [[Vlada Njemačke|Vlade]], te potpisivanja novih zakona, koji tek njegovim potpisom postaju važeći. Predsjednik se bira na mandat od pet godina od ''[[Bundesversammlung]]a''. Bundesversammlung se sastoji od članova Bundestaga i predstavnika pokrajina. Produženje mandata je moguće za samo jedan period. Sjedište predsjednika jest u [[Schloss Bellevue|dvorcu Bellevue]] u [[Berlin]]u i u [[Villa Hammerschmidt|Vili Hammerschmidt]] u [[Bonn]]u. Trenutni predsjednik je [[Frank-Walter Steinmeier]], izabran 2017. godine.

=== Kancelar ===
{{Glavni|Njemački kancelar}}
Trenutni kancelar je [[Olaf Scholz]] čija je uloga šef vlade, odnosno premijer države, dok se na mjestu predsjednika nalazi [[Frank-Walter Steinmeier]].

=== Ustavni sud ===
Sudsku vlast uključuje Savezni ustavni sud Njemačke (''Bundesverfassungsgericht''), Savezni vrhovni sud i nekoliko saveznih sudova, odgovornih za kontroliranje nižih sudova. Svi niži sudovi su napravljeni od strane saveznih država.

=== Političke partije ===
Od [[1949.]] u Njemačkoj dominiraju dvije stranke, [[Kršćansko-demokratska unija]] i [[Socijaldemokratska partija Njemačke]]. Do sada je svaki kancelar Njemačke bio iz jedne od te dvije stranke. Međutim, manja [[Slobodna demokratska partija]] (koja je imala predstavnike u Bundestagu od 1949. do 2013) i [[Savez 90/Zeleni]] koji je parlamentaram od [[1983.]] su također igrali važnu ulogu u njemačkoj politici.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://countrystudies.us/germany/159.htm|title=Christian Democratic Union/Christian Social Union|publisher=U.S. Library of Congress|access-date=26. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Reichstag building Berlin view from west before sunset.jpg|mini|centar|800px|Zgrada Reichstaga u [[Berlin]]u]]
{{raščistiti}}

===Administrativna podjela===
{{Glavni|Njemačke savezne pokrajine}}
Po [[Ustav Njemačke|Ustavu]], Njemačka je zemlja federativnog karaktera sastavljena od 16 saveznih pokrajina,&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.bundesrat.de/static/Web/EN/organisation-en/laender-en/laender-en-node___nnn-true.html|title= The Federal States|publisher= [[Bundesrat of Germany]]|access-date=25. 3. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20150311161702/http://www.bundesrat.de/static/Web/EN/organisation-en/laender-en/laender-en-node___nnn-true.html|archive-date=11. 3. 2015|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; koje su podijeljene u 439 distrikta i gradova (2004). Podjela na pokrajine je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:DE]]. Najveće pokrajine su [[Donja Saksonija]] i [[Bavarska]], a najmanje po površini gradovi, [[Bremen (pokrajina)]], [[Hamburg]] i [[Berlin]]. Federativni karakter zemlje sa različitim historijskim tradicijama osjeti se i danas, tako da su nerijetko primjetne razlike u mentalitetu i ponašanju Nijemaca na jugu i sjeveru, odnosno zapadu i istoku.

[[Datoteka:Karte Deutsche Bundesländer (nummeriert).svg|thumb|desno|280px|Njemačke pokrajine]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%&quot;
|-
!colspan=&quot;2&quot;|Pokrajine!! Glavni grad
|-
|'''1''' || [[Baden-Württemberg]]||[[Stuttgart]]
|-
|'''2''' || [[Bavarska]]||[[München]]
|-
|'''3''' || [[Berlin]]||[[Berlin]]
|-
|'''4''' || [[Brandenburg]]||[[Potsdam]]
|-
|'''5''' || [[Bremen (pokrajina)|Bremen]]||[[Bremen]]
|-
|'''6''' || [[Hamburg]]||[[Hamburg]]
|-
|'''7''' || [[Hessen]]||[[Wiesbaden]]
|-
|'''8''' || [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]]||[[Schwerin]]
|-
|'''9''' || [[Donja Saksonija]]||[[Hannover]]
|-
|'''10''' || [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]||[[Düsseldorf]]
|-
|'''11''' || [[Porajnje-Falačka]]||[[Mainz]]
|-
|'''12''' || [[Saarland]]||[[Saarbrücken]]
|-
|'''13''' || [[Saksonija]]||[[Dresden]]
|-
|'''14''' || [[Saksonija-Anhalt]]||[[Magdeburg]]
|-
|'''15''' || [[Schleswig-Holstein]]||[[Kiel]]
|-
|'''16''' || [[Tiringija]]||[[Erfurt]]
|}

===Vanjskopolitički odnosi===
{{glavni|Vanjskopolitički odnosi Njemačke}}
Njemačka ima mrežu od 229 diplomatskih misija u inozemstvu&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.auswaertiges-amt.de/EN/AAmt/Auslandsvertretungen/Uebersicht_node.html|title=German Missions Abroad|publisher=German Federal Foreign Office|access-date=26. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; i održava odnose sa više od 190 zemalja svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.auswaertiges-amt.de/EN/AAmt/Auslandsvertretungen/Botschaften_node.html|title=The Embassies|publisher=German Federal Foreign Office|access-date=18. 7. 2012}}&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] Njemačka daje najveći doprinos budžetu [[Evropska unija|Evropske unije]] (20%)&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://ec.europa.eu/budget/figures/2011/2011_en.cfm | title=The EU budget 2011 in figures|publisher=[[European Commission]]|access-date=6. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; i treći najveći doprinos budžetu [[UN]]-a.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=ST/ADM/SER.B/824 | title=United Nations regular budget for the year 2011|publisher=UN Committee on Contributions|access-date=6. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; Njemačka je članica [[NATO]]-a, [[OECD]]-a, [[G8]], [[G20]], [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i [[MMF]]-a. Njemačka igra vodeću ulogu u Evropskoj uniji, te je ostala čvrst saveznik [[Francuska|Francuske]] od završetka Drugog svjetskog rata. Njemačka potiče razvijanje jedinstvenog evropskog političkog, odbrambenog i sigurnosnog aparata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ambafrance-uk.org/Declaration-by-the-Franco-German,4519.html|title=Declaration by the Franco-German Defence and Security Council|publisher=French Embassy UK|date=13. 5. 2004|access-date=19. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20140327015942/http://www.ambafrance-uk.org/Declaration-by-the-Franco-German,4519.html|archive-date=27. 3. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.nytimes.com/2008/04/04/world/europe/04iht-poll.4.11666423.html | title = The leader of Europe? Answers an ocean apart | author = Freed, John C. | newspaper = The New York Times | date=4. 4. 2008 | access-date=28. 3. 2011 }}&lt;/ref&gt;

Politika razvoja Savezne Republike Njemačke je nezavisna od područja njemačke vanjske politike. To je formulisano od strane Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Njemačka vlada razvojnu politiku vidi kao zajedničku odgovornost međunarodne zajednice.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bmz.de/en/index.html|title=Aims of German development policy|publisher=Federal Ministry for Economic Cooperation and Development|date=10. 4. 2008|access-date=26. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

===Oružane snage===
{{glavni|Bundeswehr}}
[[Datoteka:Eurofighter 9803 1.jpg|thumb|Eurofighter Typhoon Luftwaffea]]
[[Datoteka:Fregatte Mecklenburg-Vorpommern F218.jpg|thumb|lijevo|Fregata njemačke mornarice]]
Njemačka vojska, ''Bundeswehr'', organizirana je u ''Heer'' (Kopnenu vojsku), ''Marine'' (ratna mornarica), ''Luftwaffe'' (ratno zrakoplovstvo), Zajedničku medicinsku službu i Zajedničku pomoćnu službu. U [[2011.]] godini procijenjena je vojna potrošnja na 1,3% BDP-a, što je nisko u poređenju sa drugim članicama [[NATO]]-a. Prema vojnoj potrošnji njemačka vojska je 9. na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sipri.org/research/armaments/milex/resultoutput/milex_15/the-15-countries-with-the-highest-military-expenditure-in-2011-table/view |title=The 15 countries with the highest military expenditure in 2011 |access-date=7. 4. 2012 |date=septembar 2011 |publisher=Stockholm International Peace Research Institute |archive-date=1. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120501075718/http://www.sipri.org/research/armaments/milex/resultoutput/milex_15/the-15-countries-with-the-highest-military-expenditure-in-2011-table/view |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U mirnodopskim uslovima njemačkom vojskom komanduje ministarstvo odbrane, dok u slučaju rata kancelar postaje vrhovni zapovjednik oružanih snaga.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gesetze-im-internet.de/bundesrecht/gg/gesamt.pdf |title=Grundgesetz für die Bundesrepublik Deutschland, Artikel 65a,87,115b |publisher=Bundesministerium der Justiz |access-date=19. 3. 2011 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Od marta [[2012.]] godine njemačka vojska broji oko 183.000 profesionalnih vojnika i 17.000 volontera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/!ut/p/c4/DcmxDYAwDATAWVgg7unYAugc8kSWI4OMIesTXXm002D8SeWQy7jRStshc-4p94L0hENCnXEGUvXXSuMKG8FwBd26TD9uIZiT/ |title=Die Stärke der Streitkräfte |access-date=20. 4. 2012|date=23. 3. 2012 |publisher=[[Bundeswehr]]|language=de}}&lt;/ref&gt; Njemačka vlada planira smanjiti broj profesionalnih vojnika na 170.000 i broj volontera na 15.000.&lt;ref name=&quot;bwzukunft&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/!ut/p/c4/04_SB8K8xLLM9MSSzPy8xBz9CP3I5EyrpHK9pPKUVL3ikqLUzJLsosTUtJJUvbzU0vTU4pLEnJLSvHRUuYKcxDygoH5BtqMiAMTJdF8!/ |title=Ausblick: Die Bundeswehr der Zukunft |access-date=5. 6. 2011 |publisher=[[Bundeswehr]]|language=de}}&lt;/ref&gt; Prema [[SIPRI]] Njemačka je 4. najveći izvoznik oružja u svijetu u [[2014.]] godini. Tokom iste godine njemačka vlada je najavila strožiju politiku izvoza oružja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Trends in International Arms Transfer, 2014|url=http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=495|website=www.sipri.org|publisher=Stockholm International Peace Research Institute|access-date=18. 3. 2015|ref=SIPRI Fact Sheet,. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319023856/http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=495|archive-date=19. 3. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Uloga i zadaća ''Bundeswehra'' je opisana u njemačkom ustavu kao odbrambena. No, nakon presude Ustavnog suda [[1994.]] godine pojam odbrane ne definira samo zaštitu unutar granica zemlje, već i kao reakcije na krize i prevencije sukoba, u širem smislu zaštita sigurnosti Njemačke bilo gdje u svijetu. Od januara [[2015.]] godine njemačka vojska ima oko 2370 vojnika stacioniranih u stranim zemljama kao dio međunarodnih mirovnih misija uključujući i 850 vojnika Bundeswehra u misiji [[ISAF]] u [[Afganistan]]u i u [[Uzbekistan]]u, 670 vojnika na [[Kosovo|Kosovu]], te 120 vojnika u misiji [[UNIFIL]] u [[Libanon]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bundeswehr.de/portal/a/bwde/einsaetze/einsatzzahlen?yw_contentURL=/C1256EF4002AED30/W264VFT2439INFODE/content.jsp |title=Einsatzzahlen&amp;nbsp;– Die Stärke der deutschen Einsatzkontingente |access-date=11. 1. 2015 |publisher=[[Bundeswehr]]|language=de}}&lt;/ref&gt;

Do [[2011.]] godine u Njemačkoj je bio obavezan vojni rok za muškarce u dobi od 18 godina u trajanju od 6 mjeseci u vojnoj ili civilnoj dužnosti, ili kao 6 godina hitne službe što uključuje vatrogasnu službu i Crveni križ. 1. jula je ukinuto obavezno služenje vojnog roka, te je zamijenjen dobrovoljnom službom. Od 2001. godine žene mogu obavljati sve vojne funkcije, ali nisu bile podvrgnute novačenju. Trenutno se u službi njemačke vojske nalazi oko 17.500 žena.

== Privreda ==
{{glavni|Privreda Njemačke}}
[[Datoteka:BASF1.jpg|mini|lijevo|300px|Hemijsko postrojenje BASF blizu [[Ludwigshafen]]a]]
[[Datoteka:Mercedes-Benz SLR McLaren 2 cropped.jpg|thumb|Vozilo Mercedes-Benza]]
Njemačka privreda je jedna od najrazvijenijh u svijetu, čija se jaka ekonomska moć osjeti i danas u trenucima nedavne svjetske ekonomske krize. Po svom društvenom proizvodu nalazi se na četvrtom mjestu u svijetu. Regionalne razlike osjete se i u ekonomiji, posebno između istočnih i zapadnih saveznih pokrajina. Ne treba zaboraviti da je [[Istočna Njemačka]] blizu 50 godina bila dio socijalističkog sistema, što je podrazumijevalo kolektivno i plansko organiziranje državne imovine. Platežno sredstvo u Njemačkoj kao i u većini zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]] je [[euro]], koji je [[2001.]] godine zamijenio [[Njemačka marka|njemačku marku]]. Prema [[OECD]]-u Njemačka ima jedan od najviših nivoa produktivnosti rada na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Labour productivity levels in the total economy|url=http://stats.oecd.org/Index.aspx?DatasetCode=LEVEL|publisher=OECD|access-date=12. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

[[Poljoprivreda]], [[stočarstvo]] i [[ratarstvo]], daju samo oko 5% nacionalnog dohotka Njemačke. Stočarstvo daje tri četvrtine vrijednosti ukupne poljoprovredne proizvodnje. U stočarskoj proizvodnji, u proizvodnji mlijeka i mliječnih prerađevina, ostvaruju se značajni tržišni viškovi. U ratarskoj proizvodnji najviše se uzgajaju [[žitarice]] ([[pšenica]], [[raž]] i [[zob]]), zatim [[krompir]], [[šećerna repa]], [[povrće]] i [[voće]]. Ipak, Njemačka je veliki uvoznik hrane. Ona najviše uvozi rano voće i povrće, suptropsko i tropsko voće, kahvu i začine.

Rudna bogatstva su skromna. Nešto su veće zalihe [[ugalj|uglja]], [[željezo|željeza]] i obojenih metala. Visoko razvijena industrija zahtijeva uvoz ogromnih količina najraznovrsnijih ruda i sirovina. Njemačka uvozi mnogo nafte i zemnog plina.

Industrija Njemačke je mlada i savremena. Najrazvijenije su mašinska industrija i industrija saobraćajnih sredstava, posebno automobila. Njemačka je na trećem mjestu u proizvodnji automobila i brodova. Visoko su razvijene hemijska, elektro i elektronička industrija, metalska, građevinska, tekstilna i prehrambena industrija.

Neke od najpoznatijih svjetskih brendova i kompanija dolazi upravo iz Njemačke kao što su: [[Mercedes-Benz]], [[BMW]], [[Volkswagen]], [[SAP AG]], [[Audi]], [[Siemens]], [[Allianz]], [[Adidas]], [[Porsche]] i [[DHL]]. Njemačka je poznata po svojim velikim djelom specijaliziranim malim i srednjim poduzećima na globalnom nivou poznati kao ''Mittelstand''.

Na popisu se nalaze najveće njemačke firme po prihodima u [[2011.]] godini:&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2010/countries/Germany.html |title=Global 500: Countries&amp;nbsp;– Germany |work=Forbes |date=26. 7. 2010 |access-date=27. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:BlueEurozone.svg|thumb|Njemačka je dio monetarne unije u eurozoni (označena tamnoplavom bojom).]]
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
! style=&quot;text-align:center;&quot;| Pozicija|| style=&quot;text-align:center;&quot;| Naziv|| style=&quot;text-align:center;&quot;| Sjedište|| style=&quot;text-align:center;&quot;| Prihodi&lt;br /&gt;(mil.&amp;nbsp;€) || style=&quot;text-align:center;&quot;| Ostvareni profit&lt;br /&gt;(mil.&amp;nbsp;€) || style=&quot;text-align:center;&quot;| Broj zaposlenih&lt;br /&gt;(svijet)
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}1. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Volkswagen|Volkswagen AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Wolfsburg]] || 159.000 || 15.800 || 502.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}2. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[E.ON|E.ON SE]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Düsseldorf]] || 113.000 || −1.900 || 79.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}3. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Daimler AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Stuttgart]] || 107.000 || 6.000 || 271.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}4. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Siemens|Siemens AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Berlin]], [[München]] || 74.000 || 6.300 || 360.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}5. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[BASF|BASF SE]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Ludwigshafen am Rhein]] || 73.000 || 6.600 || 111.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}6. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[BMW|BMW AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[München]] || 69.000 || 4.900 || 100.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}7. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Metro AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Düsseldorf]] || 67.000 || 740 || 288.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}8. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Schwarz Gruppe]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Neckarsulm]] || 63.000 || N/A || 315.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}9. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Deutsche Telekom|Deutsche Telekom AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Bonn]] || 59.000 || 670 || 235.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| {{0}}10. || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Deutsche Post AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Bonn]] || 53.000 || 1.300 || 471.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&amp;nbsp;– || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Allianz SE]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[München]] || 104.000 || 2.800 ||141.000
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&amp;nbsp;– || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Deutsche Bank|Deutsche Bank AG]] || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Frankfurt am Main]] || 21.600 || 4.300 ||101.000
|}

===Infrastruktura===
{{glavni|Saobraćaj u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Old Lady 0955 3.JPG|mini|desno|350p|Luka u [[Hamburg]]u]]
Sa svojim centralnim položajem u [[Evropa|Evropi]] Njemačka predstavlja saobraćajno čvorište za kontinent.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Assessment of strategic plans and policy measures on Investment and Maintenance in Transport Infrastructure | url=http://www.internationaltransportforum.org/statistics/investment/Country-responses/Germany.pdf | format=PDF | publisher=[[International Transport Forum]] | year=2012 | access-date=15. 3. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6XESdJ2Db?url=http://www.internationaltransportforum.org/statistics/investment/Country-responses/Germany.pdf | archive-date=23. 3. 2015 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kao i njeni susjedi, Njemačka posjeduje jednu od najgušćih cestovnih mreža na svijetu. Mreža njemačkih [[autoput]]eva (''Autobahn'') po ukupnoj dužini je treća u svijetu, a poznata je po svom nedostatku općeg ograničenja brzine.&lt;ref&gt;{{cite press release |url= http://www.presse.adac.de/standpunkte/Verkehr/Autobahn_Temporegelung.asp?active1=tcm:11-18784-4 |title = Autobahn-Temporegelung |publisher =[[ADAC]] |date =juni 2010 |access-date=19. 3. 2011 |language=de}}&lt;/ref&gt; Njemačka je uspostavila polucentričnu mrežu brzih vozova. [[Intercity-Express]] ili ICE je mreža njemačkih željeznica između većine njemačkih gradova, kao i destinacijama u drugim zemljama brzinom od 300&amp;nbsp;km/h.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.db.de/site/bahn/de/unternehmen/investor__relations/finanzberichte/geschaeftsbericht/geschaeftsbericht__2006.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20070809140315/http://www.db.de/site/bahn/de/unternehmen/investor__relations/finanzberichte/geschaeftsbericht/geschaeftsbericht__2006.html |archive-date=9. 8. 2007 |title=Geschäftsbericht 2006 |publisher=[[Deutsche Bahn]] |access-date=27. 3. 2011 |language=de}}&lt;/ref&gt; Najveći njemački aerodromi su [[Aerodrom Frankfurt]] i [[Aerodrom München]], oba čvorišta [[Lufthansa|Lufthanse]], a [[Air Berlin]] ima čvorišta na [[Aerodrom Berlin Tegel|Aerodromu Berlin Tegel]] i [[Aerodrom Düsseldorf|Aerodromu Düsseldorf]]. Drugi značajni aerodromi su [[Aerodrom Berlin Schönefeld|Berlin Schönefeld]], [[Aerodrom Hamburg|Hamburg]], [[Aerodrom Köln/Bonn|Köln/Bonn]], [[Aerodrom Leipzig/Halle|Leipzig/Halle]]. Luka u [[Hamburg]]u je jedna od deset najvećih kontejnerskih luka u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.portofhamburg.com/en/content/container-port-throughput-global-comparison|title=Port of Hamburg authority|work=The official website of the Port of Hamburg.|access-date=28. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141019063840/http://www.portofhamburg.com/en/content/container-port-throughput-global-comparison|archive-date=19. 10. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U [[2008.]] godini, Njemačka je bila šesti najveći potrošač energije,&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.eia.gov/countries/country-data.cfm?fips=GM| title = Overview/Data: Germany| date=30. 6. 2010| publisher = U.S. Energy Information Administration| access-date=19. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; dok se 60% primarne energije uvozi.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Energy imports, net (% of energy use)|url=http://data.worldbank.org/indicator/EG.IMP.CONS.ZS|publisher=The World Bank Group|access-date=18. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Njemačka vlada potiče očuvanje energije i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Energetska učinkovitost je poboljšavana od [[1970-e|1970-ih]] godina, vlada ima za cilj zadovoljavanje zahtjeva za 40% proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do 2020. i 100% do 2050. godine.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Renewable energy Germany targets switch to 100% renewables for its electricity by 2050|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2010/jul/07/germany-renewable-energy-electricity|access-date=18. 4. 2011|newspaper=The Guardian|date=7. 7. 2010|agency=Reuters Berlin}}&lt;/ref&gt; U 2014. kao izvori električne energije korišteni su: ulje (35%), [[ugalj]] uključujući i lignit (24,6%), prirodni [[plin]] (20,5%), nuklearna energija (8,1%) te hidroenergetski i obnovljivi izvori energije (11,1%)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ag-energiebilanzen.de/index.php?article_id=29&amp;fileName=ageb_jahresbericht2014.pdf|title=
Energieverbrauch in Deutschland im Jahr 2014|publisher=AG Energiebilanzen|last=Ziesing|first=Hans-Joachim|language=de|access-date=10. 3. 2015|page=4}}&lt;/ref&gt; U 2000. godini dogovoreno je ukidanje nuklearnih elektrana od 2021. godine. Njemačka se zalaže za [[Protokol iz Kyota]] i nekoliko drugih ugovora koji promiču bioraznolikost, standarde niskih emisija, reciklažu, korištenje obnovljivih izvora energije, te podupire održivi razvoj na globalnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite press release |url = http://www.kst.portalu.de/dokumente/Aktuelles/Inventar-Bericht_Treibhausgas_2008.pdf |title = Deutschland erfüllte 2008 seine Klimaschutzverpflichtung nach dem Kyoto-Protokoll |publisher = Umweltbundesamt |date=1. 2. 2010 |access-date=19. 3. 2011 |language = de |archive-url = https://web.archive.org/web/20110427065039/http://www.kst.portalu.de/dokumente/Aktuelles/Inventar-Bericht_Treibhausgas_2008.pdf |archive-date=27. 4. 2011 |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

=== Nauka i tehnologija ===
{{glavni|Nauka i tehnologija u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Einstein 1921 by F Schmutzer - restoration.jpg|thumb|Albert Einstein je rođen u njemačkom gradu [[Ulm]]u.]]
Nijemci su postigli velika naučna dostignuća koja su od velikog značaja na globalnom nivou. 104 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] su bila iz Njemačke.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/|title=Nobel Prize|publisher=Nobelprize.org|access-date=27. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Njemački naučnici su dobili više Nobelovih nagrada od većine drugih nacija svijeta, naročito u naukama kao što su [[fizika]], [[hemija]] i [[medicina]].

Poznati njemački fizičari iz perioda prije početka dvadesetog vijeka su bili: [[Hermann von Helmholtz]], [[Joseph von Fraunhofer]], [[Gabriel Daniel Fahrenheit]] i mnogi drugi. [[Albert Einstein]] uvodi [[1905.]] godine hipotezu o kvantima svjetlosti ili fotonima, dok teoriju o gravitaciji objavljuje [[1915.]] [[Max Planck]] uvodi [[1910.]] godine kvantnu teoriju, koji je zajedno sa [[Albert Einstein|Albertom Einsteinom]] uveo [[Kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]]. [[Wilhelm Conrad Röntgen]] je otkrio X-zrake. [[Otto Hahn]] je bio pionir u oblasti [[Radiohemija|radiohemije]] i [[Nuklearna fisija|nuklearne fisije]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Otto Hahn|url=http://www.famousscientists.org/otto-hahn|publisher=FamousScientists.org|access-date=15. 12. 2011}}&lt;/ref&gt; dok su [[Ferdinand Cohn]] i [[Robert Koch]] bili osnivači mikrobiologije. Brojni matematičari su rođeni u Njemačkoj uključujući [[Carl Friedrich Gauß]]a, [[David Hilbert|Davida Hilberta]], [[Bernhard Riemann|Bernharda Riemanna]], [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]a, [[Karl Weierstrass]]a, [[Hermann Weyl|Hermanna Weyla]] i [[Felix Klein|Felixa Kleina]]. Istraživačke institucije u Njemačkoj su [[Institut Max Planck]], [[Društvo Helmholtz]] i [[Zajednica Fraunhofer]]. [[Nagrada Gottfrieda Wilhelma Leibniza]] godišnje se dodijeljuje deset naučnika i akademika. S najviše od 2,5 miliona eura po nagradi predstavlja jednu od nagrada za istraživanje s najvećim iznosom koja se dodijeljuje u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfg.de/en/research_funding/scientific_prizes/gw_leibniz_prize.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20080621091621/http://www.dfg.de/en/research_funding/scientific_prizes/gw_leibniz_prize.html|archive-date=21. 6. 2008|title=Gottfried Wilhelm Leibniz Prize|publisher=DFG|access-date=27. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Views in the Main Control Room (12052189474).jpg|thumb|left|Centar Evropske svemirske agencije u [[Darmstadt]]u.]]

Njemačka je domovina mnogih svjetskih poznatih inovatora i inženjera kao što je [[Johannes Gutenberg]], koji je izmislio štampaći stroj, [[Hans Geiger]], izumitelj Gigerovog brojača, [[Konrad Zuse]], izumitelj prvog programski kontroliranog računara&lt;ref&gt;{{cite web|last=Bianchi|first=Luigi|title=The Great Electromechanical Computers|url=http://www.yorku.ca/lbianchi/sts3700b/lecture17a.html|publisher=[[York University]]|access-date=17. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;. Njemački inženjeri i industrijalci kao što su grof [[Ferdinand von Zeppelin]], [[Otto Lilienthal]], [[Gottlieb Daimler]], [[Rudolf Diesel]], [[Hugo Junkers]] i [[Karl Benz]] su znatno doprinijeli razvoju saobraćaja, automobilizmu i zračnom prijevozu. Njemačke institucije kao što je [[Njemački centar za zračni saobraćaj]] (DLR) su dale najveći doprinos za razvoj [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije]]. Inženjer [[Wernher von Braun]] je razvio prvu balističku raketu [[V-2]], a kasnije bio istaknuti član [[NASA]]-e i konstruktor rakete [[Saturn V]]. [[Heinrich Rudolf Hertz]] je dao doprinos u polju [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]], što je bilo ključno za razvoj moderne telekomunikacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.itu.int/aboutitu/HistoricalFigures.html|title=Historical figures in telecommunications|publisher=International Telecommunication Union|date=14. 1. 2004|access-date=27. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== Turizam ===
{{glavni|Turizam u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Ramsau (ja).jpg|thumb|Crkva u [[Berchtesgaden]]škoj regiji.]]

Njemačka je sedma najposjećenija zemlja svijeta&lt;ref name=&quot;april11&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom11_iu_april_excerpt.pdf |title=Interim Update |journal=UNWTO World Tourism Barometer |access-date=26. 6. 2011 |publisher=UNWTO |date=april 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101005051/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom11_iu_april_excerpt.pdf |archive-date=1. 1. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/final_annual_report_pdf_3.pdf|title=UNWTO Annual Report|work=|publisher=[[World Tourism Organization|UNWTO]]|year=2010|access-date=april 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20140611081149/http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/final_annual_report_pdf_3.pdf|archive-date=11. 6. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; sa 407,26 miliona noćenja tokom [[2012.]] godine,&lt;ref name=&quot;deutschertourismusverband&quot;&gt;[http://www.deutschertourismusverband.de/fileadmin/Mediendatenbank/PDFs/Zahlen_Daten_Fakten_2012_aktuell.pdf Zahlen Daten Fakten 2012] (in German), German National Tourist Board&lt;/ref&gt; što uključuje broj od 68.830.000 noćenja stranih turista i posjetioca. U [[2012.]] godini Njemačku je posjetilo više od 30,4 miliona stranih turista. [[Berlin]] je postao treća najposjećenija destinacija u Evropi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights14_en.pdf |title=Tourism Highlights 2014 edition |publisher=UNWTO |access-date=26. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150214004935/http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights14_en.pdf |archive-date=14. 2. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Pored toga 30% Nijemaca svoj odmor provede u Njemačkoj, naročito u pokrajini [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje|Mecklenburg-Vorpommern]]. Domaća i međunarodna putovanja u kombinaciji s turizmom doprinose više od 43,2 milijarde [[Euro|eura]] njemačkom [[BDP]]-u. Uključujući indirektne i inducirane učinke, industrija ima doprinos od 4,5% njemačkog BDP-a, sa oko 2 miliona zaposlenih (4,8% od ukupne zaposlenosti).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://wttc.org/site_media/uploads/downloads/germany2013_1.pdf |title=2013 Travel &amp; Tourism Economic Impact Report Germany |publisher=WTTC |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203001157/http://wttc.org/site_media/uploads/downloads/germany2013_1.pdf |archive-date=3. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Njemačka je poznata po svojim raznolikim turističkim rutama kao što su: Romantična cesta, vinske ceste, Cesta dvoraca i Cesta avenija. Postoji 39 objekata stavljenih na [[UNESCO]] spisak svjetske baštine, uključujući stare gradske jezgre kao što su one u [[Regensburg]]u, [[Bamberg]]u, [[Lübeck]]u, [[Quedlinburg]]u, [[Weimar]]u, [[Stralsund]]u i [[Wismar]]u. Najposjećenije znamenitosti u Njemačkoj su [[Neuschwanstein]], [[Kölnska katedrala]], [[Reichstag]], [[Hofbräuhaus]] u [[München]]u, [[Heidelberški dvorac]], [[Zwinger (Dresden)|Zwinger]], [[Televizijski toranj Berlin]] i [[Aachenska katedrala]]. [[Europa-Park]] kod [[Freiburg]]a je drugi najpopularniji evropski park zabave.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Top Tourist Attractions of Germany|url=http://www.germany.travel/en/towns-cities-culture/top-100/germany-travel-attractions.html|publisher=Germany.Travel, official site|access-date=12. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{glavni|Stanovništvo Njemačke|Nijemci}}
[[Datoteka:20130906 Volleyball EM 2013 by Olaf Kosinsky (1 von 1).jpg|thumb|270px|[[Nijemci]] ]]
Sa stanovništvom od 80.200.000 ljudi prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine,&lt;ref name=&quot;File 2013&quot;&gt;[https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/bevoelkerung_zensus2011.pdf?__blob=publicationFile ''Zensus 2011: Bevölkerung am 9. Mai 2011'']. Retrieved 1. 6. 2013.&lt;/ref&gt; Njemačka je najnaseljenija država [[EU|Evropske unije]], na evropskom kontinentu je druga najnaseljenija zemlja, poslije [[Rusija|Rusije]], te [[Spisak država po stanovništvu|16. najmnogoljudnija zemlja u svijetu.]] Gustoća naseljenosti iznosi 225 stanovnika po kilometru kvadratnom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2119rank.html?countryName=Lebanon&amp;countryCode=le&amp;regionCode=me&amp;rank=126 |title=Country Comparison :: Population |publisher=CIA |access-date=26. 6. 2011 |archive-date=6. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120106143620/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2119rank.html?countryName=Lebanon&amp;countryCode=le&amp;regionCode=me&amp;rank=126 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Životni vijek prosječnog Nijemca iznosi 80,19 godina (77,93 godine muškarci, a žene 82,58 godina). Stopa fertiliteta iznosi 1,41 rođene djece u odnosu na žene (procjene iz 2011) ili 8,33 živo rođene djece na 1000 stanovnika, te je jedna od najnižih u svijetu. Od [[1970.]] u Njemačkoj stopa mortaliteta kontinuirano premašuje stopu nataliteta.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Demographic Transition Model | publisher=Barcelona Field Studies Centre | date=27. 9. 2009 | url = http://geographyfieldwork.com/DemographicTransition.htm | access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

Međutim, Njemačka je svjedok povećanja stope nataliteta i migracijske stope od [[2010.]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thelocal.de/society/20101229-32091.html#.UXUZKEpTv3N|title=Birth rate on the rise in Germany|work=The Local|access-date=28. 9. 2014|archive-date=25. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130925054451/http://www.thelocal.de/society/20101229-32091.html#.UXUZKEpTv3N|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dolazi do povećanja broja obrazovanih imigranata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.spiegel.de/international/germany/elite-young-immigrants-could-provide-future-stability-for-german-economy-a-885647.html|title=The New Guest Workers: A German Dream for Crisis Refugees|date=28. 2. 2013|work=Spiegel Online|access-date=28. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dw.de/more-skilled-immigrants-find-work-in-germany/a-16696339|title=More skilled immigrants find work in Germany|work=Deutsche Welle|access-date=28. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Većina imigranata dolazi iz južne i istočne Evrope, te se naseljavaju u urbanim područjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dw.de/german-population-rises-thanks-to-immigration/a-16525083|title=German population rises thanks to immigration|work=Deutsche Welle|access-date=28. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

Četiri veće grupe naroda imaju status nacionalnih manjina, a to su: [[Danci]], [[Frizijci]], [[Romi]], [[Sinti]] i [[Lužički Srbi]].&lt;ref name=&quot;BMI 2010&quot;&gt;{{cite web | date=1. 5. 2010 | title = National Minorities in Germany | url = http://www.bmi.bund.de/SharedDocs/Downloads/EN/Broschueren/2010/nat_minderheiten.pdf?__blob=publicationFile | format = PDF | others =  | publisher = [[Federal Ministry of the Interior (Germany)]] | pages =  | id = Article number: BMI10010 | access-date=23. 6. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130421151141/http://www.bmi.bund.de/SharedDocs/Downloads/EN/Broschueren/2010/nat_minderheiten.pdf?__blob=publicationFile | archive-date=21. 4. 2013 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Dancska manjina (oko 50.000) pretežno nastanjuje područje pokrajine [[Schleswig-Holstein]]&lt;ref name=&quot;BMI 2010&quot;/&gt;. Istočni i sjeverni Frizijci pretežno naseljavaju zapadnu obalu Schleswig-Holsteina, te oblast [[Donja Saksonija|Donje Saksonije]]. Lužički Srbi, [[Slaveni|slavenski narod]] (oko 60.000), pretežno naseljavaju područje Lužica.

===Imigranti===
[[Datoteka:COB data Germany.PNG|thumb|270px|Njemačka je 3. zemlja u svijetu po broju imigranata.]]
Po nacionalnom sastavu oko 92,3% stanovništva Njemačke čine Nijemci. 2011. oko 6 miliona stranih državljana je registriranog boravka u Njemačkoj. Po pitanju etničkog porijekla 20% stanovnika ove zemlje stranog ili djelomično stranog porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite news | title=20% of Germans have immigrant roots | newspaper=Burlington Free Press | page= 4A | date=15. 7. 2010 }}&lt;/ref&gt; U 2010. godini, u 29% porodica sa djecom ispod 18 godina bio je barem jedan roditelj stranog porijekla.&lt;ref name=&quot;destatis.de&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.destatis.de/EN/Publications/STATmagazin/Population/2012_03/2012_03MigrantBackground.html |title=Publikation&amp;nbsp;— STATmagazin&amp;nbsp;— Population&amp;nbsp;— Families with a migrant background: traditional values count&amp;nbsp;— Federal Statistical Office (Destatis) |publisher=Destatis.de |date=13. 3. 2012 |access-date=4. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;

Fond Ujedinjenih Nacija za stanovništvo navodi Njemačku kao 3. zemlju u svijetu po broju primljenih imigranata, što je oko 5% ili 10 miliona od ukupno 191 milion migranata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.un.org/esa/population/publications/2006Migration_Chart/Migration2006.pdf |title=International Migration 2006 |publisher =UN Department of Economic and Social Affairs |access-date=18. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Od 2008. najveće grupe imigrana su bili [[Turci]] (oko 2,5 miliona), zatim Italijani (776.000), Poljaci (687.000).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Bevoelkerung/MigrationIntegration/Migrationshintergrund/Tabellen/Content100/MigrationshintergrundStaatsangehoerigkeit,templateId=renderPrint.psml |title=Bevölkerung nach Migrationshintergrund| access-date=28. 3. 2011|publisher=German Federal Statistical Office|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20101229095012/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Bevoelkerung/MigrationIntegration/Migrationshintergrund/Tabellen/Content100/MigrationshintergrundStaatsangehoerigkeit,templateId=renderPrint.psml &lt;!--Added by H3llBot--&gt;|archive-date=29. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; Također prisutni su i [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]. Od [[1987.]] oko 3 miliona etničkih Nijemaca imigriralo je u Njemačku iz zemalja istočnog bloka, iskoristivši tako svoje pravo povratka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.migrationpolicy.org/article/fewer-ethnic-germans-immigrating-ancestral-homeland/|title=Fewer Ethnic Germans Immigrating to Ancestral Homeland|publisher=Migration Information Source|date=februar 2004|access-date=19. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===
{{glavni|Religija u Njemačkoj}}
{{multiple image
|align=left
|width1=145
|image1=Colognecathedralatnight.JPG
|caption1=Katolička katedrala u [[Köln]]u.
|width2=128
|image2=Frauenkirche Dresden, 001.jpg
|caption2=Evangelistička crkva u [[Dresden]]u 
}}
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, [[kršćanstvo]] je najraširenija religija u Njemačkoj, 66,8% Nijemaca su katolici, od ukupnog broja stanovnika.&lt;ref name=&quot;Egeler&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/Statement_Egeler_zensus_PDF.pdf?__blob=publicationFile |title=Pressekonferenz „Zensus 2011 – Fakten zur Bevölkerung in Deutschland&quot; am 31. Mai 2013 in Berlin |access-date=20. 5. 2015 |archive-date=10. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171010094954/https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/Statement_Egeler_zensus_PDF.pdf?__blob=publicationFile |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 30,8% stanovništva se izjasnilo kao [[Rimokatoličanstvo|rimokatolici]], 30,3% stanovništva se izjasnilo kao [[Protestantizam|protestatima]], dok je evangelista bilo 5,7%.&lt;ref name=&quot;Zensus 2011&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/bevoelkerung_zensus2011.pdf?__blob=publicationFile|title=Bevölkerung am 9. Mai 2011 Statistisches Bundesamt Deutschland Bundesrepublik|language=de|work=destatis.de |publisher=[[Federal Statistical Office of Germany]]|page=Zensus 2011 – Page 6|date=9. 5. 2011 |access-date=9. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; 32-35% stanovništva se izjasnilo da ne pripada niti ijednoj vjerskoj konfesiji, čiji broj je u porastu već nekoliko decenija.

Geografski, [[Protestantizam]] preovladava u sjevernim, centralnim i istočnim dijelovima zemlje, uglavnom u sklopu sa evangelističkom crkvom, dok je [[Rimokatoličanstvo]] koncentrisano u južnim i zapadnim dijelovima zemlje. Ateisti i pripadnici drugih religija su koncentrisani pretežno u većim gradovima i u istočnom dijelu Njemačke.&lt;ref name=&quot;georgetown1&quot;&gt;{{cite web |url=http://berkleycenter.georgetown.edu/resources/germany |title=Germany |publisher=[[Berkley Center for Religion, Peace, and World Affairs]] |access-date=27. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150324170951/http://berkleycenter.georgetown.edu/resources/germany |archive-date=24. 3. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Islam]] je druga najveća religija u Njemačkoj, prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, samo se 1,9% stanovništva izsjanilo muslimanima, dok se prema drugim izvorima procjenjuje da ih ima 3,8–4,3 miliona (4,6–5,2%). Većina muslimana su [[suniti]] i [[aleviti]] iz [[Turska|Turske]], postoji mali broj [[šijiti|šijita]] i [[Ahmedije|ahmedija]]. Njemački muslimani, koji većinom porijeklo vode iz [[Turska|Turske]] nemaju priznat status državne religije.

Ostale religije čine manje od 1% njemačkog stanovništva, a to su [[Budizam]] sa 250.000 pripadnika, [[Judaizam]] sa oko 200.000 vjernika (0,3%). [[Hinduizam]] broji oko 100.000 pripadnika, dok sve ostale religije broje zajedno 50.000 pripadnika. Treća najveća jevrejska populacija u Evropi je ona u Njemačkoj (nakon Velike Britanije i Francuske).&lt;ref&gt;{{cite news | author = Blake, Mariah | url = http://www.csmonitor.com/2006/1110/p25s02-woeu.html | title = In Nazi cradle, Germany marks Jewish renaissance | newspaper = [[Christian Science Monitor]] | date=10. 11. 2006 | access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Oko 50% budista u Njemačkoj su imigranti iz Azije.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Schnabel, U. |date=15. 3. 2007 |url=http://www.zeit.de/2007/12/Buddhismus |title= Buddhismus Eine Religion ohne Gott |newspaper=[[Die Zeit]] |access-date=19. 3. 2011 |language=de}}&lt;/ref&gt;

===Jezik===
{{glavni|Njemački jezik}}
[[Datoteka:Knowledge of German EU map.svg|thumb|Poznavanje Njemačkog jezika u zemljama EU.]]
[[Njemački jezik]] je službeni i jezik s najviše govornika u Njemačkoj, te predstavlja jedan od 24 službena jezika u [[EU|Evropskoj uniji]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ec.europa.eu/languages/policy/linguistic-diversity/official-languages-eu_en.htm |title=Official Languages |author=European Commission |access-date=29. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; i jedan od tri službena jezika u [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]]. Njemački je najgovoreniji jezik u [[EU|Evropskoj uniji]] s oko 100 miliona govornika.&lt;ref name=&quot;Marten&quot;&gt;{{cite book |editor1-first= Thomas|editor1-last= Marten|editor2-first= Fritz Joachim|editor2-last= Sauer|title= Länderkunde – Deutschland, Österreich, Schweiz und Liechtenstein im Querschnitt|trans-title=Regional Geography – An Overview of Germany, Austria, Switzerland and Liechtenstein|year=2005|publisher= Inform-Verlag|language= de|isbn= 3-9805843-1-3|page= 7}}&lt;/ref&gt;

Priznati jezici manjina u Njemačkoj su: [[Danski jezik|danski]], [[Niski njemački jezik|niski njemački]], [[Lužičkosrpski jezici|lužičkosrpski]], [[Romski jezik|romski]], [[Frizijski jezici|frizijski]] koji su službeno zaštićeni [[Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima|Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima]]. Jezici doseljenika koji se najviše govore su: [[Turski jezik|turski]], [[Kurdski jezik|kurdski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[južnoslavenski jezici]] te [[Ruski jezik|ruski]]. 67% građana Njemačke trdi da može komunicirati na barem jednom stranom jeziku, a 27% grđana na najmanje dva strana jezika, izuzev materinjeg jezika.&lt;ref name=&quot;Eurobarometer Languages&quot;&gt;{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Survey)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf| access-date=28. 3. 2011}}&lt;br /&gt;{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Executive Summary)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_sum_en.pdf |access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

Standardni njemački jezik pripada grupi [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskih jezika]], te je usko povezan s [[Engleski jezik|engleskim]], [[Niski njemački jezik|niskim njemačkim]] i [[Holandski jezik|holandskim jezikom]]. Većina vokabulara potječe od germanskoj jezika iz indoevropske grupe jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Many tongues, one family. Languages in the European Union|publisher=[[Europa (web portal)]]|author=[[European Commission]]|year=2004|url=http://ec.europa.eu/publications/booklets/move/45/en.pdf|access-date=28. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430202922/http://ec.europa.eu/publications/booklets/move/45/en.pdf|archive-date=30. 4. 2011|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također neke riječi vode porijeklo iz latinskog, starogrčkog ili francuskog i engleskog jezika. Njemački jezik pisan je isključivo latinicom.

===Obrazovanje===
{{glavni|Obrazovanje u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Heidelberg Universitätsbibliothek 2003.jpg|thumb|Univerzitet u Heidelbergu, snovan 1386. godine, jedan je od najstarijih i najbolje rangiranih univerziteta u Njemačkoj.]]
Nadležnost nad obrazovanjem u Njemačkoj je organizovana prvenstveno na nivou saveznih pokrajina. Dječiji vrtić od treće do šeste godine je izboran, nakon čega slijedi obrazovanje koje je obavezno u trajanju od devet godina. Osnovno obrazovanje traje četiri do šest godina. Srednjoškolsko obrazvanje obuhvata tri tradicionalne vrste srednjih škola: ''[[Gimnazija|gimnaziju]]'' koju upisuju najbolji i nadareni učenici, koja priprema učenike za studij, zatim ''[[Realschule]]'' koja je namijenjena srednjim studentima i traje 6 godina i ''[[Hauptschule]]'' koja priprema učenike za strukovno obrazovanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://academic.cuesta.edu/intlang/german/education.html |title=The Educational System in Germany |publisher=Cuesta College |date=31. 8. 2002 |access-date=16. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724024754/http://academic.cuesta.edu/intlang/german/education.html |archive-date=24. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Također postoji i ''Gesamtschule'' koja predstavlja sveobuhvatni tip srednje škole. Nakon završene srednje škole pstoje mogućnosti stručne naobrazbe, zatim studija i dvojnog studija. Osnovni uslov za upisivanje na [[univerzitet]] je položen opći ispit zrelosti ili matura.

Prema [[Šangajska rang-lista univerziteta|Šangajskoj rang-listi univerziteta]] 2014. godine 4 njemačka univerziteta se nalaze u top 100, te njih 13 u top 200 univerziteta u svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.shanghairanking.com/ARWU2014.html |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 6. 2015 |archive-date=19. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150119210953/http://www.shanghairanking.com/ARWU2014.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Neki njemački univerziteti spadaju u najstarije na svijetu, kao što je [[Univerzitet u Heidelbergu]] (osnovan 1386) koji je najstariji univerzitet u Njemačkoj. Zatim Heidelberg slijedi [[Univerzitet u Leipzigu]] (1409), [[Univerzitet u Rostocku]] (1419), [[Univerzitet u Greifswaldu]] (1456), [[Univerzitet u Freiburgu]] (1457) i [[Ludwig-Maximilians-Univerzitet München|Univerzitet u Münchenu]] (1472).

===Zdravstvo===
{{glavni|Zdravstvena zaštita u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Akkon MD 82-85-07.JPG|thumb|Vozilo hitne pomoći u Njemačkoj.]]
Njemačka ima najstariji univerzalni zdravstveni sistem na svijetu, koji još seže iz doba vladavine [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]].&lt;ref&gt;{{cite book| title= Health Care Systems in Transition: Germany | url = http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0010/80776/E68952.pdf |access-date=15. 4. 2011 |year=2000 |publisher =European Observatory on Health Care Systems |id = AMS 5012667 (DEU) | page = 8 }}&lt;/ref&gt; Stanovništvo je trenutno obuhvaćeno planom zdravstvene zaštite, što je osigurano statutom uz neke određene kriterije, te uz mogućnostima privatnog zdravstvenog osiguranja kod nekih određenih grupa. Prema podacima iz [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] njemački zdravstveni sistem 77% financira Vlada, a 23% privatni sektor u [[2005.]]&lt;ref name=health&gt;{{cite web|url=http://apps.who.int/gho/data/node.country.country-DEU?lang=en|title=Germany statistics summary (2002 - present)|publisher=World Health Organization|access-date=8. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; U [[2005.]] godini Njemačka je utrošila 11% svojeg BDP-a na zdravstvo. Njemačka zauzima 20. mjesto u svijetu po očekivanoj dužini trajanja života stanovništva, muškarci prosječno dožive 77 godina, a žene 82 godine života. Njemačka ima vrlo nisku stopu smrtnosti dojenčadi (4 na 1000 živorođenih).

U [[2010.]] godini glavni uzroci smrtnosti su bili kardiovaskularne bolesti sa 41%, zatim maligna oboljenja sa 26%.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.presseportal.de/pm/32102/2117452/2010-herz-kreislauferkrankungen-verursachten-rund-41-aller-todesfaelle|language=de |title=2010: Herz-/Kreislauferkrankungen verursachen 41 % aller Todesfälle|publisher=Destatis.de |access-date=8. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; U [[2008.]] godini oko 82.000 Nijemaca je bilo zaraženo [[HIV|virusom humane imunodeficijencije]] (HIV/AIDS), od čega je umrlo 26.000 Nijemaca od 1982. godine.&lt;ref name=cp&gt;{{cite web| url = http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Germany.pdf| title = Country Profile Germany|date=april 2008| publisher = [[Library of Congress]] [[Federal Research Division]]| format = PDF| access-date=7. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; Prema istraživanjima iz 2005. godine, 27% odraslih Nijemaca su pušači.&lt;ref name=cp/&gt; [[Gojaznost]] je navedena kao glavni zdravstveni problem u Njemačkoj.

== Kultura ==
{{glavni|Njemačka kultura}}
Njemačka je kao zemlja uveliko pridonijela svjetskoj kulturi. Tu su rođeni veliki kompozitori ozbiljne muzike: [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]], [[Johann Sebastian Bach|Bach]], [[Johannes Brahms|Brahms]] i [[Richard Wagner|Wagner]], klasični pjesnici poput [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]] i [[Friedrich Schiller|Schiller]], likovni umjetnici poput [[Albrecht Dürer|Duerera]], [[Max Ernst|Ernsta]] i [[Joseph Beuys|Beusa]], a Njemačka je domovina i filozofa, među kojima su najznačajniji: [[Immanuel Kant|Kant]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]], [[Karl Marx|Marx]] i [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], te naučnici [[Albert Einstein|Einstein]], [[Max Born|Born]] i [[Max Planck|Plank]].

Njemački jezik, koji se sastoji od nekoliko velikih dijalekata, u 19. vijeku je bio jezik komunikacije u srednjoj, istočnoj i sjevernoj Evropa, a i danas se uči širom svijeta kao jedan od najvažnijih jezika.

=== Muzika ===
{{glavni|Njemačka muzika}}
[[Datoteka:Beethoven.jpg|thumb|lijevo|[[Ludwig van Beethoven]] (1770–1827)]]
Njemačka klasična muzika predstavlja djelo mnogih svjetskih poznatih kompozitora. [[Dietrich Buxtehude]], njemački orguljaš i kompozitor je svojim djelima ostavio znatan uticaj na kasniji rad [[Johann Sebastian Bach|Johanna Sebastiana Bacha]] i [[Georg Friedrich Händel|Georga Friedricha Händela]], koji su bili jedni od najpoznatijih kompozitora iz perioda [[barok]]a. Tokom svog životnog rada, njemački [[Violina|violinist]] i kompozitor [[Leopold Mozart]] je kao mentor znatno utjecao na svog sina i učenika [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]], jednog najvećih muzičara svih vremena. [[Ludwig van Beethoven]] je bio najvažniji kompozitor na prijelazu klasicizma u [[romantizam]]. [[Carl Maria von Weber]] i [[Felix Mendelssohn]] su bili važni kompozitori u ranom romantizmu, dok su [[Robert Schumann]] i [[Johannes Brahms]] obilježili period romantizma. [[Richard Wagner]] je ostao poznat po svojim [[opera]]ma. [[Richard Strauss]] je bio najvažniji kompozitor kasnog romantizma i ranog [[Modernizam|modernizma]]. [[Karlheinz Stockhausen]] i [[Hans Zimmer]] su važni kompzitori 20. i 21. vijeka.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1567544/Top-100-living-geniuses.html |title=Top 100 living geniuses |work=The Daily Telegraph |date=30. 10. 2007 |access-date=15. 5. 2015 |location=London}}&lt;/ref&gt;

Njemačka je drugo najveće muzičko tržište u Evropi i četvrto po veličini u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.riaj.or.jp/e/issue/pdf/RIAJ2013E.pdf | title=The Recorded Music Industry In Japan | publisher=Recording Industry Association of Japan | format=PDF | page=24 | year=2013 | access-date=8. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Njemačka popularna muzika 20. i 21. vijeka uključuje pokrete kao što su: [[Neue Deutsche Welle]] ([[Nena]], [[Trio (bend)|Trio]]), [[Pop muzika|pop]] ([[Boney M.]], [[Alphaville (grupa)|Alphaville]], [[Modern Talking]]), Ostrock ([[City (grupa)|City]], [[Keimzeit]]), [[Metal (muzika)|metal]]/[[rock]] ([[Rammstein]], [[Scorpions]]), [[Punk rock|punk]] ([[Nina Hagen]], [[Die Ärzte]], [[Die Toten Hosen]]), [[pop rock]] ([[Beatsteaks]], [[Tokio Hotel]]), inide rock ([[Tocotronic]]), šlager ([[Ute Lemper]], [[Katja Ebstein]], [[Hildegard Knef]], [[Helene Fischer]]. Njemačka [[elektronska muzika]] je stekla globalni uticaj, uz izvođače kao što su [[Kraftwerk]], [[Tangerine Dream]]. DJ-evi i [[techno]], [[House muzika|house]] umjetnici s njemačke muzičke scene su stekli veliku popularnost ([[Paul van Dyk]], [[Paul Kalkbrenner]] i [[Scooter]]).&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Nye|first1=Sean|title=Minimal Understandings: The Berlin Decade, The Minimal Continuum, and Debates on the Legacy of German Techno|url=http://www.academia.edu/3813069/Minimal_Understandings_The_Berlin_Decade_The_Minimal_Continuum_and_Debates_on_the_Legacy_of_German_Techno|publisher=Journal of Popular Music Studies, Volume 25, Issue 2|access-date=12. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; Pored već navedenih predstavnika elektronske muzike, Njemačka [[Kraut Rock]] scena koja je započela ranih [[1970-e|1970-ih]] imala je svoje najznačajnije predstavnike i osnivače u rock grupama poput [[Can]], [[Amon Düül II]], [[Faust]] i Neu! 
Za razliku od svojih kolega iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[SAD|SAD-a]] (koji su sve više komponovali pjesme pod utjecajem [[Jazz]]a i klasične muzike), oni su mnogo više koristili sintisajzere, stvarajući pulsirajući zvuk i povezujući u muzičku cjelinu naizgled nepovezane muzičke trake. Takvim pristupom u muzici bili su mnogo bliži [[Avantgardna muzika|avantgardnoj]] muzici nego rock muzici.&lt;ref&gt;http://www.allmusic.com/subgenre/kraut-rock-ma0000002687&lt;/ref&gt;

=== Slikarstvo ===
{{glavni|Njemačko slikarstvo}}
[[Datoteka:Dürer - Selbstbildnis im Pelzrock - Alte Pinakothek.jpg|desno|mini|150p|[[Albrecht Dürer]], Autoportret]]
Njemački umjetnici su ostavili velik uticaj na [[Zapadna umjetnost|zapadnu umjetnost]]. [[Albrecht Dürer]], [[Hans Holbein mlađi]], [[Matthias Grünewald]], [[Lucas Cranach stariji]] su važni njemački umjetnici iz perioda [[Renesansa|renesanse]], [[Peter Paul Rubens]], [[Johann Baptist Zimmermann]] su poznati umjetnici iz [[barok]]a, zatim [[Caspar David Friedrich]], [[Carl Spitzweg]] iz [[romantizam|romantizma]], [[Max Liebermann]] iz [[impresionizam|impresionizma]], te [[Max Ernst]] iz [[nadrealizam|nadrealizma]].&lt;ref name=Marzona&gt;Marzona, Daniel. (2005) ''Conceptual Art.'' Cologne: Taschen. Various pages&lt;/ref&gt; Njemački kipari kao što su Otto Schmidt-Hofer, Franz Iffland i Julius Schmidt su dali važan doprinos njemačkoj umjetnosti s kraja 19. i početka 20. vijeka.&lt;ref name=Berman&gt;{{cite book|last1=Berman|first1=Harold|title=Bronzes, Sculptors &amp; Founders - Signatures|date=1974|publisher=Abage Publishers|location=Chicago, Illinois|pages=477|edition=2.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Payne&gt;{{cite book|last1=Payne|first1=Christopher|title=Animals in Bronze -- Reference and Price Guide|date=1986|publisher=Antique Collectors' Club Ltd.|location=Woodbridge, Suffolk, England|isbn=0- 90746-245-6|pages=401}}&lt;/ref&gt;

Tokom dvadesetog vijeka formirano je nekoliko njemačkih umjetničkih društava i grupa kao što su [[Novembarska grupa]], [[Die Brücke]] i [[Plavi jahač]] čiji je vođa bio [[Vasilij Kandinski]] koji je utjecao na razvoj ekspresionizma u Münchenu i Berlinu. Kao reakcija na [[ekspresionizam]] javlja se novi smjer poznat kao [[nova stvarnost]]. Poslijeratni umjetnički smjerovi u Njemačkoj su bili [[neokspresionizam]], [[performans]], [[konceptualna umjetnost]]. Posebno istaknuti neokspresionisti su [[Georg Baselitz]], [[Anselm Kiefer]], [[Jörg Immendorff]], [[A. R. Penck]], [[Markus Lüpertz]], [[Peter Robert Keil]] i [[Rainer Fetting]]. Vdeći njemački konceptualni umjetnici su: [[Bernd i Hilla Becher]], [[Hanne Darboven]], [[Hans-Peter Feldmann]], [[Hans Haacke]], [[Joseph Beuys]], [[HA Schult]], [[Aris Kalaizis]], [[Neo Rauch]] i [[Andreas Gursky]]. Najznačajnije umjetničke izložbe i festivali u Njemačkoj su [[documenta]], [[transmediale]] i [[Art Cologne]].&lt;ref&gt;Marzona, Daniel. (2005) Conceptual Art. Cologne: Taschen.&lt;/ref&gt;

=== Arhitektura ===
{{glavni|Njemačka arhitektura}}
Njemačkim doprinosima arhitekturi mogu se smatrati karolinški i otonski stil. [[Ciglena gotika]] je osebujan srednjevjekovni stil nastao u Njemačkoj. Također u [[Renesansna arhitektura|renesansnoj]] i [[Barokna arhitektura|baroknoj]] arhitekturi, nastali su neki njemački smjerovi kao što su [[Weserska renesansa]] i [[Dresden]]ski barok. Među najpoznatijim [[barok]]nim arhitektama nalaze se [[Matthäus Daniel Pöppelmann]], [[Balthasar Neumann]], [[Georg Wenzeslaus von Knobelsdorff|Knobelsdorff]] i [[Braća Asam]]. Wessobrunnerška škola je izvršila znatan uticaj, a ponekad je čak i dominirala nad umjetnošću štrokature u južnoj Njemačkoj u [[18. vijek]]u. Gornja švabska barokna ruta nudi barokno tematske turističke rute koje naglašavaju doprinos baroknih umjetnika, kipara, zanatlija kao što su [[Johann Michael Feuchtmayer]], jednog od naistaknutijih članova porodice [[Feuchtmayer]], te braća [[Johann Baptist Zimmermann]] i [[Dominikus Zimmermann]].&lt;ref&gt;Jan Koppmann, &quot;Das Zeitalter des Barock&quot;, in M. Thierer (ed.), ''Lust auf Barock: Himmel trifft Erde in Oberschwaben,'' Lindenberg: Kunstverlag Fink, 2002, p. 11f.&lt;/ref&gt;

Pučanska arhitektura u Njemačkoj je vezan za poludrvenu gradnju uz pomć drvenih greda ([[Njemački jezik|Njem.]] ''Fachwerk''). Njemački ''Fachwerk'' stilovi variraju po regijama. Zakoni planiranja gradnje ovakvih kuća diktirali su da izgled kuće mora biti u skladu sa regionalnim, pa čak i sa specifičnim gradskim stilom gradnje.&lt;ref name=&quot;Wilhelm Süvern 1971&quot; &gt;Wilhelm Süvern: 1971. ''Torbögen und Inschriften lippischer Fachwerkhäuser'' in Volume 7 of Heimatland Lippe. Lippe Heimatbund: 1971. 48 pages&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Heinrich Stiewe 2007&quot;&gt;Heinrich Stiewe: 2007. ''Fachwerkhäuser in Deutschland: Konstruktion, Gestalt und Nutzung vom Mittelalter bis heute''. Primus Verlag: 2007. {{ISBN|978-3-89678-589-3}}. 160 pages&lt;/ref&gt;

Kada se industrijalizacija porširila Evropom, u Njermačkoj su se razvili [[klasicizam]] i prepoznatljiv stil [[historicizam]], ponekad se naziva stilom [[Gründerzeit]], s obzirom na ekonomski bum u godinama s kraja 19. vijeka. Regionalni historistički stilovi uključuju [[Hanover]]sku školu arhitekture, nürnberški stil, dresdensku [[Gottfried Semper|Semper]]-[[Georg Hermann Nicolai|Nicolai]] školu. Među najpoznatije njemačke građevine spada dvorac [[Neuschwanstein]] koji predstavlja [[Neoromanika|neoromaniku]]. Njemački umjetnici, pisci, galeristi kao što su [[Siegfried Bing]], [[Georg Hirth]] i [[Bruno Möhring]] su pridonijeli razvoju [[secesija|secesije]], na prijelazu u 20. vijek, što je poznato na njemačkom jeziku kao ''Jugendstil''.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.huntfor.com/arthistory/c19th/artnouveau.htm |title=Art Nouveau&amp;nbsp;— Art Nouveau Art |publisher=Huntfor.com |access-date=25. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130222070337/http://www.huntfor.com/arthistory/c19th/artnouveau.htm |archive-date=22. 2. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{{Multiple image
 | align = center
 | direction = horizontal
 | footer = &lt;center&gt;[[Arhitektura odmarališta]] na [[Rügen]]u, ''Fachwerk'' kuće u [[Bernkastel-Kues|Bernkastelu]], dvorac [[Neuschwanstein]] i [[Bauhaus]] škola u [[Weimar]]u.&lt;/center&gt;
 | image1 = Kurhaus in Binz.jpg
 | width1 = {{#expr: (145 * 1500 / 1125) round 0}}
 | image2 = Bernkastel 12 (5486108438).jpg
 | width2 = {{#expr: (145 * 1410 / 1200) round 0}}
 | image3 = Castle_Neuschwanstein.jpg
 | width3 = {{#expr: (135 * 2182 / 1700) round 0}}
 | image4 =Bauhaus weimar.jpg
 | width4 = {{#expr: (145 * 1500 / 1125) round 0}}
}}

[[Ekspresionistička arhitektura]] je razvijena [[1910-e|1910-ih]] godina u Njemačkoj pod uticajem [[Art Deco]] i drugih modernih stilova s arhitektima kao što su [[Johann Friedrich Höger]], [[Erich Mendelsohn]], [[Dominikus Böhm]] i [[Fritz Schumacher]]. Njemačka je osobito bila važna u ranom [[Moderna arhitektura|modernističkom]] pokretu, kao što su [[Deutscher Werkbund]] kojeg je pokrenuo [[Hermann Muthesius]] i [[Bauhaus]] pokret kojeg je osnovao [[Walter Gropius]]. Slijedom toga, Njemačka se često smatra kolijevkom moderne arhitekture i dizajna. [[Ludwig Mies van der Rohe]] postao je jedan od svjetski najpznatijih arhitekata u drugoj polovici 20. vijeka. ON je zamislio staklene fasade na [[neboder]]ima.&lt;ref&gt;{{cite book|year=2006|title=A Dictionary of Architecture and Landscape Architecture|url=https://archive.org/details/dictionaryofarch00curl_0|publisher=Oxford University Press|page=[https://archive.org/details/dictionaryofarch00curl_0/page/880 880]|isbn=0-19-860678-8}}&lt;/ref&gt;

=== Književnost i filozofija ===
{{Glavni|Njemačka književnost}}

[[Datoteka:Goethe (Stieler 1828).jpg|thumb|lijevo|200px|[[Johann Wolfgang von Goethe]]]]
Njemačka književnost može se pratiti unatrag do srednjeg vijeka djelima pisaca kao što su [[Walther von der Vogelweide]] i [[Wolfram von Eschenbach]]. Poznati njemački pisci su [[Johann Wolfgang von Goethe]], [[Friedrich Schiller]], [[Gotthold Ephraim Lessing]] i [[Theodor Fontane]]. [[Braća Grimm]] su stekla slavu skupljajući i objavljivajući zbirke njemačkih bajki. Grimmovi su također skupili i kodificirali regionalne verzije njemačkog jezika, temeljeći svoj rad na historijskim načelima, njihov ''Deutsches Wörterbuch'', ili njemački rječnik, ponekad se naziva Grimm rječnik, što je počelo 1838, a objavljen je 1854.&lt;ref name = DWBhistory&gt;History of the ''Deutsches Wörterbuch'' from the [http://150-grimm.bbaw.de/start.htm DWB 150th Anniversary Exhibition and Symposium], Berlin: Humboldt-Universität, 2004. {{simboli jezika|De}}, retrieved 27. 6. 2012.&lt;/ref&gt;

Među utjecajnije književnike 20. vijeka ubrajaju se [[Gerhart Hauptmann]], [[Thomas Mann]], [[Hermann Hesse]], [[Heinrich Böll]] i [[Günter Grass]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/articles/espmark/index.html |title=The Nobel Prize in Literature |publisher=Nobelprize.org |date=3. 12. 1999 |author=[[Kjell Espmark|Espmark, Kjell]] |access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Godišnje se izdaje prosječno oko 700 milina knjiga na njemačkom jeziku, sa oko 80.000 naslova, od čega je 60.000 novih. Njemačka se nalazi na trećem mjestu po broju izdanih knjiga u svijetu, nakon tržišta engleskog i kineskog govornog područja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://land-der-ideen.matrix.de/CDA/facts_printing,4563,0,,en.html|title=Land of ideas|publisher=Land-der-ideen.matrix.de|access-date=19. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110427081703/http://land-der-ideen.matrix.de/CDA/facts_printing,4563,0,,en.htm|archive-date=27. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Frankfurtski sajam knjiga najvažniji je na svijetu po pitanju međunarodnih poslova i trgovine, s tradicijom dugom više od 500 godina,&lt;ref&gt;{{cite book |title =A History of the Frankfurt Book Fair |isbn =978-1-55002-744-0 |first =Peter |last =Weidhaas |first2 =Carolyn |last2 =Gossage |first3 =Wendy A. |last3 =Wright |publisher =Dundurn Press Ltd. |pages =[https://archive.org/details/historyoffrankfu0000weid/page/11 11 ff] |year=2007 |url =https://archive.org/details/historyoffrankfu0000weid/page/11 }}&lt;/ref&gt; također Leipziški sajam knjiga zauzima važno mjesto u Evropi.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Chase|first1=Jefferson|title=Leipzig Book Fair: Cultural sideshow with a serious side|url=http://www.dw.de/leipzig-book-fair-cultural-sideshow-with-a-serious-side/a-18313879|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=13. 3. 2015|access-date=25. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

Njemačka filozofija ima velik historijski značaj: doprinos [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]a [[Racionalizam|racionalizmu]]; zatim [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljska]] filozofija [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]]; njemački idealizam čiji filozofi su bili [[Johann Gottlieb Fichte]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]], [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling]]; iracionalista i filozofski pesimista [[Arthur Schopenhauer]]; ideja [[Socijalizam|socijalizma]] [[Karl Marx]]a i [[Friedrich Engels]]a; doprinos [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]] perspektivizmu; [[Gottlob Frege]] da jedoprnos analitičkoj filozofiji; [[Martin Heidegger]] koji je dao velik doprinos [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmu]] i ontologiji, značajan uticaj ostavila je [[Frankfurtska škola]] koju su razvijali [[Max Horkheimer]], [[Theodor Adorno]], [[Herbert Marcuse]] i [[Jürgen Habermas]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Searle, John|year=1987|title=The Blackwell Companion to Philosophy|chapter=Introduction|publisher=Wiley-Blackwell}}&lt;/ref&gt;

===Mediji===
{{glavni|Mediji u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Deutsche Welle.jpg|thumb|200px|Sjedište [[Deutsche Welle]]-a u [[Bonn]]u.]]
Među najveće medijske kompanije iz Njemačke koje djeluju na međunarodnom tržištu su [[Bertelsmann]], [[Axel Springer SE]] i [[ProSiebenSat.1 Media]]. Također značajnu ulogu ima [[Deutsche Presse-Agentur]]. [[Televizija u Njemačkoj|Njemačko televizijsko tržište]] je najveće u [[Evropa|Evropi]] sa oko 38 miliona domaćinstava sa TV prijemnikom.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Distribution of TV in Germany (German)|url=http://www.astra.de/16795168/tv-verbreitung_in_deutschland|publisher=Astra Sat|date=19. 2. 2013|access-date=10. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; Oko 90% njemačkih kućanstava ima kablovsku ili satelitsku televiziju, sa raznim javnim i privatnim RTV kanalima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1047864.stm |title=Country profile: Germany |work=BBC News |access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; U Njemačkoj postoji više od 500 javnih i privatnih radio stanica, uključujući i [[Deutsche Welle]] koja svoj program emitira na više stranih jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dw.de/1950-1954/a-326253-1 |title=Organization 1950-1954|publisher=Deutsche Welle|access-date=15. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Njemačka nacionalna radio mreža je [[Deutschlandradio]], dok [[ARD]] stanice pokrivaju lokalne servise.

Mnoge od najprodavanijih [[Novine|novina]] i [[časopis]]a u Evropi su upravo one iz Njemačke, listovi (i internet portali) sa najvećim tiražom u Njemačkoj su [[Bild]], [[Die Zeit]], [[Süddeutsche Zeitung]], [[Frankfurter Allgemeine Zeitung]] i [[Die Welt]], dok su najveći njemački magazini [[Der Spiegel]], [[Stern]] i [[Focus (novine)|Focus]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://dispatch.opac.d-nb.de/LNG=DU/DB=1.1/|title=ZDB OPAC - start/text|work=d-nb.de|access-date=1. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20060714075848/http://dispatch.opac.d-nb.de/LNG=DU/DB=1.1/|archive-date=14. 7. 2006|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Njemačko tržište video igara je jedno od najvećih u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Purchese |first=Robert |url=http://www.eurogamer.net/articles/germany-becomes-europes-top-market |title=Germany's video game market |publisher=Eurogamer.net |date=17. 8. 2009 |access-date=4. 3. 2012}}&lt;/ref&gt; [[Gamescom]] u Kölnu je jedan od vodećih svjetskih sajmova video igara. Popularne serije video igara iz Njemačke su [[Turrican]], [[Anno]], [[The Settlers]], [[Gotika (videoigra)|Gotika]], [[SpellForce: The Order of Dawn]], [[FIFA Manager]], [[Far Cry]] i [[Crysis]]. Relevantni izdavači i programeri igara su [[Ubisoft Blue Byte]], [[Crytek]], [[Deep Silver]], [[Kalypso Media]], [[Piranha Bytes]] i [[Yager Development]].

=== Kinematografija ===
{{glavni|Njemačka kinematografija}}
Njemačka kinematografija je ostavila velik trag u svjetskoj filmskoj umjetnosti i tehnici. Prvi radovi [[Max Skladanowsky|braće Skladanowsky]] su prikazani 1895. godine. Svjetski poznat [[Babelsberg Studio]] koji se nalazi u [[berlin]]skoj četvrti [[Postdam]] osnovan je [[1912.]] godine, čime je psato prvim velikim filmskim studijem u svijetu. Danas je najveći evropski studio.&lt;ref&gt;[http://www.studiobabelsberg.com/service/filmstudios-ateliers/neue-film-1/ Studio Babelsberg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110818094006/http://www.studiobabelsberg.com/service/filmstudios-ateliers/neue-film-1/ |date=18. 8. 2011 }} – ''Mit der Erschließung des direkt in der Nachbarschaft befindlichen Filmgeländes mit den Studios Neue Film 1 und Neue Film 2 konnte Studio Babelsberg seine Studiokapazitäten verdoppeln und verfügt so über Europas größten zusammenhängenden Studiokomplex.'', retrieved 3. 12. 2013 (German)&lt;/ref&gt; Ran njemačko kino je bilo pod uticajem njemačkih ekspresionista kao što su [[Robert Wiene]] i [[F. W. Murnau|Friedrich Wilhelm Murnau]]. Film [[Metropolis (1927)|''Metropolis'']] čiji je redatelj bio [[Fritz Lang]] smatra se prvim naučn-fantastičnim filmom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.scififilmhistory.com/index.php?pageID=metro|title=SciFi Film History – Metropolis (1927)|publisher=|access-date=28. 9. 2014|archive-date=10. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010074916/http://www.scififilmhistory.com/index.php?pageID=metro|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Film redatelja [[Josef von Sternberg]]a [[Plavi anđeo (1930)|''Plavi anđeo'']] u kojem je glumila [[Marlene Dietrich]] smatra se prvim njemačkim zvučnim [[film]]om.&lt;ref&gt;{{Cite book |last= Bordwell |first= David |authorlink= David Bordwell |author2=Thompson, Kristin |title= Film History: An Introduction |url= https://archive.org/details/filmhistoryintro00thom_325 |origyear=1994 |edition= 2. |year=2003 |publisher=McGraw-Hill |isbn= 978-0-07-115141-2 |page= [https://archive.org/details/filmhistoryintro00thom_325/page/n225 204] |chapter= The Introduction of Sound}}&lt;/ref&gt; Filmovi [[Leni Riefenstahl]] su postavili nove umjetničke standarde, kao što primjerice dokumentarni film [[''Trijumf volje'']].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Rother|first1=Rainer|title=Leni Riefenstahl: The Seduction of Genius|date=1. 7. 2003|publisher=Bloomsbury Publishing|isbn=1441159010}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Filmstudio Babelsberg Eingang.jpg|thumb|[[Babelsberg Studio]] kod Berlina, prvi veliki filmski studio u svijetu.]]

Mnogi od filmova koji su nastali nakon [[1945.]] godine u poslijeratnom periodu mogu se nazvati ''Trümmerfilm'' (bos. film ruševina). Takav film je primjerice ''[[Ubojice među nama]]'' (1946) redatelja [[Wolfgang Staudte|Wolfganga Staudtea]]. Među poznatije [[Istočna Njemačka|istočnonjemačke]] filmove mogu se ubrojati ''[[Der Untertan]]'' (1951), ''[[Podijeljeno nebo]]'' (1964) čiji je redatelj [[Konrad Wolf]], filmska adaptacija književnog djela ''Jakov lažljivac'' kojeg je napisao [[Jurek Becker]], a filmski adaptirao [[Frank Beyer]] ka film ''[[Jakov lažljivac (film)|Jakov lažljivac]]'' (1975), koji je bio jedini istčnonjemački film nominovan za [[Oscar]]a. Filmovi Zapadne Njemačke iz [[1950-e|1950-ih]] godina mogu se po žanru definirati kao ''[[Heimatfilm]]'' (bos. domoljubni film), ti filmovi prikazuju ljepotu zemlje i moralni integritet ljudi koji žive u njoj.&lt;ref&gt;Stephen Brockmann, ''A Critical History of German Film,'' Camden House, 2010, p. 286. isbn 1571134689&lt;/ref&gt;

Tokom [[1970-e|1970-ih]] i [[1980-e|1980-ih]], poznati redatelji [[Novi njemački film|novog njemačkog filma]] bili su [[Volker Schlöndorff]], [[Werner Herzog]], [[Wim Wenders]] i [[Rainer Werner Fassbinder]]. Njemački filmovi kao što su ''[[Das Boot]]'' (1981), ''[[Nedovršena priča]]'' (1984), ''[[Good Bye, Lenin!]]'' (2003), ''[[Glavom kroz zid]]'' (2004), ''[[Bijela traka]]'' (2009), ''[[Konferencija životinja]]'' (2010), ''[[Atlas oblaka]]'' (2012) su ostvarili međunarodni uspjeh. [[Oscar za najbolji strani film|Oscara za najbolji strani film]] dobili su njemački filmovi ''[[Limeni bubanj]]'' 1979. godine, ''[[Nigdje u Africi]]'' 2002. godine i ''[[Život drugih]]'' 2007. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0405094/awards|title=Awards:Das Leben der Anderen|publisher=IMDb|access-date=28. 3. 2011}}&lt;/ref&gt;

Dodjela [[Evropska filmska nagrada|Evropske filmske nagrade]] se vrši svake godine, od čega svake druge u [[Berlin]]u, domu Evropske filmske akademije. [[Berlinale|Berlinski međunarodni filmski festival]] poznat kao &quot;Berlinale&quot;, na kojem se od 1951. za najbolje filmove dodjeluje nagrada &quot;Zlatni medvjed&quot; je jedan od najvažnijih filmskih festivala u Evropi i svijetu.

=== Kuhinja ===
{{glavni|Njemačka kuhinja}}
[[Datoteka:Black Forest gateau.jpg|thumb|Schwarzwald torta]]
Njemačka kuhinja varira zavisno od regije do regije, te često postoje sličnosti između kuhinja nekih njemačkih regija sa regijama susjednih država (npr postoje neke kulinarske sličnosti između kuhinje Južne Bavarske, [[Švabija|Švabije]] sa kuhinjama Švicarske i Austrije). Internacionalno poznata jela kao što su [[pizza]], [[suši]], [[Kineska kuhinja|kineska]], [[Grčka kuhinja|grčka]], [[indijska kuhinja]], [[doner kebab]], također su popularna i lako dostupna u Njemačkoj, zahvaljujući različitim etničkim zajednicama.

[[Hljeb|Kruh]] predstavlja značajan dio njemačke kuhinje, njemački pekari proizvode oko 600 vrsta kruha i oko 1.200 različitih vrsta kolača i peciva. Njemački [[sir]]evi predstavljaju trećinu sireva proizvedenih u Evropi.&lt;ref name=IG&gt;[https://books.google.com/books?id=sjW9adVFS2kC&amp;pg=PA113 The Complete Idiot's Guide to Cheeses of the World - Steve Ehlers, Jeanette Hurt&lt;!-- Bot generated title --&gt;]. pp. 113-115.&lt;/ref&gt; U 2012. godini oko 99% proizvedenog mesa u Njemačkoj činila je svinjetina, piletina i govedina. Nijemci proizvode svoje poznate kobasice u 1.200 različitih vrsta uključujući [[Bratwurst]], [[Weißwurst]] i [[Currywurst]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://germanfoods.org/german-food-facts/german-hams-sausages-meats-guide/ | title = Guide to German Hams and Sausages | publisher = German Foods North America | access-date=26. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Tokom 2012. godine, od ukupne prodaje hrane, 3,9% je bilo [[Organska hrana|organske hrane]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.foodwatch.org/de/informieren/bio-lebensmittel/mehr-zum-thema/zahlen-daten-fakten/ | title =Numbers, data, facts about the organic food sector|language=de| publisher= Foodwatch | access-date=4. 6. 2015|quote=Bio-Produkte machen lediglich 3,9 Prozent des gesamten Lebensmittelumsatzes in Deutschland aus (2012).}}&lt;/ref&gt;

Iako [[vino]] postaje sve više popularno u mnogim dijelovima Njemačke, naročito u njemačkim vinskim regijama,&lt;ref&gt;{{cite web|title=German Wine Statistics|url=http://www.germanwineusa.com/press-trade/statistics.html|publisher=Wines of Germany, Deutsches Weininstitut|access-date=14. 12. 2014|archive-url=https://archive.is/20141214121534/http://www.germanwineusa.com/press-trade/statistics.html|archive-date=14. 12. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ipak nacionalno alkoholno piće je [[pivo]]. Njemačka potrošnja piva po osobi je iznosila 110 litara u 2013, i dalje je među najvišima u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite news | url = http://www.ibtimes.co.uk/top-10-heaviest-beer-drinking-countries-czech-republic-germany-sink-most-pints-1475764 | title = Top 10 Heaviest Beer-drinking Countries: Czech Republic and Germany Sink Most Pints | access-date=6. 5. 2015 | author = Samantha Payne | date=20. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Sport ===
{{glavni|Sport u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Germany champions 2014 FIFA World Cup.jpg|thumb|lijevo|250px|Nogometna reprezentacija Njemačke je nakon pobjede na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|svjetskom nogometnom prvenstvu 2014.]] postala po četvrti put svjetski prvak u nogometu.]]
Po podacima iz 2009. i 2010. oko 27,8 miliona Nijemaca bilo je organizirano u oko 91.000 sportskih klubova i udruženja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dosb.de/de/organisation/organisation/|title=Der Deutsche Olympische Sportbund: Wir über uns|author=DOSB|work=dosb.de|access-date=23. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Najveći broj sportskih društava je obuhvaćen krovnom organizacijom Njemačkog olimpijskog sportskog saveza (DOSB).

Najčešći i najpopularniji sport u Njemačkoj je [[nogomet]]. Po podacima iz 2012. u sklopu Njemačkog nogometnog saveza (DFB) organizirano je 172.000 klubova sa oko 6,8 miliona članova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dfb.de/index.php?id=11015|title=Mitglieder|work=DFB - Deutscher Fußball-Bund e.V.|access-date=23. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; a [[nogometna reprezentacija Njemačke]] može se pohvaliti sa četiri titule svjetskih prvaka u nogometu: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]], 1974, 2006. i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] godine. Njemačka je također i dva puta bila organizator [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskog prvenstva 1974.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]], a oba puta je i postala svjetski prvak. Ona je i jedina država čije su nogometne reprezentacije i u muškoj i u ženskoj konkurenciji bili prvaci svijeta. Najveći stadion, namijenjen za međunarodne susrete, je [[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion u Berlinu]] (kapaciteta 74.224 mjesta), dok je [[Westfalenstadion|Signal Iduna Park]] u [[Dortmund]]u najveći nogometni stadion po kapacitetu na nivou Bundeslige sa preko 80.500 mjesta (od čega je 24.454 sjedećih).

U motosportu, najveći javni interes Nijemci pokazuju za Formulu 1 i DTM, u kojima su njemački vozači i konstruktori među vodećim. [[Michael Schumacher]] je sedmorostruki svjetski prvak u Formuli 1 i do danas najuspješniji vozač Formule 1 u njenoj historiji, dok je [[Sebastian Vettel]] dosad najmlađi svjetski prvak u historiji ovog takmičenja.

Osim toga, popularni su i zimski sportovi u kojima Njemačka ima vrhunske sportiste i olimpijske pobjednike. Među najuspješnijim su i skijaši-skakači [[Sven Hannawald]] i [[Jens Weißflog]] te olimpijska pobjednica klizačica [[Katarina Witt]].

=== Moda i dizajn ===
{{glavni|Njemačka moda}}
[[Datoteka:Claudia Schiffer 20091006 Chanel 01.jpg|thumb|200px|[[Claudia Schiffer]], njemački supermodel.]]
Njemački dizajneri su lideri modernog dizajna linije proizvoda, [[Bauhaus]]ovi dizajneri poput [[Ludwig Mies van der Rohe|Ludwiga Miesa van der Rohea]], [[Dieter Rams]] iz [[Braun]]a su među najpoznatijima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Bauhaus: The Single Most Influential School of Design|url=http://gizmodo.com/5918142/8-beautiful-things-from-bauhaus-the-single-most-influential-school-of-design|publisher=gizmodo|date=13. 6. 2012|access-date=9. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

Njemačka je vođeća zemlja u [[moda|modnoj]] industriji. Njemačka tekstilna industrija broji oko 1.300 kompanija sa više od 130.000 uposlenih u 2010. godini, koja je ostvarila prihod od 28 milijardi [[Euro|eura]]. Gotovo oko 44% proizvoda se izvozi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bmwi.de/BMWi/Navigation/Wirtschaft/branchenfokus,did=196528.html?view=renderPrint&amp;page=0|title=BMWI Branchenfokus Textil und Bekleidung|publisher=|access-date=28. 9. 2014|archive-url=https://archive.is/20120721161228/http://www.bmwi.de/BMWi/Navigation/Wirtschaft/branchenfokus,did=196528.html?view=renderPrint&amp;page=0|archive-date=21. 7. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Berlinska sedmica mode]], modni sajam Bread and Butter održavaju se dva puta godišnje.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Berlin as a fashion capital: the improbable rise|url=http://www.fashionunited.co.uk/fashion-news/fashion/germanys-fashion-capital-the-improbable-rise-of-berlin-2012011713844|publisher=Fashion United UK|date=12. 1. 2012|access-date=15. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;

München, Hamburg i Düsseldorf također su važni gradovi po pitanju dizajna i modne industrije. Poznati modni dizajneri iz Njemačke su [[Karl Lagerfeld]], [[Jil Sander]], [[Wolfgang Joop]], [[Philipp Plein]] i [[Michael Michalsky]]. Među važnijim modnim markama su [[Hugo Boss]], [[Escada]], [[Adidas]], [[Puma AG|Puma]], [[Jack Wolfskin]]. Svejtski poznati supermodeli iz Njemačke su [[Claudia Schiffer]], [[Heidi Klum]], [[Tatjana Patitz]], [[Nadja Auermann]], kao i [[Toni Garrn]], [[Julia Stegner]], [[Eva Padberg]] i [[Diane Kruger]].

== Također pogledajte ==
* [[Alumniportal Deutschland]]
* [[Eilenburg]]
* [[Glücksburg]]
* [[Husum]]
* [[Uetersen]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{Geografska lokacija
| Centar = {{ZID|Njemačka}}
| Sjever = {{ZID|Danska}}
| Sjeveroistok = [[Baltičko more]]
| Istok = {{ZID|Poljska}}&lt;br /&gt; {{ZID|Češka}}
| Jugoistok = {{ZID|Austrija}}
| Jug = {{ZID|Austrija}}&lt;br /&gt; {{ZID|Švicarska}}
| Jugozapad = {{ZID|Francuska}} 
| Zapad = {{ZID|Francuska}}&lt;br /&gt; {{ZID|Holandija}}&lt;br /&gt; {{ZID|Belgija}}&lt;br /&gt; {{ZID|Luksemburg}}
| Sjeverozapad = [[Sjeverno more]]
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Germany}}
* [http://www.deutschland.de/en www.deutschland.de] - multimedijalni višejezični portal o Njemačkoj
* [http://www.statistikportal.de/ Statistikportal.de] - Službeni statistički podaci
* [https://web.archive.org/web/20050125093132/http://www.bundesregierung.de/en Bundesregierung Deutschland] - Službena stranica savezne vlade
* [https://web.archive.org/web/20040608011108/http://eng.bundespraesident.de/ Bundespräsident] - Službena stranica predsjednika Njemačke
* [http://www.bundestag.de/htdocs_e/ Bundestag] - Službena stranica njemačkog parlamenta
* [https://web.archive.org/web/20111111184453/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=843&amp;id_projekta=0 Urbani sistem Njemačke prije i poslije ujedinjenja]

{{Njemački kancelari}}
{{Njemačka po temama}}
{{EU}}
{{Države Evrope}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}

{{Wiki članak}}

[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Njemačka]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1871.]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>6fbvbffa5itj3ghxqf0sqmm3d0rj0sh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvijezda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4444</id>
    <revision>
      <id>3428328</id>
      <parentid>3383367</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T12:50:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.217.29.233</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11606" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Starsinthesky.jpg|mini|desno|200px|Područje formiranja zvijezda u Velikom Magelanovom oblaku. Autorstvo fotografije: NASA/ESA]]
'''Zvijezda''' podrazumijeva bilo koje masivno plinovito tijelo u Svemiru. Zvijezde se vide kao svijetleće točkice na noćnom nebu koje bljeskaju zbog efekta Zemljine atmosfere i njihove udaljenosti od nas. Sunce je izuzetak: ono je jedina zvijezda dovoljno bliska Zemlji tako da se može vidjeti kao disk i osigurati joj dnevnu svjetlost.

U svakodnevnom ljudskom govoru i astronomiji postoji razlika u upotrebi termina &quot;zvijezda&quot;. Obično se pod pojmom zvijezda ne podrazumijeva Sunce, a ponekad se odnosi na vidljive planete, pa čak i meteore.

Najbliža zvijezda Zemlji, osim Sunca, je Proksima Centauri (Proxima Centauri) koja je udaljena oko 4,3 SG (svjetlosne godine) ili 1,3 pc (parseka). To znači da svjetlosti trebaju 4,3 godine da stigne do Zemlje sa ove zvijezde.
[[Datoteka:Pleiades_large.jpg|mini|desno|200px|Plejade]]
Ipak, pored ove udaljenosti i nekolikom puta većih udaljenosti, postoji još nekoliko zvijezda koje smatramo najbližim (pogledati listu [[Najbliže zvijezde|najbližih zvijezda]]).

Astronomi misle da ima najmanje 70 sekstiliona zvijezda u poznatom dijelu našeg Svemira (70.000.000.000.000.000.000.000 ili 7×10&lt;sup&gt;22&lt;/sup&gt;). 

Veliki broj zvijezda je starosti oko milijardu ili 10 milijardi godina. Neke zvijezde čak mogu dostići i 13,7 milijardi godina, što predstavlja približnu starost Svemira. Prema veličini razlikujemo sićušne [[neutronska zvijezda|neutronske zvijezde]] (koje su zapravo mrtve zvijezde ne veće od nekog gradića), [[supergigant]]e (veledivove) kakvi su [[Sjevernjača]] (Polaris) i Betelgez (Betelgeuze) prečnika koji je oko 1.000 veći od Sunčevog, ali i pred toga su mnogo manje gustoće nego Sunce. Jedna od najmasivnijih zvijezda je Eta Hrptenjače (Eta Carinae) čija je masa 100-150 puta veća od Sunčeve.

Naučno gledano, zvijezde su samogravitirajuće sfere sačinjene od [[plazma|plazme]] u stanju ravnoteže koja proizvodi njihovu sopstvenu [[energija|energiju]] kroz proces [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]].

Energija koju proizvode zvijezde raspršuje se u Svemir kao [[elektromagnetno zračenje]] (uglavnom vidljivu [[svjetlost]]) i kao struja [[neutrini|neutrina]]. Prividna [[svjetloća]] zvijezde se mjeri prema njenoj [[prividna veličina zvijezde|prividnoj veličini]].

Stelarna astronomija proučava zvijezde i pojave koje pokazuju različiti oblici/razvojna stanja zvijezda. Mnoge su zvjezde su silama gravitacije povezane sa drugim zvijezdama formirajući tako [[dvojne zvijezde]] (binarne zvijezde). Također postoje i veće zvjezdane skupine poznate kao [[zvjezdana jata]] ili klasteri. Zvijezde nisu jednoliko raspršene u [[Svemir]]u već se grupišu u još veće zvjezdane skupove poznate kao [[galaktike]]. Običnu galaktiku sačinjavaju bilioni zvijezda.

== Zvjezdana formacija i evolucija ==
[[Datoteka:Sun_parts_big.jpg|mini|desno|200px|Dijagram opisuje model zvijezde, tipa našeg Sunca. Autorstvo slike: NASA]]
Prema mišljenju astronoma zvijezde nastaju u [[molekularni oblak|molekularnim oblacima]], tj. veliki područjima neznatno velike gustoće materije (mada još manje gustoće od zemaljske [[vakuumska komora|vakuumske komore]]) i koje nastaju zbog gravitacione nestabilnosti unutar ovih oblaka koje pokreću udarni talasi iz [[supernova|supernove]].

Zvijezde provode oko 90% svoga života trošeći [[vodonik]] u procesu fuzije da bi proizvele [[helij]] u reakcijama pod visokim pritiskom u blizini jezgra. Za ovakve zvijezde se kaže da su to zvijezde [[glavni niz|glavnog niza]].

Male zvijezde, koje se nazivaju [[crveni patuljak|crvenim patuljcima]] sagorijevaju svoje gorivo vrlo sporo za najmanje od stotinu do bilion godina. Na kraju svojih života postaju sve tamnije i tamnije i potom postaju [[crni patuljak|crni patuljci]].

Pošto većina zvijezda troši svoje zalihe vodonika, njihovi vanjski slojevi se šire i hlade, pa tako formiraju crvene gigante. (Za nekih 5 milijardi godina kada Sunce postane crveni gigant, spržit će planete [[Merkur]] i [[Venera|Veneru]].) U međuvremenu se jezgro dovoljno kompresuje kako bi mogla započeti nuklearna fuzija, a zvijezda se pregrijava i sabija. (Teže zvijezde proizvode u procesu fuzije i teške elemente, zaključno do [[željezo|željeza]].)

Zvijezda prosječne veličine će zatim raspršiti svoje vanjske slojeve tvoreći tako [[planetarna maglica|planetarnu maglicu]]. Jezgro koje preostaje će postati mala loptica [[degenerisana materija|degenerisane materije]] nedovoljno masivne za dalji proces fuzije koju podržaje degenerativni pritisak i zove se [[bijeli patuljak]]. Potom će se na kraju pretvoriti u [[crni patuljak|crnog patuljka]].

Kod većih zvijezda fuzija se odvija dok se ne završi sažimanje uzrokujući i eksploziju te zvijezde i nastanak [[supernova|supernove]]. Ovo je jedini kosmički proces koji se dešava tokom ljudskog vijeka. Tokom historije su promatrane kao &quot;nove zvijezde&quot; kojih nije bilo prije. Većina zvjezdane materije se rasprši tokom eksplozije formirajući maglice (poput [[Rak-maglica|Rak-maglice]]) a njeni ostaci kolabiraju u [[neutronska zvijezda|neutronsku zvijezdu]] ([[pulsar]] ili [[rendgenski raspršivač]]), ili u slučaju većih zvijezda u [[crna rupa|crnu rupu]].

U sastav raspršenih vanjskih slojeva ulaze i teški [[hemijski element|elementi]] od koji često grade nove zvijezde ili [[planeta|planete]]. Ispuštena materija iz [[supernova|supernove]] i [[zvjezdani vjetar]] velikih zvijezda igraju ključnu ulogu u oblikovanju međuzvjezdane sredine.

[[Stelarna evolucija]] uglavnom objašnjava nastanak i nestanak zvijezda.

== Klasifikacija ==

Razni tipovi zvijezda imaju i različite spektre. Oni su jedan od glavnih izvora podataka o zvijezdama. Spektar zvijezde se snima pomoću spektrografa i on tada pokazuje različite tamne i svijetle linije koje karakteriziraju pojedine elemente. Vruće i mlade zvijezde kojima je glavni izvor energije fuzija vodika u helij imat će izražene karakteristične linije ta dva elementa. Zvijezde srednjih tipova imaju mnogo linija težih elemenata, a crvene zvijezde (koje su prema zvjezdanim mjerilima stare zvijezde) imaju puno linija koje odgovaraju [[molekula]]ma kao što je [[Titanij(II) oksid|titanij oksid]].

Redoslijed “O B A F G K M” predstavlja temperaturni niz od vrućih plavih O zvijezda prema hladnijim crvenim M zvijezdama. Prva 3 tipa se nazivaju ranim spektralnim tipom, zadnja tri kasnim, budući da se prije mislilo da je to evolucijski niz; danas znamo da se to odnosi na razlike u masi. 

Glavni tipovi su se proširili dodavanjem podtipova označenih brojevima od 0-9 (npr. B0-B9). U početku fizikalni smisao ovakve podjele nije bio poznat, tek primjenom kvantne mehanike i statističke fizike bilo je moguće pronaći uzroke različitih spektara.

== Nazivi ==

Mnoge se zvijezde identificiraju samo prema kataloškim brojevima, a samo ih nekoliko ima vlastito ime. Imena su tradicionalna i uglavnom su porijeklom iz arapskog, latinskog i grčkog jezika, te kao [[Flamsteedove designacije]] ili kao [[Bayerove designacije]]. Jedina ustanova kojoj je dato pravo od strane naučnih krugova da imenuje zvijezde i druga nebeska tijela je ''Međunarodna astronomska unija''. Jedan broj privatnih kompanija (npr. kao ''Međunarodni zvjezdani registar'') tvrde da daju imena zvjezdama, ali ipak ova imena ne prihvataju naučni krugovi niti ih koriste, pa mnogi astronomski naučni krugovi vide ove organizacije kao varalice koje traže žrtve među neukim narodom koji nema pojma o tome kako se imenuju zvijezde. Pogledati [[zvjezdane designacije]] za više informacija o tome kako se daju imena zvijezdama.

== Načini reakcija nuklearne fuzije ==

Nuklearna fuzija je bitna jer je on uzrok gašenja zvijezda. Fuzija je proces pri kojem se [[nukleus]]i dva lakša atoma spajaju u jedan teži nukleus. Iako je nukleus koji nastane na ovaj način teži od bilo kojeg atoma od kojih je nastao, nije teži od zbira njihovih težina. Ova izgubljena [[masa]] je transformisana u drugi vid [[energija|energije]] ([[svijetlost]] i [[toplota]]). Fuziji ne podliježu svi [[hemijski elementi]]. Mogo rjeđe dolazi do fuzije teških elemenata. Nakon što se fuzijom dođe do kreiranja željeza (Fe), pri reakciji ne dolazi do oslobađanja energije. Zbog ovog se zvijezde hlade. Fuzijom dođe do spajanja svih atoma pri čemu nastaju razne vrste atoma sa raznim masama sve dok ne dođe do kreiranja atoma željeza. Nakon toga zvijezde ne mogu više proizvoditi toplotu, počinju se hladiti i nakon jako dugog vremenskog perioda se i ugase.

Razne reakcije nuklearne fuzije se odvijaju u unutrašnjosti zvjezdanih jezgara, zavisno od njihove mase i hemijskog sastava (v. [[stelarna nukleosinteza]]).

Zvijezde počinju svoj život kao oblaci sastavljeni uglavnom od 25% vodika, te helija i težih elemanata u manjim procentima.

U Suncu sa temperaturom jezgra od oko 10&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt; K vodik se troši u procesu fuzije da bi nastao helij u tzv. [[proton-proton reakcija|proton-proton reakciji]]:

:2([[protium|&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H]] + &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H → [[deuterium|&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;H]] + [[positron|e&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;]] + [[neutrino|ν&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;]]) (4.0 [[electron volt|MeV]] + 1.0 MeV)
:2(&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H + &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;H → &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;He + [[gamma ray|γ]]) (5.5 MeV)
:&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;He + &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;He → &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He + &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H + &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H (12.9 MeV)

Ove reakcije konačno postaju:

:4&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H → &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He + 2e&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + 2γ + 2ν&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt; (26.7 MeV)

U masivnijim zvijezdama helij se proizvodi tokom ciklusa reakcija kataliziranim [[ugljik]]om, tj. tzv. [[CNO ciklus|ugljik-azot-kiseonik ciklusa]].

U zvijezdama sa temperaturama jezgra od 10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; K i masama između [[Solar mass|0,5M&lt;sub&gt;Sunca&lt;/sub&gt;]] i [[Solar mass|10M&lt;sub&gt;Sun&lt;/sub&gt;]] helij se transformiše u ugljik u [[trostruki alfa proces|trostrukom afa-procesu]]:

:&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He + &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He + 92 keV → &lt;sup&gt;8*&lt;/sup&gt;Be
:&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He + &lt;sup&gt;8*&lt;/sup&gt;Be + 67 keV → &lt;sup&gt;12*&lt;/sup&gt;C
:&lt;sup&gt;12*&lt;/sup&gt;C → &lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt;C + γ + 7.4 MeV

Opći oblik ove reakcije je:

:3&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He → &lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt;C + γ + 7.2 MeV.

== Zvjezdana mitologija ==

Što se tiče [[sazviježđe|sazviježđa]] i samoga [[Sunce|Sunca]], zvijezde u cjelini imaju svoju mitologiju. Smatrane su dušama umrlih ili božanstvima.
== Također pogledajte ==
* [[NML Cygni]]
* [[Galaktocentrična udaljenost]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://encyclopedia.thefreedictionary.com/star Farlexova Enciklopedija-poglavlje Zvijezda]
* [http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/constellations.html Sazviježđa i njihove zvijezde]
* [https://web.archive.org/web/20090817152457/http://www.astro.illinois.edu/~jkaler/sow/starname.htmlImena zvijezda]
* [https://web.archive.org/web/20050205024411/http://www.jas.org.jo/star.html Arapski nazivi zvijezda]
* [http://www.obliquity.com/skyeye/misc/name.html Stranica o imenima zvijezda od Davida Harpera i Lynne Marie Stockman]
* [https://web.archive.org/web/20060615223542/http://www.iau.org/IAU/FAQ/starnames.html Stranica IAU-e o imenima zvijezda]
* [https://web.archive.org/web/20080517044107/http://www.teapot.orcon.net.nz/maori_star_names.html Maorski nazivi sazviježđa i zvijezda]
* [http://www.glyphweb.com/esky/default.htm?http://www.glyphweb.com/esky/stars/default.htm Stranica The Electronic Sky - indeks vlastitih imena zvijezda] 


{{Commonscat|Stars}}
{{Zvijezda}}

[[Kategorija:Svemirski objekti]]
[[Kategorija:Zvijezde]]</text>
      <sha1>njfpc6gvpjigf048bk3qns4fh6lk43c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428347</id>
      <parentid>3428328</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:46:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/31.217.29.233|31.217.29.233]] ([[User talk:31.217.29.233|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11633" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Starsinthesky.jpg|mini|desno|200px|Područje formiranja zvijezda u Velikom Magelanovom oblaku. Autorstvo fotografije: NASA/ESA]]
'''Zvijezda''' podrazumijeva bilo koje masivno gasovito tijelo u Svemiru. Zvijezde se vide kao svijetleće tačkice na noćnom nebu koje bljeskaju zbog efekta Zemljine atmosfere i njihove udaljenosti od nas. Sunce je izuzetak: ono je jedina zvijezda dovoljno bliska Zemlji tako da se može vidjeti kao disk i osigurati joj dnevnu svjetlost.

U svakodnevnom ljudskom govoru i astronomiji postoji razlika u upotrebi termina &quot;zvijezda&quot;. Obično se pod pojmom zvijezda ne podrazumijeva Sunce, a ponekad se odnosi na vidljive planete, pa čak i meteore.

Najbliža zvijezda Zemlji, osim Sunca, je Proksima Kentauri (Proxima Centauri) koja je udaljena oko 40 Pm (petametara), odnosno 4,3 SG (svjetlosne godine) ili 1,3 pc (parseka). To znači da svjetlosti trebaju 4,3 godine da stigne do Zemlje sa ove zvijezde.
[[Datoteka:Pleiades_large.jpg|mini|desno|200px|Plejade]]
Ipak, pored ove udaljenosti i nekolikom puta većih udaljenosti, postoji još nekoliko zvijezda koje smatramo najbližim (pogledati listu [[Najbliže zvijezde|najbližih zvijezda]]).

Astronomi misle da ima najmanje 70 sekstiliona zvijezda u poznatom dijelu našeg Svemira (70.000.000.000.000.000.000.000 ili 7×10&lt;sup&gt;22&lt;/sup&gt;). 

Veliki broj zvijezda je starosti oko milijardu ili 10 milijardi godina. Neke zvijezde čak mogu dostići i 13,7 milijardi godina, što predstavlja približnu starost Svemira. Prema veličini razlikujemo sićušne [[neutronska zvijezda|neutronske zvijezde]] (koje su zapravo mrtve zvijezde ne veće od nekog gradića), [[supergigant]]e (veledivove) kakvi su [[Sjevernjača]] (Polaris) i Betelgez (Betelgeuze) prečnika koji je oko 1.000 veći od Sunčevog, ali i pred toga su mnogo manje gustoće nego Sunce. Jedna od najmasivnijih zvijezda je Eta Hrptenjače (Eta Carinae) čija je masa 100-150 puta veća od Sunčeve.

Naučno gledano, zvijezde su samogravitirajuće sfere sačinjene od [[plazma|plazme]] u stanju ravnoteže koja proizvodi njihovu sopstvenu [[energija|energiju]] kroz proces [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]].

Energija koju proizvode zvijezde raspršuje se u Svemir kao [[elektromagnetno zračenje]] (uglavnom vidljivu [[svjetlost]]) i kao struja [[neutrini|neutrina]]. Prividna [[svjetloća]] zvijezde se mjeri prema njenoj [[prividna veličina zvijezde|prividnoj veličini]].

Stelarna astronomija proučava zvijezde i pojave koje pokazuju različiti oblici/razvojna stanja zvijezda. Mnoge su zvjezde su silama gravitacije povezane sa drugim zvijezdama formirajući tako [[dvojne zvijezde]] (binarne zvijezde). Također postoje i veće zvjezdane skupine poznate kao [[zvjezdana jata]] ili klasteri. Zvijezde nisu jednoliko raspršene u [[Svemir]]u već se grupišu u još veće zvjezdane skupove poznate kao [[galaktike]]. Običnu galaktiku sačinjavaju bilioni zvijezda.

== Zvjezdana formacija i evolucija ==
[[Datoteka:Sun_parts_big.jpg|mini|desno|200px|Dijagram opisuje model zvijezde, tipa našeg Sunca. Autorstvo slike: NASA]]
Prema mišljenju astronoma zvijezde nastaju u [[molekularni oblak|molekularnim oblacima]], tj. veliki područjima neznatno velike gustoće materije (mada još manje gustoće od zemaljske [[vakuumska komora|vakuumske komore]]) i koje nastaju zbog gravitacione nestabilnosti unutar ovih oblaka koje pokreću udarni talasi iz [[supernova|supernove]].

Zvijezde provode oko 90% svoga života trošeći [[vodonik]] u procesu fuzije da bi proizvele [[helij]] u reakcijama pod visokim pritiskom u blizini jezgra. Za ovakve zvijezde se kaže da su to zvijezde [[glavni niz|glavnog niza]].

Male zvijezde, koje se nazivaju [[crveni patuljak|crvenim patuljcima]] sagorijevaju svoje gorivo vrlo sporo za najmanje od stotinu do bilion godina. Na kraju svojih života postaju sve tamnije i tamnije i potom postaju [[crni patuljak|crni patuljci]].

Pošto većina zvijezda troši svoje zalihe vodonika, njihovi vanjski slojevi se šire i hlade, pa tako formiraju crvene gigante. (Za nekih 5 milijardi godina kada Sunce postane crveni gigant, spržit će planete [[Merkur]] i [[Venera|Veneru]].) U međuvremenu se jezgro dovoljno kompresuje kako bi mogla započeti nuklearna fuzija, a zvijezda se pregrijava i sabija. (Teže zvijezde proizvode u procesu fuzije i teške elemente, zaključno do [[željezo|željeza]].)

Zvijezda prosječne veličine će zatim raspršiti svoje vanjske slojeve tvoreći tako [[planetarna maglica|planetarnu maglicu]]. Jezgro koje preostaje će postati mala loptica [[degenerisana materija|degenerisane materije]] nedovoljno masivne za dalji proces fuzije koju podržaje degenerativni pritisak i zove se [[bijeli patuljak]]. Potom će se na kraju pretvoriti u [[crni patuljak|crnog patuljka]].

Kod većih zvijezda fuzija se odvija dok se ne završi sažimanje uzrokujući i eksploziju te zvijezde i nastanak [[supernova|supernove]]. Ovo je jedini kosmički proces koji se dešava tokom ljudskog vijeka. Tokom historije su promatrane kao &quot;nove zvijezde&quot; kojih nije bilo prije. Većina zvjezdane materije se rasprši tokom eksplozije formirajući maglice (poput [[Rak-maglica|Rak-maglice]]) a njeni ostaci kolabiraju u [[neutronska zvijezda|neutronsku zvijezdu]] ([[pulsar]] ili [[rendgenski raspršivač]]), ili u slučaju većih zvijezda u [[crna rupa|crnu rupu]].

U sastav raspršenih vanjskih slojeva ulaze i teški [[hemijski element|elementi]] od koji često grade nove zvijezde ili [[planeta|planete]]. Ispuštena materija iz [[supernova|supernove]] i [[zvjezdani vjetar]] velikih zvijezda igraju ključnu ulogu u oblikovanju međuzvjezdane sredine.

[[Stelarna evolucija]] uglavnom objašnjava nastanak i nestanak zvijezda.

== Klasifikacija ==

Razni tipovi zvijezda imaju i različite spektre. Oni su jedan od glavnih izvora podataka o zvijezdama. Spektar zvijezde se snima pomoću spektrografa i on tada pokazuje različite tamne i svijetle linije koje karakteriziraju pojedine elemente. Vruće i mlade zvijezde kojima je glavni izvor energije fuzija vodika u helij imat će izražene karakteristične linije ta dva elementa. Zvijezde srednjih tipova imaju mnogo linija težih elemenata, a crvene zvijezde (koje su prema zvjezdanim mjerilima stare zvijezde) imaju puno linija koje odgovaraju [[molekula]]ma kao što je [[Titanij(II) oksid|titanij oksid]].

Redoslijed “O B A F G K M” predstavlja temperaturni niz od vrućih plavih O zvijezda prema hladnijim crvenim M zvijezdama. Prva 3 tipa se nazivaju ranim spektralnim tipom, zadnja tri kasnim, budući da se prije mislilo da je to evolucijski niz; danas znamo da se to odnosi na razlike u masi. 

Glavni tipovi su se proširili dodavanjem podtipova označenih brojevima od 0-9 (npr. B0-B9). U početku fizikalni smisao ovakve podjele nije bio poznat, tek primjenom kvantne mehanike i statističke fizike bilo je moguće pronaći uzroke različitih spektara.

== Nazivi ==

Mnoge se zvijezde identificiraju samo prema kataloškim brojevima, a samo ih nekoliko ima vlastito ime. Imena su tradicionalna i uglavnom su porijeklom iz arapskog, latinskog i grčkog jezika, te kao [[Flamsteedove designacije]] ili kao [[Bayerove designacije]]. Jedina ustanova kojoj je dato pravo od strane naučnih krugova da imenuje zvijezde i druga nebeska tijela je ''Međunarodna astronomska unija''. Jedan broj privatnih kompanija (npr. kao ''Međunarodni zvjezdani registar'') tvrde da daju imena zvjezdama, ali ipak ova imena ne prihvataju naučni krugovi niti ih koriste, pa mnogi astronomski naučni krugovi vide ove organizacije kao varalice koje traže žrtve među neukim narodom koji nema pojma o tome kako se imenuju zvijezde. Pogledati [[zvjezdane designacije]] za više informacija o tome kako se daju imena zvijezdama.

== Načini reakcija nuklearne fuzije ==

Nuklearna fuzija je bitna jer je on uzrok gašenja zvijezda. Fuzija je proces pri kojem se [[nukleus]]i dva lakša atoma spajaju u jedan teži nukleus. Iako je nukleus koji nastane na ovaj način teži od bilo kojeg atoma od kojih je nastao, nije teži od zbira njihovih težina. Ova izgubljena [[masa]] je transformisana u drugi vid [[energija|energije]] ([[svijetlost]] i [[toplota]]). Fuziji ne podliježu svi [[hemijski elementi]]. Mogo rjeđe dolazi do fuzije teških elemenata. Nakon što se fuzijom dođe do kreiranja željeza (Fe), pri reakciji ne dolazi do oslobađanja energije. Zbog ovog se zvijezde hlade. Fuzijom dođe do spajanja svih atoma pri čemu nastaju razne vrste atoma sa raznim masama sve dok ne dođe do kreiranja atoma željeza. Nakon toga zvijezde ne mogu više proizvoditi toplotu, počinju se hladiti i nakon jako dugog vremenskog perioda se i ugase.

Razne reakcije nuklearne fuzije se odvijaju u unutrašnjosti zvjezdanih jezgara, zavisno od njihove mase i hemijskog sastava (v. [[stelarna nukleosinteza]]).

Zvijezde počinju svoj život kao oblaci sastavljeni uglavnom od 25% vodika, te helija i težih elemanata u manjim procentima.

U Suncu sa temperaturom jezgra od oko 10&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt; K vodik se troši u procesu fuzije da bi nastao helij u tzv. [[proton-proton reakcija|proton-proton reakciji]]:

:2([[protium|&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H]] + &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H → [[deuterium|&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;H]] + [[positron|e&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;]] + [[neutrino|ν&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;]]) (4.0 [[electron volt|MeV]] + 1.0 MeV)
:2(&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H + &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;H → &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;He + [[gamma ray|γ]]) (5.5 MeV)
:&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;He + &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;He → &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He + &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H + &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H (12.9 MeV)

Ove reakcije konačno postaju:

:4&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H → &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He + 2e&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + 2γ + 2ν&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt; (26.7 MeV)

U masivnijim zvijezdama helij se proizvodi tokom ciklusa reakcija kataliziranim [[ugljik]]om, tj. tzv. [[CNO ciklus|ugljik-azot-kiseonik ciklusa]].

U zvijezdama sa temperaturama jezgra od 10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; K i masama između [[Solar mass|0,5M&lt;sub&gt;Sunca&lt;/sub&gt;]] i [[Solar mass|10M&lt;sub&gt;Sun&lt;/sub&gt;]] helij se transformiše u ugljik u [[trostruki alfa proces|trostrukom afa-procesu]]:

:&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He + &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He + 92 keV → &lt;sup&gt;8*&lt;/sup&gt;Be
:&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He + &lt;sup&gt;8*&lt;/sup&gt;Be + 67 keV → &lt;sup&gt;12*&lt;/sup&gt;C
:&lt;sup&gt;12*&lt;/sup&gt;C → &lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt;C + γ + 7.4 MeV

Opći oblik ove reakcije je:

:3&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He → &lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt;C + γ + 7.2 MeV.

== Zvjezdana mitologija ==

Što se tiče [[sazviježđe|sazviježđa]] i samoga [[Sunce|Sunca]], zvijezde u cjelini imaju svoju mitologiju. Smatrane su dušama umrlih ili božanstvima.
== Također pogledajte ==
* [[NML Cygni]]
* [[Galaktocentrična udaljenost]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://encyclopedia.thefreedictionary.com/star Farlexova Enciklopedija-poglavlje Zvijezda]
* [http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/constellations.html Sazviježđa i njihove zvijezde]
* [https://web.archive.org/web/20090817152457/http://www.astro.illinois.edu/~jkaler/sow/starname.htmlImena zvijezda]
* [https://web.archive.org/web/20050205024411/http://www.jas.org.jo/star.html Arapski nazivi zvijezda]
* [http://www.obliquity.com/skyeye/misc/name.html Stranica o imenima zvijezda od Davida Harpera i Lynne Marie Stockman]
* [https://web.archive.org/web/20060615223542/http://www.iau.org/IAU/FAQ/starnames.html Stranica IAU-e o imenima zvijezda]
* [https://web.archive.org/web/20080517044107/http://www.teapot.orcon.net.nz/maori_star_names.html Maorski nazivi sazviježđa i zvijezda]
* [http://www.glyphweb.com/esky/default.htm?http://www.glyphweb.com/esky/stars/default.htm Stranica The Electronic Sky - indeks vlastitih imena zvijezda] 


{{Commonscat|Stars}}
{{Zvijezda}}

[[Kategorija:Svemirski objekti]]
[[Kategorija:Zvijezde]]</text>
      <sha1>evv9xieg8t1gp4nkwxe7avdw90dg2s0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Matična ploča</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9644</id>
    <revision>
      <id>3428378</id>
      <parentid>3428302</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T19:32:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marja098</username>
        <id>145123</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15119" xml:space="preserve">{{Infokutija hardver
| ime        = Matična ploča
| slika       = ASRock K7VT4A Pro Mainboard.jpg
| opis_slike     = ATX matična ploča
| kon1       = Uređaje
| preko1_1      = kablova
| kon2 = Čipove
| preko2_1 = [[Socket]]a
| kon3 = Proširujuće kartice
| preko3_1 = [[PCI]]
| preko3_2 = [[AGP]]
| preko3_3 = [[PCI Express]]
| ime-klase  = Standardni formati
| klasa1      = ATX
| klasa2 = microATX
| klasa3 = 
| proizv1      = 
| proizv2 = 
| proizv3 = 
| proizv4 = 
| proizv5 = 
}}

'''Matična ploča''' ({{Jez-en|Motherboard}}, ponekad se naziva i '''glavna ploča''', '''sistemska ploča''', '''logička ploča'''&lt;ref name=&quot;Engadget&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|title=Apple sneaks new logic board into whining MacBook Pros|last=Miller|first=Paul|date=8. 7. 2006|publisher=Engadget|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131004212600/http://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|archivedate=4. 10. 2013|url-status=live|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;, ili skraćeno '''MB''') jest glavna [[Printana ploča (elektrotehnika)|printana ploča]] (PCB) koja se nalazi u računarima opće namjene i drugim proširivim sistemi. Sadrži i omogućava komunikaciju između mnogih ključnih elektroničkih komponenti sistema, kao što su [[Procesor|centralni procesor]] (CPU) i [[Memorija računara|memorija]], te osigurava utore za povezivanje ostalih [[Periferija|perifernih uređaja]].&lt;ref&gt;https://www.wepc.com/tips/how-are-motherboards-made-manufacturing/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://pcgamerbuild.com/best-mini-itx-motherboard/&lt;/ref&gt; Za razliku od [[Osnovna ploča|osnovne ploče]], matična ploča obično sadrži mnoge podsisteme kao što su centralni procesor, ulazno/izlazni čipset, memorijske kontrolere, razne interfejs konektore i druge komponente namijenjene za opću upotrebu.

''Matična ploča'' se izričito odnosi na [[Printana ploča (elektrotehnika)|printanu ploču]] sa mogućnošću proširenja i ubacivanja raznih drugih komponenti, i zbog toga se ova ploča naziva maticom na koju se sve ostalo spaja, što uključuje [[Periferija|periferne uređaje]], interfejs kartice i [[Proširujuća kartica|proširujuće]] [[Zvučna kartica|kartice]] kao što su: [[Zvučna kartica|zvučne kartice]], [[Grafička kartica|video kartice]], [[Mrežna kartica|mrežne kartice]], [[Tvrdi disk|hard diskove]] ili druge oblike skladištenja; [[TV tuner|TV tuner kartice]], kartice koje nude dodatne [[USB]] ili [[FireWire]] utore i razne druge prilagođene komponente.

== Historija ==
Prije izuma mikroprocesora, digitalni računar se sastojao od više printanih ploča koje su bile međusobno spojene na osnovnoj ploči. [[Procesor|Centralna procesorska jedinica]] (CPU), memorija i [[Periferija|periferna oprema]] bile su odvojene štampane ploče, spojene na osnovnu ploču. Sabirnica S-100 iz 1970-ih godina bila je primjer sistema sa osnovnom pločom.

Najpopularniji računari iz 1980, poput [[Apple II]] i [[IBM PC]], javno su predstavili svoje nacrte i drugu dokumentaciju koja je omogućila da i drugi kopiraju dizajn i prave zamjenske matične ploče.

Tokom kasnih 80-ih i početka 1990-ih postalo je isplativije integrirati mnoge funkcije u matičnu ploču. Krajem osamdesetih matične ploče ličnih računara počele su uključivati pojedinačne čipove koji su mogli podržati: [[Tastatura|tastaturu]], [[Miš (hardver)|miš]], [[Flopi disk|disketne jedinice]], [[Serijski port|serijske portove]] i [[Paralelni port|paralelne portove]]. Do kasnih devedesetih godina, mnoge matične ploče su uključivale mnoge funkcionalnosti u sebe kao što su integrirani čipovi za [[Računarska mreža|računarsku mrežu]] i zvuk, i čak [[Računarska grafika|grafiku]], iako za potrebe većih mogućnosti obrade grafike, [[grafička kartica]] je najčešće bila jedina odvojena komponenta.

Računari  iz 1990-ih integrirali su najčešće periferne uređaje. To je čak uključivalo matične ploče bez mogućnosti nadogradnje komponenti, trend koji će postati uobičajen i sve češći dolaskom [[Tablet (računar)|tablet računara]] i ostalih prenosnika manjih dimenzija. Memorija, procesor, mrežni kontroler, izvor napajanja i pohrana su danas obično integrirani u takve sisteme.

== Dizajn ==
[[Datoteka:386DX40_MB_Jaguar_V.jpg|mini| Matična ploča Octek Jaguar V iz 1993. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://redhill.net.au/b/b-93.html|title=Golden Oldies: 1993 mainboards|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513024500/http://www.redhill.net.au/b/b-93.html|archivedate=13. 5. 2007|accessdate=27. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Ova ploča ima malo ugrađenih perifernih uređaja, i zato ima 6 utora predviđenih za [[ISA autobus|ISA]] kartice.Veliki priključak za [[AT tastatura|AT tastature]] sa desne strane je jedini periferni interfejs. ]]
[[Datoteka:Samsung_galaxy_s2_internal2.JPG|mini|Matična ploča Samsung Galaxy SII; gotovo sve funkcije uređaja integrisane su u vrlo maloj ploči]]
Matična ploča pruža električne veze putem kojih komuniciraju ostale komponente sistema. Za razliku od osnovne ploče, ona također sadrži centralnu procesorsku jedinicu i udomljava druge podsisteme i uređaje.

Tipično računar ima [[mikroprocesor]], glavnu memoriju i ostale bitne komponente spojene na matičnu ploču. Ostale komponente kao što su [[vanjska pohrana]], kontroleri za [[Grafička kartica|video]] prikaz i [[Zvučna kartica|zvuk]] i periferni uređaji mogu se priključiti na matičnu ploču kao priključne kartice ili putem kablova.

Važna komponenta matične ploče je [[Chipset|čipset]] mikroprocesora, koji pruža potporne interfejse između CPU-a i različitih [[sabirnica]] i vanjskih komponenti. Ovaj čipset u određenoj mjeri određuje i mogućnosti matične ploče.

Moderne matične ploče uključuju:

* [[Socket|CPU utor (socket)]] u koje je moguće instalirati jedan ili više [[mikroprocesor]]a. Neki su direktno zalemljeni, kao što je [[VIA C3]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|title=CPU Socket Types Explained: From Socket 5 To BGA [MakeUseOf Explains]|date=25. 1. 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150407165233/http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|archivedate=7. 4. 2015|accessdate=12. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; 
* Memorijski utori u koje se instalira glavna memorija sistema, obično u obliku [[DIMM]] modula koji sadrže [[Dinamična memorija sa slučajnim pristupom|DRAM]] čipove 
* [[Chipset|Čipset]] koji formira interfejs između procesorske [[Prednja sabirnica|prednje sabirnice]], glavne memorije i perifernih sabirnica 
* Memorijski čip (obično [[Flash memorija|Flash ROM]] u modernim matičnim pločama) koji sadrži [[Firmware|firmver]] ili [[BIOS|BIOS/UEFI sistema]]
* [[Taktni oscilator|Taktni generator]] koji proizvodi sistemski taktni signal za sinhronizaciju raznih komponenti 
* Utori za [[Proširujuća kartica|proširujuće kartice]]  
* Konektori za napajanje, koji primaju električnu energiju iz računarskog [[Napojna jedinica|napajanja]] i napajaju CPU, čipset, glavnu memoriju, grafičke kartice i kartice za proširenje.  
* Konektori za tvrde diskove, obično samo [[SATA]]. U prošlosti su bili [[Integrated Drive Electronics|IDE konektori]]. Diskovi se također povezuju sa napajanjem.

S obzirom na veliku toplotu koju stvaraju jači CPU-ovi i komponente, moderne matične ploče gotovo uvijek uključuju hladnjake i mjesta montiranja za ventilatore kako bi raspršili suvišnu toplotu.

=== Formati ===
[[Datoteka:Motherboards_form_factors.svg|mini|Razni formati matičnih ploča]]
{{Glavni|Format matične ploče}}
Matične ploče proizvode se u različitim veličinama i oblicima, od kojih su neki specifični za pojedine proizvođače računara. Matične ploče su dizajnirane da budu kompatibilne sa različitim veličinama [[Računarsko kućište|kućišta]]. Većina matičnih ploča ličnih računara koristi [[ATX]] standard. Veličina matične ploče i jedinice napajanja (PSU) moraju se podudarati, iako će neke manje matične ploče iz iste porodice odgovarati i kućištima koja su predviđena za veće ploče. Na primjer, ATX kućište obično može primiti i microATX matičnu ploču. Računari danas uglavnom koriste visoko integrisane, minijaturisane i prilagođene matične ploče. To je jedan od razloga što su prenosni računari teško nadogradivi i njihova popravka jako skupa. Često zbog kvara samo jedne komponente prijenosnog računara potrebna je zamjena cijele matične ploče, koja je obično skuplja od čitave mašine.

=== CPU utori ===
CPU utor jeste utor koji je pričvršćen za printanu ploču (PCB) i koji udomljava centralnu procesorsku jedinicu (CPU). To je posebna vrsta utora sa integralnim kolom koji ima jako veliki broj kontaktnih nožica. CPU utor pruža fizičku strukturu za podršku CPU-a, podršku za hladnjak, i najvažnije, pruža električki interfejs između ploče i CPU-a. Procesorski utori na matičnoj ploči najčešće se mogu naći u većini ličnih i [[Server|serverskih računara]] (prenosni računari često direktno integrišu procesor), posebno onih zasnovanim na [[Procesorska arhitektura x86|Intel x86]] arhitekturi.

=== Integrisana periferija ===
Uz stalno smanjenje troškova i veličinu [[Integralno kolo|integralnih kola]], bilo je moguće integrisati sve više funkcija u samu matičnu ploču. Neki od najčešćih su:

* Disk kontroleri za [[Flopi disk|disketnu jedinicu]], do 2 [[Integrated Drive Electronics|PATA]] pogona i do 6 [[SATA]] pogona (uključujući [[RAID |RAID 0/1]] podršku). Od 2017. sve češći je i [[M.2 interfejs]] za jako brze [[SSD]] uređaje.
* Integrisani grafički procesor koji podržava [[2D računarska grafika|2D]] i [[3D računarska grafika|3D]] grafiku. U savremenim pločama, grafički procesor se nalazi u CPU, dok ploča pruža samo fizički interfejs sa [[DVI]], [[VGA]], [[HDMI]], [[DisplayPort]] izlazima
*[[Zvučna kartica|Integrisana zvučna kartica koja]] podržava 8-kanalni (7.1) zvuk i S/PDIF izlaz
*[[Ethernet]] [[Mrežna kartica|mrežni kontroler]] za povezivanje s [[Local Area Network|LAN-om]] i [[Internet]]om
*[[USB]] kontroler
* Senzori temperature, napona i brzine ventilatora koji omogućavaju [[softver]]u da prati zdravlje komponenti računara.
*[[Wi-Fi]] adapter

=== Utori za kartice ===
[[Datoteka:Motherboard_diagram.svg|mini|Dijagram moderne matične ploče koja podržava brojne ugrađene periferne funkcije kao i nekoliko utora za proširenje]]
Standardna, moderna ATX matična ploča obično će imati dvije ili tri [[PCI Express|PCI-Express]] 16x veze za grafičku karticu, nijedan, jedan ili dva stara PCI slota za razne kartice za proširenje i jedan ili više PCI-E 1x, 4x utora. (koji je nasljednik [[Peripheral Component Interconnect|PCI]])

Neke matične ploče imaju dva ili više PCI-E 16x utora kako bi omogućili posebnu grafičku tehnologiju koja se zove [[SLI]] (za [[NVIDIA|Nvidia]]) i [[Crossfire]] (za [[AMD]]). Omogućuju povezivanje 2 do 4 grafičke kartice.

=== Temperatura i pouzdanost ===
Studija iz 2003. utvrdila je da se neki računarski ruše i ponašaju čudno ne zbog greške u [[softver]]u ili perifernom [[hardver]]u, već zbog istrošenih [[kondenzator]]a na matičnim pločama PC-a.&lt;ref&gt;''[[C't|c't Magazine]]'', vol. 21, pp. 216-221. 2003.&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je to rezultat neispravne formulacije elektrolita,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|title=Faults &amp; Failures: Leaking Capacitors Muck up Motherboards|last=Chiu|first=Yu-Tzu|last2=Moore|first2=Samuel K.|date=31. 1. 2003|publisher=IEEE Spectrum|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030219071949/http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|archivedate=19. 2. 2003|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; nazvana i [[kondenzatorska kuga]].

Standardne matične ploče koriste [[Elektrolitički kondenzator|elektrolitičke kondenzatore]] za filtriranje [[Istosmjerna struja|istosmjerne]] struje. Ovi kondenzatori stare brzinom koja ovisi o temperaturi, jer njihovi [[elektrolit]]i na bazi vode polako isparavaju. To može dovesti do gubitka kapaciteta i naknadnih neispravnosti matične ploče zbog nestabilnosti [[Električni napon|napona]]. Zbog te činjenice, efikasno hlađenje sistema može produžiti životni vijek ploče i do 4 godine.&lt;ref&gt;Carey Holzman ''The healthy PC: preventive care and home remedies for your computer'' McGraw-Hill Professional, 2003 {{ISBN|0-07-222923-3}} page 174&lt;/ref&gt; Također, kvaliteta kondenzatora je jako bitna.

S druge strane, matične ploče srednjeg i visokog razreda koriste isključivo [[Čvrsti kondenzator|čvrste kondenzatore]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|title=-- GIGABYTE --Geeks Column of the Week - All Solid Capacitor|website=www.gigabyte.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170327102017/http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|archivedate=27. 3. 2017|accessdate=6. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ovi kondenzatori su procijenjeni za 5.000, 10.000 ili 12.000 radnih sati na temperaturi od {{Convert|105|C}}, produžujući predviđeni vijek trajanja u usporedbi sa standardnim čvrstim kondenzatorima.

== Pokretanje sistema pomoću BIOS-a ==
{{Glavni|Pokretanje (računarstvo)}}
Većina modernih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] i [[BIOS]], pohranjen u [[EEPROM]] čipu zalemljenom za matičnu ploču za [[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]]. Kad se prvi put upali računar, matična ploča i BIOS firmware testira i konfiguriše memoriju, strujne krugove i periferne uređaje. Ovaj test se zove Power-On Self Test (POST) koji testira većinu hardvera prije pokretanja operativnog sistema.

Većina savremenih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] koji je nasljednik BIOS-a.

== Također pogledajte ==
* [[Accelerated Graphics Port]]
* [[CMOS baterija]]
* [[Overclocking]]
* [[Sistem na jednoj ploči]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* {{DMOZ|Computers/Hardware/Components/Motherboards|Matične ploče}}   
* [http://www.wimsbios.com/biosupdates.jsp Popis proizvođača matičnih ploča i linkovi za ažuriranja BIOS-a] 
* [http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ Šta je matična ploča?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127104907/http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ |date=27. 11. 2005 }} 
* [https://web.archive.org/web/20070226125947/http://www.hardcoreware.net/reviews/review-335-1.htm Izrada matične ploče: ECS Factory Tour] 
* [https://web.archive.org/web/20090218000208/http://hardcoreware.net/reviews/review-217-1.htm Izrada matične ploče: Tour of Gigabyte Factory] 
* [https://www.xtremegaminerd.com/types-of-motherboard/ Faktor oblika i upotrebe matične ploče]

{{Hardver}}
{{Commonscat|Computer motherboards}}

[[Kategorija:Matična ploča| ]]</text>
      <sha1>5vbvgdllr7gp277hrrw2pdbvxr35kaj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428387</id>
      <parentid>3428378</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T05:37:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Marja098|Marja098]] ([[User talk:Marja098|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AdnanSa|AdnanSa]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15057" xml:space="preserve">{{Infokutija hardver
| ime        = Matična ploča
| slika       = ASRock K7VT4A Pro Mainboard.jpg
| opis_slike     = ATX matična ploča
| kon1       = Uređaje
| preko1_1      = kablova
| kon2 = Čipove
| preko2_1 = [[Socket]]a
| kon3 = Proširujuće kartice
| preko3_1 = [[PCI]]
| preko3_2 = [[AGP]]
| preko3_3 = [[PCI Express]]
| ime-klase  = Standardni formati
| klasa1      = ATX
| klasa2 = microATX
| klasa3 = 
| proizv1      = 
| proizv2 = 
| proizv3 = 
| proizv4 = 
| proizv5 = 
}}

'''Matična ploča''' ({{Jez-en|Motherboard}}, ponekad se naziva i '''glavna ploča''', '''sistemska ploča''', '''logička ploča'''&lt;ref name=&quot;Engadget&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|title=Apple sneaks new logic board into whining MacBook Pros|last=Miller|first=Paul|date=8. 7. 2006|publisher=Engadget|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131004212600/http://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|archivedate=4. 10. 2013|url-status=live|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;, ili skraćeno '''MB''') jest glavna [[Printana ploča (elektrotehnika)|printana ploča]] (PCB) koja se nalazi u računarima opće namjene i drugim proširivim sistemi. Sadrži i omogućava komunikaciju između mnogih ključnih elektroničkih komponenti sistema, kao što su [[Procesor|centralni procesor]] (CPU) i [[Memorija računara|memorija]], te osigurava utore za povezivanje ostalih [[Periferija|perifernih uređaja]].&lt;ref&gt;https://www.wepc.com/tips/how-are-motherboards-made-manufacturing/&lt;/ref&gt; Za razliku od [[Osnovna ploča|osnovne ploče]], matična ploča obično sadrži mnoge podsisteme kao što su centralni procesor, ulazno/izlazni čipset, memorijske kontrolere, razne interfejs konektore i druge komponente namijenjene za opću upotrebu.

''Matična ploča'' se izričito odnosi na [[Printana ploča (elektrotehnika)|printanu ploču]] sa mogućnošću proširenja i ubacivanja raznih drugih komponenti, i zbog toga se ova ploča naziva maticom na koju se sve ostalo spaja, što uključuje [[Periferija|periferne uređaje]], interfejs kartice i [[Proširujuća kartica|proširujuće]] [[Zvučna kartica|kartice]] kao što su: [[Zvučna kartica|zvučne kartice]], [[Grafička kartica|video kartice]], [[Mrežna kartica|mrežne kartice]], [[Tvrdi disk|hard diskove]] ili druge oblike skladištenja; [[TV tuner|TV tuner kartice]], kartice koje nude dodatne [[USB]] ili [[FireWire]] utore i razne druge prilagođene komponente.

== Historija ==
Prije izuma mikroprocesora, digitalni računar se sastojao od više printanih ploča koje su bile međusobno spojene na osnovnoj ploči. [[Procesor|Centralna procesorska jedinica]] (CPU), memorija i [[Periferija|periferna oprema]] bile su odvojene štampane ploče, spojene na osnovnu ploču. Sabirnica S-100 iz 1970-ih godina bila je primjer sistema sa osnovnom pločom.

Najpopularniji računari iz 1980, poput [[Apple II]] i [[IBM PC]], javno su predstavili svoje nacrte i drugu dokumentaciju koja je omogućila da i drugi kopiraju dizajn i prave zamjenske matične ploče.

Tokom kasnih 80-ih i početka 1990-ih postalo je isplativije integrirati mnoge funkcije u matičnu ploču. Krajem osamdesetih matične ploče ličnih računara počele su uključivati pojedinačne čipove koji su mogli podržati: [[Tastatura|tastaturu]], [[Miš (hardver)|miš]], [[Flopi disk|disketne jedinice]], [[Serijski port|serijske portove]] i [[Paralelni port|paralelne portove]]. Do kasnih devedesetih godina, mnoge matične ploče su uključivale mnoge funkcionalnosti u sebe kao što su integrirani čipovi za [[Računarska mreža|računarsku mrežu]] i zvuk, i čak [[Računarska grafika|grafiku]], iako za potrebe većih mogućnosti obrade grafike, [[grafička kartica]] je najčešće bila jedina odvojena komponenta.

Računari  iz 1990-ih integrirali su najčešće periferne uređaje. To je čak uključivalo matične ploče bez mogućnosti nadogradnje komponenti, trend koji će postati uobičajen i sve češći dolaskom [[Tablet (računar)|tablet računara]] i ostalih prenosnika manjih dimenzija. Memorija, procesor, mrežni kontroler, izvor napajanja i pohrana su danas obično integrirani u takve sisteme.

== Dizajn ==
[[Datoteka:386DX40_MB_Jaguar_V.jpg|mini| Matična ploča Octek Jaguar V iz 1993. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://redhill.net.au/b/b-93.html|title=Golden Oldies: 1993 mainboards|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513024500/http://www.redhill.net.au/b/b-93.html|archivedate=13. 5. 2007|accessdate=27. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Ova ploča ima malo ugrađenih perifernih uređaja, i zato ima 6 utora predviđenih za [[ISA autobus|ISA]] kartice.Veliki priključak za [[AT tastatura|AT tastature]] sa desne strane je jedini periferni interfejs. ]]
[[Datoteka:Samsung_galaxy_s2_internal2.JPG|mini|Matična ploča Samsung Galaxy SII; gotovo sve funkcije uređaja integrisane su u vrlo maloj ploči]]
Matična ploča pruža električne veze putem kojih komuniciraju ostale komponente sistema. Za razliku od osnovne ploče, ona također sadrži centralnu procesorsku jedinicu i udomljava druge podsisteme i uređaje.

Tipično računar ima [[mikroprocesor]], glavnu memoriju i ostale bitne komponente spojene na matičnu ploču. Ostale komponente kao što su [[vanjska pohrana]], kontroleri za [[Grafička kartica|video]] prikaz i [[Zvučna kartica|zvuk]] i periferni uređaji mogu se priključiti na matičnu ploču kao priključne kartice ili putem kablova.

Važna komponenta matične ploče je [[Chipset|čipset]] mikroprocesora, koji pruža potporne interfejse između CPU-a i različitih [[sabirnica]] i vanjskih komponenti. Ovaj čipset u određenoj mjeri određuje i mogućnosti matične ploče.

Moderne matične ploče uključuju:

* [[Socket|CPU utor (socket)]] u koje je moguće instalirati jedan ili više [[mikroprocesor]]a. Neki su direktno zalemljeni, kao što je [[VIA C3]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|title=CPU Socket Types Explained: From Socket 5 To BGA [MakeUseOf Explains]|date=25. 1. 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150407165233/http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|archivedate=7. 4. 2015|accessdate=12. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; 
* Memorijski utori u koje se instalira glavna memorija sistema, obično u obliku [[DIMM]] modula koji sadrže [[Dinamična memorija sa slučajnim pristupom|DRAM]] čipove 
* [[Chipset|Čipset]] koji formira interfejs između procesorske [[Prednja sabirnica|prednje sabirnice]], glavne memorije i perifernih sabirnica 
* Memorijski čip (obično [[Flash memorija|Flash ROM]] u modernim matičnim pločama) koji sadrži [[Firmware|firmver]] ili [[BIOS|BIOS/UEFI sistema]]
* [[Taktni oscilator|Taktni generator]] koji proizvodi sistemski taktni signal za sinhronizaciju raznih komponenti 
* Utori za [[Proširujuća kartica|proširujuće kartice]]  
* Konektori za napajanje, koji primaju električnu energiju iz računarskog [[Napojna jedinica|napajanja]] i napajaju CPU, čipset, glavnu memoriju, grafičke kartice i kartice za proširenje.  
* Konektori za tvrde diskove, obično samo [[SATA]]. U prošlosti su bili [[Integrated Drive Electronics|IDE konektori]]. Diskovi se također povezuju sa napajanjem.

S obzirom na veliku toplotu koju stvaraju jači CPU-ovi i komponente, moderne matične ploče gotovo uvijek uključuju hladnjake i mjesta montiranja za ventilatore kako bi raspršili suvišnu toplotu.

=== Formati ===
[[Datoteka:Motherboards_form_factors.svg|mini|Razni formati matičnih ploča]]
{{Glavni|Format matične ploče}}
Matične ploče proizvode se u različitim veličinama i oblicima, od kojih su neki specifični za pojedine proizvođače računara. Matične ploče su dizajnirane da budu kompatibilne sa različitim veličinama [[Računarsko kućište|kućišta]]. Većina matičnih ploča ličnih računara koristi [[ATX]] standard. Veličina matične ploče i jedinice napajanja (PSU) moraju se podudarati, iako će neke manje matične ploče iz iste porodice odgovarati i kućištima koja su predviđena za veće ploče. Na primjer, ATX kućište obično može primiti i microATX matičnu ploču. Računari danas uglavnom koriste visoko integrisane, minijaturisane i prilagođene matične ploče. To je jedan od razloga što su prenosni računari teško nadogradivi i njihova popravka jako skupa. Često zbog kvara samo jedne komponente prijenosnog računara potrebna je zamjena cijele matične ploče, koja je obično skuplja od čitave mašine.

=== CPU utori ===
CPU utor jeste utor koji je pričvršćen za printanu ploču (PCB) i koji udomljava centralnu procesorsku jedinicu (CPU). To je posebna vrsta utora sa integralnim kolom koji ima jako veliki broj kontaktnih nožica. CPU utor pruža fizičku strukturu za podršku CPU-a, podršku za hladnjak, i najvažnije, pruža električki interfejs između ploče i CPU-a. Procesorski utori na matičnoj ploči najčešće se mogu naći u većini ličnih i [[Server|serverskih računara]] (prenosni računari često direktno integrišu procesor), posebno onih zasnovanim na [[Procesorska arhitektura x86|Intel x86]] arhitekturi.

=== Integrisana periferija ===
Uz stalno smanjenje troškova i veličinu [[Integralno kolo|integralnih kola]], bilo je moguće integrisati sve više funkcija u samu matičnu ploču. Neki od najčešćih su:

* Disk kontroleri za [[Flopi disk|disketnu jedinicu]], do 2 [[Integrated Drive Electronics|PATA]] pogona i do 6 [[SATA]] pogona (uključujući [[RAID |RAID 0/1]] podršku). Od 2017. sve češći je i [[M.2 interfejs]] za jako brze [[SSD]] uređaje.
* Integrisani grafički procesor koji podržava [[2D računarska grafika|2D]] i [[3D računarska grafika|3D]] grafiku. U savremenim pločama, grafički procesor se nalazi u CPU, dok ploča pruža samo fizički interfejs sa [[DVI]], [[VGA]], [[HDMI]], [[DisplayPort]] izlazima
*[[Zvučna kartica|Integrisana zvučna kartica koja]] podržava 8-kanalni (7.1) zvuk i S/PDIF izlaz
*[[Ethernet]] [[Mrežna kartica|mrežni kontroler]] za povezivanje s [[Local Area Network|LAN-om]] i [[Internet]]om
*[[USB]] kontroler
* Senzori temperature, napona i brzine ventilatora koji omogućavaju [[softver]]u da prati zdravlje komponenti računara.
*[[Wi-Fi]] adapter

=== Utori za kartice ===
[[Datoteka:Motherboard_diagram.svg|mini|Dijagram moderne matične ploče koja podržava brojne ugrađene periferne funkcije kao i nekoliko utora za proširenje]]
Standardna, moderna ATX matična ploča obično će imati dvije ili tri [[PCI Express|PCI-Express]] 16x veze za grafičku karticu, nijedan, jedan ili dva stara PCI slota za razne kartice za proširenje i jedan ili više PCI-E 1x, 4x utora. (koji je nasljednik [[Peripheral Component Interconnect|PCI]])

Neke matične ploče imaju dva ili više PCI-E 16x utora kako bi omogućili posebnu grafičku tehnologiju koja se zove [[SLI]] (za [[NVIDIA|Nvidia]]) i [[Crossfire]] (za [[AMD]]). Omogućuju povezivanje 2 do 4 grafičke kartice.

=== Temperatura i pouzdanost ===
Studija iz 2003. utvrdila je da se neki računarski ruše i ponašaju čudno ne zbog greške u [[softver]]u ili perifernom [[hardver]]u, već zbog istrošenih [[kondenzator]]a na matičnim pločama PC-a.&lt;ref&gt;''[[C't|c't Magazine]]'', vol. 21, pp. 216-221. 2003.&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je to rezultat neispravne formulacije elektrolita,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|title=Faults &amp; Failures: Leaking Capacitors Muck up Motherboards|last=Chiu|first=Yu-Tzu|last2=Moore|first2=Samuel K.|date=31. 1. 2003|publisher=IEEE Spectrum|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030219071949/http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|archivedate=19. 2. 2003|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; nazvana i [[kondenzatorska kuga]].

Standardne matične ploče koriste [[Elektrolitički kondenzator|elektrolitičke kondenzatore]] za filtriranje [[Istosmjerna struja|istosmjerne]] struje. Ovi kondenzatori stare brzinom koja ovisi o temperaturi, jer njihovi [[elektrolit]]i na bazi vode polako isparavaju. To može dovesti do gubitka kapaciteta i naknadnih neispravnosti matične ploče zbog nestabilnosti [[Električni napon|napona]]. Zbog te činjenice, efikasno hlađenje sistema može produžiti životni vijek ploče i do 4 godine.&lt;ref&gt;Carey Holzman ''The healthy PC: preventive care and home remedies for your computer'' McGraw-Hill Professional, 2003 {{ISBN|0-07-222923-3}} page 174&lt;/ref&gt; Također, kvaliteta kondenzatora je jako bitna.

S druge strane, matične ploče srednjeg i visokog razreda koriste isključivo [[Čvrsti kondenzator|čvrste kondenzatore]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|title=-- GIGABYTE --Geeks Column of the Week - All Solid Capacitor|website=www.gigabyte.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170327102017/http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|archivedate=27. 3. 2017|accessdate=6. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ovi kondenzatori su procijenjeni za 5.000, 10.000 ili 12.000 radnih sati na temperaturi od {{Convert|105|C}}, produžujući predviđeni vijek trajanja u usporedbi sa standardnim čvrstim kondenzatorima.

== Pokretanje sistema pomoću BIOS-a ==
{{Glavni|Pokretanje (računarstvo)}}
Većina modernih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] i [[BIOS]], pohranjen u [[EEPROM]] čipu zalemljenom za matičnu ploču za [[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]]. Kad se prvi put upali računar, matična ploča i BIOS firmware testira i konfiguriše memoriju, strujne krugove i periferne uređaje. Ovaj test se zove Power-On Self Test (POST) koji testira većinu hardvera prije pokretanja operativnog sistema.

Većina savremenih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] koji je nasljednik BIOS-a.

== Također pogledajte ==
* [[Accelerated Graphics Port]]
* [[CMOS baterija]]
* [[Overclocking]]
* [[Sistem na jednoj ploči]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* {{DMOZ|Computers/Hardware/Components/Motherboards|Matične ploče}}   
* [http://www.wimsbios.com/biosupdates.jsp Popis proizvođača matičnih ploča i linkovi za ažuriranja BIOS-a] 
* [http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ Šta je matična ploča?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127104907/http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ |date=27. 11. 2005 }} 
* [https://web.archive.org/web/20070226125947/http://www.hardcoreware.net/reviews/review-335-1.htm Izrada matične ploče: ECS Factory Tour] 
* [https://web.archive.org/web/20090218000208/http://hardcoreware.net/reviews/review-217-1.htm Izrada matične ploče: Tour of Gigabyte Factory] 
* [https://www.xtremegaminerd.com/types-of-motherboard/ Faktor oblika i upotrebe matične ploče]

{{Hardver}}
{{Commonscat|Computer motherboards}}

[[Kategorija:Matična ploča| ]]</text>
      <sha1>iv1ga0npdd55tyvedfng1a9m1y79vlu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428390</id>
      <parentid>3428387</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T07:31:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marja098</username>
        <id>145123</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15447" xml:space="preserve">{{Infokutija hardver
| ime        = Matična ploča
| slika       = ASRock K7VT4A Pro Mainboard.jpg
| opis_slike     = ATX matična ploča
| kon1       = Uređaje
| preko1_1      = kablova
| kon2 = Čipove
| preko2_1 = [[Socket]]a
| kon3 = Proširujuće kartice
| preko3_1 = [[PCI]]
| preko3_2 = [[AGP]]
| preko3_3 = [[PCI Express]]
| ime-klase  = Standardni formati
| klasa1      = ATX
| klasa2 = microATX
| klasa3 = 
| proizv1      = 
| proizv2 = 
| proizv3 = 
| proizv4 = 
| proizv5 = 
}}

'''Matična ploča''' ({{Jez-en|Motherboard}}, ponekad se naziva i '''glavna ploča''', '''sistemska ploča''', '''logička ploča'''&lt;ref name=&quot;Engadget&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|title=Apple sneaks new logic board into whining MacBook Pros|last=Miller|first=Paul|date=8. 7. 2006|publisher=Engadget|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131004212600/http://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|archivedate=4. 10. 2013|url-status=live|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;, ili skraćeno '''MB''') jest glavna [[Printana ploča (elektrotehnika)|printana ploča]] (PCB) koja se nalazi u računarima opće namjene i drugim proširivim sistemi. Sadrži i omogućava komunikaciju između mnogih ključnih elektroničkih komponenti sistema, kao što su [[Procesor|centralni procesor]] (CPU) i [[Memorija računara|memorija]], te osigurava utore za povezivanje ostalih [[Periferija|perifernih uređaja]].&lt;ref&gt;https://www.wepc.com/tips/how-are-motherboards-made-manufacturing/&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Engadget&quot;&gt;{{cite web|url=https://pcgamerbuild.com/best-mini-itx-motherboard/|title=Best Mini ITX motherboard guide &amp; buying tips|last=PC Gamer Build|first=Mark|date=20. 8. 2022|publisher=PC Gamer Build|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131004212600/https://pcgamerbuild.com/best-mini-itx-motherboard/|archivedate=4. 10. 2013|url-status=live|accessdate=20. 08. 2022}}&lt;/ref&gt; Za razliku od [[Osnovna ploča|osnovne ploče]], matična ploča obično sadrži mnoge podsisteme kao što su centralni procesor, ulazno/izlazni čipset, memorijske kontrolere, razne interfejs konektore i druge komponente namijenjene za opću upotrebu.

''Matična ploča'' se izričito odnosi na [[Printana ploča (elektrotehnika)|printanu ploču]] sa mogućnošću proširenja i ubacivanja raznih drugih komponenti, i zbog toga se ova ploča naziva maticom na koju se sve ostalo spaja, što uključuje [[Periferija|periferne uređaje]], interfejs kartice i [[Proširujuća kartica|proširujuće]] [[Zvučna kartica|kartice]] kao što su: [[Zvučna kartica|zvučne kartice]], [[Grafička kartica|video kartice]], [[Mrežna kartica|mrežne kartice]], [[Tvrdi disk|hard diskove]] ili druge oblike skladištenja; [[TV tuner|TV tuner kartice]], kartice koje nude dodatne [[USB]] ili [[FireWire]] utore i razne druge prilagođene komponente.

== Historija ==
Prije izuma mikroprocesora, digitalni računar se sastojao od više printanih ploča koje su bile međusobno spojene na osnovnoj ploči. [[Procesor|Centralna procesorska jedinica]] (CPU), memorija i [[Periferija|periferna oprema]] bile su odvojene štampane ploče, spojene na osnovnu ploču. Sabirnica S-100 iz 1970-ih godina bila je primjer sistema sa osnovnom pločom.

Najpopularniji računari iz 1980, poput [[Apple II]] i [[IBM PC]], javno su predstavili svoje nacrte i drugu dokumentaciju koja je omogućila da i drugi kopiraju dizajn i prave zamjenske matične ploče.

Tokom kasnih 80-ih i početka 1990-ih postalo je isplativije integrirati mnoge funkcije u matičnu ploču. Krajem osamdesetih matične ploče ličnih računara počele su uključivati pojedinačne čipove koji su mogli podržati: [[Tastatura|tastaturu]], [[Miš (hardver)|miš]], [[Flopi disk|disketne jedinice]], [[Serijski port|serijske portove]] i [[Paralelni port|paralelne portove]]. Do kasnih devedesetih godina, mnoge matične ploče su uključivale mnoge funkcionalnosti u sebe kao što su integrirani čipovi za [[Računarska mreža|računarsku mrežu]] i zvuk, i čak [[Računarska grafika|grafiku]], iako za potrebe većih mogućnosti obrade grafike, [[grafička kartica]] je najčešće bila jedina odvojena komponenta.

Računari  iz 1990-ih integrirali su najčešće periferne uređaje. To je čak uključivalo matične ploče bez mogućnosti nadogradnje komponenti, trend koji će postati uobičajen i sve češći dolaskom [[Tablet (računar)|tablet računara]] i ostalih prenosnika manjih dimenzija. Memorija, procesor, mrežni kontroler, izvor napajanja i pohrana su danas obično integrirani u takve sisteme.

== Dizajn ==
[[Datoteka:386DX40_MB_Jaguar_V.jpg|mini| Matična ploča Octek Jaguar V iz 1993. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://redhill.net.au/b/b-93.html|title=Golden Oldies: 1993 mainboards|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513024500/http://www.redhill.net.au/b/b-93.html|archivedate=13. 5. 2007|accessdate=27. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Ova ploča ima malo ugrađenih perifernih uređaja, i zato ima 6 utora predviđenih za [[ISA autobus|ISA]] kartice.Veliki priključak za [[AT tastatura|AT tastature]] sa desne strane je jedini periferni interfejs. ]]
[[Datoteka:Samsung_galaxy_s2_internal2.JPG|mini|Matična ploča Samsung Galaxy SII; gotovo sve funkcije uređaja integrisane su u vrlo maloj ploči]]
Matična ploča pruža električne veze putem kojih komuniciraju ostale komponente sistema. Za razliku od osnovne ploče, ona također sadrži centralnu procesorsku jedinicu i udomljava druge podsisteme i uređaje.

Tipično računar ima [[mikroprocesor]], glavnu memoriju i ostale bitne komponente spojene na matičnu ploču. Ostale komponente kao što su [[vanjska pohrana]], kontroleri za [[Grafička kartica|video]] prikaz i [[Zvučna kartica|zvuk]] i periferni uređaji mogu se priključiti na matičnu ploču kao priključne kartice ili putem kablova.

Važna komponenta matične ploče je [[Chipset|čipset]] mikroprocesora, koji pruža potporne interfejse između CPU-a i različitih [[sabirnica]] i vanjskih komponenti. Ovaj čipset u određenoj mjeri određuje i mogućnosti matične ploče.

Moderne matične ploče uključuju:

* [[Socket|CPU utor (socket)]] u koje je moguće instalirati jedan ili više [[mikroprocesor]]a. Neki su direktno zalemljeni, kao što je [[VIA C3]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|title=CPU Socket Types Explained: From Socket 5 To BGA [MakeUseOf Explains]|date=25. 1. 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150407165233/http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|archivedate=7. 4. 2015|accessdate=12. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; 
* Memorijski utori u koje se instalira glavna memorija sistema, obično u obliku [[DIMM]] modula koji sadrže [[Dinamična memorija sa slučajnim pristupom|DRAM]] čipove 
* [[Chipset|Čipset]] koji formira interfejs između procesorske [[Prednja sabirnica|prednje sabirnice]], glavne memorije i perifernih sabirnica 
* Memorijski čip (obično [[Flash memorija|Flash ROM]] u modernim matičnim pločama) koji sadrži [[Firmware|firmver]] ili [[BIOS|BIOS/UEFI sistema]]
* [[Taktni oscilator|Taktni generator]] koji proizvodi sistemski taktni signal za sinhronizaciju raznih komponenti 
* Utori za [[Proširujuća kartica|proširujuće kartice]]  
* Konektori za napajanje, koji primaju električnu energiju iz računarskog [[Napojna jedinica|napajanja]] i napajaju CPU, čipset, glavnu memoriju, grafičke kartice i kartice za proširenje.  
* Konektori za tvrde diskove, obično samo [[SATA]]. U prošlosti su bili [[Integrated Drive Electronics|IDE konektori]]. Diskovi se također povezuju sa napajanjem.

S obzirom na veliku toplotu koju stvaraju jači CPU-ovi i komponente, moderne matične ploče gotovo uvijek uključuju hladnjake i mjesta montiranja za ventilatore kako bi raspršili suvišnu toplotu.

=== Formati ===
[[Datoteka:Motherboards_form_factors.svg|mini|Razni formati matičnih ploča]]
{{Glavni|Format matične ploče}}
Matične ploče proizvode se u različitim veličinama i oblicima, od kojih su neki specifični za pojedine proizvođače računara. Matične ploče su dizajnirane da budu kompatibilne sa različitim veličinama [[Računarsko kućište|kućišta]]. Većina matičnih ploča ličnih računara koristi [[ATX]] standard. Veličina matične ploče i jedinice napajanja (PSU) moraju se podudarati, iako će neke manje matične ploče iz iste porodice odgovarati i kućištima koja su predviđena za veće ploče. Na primjer, ATX kućište obično može primiti i microATX matičnu ploču. Računari danas uglavnom koriste visoko integrisane, minijaturisane i prilagođene matične ploče. To je jedan od razloga što su prenosni računari teško nadogradivi i njihova popravka jako skupa. Često zbog kvara samo jedne komponente prijenosnog računara potrebna je zamjena cijele matične ploče, koja je obično skuplja od čitave mašine.

=== CPU utori ===
CPU utor jeste utor koji je pričvršćen za printanu ploču (PCB) i koji udomljava centralnu procesorsku jedinicu (CPU). To je posebna vrsta utora sa integralnim kolom koji ima jako veliki broj kontaktnih nožica. CPU utor pruža fizičku strukturu za podršku CPU-a, podršku za hladnjak, i najvažnije, pruža električki interfejs između ploče i CPU-a. Procesorski utori na matičnoj ploči najčešće se mogu naći u većini ličnih i [[Server|serverskih računara]] (prenosni računari često direktno integrišu procesor), posebno onih zasnovanim na [[Procesorska arhitektura x86|Intel x86]] arhitekturi.

=== Integrisana periferija ===
Uz stalno smanjenje troškova i veličinu [[Integralno kolo|integralnih kola]], bilo je moguće integrisati sve više funkcija u samu matičnu ploču. Neki od najčešćih su:

* Disk kontroleri za [[Flopi disk|disketnu jedinicu]], do 2 [[Integrated Drive Electronics|PATA]] pogona i do 6 [[SATA]] pogona (uključujući [[RAID |RAID 0/1]] podršku). Od 2017. sve češći je i [[M.2 interfejs]] za jako brze [[SSD]] uređaje.
* Integrisani grafički procesor koji podržava [[2D računarska grafika|2D]] i [[3D računarska grafika|3D]] grafiku. U savremenim pločama, grafički procesor se nalazi u CPU, dok ploča pruža samo fizički interfejs sa [[DVI]], [[VGA]], [[HDMI]], [[DisplayPort]] izlazima
*[[Zvučna kartica|Integrisana zvučna kartica koja]] podržava 8-kanalni (7.1) zvuk i S/PDIF izlaz
*[[Ethernet]] [[Mrežna kartica|mrežni kontroler]] za povezivanje s [[Local Area Network|LAN-om]] i [[Internet]]om
*[[USB]] kontroler
* Senzori temperature, napona i brzine ventilatora koji omogućavaju [[softver]]u da prati zdravlje komponenti računara.
*[[Wi-Fi]] adapter

=== Utori za kartice ===
[[Datoteka:Motherboard_diagram.svg|mini|Dijagram moderne matične ploče koja podržava brojne ugrađene periferne funkcije kao i nekoliko utora za proširenje]]
Standardna, moderna ATX matična ploča obično će imati dvije ili tri [[PCI Express|PCI-Express]] 16x veze za grafičku karticu, nijedan, jedan ili dva stara PCI slota za razne kartice za proširenje i jedan ili više PCI-E 1x, 4x utora. (koji je nasljednik [[Peripheral Component Interconnect|PCI]])

Neke matične ploče imaju dva ili više PCI-E 16x utora kako bi omogućili posebnu grafičku tehnologiju koja se zove [[SLI]] (za [[NVIDIA|Nvidia]]) i [[Crossfire]] (za [[AMD]]). Omogućuju povezivanje 2 do 4 grafičke kartice.

=== Temperatura i pouzdanost ===
Studija iz 2003. utvrdila je da se neki računarski ruše i ponašaju čudno ne zbog greške u [[softver]]u ili perifernom [[hardver]]u, već zbog istrošenih [[kondenzator]]a na matičnim pločama PC-a.&lt;ref&gt;''[[C't|c't Magazine]]'', vol. 21, pp. 216-221. 2003.&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je to rezultat neispravne formulacije elektrolita,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|title=Faults &amp; Failures: Leaking Capacitors Muck up Motherboards|last=Chiu|first=Yu-Tzu|last2=Moore|first2=Samuel K.|date=31. 1. 2003|publisher=IEEE Spectrum|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030219071949/http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|archivedate=19. 2. 2003|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; nazvana i [[kondenzatorska kuga]].

Standardne matične ploče koriste [[Elektrolitički kondenzator|elektrolitičke kondenzatore]] za filtriranje [[Istosmjerna struja|istosmjerne]] struje. Ovi kondenzatori stare brzinom koja ovisi o temperaturi, jer njihovi [[elektrolit]]i na bazi vode polako isparavaju. To može dovesti do gubitka kapaciteta i naknadnih neispravnosti matične ploče zbog nestabilnosti [[Električni napon|napona]]. Zbog te činjenice, efikasno hlađenje sistema može produžiti životni vijek ploče i do 4 godine.&lt;ref&gt;Carey Holzman ''The healthy PC: preventive care and home remedies for your computer'' McGraw-Hill Professional, 2003 {{ISBN|0-07-222923-3}} page 174&lt;/ref&gt; Također, kvaliteta kondenzatora je jako bitna.

S druge strane, matične ploče srednjeg i visokog razreda koriste isključivo [[Čvrsti kondenzator|čvrste kondenzatore]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|title=-- GIGABYTE --Geeks Column of the Week - All Solid Capacitor|website=www.gigabyte.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170327102017/http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|archivedate=27. 3. 2017|accessdate=6. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ovi kondenzatori su procijenjeni za 5.000, 10.000 ili 12.000 radnih sati na temperaturi od {{Convert|105|C}}, produžujući predviđeni vijek trajanja u usporedbi sa standardnim čvrstim kondenzatorima.

== Pokretanje sistema pomoću BIOS-a ==
{{Glavni|Pokretanje (računarstvo)}}
Većina modernih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] i [[BIOS]], pohranjen u [[EEPROM]] čipu zalemljenom za matičnu ploču za [[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]]. Kad se prvi put upali računar, matična ploča i BIOS firmware testira i konfiguriše memoriju, strujne krugove i periferne uređaje. Ovaj test se zove Power-On Self Test (POST) koji testira većinu hardvera prije pokretanja operativnog sistema.

Većina savremenih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] koji je nasljednik BIOS-a.

== Također pogledajte ==
* [[Accelerated Graphics Port]]
* [[CMOS baterija]]
* [[Overclocking]]
* [[Sistem na jednoj ploči]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* {{DMOZ|Computers/Hardware/Components/Motherboards|Matične ploče}}   
* [http://www.wimsbios.com/biosupdates.jsp Popis proizvođača matičnih ploča i linkovi za ažuriranja BIOS-a] 
* [http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ Šta je matična ploča?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127104907/http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ |date=27. 11. 2005 }} 
* [https://web.archive.org/web/20070226125947/http://www.hardcoreware.net/reviews/review-335-1.htm Izrada matične ploče: ECS Factory Tour] 
* [https://web.archive.org/web/20090218000208/http://hardcoreware.net/reviews/review-217-1.htm Izrada matične ploče: Tour of Gigabyte Factory] 
* [https://www.xtremegaminerd.com/types-of-motherboard/ Faktor oblika i upotrebe matične ploče]

{{Hardver}}
{{Commonscat|Computer motherboards}}

[[Kategorija:Matična ploča| ]]</text>
      <sha1>mp58xer2vnesll7jlkd0c3r8icm55i6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428391</id>
      <parentid>3428390</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T07:33:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marja098</username>
        <id>145123</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15453" xml:space="preserve">{{Infokutija hardver
| ime        = Matična ploča
| slika       = ASRock K7VT4A Pro Mainboard.jpg
| opis_slike     = ATX matična ploča
| kon1       = Uređaje
| preko1_1      = kablova
| kon2 = Čipove
| preko2_1 = [[Socket]]a
| kon3 = Proširujuće kartice
| preko3_1 = [[PCI]]
| preko3_2 = [[AGP]]
| preko3_3 = [[PCI Express]]
| ime-klase  = Standardni formati
| klasa1      = ATX
| klasa2 = microATX
| klasa3 = 
| proizv1      = 
| proizv2 = 
| proizv3 = 
| proizv4 = 
| proizv5 = 
}}

'''Matična ploča''' ({{Jez-en|Motherboard}}, ponekad se naziva i '''glavna ploča''', '''sistemska ploča''', '''logička ploča'''&lt;ref name=&quot;Engadget&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|title=Apple sneaks new logic board into whining MacBook Pros|last=Miller|first=Paul|date=8. 7. 2006|publisher=Engadget|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131004212600/http://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|archivedate=4. 10. 2013|url-status=live|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;, ili skraćeno '''MB''') jest glavna [[Printana ploča (elektrotehnika)|printana ploča]] (PCB) koja se nalazi u računarima opće namjene i drugim proširivim sistemi. Sadrži i omogućava komunikaciju između mnogih ključnih elektroničkih komponenti sistema, kao što su [[Procesor|centralni procesor]] (CPU) i [[Memorija računara|memorija]], te osigurava utore za povezivanje ostalih [[Periferija|perifernih uređaja]].&lt;ref&gt;https://www.wepc.com/tips/how-are-motherboards-made-manufacturing/&lt;/ref &lt;ref name=&quot;PC Gamer Build&quot;&gt;{{cite web|url=https://pcgamerbuild.com/best-mini-itx-motherboard/|title=Best Mini ITX motherboard guide &amp; buying tips|last=PC Gamer Build|first=Mark|date=20. 8. 2022|publisher=PC Gamer Build|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131004212600/https://pcgamerbuild.com/best-mini-itx-motherboard/|archivedate=4. 10. 2013|url-status=live|accessdate=20. 08. 2022}}&lt;/ref&gt; Za razliku od [[Osnovna ploča|osnovne ploče]], matična ploča obično sadrži mnoge podsisteme kao što su centralni procesor, ulazno/izlazni čipset, memorijske kontrolere, razne interfejs konektore i druge komponente namijenjene za opću upotrebu.

''Matična ploča'' se izričito odnosi na [[Printana ploča (elektrotehnika)|printanu ploču]] sa mogućnošću proširenja i ubacivanja raznih drugih komponenti, i zbog toga se ova ploča naziva maticom na koju se sve ostalo spaja, što uključuje [[Periferija|periferne uređaje]], interfejs kartice i [[Proširujuća kartica|proširujuće]] [[Zvučna kartica|kartice]] kao što su: [[Zvučna kartica|zvučne kartice]], [[Grafička kartica|video kartice]], [[Mrežna kartica|mrežne kartice]], [[Tvrdi disk|hard diskove]] ili druge oblike skladištenja; [[TV tuner|TV tuner kartice]], kartice koje nude dodatne [[USB]] ili [[FireWire]] utore i razne druge prilagođene komponente.

== Historija ==
Prije izuma mikroprocesora, digitalni računar se sastojao od više printanih ploča koje su bile međusobno spojene na osnovnoj ploči. [[Procesor|Centralna procesorska jedinica]] (CPU), memorija i [[Periferija|periferna oprema]] bile su odvojene štampane ploče, spojene na osnovnu ploču. Sabirnica S-100 iz 1970-ih godina bila je primjer sistema sa osnovnom pločom.

Najpopularniji računari iz 1980, poput [[Apple II]] i [[IBM PC]], javno su predstavili svoje nacrte i drugu dokumentaciju koja je omogućila da i drugi kopiraju dizajn i prave zamjenske matične ploče.

Tokom kasnih 80-ih i početka 1990-ih postalo je isplativije integrirati mnoge funkcije u matičnu ploču. Krajem osamdesetih matične ploče ličnih računara počele su uključivati pojedinačne čipove koji su mogli podržati: [[Tastatura|tastaturu]], [[Miš (hardver)|miš]], [[Flopi disk|disketne jedinice]], [[Serijski port|serijske portove]] i [[Paralelni port|paralelne portove]]. Do kasnih devedesetih godina, mnoge matične ploče su uključivale mnoge funkcionalnosti u sebe kao što su integrirani čipovi za [[Računarska mreža|računarsku mrežu]] i zvuk, i čak [[Računarska grafika|grafiku]], iako za potrebe većih mogućnosti obrade grafike, [[grafička kartica]] je najčešće bila jedina odvojena komponenta.

Računari  iz 1990-ih integrirali su najčešće periferne uređaje. To je čak uključivalo matične ploče bez mogućnosti nadogradnje komponenti, trend koji će postati uobičajen i sve češći dolaskom [[Tablet (računar)|tablet računara]] i ostalih prenosnika manjih dimenzija. Memorija, procesor, mrežni kontroler, izvor napajanja i pohrana su danas obično integrirani u takve sisteme.

== Dizajn ==
[[Datoteka:386DX40_MB_Jaguar_V.jpg|mini| Matična ploča Octek Jaguar V iz 1993. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://redhill.net.au/b/b-93.html|title=Golden Oldies: 1993 mainboards|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513024500/http://www.redhill.net.au/b/b-93.html|archivedate=13. 5. 2007|accessdate=27. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Ova ploča ima malo ugrađenih perifernih uređaja, i zato ima 6 utora predviđenih za [[ISA autobus|ISA]] kartice.Veliki priključak za [[AT tastatura|AT tastature]] sa desne strane je jedini periferni interfejs. ]]
[[Datoteka:Samsung_galaxy_s2_internal2.JPG|mini|Matična ploča Samsung Galaxy SII; gotovo sve funkcije uređaja integrisane su u vrlo maloj ploči]]
Matična ploča pruža električne veze putem kojih komuniciraju ostale komponente sistema. Za razliku od osnovne ploče, ona također sadrži centralnu procesorsku jedinicu i udomljava druge podsisteme i uređaje.

Tipično računar ima [[mikroprocesor]], glavnu memoriju i ostale bitne komponente spojene na matičnu ploču. Ostale komponente kao što su [[vanjska pohrana]], kontroleri za [[Grafička kartica|video]] prikaz i [[Zvučna kartica|zvuk]] i periferni uređaji mogu se priključiti na matičnu ploču kao priključne kartice ili putem kablova.

Važna komponenta matične ploče je [[Chipset|čipset]] mikroprocesora, koji pruža potporne interfejse između CPU-a i različitih [[sabirnica]] i vanjskih komponenti. Ovaj čipset u određenoj mjeri određuje i mogućnosti matične ploče.

Moderne matične ploče uključuju:

* [[Socket|CPU utor (socket)]] u koje je moguće instalirati jedan ili više [[mikroprocesor]]a. Neki su direktno zalemljeni, kao što je [[VIA C3]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|title=CPU Socket Types Explained: From Socket 5 To BGA [MakeUseOf Explains]|date=25. 1. 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150407165233/http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|archivedate=7. 4. 2015|accessdate=12. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; 
* Memorijski utori u koje se instalira glavna memorija sistema, obično u obliku [[DIMM]] modula koji sadrže [[Dinamična memorija sa slučajnim pristupom|DRAM]] čipove 
* [[Chipset|Čipset]] koji formira interfejs između procesorske [[Prednja sabirnica|prednje sabirnice]], glavne memorije i perifernih sabirnica 
* Memorijski čip (obično [[Flash memorija|Flash ROM]] u modernim matičnim pločama) koji sadrži [[Firmware|firmver]] ili [[BIOS|BIOS/UEFI sistema]]
* [[Taktni oscilator|Taktni generator]] koji proizvodi sistemski taktni signal za sinhronizaciju raznih komponenti 
* Utori za [[Proširujuća kartica|proširujuće kartice]]  
* Konektori za napajanje, koji primaju električnu energiju iz računarskog [[Napojna jedinica|napajanja]] i napajaju CPU, čipset, glavnu memoriju, grafičke kartice i kartice za proširenje.  
* Konektori za tvrde diskove, obično samo [[SATA]]. U prošlosti su bili [[Integrated Drive Electronics|IDE konektori]]. Diskovi se također povezuju sa napajanjem.

S obzirom na veliku toplotu koju stvaraju jači CPU-ovi i komponente, moderne matične ploče gotovo uvijek uključuju hladnjake i mjesta montiranja za ventilatore kako bi raspršili suvišnu toplotu.

=== Formati ===
[[Datoteka:Motherboards_form_factors.svg|mini|Razni formati matičnih ploča]]
{{Glavni|Format matične ploče}}
Matične ploče proizvode se u različitim veličinama i oblicima, od kojih su neki specifični za pojedine proizvođače računara. Matične ploče su dizajnirane da budu kompatibilne sa različitim veličinama [[Računarsko kućište|kućišta]]. Većina matičnih ploča ličnih računara koristi [[ATX]] standard. Veličina matične ploče i jedinice napajanja (PSU) moraju se podudarati, iako će neke manje matične ploče iz iste porodice odgovarati i kućištima koja su predviđena za veće ploče. Na primjer, ATX kućište obično može primiti i microATX matičnu ploču. Računari danas uglavnom koriste visoko integrisane, minijaturisane i prilagođene matične ploče. To je jedan od razloga što su prenosni računari teško nadogradivi i njihova popravka jako skupa. Često zbog kvara samo jedne komponente prijenosnog računara potrebna je zamjena cijele matične ploče, koja je obično skuplja od čitave mašine.

=== CPU utori ===
CPU utor jeste utor koji je pričvršćen za printanu ploču (PCB) i koji udomljava centralnu procesorsku jedinicu (CPU). To je posebna vrsta utora sa integralnim kolom koji ima jako veliki broj kontaktnih nožica. CPU utor pruža fizičku strukturu za podršku CPU-a, podršku za hladnjak, i najvažnije, pruža električki interfejs između ploče i CPU-a. Procesorski utori na matičnoj ploči najčešće se mogu naći u većini ličnih i [[Server|serverskih računara]] (prenosni računari često direktno integrišu procesor), posebno onih zasnovanim na [[Procesorska arhitektura x86|Intel x86]] arhitekturi.

=== Integrisana periferija ===
Uz stalno smanjenje troškova i veličinu [[Integralno kolo|integralnih kola]], bilo je moguće integrisati sve više funkcija u samu matičnu ploču. Neki od najčešćih su:

* Disk kontroleri za [[Flopi disk|disketnu jedinicu]], do 2 [[Integrated Drive Electronics|PATA]] pogona i do 6 [[SATA]] pogona (uključujući [[RAID |RAID 0/1]] podršku). Od 2017. sve češći je i [[M.2 interfejs]] za jako brze [[SSD]] uređaje.
* Integrisani grafički procesor koji podržava [[2D računarska grafika|2D]] i [[3D računarska grafika|3D]] grafiku. U savremenim pločama, grafički procesor se nalazi u CPU, dok ploča pruža samo fizički interfejs sa [[DVI]], [[VGA]], [[HDMI]], [[DisplayPort]] izlazima
*[[Zvučna kartica|Integrisana zvučna kartica koja]] podržava 8-kanalni (7.1) zvuk i S/PDIF izlaz
*[[Ethernet]] [[Mrežna kartica|mrežni kontroler]] za povezivanje s [[Local Area Network|LAN-om]] i [[Internet]]om
*[[USB]] kontroler
* Senzori temperature, napona i brzine ventilatora koji omogućavaju [[softver]]u da prati zdravlje komponenti računara.
*[[Wi-Fi]] adapter

=== Utori za kartice ===
[[Datoteka:Motherboard_diagram.svg|mini|Dijagram moderne matične ploče koja podržava brojne ugrađene periferne funkcije kao i nekoliko utora za proširenje]]
Standardna, moderna ATX matična ploča obično će imati dvije ili tri [[PCI Express|PCI-Express]] 16x veze za grafičku karticu, nijedan, jedan ili dva stara PCI slota za razne kartice za proširenje i jedan ili više PCI-E 1x, 4x utora. (koji je nasljednik [[Peripheral Component Interconnect|PCI]])

Neke matične ploče imaju dva ili više PCI-E 16x utora kako bi omogućili posebnu grafičku tehnologiju koja se zove [[SLI]] (za [[NVIDIA|Nvidia]]) i [[Crossfire]] (za [[AMD]]). Omogućuju povezivanje 2 do 4 grafičke kartice.

=== Temperatura i pouzdanost ===
Studija iz 2003. utvrdila je da se neki računarski ruše i ponašaju čudno ne zbog greške u [[softver]]u ili perifernom [[hardver]]u, već zbog istrošenih [[kondenzator]]a na matičnim pločama PC-a.&lt;ref&gt;''[[C't|c't Magazine]]'', vol. 21, pp. 216-221. 2003.&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je to rezultat neispravne formulacije elektrolita,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|title=Faults &amp; Failures: Leaking Capacitors Muck up Motherboards|last=Chiu|first=Yu-Tzu|last2=Moore|first2=Samuel K.|date=31. 1. 2003|publisher=IEEE Spectrum|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030219071949/http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|archivedate=19. 2. 2003|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; nazvana i [[kondenzatorska kuga]].

Standardne matične ploče koriste [[Elektrolitički kondenzator|elektrolitičke kondenzatore]] za filtriranje [[Istosmjerna struja|istosmjerne]] struje. Ovi kondenzatori stare brzinom koja ovisi o temperaturi, jer njihovi [[elektrolit]]i na bazi vode polako isparavaju. To može dovesti do gubitka kapaciteta i naknadnih neispravnosti matične ploče zbog nestabilnosti [[Električni napon|napona]]. Zbog te činjenice, efikasno hlađenje sistema može produžiti životni vijek ploče i do 4 godine.&lt;ref&gt;Carey Holzman ''The healthy PC: preventive care and home remedies for your computer'' McGraw-Hill Professional, 2003 {{ISBN|0-07-222923-3}} page 174&lt;/ref&gt; Također, kvaliteta kondenzatora je jako bitna.

S druge strane, matične ploče srednjeg i visokog razreda koriste isključivo [[Čvrsti kondenzator|čvrste kondenzatore]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|title=-- GIGABYTE --Geeks Column of the Week - All Solid Capacitor|website=www.gigabyte.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170327102017/http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|archivedate=27. 3. 2017|accessdate=6. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ovi kondenzatori su procijenjeni za 5.000, 10.000 ili 12.000 radnih sati na temperaturi od {{Convert|105|C}}, produžujući predviđeni vijek trajanja u usporedbi sa standardnim čvrstim kondenzatorima.

== Pokretanje sistema pomoću BIOS-a ==
{{Glavni|Pokretanje (računarstvo)}}
Većina modernih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] i [[BIOS]], pohranjen u [[EEPROM]] čipu zalemljenom za matičnu ploču za [[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]]. Kad se prvi put upali računar, matična ploča i BIOS firmware testira i konfiguriše memoriju, strujne krugove i periferne uređaje. Ovaj test se zove Power-On Self Test (POST) koji testira većinu hardvera prije pokretanja operativnog sistema.

Većina savremenih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] koji je nasljednik BIOS-a.

== Također pogledajte ==
* [[Accelerated Graphics Port]]
* [[CMOS baterija]]
* [[Overclocking]]
* [[Sistem na jednoj ploči]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* {{DMOZ|Computers/Hardware/Components/Motherboards|Matične ploče}}   
* [http://www.wimsbios.com/biosupdates.jsp Popis proizvođača matičnih ploča i linkovi za ažuriranja BIOS-a] 
* [http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ Šta je matična ploča?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127104907/http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ |date=27. 11. 2005 }} 
* [https://web.archive.org/web/20070226125947/http://www.hardcoreware.net/reviews/review-335-1.htm Izrada matične ploče: ECS Factory Tour] 
* [https://web.archive.org/web/20090218000208/http://hardcoreware.net/reviews/review-217-1.htm Izrada matične ploče: Tour of Gigabyte Factory] 
* [https://www.xtremegaminerd.com/types-of-motherboard/ Faktor oblika i upotrebe matične ploče]

{{Hardver}}
{{Commonscat|Computer motherboards}}

[[Kategorija:Matična ploča| ]]</text>
      <sha1>r3hbpbzhjwkruzf9doqtg0d79wcp485</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428392</id>
      <parentid>3428391</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T07:36:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marja098</username>
        <id>145123</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15120" xml:space="preserve">{{Infokutija hardver
| ime        = Matična ploča
| slika       = ASRock K7VT4A Pro Mainboard.jpg
| opis_slike     = ATX matična ploča
| kon1       = Uređaje
| preko1_1      = kablova
| kon2 = Čipove
| preko2_1 = [[Socket]]a
| kon3 = Proširujuće kartice
| preko3_1 = [[PCI]]
| preko3_2 = [[AGP]]
| preko3_3 = [[PCI Express]]
| ime-klase  = Standardni formati
| klasa1      = ATX
| klasa2 = microATX
| klasa3 = 
| proizv1      = 
| proizv2 = 
| proizv3 = 
| proizv4 = 
| proizv5 = 
}}

'''Matična ploča''' ({{Jez-en|Motherboard}}, ponekad se naziva i '''glavna ploča''', '''sistemska ploča''', '''logička ploča'''&lt;ref name=&quot;Engadget&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|title=Apple sneaks new logic board into whining MacBook Pros|last=Miller|first=Paul|date=8. 7. 2006|publisher=Engadget|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131004212600/http://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|archivedate=4. 10. 2013|url-status=live|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;, ili skraćeno '''MB''') jest glavna [[Printana ploča (elektrotehnika)|printana ploča]] (PCB) koja se nalazi u računarima opće namjene i drugim proširivim sistemi. Sadrži i omogućava komunikaciju između mnogih ključnih elektroničkih komponenti sistema, kao što su [[Procesor|centralni procesor]] (CPU) i [[Memorija računara|memorija]], te osigurava utore za povezivanje ostalih [[Periferija|perifernih uređaja]].&lt;ref&gt;https://pcgamerbuild.com/best-mini-itx-motherboard/&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;https://www.wepc.com/tips/how-are-motherboards-made-manufacturing/&lt;/ref&gt; Za razliku od [[Osnovna ploča|osnovne ploče]], matična ploča obično sadrži mnoge podsisteme kao što su centralni procesor, ulazno/izlazni čipset, memorijske kontrolere, razne interfejs konektore i druge komponente namijenjene za opću upotrebu.

''Matična ploča'' se izričito odnosi na [[Printana ploča (elektrotehnika)|printanu ploču]] sa mogućnošću proširenja i ubacivanja raznih drugih komponenti, i zbog toga se ova ploča naziva maticom na koju se sve ostalo spaja, što uključuje [[Periferija|periferne uređaje]], interfejs kartice i [[Proširujuća kartica|proširujuće]] [[Zvučna kartica|kartice]] kao što su: [[Zvučna kartica|zvučne kartice]], [[Grafička kartica|video kartice]], [[Mrežna kartica|mrežne kartice]], [[Tvrdi disk|hard diskove]] ili druge oblike skladištenja; [[TV tuner|TV tuner kartice]], kartice koje nude dodatne [[USB]] ili [[FireWire]] utore i razne druge prilagođene komponente.

== Historija ==
Prije izuma mikroprocesora, digitalni računar se sastojao od više printanih ploča koje su bile međusobno spojene na osnovnoj ploči. [[Procesor|Centralna procesorska jedinica]] (CPU), memorija i [[Periferija|periferna oprema]] bile su odvojene štampane ploče, spojene na osnovnu ploču. Sabirnica S-100 iz 1970-ih godina bila je primjer sistema sa osnovnom pločom.

Najpopularniji računari iz 1980, poput [[Apple II]] i [[IBM PC]], javno su predstavili svoje nacrte i drugu dokumentaciju koja je omogućila da i drugi kopiraju dizajn i prave zamjenske matične ploče.

Tokom kasnih 80-ih i početka 1990-ih postalo je isplativije integrirati mnoge funkcije u matičnu ploču. Krajem osamdesetih matične ploče ličnih računara počele su uključivati pojedinačne čipove koji su mogli podržati: [[Tastatura|tastaturu]], [[Miš (hardver)|miš]], [[Flopi disk|disketne jedinice]], [[Serijski port|serijske portove]] i [[Paralelni port|paralelne portove]]. Do kasnih devedesetih godina, mnoge matične ploče su uključivale mnoge funkcionalnosti u sebe kao što su integrirani čipovi za [[Računarska mreža|računarsku mrežu]] i zvuk, i čak [[Računarska grafika|grafiku]], iako za potrebe većih mogućnosti obrade grafike, [[grafička kartica]] je najčešće bila jedina odvojena komponenta.

Računari  iz 1990-ih integrirali su najčešće periferne uređaje. To je čak uključivalo matične ploče bez mogućnosti nadogradnje komponenti, trend koji će postati uobičajen i sve češći dolaskom [[Tablet (računar)|tablet računara]] i ostalih prenosnika manjih dimenzija. Memorija, procesor, mrežni kontroler, izvor napajanja i pohrana su danas obično integrirani u takve sisteme.

== Dizajn ==
[[Datoteka:386DX40_MB_Jaguar_V.jpg|mini| Matična ploča Octek Jaguar V iz 1993. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://redhill.net.au/b/b-93.html|title=Golden Oldies: 1993 mainboards|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513024500/http://www.redhill.net.au/b/b-93.html|archivedate=13. 5. 2007|accessdate=27. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Ova ploča ima malo ugrađenih perifernih uređaja, i zato ima 6 utora predviđenih za [[ISA autobus|ISA]] kartice.Veliki priključak za [[AT tastatura|AT tastature]] sa desne strane je jedini periferni interfejs. ]]
[[Datoteka:Samsung_galaxy_s2_internal2.JPG|mini|Matična ploča Samsung Galaxy SII; gotovo sve funkcije uređaja integrisane su u vrlo maloj ploči]]
Matična ploča pruža električne veze putem kojih komuniciraju ostale komponente sistema. Za razliku od osnovne ploče, ona također sadrži centralnu procesorsku jedinicu i udomljava druge podsisteme i uređaje.

Tipično računar ima [[mikroprocesor]], glavnu memoriju i ostale bitne komponente spojene na matičnu ploču. Ostale komponente kao što su [[vanjska pohrana]], kontroleri za [[Grafička kartica|video]] prikaz i [[Zvučna kartica|zvuk]] i periferni uređaji mogu se priključiti na matičnu ploču kao priključne kartice ili putem kablova.

Važna komponenta matične ploče je [[Chipset|čipset]] mikroprocesora, koji pruža potporne interfejse između CPU-a i različitih [[sabirnica]] i vanjskih komponenti. Ovaj čipset u određenoj mjeri određuje i mogućnosti matične ploče.

Moderne matične ploče uključuju:

* [[Socket|CPU utor (socket)]] u koje je moguće instalirati jedan ili više [[mikroprocesor]]a. Neki su direktno zalemljeni, kao što je [[VIA C3]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|title=CPU Socket Types Explained: From Socket 5 To BGA [MakeUseOf Explains]|date=25. 1. 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150407165233/http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|archivedate=7. 4. 2015|accessdate=12. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; 
* Memorijski utori u koje se instalira glavna memorija sistema, obično u obliku [[DIMM]] modula koji sadrže [[Dinamična memorija sa slučajnim pristupom|DRAM]] čipove 
* [[Chipset|Čipset]] koji formira interfejs između procesorske [[Prednja sabirnica|prednje sabirnice]], glavne memorije i perifernih sabirnica 
* Memorijski čip (obično [[Flash memorija|Flash ROM]] u modernim matičnim pločama) koji sadrži [[Firmware|firmver]] ili [[BIOS|BIOS/UEFI sistema]]
* [[Taktni oscilator|Taktni generator]] koji proizvodi sistemski taktni signal za sinhronizaciju raznih komponenti 
* Utori za [[Proširujuća kartica|proširujuće kartice]]  
* Konektori za napajanje, koji primaju električnu energiju iz računarskog [[Napojna jedinica|napajanja]] i napajaju CPU, čipset, glavnu memoriju, grafičke kartice i kartice za proširenje.  
* Konektori za tvrde diskove, obično samo [[SATA]]. U prošlosti su bili [[Integrated Drive Electronics|IDE konektori]]. Diskovi se također povezuju sa napajanjem.

S obzirom na veliku toplotu koju stvaraju jači CPU-ovi i komponente, moderne matične ploče gotovo uvijek uključuju hladnjake i mjesta montiranja za ventilatore kako bi raspršili suvišnu toplotu.

=== Formati ===
[[Datoteka:Motherboards_form_factors.svg|mini|Razni formati matičnih ploča]]
{{Glavni|Format matične ploče}}
Matične ploče proizvode se u različitim veličinama i oblicima, od kojih su neki specifični za pojedine proizvođače računara. Matične ploče su dizajnirane da budu kompatibilne sa različitim veličinama [[Računarsko kućište|kućišta]]. Većina matičnih ploča ličnih računara koristi [[ATX]] standard. Veličina matične ploče i jedinice napajanja (PSU) moraju se podudarati, iako će neke manje matične ploče iz iste porodice odgovarati i kućištima koja su predviđena za veće ploče. Na primjer, ATX kućište obično može primiti i microATX matičnu ploču. Računari danas uglavnom koriste visoko integrisane, minijaturisane i prilagođene matične ploče. To je jedan od razloga što su prenosni računari teško nadogradivi i njihova popravka jako skupa. Često zbog kvara samo jedne komponente prijenosnog računara potrebna je zamjena cijele matične ploče, koja je obično skuplja od čitave mašine.

=== CPU utori ===
CPU utor jeste utor koji je pričvršćen za printanu ploču (PCB) i koji udomljava centralnu procesorsku jedinicu (CPU). To je posebna vrsta utora sa integralnim kolom koji ima jako veliki broj kontaktnih nožica. CPU utor pruža fizičku strukturu za podršku CPU-a, podršku za hladnjak, i najvažnije, pruža električki interfejs između ploče i CPU-a. Procesorski utori na matičnoj ploči najčešće se mogu naći u većini ličnih i [[Server|serverskih računara]] (prenosni računari često direktno integrišu procesor), posebno onih zasnovanim na [[Procesorska arhitektura x86|Intel x86]] arhitekturi.

=== Integrisana periferija ===
Uz stalno smanjenje troškova i veličinu [[Integralno kolo|integralnih kola]], bilo je moguće integrisati sve više funkcija u samu matičnu ploču. Neki od najčešćih su:

* Disk kontroleri za [[Flopi disk|disketnu jedinicu]], do 2 [[Integrated Drive Electronics|PATA]] pogona i do 6 [[SATA]] pogona (uključujući [[RAID |RAID 0/1]] podršku). Od 2017. sve češći je i [[M.2 interfejs]] za jako brze [[SSD]] uređaje.
* Integrisani grafički procesor koji podržava [[2D računarska grafika|2D]] i [[3D računarska grafika|3D]] grafiku. U savremenim pločama, grafički procesor se nalazi u CPU, dok ploča pruža samo fizički interfejs sa [[DVI]], [[VGA]], [[HDMI]], [[DisplayPort]] izlazima
*[[Zvučna kartica|Integrisana zvučna kartica koja]] podržava 8-kanalni (7.1) zvuk i S/PDIF izlaz
*[[Ethernet]] [[Mrežna kartica|mrežni kontroler]] za povezivanje s [[Local Area Network|LAN-om]] i [[Internet]]om
*[[USB]] kontroler
* Senzori temperature, napona i brzine ventilatora koji omogućavaju [[softver]]u da prati zdravlje komponenti računara.
*[[Wi-Fi]] adapter

=== Utori za kartice ===
[[Datoteka:Motherboard_diagram.svg|mini|Dijagram moderne matične ploče koja podržava brojne ugrađene periferne funkcije kao i nekoliko utora za proširenje]]
Standardna, moderna ATX matična ploča obično će imati dvije ili tri [[PCI Express|PCI-Express]] 16x veze za grafičku karticu, nijedan, jedan ili dva stara PCI slota za razne kartice za proširenje i jedan ili više PCI-E 1x, 4x utora. (koji je nasljednik [[Peripheral Component Interconnect|PCI]])

Neke matične ploče imaju dva ili više PCI-E 16x utora kako bi omogućili posebnu grafičku tehnologiju koja se zove [[SLI]] (za [[NVIDIA|Nvidia]]) i [[Crossfire]] (za [[AMD]]). Omogućuju povezivanje 2 do 4 grafičke kartice.

=== Temperatura i pouzdanost ===
Studija iz 2003. utvrdila je da se neki računarski ruše i ponašaju čudno ne zbog greške u [[softver]]u ili perifernom [[hardver]]u, već zbog istrošenih [[kondenzator]]a na matičnim pločama PC-a.&lt;ref&gt;''[[C't|c't Magazine]]'', vol. 21, pp. 216-221. 2003.&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je to rezultat neispravne formulacije elektrolita,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|title=Faults &amp; Failures: Leaking Capacitors Muck up Motherboards|last=Chiu|first=Yu-Tzu|last2=Moore|first2=Samuel K.|date=31. 1. 2003|publisher=IEEE Spectrum|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030219071949/http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|archivedate=19. 2. 2003|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; nazvana i [[kondenzatorska kuga]].

Standardne matične ploče koriste [[Elektrolitički kondenzator|elektrolitičke kondenzatore]] za filtriranje [[Istosmjerna struja|istosmjerne]] struje. Ovi kondenzatori stare brzinom koja ovisi o temperaturi, jer njihovi [[elektrolit]]i na bazi vode polako isparavaju. To može dovesti do gubitka kapaciteta i naknadnih neispravnosti matične ploče zbog nestabilnosti [[Električni napon|napona]]. Zbog te činjenice, efikasno hlađenje sistema može produžiti životni vijek ploče i do 4 godine.&lt;ref&gt;Carey Holzman ''The healthy PC: preventive care and home remedies for your computer'' McGraw-Hill Professional, 2003 {{ISBN|0-07-222923-3}} page 174&lt;/ref&gt; Također, kvaliteta kondenzatora je jako bitna.

S druge strane, matične ploče srednjeg i visokog razreda koriste isključivo [[Čvrsti kondenzator|čvrste kondenzatore]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|title=-- GIGABYTE --Geeks Column of the Week - All Solid Capacitor|website=www.gigabyte.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170327102017/http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|archivedate=27. 3. 2017|accessdate=6. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ovi kondenzatori su procijenjeni za 5.000, 10.000 ili 12.000 radnih sati na temperaturi od {{Convert|105|C}}, produžujući predviđeni vijek trajanja u usporedbi sa standardnim čvrstim kondenzatorima.

== Pokretanje sistema pomoću BIOS-a ==
{{Glavni|Pokretanje (računarstvo)}}
Većina modernih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] i [[BIOS]], pohranjen u [[EEPROM]] čipu zalemljenom za matičnu ploču za [[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]]. Kad se prvi put upali računar, matična ploča i BIOS firmware testira i konfiguriše memoriju, strujne krugove i periferne uređaje. Ovaj test se zove Power-On Self Test (POST) koji testira većinu hardvera prije pokretanja operativnog sistema.

Većina savremenih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] koji je nasljednik BIOS-a.

== Također pogledajte ==
* [[Accelerated Graphics Port]]
* [[CMOS baterija]]
* [[Overclocking]]
* [[Sistem na jednoj ploči]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* {{DMOZ|Computers/Hardware/Components/Motherboards|Matične ploče}}   
* [http://www.wimsbios.com/biosupdates.jsp Popis proizvođača matičnih ploča i linkovi za ažuriranja BIOS-a] 
* [http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ Šta je matična ploča?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127104907/http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ |date=27. 11. 2005 }} 
* [https://web.archive.org/web/20070226125947/http://www.hardcoreware.net/reviews/review-335-1.htm Izrada matične ploče: ECS Factory Tour] 
* [https://web.archive.org/web/20090218000208/http://hardcoreware.net/reviews/review-217-1.htm Izrada matične ploče: Tour of Gigabyte Factory] 
* [https://www.xtremegaminerd.com/types-of-motherboard/ Faktor oblika i upotrebe matične ploče]

{{Hardver}}
{{Commonscat|Computer motherboards}}

[[Kategorija:Matična ploča| ]]</text>
      <sha1>6u77ccnhz2k9qz2d31qltu9z5qewnur</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428394</id>
      <parentid>3428392</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T08:39:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Marja098|Marja098]] ([[User talk:Marja098|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15057" xml:space="preserve">{{Infokutija hardver
| ime        = Matična ploča
| slika       = ASRock K7VT4A Pro Mainboard.jpg
| opis_slike     = ATX matična ploča
| kon1       = Uređaje
| preko1_1      = kablova
| kon2 = Čipove
| preko2_1 = [[Socket]]a
| kon3 = Proširujuće kartice
| preko3_1 = [[PCI]]
| preko3_2 = [[AGP]]
| preko3_3 = [[PCI Express]]
| ime-klase  = Standardni formati
| klasa1      = ATX
| klasa2 = microATX
| klasa3 = 
| proizv1      = 
| proizv2 = 
| proizv3 = 
| proizv4 = 
| proizv5 = 
}}

'''Matična ploča''' ({{Jez-en|Motherboard}}, ponekad se naziva i '''glavna ploča''', '''sistemska ploča''', '''logička ploča'''&lt;ref name=&quot;Engadget&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|title=Apple sneaks new logic board into whining MacBook Pros|last=Miller|first=Paul|date=8. 7. 2006|publisher=Engadget|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131004212600/http://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|archivedate=4. 10. 2013|url-status=live|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;, ili skraćeno '''MB''') jest glavna [[Printana ploča (elektrotehnika)|printana ploča]] (PCB) koja se nalazi u računarima opće namjene i drugim proširivim sistemi. Sadrži i omogućava komunikaciju između mnogih ključnih elektroničkih komponenti sistema, kao što su [[Procesor|centralni procesor]] (CPU) i [[Memorija računara|memorija]], te osigurava utore za povezivanje ostalih [[Periferija|perifernih uređaja]].&lt;ref&gt;https://www.wepc.com/tips/how-are-motherboards-made-manufacturing/&lt;/ref&gt; Za razliku od [[Osnovna ploča|osnovne ploče]], matična ploča obično sadrži mnoge podsisteme kao što su centralni procesor, ulazno/izlazni čipset, memorijske kontrolere, razne interfejs konektore i druge komponente namijenjene za opću upotrebu.

''Matična ploča'' se izričito odnosi na [[Printana ploča (elektrotehnika)|printanu ploču]] sa mogućnošću proširenja i ubacivanja raznih drugih komponenti, i zbog toga se ova ploča naziva maticom na koju se sve ostalo spaja, što uključuje [[Periferija|periferne uređaje]], interfejs kartice i [[Proširujuća kartica|proširujuće]] [[Zvučna kartica|kartice]] kao što su: [[Zvučna kartica|zvučne kartice]], [[Grafička kartica|video kartice]], [[Mrežna kartica|mrežne kartice]], [[Tvrdi disk|hard diskove]] ili druge oblike skladištenja; [[TV tuner|TV tuner kartice]], kartice koje nude dodatne [[USB]] ili [[FireWire]] utore i razne druge prilagođene komponente.

== Historija ==
Prije izuma mikroprocesora, digitalni računar se sastojao od više printanih ploča koje su bile međusobno spojene na osnovnoj ploči. [[Procesor|Centralna procesorska jedinica]] (CPU), memorija i [[Periferija|periferna oprema]] bile su odvojene štampane ploče, spojene na osnovnu ploču. Sabirnica S-100 iz 1970-ih godina bila je primjer sistema sa osnovnom pločom.

Najpopularniji računari iz 1980, poput [[Apple II]] i [[IBM PC]], javno su predstavili svoje nacrte i drugu dokumentaciju koja je omogućila da i drugi kopiraju dizajn i prave zamjenske matične ploče.

Tokom kasnih 80-ih i početka 1990-ih postalo je isplativije integrirati mnoge funkcije u matičnu ploču. Krajem osamdesetih matične ploče ličnih računara počele su uključivati pojedinačne čipove koji su mogli podržati: [[Tastatura|tastaturu]], [[Miš (hardver)|miš]], [[Flopi disk|disketne jedinice]], [[Serijski port|serijske portove]] i [[Paralelni port|paralelne portove]]. Do kasnih devedesetih godina, mnoge matične ploče su uključivale mnoge funkcionalnosti u sebe kao što su integrirani čipovi za [[Računarska mreža|računarsku mrežu]] i zvuk, i čak [[Računarska grafika|grafiku]], iako za potrebe većih mogućnosti obrade grafike, [[grafička kartica]] je najčešće bila jedina odvojena komponenta.

Računari  iz 1990-ih integrirali su najčešće periferne uređaje. To je čak uključivalo matične ploče bez mogućnosti nadogradnje komponenti, trend koji će postati uobičajen i sve češći dolaskom [[Tablet (računar)|tablet računara]] i ostalih prenosnika manjih dimenzija. Memorija, procesor, mrežni kontroler, izvor napajanja i pohrana su danas obično integrirani u takve sisteme.

== Dizajn ==
[[Datoteka:386DX40_MB_Jaguar_V.jpg|mini| Matična ploča Octek Jaguar V iz 1993. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://redhill.net.au/b/b-93.html|title=Golden Oldies: 1993 mainboards|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513024500/http://www.redhill.net.au/b/b-93.html|archivedate=13. 5. 2007|accessdate=27. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Ova ploča ima malo ugrađenih perifernih uređaja, i zato ima 6 utora predviđenih za [[ISA autobus|ISA]] kartice.Veliki priključak za [[AT tastatura|AT tastature]] sa desne strane je jedini periferni interfejs. ]]
[[Datoteka:Samsung_galaxy_s2_internal2.JPG|mini|Matična ploča Samsung Galaxy SII; gotovo sve funkcije uređaja integrisane su u vrlo maloj ploči]]
Matična ploča pruža električne veze putem kojih komuniciraju ostale komponente sistema. Za razliku od osnovne ploče, ona također sadrži centralnu procesorsku jedinicu i udomljava druge podsisteme i uređaje.

Tipično računar ima [[mikroprocesor]], glavnu memoriju i ostale bitne komponente spojene na matičnu ploču. Ostale komponente kao što su [[vanjska pohrana]], kontroleri za [[Grafička kartica|video]] prikaz i [[Zvučna kartica|zvuk]] i periferni uređaji mogu se priključiti na matičnu ploču kao priključne kartice ili putem kablova.

Važna komponenta matične ploče je [[Chipset|čipset]] mikroprocesora, koji pruža potporne interfejse između CPU-a i različitih [[sabirnica]] i vanjskih komponenti. Ovaj čipset u određenoj mjeri određuje i mogućnosti matične ploče.

Moderne matične ploče uključuju:

* [[Socket|CPU utor (socket)]] u koje je moguće instalirati jedan ili više [[mikroprocesor]]a. Neki su direktno zalemljeni, kao što je [[VIA C3]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|title=CPU Socket Types Explained: From Socket 5 To BGA [MakeUseOf Explains]|date=25. 1. 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150407165233/http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|archivedate=7. 4. 2015|accessdate=12. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; 
* Memorijski utori u koje se instalira glavna memorija sistema, obično u obliku [[DIMM]] modula koji sadrže [[Dinamična memorija sa slučajnim pristupom|DRAM]] čipove 
* [[Chipset|Čipset]] koji formira interfejs između procesorske [[Prednja sabirnica|prednje sabirnice]], glavne memorije i perifernih sabirnica 
* Memorijski čip (obično [[Flash memorija|Flash ROM]] u modernim matičnim pločama) koji sadrži [[Firmware|firmver]] ili [[BIOS|BIOS/UEFI sistema]]
* [[Taktni oscilator|Taktni generator]] koji proizvodi sistemski taktni signal za sinhronizaciju raznih komponenti 
* Utori za [[Proširujuća kartica|proširujuće kartice]]  
* Konektori za napajanje, koji primaju električnu energiju iz računarskog [[Napojna jedinica|napajanja]] i napajaju CPU, čipset, glavnu memoriju, grafičke kartice i kartice za proširenje.  
* Konektori za tvrde diskove, obično samo [[SATA]]. U prošlosti su bili [[Integrated Drive Electronics|IDE konektori]]. Diskovi se također povezuju sa napajanjem.

S obzirom na veliku toplotu koju stvaraju jači CPU-ovi i komponente, moderne matične ploče gotovo uvijek uključuju hladnjake i mjesta montiranja za ventilatore kako bi raspršili suvišnu toplotu.

=== Formati ===
[[Datoteka:Motherboards_form_factors.svg|mini|Razni formati matičnih ploča]]
{{Glavni|Format matične ploče}}
Matične ploče proizvode se u različitim veličinama i oblicima, od kojih su neki specifični za pojedine proizvođače računara. Matične ploče su dizajnirane da budu kompatibilne sa različitim veličinama [[Računarsko kućište|kućišta]]. Većina matičnih ploča ličnih računara koristi [[ATX]] standard. Veličina matične ploče i jedinice napajanja (PSU) moraju se podudarati, iako će neke manje matične ploče iz iste porodice odgovarati i kućištima koja su predviđena za veće ploče. Na primjer, ATX kućište obično može primiti i microATX matičnu ploču. Računari danas uglavnom koriste visoko integrisane, minijaturisane i prilagođene matične ploče. To je jedan od razloga što su prenosni računari teško nadogradivi i njihova popravka jako skupa. Često zbog kvara samo jedne komponente prijenosnog računara potrebna je zamjena cijele matične ploče, koja je obično skuplja od čitave mašine.

=== CPU utori ===
CPU utor jeste utor koji je pričvršćen za printanu ploču (PCB) i koji udomljava centralnu procesorsku jedinicu (CPU). To je posebna vrsta utora sa integralnim kolom koji ima jako veliki broj kontaktnih nožica. CPU utor pruža fizičku strukturu za podršku CPU-a, podršku za hladnjak, i najvažnije, pruža električki interfejs između ploče i CPU-a. Procesorski utori na matičnoj ploči najčešće se mogu naći u većini ličnih i [[Server|serverskih računara]] (prenosni računari često direktno integrišu procesor), posebno onih zasnovanim na [[Procesorska arhitektura x86|Intel x86]] arhitekturi.

=== Integrisana periferija ===
Uz stalno smanjenje troškova i veličinu [[Integralno kolo|integralnih kola]], bilo je moguće integrisati sve više funkcija u samu matičnu ploču. Neki od najčešćih su:

* Disk kontroleri za [[Flopi disk|disketnu jedinicu]], do 2 [[Integrated Drive Electronics|PATA]] pogona i do 6 [[SATA]] pogona (uključujući [[RAID |RAID 0/1]] podršku). Od 2017. sve češći je i [[M.2 interfejs]] za jako brze [[SSD]] uređaje.
* Integrisani grafički procesor koji podržava [[2D računarska grafika|2D]] i [[3D računarska grafika|3D]] grafiku. U savremenim pločama, grafički procesor se nalazi u CPU, dok ploča pruža samo fizički interfejs sa [[DVI]], [[VGA]], [[HDMI]], [[DisplayPort]] izlazima
*[[Zvučna kartica|Integrisana zvučna kartica koja]] podržava 8-kanalni (7.1) zvuk i S/PDIF izlaz
*[[Ethernet]] [[Mrežna kartica|mrežni kontroler]] za povezivanje s [[Local Area Network|LAN-om]] i [[Internet]]om
*[[USB]] kontroler
* Senzori temperature, napona i brzine ventilatora koji omogućavaju [[softver]]u da prati zdravlje komponenti računara.
*[[Wi-Fi]] adapter

=== Utori za kartice ===
[[Datoteka:Motherboard_diagram.svg|mini|Dijagram moderne matične ploče koja podržava brojne ugrađene periferne funkcije kao i nekoliko utora za proširenje]]
Standardna, moderna ATX matična ploča obično će imati dvije ili tri [[PCI Express|PCI-Express]] 16x veze za grafičku karticu, nijedan, jedan ili dva stara PCI slota za razne kartice za proširenje i jedan ili više PCI-E 1x, 4x utora. (koji je nasljednik [[Peripheral Component Interconnect|PCI]])

Neke matične ploče imaju dva ili više PCI-E 16x utora kako bi omogućili posebnu grafičku tehnologiju koja se zove [[SLI]] (za [[NVIDIA|Nvidia]]) i [[Crossfire]] (za [[AMD]]). Omogućuju povezivanje 2 do 4 grafičke kartice.

=== Temperatura i pouzdanost ===
Studija iz 2003. utvrdila je da se neki računarski ruše i ponašaju čudno ne zbog greške u [[softver]]u ili perifernom [[hardver]]u, već zbog istrošenih [[kondenzator]]a na matičnim pločama PC-a.&lt;ref&gt;''[[C't|c't Magazine]]'', vol. 21, pp. 216-221. 2003.&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je to rezultat neispravne formulacije elektrolita,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|title=Faults &amp; Failures: Leaking Capacitors Muck up Motherboards|last=Chiu|first=Yu-Tzu|last2=Moore|first2=Samuel K.|date=31. 1. 2003|publisher=IEEE Spectrum|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030219071949/http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|archivedate=19. 2. 2003|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; nazvana i [[kondenzatorska kuga]].

Standardne matične ploče koriste [[Elektrolitički kondenzator|elektrolitičke kondenzatore]] za filtriranje [[Istosmjerna struja|istosmjerne]] struje. Ovi kondenzatori stare brzinom koja ovisi o temperaturi, jer njihovi [[elektrolit]]i na bazi vode polako isparavaju. To može dovesti do gubitka kapaciteta i naknadnih neispravnosti matične ploče zbog nestabilnosti [[Električni napon|napona]]. Zbog te činjenice, efikasno hlađenje sistema može produžiti životni vijek ploče i do 4 godine.&lt;ref&gt;Carey Holzman ''The healthy PC: preventive care and home remedies for your computer'' McGraw-Hill Professional, 2003 {{ISBN|0-07-222923-3}} page 174&lt;/ref&gt; Također, kvaliteta kondenzatora je jako bitna.

S druge strane, matične ploče srednjeg i visokog razreda koriste isključivo [[Čvrsti kondenzator|čvrste kondenzatore]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|title=-- GIGABYTE --Geeks Column of the Week - All Solid Capacitor|website=www.gigabyte.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170327102017/http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|archivedate=27. 3. 2017|accessdate=6. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ovi kondenzatori su procijenjeni za 5.000, 10.000 ili 12.000 radnih sati na temperaturi od {{Convert|105|C}}, produžujući predviđeni vijek trajanja u usporedbi sa standardnim čvrstim kondenzatorima.

== Pokretanje sistema pomoću BIOS-a ==
{{Glavni|Pokretanje (računarstvo)}}
Većina modernih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] i [[BIOS]], pohranjen u [[EEPROM]] čipu zalemljenom za matičnu ploču za [[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]]. Kad se prvi put upali računar, matična ploča i BIOS firmware testira i konfiguriše memoriju, strujne krugove i periferne uređaje. Ovaj test se zove Power-On Self Test (POST) koji testira većinu hardvera prije pokretanja operativnog sistema.

Većina savremenih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] koji je nasljednik BIOS-a.

== Također pogledajte ==
* [[Accelerated Graphics Port]]
* [[CMOS baterija]]
* [[Overclocking]]
* [[Sistem na jednoj ploči]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* {{DMOZ|Computers/Hardware/Components/Motherboards|Matične ploče}}   
* [http://www.wimsbios.com/biosupdates.jsp Popis proizvođača matičnih ploča i linkovi za ažuriranja BIOS-a] 
* [http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ Šta je matična ploča?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127104907/http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ |date=27. 11. 2005 }} 
* [https://web.archive.org/web/20070226125947/http://www.hardcoreware.net/reviews/review-335-1.htm Izrada matične ploče: ECS Factory Tour] 
* [https://web.archive.org/web/20090218000208/http://hardcoreware.net/reviews/review-217-1.htm Izrada matične ploče: Tour of Gigabyte Factory] 
* [https://www.xtremegaminerd.com/types-of-motherboard/ Faktor oblika i upotrebe matične ploče]

{{Hardver}}
{{Commonscat|Computer motherboards}}

[[Kategorija:Matična ploča| ]]</text>
      <sha1>iv1ga0npdd55tyvedfng1a9m1y79vlu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428395</id>
      <parentid>3428394</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T08:40:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Matična ploča]]&quot;: Postavljanje reklamnih linkova ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 08:40, 3 septembar 2022 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 08:40, 3 septembar 2022 (UTC)))</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15057" xml:space="preserve">{{Infokutija hardver
| ime        = Matična ploča
| slika       = ASRock K7VT4A Pro Mainboard.jpg
| opis_slike     = ATX matična ploča
| kon1       = Uređaje
| preko1_1      = kablova
| kon2 = Čipove
| preko2_1 = [[Socket]]a
| kon3 = Proširujuće kartice
| preko3_1 = [[PCI]]
| preko3_2 = [[AGP]]
| preko3_3 = [[PCI Express]]
| ime-klase  = Standardni formati
| klasa1      = ATX
| klasa2 = microATX
| klasa3 = 
| proizv1      = 
| proizv2 = 
| proizv3 = 
| proizv4 = 
| proizv5 = 
}}

'''Matična ploča''' ({{Jez-en|Motherboard}}, ponekad se naziva i '''glavna ploča''', '''sistemska ploča''', '''logička ploča'''&lt;ref name=&quot;Engadget&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|title=Apple sneaks new logic board into whining MacBook Pros|last=Miller|first=Paul|date=8. 7. 2006|publisher=Engadget|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131004212600/http://www.engadget.com/2006/07/08/apple-sneaks-new-logic-board-into-whining-macbook-pros/|archivedate=4. 10. 2013|url-status=live|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;, ili skraćeno '''MB''') jest glavna [[Printana ploča (elektrotehnika)|printana ploča]] (PCB) koja se nalazi u računarima opće namjene i drugim proširivim sistemi. Sadrži i omogućava komunikaciju između mnogih ključnih elektroničkih komponenti sistema, kao što su [[Procesor|centralni procesor]] (CPU) i [[Memorija računara|memorija]], te osigurava utore za povezivanje ostalih [[Periferija|perifernih uređaja]].&lt;ref&gt;https://www.wepc.com/tips/how-are-motherboards-made-manufacturing/&lt;/ref&gt; Za razliku od [[Osnovna ploča|osnovne ploče]], matična ploča obično sadrži mnoge podsisteme kao što su centralni procesor, ulazno/izlazni čipset, memorijske kontrolere, razne interfejs konektore i druge komponente namijenjene za opću upotrebu.

''Matična ploča'' se izričito odnosi na [[Printana ploča (elektrotehnika)|printanu ploču]] sa mogućnošću proširenja i ubacivanja raznih drugih komponenti, i zbog toga se ova ploča naziva maticom na koju se sve ostalo spaja, što uključuje [[Periferija|periferne uređaje]], interfejs kartice i [[Proširujuća kartica|proširujuće]] [[Zvučna kartica|kartice]] kao što su: [[Zvučna kartica|zvučne kartice]], [[Grafička kartica|video kartice]], [[Mrežna kartica|mrežne kartice]], [[Tvrdi disk|hard diskove]] ili druge oblike skladištenja; [[TV tuner|TV tuner kartice]], kartice koje nude dodatne [[USB]] ili [[FireWire]] utore i razne druge prilagođene komponente.

== Historija ==
Prije izuma mikroprocesora, digitalni računar se sastojao od više printanih ploča koje su bile međusobno spojene na osnovnoj ploči. [[Procesor|Centralna procesorska jedinica]] (CPU), memorija i [[Periferija|periferna oprema]] bile su odvojene štampane ploče, spojene na osnovnu ploču. Sabirnica S-100 iz 1970-ih godina bila je primjer sistema sa osnovnom pločom.

Najpopularniji računari iz 1980, poput [[Apple II]] i [[IBM PC]], javno su predstavili svoje nacrte i drugu dokumentaciju koja je omogućila da i drugi kopiraju dizajn i prave zamjenske matične ploče.

Tokom kasnih 80-ih i početka 1990-ih postalo je isplativije integrirati mnoge funkcije u matičnu ploču. Krajem osamdesetih matične ploče ličnih računara počele su uključivati pojedinačne čipove koji su mogli podržati: [[Tastatura|tastaturu]], [[Miš (hardver)|miš]], [[Flopi disk|disketne jedinice]], [[Serijski port|serijske portove]] i [[Paralelni port|paralelne portove]]. Do kasnih devedesetih godina, mnoge matične ploče su uključivale mnoge funkcionalnosti u sebe kao što su integrirani čipovi za [[Računarska mreža|računarsku mrežu]] i zvuk, i čak [[Računarska grafika|grafiku]], iako za potrebe većih mogućnosti obrade grafike, [[grafička kartica]] je najčešće bila jedina odvojena komponenta.

Računari  iz 1990-ih integrirali su najčešće periferne uređaje. To je čak uključivalo matične ploče bez mogućnosti nadogradnje komponenti, trend koji će postati uobičajen i sve češći dolaskom [[Tablet (računar)|tablet računara]] i ostalih prenosnika manjih dimenzija. Memorija, procesor, mrežni kontroler, izvor napajanja i pohrana su danas obično integrirani u takve sisteme.

== Dizajn ==
[[Datoteka:386DX40_MB_Jaguar_V.jpg|mini| Matična ploča Octek Jaguar V iz 1993. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://redhill.net.au/b/b-93.html|title=Golden Oldies: 1993 mainboards|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513024500/http://www.redhill.net.au/b/b-93.html|archivedate=13. 5. 2007|accessdate=27. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Ova ploča ima malo ugrađenih perifernih uređaja, i zato ima 6 utora predviđenih za [[ISA autobus|ISA]] kartice.Veliki priključak za [[AT tastatura|AT tastature]] sa desne strane je jedini periferni interfejs. ]]
[[Datoteka:Samsung_galaxy_s2_internal2.JPG|mini|Matična ploča Samsung Galaxy SII; gotovo sve funkcije uređaja integrisane su u vrlo maloj ploči]]
Matična ploča pruža električne veze putem kojih komuniciraju ostale komponente sistema. Za razliku od osnovne ploče, ona također sadrži centralnu procesorsku jedinicu i udomljava druge podsisteme i uređaje.

Tipično računar ima [[mikroprocesor]], glavnu memoriju i ostale bitne komponente spojene na matičnu ploču. Ostale komponente kao što su [[vanjska pohrana]], kontroleri za [[Grafička kartica|video]] prikaz i [[Zvučna kartica|zvuk]] i periferni uređaji mogu se priključiti na matičnu ploču kao priključne kartice ili putem kablova.

Važna komponenta matične ploče je [[Chipset|čipset]] mikroprocesora, koji pruža potporne interfejse između CPU-a i različitih [[sabirnica]] i vanjskih komponenti. Ovaj čipset u određenoj mjeri određuje i mogućnosti matične ploče.

Moderne matične ploče uključuju:

* [[Socket|CPU utor (socket)]] u koje je moguće instalirati jedan ili više [[mikroprocesor]]a. Neki su direktno zalemljeni, kao što je [[VIA C3]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|title=CPU Socket Types Explained: From Socket 5 To BGA [MakeUseOf Explains]|date=25. 1. 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150407165233/http://www.makeuseof.com/tag/cpu-socket-types-explained-from-socket-5-to-bga-makeuseof-explains/|archivedate=7. 4. 2015|accessdate=12. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; 
* Memorijski utori u koje se instalira glavna memorija sistema, obično u obliku [[DIMM]] modula koji sadrže [[Dinamična memorija sa slučajnim pristupom|DRAM]] čipove 
* [[Chipset|Čipset]] koji formira interfejs između procesorske [[Prednja sabirnica|prednje sabirnice]], glavne memorije i perifernih sabirnica 
* Memorijski čip (obično [[Flash memorija|Flash ROM]] u modernim matičnim pločama) koji sadrži [[Firmware|firmver]] ili [[BIOS|BIOS/UEFI sistema]]
* [[Taktni oscilator|Taktni generator]] koji proizvodi sistemski taktni signal za sinhronizaciju raznih komponenti 
* Utori za [[Proširujuća kartica|proširujuće kartice]]  
* Konektori za napajanje, koji primaju električnu energiju iz računarskog [[Napojna jedinica|napajanja]] i napajaju CPU, čipset, glavnu memoriju, grafičke kartice i kartice za proširenje.  
* Konektori za tvrde diskove, obično samo [[SATA]]. U prošlosti su bili [[Integrated Drive Electronics|IDE konektori]]. Diskovi se također povezuju sa napajanjem.

S obzirom na veliku toplotu koju stvaraju jači CPU-ovi i komponente, moderne matične ploče gotovo uvijek uključuju hladnjake i mjesta montiranja za ventilatore kako bi raspršili suvišnu toplotu.

=== Formati ===
[[Datoteka:Motherboards_form_factors.svg|mini|Razni formati matičnih ploča]]
{{Glavni|Format matične ploče}}
Matične ploče proizvode se u različitim veličinama i oblicima, od kojih su neki specifični za pojedine proizvođače računara. Matične ploče su dizajnirane da budu kompatibilne sa različitim veličinama [[Računarsko kućište|kućišta]]. Većina matičnih ploča ličnih računara koristi [[ATX]] standard. Veličina matične ploče i jedinice napajanja (PSU) moraju se podudarati, iako će neke manje matične ploče iz iste porodice odgovarati i kućištima koja su predviđena za veće ploče. Na primjer, ATX kućište obično može primiti i microATX matičnu ploču. Računari danas uglavnom koriste visoko integrisane, minijaturisane i prilagođene matične ploče. To je jedan od razloga što su prenosni računari teško nadogradivi i njihova popravka jako skupa. Često zbog kvara samo jedne komponente prijenosnog računara potrebna je zamjena cijele matične ploče, koja je obično skuplja od čitave mašine.

=== CPU utori ===
CPU utor jeste utor koji je pričvršćen za printanu ploču (PCB) i koji udomljava centralnu procesorsku jedinicu (CPU). To je posebna vrsta utora sa integralnim kolom koji ima jako veliki broj kontaktnih nožica. CPU utor pruža fizičku strukturu za podršku CPU-a, podršku za hladnjak, i najvažnije, pruža električki interfejs između ploče i CPU-a. Procesorski utori na matičnoj ploči najčešće se mogu naći u većini ličnih i [[Server|serverskih računara]] (prenosni računari često direktno integrišu procesor), posebno onih zasnovanim na [[Procesorska arhitektura x86|Intel x86]] arhitekturi.

=== Integrisana periferija ===
Uz stalno smanjenje troškova i veličinu [[Integralno kolo|integralnih kola]], bilo je moguće integrisati sve više funkcija u samu matičnu ploču. Neki od najčešćih su:

* Disk kontroleri za [[Flopi disk|disketnu jedinicu]], do 2 [[Integrated Drive Electronics|PATA]] pogona i do 6 [[SATA]] pogona (uključujući [[RAID |RAID 0/1]] podršku). Od 2017. sve češći je i [[M.2 interfejs]] za jako brze [[SSD]] uređaje.
* Integrisani grafički procesor koji podržava [[2D računarska grafika|2D]] i [[3D računarska grafika|3D]] grafiku. U savremenim pločama, grafički procesor se nalazi u CPU, dok ploča pruža samo fizički interfejs sa [[DVI]], [[VGA]], [[HDMI]], [[DisplayPort]] izlazima
*[[Zvučna kartica|Integrisana zvučna kartica koja]] podržava 8-kanalni (7.1) zvuk i S/PDIF izlaz
*[[Ethernet]] [[Mrežna kartica|mrežni kontroler]] za povezivanje s [[Local Area Network|LAN-om]] i [[Internet]]om
*[[USB]] kontroler
* Senzori temperature, napona i brzine ventilatora koji omogućavaju [[softver]]u da prati zdravlje komponenti računara.
*[[Wi-Fi]] adapter

=== Utori za kartice ===
[[Datoteka:Motherboard_diagram.svg|mini|Dijagram moderne matične ploče koja podržava brojne ugrađene periferne funkcije kao i nekoliko utora za proširenje]]
Standardna, moderna ATX matična ploča obično će imati dvije ili tri [[PCI Express|PCI-Express]] 16x veze za grafičku karticu, nijedan, jedan ili dva stara PCI slota za razne kartice za proširenje i jedan ili više PCI-E 1x, 4x utora. (koji je nasljednik [[Peripheral Component Interconnect|PCI]])

Neke matične ploče imaju dva ili više PCI-E 16x utora kako bi omogućili posebnu grafičku tehnologiju koja se zove [[SLI]] (za [[NVIDIA|Nvidia]]) i [[Crossfire]] (za [[AMD]]). Omogućuju povezivanje 2 do 4 grafičke kartice.

=== Temperatura i pouzdanost ===
Studija iz 2003. utvrdila je da se neki računarski ruše i ponašaju čudno ne zbog greške u [[softver]]u ili perifernom [[hardver]]u, već zbog istrošenih [[kondenzator]]a na matičnim pločama PC-a.&lt;ref&gt;''[[C't|c't Magazine]]'', vol. 21, pp. 216-221. 2003.&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je to rezultat neispravne formulacije elektrolita,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|title=Faults &amp; Failures: Leaking Capacitors Muck up Motherboards|last=Chiu|first=Yu-Tzu|last2=Moore|first2=Samuel K.|date=31. 1. 2003|publisher=IEEE Spectrum|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030219071949/http://www.spectrum.ieee.org/WEBONLY/resource/feb03/ncap.html|archivedate=19. 2. 2003|accessdate=2. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; nazvana i [[kondenzatorska kuga]].

Standardne matične ploče koriste [[Elektrolitički kondenzator|elektrolitičke kondenzatore]] za filtriranje [[Istosmjerna struja|istosmjerne]] struje. Ovi kondenzatori stare brzinom koja ovisi o temperaturi, jer njihovi [[elektrolit]]i na bazi vode polako isparavaju. To može dovesti do gubitka kapaciteta i naknadnih neispravnosti matične ploče zbog nestabilnosti [[Električni napon|napona]]. Zbog te činjenice, efikasno hlađenje sistema može produžiti životni vijek ploče i do 4 godine.&lt;ref&gt;Carey Holzman ''The healthy PC: preventive care and home remedies for your computer'' McGraw-Hill Professional, 2003 {{ISBN|0-07-222923-3}} page 174&lt;/ref&gt; Također, kvaliteta kondenzatora je jako bitna.

S druge strane, matične ploče srednjeg i visokog razreda koriste isključivo [[Čvrsti kondenzator|čvrste kondenzatore]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|title=-- GIGABYTE --Geeks Column of the Week - All Solid Capacitor|website=www.gigabyte.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170327102017/http://www.gigabyte.com/webpage/8/article_02_all_solid.htm|archivedate=27. 3. 2017|accessdate=6. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ovi kondenzatori su procijenjeni za 5.000, 10.000 ili 12.000 radnih sati na temperaturi od {{Convert|105|C}}, produžujući predviđeni vijek trajanja u usporedbi sa standardnim čvrstim kondenzatorima.

== Pokretanje sistema pomoću BIOS-a ==
{{Glavni|Pokretanje (računarstvo)}}
Većina modernih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] i [[BIOS]], pohranjen u [[EEPROM]] čipu zalemljenom za matičnu ploču za [[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje]] [[Operativni sistem|operativnog sistema]]. Kad se prvi put upali računar, matična ploča i BIOS firmware testira i konfiguriše memoriju, strujne krugove i periferne uređaje. Ovaj test se zove Power-On Self Test (POST) koji testira većinu hardvera prije pokretanja operativnog sistema.

Većina savremenih matičnih ploča koristi [[Extensible Firmware Interface|UEFI]] koji je nasljednik BIOS-a.

== Također pogledajte ==
* [[Accelerated Graphics Port]]
* [[CMOS baterija]]
* [[Overclocking]]
* [[Sistem na jednoj ploči]]

== Reference ==

&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* {{DMOZ|Computers/Hardware/Components/Motherboards|Matične ploče}}   
* [http://www.wimsbios.com/biosupdates.jsp Popis proizvođača matičnih ploča i linkovi za ažuriranja BIOS-a] 
* [http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ Šta je matična ploča?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127104907/http://www.pcreview.co.uk/articles/Hardware/What_is_a_Motherboard/ |date=27. 11. 2005 }} 
* [https://web.archive.org/web/20070226125947/http://www.hardcoreware.net/reviews/review-335-1.htm Izrada matične ploče: ECS Factory Tour] 
* [https://web.archive.org/web/20090218000208/http://hardcoreware.net/reviews/review-217-1.htm Izrada matične ploče: Tour of Gigabyte Factory] 
* [https://www.xtremegaminerd.com/types-of-motherboard/ Faktor oblika i upotrebe matične ploče]

{{Hardver}}
{{Commonscat|Computer motherboards}}

[[Kategorija:Matična ploča| ]]</text>
      <sha1>iv1ga0npdd55tyvedfng1a9m1y79vlu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prača (Pale, FBiH)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19822</id>
    <revision>
      <id>3428354</id>
      <parentid>3299773</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T14:44:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8013" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Prača
| vrsta                        = naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Datoteka:Flag of Bosnian Podrinje.svg|23px|border]] [[Bosansko-podrinjski kanton|Bosansko-podrinjski]]
| općina                       = [[Pale (FBiH)|Pale]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.7637
| dužina_stepeni               = 18.7651
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 304
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 38
| matični broj                 = 170704&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |accessdate=9. 10. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archivedate=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 11576
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Prača u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Prača''' je naseljeno mjesto u općini [[Pale (FBiH)|Pale]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naselje Prača je smješteno na obalama rijeke Prače a ujedno je i centar općine [[Pale (FBiH)|Pale]], jedne od tri [[općina|općine]] [[Bosansko-podrinjski kanton|Bosansko-podrinjskog kantona]]. Leži između planina Jahorina, Romanija, Crni rajski vrh, Klek, te Borovac. Prača je od [[Goražde|Goražda]] udaljena 40-tak, a od [[Sarajevo|Sarajeva]] 35 kilometara, te je povezana sa ostatkom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] modernim putevima. Nalazi se na nadmorskoj visini od 639 do 1344 metara.

== Prača u srednjem vijeku ==
Prača, (Praça), srednjovjekovno naselje i trg na rijeci [[Prača (rijeka)|Prači]], lijevoj pritoci [[Drina|Drine]] u koju se ulijeva kod [[Ustiprača|Ustiprače]] u istočnoj Bosni. Današnji gradić Prača smješten je na sredini puta između [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Goražde|Goražda]]. U srednjem vijeku je Prača bila važnije mjesto od Sarajeva, odnosno Vrhbosne, i odatle potječe ona riječ: „''Šeher Prača – kasaba Sarajevo''“

[[Župa]] [[Vrhprača]] koja se spominje u povelji [[Bela IV|ugarskog kralja Bele IV]] od 12.7. [[1244]]. ('comitatus Vrch pracha') ukazuje da je u nekom ranijem periodu egzistirala i župa pod imenom Prača. Prvi spomen Prače u dubrovačkim izvorima je iz [[1361]]. Tada je Nikola Miletković iz Prače postao [[Dubrovačko građanstvo|dubrovačkim građaninom]]. Prača pripada privredno najrazvijenijim naseljima u Bosni druge polovine 14. i prvih decenija 15. st. U jednoj odluci dubrovačke vlade od 12.8. 1380. među najvažnija mjesta [[Srbija|Srbije]] i [[Srednjovjekovna Bosna|Bosne]] u kojima se zadržavaju Dubrovčani, pored [[Drijeva]], [[Srebrenica|Srebrenice]] i [[Novo Brdo|Novog Brda]], navedena je i Prača.
Privredni život je pod utjecajem Dubrovčana ali istaknuta je uloga domaćih trgovaca. Oni su aktivni u izvozu olova iz obližnjeg rudnika [[Olovo]]. Ističu se Mikoje Radanović zvani Tezalo, otac čuvenog [[Brailo Tezalović|Braila Tezalovića]], Bogdan Muržić i Brajko Hvaonić. Od tridesetih godina, sa smanjenim interesom za olovnu rudu slabi i privreda Prače.

Naselje Prača pripadalo je župi [[Borač]]. U rukama je vlastelinske porodice [[Pavlovići]]. Pored njega je tvrđava Novi ([[Pavlovac (Novi u Prači)]]) koja je sagrađena u [[15. vijek]]u radi zaštite staroga trga. U osmansko doba pored naselja egzistira nahija Prača (Čataldža). U austrougarsko doba kroz Praču je prolazila pruga Sarajevo- [[Višegrad]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Prača
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 170704
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 11) |work=fzs.ba |accessdate= 16. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 9. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 9. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |accessdate= 16. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 304
| g2013_bosnjaci           = 270
| g2013_srbi               = 29
| g2013_hrvati             = 1
| g2013_bosanci            = 2
| g2013_jugosloveni 
       = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 1024
| g1991_muslimani          = 502
| g1991_srbi               = 517
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 1118
| g1981_muslimani          = 490
| g1981_srbi               = 599
| g1981_jugosloveni        = 24
| g1981_crnogorci          = 4
| g1971_ukupno             = 1110
| g1971_muslimani          = 521
| g1971_srbi               = 572
| g1971_albanci            = 7
| g1971_jugosloveni        = 1
| g1971_madari             = 3
| g1971_crnogorci          = 4
| g1961_ukupno             = 881
| g1961_muslimani          = 358
| g1961_srbi               = 459
| g1961_hrvati             = 10
| g1961_jugosloveni        = 31
| g1961_crnogorci          = 16
| g1961_albanci            = 5
}}

== Literatura ==
* Desanka Kovačević, Prača, Enciklopedija Jugoslavije 6, Zagreb 1965, 579-580.
* [[Desanka Kovačević-Kojić|Десанка Ковачевић-Којић]], Градска насеља средњовјековне босанске државе, Сарајево 1978, 22-23, 37, 39, 62-63, 99, 172, 175, 177.
* Kreševljaković, Hamdija, Izabrana djela III, Sarajevo 1991, str. 75
* [[Milan Vasić|Милан Васић]], Земља Павловића у свјетлу турских извора, 'Земља Павловића. Средњи вијек и период Турске владавине', Бања Лука-Српско Сарајево 2003, 305-326.
* Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 30; 
* [[Hasib Muhović]], Prača i okolina od najstarijih vremena do danas, Sarajevo 2008.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.praca.ba/ Zvanični sajt općine Pale]

{{Općina Pale (FBiH)}}</text>
      <sha1>ak0g3oqgtdvxw5r2v2mfwbmz0prcxog</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jimmy Carter</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29420</id>
    <revision>
      <id>3428350</id>
      <parentid>3347470</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T14:30:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17852" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Jimmy Carter
| slika                 = JimmyCarterPortrait (cropped).jpg
| redoslijed            = 39. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti     = 20. januar 1977 – 20. januar 1981.
| prethodnik            = [[Gerald Ford]]
| nasljednik            = [[Ronald Reagan]]
| redoslijed2           = 76. guverner [[Georgia|Georgije]]
| vrijeme_na_vlasti2    = 12. januar 1971 – 14. januar 1975.
| prethodnik2           = Lester Maddox
| nasljednik2           = George Busbee
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1924|10|01}}
| mjesto_rođenja        = [[Plains (Georgia)|Plains]], [[Georgia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| puno_ime              = James Earl Carter Jr.
| nacionalnost          = Amerikanac
| politička_stranka     = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| supruga               = Rosalynn Smith Carter
| djeca                 = Jack, James, Donnel, Amy
| obrazovanje           = Georgia Southwestern State University&lt;br/&gt;Georgia Institute of Technology, Atlanta&lt;br/&gt;United States Naval Academy
| vjera                 = 
| potpis                = [[Datoteka:Jimmy Carter Signature-2.svg|100px]]
| web_stranica          = 
}}
'''James Earl Carter Jr.''' [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je političar, 39. i bivši [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]].

==Rani život==
Rođen je u [[Plains (Georgia)|Plainsu]] u [[Georgia|Georgiji]] kao najstariji od četvoro djece Jamesa Earla i Lillian Carter. Otac mu se na porodičnoj farmi bavio uzgojem [[kikiriki]]ja, dok mu je majka radila kao bolničarka. Od nje će kasnije naslijediti [[liberalizam|liberalne]] stavove u mnogim društvenim pitanjima. S druge strane od porodice je naslijedio [[Baptistička crkva|baptističku]] vjeru, čije će učenje kasnije snažno utjecati na njegove [[politika|političke]] stavove.

Mladi Jimmy se istakao u lokalnoj školi gdje je stekao sklonost prema čitanju, iako je imao uspjeha i u igranju [[košarka|košarke]] i američkog [[nogomet]]a. Nakon završene srednje škole se upisao u ''Georgia Southwestern College'' te ''Georgia Institute of Technology''. Školovanje je odlučio nastaviti u [[RM SAD|američkoj ratnoj mornarici]], te je [[1946]]. diplomirao na Mornaričkoj akademiji u [[Annapolis]]u.

Godinu dana ranije ga je sestra Ruth Stapleton Carter nagovorila da počne izlaziti sa svojom najboljom prijateljicom Rosalyn Smith. S njom se godinu dana kasnije vjenčao, a ona mu je rodila tri sina i jednu kći.

U mornarici se Carter specijalizovao za podmorničara, te služio na podmornicama u [[Atlantski okean|Atlantiku]] i [[Tihi okean|Pacifiku]]. Također se počeo zanimati za [[tehnologija|tehnologiju]] [[nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]], te je, kao jedan od najperspektivnijih mladih časnika, odabran u elitnu grupu koja se obučavala za službu na prvim američkim [[nuklearna podmornica|nuklearnim podmornicama]].

Iako je Carter imao namjeru nastaviti karijeru u mornarici, te iako mu je admiral [[Hyman G. Rickover]] predviđao sjajnu budućnost, zbog smrti oca je [[1953]]. bio prisiljen napustiti službu kako bi se posvetio radu na porodičnoj farmi.

==Rana politička karijera==
Mladi Carter se [[politika|politikom]] počeo baviti kao član raznih školskih odbora, ali je prvu važniju funkciju dobio tek [[1962]]. kada je izabran za člana Senata države Georgije. Ti izbori su bili okarakterizovani velikom krađom glasova od strane njegovih protivnika, i Carter ih je dobio tek na sudu.

[[1964]]. je izabran po drugi put, a onda je [[1966]]. godine odlučio započeti kampanju za guvernera Georgije. Na preliminarnim izborima Demokratske stranke je dobio malo glasova, ali dovoljno da spriječi nominaciju liberalnog anti-segregacijski raspoloženog kandidata [[Ellis Arnall|Ellisa Arnalla]]. U drugom krugu je nominaciju osvojio segregacionist [[Lester Maddox]], koji će poslije biti izabran za guvernera.

[[Datoteka:Jimmy Carter official portrait as Governor.jpg|lijevo|mini|Carterov službeni portret kao guverner Georgije.]]

Taj neuspjeh nije obeshrabrio Cartera, nego samo podstakao da tako stečena iskustva iskoristi za novu kampanju [[1970]]. godine. Tada se postavio kao umjereni kandidat koji nije krio svoje zalaganje za ukidanje segregacije, ali nije kritikovao svoje stranačke kolege koji su se zalagali za njeno održanje. Njegovi napori su urodili plodom te je iste godine izabran za guvernera.

Carter je prilikom same inauguracije izjavio kako je era rasne segregacije na američkom Jugu završena, te time formalno označio kraj svih napora tamošnjih državnih [[vlada]] da se opstrukcijom i na druge načine suproststave reformama koje je potakao pokret za građanska prava crnaca. U svoj kabinet je uveo veliki broj crnaca, te objesio sliku [[Martin Luther King|Martina Luthera Kinga]] u svom kabinetu.

Carter je krenuo u opsežne reforme i na drugim društvenim poljima. Pod njegovom administracijom je Georgia donijela niz zakona i propisa u svrhu očuvanja okoline, kao i dotada zanemarenih [[historija|historijskih]] spomenika. Također su donešene mjere u svrhu poboljšanja životnih uvjeta zatvorenika u državnim [[zatvor]]ima.

Carter je, s druge strane, prekinuo s tradicijom [[New Deal]]a prema kojoj su reforme bile vezane uz proširenje ovlasti i uloge države u [[ekonomija|ekonomiji]] i drugim pitanjima. Umjesto toga je Georgija racionalizirala državnu upravu, a Carter je zaustavio i ambiciozan projekt izgradnje brana, držeći ih opasnošću po prirodnu okolinu.

Carter je sklonost prema skretanju udesno pokazao i za vrijeme predsjedničkih izbora 1972. Nakon što je stranka, pod pritiskom mladih radikala, za svog kandidata izabrala lijevo orijentisanog [[George McGovern|Georgea McGoverna]], Carter je izjavio da su njegovi stavovi previše radikalni za umjerene birače te da nikada neće biti izabran.

Dijelom i zbog toga što su se takvo predviđanje ispostavilo ispravnim, Carter je 1974. od [[Demokratski nacionalni odbor SAD-a|Demokratskog nacionalnog odbora]] postavljen za šefa izborne kampanje te se smatra jednim od zaslužnim za preuzimanje dvije trećine mjesta u [[Kongres SAD|Kongresu]] – jedne od najblistavijih izbornih pobjeda u američkoj historiji.

Carter je krajem 1975. počeo pripreme da se natječe za [[predsjednik]]a [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Na početku je bio relativno nepoznat i beznačajan kandidat, dijelom i zbog toga što je uživao reputaciju [[Konzervativizam|konzervativca]] u stranci kojom su dominirali liberali, dodatno radikalizirani [[Watergate|aferom &quot;Watergate&quot;]]. Međutim, iza sebe je relativno brzo pokupio podršku konzervativnih demokrata s Juga, dok su liberalni demokrati na Sjeveru bili podijeljeni između više kandidata. Podršku su mu dali i mediji, koje je osvojio svojim stilom zdravoseljačkog guvernera neokaljanog korupcijom u [[Washington]]u. 

Nakon što je osvojio demokratsku predsjedničku nominaciju 1976, činilo se da ima lahak zadatak protiv republikanskog kandidata i predsjednika [[Gerald Ford|Geralda Forda]], koji je na položaj bio došao zahvaljujući aferi &quot;Watergate&quot;, te čiji je mandat obilježio rast [[inflacija|inflacije]] i dramatični pad životnog standarda. Međutim, prednost u anketama se brzo istopila, dijelom zbog niza gafova, a dijelom zbog toga što je Ford, isto kao i on, uživao reputaciju umjerenika. Carter je na kraju ipak tijesno pobijedio.

==Predsjednik==
Carter je u [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] ušao 20. januara 1977. i odmah započeo s [[politika|politikom]] koja se bitno razlikovala od njegovih prethodnika.

To se najviše vidjelo u oblasti vanjske politike, gdje je moralno dvojbena realna politika oličena u [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]] i [[Henry Kissinger|Henryju Kissingeru]] zamijenjena insistiranjem na [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] kao najvažnijem standardu međunarodnih odnosa. Cilj tog novog kursa je, između ostalog, bio popraviti položaj SAD u svijetu, bitno uzdrman porazom u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]], kao i kompromitirajućom podrškom krvoločnim diktatorima u Trećem svijetu. Ipak, prije svega je bio usmjeren protiv [[SSSR]]-a i Istočnog bloka, za koji se činilo da u tom trenutku vodi u [[hladni rat|hladnom ratu]], a za što nije bilo volje suprotstaviti se vojnim sredstvima.

[[Datoteka:Begin, Carter and Sadat at Camp David 1978.jpg|desno|mini|Izraelski premijer [[Menahem Begin]], Carter i egipatski predsjednik [[Anwar el-Sadat]] na potpisivanju Sporazuma iz Camp Davida.]]

Dok je Carter s jedne strane, nastavio proces nuklearnog razoružanja započet pod njegovim prethodnicima, cilj mu je bio oslabiti sovjetske diplomatske pozicije, pogotovo na strateški važnom [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. U tu svrhu je inicirao mirovne pregovore između [[Egipat|Egipta]] i [[Izrael]]a, koji će [[1978]]. godine završiti [[Sporazumi iz Camp Davida|Sporazumima iz Camp Davida]] i povlačenjem [[izrael]]skih trupa s okupiranog [[Sinaj]]a. Carter se nadao da će taj sporazum poslužiti kao model ostalim [[Arapski poluotok|arapskim državama]], odnosno trajno riješiti izraelsko-arapski problem koji je, zbog podrške SAD Izraelu, arapske zemlje u regiji tjerao u naručje Sovjeta.

Carterovo insistiranje na ljudskim pravima kao najvažnijem standardu američke vanjske politike se odrazilo i kroz distanciranje od režima koji su iz hladnoratovskih razloga dotada uživali američku podršku. Kao najvažniji primjer je uzeta [[Nikaragva]], kojom je decenijama upravljala pro-američka diktatorska dinastija [[Somoza]]. Nju su [[1979]]. svrgnuli [[Sandinizam|sandinistički]] gerilci, dijelom zahvaljujući i tome što joj je Carter odbio pružiti vojnu i financijsku pomoć. Novi sandinistički režim se, međutim, vrlo brzo okrenuo [[Moskva|Moskvi]] i uz [[Kuba|Kubu]] predstavljao novog sovjetskog saveznika u zapadnoj hemisferi.

U međuvremenu je Carter odlučio u slučaju [[Iran]]a izdati svoje proklamirano načelo o zaštiti ljudskih prava. Tamošnji šah [[Mohammed Reza Pahlavi]] je bio dugogodišnji američki saveznik, a na vijesti o neredima je Carter reagirao tako što mu je svojim posjetom simbolički pružio podršku. Međutim, opozicija prema Pahlaviju je nastavila rasti i eskalirala u [[Iranska islamska revolucija|iransku islamsku revoluciju]] kojom je početkom [[1979]]. šah srušen.

Novi [[islam]]istički režim pod ajatolahom [[Ruholah Homeini|Ruholahom Homeinijem]] se odmah neprijateljski postavio prema američkoj vladi. To se, između ostalog, odrazilo i na poremećaje u cijeni nafte na svjetskom tržištu. To je, s vremenom, počelo nagrizati ionako bolesnu američku ekonomiju, u kojoj su pod Carterovom administracijom još pogoršali negativni trendovi iz Nixonovog i Fordovog doba.

Carterovi napori da suzbije galopirajuću inflaciju nisu uspjeli, a umjesto toga su kao rezultat imali povećanje nezaposlenosti i stagnnacije ekonomije, što je dovelo do tada nezapamćenog ekonomskog fenomena zvanog [[stagflacija]]. Nastavak pada životnog standarda je pogodio mnoge američke građane, a pogotovo farmere na [[Srednjem zapadu|Srednji zapad]] odakle se upravo u Carterovo doba počeo javljati razni ekstremno desničarski pokreti koji će [[1980te|1980-ih]] i [[1990te|1990-ih]] postati ozbiljni sigurnosni problem za [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].

Problemi s kojima se suočio Carter postali su još gori kada je Carter [[22. oktobar|22. oktobra]] [[1979]]. iz humanitarnih razloga dozvolio prognanom iranskom šahu da dođe na liječenje u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Iranski revolucionari su na to reagirali okupacijom američke ambasade u [[Teheran]]u koja je označila početak iranske talačke krize. Carter na tako bezočnu provokaciju globalne supersile nije znao odlučno odgovoriti.

To je, između ostalog, ohrabrilo Sovjete da krajem [[1979]]. izvrše [[Sovjetsko-afganski rat|invaziju Afganistana]]. Taj događaj je predstavljao prekretnicu u hladnom ratu, s obzirom da se Carter uplašio za američke položaje u strateški važnom [[Indijski okean|Indijskom okeanu]] te odlučio napustiti pomirljivu politiku svojih protivnika. U znak protesta je najavio bojkot [[Olimpijske igre 1980.|Moskovske Olimpijade]], dok je njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew Brzezinski organizirao [[CIA]]-inu operaciju naoružavanja i obučavanja afganistanskih mudžahedina. [[CIA]] i druge američke obavještajne agencije su također intenzivirale aktivnosti u svrhu podrške antisovjetskom pokretu Solidarnost u [[Poljska|Poljskoj]]. Također je diskretno započet rad na obnovi oružanih snaga, kako bi se mogle suprotstaviti Sovjetima ukoliko hladni rat eskalira u otvoreni oružani obračun.

[[Datoteka:Carter Brezhnev sign SALT II.jpg|desno|mini|Carter i sovjetski vođa [[Leonid Brežnjev]] potpisuju SALT II pakt u [[Beč]]u, 15. juni 1979.]]

Sve to, međutim, nije imalo nikakvog efekta na smanjenje Carterove nepopularnosti, a američki građani su, uz nestašica goriva izazvane novim naftnim šokom, [[1980]]. godine svjedočili i neuspjelom pokušaju spašavanja talaca u Iranu - još jednom dokazu da pod Carterovom administracijom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] gubi status svjetske sile. 

Carter se iste godine odlučio ponovno natjecati za [[predsjednik]]a. Prvo je morao dobiti nominaciju Demokratske stranke, pri čemu mu se kao prilično opasan protivnik pokazao liberalni senator [[Edward Kennedy]], brat ubijenog predsjednika [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]]. Međutim, Carter je uspio izboriti nominaciju, koristeći Kennedyjevu upletenost u automobilsku nesreću [[1969]]. godine u [[Chappaquiddick]]u.

Carteru je mnogo veća opasnost stigla zdesna, od [[Republikanska stranka SAD|republikanskog]] kandidata [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] koji je osvojio nominaciju svoje stranke i najavio radikalni zaokret udesno, odnosno ukidanje države blagostanja u korist neoliberalne politike temeljene na slobodnom tržištu te mnogo oštriji kurs prema Sovjetima u hladnom ratu. Srednju klasu, izmučenu inflacijom, nezaposlenošću, rastom kriminala, Reagan je pridobio najavom smanjenja poreza te relativno glatko pobijedio na izborima [[4. novembar|4. novembra]] [[1980]].

Posljednje mjesece svog mandata, Carter je proveo nastojeći diplomatskim putem ishoditi puštanje talaca iz [[Iran]]a, ali Iranci to nisu učinili sve dok u Bijelu kuću nije ušao Reagan.

==Nakon predsjedništva==
[[Datoteka:Jimmy Carter (1988).jpg|lijevo|mini|Carter 1988.]]

Carter je nakon izbora [[1980]]. po [[Ustav SAD-a|Ustavu SAD-a]] imao pravo natjecati se za još jedan mandat, ali to nije učinio. Njegov nasljednik Reagan se pokazao kao prilično uspješan i popularan predsjednik, a [[1984]]. je Carterovog potpredsjednika [[Walter Mondale|Waltera Mondalea]] do nogu potukao na predsjedničkim izborima.

Carter se umjesto [[politika|politike]] okrenuo pisanju [[knjiga]], pri čemu je osim memoara, pisao i poeziju te jedan historijski roman. 

Carter je ipak daleko poznatiji po humanitarnom radu, za što je dobio veliki broj priznanja. [[1982]]. je osnovao Carter Center, jednu od najuglednijih institucija u svijetu međunarodne diplomatije, koja se, između ostalog, bavi nadgledanjem izbora u mladim demokratijama.

Carterove diplomatske sposobnosti i ugled velikog mirotvorca je [[1994]]. godine iskoristio predsjednik [[Bill Clinton]] kako bi riješio gorući problem [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] i planova njenog tadašnjeg vođe [[Kim Il-sung]]a da stvori nuklearno oružje. Carter je uspio nagovoriti Sjevernokorejance da se odreknu nuklearnog oružja, te je dobio niz pohvala za to postignuće, iako se danas zna da je [[Sjeverna Koreja]] sporazum izigrala.

Godine [[2002]]. Carter je ponovno došao u fokus svjetske javnosti zbog posjeta [[Kuba|Kubi]] i susretom s [[Fidel Castro|Fidelom Castrom]], isto kao i zbog žestoke kritike predsjednika [[George W. Bush|Busha]] i britanskog premijera [[Tony Blair|Tonyja Blaira]] u njihovoj politici prema [[Irak]]u. Neki te stavove smatraju razlogom zbog kojih je dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].

Carter je poznat po tome što često kritizira i američku unutrašnju politiku. Clintona je kritizirao zbog korupcijskih skandala vezanih uz njegovu administraciju, dok je nedavno pohvalio Busha zbog njegove politike prema ilegalnim imigrantima.

S bivšim predsjednikom Fordom je, pak, izuzetno dobar prijatelj.

Carterova reputacija uspješnog mirotvorca i diplomata je uspjela zasjeniti njegovu ne baš zavidnu reputaciju jednog od najgorih američkih predsjednika, čiji je mandat, usprkos najboljih namjera, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] doveo na rub propasti.

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://www.cartercenter.org/ Carter Center]
*[http://www.jimmycarterlibrary.gov/ Jimmy Carter Library and Museum]
*[https://web.archive.org/web/20061106064724/http://www.jrcpf.org/ Jimmy and Rosalynn Carter Partnership Foundation]
*[http://www.whitehouse.gov/history/presidents/jc39.html Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080709104402/http://www.whitehouse.gov/history/presidents/jc39.html |date=9. 7. 2008 }}, via whitehouse.gov
*[http://ourgeorgiahistory.com/people/carter.html Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120410071455/http://ourgeorgiahistory.com/people/carter.html |date=10. 4. 2012 }} via ourgeorgiahistory.com

{{Predsjednici SAD-a}}
{{Hladni rat}}
{{Osobe Hladnog rata}}
{{Nobelova nagrada za mir}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Carter, Jimmy}}
[[Kategorija:Rođeni 1924.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]]</text>
      <sha1>mmjmlk5kvssf8anawwvqshjg2us1363</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crvena jabuka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30968</id>
    <revision>
      <id>3428332</id>
      <parentid>3427161</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:25:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Wrpz</username>
        <id>144279</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8179" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime                = Crvena jabuka
| slika              = Crvena jabuka band.jpg
| slika_veličina     = 
| široka_slika       = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                = 
| opis               = 
| pozadina           = grupa
| alias              = 
| porijeklo          = [[Sarajevo]]
| žanr               = [[Pop rock]]
| karijera           = 1985–sada
| izdavač            = {{plainlist|
* [[Diskoton]]
* [[Croatia Records]]
* [[Tutico Records]]
}}
| povezani_umjetnici = {{plainlist|
* [[Plavi orkestar]]
* [[Valentino]]
* [[Ozbiljno pitanje]]
* [[Đavoli]]
}}
| veb-sajt           = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| trenutni_članovi   = {{plainlist|
* [[Adrian Borić]]
* [[Dražen Žerić]]
* [[Krešimir Kaštelan]]
* [[Danijel Lastrić]]
* [[Dragomir Herendić ]]
}}
| bivši_članovi      = {{plainlist|
* [[Dražen Ričl]]
* [[Aljoša Buha]]
* [[Srđan Šerberdžija]]
* [[Branko Salka]]
* [[Zlatko Volarević]]
* [[Zlatko Arslanagić]]
* [[Danijel Lastrić]]
* [[Zlatko Bebek]]
* [[Mario Vukčević]]
}}
| modul              = 
| modul2             = 
| modul3             = 
}}
'''Crvena jabuka''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[pop rock]] grupa osnovana [[1985.]] godine. Mada su stalno mijenjali članove, imali su velike uspjehe do današnjeg dana. Bili su dio sarajevskog pokreta [[Novi primitivizam]] koji je vladao početkom 80-ih. Iz originalne postave u grupi je ostao klavijaturist i pjevač [[Dražen Žerić|Dražen Žerić &quot;Žera&quot;]].

== Biografija ==

=== Prvi uspjeh ===
Grupu &quot;Crvena jabuka&quot; 1985. osnovali su [[Dražen Ričl]] (vokal, gitara) i [[Zlatko Arslanagić]] (gitara). Pridružili su im se Dražen Žerić (klavijature), Aljoša Buha (basist) i Darko Jelčić (bubnjar). 

Svoj prvi album pod nazivom ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' bend izdaje 1986. godine. Autori svih pjesama na albumu su Dražen Ričl i Zlatko Arslanagić. Tokom ljeta 1986. pripremljen je materijal za drugi album. Iste godine bend planira svoju prvu turneju, s prvim koncertom u [[Mostar]]u zakazanim za 18. septembar 1986. Taj koncert nisu održali, jer na putu ka Mostaru kod Jablanice bend je imao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli basista [[Aljoša Buha]] i pjevač [[Dražen Ričl]]. U čast i sjećanje na poginule drugove održan je koncert u dvorani Skenderija [[13. oktobar|13. oktobra]] 1986. pod nazivom &quot;Pjesma za Crvenu jabuku&quot;. Na koncertu su nastupili sarajevski muzičari i grupe svih generacija.

U [[Split]]u, januara 1987, snimaju svoj drugi album ''[[Za sve ove godine]]'', posvećen Ziji i Aljoši. Album su snimili preostala tri člana iz originalne postave – Cunja, Zlaja i Žera. Album pod producentskom palicom Jappe izlazi početkom 1987. ali grupa ne daje nikakve promotivne intervjue ni nastupe. Nakon godinu dana medijske tišine izlazi album ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988).

Sve pjesme na albumu ''Sanjati'' potpisuje Zlatko Arslanagić, s tim što se na albumu nalazi i obrada &quot;Twist and Shout&quot;, pod nazivom &quot;Sviđa mi se ova stvar&quot;. Album ''Sanjati'' prodan je u otprilike 250.000 nosača zvuka. Započinje velika turneja Crvene jabuke, s preko 180 koncerata, na kojima, osim Zlaje, Cunje i Žere, Nikša Bratoš svira gitare. 

Četvrti album objavljen je početkom 1989. pod nazivom ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'', a snimila ga je koncertna postava benda. Producent je [[Nikša Bratoš]] a sve pjesme potpisuje [[Zlatko Arslanagić]]. Album je postigao veliki komercijalni uspjeh. Dupli live album ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]'' snimljen u Domu sportova u [[Zagreb]]u.

=== 90-e prije rata ===
Šesti album ''[[Nekako s proljeća (album)|Nekako s proljeća]]'', na kojem gostuje [[Kemal Monteno]], snimaju 1991. godine. Autor svih pjesama na tom albumu je Zlatko Arslanagić, a gitare svira Zoran Šerbedžija. Zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] bend odustaje od planirane turneje.

[[Zlatko Arslanagić]] napušta Sarajevo, i odlazi u [[London]], da bi, 1995, kao svoje mjesto boravka izabrao [[Toronto]]. U međuvremenu, Croatia Records 1993. izdaje kompilaciju 18 hitova Crvene jabuke pod nazivom ''[[Ima nešto od srca do srca]]''. Na albumu se nalazi i kratko pismo publici.

=== Poslije rata  ===
Dražen Žerić i Darko Jelčić, preseljenjem u Zagreb, 1994. okupljaju novu postavu benda. Uz pomoć starih članova, Nikše Bratoša i Zlatka Volarevića, te novih, basiste Krešimira Kaštelana i drugog klavijaturiste Danijela Lastrića snimaju album ''[[U tvojim očima]]''. Autorski temelj novih pjesama čine Zlatan Fazlić i Saša Lošić ([[Plavi orkestar]]). Na albumu se nalazi i pjesma &quot;Sanjam te&quot;, nedovršena pjesma Dražena Ričla. Promocija albuma održana je [[14. novembar|14. novembra]] 1996. u Velikoj dvorani u Zagrebu. Slijede koncerti po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Danska|Danskoj]]. Nakon završene turneje vraćaju se u Makarsku gdje im je muzički studio.

Godine 1997. izdaju album ''[[Svijet je lopta šarena]]'', a 1999. snimaju live unplugged album ''[[Riznice sjećanja]]''. Krajem iste godine idu na svoju prvu američku turneju. Godine 2000. izdaju album ''[[Sve što sanjam]]''. Krajem 2002. izlazi deveti studijski CD pod nazivom ''[[Tvojim željama vođen]]''. Album ''[[Oprosti što je ljubavna]]'', Croatia Records objavila je 2005. uoči proslave 20 godišnjice njihovog muzičkog rada.

Bubnjar [[Darko Jelčić]] Cunja 2017. napušta grupu, a pjevač [[Dražen Žerić]] Žera ostaje jedini originalni član Crvene jabuke.

== Članovi grupe ==
=== Sadašnji ===
* [[Dražen Žerić]] – vokal, klavijature
* [[Krešmir Kaštelan]] – bas-gitara
* Stjepan Šarić - klavijature
* [[Dragomir Herendić ]] – gitara
*Dario Duvnjak - gitara
* [[Adrian Borić]] - bubnjevi

=== Bivši članovi ===
* [[Dražen Ričl]] – solo gitara, vokal, tekstopisac
* [[Zlatko Arslanagić]] – ritam gitara, tekstopisac
* [[Aljoša Buha]] – bas gitara
* Darko Jelčić – bubnjevi, udaraljke
* [[Zlatko Volarević]] – klavijature
* [[Srđan Šerbedžija]] – bas gitara
* [[Branko Sauka]] – bas gitara
* [[Nikša Bratoš]] – gitare
* [[Igor Ivanović]] – gitare
* [[Zoran Šerbedžija]] – gitare
* [[Mario Vukušić]] – gitare
* [[Danijel Lastrić]] – klavijature

=== Osnivači ===
* [[Dražen Ričl]] – vokal i gitara (1985–1986)
* [[Zlatko Arslanagić]] – gitara (1985–1991)

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' (1986)
* ''[[Za sve ove godine]]'' (1987)
* ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988)
* ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'' (1989)
* ''[[Nekako s' proljeća]]'' (1991)
* ''[[U tvojim očima]]'' (1996)
* ''[[Svijet je lopta šarena]]'' (1998)
* ''[[Sve što sanjam]]'' (2000)
* ''[[Tvojim željama vođen]]'' (2002)
* ''[[Oprosti što je ljubavna]]'' (2005)
* ''[[Duša Sarajeva]]'' (2007)
* ''[[Volim te]]'' (2009)
* ''[[Za tvoju ljubav]]'' (2011)
* ''[[Nek' bude ljubav]]'' (2013)
* ''[[Crvena jabuka 2016]]'' (2016)

=== Koncertni albumi ===
# ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]] live'' (1990)
# ''LIVE'' (1998)
# ''[[Riznice sjećanja-unplugged]]'' (1999)
# ''Bivše djevojčice, bivši dječaci UNPLUGGED LIVE'' (2014)

=== Kompilacije ===
# ''[[Ima nešto od srca do srca]]'' (1993)
# ''[[Moje najmilije]]'' (1997)
# ''[[Antologija (Crvena jabuka)|Antologija]]'' (2003)
# ''[[Zlatna kolekcija]]'' (2005)
# ''Original album collection'' (2013)

== Također pogledajte ==
* [[Novi primitivizam]]

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20111003172847/http://crvenajabuka.org/ Službeni sajt]
* [http://diskografije.com/crvena-jabuka/ Diskografija Crvene jabuke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303181512/http://diskografije.com/crvena-jabuka/ |date=3. 3. 2016 }}

{{Crvena jabuka}}
[[Kategorija:Crvena jabuka|*]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]]
[[Kategorija:Novi primitivizam]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]]</text>
      <sha1>nwycrk6f4kgopdctafod8sc42wuoqgi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428388</id>
      <parentid>3428332</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T05:40:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8142" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime                = Crvena jabuka
| slika              = Crvena jabuka band.jpg
| slika_veličina     = 
| široka_slika       = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                = 
| opis               = 
| pozadina           = grupa
| alias              = 
| porijeklo          = [[Sarajevo]]
| žanr               = [[Pop rock]]
| karijera           = 1985–sada
| izdavač            = {{plainlist|
* [[Diskoton]]
* [[Croatia Records]]
* [[Tutico Records]]
}}
| povezani_umjetnici = {{plainlist|
* [[Plavi orkestar]]
* [[Valentino]]
* [[Ozbiljno pitanje]]
* [[Đavoli]]
}}
| veb-sajt           = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| trenutni_članovi   = {{plainlist|
* [[Adrian Borić]]
* [[Dražen Žerić]]
* [[Krešimir Kaštelan]]
* [[Danijel Lastrić]]
* [[Dragomir Herendić ]]
}}
| bivši_članovi      = {{plainlist|
* [[Dražen Ričl]]
* [[Aljoša Buha]]
* [[Srđan Šerberdžija]]
* [[Branko Salka]]
* [[Zlatko Volarević]]
* [[Zlatko Arslanagić]]
* [[Danijel Lastrić]]
* [[Zlatko Bebek]]
* [[Mario Vukčević]]
}}
| modul              = 
| modul2             = 
| modul3             = 
}}
'''Crvena jabuka''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[pop rock]] grupa osnovana 1985. godine. Mada su stalno mijenjali članove, imali su velike uspjehe do današnjeg dana. Bili su dio sarajevskog pokreta [[Novi primitivizam]] koji je vladao početkom 80-ih. Iz originalne postave u grupi je ostao klavijaturist i pjevač [[Dražen Žerić|Dražen Žerić &quot;Žera&quot;]].

== Biografija ==

=== Prvi uspjeh ===
Grupu &quot;Crvena jabuka&quot; 1985. osnovali su [[Dražen Ričl]] (vokal, gitara) i [[Zlatko Arslanagić]] (gitara). Pridružili su im se Dražen Žerić (klavijature), Aljoša Buha (basist) i Darko Jelčić (bubnjar). 

Svoj prvi album pod nazivom ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' bend izdaje 1986. godine. Autori svih pjesama na albumu su Dražen Ričl i Zlatko Arslanagić. Tokom ljeta 1986. pripremljen je materijal za drugi album. Iste godine bend planira svoju prvu turneju, s prvim koncertom u [[Mostar]]u zakazanim za 18. septembar 1986. Taj koncert nisu održali, jer na putu ka Mostaru kod Jablanice bend je imao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli basista [[Aljoša Buha]] i pjevač [[Dražen Ričl]]. U čast i sjećanje na poginule drugove održan je koncert u dvorani Skenderija 13. oktobra 1986. pod nazivom &quot;Pjesma za Crvenu jabuku&quot;. Na koncertu su nastupili sarajevski muzičari i grupe svih generacija.

U [[Split]]u, januara 1987, snimaju svoj drugi album ''[[Za sve ove godine]]'', posvećen Ziji i Aljoši. Album su snimili preostala tri člana iz originalne postave – Cunja, Zlaja i Žera. Album pod producentskom palicom Jappe izlazi početkom 1987. ali grupa ne daje nikakve promotivne intervjue ni nastupe. Nakon godinu dana medijske tišine izlazi album ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988).

Sve pjesme na albumu ''Sanjati'' potpisuje Zlatko Arslanagić, s tim što se na albumu nalazi i obrada &quot;Twist and Shout&quot;, pod nazivom &quot;Sviđa mi se ova stvar&quot;. Album ''Sanjati'' prodan je u otprilike 250.000 nosača zvuka. Započinje velika turneja Crvene jabuke, s preko 180 koncerata, na kojima, osim Zlaje, Cunje i Žere, Nikša Bratoš svira gitare. 

Četvrti album objavljen je početkom 1989. pod nazivom ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'', a snimila ga je koncertna postava benda. Producent je [[Nikša Bratoš]] a sve pjesme potpisuje [[Zlatko Arslanagić]]. Album je postigao veliki komercijalni uspjeh. Dupli live album ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]'' snimljen u Domu sportova u [[Zagreb]]u.

=== 90-e prije rata ===
Šesti album ''[[Nekako s proljeća (album)|Nekako s proljeća]]'', na kojem gostuje [[Kemal Monteno]], snimaju 1991. godine. Autor svih pjesama na tom albumu je Zlatko Arslanagić, a gitare svira Zoran Šerbedžija. Zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] bend odustaje od planirane turneje.

[[Zlatko Arslanagić]] napušta Sarajevo, i odlazi u [[London]], da bi, 1995, kao svoje mjesto boravka izabrao [[Toronto]]. U međuvremenu, Croatia Records 1993. izdaje kompilaciju 18 hitova Crvene jabuke pod nazivom ''[[Ima nešto od srca do srca]]''. Na albumu se nalazi i kratko pismo publici.

=== Poslije rata  ===
Dražen Žerić i Darko Jelčić, preseljenjem u Zagreb, 1994. okupljaju novu postavu benda. Uz pomoć starih članova, Nikše Bratoša i Zlatka Volarevića, te novih, basiste Krešimira Kaštelana i drugog klavijaturiste Danijela Lastrića snimaju album ''[[U tvojim očima]]''. Autorski temelj novih pjesama čine Zlatan Fazlić i Saša Lošić ([[Plavi orkestar]]). Na albumu se nalazi i pjesma &quot;Sanjam te&quot;, nedovršena pjesma Dražena Ričla. Promocija albuma održana je 14. novembra 1996. u Velikoj dvorani u Zagrebu. Slijede koncerti po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Danska|Danskoj]]. Nakon završene turneje vraćaju se u Makarsku gdje im je muzički studio.

Godine 1997. izdaju album ''[[Svijet je lopta šarena]]'', a 1999. snimaju live unplugged album ''[[Riznice sjećanja]]''. Krajem iste godine idu na svoju prvu američku turneju. Godine 2000. izdaju album ''[[Sve što sanjam]]''. Krajem 2002. izlazi deveti studijski CD pod nazivom ''[[Tvojim željama vođen]]''. Album ''[[Oprosti što je ljubavna]]'', Croatia Records objavila je 2005. uoči proslave 20 godišnjice njihovog muzičkog rada.

Bubnjar [[Darko Jelčić]] Cunja 2017. napušta grupu, a pjevač [[Dražen Žerić]] Žera ostaje jedini originalni član Crvene jabuke.

== Članovi grupe ==
=== Sadašnji ===
* [[Dražen Žerić]] – vokal, klavijature
* [[Krešmir Kaštelan]] – bas-gitara
* Stjepan Šarić - klavijature
* [[Dragomir Herendić ]] – gitara
*Dario Duvnjak - gitara
* [[Adrian Borić]] - bubnjevi

=== Bivši članovi ===
* [[Dražen Ričl]] – solo gitara, vokal, tekstopisac
* [[Zlatko Arslanagić]] – ritam gitara, tekstopisac
* [[Aljoša Buha]] – bas gitara
* Darko Jelčić – bubnjevi, udaraljke
* [[Zlatko Volarević]] – klavijature
* [[Srđan Šerbedžija]] – bas gitara
* [[Branko Sauka]] – bas gitara
* [[Nikša Bratoš]] – gitare
* [[Igor Ivanović]] – gitare
* [[Zoran Šerbedžija]] – gitare
* [[Mario Vukušić]] – gitare
* [[Danijel Lastrić]] – klavijature

=== Osnivači ===
* [[Dražen Ričl]] – vokal i gitara (1985–1986)
* [[Zlatko Arslanagić]] – gitara (1985–1991)

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' (1986)
* ''[[Za sve ove godine]]'' (1987)
* ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988)
* ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'' (1989)
* ''[[Nekako s' proljeća]]'' (1991)
* ''[[U tvojim očima]]'' (1996)
* ''[[Svijet je lopta šarena]]'' (1998)
* ''[[Sve što sanjam]]'' (2000)
* ''[[Tvojim željama vođen]]'' (2002)
* ''[[Oprosti što je ljubavna]]'' (2005)
* ''[[Duša Sarajeva]]'' (2007)
* ''[[Volim te]]'' (2009)
* ''[[Za tvoju ljubav]]'' (2011)
* ''[[Nek' bude ljubav]]'' (2013)
* ''[[Crvena jabuka 2016]]'' (2016)

=== Koncertni albumi ===
# ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]] live'' (1990)
# ''LIVE'' (1998)
# ''[[Riznice sjećanja-unplugged]]'' (1999)
# ''Bivše djevojčice, bivši dječaci UNPLUGGED LIVE'' (2014)

=== Kompilacije ===
# ''[[Ima nešto od srca do srca]]'' (1993)
# ''[[Moje najmilije]]'' (1997)
# ''[[Antologija (Crvena jabuka)|Antologija]]'' (2003)
# ''[[Zlatna kolekcija]]'' (2005)
# ''Original album collection'' (2013)

== Također pogledajte ==
* [[Novi primitivizam]]

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20111003172847/http://crvenajabuka.org/ Službeni sajt]
* [http://diskografije.com/crvena-jabuka/ Diskografija Crvene jabuke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303181512/http://diskografije.com/crvena-jabuka/ |date=3. 3. 2016 }}

{{Crvena jabuka}}
[[Kategorija:Crvena jabuka|*]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]]
[[Kategorija:Novi primitivizam]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]]</text>
      <sha1>bjcu62uklw1e3dz190zgbqrhpjt6tcj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428393</id>
      <parentid>3428388</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T07:57:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Wrpz</username>
        <id>144279</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8216" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime                = Crvena jabuka
| slika              = Crvena jabuka band.jpg
| slika_veličina     = 
| široka_slika       = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                = 
| opis               = 
| pozadina           = grupa
| alias              = 
| porijeklo          = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]]
| žanr               = [[Pop rock]]
| karijera           = 1985–sada
| izdavač            = {{plainlist|
* [[Diskoton]]
* [[Croatia Records]]
* [[Tutico Records]]
}}
| povezani_umjetnici = {{plainlist|
* [[Plavi orkestar]]
* [[Valentino]]
* [[Ozbiljno pitanje]]
* [[Đavoli]]
}}
| veb-sajt           = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| trenutni_članovi   = {{plainlist|
* [[Adrian Borić]]
* [[Dražen Žerić]]
* [[Krešimir Kaštelan]]
* [[Danijel Lastrić]]
* [[Dragomir Herendić ]]
}}
| bivši_članovi      = {{plainlist|
* [[Dražen Ričl]]
* [[Aljoša Buha]]
* [[Srđan Šerberdžija]]
* [[Branko Salka]]
* [[Zlatko Volarević]]
* [[Zlatko Arslanagić]]
* [[Danijel Lastrić]]
* [[Zlatko Bebek]]
* [[Mario Vukčević]]
}}
| modul              = 
| modul2             = 
| modul3             = 
}}
'''Crvena jabuka''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[pop rock]] grupa osnovana 1985. godine. Mada su stalno mijenjali članove, imali su velike uspjehe do današnjeg dana. Bili su dio sarajevskog pokreta [[Novi primitivizam]] koji je vladao početkom 80-ih. Iz originalne postave u grupi je ostao klavijaturist i pjevač [[Dražen Žerić|Dražen Žerić &quot;Žera&quot;]].

== Biografija ==

=== Prvi uspjeh ===
Grupu &quot;Crvena jabuka&quot; 1985. osnovali su [[Dražen Ričl]] (vokal, gitara) i [[Zlatko Arslanagić]] (gitara). Pridružili su im se Dražen Žerić (klavijature), Aljoša Buha (basist) i Darko Jelčić (bubnjar). 

Svoj prvi album pod nazivom ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' bend izdaje 1986. godine. Autori svih pjesama na albumu su Dražen Ričl i Zlatko Arslanagić. Tokom ljeta 1986. pripremljen je materijal za drugi album. Iste godine bend planira svoju prvu turneju, s prvim koncertom u [[Mostar]]u zakazanim za 18. septembar 1986. Taj koncert nisu održali, jer na putu ka Mostaru kod Jablanice bend je imao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli basista [[Aljoša Buha]] i pjevač [[Dražen Ričl]]. U čast i sjećanje na poginule drugove održan je koncert u dvorani Skenderija 13. oktobra 1986. pod nazivom &quot;Pjesma za Crvenu jabuku&quot;. Na koncertu su nastupili sarajevski muzičari i grupe svih generacija.

U [[Split]]u, januara 1987, snimaju svoj drugi album ''[[Za sve ove godine]]'', posvećen Ziji i Aljoši. Album su snimili preostala tri člana iz originalne postave – Cunja, Zlaja i Žera. Album pod producentskom palicom Jappe izlazi početkom 1987. ali grupa ne daje nikakve promotivne intervjue ni nastupe. Nakon godinu dana medijske tišine izlazi album ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988).

Sve pjesme na albumu ''Sanjati'' potpisuje Zlatko Arslanagić, s tim što se na albumu nalazi i obrada &quot;Twist and Shout&quot;, pod nazivom &quot;Sviđa mi se ova stvar&quot;. Album ''Sanjati'' prodan je u otprilike 250.000 nosača zvuka. Započinje velika turneja Crvene jabuke, s preko 180 koncerata, na kojima, osim Zlaje, Cunje i Žere, Nikša Bratoš svira gitare. 

Četvrti album objavljen je početkom 1989. pod nazivom ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'', a snimila ga je koncertna postava benda. Producent je [[Nikša Bratoš]] a sve pjesme potpisuje [[Zlatko Arslanagić]]. Album je postigao veliki komercijalni uspjeh. Dupli live album ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]'' snimljen u Domu sportova u [[Zagreb]]u.

=== 90-e prije rata ===
Šesti album ''[[Nekako s proljeća (album)|Nekako s proljeća]]'', na kojem gostuje [[Kemal Monteno]], snimaju 1991. godine. Autor svih pjesama na tom albumu je Zlatko Arslanagić, a gitare svira Zoran Šerbedžija. Zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] bend odustaje od planirane turneje.

[[Zlatko Arslanagić]] napušta Sarajevo, i odlazi u [[London]], da bi, 1995, kao svoje mjesto boravka izabrao [[Toronto]]. U međuvremenu, Croatia Records 1993. izdaje kompilaciju 18 hitova Crvene jabuke pod nazivom ''[[Ima nešto od srca do srca]]''. Na albumu se nalazi i kratko pismo publici.

=== Poslije rata  ===
Dražen Žerić i Darko Jelčić, preseljenjem u Zagreb, 1994. okupljaju novu postavu benda. Uz pomoć starih članova, Nikše Bratoša i Zlatka Volarevića, te novih, basiste Krešimira Kaštelana i drugog klavijaturiste Danijela Lastrića snimaju album ''[[U tvojim očima]]''. Autorski temelj novih pjesama čine Zlatan Fazlić i Saša Lošić ([[Plavi orkestar]]). Na albumu se nalazi i pjesma &quot;Sanjam te&quot;, nedovršena pjesma Dražena Ričla. Promocija albuma održana je 14. novembra 1996. u Velikoj dvorani u Zagrebu. Slijede koncerti po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Danska|Danskoj]]. Nakon završene turneje vraćaju se u Makarsku gdje im je muzički studio.

Godine 1997. izdaju album ''[[Svijet je lopta šarena]]'', a 1999. snimaju live unplugged album ''[[Riznice sjećanja]]''. Krajem iste godine idu na svoju prvu američku turneju. Godine 2000. izdaju album ''[[Sve što sanjam]]''. Krajem 2002. izlazi deveti studijski CD pod nazivom ''[[Tvojim željama vođen]]''. Album ''[[Oprosti što je ljubavna]]'', Croatia Records objavila je 2005. uoči proslave 20 godišnjice njihovog muzičkog rada.

Bubnjar [[Darko Jelčić]] Cunja 2017. napušta grupu, a pjevač [[Dražen Žerić]] Žera ostaje jedini originalni član Crvene jabuke.

== Članovi grupe ==
=== Sadašnji ===
* [[Dražen Žerić]] – vokal, klavijature
* [[Krešmir Kaštelan]] – bas-gitara
* Stjepan Šarić - klavijature
* [[Dragomir Herendić ]] – gitara
*Dario Duvnjak - gitara
* [[Adrian Borić]] - bubnjevi

=== Bivši članovi ===
* [[Dražen Ričl]] – solo gitara, vokal, tekstopisac
* [[Zlatko Arslanagić]] – ritam gitara, tekstopisac
* [[Aljoša Buha]] – bas gitara
* Darko Jelčić – bubnjevi, udaraljke
* [[Zlatko Volarević]] – klavijature
* [[Srđan Šerbedžija]] – bas gitara
* [[Branko Sauka]] – bas gitara
* [[Nikša Bratoš]] – gitare
* [[Igor Ivanović]] – gitare
* [[Zoran Šerbedžija]] – gitare
* [[Mario Vukušić]] – gitare
* [[Danijel Lastrić]] – klavijature

=== Osnivači ===
* [[Dražen Ričl]] – vokal i gitara (1985–1986)
* [[Zlatko Arslanagić]] – gitara (1985–1991)

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' (1986)
* ''[[Za sve ove godine]]'' (1987)
* ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988)
* ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'' (1989)
* ''[[Nekako s' proljeća]]'' (1991)
* ''[[U tvojim očima]]'' (1996)
* ''[[Svijet je lopta šarena]]'' (1998)
* ''[[Sve što sanjam]]'' (2000)
* ''[[Tvojim željama vođen]]'' (2002)
* ''[[Oprosti što je ljubavna]]'' (2005)
* ''[[Duša Sarajeva]]'' (2007)
* ''[[Volim te]]'' (2009)
* ''[[Za tvoju ljubav]]'' (2011)
* ''[[Nek' bude ljubav]]'' (2013)
* ''[[Crvena jabuka 2016]]'' (2016)

=== Koncertni albumi ===
# ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]] live'' (1990)
# ''LIVE'' (1998)
# ''[[Riznice sjećanja-unplugged]]'' (1999)
# ''Bivše djevojčice, bivši dječaci UNPLUGGED LIVE'' (2014)

=== Kompilacije ===
# ''[[Ima nešto od srca do srca]]'' (1993)
# ''[[Moje najmilije]]'' (1997)
# ''[[Antologija (Crvena jabuka)|Antologija]]'' (2003)
# ''[[Zlatna kolekcija]]'' (2005)
# ''Original album collection'' (2013)

== Također pogledajte ==
* [[Novi primitivizam]]

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20111003172847/http://crvenajabuka.org/ Službeni sajt]
* [http://diskografije.com/crvena-jabuka/ Diskografija Crvene jabuke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303181512/http://diskografije.com/crvena-jabuka/ |date=3. 3. 2016 }}

{{Crvena jabuka}}
[[Kategorija:Crvena jabuka|*]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]]
[[Kategorija:Novi primitivizam]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]]</text>
      <sha1>4kp29b8ge6iec7izav0w3e7krweb3fd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Red Hot Chili Peppers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56702</id>
    <revision>
      <id>3428371</id>
      <parentid>3424083</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T18:34:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19578" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime               = Red Hot Chili Peppers
| pozadina          = skupina
| slika             = Rhcp-live-pinkpop05.jpg|200px
| žanr              = [[Rok-muzika|Rok]], [[pank-rok]], [[heavy metal]], [[Hip-hop muzika|rap]]
| karijera          = 1983 - 
| tranutni_članovi  = [[Anthony Kiedis]], [[Josh Klinghoffer]], [[Flea]], [[Chad Smith]]
| bivši_članovi     = [[Hillel Slovak]]&lt;br /&gt; [[Jack Irons]]&lt;br /&gt;[[Cliff Martinez]] &lt;br /&gt;[[Jack Sherman (guitarist)|Jack Sherman]]&lt;br /&gt;[[D. H. Peligro]]&lt;br /&gt;[[DeWayne &quot;Blackbyrd&quot; McKnight]]&lt;br /&gt;[[Jesse Tobias]]&lt;br /&gt;[[Arik Marshall]]&lt;br /&gt;[[Dave Navarro]]&lt;br /&gt; [[John Frusciante]]
| izdavač           = [[EMI]], [[Warner Bros.]]
| povezano_sa       = Ataxia, What is this?, The Mars Volta
| porijeklo         = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| web_stranica      = [http://redhotchilipeppers.com redhotchilipeppers.com]
| album1            = [[Californication]]
| godina1           = 1999
| album2            = [[By the way]]
| godina2           = 2002
| najnoviji_album   = [[Stadium Arcadium]]
| godina3           = 2006
}}
'''Red Hot Chili Peppers''' su jedna od grupa najprepoznatljivijeg zvuka, koja ujedinjuje najraznovrsnije muzičke stilove – [[Rok-muzika|rok]], [[funk]], [[pank-rok]] i [[Hip-hop muzika|rap]]. Osnovani su 1983. godine u [[Los Angeles]]u ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), a od svog osnivanja došlo je do izmjene nekoliko postava grupe. Od samog početka članovi grupe su [[Michael Balzary]], poznatiji kao Flea, na [[Bas-gitara|bas-gitari]] te pjevač [[Anthony Kiedis]].

== Nastanak i prvi album (1983–1984) ==
Osnovani su 1983. u Los Angelesu. Flea i tadašnji gitarista Hilel Slovak su imali planiranu svirku u malom klubu. Nisu imali pjevača pa su im predložili Anthonya. Smatrali su da bi mogao biti dobar izvođač jer su vidjeli njegove plesne pokrete u jednoj od diskoteka. Prvi nastup je bio zasnovan na improvizaciji Flea, Hilela i Jacka Ironsa (tadašnjeg bubnjara), dok je Anthony repao jednu od svojih pjesama o Los Angelesu poznatija kao &quot;Out In L.A.&quot; . Publika ih je sjajno primila i rečeno je da nikad ranije nisu vidjeli nešto slično njima. Nakon toga su Peppersi polako počeli osvajati klubove Los Angelesa pa i širom Sjeverne Amerike. Prije nego što su promijenili ime benda u Red Hot Chili Peppers, zvali su se Tony Flow and the Majestic Masters of Mayhem i koristili su ga samo na par prvih nastupa. Vremenom bivaju pozvani da odrade svoj prvi album, te su potpisali ugovor sa EMI America i Enigma Records. Hilel i Jack su svirali u bendu What Is This?, pa zato nisu mogli prisustvovati snimanju prvog albuma. Na mjesto Hilela došao je gitarista Jack Sherman, a umjesto Jacka je bio bubnjar Cliff Martinez. Producent albuma je bio Andy Gill, gitarista benda Gang of Four, koji se nije slagao sa stilom i ideologijom benda. Tokom snimanja bilo je dosta rasprava između njega i Anthonya. Na kraju, album je ipak dovršen i izdat 1984 godine pod nazivom The Red Hot Chili Peppers. Album se skroz slabo prodavao, pa su lokalne radio stanice i MTV doprinjeli bazi fanova. Prodat je u 300,000 primjeraka. Anthony i Jack Sherman se nisu najbolje slagali te je Shermana zamijenio Hilel kojemu je dosadilo svirati u What Is This?

== Freaky Styley i Hilelova smrt (1985–1988) ==
Sljedeći album pod nazivom Freaky Styley, bend je snimao uz producenta George Clintona. On im je od početka bio uzor, te ih je malo bolje uputio u miješanje punk i funk muzike. Snimanje albuma je puno bolje teklo jer su se više slagali s Clintonom nego s Gillom. Album Freaky Styley je izdat u augustu 1985 godine, ali nije postigao neki veći uspjeh. Neke od značajnijih pjesama su Blackeyed Blonde i naslovna pjesma. Kiedis je ipak bio zadovoljan tim albumom i do dan danas je ponosan na to djelo. Imali su dosta dugu turneju te su polako postajali poznatiji. Svi članovi su uglavnom imali probleme s drogom, a ponajviše Hilel i Anthony. EMI im kasnije daje budžet od 5000$ da snime novu demo kasetu za sljedeći album, ali je Slovak potrošio 2000$ na narkotike, te su počele svađe u bendu. Cliff je izašao iz benda te se među Pepperse vraća Jack Irons. Kad su se Flea i Hilel napokon dogovorili da počnu s radom, Anthony je počeo dolaziti umoran na probe od svih tih droga. Izbacili su ga iz benda na mjesec dana, i rečeno mu je da ode na rehabilitaciju. Motivacija za rehabilitaciju mu je bila ta što je bend proglašen za bend godine od strane jednog lokalnog časopisa. Nakon mjesec dana vratio se u bend i započeli su snimanje novog albuma The Uplift MoFo Party Plan. Taj album je izdat 1987 godine i producirao ga je Michael Beinhorn. Značajna pjesma tog albuma je bila Fight Like a Brave koju je Anthony napisao tokom rehabilitacije. Bend je polako počeo sa svojom turnejom. Hilel se sve više udaljavao od ostatka benda i svo vrijeme provodio uzimajući narkotike. Njegov zadnji razgovor bio je s bratom James Slovakom. Umro je 1988 godine od predoziranja. Irons se prepao da će i njega stići ista sudbina te je izašao iz benda. Anthony je bio van grada tokom Hilelove sahrane. Sljedeći potez članova je bio da ipak nastave svirati zajedno iako su ostali samo Anthony i Flea.

== Novi članovi i Mother's Milk (1988–1990) ==
Peppersi su Slovaku i Ironsu tražili zamjenu, te su primili par privremenih članova. Novi gitarista je bio DeWayne &quot;Blackbyrd&quot; McKnight, a bubnjar D.H. Peligro, ali se nisu dugo zadržali u bendu. U to vrijeme, lokalni mladi gitarista John Frusciante je tražio bend. Red Hot Chili Peppers su mu bili najdraži bend i Hilel mu je bio idol i inspiracija. Flea je bio njegov dobar prijatelj te je predložio Anthonyu da ga prime u bend kao novog gitaristu. Anthony se nije isprve složio s tim ali kasnije je ipak odlučio da ga prime. Održali su audiciju za bubnjara i pojavio se Chad Smith. Chad se najbolje od svih bubnjara uklapao s Johnom i Flea-om, pa su ga zato primili u bend.

Započeli su svoj rad na albumu Mother's Milk koji je izdat 1989 godine. Snimanje je prošlo jako dobro, bez svađa i pauza. Ovim albumom bend je polako počeo da se probija u tadašnju mainstream muziku. Hitovi sa ovog albuma su pjesme poput Knock Me Down, Good Time Boys i cover pjesme Higher Ground. Bili su masovno puštani na MTV. Jedna od pjesama koje nisu dospjele na ovaj album se isto proslavila Show Me Your Soul.

== Globalni uspjeh i Fruscianteov prvi odlazak (1990–1995) ==
Sljedeći potez benda je bilo snimanje novog albuma. U ulozi producenta našao se tada veoma tražen Rick Rubin. Snimali su u napuštenoj kući gdje je par drugih umjetnika već ranije snimalo. Vjerovali su da će im se posrećiti jer su mnogi dobri albumi tu snimani. Chad je imao problem s ovime jer je smatrao da je kuća ukleta pa je spavao u svojoj kući, a tamo je dolazio na snimanje. Snimanje albuma je prikazano u dokumentarnom filmu Funky Monks. Tada je bend imao raznih inspiracija za svoje pjesme. Anthonyev prekid s pjevačicom Sinead O' Connor je rezultirao u nastajanju pjesme I Could Have Lied, koja je ostala poznata po Johnovom odličnom gitarskom radu. Funky Monks je nastala kada je Anthony uzeo Johnovu akustičnu gitaru na jednoj zabavi i napravio uvodni riff. Johnu se to jako svidjelo pa je to preraslo u pjesmu. Give It Away je posvećena Anthonyevoj darežljivoj prijateljici koja mu je poklonila skupu kožnu jaknu. Under The Bridge je bila prva pjesma na kojoj je Anthony pjevao, umjesto da repuje. U toj pjesmi je opisao kako se osjećao kao jedini čist član benda dok su se Flea i ostali konstantno drogirali. Album pod nazivom Blood Sugar Sex Magik je izdat 1991 godine i označio postanak Red Hot Chili Peppersa jednim od najpopularnijih bendova svih vremena. Hitovi s ovog albuma su bile pjesme Give It Away, Suck My Kiss, Under The Bridge, If You Have To Ask, Power of Equality, Breaking The Girl a i ostale su jako dobro prošle. Čak i pjesma Soul To Squeeze koja nije dospjela na album, je 1993 postala veliki hit. Frusciante je postao nesiguran u nagli uspjeh benda i to mu je jako smetalo. Često se svađao s Anthonyem te je plakao i vrištao prije koncerata. Sukobi su se pogoršali kada ga je Anthony udario mikrofonom tokom jednog nastupa. John izlazi iz benda 1992 i bend aktivno počinje tražiti novog gitaristu. Kroz bend su prošli gitaristi Arik Marshall i Jesse Tobias, ali konačna odluka je bio Dave Navarro iz benda Jane's Addiction.

== One Hot Minute i Navarrov odlazak (1995–1998) ==

Dave se nije slagao s bendom u par stvari. Nije mu odgovarao scenski nastup benda, te je prema njima bio hladan i profesionalan. Ipak, završili su svoj album nazvan One Hot Minute i izdali ga 1995 godine. Zvuk tog albuma označava težak period koji su prolazaili članovi. Anthony se opet nastavio drogirati. Album je bio lošiji od prošlog ali je imao hitove My Friends, Aeroplane, Warped, Coffee Shop i ostale. Na albumu se našla pjesma Tearjerker koja je posvećena pjevaču i gtaristi benda Nirvana, Kurt Cobainu. Nakon uspješne turneje Navarro, zbog neslaganja s ostatkom benda, dobija otkaz. U to vrijeme, John je bio u jako teškom stanju. Prijavio se za rehabilitaciju, i 1998 Flea ga dolazi posjetiti. John je zadobio razne povrede od svog pogrešnog uzimanja droge. Ruke su mu bile prekrivene ožiljcima a zubi su mu se pokvarili. Također je izgubio svu snagu u svojim rukama. Flea ga je nakon pregovaranja s Anthonyem primio nazad u bend. Anthony i John su riješili sve probleme između njih i opet postali dobri prijatelji.

== Californication, By The Way i Stadium Arcadium (1999–2007)==

Frusciante je poslan na liječenje prije povratka u bend. Istetovirali su mu ožiljke i ugradili implantate umjesto zubi. Sljedeći album je bio Californication izdat 1999 godine. Do danas je najprodavaniji album Red Hot Chili Peppersa. Veliki hitovi su bile pjesme Californication, Otherside, Scar Tissue te Around The World, Road Trippin' i Parallel Universe. Bend je imao jako uspješnu turneju. Koncert u Moskvi je objavljen kao Live Off The Map (2001). Sljedeći album By The Way je bio puno mekši od ostalih i označava najbolje razdoblje benda. Svi su članovi bili sretni i čisti nakon dugo godina. By The Way su izdali 2002 godine i veliki hitovi su im bili istoimena pjesma, Can't Stop, Zephyr Song i Universally Speaking. Uslijedila je još uspješnija turneja koju su obilježili koncerti poput Live at Slane Castle (2003) i Live in Hyde Park(2004) - njihov prvi koncertni album. Izdali su i Greatest Hits sa do tada neobjavljenim pjesmama Fortune Faded i Save The Population. Rad na albumu Stadium Arcadium je počeo 2005 godine. Izdat je 2006 u formi dva diska. Snimljeno je ukupno 28 pjesama od kojih su se izdvojili Hump De Bump, Charlie, Snow (Hey Oh), Dani California, Desecration Smile, a i ostale pjesme su jako dobro primljene. Dobili su Grammy za ovaj album, i biva proglašen najboljim albumom 2006 godine. 2007 bend privremeno prestaje s radom radi odmora.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=KUN |first1=JOSH |title=Deep into a Golden State of mind |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2006-may-07-ca-peppers7-story.html |website=Los Angeles Times |access-date=8. 7. 2022 |language=en |date=7. 5. 2006}}&lt;/ref&gt;

== Fruscianteov drugi odlazak i I'm With You (2009–2011) ==
Tokom pauze, John izjavljuje da ide za solo karijerom i da napušta Red Hot Chili Peppers. Novi gitarista Josh Klinghoffer je primljen u bend 2009 godine i počinju rad na novom albumu. I'm With You je izdat 2011 godine i označava uspješan  povratak benda. Singlovi s ovog albuma bili su The Adventures Of Rain Dance Maggie, Look Around, Did I Let You Know, Brendan's Death Song i Monarchy of Roses. Nakon toga je uslijedila uspješna I'm With You turneja koja je trajala 2 godine. U to vrijeme izdato je 18 neobjavljenih pjesama sa snimanja I'm With You. Josh je izjavio mogućnost snimanja novog albuma krajem 2013, no to još nije potvrđeno. Trenutni sastav benda čine Anthony Kiedis, Michael Balzary Flea, Josh Klinghoffer i Chad Smith.

== Članovi ==
Sadašnja postava benda Red hot chili peppers je:
* vokal: Anthony Kiedis
* bas-gitara: Michael Balzary Flea
* električna gitara: Josh Klinghoffer
* bubnjevi: Chad Smith

=== Bivši članovi ===
{{Proširiti sekciju}}

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-style=&quot;color:#fff;text-transform:uppercase&quot;
!colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#000&quot;| Informacija
!colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#000&quot;| Prodaja
!colspan=&quot;11&quot; style=&quot;background:#000&quot;| Pozicija na top-listama
|-style=&quot;font-size:70%;line-height:1.1;text-transform:uppercase&quot;
!style=&quot;width:5em|Godina
!style=&quot;width:5em|Naslov
!style=&quot;width:5em&quot;|[[Datoteka:Newworldmap.svg|20px]]&lt;br /&gt;Svijet
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|SAD}}&lt;br /&gt;SAD
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|EU}}&lt;br /&gt;Evropa
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|SAD}}&lt;br /&gt;[[Billboard 200|SAD]]
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|UK}}&lt;br /&gt;[[UK Albums Chart|UK]]
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|NJE}}&lt;br /&gt;Nje
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|NZL}}&lt;br /&gt;NZ
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|ŠVE}}&lt;br /&gt;Šve
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|NOR}}&lt;br /&gt;Nor
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|AUS}}&lt;br /&gt;Aus
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|ŠVI}}&lt;br /&gt;Švii
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|ITA}}&lt;br /&gt;Ita
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|JAP}}&lt;br /&gt;Jap
!style=&quot;width:5em&quot;|{{ZD|FIN}}&lt;br /&gt;Fin
|-
|valign=&quot;top&quot;|1984
|valign=&quot;top&quot;|''[[The Red Hot Chili Peppers (album)|The Red Hot Chili Peppers]]''
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|300.000
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|?
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|?
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|-
|valign=&quot;top&quot;|1985
|valign=&quot;top&quot;|''[[Freaky Styley]]''
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|500.000
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|?
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|?
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|-
|valign=&quot;top&quot;|1987
|valign=&quot;top&quot;|''[[The Uplift Mofo Party Plan]]''
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|750.000
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|500.000 
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|?
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|148
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|-
|valign=&quot;top&quot;|1989
|valign=&quot;top&quot;|''[[Mother's Milk]]''
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|2.000.000
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1.000.000 
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|?
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|52
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|47
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|-
|valign=&quot;top&quot;|1991
|valign=&quot;top&quot;|''[[Blood Sugar Sex Magik]]''
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|12.000.000
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|7.000.000+ 
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|2.700.000
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|3
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|25
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|12
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|26
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|5
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|17
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|10
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|25
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|77
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|?
|-
|valign=&quot;top&quot;|1995
|valign=&quot;top&quot;|''[[One Hot Minute]]''
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|5.000,000
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1.758.399&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; 
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1.600.000
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|4
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|2
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|3
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|2
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|2
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|9
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|7
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|-
|valign=&quot;top&quot;|1999
|valign=&quot;top&quot;|''[[Californication (album)|Californication]]''
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|15.000,000
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|5.466.575&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|5.100.000
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|3
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|5
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|2
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|3
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|9
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|-
|valign=&quot;top&quot;|2002
|valign=&quot;top&quot;|''[[By the Way]]''
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|9.000,000-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1.825.618+&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;   
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|4.600.000
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|2
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|4
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|-
|valign=&quot;top&quot;|2006
|valign=&quot;top&quot;|''[[Stadium Arcadium]]''
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|7.200.000&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;*
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|2.084.367 
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|2.500.000+
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|-
|valign=&quot;top&quot;|2011
|valign=&quot;top&quot;|''I'm with You''
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|-
|valign=&quot;top&quot;|2016
|valign=&quot;top&quot;|''The Getaway''
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot;|-
|-
|2022
|''Unlimited Love''
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}
:&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;Prema trenutnim podacima. Konačni podaci su obično dostupni nakon 2-3 godine.
:&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;Prema podacima [[Soundscan]]-a iz marta 2007.
:&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;Prema podacima sa početka 2006.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.redhotchilipeppers.com/ Zvanični sajt]

{{Commonscat|Red Hot Chili Peppers}}

[[Kategorija:Američke rok-grupe]]
[[Kategorija:Red Hot Chili Peppers|*]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1983.]]</text>
      <sha1>ga9f4qd1qmjhrxrn1gpgk1qapok32f4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aljoša Buha</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64859</id>
    <revision>
      <id>3428389</id>
      <parentid>3427592</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T05:44:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3645" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Aljoša Buha
| počasni_sufiks       = 
| slika                = 
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja|1962|1|4}}
| mjesto_rođenja       = [[Ljubljana]], [[Socijalistička Republika Slovenija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = {{datum smrti i godine|1986|9|18|1962|1|4}}
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = 
| instrument           = [[Bas-gitara]]
| karijera             = &lt;!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --&gt;
| izdavač              = 
| povezani_umjetnici   = [[Crvena jabuka]]
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}

'''Aljoša Buha''' ([[Ljubljana]], 4. januar 1962 – [[Jablanica]], 18. septembar 1986.) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] muzičar, basista [[Sarajevo|sarajevske]] [[Rok-muzika|rok]] grupe [[Crvena jabuka]].

Odrastao je na Pišću u [[Zenica|Zenici]] i stanovao u istoj zgradi gdje i bubnjar [[Darko Jelčić]] - Cunja. Poznavao je [[engleski jezik]] i radio kao prevodilac za vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|zimskih olimpijskih igara u Sarajevu]]. Prevodio je i tekstove na [[Slovenski jezik|slovenski]]. Nakon završetka gimnazije u Zenici, počinje da studira na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] i odlazi u vojsku. Bio je stalni saradnik trećeg programa [[Radio Sarajevo]].

Muzikom se bavio još od osnovne škole, a svirao je u gimnazijskom bendu kao i u bendu ''Flota'' zajendno sa Cunjom. Nakom ''Flote'' svirao je u bendu ''[[Kongres]]'' i sa njima učestvovao u snimanju prve ploče &quot;[[Zarjavele trobente (album)|Zarjavele trobente]]&quot;, koji je objavio sarajevski [[Diskoton]] 1984. Na poziv Cunje 1985. prelazi u bend ''Crvena jabuka'' prilikom njihovog osnivanja. Zajedno sa njima učestvuje u snimanju [[Crvena jabuka (album)|prvog albuma]] 1986. godine. Preminuo je 18. septembra 1986. u saobraćajnoj nesreći kod Jablanice na putu za koncert koji je trebao biti u [[Mostar]]u, zajedno sa [[Dražen Ričl|Draženom Ričlom]] - Zijom. Sahranjen je u Zenici na groblju u Crkvicama, pored svoje majke koja je umrla za vrijeme njegovog života. 
&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.si21.com/news.php?id=41746|title= ''Nova plošča - Oprosti što je ljubavna''|work= si21.com|access-date= 10. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.dnevnik.si/novice/kultura/236907|title= ''Crvena jabuka bodo prestolnico obarvali rdeče''|work= dnevnik.si|date= 10. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* Sinanović, Edin. &quot;[https://zenicainfo.ba/2019/09/18/sjecanje-na-zenickog-muzicara-aljosu-buhu-clana-grupe-crvena-jabuka/ Sjećanje na zeničkog muzičara Aljošu Buhu, člana grupe Crvena jabuka]&quot;. ''Zenicainfo''. 18. 9. 2019.

{{Crvena jabuka}}

{{DEFAULTSORT:Buha, Aljoša}}
[[Kategorija:Rođeni 1962.]]
[[Kategorija:Umrli 1986.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]]
[[Kategorija:Basisti]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]</text>
      <sha1>h6remiq3sciv7frz44lnglt76jl4m8w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometno prvenstvo Austrije 2008/09.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>93191</id>
    <redirect title="Prva nogometna liga Austrije 2008/2009." />
    <revision>
      <id>3428373</id>
      <parentid>988873</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T19:22:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Prva nogometna liga Austrije 2008/2009.]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Prva nogometna liga Austrije 2008/2009.]]</text>
      <sha1>k4rsfolepznsrzsmy1o9mriwegmddvb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aida Begić-Zubčević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96336</id>
    <revision>
      <id>3428360</id>
      <parentid>3101381</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T14:52:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Selma373</username>
        <id>137534</id>
      </contributor>
      <comment>Ažurirana filmografija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2782" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Aida Begić-Zubčević
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|5|9}}
| mjesto_rođenja     = Sarajevo, SFRJ
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       =
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = režiser
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| vjera              =
| obrazovanje        = Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu
}}
'''Aida Begić-Zubčević''' je rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1976. Diplomirala je filmsku i pozorišnu režiju na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]] 2000. godine. Njen diplomski film &quot;[[Prvo smrtno iskustvo]]&quot; prikazan je na više od dvadeset međunarodnih filmskih festivala. Ovaj film je učestvovao na 54. filmskom festivalu u [[Cannes]]u – Zvanična selekcija Cinefondation, a kasnije je dobio pet nagrada: Najbolji kratki film – 6. Ourense Film Festival, [[Španija]], 2002; Nagrada kritike – 30. Huesca Film Festival, Španija, 2002; Methexis nagrada – MedFilm Festival, [[Italija]], 2002; Posebna spomen žirija – 9. Archipelago filmski festival novih medija i kratkog film, Italija, 2001.
Aida Begić je docentica  na predmetu režija (prof. [[Haris Pašović]]), na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=80&amp;lang=hr |title=Arhivirana kopija |accessdate=10. 9. 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100802073825/http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=80&amp;lang=hr |archivedate=2. 8. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Snimila je niz reklama, [[video spot]]ova i promotivnih filmova. 2004. godine je sa [[Elma Tataragić|Elmom Tataragić]] osnovala produkcijsku kuću [[MAMAFILM]].

== Filmografija ==
*1995. AUTOBIOGRAFIJA, doc., 10 min.
*1997. TRIJUMF VOLJE, doc., 16 min.
*2001. PRVO SMRTNO ISKUSTVO, kratki igrani, 26 min.
*2003. Sjever je poludio, kratki igrani, 19 min.
*'''2008.''' ''[[Snijeg (film)|Snijeg]]'', dugometražni igrani, 99 min.
*'''2012.''' ''[[Djeca (film)|Djeca]]'', igrani film, bosanskohercegovački kandidat za Oscara.&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt2123230/fullcredits?ref_=tt_ov_st_sm#cast Film ''Djeca'' na portalu IMDB {{Simboli jezika|en|engleski}}]&lt;/ref&gt;
*2014. ''[[Mostovi Sarajeva (film)|Mostovi Sarajeva]]'', filmska antologija
*2022. ''Balada'', igrani film, 120 min.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
*{{IMDb name|id=1548101}}

{{DEFAULTSORT:Begić-Zubčević, Aida}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]</text>
      <sha1>ltpj49vrzmxw7ye9ogi5jhjrbo7i74u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428362</id>
      <parentid>3428360</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T15:27:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Filmografija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2881" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Aida Begić-Zubčević
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|5|9}}
| mjesto_rođenja     = Sarajevo, SFRJ
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       =
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = režiser
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| vjera              =
| obrazovanje        = Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu
}}
'''Aida Begić-Zubčević''' je rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1976. Diplomirala je filmsku i pozorišnu režiju na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]] 2000. godine. Njen diplomski film &quot;[[Prvo smrtno iskustvo]]&quot; prikazan je na više od dvadeset međunarodnih filmskih festivala. Ovaj film je učestvovao na 54. filmskom festivalu u [[Cannes]]u – Zvanična selekcija Cinefondation, a kasnije je dobio pet nagrada: Najbolji kratki film – 6. Ourense Film Festival, [[Španija]], 2002; Nagrada kritike – 30. Huesca Film Festival, Španija, 2002; Methexis nagrada – MedFilm Festival, [[Italija]], 2002; Posebna spomen žirija – 9. Archipelago filmski festival novih medija i kratkog film, Italija, 2001.
Aida Begić je docentica  na predmetu režija (prof. [[Haris Pašović]]), na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=80&amp;lang=hr |title=Arhivirana kopija |accessdate=10. 9. 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100802073825/http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=80&amp;lang=hr |archivedate=2. 8. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Snimila je niz reklama, [[video spot]]ova i promotivnih filmova. 2004. godine je sa [[Elma Tataragić|Elmom Tataragić]] osnovala produkcijsku kuću [[MAMAFILM]].

== Filmografija ==
*1995. ''[[Autobiografija (film)|Autobiogtafija]]'', dokumentarni film, 10 min.
*1997. ''[[Trijumf volje]]'', dokumentarni film, 16 min.
*2001. ''[[Prvo smrtno iskustvo]]'', kratki igrani, 26 min.
*2003. [[Sjever je poludio]], kratki igrani, 19 min.
*'''2008.''' ''[[Snijeg (film)|Snijeg]]'', dugometražni igrani film, 99 min.
*'''2012.''' ''[[Djeca (film)|Djeca]]'', igrani film, bosanskohercegovački kandidat za Oscara.&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt2123230/fullcredits?ref_=tt_ov_st_sm#cast Film ''Djeca'' na portalu IMDB {{Simboli jezika|en|engleski}}]&lt;/ref&gt;
*2014. ''[[Mostovi Sarajeva (film)|Mostovi Sarajeva]]'', filmska antologija
*2022. ''[[Balada (film)|Balada]]'', igrani film, 120 min.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
*{{IMDb name|id=1548101}}

{{DEFAULTSORT:Begić-Zubčević, Aida}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]</text>
      <sha1>l7rwbh89urwzvyd2rkg41kq1x41jj9j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428363</id>
      <parentid>3428362</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T15:29:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2909" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Aida Begić-Zubčević
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|5|9}}
| mjesto_rođenja     = Sarajevo, SFRJ
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       =
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = režiser
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| vjera              =
| obrazovanje        = Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu
}}
'''Aida Begić-Zubčević''' je rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1976. Diplomirala je filmsku i pozorišnu režiju na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]] 2000. godine. Njen diplomski film &quot;[[Prvo smrtno iskustvo]]&quot; prikazan je na više od dvadeset međunarodnih filmskih festivala. Ovaj film je učestvovao na 54. [[Kanski filmski festival|filmskom festivalu]] u [[Cannes]]u – Zvanična selekcija Cinefondation, a kasnije je dobio pet nagrada: Najbolji kratki film – 6. Ourense Film Festival, [[Španija]], 2002; Nagrada kritike – 30. Huesca Film Festival, Španija, 2002; Methexis nagrada – MedFilm Festival, [[Italija]], 2002; Posebna spomen žirija – 9. Archipelago filmski festival novih medija i kratkog film, Italija, 2001.
Aida Begić je docentica  na predmetu režija (prof. [[Haris Pašović]]), na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=80&amp;lang=hr |title=Arhivirana kopija |accessdate=10. 9. 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100802073825/http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=80&amp;lang=hr |archivedate=2. 8. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Snimila je niz reklama, [[video spot]]ova i promotivnih filmova. 2004. godine je sa [[Elma Tataragić|Elmom Tataragić]] osnovala produkcijsku kuću [[MAMAFILM]].

== Filmografija ==
*1995. ''[[Autobiografija (film)|Autobiogtafija]]'', dokumentarni film, 10 min.
*1997. ''[[Trijumf volje]]'', dokumentarni film, 16 min.
*2001. ''[[Prvo smrtno iskustvo]]'', kratki igrani, 26 min.
*2003. [[Sjever je poludio]], kratki igrani, 19 min.
*'''2008.''' ''[[Snijeg (film)|Snijeg]]'', dugometražni igrani film, 99 min.
*'''2012.''' ''[[Djeca (film)|Djeca]]'', igrani film, bosanskohercegovački kandidat za Oscara.&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt2123230/fullcredits?ref_=tt_ov_st_sm#cast Film ''Djeca'' na portalu IMDB {{Simboli jezika|en|engleski}}]&lt;/ref&gt;
*2014. ''[[Mostovi Sarajeva (film)|Mostovi Sarajeva]]'', filmska antologija
*2022. ''[[Balada (film)|Balada]]'', igrani film, 120 min.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
*{{IMDb name|id=1548101}}

{{DEFAULTSORT:Begić-Zubčević, Aida}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]</text>
      <sha1>qo18e06g52f08po37cof8dlyr5p3mc3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428364</id>
      <parentid>3428363</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T15:29:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Filmografija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2909" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Aida Begić-Zubčević
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|5|9}}
| mjesto_rođenja     = Sarajevo, SFRJ
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       =
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = režiser
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| vjera              =
| obrazovanje        = Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu
}}
'''Aida Begić-Zubčević''' je rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1976. Diplomirala je filmsku i pozorišnu režiju na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]] 2000. godine. Njen diplomski film &quot;[[Prvo smrtno iskustvo]]&quot; prikazan je na više od dvadeset međunarodnih filmskih festivala. Ovaj film je učestvovao na 54. [[Kanski filmski festival|filmskom festivalu]] u [[Cannes]]u – Zvanična selekcija Cinefondation, a kasnije je dobio pet nagrada: Najbolji kratki film – 6. Ourense Film Festival, [[Španija]], 2002; Nagrada kritike – 30. Huesca Film Festival, Španija, 2002; Methexis nagrada – MedFilm Festival, [[Italija]], 2002; Posebna spomen žirija – 9. Archipelago filmski festival novih medija i kratkog film, Italija, 2001.
Aida Begić je docentica  na predmetu režija (prof. [[Haris Pašović]]), na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=80&amp;lang=hr |title=Arhivirana kopija |accessdate=10. 9. 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100802073825/http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=80&amp;lang=hr |archivedate=2. 8. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Snimila je niz reklama, [[video spot]]ova i promotivnih filmova. 2004. godine je sa [[Elma Tataragić|Elmom Tataragić]] osnovala produkcijsku kuću [[MAMAFILM]].

== Filmografija ==
*1995. ''[[Autobiografija (film)|Autobiografija]]'', dokumentarni film, 10 min.
*1997. ''[[Trijumf volje]]'', dokumentarni film, 16 min.
*2001. ''[[Prvo smrtno iskustvo]]'', kratki igrani, 26 min.
*2003. [[Sjever je poludio]], kratki igrani, 19 min.
*'''2008.''' ''[[Snijeg (film)|Snijeg]]'', dugometražni igrani film, 99 min.
*'''2012.''' ''[[Djeca (film)|Djeca]]'', igrani film, bosanskohercegovački kandidat za Oscara.&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt2123230/fullcredits?ref_=tt_ov_st_sm#cast Film ''Djeca'' na portalu IMDB {{Simboli jezika|en|engleski}}]&lt;/ref&gt;
*2014. ''[[Mostovi Sarajeva (film)|Mostovi Sarajeva]]'', filmska antologija
*2022. ''[[Balada (film)|Balada]]'', igrani film, 120 min.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
*{{IMDb name|id=1548101}}

{{DEFAULTSORT:Begić-Zubčević, Aida}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]</text>
      <sha1>jzxxk0tjz7j3o5mfxd26r0r20w0kl44</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428365</id>
      <parentid>3428364</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T15:30:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Filmografija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2897" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Aida Begić-Zubčević
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|5|9}}
| mjesto_rođenja     = Sarajevo, SFRJ
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       =
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = režiser
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| vjera              =
| obrazovanje        = Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu
}}
'''Aida Begić-Zubčević''' je rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1976. Diplomirala je filmsku i pozorišnu režiju na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]] 2000. godine. Njen diplomski film &quot;[[Prvo smrtno iskustvo]]&quot; prikazan je na više od dvadeset međunarodnih filmskih festivala. Ovaj film je učestvovao na 54. [[Kanski filmski festival|filmskom festivalu]] u [[Cannes]]u – Zvanična selekcija Cinefondation, a kasnije je dobio pet nagrada: Najbolji kratki film – 6. Ourense Film Festival, [[Španija]], 2002; Nagrada kritike – 30. Huesca Film Festival, Španija, 2002; Methexis nagrada – MedFilm Festival, [[Italija]], 2002; Posebna spomen žirija – 9. Archipelago filmski festival novih medija i kratkog film, Italija, 2001.
Aida Begić je docentica  na predmetu režija (prof. [[Haris Pašović]]), na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=80&amp;lang=hr |title=Arhivirana kopija |accessdate=10. 9. 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100802073825/http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=80&amp;lang=hr |archivedate=2. 8. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Snimila je niz reklama, [[video spot]]ova i promotivnih filmova. 2004. godine je sa [[Elma Tataragić|Elmom Tataragić]] osnovala produkcijsku kuću [[MAMAFILM]].

== Filmografija ==
*1995. ''[[Autobiografija (film)|Autobiografija]]'', dokumentarni film, 10 min.
*1997. ''[[Trijumf volje]]'', dokumentarni film, 16 min.
*2001. ''[[Prvo smrtno iskustvo]]'', kratki igrani, 26 min.
*2003. [[Sjever je poludio]], kratki igrani, 19 min.
*2008. ''[[Snijeg (film)|Snijeg]]'', dugometražni igrani film, 99 min.
*2012. ''[[Djeca (film)|Djeca]]'', igrani film, bosanskohercegovački kandidat za Oscara.&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt2123230/fullcredits?ref_=tt_ov_st_sm#cast Film ''Djeca'' na portalu IMDB {{Simboli jezika|en|engleski}}]&lt;/ref&gt;
*2014. ''[[Mostovi Sarajeva (film)|Mostovi Sarajeva]]'', filmska antologija
*2022. ''[[Balada (film)|Balada]]'', igrani film, 120 min.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
*{{IMDb name|id=1548101}}

{{DEFAULTSORT:Begić-Zubčević, Aida}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]</text>
      <sha1>cno9u6p9774i2qhfnnt0usk9gg2ilf0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rukometni klub &quot;Čelik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96813</id>
    <redirect title="RK Čelik Zenica" />
    <revision>
      <id>3428376</id>
      <parentid>2266025</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T19:22:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[RK Čelik Zenica]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[RK Čelik Zenica]]</text>
      <sha1>pszjhsd15ypv1oc50x4lbpbqsj90gg5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bolero (muzička grupa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>177946</id>
    <revision>
      <id>3428406</id>
      <parentid>3427808</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T10:35:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.35.144.89</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Bivši članovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5518" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime               = Bolero
| pozadina          = skupina
| slika             = Bolero-o-jesenjinu.jpg
| žanr              = [[Rock]]
| karijera          = [[1985]] - [[1989]];&lt;br /&gt; [[2013]] - sada
| trenutni_članovi  =
| bivši_članovi     =
| izdavač           = [[Diskoton]]
| porijeklo         = [[Bosna i Hercegovina]] 
| album1            = [[Na kraju slavlja]]
| godina1           = 1986
| album2            = [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]]
| godina2           = 1988
| najnoviji_album   = 
| godina3           = 
}}
'''Bolero''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[rock muzika|rock]] grupa, čije je djelovanje započelo [[1982]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Naziv grupe je dobiven prema istoimenom slavnom djelu francuskog kompozitora [[Maurice Ravel|Ravela]].
Iako je grupa djelovala svega nekoliko godina, u tom periodu su objavili dva studijska albuma koji su vrlo dobro prošli kod publike. Pjesme kao što su: ''Galebovi'', ''Dajana'', ''Sjećanja'', ''Misli na mene'', ''Na kraju slavlja'', ''Jelena'', ''O Jesenjinu'', ''Krčmarska Moskva'' ili ''Pismo majci'' su pjesme koje su još uvijek rado slušane.

==Grupa==

===Članovi===

Frontmen i osnivač grupe je [[Miroslav Bartulica]], rodom iz [[Livno|Livna]]. Pored Bartulice, pomoćnog vokala, gitarista i tekstopisca, grupu su sačinjavali [[Mile Anđelić]] kao vokal, [[Mustafa Čizmić]] kao bas, [[Zoran Grabovac]] kao bubnjar i [[Nedžad Hadžić]] kao klavijaturist. Hadžića je privremeno, zbog odlaska u vojsku, zamijenio Dino Olovčić iste, 1985. godine. Zanimljiv je i podatak da je na audicijama za vokala sudjelovao i kasniji vokal megapopularnog [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić Tifa]].

===1985.-1989.===

Grupa je djelovala jako kratko, samo od 1985. do 1989. godine. Ideja o osnivanju grupe je pokrenuta 1982., ali su prošle tri godine vježbanja do početka pravog djelovanja. U tom periodu izdali su dva albuma, [[Na kraju slavlja]] 1986. godine i [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]] 1988. godine. Iz naslova drugog nosača zvuka vidi se da je uzor Bartulici bio legendarni ruski pjesnik, a dijelovi nekih njegovih pjesama čuju se i u pjesmama samog Bolera. Prvi album je prodan u oko 150,000 primjeraka - dvaput je išao u odštampavanje, a iako je u javnost izašao u novembru 1986., predstavljen je tek u aprilu i maju 1987. Drugi album je imao tiraž od 100,000 primjeraka, a odlikuju ga melankolija i sjeta. Kako je i prije rečeno, veliki utjecaj na ovaj album imao je Jesenjin. Na albumu je gostovao i legendarni glumac [[Rade Šerbedžija]] koji se, nakon razgovora s Bartulicom i upoznavanjem s materijom, oduševio i odmah pristao sudjelovati u stvaranju albuma. Vjerojatno najpoznatija pjesma na albumu je &quot;Jelena&quot;, a album je predstavljen velikim koncertom pred [[Sarajevo|sarajevskom]] [[Katedrala Srca Isusova|Katedralom]].&lt;br&gt;1989. godine, pred nemile događaje koji će zadesiti [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], grupa se razišla, a članovi su završili na svim stranama svijeta.

===Nakon prekida rada===

U vremenu nakon razlaza, članovi grupe su se rasuli po svijetu, a Bartulica je u Livnu, gdje je uradio kantautorski album nazvan &quot;Ludnik&quot;. 2006. godine u [[Split|Splitu]] članovi grupe su snimili pjesmu &quot;Bosna u basni&quot; i pokušali pokrenuti rad grupe, ali to je propalo.

===Reunion===

[[2010]]. godine aktivirana je ideja o ponovnom okupljanju grupe, a odlučeno je da se grupa zove Grupa.Bolero-reunion. 2011. godine izašao je singl &quot;Dispertango&quot; koji je trebao najaviti povratak grupe, no, kao i 2006. godine, bez uspjeha. Članovi grupe će i dalje pokušavati vratiti se na scenu, ali nažalost, bez bubnjara Grabovca, koji je preminuo početkom 2013. godine.

U ljeto 2013. godine grupa je održala dva koncerta i time označila povratak na scenu. Koncerti su održani u [[Livno|Livnu]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sastav grupe se poprilično promijenio. Od originalne postave ostali su samo Bartulica i Čizmić (u ovoj postavi kao vokal), a grupi su se pridružili Vedran Kalinić, Damir Sinanović i Dino Olovičić.

=== Povratak ===
Dana 2. decembra 2016. humanitarnim koncertom u Skenderiji grupa ponovo vraća stari naziv grupa &quot;Bolero&quot; bez dodatka &quot;reunion&quot; i nastupa iznenada sa novim pjevačem grupe, Antonijem (Tony) Popovićem. Mišo Bartulica je najavio novi album sa Tonyem koji će, po tvrdnji fanova i kritike,{{izvor}} odlično zvučati sa novim vokalom.

==Članovi grupe==

===Trenutni članovi===

*Miroslav Mišo Bartulica (gitara, pomoćni vokal, tekstopisac)
*Antonio Popović - Tony (vokal)
*Vedran Kalinić (bas)
*Damir Sinanović Bumbar (bubanj)
*Dino Olovčić (klavijature)

===Bivši članovi===
*Mile Anđelić (vokal)
*Zoran Grabovac (bubanj)
*Nedžad Hadžić (klavijature)
*Mustafa Čizmić Čizma (vokal)
*Oliver Cvijetic (gitara)
*Goran Sarac (klavijature)

==Diskografija==

===Studijski albumi===
# [[Na kraju slavlja]] (1986.)
# [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]] (1988.)

===Ostali albumi===
# Ludnik (2005.)

===Singlovi===

# Bosna u basni (2006.)
# Dispertango (2011.)

== Vanjski linkovi ==
*http://www.grupabolero.com/
*https://www.facebook.com/grupaboleroreunion/

{{Bolero}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1982.]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]</text>
      <sha1>o78arslpkor41hbx5mwexgfo6fsge42</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428407</id>
      <parentid>3428406</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T10:45:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/46.35.144.89|46.35.144.89]] ([[User talk:46.35.144.89|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Wrpz|Wrpz]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5491" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime               = Bolero
| pozadina          = skupina
| slika             = Bolero-o-jesenjinu.jpg
| žanr              = [[Rock]]
| karijera          = [[1985]] - [[1989]];&lt;br /&gt; [[2013]] - sada
| trenutni_članovi  =
| bivši_članovi     =
| izdavač           = [[Diskoton]]
| porijeklo         = [[Bosna i Hercegovina]] 
| album1            = [[Na kraju slavlja]]
| godina1           = 1986
| album2            = [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]]
| godina2           = 1988
| najnoviji_album   = 
| godina3           = 
}}
'''Bolero''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[rock muzika|rock]] grupa, čije je djelovanje započelo [[1982]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Naziv grupe je dobiven prema istoimenom slavnom djelu francuskog kompozitora [[Maurice Ravel|Ravela]].
Iako je grupa djelovala svega nekoliko godina, u tom periodu su objavili dva studijska albuma koji su vrlo dobro prošli kod publike. Pjesme kao što su: ''Galebovi'', ''Dajana'', ''Sjećanja'', ''Misli na mene'', ''Na kraju slavlja'', ''Jelena'', ''O Jesenjinu'', ''Krčmarska Moskva'' ili ''Pismo majci'' su pjesme koje su još uvijek rado slušane.

==Grupa==

===Članovi===

Frontmen i osnivač grupe je [[Miroslav Bartulica]], rodom iz [[Livno|Livna]]. Pored Bartulice, pomoćnog vokala, gitarista i tekstopisca, grupu su sačinjavali [[Mile Anđelić]] kao vokal, [[Mustafa Čizmić]] kao bas, [[Zoran Grabovac]] kao bubnjar i [[Nedžad Hadžić]] kao klavijaturist. Hadžića je privremeno, zbog odlaska u vojsku, zamijenio Dino Olovčić iste, 1985. godine. Zanimljiv je i podatak da je na audicijama za vokala sudjelovao i kasniji vokal megapopularnog [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić Tifa]].

===1985.-1989.===

Grupa je djelovala jako kratko, samo od 1985. do 1989. godine. Ideja o osnivanju grupe je pokrenuta 1982., ali su prošle tri godine vježbanja do početka pravog djelovanja. U tom periodu izdali su dva albuma, [[Na kraju slavlja]] 1986. godine i [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]] 1988. godine. Iz naslova drugog nosača zvuka vidi se da je uzor Bartulici bio legendarni ruski pjesnik, a dijelovi nekih njegovih pjesama čuju se i u pjesmama samog Bolera. Prvi album je prodan u oko 150,000 primjeraka - dvaput je išao u odštampavanje, a iako je u javnost izašao u novembru 1986., predstavljen je tek u aprilu i maju 1987. Drugi album je imao tiraž od 100,000 primjeraka, a odlikuju ga melankolija i sjeta. Kako je i prije rečeno, veliki utjecaj na ovaj album imao je Jesenjin. Na albumu je gostovao i legendarni glumac [[Rade Šerbedžija]] koji se, nakon razgovora s Bartulicom i upoznavanjem s materijom, oduševio i odmah pristao sudjelovati u stvaranju albuma. Vjerojatno najpoznatija pjesma na albumu je &quot;Jelena&quot;, a album je predstavljen velikim koncertom pred [[Sarajevo|sarajevskom]] [[Katedrala Srca Isusova|Katedralom]].&lt;br&gt;1989. godine, pred nemile događaje koji će zadesiti [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], grupa se razišla, a članovi su završili na svim stranama svijeta.

===Nakon prekida rada===

U vremenu nakon razlaza, članovi grupe su se rasuli po svijetu, a Bartulica je u Livnu, gdje je uradio kantautorski album nazvan &quot;Ludnik&quot;. 2006. godine u [[Split|Splitu]] članovi grupe su snimili pjesmu &quot;Bosna u basni&quot; i pokušali pokrenuti rad grupe, ali to je propalo.

===Reunion===

[[2010]]. godine aktivirana je ideja o ponovnom okupljanju grupe, a odlučeno je da se grupa zove Grupa.Bolero-reunion. 2011. godine izašao je singl &quot;Dispertango&quot; koji je trebao najaviti povratak grupe, no, kao i 2006. godine, bez uspjeha. Članovi grupe će i dalje pokušavati vratiti se na scenu, ali nažalost, bez bubnjara Grabovca, koji je preminuo početkom 2013. godine.

U ljeto 2013. godine grupa je održala dva koncerta i time označila povratak na scenu. Koncerti su održani u [[Livno|Livnu]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sastav grupe se poprilično promijenio. Od originalne postave ostali su samo Bartulica i Čizmić (u ovoj postavi kao vokal), a grupi su se pridružili Vedran Kalinić, Damir Sinanović i Dino Olovičić.

=== Povratak ===
Dana 2. decembra 2016. humanitarnim koncertom u Skenderiji grupa ponovo vraća stari naziv grupa &quot;Bolero&quot; bez dodatka &quot;reunion&quot; i nastupa iznenada sa novim pjevačem grupe, Antonijem (Tony) Popovićem. Mišo Bartulica je najavio novi album sa Tonyem koji će, po tvrdnji fanova i kritike,{{izvor}} odlično zvučati sa novim vokalom.

==Članovi grupe==

===Trenutni članovi===

*Miroslav Mišo Bartulica (gitara, pomoćni vokal, tekstopisac)
*Antonio Popović - Tony (vokal)
*Vedran Kalinić (bas)
*Damir Sinanović Bumbar (bubanj)
*Dino Olovčić (klavijature)

===Bivši članovi===
*Mile Anđelić (vokal)
*Zoran Grabovac (bubanj)
*Nedžad Hadžić (klavijature)
*Mustafa Čizmić Čizma (vokal)
*Oliver Cvijetic (gitara)

==Diskografija==

===Studijski albumi===
# [[Na kraju slavlja]] (1986.)
# [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]] (1988.)

===Ostali albumi===
# Ludnik (2005.)

===Singlovi===

# Bosna u basni (2006.)
# Dispertango (2011.)

== Vanjski linkovi ==
*http://www.grupabolero.com/
*https://www.facebook.com/grupaboleroreunion/

{{Bolero}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1982.]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]</text>
      <sha1>3qym679q7i6005y3tihonuxzc3v99le</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428408</id>
      <parentid>3428407</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T10:54:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5175" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime               = Bolero
| pozadina          = skupina
| slika             = Bolero-o-jesenjinu.jpg
| žanr              = [[Rock]]
| karijera          = 1985 - 1989;&lt;br /&gt; 2013 - sada
| trenutni_članovi  =
| bivši_članovi     =
| izdavač           = [[Diskoton]]
| porijeklo         = [[Bosna i Hercegovina]] 
| album1            = [[Na kraju slavlja]]
| godina1           = 1986.
| album2            = [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]]
| godina2           = 1988.
| najnoviji_album   = 
| godina3           = 
}}
'''Bolero''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[rock muzika|rock]] grupa, čije je djelovanje započelo [1982. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Naziv grupe je dobiven prema istoimenom djelu francuskog kompozitora [[Maurice Ravel|Ravela]].
Iako je grupa djelovala svega nekoliko godina, u tom periodu su objavili dva studijska albuma koji su vrlo dobro prošli kod publike. Pjesme kao što su: ''Galebovi'', ''Dajana'', ''Sjećanja'', ''Misli na mene'', ''Na kraju slavlja'', ''Jelena'', ''O Jesenjinu'', ''Krčmarska Moskva'' ili ''Pismo majci'' su pjesme koje su još uvijek rado slušane.

==Grupa==

===Članovi===

Frontmen i osnivač grupe je [[Miroslav Bartulica]], rodom iz [[Livno|Livna]]. Pored Bartulice, pomoćnog vokala, gitarista i tekstopisca, grupu su sačinjavali [[Mile Anđelić]] kao vokal, [[Mustafa Čizmić]] kao bas, [[Zoran Grabovac]] kao bubnjar i [[Nedžad Hadžić]] kao klavijaturist. Hadžića je privremeno, zbog odlaska u vojsku, zamijenio Dino Olovčić iste, 1985. godine. Zanimljiv je i podatak da je na audicijama za vokala sudjelovao i kasniji vokal megapopularnog [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić Tifa]].

===1985-1989.===
Grupa je djelovala jako kratko, samo od 1985. do 1989. godine. Ideja o osnivanju grupe je pokrenuta 1982, ali su prošle tri godine vježbanja do početka pravog djelovanja. U tom periodu izdali su dva albuma, [[Na kraju slavlja]] 1986. godine i [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]] 1988. godine. Iz naslova drugog nosača zvuka vidi se da je uzor Bartulici bio legendarni ruski pjesnik, a dijelovi nekih njegovih pjesama čuju se i u pjesmama samog Bolera. Prvi album je prodan u oko 150.000 primjeraka - dvaput je išao u odštampavanje, a iako je u javnost izašao u novembru 1986, predstavljen je tek u aprilu i maju 1987. Drugi album je imao tiraž od 100.000 primjeraka, a odlikuju ga melankolija i sjeta. Veliki utjecaj na ovaj album imao je Jesenjin. Na albumu je gostovao i glumac [[Rade Šerbedžija]] koji se, nakon razgovora s Bartulicom i upoznavanjem s materijom, oduševio i odmah pristao sudjelovati u stvaranju albuma. Vjerojatno najpoznatija pjesma na albumu je &quot;Jelena&quot;, a album je predstavljen velikim koncertom pred [[Sarajevo|sarajevskom]] [[Katedrala Srca Isusova|Katedralom]].

===Nakon prekida rada===
U vremenu nakon razlaza, članovi grupe su se rasuli po svijetu, a Bartulica je u Livnu, gdje je uradio kantautorski album nazvan &quot;Ludnik&quot;. 2006. godine u [[Split]]u članovi grupe su snimili pjesmu &quot;Bosna u basni&quot; i pokušali pokrenuti rad grupe, ali to je propalo.

===Reunion===
[2010. godine aktivirana je ideja o ponovnom okupljanju grupe, a odlučeno je da se grupa zove Grupa Bolero-reunion. 2011. godine izašao je singl &quot;Dispertango&quot; koji je trebao najaviti povratak grupe, no, kao i 2006. godine, bez uspjeha. Članovi grupe će i dalje pokušavati vratiti se na scenu, ali bez bubnjara Grabovca, koji je preminuo početkom 2013. godine.

U ljeto 2013. godine grupa je održala dva koncerta i time označila povratak na scenu. Koncerti su održani u [[Livno|Livnu]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sastav grupe se poprilično promijenio. Od originalne postave ostali su samo Bartulica i Čizmić (u ovoj postavi kao vokal), a grupi su se pridružili [[Vedran Kalinić]], [[Damir Sinanović]] i [[Dino Olovičić]].

=== Povratak ===
Dana 2. decembra 2016. humanitarnim koncertom u Skenderiji grupa ponovo vraća stari naziv grupa &quot;Bolero&quot; bez dodatka &quot;reunion&quot; i nastupa iznenada sa novim pjevačem grupe, Antonijem (Tony) Popovićem. Mišo Bartulica je najavio novi album sa Tonyem..

==Članovi grupe==

===Trenutni članovi===
*Miroslav Mišo Bartulica (gitara, pomoćni vokal, tekstopisac)
*[[Antonio Popović]] - Tony (vokal)
*[[Vedran Kalinić]] (bas)
*[[Damir Sinanović]] Bumbar (bubanj)
*[[Dino Olovčić]] (klavijature)

===Bivši članovi===
*[[Mile Anđelić]] (vokal)
*[[Zoran Grabovac]] (bubanj)
*[[Nedžad Hadžić]] (klavijature)
*[[Mustafa Čizmić]] Čizma (vokal)
*[[Oliver Cvijetić]] (gitara)

==Diskografija==
===Studijski albumi===
# [[Na kraju slavlja]] (1986.)
# [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]] (1988.)

===Ostali albumi===
# Ludnik (2005.)

===Singlovi===
# Bosna u basni (2006.)
# Dispertango (2011.)

== Vanjski linkovi ==
*http://www.grupabolero.com/
*https://www.facebook.com/grupaboleroreunion/

{{Bolero}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1982.]]</text>
      <sha1>8bqcrt46zh7u4esaeaqnm8kyxii0vl9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428410</id>
      <parentid>3428408</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T10:54:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5157" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime               = Bolero
| pozadina          = skupina
| slika             = Bolero-o-jesenjinu.jpg
| žanr              = [[Rock]]
| karijera          = 1985 - 1989;&lt;br /&gt; 2013 - sada
| trenutni_članovi  =
| bivši_članovi     =
| izdavač           = [[Diskoton]]
| porijeklo         = [[Bosna i Hercegovina]] 
| album1            = [[Na kraju slavlja]]
| godina1           = 1986.
| album2            = [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]]
| godina2           = 1988.
| najnoviji_album   = 
| godina3           = 
}}
'''Bolero''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[rock muzika|rock]] grupa, čije je djelovanje započelo [1982. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Naziv grupe je dobiven prema istoimenom djelu francuskog kompozitora [[Maurice Ravel|Ravela]].
Iako je grupa djelovala svega nekoliko godina, u tom periodu su objavili dva studijska albuma koji su vrlo dobro prošli kod publike. Pjesme kao što su: ''Galebovi'', ''Dajana'', ''Sjećanja'', ''Misli na mene'', ''Na kraju slavlja'', ''Jelena'', ''O Jesenjinu'', ''Krčmarska Moskva'' ili ''Pismo majci'' su pjesme koje su još uvijek rado slušane.

==Grupa==

===Članovi===
Frontmen i osnivač grupe je [[Miroslav Bartulica]], rodom iz [[Livno|Livna]]. Pored Bartulice, pomoćnog vokala, gitarista i tekstopisca, grupu su sačinjavali [[Mile Anđelić]] kao vokal, [[Mustafa Čizmić]] kao bas, [[Zoran Grabovac]] kao bubnjar i [[Nedžad Hadžić]] kao klavijaturist. Hadžića je privremeno, zbog odlaska u vojsku, zamijenio [[Dino Olovčić]] 1985. godine. Zanimljiv je i podatak da je na audicijama za vokala sudjelovao i kasniji vokal [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić Tifa]].

===1985-1989.===
Grupa je djelovala jako kratko, samo od 1985. do 1989. godine. Ideja o osnivanju grupe je pokrenuta 1982, ali su prošle tri godine vježbanja do početka pravog djelovanja. U tom periodu izdali su dva albuma, [[Na kraju slavlja]] 1986. godine i [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]] 1988. godine. Iz naslova drugog nosača zvuka vidi se da je uzor Bartulici bio legendarni ruski pjesnik, a dijelovi nekih njegovih pjesama čuju se i u pjesmama samog Bolera. Prvi album je prodan u oko 150.000 primjeraka - dvaput je išao u odštampavanje, a iako je u javnost izašao u novembru 1986, predstavljen je tek u aprilu i maju 1987. Drugi album je imao tiraž od 100.000 primjeraka, a odlikuju ga melankolija i sjeta. Veliki utjecaj na ovaj album imao je Jesenjin. Na albumu je gostovao i glumac [[Rade Šerbedžija]] koji se, nakon razgovora s Bartulicom i upoznavanjem s materijom, oduševio i odmah pristao sudjelovati u stvaranju albuma. Vjerojatno najpoznatija pjesma na albumu je &quot;Jelena&quot;, a album je predstavljen velikim koncertom pred [[Sarajevo|sarajevskom]] [[Katedrala Srca Isusova|Katedralom]].

===Nakon prekida rada===
U vremenu nakon razlaza, članovi grupe su se rasuli po svijetu, a Bartulica je u Livnu, gdje je uradio kantautorski album nazvan &quot;Ludnik&quot;. 2006. godine u [[Split]]u članovi grupe su snimili pjesmu &quot;Bosna u basni&quot; i pokušali pokrenuti rad grupe, ali to je propalo.

===Reunion===
[2010. godine aktivirana je ideja o ponovnom okupljanju grupe, a odlučeno je da se grupa zove Grupa Bolero-reunion. 2011. godine izašao je singl &quot;Dispertango&quot; koji je trebao najaviti povratak grupe, no, kao i 2006. godine, bez uspjeha. Članovi grupe će i dalje pokušavati vratiti se na scenu, ali bez bubnjara Grabovca, koji je preminuo početkom 2013. godine.

U ljeto 2013. godine grupa je održala dva koncerta i time označila povratak na scenu. Koncerti su održani u [[Livno|Livnu]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sastav grupe se poprilično promijenio. Od originalne postave ostali su samo Bartulica i Čizmić (u ovoj postavi kao vokal), a grupi su se pridružili [[Vedran Kalinić]], [[Damir Sinanović]] i [[Dino Olovičić]].

=== Povratak ===
Dana 2. decembra 2016. humanitarnim koncertom u Skenderiji grupa ponovo vraća stari naziv grupa &quot;Bolero&quot; bez dodatka &quot;reunion&quot; i nastupa iznenada sa novim pjevačem grupe, Antonijem (Tony) Popovićem. Mišo Bartulica je najavio novi album sa Tonyem..

==Članovi grupe==

===Trenutni članovi===
*Miroslav Mišo Bartulica (gitara, pomoćni vokal, tekstopisac)
*[[Antonio Popović]] - Tony (vokal)
*[[Vedran Kalinić]] (bas)
*[[Damir Sinanović]] Bumbar (bubanj)
*[[Dino Olovčić]] (klavijature)

===Bivši članovi===
*[[Mile Anđelić]] (vokal)
*[[Zoran Grabovac]] (bubanj)
*[[Nedžad Hadžić]] (klavijature)
*[[Mustafa Čizmić]] Čizma (vokal)
*[[Oliver Cvijetić]] (gitara)

==Diskografija==
===Studijski albumi===
# [[Na kraju slavlja]] (1986.)
# [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]] (1988.)

===Ostali albumi===
# Ludnik (2005.)

===Singlovi===
# Bosna u basni (2006.)
# Dispertango (2011.)

== Vanjski linkovi ==
*http://www.grupabolero.com/
*https://www.facebook.com/grupaboleroreunion/

{{Bolero}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1982.]]</text>
      <sha1>136ckfysyz4w5iaci1vlqz953x0rrdy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RK Čelik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265138</id>
    <redirect title="RK Čelik Zenica" />
    <revision>
      <id>3428375</id>
      <parentid>2243428</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T19:22:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[RK Čelik Zenica]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[RK Čelik Zenica]]</text>
      <sha1>pszjhsd15ypv1oc50x4lbpbqsj90gg5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Copa América</title>
    <ns>10</ns>
    <id>360011</id>
    <revision>
      <id>3428334</id>
      <parentid>3325591</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:26:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>103.205.69.14</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="905" xml:space="preserve">{{Navkutija|{{{1|}}}
| ime         = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Copa América
| naslov      = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|&lt;span style=&quot;color:#3C3B6E;&quot;&gt;Sastav Sjedinjenih Američkih Država&lt;/span&gt;]] [[Copa América|&lt;span style=&quot;color:#3C3B6E;&quot;&gt;na Copa América&lt;/span&gt;]]
| naslovstil  = background-color:white; color:#3C3B6E; border:solid 1px #B22234;
| podaciklasa = hlist
| stanje      = collapsed
| grupastil   = background-color:white;

| podaci1     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Copa América 1993|dijete}}
| podaci2     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Copa América 1995|dijete}}
| podaci3     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Copa América 2007|dijete}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|{{PAGENAME}}]]
[[Kategorija:Šabloni Copa Amérike|{{PAGENAME}}]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>9ss0cigt54z3xutjf6g0zq5pbxt768g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428346</id>
      <parentid>3428334</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:46:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/103.205.69.14|103.205.69.14]] ([[User talk:103.205.69.14|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srđan|Srđan]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="906" xml:space="preserve">{{Navkutija|{{{1|}}}
| ime         = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Copa América
| naslov      = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|&lt;span style=&quot;color:#002868;&quot;&gt;Sastav Sjedinjenih Američkih Država&lt;/span&gt;]] [[Copa América|&lt;span style=&quot;color:#002868;&quot;&gt;na Copa América&lt;/span&gt;]]
| naslovstil  = background-color:white; color:#002868; border: solid 1px #BF0A30;
| podaciklasa = hlist
| stanje      = collapsed
| grupastil   = background-color:white;

| podaci1     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Copa América 1993|dijete}}
| podaci2     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Copa América 1995|dijete}}
| podaci3     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Copa América 2007|dijete}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|{{PAGENAME}}]]
[[Kategorija:Šabloni Copa Amérike|{{PAGENAME}}]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>bu7i0tzuw84qqj5daxvrt2ztqsislfk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>360015</id>
    <revision>
      <id>3428335</id>
      <parentid>2917267</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:37:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>103.205.69.14</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="883" xml:space="preserve">{{Navkutije
| ime        = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija
| naslov     = Sastavi [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|{{color|#3C3B6E|Sjedinjenih Američkih Država}}]] na [[FIFA Kup konfederacija|{{color|#3C3B6E|FIFA Kupu konfederacija}}]]
| naslovstil = background-color:white; color:#3C3B6E; border:solid 1px #B22234;

| podaci1    = 
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Kupu kralja Fahda 1992.}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija 1999.}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija 2003.}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija 2009.}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na FIFA Kupu konfederacija|Sjedinjene Američke Države]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>m02ygyjvf39sm4wgj5dwakai8dz2x33</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428344</id>
      <parentid>3428335</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:46:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/103.205.69.14|103.205.69.14]] ([[User talk:103.205.69.14|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srđan|Srđan]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="883" xml:space="preserve">{{Navkutije
| ime        = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija
| naslov     = Sastavi [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|{{color|#002868|Sjedinjenih Američkih Država}}]] na [[FIFA Kup konfederacija|{{color|#002868|FIFA Kupu konfederacija}}]]
| naslovstil = background-color:white; color:#002868; border:solid 1px #BF0A30;

| podaci1    = 
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Kupu kralja Fahda 1992.}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija 1999.}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija 2003.}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija 2009.}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na FIFA Kupu konfederacija|Sjedinjene Američke Države]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>hyszflb50fciobv76xpaxjqunedmpfx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu</title>
    <ns>10</ns>
    <id>360023</id>
    <revision>
      <id>3428333</id>
      <parentid>3220554</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:26:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>103.205.69.14</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1487" xml:space="preserve">{{Navkutija|{{{1|}}}
| ime         = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu
| naslov      = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|&lt;span style=&quot;color:#3C3B6E;&quot;&gt;Sastav Sjedinjenih Američkih Država&lt;/span&gt;]] [[CONCACAF Gold kup|&lt;span style=&quot;color:#3C3B6E;&quot;&gt;na CONCACAF Gold kupu&lt;/span&gt;]]
| naslovstil  = background-color:white; color:#3C3B6E; border:solid 1px #B22234;
| podaciklasa = hlist
| stanje      = collapsed
| grupastil   = background-color:white;

| podaci1     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 1991|dijete}}
| podaci2     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 1993|dijete}}
| podaci3     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2002|dijete}}
| podaci4     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2003|dijete}}
| podaci5     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2005|dijete}}
| podaci6     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2007|dijete}}
| podaci7     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2009|dijete}}
| podaci8     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2011|dijete}}
| podaci9     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2013|dijete}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Šabloni CONCACAF Gold kupa|{{PAGENAME}}]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8g5b4rqr6zd3c9zi0q3a57d433h1ds8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428341</id>
      <parentid>3428333</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:45:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/103.205.69.14|103.205.69.14]] ([[User talk:103.205.69.14|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:103.60.175.3|103.60.175.3]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1488" xml:space="preserve">{{Navkutija|{{{1|}}}
| ime         = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu
| naslov      = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|&lt;span style=&quot;color:#002868;&quot;&gt;Sastav Sjedinjenih Američkih Država&lt;/span&gt;]] [[CONCACAF Gold kup|&lt;span style=&quot;color:#002868;&quot;&gt;na CONCACAF Gold kupu&lt;/span&gt;]]
| naslovstil  = background-color:white; color:#002868; border: solid 1px #BF0A30;
| podaciklasa = hlist
| stanje      = collapsed
| grupastil   = background-color:white;

| podaci1     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 1991|dijete}}
| podaci2     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 1993|dijete}}
| podaci3     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2002|dijete}}
| podaci4     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2003|dijete}}
| podaci5     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2005|dijete}}
| podaci6     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2007|dijete}}
| podaci7     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2009|dijete}}
| podaci8     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2011|dijete}}
| podaci9     = {{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu 2013|dijete}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Šabloni CONCACAF Gold kupa|{{PAGENAME}}]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>g9c47a9yy1vlq3sl56vz32eox8im0st</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:EP u atletici</title>
    <ns>10</ns>
    <id>363825</id>
    <revision>
      <id>3428409</id>
      <parentid>3018335</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T10:54:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10162" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime      = EP u atletici
| naslov   = Prvenstva [[Evropska atletska asocijacija|Evropske atletske asocijacije]]
| tijeloklasa = hlist

| iznad =
* [[Evropsko prvenstvo u atletici|Na otvorenom]]
* [[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici|Dvoransko]]
* [[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici|Ekipno]]
* [[Evropsko prvenstvo u atletici U-23|U-23]]
* [[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici|Juniorsko]]
* [[Evropsko kadetsko prvenstvo u atletici|Kadetsko]]
* [[Evropsko prvenstvo u krosu|Kros]]
* [[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju|Planinsko trčanje]]

| grupa1 = [[Evropsko prvenstvo u atletici|Na otvorenom]]
| podaci1  = 
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1934.|1934]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1938.|1938]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1946.|1946]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1950.|1950]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1954.|1954]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1958.|1958]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1962.|1962]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1966.|1966]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1969.|1969]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1971.|1971]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1974.|1974]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1978.|1978]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1982.|1982]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1986.|1986]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1990.|1990]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1994.|1994]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 1998.|1998]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 2002.|2002]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 2006.|2006]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 2010.|2010]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 2012.|2012]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 2014.|2014]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|2016]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 2018.|2018]]
*{{color|grey|2020}}
*[[Evropsko prvenstvo u atletici 2020.|2022]]
*''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2024.|2024]]''
*''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2026.|2026]]''

| grupa2 = [[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici|Dvoransko]]
| podaci2 = 
*[[Evropske dvoranske igre 1966.|1966]]
*[[Evropske dvoranske igre 1967.|1967]]
*[[Evropske dvoranske igre 1968.|1968]]
*[[Evropske dvoranske igre 1969.|1969]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1970.|1970]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1971.|1971]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1972.|1972]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1973.|1973]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1974.|1974]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1975.|1975]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1976.|1976]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1977.|1977]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1978.|1978]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1979.|1979]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1980.|1980]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1981.|1981]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1982.|1982]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1983.|1983]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1984.|1984]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1985.|1985]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1986.|1986]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1987.|1987]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1988.|1988]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1989.|1989]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1990.|1990]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1992.|1992]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1994.|1994]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1996.|1996]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 1998.|1998]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2000.|2000]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2002.|2002]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2005.|2005]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2007.|2007]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2009.|2009]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2011.|2011]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2013.|2013]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2015.|2015]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2017.|2017]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2019.|2019]]
*[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|2021]]
*''[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2023.|2023.]]''

| grupa3 = [[Evropsko prvenstvo u atletici U-23|U-23]]
| podaci3  = 
*[[Evropski atletski kup U-23 1992.|1992]]
*[[Evropski atletski kup U-23 1994.|1994]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 1997.|1997]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 1999.|1999]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2001.|2001]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2003.|2003]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2005.|2005]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2007.|2007]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2009.|2009]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2011.|2011]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2013.|2013]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2015.|2015]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2017.|2017]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2019.|2019]]
*[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2021.|2021.]]

| grupa4 = [[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici|Juniorsko]]
| podaci4  = 
*[[Evropske juniorske igre 1964.|1964]]
*[[Evropske juniorske igre 1966.|1966]]
*[[Evropske juniorske igre 1968.|1968]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1970.|1970]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1973.|1973]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1975.|1975]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1977.|1977]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1979.|1979]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1981.|1981]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1983.|1983]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1985.|1985]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1987.|1987]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1989.|1989]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1991.|1991]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1993.|1993]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1995.|1995]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1997.|1997]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 1999.|1999]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2001.|2001]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2003.|2003]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2005.|2005]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2007.|2007]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2009.|2009]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2011.|2011]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2013.|2013]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2015.|2015]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2017.|2017]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2019.|2019]]
*[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2021.|2021.]]

| grupa5 = [[Evropsko kadetsko prvenstvo u atletici|Kadetsko]]
| podaci5  = 
*[[Evropsko kadetsko prvenstvo u atletici 2016.|2016]]
*[[Evropsko kadetsko prvenstvo u atletici 2018.|2018]]
*[[Evropsko kadetsko prvenstvo u atletici 2022.|2022.]]

| grupa6 = [[Evropsko prvenstvo u krosu|Kros]]
| podaci6 = 
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 1994.|1994]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 1995.|1995]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 1996.|1996]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 1997.|1997]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 1998.|1998]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 1999.|1999]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2000.|2000]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2001.|2001]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2002.|2002]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2003.|2003]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2004.|2004]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2005.|2005]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2006.|2006]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2007.|2007]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2008.|2008]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2009.|2009]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2010.|2010]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2011.|2011]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2012.|2012]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2013.|2013]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2014.|2014]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2015.|2015]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2016.|2016]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2017.|2017]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2018.|2018]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2019.|2019]]
*[[Evropsko prvenstvo u krosu 2021.|2021.]]

| grupa7 = [[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju|Planinsko&lt;br/&gt;trčanje]]
| podaci7  = 
*[[Evropski trofej u planinskom trčanju 1995.|1995]]
*[[Evropski trofej u planinskom trčanju 1996.|1996]]
*[[Evropski trofej u planinskom trčanju 1997.|1997]]
*[[Evropski trofej u planinskom trčanju 1998.|1998]]
*[[Evropski trofej u planinskom trčanju 1999.|1999]]
*[[Evropski trofej u planinskom trčanju 2000.|2000]]
*[[Evropski trofej u planinskom trčanju 2001.|2001]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2002.|2002]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2003.|2003]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2004.|2004]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2005.|2005]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2006.|2006]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2007.|2007]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2008.|2008]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2009.|2009]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2010.|2010]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2011.|2011]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2012.|2012]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2013.|2013]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2014.|2014]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2015.|2015]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2016.|2016]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2017.|2017]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2018.|2018]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2019.|2019]]
*[[Evropsko prvenstvo u planinskom trčanju 2021.|2021.]]

| ispod =
* [[Rekordi Evropskih prvenstava u atletici|Rekordi]]
* Evropski prvaci ([[Evropski prvaci u atletici|muškarci]]
* [[Evropske prvakinje u atletici|žene]]
* [[Evropski dvoranski prvaci u atletici|dvoranski]]
* [[Evropske dvoranske prvakinje u atletici|dvoranske]])
* [[Šablon:Evropski atletski kupovi|Evropski kupovi]]
}}
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacijske kutije evropskih prvenstava u atletici| ]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gvnoh9pqckmz36ld5he4tgykr2ivjui</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Činovi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>364743</id>
    <revision>
      <id>3428399</id>
      <parentid>3375651</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T09:44:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>62.4.35.159</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Podoficirski činovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3990" xml:space="preserve">Činovi u [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanim snagama Bosne i Hercegovine]] su propisani Zakonom o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, 155, 156, 157. i 158. članom.&lt;ref&gt;http://www.bkbih.ba/info.php?id=305&lt;/ref&gt;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=OBILJEŽJA I ČINOVI OS BIH |url=http://os.mod.gov.ba/vojna-oprema-naoruzanje-i-simboli-os-bih/oznake-cinova-i-uniforme-u-os-bih/Obilje%c5%beja_i_cinovi_OS_BiH/default.aspx?id=1737&amp;langTag=bs-BA&amp;template_id=181&amp;pageIndex=1 |website=os.mod.gov.ba |publisher=Oružane snage Bosne i Hercegovine |access-date=22. 7. 2020 |language=Bosnian}}&lt;/ref&gt; Sadašnji sistem činova u OS BIH je uveden njenim osnivanjem [[2005.]] godine.

== Činovi ==
=== Generalski činovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;  align=&quot;center&quot; width=&quot;60%&quot; 
!colspan=11 |'''Generalski činovi'''
|-
! width=&quot;20%&quot; |[[General pukovnik]]
! width=&quot;20%&quot; |[[General major]]
! width=&quot;20%&quot; |[[Brigadni general]]
|-
!OF-8
!OF-7
!OF-6
|-
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel-general Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major-general Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Brugadier-general Insignia.svg|100px]]
|}

=== Oficirski činovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;  align=&quot;center&quot; width=&quot;60%&quot; 
!colspan=11 |'''Oficirski činovi'''
|-
! width=&quot;25%&quot; |[[Brigadir]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Pukovnik]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Major]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Kapetan]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Poručnik]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Podporučnik]]
|-
!OF-5
!OF-4
!OF-3
!OF-2
!OF-1
!OF-0
|-
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Brigadier Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Captain Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina 1st Lieutenant Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Lieutenant Insignia.svg|100px]]
|}

=== Podoficirski činovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;  align=&quot;center&quot; width=&quot;60%&quot; 
!colspan=11 |'''Podoficirski činovi'''
|-
! width=&quot;15%&quot; |[[Zastavnik 1. klase]]
! width=&quot;15%&quot; |[[Zastavnik]]
! width=&quot;15%&quot; |[[Stariji vodnik 1. klase]]
! width=&quot;15%&quot; |[[Stariji vodnik]]
! width=&quot;15%&quot; |[[Vodnik]]
|-
!OR-9
!OR-8
!OR-7
!OR-6
!OR-5
|-
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant Major Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Master Sergeant Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant First Class Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Staff Sergeant Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant Insignia.svg|100px]]
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;  align=&quot;center&quot; width=&quot;60%&quot; 
!colspan=11 |'''Vojnički činovi'''
|-
! width=&quot;25%&quot; |[[Kaplar]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Vojnik 1. klase]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Vojnik]]
|-
!OR-3/4
!OR-2
!OR-1
|-
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Corporal Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Private First Class Insignia.svg|100px]]
| align
|}

=== Činovi vjerskih službi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;  align=&quot;center&quot; width=&quot;60%&quot; 
!colspan=11 |'''Činovi vjerskih službi OS BiH'''
|-
! width=&quot;15%&quot; |Glavni imam/svećenik
! width=&quot;15%&quot; |Štabni imam/svećenik
! width=&quot;15%&quot; |Brigadni imam/svećenik
! width=&quot;15%&quot; |Bataljonski imam/svećenik
|-
!OF-5
!OF-4
!OF-3
!OF-2
|-
| align=&quot;center&quot; |&lt;!-- Deleted image removed:  [[Datoteka:4 - glavniimambih.jpg|50px]] --&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;!-- Deleted image removed:  [[Datoteka:3 - stabniimambih.jpg|50px]] --&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;!-- Deleted image removed:  [[Datoteka:2 - brigadniimambig.jpg|50px]] --&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;!-- Deleted image removed:  [[Datoteka:1 - bataljonskiimambih.JPG|50px]] --&gt;
|}

==Reference==
{{reference}}
{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Vojska Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>5dfdetieiic4ac477d43w5v36538hj5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428400</id>
      <parentid>3428399</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T10:00:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/62.4.35.159|62.4.35.159]] i vraćeno na izmjenu 3375651 korisnika WumpusBot</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4063" xml:space="preserve">Činovi u [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanim snagama Bosne i Hercegovine]] su propisani Zakonom o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, 155, 156, 157. i 158. članom.&lt;ref&gt;http://www.bkbih.ba/info.php?id=305&lt;/ref&gt;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=OBILJEŽJA I ČINOVI OS BIH |url=http://os.mod.gov.ba/vojna-oprema-naoruzanje-i-simboli-os-bih/oznake-cinova-i-uniforme-u-os-bih/Obilje%c5%beja_i_cinovi_OS_BiH/default.aspx?id=1737&amp;langTag=bs-BA&amp;template_id=181&amp;pageIndex=1 |website=os.mod.gov.ba |publisher=Oružane snage Bosne i Hercegovine |access-date=22. 7. 2020 |language=Bosnian}}&lt;/ref&gt; Sadašnji sistem činova u OS BIH je uveden njenim osnivanjem [[2005.]] godine.

== Činovi ==
=== Generalski činovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;  align=&quot;center&quot; width=&quot;60%&quot; 
!colspan=11 |'''Generalski činovi'''
|-
! width=&quot;20%&quot; |[[General pukovnik]]
! width=&quot;20%&quot; |[[General major]]
! width=&quot;20%&quot; |[[Brigadni general]]
|-
!OF-8
!OF-7
!OF-6
|-
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel-general Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major-general Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Brugadier-general Insignia.svg|100px]]
|}

=== Oficirski činovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;  align=&quot;center&quot; width=&quot;60%&quot; 
!colspan=11 |'''Oficirski činovi'''
|-
! width=&quot;25%&quot; |[[Brigadir]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Pukovnik]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Major]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Kapetan]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Poručnik]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Podporučnik]]
|-
!OF-5
!OF-4
!OF-3
!OF-2
!OF-1
!OF-0
|-
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Brigadier Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Captain Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina 1st Lieutenant Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Lieutenant Insignia.svg|100px]]
|}

=== Podoficirski činovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;  align=&quot;center&quot; width=&quot;60%&quot; 
!colspan=11 |'''Podoficirski činovi'''
|-
! width=&quot;15%&quot; |[[Zastavnik 1. klase]]
! width=&quot;15%&quot; |[[Zastavnik]]
! width=&quot;15%&quot; |[[Stariji vodnik 1. klase]]
! width=&quot;15%&quot; |[[Stariji vodnik]]
! width=&quot;15%&quot; |[[Vodnik]]
|-
!OR-9
!OR-8
!OR-7
!OR-6
!OR-5
|-
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant Major Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Master Sergeant Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant First Class Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Staff Sergeant Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant Insignia.svg|100px]]
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;  align=&quot;center&quot; width=&quot;60%&quot; 
!colspan=11 |'''Vojnički činovi'''
|-
! width=&quot;25%&quot; |[[Kaplar]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Vojnik 1. klase]]
! width=&quot;25%&quot; |[[Vojnik]]
|-
!OR-3/4
!OR-2
!OR-1
|-
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Corporal Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Private First Class Insignia.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; |[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Private Insignia.svg|100px]]
|}

=== Činovi vjerskih službi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;  align=&quot;center&quot; width=&quot;60%&quot; 
!colspan=11 |'''Činovi vjerskih službi OS BiH'''
|-
! width=&quot;15%&quot; |Glavni imam/svećenik
! width=&quot;15%&quot; |Štabni imam/svećenik
! width=&quot;15%&quot; |Brigadni imam/svećenik
! width=&quot;15%&quot; |Bataljonski imam/svećenik
|-
!OF-5
!OF-4
!OF-3
!OF-2
|-
| align=&quot;center&quot; |&lt;!-- Deleted image removed:  [[Datoteka:4 - glavniimambih.jpg|50px]] --&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;!-- Deleted image removed:  [[Datoteka:3 - stabniimambih.jpg|50px]] --&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;!-- Deleted image removed:  [[Datoteka:2 - brigadniimambig.jpg|50px]] --&gt;
| align=&quot;center&quot; |&lt;!-- Deleted image removed:  [[Datoteka:1 - bataljonskiimambih.JPG|50px]] --&gt;
|}

==Reference==
{{reference}}
{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Vojska Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>qvkrqlaheo7dmtj9qymk6ofc1ek013n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zehra Bajraktarević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>365766</id>
    <revision>
      <id>3428379</id>
      <parentid>3427670</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T19:45:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4345" xml:space="preserve">
{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                = 
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = [[Bosanski]]
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = [[Sarajevo]]
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = Pjevačica
| instrument           = 
| karijera             = (1990-sada)
| izdavač              = &lt;u&gt;'''
===Muzičke kuće===
'''&lt;/u&gt;
* ''HALIX''

* '' LAZAREVIč ''

* ''MP Renome''

* ''Dado muzika '''Bihaća'''''

* ''GOLD Audio Video''

* ''Twister Studios''

* ''N &amp; M Nermin''
| povezani_umjetnici   = {{*}}[[Bijelo dugme]] ili [[Milić Vukašinović]]

{{*}}[[Šaban Šaulić]]

{{*}}[[Halid Bešlić]]

{{*}}[[Dragana Mirković]]

{{*}}[[Hule (pjevač)]]

{{*}}[[Kemal Malovčić]]
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = &lt;u&gt; '''
===Distributivna kompanija===
'''&lt;/u&gt;
''
EMDC Network
''
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;. Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
===Albumi&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;===
* ''[[Potraži me]]'' (1991)
* ''Greška mladosti'' (1993)
* ''Kocka šećera'' (1995)
* ''Ljubavnik'' (1997)
* ''Zaljubljena'' (2000)
* ''Ne vjeruj mu majko'' (2002)
* ''Samo nebo zna'' (2004)
* ''Slobodna k'o ptica'' (2007)
* ''Sevdaha'' (2022)

=== Singlovi ===
*''&quot;Kraljica&quot; (2009)''
* ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
* '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
* ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)
*'' &quot;Čekam&quot; (2018)''
* ''&quot;Laž&quot; (2019)''
*'' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
*'' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>cliut4cke4t046mwdvscg4hobs2hpnx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428380</id>
      <parentid>3428379</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T19:58:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Сарајлијац</username>
        <id>140574</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4368" xml:space="preserve">
{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                = 
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = [[Bosanski]]
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], {{flag|BIH|1992}}, [[SFRJ]]
| porijeklo            = [[Sarajevo]] {{ZID|SFRJ}}
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = Sevdalinka, narodna
| zanimanje            = Pjevačica
| instrument           = 
| karijera             = (1990-sada)
| izdavač              = &lt;u&gt;'''
===Muzičke kuće===
'''&lt;/u&gt;
* ''HALIX''

* '' LAZAREVIč ''

* ''MP Renome''

* ''Dado muzika '''Bihaća'''''

* ''GOLD Audio Video''

* ''Twister Studios''

* ''N &amp; M Nermin''
| povezani_umjetnici   = {{*}}[[Bijelo dugme]] ili [[Milić Vukašinović]]

{{*}}[[Šaban Šaulić]]

{{*}}[[Halid Bešlić]]

{{*}}[[Dragana Mirković]]

{{*}}[[Hule (pjevač)]]

{{*}}[[Kemal Malovčić]]
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = &lt;u&gt; '''
===Distributivna kompanija===
'''&lt;/u&gt;
''
EMDC Network
''
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;. Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
===Albumi&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;===
* ''[[Potraži me]]'' (1991)
* ''Greška mladosti'' (1993)
* ''Kocka šećera'' (1995)
* ''Ljubavnik'' (1997)
* ''Zaljubljena'' (2000)
* ''Ne vjeruj mu majko'' (2002)
* ''Samo nebo zna'' (2004)
* ''Slobodna k'o ptica'' (2007)
* ''Sevdaha'' (2022)

=== Singlovi ===
*''&quot;Kraljica&quot; (2009)''
* ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
* '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
* ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)
*'' &quot;Čekam&quot; (2018)''
* ''&quot;Laž&quot; (2019)''
*'' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
*'' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>a30t8x451831b6wu7ylq2y8pqdiwf6q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428386</id>
      <parentid>3428380</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T05:35:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Сарајлијац|Сарајлијац]] ([[User talk:Сарајлијац|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srđan|Srđan]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4063" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zehra Bajraktarević
| počasni_sufiks       = 
| slika                =
| slika_veličina      = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1968|08|06}}
| mjesto_rođenja       = [[Rogatica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = 
| instrument           = 
| karijera             = &lt;!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --&gt;
| izdavač              = {{Flatlist|
* [[HALIX]]
* [[Renome]]
* [[Dado]]
* [[GOLD AUDIJO]]
* [[EMDC Network]]
* [[Twister Studios]]
* [[N&amp;M Productions]]
* [[EMBEX]]
* [[Lasarević]]
}}
| povezani_umjetnici   = 
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zehra Bajraktarević''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica novokomponovane narodne muzike i [[Sevdalinka|sevdalinke]].

== Biografija ==
Rođena je 6. augusta 1968. u Rogatici, kao druga kćerka Esada i Ifete u osmočlanoj porodici. Svoj prvi muzički album snimila je 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], s kompozitorom Irom Mangafićem. Godine 1992. objavljen je njen drugi album pod nazivom ''[[Greška mladosti]]'' uz pomoć [[Šaban Šaulić|Šabana Šaulića]].&lt;ref name=&quot;express&quot;&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/5333/zehra-bajraktarevic-ne-zelim-vanbracno-dijete/|title=ZEHRA BAJRAKTAREVIĆ: Ne želim vanbračno dijete|date=3. 10. 2012|website=Express|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Njezina najuspješnija pjesma bila je naslovljena &quot;Potraži me&quot;. Pjesmu &quot;Laž&quot; napisali su i producirali [[Milić Vukašinović]], Zejna Murkić i Goran Velinov Panča. Godine 2020. Sanela Kopić napisala je tekst za pjesmu &quot;Najljepša nevjesta&quot;. Aranžirao ju je Sanel Džudža i Bertranom Kominovom koji nastupa na saksofonu. Ona se prvenstveno oslanja na društvene medije, bosanskohercegovačke i srbijanske tabloide, pored nastupa na [[Hayat TV]] i [[Pink TV]] zbog reklamiranja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://expresstabloid.ba/intervju/31751/zehra-bajraktarevic-od-pjevanja-hranim-rodbinu-pa-sam-i-ja-morala-otici-u-beograd/|title=Zehra Bajraktarević: OD PJEVANJA HRANIM RODBINU, PA SAM I JA MORALA OTIĆI U BEOGRAD!|date=10. 6. 2017|website=Express|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;  Njen posljednji album objavljen je 2008.&lt;ref name=&quot;express&quot; /&gt;

== Diskografija==
===Albumi&lt;ref name=&quot;discogs1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević|title=Zehra Bajraktarević|website=Discogs|language=en|access-date=3. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;===
* ''[[Potraži me]]'' (1991)
* ''Greška mladosti'' (1993)
* ''Kocka šećera'' (1995)
* ''Ljubavnik'' (1997)
* ''Zaljubljena'' (2000)
* ''Ne vjeruj mu majko'' (2002)
* ''Samo nebo zna'' (2004)
* ''Slobodna k'o ptica'' (2007)
* ''Sevdaha'' (2022)

=== Singlovi ===
*''&quot;Kraljica&quot; (2009)''
* ''&quot;Znam ja&quot; (2014)''
* '' &quot;Laž i prevare&quot; (2017)''
* ''Dođi još jednom'' (feat. Alen Okić; 2017)
*'' &quot;Čekam&quot; (2018)''
* ''&quot;Laž&quot; (2019)''
*'' &quot;Najljepša nevjesta&quot; (2020)''
*'' &quot;Povela je kolo majka&quot; (2021)''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarević/ Zehra Bajraktarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218135627/https://www.discogs.com/artist/2761405-Zehra-Bajraktarevi%C4%87 |date=18. 2. 2021 }} na discogs.com

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]</text>
      <sha1>a4ra2fqf5o2sqlpt1p9iiqc5gpaymwb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Švicarska Super liga 2009/10.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>369190</id>
    <redirect title="Švicarska Superliga 2009/2010." />
    <revision>
      <id>3428377</id>
      <parentid>2489950</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T19:22:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Švicarska Superliga 2009/2010.]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Švicarska Superliga 2009/2010.]]</text>
      <sha1>9bipik8r2dhzy0ydqsw5ueraxfhzi3x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šibovska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>400622</id>
    <revision>
      <id>3428411</id>
      <parentid>3301668</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T11:50:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.239.0.74</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3961" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Šibovska
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Prnjavor]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.9214
| dužina_stepeni               = 17.7058
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 243
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 78433
| pozivni broj                 = (+387) 51
| matični broj                 = 219185&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=24. 11. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20494
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Šibovska u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Šibovska''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Prnjavor]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Šibovska
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219185
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 84/85) |work=fzs.ba |accessdate= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 243
| g2013_srbi               = 227
| g2013_hrvati             = 5
| g1991_ukupno             = 249
| g1991_srbi               = 237
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 10
| g1981_ukupno             = 299
| g1981_srbi               = 246
| g1981_hrvati             = 1
| g1971_ukupno             = 262
| g1971_muslimani          = 7
| g1971_srbi               = 240
| g1971_hrvati             = 2
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.prnjavor.ba Zvanični sajt općine Prnjavor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180324165117/http://prnjavor.ba/ |date=24. 3. 2018 }}

{{Općina Prnjavor}}</text>
      <sha1>gzpu6tqgfq026sz56lxgkyla4jv11rm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bronzani Majdan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>400678</id>
    <revision>
      <id>3428412</id>
      <parentid>3307272</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T11:56:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.239.0.74</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4883" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Bronzani Majdan
| naselje_vrsta                        = Naselje
| službeno_ime               = 
| moto                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| slika_opis                   = 
| slika_veličina               = 
| slika_zastava                      = 
| slika_grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Banja Luka]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.7924
| dužina_stepeni               = 16.9404
| najveća_visina_vrh                = 
| najveća_visina         = 
| površina_naselja               = 10.85
| stanovništvo_naselje            = 614
| stanovništvo_procjena        = 
| stanovništvo_datum          = 2013
| stanovništvo_procjena_datum = 
| gustoća                      = 
| poštanski_broj               = 78204
| pozivni_broj                 = (+387) 51
| matični_broj_naselja                 = 200093&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine          = 20010
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| karta_opis                   = Bronzani Majdan u Bosni i Hercegovini
| veb-sajt                 = 
| fusnote                     = 
}}
'''Bronzani Majdan''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]]. Bronzani Majdan je također i mjesna zajednica koja obuhvata naselja Bronzani Majdan, Stratinska, Obrovac, Kmećani i Melina.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/87/?left_mi=79 |title=Teritorijalna podjela grada Banja Luke |work=banjaluka.rs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909174954/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/87/?left_mi=79 |archive-date=9. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/20/?left_mi=12 |title=Mjesne zajednice grada Banja Luke |work=banjaluka.rs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301164029/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/20/?left_mi=12 |archive-date=1. 3. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bronzani Majdan
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200093
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14/15) |work=fzs.ba |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 614
| g2013_bosnjaci           = 32
| g2013_srbi               = 570
| g2013_hrvati             = 2
| g2013_muslimani          = 6 
| g2013_nisu_izjasnili     = 4
| g1991_ukupno             = 1019
| g1991_muslimani          = 420
| g1991_srbi               = 529
| g1991_hrvati             = 19
| g1991_jugosloveni        = 31
| g1981_ukupno             = 1112
| g1981_muslimani          = 411
| g1981_srbi               = 618
| g1981_hrvati             = 25
| g1981_jugosloveni        = 38
| g1981_crnogorci          = 6
| g1981_albanci            = 1
| g1981_romi               = 4
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 901
| g1971_muslimani          = 428
| g1971_srbi               = 419
| g1971_hrvati             = 40
| g1971_jugosloveni        = 6
| g1971_crnogorci          = 3
| g1971_makedonci          = 1
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.banjaluka.rs.ba/ ''Zvanična stranica grada Banja Luke'']

{{Općina Banja Luka}}</text>
      <sha1>q3ouwnvasbl0kkpfta4237d3ym0ngzz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragočaj (Banja Luka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>400684</id>
    <revision>
      <id>3428413</id>
      <parentid>3307277</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T11:57:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.239.0.74</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4776" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Dragočaj
| naselje_vrsta                        = Naselje
| službeno_ime               = 
| moto                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Православна црква у Драгочају.jpg
| slika_opis                   = 
| slika_veličina               = 
| slika_zastava                      = 
| slika_grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Banja Luka]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.8549
| dužina_stepeni               = 17.1606
| najveća_visina_vrh                = 
| najveća_visina         = 
| površina_naselja               = 33.21
| stanovništvo_naselje            = 2371
| stanovništvo_procjena        = 
| stanovništvo_datum          = 2013
| stanovništvo_procjena_datum = 
| gustoća                      = 
| poštanski_broj               = 78215
| pozivni_broj                 = (+387) 51
| matični_broj_naselja                 = 200140&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine          = 20010
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| karta_opis                   = Dragočaj u Bosni i Hercegovini
| veb-sajt                 = 
| fusnote                     = 
}}
'''Dragočaj''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]]. Dragočaj je također i mjesna zajednica koja obuhvata naselja Dragočaj, Ramići, Barlovci, Cerici i Prijakovci.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/87/?left_mi=79 |title=Teritorijalna podjela grada Banje Luke |work=banjaluka.rs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909174954/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/87/?left_mi=79 |archive-date=9. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/20/?left_mi=12 |title=Mjesne zajednice grada Banje Luke |work=banjaluka.rs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301164029/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/20/?left_mi=12 |archive-date=1. 3. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Dragočaj
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200140
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14/15) |work=fzs.ba |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2371
| g2013_bosnjaci           = 5
| g2013_srbi               = 2151
| g2013_hrvati             = 141
| g2013_crnogorci          = 1
| g2013_ukrajinci          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 8
| g2013_nepoznato          = 54
| g1991_ukupno             = 2578
| g1991_muslimani          = 21
| g1991_srbi               = 478
| g1991_hrvati             = 1890
| g1991_jugosloveni        = 141
| g1981_ukupno             = 2553
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 454
| g1981_hrvati             = 1845
| g1981_jugosloveni        = 138
| g1971_ukupno             = 2728
| g1971_srbi               = 598
| g1971_hrvati             = 2117
| g1971_crnogorci          = 4
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Dragočaj}}
* [http://www.banjaluka.rs.ba/ Zvanični sajt grada Banje Luke]

{{Općina Banja Luka}}</text>
      <sha1>p3ysw0l1t2q3h3xdoqbof71xpf75xwv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Goleši</title>
    <ns>0</ns>
    <id>400691</id>
    <revision>
      <id>3428414</id>
      <parentid>3307280</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T11:58:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.239.0.74</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4535" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Goleši (čvor)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Goleši
| naselje_vrsta                        = Naselje
| službeno_ime               = 
| moto                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Goleši, Banja Luka.jpeg
| slika_opis                   = 
| slika_veličina               = 
| slika_zastava                      = 
| slika_grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Banja Luka]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.7594
| dužina_stepeni               = 17.0716
| najveća_visina_vrh                = 
| najveća_visina         = 
| površina_naselja               = 17.72
| stanovništvo_naselje            = 372
| stanovništvo_procjena        = 
| stanovništvo_datum          = 2013
| stanovništvo_procjena_datum = 
| gustoća                      = 
| poštanski_broj               = 78203
| pozivni_broj                 = (+387) 51
| matični_broj_naselja                 = 200174&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine          = 20010
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| karta_opis                   = Goleši u Bosni i Hercegovini
| veb-sajt                 = 
| fusnote                     = 
}}
'''Goleši''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]]. Goleši su također i mjesna zajednica koja obuhvata naselja Goleši, Gornji Pervan, Donji Pervan i Subotica.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/87/?left_mi=79 |title=Teritorijalna podjela grada Banja Luke |work=banjaluka.rs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909174954/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/87/?left_mi=79 |archive-date=9. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/20/?left_mi=12 |title=Mjesne zajednice grada Banja Luke |work=banjaluka.rs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301164029/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/20/?left_mi=12 |archive-date=1. 3. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Goleši
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200174
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14/15) |work=fzs.ba |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 372
| g2013_srbi               = 363
| g2013_nisu_izjasnili     = 5
| g1991_ukupno             = 827
| g1991_srbi               = 820
| g1991_jugosloveni        = 2
| g1981_ukupno             = 1040
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 1010
| g1981_hrvati             = 2
| g1981_jugosloveni        = 5
| g1981_slovenci           = 1
| g1971_ukupno             = 1348
| g1971_muslimani          = 2
| g1971_srbi               = 1343
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Goleši}}
* [http://www.banjaluka.rs.ba/ ''Zvanična stranica grada Banja Luke'']

{{Općina Banja Luka}}</text>
      <sha1>ld423m4rkfjqk6phjdqhr6r709lrf1a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva liga Moldavije u nogometu 2015/16.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412799</id>
    <redirect title="Prva nogometna liga Moldavije 2015/2016." />
    <revision>
      <id>3428374</id>
      <parentid>2727283</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T19:22:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Prva nogometna liga Moldavije 2015/2016.]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Prva nogometna liga Moldavije 2015/2016.]]</text>
      <sha1>1igy7h8zeuhmjgfwms07ug2e6kg4s97</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Divizia Națională 2016/17.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>418855</id>
    <redirect title="Prva nogometna liga Moldavije 2016/2017." />
    <revision>
      <id>3428372</id>
      <parentid>2762828</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T19:21:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Prva nogometna liga Moldavije 2016/2017.]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Prva nogometna liga Moldavije 2016/2017.]]</text>
      <sha1>0m7i41z4k7kp95f889bo7hx88nprgog</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Turbe Semiz-Ali paše</title>
    <ns>0</ns>
    <id>421329</id>
    <revision>
      <id>3428351</id>
      <parentid>3346791</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T14:32:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>valjda su dobro poredane slike</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4450" xml:space="preserve">'''Semiz Ali-pašino turbe''' predstavlja objekat memorijalne arhitekture Bosne i Hercegovine i nalazi se u Prači, općina [[Pale (FBiH)|Pale]]. Proglašeno je, zajedno sa istoimenom [[Semiz Ali-pašina džamija|džamijom]] i  

haremom za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2845 |title= Turbe Semiz-ali paše |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;                                                                            
[[Datoteka:Semiz Ali-pašino turbe u Prači.jpg|mini|357x357piksel|Semiz Ali-pašino turbe u Prači]]

== Lokacija ==
Nacionalni spomenik se nalazi u središtu naselja Prača, u blizini nekadašnje željezničke stanice.
== Historija ==
Prema predaji među lokalnom stanovništvu, turbe nosi naziv po [[Semiz-ali paša|Semiz Ali-paši]], velikom veziru osmanskog carstva od 1561-1565. godine, koji je rodom iz Prače. U turbetu su pokopani utemeljitelj džamije i njegova žena i dijete. Utemeljitelj bio je neki Husein-paša. Tačna godina izgradnje turbeta nije poznata. Najstariji nišani u haremu džamije potječu s kraja XVI. stoljeća, tako da je i turbe iz istog perioda. [[Mehmed Mujezinović|Mujezinović]] je u turbetu pronašao tri grobnice, od koji su dvije raskopane i njihovi spomenici nestali, dok su se nad trećom malom grobnicom sačuvali prelomljeni nišani. Na uzglavnom nišanu je sa tri strane njegove ispisan u šest kvadratičnih polja sljedeći tekst: “''Lailahe illellah, Muhamedun resulullah.”'' što u prijevodu glasi: “''Allah je jedan, a Muhamed njegov vjerovjesnik”.'' Spomenik je izrađen od skopskog kristala kamena.  

Za vrijeme fašističke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskome ratu]] turbe je korišteno kao bunker za njemačku posadu, a kasnije su ga [[četnici]] zapalili zajedno sa džamijom. Nakon Drugog svjetskoga rata džamija je potpuno obnovljena. Godine 1992. objekt džamije  je miniran i potpuno uništen, a turbe je sačuvano, mada oskrnavljeno. Džamija je obnovljena 2008. godine.

== Opis ==
[[Datoteka:Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta.jpg|lijevo|mini|380x380piksel|Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta]]
[[Turbe]] pripada tipu zatvorenih turbeta sa kupolom. Osnova turbeta je šestougaonik čije su vanjske stranice duljine približno 4,00 metra.  Unutrašnja širina stranica iznosi oko 2,80 metara. Širina turbeta u sredini iznosi 5,60 metara. Zidovi su urađeni od pritesanih komada krečnjaka u krečnom malteru. Objekt je izvorno bio omalterisan i okrečen i sa vanjske i sa unutrašnje strane.
Prijelazi između nosivih zidova i kupole su riješeni pandatifima gdje šestougaona  osnova turbeta prelazi u dvanaestougaoni tambur visine 1,05 metara. Nad tamburom se nalazi kupola zidana sedrom i pokrivena bakarnim limom. Ranije je kupola bila pokrivena olovnim limom koji je polovicom XIX. stoljeća skinut i umjesto njega postavljen je krov od dasaka. Visina kupole iznosi 2,40 metara, a njezina debljina, u prosjeku, 44 cm.

Na vrhu zida, na visini od 4,72 metra, nalazi se kameni profilirani vijenac visine 40 cm. Ukupna visina turbeta zajedno sa kupolom iznosi oko 7,20 metara.  
[[Datoteka:Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta 2.jpg|mini|359x359piksel|Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta ]]
[[Datoteka:Semiz Ali-pašino turbe u Prači 2.jpg|centar|mini|390x390piksel|Semiz Ali-pašino turbe u Prači ]]


== Harem oko turbeta ==

Uz džamiju i turbe postoji nekoliko nadgrobnika, među kojima se ističu dva – sa natpisima iz 1591. godine. 
Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od [[mermer]]a sa sve četiri strane isklesani su natpisi u prozi na [[Arapski jezik|arapskome jeziku]]. Natpis je smješten u osam kvadratičnih polja, pismo – dželi nesh. Natpisi glase:

''Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine (1591).''

''Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine (1591).''

== Literatura ==
* DERVIŠ TAFRO, SPASAVALAČKI RADOVI NA TURBETU U PRAČI I MALKOČEVOM TURBETU U DONJEM KOPČIĆU 
* Tafro, Naše starine br. II, Sarajevo, 1954.
* [[Mehmed Mujezinović]], Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II – Istočna i centralna Bosna, Sarajevo Publishing, 1998.
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]]
[[Kategorija:Turbeta na Palama (FBiH)]]</text>
      <sha1>pik0j2pe6ys37b3pyrqulgppf1caze0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428352</id>
      <parentid>3428351</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T14:33:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4520" xml:space="preserve">'''Semiz Ali-pašino turbe''' predstavlja objekat memorijalne arhitekture Bosne i Hercegovine i nalazi se u Prači, općina [[Pale (FBiH)|Pale]]. Proglašeno je, zajedno sa istoimenom [[Semiz Ali-pašina džamija|džamijom]] i  

haremom za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2845 |title= Turbe Semiz-ali paše |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;                                                                            
[[Datoteka:Semiz Ali-pašino turbe u Prači.jpg|mini|357x357piksel|Semiz Ali-pašino turbe u Prači]]

== Lokacija ==
Nacionalni spomenik se nalazi u središtu naselja Prača, u blizini nekadašnje željezničke stanice.
== Historija ==
Prema predaji među lokalnom stanovništvu, turbe nosi naziv po [[Semiz-ali paša|Semiz Ali-paši]], velikom veziru osmanskog carstva od 1561-1565. godine, koji je rodom iz Prače. U turbetu su pokopani utemeljitelj džamije i njegova žena i dijete. Utemeljitelj bio je neki Husein-paša. Tačna godina izgradnje turbeta nije poznata. Najstariji nišani u haremu džamije potječu s kraja XVI. stoljeća, tako da je i turbe iz istog perioda. [[Mehmed Mujezinović|Mujezinović]] je u turbetu pronašao tri grobnice, od koji su dvije raskopane i njihovi spomenici nestali, dok su se nad trećom malom grobnicom sačuvali prelomljeni nišani. Na uzglavnom nišanu je sa tri strane njegove ispisan u šest kvadratičnih polja sljedeći tekst: “''Lailahe illellah, Muhamedun resulullah.”'' što u prijevodu glasi: “''Allah je jedan, a Muhamed njegov vjerovjesnik”.'' Spomenik je izrađen od skopskog kristala kamena.  

Za vrijeme fašističke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskome ratu]] turbe je korišteno kao bunker za njemačku posadu, a kasnije su ga [[četnici]] zapalili zajedno sa džamijom. Nakon Drugog svjetskoga rata džamija je potpuno obnovljena. Godine 1992. objekt džamije  je miniran i potpuno uništen, a turbe je sačuvano, mada oskrnavljeno. Džamija je obnovljena 2008. godine.

== Opis ==
[[Datoteka:Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta.jpg|lijevo|mini|380x380piksel|Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta. Pored grobnica, ovdje se nalaze prelomljeni ostaci starijih nišana.]]
[[Turbe]] pripada tipu zatvorenih turbeta sa kupolom. Osnova turbeta je šestougaonik čije su vanjske stranice duljine približno 4,00 metra.  Unutrašnja širina stranica iznosi oko 2,80 metara. Širina turbeta u sredini iznosi 5,60 metara. Zidovi su urađeni od pritesanih komada krečnjaka u krečnom malteru. Objekt je izvorno bio omalterisan i okrečen i sa vanjske i sa unutrašnje strane.
Prijelazi između nosivih zidova i kupole su riješeni pandatifima gdje šestougaona  osnova turbeta prelazi u dvanaestougaoni tambur visine 1,05 metara. Nad tamburom se nalazi kupola zidana sedrom i pokrivena bakarnim limom. Ranije je kupola bila pokrivena olovnim limom koji je polovicom XIX. stoljeća skinut i umjesto njega postavljen je krov od dasaka. Visina kupole iznosi 2,40 metara, a njezina debljina, u prosjeku, 44 cm.

Na vrhu zida, na visini od 4,72 metra, nalazi se kameni profilirani vijenac visine 40 cm. Ukupna visina turbeta zajedno sa kupolom iznosi oko 7,20 metara.  
[[Datoteka:Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta 2.jpg|mini|359x359piksel|Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta ]]
[[Datoteka:Semiz Ali-pašino turbe u Prači 2.jpg|centar|mini|390x390piksel|Semiz Ali-pašino turbe u Prači ]]


== Harem oko turbeta ==

Uz džamiju i turbe postoji nekoliko nadgrobnika, među kojima se ističu dva – sa natpisima iz 1591. godine. 
Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od [[mermer]]a sa sve četiri strane isklesani su natpisi u prozi na [[Arapski jezik|arapskome jeziku]]. Natpis je smješten u osam kvadratičnih polja, pismo – dželi nesh. Natpisi glase:

''Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine (1591).''

''Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine (1591).''

== Literatura ==
* DERVIŠ TAFRO, SPASAVALAČKI RADOVI NA TURBETU U PRAČI I MALKOČEVOM TURBETU U DONJEM KOPČIĆU 
* Tafro, Naše starine br. II, Sarajevo, 1954.
* [[Mehmed Mujezinović]], Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II – Istočna i centralna Bosna, Sarajevo Publishing, 1998.
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]]
[[Kategorija:Turbeta na Palama (FBiH)]]</text>
      <sha1>1kjp08o67luaxdhy9fx6dry1gdqsdce</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428353</id>
      <parentid>3428352</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T14:41:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4544" xml:space="preserve">'''Semiz Ali-pašino turbe''' predstavlja objekat memorijalne arhitekture Bosne i Hercegovine i nalazi se u [[Prača (Pale, FBiH)|Prači]], općina [[Pale (FBiH)|Pale]]. Proglašeno je, zajedno sa istoimenom [[Semiz Ali-pašina džamija|džamijom]] i  

haremom za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2845 |title= Turbe Semiz-ali paše |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;                                                                            
[[Datoteka:Semiz Ali-pašino turbe u Prači.jpg|mini|357x357piksel|Semiz Ali-pašino turbe u Prači]]

== Lokacija ==
Nacionalni spomenik se nalazi u središtu naselja Prača, u blizini nekadašnje željezničke stanice.
== Historija ==
Prema predaji među lokalnom stanovništvu, turbe nosi naziv po [[Semiz-ali paša|Semiz Ali-paši]], velikom veziru osmanskog carstva od 1561-1565. godine, koji je rodom iz Prače. U turbetu su pokopani utemeljitelj džamije i njegova žena i dijete. Utemeljitelj bio je neki Husein-paša. Tačna godina izgradnje turbeta nije poznata. Najstariji nišani u haremu džamije potječu s kraja XVI. stoljeća, tako da je i turbe iz istog perioda. [[Mehmed Mujezinović|Mujezinović]] je u turbetu pronašao tri grobnice, od koji su dvije raskopane i njihovi spomenici nestali, dok su se nad trećom malom grobnicom sačuvali prelomljeni nišani. Na uzglavnom nišanu je sa tri strane njegove ispisan u šest kvadratičnih polja sljedeći tekst: “''Lailahe illellah, Muhamedun resulullah.”'' što u prijevodu glasi: “''Allah je jedan, a Muhamed njegov vjerovjesnik”.'' Spomenik je izrađen od skopskog kristala kamena.  

Za vrijeme fašističke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskome ratu]] turbe je korišteno kao bunker za njemačku posadu, a kasnije su ga [[četnici]] zapalili zajedno sa džamijom. Nakon Drugog svjetskoga rata džamija je potpuno obnovljena. Godine 1992. objekt džamije  je miniran i potpuno uništen, a turbe je sačuvano, mada oskrnavljeno. Džamija je obnovljena 2008. godine.

== Opis ==
[[Datoteka:Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta.jpg|lijevo|mini|380x380piksel|Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta. Pored grobnica, ovdje se nalaze prelomljeni ostaci starijih nišana.]]
[[Turbe]] pripada tipu zatvorenih turbeta sa kupolom. Osnova turbeta je šestougaonik čije su vanjske stranice duljine približno 4,00 metra.  Unutrašnja širina stranica iznosi oko 2,80 metara. Širina turbeta u sredini iznosi 5,60 metara. Zidovi su urađeni od pritesanih komada krečnjaka u krečnom malteru. Objekt je izvorno bio omalterisan i okrečen i sa vanjske i sa unutrašnje strane.
Prijelazi između nosivih zidova i kupole su riješeni pandatifima gdje šestougaona  osnova turbeta prelazi u dvanaestougaoni tambur visine 1,05 metara. Nad tamburom se nalazi kupola zidana sedrom i pokrivena bakarnim limom. Ranije je kupola bila pokrivena olovnim limom koji je polovicom XIX. stoljeća skinut i umjesto njega postavljen je krov od dasaka. Visina kupole iznosi 2,40 metara, a njezina debljina, u prosjeku, 44 cm.

Na vrhu zida, na visini od 4,72 metra, nalazi se kameni profilirani vijenac visine 40 cm. Ukupna visina turbeta zajedno sa kupolom iznosi oko 7,20 metara.  
[[Datoteka:Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta 2.jpg|mini|359x359piksel|Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta ]]
[[Datoteka:Semiz Ali-pašino turbe u Prači 2.jpg|centar|mini|390x390piksel|Semiz Ali-pašino turbe u Prači ]]


== Harem oko turbeta ==

Uz džamiju i turbe postoji nekoliko nadgrobnika, među kojima se ističu dva – sa natpisima iz 1591. godine. 
Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od [[mermer]]a sa sve četiri strane isklesani su natpisi u prozi na [[Arapski jezik|arapskome jeziku]]. Natpis je smješten u osam kvadratičnih polja, pismo – dželi nesh. Natpisi glase:

''Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine (1591).''

''Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine (1591).''

== Literatura ==
* DERVIŠ TAFRO, SPASAVALAČKI RADOVI NA TURBETU U PRAČI I MALKOČEVOM TURBETU U DONJEM KOPČIĆU 
* Tafro, Naše starine br. II, Sarajevo, 1954.
* [[Mehmed Mujezinović]], Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II – Istočna i centralna Bosna, Sarajevo Publishing, 1998.
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]]
[[Kategorija:Turbeta na Palama (FBiH)]]</text>
      <sha1>rox9kfhoas03qs22fqkofq8s5hoccs6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428355</id>
      <parentid>3428353</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T14:46:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Mrjazz123 premjestio je stranicu [[Turbe Semiz-ali paše]] na [[Turbe Semiz-Ali paše]]: mala greškica u naslovu</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4544" xml:space="preserve">'''Semiz Ali-pašino turbe''' predstavlja objekat memorijalne arhitekture Bosne i Hercegovine i nalazi se u [[Prača (Pale, FBiH)|Prači]], općina [[Pale (FBiH)|Pale]]. Proglašeno je, zajedno sa istoimenom [[Semiz Ali-pašina džamija|džamijom]] i  

haremom za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2845 |title= Turbe Semiz-ali paše |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;                                                                            
[[Datoteka:Semiz Ali-pašino turbe u Prači.jpg|mini|357x357piksel|Semiz Ali-pašino turbe u Prači]]

== Lokacija ==
Nacionalni spomenik se nalazi u središtu naselja Prača, u blizini nekadašnje željezničke stanice.
== Historija ==
Prema predaji među lokalnom stanovništvu, turbe nosi naziv po [[Semiz-ali paša|Semiz Ali-paši]], velikom veziru osmanskog carstva od 1561-1565. godine, koji je rodom iz Prače. U turbetu su pokopani utemeljitelj džamije i njegova žena i dijete. Utemeljitelj bio je neki Husein-paša. Tačna godina izgradnje turbeta nije poznata. Najstariji nišani u haremu džamije potječu s kraja XVI. stoljeća, tako da je i turbe iz istog perioda. [[Mehmed Mujezinović|Mujezinović]] je u turbetu pronašao tri grobnice, od koji su dvije raskopane i njihovi spomenici nestali, dok su se nad trećom malom grobnicom sačuvali prelomljeni nišani. Na uzglavnom nišanu je sa tri strane njegove ispisan u šest kvadratičnih polja sljedeći tekst: “''Lailahe illellah, Muhamedun resulullah.”'' što u prijevodu glasi: “''Allah je jedan, a Muhamed njegov vjerovjesnik”.'' Spomenik je izrađen od skopskog kristala kamena.  

Za vrijeme fašističke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskome ratu]] turbe je korišteno kao bunker za njemačku posadu, a kasnije su ga [[četnici]] zapalili zajedno sa džamijom. Nakon Drugog svjetskoga rata džamija je potpuno obnovljena. Godine 1992. objekt džamije  je miniran i potpuno uništen, a turbe je sačuvano, mada oskrnavljeno. Džamija je obnovljena 2008. godine.

== Opis ==
[[Datoteka:Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta.jpg|lijevo|mini|380x380piksel|Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta. Pored grobnica, ovdje se nalaze prelomljeni ostaci starijih nišana.]]
[[Turbe]] pripada tipu zatvorenih turbeta sa kupolom. Osnova turbeta je šestougaonik čije su vanjske stranice duljine približno 4,00 metra.  Unutrašnja širina stranica iznosi oko 2,80 metara. Širina turbeta u sredini iznosi 5,60 metara. Zidovi su urađeni od pritesanih komada krečnjaka u krečnom malteru. Objekt je izvorno bio omalterisan i okrečen i sa vanjske i sa unutrašnje strane.
Prijelazi između nosivih zidova i kupole su riješeni pandatifima gdje šestougaona  osnova turbeta prelazi u dvanaestougaoni tambur visine 1,05 metara. Nad tamburom se nalazi kupola zidana sedrom i pokrivena bakarnim limom. Ranije je kupola bila pokrivena olovnim limom koji je polovicom XIX. stoljeća skinut i umjesto njega postavljen je krov od dasaka. Visina kupole iznosi 2,40 metara, a njezina debljina, u prosjeku, 44 cm.

Na vrhu zida, na visini od 4,72 metra, nalazi se kameni profilirani vijenac visine 40 cm. Ukupna visina turbeta zajedno sa kupolom iznosi oko 7,20 metara.  
[[Datoteka:Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta 2.jpg|mini|359x359piksel|Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta ]]
[[Datoteka:Semiz Ali-pašino turbe u Prači 2.jpg|centar|mini|390x390piksel|Semiz Ali-pašino turbe u Prači ]]


== Harem oko turbeta ==

Uz džamiju i turbe postoji nekoliko nadgrobnika, među kojima se ističu dva – sa natpisima iz 1591. godine. 
Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od [[mermer]]a sa sve četiri strane isklesani su natpisi u prozi na [[Arapski jezik|arapskome jeziku]]. Natpis je smješten u osam kvadratičnih polja, pismo – dželi nesh. Natpisi glase:

''Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine (1591).''

''Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine (1591).''

== Literatura ==
* DERVIŠ TAFRO, SPASAVALAČKI RADOVI NA TURBETU U PRAČI I MALKOČEVOM TURBETU U DONJEM KOPČIĆU 
* Tafro, Naše starine br. II, Sarajevo, 1954.
* [[Mehmed Mujezinović]], Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II – Istočna i centralna Bosna, Sarajevo Publishing, 1998.
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]]
[[Kategorija:Turbeta na Palama (FBiH)]]</text>
      <sha1>rox9kfhoas03qs22fqkofq8s5hoccs6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428401</id>
      <parentid>3428355</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T10:03:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4548" xml:space="preserve">'''Semiz Ali-pašino turbe''' predstavlja objekat memorijalne arhitekture Bosne i Hercegovine i nalazi se u [[Prača (Pale, FBiH)|Prači]], općina [[Pale (FBiH)|Pale]]. Proglašeno je, zajedno sa istoimenom [[Semiz Ali-pašina džamija|džamijom]] i haremom za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2845 |title= Turbe Semiz-ali paše |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;                                                                            
[[Datoteka:Semiz Ali-pašino turbe u Prači.jpg|mini|357x357piksel|Semiz Ali-pašino turbe u Prači]]

== Lokacija ==
Nacionalni spomenik se nalazi u središtu naselja Prača, u blizini nekadašnje željezničke stanice.

== Historija ==
Prema predaji među lokalnom stanovništvu, turbe nosi naziv po [[Semiz-ali paša|Semiz Ali-paši]], velikom veziru osmanskog carstva od 1561-1565. godine, koji je rodom iz Prače. U turbetu su pokopani utemeljitelj džamije i njegova žena i dijete. Utemeljitelj bio je neki Husein-paša. Tačna godina izgradnje turbeta nije poznata. Najstariji nišani u haremu džamije potječu s kraja XVI. stoljeća, tako da je i turbe iz istog perioda. [[Mehmed Mujezinović|Mujezinović]] je u turbetu pronašao tri grobnice, od koji su dvije raskopane i njihovi spomenici nestali, dok su se nad trećom malom grobnicom sačuvali prelomljeni nišani. Na uzglavnom nišanu je sa tri strane njegove ispisan u šest kvadratičnih polja sljedeći tekst: “''Lailahe illellah, Muhamedun resulullah.”'' što u prijevodu glasi: “''Allah je jedan, a Muhamed njegov vjerovjesnik”.'' Spomenik je izrađen od skopskog kristala kamena.  

Za vrijeme fašističke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskome ratu]] turbe je korišteno kao bunker za njemačku posadu, a kasnije su ga [[četnici]] zapalili zajedno sa džamijom. Nakon Drugog svjetskoga rata džamija je potpuno obnovljena. Godine 1992. objekt džamije  je miniran i potpuno uništen, a turbe je sačuvano, mada oskrnavljeno. Džamija je obnovljena 2008. godine.

== Opis ==
[[Datoteka:Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta.jpg|lijevo|mini|380x380piksel|Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta. Pored grobnica, ovdje se nalaze prelomljeni ostaci starijih nišana.]]
[[Turbe]] pripada tipu zatvorenih turbeta sa kupolom. Osnova turbeta je šestougaonik čije su vanjske stranice dužine približno 4,00 metra.  Unutrašnja širina stranica iznosi oko 2,80 metara. Širina turbeta u sredini iznosi 5,60 metara. Zidovi su urađeni od pritesanih komada krečnjaka u krečnom malteru. Objekt je izvorno bio omalterisan i okrečen i sa vanjske i sa unutrašnje strane.
Prijelazi između nosivih zidova i kupole su riješeni [[pandatif]]ima gdje šestougaona  osnova turbeta prelazi u dvanaestougaoni [[tambur]] visine 1,05 metara. Nad tamburom se nalazi kupola zidana sedrom i pokrivena bakarnim limom. Ranije je kupola bila pokrivena olovnim limom koji je polovicom XIX. stoljeća skinut i umjesto njega postavljen je krov od dasaka. Visina kupole iznosi 2,40 metara, a njezina debljina, u prosjeku, 44 cm.

Na vrhu zida, na visini od 4,72 metra, nalazi se kameni profilirani vijenac visine 40 cm. Ukupna visina turbeta zajedno sa kupolom iznosi oko 7,20 metara.  
[[Datoteka:Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta 2.jpg|mini|359x359piksel|Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta ]]
[[Datoteka:Semiz Ali-pašino turbe u Prači 2.jpg|centar|mini|390x390piksel|Semiz Ali-pašino turbe u Prači ]]

== Harem oko turbeta ==

Uz džamiju i turbe postoji nekoliko nadgrobnika, među kojima se ističu dva – sa natpisima iz 1591. godine. Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od [[mermer]]a sa sve četiri strane isklesani su natpisi u prozi na [[Arapski jezik|arapskome jeziku]]. Natpis je smješten u osam kvadratičnih polja, pismo – dželi nesh. Natpisi glase:

''Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine (1591).''

''Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine (1591).''

== Literatura ==
* DERVIŠ TAFRO, SPASAVALAČKI RADOVI NA TURBETU U PRAČI I MALKOČEVOM TURBETU U DONJEM KOPČIĆU 
* Tafro, Naše starine br. II, Sarajevo, 1954.
* [[Mehmed Mujezinović]], Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II – Istočna i centralna Bosna, Sarajevo Publishing, 1998.
 
== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]]
[[Kategorija:Turbeta na Palama (FBiH)]]</text>
      <sha1>mv7spdsxz7u4fl1oceg3vwh7mhfxq2s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428402</id>
      <parentid>3428401</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T10:05:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4548" xml:space="preserve">'''Semiz Ali-pašino turbe''' predstavlja objekat memorijalne arhitekture Bosne i Hercegovine i nalazi se u [[Prača (Pale, FBiH)|Prači]], općina [[Pale (FBiH)|Pale]]. Proglašeno je, zajedno sa istoimenom [[Semiz Ali-pašina džamija|džamijom]] i haremom za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2845 |title= Turbe Semiz-ali paše |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;                                                                            
[[Datoteka:Semiz Ali-pašino turbe u Prači.jpg|mini|357x357piksel|Semiz Ali-pašino turbe u Prači]]

== Lokacija ==
Nacionalni spomenik se nalazi u središtu naselja Prača, u blizini nekadašnje željezničke stanice.

== Historija ==
Prema predaji među lokalnom stanovništvu, turbe nosi naziv po [[Semiz-Ali paša|Semiz Ali-paši]], velikom veziru osmanskog carstva od 1561-1565. godine, koji je rodom iz Prače. U turbetu su pokopani utemeljitelj džamije i njegova žena i dijete. Utemeljitelj bio je neki Husein-paša. Tačna godina izgradnje turbeta nije poznata. Najstariji nišani u haremu džamije potječu s kraja XVI. stoljeća, tako da je i turbe iz istog perioda. [[Mehmed Mujezinović|Mujezinović]] je u turbetu pronašao tri grobnice, od koji su dvije raskopane i njihovi spomenici nestali, dok su se nad trećom malom grobnicom sačuvali prelomljeni nišani. Na uzglavnom nišanu je sa tri strane njegove ispisan u šest kvadratičnih polja sljedeći tekst: “''Lailahe illellah, Muhamedun resulullah.”'' što u prijevodu glasi: “''Allah je jedan, a Muhamed njegov vjerovjesnik”.'' Spomenik je izrađen od skopskog kristala kamena.  

Za vrijeme fašističke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskome ratu]] turbe je korišteno kao bunker za njemačku posadu, a kasnije su ga [[četnici]] zapalili zajedno sa džamijom. Nakon Drugog svjetskoga rata džamija je potpuno obnovljena. Godine 1992. objekt džamije  je miniran i potpuno uništen, a turbe je sačuvano, mada oskrnavljeno. Džamija je obnovljena 2008. godine.

== Opis ==
[[Datoteka:Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta.jpg|lijevo|mini|380x380piksel|Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta. Pored grobnica, ovdje se nalaze prelomljeni ostaci starijih nišana.]]
[[Turbe]] pripada tipu zatvorenih turbeta sa kupolom. Osnova turbeta je šestougaonik čije su vanjske stranice dužine približno 4,00 metra.  Unutrašnja širina stranica iznosi oko 2,80 metara. Širina turbeta u sredini iznosi 5,60 metara. Zidovi su urađeni od pritesanih komada krečnjaka u krečnom malteru. Objekt je izvorno bio omalterisan i okrečen i sa vanjske i sa unutrašnje strane.
Prijelazi između nosivih zidova i kupole su riješeni [[pandatif]]ima gdje šestougaona  osnova turbeta prelazi u dvanaestougaoni [[tambur]] visine 1,05 metara. Nad tamburom se nalazi kupola zidana sedrom i pokrivena bakarnim limom. Ranije je kupola bila pokrivena olovnim limom koji je polovicom XIX. stoljeća skinut i umjesto njega postavljen je krov od dasaka. Visina kupole iznosi 2,40 metara, a njezina debljina, u prosjeku, 44 cm.

Na vrhu zida, na visini od 4,72 metra, nalazi se kameni profilirani vijenac visine 40 cm. Ukupna visina turbeta zajedno sa kupolom iznosi oko 7,20 metara.  
[[Datoteka:Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta 2.jpg|mini|359x359piksel|Unutrašnjost Semiz Ali-pašinog turbeta ]]
[[Datoteka:Semiz Ali-pašino turbe u Prači 2.jpg|centar|mini|390x390piksel|Semiz Ali-pašino turbe u Prači ]]

== Harem oko turbeta ==

Uz džamiju i turbe postoji nekoliko nadgrobnika, među kojima se ističu dva – sa natpisima iz 1591. godine. Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od [[mermer]]a sa sve četiri strane isklesani su natpisi u prozi na [[Arapski jezik|arapskome jeziku]]. Natpis je smješten u osam kvadratičnih polja, pismo – dželi nesh. Natpisi glase:

''Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine (1591).''

''Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine (1591).''

== Literatura ==
* DERVIŠ TAFRO, SPASAVALAČKI RADOVI NA TURBETU U PRAČI I MALKOČEVOM TURBETU U DONJEM KOPČIĆU 
* Tafro, Naše starine br. II, Sarajevo, 1954.
* [[Mehmed Mujezinović]], Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II – Istočna i centralna Bosna, Sarajevo Publishing, 1998.
 
== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]]
[[Kategorija:Turbeta na Palama (FBiH)]]</text>
      <sha1>lb7hbz0kciweh47ssnge2572qt8dpqy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sastav Sjedinjenih Američkih Država na svjetskim prvenstvima u nogometu</title>
    <ns>10</ns>
    <id>423721</id>
    <revision>
      <id>3428336</id>
      <parentid>2917266</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:37:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>103.205.69.14</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1243" xml:space="preserve">{{Navkutije
| ime        = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na svjetskim prvenstvima u nogometu
| naslov     = Sastavi [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|{{color|#3C3B6E|Sjedinjenih Američkih Država}}]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|{{color|#3C3B6E|SP}}]]
| naslovstil = background-color:white; color:#3C3B6E; border:solid 1px #B22234;

| podaci1    = 
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 1930. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 1934. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 1950. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 1990. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 1994. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 1998. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 2002. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 2010. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 2014. u nogometu}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na svjetskim prvenstvima u nogometu|Sjedinjene Američke Države]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5eutwx3rpt18imte9ase0qdbk1gp4vg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428343</id>
      <parentid>3428336</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:46:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/103.205.69.14|103.205.69.14]] ([[User talk:103.205.69.14|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srđan|Srđan]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1243" xml:space="preserve">{{Navkutije
| ime        = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na svjetskim prvenstvima u nogometu
| naslov     = Sastavi [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|{{color|#002868|Sjedinjenih Američkih Država}}]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|{{color|#002868|SP}}]]
| naslovstil = background-color:white; color:#002868; border:solid 1px #BF0A30;

| podaci1    = 
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 1930. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 1934. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 1950. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 1990. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 1994. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 1998. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 2002. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 2010. u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na SP 2014. u nogometu}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na svjetskim prvenstvima u nogometu|Sjedinjene Američke Države]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8igg1j5s07l7ppqcf3b2mkmfkh5yvcs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Kupu kralja Fahda 1992.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>425828</id>
    <revision>
      <id>3428329</id>
      <parentid>3413517</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:22:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>103.205.69.14</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1715" xml:space="preserve">{{Sastav nogometne reprezentacije
  | ime               = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Kupu kralja Fahda 1992.
  | bg                = white
  | fg                = #3C3B6E
  | bordercolor       = #B22234
  | država            = Sjedinjene Američke Države
  | država_genitiv    = Sjedinjenih Američkih Država
  | flagvar           = 
  | ekipa link     = Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država
  | naslov         = Sastav Sjedinjenih Američkih Država
  | takmič         = Kupu kralja Fahda 1992.
  | takmič link    = Kup kralja Fahda 1992.
  | pol            = 
| p1        = [[Tony Meola|Meola]]
| p2        = [[Janusz Michallik|Michallik]]
| p3        = [[Mike Lapper|Lapper]]
| p4        = [[Bruce Murray (nogometaš)|Murray]]
| p5        = &amp;ndash;
| p6        = [[John Harkes|Harkes]]
| p7        = [[Hugo Pérez (nogometaš)|Pérez]]
| p8        = [[Dominic Kinnear|Kinnear]]
| p9        = [[Tab Ramos|Ramos]]
| p10       = [[Peter Vermes|Vermes]]
| p11       = [[Eric Wynalda|Wynalda]]
| p12       = [[Jean Harbor|Harbor]]
| p13       = [[Cobi Jones|Jones]]
| p14       = [[Brian Quinn (nogometaš)|Quinn]]
| p15       = [[John DeBrito|DeBrito]]
| p17       = [[Marcelo Balboa|Balboa]]
| p18       = [[Mark Dodd|Dodd]]
| p19       = [[Chris Henderson|Henderson]]
| p20       = [[Paul Caligiuri|Caligiuri]]
| p21       = [[Fernando Clavijo|Clavijo]]
| p22       = [[Roy Wegerle|Wegerle]]
  | selektor   = [[Bora Milutinović|Milutinović]]
  | bilješke   = 
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije sastava Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija|1992.]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na Kupu kralja Fahda 1992.|Sjedinjene Američke Države]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4sczzjzps3crr0id3vvrr2wf1z415v3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428342</id>
      <parentid>3428329</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:45:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/103.205.69.14|103.205.69.14]] ([[User talk:103.205.69.14|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1717" xml:space="preserve">{{Sastav nogometne reprezentacije
  | ime               = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Kupu kralja Fahda 1992.
  | bg                = #ffffff
  | fg                = #002868
  | bordercolor       = #BF0A30
  | država            = Sjedinjene Američke Države
  | država_genitiv    = Sjedinjenih Američkih Država
  | flagvar           = 
  | ekipa link     = Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država
  | naslov         = Sastav Sjedinjenih Američkih Država
  | takmič         = Kupu kralja Fahda 1992.
  | takmič link    = Kup kralja Fahda 1992.
  | pol            = 
| p1        = [[Tony Meola|Meola]]
| p2        = [[Janusz Michallik|Michallik]]
| p3        = [[Mike Lapper|Lapper]]
| p4        = [[Bruce Murray (nogometaš)|Murray]]
| p5        = &amp;ndash;
| p6        = [[John Harkes|Harkes]]
| p7        = [[Hugo Pérez (nogometaš)|Pérez]]
| p8        = [[Dominic Kinnear|Kinnear]]
| p9        = [[Tab Ramos|Ramos]]
| p10       = [[Peter Vermes|Vermes]]
| p11       = [[Eric Wynalda|Wynalda]]
| p12       = [[Jean Harbor|Harbor]]
| p13       = [[Cobi Jones|Jones]]
| p14       = [[Brian Quinn (nogometaš)|Quinn]]
| p15       = [[John DeBrito|DeBrito]]
| p17       = [[Marcelo Balboa|Balboa]]
| p18       = [[Mark Dodd|Dodd]]
| p19       = [[Chris Henderson|Henderson]]
| p20       = [[Paul Caligiuri|Caligiuri]]
| p21       = [[Fernando Clavijo|Clavijo]]
| p22       = [[Roy Wegerle|Wegerle]]
  | selektor   = [[Bora Milutinović|Milutinović]]
  | bilješke   = 
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije sastava Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija|1992.]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na Kupu kralja Fahda 1992.|Sjedinjene Američke Države]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>9ti2eldin1s39lejp6m7986yjfadjd2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija 1999.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>425831</id>
    <revision>
      <id>3428337</id>
      <parentid>3413518</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:41:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>103.205.69.14</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1710" xml:space="preserve">{{Sastav nogometne reprezentacije
  | ime               = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija 1999.
  | bg                = white
  | fg                = #3C3B6E
  | bordercolor       = #B22234
  | država            = Sjedinjene Američke Države
  | država_genitiv    = Sjedinjenih Američkih Država
  | flagvar           = 
  | ekipa link     = Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država
  | naslov         = Sastav Sjedinjenih Američkih Država
  | takmič         = FIFA Kupu konfederacija 1999.
  | takmič link    = FIFA Kup konfederacija 1999.
  | pol            = 
 | p1        = [[Brad Friedel|Friedel]]
 | p2        = [[Frankie Hejduk|Hejduk]]
 | p3        = [[Gregg Berhalter|Berhalter]]
 | p4        = [[Robin Fraser|Fraser]]
 | p5        = [[C. J. Brown|Brown]]
 | p6        = [[John Harkes|Harkes]]
 | p7        = [[Eddie Lewis (nogometaš, rođen 1974)|Lewis]]
 | p8        = [[Earnie Stewart|Stewart]]
 | p9        = [[Joe-Max Moore|Moore]]
 | p10       = [[Jovan Kirovski|Kirovski]]
 | p11       = [[Paul Bravo|Bravo]]
 | p12       = [[Jeff Agoos|Agoos]]
 | p13       = [[Cobi Jones|Jones]]
 | p14       = [[Matt McKeon|McKeon]]
 | p15       = [[Richie Williams|Williams]]
 | p16       = [[Carlos Llamosa|Llamosa]]
 | p17       = [[Marcelo Balboa|Balboa]]
 | p18       = [[Kasey Keller|Keller]]
 | p19       = [[Ben Olsen|Olsen]]
 | p20       = [[Brian McBride|McBride]]
  | selektor   = [[Bruce Arena|Arena]]
  | bilješke   = 
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije sastava Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija|1999.]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na FIFA Kupu konfederacija 1999.|Sjedinjene Američke Države]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>0od2koduoz5u6nlya5aea59ct8g5pej</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428340</id>
      <parentid>3428337</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:45:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/103.205.69.14|103.205.69.14]] ([[User talk:103.205.69.14|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1712" xml:space="preserve">{{Sastav nogometne reprezentacije
  | ime               = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija 1999.
  | bg                = #ffffff
  | fg                = #002868
  | bordercolor       = #BF0A30
  | država            = Sjedinjene Američke Države
  | država_genitiv    = Sjedinjenih Američkih Država
  | flagvar           = 
  | ekipa link     = Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država
  | naslov         = Sastav Sjedinjenih Američkih Država
  | takmič         = FIFA Kupu konfederacija 1999.
  | takmič link    = FIFA Kup konfederacija 1999.
  | pol            = 
 | p1        = [[Brad Friedel|Friedel]]
 | p2        = [[Frankie Hejduk|Hejduk]]
 | p3        = [[Gregg Berhalter|Berhalter]]
 | p4        = [[Robin Fraser|Fraser]]
 | p5        = [[C. J. Brown|Brown]]
 | p6        = [[John Harkes|Harkes]]
 | p7        = [[Eddie Lewis (nogometaš, rođen 1974)|Lewis]]
 | p8        = [[Earnie Stewart|Stewart]]
 | p9        = [[Joe-Max Moore|Moore]]
 | p10       = [[Jovan Kirovski|Kirovski]]
 | p11       = [[Paul Bravo|Bravo]]
 | p12       = [[Jeff Agoos|Agoos]]
 | p13       = [[Cobi Jones|Jones]]
 | p14       = [[Matt McKeon|McKeon]]
 | p15       = [[Richie Williams|Williams]]
 | p16       = [[Carlos Llamosa|Llamosa]]
 | p17       = [[Marcelo Balboa|Balboa]]
 | p18       = [[Kasey Keller|Keller]]
 | p19       = [[Ben Olsen|Olsen]]
 | p20       = [[Brian McBride|McBride]]
  | selektor   = [[Bruce Arena|Arena]]
  | bilješke   = 
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije sastava Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija|1999.]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na FIFA Kupu konfederacija 1999.|Sjedinjene Američke Države]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fvauddkc1tu0ztixgi8k67jfy2350pf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija 2003.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>425832</id>
    <revision>
      <id>3428338</id>
      <parentid>3413516</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:42:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>103.205.69.14</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1894" xml:space="preserve">{{Sastav nogometne reprezentacije
  | ime               = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija 2003.
  | bg                = white
  | fg                = #3C3B6E
  | bordercolor       = #B22234
  | država            = Sjedinjene Američke Države
  | država_genitiv    = Sjedinjenih Američkih Država
  | flagvar           = 
  | ekipa link     = Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država
  | naslov         = Sastav Sjedinjenih Američkih Država
  | takmič         = FIFA Kupu konfederacija 2003.
  | takmič link    = FIFA Kup konfederacija 2003.
  | pol            = 
 | p1        = [[Joe Cannon (nogometaš)|Cannon]]
 | p2        = [[Frankie Hejduk|Hejduk]]
 | p3        = [[Gregg Berhalter|Berhalter]]
 | p4        = [[Pablo Mastroeni|Mastroeni]]
 | p5        = [[Greg Vanney|Vanney]]
 | p6        = [[Steve Cherundolo|Cherundolo]]
 | p7        = [[Eddie Lewis (nogometaš, rođen 1974)|Lewis]]
 | p8        = [[Earnie Stewart|Stewart]]
 | p9        = [[Jovan Kirovski|Kirovski]]
 | p10       = [[Landon Donovan|Donovan]]
 | p11       = [[Clint Mathis|Mathis]]
 | p12       = [[Carlos Bocanegra|Bocanegra]]
 | p13       = [[Kyle Martino|Martino]]
 | p14       = [[Chris Armas|Armas]]
 | p15       = [[Bobby Convey|Convey]]
 | p16       = [[Danny Califf|Califf]]
 | p17       = [[DaMarcus Beasley|Beasley]]
 | p18       = [[Tim Howard|Howard]]
 | p19       = [[Marcus Hahnemann|Hahnemann]]
 | p20       = [[Taylor Twellman|Twellman]]
 | p21       = [[Jeff Cunningham|Cunningham]]
 | p22       = [[Chris Klein (nogometaš)|Klein]]
 | p23       = [[Cory Gibbs|Gibbs]]
  | selektor   = [[Bruce Arena|Arena]]
  | bilješke   = 
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije sastava Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija|2003.]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na FIFA Kupu konfederacija 2003.|Sjedinjene Američke Države]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>av581dz6ioqgady72n4aeyp1965x046</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428339</id>
      <parentid>3428338</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:45:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/103.205.69.14|103.205.69.14]] ([[User talk:103.205.69.14|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1896" xml:space="preserve">{{Sastav nogometne reprezentacije
  | ime               = Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija 2003.
  | bg                = #ffffff
  | fg                = #002868
  | bordercolor       = #BF0A30
  | država            = Sjedinjene Američke Države
  | država_genitiv    = Sjedinjenih Američkih Država
  | flagvar           = 
  | ekipa link     = Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država
  | naslov         = Sastav Sjedinjenih Američkih Država
  | takmič         = FIFA Kupu konfederacija 2003.
  | takmič link    = FIFA Kup konfederacija 2003.
  | pol            = 
 | p1        = [[Joe Cannon (nogometaš)|Cannon]]
 | p2        = [[Frankie Hejduk|Hejduk]]
 | p3        = [[Gregg Berhalter|Berhalter]]
 | p4        = [[Pablo Mastroeni|Mastroeni]]
 | p5        = [[Greg Vanney|Vanney]]
 | p6        = [[Steve Cherundolo|Cherundolo]]
 | p7        = [[Eddie Lewis (nogometaš, rođen 1974)|Lewis]]
 | p8        = [[Earnie Stewart|Stewart]]
 | p9        = [[Jovan Kirovski|Kirovski]]
 | p10       = [[Landon Donovan|Donovan]]
 | p11       = [[Clint Mathis|Mathis]]
 | p12       = [[Carlos Bocanegra|Bocanegra]]
 | p13       = [[Kyle Martino|Martino]]
 | p14       = [[Chris Armas|Armas]]
 | p15       = [[Bobby Convey|Convey]]
 | p16       = [[Danny Califf|Califf]]
 | p17       = [[DaMarcus Beasley|Beasley]]
 | p18       = [[Tim Howard|Howard]]
 | p19       = [[Marcus Hahnemann|Hahnemann]]
 | p20       = [[Taylor Twellman|Twellman]]
 | p21       = [[Jeff Cunningham|Cunningham]]
 | p22       = [[Chris Klein (nogometaš)|Klein]]
 | p23       = [[Cory Gibbs|Gibbs]]
  | selektor   = [[Bruce Arena|Arena]]
  | bilješke   = 
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije sastava Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija|2003.]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na FIFA Kupu konfederacija 2003.|Sjedinjene Američke Države]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>3n5k69gxgy2f0cueia55k2t0llv1bvr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sastavi nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na turnirima</title>
    <ns>10</ns>
    <id>425835</id>
    <revision>
      <id>3428330</id>
      <parentid>2917245</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:23:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>103.205.69.14</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="722" xml:space="preserve">{{Navkutije
| ime        = Sastavi nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na turnirima
| naslov     = Sastavi [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|{{color|3C3B6E|Sjedinjenih Američkih Država}}]] na turnirima
| naslovstil = background-color:white; color:#3C3B6E; border:solid 1px #B22234;

| podaci1    = 
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na svjetskim prvenstvima u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Copa América}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qm6q7ze2uz8cwza8ssx02707ruli2bs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428331</id>
      <parentid>3428330</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:23:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>103.205.69.14</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="723" xml:space="preserve">{{Navkutije
| ime        = Sastavi nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na turnirima
| naslov     = Sastavi [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|{{color|#3C3B6E|Sjedinjenih Američkih Država}}]] na turnirima
| naslovstil = background-color:white; color:#3C3B6E; border:solid 1px #B22234;

| podaci1    = 
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na svjetskim prvenstvima u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Copa América}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jvzdf76bqyb53f6hy1t8ki3u5n9wzjw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428345</id>
      <parentid>3428331</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T13:46:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/103.205.69.14|103.205.69.14]] ([[User talk:103.205.69.14|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srđan|Srđan]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="723" xml:space="preserve">{{Navkutije
| ime        = Sastavi nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na turnirima
| naslov     = Sastavi [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|{{color|#002868|Sjedinjenih Američkih Država}}]] na turnirima
| naslovstil = background-color:white; color:#002868; border:solid 1px #BF0A30;

| podaci1    = 
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na svjetskim prvenstvima u nogometu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na FIFA Kupu konfederacija}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na CONCACAF Gold kupu}}
{{Sastav Sjedinjenih Američkih Država na Copa América}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>814560g0duzfhsevbg2az2agh6u8q58</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tvrđava Podzvizd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>429877</id>
    <revision>
      <id>3428382</id>
      <parentid>3266373</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T21:48:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:4501:E980:A147:8A7C:BCA6:F1F7</ip>
      </contributor>
      <comment>Bilo je to samo pitanje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4351" xml:space="preserve">'''Tvrđava Podzvizd''' nastala je u periodu [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] na području općine [[Velika Kladuša]], [[Bosna i Hercegovina]]. Tvrđava proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] &lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3315 |title= Tvrđava Podzvizd  |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Nacionalni spomenik čine: branič-kula, kapi-kula sa džamijom, stražarnica, kuća, Pašića kula i bedemi utvrđenog grada.Ne kanim ništa dodati niti mijenjati samo bih pitao zašto koristiš za ove utvrde dva naziva koji ,po mom mišljenju,imaju različite opise,da ne kažem definicije.Utvrda-tvrđava i grad su različite kategorije.Nijedna od ovih naših utvrda-tvrđava osim Bihaća ne ispunjava uslove da bude grad u pravom onom srednjevjekovnom smislu.Utvrđeni grad ,zna se,ima zidinu okolo,ali što je jako važno u njemu su sadržani i zanati,manufakture i trgovine.U njemu ,dakle,stanuju zanatlije i trgovci.Pozdrav.

== Lokacija == 
Naselje Podzvizd se nalazi na pola puta između Vrnograča i Velike Kladuše, a nalazi se na vrhu kupastog brda, u neposrednoj blizini naselja. 
== Historija == 
Najznačajniji gradovi zapadne Bosne, Pounja i Cazinske krajine bili su [[Bužim]], [[Bihać]], [[Cazin]], Podzvizd, [[Tvrđava Todorovo|Todorovo]], [[Ostrožac]], Velika Kladuša i [[Vrnogračka tvrđava|Vrnograč]]. Podzvizd je jedna od najstarijih srednjovjekovnih tvrđava u Bosni. 
Godine 1553. i 1558. Podzvizd i Vrnograč je napadala osmanska vojska predvođena Malkoč-begom. Od 1563. godine Vrnogračom je upravljao ban Nikola Zrinski a Podzvizdom knez Mikulić i u njemu se nalazila straža od osam kraljevih vojnika. 
Odlukom austrijskog ratnog vijeća u Gracu odlučeno je da se oba grada i Podzvizd i Vrnograč razore, što je i učinjeno 1580. godine.
 
Godine 1670. Podzvizd trajno postaje dio [[Bosanski pašaluk|bosanskog pašaluka]] u sastavu Ostrožačke kapetanije. U njemu je bila smještena vojna posada od 90 graničara kojom je komandovao dizdar.
== Opis ==  
Utvrđeni grad je imao tri faze izgradnje. Prva, najstarija faza nastala je u XIII. stoljeću. Tvrđava tada imala je okruglu branič-kulu i mali obor oko nje koji je štitio prilaz kuli.
 
U drugoj fazi, nakon što je ugarski kralj Ladislav 1456. godine dozvolio potomcima plemena Kreščić da sagrade dva utvrđena grada Podzvizd i Vrnograč, ojačani su zidovi kulama sa dodatnim kamenim zidom koji je prvobitni kružni tlocrt kule pretvorio u šesnaestougaoni. Dispozicija grada u prvoj i drugoj graditeljskoj fazi odgovarala je romaničkom utvrđenju sa snažnom branič-kulom i malim oborom. 

Treća faza predstavlja utvrđeni grad Podzvizd sa izgrađenim velikim oborom koji je opasao srednjovjekovni grad u obliku nepravilne elipse. Prilikom izgradnje velikog obora porušen je najstariji mali obor. Ova faza nastala je u osmanskom periodu, za vrijeme vladavine Mahmuda I (1730-1754. godine). Na južnoj strani tom prilikom izgrađena je kapi-kula koja je na spratu imala malu drvenu džamiju. Do nje je izgrađen objekat stražarnice, a na istočnoj strani izgrađena je Pašića kula koja je imala četiri etaže. Na kamenoj ploči koja se nalazi iznad ulaza kapi-kule a ispod drvene džamije, uklesan je natpis koji glasi:

''Božjom pomoći sagrađena je ova džamija. Došao je muhafiz Bosne ... njegovo ime je Ahmed''.

Drugi dio teksta je nečitak. Natpis je evidentiran 1968. godine.

Nakon uvida na licu mjesta koje je izvršeno u oktobru 2009. godine, konstatovano je da je utvrđeni grad Podzvizd građevinski u lošem stanju. Ostaci zidova i bedema većim dijelom su urušeni ili su utonuli u zemlju. Drvena džamija kao i ostali objekti i dijelovi utvrđenog grada koji su bili izrađeni od drveta su u potpunosti nestali. 
== Literatura ==
* [[Hamdija Kreševljaković]], Naše starine 1953 -Stari bosanski gradovi
* [[Husref Redžić]], 2009 -Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini
* Madžida Bećirbegović, Publishing, Sarajevo, 1999. -Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://velikakladusa.gov.ba/o-opcini/istorija/ Općina Velika Kladuša]

{{Tvrđave u BiH}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Velikoj Kladuši]]
[[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>t0ktd9v2d44u9pp4cd1edsiced9zisy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428384</id>
      <parentid>3428382</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T04:49:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2A02:27B0:4501:E980:A147:8A7C:BCA6:F1F7|2A02:27B0:4501:E980:A147:8A7C:BCA6:F1F7]] ([[User talk:2A02:27B0:4501:E980:A147:8A7C:BCA6:F1F7|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Zavičajac|Zavičajac]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4245" xml:space="preserve">'''Tvrđava Podzvizd''' nastala je u periodu [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] na području općine [[Velika Kladuša]], [[Bosna i Hercegovina]]. Tvrđava proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] &lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3315 |title= Tvrđava Podzvizd  |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Nacionalni spomenik čine: branič-kula, kapi-kula sa džamijom, stražarnica, kuća, Pašića kula i bedemi utvrđenog grada.

== Lokacija == 
Naselje Podzvizd se nalazi na pola puta između Vrnograča i Velike Kladuše, a nalazi se na vrhu kupastog brda, u neposrednoj blizini naselja. 
== Historija == 
Najznačajniji gradovi zapadne Bosne, Pounja i Cazinske krajine bili su [[Bužim]], [[Bihać]], [[Ostrožac|Cazin]], Podzvizd, [[Tvrđava Todorovo|Todorovo]], [[Ostrožac]], [[Kladuška tvrđava|Velika Kladuša]] i [[Vrnogračka tvrđava|Vrnograč]]. Podzvizd je jedna od najstarijih srednjovjekovnih tvrđava u Bosni. 
Godine 1553. i 1558. Podzvizd i Vrnograč je napadala osmanska vojska predvođena Malkoč-begom. Od 1563. godine Vrnogračom je upravljao ban Nikola Zrinski a Podzvizdom knez Mikulić i u njemu se nalazila straža od osam kraljevih vojnika. 
Odlukom austrijskog ratnog vijeća u Gracu odlučeno je da se oba grada i Podzvizd i Vrnograč razore, što je i učinjeno 1580. godine.
 
Godine 1670. Podzvizd trajno postaje dio [[Bosanski pašaluk|bosanskog pašaluka]] u sastavu Ostrožačke kapetanije. U njemu je bila smještena vojna posada od 90 graničara kojom je komandovao dizdar.&lt;ref name=&quot;Stari gradovi&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf  |title= Hamdija Kreševljaković,   STARI BOSANSKI GRADOVI  |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Opis ==  
Utvrđeni grad je imao tri faze izgradnje. Prva, najstarija faza nastala je u XIII. stoljeću. Tvrđava tada imala je okruglu branič-kulu i mali obor oko nje koji je štitio prilaz kuli.
 
U drugoj fazi, nakon što je ugarski kralj Ladislav 1456. godine dozvolio potomcima plemena Kreščić da sagrade dva utvrđena grada Podzvizd i Vrnograč, ojačani su zidovi kulama sa dodatnim kamenim zidom koji je prvobitni kružni tlocrt kule pretvorio u šesnaestougaoni. Dispozicija grada u prvoj i drugoj graditeljskoj fazi odgovarala je romaničkom utvrđenju sa snažnom branič-kulom i malim oborom.&lt;ref name=&quot;Redži&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=57890 |title=Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini |work= Sarajevo publishing, Sarajevo 2009. |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; 

Treća faza predstavlja utvrđeni grad Podzvizd sa izgrađenim velikim oborom koji je opasao srednjovjekovni grad u obliku nepravilne elipse. Prilikom izgradnje velikog obora porušen je najstariji mali obor. Ova faza nastala je u osmanskom periodu, za vrijeme vladavine Mahmuda I (1730-1754. godine). Na južnoj strani tom prilikom izgrađena je kapi-kula koja je na spratu imala malu drvenu džamiju. Do nje je izgrađen objekat stražarnice, a na istočnoj strani izgrađena je Pašića kula koja je imala četiri etaže. Na kamenoj ploči koja se nalazi iznad ulaza kapi-kule a ispod drvene džamije, uklesan je natpis koji glasi:

''Božjom pomoći sagrađena je ova džamija. Došao je muhafiz Bosne ... njegovo ime je Ahmed''.

Drugi dio teksta je nečitak. Natpis je evidentiran 1968. godine.

Nakon uvida na licu mjesta koje je izvršeno u oktobru 2009. godine, konstatovano je da je utvrđeni grad Podzvizd građevinski u lošem stanju. Ostaci zidova i bedema većim dijelom su urušeni ili su utonuli u zemlju. Drvena džamija kao i ostali objekti i dijelovi utvrđenog grada koji su bili izrađeni od drveta su u potpunosti nestali. 
== Literatura ==
* Madžida Bećirbegović, Publishing, Sarajevo, 1999. -Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20160326012913/http://velikakladusa.gov.ba/o-opcini/istorija/ Općina Velika Kladuša]

{{Tvrđave u BiH}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Velikoj Kladuši]]
[[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini|P]]</text>
      <sha1>5fzk6nfvdjbgsus0l3b0zmzp1i8se4c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Semiz Ali-pašina džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491977</id>
    <revision>
      <id>3428348</id>
      <parentid>3425871</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T14:13:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5941" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Semiz Ali-pašina džamija
| slika                       = Semiz Ali-pašina džamija u Prači.jpg
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = 
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Prača (Pale, FBiH)|Prača]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = Semiz Ali-paša
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1546.&lt;ref&gt;https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1451-praca-je-imala-snage-izdici-se-iz-pepela&lt;/ref&gt;
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}'''Semiz Ali-pašina''' ili '''Mahalska džamija''' nalazi se u [[Prača (Pale, RS)|Prači]], Općina [[Pale (FBiH)|Pale]]. Komisija za očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine je graditeljsku cjelinu [[Turbe Semiz-ali paše|Semiz Ali–pašino turbe]] sa haremom Semiz Ali-pašine džamije 2006. godine proglasila [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2845|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=24. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
== Historija ==
Prema narodnom predanju, ovu džamiju je sagradio [[Semiz-ali paša|Semiz Ali-paši]], veliki vezir [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od 1561-1565. godine, koji je rodom iz [[Prača (Pale, FBiH)|Prače]]. Ipak, u dokumentima se ova džamija naziva '''Husejin-pašinom džamijom'''. Džamija je kroz historiju više puta obnavljana. Prema mišljenju [[Mehmed Mujezinović|M.Mujezinovića]], [[munara]] džamije je ranije imala majstorski izrađeno šerefe u tranzenama što pokazuje da je ova džamija bila impozantna građevina. Pred džamijom se nalazio [[hamam]] sve do 1943. godine, čiji ostaci, odnosno čaška sa cvjetovima pokazuje vještinu bosanskih klesara 16. stoljeća.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1977), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II,'' str. 88, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; [[Šadrvan]] je obnovljen 2019. godine. Ovaj hamam je propao početkom 19. stoljeća. Voda je do hamama i džamije dovedena s jednog izvora, udaljenog približno pola kilometra.&lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991)'',  Izabrana djela III – Banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji'', str. 75, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; Na mjestu toga hamama sagrađena je kuća 1904. godine i tom prilikom otkopan je [[hypocaustum]] hamama. Godine 1949. pronađene su još dvije lijepe kurne iz ovoga hamama, a treća se nalazila u dvorištu obližnje kuće. Džamija je prvi put srušena u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a posljednji put 1992. godine. Obnovljena je i otvorena za vjersku službu 2008. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/svecano-otvorena-semiz-ali-pasina-dzamija-u-praci/080830052|title=Svečano otvorena Semiz Ali-pašina džamija u Prači|website=www.klix.ba|language=|access-date=24. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

Uz džamiju i [[Turbe Semiz-ali paše|turbe]] nalazi se manje groblje sa nekoliko nišana. Među njima se ističu sljedeća dva nišana iz 1561. godine. Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od [[mermer]]a sa sve četiri strane isklesani su [[Proza|prozni]] natpisi na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]]. Natpis je smješten u osam kvadratnih polja, pismo – [[Dželi nesh pismo|dželi nesh]]. Natpisi glase:

''Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine'' (1591)''.''

''Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine'' (1591)''.''

Ostali nišani su iz novijeg vremena.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1977), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II,'' str. 88-90, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Turbe Semiz-ali paše|Turbe Semiz Ali-paše]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]]</text>
      <sha1>lrml3w7tf11t76k44699rgtl2cr7vby</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428385</id>
      <parentid>3428348</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T05:21:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5931" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Semiz Ali-pašina džamija
| slika                       = Semiz Ali-pašina džamija u Prači.jpg
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = 
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Prača (Pale, FBiH)|Prača]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = Semiz Ali-paša
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1546.&lt;ref&gt;https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1451-praca-je-imala-snage-izdici-se-iz-pepela&lt;/ref&gt;
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}'''Semiz Ali-pašina''' ili '''Mahalska džamija''' nalazi se u [[Prača (Pale, RS)|Prači]], Općina [[Pale (FBiH)|Pale]]. Komisija za očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine je graditeljsku cjelinu [[Turbe Semiz-ali paše|Semiz Ali–pašino turbe]] sa haremom Semiz Ali-pašine džamije 2006. godine proglasila [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2845|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=24. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
== Historija ==
Prema narodnom predanju, ovu džamiju je sagradio [[Semiz-ali paša]], veliki vezir [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od 1561-1565. godine, koji je rodom iz [[Prača (Pale, FBiH)|Prače]]. Ipak, u dokumentima se ova džamija naziva '''Husejin-pašinom džamijom'''. Džamija je kroz historiju više puta obnavljana. Prema mišljenju [[Mehmed Mujezinović|Mehmeda Mujezinovića]], [[munara]] džamije je ranije imala majstorski izrađeno šerefe u tranzenama što pokazuje da je ova džamija bila impozantna građevina. Pred džamijom se nalazio [[hamam]] sve do 1943. godine, čiji ostaci, odnosno čaška sa cvjetovima pokazuje vještinu bosanskih klesara 16. stoljeća.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1977), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II,'' str. 88, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; [[Šadrvan]] je obnovljen 2019. godine. Ovaj hamam je propao početkom 19. stoljeća. Voda je do hamama i džamije dovedena s jednog izvora, udaljenog približno pola kilometra.&lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991)'',  Izabrana djela III – Banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji'', str. 75, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; Na mjestu toga hamama sagrađena je kuća 1904. godine i tom prilikom otkopan je [[hypocaustum]] hamama. Godine 1949. pronađene su još dvije lijepe kurne iz ovoga hamama, a treća se nalazila u dvorištu obližnje kuće. Džamija je prvi put srušena u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a posljednji put 1992. godine. Obnovljena je i otvorena za vjersku službu 2008. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/svecano-otvorena-semiz-ali-pasina-dzamija-u-praci/080830052|title=Svečano otvorena Semiz Ali-pašina džamija u Prači|website=www.klix.ba|language=|access-date=24. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

Uz džamiju i [[Turbe Semiz-ali paše|turbe]] nalazi se manje groblje sa nekoliko nišana. Među njima se ističu sljedeća dva nišana iz 1561. godine. Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od [[mermer]]a sa sve četiri strane isklesani su [[Proza|prozni]] natpisi na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]]. Natpis je smješten u osam kvadratnih polja, pismo – [[Dželi nesh pismo|dželi nesh]]. Natpisi glase:

''Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine'' (1591)''.''

''Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine'' (1591)''.''

Ostali nišani su iz novijeg vremena.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1977), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II,'' str. 88-90, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Turbe Semiz-ali paše|Turbe Semiz Ali-paše]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]]</text>
      <sha1>orsdcn5gspztfp637kbk1gi7f9lctjo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428403</id>
      <parentid>3428385</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T10:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5918" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Semiz Ali-pašina džamija
| slika                       = Semiz Ali-pašina džamija u Prači.jpg
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = 
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Prača (Pale, FBiH)|Prača]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = Semiz Ali-paša
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1546.&lt;ref&gt;https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1451-praca-je-imala-snage-izdici-se-iz-pepela&lt;/ref&gt;
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}'''Semiz Ali-pašina''' ili '''Mahalska džamija''' nalazi se u [[Prača (Pale, RS)|Prači]], Općina [[Pale (FBiH)|Pale]]. Komisija za očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine je graditeljsku cjelinu [[Turbe Semiz-ali paše|Semiz Ali–pašino turbe]] sa haremom Semiz Ali-pašine džamije 2006. godine proglasila [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2845|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=24. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
== Historija ==
Prema narodnom predanju, ovu džamiju je sagradio [[Semiz-Ali paša]],  [[veliki vezir]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od 1561-1565. godine, koji je rodom iz [[Prača (Pale, FBiH)|Prače]]. Ipak, u dokumentima se ova džamija naziva '''Husejin-pašinom džamijom'''. Džamija je kroz historiju više puta obnavljana. Prema mišljenju [[Mehmed Mujezinović|Mehmeda Mujezinovića]], [[munara]] džamije je ranije imala majstorski izrađeno [[šerefe]] u tranzenama što pokazuje da je ova džamija bila impozantna građevina. Pred džamijom se nalazio [[hamam]] sve do 1943. godine, čiji ostaci, odnosno čaška sa cvjetovima pokazuje vještinu bosanskih klesara 16. stoljeća.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1977), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II,'' str. 88, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; [[Šadrvan]] je obnovljen 2019. godine. Ovaj hamam je propao početkom 19. stoljeća. Voda je do hamama i džamije dovedena s jednog izvora, udaljenog približno pola kilometra.&lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991)'',  Izabrana djela III – Banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji'', str. 75, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; Na mjestu toga hamama sagrađena je kuća 1904. godine i tom prilikom otkopan je [[hypocaustum]] hamama. Godine 1949. pronađene su još dvije lijepe kurne iz ovoga hamama, a treća se nalazila u dvorištu obližnje kuće. Džamija je prvi put srušena u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a posljednji put 1992. godine. Obnovljena je i otvorena za vjersku službu 2008. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/svecano-otvorena-semiz-ali-pasina-dzamija-u-praci/080830052|title=Svečano otvorena Semiz Ali-pašina džamija u Prači|website=www.klix.ba|language=|access-date=24. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

Uz džamiju i [[Turbe Semiz-Ali paše|turbe]] nalazi se manje groblje sa nekoliko nišana. Među njima se ističu dva nišana iz 1561. godine. Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od [[mermer]]a sa sve četiri strane isklesani su [[Proza|prozni]] natpisi na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]]. Natpis je smješten u osam kvadratnih polja, pismo – [[Dželi nesh pismo|dželi nesh]].

* ''Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine'' (1591)''.''
* ''Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine'' (1591)''.''

Ostali nišani su iz novijeg vremena.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1977), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II,'' str. 88-90, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Turbe Semiz-ali paše|Turbe Semiz Ali-paše]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]]</text>
      <sha1>if3fydolpneba6yyv805ii3u7c49452</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428404</id>
      <parentid>3428403</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T10:09:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5939" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Semiz Ali-pašina džamija
| slika                       = Semiz Ali-pašina džamija u Prači.jpg
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = 
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Prača (Pale, FBiH)|Prača]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = Semiz Ali-paša
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1546.&lt;ref&gt;https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1451-praca-je-imala-snage-izdici-se-iz-pepela&lt;/ref&gt;
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}'''Semiz Ali-pašina''' ili '''Mahalska džamija''' nalazi se u [[Prača (Pale, RS)|Prači]], Općina [[Pale (FBiH)|Pale]]. Komisija za očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine je graditeljsku cjelinu [[Turbe Semiz-ali paše|Semiz Ali–pašino turbe]] sa haremom Semiz Ali-pašine džamije 2006. godine proglasila [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2845|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=24. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
== Historija ==
Prema narodnom predanju, ovu džamiju je sagradio [[Semiz-Ali paša]], [[veliki vezir (titula)|veliki vezir]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od 1561-1565. godine, koji je rodom iz [[Prača (Pale, FBiH)|Prače]]. Ipak, u dokumentima se ova džamija naziva '''Husejin-pašinom džamijom'''. Džamija je kroz historiju više puta obnavljana. Prema mišljenju [[Mehmed Mujezinović|Mehmeda Mujezinovića]], [[munara]] džamije je ranije imala majstorski izrađeno [[šerefe]] u tranzenama što pokazuje da je ova džamija bila impozantna građevina. Pred džamijom se nalazio [[hamam]] sve do 1943. godine, čiji ostaci, odnosno čaška sa cvjetovima pokazuje vještinu bosanskih klesara 16. stoljeća.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1977), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II,'' str. 88, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; [[Šadrvan]] je obnovljen 2019. godine. Ovaj hamam je propao početkom 19. stoljeća. Voda je do hamama i džamije dovedena s jednog izvora, udaljenog približno pola kilometra.&lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991)'',  Izabrana djela III – Banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji'', str. 75, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; Na mjestu toga hamama sagrađena je kuća 1904. godine i tom prilikom otkopan je [[hypocaustum]] hamama. Godine 1949. pronađene su još dvije lijepe kurne iz ovoga hamama, a treća se nalazila u dvorištu obližnje kuće. Džamija je prvi put srušena u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a posljednji put 1992. godine. Obnovljena je i otvorena za vjersku službu 2008. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/svecano-otvorena-semiz-ali-pasina-dzamija-u-praci/080830052|title=Svečano otvorena Semiz Ali-pašina džamija u Prači|website=www.klix.ba|language=|access-date=24. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

Uz džamiju i [[Turbe Semiz-Ali paše|turbe]] nalazi se manje groblje sa nekoliko nišana. Među njima se ističu dva nišana iz 1561. godine. Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od [[mermer]]a sa sve četiri strane isklesani su [[Proza|prozni]] natpisi na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]]. Natpis je smješten u osam kvadratnih polja, pismo – [[Dželi nesh pismo|dželi nesh]].

* ''Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine'' (1591)''.''
* ''Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine'' (1591)''.''

Ostali nišani su iz novijeg vremena.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1977), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II,'' str. 88-90, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Turbe Semiz-ali paše|Turbe Semiz Ali-paše]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]]</text>
      <sha1>34auf5q5a666zil27mwjbb7x1msu37j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428405</id>
      <parentid>3428404</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T10:11:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5939" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Semiz Ali-pašina džamija
| slika                       = Semiz Ali-pašina džamija u Prači.jpg
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = 
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Prača (Pale, FBiH)|Prača]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = Semiz Ali-paša
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1546.&lt;ref&gt;https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1451-praca-je-imala-snage-izdici-se-iz-pepela&lt;/ref&gt;
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}'''Semiz Ali-pašina''' ili '''Mahalska džamija''' nalazi se u [[Prača (Pale, RS)|Prači]], općina [[Pale (FBiH)|Pale]]. Komisija za očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine je graditeljsku cjelinu [[Turbe Semiz-ali paše|Semiz Ali–pašino turbe]] sa haremom Semiz Ali-pašine džamije 2006. godine proglasila [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2845|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=24. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
== Historija ==
Prema narodnom predanju, ovu džamiju je sagradio [[Semiz-Ali paša]], [[veliki vezir (titula)|veliki vezir]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od 1561-1565. godine, koji je rodom iz [[Prača (Pale, FBiH)|Prače]]. Ipak, u dokumentima se ova džamija naziva '''Husejin-pašinom džamijom'''. Džamija je kroz historiju više puta obnavljana. Prema mišljenju [[Mehmed Mujezinović|Mehmeda Mujezinovića]], [[munara]] džamije je ranije imala majstorski izrađeno [[šerefe]] u tranzenama što pokazuje da je ova džamija bila impozantna građevina. Pred džamijom se nalazio [[hamam]] sve do 1943. godine, čiji ostaci, odnosno čaška sa cvjetovima pokazuje vještinu bosanskih klesara 16. stoljeća.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1977), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II,'' str. 88, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; [[Šadrvan]] je obnovljen 2019. godine. Ovaj hamam je propao početkom 19. stoljeća. Voda je do hamama i džamije dovedena s jednog izvora, udaljenog približno pola kilometra.&lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991)'',  Izabrana djela III – Banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji'', str. 75, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; Na mjestu toga hamama sagrađena je kuća 1904. godine i tom prilikom otkopan je [[hypocaustum]] hamama. Godine 1949. pronađene su još dvije lijepe kurne iz ovoga hamama, a treća se nalazila u dvorištu obližnje kuće. Džamija je prvi put srušena u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a posljednji put 1992. godine. Obnovljena je i otvorena za vjersku službu 2008. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/svecano-otvorena-semiz-ali-pasina-dzamija-u-praci/080830052|title=Svečano otvorena Semiz Ali-pašina džamija u Prači|website=www.klix.ba|language=|access-date=24. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

Uz džamiju i [[Turbe Semiz-Ali paše|turbe]] nalazi se manje groblje sa nekoliko nišana. Među njima se ističu dva nišana iz 1561. godine. Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od [[mermer]]a sa sve četiri strane isklesani su [[Proza|prozni]] natpisi na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]]. Natpis je smješten u osam kvadratnih polja, pismo – [[Dželi nesh pismo|dželi nesh]].

* ''Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine'' (1591)''.''
* ''Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine'' (1591)''.''

Ostali nišani su iz novijeg vremena.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1977), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II,'' str. 88-90, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Turbe Semiz-ali paše|Turbe Semiz Ali-paše]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]]</text>
      <sha1>bik4fsd9my6nwh3ujuufx4j0tkn34ek</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Turbe Semiz-Ali paše</title>
    <ns>1</ns>
    <id>491978</id>
    <revision>
      <id>3428357</id>
      <parentid>3421637</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T14:46:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Mrjazz123 premjestio je stranicu [[Razgovor:Turbe Semiz-ali paše]] na [[Razgovor:Turbe Semiz-Ali paše]]: mala greškica u naslovu</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="307" xml:space="preserve">== Prijedlog ==

Predlažem da se ovaj članak izbriše i njen tekst prebaci na članak o [[Semiz Ali-pašina džamija|Semiz Ali-pašinoj džamiji]] u Prači, tako da svi podaci budu na jednom mjestu. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 16:59, 24 juni 2022 (CEST)</text>
      <sha1>4ogfesf9qpm19rqny25c1bo4mg7dtm3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428398</id>
      <parentid>3428357</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T09:34:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prijedlog */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="527" xml:space="preserve">== Prijedlog ==

Predlažem da se ovaj članak izbriše i njen tekst prebaci na članak o [[Semiz Ali-pašina džamija|Semiz Ali-pašinoj džamiji]] u Prači, tako da svi podaci budu na jednom mjestu. [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 16:59, 24 juni 2022 (CEST)

:Ako ima dovoljno materijala o samom turbetu, onda može ostati poseban članak. U suprotnom, spajanje je logičan korak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:34, 20 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>sblw8srwq80mo537dekiplw4q7kxeg8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srebrenik kroz vremena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492044</id>
    <revision>
      <id>3428381</id>
      <parentid>3422650</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T21:32:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[:c:File:Korice.png|Korice.png]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[:c:User:Didym|Didym]]; razlog: [[:c:COM:VRT|No permission]] since 30 June 2022.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="818" xml:space="preserve">'''Srebrenik kroz vremena'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Šabić|first=Tarik|title=Srebrenik kroz vremena|publisher=GAMA|year=2022|isbn=978-9926-8214-3-2|location=Brčko|pages=300}}&lt;/ref&gt; djelo je Tarika Šabića, koje govori o historijskim zbivanjima na području grada [[Srebrenik]]a, sjeveroistočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu od 1333. do 1995. godine. Ova knjiga prvi put je izdana u [[Brčko]]m, juna 2022. godine.

=== Lektura i recenzija ===
[[Šaha Dedić]] - lektor, [[Merima Ibrić]] - recenzent

=== Vanjski linkovi ===
* https://www.radiosrebrenik.ba/2022/06/tarik-sabic-iz-srebrenika-priprema-promociju-knjige-srebrenik-kroz-vremena/
* https://bastina.ba/wp-content/uploads/2022/03/301-Merima-Ibric-305-1.pdf

== Reference==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>lgfvm71mwx8fablhdjhad15ygrh36t4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ableizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492662</id>
    <revision>
      <id>3428366</id>
      <parentid>3428318</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T15:31:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Tipovi ableizma */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21156" xml:space="preserve">'''Ableizam''' (eng. '''ableism ili disablism''', disability = invalidnost ili nesposobnost) jest termin koji označava [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema [[Invalidnost|invalidnim]] osobama ili za koje se smatra da imaju neki oblik invalidnosti. Po ableizmu, osobe definiraju njihove sposobnosti i invalidi sa smatraju općenito manje vrijednima od neinvalida.&lt;ref&gt;Linton, Simi (1998). ''Claiming Disability Knowledge and Identity''. New York: New York University Press. p. 9.&lt;/ref&gt; Ljude se na toj osnovi osuđuje i određene prilike im se uskraćuju. 

Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito ili sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (naprimjer, pretpostavka da se svi invalidi žele izliječiti, da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće ili da slijepi imaju neki poseban oblik uvida).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disability-studies.leeds.ac.uk/wp-content/uploads/sites/40/library/Sutherland-CHAPTER6.pdf|title=Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982}}&lt;/ref&gt; Ovi [[stereotip]]i, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijskih [[Stav (psihologija)|stavova]] i [[ponašanja]] prema osobama s invalidnošću.&lt;ref&gt;Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). ''Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice)'' (in German). Kohlhammer Verlag. str. 149. {{ISBN|3-17-018437-7}}. Retrieved January 17, 2012.&lt;/ref&gt; Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.&lt;ref&gt;&quot;Geistige Behinderung{{snd}} Normtheorien nach Speck und Goffman&quot;. Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.&lt;/ref&gt;
	
U ableističkim društvima se na invalidne ljude gleda kao na manje vrijedne od drugih. Pokret [[Eugenika|eugenike]] s početka 20. stoljeća smatra se primjerom rasprostranjenog ableizma. Masovna ubojstva invalida u nacističkoj Njemačkoj, [[Eutanazijski program T-4|Aktion T4]], primjer su ekstremnog ableizma. 

Ableizam se može bolje razumjeti čitanjem literature koju su objavili oni koji žive s invalidnošću, koji imaju iskustva iz prve ruke. [[ Studije o invalidnosti |Studij invalidnosti]] je akademska disciplina koju je također korisno istražiti kako bi stekli bolje razumijevanje problema u društvu povezanih s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom. 

== Tipovi ableizma ==
* '''Fizički ableizam''' je mržnja ili diskriminacija zasnovana na fizičkom izgledu osobe.
* '''[[Sanizam|Mentalni ableizam]]''' je diskriminacija zasnovana na stanju mentalnog zdravlja i kognitivnim razlikama.
*'''Medicinski ableizam''' postoji i interpersonalno (kako zdravstveni radnici mogu biti sposobni) i sistemski, jer odluke koje donose zdravstvene ustanove i njegovatelji mogu spriječiti ostvarivanje prava pacijenata sa invalidnošću kao što su autonomija i donošenje odluka. [[Medicinski model invalidnosti]] se može koristiti za opravdanje medicinskog nesposobnosti.
*'''Strukturni ableizam''' ne uspijeva da obezbijedi alate za pristupačnost kao što su rampa, invalidska kolica, oprema za specijalno obrazovanje, itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |title=Ableism 101 Part One: What is Ableism? What is Disability? &amp;#124; Disability Resources |website=University of Arizona |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturni ableizam''' su obrasci ponašanja, kulture, stavova i društveni obrasci koji mogu diskriminirati dostojanstvo simptoma invalidnosti, negirati, nevidljivi, odbaciti posebne potrebe ili mogu učiniti invalidska prava i pristupačnost nedostižnim.
*'''Internalizovani ableiizam''' je kada osoba sa invaliditetom diskriminiše sebe i druge osobe sa invaliditetom držeći stav da je invalidnost nešto čega se treba stidjeti, ili nešto što treba sakriti, ili odbijanjem pristupa ili podrške. Internalizirani ableizam može biti rezultat maltretiranja osoba s invalidnošću.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter-url=https://doi.org/10.1057/9780230245181_2 |chapter=Internalised Ableism: The Tyranny Within |first=Fiona Kumari |last=Campbell |title=Contours of Ableism |date=2009 |publisher=Palgrave Macmillan UK |pages=16–29 |via=Springer-Link |doi=10.1057/9780230245181_2 |isbn=978-1-349-36790-0 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt; To je oblik [[signal]]izacije društva.
* '''Neprijateljski ableizam''' je kulturna ili društvena vrsta sposobnog kad su ljudi neprijateljski raspoloženi prema simptomima invalidnosti ili [[fenotip]]ovima osobe sa invaliditetom.
* '''Benevolentni ableizam''': Ableizam često ima dobronamjeran izgled. Ljudi se prema osobi s invaliditetom odnose dobro, ali isto tako kao prema djetetu („[[infantilizacija]]“), umjesto da ih smatraju odraslim odraslim osobama. Primjeri uključuju ignoriranje [[invalidnost]]i, nepoštivanje životnih iskustava osobe s invaliditetom, [[agresija|mikroagresiju]], neuvažavanje mišljenja osobe s invaliditetom pri donošenju važnih odluka, zadiranje u privatnost ili lične granice, prisilne korektivne mjere, neželjenu pomoć, neslušanje za posebne potrebe itd.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |title=Hostile, Benevolent, and Ambivalent Ableism: Contemporary Manifestations |first1=Michelle R. |last1=Nario‐Redmond |first2=Alexia A. |last2=Kemerling |first3=Arielle |last3=Silverman |date=10 June 2019 |journal=Journal of Social Issues |volume=75 |issue=3 |pages=726–756 |via=Wiley Online Library |doi=10.1111/josi.12337 |s2cid=197736429 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Ambivalentni ableizam''' može se okarakterisati kao negdje između neprijateljskog i dobronamjernog ableizma.

== Historija ==

=== Kanada ===
Ableizam u [[Kanada|Kanadi]] uključuje određene tipovee razgovora i ponašanja koje izražavaju osjećaj tjeskobe, straha, [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] i [[Netrpeljivost|antipatije]] prema [[Invalidnost|osobama]] s [[Invalidnost|invalidnošću]]. 

Tipovi [[Diskriminacija|diskriminacije]] koje su se pojavile ili koje se još uvijek javljuju u Kanadi uključuju mogućnost pristupa važnim objektima poput infrastrukture [[promet]]ne mreže, restriktivne [[Granični nadzor|imigracijske politike]], [[sterilizacija |prisilna sterilizacija]] radi onemogućavanja potomstva, [[Diskriminacija pri zapošljavanju |prepreke pri zapošljavanju]], dovoljno visoke plaće za održavanje minimalnog [[Životni standard|životnog standarda]] i institucionalizacija invalida u nehumanim uvjetima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Policy on ableism and discrimination based on disability |url=http://www.ohrc.on.ca/en/policy-ableism-and-discrimination-based-disability |publisher=Ontario Human Rights Commission |accessdate=august 26. 2018.}}&lt;/ref&gt;

[[Politika rezova|Mjere štednje]] koje kanadska vlada provodi ponekad se nazivaju ableističkim, poput ukidanja programa koji spašavaju osobe s invalidnošću od života u siromaštvu i opasnim okruženjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/canada-news-pmn/austerity-left-people-with-disabilities-without-housing-n-s-inquiry-told |title=‘Ableist’ bias left people with disabilities without housing, N.S. inquiry told|work=National Post |accessdate=26. kolovoza 2018. |first=Michael |last=Tutton}}&lt;/ref&gt;

=== Nacistička Njemačka ===
[[Adolf Hitler|Hitler]] je 1939. potpisao tajnu uredbu o programu eutanazije, [[Eutanazijski program T-4]] (Aktion T4), kojom je odobreno ubijanje odabranih pacijenata s roničnim neurološkim poremećajima. Kao posljedica ovog programa ubijeno je oko 70.000 invalidnih osoba. Pod pritiskom javnosti, program je 1941. službeno zaustavljen, ali je rad nastavljen izvan nadzora javnosti. Ubijeno je ukupno 200.000 ili više ljudi do 1945. godine, tj. do kraja Hitlerove vladavine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/T4-Program |title=T4 Program – Definition and History |website=Encyclopedia Britannica|access-date=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:Convicts_Lunatics_and_Women!_Have_No_Vote_for_Parliament,_ca._1907-1918.jpg|alt=A poster in gold colors and line art, showing three people: a large menacing man, a small frail man, and a woman in academic robes; wording is &quot;She. It is time I got out of this place. Where Shall I Find The Key? Convicts Lunatics and Women! Have no vote for Parliament&quot;|mini| [[Sufražetkinje|Sufražetski]] plakat u Velikoj Britaniji prema kojemu, za razliku od žena, &quot;luđaci&quot; i &quot;osuđenici&quot; ne zaslužuju pravo glasa. ]]
U Velikoj Britaniji diskriminacija na bazi invalidnosti proglašena je nezakonitom, Zakonima o diskriminaciji invalidnosti iz [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 1995.|1995.]] i [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 2005.|2005.]] godine. Oni su kasnije zamijenjeni [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine]], kojim je ujedinjeno više zaštitnih mjera protiv diskriminatornog ponašanja na bazi invalidnosti, rase, religije i vjerskog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, dobi i trudnoće, tzv. &quot;zaštićenih karakteristika&quot;. 

Pravna definicija invalidnosti koja se koristi u zakonu je: Osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje, a spomenuto oštećenje ima značajan i dugoročni štetni učinak na njenu sposobnost da provede uobičajene, svakodnevne aktivnosti.&lt;ref&gt;&quot;A person (P) has a disability if P has a physical or mental impairment, and the impairment has a substantial and long-term adverse effect on his ability to carry out normal day-to-day activities&quot;. (Section 6(1)&lt;/ref&gt; (Članak 6. stavak 1. [[ Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakona o ravnopravnosti iz 2010.]] ) 

Neki slučajevi (poput sljepoće, [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] i raka) su izravno spomenuti, dok je nekolicina (poput ovisnosti o drogama i alkoholu) posebno isključena. 

=== Sjedinjene Američke Države ===
Do 1800-ih, su osobe s invalidnošću često smatrane zlim ili opsjednutima zbog kršćanskog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |naslov=History Perspective of Ableism in America}}&lt;/ref&gt; Kao i mnoge druge manjine, većinu američke povijesti su osobe s invalidinošču bile segregirane i ostajale bez prava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |naslov=A Civil Rights History: Americans with Disabilities |last=Faville |first=Andrea |website=Knight Chair in Political Reporting}}&lt;/ref&gt; U 1800-im se dogodio pomak s vjerskog na znanstveno gledište, zbog čega su započela istraživanja na osobama s invaliditetom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nccj.org/ableism |naslov=Ableism |website=NCCJ}}&lt;/ref&gt; Javna stigma počela se mijenjati tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata,]] kada su se mnogi Amerikanci vratili kući mentalno ili fizički hendikepirani. Šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava]], svijet je započeo [[ Pokret za prava invalida|pokret za prava osoba s invalidnošću]]. Cilj je bio da se svim invalidnim osobama s pruže jednaka prava i mogućnosti. Do 1970-ih, zakoni su u Sjedinjenim Državama često bili ableistički. Naprimjer, u mnogim su jurisdikcijama takozvani &quot;zakoni o ružnoći &quot; zabranjivali ljudima da se pojavljuju u javnosti ako imaju bolesti koje ih čine ružnima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |naslov=The Ugly Laws: Disability In Public |date=6. rujna 2011. |website=rootedinrights.org |access-date=April 1, 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190401134217/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |archivedate=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt; 

[[Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom]] ([[:en:Individuals_with_Disabilities_Education_Act|Individuals with Disabilities Education Act]]) američki je zakon koji studentima s invalidnošču osigurava besplatnu javnu edukaciju, prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Cilj IDEA je pružiti djeci s invaliditetom jednaku priliku za obrazovanje kao i onima koji nemaju invaliditet. 

== Ableizam u medijima ==
Invalidnosti su u medijima često podzastupljene, prikazujući osobe na dehumanizirajući način umjesto da se na nj gleda iz njihove perspektive. Iako otprilike 20% ljudske populacije ima neki oblik invalidnosti, samo 2% likova na televiziji i filmu imaju invaliditet. Te likove gotovo uvijek igraju glumci/ice koji sami nemaju dati oblik invalidnosti.&lt;ref&gt;{{cije journal|author=Woodburn |first=Danny |title=The Ruderman White Paper on Employment of Actors with Disabilities in Television |url=http://www.rudermanfoundation.org/wp-content/uploads/2016/07/TV-White-Paper_7-1-003.pdf |date=July 2016.}}&lt;/ref&gt; 

=== Negativci s invalidnošću ===
Jedan od najčešćih prikaza invalida u medijima zu zlikovci. Lindsey Row-Heyveld primjećuje: &quot;da su zli gusari nezbrinuti, ostarjeli i uvijek opremljeni umjetnom nogom, pokrivalom za oči ili kukom, dok junački gusari izgledaju poput Johnny Deppovog Jack Sparrowa.&quot;&lt;ref&gt;Row-Heyveld, Lindsey (2015). &lt;/ref&gt; Invaliditetom se zlikovca nastoji odvojiti od prosječnog gledatelja i dehumanizirati ga, stvarajući negativnu stigmu s kojom osobe moraju živjeti u stvarnom svijetu. 

=== Inspiracija za pornografiju ===
[[Pornografija|Inspiracija za pornografiju]], fenomen je u kojemu se osobe s invaliditetom prikazuje kao nadahnjujuće, makar izvodili najbanalniji svakodnevni zadatak. Argumenti protiv takvih videa su da invalidnost predstavljaju kao prepreku za prevazilaženje ili rehabilitaciju, umjesto nešto čemu bi se društvo i javni prostor trebali prilagoditi, te da stvara veći razmak između invalida i neinvalida.&lt;ref&gt;Rakowitz Rebecca |title=Inspiration porn: A look at the objectification of the disabled community |work=The Crimson White |publisher=University of Alabama |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202121955/https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |archive-date=December 2, 2016|url=https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitchell, Kate (17 July 2017). &lt;/ref&gt; 

== Sportovi ==
[[Slika:Paralympic_Runner.jpg|mini| Trkač na paraolimpijskim igrama u Riu, 2016.]]
Ableizam je često najjasniji kad se radi o [[sport]]u. U sportskim medijima se spori seist invalidnošću često prikazuju inferiornim, naglašavajući rehabilitaciju, što je samo po sebi negativan pogled na invalidnost. [[Oscar Pistorius]] je južnoafrički trkač koji se natjecao na Paraolimpijadama 2004., 2008. i 2012. te Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. Pistorius je bio prvi dvostruko amputirani sportaš na Olimpijskim igrama. Dok se medijsko izvještavanje tokom njegovog natjecanja na Paraolimpijskim igrama fokusiralo na inspiraciju, ono na Olimpijskim igrama preusmjerilo se na pitanje jesu li mu umjetne noge davale prednost u natjecanju. 

==Također pogledajte ==
*[[Pristupačnost]]
*[[Inkluzija]]
*[[Invalidnost]]
*[[Invalidnost i siromaštvo]]
*[[Pokret za prava osoba s invalidnošću]]
*[[Nevidljivi oblici invalidnosti]]
*[[Mentalno zdravlje]]
*[[Diskriminacija]]
*[[Stereotip]]
*[[Zločin iz mržnje]]
*[[Prisilna sterilizacija]]
*[[Predrasuda]]
*[[Paraolimpijske igre]]
*[[Specijalne olimpijske igre]]
*[[Festival jednakih mogućnosti]]
*[[Studij invalidnosti]]

== Reference ==
{{reflist}}
	
== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last1=Adams|first1=Rachel |last2= Reiss|first2=Benjamin|last3=Serlin|first3=David |title=Keywords for Disability Studies|year=2015|publisher=NYU Press|isbn=978-1-4798-4115-8}}
* {{cite journal
 |last1=Amundson 
 |first1=Ron 
 |first2=Gayle 
 |last2=Taira 
 |title=Our Lives and Ideologies: The Effects of Life Experience on the Perceived Morality of the Policy of Physician-Assisted Suicide 
 |journal=Journal of Policy Studies 
 |volume=16 
 |issue=1 
 |year=2005 
 |pages=53&amp;ndash;57 
 |url=http://uhh.hawaii.edu./~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |doi=10.1177/10442073050160010801 
 |s2cid=143674103 
 |url-status=dead 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |archive-date=2010-12-28 
}}
* {{cite journal
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |year=2001
 |title=Inciting Legal Fictions: Disability Date with Ontology and the Ableist Body of the Law
 |journal=Griffith Law Review
 |volume=10
 |issue=1
 |pages=42&amp;ndash;62
}}
* {{cite journal
 |url=http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
 |journal=M/C Journal
 |volume=11|issue=3
 |year=2008
 |title=Refusing Able(ness): A Preliminary Conversation about Ableism
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |doi=10.5204/mcj.46
 |doi-access=free
 }}
* {{cite book
 |title=Contours of Ableism: The Production of Disability and Abledness
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |publisher=Palgrave Macmillan
 |year=2009
 |isbn=978-0-230-57928-6
}}
* {{cite journal
 |last=Chouinard|first=Vera
 |title=Making Space for Disabling Difference: Challenges Ableist Geographies
 |journal=Environment and Planning D: Society and Space
 |volume=15
 |year=1997
 |pages=379&amp;ndash;387
 |doi=10.1068/d150379|s2cid=220082865}}
* {{cite journal
 |last=Clear|first=Mike
 |title=The &quot;Normal&quot; and the Monstrous in Disability Research
 |journal=Disability &amp; Society
 |issn=0968-7599
 |lccn=2007233711
 |oclc=808984972
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |volume=14|issue=4
 |year=1999
 |pages=435&amp;ndash;448
 |doi=10.1080/09687599926055
}}
* Fandrey, Walter: Krüppel, Idioten, Irre: zur Sozialgeschichte behinderter Menschen in Deutschland (Cripples, idiots, madmen: the social history of disabled people in Germany) {{in lang|de}} {{ISBN|978-3-925344-71-8}}
* {{cite book
 |title=Teaching for diversity and social justice 
 |chapter-url= https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6/page/334/mode/2up?q=griffin
 |volume=1
 |page= 335
 |editor1-first=Maurianne|editor1-last=Adams
 |editor2-first=Lee Anne|editor2-last=Bell
 |editor3-first=Pat|editor3-last=Griffin
 |chapter=Ableism Curriculum Design
 |first1=Pat|last1=Griffin
 |first2=Madelaine L.|last2=Peters
 |first3=Robin M.|last3=Smith
 |edition=2nd
 |location=New York
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |url=https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6
 |year=2007
 |oclc =982668098
 |isbn=978-0-415-95199-9 
}}
* {{cite book
 |chapter=Eliminating Ableism in Education
 |first=Thomas|last=Hehir
 |title=Special education for a new century
 |chapter-url=https://archive.org/details/specialeducation0000unse_f1t7/page/10/mode/2up?q=hehir
 |page=10
 |volume=41
 |series=Harvard educational review
 |editor1-first=Lauren I.|editor1-last=Katzman
 |publisher=Harvard Educational Review
 |year=2005
 |oclc= 59553489
 |isbn= 978-0-916690-44-1 
}}
* {{cite journal
 |last1=Iwasaki|first1=Yoshitaka
 |first2=Jennifer|last2=Mactavish
 |title=Ubiquitous Yet Unique: Perspectives of People with Disabilities on Stress
 |journal=Rehabilitation Counseling Bulletin
 |volume=48|issue=4
 |year=2005
 |pages=194&amp;ndash;208
 |doi=10.1177/00343552050480040101
 |s2cid=144891563}}
* {{cite book
 |title=The School Counselor's Guide to Helping Students with Disabilities
 |series=Jossey-Bass teacher
 |first1=Laura E.|last1=Marshak
 |first2=Claire J.|last2=Dandeneau
 |first3=Fran P.|last3=Prezant
 |first4=Nadene A.|last4=L'Amoreaux
 |publisher=John Wiley and Sons
 |year=2009
 |isbn=978-0-470-17579-8
}}
* Schweik, Susan. (2009). [https://archive.org/details/uglylawsdisabili0000schw/mode/2up ''The Ugly Laws: Disability in Public'' (History of Disability)]. NYU Press.{{oclc|844342243}} {{jstor|j.ctt9qgf13}} {{ISBN|9780814740576}}
* Shaver, James P. (1981). [https://archive.org/details/handicapismequal0000shav Handicapism and Equal Opportunity: Teaching About the Disabled in Social Studies]. [[Library of Congress]] Card Catalog Number 80-70737 [[ERIC]] Number: ED202185 {{ISBN|978-0-939068-01-2}}
* {{Cite Q|Q56673362
 |last1=Watts|first1=Ivan Eugene
 |first2=Nirmala|last2=Erevelles
 |jstor=3699367 |doi=10.3102/00028312041002271
 |s2cid=144121049}}

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|ableism}}
{{Wiktionary|Wikisaurus:ableism}}
* [https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf Disablism: How to tackle the last prejudice] by Demos (UK think tank) (2004)
* [http://www.raggededgemagazine.com/1100/1100votestory.htm Voters with disabilities face discrimination nationwide] (2000)

{{Diskriminacija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ableizam| ]]
[[Kategorija:Društvene teorije]]
[[Kategorija:Društveni koncepti]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Invalidnost]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]</text>
      <sha1>a0jxcppqtc9vgtd2vda5ic47vy1ci0q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428367</id>
      <parentid>3428366</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T15:34:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ableizam u medijima */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21138" xml:space="preserve">'''Ableizam''' (eng. '''ableism ili disablism''', disability = invalidnost ili nesposobnost) jest termin koji označava [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema [[Invalidnost|invalidnim]] osobama ili za koje se smatra da imaju neki oblik invalidnosti. Po ableizmu, osobe definiraju njihove sposobnosti i invalidi sa smatraju općenito manje vrijednima od neinvalida.&lt;ref&gt;Linton, Simi (1998). ''Claiming Disability Knowledge and Identity''. New York: New York University Press. p. 9.&lt;/ref&gt; Ljude se na toj osnovi osuđuje i određene prilike im se uskraćuju. 

Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito ili sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (naprimjer, pretpostavka da se svi invalidi žele izliječiti, da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće ili da slijepi imaju neki poseban oblik uvida).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disability-studies.leeds.ac.uk/wp-content/uploads/sites/40/library/Sutherland-CHAPTER6.pdf|title=Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982}}&lt;/ref&gt; Ovi [[stereotip]]i, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijskih [[Stav (psihologija)|stavova]] i [[ponašanja]] prema osobama s invalidnošću.&lt;ref&gt;Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). ''Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice)'' (in German). Kohlhammer Verlag. str. 149. {{ISBN|3-17-018437-7}}. Retrieved January 17, 2012.&lt;/ref&gt; Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.&lt;ref&gt;&quot;Geistige Behinderung{{snd}} Normtheorien nach Speck und Goffman&quot;. Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.&lt;/ref&gt;
	
U ableističkim društvima se na invalidne ljude gleda kao na manje vrijedne od drugih. Pokret [[Eugenika|eugenike]] s početka 20. stoljeća smatra se primjerom rasprostranjenog ableizma. Masovna ubojstva invalida u nacističkoj Njemačkoj, [[Eutanazijski program T-4|Aktion T4]], primjer su ekstremnog ableizma. 

Ableizam se može bolje razumjeti čitanjem literature koju su objavili oni koji žive s invalidnošću, koji imaju iskustva iz prve ruke. [[ Studije o invalidnosti |Studij invalidnosti]] je akademska disciplina koju je također korisno istražiti kako bi stekli bolje razumijevanje problema u društvu povezanih s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom. 

== Tipovi ableizma ==
* '''Fizički ableizam''' je mržnja ili diskriminacija zasnovana na fizičkom izgledu osobe.
* '''[[Sanizam|Mentalni ableizam]]''' je diskriminacija zasnovana na stanju mentalnog zdravlja i kognitivnim razlikama.
*'''Medicinski ableizam''' postoji i interpersonalno (kako zdravstveni radnici mogu biti sposobni) i sistemski, jer odluke koje donose zdravstvene ustanove i njegovatelji mogu spriječiti ostvarivanje prava pacijenata sa invalidnošću kao što su autonomija i donošenje odluka. [[Medicinski model invalidnosti]] se može koristiti za opravdanje medicinskog nesposobnosti.
*'''Strukturni ableizam''' ne uspijeva da obezbijedi alate za pristupačnost kao što su rampa, invalidska kolica, oprema za specijalno obrazovanje, itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |title=Ableism 101 Part One: What is Ableism? What is Disability? &amp;#124; Disability Resources |website=University of Arizona |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturni ableizam''' su obrasci ponašanja, kulture, stavova i društveni obrasci koji mogu diskriminirati dostojanstvo simptoma invalidnosti, negirati, nevidljivi, odbaciti posebne potrebe ili mogu učiniti invalidska prava i pristupačnost nedostižnim.
*'''Internalizovani ableiizam''' je kada osoba sa invaliditetom diskriminiše sebe i druge osobe sa invaliditetom držeći stav da je invalidnost nešto čega se treba stidjeti, ili nešto što treba sakriti, ili odbijanjem pristupa ili podrške. Internalizirani ableizam može biti rezultat maltretiranja osoba s invalidnošću.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter-url=https://doi.org/10.1057/9780230245181_2 |chapter=Internalised Ableism: The Tyranny Within |first=Fiona Kumari |last=Campbell |title=Contours of Ableism |date=2009 |publisher=Palgrave Macmillan UK |pages=16–29 |via=Springer-Link |doi=10.1057/9780230245181_2 |isbn=978-1-349-36790-0 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt; To je oblik [[signal]]izacije društva.
* '''Neprijateljski ableizam''' je kulturna ili društvena vrsta sposobnog kad su ljudi neprijateljski raspoloženi prema simptomima invalidnosti ili [[fenotip]]ovima osobe sa invaliditetom.
* '''Benevolentni ableizam''': Ableizam često ima dobronamjeran izgled. Ljudi se prema osobi s invaliditetom odnose dobro, ali isto tako kao prema djetetu („[[infantilizacija]]“), umjesto da ih smatraju odraslim odraslim osobama. Primjeri uključuju ignoriranje [[invalidnost]]i, nepoštivanje životnih iskustava osobe s invaliditetom, [[agresija|mikroagresiju]], neuvažavanje mišljenja osobe s invaliditetom pri donošenju važnih odluka, zadiranje u privatnost ili lične granice, prisilne korektivne mjere, neželjenu pomoć, neslušanje za posebne potrebe itd.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |title=Hostile, Benevolent, and Ambivalent Ableism: Contemporary Manifestations |first1=Michelle R. |last1=Nario‐Redmond |first2=Alexia A. |last2=Kemerling |first3=Arielle |last3=Silverman |date=10 June 2019 |journal=Journal of Social Issues |volume=75 |issue=3 |pages=726–756 |via=Wiley Online Library |doi=10.1111/josi.12337 |s2cid=197736429 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Ambivalentni ableizam''' može se okarakterisati kao negdje između neprijateljskog i dobronamjernog ableizma.

== Historija ==

=== Kanada ===
Ableizam u [[Kanada|Kanadi]] uključuje određene tipovee razgovora i ponašanja koje izražavaju osjećaj tjeskobe, straha, [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] i [[Netrpeljivost|antipatije]] prema [[Invalidnost|osobama]] s [[Invalidnost|invalidnošću]]. 

Tipovi [[Diskriminacija|diskriminacije]] koje su se pojavile ili koje se još uvijek javljuju u Kanadi uključuju mogućnost pristupa važnim objektima poput infrastrukture [[promet]]ne mreže, restriktivne [[Granični nadzor|imigracijske politike]], [[sterilizacija |prisilna sterilizacija]] radi onemogućavanja potomstva, [[Diskriminacija pri zapošljavanju |prepreke pri zapošljavanju]], dovoljno visoke plaće za održavanje minimalnog [[Životni standard|životnog standarda]] i institucionalizacija invalida u nehumanim uvjetima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Policy on ableism and discrimination based on disability |url=http://www.ohrc.on.ca/en/policy-ableism-and-discrimination-based-disability |publisher=Ontario Human Rights Commission |accessdate=august 26. 2018.}}&lt;/ref&gt;

[[Politika rezova|Mjere štednje]] koje kanadska vlada provodi ponekad se nazivaju ableističkim, poput ukidanja programa koji spašavaju osobe s invalidnošću od života u siromaštvu i opasnim okruženjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/canada-news-pmn/austerity-left-people-with-disabilities-without-housing-n-s-inquiry-told |title=‘Ableist’ bias left people with disabilities without housing, N.S. inquiry told|work=National Post |accessdate=26. kolovoza 2018. |first=Michael |last=Tutton}}&lt;/ref&gt;

=== Nacistička Njemačka ===
[[Adolf Hitler|Hitler]] je 1939. potpisao tajnu uredbu o programu eutanazije, [[Eutanazijski program T-4]] (Aktion T4), kojom je odobreno ubijanje odabranih pacijenata s roničnim neurološkim poremećajima. Kao posljedica ovog programa ubijeno je oko 70.000 invalidnih osoba. Pod pritiskom javnosti, program je 1941. službeno zaustavljen, ali je rad nastavljen izvan nadzora javnosti. Ubijeno je ukupno 200.000 ili više ljudi do 1945. godine, tj. do kraja Hitlerove vladavine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/T4-Program |title=T4 Program – Definition and History |website=Encyclopedia Britannica|access-date=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:Convicts_Lunatics_and_Women!_Have_No_Vote_for_Parliament,_ca._1907-1918.jpg|alt=A poster in gold colors and line art, showing three people: a large menacing man, a small frail man, and a woman in academic robes; wording is &quot;She. It is time I got out of this place. Where Shall I Find The Key? Convicts Lunatics and Women! Have no vote for Parliament&quot;|mini| [[Sufražetkinje|Sufražetski]] plakat u Velikoj Britaniji prema kojemu, za razliku od žena, &quot;luđaci&quot; i &quot;osuđenici&quot; ne zaslužuju pravo glasa. ]]
U Velikoj Britaniji diskriminacija na bazi invalidnosti proglašena je nezakonitom, Zakonima o diskriminaciji invalidnosti iz [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 1995.|1995.]] i [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 2005.|2005.]] godine. Oni su kasnije zamijenjeni [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine]], kojim je ujedinjeno više zaštitnih mjera protiv diskriminatornog ponašanja na bazi invalidnosti, rase, religije i vjerskog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, dobi i trudnoće, tzv. &quot;zaštićenih karakteristika&quot;. 

Pravna definicija invalidnosti koja se koristi u zakonu je: Osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje, a spomenuto oštećenje ima značajan i dugoročni štetni učinak na njenu sposobnost da provede uobičajene, svakodnevne aktivnosti.&lt;ref&gt;&quot;A person (P) has a disability if P has a physical or mental impairment, and the impairment has a substantial and long-term adverse effect on his ability to carry out normal day-to-day activities&quot;. (Section 6(1)&lt;/ref&gt; (Članak 6. stavak 1. [[ Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakona o ravnopravnosti iz 2010.]] ) 

Neki slučajevi (poput sljepoće, [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] i raka) su izravno spomenuti, dok je nekolicina (poput ovisnosti o drogama i alkoholu) posebno isključena. 

=== Sjedinjene Američke Države ===
Do 1800-ih, su osobe s invalidnošću često smatrane zlim ili opsjednutima zbog kršćanskog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |naslov=History Perspective of Ableism in America}}&lt;/ref&gt; Kao i mnoge druge manjine, većinu američke povijesti su osobe s invalidinošču bile segregirane i ostajale bez prava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |naslov=A Civil Rights History: Americans with Disabilities |last=Faville |first=Andrea |website=Knight Chair in Political Reporting}}&lt;/ref&gt; U 1800-im se dogodio pomak s vjerskog na znanstveno gledište, zbog čega su započela istraživanja na osobama s invaliditetom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nccj.org/ableism |naslov=Ableism |website=NCCJ}}&lt;/ref&gt; Javna stigma počela se mijenjati tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata,]] kada su se mnogi Amerikanci vratili kući mentalno ili fizički hendikepirani. Šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava]], svijet je započeo [[ Pokret za prava invalida|pokret za prava osoba s invalidnošću]]. Cilj je bio da se svim invalidnim osobama s pruže jednaka prava i mogućnosti. Do 1970-ih, zakoni su u Sjedinjenim Državama često bili ableistički. Naprimjer, u mnogim su jurisdikcijama takozvani &quot;zakoni o ružnoći &quot; zabranjivali ljudima da se pojavljuju u javnosti ako imaju bolesti koje ih čine ružnima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |naslov=The Ugly Laws: Disability In Public |date=6. rujna 2011. |website=rootedinrights.org |access-date=April 1, 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190401134217/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |archivedate=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt; 

[[Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom]] ([[:en:Individuals_with_Disabilities_Education_Act|Individuals with Disabilities Education Act]]) američki je zakon koji studentima s invalidnošču osigurava besplatnu javnu edukaciju, prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Cilj IDEA je pružiti djeci s invaliditetom jednaku priliku za obrazovanje kao i onima koji nemaju invaliditet. 

== Ableizam u medijima ==
Invalidnosti su u medijima često podzastupljene, prikazujući osobe na dehumanizirajući način umjesto da se na nj gleda iz njihove perspektive. Iako otprilike 20% ljudske populacije ima neki oblik invalidnosti, samo 2% likova na televiziji i filmu imaju invaliditet. Te likove gotovo uvijek igraju glumci/ice koji sami nemaju dati oblik invalidnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Woodburn |first=Danny |title=The Ruderman White Paper on Employment of Actors with Disabilities in Television |url=http://www.rudermanfoundation.org/wp-content/uploads/2016/07/TV-White-Paper_7-1-003.pdf}}&lt;/ref&gt; 

=== Negativci s invalidnošću ===
Jedan od najčešćih prikaza invalida u medijima zu zlikovci. Lindsey Row-Heyveld primjećuje: &quot;da su zli gusari nezbrinuti, ostarjeli i uvijek opremljeni umjetnom nogom, pokrivalom za oči ili kukom, dok junački gusari izgledaju poput Johnny Deppovog Jack Sparrowa.&quot;&lt;ref&gt;Row-Heyveld, Lindsey (2015). &lt;/ref&gt; Invaliditetom se zlikovca nastoji odvojiti od prosječnog gledatelja i dehumanizirati ga, stvarajući negativnu stigmu s kojom osobe moraju živjeti u stvarnom svijetu. 

=== Inspiracija za pornografiju ===
[[Pornografija|Inspiracija za pornografiju]], fenomen je u kojemu se osobe s invaliditetom prikazuje kao nadahnjujuće, makar izvodili najbanalniji svakodnevni zadatak. Argumenti protiv takvih videa su da invalidnost predstavljaju kao prepreku za prevazilaženje ili rehabilitaciju, umjesto nešto čemu bi se društvo i javni prostor trebali prilagoditi, te da stvara veći razmak između invalida i neinvalida.&lt;ref&gt;Rakowitz Rebecca |title=Inspiration porn: A look at the objectification of the disabled community |work=The Crimson White |publisher=University of Alabama |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202121955/https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |archive-date=December 2, 2016|url=https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitchell, Kate (17 July 2017). &lt;/ref&gt;

== Sportovi ==
[[Slika:Paralympic_Runner.jpg|mini| Trkač na paraolimpijskim igrama u Riu, 2016.]]
Ableizam je često najjasniji kad se radi o [[sport]]u. U sportskim medijima se spori seist invalidnošću često prikazuju inferiornim, naglašavajući rehabilitaciju, što je samo po sebi negativan pogled na invalidnost. [[Oscar Pistorius]] je južnoafrički trkač koji se natjecao na Paraolimpijadama 2004., 2008. i 2012. te Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. Pistorius je bio prvi dvostruko amputirani sportaš na Olimpijskim igrama. Dok se medijsko izvještavanje tokom njegovog natjecanja na Paraolimpijskim igrama fokusiralo na inspiraciju, ono na Olimpijskim igrama preusmjerilo se na pitanje jesu li mu umjetne noge davale prednost u natjecanju. 

==Također pogledajte ==
*[[Pristupačnost]]
*[[Inkluzija]]
*[[Invalidnost]]
*[[Invalidnost i siromaštvo]]
*[[Pokret za prava osoba s invalidnošću]]
*[[Nevidljivi oblici invalidnosti]]
*[[Mentalno zdravlje]]
*[[Diskriminacija]]
*[[Stereotip]]
*[[Zločin iz mržnje]]
*[[Prisilna sterilizacija]]
*[[Predrasuda]]
*[[Paraolimpijske igre]]
*[[Specijalne olimpijske igre]]
*[[Festival jednakih mogućnosti]]
*[[Studij invalidnosti]]

== Reference ==
{{reflist}}
	
== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last1=Adams|first1=Rachel |last2= Reiss|first2=Benjamin|last3=Serlin|first3=David |title=Keywords for Disability Studies|year=2015|publisher=NYU Press|isbn=978-1-4798-4115-8}}
* {{cite journal
 |last1=Amundson 
 |first1=Ron 
 |first2=Gayle 
 |last2=Taira 
 |title=Our Lives and Ideologies: The Effects of Life Experience on the Perceived Morality of the Policy of Physician-Assisted Suicide 
 |journal=Journal of Policy Studies 
 |volume=16 
 |issue=1 
 |year=2005 
 |pages=53&amp;ndash;57 
 |url=http://uhh.hawaii.edu./~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |doi=10.1177/10442073050160010801 
 |s2cid=143674103 
 |url-status=dead 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |archive-date=2010-12-28 
}}
* {{cite journal
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |year=2001
 |title=Inciting Legal Fictions: Disability Date with Ontology and the Ableist Body of the Law
 |journal=Griffith Law Review
 |volume=10
 |issue=1
 |pages=42&amp;ndash;62
}}
* {{cite journal
 |url=http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
 |journal=M/C Journal
 |volume=11|issue=3
 |year=2008
 |title=Refusing Able(ness): A Preliminary Conversation about Ableism
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |doi=10.5204/mcj.46
 |doi-access=free
 }}
* {{cite book
 |title=Contours of Ableism: The Production of Disability and Abledness
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |publisher=Palgrave Macmillan
 |year=2009
 |isbn=978-0-230-57928-6
}}
* {{cite journal
 |last=Chouinard|first=Vera
 |title=Making Space for Disabling Difference: Challenges Ableist Geographies
 |journal=Environment and Planning D: Society and Space
 |volume=15
 |year=1997
 |pages=379&amp;ndash;387
 |doi=10.1068/d150379|s2cid=220082865}}
* {{cite journal
 |last=Clear|first=Mike
 |title=The &quot;Normal&quot; and the Monstrous in Disability Research
 |journal=Disability &amp; Society
 |issn=0968-7599
 |lccn=2007233711
 |oclc=808984972
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |volume=14|issue=4
 |year=1999
 |pages=435&amp;ndash;448
 |doi=10.1080/09687599926055
}}
* Fandrey, Walter: Krüppel, Idioten, Irre: zur Sozialgeschichte behinderter Menschen in Deutschland (Cripples, idiots, madmen: the social history of disabled people in Germany) {{in lang|de}} {{ISBN|978-3-925344-71-8}}
* {{cite book
 |title=Teaching for diversity and social justice 
 |chapter-url= https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6/page/334/mode/2up?q=griffin
 |volume=1
 |page= 335
 |editor1-first=Maurianne|editor1-last=Adams
 |editor2-first=Lee Anne|editor2-last=Bell
 |editor3-first=Pat|editor3-last=Griffin
 |chapter=Ableism Curriculum Design
 |first1=Pat|last1=Griffin
 |first2=Madelaine L.|last2=Peters
 |first3=Robin M.|last3=Smith
 |edition=2nd
 |location=New York
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |url=https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6
 |year=2007
 |oclc =982668098
 |isbn=978-0-415-95199-9 
}}
* {{cite book
 |chapter=Eliminating Ableism in Education
 |first=Thomas|last=Hehir
 |title=Special education for a new century
 |chapter-url=https://archive.org/details/specialeducation0000unse_f1t7/page/10/mode/2up?q=hehir
 |page=10
 |volume=41
 |series=Harvard educational review
 |editor1-first=Lauren I.|editor1-last=Katzman
 |publisher=Harvard Educational Review
 |year=2005
 |oclc= 59553489
 |isbn= 978-0-916690-44-1 
}}
* {{cite journal
 |last1=Iwasaki|first1=Yoshitaka
 |first2=Jennifer|last2=Mactavish
 |title=Ubiquitous Yet Unique: Perspectives of People with Disabilities on Stress
 |journal=Rehabilitation Counseling Bulletin
 |volume=48|issue=4
 |year=2005
 |pages=194&amp;ndash;208
 |doi=10.1177/00343552050480040101
 |s2cid=144891563}}
* {{cite book
 |title=The School Counselor's Guide to Helping Students with Disabilities
 |series=Jossey-Bass teacher
 |first1=Laura E.|last1=Marshak
 |first2=Claire J.|last2=Dandeneau
 |first3=Fran P.|last3=Prezant
 |first4=Nadene A.|last4=L'Amoreaux
 |publisher=John Wiley and Sons
 |year=2009
 |isbn=978-0-470-17579-8
}}
* Schweik, Susan. (2009). [https://archive.org/details/uglylawsdisabili0000schw/mode/2up ''The Ugly Laws: Disability in Public'' (History of Disability)]. NYU Press.{{oclc|844342243}} {{jstor|j.ctt9qgf13}} {{ISBN|9780814740576}}
* Shaver, James P. (1981). [https://archive.org/details/handicapismequal0000shav Handicapism and Equal Opportunity: Teaching About the Disabled in Social Studies]. [[Library of Congress]] Card Catalog Number 80-70737 [[ERIC]] Number: ED202185 {{ISBN|978-0-939068-01-2}}
* {{Cite Q|Q56673362
 |last1=Watts|first1=Ivan Eugene
 |first2=Nirmala|last2=Erevelles
 |jstor=3699367 |doi=10.3102/00028312041002271
 |s2cid=144121049}}

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|ableism}}
{{Wiktionary|Wikisaurus:ableism}}
* [https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf Disablism: How to tackle the last prejudice] by Demos (UK think tank) (2004)
* [http://www.raggededgemagazine.com/1100/1100votestory.htm Voters with disabilities face discrimination nationwide] (2000)

{{Diskriminacija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ableizam| ]]
[[Kategorija:Društvene teorije]]
[[Kategorija:Društveni koncepti]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Invalidnost]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]</text>
      <sha1>djbtahg6s1365g676mk7c3ecznwe6bf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428368</id>
      <parentid>3428367</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T15:42:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kanada */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21137" xml:space="preserve">'''Ableizam''' (eng. '''ableism ili disablism''', disability = invalidnost ili nesposobnost) jest termin koji označava [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema [[Invalidnost|invalidnim]] osobama ili za koje se smatra da imaju neki oblik invalidnosti. Po ableizmu, osobe definiraju njihove sposobnosti i invalidi sa smatraju općenito manje vrijednima od neinvalida.&lt;ref&gt;Linton, Simi (1998). ''Claiming Disability Knowledge and Identity''. New York: New York University Press. p. 9.&lt;/ref&gt; Ljude se na toj osnovi osuđuje i određene prilike im se uskraćuju. 

Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito ili sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (naprimjer, pretpostavka da se svi invalidi žele izliječiti, da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće ili da slijepi imaju neki poseban oblik uvida).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disability-studies.leeds.ac.uk/wp-content/uploads/sites/40/library/Sutherland-CHAPTER6.pdf|title=Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982}}&lt;/ref&gt; Ovi [[stereotip]]i, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijskih [[Stav (psihologija)|stavova]] i [[ponašanja]] prema osobama s invalidnošću.&lt;ref&gt;Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). ''Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice)'' (in German). Kohlhammer Verlag. str. 149. {{ISBN|3-17-018437-7}}. Retrieved January 17, 2012.&lt;/ref&gt; Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.&lt;ref&gt;&quot;Geistige Behinderung{{snd}} Normtheorien nach Speck und Goffman&quot;. Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.&lt;/ref&gt;
	
U ableističkim društvima se na invalidne ljude gleda kao na manje vrijedne od drugih. Pokret [[Eugenika|eugenike]] s početka 20. stoljeća smatra se primjerom rasprostranjenog ableizma. Masovna ubojstva invalida u nacističkoj Njemačkoj, [[Eutanazijski program T-4|Aktion T4]], primjer su ekstremnog ableizma. 

Ableizam se može bolje razumjeti čitanjem literature koju su objavili oni koji žive s invalidnošću, koji imaju iskustva iz prve ruke. [[ Studije o invalidnosti |Studij invalidnosti]] je akademska disciplina koju je također korisno istražiti kako bi stekli bolje razumijevanje problema u društvu povezanih s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom. 

== Tipovi ableizma ==
* '''Fizički ableizam''' je mržnja ili diskriminacija zasnovana na fizičkom izgledu osobe.
* '''[[Sanizam|Mentalni ableizam]]''' je diskriminacija zasnovana na stanju mentalnog zdravlja i kognitivnim razlikama.
*'''Medicinski ableizam''' postoji i interpersonalno (kako zdravstveni radnici mogu biti sposobni) i sistemski, jer odluke koje donose zdravstvene ustanove i njegovatelji mogu spriječiti ostvarivanje prava pacijenata sa invalidnošću kao što su autonomija i donošenje odluka. [[Medicinski model invalidnosti]] se može koristiti za opravdanje medicinskog nesposobnosti.
*'''Strukturni ableizam''' ne uspijeva da obezbijedi alate za pristupačnost kao što su rampa, invalidska kolica, oprema za specijalno obrazovanje, itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |title=Ableism 101 Part One: What is Ableism? What is Disability? &amp;#124; Disability Resources |website=University of Arizona |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturni ableizam''' su obrasci ponašanja, kulture, stavova i društveni obrasci koji mogu diskriminirati dostojanstvo simptoma invalidnosti, negirati, nevidljivi, odbaciti posebne potrebe ili mogu učiniti invalidska prava i pristupačnost nedostižnim.
*'''Internalizovani ableiizam''' je kada osoba sa invaliditetom diskriminiše sebe i druge osobe sa invaliditetom držeći stav da je invalidnost nešto čega se treba stidjeti, ili nešto što treba sakriti, ili odbijanjem pristupa ili podrške. Internalizirani ableizam može biti rezultat maltretiranja osoba s invalidnošću.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter-url=https://doi.org/10.1057/9780230245181_2 |chapter=Internalised Ableism: The Tyranny Within |first=Fiona Kumari |last=Campbell |title=Contours of Ableism |date=2009 |publisher=Palgrave Macmillan UK |pages=16–29 |via=Springer-Link |doi=10.1057/9780230245181_2 |isbn=978-1-349-36790-0 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt; To je oblik [[signal]]izacije društva.
* '''Neprijateljski ableizam''' je kulturna ili društvena vrsta sposobnog kad su ljudi neprijateljski raspoloženi prema simptomima invalidnosti ili [[fenotip]]ovima osobe sa invaliditetom.
* '''Benevolentni ableizam''': Ableizam često ima dobronamjeran izgled. Ljudi se prema osobi s invaliditetom odnose dobro, ali isto tako kao prema djetetu („[[infantilizacija]]“), umjesto da ih smatraju odraslim odraslim osobama. Primjeri uključuju ignoriranje [[invalidnost]]i, nepoštivanje životnih iskustava osobe s invaliditetom, [[agresija|mikroagresiju]], neuvažavanje mišljenja osobe s invaliditetom pri donošenju važnih odluka, zadiranje u privatnost ili lične granice, prisilne korektivne mjere, neželjenu pomoć, neslušanje za posebne potrebe itd.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |title=Hostile, Benevolent, and Ambivalent Ableism: Contemporary Manifestations |first1=Michelle R. |last1=Nario‐Redmond |first2=Alexia A. |last2=Kemerling |first3=Arielle |last3=Silverman |date=10 June 2019 |journal=Journal of Social Issues |volume=75 |issue=3 |pages=726–756 |via=Wiley Online Library |doi=10.1111/josi.12337 |s2cid=197736429 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Ambivalentni ableizam''' može se okarakterisati kao negdje između neprijateljskog i dobronamjernog ableizma.

== Historija ==

=== Kanada ===
Ableizam u [[Kanada|Kanadi]] uključuje određene tipovee razgovora i ponašanja koje izražavaju osjećaj tjeskobe, straha, [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] i [[Netrpeljivost|antipatije]] prema [[Invalidnost|osobama]] s [[Invalidnost|invalidnošću]]. 

Tipovi [[Diskriminacija|diskriminacije]] koje su se pojavile ili koje se još uvijek javljuju u Kanadi uključuju mogućnost pristupa važnim objektima poput infrastrukture [[promet]]ne mreže, restriktivne [[Granični nadzor|imigracijske politike]], [[sterilizacija |prisilna sterilizacija]] radi onemogućavanja potomstva, [[Diskriminacija pri zapošljavanju |prepreke pri zapošljavanju]], dovoljno visoke plaće za održavanje minimalnog [[Životni standard|životnog standarda]] i institucionalizacija invalida u nehumanim uvjetima.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Policy on ableism and discrimination based on disability |url=http://www.ohrc.on.ca/en/policy-ableism-and-discrimination-based-disability |publisher=Ontario Human Rights Commission |accessdate=August 26, 2018}}&lt;/ref&gt;

[[Politika rezova|Mjere štednje]] koje kanadska vlada provodi ponekad se nazivaju ableističkim, poput ukidanja programa koji spašavaju osobe s invalidnošću od života u siromaštvu i opasnim okruženjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/canada-news-pmn/austerity-left-people-with-disabilities-without-housing-n-s-inquiry-told |title=‘Ableist’ bias left people with disabilities without housing, N.S. inquiry told|work=National Post |accessdate=August 26, 2018|first=Michael |last=Tutton}}&lt;/ref&gt;

=== Nacistička Njemačka ===
[[Adolf Hitler|Hitler]] je 1939. potpisao tajnu uredbu o programu eutanazije, [[Eutanazijski program T-4]] (Aktion T4), kojom je odobreno ubijanje odabranih pacijenata s roničnim neurološkim poremećajima. Kao posljedica ovog programa ubijeno je oko 70.000 invalidnih osoba. Pod pritiskom javnosti, program je 1941. službeno zaustavljen, ali je rad nastavljen izvan nadzora javnosti. Ubijeno je ukupno 200.000 ili više ljudi do 1945. godine, tj. do kraja Hitlerove vladavine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/T4-Program |title=T4 Program – Definition and History |website=Encyclopedia Britannica|access-date=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:Convicts_Lunatics_and_Women!_Have_No_Vote_for_Parliament,_ca._1907-1918.jpg|alt=A poster in gold colors and line art, showing three people: a large menacing man, a small frail man, and a woman in academic robes; wording is &quot;She. It is time I got out of this place. Where Shall I Find The Key? Convicts Lunatics and Women! Have no vote for Parliament&quot;|mini| [[Sufražetkinje|Sufražetski]] plakat u Velikoj Britaniji prema kojemu, za razliku od žena, &quot;luđaci&quot; i &quot;osuđenici&quot; ne zaslužuju pravo glasa. ]]
U Velikoj Britaniji diskriminacija na bazi invalidnosti proglašena je nezakonitom, Zakonima o diskriminaciji invalidnosti iz [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 1995.|1995.]] i [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 2005.|2005.]] godine. Oni su kasnije zamijenjeni [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine]], kojim je ujedinjeno više zaštitnih mjera protiv diskriminatornog ponašanja na bazi invalidnosti, rase, religije i vjerskog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, dobi i trudnoće, tzv. &quot;zaštićenih karakteristika&quot;. 

Pravna definicija invalidnosti koja se koristi u zakonu je: Osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje, a spomenuto oštećenje ima značajan i dugoročni štetni učinak na njenu sposobnost da provede uobičajene, svakodnevne aktivnosti.&lt;ref&gt;&quot;A person (P) has a disability if P has a physical or mental impairment, and the impairment has a substantial and long-term adverse effect on his ability to carry out normal day-to-day activities&quot;. (Section 6(1)&lt;/ref&gt; (Članak 6. stavak 1. [[ Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakona o ravnopravnosti iz 2010.]] ) 

Neki slučajevi (poput sljepoće, [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] i raka) su izravno spomenuti, dok je nekolicina (poput ovisnosti o drogama i alkoholu) posebno isključena. 

=== Sjedinjene Američke Države ===
Do 1800-ih, su osobe s invalidnošću često smatrane zlim ili opsjednutima zbog kršćanskog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |naslov=History Perspective of Ableism in America}}&lt;/ref&gt; Kao i mnoge druge manjine, većinu američke povijesti su osobe s invalidinošču bile segregirane i ostajale bez prava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |naslov=A Civil Rights History: Americans with Disabilities |last=Faville |first=Andrea |website=Knight Chair in Political Reporting}}&lt;/ref&gt; U 1800-im se dogodio pomak s vjerskog na znanstveno gledište, zbog čega su započela istraživanja na osobama s invaliditetom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nccj.org/ableism |naslov=Ableism |website=NCCJ}}&lt;/ref&gt; Javna stigma počela se mijenjati tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata,]] kada su se mnogi Amerikanci vratili kući mentalno ili fizički hendikepirani. Šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava]], svijet je započeo [[ Pokret za prava invalida|pokret za prava osoba s invalidnošću]]. Cilj je bio da se svim invalidnim osobama s pruže jednaka prava i mogućnosti. Do 1970-ih, zakoni su u Sjedinjenim Državama često bili ableistički. Naprimjer, u mnogim su jurisdikcijama takozvani &quot;zakoni o ružnoći &quot; zabranjivali ljudima da se pojavljuju u javnosti ako imaju bolesti koje ih čine ružnima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |naslov=The Ugly Laws: Disability In Public |date=6. rujna 2011. |website=rootedinrights.org |access-date=April 1, 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190401134217/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |archivedate=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt; 

[[Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom]] ([[:en:Individuals_with_Disabilities_Education_Act|Individuals with Disabilities Education Act]]) američki je zakon koji studentima s invalidnošču osigurava besplatnu javnu edukaciju, prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Cilj IDEA je pružiti djeci s invaliditetom jednaku priliku za obrazovanje kao i onima koji nemaju invaliditet. 

== Ableizam u medijima ==
Invalidnosti su u medijima često podzastupljene, prikazujući osobe na dehumanizirajući način umjesto da se na nj gleda iz njihove perspektive. Iako otprilike 20% ljudske populacije ima neki oblik invalidnosti, samo 2% likova na televiziji i filmu imaju invaliditet. Te likove gotovo uvijek igraju glumci/ice koji sami nemaju dati oblik invalidnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Woodburn |first=Danny |title=The Ruderman White Paper on Employment of Actors with Disabilities in Television |url=http://www.rudermanfoundation.org/wp-content/uploads/2016/07/TV-White-Paper_7-1-003.pdf}}&lt;/ref&gt; 

=== Negativci s invalidnošću ===
Jedan od najčešćih prikaza invalida u medijima zu zlikovci. Lindsey Row-Heyveld primjećuje: &quot;da su zli gusari nezbrinuti, ostarjeli i uvijek opremljeni umjetnom nogom, pokrivalom za oči ili kukom, dok junački gusari izgledaju poput Johnny Deppovog Jack Sparrowa.&quot;&lt;ref&gt;Row-Heyveld, Lindsey (2015). &lt;/ref&gt; Invaliditetom se zlikovca nastoji odvojiti od prosječnog gledatelja i dehumanizirati ga, stvarajući negativnu stigmu s kojom osobe moraju živjeti u stvarnom svijetu. 

=== Inspiracija za pornografiju ===
[[Pornografija|Inspiracija za pornografiju]], fenomen je u kojemu se osobe s invaliditetom prikazuje kao nadahnjujuće, makar izvodili najbanalniji svakodnevni zadatak. Argumenti protiv takvih videa su da invalidnost predstavljaju kao prepreku za prevazilaženje ili rehabilitaciju, umjesto nešto čemu bi se društvo i javni prostor trebali prilagoditi, te da stvara veći razmak između invalida i neinvalida.&lt;ref&gt;Rakowitz Rebecca |title=Inspiration porn: A look at the objectification of the disabled community |work=The Crimson White |publisher=University of Alabama |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202121955/https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |archive-date=December 2, 2016|url=https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitchell, Kate (17 July 2017). &lt;/ref&gt;

== Sportovi ==
[[Slika:Paralympic_Runner.jpg|mini| Trkač na paraolimpijskim igrama u Riu, 2016.]]
Ableizam je često najjasniji kad se radi o [[sport]]u. U sportskim medijima se spori seist invalidnošću često prikazuju inferiornim, naglašavajući rehabilitaciju, što je samo po sebi negativan pogled na invalidnost. [[Oscar Pistorius]] je južnoafrički trkač koji se natjecao na Paraolimpijadama 2004., 2008. i 2012. te Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. Pistorius je bio prvi dvostruko amputirani sportaš na Olimpijskim igrama. Dok se medijsko izvještavanje tokom njegovog natjecanja na Paraolimpijskim igrama fokusiralo na inspiraciju, ono na Olimpijskim igrama preusmjerilo se na pitanje jesu li mu umjetne noge davale prednost u natjecanju. 

==Također pogledajte ==
*[[Pristupačnost]]
*[[Inkluzija]]
*[[Invalidnost]]
*[[Invalidnost i siromaštvo]]
*[[Pokret za prava osoba s invalidnošću]]
*[[Nevidljivi oblici invalidnosti]]
*[[Mentalno zdravlje]]
*[[Diskriminacija]]
*[[Stereotip]]
*[[Zločin iz mržnje]]
*[[Prisilna sterilizacija]]
*[[Predrasuda]]
*[[Paraolimpijske igre]]
*[[Specijalne olimpijske igre]]
*[[Festival jednakih mogućnosti]]
*[[Studij invalidnosti]]

== Reference ==
{{reflist}}
	
== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last1=Adams|first1=Rachel |last2= Reiss|first2=Benjamin|last3=Serlin|first3=David |title=Keywords for Disability Studies|year=2015|publisher=NYU Press|isbn=978-1-4798-4115-8}}
* {{cite journal
 |last1=Amundson 
 |first1=Ron 
 |first2=Gayle 
 |last2=Taira 
 |title=Our Lives and Ideologies: The Effects of Life Experience on the Perceived Morality of the Policy of Physician-Assisted Suicide 
 |journal=Journal of Policy Studies 
 |volume=16 
 |issue=1 
 |year=2005 
 |pages=53&amp;ndash;57 
 |url=http://uhh.hawaii.edu./~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |doi=10.1177/10442073050160010801 
 |s2cid=143674103 
 |url-status=dead 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |archive-date=2010-12-28 
}}
* {{cite journal
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |year=2001
 |title=Inciting Legal Fictions: Disability Date with Ontology and the Ableist Body of the Law
 |journal=Griffith Law Review
 |volume=10
 |issue=1
 |pages=42&amp;ndash;62
}}
* {{cite journal
 |url=http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
 |journal=M/C Journal
 |volume=11|issue=3
 |year=2008
 |title=Refusing Able(ness): A Preliminary Conversation about Ableism
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |doi=10.5204/mcj.46
 |doi-access=free
 }}
* {{cite book
 |title=Contours of Ableism: The Production of Disability and Abledness
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |publisher=Palgrave Macmillan
 |year=2009
 |isbn=978-0-230-57928-6
}}
* {{cite journal
 |last=Chouinard|first=Vera
 |title=Making Space for Disabling Difference: Challenges Ableist Geographies
 |journal=Environment and Planning D: Society and Space
 |volume=15
 |year=1997
 |pages=379&amp;ndash;387
 |doi=10.1068/d150379|s2cid=220082865}}
* {{cite journal
 |last=Clear|first=Mike
 |title=The &quot;Normal&quot; and the Monstrous in Disability Research
 |journal=Disability &amp; Society
 |issn=0968-7599
 |lccn=2007233711
 |oclc=808984972
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |volume=14|issue=4
 |year=1999
 |pages=435&amp;ndash;448
 |doi=10.1080/09687599926055
}}
* Fandrey, Walter: Krüppel, Idioten, Irre: zur Sozialgeschichte behinderter Menschen in Deutschland (Cripples, idiots, madmen: the social history of disabled people in Germany) {{in lang|de}} {{ISBN|978-3-925344-71-8}}
* {{cite book
 |title=Teaching for diversity and social justice 
 |chapter-url= https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6/page/334/mode/2up?q=griffin
 |volume=1
 |page= 335
 |editor1-first=Maurianne|editor1-last=Adams
 |editor2-first=Lee Anne|editor2-last=Bell
 |editor3-first=Pat|editor3-last=Griffin
 |chapter=Ableism Curriculum Design
 |first1=Pat|last1=Griffin
 |first2=Madelaine L.|last2=Peters
 |first3=Robin M.|last3=Smith
 |edition=2nd
 |location=New York
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |url=https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6
 |year=2007
 |oclc =982668098
 |isbn=978-0-415-95199-9 
}}
* {{cite book
 |chapter=Eliminating Ableism in Education
 |first=Thomas|last=Hehir
 |title=Special education for a new century
 |chapter-url=https://archive.org/details/specialeducation0000unse_f1t7/page/10/mode/2up?q=hehir
 |page=10
 |volume=41
 |series=Harvard educational review
 |editor1-first=Lauren I.|editor1-last=Katzman
 |publisher=Harvard Educational Review
 |year=2005
 |oclc= 59553489
 |isbn= 978-0-916690-44-1 
}}
* {{cite journal
 |last1=Iwasaki|first1=Yoshitaka
 |first2=Jennifer|last2=Mactavish
 |title=Ubiquitous Yet Unique: Perspectives of People with Disabilities on Stress
 |journal=Rehabilitation Counseling Bulletin
 |volume=48|issue=4
 |year=2005
 |pages=194&amp;ndash;208
 |doi=10.1177/00343552050480040101
 |s2cid=144891563}}
* {{cite book
 |title=The School Counselor's Guide to Helping Students with Disabilities
 |series=Jossey-Bass teacher
 |first1=Laura E.|last1=Marshak
 |first2=Claire J.|last2=Dandeneau
 |first3=Fran P.|last3=Prezant
 |first4=Nadene A.|last4=L'Amoreaux
 |publisher=John Wiley and Sons
 |year=2009
 |isbn=978-0-470-17579-8
}}
* Schweik, Susan. (2009). [https://archive.org/details/uglylawsdisabili0000schw/mode/2up ''The Ugly Laws: Disability in Public'' (History of Disability)]. NYU Press.{{oclc|844342243}} {{jstor|j.ctt9qgf13}} {{ISBN|9780814740576}}
* Shaver, James P. (1981). [https://archive.org/details/handicapismequal0000shav Handicapism and Equal Opportunity: Teaching About the Disabled in Social Studies]. [[Library of Congress]] Card Catalog Number 80-70737 [[ERIC]] Number: ED202185 {{ISBN|978-0-939068-01-2}}
* {{Cite Q|Q56673362
 |last1=Watts|first1=Ivan Eugene
 |first2=Nirmala|last2=Erevelles
 |jstor=3699367 |doi=10.3102/00028312041002271
 |s2cid=144121049}}

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|ableism}}
{{Wiktionary|Wikisaurus:ableism}}
* [https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf Disablism: How to tackle the last prejudice] by Demos (UK think tank) (2004)
* [http://www.raggededgemagazine.com/1100/1100votestory.htm Voters with disabilities face discrimination nationwide] (2000)

{{Diskriminacija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ableizam| ]]
[[Kategorija:Društvene teorije]]
[[Kategorija:Društveni koncepti]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Invalidnost]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]</text>
      <sha1>45k47q5hz67fmfeg5mkxmct708sim5n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428369</id>
      <parentid>3428368</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T15:43:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacistička Njemačka */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21135" xml:space="preserve">'''Ableizam''' (eng. '''ableism ili disablism''', disability = invalidnost ili nesposobnost) jest termin koji označava [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema [[Invalidnost|invalidnim]] osobama ili za koje se smatra da imaju neki oblik invalidnosti. Po ableizmu, osobe definiraju njihove sposobnosti i invalidi sa smatraju općenito manje vrijednima od neinvalida.&lt;ref&gt;Linton, Simi (1998). ''Claiming Disability Knowledge and Identity''. New York: New York University Press. p. 9.&lt;/ref&gt; Ljude se na toj osnovi osuđuje i određene prilike im se uskraćuju. 

Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito ili sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (naprimjer, pretpostavka da se svi invalidi žele izliječiti, da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće ili da slijepi imaju neki poseban oblik uvida).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disability-studies.leeds.ac.uk/wp-content/uploads/sites/40/library/Sutherland-CHAPTER6.pdf|title=Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982}}&lt;/ref&gt; Ovi [[stereotip]]i, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijskih [[Stav (psihologija)|stavova]] i [[ponašanja]] prema osobama s invalidnošću.&lt;ref&gt;Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). ''Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice)'' (in German). Kohlhammer Verlag. str. 149. {{ISBN|3-17-018437-7}}. Retrieved January 17, 2012.&lt;/ref&gt; Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.&lt;ref&gt;&quot;Geistige Behinderung{{snd}} Normtheorien nach Speck und Goffman&quot;. Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.&lt;/ref&gt;
	
U ableističkim društvima se na invalidne ljude gleda kao na manje vrijedne od drugih. Pokret [[Eugenika|eugenike]] s početka 20. stoljeća smatra se primjerom rasprostranjenog ableizma. Masovna ubojstva invalida u nacističkoj Njemačkoj, [[Eutanazijski program T-4|Aktion T4]], primjer su ekstremnog ableizma. 

Ableizam se može bolje razumjeti čitanjem literature koju su objavili oni koji žive s invalidnošću, koji imaju iskustva iz prve ruke. [[ Studije o invalidnosti |Studij invalidnosti]] je akademska disciplina koju je također korisno istražiti kako bi stekli bolje razumijevanje problema u društvu povezanih s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom. 

== Tipovi ableizma ==
* '''Fizički ableizam''' je mržnja ili diskriminacija zasnovana na fizičkom izgledu osobe.
* '''[[Sanizam|Mentalni ableizam]]''' je diskriminacija zasnovana na stanju mentalnog zdravlja i kognitivnim razlikama.
*'''Medicinski ableizam''' postoji i interpersonalno (kako zdravstveni radnici mogu biti sposobni) i sistemski, jer odluke koje donose zdravstvene ustanove i njegovatelji mogu spriječiti ostvarivanje prava pacijenata sa invalidnošću kao što su autonomija i donošenje odluka. [[Medicinski model invalidnosti]] se može koristiti za opravdanje medicinskog nesposobnosti.
*'''Strukturni ableizam''' ne uspijeva da obezbijedi alate za pristupačnost kao što su rampa, invalidska kolica, oprema za specijalno obrazovanje, itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |title=Ableism 101 Part One: What is Ableism? What is Disability? &amp;#124; Disability Resources |website=University of Arizona |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturni ableizam''' su obrasci ponašanja, kulture, stavova i društveni obrasci koji mogu diskriminirati dostojanstvo simptoma invalidnosti, negirati, nevidljivi, odbaciti posebne potrebe ili mogu učiniti invalidska prava i pristupačnost nedostižnim.
*'''Internalizovani ableiizam''' je kada osoba sa invaliditetom diskriminiše sebe i druge osobe sa invaliditetom držeći stav da je invalidnost nešto čega se treba stidjeti, ili nešto što treba sakriti, ili odbijanjem pristupa ili podrške. Internalizirani ableizam može biti rezultat maltretiranja osoba s invalidnošću.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter-url=https://doi.org/10.1057/9780230245181_2 |chapter=Internalised Ableism: The Tyranny Within |first=Fiona Kumari |last=Campbell |title=Contours of Ableism |date=2009 |publisher=Palgrave Macmillan UK |pages=16–29 |via=Springer-Link |doi=10.1057/9780230245181_2 |isbn=978-1-349-36790-0 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt; To je oblik [[signal]]izacije društva.
* '''Neprijateljski ableizam''' je kulturna ili društvena vrsta sposobnog kad su ljudi neprijateljski raspoloženi prema simptomima invalidnosti ili [[fenotip]]ovima osobe sa invaliditetom.
* '''Benevolentni ableizam''': Ableizam često ima dobronamjeran izgled. Ljudi se prema osobi s invaliditetom odnose dobro, ali isto tako kao prema djetetu („[[infantilizacija]]“), umjesto da ih smatraju odraslim odraslim osobama. Primjeri uključuju ignoriranje [[invalidnost]]i, nepoštivanje životnih iskustava osobe s invaliditetom, [[agresija|mikroagresiju]], neuvažavanje mišljenja osobe s invaliditetom pri donošenju važnih odluka, zadiranje u privatnost ili lične granice, prisilne korektivne mjere, neželjenu pomoć, neslušanje za posebne potrebe itd.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |title=Hostile, Benevolent, and Ambivalent Ableism: Contemporary Manifestations |first1=Michelle R. |last1=Nario‐Redmond |first2=Alexia A. |last2=Kemerling |first3=Arielle |last3=Silverman |date=10 June 2019 |journal=Journal of Social Issues |volume=75 |issue=3 |pages=726–756 |via=Wiley Online Library |doi=10.1111/josi.12337 |s2cid=197736429 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Ambivalentni ableizam''' može se okarakterisati kao negdje između neprijateljskog i dobronamjernog ableizma.

== Historija ==

=== Kanada ===
Ableizam u [[Kanada|Kanadi]] uključuje određene tipovee razgovora i ponašanja koje izražavaju osjećaj tjeskobe, straha, [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] i [[Netrpeljivost|antipatije]] prema [[Invalidnost|osobama]] s [[Invalidnost|invalidnošću]]. 

Tipovi [[Diskriminacija|diskriminacije]] koje su se pojavile ili koje se još uvijek javljuju u Kanadi uključuju mogućnost pristupa važnim objektima poput infrastrukture [[promet]]ne mreže, restriktivne [[Granični nadzor|imigracijske politike]], [[sterilizacija |prisilna sterilizacija]] radi onemogućavanja potomstva, [[Diskriminacija pri zapošljavanju |prepreke pri zapošljavanju]], dovoljno visoke plaće za održavanje minimalnog [[Životni standard|životnog standarda]] i institucionalizacija invalida u nehumanim uvjetima.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Policy on ableism and discrimination based on disability |url=http://www.ohrc.on.ca/en/policy-ableism-and-discrimination-based-disability |publisher=Ontario Human Rights Commission |accessdate=August 26, 2018}}&lt;/ref&gt;

[[Politika rezova|Mjere štednje]] koje kanadska vlada provodi ponekad se nazivaju ableističkim, poput ukidanja programa koji spašavaju osobe s invalidnošću od života u siromaštvu i opasnim okruženjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/canada-news-pmn/austerity-left-people-with-disabilities-without-housing-n-s-inquiry-told |title=‘Ableist’ bias left people with disabilities without housing, N.S. inquiry told|work=National Post |accessdate=August 26, 2018|first=Michael |last=Tutton}}&lt;/ref&gt;

=== Nacistička Njemačka ===
[[Adolf Hitler|Hitler]] je 1939. potpisao tajnu uredbu o programu eutanazije, [[Eutanazijski program T-4]] (Aktion T4), kojom je odobreno ubijanje odabranih pacijenata s roničnim neurološkim poremećajima. Kao posljedica ovog programa ubijeno je oko 70.000 invalidnih osoba. Pod pritiskom javnosti, program je 1941. službeno zaustavljen, ali je rad nastavljen izvan nadzora javnosti. Ubijeno je ukupno 200.000 ili više ljudi do 1945. godine, tj. do kraja Hitlerove vladavine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/T4-Program |title=T4 Program – Definition and History |website=Encyclopedia Britannica|accessdate=April 1, 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:Convicts_Lunatics_and_Women!_Have_No_Vote_for_Parliament,_ca._1907-1918.jpg|alt=A poster in gold colors and line art, showing three people: a large menacing man, a small frail man, and a woman in academic robes; wording is &quot;She. It is time I got out of this place. Where Shall I Find The Key? Convicts Lunatics and Women! Have no vote for Parliament&quot;|mini| [[Sufražetkinje|Sufražetski]] plakat u Velikoj Britaniji prema kojemu, za razliku od žena, &quot;luđaci&quot; i &quot;osuđenici&quot; ne zaslužuju pravo glasa. ]]
U Velikoj Britaniji diskriminacija na bazi invalidnosti proglašena je nezakonitom, Zakonima o diskriminaciji invalidnosti iz [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 1995.|1995.]] i [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 2005.|2005.]] godine. Oni su kasnije zamijenjeni [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine]], kojim je ujedinjeno više zaštitnih mjera protiv diskriminatornog ponašanja na bazi invalidnosti, rase, religije i vjerskog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, dobi i trudnoće, tzv. &quot;zaštićenih karakteristika&quot;. 

Pravna definicija invalidnosti koja se koristi u zakonu je: Osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje, a spomenuto oštećenje ima značajan i dugoročni štetni učinak na njenu sposobnost da provede uobičajene, svakodnevne aktivnosti.&lt;ref&gt;&quot;A person (P) has a disability if P has a physical or mental impairment, and the impairment has a substantial and long-term adverse effect on his ability to carry out normal day-to-day activities&quot;. (Section 6(1)&lt;/ref&gt; (Članak 6. stavak 1. [[ Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakona o ravnopravnosti iz 2010.]] ) 

Neki slučajevi (poput sljepoće, [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] i raka) su izravno spomenuti, dok je nekolicina (poput ovisnosti o drogama i alkoholu) posebno isključena. 

=== Sjedinjene Američke Države ===
Do 1800-ih, su osobe s invalidnošću često smatrane zlim ili opsjednutima zbog kršćanskog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |naslov=History Perspective of Ableism in America}}&lt;/ref&gt; Kao i mnoge druge manjine, većinu američke povijesti su osobe s invalidinošču bile segregirane i ostajale bez prava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |naslov=A Civil Rights History: Americans with Disabilities |last=Faville |first=Andrea |website=Knight Chair in Political Reporting}}&lt;/ref&gt; U 1800-im se dogodio pomak s vjerskog na znanstveno gledište, zbog čega su započela istraživanja na osobama s invaliditetom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nccj.org/ableism |naslov=Ableism |website=NCCJ}}&lt;/ref&gt; Javna stigma počela se mijenjati tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata,]] kada su se mnogi Amerikanci vratili kući mentalno ili fizički hendikepirani. Šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava]], svijet je započeo [[ Pokret za prava invalida|pokret za prava osoba s invalidnošću]]. Cilj je bio da se svim invalidnim osobama s pruže jednaka prava i mogućnosti. Do 1970-ih, zakoni su u Sjedinjenim Državama često bili ableistički. Naprimjer, u mnogim su jurisdikcijama takozvani &quot;zakoni o ružnoći &quot; zabranjivali ljudima da se pojavljuju u javnosti ako imaju bolesti koje ih čine ružnima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |naslov=The Ugly Laws: Disability In Public |date=6. rujna 2011. |website=rootedinrights.org |access-date=April 1, 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190401134217/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |archivedate=April 1, 2019.}}&lt;/ref&gt; 

[[Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom]] ([[:en:Individuals_with_Disabilities_Education_Act|Individuals with Disabilities Education Act]]) američki je zakon koji studentima s invalidnošču osigurava besplatnu javnu edukaciju, prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Cilj IDEA je pružiti djeci s invaliditetom jednaku priliku za obrazovanje kao i onima koji nemaju invaliditet. 

== Ableizam u medijima ==
Invalidnosti su u medijima često podzastupljene, prikazujući osobe na dehumanizirajući način umjesto da se na nj gleda iz njihove perspektive. Iako otprilike 20% ljudske populacije ima neki oblik invalidnosti, samo 2% likova na televiziji i filmu imaju invaliditet. Te likove gotovo uvijek igraju glumci/ice koji sami nemaju dati oblik invalidnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Woodburn |first=Danny |title=The Ruderman White Paper on Employment of Actors with Disabilities in Television |url=http://www.rudermanfoundation.org/wp-content/uploads/2016/07/TV-White-Paper_7-1-003.pdf}}&lt;/ref&gt; 

=== Negativci s invalidnošću ===
Jedan od najčešćih prikaza invalida u medijima zu zlikovci. Lindsey Row-Heyveld primjećuje: &quot;da su zli gusari nezbrinuti, ostarjeli i uvijek opremljeni umjetnom nogom, pokrivalom za oči ili kukom, dok junački gusari izgledaju poput Johnny Deppovog Jack Sparrowa.&quot;&lt;ref&gt;Row-Heyveld, Lindsey (2015). &lt;/ref&gt; Invaliditetom se zlikovca nastoji odvojiti od prosječnog gledatelja i dehumanizirati ga, stvarajući negativnu stigmu s kojom osobe moraju živjeti u stvarnom svijetu. 

=== Inspiracija za pornografiju ===
[[Pornografija|Inspiracija za pornografiju]], fenomen je u kojemu se osobe s invaliditetom prikazuje kao nadahnjujuće, makar izvodili najbanalniji svakodnevni zadatak. Argumenti protiv takvih videa su da invalidnost predstavljaju kao prepreku za prevazilaženje ili rehabilitaciju, umjesto nešto čemu bi se društvo i javni prostor trebali prilagoditi, te da stvara veći razmak između invalida i neinvalida.&lt;ref&gt;Rakowitz Rebecca |title=Inspiration porn: A look at the objectification of the disabled community |work=The Crimson White |publisher=University of Alabama |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202121955/https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |archive-date=December 2, 2016|url=https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitchell, Kate (17 July 2017). &lt;/ref&gt;

== Sportovi ==
[[Slika:Paralympic_Runner.jpg|mini| Trkač na paraolimpijskim igrama u Riu, 2016.]]
Ableizam je često najjasniji kad se radi o [[sport]]u. U sportskim medijima se spori seist invalidnošću često prikazuju inferiornim, naglašavajući rehabilitaciju, što je samo po sebi negativan pogled na invalidnost. [[Oscar Pistorius]] je južnoafrički trkač koji se natjecao na Paraolimpijadama 2004., 2008. i 2012. te Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. Pistorius je bio prvi dvostruko amputirani sportaš na Olimpijskim igrama. Dok se medijsko izvještavanje tokom njegovog natjecanja na Paraolimpijskim igrama fokusiralo na inspiraciju, ono na Olimpijskim igrama preusmjerilo se na pitanje jesu li mu umjetne noge davale prednost u natjecanju. 

==Također pogledajte ==
*[[Pristupačnost]]
*[[Inkluzija]]
*[[Invalidnost]]
*[[Invalidnost i siromaštvo]]
*[[Pokret za prava osoba s invalidnošću]]
*[[Nevidljivi oblici invalidnosti]]
*[[Mentalno zdravlje]]
*[[Diskriminacija]]
*[[Stereotip]]
*[[Zločin iz mržnje]]
*[[Prisilna sterilizacija]]
*[[Predrasuda]]
*[[Paraolimpijske igre]]
*[[Specijalne olimpijske igre]]
*[[Festival jednakih mogućnosti]]
*[[Studij invalidnosti]]

== Reference ==
{{reflist}}
	
== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last1=Adams|first1=Rachel |last2= Reiss|first2=Benjamin|last3=Serlin|first3=David |title=Keywords for Disability Studies|year=2015|publisher=NYU Press|isbn=978-1-4798-4115-8}}
* {{cite journal
 |last1=Amundson 
 |first1=Ron 
 |first2=Gayle 
 |last2=Taira 
 |title=Our Lives and Ideologies: The Effects of Life Experience on the Perceived Morality of the Policy of Physician-Assisted Suicide 
 |journal=Journal of Policy Studies 
 |volume=16 
 |issue=1 
 |year=2005 
 |pages=53&amp;ndash;57 
 |url=http://uhh.hawaii.edu./~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |doi=10.1177/10442073050160010801 
 |s2cid=143674103 
 |url-status=dead 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |archive-date=2010-12-28 
}}
* {{cite journal
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |year=2001
 |title=Inciting Legal Fictions: Disability Date with Ontology and the Ableist Body of the Law
 |journal=Griffith Law Review
 |volume=10
 |issue=1
 |pages=42&amp;ndash;62
}}
* {{cite journal
 |url=http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
 |journal=M/C Journal
 |volume=11|issue=3
 |year=2008
 |title=Refusing Able(ness): A Preliminary Conversation about Ableism
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |doi=10.5204/mcj.46
 |doi-access=free
 }}
* {{cite book
 |title=Contours of Ableism: The Production of Disability and Abledness
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |publisher=Palgrave Macmillan
 |year=2009
 |isbn=978-0-230-57928-6
}}
* {{cite journal
 |last=Chouinard|first=Vera
 |title=Making Space for Disabling Difference: Challenges Ableist Geographies
 |journal=Environment and Planning D: Society and Space
 |volume=15
 |year=1997
 |pages=379&amp;ndash;387
 |doi=10.1068/d150379|s2cid=220082865}}
* {{cite journal
 |last=Clear|first=Mike
 |title=The &quot;Normal&quot; and the Monstrous in Disability Research
 |journal=Disability &amp; Society
 |issn=0968-7599
 |lccn=2007233711
 |oclc=808984972
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |volume=14|issue=4
 |year=1999
 |pages=435&amp;ndash;448
 |doi=10.1080/09687599926055
}}
* Fandrey, Walter: Krüppel, Idioten, Irre: zur Sozialgeschichte behinderter Menschen in Deutschland (Cripples, idiots, madmen: the social history of disabled people in Germany) {{in lang|de}} {{ISBN|978-3-925344-71-8}}
* {{cite book
 |title=Teaching for diversity and social justice 
 |chapter-url= https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6/page/334/mode/2up?q=griffin
 |volume=1
 |page= 335
 |editor1-first=Maurianne|editor1-last=Adams
 |editor2-first=Lee Anne|editor2-last=Bell
 |editor3-first=Pat|editor3-last=Griffin
 |chapter=Ableism Curriculum Design
 |first1=Pat|last1=Griffin
 |first2=Madelaine L.|last2=Peters
 |first3=Robin M.|last3=Smith
 |edition=2nd
 |location=New York
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |url=https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6
 |year=2007
 |oclc =982668098
 |isbn=978-0-415-95199-9 
}}
* {{cite book
 |chapter=Eliminating Ableism in Education
 |first=Thomas|last=Hehir
 |title=Special education for a new century
 |chapter-url=https://archive.org/details/specialeducation0000unse_f1t7/page/10/mode/2up?q=hehir
 |page=10
 |volume=41
 |series=Harvard educational review
 |editor1-first=Lauren I.|editor1-last=Katzman
 |publisher=Harvard Educational Review
 |year=2005
 |oclc= 59553489
 |isbn= 978-0-916690-44-1 
}}
* {{cite journal
 |last1=Iwasaki|first1=Yoshitaka
 |first2=Jennifer|last2=Mactavish
 |title=Ubiquitous Yet Unique: Perspectives of People with Disabilities on Stress
 |journal=Rehabilitation Counseling Bulletin
 |volume=48|issue=4
 |year=2005
 |pages=194&amp;ndash;208
 |doi=10.1177/00343552050480040101
 |s2cid=144891563}}
* {{cite book
 |title=The School Counselor's Guide to Helping Students with Disabilities
 |series=Jossey-Bass teacher
 |first1=Laura E.|last1=Marshak
 |first2=Claire J.|last2=Dandeneau
 |first3=Fran P.|last3=Prezant
 |first4=Nadene A.|last4=L'Amoreaux
 |publisher=John Wiley and Sons
 |year=2009
 |isbn=978-0-470-17579-8
}}
* Schweik, Susan. (2009). [https://archive.org/details/uglylawsdisabili0000schw/mode/2up ''The Ugly Laws: Disability in Public'' (History of Disability)]. NYU Press.{{oclc|844342243}} {{jstor|j.ctt9qgf13}} {{ISBN|9780814740576}}
* Shaver, James P. (1981). [https://archive.org/details/handicapismequal0000shav Handicapism and Equal Opportunity: Teaching About the Disabled in Social Studies]. [[Library of Congress]] Card Catalog Number 80-70737 [[ERIC]] Number: ED202185 {{ISBN|978-0-939068-01-2}}
* {{Cite Q|Q56673362
 |last1=Watts|first1=Ivan Eugene
 |first2=Nirmala|last2=Erevelles
 |jstor=3699367 |doi=10.3102/00028312041002271
 |s2cid=144121049}}

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|ableism}}
{{Wiktionary|Wikisaurus:ableism}}
* [https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf Disablism: How to tackle the last prejudice] by Demos (UK think tank) (2004)
* [http://www.raggededgemagazine.com/1100/1100votestory.htm Voters with disabilities face discrimination nationwide] (2000)

{{Diskriminacija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ableizam| ]]
[[Kategorija:Društvene teorije]]
[[Kategorija:Društveni koncepti]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Invalidnost]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]</text>
      <sha1>pn1grgk2dy9upoax2u18p6fmymr35t0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428370</id>
      <parentid>3428369</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T15:51:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sjedinjene Američke Države */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21127" xml:space="preserve">'''Ableizam''' (eng. '''ableism ili disablism''', disability = invalidnost ili nesposobnost) jest termin koji označava [[diskriminacija|diskriminaciju]] i socijalne [[Predrasuda|predrasude]] prema [[Invalidnost|invalidnim]] osobama ili za koje se smatra da imaju neki oblik invalidnosti. Po ableizmu, osobe definiraju njihove sposobnosti i invalidi sa smatraju općenito manje vrijednima od neinvalida.&lt;ref&gt;Linton, Simi (1998). ''Claiming Disability Knowledge and Identity''. New York: New York University Press. p. 9.&lt;/ref&gt; Ljude se na toj osnovi osuđuje i određene prilike im se uskraćuju. 

Postoje stereotipi koji su ili povezani s invalidnošću općenito ili sa specifičnim oštećenjima ili hroničnim zdravstvenim stanjima (naprimjer, pretpostavka da se svi invalidi žele izliječiti, da korisnici invalidskih kolica također imaju intelektualne teškoće ili da slijepi imaju neki poseban oblik uvida).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://disability-studies.leeds.ac.uk/wp-content/uploads/sites/40/library/Sutherland-CHAPTER6.pdf|title=Sutherland, A.T. 'Disabled We Stand', Chapter 6 'Stereotypes of Disability', Souvenir Press, 1982}}&lt;/ref&gt; Ovi [[stereotip]]i, zauzvrat, služe kao opravdanje za diskriminatorne prakse i jačaju diskriminacijskih [[Stav (psihologija)|stavova]] i [[ponašanja]] prema osobama s invalidnošću.&lt;ref&gt;Wüllenweber, Ernst; Theunissen, Georg; Mühl, Heinz (2006). ''Pädagogik bei geistigen Behinderungen: ein Handbuch für Studium und Praxis (Education for intellectual disabilities: A manual for study and practice)'' (in German). Kohlhammer Verlag. str. 149. {{ISBN|3-17-018437-7}}. Retrieved January 17, 2012.&lt;/ref&gt; Označavanje utiče na ljude kada im ograničava mogućnosti djelovanja ili mijenja njihov identitet.&lt;ref&gt;&quot;Geistige Behinderung{{snd}} Normtheorien nach Speck und Goffman&quot;. Heilpaedagogik-info.de. Retrieved 2014-05-12.&lt;/ref&gt;
	
U ableističkim društvima se na invalidne ljude gleda kao na manje vrijedne od drugih. Pokret [[Eugenika|eugenike]] s početka 20. stoljeća smatra se primjerom rasprostranjenog ableizma. Masovna ubojstva invalida u nacističkoj Njemačkoj, [[Eutanazijski program T-4|Aktion T4]], primjer su ekstremnog ableizma. 

Ableizam se može bolje razumjeti čitanjem literature koju su objavili oni koji žive s invalidnošću, koji imaju iskustva iz prve ruke. [[ Studije o invalidnosti |Studij invalidnosti]] je akademska disciplina koju je također korisno istražiti kako bi stekli bolje razumijevanje problema u društvu povezanih s inkluzijom, pristupačnošću i diskriminacijom. 

== Tipovi ableizma ==
* '''Fizički ableizam''' je mržnja ili diskriminacija zasnovana na fizičkom izgledu osobe.
* '''[[Sanizam|Mentalni ableizam]]''' je diskriminacija zasnovana na stanju mentalnog zdravlja i kognitivnim razlikama.
*'''Medicinski ableizam''' postoji i interpersonalno (kako zdravstveni radnici mogu biti sposobni) i sistemski, jer odluke koje donose zdravstvene ustanove i njegovatelji mogu spriječiti ostvarivanje prava pacijenata sa invalidnošću kao što su autonomija i donošenje odluka. [[Medicinski model invalidnosti]] se može koristiti za opravdanje medicinskog nesposobnosti.
*'''Strukturni ableizam''' ne uspijeva da obezbijedi alate za pristupačnost kao što su rampa, invalidska kolica, oprema za specijalno obrazovanje, itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://drc.arizona.edu/cultural-center/ableism-101-part-one-what-ableism-what-disability |title=Ableism 101 Part One: What is Ableism? What is Disability? &amp;#124; Disability Resources |website=University of Arizona |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Kulturni ableizam''' su obrasci ponašanja, kulture, stavova i društveni obrasci koji mogu diskriminirati dostojanstvo simptoma invalidnosti, negirati, nevidljivi, odbaciti posebne potrebe ili mogu učiniti invalidska prava i pristupačnost nedostižnim.
*'''Internalizovani ableiizam''' je kada osoba sa invaliditetom diskriminiše sebe i druge osobe sa invaliditetom držeći stav da je invalidnost nešto čega se treba stidjeti, ili nešto što treba sakriti, ili odbijanjem pristupa ili podrške. Internalizirani ableizam može biti rezultat maltretiranja osoba s invalidnošću.&lt;ref&gt;{{Cite book |chapter-url=https://doi.org/10.1057/9780230245181_2 |chapter=Internalised Ableism: The Tyranny Within |first=Fiona Kumari |last=Campbell |title=Contours of Ableism |date=2009 |publisher=Palgrave Macmillan UK |pages=16–29 |via=Springer-Link |doi=10.1057/9780230245181_2 |isbn=978-1-349-36790-0 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt; To je oblik [[signal]]izacije društva.
* '''Neprijateljski ableizam''' je kulturna ili društvena vrsta sposobnog kad su ljudi neprijateljski raspoloženi prema simptomima invalidnosti ili [[fenotip]]ovima osobe sa invaliditetom.
* '''Benevolentni ableizam''': Ableizam često ima dobronamjeran izgled. Ljudi se prema osobi s invaliditetom odnose dobro, ali isto tako kao prema djetetu („[[infantilizacija]]“), umjesto da ih smatraju odraslim odraslim osobama. Primjeri uključuju ignoriranje [[invalidnost]]i, nepoštivanje životnih iskustava osobe s invaliditetom, [[agresija|mikroagresiju]], neuvažavanje mišljenja osobe s invaliditetom pri donošenju važnih odluka, zadiranje u privatnost ili lične granice, prisilne korektivne mjere, neželjenu pomoć, neslušanje za posebne potrebe itd.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://spssi.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/josi.12337 |title=Hostile, Benevolent, and Ambivalent Ableism: Contemporary Manifestations |first1=Michelle R. |last1=Nario‐Redmond |first2=Alexia A. |last2=Kemerling |first3=Arielle |last3=Silverman |date=10 June 2019 |journal=Journal of Social Issues |volume=75 |issue=3 |pages=726–756 |via=Wiley Online Library |doi=10.1111/josi.12337 |s2cid=197736429 |access-date=10 January 2021}}&lt;/ref&gt;
* '''Ambivalentni ableizam''' može se okarakterisati kao negdje između neprijateljskog i dobronamjernog ableizma.

== Historija ==

=== Kanada ===
Ableizam u [[Kanada|Kanadi]] uključuje određene tipovee razgovora i ponašanja koje izražavaju osjećaj tjeskobe, straha, [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] i [[Netrpeljivost|antipatije]] prema [[Invalidnost|osobama]] s [[Invalidnost|invalidnošću]]. 

Tipovi [[Diskriminacija|diskriminacije]] koje su se pojavile ili koje se još uvijek javljuju u Kanadi uključuju mogućnost pristupa važnim objektima poput infrastrukture [[promet]]ne mreže, restriktivne [[Granični nadzor|imigracijske politike]], [[sterilizacija |prisilna sterilizacija]] radi onemogućavanja potomstva, [[Diskriminacija pri zapošljavanju |prepreke pri zapošljavanju]], dovoljno visoke plaće za održavanje minimalnog [[Životni standard|životnog standarda]] i institucionalizacija invalida u nehumanim uvjetima.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Policy on ableism and discrimination based on disability |url=http://www.ohrc.on.ca/en/policy-ableism-and-discrimination-based-disability |publisher=Ontario Human Rights Commission |accessdate=August 26, 2018}}&lt;/ref&gt;

[[Politika rezova|Mjere štednje]] koje kanadska vlada provodi ponekad se nazivaju ableističkim, poput ukidanja programa koji spašavaju osobe s invalidnošću od života u siromaštvu i opasnim okruženjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/canada-news-pmn/austerity-left-people-with-disabilities-without-housing-n-s-inquiry-told |title=‘Ableist’ bias left people with disabilities without housing, N.S. inquiry told|work=National Post |accessdate=August 26, 2018|first=Michael |last=Tutton}}&lt;/ref&gt;

=== Nacistička Njemačka ===
[[Adolf Hitler|Hitler]] je 1939. potpisao tajnu uredbu o programu eutanazije, [[Eutanazijski program T-4]] (Aktion T4), kojom je odobreno ubijanje odabranih pacijenata s roničnim neurološkim poremećajima. Kao posljedica ovog programa ubijeno je oko 70.000 invalidnih osoba. Pod pritiskom javnosti, program je 1941. službeno zaustavljen, ali je rad nastavljen izvan nadzora javnosti. Ubijeno je ukupno 200.000 ili više ljudi do 1945. godine, tj. do kraja Hitlerove vladavine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/T4-Program |title=T4 Program – Definition and History |website=Encyclopedia Britannica|accessdate=April 1, 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
[[Datoteka:Convicts_Lunatics_and_Women!_Have_No_Vote_for_Parliament,_ca._1907-1918.jpg|alt=A poster in gold colors and line art, showing three people: a large menacing man, a small frail man, and a woman in academic robes; wording is &quot;She. It is time I got out of this place. Where Shall I Find The Key? Convicts Lunatics and Women! Have no vote for Parliament&quot;|mini| [[Sufražetkinje|Sufražetski]] plakat u Velikoj Britaniji prema kojemu, za razliku od žena, &quot;luđaci&quot; i &quot;osuđenici&quot; ne zaslužuju pravo glasa. ]]
U Velikoj Britaniji diskriminacija na bazi invalidnosti proglašena je nezakonitom, Zakonima o diskriminaciji invalidnosti iz [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 1995.|1995.]] i [[Zakon o diskriminaciji invalidnosti iz 2005.|2005.]] godine. Oni su kasnije zamijenjeni [[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine]], kojim je ujedinjeno više zaštitnih mjera protiv diskriminatornog ponašanja na bazi invalidnosti, rase, religije i vjerskog uvjerenja, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, dobi i trudnoće, tzv. &quot;zaštićenih karakteristika&quot;. 

Pravna definicija invalidnosti koja se koristi u zakonu je: Osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje, a spomenuto oštećenje ima značajan i dugoročni štetni učinak na njenu sposobnost da provede uobičajene, svakodnevne aktivnosti.&lt;ref&gt;&quot;A person (P) has a disability if P has a physical or mental impairment, and the impairment has a substantial and long-term adverse effect on his ability to carry out normal day-to-day activities&quot;. (Section 6(1)&lt;/ref&gt; (Članak 6. stavak 1. [[ Zakon o ravnopravnosti iz 2010. godine |Zakona o ravnopravnosti iz 2010.]] ) 

Neki slučajevi (poput sljepoće, [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] i raka) su izravno spomenuti, dok je nekolicina (poput ovisnosti o drogama i alkoholu) posebno isključena. 

=== Sjedinjene Američke Države ===
Do 1800-ih, su osobe s invalidnošću često smatrane zlim ili opsjednutima zbog kršćanskog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sites.google.com/site/ableism123edu/history |title=History Perspective of Ableism in America}}&lt;/ref&gt; Kao i mnoge druge manjine, većinu američke povijesti su osobe s invalidinošču bile segregirane i ostajale bez prava.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://knightpoliticalreporting.syr.edu/?civilhistoryessays=a-civil-rights-history-americans-with-disabilities |title=A Civil Rights History: Americans with Disabilities |last=Faville |first=Andrea |website=Knight Chair in Political Reporting}}&lt;/ref&gt; U 1800-im se dogodio pomak s vjerskog na znanstveno gledište, zbog čega su započela istraživanja na osobama s invaliditetom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nccj.org/ableism |title=Ableism |website=NCCJ}}&lt;/ref&gt; Javna stigma počela se mijenjati tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada su se mnogi Amerikanci vratili kući mentalno ili fizički hendikepirani. Šezdesetih godina 20. stoljeća, nakon [[Pokret za ljudska prava|pokreta za građanska prava]], svijet je započeo [[Pokret za prava invalida|pokret za prava osoba s invalidnošću]]. Cilj je bio da se svim invalidnim osobama s pruže jednaka prava i mogućnosti. Do 1970-ih, zakoni su u Sjedinjenim Državama često bili ableistički. Naprimjer, u mnogim su jurisdikcijama takozvani &quot;zakoni o ružnoći &quot; zabranjivali ljudima da se pojavljuju u javnosti ako imaju bolesti koje ih čine ružnima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/ |title=The Ugly Laws: Disability In Public |date=September 6, 2011|website=rootedinrights.org |accessdate=April 1, 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190401134217/https://rootedinrights.org/the-ugly-laws-disability-in-public/|archivedate=April 1, 2019}}&lt;/ref&gt; 

[[Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom]] ([[:en:Individuals_with_Disabilities_Education_Act|Individuals with Disabilities Education Act]]) američki je zakon koji studentima s invalidnošču osigurava besplatnu javnu edukaciju, prilagođenu njihovim individualnim potrebama. Cilj IDEA je pružiti djeci s invaliditetom jednaku priliku za obrazovanje kao i onima koji nemaju invaliditet.

== Ableizam u medijima ==
Invalidnosti su u medijima često podzastupljene, prikazujući osobe na dehumanizirajući način umjesto da se na nj gleda iz njihove perspektive. Iako otprilike 20% ljudske populacije ima neki oblik invalidnosti, samo 2% likova na televiziji i filmu imaju invaliditet. Te likove gotovo uvijek igraju glumci/ice koji sami nemaju dati oblik invalidnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Woodburn |first=Danny |title=The Ruderman White Paper on Employment of Actors with Disabilities in Television |url=http://www.rudermanfoundation.org/wp-content/uploads/2016/07/TV-White-Paper_7-1-003.pdf}}&lt;/ref&gt; 

=== Negativci s invalidnošću ===
Jedan od najčešćih prikaza invalida u medijima zu zlikovci. Lindsey Row-Heyveld primjećuje: &quot;da su zli gusari nezbrinuti, ostarjeli i uvijek opremljeni umjetnom nogom, pokrivalom za oči ili kukom, dok junački gusari izgledaju poput Johnny Deppovog Jack Sparrowa.&quot;&lt;ref&gt;Row-Heyveld, Lindsey (2015). &lt;/ref&gt; Invaliditetom se zlikovca nastoji odvojiti od prosječnog gledatelja i dehumanizirati ga, stvarajući negativnu stigmu s kojom osobe moraju živjeti u stvarnom svijetu. 

=== Inspiracija za pornografiju ===
[[Pornografija|Inspiracija za pornografiju]], fenomen je u kojemu se osobe s invaliditetom prikazuje kao nadahnjujuće, makar izvodili najbanalniji svakodnevni zadatak. Argumenti protiv takvih videa su da invalidnost predstavljaju kao prepreku za prevazilaženje ili rehabilitaciju, umjesto nešto čemu bi se društvo i javni prostor trebali prilagoditi, te da stvara veći razmak između invalida i neinvalida.&lt;ref&gt;Rakowitz Rebecca |title=Inspiration porn: A look at the objectification of the disabled community |work=The Crimson White |publisher=University of Alabama |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161202121955/https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |archive-date=December 2, 2016|url=https://cw.ua.edu/article/2016/12/inspiration-porn-a-look-at-the-objectification-of-the-disabled-community |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mitchell, Kate (17 July 2017). &lt;/ref&gt;

== Sportovi ==
[[Slika:Paralympic_Runner.jpg|mini| Trkač na paraolimpijskim igrama u Riu, 2016.]]
Ableizam je često najjasniji kad se radi o [[sport]]u. U sportskim medijima se spori seist invalidnošću često prikazuju inferiornim, naglašavajući rehabilitaciju, što je samo po sebi negativan pogled na invalidnost. [[Oscar Pistorius]] je južnoafrički trkač koji se natjecao na Paraolimpijadama 2004., 2008. i 2012. te Olimpijskim igrama 2012. u Londonu. Pistorius je bio prvi dvostruko amputirani sportaš na Olimpijskim igrama. Dok se medijsko izvještavanje tokom njegovog natjecanja na Paraolimpijskim igrama fokusiralo na inspiraciju, ono na Olimpijskim igrama preusmjerilo se na pitanje jesu li mu umjetne noge davale prednost u natjecanju. 

==Također pogledajte ==
*[[Pristupačnost]]
*[[Inkluzija]]
*[[Invalidnost]]
*[[Invalidnost i siromaštvo]]
*[[Pokret za prava osoba s invalidnošću]]
*[[Nevidljivi oblici invalidnosti]]
*[[Mentalno zdravlje]]
*[[Diskriminacija]]
*[[Stereotip]]
*[[Zločin iz mržnje]]
*[[Prisilna sterilizacija]]
*[[Predrasuda]]
*[[Paraolimpijske igre]]
*[[Specijalne olimpijske igre]]
*[[Festival jednakih mogućnosti]]
*[[Studij invalidnosti]]

== Reference ==
{{reflist}}
	
== Dopunska literatura ==
* {{cite book|last1=Adams|first1=Rachel |last2= Reiss|first2=Benjamin|last3=Serlin|first3=David |title=Keywords for Disability Studies|year=2015|publisher=NYU Press|isbn=978-1-4798-4115-8}}
* {{cite journal
 |last1=Amundson 
 |first1=Ron 
 |first2=Gayle 
 |last2=Taira 
 |title=Our Lives and Ideologies: The Effects of Life Experience on the Perceived Morality of the Policy of Physician-Assisted Suicide 
 |journal=Journal of Policy Studies 
 |volume=16 
 |issue=1 
 |year=2005 
 |pages=53&amp;ndash;57 
 |url=http://uhh.hawaii.edu./~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |doi=10.1177/10442073050160010801 
 |s2cid=143674103 
 |url-status=dead 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101228114850/http://www.uhh.hawaii.edu/~ronald/pubs/2005-Amundson-Taira.pdf 
 |archive-date=2010-12-28 
}}
* {{cite journal
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |year=2001
 |title=Inciting Legal Fictions: Disability Date with Ontology and the Ableist Body of the Law
 |journal=Griffith Law Review
 |volume=10
 |issue=1
 |pages=42&amp;ndash;62
}}
* {{cite journal
 |url=http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/viewArticle/46/0
 |journal=M/C Journal
 |volume=11|issue=3
 |year=2008
 |title=Refusing Able(ness): A Preliminary Conversation about Ableism
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |doi=10.5204/mcj.46
 |doi-access=free
 }}
* {{cite book
 |title=Contours of Ableism: The Production of Disability and Abledness
 |first=Fiona A. Kumari|last=Campbell
 |publisher=Palgrave Macmillan
 |year=2009
 |isbn=978-0-230-57928-6
}}
* {{cite journal
 |last=Chouinard|first=Vera
 |title=Making Space for Disabling Difference: Challenges Ableist Geographies
 |journal=Environment and Planning D: Society and Space
 |volume=15
 |year=1997
 |pages=379&amp;ndash;387
 |doi=10.1068/d150379|s2cid=220082865}}
* {{cite journal
 |last=Clear|first=Mike
 |title=The &quot;Normal&quot; and the Monstrous in Disability Research
 |journal=Disability &amp; Society
 |issn=0968-7599
 |lccn=2007233711
 |oclc=808984972
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |volume=14|issue=4
 |year=1999
 |pages=435&amp;ndash;448
 |doi=10.1080/09687599926055
}}
* Fandrey, Walter: Krüppel, Idioten, Irre: zur Sozialgeschichte behinderter Menschen in Deutschland (Cripples, idiots, madmen: the social history of disabled people in Germany) {{in lang|de}} {{ISBN|978-3-925344-71-8}}
* {{cite book
 |title=Teaching for diversity and social justice 
 |chapter-url= https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6/page/334/mode/2up?q=griffin
 |volume=1
 |page= 335
 |editor1-first=Maurianne|editor1-last=Adams
 |editor2-first=Lee Anne|editor2-last=Bell
 |editor3-first=Pat|editor3-last=Griffin
 |chapter=Ableism Curriculum Design
 |first1=Pat|last1=Griffin
 |first2=Madelaine L.|last2=Peters
 |first3=Robin M.|last3=Smith
 |edition=2nd
 |location=New York
 |publisher=Taylor &amp; Francis
 |url=https://archive.org/details/teachingfordiver0000unse_j5k6
 |year=2007
 |oclc =982668098
 |isbn=978-0-415-95199-9 
}}
* {{cite book
 |chapter=Eliminating Ableism in Education
 |first=Thomas|last=Hehir
 |title=Special education for a new century
 |chapter-url=https://archive.org/details/specialeducation0000unse_f1t7/page/10/mode/2up?q=hehir
 |page=10
 |volume=41
 |series=Harvard educational review
 |editor1-first=Lauren I.|editor1-last=Katzman
 |publisher=Harvard Educational Review
 |year=2005
 |oclc= 59553489
 |isbn= 978-0-916690-44-1 
}}
* {{cite journal
 |last1=Iwasaki|first1=Yoshitaka
 |first2=Jennifer|last2=Mactavish
 |title=Ubiquitous Yet Unique: Perspectives of People with Disabilities on Stress
 |journal=Rehabilitation Counseling Bulletin
 |volume=48|issue=4
 |year=2005
 |pages=194&amp;ndash;208
 |doi=10.1177/00343552050480040101
 |s2cid=144891563}}
* {{cite book
 |title=The School Counselor's Guide to Helping Students with Disabilities
 |series=Jossey-Bass teacher
 |first1=Laura E.|last1=Marshak
 |first2=Claire J.|last2=Dandeneau
 |first3=Fran P.|last3=Prezant
 |first4=Nadene A.|last4=L'Amoreaux
 |publisher=John Wiley and Sons
 |year=2009
 |isbn=978-0-470-17579-8
}}
* Schweik, Susan. (2009). [https://archive.org/details/uglylawsdisabili0000schw/mode/2up ''The Ugly Laws: Disability in Public'' (History of Disability)]. NYU Press.{{oclc|844342243}} {{jstor|j.ctt9qgf13}} {{ISBN|9780814740576}}
* Shaver, James P. (1981). [https://archive.org/details/handicapismequal0000shav Handicapism and Equal Opportunity: Teaching About the Disabled in Social Studies]. [[Library of Congress]] Card Catalog Number 80-70737 [[ERIC]] Number: ED202185 {{ISBN|978-0-939068-01-2}}
* {{Cite Q|Q56673362
 |last1=Watts|first1=Ivan Eugene
 |first2=Nirmala|last2=Erevelles
 |jstor=3699367 |doi=10.3102/00028312041002271
 |s2cid=144121049}}

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary|ableism}}
{{Wiktionary|Wikisaurus:ableism}}
* [https://www.demos.co.uk/files/disablism.pdf Disablism: How to tackle the last prejudice] by Demos (UK think tank) (2004)
* [http://www.raggededgemagazine.com/1100/1100votestory.htm Voters with disabilities face discrimination nationwide] (2000)

{{Diskriminacija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ableizam| ]]
[[Kategorija:Društvene teorije]]
[[Kategorija:Društveni koncepti]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]]
[[Kategorija:Prava s invalidnošću]]
[[Kategorija:Invalidnost]]
[[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]</text>
      <sha1>ejrl09te8bn2emdrg75abkfzldbz8wz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492664</id>
    <revision>
      <id>3428349</id>
      <timestamp>2022-08-19T14:15:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija album |  | Ime            =  | Tip izdanja    = Singl ploča | Artist         = [[Bijelo dugme]] | Cover          =  | pozadina       = drugo | Izdat          = 1975. | Produciran     = [[Jugoton]],  | Žanr           = [[Rok-muzika|rok]], [[bluz-rok]] | Dužina         = 8:10 | Kuća           = [[Jugoton]] | Producent(i)   = Neil Harrison | Kritike        =  | Prošli album   = ''&quot;[[Ne gledaj me tako i ne ljubi me više / Sve ću da ti dam samo da zaigram]]&quot;''...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3339" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = 
| Tip izdanja    = Singl ploča
| Artist         = [[Bijelo dugme]]
| Cover          = 
| pozadina       = drugo
| Izdat          = 1975.
| Produciran     = [[Jugoton]], 
| Žanr           = [[Rok-muzika|rok]], [[bluz-rok]]
| Dužina         = 8:10
| Kuća           = [[Jugoton]]
| Producent(i)   = Neil Harrison
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''&quot;[[Ne gledaj me tako i ne ljubi me više / Sve ću da ti dam samo da zaigram]]&quot;'' &lt;br/&gt;(1975)
| Ovaj album     = '''''&quot;Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad&quot;'''''&lt;br/&gt;(1975)
| Sljedeći album = ''&quot;[[Da mi je znati koji joj je vrag / Blues za moju bivšu dragu]]&quot;''&lt;br/&gt;(1975)
}}
'''Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad''' jest [[Muzički singl|singl ploča]] sarajevske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[Bijelo dugme]]. Objavila ga je zagrebačka izdavačka kuća [[Jugoton]] (u čijem studiju je i snimljen) u aprilu 1975. godine, sedam mjeseci prije izlaska njihovog drugog albuma ''&quot;[[Šta bi dao da si na mom mjestu]]&quot;'' u novembru iste godine. Naslovna pjesma ''&quot;Ima neka tajna veza&quot;'' počinje lagahnim uvodom u [e-mol]]u na akustičnoj gitari, gdje je [[Goran Bregović]] u 20 sekundi pokazao pristojno sviranje klasične muzike u stilu španskog kompozitora [[Francisco Tarrega|Francisca Tarrege]]. Za njim slijede ostali muzičari Bijelog dugmeta uz pratnju Zagrebačkog gudačkog kvarteta, što dodatno obogaćuje muziku na [[Poezija|poetski]] tekst bosanskohercegovačkog pjesnika [[Duško Trifunović|Duška Trifunovića]]. [[Željko Bebek]] je svojim pjevanjem u ovoj pjesmi pokazao kvalitet i zrelost koja je praćena izvrsnom instrumentalnom pratnjom ostalih članova Bijelog dugmeta. Na B strani singl ploče je bluz-rok pjesma pod nazivom &quot;I kad prođe sve, pjevaću i tad&quot; odsvirana u umjerenijem [[Ritam|ritmu]]. Započinje sa gitarskim uvodom na električnoj gitari, za kojim slijede bubnjevi [[Goran Ivandić|Ipeta Ivandića]] odsvirani u [[funk]] stilu. Muziku i aranžman za obje pjesme napisao je Goran Bregović. Ovaj muzički singl ostvario je veliki uspjeh kod slušalačke publike uz dobar prijem kod muzičkih kritičara. Objavljivanjem singl ploče ''&quot;Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad&quot;'', a kasnije i njihovog drugog studijskog akbuma dovešće do kasnijeg statusa Bijelog dugmeta kao najpopularnije rok grupe u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/930556-Goran-Bregovi%C4%87-i-Bijelo-Dugme-Ima-Neka-Tajna-Veza-I-Kad-Pro%C4%91e-Sve-Pjevat-%C4%86u-I-Tad|title= ''Bijelo dugme - ''Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad''|work= discogs.com|access-date= 19. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Muzički primjeri ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=0qSaLSCHAMU, &quot;Ima neka tajna veza&quot;]
* [https://www.youtube.com/watch?v=kgEN33ZEQoY, &quot;I kad prođe sve, pjevaću i tad&quot;]

== Članovi grupe ==
* [[Željko Bebek]] - pjevanje
* Goran Bregović - električna [[gitara]]
* [[Goran Ivandić|Goran &quot;Ipe&quot; Ivandić]] - [[bubnjevi]]
* [[Vlado Pravdić]] - klavijature
* [[Zoran Redžić]] - [[Bas-gitara|bas gitara]]

== Izvori ==
{{refspisak}}

{{Bijelo dugme}}

[[Kategorija:Singlovi iz 1975.]]
[[Kategorija:Singlovi grupe &quot;Bijelo dugme&quot;]]
[[Kategorija:Singlovi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>40hip6jvfgaoc39wsr78vqmsi8bau8o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428359</id>
      <parentid>3428349</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T14:48:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3421" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = 
| Tip izdanja    = Singl ploča
| Artist         = [[Bijelo dugme]]
| Cover          = 
| pozadina       = drugo
| Izdat          = 1975.
| Produciran     = [[Jugoton]], 
| Žanr           = [[Rok-muzika|rok]], [[bluz-rok]]
| Dužina         = 8:10
| Kuća           = [[Jugoton]]
| Producent(i)   = Neil Harrison
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''&quot;[[Ne gledaj me tako i ne ljubi me više / Sve ću da ti dam samo da zaigram]]&quot;'' &lt;br/&gt;(1975)
| Ovaj album     = '''''&quot;Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad&quot;'''''&lt;br/&gt;(1975)
| Sljedeći album = ''&quot;[[Da mi je znati koji joj je vrag / Blues za moju bivšu dragu]]&quot;''&lt;br/&gt;(1975)
}}
'''Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad''' jest [[Muzički singl|singl ploča]] sarajevske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[Bijelo dugme]]. Objavila ga je zagrebačka izdavačka kuća [[Jugoton]] (u čijem studiju je i snimljen) u aprilu 1975. godine, sedam mjeseci prije izlaska njihovog drugog albuma ''&quot;[[Šta bi dao da si na mom mjestu]]&quot;'' u novembru iste godine. Naslovna pjesma ''&quot;Ima neka tajna veza&quot;'' počinje lagahnim uvodom u [[e-mol]]u na [[Gitara|akustičnoj gitari]], gdje je [[Goran Bregović]] u 20 sekundi pokazao pristojno sviranje klasične muzike u stilu [[Španija|španskog]] kompozitora [[Francisco Tarrega|Francisca Tarrege]]. Za njim slijede ostali muzičari Bijelog dugmeta uz pratnju ''Zagrebačkog gudačkog kvarteta'', što dodatno obogaćuje muziku na [[Poezija|poetski]] tekst bosanskohercegovačkog pjesnika [[Duško Trifunović|Duška Trifunovića]]. [[Željko Bebek]] je svojim pjevanjem u ovoj pjesmi pokazao kvalitet i zrelost koja je praćena izvrsnom instrumentalnom pratnjom ostalih članova Bijelog dugmeta. Na B strani singl ploče je bluz-rok pjesma pod nazivom &quot;I kad prođe sve, pjevaću i tad&quot; odsvirana u umjerenijem [[Ritam|ritmu]]. Započinje sa gitarskim uvodom na električnoj gitari, za kojim slijede bubnjevi [[Goran Ivandić|Ipeta Ivandića]] i [[bas-gitara]] [[Zoran Redžić|Zorana Redžića]] odsvirani u [[funk]] stilu. Muziku i aranžman za obje pjesme napisao je Goran Bregović. Ovaj muzički singl ostvario je veliki uspjeh kod slušalačke publike uz dobar prijem kod muzičkih kritičara. Objavljivanjem singl ploče ''&quot;Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad&quot;'', a kasnije i njihovog drugog studijskog akbuma dovešće do kasnijeg statusa Bijelog dugmeta kao najpopularnije rok grupe u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/930556-Goran-Bregovi%C4%87-i-Bijelo-Dugme-Ima-Neka-Tajna-Veza-I-Kad-Pro%C4%91e-Sve-Pjevat-%C4%86u-I-Tad|title= ''Bijelo dugme - ''Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad''|work= discogs.com|access-date= 19. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Muzički primjeri ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=0qSaLSCHAMU, &quot;Ima neka tajna veza&quot;]
* [https://www.youtube.com/watch?v=kgEN33ZEQoY, &quot;I kad prođe sve, pjevaću i tad&quot;]

== Članovi grupe ==
* [[Željko Bebek]] - pjevanje
* Goran Bregović - električna [[gitara]]
* [[Goran Ivandić|Goran &quot;Ipe&quot; Ivandić]] - [[bubnjevi]]
* [[Vlado Pravdić]] - klavijature
* [[Zoran Redžić]] - [[Bas-gitara|bas gitara]]

== Izvori ==
{{refspisak}}

{{Bijelo dugme}}

[[Kategorija:Singlovi iz 1975.]]
[[Kategorija:Singlovi grupe &quot;Bijelo dugme&quot;]]
[[Kategorija:Singlovi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>khttekoxhrfikqe4u4zpqk5wkbj77ja</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428361</id>
      <parentid>3428359</parentid>
      <timestamp>2022-08-19T15:06:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3421" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = 
| Tip izdanja    = Singl ploča
| Artist         = [[Bijelo dugme]]
| Cover          = 
| pozadina       = drugo
| Izdat          = 1975.
| Produciran     = [[Jugoton]], 
| Žanr           = [[Rok-muzika|rok]], [[bluz-rok]]
| Dužina         = 8:10
| Kuća           = [[Jugoton]]
| Producent(i)   = Neil Harrison
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''&quot;[[Ne gledaj me tako i ne ljubi me više / Sve ću da ti dam samo da zaigram]]&quot;'' &lt;br/&gt;(1975)
| Ovaj album     = '''''&quot;Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad&quot;'''''&lt;br/&gt;(1975)
| Sljedeći album = ''&quot;[[Da mi je znati koji joj je vrag / Blues za moju bivšu dragu]]&quot;''&lt;br/&gt;(1975)
}}
'''Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad''' jest [[Muzički singl|singl ploča]] sarajevske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[Bijelo dugme]]. Objavila ga je zagrebačka izdavačka kuća [[Jugoton]] (u čijem studiju je i snimljen) u aprilu 1975. godine, sedam mjeseci prije izlaska njihovog drugog albuma ''&quot;[[Šta bi dao da si na mom mjestu]]&quot;'' u novembru iste godine. Naslovna pjesma ''&quot;Ima neka tajna veza&quot;'' počinje lagahnim uvodom u [[e-mol]]u na [[Gitara|akustičnoj gitari]], gdje je [[Goran Bregović]] u 20 sekundi pokazao pristojno sviranje klasične muzike u stilu [[Španija|španskog]] kompozitora [[Francisco Tarrega|Francisca Tarrege]]. Za njim slijede ostali muzičari Bijelog dugmeta uz pratnju ''Zagrebačkog gudačkog kvarteta'', što dodatno obogaćuje muziku na [[Poezija|poetski]] tekst bosanskohercegovačkog pjesnika [[Duško Trifunović|Duška Trifunovića]]. [[Željko Bebek]] je svojim pjevanjem u ovoj pjesmi pokazao kvalitet i zrelost koja je praćena izvrsnom instrumentalnom pratnjom ostalih članova Bijelog dugmeta. Na B strani singl ploče je bluz-rok pjesma pod nazivom &quot;I kad prođe sve, pjevaću i tad&quot; odsvirana u umjerenijem [[Ritam|ritmu]]. Započinje sa gitarskim uvodom na električnoj gitari, za kojim slijede bubnjevi [[Goran Ivandić|Ipeta Ivandića]] i [[bas-gitara]] [[Zoran Redžić|Zorana Redžića]] odsvirani u [[funk]] stilu. Muziku i aranžman za obje pjesme napisao je Goran Bregović. Ovaj muzički singl ostvario je veliki uspjeh kod slušalačke publike uz dobar prijem kod muzičkih kritičara. Objavljivanjem singl ploče ''&quot;Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad&quot;'', a kasnije i njihovog drugog studijskog albuma dovešće do kasnijeg statusa Bijelog dugmeta kao najpopularnije rok grupe u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/930556-Goran-Bregovi%C4%87-i-Bijelo-Dugme-Ima-Neka-Tajna-Veza-I-Kad-Pro%C4%91e-Sve-Pjevat-%C4%86u-I-Tad|title= ''Bijelo dugme - ''Ima neka tajna veza / I kad prođe sve, pjevaću i tad''|work= discogs.com|access-date= 19. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Muzički primjeri ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=0qSaLSCHAMU, &quot;Ima neka tajna veza&quot;]
* [https://www.youtube.com/watch?v=kgEN33ZEQoY, &quot;I kad prođe sve, pjevaću i tad&quot;]

== Članovi grupe ==
* [[Željko Bebek]] - pjevanje
* Goran Bregović - električna [[gitara]]
* [[Goran Ivandić|Goran &quot;Ipe&quot; Ivandić]] - [[bubnjevi]]
* [[Vlado Pravdić]] - klavijature
* [[Zoran Redžić]] - [[Bas-gitara|bas gitara]]

== Izvori ==
{{refspisak}}

{{Bijelo dugme}}

[[Kategorija:Singlovi iz 1975.]]
[[Kategorija:Singlovi grupe &quot;Bijelo dugme&quot;]]
[[Kategorija:Singlovi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>puzbd2k3i4vzpm0ik3xfmso34npj2lk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Turbe Semiz-ali paše</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492665</id>
    <redirect title="Turbe Semiz-Ali paše" />
    <revision>
      <id>3428356</id>
      <timestamp>2022-08-19T14:46:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>Mrjazz123 premjestio je stranicu [[Turbe Semiz-ali paše]] na [[Turbe Semiz-Ali paše]]: mala greškica u naslovu</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Turbe Semiz-Ali paše]]</text>
      <sha1>rs36i80xqmiaif87w2m99nsiy1ou43d</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>