Povelja Kulina bana

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.25</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Povelja Kulina bana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>735</id>
    <revision>
      <id>3428480</id>
      <parentid>3385221</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T20:23:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Puer07</username>
        <id>143801</id>
      </contributor>
      <comment>Proširena literatura.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12441" xml:space="preserve">{{Infokutija dokument
|ime_dokumenta = Povelja Kulina bana
|slika = Povelja_Kulina_bana.jpg
|slika_vel = 200
|slika_alt = 
|tekst = 
|napravljen = 29. august 1189
|ratificiran = 
|stupio_na_snagu =
|poništen=
|mjesto = nepoznato
|autor = pisar Radoje
|potpisnici = Kulin Ban
|svrha = trgovački sporazum
}}

Povelja [[Kulin Ban|bosanskog bana Kulina]] je napisana [[29. august]]a [[1189]].&lt;ref name=&quot;bihdijaspora&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;cdm&quot; /&gt; godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom [[Bosančica|bosančicom]]. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument nego i jedan od najstarijih državni dokument kod svih [[Južni Slaveni|južnoslavenskih]] [[narod]]a i [[država]].&lt;ref name=&quot;cdm&quot; /&gt;

== Značaj dokumenta ==
Povelja Kulina bana je prvi poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historičara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva. To je prvi poznati dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. [[knez]]u, druge države. 

Njen značaj ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika. 
S prvog aspekta može se reći da je Kulinova povelja &quot;rodni list&quot; bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz okolnih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica '''&quot;(banь) bosьnьski&quot;'''. Također, u povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose sa [[Dubrovačka republika|Dubrovnikom]], koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća, te da je tada bila razvijena i [[trgovina]] na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i sa drugim državama. Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se [[kultura]] (a ponekad i kulturni nivo) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda.

== Prijevod Povelje na standardni bosanski jezik ==
[[Datoteka:Poveljakulinabana_original.gif|mini|Povelja Kulina bana iz 1189, mlađi prepis]]

::''U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.'' 

::''Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.'' 

::''Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.''

::''Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja. ''

== Transliteracija Povelje ==

::''U ime oca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha.''

:: ''Ě banь bosьnьski Kulinь prisezaju tebě kneže Krьvašu i vьsěmь građamь Dubrovьčamь pravy priětelь byti vamь odь sele i dověka i pravь goi drьžati sь vami i pravu věru dokolě sьmь živь.''

:: ''Vьsi Dubrovьčane kire hode po moemu vladaniju trьgujuke gьdě si kto hoke krěvati gьdě si kto mine pravovь věrovь i pravymь srьdьcemь drьžati e bezь vьsakoe zledi razvě što mi kto da svoevь volovь poklonь; i da imь ne bude odь moihь čьstьnikovь sile i dokolě u mne budu dati imь sьvětь i pomokь kakore i sebě kolikore moge bezь vьsega zьloga primysla.''

:: ''Tako mi Bože pomagai i sie sveto evanьgelie.''

:: ''Ě Radoe dijakь banь pisahь siju knigu povelovь banovь odь rožьstva Hristova tisuka i sьto osmьdesetь i devetь lětь měseca avьgusta u dьvadeseti i devety dьnь usěčenie glave Ivana Krьstitela.''

== Transkripcija Povelje ==
::''U ime oca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha.''
::''Ja ban' bos'n'ski Kulin' prisezaju tebЪ kneže Kr'vašu i v'sЪm' građam' Dubrov'čam' pravi prijateĺ' biti vam' od' selЪ i do vЪka i pravi goj dr'žati s'vami pravu vЪeu dokolЪ s'm' živ.''

::''V'si Dubrov'čane kire hode po mojemu vladanju tr'gujuḱe, gdЪ si kto hoće krЪvati godЪ si kto mine pravov' vЪrov' i pravim' sr'(d')cem' dr'žati je bez 'v'sakoje z'ledi raz'v'Ъ što mi k'to da svojov' voljov' poklon'. I da im' ne bude od' moih' čest'nikov sile I do kolЪ u mene budu dati im' s'vЪt' i pomoḱ' jajire i sebЪ kolikore moge bez' v'sega z'loga i primis'la.''

::''Tako mi b(og') pomagaj i sie s(ve)t(o) evan'đelie.''

::''Ja Radoje dijak ban pisah' siju knjigu poveljov' banov' od' roždstva H(risto)va tisuḱa i s'to i os'm'deset i devet' IЪt', mЪseca av'gusta u d'vadeseti i deveti d'n', usЪčenie glave Jovana Kr'stiteĺa.''

== Povelja danas ==
Povelja Kulina bana očuvana je u 3 primjerka u [[Dubrovnik]]u. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. stoljeću, danas se nalazi u posjedu [[Ruska akademija nauka i umjetnosti|Ruske akademije nauka i umjetnosti]] u [[Sankt Peterburg]]u u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje, ali ga je Rusija odbila jer smatra da Povelja Kulina bana, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.

Povelja Kulina bana predstavlja jedan od najznačajnijih pisanih spomenika u historiji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i vrijedan spomenik iz historije slavenske pismenosti uopće. Njena vrijednost istaknuta je u višestranim mogućnostima koje pruža za izučavanje prošlosti, naročito [[Historija srednjovjekovne Bosne|srednjovjekovne bosanske države i društva]] krajem [[12. vijek]]a. Proučavanje Povelje iznudilo je i enigmatično pitanje originalnosti sačuvanih primjeraka. Povelja je sačuvana u tri primjerka. Danas se dva nalaze u [[Dubrovački arhiv|Dubrovačkom arhivu]], a jedan u Sankt Peterburgu (Petrograd, Lenjingrad, [[Rusija]]).

Pokušaj da se odredi odnos među tri očuvana primjerka Povelje [[Ban Kulin|bana Kulina]] doveo je u struci do formulacija original, stariji i mlađi prepis. Proučavanja povelje rezultirala su stanovištem da je samo jedan od tri primjeraka original, a da su druga dva prepisi, pri čemu je jedan stariji a jedan mlađi prepis Kulinove povelje. Polazna postavka je da je [[petrograd]]ski primjerak original, a da su u dva primjerka u [[Dubrovnik]]u stariji i mlađi prepisi. Primjerci povelje se tako i danas zovu, iako struka nikada do kraja nije bila saglasna po pitanju koji je primjerak original a koji su primjerci prepisi. Najnovija istraživanja pokazuju da ova dilema nije do kraja zatvorena ni u svom početku. Naime pitanje je da li se u polazištu može ići sa definicijom da je svojevremeno napravljen samo jedan primjerak povelje, a da su u kasnijim vremenima načinjeni prepisi.

Na problemu koji je od tri očuvana primjerka original značajne doprinose dali su u svojim postavkama Gregor Čremošnik i Josip Vrana. Gregor Čremošnik je utvrdio da je original povelje Kulina bana danas nalazi u Dubrovniku, da je to ustvari ranije pogrešno definirani stariji prepis (koji ima devet redova latinskog teksta). Najstarije mišljenje, a u posljednje vrijeme i u bosanskohercegovačkoj javnosti općeprihvaćeno mišljenje da je petrogradski primjerak original zastupao je najznačajnije Josip Vrana, ali postavke Gregora Čremošnika time nisu bile obezvjređene niti je dilema Vraninim postavkama uopće riješena.

Ne poznavajući u potpunosti razvoj ove dileme, definiciju originala i prepisa, te fotografija (faksimila) povelje i viđenje različitih postavki nije rijetko da se danas u javnosti kaže da je original povelje petrogradski primjerak, a da se kao prilog ponudi fotografija (faksimil) starijeg, ili čak mlađeg prepisa Kulinove povelje za kojeg je bilo najmanje opredjeljenja u dilemi da bi mogao biti original.

Postavka Milka Brkovića prošla je nezapaženo u bosanskohercegovačkoj javnosti. Brković zapravo vraća čitavo pitanje proučavanja odnosa među očuvanim primjercima povelje Kulina bana na početak. Svojom analizom Brković upotpunjuje Čremošnikovo mišljenje, ali napominje da nije ni važno koji je od tri primjerka original, jer su sva tri primjerka nastala u približno isto vrijeme, pa su time svi originali. Nerijetko se za povelju Kulina bana kaže da je pisana bosančicom i bosanskim jezikom, a da time sve informacije o vanjskom sadržaju povelje budu uskraćene pred javnošću. Povelja Kulina bana pisana je dvojezično. Pored [[Bosančica|bosančice]] i [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] tu je i [[latinica]] i [[latinski jezik]]. To je osnov Brkovićeve postavke po kojoj su ovakve dvojezične povelje rađene u četiri primjerka, po dvije za obje strane, ali da od četiri napisane danas imamo tri očuvana primjerka.

== Reference ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;bihdijaspora&quot;&gt;[http://www.bihdijaspora.com/prijec/prijec148.htm &quot;824 godine Povelje Kulina bana&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305114712/http://www.bihdijaspora.com/prijec/prijec148.htm |date=5 Mart 2016 }} na ''bihdijaspora.com''&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;klix&quot;&gt;[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/za-kulina-bana-i-dobrijeh-dana-824-godine-povelje-kulina-bana/130829032 &quot;Za Kulina bana i dobrijeh dana: 824 godine Povelje Kulina bana&quot;] na ''klix.ba''&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cdm&quot;&gt;[http://www.cdm.me/kultura/navrsava-se-824-godine-od-povelje-kulina-bana &quot;Navršava se 824 godine od Povelje Kulina bana&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304194201/http://www.cdm.me/kultura/navrsava-se-824-godine-od-povelje-kulina-bana |date=4 Mart 2016 }} na ''cdm.me''&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

== Literatura ==
# [[Gregor Čremošnik]], Original povelje Kulina bana, [[GZM]], Nova serija 12, [[Sarajevo]] 1957, 192-215.
# [[Josip Vrana]], Da li je sačuvan original isprave Kulina bana, Radovi Staroslavenskog instituta 2, [[Zagreb]] 1955, 5-56
# Josip Vrana, Koji je od triju sačuvanih primjeraka original iprave Kulina bana?, Radovi Zavoda za slavensku filologiju 4, Zagreb 1961, 73-86.
# [[Milko Brković]], Srednjovjekovne latinske isprave bosanskih vladara izdane u Dubrovniku, [[Anali]] Zavoda za historijske znanosti [[JAZU]] 28, [[Zadar]] 1990, 41-61.
# Helena Dragić, Jezične karakteristike Povelje Kulina bana, Suvremena pitanja: časopis za prosvjetu i kulturu, 23. Matica hrvatska; FPMOZ. Mostar 2017., str. 146.- 156.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Charter of ban Kulin}}
* [https://web.archive.org/web/20070610081320/http://www.efs.edu.jonkoping.se/bos_od_kulina_bana.htm Od Kulina bana i dobrijeh dana]
* [https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:33oGsDkWOzwJ:pedagoskifakultet.com.ba/wp-content/uploads/2012/04/Analiza-Povelje-Kulina-bana1.doc+&amp;hl=en&amp;gl=ba&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESi9Xz-1khOpCJphZTTSqrXN35YgCEk40QOYK1osz3e80dNQHfBWKGByhHz6Np1fSXggZ6HutQTeGqp5UjzRKmk5YcyORrylk75aonX9qverIC2RMcHywC5cIIee9_lh6WkZoYhK&amp;sig=AHIEtbQf86z5d2eOzio_M521gvoRCfu_mg https://docs.google.com/ pedagoskifakultet.com.ba/wp-content/uploads/2012/04/Analiza-Povelje-Kulina-bana1.doc]
* [http://www.bportal.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=21654%3Agodinjica-povelje-za-kulina-bana-i-dobrijeh-dana-&amp;catid=52%3Akolumne&amp;Itemid=70 &quot;Godišnjica Povelje: Za Kulina bana i dobrijeh dana&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130831143358/http://www.bportal.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=21654:godinjica-povelje-za-kulina-bana-i-dobrijeh-dana-&amp;catid=52:kolumne&amp;Itemid=70 |date=31. 8. 2013 }}, prof. dr. [[Amina Turbić-Hadžagić]], ''bportal.ba'', 28. 8. 2013.

{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija:Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija:Dubrovačka republika]]
[[Kategorija:Kontroverze srednjovjekovne bosanske historije]]</text>
      <sha1>0gkkqprk5n1uctrmwycvqty7b7fp2ii</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Željezničar Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1562</id>
    <revision>
      <id>3428425</id>
      <parentid>3426425</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T13:54:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenutni sastav */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43047" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|FK Željezničar}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1A478F
| Ime kluba                   = FK Željezničar
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Željezničar Sarajevo
| Grb                         = FK Željezničar Sarajevo.png
| veličina_grba               = 160px
| Nadimak                     = ''Željo''&lt;br&gt;''Plavi''
| Osnovan                     = [[19. septembar]] [[1921]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]]
| Konfederacija               = [[UEFA]]
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| Kapacitet                   = 13.449&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = Edis Kovačević
| Trener                      = [[Edis Mulalić]]
| Uspjesi                     = 16 trofeja
| Nacionalni kupovi           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1'''
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = Zvornička 27 &lt;br /&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica                 = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba]
| Trenutna sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2022/2023.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_t1                   = _zeljeznicar2122h
| uzorak_dr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_š1                   = 
| uzorak_č1                   = 
| lijeva ruka1                = 
| tijelo1                     = 
| desna ruka1                 = 
| šorc1                       = 0000FF
| čarape1                     = 0000FF
| opis1                       = 
| uzorak_lr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_t2                   = _zeljeznicar2122a
| uzorak_dr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_š2                   = 
| uzorak_č2                   = 
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 87CEFA
| čarape2                     = 87CEFA
| opis2                       = 
| uzorak_lr3                  = _haugesund17h
| uzorak_t3                   = _macronkimah1wrb
| uzorak_dr3                  = _haugesund17h
| uzorak_š3                   = 
| uzorak_č3                   = 
| lijeva ruka3                = FFFFFF
| tijelo3                     = FFFFFF
| desna ruka3                 = FFFFFF
| šorc3                       = FFFFFF
| čarape3                     = FFFFFF
| opis3                       = 
}}
'''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', je profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].

Osnovan je 19. septembra 1921. godine. Željezničar je jedan od najpoznatijih i najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971-72. osvaja prvu ligu Jugoslavije. 1981. godine je igrao finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984-85. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]].

Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je [[FK Sarajevo|Sarajevo]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]].

==Historija==
===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu===
Željezničar je osnovan [[15. septembar|15. septembra]] [[1921]]. godine od strane radnika ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]]. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim, klubovima Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama.

Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1.

{{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''&lt;br /&gt;U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}}

===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza===
[[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]]

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama &quot;plavi&quot; su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza.

Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički &quot;Željezničarski sportski klub&quot; nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK.

===Oduzimanje najboljih igrača===
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.&lt;ref&gt;[http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg Kako je nestalo pola Želje]&lt;/ref&gt; Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije.

===Prva titula===
[[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]]

Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku sa beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su &quot;plavi&quot; sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenačkog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman &quot;plavih&quot; je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić.

===Period poslije rata u BiH===
[[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.&lt;ref&gt;[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.is/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]&lt;/ref&gt; Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata  2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.&lt;ref&gt;[https://archive.is/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]&lt;/ref&gt; Utakmica je završena rezultatom 1:1.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]&lt;/ref&gt;

5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao &quot;Zubandan&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]&lt;/ref&gt;

U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu &lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]&lt;/ref&gt;. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]&lt;/ref&gt; i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Evropski nastupi==
Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova.

Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone &quot;plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra sa bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0.

Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija.

Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2.

Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7).

Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1.

Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu.

Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, dok je na Koševu bilo 0-1 &lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]&lt;/ref&gt;.

Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]&lt;/ref&gt;. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]&lt;/ref&gt;.

===Utakmice===
====[[UEFA Liga prvaka]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]].
| [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]
|1 {{tooltip|R|Runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
|1–2
|0–2
|1–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]].
| rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]
|0–0
|0–4
|0–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]]
|3–0
|1–0
|4–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|0–1
|0–4
|0–5
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]]
|0–1
|0–5
|0–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|1–2
|1–4
|2–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|1–2
|3–4
|4–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Evropska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
|0–2
|0–6
|0–8
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]]
|0–0
|1–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]]
|2–2
|0–0
|2–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]]
|1–0
|2–0
|3–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|2–0
|1–0
|3–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]]
|0–1
|1–2
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]]
|1–0
|2–2
|3–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]]
|0–0
|0-2
|0-2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]]
|3-1
|2-0
|5-1
||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]]
|1-2
|1-3
|2-5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|{{n/a}}
|1-3
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup UEFA]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]].
| 1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|3–0
|1–3
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2R
| align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|1–1
|2–2
|3–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3R
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]]
|1–2
|2–1
|3–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]].
|1R
| align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
| align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
|2–1
|1–1
|3–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3R
| align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
|4–0
|0–2
|4–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–0
|1–1
|3–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|0–0
|1–3
|1–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]]
|0–0
|0–1
|0–1
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]
|1–0
|3–1
|4–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]]
|4–0
|5–1
|9–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]]
|1–2
|0–7
|1–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup velesajamskih gradova]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]].
|1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|3–4
|4–5
|7–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

==== [[UEFA Intertoto kup]] ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
!
|-
| rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]].
| rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]]
|2–1
|1–2
|rowspan=3 align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|3–1
|1–1
|-
| align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
|2–2
|0–0
|-
|}

====[[Mitropa kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|4–1
|2–0
|6–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]].
|1R
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|2–2
|1–2
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]].
|1R
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|4–0
|1–1
|5–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]]
|1–1
|1–2
|2–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Stadion==
{{Glavni|Stadion Grbavica}}

Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.449 sjedećih mjesta.

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.&lt;ref&gt;https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/&lt;/ref&gt;]]

==Navijači==
Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion.

Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija &quot;The Maniacs 87&quot; |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju &quot;The Maniacs&quot;, ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe &quot;Blue Tigers&quot; i &quot;Joint Union&quot;. Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.&lt;ref&gt;[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime &quot;Braće Begić&quot;. 
Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir &quot;Dževad Begić Đilda&quot; na Grbavici]&lt;/ref&gt;

Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]],  [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi.

==Trenutni sastav==
''Posljednja izmjena: 12. august 2022.''&lt;ref&gt;{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 12. 8. 2022| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 12. 8. 2022| year = 2022| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=[[Luka Malić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Haris Hajdarević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Aleksandar Kosorić]]|poz=DF}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=[[Edin Cocalić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Sedad Subašić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Nedim Mekić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Dženan Haračić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=[[Hamza Gasal]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Tarik Karić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Vedad Muftić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=[[Semir Štilić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Benjamin Šehić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Amar Drina]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BRA|ime=[[Clarismario Santos]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=[[Dženis Beganović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Omar Beća]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Marin Galić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Stjepan Vego]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=[[Ardonis Mućaj]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=[[Ajdin Kobašević]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=BIH|ime=[[Benjamin Križevac]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=HRV|ime=[[Josip Bender]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=BIH|ime=[[Samir Bekrić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=GAN|ime=[[Joseph Amoah]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

===Igrači na posudbi===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Nikola Milićević]]|poz=GK}} (''u [[NK Stupčanica Olovo|Stupčanici]]'')
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Amar Musić]]|poz=DF}} (''u [[OFK Gradina Srebrenik|Gradini]]'')
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Edin Mujić]]|poz=MF}} (''u [[FK Goražde|Goraždu]]'')
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Uspjesi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1971–72
|-
|II mjesto
|1970–71
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1956–57, 1961–62, 1977–78
|-
|II mjesto
|1953–54
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]'''
|I mjesto
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13]]
|-
|II mjesto
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20]]
|-
|'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
|Finalista
|1980–81
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
|Pobjednik
|1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18]]
|-
|Finalista
|1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13
|-
|'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]'''
|Pobjednik
|1998, 2000, 2001
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup UEFA]]'''
|1/2 finale
|1984–85
|-
|1/4 finale
|1971–72
|-
|}

==Treneri==
{{Div col|5}}
*[[Datoteka:Sin bandera.svg|20px]] [[Adolf Šmit]] (1922–1923)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934)
*{{ZD|JUG}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935)
*{{ZD|JUG}} [[Vilim Novak]] (1935–1936)
*{{ZD|JUG}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939)
*{{ZD|JUG}} [[Dušan Marković]] (1939–1941)
*[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) 
*{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1947–1948)
*{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949)
*{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953)
*{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) 
*{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956)
*{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) 
*{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959)
*{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960)
*{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) 
*{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) 
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) 
*{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986)
*{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987)
*{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992)
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999)
*{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004)
*{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] (2006–2007)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) 
*{{ZD|SLO}} [[Miloš Kostić]] (2016)
*{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018)
*{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) 
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021)
*{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021)
*{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–danas)
{{Div col end}}

==Predsjednici kluba==
{{Div col|5}}
*Hinko Tegzeš
*Ljubo Gospodnetić
*Tadija Živković
*Drago Matulić
*Dušan Savić
*Pavle Bašić
*Ljubiša Veselinović
*Vidak Bulajić
*Halid Topić
*Josip Vranešić
*Gojko Pobrić
*Miladin Draškić
*Radoslav Škobić
*Božidar Čalović
*Omer Topuzović
*Nusret Mahić
*Hamdija Omanović
*Anto Sučić
*Nedjeljko Stipić
*Subhija Karamehić
*Božo Bevanda
*Nedžad Dizdarević
*Hajrudin Čengić
*Esad Ibrahimović
*[[Nedžad Branković]]
*Kemal Kozarić
*Redžad Ćatić
*Sabahudin Žujo
*Faruk Telibećirović
*Narcis Džumhur
*Samir Landžo
*Mladen Grubešić 
*Faruk Telibećirović
*Sabahudin Žujo
*[[Almir Gredić]] 
*Vedran Vukotić
*Senad Misimović
*Nihad Selimović
*Admir Džubur
*Samir Cerić
*Nazif Hasanbegović
*Edis Kovačević
{{Div col end}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|FK Željezničar}}
*[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba]
*[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača]
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e]
*[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }}
*[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=493&amp;Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org]

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = FK Željezničar u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]]</text>
      <sha1>3arb2unldb1hmi2updfupe4a4flqxal</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428470</id>
      <parentid>3428425</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:30:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenutni sastav */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43047" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|FK Željezničar}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1A478F
| Ime kluba                   = FK Željezničar
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Željezničar Sarajevo
| Grb                         = FK Željezničar Sarajevo.png
| veličina_grba               = 160px
| Nadimak                     = ''Željo''&lt;br&gt;''Plavi''
| Osnovan                     = [[19. septembar]] [[1921]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]]
| Konfederacija               = [[UEFA]]
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| Kapacitet                   = 13.449&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = Edis Kovačević
| Trener                      = [[Edis Mulalić]]
| Uspjesi                     = 16 trofeja
| Nacionalni kupovi           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1'''
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = Zvornička 27 &lt;br /&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica                 = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba]
| Trenutna sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2022/2023.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_t1                   = _zeljeznicar2122h
| uzorak_dr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_š1                   = 
| uzorak_č1                   = 
| lijeva ruka1                = 
| tijelo1                     = 
| desna ruka1                 = 
| šorc1                       = 0000FF
| čarape1                     = 0000FF
| opis1                       = 
| uzorak_lr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_t2                   = _zeljeznicar2122a
| uzorak_dr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_š2                   = 
| uzorak_č2                   = 
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 87CEFA
| čarape2                     = 87CEFA
| opis2                       = 
| uzorak_lr3                  = _haugesund17h
| uzorak_t3                   = _macronkimah1wrb
| uzorak_dr3                  = _haugesund17h
| uzorak_š3                   = 
| uzorak_č3                   = 
| lijeva ruka3                = FFFFFF
| tijelo3                     = FFFFFF
| desna ruka3                 = FFFFFF
| šorc3                       = FFFFFF
| čarape3                     = FFFFFF
| opis3                       = 
}}
'''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', je profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].

Osnovan je 19. septembra 1921. godine. Željezničar je jedan od najpoznatijih i najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971-72. osvaja prvu ligu Jugoslavije. 1981. godine je igrao finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984-85. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]].

Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je [[FK Sarajevo|Sarajevo]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]].

==Historija==
===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu===
Željezničar je osnovan [[15. septembar|15. septembra]] [[1921]]. godine od strane radnika ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]]. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim, klubovima Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama.

Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1.

{{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''&lt;br /&gt;U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}}

===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza===
[[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]]

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama &quot;plavi&quot; su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza.

Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički &quot;Željezničarski sportski klub&quot; nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK.

===Oduzimanje najboljih igrača===
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.&lt;ref&gt;[http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg Kako je nestalo pola Želje]&lt;/ref&gt; Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije.

===Prva titula===
[[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]]

Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku sa beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su &quot;plavi&quot; sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenačkog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman &quot;plavih&quot; je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić.

===Period poslije rata u BiH===
[[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.&lt;ref&gt;[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.is/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]&lt;/ref&gt; Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata  2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.&lt;ref&gt;[https://archive.is/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]&lt;/ref&gt; Utakmica je završena rezultatom 1:1.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]&lt;/ref&gt;

5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao &quot;Zubandan&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]&lt;/ref&gt;

U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu &lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]&lt;/ref&gt;. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]&lt;/ref&gt; i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Evropski nastupi==
Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova.

Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone &quot;plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra sa bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0.

Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija.

Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2.

Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7).

Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1.

Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu.

Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, dok je na Koševu bilo 0-1 &lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]&lt;/ref&gt;.

Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]&lt;/ref&gt;. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]&lt;/ref&gt;.

===Utakmice===
====[[UEFA Liga prvaka]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]].
| [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]
|1 {{tooltip|R|Runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
|1–2
|0–2
|1–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]].
| rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]
|0–0
|0–4
|0–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]]
|3–0
|1–0
|4–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|0–1
|0–4
|0–5
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]]
|0–1
|0–5
|0–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|1–2
|1–4
|2–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|1–2
|3–4
|4–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Evropska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
|0–2
|0–6
|0–8
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]]
|0–0
|1–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]]
|2–2
|0–0
|2–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]]
|1–0
|2–0
|3–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|2–0
|1–0
|3–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]]
|0–1
|1–2
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]]
|1–0
|2–2
|3–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]]
|0–0
|0-2
|0-2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]]
|3-1
|2-0
|5-1
||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]]
|1-2
|1-3
|2-5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|{{n/a}}
|1-3
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup UEFA]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]].
| 1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|3–0
|1–3
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2R
| align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|1–1
|2–2
|3–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3R
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]]
|1–2
|2–1
|3–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]].
|1R
| align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
| align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
|2–1
|1–1
|3–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3R
| align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
|4–0
|0–2
|4–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–0
|1–1
|3–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|0–0
|1–3
|1–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]]
|0–0
|0–1
|0–1
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]
|1–0
|3–1
|4–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]]
|4–0
|5–1
|9–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]]
|1–2
|0–7
|1–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup velesajamskih gradova]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]].
|1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|3–4
|4–5
|7–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

==== [[UEFA Intertoto kup]] ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
!
|-
| rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]].
| rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]]
|2–1
|1–2
|rowspan=3 align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|3–1
|1–1
|-
| align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
|2–2
|0–0
|-
|}

====[[Mitropa kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|4–1
|2–0
|6–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]].
|1R
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|2–2
|1–2
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]].
|1R
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|4–0
|1–1
|5–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]]
|1–1
|1–2
|2–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Stadion==
{{Glavni|Stadion Grbavica}}

Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.449 sjedećih mjesta.

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.&lt;ref&gt;https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/&lt;/ref&gt;]]

==Navijači==
Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion.

Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija &quot;The Maniacs 87&quot; |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju &quot;The Maniacs&quot;, ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe &quot;Blue Tigers&quot; i &quot;Joint Union&quot;. Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.&lt;ref&gt;[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime &quot;Braće Begić&quot;. 
Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir &quot;Dževad Begić Đilda&quot; na Grbavici]&lt;/ref&gt;

Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]],  [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi.

==Trenutni sastav==
''Posljednja izmjena: 12. august 2022.''&lt;ref&gt;{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 12. 8. 2022| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 12. 8. 2022| year = 2022| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=[[Luka Malić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Haris Hajdarević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Aleksandar Kosorić]]|poz=DF}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=[[Edin Cocalić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Sedad Subašić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Nedim Mekić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Dženan Haračić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=[[Hamza Gasal]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Tarik Karić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Vedad Muftić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=[[Semir Štilić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Benjamin Šehić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Amar Drina]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BRA|ime=[[Clarismario Santos]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=[[Dženis Beganović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Omar Beća]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Marin Galić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Stjepan Vego]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=GAN|ime=[[Joseph Amoah]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=[[Ajdin Kobašević]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=BIH|ime=[[Benjamin Križevac]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=HRV|ime=[[Josip Bender]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=BIH|ime=[[Samir Bekrić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Ardonis Mućaj]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

===Igrači na posudbi===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Nikola Milićević]]|poz=GK}} (''u [[NK Stupčanica Olovo|Stupčanici]]'')
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Amar Musić]]|poz=DF}} (''u [[OFK Gradina Srebrenik|Gradini]]'')
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Edin Mujić]]|poz=MF}} (''u [[FK Goražde|Goraždu]]'')
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Uspjesi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1971–72
|-
|II mjesto
|1970–71
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1956–57, 1961–62, 1977–78
|-
|II mjesto
|1953–54
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]'''
|I mjesto
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13]]
|-
|II mjesto
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20]]
|-
|'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
|Finalista
|1980–81
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
|Pobjednik
|1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18]]
|-
|Finalista
|1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13
|-
|'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]'''
|Pobjednik
|1998, 2000, 2001
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup UEFA]]'''
|1/2 finale
|1984–85
|-
|1/4 finale
|1971–72
|-
|}

==Treneri==
{{Div col|5}}
*[[Datoteka:Sin bandera.svg|20px]] [[Adolf Šmit]] (1922–1923)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934)
*{{ZD|JUG}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935)
*{{ZD|JUG}} [[Vilim Novak]] (1935–1936)
*{{ZD|JUG}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939)
*{{ZD|JUG}} [[Dušan Marković]] (1939–1941)
*[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) 
*{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1947–1948)
*{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949)
*{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953)
*{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) 
*{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956)
*{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) 
*{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959)
*{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960)
*{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) 
*{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) 
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) 
*{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986)
*{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987)
*{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992)
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999)
*{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004)
*{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] (2006–2007)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) 
*{{ZD|SLO}} [[Miloš Kostić]] (2016)
*{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018)
*{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) 
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021)
*{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021)
*{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–danas)
{{Div col end}}

==Predsjednici kluba==
{{Div col|5}}
*Hinko Tegzeš
*Ljubo Gospodnetić
*Tadija Živković
*Drago Matulić
*Dušan Savić
*Pavle Bašić
*Ljubiša Veselinović
*Vidak Bulajić
*Halid Topić
*Josip Vranešić
*Gojko Pobrić
*Miladin Draškić
*Radoslav Škobić
*Božidar Čalović
*Omer Topuzović
*Nusret Mahić
*Hamdija Omanović
*Anto Sučić
*Nedjeljko Stipić
*Subhija Karamehić
*Božo Bevanda
*Nedžad Dizdarević
*Hajrudin Čengić
*Esad Ibrahimović
*[[Nedžad Branković]]
*Kemal Kozarić
*Redžad Ćatić
*Sabahudin Žujo
*Faruk Telibećirović
*Narcis Džumhur
*Samir Landžo
*Mladen Grubešić 
*Faruk Telibećirović
*Sabahudin Žujo
*[[Almir Gredić]] 
*Vedran Vukotić
*Senad Misimović
*Nihad Selimović
*Admir Džubur
*Samir Cerić
*Nazif Hasanbegović
*Edis Kovačević
{{Div col end}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|FK Željezničar}}
*[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba]
*[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača]
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e]
*[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }}
*[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=493&amp;Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org]

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = FK Željezničar u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]]</text>
      <sha1>qdc8dd0s3jwu74c2w9y52nn4hawftmb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22754</id>
    <revision>
      <id>3428433</id>
      <parentid>3273015</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T16:25:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4337" xml:space="preserve">[[Datoteka:Syrmia.png|mini|Karta Srema]]
'''Srijem''' (ili '''Srem''') jest područje između rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, koje graniči na zapadu sa [[Slavonija|Slavonijom]], a proteže se od područja [[Vinkovci|Vinkovaca]] i [[Vukovar]]a do [[Zemun]]a, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između [[Hrvatska|Hrvatske]] (zapadni dio) i [[Srbija|Srbije]] (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]], istočni dio). Hrvatski dio Srijema spada pod [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemsku županiju]] sa sjedištem u [[Vukovar]]u.

== Stanovništvo ==
Od većih gradova u Srijemu se nalaze ovi gradovi:

'''U Hrvatskoj''':
*[[Ilok]] – 8.351 stanovnika
*[[Otok]] – 7.755 stanovnika
*[[Vinkovci]] – 35.912 stanovnika
*[[Vukovar]] – 31.670 stanovnika
*[[Županja]] – 16.383 stanovnika

'''U Srbiji''':
*[[Sremska Mitrovica]] – 39.041 stanovnika
*[[Ruma]] – 32.125 stanovnika
*[[Inđija]] – 26.244 stanovnika

== Historija Srijema ==
Srijem je geografski region kojeg sa sjevera i istoka omeđuje Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od [[Vukovar]]a do [[Bosut]]a, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a sa juga rijeka Sava. Na ovom području se već u [[neolit]]u razvila visoka kultura poznata pod imenom [[Vučedolska kultura]], i to u blizini Vukovara. Tu su pronađene posude od inkrustrirane [[Keramika|keramike]] u obliku [[Vukovarska golubica|golubice]]. [[Iliri]] i [[Kelti]] su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, kao i [[Rimljani]]. Iz [[Ilok]]a, rimskog [[Cuccium]]a, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz [[Sotin]]a, rimskog [[Cornacum]]a, Liberijeva ara, u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], rimskom [[Sirmium]]u i danas postoje otkopani čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva. Iz [[Zemun]]a, rimskog Taurunuma, potječu reljefi [[Herkul]]a, Libera i Libere, bronzani kipić [[Merkur (mitologija)|Merkur]]a, itd. Sav rimski sjaj nestao je tokom [[Velika seoba naroda|Velike seobe naroda]], kao i poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima. Velikim dijelom nestali su i najbolji primjerci hrvatske srednjovjekovne kulture, koja je na području Srijema naslijedila rimsku.

Srijem je bio u sastavu hrvatske države od njenih početaka sve do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] ulazi u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]] sa Srijemom i [[Boka Kotorska|Bokom Kotorskom]] u svom sastavu.

== Privreda ==
Srijem je poljoprivredni kraj sa jakom proizvodnjom [[žitarica]] i [[industrijskog bilje|industrijskog bilja]]; na pristrancima [[Fruška gora|Fruške gore]] razvijeno je [[vinogradarstvo]] (poznata iločka [[vino|vina]]). Važno je i [[stočarstvo]]. Rudno blago sastoji se od [[ugalj|uglja]] (Vrdnik) i [[cement]]nog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]].

Još jedan veliki problem su minirana područja iz rata, ali i to se polako rješava. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta [[Zagreb]] – [[Beograd]] ([[Hrvatska]] trenutno završava zadnju dionicu od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza [[Lipovac]]), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta [[Beograd]] – [[Novi Sad]]. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika [[riječna luka]] nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati [[turizam]], jača krstarenje putničkim brodovima na Dunavu (nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu, srušenih u [[NATO-vo bombardiranje Srbije 1999.|NATO-vom bombardiranju]] [[1999]]. godine. Za međunarodni zračni promet služe [[aerodrom]]i [[Osijek]] i Beograd.

== Također pogledajte ==
* [[Vukovarsko-srijemska županija]]
* [[Vojvodina]]
* [[Slavonija]]

== Literatura ==
* Miladinoviċ Jovan (December 2013). Istorija Srema. HardPress. {{ISBN|978-1-314-69554-0}}.
* Miodrag Maticki (2007). Srem kroz vijekove: slojevi kultura Fruške Gore i Srema: zbornik radova. Vukova Zadužbina. {{ISBN|978-86-902961-5-6}}.

{{Commonscat|Syrmia}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Geografija Vojvodine]]</text>
      <sha1>ky7pjsztu9wopogjw22jciagnmwuvgq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428436</id>
      <parentid>3428433</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T16:33:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Silverije premjestio je stranicu [[Srem]] na [[Srijem]] preko preusmjerenja: Korisnik Munja je ranije premjestio Srijem u Srem, bez konsenzusa na strani za razgovor.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4337" xml:space="preserve">[[Datoteka:Syrmia.png|mini|Karta Srema]]
'''Srijem''' (ili '''Srem''') jest područje između rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, koje graniči na zapadu sa [[Slavonija|Slavonijom]], a proteže se od područja [[Vinkovci|Vinkovaca]] i [[Vukovar]]a do [[Zemun]]a, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između [[Hrvatska|Hrvatske]] (zapadni dio) i [[Srbija|Srbije]] (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]], istočni dio). Hrvatski dio Srijema spada pod [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemsku županiju]] sa sjedištem u [[Vukovar]]u.

== Stanovništvo ==
Od većih gradova u Srijemu se nalaze ovi gradovi:

'''U Hrvatskoj''':
*[[Ilok]] – 8.351 stanovnika
*[[Otok]] – 7.755 stanovnika
*[[Vinkovci]] – 35.912 stanovnika
*[[Vukovar]] – 31.670 stanovnika
*[[Županja]] – 16.383 stanovnika

'''U Srbiji''':
*[[Sremska Mitrovica]] – 39.041 stanovnika
*[[Ruma]] – 32.125 stanovnika
*[[Inđija]] – 26.244 stanovnika

== Historija Srijema ==
Srijem je geografski region kojeg sa sjevera i istoka omeđuje Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od [[Vukovar]]a do [[Bosut]]a, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a sa juga rijeka Sava. Na ovom području se već u [[neolit]]u razvila visoka kultura poznata pod imenom [[Vučedolska kultura]], i to u blizini Vukovara. Tu su pronađene posude od inkrustrirane [[Keramika|keramike]] u obliku [[Vukovarska golubica|golubice]]. [[Iliri]] i [[Kelti]] su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, kao i [[Rimljani]]. Iz [[Ilok]]a, rimskog [[Cuccium]]a, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz [[Sotin]]a, rimskog [[Cornacum]]a, Liberijeva ara, u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], rimskom [[Sirmium]]u i danas postoje otkopani čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva. Iz [[Zemun]]a, rimskog Taurunuma, potječu reljefi [[Herkul]]a, Libera i Libere, bronzani kipić [[Merkur (mitologija)|Merkur]]a, itd. Sav rimski sjaj nestao je tokom [[Velika seoba naroda|Velike seobe naroda]], kao i poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima. Velikim dijelom nestali su i najbolji primjerci hrvatske srednjovjekovne kulture, koja je na području Srijema naslijedila rimsku.

Srijem je bio u sastavu hrvatske države od njenih početaka sve do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] ulazi u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]] sa Srijemom i [[Boka Kotorska|Bokom Kotorskom]] u svom sastavu.

== Privreda ==
Srijem je poljoprivredni kraj sa jakom proizvodnjom [[žitarica]] i [[industrijskog bilje|industrijskog bilja]]; na pristrancima [[Fruška gora|Fruške gore]] razvijeno je [[vinogradarstvo]] (poznata iločka [[vino|vina]]). Važno je i [[stočarstvo]]. Rudno blago sastoji se od [[ugalj|uglja]] (Vrdnik) i [[cement]]nog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]].

Još jedan veliki problem su minirana područja iz rata, ali i to se polako rješava. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta [[Zagreb]] – [[Beograd]] ([[Hrvatska]] trenutno završava zadnju dionicu od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza [[Lipovac]]), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta [[Beograd]] – [[Novi Sad]]. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika [[riječna luka]] nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati [[turizam]], jača krstarenje putničkim brodovima na Dunavu (nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu, srušenih u [[NATO-vo bombardiranje Srbije 1999.|NATO-vom bombardiranju]] [[1999]]. godine. Za međunarodni zračni promet služe [[aerodrom]]i [[Osijek]] i Beograd.

== Također pogledajte ==
* [[Vukovarsko-srijemska županija]]
* [[Vojvodina]]
* [[Slavonija]]

== Literatura ==
* Miladinoviċ Jovan (December 2013). Istorija Srema. HardPress. {{ISBN|978-1-314-69554-0}}.
* Miodrag Maticki (2007). Srem kroz vijekove: slojevi kultura Fruške Gore i Srema: zbornik radova. Vukova Zadužbina. {{ISBN|978-86-902961-5-6}}.

{{Commonscat|Syrmia}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Geografija Vojvodine]]</text>
      <sha1>ky7pjsztu9wopogjw22jciagnmwuvgq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428440</id>
      <parentid>3428436</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T16:39:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4489" xml:space="preserve">[[Datoteka:Syrmia.png|mini|Karta Srijema]]
'''Srijem''' (ili '''Srem''') jest područje između rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, koje graniči na zapadu sa [[Slavonija|Slavonijom]], a proteže se od područja [[Vinkovci|Vinkovaca]] i [[Vukovar]]a do [[Zemun]]a, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između [[Hrvatska|Hrvatske]] (zapadni dio) i [[Srbija|Srbije]] (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]], istočni dio). Hrvatski dio Srijema spada pod [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemsku županiju]] sa sjedištem u [[Vukovar]]u.

== Stanovništvo ==
Od većih gradova u Srijemu se nalaze ovi gradovi:

'''U Hrvatskoj''':
*[[Ilok]] – 8.351 stanovnika
*[[Otok]] – 7.755 stanovnika
*[[Vinkovci]] – 35.912 stanovnika
*[[Vukovar]] – 31.670 stanovnika
*[[Županja]] – 16.383 stanovnika

'''U Srbiji''':
*[[Sremska Mitrovica]] – 39.041 stanovnika
*[[Ruma]] – 32.125 stanovnika
*[[Inđija]] – 26.244 stanovnika

== Historija Srijema ==
Srijem je geografski region kojeg sa sjevera i istoka omeđuje Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od [[Vukovar]]a do [[Bosut]]a, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a sa juga rijeka Sava. Na ovom području se već u [[neolit]]u razvila visoka kultura poznata pod imenom [[Vučedolska kultura]], i to u blizini Vukovara. Tu su pronađene posude od inkrustrirane [[Keramika|keramike]] u obliku [[Vukovarska golubica|golubice]]. [[Iliri]] i [[Kelti]] su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, kao i [[Rimljani]]. Iz [[Ilok]]a, rimskog [[Cuccium]]a, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz [[Sotin]]a, rimskog [[Cornacum]]a, Liberijeva ara, u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], rimskom [[Sirmium]]u i danas postoje otkopani čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva. Iz [[Zemun]]a, rimskog Taurunuma, potječu reljefi [[Herkul]]a, Libera i Libere, bronzani kipić [[Merkur (mitologija)|Merkur]]a, itd. Sav rimski sjaj nestao je tokom [[Velika seoba naroda|Velike seobe naroda]], kao i poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima. Velikim dijelom nestali su i najbolji primjerci hrvatske srednjovjekovne kulture, koja je na području Srijema naslijedila rimsku.

Srijem je bio u sastavu hrvatske države od njenih početaka sve do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] ulazi u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]] sa Srijemom i [[Boka Kotorska|Bokom Kotorskom]] u svom sastavu.

== Privreda ==
Srijem je poljoprivredni kraj sa jakom proizvodnjom [[žitarica]] i [[industrijskog bilje|industrijskog bilja]]; na pristrancima [[Fruška gora|Fruške gore]] razvijeno je [[vinogradarstvo]] (poznata iločka [[vino|vina]]). Važno je i [[stočarstvo]]. Rudno blago sastoji se od [[ugalj|uglja]] (Vrdnik) i [[cement]]nog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]].

Još jedan veliki problem su minirana područja iz rata, ali i to se polako rješava. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta [[Zagreb]] – [[Beograd]] ([[Hrvatska]] trenutno završava zadnju dionicu od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza [[Lipovac]]), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta [[Beograd]] – [[Novi Sad]]. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika [[riječna luka]] nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati [[turizam]], jača krstarenje putničkim brodovima na Dunavu (nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu, srušenih u [[NATO-vo bombardiranje Srbije 1999.|NATO-vom bombardiranju]] [[1999]]. godine. Za međunarodni zračni promet služe [[aerodrom]]i [[Osijek]] i Beograd.

== Također pogledajte ==
* [[Vukovarsko-srijemska županija]]
* [[Vojvodina]]
* [[Slavonija]]

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57628 Srijem u enciklopediji Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“]

== Literatura ==
* Miladinoviċ Jovan (December 2013). Istorija Srema. HardPress. {{ISBN|978-1-314-69554-0}}.
* Miodrag Maticki (2007). Srem kroz vijekove: slojevi kultura Fruške Gore i Srema: zbornik radova. Vukova Zadužbina. {{ISBN|978-86-902961-5-6}}.

{{Commonscat|Syrmia}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Geografija Vojvodine]]</text>
      <sha1>fbotj5ezr1e2saqh6nxy2so3h1ynizy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428441</id>
      <parentid>3428440</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:28:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>AnToni premjestio je stranicu [[Srijem]] na [[Srem]] preko preusmjerenja: Nepotreno na Srijem! Ime je ime</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4489" xml:space="preserve">[[Datoteka:Syrmia.png|mini|Karta Srijema]]
'''Srijem''' (ili '''Srem''') jest područje između rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, koje graniči na zapadu sa [[Slavonija|Slavonijom]], a proteže se od područja [[Vinkovci|Vinkovaca]] i [[Vukovar]]a do [[Zemun]]a, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između [[Hrvatska|Hrvatske]] (zapadni dio) i [[Srbija|Srbije]] (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]], istočni dio). Hrvatski dio Srijema spada pod [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemsku županiju]] sa sjedištem u [[Vukovar]]u.

== Stanovništvo ==
Od većih gradova u Srijemu se nalaze ovi gradovi:

'''U Hrvatskoj''':
*[[Ilok]] – 8.351 stanovnika
*[[Otok]] – 7.755 stanovnika
*[[Vinkovci]] – 35.912 stanovnika
*[[Vukovar]] – 31.670 stanovnika
*[[Županja]] – 16.383 stanovnika

'''U Srbiji''':
*[[Sremska Mitrovica]] – 39.041 stanovnika
*[[Ruma]] – 32.125 stanovnika
*[[Inđija]] – 26.244 stanovnika

== Historija Srijema ==
Srijem je geografski region kojeg sa sjevera i istoka omeđuje Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od [[Vukovar]]a do [[Bosut]]a, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a sa juga rijeka Sava. Na ovom području se već u [[neolit]]u razvila visoka kultura poznata pod imenom [[Vučedolska kultura]], i to u blizini Vukovara. Tu su pronađene posude od inkrustrirane [[Keramika|keramike]] u obliku [[Vukovarska golubica|golubice]]. [[Iliri]] i [[Kelti]] su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, kao i [[Rimljani]]. Iz [[Ilok]]a, rimskog [[Cuccium]]a, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz [[Sotin]]a, rimskog [[Cornacum]]a, Liberijeva ara, u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], rimskom [[Sirmium]]u i danas postoje otkopani čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva. Iz [[Zemun]]a, rimskog Taurunuma, potječu reljefi [[Herkul]]a, Libera i Libere, bronzani kipić [[Merkur (mitologija)|Merkur]]a, itd. Sav rimski sjaj nestao je tokom [[Velika seoba naroda|Velike seobe naroda]], kao i poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima. Velikim dijelom nestali su i najbolji primjerci hrvatske srednjovjekovne kulture, koja je na području Srijema naslijedila rimsku.

Srijem je bio u sastavu hrvatske države od njenih početaka sve do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] ulazi u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]] sa Srijemom i [[Boka Kotorska|Bokom Kotorskom]] u svom sastavu.

== Privreda ==
Srijem je poljoprivredni kraj sa jakom proizvodnjom [[žitarica]] i [[industrijskog bilje|industrijskog bilja]]; na pristrancima [[Fruška gora|Fruške gore]] razvijeno je [[vinogradarstvo]] (poznata iločka [[vino|vina]]). Važno je i [[stočarstvo]]. Rudno blago sastoji se od [[ugalj|uglja]] (Vrdnik) i [[cement]]nog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]].

Još jedan veliki problem su minirana područja iz rata, ali i to se polako rješava. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta [[Zagreb]] – [[Beograd]] ([[Hrvatska]] trenutno završava zadnju dionicu od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza [[Lipovac]]), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta [[Beograd]] – [[Novi Sad]]. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika [[riječna luka]] nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati [[turizam]], jača krstarenje putničkim brodovima na Dunavu (nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu, srušenih u [[NATO-vo bombardiranje Srbije 1999.|NATO-vom bombardiranju]] [[1999]]. godine. Za međunarodni zračni promet služe [[aerodrom]]i [[Osijek]] i Beograd.

== Također pogledajte ==
* [[Vukovarsko-srijemska županija]]
* [[Vojvodina]]
* [[Slavonija]]

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57628 Srijem u enciklopediji Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“]

== Literatura ==
* Miladinoviċ Jovan (December 2013). Istorija Srema. HardPress. {{ISBN|978-1-314-69554-0}}.
* Miodrag Maticki (2007). Srem kroz vijekove: slojevi kultura Fruške Gore i Srema: zbornik radova. Vukova Zadužbina. {{ISBN|978-86-902961-5-6}}.

{{Commonscat|Syrmia}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Geografija Vojvodine]]</text>
      <sha1>fbotj5ezr1e2saqh6nxy2so3h1ynizy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428448</id>
      <parentid>3428441</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:33:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Koje &quot;hrvatske države&quot;?</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4500" xml:space="preserve">[[Datoteka:Syrmia.png|mini|Karta Srijema]]
'''Srijem''' (ili '''Srem''') jest područje između rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, koje graniči na zapadu sa [[Slavonija|Slavonijom]], a proteže se od područja [[Vinkovci|Vinkovaca]] i [[Vukovar]]a do [[Zemun]]a, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između [[Hrvatska|Hrvatske]] (zapadni dio) i [[Srbija|Srbije]] (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]], istočni dio). Hrvatski dio Srijema spada pod [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemsku županiju]] sa sjedištem u [[Vukovar]]u.

== Stanovništvo ==
Od većih gradova u Srijemu se nalaze ovi gradovi:

'''U Hrvatskoj''':
*[[Ilok]] – 8.351 stanovnika
*[[Otok]] – 7.755 stanovnika
*[[Vinkovci]] – 35.912 stanovnika
*[[Vukovar]] – 31.670 stanovnika
*[[Županja]] – 16.383 stanovnika

'''U Srbiji''':
*[[Sremska Mitrovica]] – 39.041 stanovnika
*[[Ruma]] – 32.125 stanovnika
*[[Inđija]] – 26.244 stanovnika

== Historija Srijema ==
Srijem je geografski region kojeg sa sjevera i istoka omeđuje Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od [[Vukovar]]a do [[Bosut]]a, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a sa juga rijeka Sava. Na ovom području se već u [[neolit]]u razvila visoka kultura poznata pod imenom [[Vučedolska kultura]], i to u blizini Vukovara. Tu su pronađene posude od inkrustrirane [[Keramika|keramike]] u obliku [[Vukovarska golubica|golubice]]. [[Iliri]] i [[Kelti]] su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, kao i [[Rimljani]]. Iz [[Ilok]]a, rimskog [[Cuccium]]a, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz [[Sotin]]a, rimskog [[Cornacum]]a, Liberijeva ara, u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], rimskom [[Sirmium]]u i danas postoje otkopani čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva. Iz [[Zemun]]a, rimskog Taurunuma, potječu reljefi [[Herkul]]a, Libera i Libere, bronzani kipić [[Merkur (mitologija)|Merkur]]a, itd. Sav rimski sjaj nestao je tokom [[Velika seoba naroda|Velike seobe naroda]], kao i poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima. Velikim dijelom nestali su i najbolji primjerci hrvatske srednjovjekovne kulture, koja je na području Srijema naslijedila rimsku.

Srijem je bio u sastavu područja danasnje Hrvatske od njenih početaka sve do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] ulazi u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]] sa Srijemom i [[Boka Kotorska|Bokom Kotorskom]] u svom sastavu.

== Privreda ==
Srijem je poljoprivredni kraj sa jakom proizvodnjom [[žitarica]] i [[industrijskog bilje|industrijskog bilja]]; na pristrancima [[Fruška gora|Fruške gore]] razvijeno je [[vinogradarstvo]] (poznata iločka [[vino|vina]]). Važno je i [[stočarstvo]]. Rudno blago sastoji se od [[ugalj|uglja]] (Vrdnik) i [[cement]]nog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]].

Još jedan veliki problem su minirana područja iz rata, ali i to se polako rješava. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta [[Zagreb]] – [[Beograd]] ([[Hrvatska]] trenutno završava zadnju dionicu od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza [[Lipovac]]), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta [[Beograd]] – [[Novi Sad]]. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika [[riječna luka]] nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati [[turizam]], jača krstarenje putničkim brodovima na Dunavu (nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu, srušenih u [[NATO-vo bombardiranje Srbije 1999.|NATO-vom bombardiranju]] [[1999]]. godine. Za međunarodni zračni promet služe [[aerodrom]]i [[Osijek]] i Beograd.

== Također pogledajte ==
* [[Vukovarsko-srijemska županija]]
* [[Vojvodina]]
* [[Slavonija]]

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57628 Srijem u enciklopediji Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“]

== Literatura ==
* Miladinoviċ Jovan (December 2013). Istorija Srema. HardPress. {{ISBN|978-1-314-69554-0}}.
* Miodrag Maticki (2007). Srem kroz vijekove: slojevi kultura Fruške Gore i Srema: zbornik radova. Vukova Zadužbina. {{ISBN|978-86-902961-5-6}}.

{{Commonscat|Syrmia}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Geografija Vojvodine]]</text>
      <sha1>tktbeqiyspa5zuk8cv3r2r2ge93pvdc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428449</id>
      <parentid>3428448</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:35:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija Srijema */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4502" xml:space="preserve">[[Datoteka:Syrmia.png|mini|Karta Srijema]]
'''Srijem''' (ili '''Srem''') jest područje između rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, koje graniči na zapadu sa [[Slavonija|Slavonijom]], a proteže se od područja [[Vinkovci|Vinkovaca]] i [[Vukovar]]a do [[Zemun]]a, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između [[Hrvatska|Hrvatske]] (zapadni dio) i [[Srbija|Srbije]] (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]], istočni dio). Hrvatski dio Srijema spada pod [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemsku županiju]] sa sjedištem u [[Vukovar]]u.

== Stanovništvo ==
Od većih gradova u Srijemu se nalaze ovi gradovi:

'''U Hrvatskoj''':
*[[Ilok]] – 8.351 stanovnika
*[[Otok]] – 7.755 stanovnika
*[[Vinkovci]] – 35.912 stanovnika
*[[Vukovar]] – 31.670 stanovnika
*[[Županja]] – 16.383 stanovnika

'''U Srbiji''':
*[[Sremska Mitrovica]] – 39.041 stanovnika
*[[Ruma]] – 32.125 stanovnika
*[[Inđija]] – 26.244 stanovnika

== Historija Srijema ==
Srijem je geografski region kojeg sa sjevera i istoka omeđuje Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od [[Vukovar]]a do [[Bosut]]a, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a sa juga rijeka Sava. Na ovom području se već u [[neolit]]u razvila visoka kultura poznata pod imenom [[Vučedolska kultura]], i to u blizini Vukovara. Tu su pronađene posude od inkrustrirane [[Keramika|keramike]] u obliku [[Vukovarska golubica|golubice]]. [[Iliri]] i [[Kelti]] su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, kao i [[Rimljani]]. Iz [[Ilok]]a, rimskog [[Cuccium]]a, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz [[Sotin]]a, rimskog [[Cornacum]]a, Liberijeva ara, u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], rimskom [[Sirmium]]u i danas postoje otkopani čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva. Iz [[Zemun]]a, rimskog Taurunuma, potječu reljefi [[Herkul]]a, Libera i Libere, bronzani kipić [[Merkur (mitologija)|Merkur]]a, itd. Sav rimski sjaj nestao je tokom [[Velika seoba naroda|Velike seobe naroda]], kao i poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima. Velikim dijelom nestali su i najbolji primjerci hrvatske srednjovjekovne kulture, koja je na području Srijema naslijedila rimsku.

Dijelovi Srijema su bili u sastavu područja današnje Hrvatske od njenih sve do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] ulazi u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]] sa Srijemom i [[Boka Kotorska|Bokom Kotorskom]] u svom sastavu.

== Privreda ==
Srijem je poljoprivredni kraj sa jakom proizvodnjom [[žitarica]] i [[industrijskog bilje|industrijskog bilja]]; na pristrancima [[Fruška gora|Fruške gore]] razvijeno je [[vinogradarstvo]] (poznata iločka [[vino|vina]]). Važno je i [[stočarstvo]]. Rudno blago sastoji se od [[ugalj|uglja]] (Vrdnik) i [[cement]]nog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]].

Još jedan veliki problem su minirana područja iz rata, ali i to se polako rješava. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta [[Zagreb]] – [[Beograd]] ([[Hrvatska]] trenutno završava zadnju dionicu od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza [[Lipovac]]), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta [[Beograd]] – [[Novi Sad]]. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika [[riječna luka]] nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati [[turizam]], jača krstarenje putničkim brodovima na Dunavu (nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu, srušenih u [[NATO-vo bombardiranje Srbije 1999.|NATO-vom bombardiranju]] [[1999]]. godine. Za međunarodni zračni promet služe [[aerodrom]]i [[Osijek]] i Beograd.

== Također pogledajte ==
* [[Vukovarsko-srijemska županija]]
* [[Vojvodina]]
* [[Slavonija]]

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57628 Srijem u enciklopediji Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“]

== Literatura ==
* Miladinoviċ Jovan (December 2013). Istorija Srema. HardPress. {{ISBN|978-1-314-69554-0}}.
* Miodrag Maticki (2007). Srem kroz vijekove: slojevi kultura Fruške Gore i Srema: zbornik radova. Vukova Zadužbina. {{ISBN|978-86-902961-5-6}}.

{{Commonscat|Syrmia}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Geografija Vojvodine]]</text>
      <sha1>3704ezh0gna56ha6ji5kazo6u2759jv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428450</id>
      <parentid>3428449</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:39:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4285" xml:space="preserve">[[Datoteka:Syrmia.png|mini|Karta Srijema]]
'''Srijem''' (ili '''Srem''') jest područje između rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, koje graniči na zapadu sa [[Slavonija|Slavonijom]], a proteže se od područja [[Vinkovci|Vinkovaca]] i [[Vukovar]]a do [[Zemun]]a, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između [[Hrvatska|Hrvatske]] (zapadni dio) i [[Srbija|Srbije]] u sastavu [[Vojvodina|Vojvodine]], istočni dio. Hrvatski dio Srijema spada pod [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemsku županiju]] sa sjedištem u [[Vukovar]]u.

== Stanovništvo ==
Gradovi i općine u Srijemu su:

'''U Hrvatskoj''':
*[[Ilok]] – 8.351 stanovnika
*[[Otok]] – 7.755 stanovnika
*[[Vinkovci]] – 35.912 stanovnika
*[[Vukovar]] – 31.670 stanovnika
*[[Županja]] – 16.383 stanovnika

'''U Srbiji''':
*[[Sremska Mitrovica]] – 39.041 stanovnika
*[[Ruma]] – 32.125 stanovnika
*[[Inđija]] – 26.244 stanovnika

== Historija Srijema ==
Srijem je geografski region kojeg sa sjevera i istoka omeđuje Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od [[Vukovar]]a do [[Bosut]]a, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a sa juga rijeka Sava. Na ovom području se već u [[neolit]]u razvila visoka kultura poznata pod imenom [[Vučedolska kultura]], i to u blizini Vukovara. Tu su pronađene posude od inkrustrirane [[Keramika|keramike]] u obliku [[Vukovarska golubica|golubice]]. [[Iliri]] i [[Kelti]] su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, kao i [[Rimljani]]. Iz [[Ilok]]a, rimskog [[Cuccium]]a, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz [[Sotin]]a, rimskog [[Cornacum]]a, Liberijeva ara, u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], rimskom [[Sirmium]]u i danas postoje otkopani čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva. Iz [[Zemun]]a, rimskog Taurunuma, potječu reljefi [[Herkul]]a, Libera i Libere, bronzani kipić [[Merkur (mitologija)|Merkur]]a. Sav rimski sjaj nestao je tokom [[Velika seoba naroda|Velike seobe naroda]], kao i poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima.

Dijelovi Srijema su bili u sastavu područja današnje Hrvatske do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] ulazi u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]] sa Srijemom i [[Boka Kotorska|Bokom Kotorskom]] u svom sastavu.

== Privreda ==
Srijem je poljoprivredni kraj sa jakom proizvodnjom [[žitarica]] i [[industrijskog bilje|industrijskog bilja]]; na pristrancima [[Fruška gora|Fruške gore]] razvijeno je [[vinogradarstvo]] (poznata iločka [[vino|vina]]). Važno je i [[stočarstvo]]. Rudno blago sastoji se od [[ugalj|uglja]] (Vrdnik) i [[cement]]nog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]].

Veliki problem su minirana područja iz rata. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i autocesta [[Zagreb]] – [[Beograd]]. [[Hrvatska]] trenutno završava zadnju dionicu od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza [[Lipovac]]), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta [[Beograd]] – [[Novi Sad]]. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika [[riječna luka]] nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati [[turizam]], jača krstarenje putničkim brodovima na Dunavu (nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu, srušenih u [[NATO-vo bombardiranje Srbije 1999.|NATO-vom bombardiranju]] 1999. godine. Za međunarodni zračni promet služe [[aerodrom]]i [[Osijek]] i Beograd.

== Također pogledajte ==
* [[Vukovarsko-srijemska županija]]
* [[Vojvodina]]
* [[Slavonija]]

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57628 Srijem u enciklopediji Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“]

== Literatura ==
* Miladinoviċ Jovan (December 2013). Istorija Srema. HardPress. {{ISBN|978-1-314-69554-0}}.
* Miodrag Maticki (2007). Srem kroz vijekove: slojevi kultura Fruške Gore i Srema: zbornik radova. Vukova Zadužbina. {{ISBN|978-86-902961-5-6}}.

{{Commonscat|Syrmia}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Geografija Vojvodine]]</text>
      <sha1>e68tl7rg1dlsxd4mo49g4r3mqs8mvg1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428453</id>
      <parentid>3428450</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:45:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija Srijema */ Srijemska Mitrovica?</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4281" xml:space="preserve">[[Datoteka:Syrmia.png|mini|Karta Srijema]]
'''Srijem''' (ili '''Srem''') jest područje između rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, koje graniči na zapadu sa [[Slavonija|Slavonijom]], a proteže se od područja [[Vinkovci|Vinkovaca]] i [[Vukovar]]a do [[Zemun]]a, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između [[Hrvatska|Hrvatske]] (zapadni dio) i [[Srbija|Srbije]] u sastavu [[Vojvodina|Vojvodine]], istočni dio. Hrvatski dio Srijema spada pod [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemsku županiju]] sa sjedištem u [[Vukovar]]u.

== Stanovništvo ==
Gradovi i općine u Srijemu su:

'''U Hrvatskoj''':
*[[Ilok]] – 8.351 stanovnika
*[[Otok]] – 7.755 stanovnika
*[[Vinkovci]] – 35.912 stanovnika
*[[Vukovar]] – 31.670 stanovnika
*[[Županja]] – 16.383 stanovnika

'''U Srbiji''':
*[[Sremska Mitrovica]] – 39.041 stanovnika
*[[Ruma]] – 32.125 stanovnika
*[[Inđija]] – 26.244 stanovnika

== Historija Srijema ==
Srijem je geografski region kojeg sa sjevera i istoka omeđuje Dunav, sa zapada linija koja ide okomito od [[Vukovar]]a do [[Bosut]]a, pa njegovim tokom do ušća u Savu, a sa juga rijeka Sava. Na ovom području se već u [[neolit]]u razvila visoka kultura poznata pod imenom [[Vučedolska kultura]], i to u blizini Vukovara. Tu su pronađene posude od inkrustrirane [[Keramika|keramike]] u obliku [[Vukovarska golubica|golubice]]. [[Iliri]] i [[Kelti]] su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, kao i [[Rimljani]]. Iz [[Ilok]]a, rimskog [[Cuccium]]a, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz [[Sotin]]a, rimskog [[Cornacum]]a, Liberijeva ara, u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]], rimskom [[Sirmium]]u i danas postoje otkopani čitavi kompleksi ostataka rimskog graditeljstva. Iz [[Zemun]]a, rimskog Taurunuma, potječu reljefi [[Herkul]]a, Libera i Libere, bronzani kipić [[Merkur (mitologija)|Merkur]]a. Sav rimski sjaj nestao je tokom [[Velika seoba naroda|Velike seobe naroda]], kao i poslije u mongolskoj najezdi i u turskim ratovima.

Dijelovi Srijema su bili u sastavu područja današnje Hrvatske do 1918. (izuzev perioda osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] ulazi u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]] sa Srijemom i [[Boka Kotorska|Bokom Kotorskom]] u svom sastavu.

== Privreda ==
Srijem je poljoprivredni kraj sa jakom proizvodnjom [[žitarica]] i [[industrijskog bilje|industrijskog bilja]]; na pristrancima [[Fruška gora|Fruške gore]] razvijeno je [[vinogradarstvo]] (poznata iločka [[vino|vina]]). Važno je i [[stočarstvo]]. Rudno blago sastoji se od [[ugalj|uglja]] (Vrdnik) i [[cement]]nog lapora (Beočin). U okolini Vukovara i Vinkovaca nalaze se ležišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]].

Veliki problem su minirana područja iz rata. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i autocesta [[Zagreb]] – [[Beograd]]. [[Hrvatska]] trenutno završava zadnju dionicu od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza [[Lipovac]]), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta [[Beograd]] – [[Novi Sad]]. Još jedna od važnih saobraćajnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Velika [[riječna luka]] nalazi se u Vukovaru (za robni i putnički promet). Također se ponovno počinje razvijati [[turizam]], jača krstarenje putničkim brodovima na Dunavu (nakon što su uklonjeni ostaci srušenih mostova u Novom Sadu, srušenih u [[NATO-vo bombardiranje Srbije 1999.|NATO-vom bombardiranju]] 1999. godine. Za međunarodni zračni promet služe [[aerodrom]]i [[Osijek]] i Beograd.

== Također pogledajte ==
* [[Vukovarsko-srijemska županija]]
* [[Vojvodina]]
* [[Slavonija]]

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57628 Srijem u enciklopediji Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“]

== Literatura ==
* Miladinoviċ Jovan (December 2013). Istorija Srema. HardPress. {{ISBN|978-1-314-69554-0}}.
* Miodrag Maticki (2007). Srem kroz vijekove: slojevi kultura Fruške Gore i Srema: zbornik radova. Vukova Zadužbina. {{ISBN|978-86-902961-5-6}}.

{{Commonscat|Syrmia}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Geografija Vojvodine]]</text>
      <sha1>9fyw0m3kd1lr7tccold0hwu72wg3y5n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ilok</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22831</id>
    <revision>
      <id>3428434</id>
      <parentid>3175837</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T16:30:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8950" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Ilok
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Ilok
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Ilok-Apr09.JPG
|opis_slike          = Ilok, centar
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = Ilokz.gif
|grb                 = Ilokg.gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|20px|border]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 45| širina_minuta = 13| širina_sekundi = 19| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 19| dužina_minuta = 22| dužina_sekundi = 31| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 110
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 129.46
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 6767
|stanovništvo grad                        = 5072 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 52.27
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Marina Budimir
|gradonačelnik stranka                    = nezavisni
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 32236
|pozivni broj                             = (+385) 32
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.ilok.hr/ Grad Ilok]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Crkva sv Ivana Kapistrana Ilok 221208.jpg|mini|280px|Ilok, rimokatolička crkva &quot;Sv. Ivan Kapistran&quot;]]
'''Ilok''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].

==Geografski položaj==

Ilok je najistočnije naselje u Hrvatskoj; nalazi se u zapadnom [[Srijem]]u. Korodinate najistočnije tačke Hrvatske su: {{Coord|45|12|00|N|19|27|00|E|}}.

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Vukovar]].

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ilok)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ilok)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Ilok je imao 6.767 stanovnika, od čega u samom Iloku 5.072.

=== Grad Ilok ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 5.954 || 7.040 || 6.547 || 7.699 || 7.865 || 8.451 || 9.130 || 9.458 || 8.839 || 9.280 || 10.049 || 10.449 || 9.891 || 9.748 || 8.351 || 6.767
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine [[Vukovar]].''&lt;/small&gt;

=== Ilok (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 3.110 || 3.776 || 3.489 || 4.288 || 4.387 || 4.856 || 5.475 || 5.809 || 5.361 || 5.696 || 6.193 || 6.683 || 6.700 || 6.775 || 5.897 || 5.072
|-
|}

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vukovar)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vukovar)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ilok je imalo 6.775 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Ilok
|-
| [[1991]]. 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 6,775
| label1 = [[Hrvati]] 4,248
| value1 = 62.70
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovaci]] 1,157
| value2 = 17.07
| color2 = #9966CC
| label3 = [[Srbi]] 484
| value3 = 7.14
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Jugoslaveni]] 474
| value4 = 6.99
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Mađari]] 105
| value5 = 1.54
| color5 = #665D1E
| label6 = [[Rusini]] 28
| value6 = 0.41
| color6 = #00416A
| label7 = [[Albanci]] 10
| value7 = 0.14
| color7 = #4B3621
| label8 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 10
| value8 = 0.14
| color8 = #228B22
| label9 = [[Makedonci]] 9
| value9 = 0.13
| color9 = #FF7E00
| label10 = [[Crnogorci]] 8
| value10 = 0.11
| color10 = #C19A6B
| label11 = [[Nijemci]] 5
| value11 = 0.07
| color11 = #BDB76B
| label12 = [[Česi]] 2
| value12 = 0.02
| color12 = #B94E48
| label13 = [[Slovenci]] 2
| value13 = 0.02
| color13 = #FF55A3
| label14 = [[Ukrajinci]] 1
| value14 = 0.01
| color14 = #7FFF00
| label15 = ostali 2
| value15 = 0.02
| color15 = #FFBF00
| label16 = neopredijeljeni 145
| value16 = 2.14
| color16 = #C154C1
| label17 = region. opr. 7
| value17 = 0.10
| color17 = #66424D
| label18 = nepoznato 78
| value18 = 1.15
| color18 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Ilok
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 4,856
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 2,729
| value1 = 56.19
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovački jezik|Slovački]] 840
| value2 = 17.29
| color2 = #9966CC
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 571
| value3 = 11.75
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Srpski jezik|Srpski]] 448
| value4 = 9.22
| color4 = #FF0000
| label5 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 254
| value5 = 5.23
| color5 = #665D1E
| label6 = [[Češki jezik|Češki]] 7
| value6 = 0.14
| color6 = #B94E48
| label7 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 5
| value7 = 0.10
| color7 = #00416A
| label8 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 1
| value8 = 0.02
| color8 = #FF55A3
| label9 = ostali 1
| value9 = 0.02
| color9 = #A2A2D0
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=total: 4,856
| label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 3,325
| value1 = 68.47
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Luteranizam|Luterani]] 646
| value2 = 13.30
| color2 = #551B8C
| label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 450
| value3 = 9.26
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Judaizam|Jevreji]] 213
| value4 = 4.38
| color4 = #FFBF00
| label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 204
| value5 = 4.20
| color5 = #84DE02
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 16
| value6 = 0.32
| color6 = #592720
| label7 = ostali 2
| value7 = 0.04
| color7 = #A2A2D0
| label8 = -
| value8 = -
| color8 = -
| label9 = -
| value9 = -
| color9 = -
}} 
|}

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;

File:Ilok Town hall.JPG|zgrada gradske uprave
File:Ilok s brijega 221208.jpg|pogled na Ilok sa brijega
File:Ilok-2.JPG|gradski detalj
File:Ilok.JPG|dvorac
File:Ilok Principovac.jpg|''Principovac''
File:Ilok-Festung-Apr09.JPG|tvrđava
File:Lucka uprava Ilok 221208.jpg|lučka uprava
File:Danube Ilok2-2009.JPG|obala [[Dunav]]a
File:Ilok spomenici 1 221208.jpg|spomenik

&lt;/gallery&gt;

{{Široka slika|Ilok pogled na Dunav.jpg|905px|Ilok, pogled na [[Dunav]] i [[Bačka|Bačku]]}}

==Geografske odrednice Hrvatske==

{{Geografska lokacija
|Centar     = &lt;big&gt;''''''&lt;/big&gt;
|Sjever     = '''[[Žabnik (Sveti Martin na Muri)|Žabnik]]'''
|Istok      = '''Ilok'''
|Jug        = '''[[Palagruža (Komiža)|Palagruža]]'''
|Zapad      = '''[[Bašanija]]'''
}}

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Ilok}}
{{Vukovarsko-srijemska županija}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
[[Kategorija:Ilok|*]]
[[Kategorija:Naselja na Dunavu]]</text>
      <sha1>b0yqwdun2yxi9sszjj2ls3k8aka8stj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428451</id>
      <parentid>3428434</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:41:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8869" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Ilok
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Ilok
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Ilok-Apr09.JPG
|opis_slike          = Ilok, centar
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = Ilokz.gif
|grb                 = Ilokg.gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|20px|border]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 45| širina_minuta = 13| širina_sekundi = 19| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 19| dužina_minuta = 22| dužina_sekundi = 31| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 110
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 129.46
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 6767
|stanovništvo grad                        = 5072 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 52.27
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Marina Budimir
|gradonačelnik stranka                    = nezavisni
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 32236
|pozivni broj                             = (+385) 32
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.ilok.hr/ Grad Ilok]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Crkva sv Ivana Kapistrana Ilok 221208.jpg|mini|280px|Ilok, rimokatolička crkva &quot;Sv. Ivan Kapistran&quot;]]
'''Ilok''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].

==Geografski položaj==

Ilok je najistočnije naselje u Hrvatskoj; nalazi se u zapadnom [[Srijem]]u.

==Historija==
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Vukovar]].

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ilok)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ilok)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Ilok je imao 6.767 stanovnika, od čega u samom Iloku 5.072.

=== Grad Ilok ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 5.954 || 7.040 || 6.547 || 7.699 || 7.865 || 8.451 || 9.130 || 9.458 || 8.839 || 9.280 || 10.049 || 10.449 || 9.891 || 9.748 || 8.351 || 6.767
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine [[Vukovar]].''&lt;/small&gt;

=== Ilok (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 3.110 || 3.776 || 3.489 || 4.288 || 4.387 || 4.856 || 5.475 || 5.809 || 5.361 || 5.696 || 6.193 || 6.683 || 6.700 || 6.775 || 5.897 || 5.072
|-
|}

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vukovar)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vukovar)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ilok je imalo 6.775 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Ilok
|-
| [[1991]]. 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 6,775
| label1 = [[Hrvati]] 4,248
| value1 = 62.70
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovaci]] 1,157
| value2 = 17.07
| color2 = #9966CC
| label3 = [[Srbi]] 484
| value3 = 7.14
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Jugoslaveni]] 474
| value4 = 6.99
| color4 = #8B008B
| label5 = [[Mađari]] 105
| value5 = 1.54
| color5 = #665D1E
| label6 = [[Rusini]] 28
| value6 = 0.41
| color6 = #00416A
| label7 = [[Albanci]] 10
| value7 = 0.14
| color7 = #4B3621
| label8 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 10
| value8 = 0.14
| color8 = #228B22
| label9 = [[Makedonci]] 9
| value9 = 0.13
| color9 = #FF7E00
| label10 = [[Crnogorci]] 8
| value10 = 0.11
| color10 = #C19A6B
| label11 = [[Nijemci]] 5
| value11 = 0.07
| color11 = #BDB76B
| label12 = [[Česi]] 2
| value12 = 0.02
| color12 = #B94E48
| label13 = [[Slovenci]] 2
| value13 = 0.02
| color13 = #FF55A3
| label14 = [[Ukrajinci]] 1
| value14 = 0.01
| color14 = #7FFF00
| label15 = ostali 2
| value15 = 0.02
| color15 = #FFBF00
| label16 = neopredijeljeni 145
| value16 = 2.14
| color16 = #C154C1
| label17 = region. opr. 7
| value17 = 0.10
| color17 = #66424D
| label18 = nepoznato 78
| value18 = 1.15
| color18 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Ilok
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 4,856
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 2,729
| value1 = 56.19
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovački jezik|Slovački]] 840
| value2 = 17.29
| color2 = #9966CC
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 571
| value3 = 11.75
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Srpski jezik|Srpski]] 448
| value4 = 9.22
| color4 = #FF0000
| label5 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 254
| value5 = 5.23
| color5 = #665D1E
| label6 = [[Češki jezik|Češki]] 7
| value6 = 0.14
| color6 = #B94E48
| label7 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 5
| value7 = 0.10
| color7 = #00416A
| label8 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 1
| value8 = 0.02
| color8 = #FF55A3
| label9 = ostali 1
| value9 = 0.02
| color9 = #A2A2D0
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=total: 4,856
| label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 3,325
| value1 = 68.47
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Luteranizam|Luterani]] 646
| value2 = 13.30
| color2 = #551B8C
| label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 450
| value3 = 9.26
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Judaizam|Jevreji]] 213
| value4 = 4.38
| color4 = #FFBF00
| label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 204
| value5 = 4.20
| color5 = #84DE02
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 16
| value6 = 0.32
| color6 = #592720
| label7 = ostali 2
| value7 = 0.04
| color7 = #A2A2D0
| label8 = -
| value8 = -
| color8 = -
| label9 = -
| value9 = -
| color9 = -
}} 
|}

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;

File:Ilok Town hall.JPG|zgrada gradske uprave
File:Ilok s brijega 221208.jpg|pogled na Ilok sa brijega
File:Ilok-2.JPG|gradski detalj
File:Ilok.JPG|dvorac
File:Ilok Principovac.jpg|''Principovac''
File:Ilok-Festung-Apr09.JPG|tvrđava
File:Lucka uprava Ilok 221208.jpg|lučka uprava
File:Danube Ilok2-2009.JPG|obala [[Dunav]]a
File:Ilok spomenici 1 221208.jpg|spomenik

&lt;/gallery&gt;

{{Široka slika|Ilok pogled na Dunav.jpg|905px|Ilok, pogled na [[Dunav]] i [[Bačka|Bačku]]}}

==Geografske odrednice Hrvatske==

{{Geografska lokacija
|Centar     = &lt;big&gt;''''''&lt;/big&gt;
|Sjever     = '''[[Žabnik (Sveti Martin na Muri)|Žabnik]]'''
|Istok      = '''Ilok'''
|Jug        = '''[[Palagruža (Komiža)|Palagruža]]'''
|Zapad      = '''[[Bašanija]]'''
}}

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Ilok}}
{{Vukovarsko-srijemska županija}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
[[Kategorija:Ilok|*]]
[[Kategorija:Naselja na Dunavu]]</text>
      <sha1>977806612526uyj5szf8f0280mmmdnm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište</title>
    <ns>4</ns>
    <id>57908</id>
    <revision>
      <id>3428431</id>
      <parentid>3427872</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T15:59:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6352" xml:space="preserve">[[File:Sarajevo Debelo Brdo 12.jpg|mini|desno|Debelo Brdo danas]]
'''Debelo Brdo''' je područje na zapadnom obronku masiva [[Trebević]]a iznad [[Sarajevo|Sarajeva]]. Administrativno pripada općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]].

Debelo brdo je najznačajnije kao [[Arheologija|arheološko]] područje na kojem je nađeno [[Prahistorija|prahistorijsko]] [[Gradina|gradinsko naselje]], antički i kasnoantički odbrambeni objekat. Kao takvo [[2005.]] godine je proglašeno za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu.&lt;ref&gt;[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2550 Debelo brdo]&lt;/ref&gt;
== Istraživanja ==
Prva istraživanja obavio je [[Franjo Fiala]] 1889-1896. godine. Pokretni arheološki materijal je deponiran u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. Zbog rane smrti, Fiala nije završio svoj izvještaj sa ispitivanja.

Iskopavanjem 1983 su rukovodili [[Lidija Fekeža]] i [[Blagoje Govedarica]]. 

Lokalitet je u priličnoj mjeri devastiran i potpuno zapušten, jer su ga koristili [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija BiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-1995]]. godine i [[SFOR]]. 

== Historija ==
Život na Debelom brdu je trajao od [[Bakarno doba|eneolit]]a 2000/1700. godine p. n. e., preko [[Bronzano doba|bronzanog doba]], starijeg i mlađeg [[Željezno doba|željeznog doba]], antičkog i kasnoantičkog perioda, pa sve do dolaska [[Slaveni|Slavena]]. Debelo Brdo je u lokalnom smislu dominiralo Sarajevskim poljem, a šire gledano bilo je na mjestu gdje se završavala sjeverna saobraćajnica - dolina Bosne - a nastavljali se putevi za Hercegovinu i jugoistočnu Bosnu. 

=== Neolit ===
Najstariji keramički nalazi na Debelom brdu pripadaju kasnom [[neolit]]u (u III mileniju prije naše ere). Debelo Brdo bilo je posljednje pribježište neke male neolitske zajednice iz doline Bosne, koja se tu sklonila pred naletom stočarskih plemena (stepski nomadi iz Azije - [[Indoevropljani]])&lt;ref&gt;[https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n96 Borivoj Čović - Od Butmira do Ilira]&lt;/ref&gt; 

=== Eneolit ===
Drugi stratum pripada eneolitskom dobu, kasnoj fazi [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|Vučedolske kulture]], datiranoj u 2000-1800 (1700) godinu prije naše ere. Zastupljena je u velikom broju primjeraka vučedolska keramika, kalupi za livenje raznih metalnih  predmeta, igle, šila, lisnati bodeži, sjekire i dijelovi cijevi za mijeh. Nađeni materijal ima i svoje posebnosti pa se u nauci govori o južnobosanskom podtipu Vučedolske kulture ili podtipu Debelo Brdo. Ovdje se keramika odlikuje punijim geometrijskim likovima i bogatijim rasporedom ukrasa.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; 

=== Bronzano doba ===
Iz ovog perioda je gradina. Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima, smještenim ispod stijena nad Soukbunarom i na području Zlatišta. Od oruđa i oružja nađene su šuplje sjekire, bronzana koplja, kratki mačevi-bodeži, te kalupi za livenje ovog oružja. Naselje na Debelom brdu je ujedno bio već ustaljen i dugovječan zanatski i proizvodni centar, i odaje stabilnu i čvrsto organiziranu društvenu zajednicu. Bilo je jedno od najvećih gradinskih naselja, koje se pružalo u dužini od nekoliko stotina metara, obuhvatajući više zaravanaka i padina kao i dva manja brda (Debelo brdo i Zlatište). Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima ispod i oko njih.

=== Željezno doba ===
Iz starijeg željeznog doba, od 900. do 300. godine prije naše ere, prema keramičkom materijalu na Debelom brdu i Varvari kod [[Prozor]]a, izveden je zaključak da su veze i kontakti plemena ([[Desidijati]]), koja su živjela u srednjem toku [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i gornjem toku [[Vrbas]]a ([[srednjobosanska kulturna grupa]]) sa onim koja su živjela južnije, u  gornjem toku rijeke Bosne, bile intenzivne i trajnog karaktera, s tim da su plemena koja pripadaju srednjobosanskoj kulturnoj grupi bila vjerovatno nadmoćnija.  Pored toga, na materijalu sa Debelog Brda javlja se i import iz [[Italija|Italije]] (sjekire sa lepezasto proširenom oštricom). Izuzetan geografski položaj doveo je do razvoja naselja u značajan [[Zanastvo|zanatski]] i [[Trgovina|trgovinski]] centar.

Predmeti od bronze su se i dalje proizvodili (šila, igle, [[nakit]]), ali je za te predmete bilo potrebno neuporedivo manje rude nego što je trebalo za [[mač]]eve, koplja, sjekire, motike...). [[Rudarstvo]] i [[metalurgija]] dobili su veliki zamah.

Uočava se sličnost i sa materijalom na [[Glasinačka kultura|Glasinačkom području]].

=== Antičko doba ===
U to vrijeme, na Debelom Brdu postojalo je manje [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimsko utvrđenje]]. Nađeno je mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca.

Utvrđenje na ovoj strateški dobro izabranoj tački služilo je između ostalog za odbranu naselja koje se nalazilo na obje obale [[Miljacka|Miljacke]] (danas od [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]] do Kampusa) i na drugoj obali po obližnjim padinama oko Vrbanja mosta. 

=== Kasnoantički period ===
Kada su ovi krajevi opet pripojeni [[Justinijan I|Justinijanovom]] (Istočno-rimsko ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]]), na ovoj strateški dobro izabranoj tački podignuta je tvrđava. Zidine utvrđenja nalaze se na jugozapadnoj polovini lokaliteta. Bedemi vode uz jugozapadni, zapadni i sjeverni rub Debelog brda, i to uz lakše pristupačne dijelove prirodne glavice.

Iz kasnoantičkog perioda nađeni su komadi koštanih češljeva, krstaste fibule sa lukovičastim završecima, vaga, utezi za vagu i razne kopče.
{{Commonscat|Debelo brdo}}</text>
      <sha1>kx9lgpacd39yyxqo9b1ogyq8etdzm7t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428435</id>
      <parentid>3428431</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T16:30:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7140" xml:space="preserve">[[File:Sarajevo Debelo Brdo 12.jpg|mini|desno|Debelo Brdo danas]]
'''Debelo Brdo''' je područje na zapadnom obronku masiva [[Trebević]]a iznad [[Sarajevo|Sarajeva]]. Administrativno pripada općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]].

Debelo brdo je najznačajnije kao [[Arheologija|arheološko]] područje na kojem je nađeno [[Prahistorija|prahistorijsko]] [[Gradina|gradinsko naselje]], antički i kasnoantički odbrambeni objekat. Kao takvo [[2005.]] godine je proglašeno za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu.&lt;ref&gt;[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2550 Debelo brdo]&lt;/ref&gt;
== Istraživanja ==
Prva istraživanja obavio je [[Franjo Fiala]] 1889-1896. godine. Pokretni arheološki materijal je deponiran u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. Zbog rane smrti, Fiala nije završio svoj izvještaj sa ispitivanja.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.muzejsarajeva.ba/wp-content/uploads/2021/07/Prilozi-4-Borivoj-Covic.pdf  |title= Borivoj Ćović: -Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; 

Iskopavanjem 1983 su rukovodili [[Lidija Fekeža]] i [[Blagoje Govedarica]]. 

Lokalitet je u priličnoj mjeri devastiran i potpuno zapušten, jer su ga koristili [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija BiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-1995]]. godine i [[SFOR]]. 

== Historija ==
Život na Debelom brdu je trajao od [[Bakarno doba|eneolit]]a 2000/1700. godine p. n. e., preko [[Bronzano doba|bronzanog doba]], starijeg i mlađeg [[Željezno doba|željeznog doba]], antičkog i kasnoantičkog perioda, pa sve do dolaska [[Slaveni|Slavena]]. Debelo Brdo je u lokalnom smislu dominiralo Sarajevskim poljem, a šire gledano bilo je na mjestu gdje se završavala sjeverna saobraćajnica - dolina Bosne - a nastavljali se putevi za Hercegovinu i jugoistočnu Bosnu. 

=== Neolit ===
Najstariji keramički nalazi na Debelom brdu pripadaju kasnom [[neolit]]u (u III mileniju prije naše ere). Debelo Brdo bilo je posljednje pribježište neke male neolitske zajednice iz doline Bosne, koja se tu sklonila pred naletom stočarskih plemena (stepski nomadi iz Azije - [[Indoevropljani]])&lt;ref&gt;[https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n96 Borivoj Čović - Od Butmira do Ilira]&lt;/ref&gt; 

Njegovo hronološko mjesto i kulturna pripadnost, međutim, nisu utvrđeni. Među neobjavljenim materijalom sa ovog lokaliteta pronađen je dio tipične neolitske sjekire, tzv. tipa »Schuhleistenkeil« (sl. 1), izrađene od svijetlog kamena (magnezita), što povećava vjerovatnoću postojanja horizonta. iz prvog dijela neolita. Osim toga, dva već objavljena ulomka (sl. 2 i 3) i jedan još neobjavljeni keramički ulomak (sl. 4), pokazuju sličnost s kulturom Hvar-Lisičići.

=== Eneolit ===
Drugi stratum pripada eneolitskom dobu, kasnoj fazi [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|Vučedolske kulture]], datiranoj u 2000-1800 (1700) godinu prije naše ere. Zastupljena je u velikom broju primjeraka vučedolska keramika, kalupi za livenje raznih metalnih  predmeta, igle, šila, lisnati bodeži, sjekire i dijelovi cijevi za mijeh. Nađeni materijal ima i svoje posebnosti pa se u nauci govori o južnobosanskom podtipu Vučedolske kulture ili podtipu Debelo Brdo. Ovdje se keramika odlikuje punijim geometrijskim likovima i bogatijim rasporedom ukrasa.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; 

=== Bronzano doba ===
Iz ovog perioda je gradina. Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima, smještenim ispod stijena nad Soukbunarom i na području Zlatišta. Od oruđa i oružja nađene su šuplje sjekire, bronzana koplja, kratki mačevi-bodeži, te kalupi za livenje ovog oružja. Naselje na Debelom brdu je ujedno bio već ustaljen i dugovječan zanatski i proizvodni centar, i odaje stabilnu i čvrsto organiziranu društvenu zajednicu. Bilo je jedno od najvećih gradinskih naselja, koje se pružalo u dužini od nekoliko stotina metara, obuhvatajući više zaravanaka i padina kao i dva manja brda (Debelo brdo i Zlatište). Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima ispod i oko njih.

=== Željezno doba ===
Iz starijeg željeznog doba, od 900. do 300. godine prije naše ere, prema keramičkom materijalu na Debelom brdu i Varvari kod [[Prozor]]a, izveden je zaključak da su veze i kontakti plemena ([[Desidijati]]), koja su živjela u srednjem toku [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i gornjem toku [[Vrbas]]a ([[srednjobosanska kulturna grupa]]) sa onim koja su živjela južnije, u  gornjem toku rijeke Bosne, bile intenzivne i trajnog karaktera, s tim da su plemena koja pripadaju srednjobosanskoj kulturnoj grupi bila vjerovatno nadmoćnija.  Pored toga, na materijalu sa Debelog Brda javlja se i import iz [[Italija|Italije]] (sjekire sa lepezasto proširenom oštricom). Izuzetan geografski položaj doveo je do razvoja naselja u značajan [[Zanastvo|zanatski]] i [[Trgovina|trgovinski]] centar.

Predmeti od bronze su se i dalje proizvodili (šila, igle, [[nakit]]), ali je za te predmete bilo potrebno neuporedivo manje rude nego što je trebalo za [[mač]]eve, koplja, sjekire, motike...). [[Rudarstvo]] i [[metalurgija]] dobili su veliki zamah.

Uočava se sličnost i sa materijalom na [[Glasinačka kultura|Glasinačkom području]].

=== Antičko doba ===
U to vrijeme, na Debelom Brdu postojalo je manje [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimsko utvrđenje]]. Nađeno je mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca.

Utvrđenje na ovoj strateški dobro izabranoj tački služilo je između ostalog za odbranu naselja koje se nalazilo na obje obale [[Miljacka|Miljacke]] (danas od [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]] do Kampusa) i na drugoj obali po obližnjim padinama oko Vrbanja mosta. 

=== Kasnoantički period ===
Kada su ovi krajevi opet pripojeni [[Justinijan I|Justinijanovom]] (Istočno-rimsko ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]]), na ovoj strateški dobro izabranoj tački podignuta je tvrđava. Zidine utvrđenja nalaze se na jugozapadnoj polovini lokaliteta. Bedemi vode uz jugozapadni, zapadni i sjeverni rub Debelog brda, i to uz lakše pristupačne dijelove prirodne glavice.

Iz kasnoantičkog perioda nađeni su komadi koštanih češljeva, krstaste fibule sa lukovičastim završecima, vaga, utezi za vagu i razne kopče.
{{Commonscat|Debelo brdo}}</text>
      <sha1>g9ec920y4w2hdyfzwiv91g4irpuydg7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428482</id>
      <parentid>3428435</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T20:37:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8829" xml:space="preserve">[[File:Sarajevo Debelo Brdo 12.jpg|mini|desno|Debelo Brdo danas]]
'''Debelo Brdo''' je područje na zapadnom obronku masiva [[Trebević]]a iznad [[Sarajevo|Sarajeva]]. Administrativno pripada općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]].

Debelo brdo je poznato kao prvo i najznačajnije [[Arheologija|arheološko]] nalazište na teritoriji grada na kojem je nađeno [[Prahistorija|prahistorijsko]] [[Gradina|gradinsko naselje]], antički i kasnoantički odbrambeni objekti.&lt;ref name=&quot;Brdo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.muzejsarajeva.ba/wp-content/uploads/2021/07/Prilozi-4-Borivoj-Covic.pdf  |title= Borivoj Ćović: Počeci naselja na Debelom Brdu u Sarajevu |work= www.muzejsarajeva.ba |accessdate= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Na Debelom brdu je bilo jedno od najznačajnijih prahistorijskih naselja [[Bronzano doba|bronzanog doba]] (1800-1300. godine prije naše ere) u unutrašnjosti sjeverozapadnog Balkana. Vizuelno je bilo povezano sa [[gradina]]ma na obroncima oko doline [[Miljacka|Miljacke]], kao i sa [[Gradac (Gornji Kotorac)|gradinom na Ilinjači]] u Gornjem Kotorcu, na rubu Sarajevskog polja.

Kao takvo,  [[2005.]] godine, odlukom [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Komisije za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]] u sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]],  [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća komisije) i Tina Wik, proglašeno je za nacionalni spomenik.&lt;ref name=&quot;Debelo&quot;&gt;{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2550 |title= DEbelo Brdo |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate= 24. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;
== Istraživanja ==
Prva istraživanja obavio je [[Franjo Fiala]] 1889-1896. godine. Pokretni arheološki materijal je deponiran u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. Još u svojim prvim izvještajima Fiala je konstatovao da prahistorijski nalazi iz ovog naselja pripadaju pretežno bronzanom i željeznom dobu, ali da postoje i indicije o još starijem, neolitskom horizontu, čiji nalazi nisu ni naročito brojni, ni izraziti. 

Iskopavanjem 1983, u organizaciji Gradskog zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo, rukovodili su [[Lidija Fekeža]] i [[Blagoje Govedarica]]. Iskopavanje je teklo paralelno sa gradnjom vojnog objekta - centra veze tadašnje [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Materijal sa iskopavanja predan je [[Muzej grada Sarajeva|Muzeju grada Sarajeva]].

Lokalitet je u priličnoj mjeri devastiran i potpuno zapušten, jer su ga koristili JNA, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija BiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-1995]]. godine i [[SFOR]]. 

== Historija ==
Život na Debelom brdu je trajao od [[Bakarno doba|eneolit]]a 2000/1700. godine p. n. e., preko [[Bronzano doba|bronzanog doba]], starijeg i mlađeg [[Željezno doba|željeznog doba]], antičkog i kasnoantičkog perioda, pa sve do dolaska [[Slaveni|Slavena]]. Debelo Brdo je u lokalnom smislu dominiralo Sarajevskim poljem, a šire gledano bilo je na mjestu gdje se završavala sjeverna saobraćajnica - dolina Bosne - a nastavljali se putevi za Hercegovinu i jugoistočnu Bosnu. 

=== Neolit ===
Najstariji keramički nalazi na Debelom brdu pripadaju kasnom [[neolit]]u (u III mileniju prije naše ere). Debelo Brdo bilo je posljednje pribježište neke male neolitske zajednice, koja se tu sklonila pred naletom stočarskih plemena (stepski nomadi iz Azije - [[Indoevropljani]])&lt;ref&gt;[https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n96 Borivoj Čović - Od Butmira do Ilira]&lt;/ref&gt; 

Među neobjavljenim materijalom sa ovog lokaliteta pronađen je dio tipične neolitske sjekire, tzv. tipa Schuhleistenkeil«, izrađene od svijetlog kamena (magnezita), što povećava vjerovatnoću postojanja horizonta iz neolita. Osim toga, dva već objavljena ulomka i jedan još neobjavljeni keramički ulomak, pokazuju sličnost s [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićkom kulturom]]. 
 
* Na Debelom brdu postojao je horizont kasnog neolita koji prethodi osnivanju naselja vučedolske kulturne grupe.  
* Osnivači tog, najstarijeg naselja na ovom lokalitetu pripadaju istom onom talasu doseljenika sa juga (iz Hercegovine) koji su krajem neolita u većem broju naselili i neke dijelove južne i centralne Bosne, promijenivši znatno kulturmu fizionomiju nekih naselja butmirske grupe. U to vrijeme neolitsko naselje u Butmiru, u Sarajevskom polju, po svoj prilici više nije postojalo. 

=== Eneolit ===
Drugi stratum pripada eneolitskom dobu, kasnoj fazi [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|Vučedolske kulture]], datiranoj u 2000-1800 (1700) godinu prije naše ere. 

Zastupljena je u velikom broju primjeraka vučedolska keramika, kalupi za livenje raznih metalnih  predmeta, igle, šila, lisnati bodeži, sjekire i dijelovi cijevi za mijeh. Nađeni materijal ima i svoje posebnosti pa se u nauci govori o južnobosanskom podtipu Vučedolske kulture ili podtipu Debelo Brdo. Ovdje se keramika odlikuje punijim geometrijskim likovima i bogatijim rasporedom ukrasa.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Time je u isto vrijeme, sasvim pouzdano određena, u_kulturnom i hronološkom pogledu, jedna od najstarijih faza života ove aglomeracije.

=== Bronzano doba ===
Iz ovog perioda je gradina. Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima, smještenim ispod stijena nad Soukbunarom i na području Zlatišta. Od oruđa i oružja nađene su šuplje sjekire, bronzana koplja, kratki mačevi-bodeži, te kalupi za livenje ovog oružja. Naselje na Debelom brdu je ujedno bio već ustaljen i dugovječan zanatski i proizvodni centar, i odaje stabilnu i čvrsto organiziranu društvenu zajednicu. Bilo je jedno od najvećih gradinskih naselja, koje se pružalo u dužini od nekoliko stotina metara, obuhvatajući više zaravanaka i padina kao i dva manja brda (Debelo brdo i Zlatište). Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima ispod i oko njih.

=== Željezno doba ===
Iz starijeg željeznog doba, od 900. do 300. godine prije naše ere, prema keramičkom materijalu na Debelom brdu i [[Gradina Varvara (vrelo Rame)|Varvari kod Prozora]], izveden je zaključak da su veze i kontakti plemena ([[Desidijati]]), koja su živjela u srednjem toku [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i gornjem toku [[Vrbas]]a ([[srednjobosanska kulturna grupa]]) sa onim koja su živjela južnije, u  gornjem toku rijeke Bosne, bile intenzivne i trajnog karaktera, s tim da su plemena koja pripadaju srednjobosanskoj kulturnoj grupi bila vjerovatno nadmoćnija.  Pored toga, na materijalu sa Debelog Brda javlja se i import iz [[Italija|Italije]] (sjekire sa lepezasto proširenom oštricom). Izuzetan geografski položaj doveo je do razvoja naselja u značajan [[Zanastvo|zanatski]] i [[Trgovina|trgovinski]] centar.

Predmeti od bronze su se i dalje proizvodili (šila, igle, [[nakit]]), ali je za te predmete bilo potrebno neuporedivo manje rude nego što je trebalo za [[mač]]eve, koplja, sjekire, motike...). [[Rudarstvo]] i [[metalurgija]] dobili su veliki zamah.

Uočava se sličnost i sa materijalom na [[Glasinačka kultura|Glasinačkom području]].

=== Antičko doba ===
U to vrijeme, na Debelom Brdu postojalo je manje [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimsko utvrđenje]]. Nađeno je mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca.

Utvrđenje na ovoj strateški dobro izabranoj tački služilo je između ostalog za odbranu naselja koje se nalazilo na obje obale [[Miljacka|Miljacke]] (danas od [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]] do Kampusa) i na drugoj obali po obližnjim padinama oko Vrbanja mosta. 

=== Kasnoantički period ===
Kada su ovi krajevi opet pripojeni [[Justinijan I|Justinijanovom]] (Istočno-rimsko ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]]), na ovoj strateški dobro izabranoj tački podignuta je tvrđava. Zidine utvrđenja nalaze se na jugozapadnoj polovini lokaliteta. Bedemi vode uz jugozapadni, zapadni i sjeverni rub Debelog brda, i to uz lakše pristupačne dijelove prirodne glavice.

Iz kasnoantičkog perioda nađeni su komadi koštanih češljeva, krstaste fibule sa lukovičastim završecima, vaga, utezi za vagu i razne kopče.
{{Commonscat|Debelo brdo}}</text>
      <sha1>a68waxkxvxq73fe9sn26xot3s6k4hi4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428484</id>
      <parentid>3428482</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T21:43:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <comment>/* Antičko doba */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11276" xml:space="preserve">[[File:Sarajevo Debelo Brdo 12.jpg|mini|desno|Debelo Brdo danas]]
'''Debelo Brdo''' je područje na zapadnom obronku masiva [[Trebević]]a iznad [[Sarajevo|Sarajeva]]. Administrativno pripada općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]].

Debelo brdo je poznato kao prvo i najznačajnije [[Arheologija|arheološko]] nalazište na teritoriji grada na kojem je nađeno [[Prahistorija|prahistorijsko]] [[Gradina|gradinsko naselje]], antički i kasnoantički odbrambeni objekti.&lt;ref name=&quot;Brdo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.muzejsarajeva.ba/wp-content/uploads/2021/07/Prilozi-4-Borivoj-Covic.pdf  |title= Borivoj Ćović: Počeci naselja na Debelom Brdu u Sarajevu |work= www.muzejsarajeva.ba |accessdate= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Na Debelom brdu je bilo jedno od najznačajnijih prahistorijskih naselja [[Bronzano doba|bronzanog doba]] (1800-1300. godine prije naše ere) u unutrašnjosti sjeverozapadnog Balkana. Vizuelno je bilo povezano sa [[gradina]]ma na obroncima oko doline [[Miljacka|Miljacke]], kao i sa [[Gradac (Gornji Kotorac)|gradinom na Ilinjači]] u Gornjem Kotorcu, na rubu Sarajevskog polja.

Kao takvo,  [[2005.]] godine, odlukom [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Komisije za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]] u sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]],  [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća komisije) i Tina Wik, proglašeno je za nacionalni spomenik.&lt;ref name=&quot;Debelo&quot;&gt;{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2550 |title= DEbelo Brdo |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate= 24. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;
== Istraživanja ==
Prva istraživanja obavio je [[Franjo Fiala]] 1889-1896. godine. Pokretni arheološki materijal je deponiran u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. Još u svojim prvim izvještajima Fiala je konstatovao da prahistorijski nalazi iz ovog naselja pripadaju pretežno bronzanom i željeznom dobu, ali da postoje i indicije o još starijem, neolitskom horizontu, čiji nalazi nisu ni naročito brojni, ni izraziti. 

Iskopavanjem 1983, u organizaciji Gradskog zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo, rukovodili su [[Lidija Fekeža]] i [[Blagoje Govedarica]]. Iskopavanje je teklo paralelno sa gradnjom vojnog objekta - centra veze tadašnje [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Materijal sa iskopavanja predan je [[Muzej grada Sarajeva|Muzeju grada Sarajeva]].

Lokalitet je u priličnoj mjeri devastiran i potpuno zapušten, jer su ga koristili JNA, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija BiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-1995]]. godine i [[SFOR]]. 

== Historija ==
Život na Debelom brdu je trajao od [[Bakarno doba|eneolit]]a 2000/1700. godine p. n. e., preko [[Bronzano doba|bronzanog doba]], starijeg i mlađeg [[Željezno doba|željeznog doba]], antičkog i kasnoantičkog perioda, pa sve do dolaska [[Slaveni|Slavena]]. Debelo Brdo je u lokalnom smislu dominiralo Sarajevskim poljem, a šire gledano bilo je na mjestu gdje se završavala sjeverna saobraćajnica - dolina Bosne - a nastavljali se putevi za Hercegovinu i jugoistočnu Bosnu. 

=== Neolit ===
Najstariji keramički nalazi na Debelom brdu pripadaju kasnom [[neolit]]u (u III mileniju prije naše ere). Debelo Brdo bilo je posljednje pribježište neke male neolitske zajednice, koja se tu sklonila pred naletom stočarskih plemena (stepski nomadi iz Azije - [[Indoevropljani]])&lt;ref&gt;[https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n96 Borivoj Čović - Od Butmira do Ilira]&lt;/ref&gt; 

Među neobjavljenim materijalom sa ovog lokaliteta pronađen je dio tipične neolitske sjekire, tzv. tipa Schuhleistenkeil«, izrađene od svijetlog kamena (magnezita), što povećava vjerovatnoću postojanja horizonta iz neolita. Osim toga, dva već objavljena ulomka i jedan još neobjavljeni keramički ulomak, pokazuju sličnost s [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićkom kulturom]]. 
 
* Na Debelom brdu postojao je horizont kasnog neolita koji prethodi osnivanju naselja vučedolske kulturne grupe.  
* Osnivači tog, najstarijeg naselja na ovom lokalitetu pripadaju istom onom talasu doseljenika sa juga (iz Hercegovine) koji su krajem neolita u većem broju naselili i neke dijelove južne i centralne Bosne, promijenivši znatno kulturmu fizionomiju nekih naselja butmirske grupe. U to vrijeme neolitsko naselje u Butmiru, u Sarajevskom polju, po svoj prilici više nije postojalo. 

=== Eneolit ===
Drugi stratum pripada eneolitskom dobu, kasnoj fazi [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|Vučedolske kulture]], datiranoj u 2000-1800 (1700) godinu prije naše ere. 

Zastupljena je u velikom broju primjeraka vučedolska keramika, kalupi za livenje raznih metalnih  predmeta, igle, šila, lisnati bodeži, sjekire i dijelovi cijevi za mijeh. Nađeni materijal ima i svoje posebnosti pa se u nauci govori o južnobosanskom podtipu Vučedolske kulture ili podtipu Debelo Brdo. Ovdje se keramika odlikuje punijim geometrijskim likovima i bogatijim rasporedom ukrasa.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Time je u isto vrijeme, sasvim pouzdano određena, u_kulturnom i hronološkom pogledu, jedna od najstarijih faza života ove aglomeracije.

=== Bronzano doba ===
Iz ovog perioda je gradina. Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima, smještenim ispod stijena nad Soukbunarom i na području Zlatišta. Od oruđa i oružja nađene su šuplje sjekire, bronzana koplja, kratki mačevi-bodeži, te kalupi za livenje ovog oružja. Naselje na Debelom brdu je ujedno bio već ustaljen i dugovječan zanatski i proizvodni centar, i odaje stabilnu i čvrsto organiziranu društvenu zajednicu. Bilo je jedno od najvećih gradinskih naselja, koje se pružalo u dužini od nekoliko stotina metara, obuhvatajući više zaravanaka i padina kao i dva manja brda (Debelo brdo i Zlatište). Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima ispod i oko njih.

=== Željezno doba ===
Iz starijeg željeznog doba, od 900. do 300. godine prije naše ere, prema keramičkom materijalu na Debelom brdu i [[Gradina Varvara (vrelo Rame)|Varvari kod Prozora]], izveden je zaključak da su veze i kontakti plemena ([[Desidijati]]), koja su živjela u srednjem toku [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i gornjem toku [[Vrbas]]a ([[srednjobosanska kulturna grupa]]) sa onim koja su živjela južnije, u  gornjem toku rijeke Bosne, bile intenzivne i trajnog karaktera, s tim da su plemena koja pripadaju srednjobosanskoj kulturnoj grupi bila vjerovatno nadmoćnija.  Pored toga, na materijalu sa Debelog Brda javlja se i import iz [[Italija|Italije]] (sjekire sa lepezasto proširenom oštricom). Izuzetan geografski položaj doveo je do razvoja naselja u značajan [[Zanastvo|zanatski]] i [[Trgovina|trgovinski]] centar.

Predmeti od bronze su se i dalje proizvodili (šila, igle, [[nakit]]), ali je za te predmete bilo potrebno neuporedivo manje rude nego što je trebalo za [[mač]]eve, koplja, sjekire, motike...). [[Rudarstvo]] i [[metalurgija]] dobili su veliki zamah.

Uočava se sličnost i sa materijalom na [[Glasinačka kultura|Glasinačkom području]].

=== Antičko doba ==
Bilo je to rimsko utvrđenje od I do IV stoljeća sa dva bedema: južni i zapadni kao vanjski (dužine oko 118 m) i sjeverni unutrašnji (dužine 72,5 m). Bedemi imaju izlomljene linije, građeni su od grubo priklesanog kamena, dimenzija 0,4(0,6) x 0,2 m, vezanog krečnim malterom. Ostaci bedema su se očuvali do 1893. godine u visini od 0,6 do 1,3 m skoro po cijeloj dužini, dok su 1983. godine zatečeni ostaci zidova samo u jugozapadnom i zapadnom dijelu i to do visine od oko 0,6 m (oko 3 reda kamenja).

Ulaz (širine 3,2 m) u tvrđavu je bio na zapadnoj strani. Ispred njega se nalazila mala kula (A) četverougaone osnove. U kuli je bio pod od krečnog maltera. Na jugoistočnom kraju utvrđenja se unutrašnji bedem završavao kulom četverougaone osnove, dimenzija 8,5 x 4,5 m (kula B). Fiala je zatekao ovu kulu u visini do iznad prvog sprata sa  očuvanim omalterisanim stropom. Pri zaštitnim iskopavanjima 1983. godine, tragovi stropa više nisu zatečeni. 

Pokretni arheološki materijal iz antičkog i kasnoantičkog doba većinom je nađen unutar zidina utvrđenja i u dvije kule. Nađeno je mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca. Između ostalog, nađene su dvije keramičke boce rađene na grnčarskom kolu. Na dnu jedne od njih je natpis minuskulnim kurzivom na latinskom:  EGO IVSTVS OLARIVS ET MANUS MEAS RVGETVS ET FETETVS. Opći smisao natpisa je: “Ja sam pravi lončar, a moje su ruke prljave a plodne.”

Utvrđenje na ovoj strateški dobro izabranoj tački služilo je između ostalog za odbranu naselja koje se nalazilo na obje obale [[Miljacka|Miljacke]] (danas od [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]] do Kampusa) i na drugoj obali po obližnjim padinama oko Vrbanja mosta.


a da je utvrđenje, čiji su ostaci otkriveni 1893. godine, sagrađeno negdje iza 535. godine, kada su ovi krajevi opet pripojeni Justinijanovom carstvu. (Basler, 1972, 55-56)  Zidine utvrđenja se nalaze na jugozapadnoj polovini lokaliteta. Bedemi vode uz jugozapadni, zapadni i sjeverni rub Debelog brda, i to uz lakše pristupačne dijelove prirodne glavice. Istočna strana terena je zaštićena stijenom uz koju je jako otežan pristup. Utvrđenje ima dva bedema: južni i zapadni kao vanjski (dužine oko 118 m) i sjeverni unutrašnji (dužine 72,5 m). Ulaz (širine 3,2 m) u tvrđavu je bio na zapadnoj strani, skoro kod sjeverozapadnog ugla bedema. Ispred njega se nalazila mala kula (A) četverougaone osnove. U kuli je bio pod od krečnog maltera. Na jugoistočnom kraju utvrđenja se unutrašnji bedem završavao kulom četverougaone osnove, dimenzija 8,5 x 4,5 m (kula B). Fiala je zatekao ovu kulu u visini do iznad prvog sprata sa  očuvanim omalterisanim stropom. Pri zaštitnim iskopavanjima 1983. godine, tragovi stropa više nisu zatečeni. 

U to vrijeme, na Debelom Brdu postojalo je manje [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimsko utvrđenje]].

=== Kasnoantički period ===
Kada su ovi krajevi opet pripojeni [[Justinijan I|Justinijanovom]] (Istočno-rimsko ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]]), na ovoj strateški dobro izabranoj tački podignuta je tvrđava. Zidine utvrđenja nalaze se na jugozapadnoj polovini lokaliteta. Bedemi vode uz jugozapadni, zapadni i sjeverni rub Debelog brda, i to uz lakše pristupačne dijelove prirodne glavice.

Iz kasnoantičkog perioda nađeni su komadi koštanih češljeva, krstaste fibule sa lukovičastim završecima, vaga, utezi za vagu i razne kopče.
{{Commonscat|Debelo brdo}}</text>
      <sha1>m008232z6p5hdpqvkj0bbmekuq96xyv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428485</id>
      <parentid>3428484</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T22:39:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Zavičajac|Zavičajac]] ([[User talk:Zavičajac|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12083" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetska baština
| SB             = Rezidencija mitropolita Bukovine i Dalmacije 
| zvanični_naziv = 
| slika          = File:Резиденція митрополитів Буковини і Далмації 5.jpg
| veličina_slike = 
| opis           = Glavna zgrada rezidencije
| dio            = 
| sadrži         = 
| lokacija       = {{flag|Ukrajina}}
| kriterij       = ii, iii, iv
| ID             = 1330
| koordinate     = 
| godina         = 2011. 
| proširenja     = 
| ugroženost     = 
| površina       = 259,37 ha
| tampon-zona    = 3.041,08 ha
| veb-sajt       = 
| locmapin       = 
| opis_karte     = 
| širina_karte   = 
| reljef         = &lt;!-- &quot;1&quot; za refeljnu kartu ako je dostupna --&gt;
| dijete         = &lt;!-- &quot;yes&quot; ako je ova infokutija unutar neke druge --&gt;
| ugrađeno       = &lt;!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --&gt;
}}


'''Rezidencija pravoslavnih mitropolita Bukovine i Dalmacije''' je graditeljska cjelina i glavna znamenitost u gradu Červincima, na jugu [[Ukrajina|Ukrajine]]. Sagrađena je na mjestu stare [[Episkopija|episkopske]] kuće u periodu 1864-1882. Danas se ovdje nalazi Nacionalni [[univerzitet]] Červinci, nazvan po Juriju Fedkoviču. 

Ova jedinstvena [[Arhitektura|arhitektonska]] cjelina nastala je zahvaljujući zalaganju [[episkopa]]a (vladike) Eugena (Gakmana). Godine 1863. dobio je dozvolu od [[Austrija|austrijskog]] cara da sagradi novu prostranu rezidenciju dostojnu glavnog grada Bukovine. Sljedeće godine, odmah nakon osvećenja Saborne crkve Svetog Duha, biskup Gakman je već položio kamen temeljac buduće rezidencije.
== Opis ==
Projektiranje arhitektonske cjeline izvršio je poznati [[Češka|češki]] naučnik, arhitekta, akademik Josef Hlávka. Projektovao je nekonvencionalan kompleks građevina u duhu eklekticizma sa prevlašću elemenata [[Bizantijsko Carstvo|vizantijskog]] i [[Romanizam|romaničkog]] stila. Ovaj projekat je više puta osvajao nagrade na poznatim takmičenjima arhitekata, a posebno je zapažen na Svjetskoj izložbi u [[Pariz]]u. Sastav ansambla je prilično složen, ali se istovremeno ističe jasnoćom planiranja. Sastoji se od tri monumentalne građevine-zgrade: 
[[File:Chernivtsi University 2003 02.jpg|mini|150px|lijevo|Mitropolitska rezidencija]]
=== Mitropolitska rezidencija ===
Zgrada [[Mitropolija|mitropolitske]] rezidencije sadržavala je:
* mitropolitski [[manastir]] 
* prostrane stanove sa radnim i prostorijama za odmor,  
* luksuzne sale u kojima su priređivane audijenciju za ugledne goste i mjesta održavanja eparhijskih sastanaka. 

U uglu lijevog krila zgrade nalazi se Vladičanska kućna crkva - kapela Ivana Suchavskog, od koje je, počela izgradnja cijele Rezidencije. Među prostorijama glavne zgrade, svojom ljepotom i veličinom isticala se Sinodalna sala, jedna od najljepših u [[Evropa|Evropi]]. Bila je ukrašena mermerom (otuda i današnji naziv - Mermer) i opremljena bočnim galerijama stubova, na kojima se oslanjala drvena tavanica ukrašena ornamentima. Utisak veličine pojačavali su i hodnici sa mermernim mozaicima na podu i oslikanim plafonima u obliku kupola. Godine 1944. Sinodalna sala je oštećena u požaru kada je stradala ne samo unutrašnjost, već i sinodalna biblioteka u kojoj su se nalazile jedinstvene ranoštampane knjige i arhiv. Sadašnji izgled Mermerne dvorane samo je kopija koju su izradili restauratori. Vatra nije zahvatila skupštinsku salu Svetog sinoda (današnju Crvenu salu). Njena unutrašnjost je sačuvana u izvornom obliku. Zidovi Crvene sale ukrašeni su [[Kina|kineskom]] svilom, drveni plafon je ukrašen ornamentima, a pod je obložen parketom od crvene [[Bukva|bukve]], [[hrast]]a i zelene lipe. Ogromna venecijanska ogledala vise na jednom od zidova. Napravljene prema drevnoj tehnologiji, imaju pet slojeva srebra.

U rezidenciji se danas nalazi rektorat i fakultet stranih jezika.
[[File:Резиденція Буковинських митрополитів, церква Трьох Святителів.Jpg|mini|150px|lijevo|Crkva Sveta tri jerarha]]
=== Bogoslovija ===
Zgrada bogoslovije, u obliku potkovice, sa tri strane okružuje crkvu Sveta tri jerarha. Prvi kamen u temelj hrama položio je episkop Jevgen Gakman u aprilu 1867. Na njenoj unutrašnjosti radilo je nekoliko stručnjaka visokog nivoa. Crkvu je oslikao umjetnik-profesor iz [[Beč]]a Karl Jobst. Njegovi kistovi pripadaju temperama sa [[Biblija|biblijskim]] scenama. Zahvaljujući divnoj akustici, ljubitelji crkvenog pojanja Černivci rado su dolazili u hram da slušaju službu, a sada su ponovo dobili takvu priliku. Godine 1993, nakon vremena sovjetskog ateizma, teološki odsjek je obnovljen kao dio filozofsko-teološkog fakulteta Univerziteta Černivci, koji se nalazio na prvom spratu zgrade Bogoslovije, a bogosluženja su ponovo oživljena u Crkvi Trojice. Arhijereja, koje provode i studenti teologije i njihovi duhovni mentori-učitelji.
[[File:Former Residency of Archbishop in Chernovci.jpg|mini|150px|lijevo|Zgrada prezbiterija]]
=== Prezbiterij ===
* U zgradi prezbiterija (danas IV zgrada univerziteta, u kojoj se nalazi Geografski fakultet), nalazili su se Djakovačka škola, Nadbiskupijski muzej i tvornica svijeća. Krov zgrade istorijskog prezbiterija, kao i cijelog Konaka, pokriven je ornamentiranim crijepom nalik na bukovinske narodne šare. U sredini zgrade, iznad glavnog ulaza, nalazi se kula sa satom i kupolom, koja je u krugu ukrašena Davidovim zvijezdama. Time je ovjekovječeno sjećanje na novčanu pomoć koju je jevrejska zajednica grada pružila Bukovinskoj pravoslavnoj mitropoliji. Uostalom, astronomski iznos potreban za izgradnju Rezidencije - 1,8 miliona guldena, sami pravoslavci ne bi mogli da sakupe.

== Svjetska baština ==
Rezidencija pravoslavnih mitropolita Bukovine i Dalmacije nalazi se na [[UNESCO]]-ovoj listi mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]] od 2011.god,&lt;ref name=&quot;ukrajina&quot;&gt;{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/statesparties/ua |title= Ukrajina, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 11. 2021}}&lt;/ref&gt; odražavajući društvene, ekonomske i kulturne uticaje na razvoj arhitekture i [[Urbanizam|urbanizma]] od [[antičkog]] doba, [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], apsolutizma i Grunderovog perioda. Kompleks predstavlja verziju historicističke arhitekture i planiranja iz 19. stoljeća sa [[Alhambra|Alhambrom]] kao insoiracijom.&lt;ref name=&quot;Svjetska baština&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1330 |title= Rezidencija pravoslavnih mitropolita Bukovine i Dalmacije |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 19. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Commonscat|Palace Residence of the Metropolitans (Chernivtsi)}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Ukrajini]


'''Taurijski Herson''' ([[Starogrčki jezik|starogrčki]]: Χερσόνησος; [[Latinski jezik|latinski]]: ''Chersonesus''; [[Staroslavenski jezik|staroslavenski]]: ''Корсунь (Korsun)''; [[Ruski jezik|ruski]] i [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Херсонес'') je grčka kolonija iz V vijeka p-n.e. i [[arheologija|arheološki]] lokalitet na [[poluostrvu]]u [[Krim]]u, 5 km. zapadno od današnjeg [[Sevastopolj]]a, [[Ukrajina]].&lt;ref name=&quot;ukrajina&quot;&gt;{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/statesparties/ua |title= Ukrajina, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 11. 2021}}&lt;/ref&gt; Ime „Taurijski“ dolazi od ranijeg naziva za Krim. 

[[Datoteka:Ancient Greek Colonies of N Black Sea.png|mini|150px|lijevo|Grčke kolonije na sjevernom dijelu Crnog mora]]
[[File:Sevastopol Chersonesus Basilica of 1935 IMG 4358 1725.jpg|mini|150px|lijevo|Ranokršćansa bazilika iz 1935]]
[[File:Vasnetsov Bapt Vladimir.jpg|mini|150px|lijevo|Krštenje [[Vladimir I Veliki|svetog Vladimira]] u Korsunu 988 - Rad Viktora Vasnjecova iz 1848. god]]
== Historija ==
Herson Tauriski osnovan je u 5. vijeku p.n.e. kao kolonijalno naselje dorskih Grka, na jugozapadu poluostrva Krima. Naselje i okolina predstavljaju izvanredan primjer drevnog kulturnog pejzaža, koji se sastoji od grčkog polisa i njegovog poljoprivrednog zaleđa nastalih kao dio aktivnosti stanovnika u IV. i III. stoljeću p.n.e. Arheološka istraživanja na lokalitetu počela su još za vrijeme [[Rusko Carstvo|carske Rusije]] - 1827 god, kada je na svijetlo dana izašla djelomično otkrivena slika antičkog Hersona.

To je na svom vrhuncu bio grad površine 0.30 km², opasan bedemom dugim oko 3,5 km, debljine od 3,5 do 4 metra i visokim 8 do10 m, ojačan tornjevima visokima i do 12 m. Pronađen je rimski amfiteatar i ranokršćanska bazilika iz VI. vijek]]a, koja je danas poznata kao '''Bazilika iz 1935''' (jer je te godine iskopana).&lt;ref name=&quot;Svjetska baština&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1411 |title= Sari grad Hersn|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 19. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;

Značajne arheološke ruševine grada položene su na ortogonalnom mrežastom sistemu. Osnovna orijentacija ove ortogonalne mreže nastavlja se na širi pejzaž gdje su sačuvani fragmenti ogromnog sistema razgraničenja zemljišta od 400 jednakih parcela na površini od 10.000 hektara.

Drevni grad Herson Taurijski i njegova okolina je izuzetan primjer perifernog centra kretanja ljudi koji je služio kao važna kapija u sjeveroistočne dijelove grčkog trgovačkog utjecaja, uključujući Krim i skitsku državu. Grad je zadržao svoju stratešku ulogu gotovo dva milenijuma i predstavlja jedinstven primjer za kontinuitet i dugovječnost trgovačke ispostave koja povezuje različite crnomorske trgovačke rute.

Grad je bio u rukama [[Skiti|Skita]], [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], [[Bizantijsko Carstvo|Bizantinaca]], [[Hazari|Hazara]], [[Mongoli|Tatara]] i na kraju [[Rusija|Rusa]]. 

U Hersonesu je od Vizantije pravoslavnu veru preuzeo i [[Vladimir I, veliki knez Kijeva|knez Vladimir]], koji se krstio 988. godine u crkvi. Time je [[Pravoslavlje]] postala i zvanična vjera Rusa.

{{Commonscat|Chersonesos Taurica}}
Svjetska baština u Ukrajini
== Rusija ==
[[Datoteka:HermitageAcrossNeva.jpg|mini|[[Ermitaž]] u [[Petrograd]]u]]
[[Datoteka:Kischi Kirchen und Glockenturm.JPG|mini|Ostrvo [[Kiži]] na [[Jezero Onjega|Onješkom jezeru]]]]
[[Datoteka:Kolomen00.jpg|mini|Crkva Uskrsnuća u Kolomenskoju, zimi]]
* 1990 – [[Sankt Peterburg|Historijski centar Petrograda i pripadajući ansambl]] &lt;small&gt;([[Kronstadt (Rusija)|Kronstadt]], [[Lomonosov]], [[Pavlovsk (Petrograd)|Pavlovsk]], [[Peterhof]], [[Puškin (grad)|Puškin]])&lt;/small&gt;
* 1990 – [[Kiži Pogosta]]
* 1990 – [[Moskva|Kremlj i Crveni trg u Moskvi]]
* 1992 – [[Spomenici u Novgorodu|Stari dio Novgoroda s kremljem i Sofijina katedrala]]
* 1992 – [[Soloveckijeva|Soloveckijeva ostrva s utvrđenim manastirom]] 
* 1992 – [[Vladimir (grad)|Kremlj i katedrala u Vladimiru]]
* 1992 – Kremlj, crkve i manastiri u [[Susdal]]u i [[Kidekša|Kidekši]]
* 1993 – [[Utvrda-manastir u Sergijevom Posadu]]
* 1994 – Crkva Uskrsnuća u [[Kolomenskoje|Kolomenskoju]]
* 1995 – Prašume u [[Komi (Rusija)|Komi]]
* 1999 – [[Kavkaz|Zapadni Kavkaz]]
* 2000 – [[Kazan]]ski kremlj
* 2000 – Manastir [[Ferapontov]]
* 2000 – [[Kurski pješčani nasip]]
* 2001 – [[Sihotje-Alinj|Zaštićeno područje prirode centralnog dijela gorja Sihotje-Alinj]]
* 2003 – [[Uvs-Nuur]]
* 2003 – [[Derbent|Stari dio grada, tvrđava i citadela u Derbentu]]
* 2004 – [[Moskva|Novodjevičanski manastir u Moskvi]]
* 2005 – [[Jaroslav|Stari dio Jaroslava]]
* 2005 – [[Struveov luk]]
* 2014 – [[Bolgar]]
* 2017 – [[Područje Dauria]]
* 2019 – [[Crkve u pskovskom stilu]]&lt;ref name=&quot;rusija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/statesparties/ru |title= Rusija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Svjetska baština&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 19. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;</text>
      <sha1>gqidsok8nkmnbbc1pof2gdoxupc54o6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428489</id>
      <parentid>3428485</parentid>
      <timestamp>2022-08-21T07:16:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Zavičajac|Zavičajac]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11276" xml:space="preserve">[[File:Sarajevo Debelo Brdo 12.jpg|mini|desno|Debelo Brdo danas]]
'''Debelo Brdo''' je područje na zapadnom obronku masiva [[Trebević]]a iznad [[Sarajevo|Sarajeva]]. Administrativno pripada općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]].

Debelo brdo je poznato kao prvo i najznačajnije [[Arheologija|arheološko]] nalazište na teritoriji grada na kojem je nađeno [[Prahistorija|prahistorijsko]] [[Gradina|gradinsko naselje]], antički i kasnoantički odbrambeni objekti.&lt;ref name=&quot;Brdo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.muzejsarajeva.ba/wp-content/uploads/2021/07/Prilozi-4-Borivoj-Covic.pdf  |title= Borivoj Ćović: Počeci naselja na Debelom Brdu u Sarajevu |work= www.muzejsarajeva.ba |accessdate= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Na Debelom brdu je bilo jedno od najznačajnijih prahistorijskih naselja [[Bronzano doba|bronzanog doba]] (1800-1300. godine prije naše ere) u unutrašnjosti sjeverozapadnog Balkana. Vizuelno je bilo povezano sa [[gradina]]ma na obroncima oko doline [[Miljacka|Miljacke]], kao i sa [[Gradac (Gornji Kotorac)|gradinom na Ilinjači]] u Gornjem Kotorcu, na rubu Sarajevskog polja.

Kao takvo,  [[2005.]] godine, odlukom [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Komisije za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]] u sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]],  [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća komisije) i Tina Wik, proglašeno je za nacionalni spomenik.&lt;ref name=&quot;Debelo&quot;&gt;{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2550 |title= DEbelo Brdo |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate= 24. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;
== Istraživanja ==
Prva istraživanja obavio je [[Franjo Fiala]] 1889-1896. godine. Pokretni arheološki materijal je deponiran u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. Još u svojim prvim izvještajima Fiala je konstatovao da prahistorijski nalazi iz ovog naselja pripadaju pretežno bronzanom i željeznom dobu, ali da postoje i indicije o još starijem, neolitskom horizontu, čiji nalazi nisu ni naročito brojni, ni izraziti. 

Iskopavanjem 1983, u organizaciji Gradskog zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo, rukovodili su [[Lidija Fekeža]] i [[Blagoje Govedarica]]. Iskopavanje je teklo paralelno sa gradnjom vojnog objekta - centra veze tadašnje [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Materijal sa iskopavanja predan je [[Muzej grada Sarajeva|Muzeju grada Sarajeva]].

Lokalitet je u priličnoj mjeri devastiran i potpuno zapušten, jer su ga koristili JNA, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija BiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-1995]]. godine i [[SFOR]]. 

== Historija ==
Život na Debelom brdu je trajao od [[Bakarno doba|eneolit]]a 2000/1700. godine p. n. e., preko [[Bronzano doba|bronzanog doba]], starijeg i mlađeg [[Željezno doba|željeznog doba]], antičkog i kasnoantičkog perioda, pa sve do dolaska [[Slaveni|Slavena]]. Debelo Brdo je u lokalnom smislu dominiralo Sarajevskim poljem, a šire gledano bilo je na mjestu gdje se završavala sjeverna saobraćajnica - dolina Bosne - a nastavljali se putevi za Hercegovinu i jugoistočnu Bosnu. 

=== Neolit ===
Najstariji keramički nalazi na Debelom brdu pripadaju kasnom [[neolit]]u (u III mileniju prije naše ere). Debelo Brdo bilo je posljednje pribježište neke male neolitske zajednice, koja se tu sklonila pred naletom stočarskih plemena (stepski nomadi iz Azije - [[Indoevropljani]])&lt;ref&gt;[https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n96 Borivoj Čović - Od Butmira do Ilira]&lt;/ref&gt; 

Među neobjavljenim materijalom sa ovog lokaliteta pronađen je dio tipične neolitske sjekire, tzv. tipa Schuhleistenkeil«, izrađene od svijetlog kamena (magnezita), što povećava vjerovatnoću postojanja horizonta iz neolita. Osim toga, dva već objavljena ulomka i jedan još neobjavljeni keramički ulomak, pokazuju sličnost s [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićkom kulturom]]. 
 
* Na Debelom brdu postojao je horizont kasnog neolita koji prethodi osnivanju naselja vučedolske kulturne grupe.  
* Osnivači tog, najstarijeg naselja na ovom lokalitetu pripadaju istom onom talasu doseljenika sa juga (iz Hercegovine) koji su krajem neolita u većem broju naselili i neke dijelove južne i centralne Bosne, promijenivši znatno kulturmu fizionomiju nekih naselja butmirske grupe. U to vrijeme neolitsko naselje u Butmiru, u Sarajevskom polju, po svoj prilici više nije postojalo. 

=== Eneolit ===
Drugi stratum pripada eneolitskom dobu, kasnoj fazi [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|Vučedolske kulture]], datiranoj u 2000-1800 (1700) godinu prije naše ere. 

Zastupljena je u velikom broju primjeraka vučedolska keramika, kalupi za livenje raznih metalnih  predmeta, igle, šila, lisnati bodeži, sjekire i dijelovi cijevi za mijeh. Nađeni materijal ima i svoje posebnosti pa se u nauci govori o južnobosanskom podtipu Vučedolske kulture ili podtipu Debelo Brdo. Ovdje se keramika odlikuje punijim geometrijskim likovima i bogatijim rasporedom ukrasa.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Time je u isto vrijeme, sasvim pouzdano određena, u_kulturnom i hronološkom pogledu, jedna od najstarijih faza života ove aglomeracije.

=== Bronzano doba ===
Iz ovog perioda je gradina. Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima, smještenim ispod stijena nad Soukbunarom i na području Zlatišta. Od oruđa i oružja nađene su šuplje sjekire, bronzana koplja, kratki mačevi-bodeži, te kalupi za livenje ovog oružja. Naselje na Debelom brdu je ujedno bio već ustaljen i dugovječan zanatski i proizvodni centar, i odaje stabilnu i čvrsto organiziranu društvenu zajednicu. Bilo je jedno od najvećih gradinskih naselja, koje se pružalo u dužini od nekoliko stotina metara, obuhvatajući više zaravanaka i padina kao i dva manja brda (Debelo brdo i Zlatište). Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima ispod i oko njih.

=== Željezno doba ===
Iz starijeg željeznog doba, od 900. do 300. godine prije naše ere, prema keramičkom materijalu na Debelom brdu i [[Gradina Varvara (vrelo Rame)|Varvari kod Prozora]], izveden je zaključak da su veze i kontakti plemena ([[Desidijati]]), koja su živjela u srednjem toku [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i gornjem toku [[Vrbas]]a ([[srednjobosanska kulturna grupa]]) sa onim koja su živjela južnije, u  gornjem toku rijeke Bosne, bile intenzivne i trajnog karaktera, s tim da su plemena koja pripadaju srednjobosanskoj kulturnoj grupi bila vjerovatno nadmoćnija.  Pored toga, na materijalu sa Debelog Brda javlja se i import iz [[Italija|Italije]] (sjekire sa lepezasto proširenom oštricom). Izuzetan geografski položaj doveo je do razvoja naselja u značajan [[Zanastvo|zanatski]] i [[Trgovina|trgovinski]] centar.

Predmeti od bronze su se i dalje proizvodili (šila, igle, [[nakit]]), ali je za te predmete bilo potrebno neuporedivo manje rude nego što je trebalo za [[mač]]eve, koplja, sjekire, motike...). [[Rudarstvo]] i [[metalurgija]] dobili su veliki zamah.

Uočava se sličnost i sa materijalom na [[Glasinačka kultura|Glasinačkom području]].

=== Antičko doba ==
Bilo je to rimsko utvrđenje od I do IV stoljeća sa dva bedema: južni i zapadni kao vanjski (dužine oko 118 m) i sjeverni unutrašnji (dužine 72,5 m). Bedemi imaju izlomljene linije, građeni su od grubo priklesanog kamena, dimenzija 0,4(0,6) x 0,2 m, vezanog krečnim malterom. Ostaci bedema su se očuvali do 1893. godine u visini od 0,6 do 1,3 m skoro po cijeloj dužini, dok su 1983. godine zatečeni ostaci zidova samo u jugozapadnom i zapadnom dijelu i to do visine od oko 0,6 m (oko 3 reda kamenja).

Ulaz (širine 3,2 m) u tvrđavu je bio na zapadnoj strani. Ispred njega se nalazila mala kula (A) četverougaone osnove. U kuli je bio pod od krečnog maltera. Na jugoistočnom kraju utvrđenja se unutrašnji bedem završavao kulom četverougaone osnove, dimenzija 8,5 x 4,5 m (kula B). Fiala je zatekao ovu kulu u visini do iznad prvog sprata sa  očuvanim omalterisanim stropom. Pri zaštitnim iskopavanjima 1983. godine, tragovi stropa više nisu zatečeni. 

Pokretni arheološki materijal iz antičkog i kasnoantičkog doba većinom je nađen unutar zidina utvrđenja i u dvije kule. Nađeno je mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca. Između ostalog, nađene su dvije keramičke boce rađene na grnčarskom kolu. Na dnu jedne od njih je natpis minuskulnim kurzivom na latinskom:  EGO IVSTVS OLARIVS ET MANUS MEAS RVGETVS ET FETETVS. Opći smisao natpisa je: “Ja sam pravi lončar, a moje su ruke prljave a plodne.”

Utvrđenje na ovoj strateški dobro izabranoj tački služilo je između ostalog za odbranu naselja koje se nalazilo na obje obale [[Miljacka|Miljacke]] (danas od [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]] do Kampusa) i na drugoj obali po obližnjim padinama oko Vrbanja mosta.


a da je utvrđenje, čiji su ostaci otkriveni 1893. godine, sagrađeno negdje iza 535. godine, kada su ovi krajevi opet pripojeni Justinijanovom carstvu. (Basler, 1972, 55-56)  Zidine utvrđenja se nalaze na jugozapadnoj polovini lokaliteta. Bedemi vode uz jugozapadni, zapadni i sjeverni rub Debelog brda, i to uz lakše pristupačne dijelove prirodne glavice. Istočna strana terena je zaštićena stijenom uz koju je jako otežan pristup. Utvrđenje ima dva bedema: južni i zapadni kao vanjski (dužine oko 118 m) i sjeverni unutrašnji (dužine 72,5 m). Ulaz (širine 3,2 m) u tvrđavu je bio na zapadnoj strani, skoro kod sjeverozapadnog ugla bedema. Ispred njega se nalazila mala kula (A) četverougaone osnove. U kuli je bio pod od krečnog maltera. Na jugoistočnom kraju utvrđenja se unutrašnji bedem završavao kulom četverougaone osnove, dimenzija 8,5 x 4,5 m (kula B). Fiala je zatekao ovu kulu u visini do iznad prvog sprata sa  očuvanim omalterisanim stropom. Pri zaštitnim iskopavanjima 1983. godine, tragovi stropa više nisu zatečeni. 

U to vrijeme, na Debelom Brdu postojalo je manje [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimsko utvrđenje]].

=== Kasnoantički period ===
Kada su ovi krajevi opet pripojeni [[Justinijan I|Justinijanovom]] (Istočno-rimsko ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]]), na ovoj strateški dobro izabranoj tački podignuta je tvrđava. Zidine utvrđenja nalaze se na jugozapadnoj polovini lokaliteta. Bedemi vode uz jugozapadni, zapadni i sjeverni rub Debelog brda, i to uz lakše pristupačne dijelove prirodne glavice.

Iz kasnoantičkog perioda nađeni su komadi koštanih češljeva, krstaste fibule sa lukovičastim završecima, vaga, utezi za vagu i razne kopče.
{{Commonscat|Debelo brdo}}</text>
      <sha1>m008232z6p5hdpqvkj0bbmekuq96xyv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sremska Mitrovica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67166</id>
    <revision>
      <id>3428454</id>
      <parentid>3320931</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:47:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Geografski položaj */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5150" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Drugo_značenje|Mitrovica (čvor)}}
[[Datoteka:Sremska_Mitrovica_-_Main_Grammar_School.JPG|mini|desno|Mitrovačka Gimnazija]]
'''Sremska Mitrovica''' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Srijemska Mitrovica'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Szávaszentdemeter'', [[njemački jezik|njemački]]: ''Syrmisch-Mitrowitz'') je grad u [[Vojvodina|Vojvodini]], u [[Srbija|Srbiji]], i sjedište istoimene općine. U starom vijeku bila je poznatija kao [[Sirmium]], jedna od četiri prijestolnice velikog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].

== Geografski položaj ==

Sremska Mitrovica se nalazi u [[Srijem]]u, na sjevernoj obali rijeke Save. Grad je smješten  oko 70&amp;nbsp;km zapadno od [[Beograd]]a i 50&amp;nbsp;km južno od [[Novi Sad|Novog Sada]]. S druge strane rijeke se nalazi znatno manja [[Mačvanska Mitrovica]].

== Historija ==

Sremska Mitrovica je jedan od najstarijih gradova u [[Evropa|Evropi]]. Najstariji otkriveni tragovi organiziranog života datiraju od prije sedam hiljada godina.

Krajem prvog vijeka prije nove ere [[Rimska imperija|Rimljani]] su osvojili Sirmium. U prvom vijeku nove ere Sirmium je postao grad najvišeg ranga, &quot;kolonija rimskih građana&quot;, i dobio vrlo važan strateški značaj. Sredinom 3. vijeka Sirmium je postao središte čitave [[Panonija|Panonije]]. U njemu ili u okolini su rođeni [[Rimski carevi|carevi]] [[Decije]], [[Aurelijan]], [[Prob]] i [[Maksimijan]], koji su bili romanizirani [[Iliri]] starosjedioci. U doba [[tetrarhija|tetrarhije]] (od 393. godine) Sirmium je bio jedna od četiri prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], uz Milano, Trier i Nikomediju. Čuveni rimski historičar [[Amijan Marcelin]] nazvao je Sirmium &quot;''slavnom i mnogoljudnom majkom gradova''&quot;. Grad je bio metropola Panonije i [[Ilirik]]a, [[hrišćanstvo|ranohrišćanski]] centar s brojnim [[biskup]]ima i [[mučenik|mučenicima]]. U doba najvećeg procvata, u  3. i 4. vijeku, u gradu je radila kovnica zlatnog i srebrenog novca, raskošna carska palata s vodovodom, [[terme|termama]], [[hipodrom]]om, teatrom, amfiteatrom, [[forum]]om i drugim važnim građevinama. Do sada je otkriveno osam ranohrišćanskih hramova, a najpoznatiji su oni posvećeni Sv. Irineju, Sv. Dimitriju i Sv. Sinerotu. Na jednom od savskih mostova su 304. godine pogubljeni prvi episkop Sirmiuma Irinej i njegov đakon Dimitrije.

Poslije [[Milanski edikt|Milanskog edikta]] 313. godine, Sirmium je postao važno hrišćansko središte. Tokom 4. vijeka tu je održano nekoliko općerimskih [[crkveni sabor|crkvenih sabora]] na kojima su donesene poznate Sirmiumske formule. 
Krajem 4. vijeka grad su osvojili Istočni [[Goti]], a 441. je nestao u [[Huni|hunskom]] pokolju i požaru. 582. godine grad se predao [[Avari]]ma, a preživjeli stanovnici su emigrirali sve do [[Dalmacija|Dalmacije]] (tragovi su pronađeni u [[Solin]]u). 1180. godine grad je pripojen [[Ugarska|Ugarskoj]].

[[Bizant]] ga je više puta bezuspješno pokušavao osvojiti. Na ruševinama Sirmiuma je izrastao novi srednjovjekovni grad, Grad Sv. Dimitrija, odnosno Dimitrovica, prema sv. Dimitriju, zaštitniku grada.

1526. grad su osvojili [[Osmanlijsko carstvo|Turci]], a 1688. je u Srijem ušla [[Austrija|austrijska]] vojska.

Potpuno razoreni grad je poslije mnogo borbe ušao u [[Habsburška monarhija|Habsburšku monarhiju]]. Mitrovica je obnovljena i postala je važno vojno i građansko naselje u Vojnoj granici ([[Vojna krajina|Vojnoj krajini]]), a kasnije i slobodni kraljevski grad. Kasnijom upravnom reorganizacijom ušla je u sastav Kraljevine Hrvatske i Slavonije u čijem sastavu je ostala do 1918-45.

Daljim razvojem, Sremska Mitrovica je postala jedan od najznačajnijih gradova [[Srijem]]a.

Urbanistički se razvila u 18. i 19. vijeku.

== Stanovništvo ==

Po popisu iz [[2002]]. godine u širem području grada živi 59.935 stanovnika.

== Vjera ==

U gradu, kao i općini, većina stanovništva pripada srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U Sremskoj Mitrovici živi i značajnija zajednica grkokatolika, uglavnom Rusina, ali ima i nešto Ukrajinaca i nešto Hrvata (do 1500), koji slave Božić po julijanskom kalendaru.

== Ekonomija ==

Sremska Mitrovica je industrijski grad s razvijenom prehrambenom i hemijskom industrijom. Ima dobre sabraćajne veze, nalazi se na autoputu i željezničkoj pruzi [[Beograd]]-[[Zagreb]] i na rijeci [[Sava|Savi]].

== Administracija ==

Sremska Mitrovica je sjedište [[Sremski okrug|Sremskog okruga]]. Najpoznatija ustanova je sremskomitrovački zatvor (Kazneno-popravni dom), koji je bio [[koncentracijski logor Sremska Mitrovica|koncentracijski logor]] za zarobljene hrvatske vojnike i hrvatske civile za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]].

== Obrazovanje, sport i kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
* [[Tetrarhija]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sremska Mitrovica}}
*[http://www.sremskamitrovica.org.rs/ Službena prezentacija grada]

{{stub-grad}}
{{Općine u Srbiji}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Gradovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Srijem]]
[[Kategorija:Sremska Mitrovica|*]]
[[Kategorija:Gradovi u Vojvodini]]
[[Kategorija:Gradovi u Srijemskom okrugu]]</text>
      <sha1>g8vtljmc7bjac53u0ew9koqpbhjurut</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428455</id>
      <parentid>3428454</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:49:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Administracija */ konc logor? Imaju li negdje izvori za tu tvrdnju?</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5090" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Drugo_značenje|Mitrovica (čvor)}}
[[Datoteka:Sremska_Mitrovica_-_Main_Grammar_School.JPG|mini|desno|Mitrovačka Gimnazija]]
'''Sremska Mitrovica''' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Srijemska Mitrovica'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Szávaszentdemeter'', [[njemački jezik|njemački]]: ''Syrmisch-Mitrowitz'') je grad u [[Vojvodina|Vojvodini]], u [[Srbija|Srbiji]], i sjedište istoimene općine. U starom vijeku bila je poznatija kao [[Sirmium]], jedna od četiri prijestolnice velikog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].

== Geografski položaj ==

Sremska Mitrovica se nalazi u [[Srijem]]u, na sjevernoj obali rijeke Save. Grad je smješten  oko 70&amp;nbsp;km zapadno od [[Beograd]]a i 50&amp;nbsp;km južno od [[Novi Sad|Novog Sada]]. S druge strane rijeke se nalazi znatno manja [[Mačvanska Mitrovica]].

== Historija ==

Sremska Mitrovica je jedan od najstarijih gradova u [[Evropa|Evropi]]. Najstariji otkriveni tragovi organiziranog života datiraju od prije sedam hiljada godina.

Krajem prvog vijeka prije nove ere [[Rimska imperija|Rimljani]] su osvojili Sirmium. U prvom vijeku nove ere Sirmium je postao grad najvišeg ranga, &quot;kolonija rimskih građana&quot;, i dobio vrlo važan strateški značaj. Sredinom 3. vijeka Sirmium je postao središte čitave [[Panonija|Panonije]]. U njemu ili u okolini su rođeni [[Rimski carevi|carevi]] [[Decije]], [[Aurelijan]], [[Prob]] i [[Maksimijan]], koji su bili romanizirani [[Iliri]] starosjedioci. U doba [[tetrarhija|tetrarhije]] (od 393. godine) Sirmium je bio jedna od četiri prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], uz Milano, Trier i Nikomediju. Čuveni rimski historičar [[Amijan Marcelin]] nazvao je Sirmium &quot;''slavnom i mnogoljudnom majkom gradova''&quot;. Grad je bio metropola Panonije i [[Ilirik]]a, [[hrišćanstvo|ranohrišćanski]] centar s brojnim [[biskup]]ima i [[mučenik|mučenicima]]. U doba najvećeg procvata, u  3. i 4. vijeku, u gradu je radila kovnica zlatnog i srebrenog novca, raskošna carska palata s vodovodom, [[terme|termama]], [[hipodrom]]om, teatrom, amfiteatrom, [[forum]]om i drugim važnim građevinama. Do sada je otkriveno osam ranohrišćanskih hramova, a najpoznatiji su oni posvećeni Sv. Irineju, Sv. Dimitriju i Sv. Sinerotu. Na jednom od savskih mostova su 304. godine pogubljeni prvi episkop Sirmiuma Irinej i njegov đakon Dimitrije.

Poslije [[Milanski edikt|Milanskog edikta]] 313. godine, Sirmium je postao važno hrišćansko središte. Tokom 4. vijeka tu je održano nekoliko općerimskih [[crkveni sabor|crkvenih sabora]] na kojima su donesene poznate Sirmiumske formule. 
Krajem 4. vijeka grad su osvojili Istočni [[Goti]], a 441. je nestao u [[Huni|hunskom]] pokolju i požaru. 582. godine grad se predao [[Avari]]ma, a preživjeli stanovnici su emigrirali sve do [[Dalmacija|Dalmacije]] (tragovi su pronađeni u [[Solin]]u). 1180. godine grad je pripojen [[Ugarska|Ugarskoj]].

[[Bizant]] ga je više puta bezuspješno pokušavao osvojiti. Na ruševinama Sirmiuma je izrastao novi srednjovjekovni grad, Grad Sv. Dimitrija, odnosno Dimitrovica, prema sv. Dimitriju, zaštitniku grada.

1526. grad su osvojili [[Osmanlijsko carstvo|Turci]], a 1688. je u Srijem ušla [[Austrija|austrijska]] vojska.

Potpuno razoreni grad je poslije mnogo borbe ušao u [[Habsburška monarhija|Habsburšku monarhiju]]. Mitrovica je obnovljena i postala je važno vojno i građansko naselje u Vojnoj granici ([[Vojna krajina|Vojnoj krajini]]), a kasnije i slobodni kraljevski grad. Kasnijom upravnom reorganizacijom ušla je u sastav Kraljevine Hrvatske i Slavonije u čijem sastavu je ostala do 1918-45.

Daljim razvojem, Sremska Mitrovica je postala jedan od najznačajnijih gradova [[Srijem]]a.

Urbanistički se razvila u 18. i 19. vijeku.

== Stanovništvo ==

Po popisu iz [[2002]]. godine u širem području grada živi 59.935 stanovnika.

== Vjera ==

U gradu, kao i općini, većina stanovništva pripada srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U Sremskoj Mitrovici živi i značajnija zajednica grkokatolika, uglavnom Rusina, ali ima i nešto Ukrajinaca i nešto Hrvata (do 1500), koji slave Božić po julijanskom kalendaru.

== Ekonomija ==

Sremska Mitrovica je industrijski grad s razvijenom prehrambenom i hemijskom industrijom. Ima dobre sabraćajne veze, nalazi se na autoputu i željezničkoj pruzi [[Beograd]]-[[Zagreb]] i na rijeci [[Sava|Savi]].

== Administracija ==

Sremska Mitrovica je sjedište [[Sremski okrug|Sremskog okruga]]. Najpoznatija ustanova je sremskomitrovački zatvor (Kazneno-popravni dom), koji je korišten za zarobljene hrvatske vojnike i hrvatske civile za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]].

== Obrazovanje, sport i kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
* [[Tetrarhija]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sremska Mitrovica}}
*[http://www.sremskamitrovica.org.rs/ Službena prezentacija grada]

{{stub-grad}}
{{Općine u Srbiji}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Gradovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Srijem]]
[[Kategorija:Sremska Mitrovica|*]]
[[Kategorija:Gradovi u Vojvodini]]
[[Kategorija:Gradovi u Srijemskom okrugu]]</text>
      <sha1>besrujpyu7te9hqqp50lhr6idz0cz64</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428456</id>
      <parentid>3428455</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:50:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vjera */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5044" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Drugo_značenje|Mitrovica (čvor)}}
[[Datoteka:Sremska_Mitrovica_-_Main_Grammar_School.JPG|mini|desno|Mitrovačka Gimnazija]]
'''Sremska Mitrovica''' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Srijemska Mitrovica'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Szávaszentdemeter'', [[njemački jezik|njemački]]: ''Syrmisch-Mitrowitz'') je grad u [[Vojvodina|Vojvodini]], u [[Srbija|Srbiji]], i sjedište istoimene općine. U starom vijeku bila je poznatija kao [[Sirmium]], jedna od četiri prijestolnice velikog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].

== Geografski položaj ==

Sremska Mitrovica se nalazi u [[Srijem]]u, na sjevernoj obali rijeke Save. Grad je smješten  oko 70&amp;nbsp;km zapadno od [[Beograd]]a i 50&amp;nbsp;km južno od [[Novi Sad|Novog Sada]]. S druge strane rijeke se nalazi znatno manja [[Mačvanska Mitrovica]].

== Historija ==

Sremska Mitrovica je jedan od najstarijih gradova u [[Evropa|Evropi]]. Najstariji otkriveni tragovi organiziranog života datiraju od prije sedam hiljada godina.

Krajem prvog vijeka prije nove ere [[Rimska imperija|Rimljani]] su osvojili Sirmium. U prvom vijeku nove ere Sirmium je postao grad najvišeg ranga, &quot;kolonija rimskih građana&quot;, i dobio vrlo važan strateški značaj. Sredinom 3. vijeka Sirmium je postao središte čitave [[Panonija|Panonije]]. U njemu ili u okolini su rođeni [[Rimski carevi|carevi]] [[Decije]], [[Aurelijan]], [[Prob]] i [[Maksimijan]], koji su bili romanizirani [[Iliri]] starosjedioci. U doba [[tetrarhija|tetrarhije]] (od 393. godine) Sirmium je bio jedna od četiri prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], uz Milano, Trier i Nikomediju. Čuveni rimski historičar [[Amijan Marcelin]] nazvao je Sirmium &quot;''slavnom i mnogoljudnom majkom gradova''&quot;. Grad je bio metropola Panonije i [[Ilirik]]a, [[hrišćanstvo|ranohrišćanski]] centar s brojnim [[biskup]]ima i [[mučenik|mučenicima]]. U doba najvećeg procvata, u  3. i 4. vijeku, u gradu je radila kovnica zlatnog i srebrenog novca, raskošna carska palata s vodovodom, [[terme|termama]], [[hipodrom]]om, teatrom, amfiteatrom, [[forum]]om i drugim važnim građevinama. Do sada je otkriveno osam ranohrišćanskih hramova, a najpoznatiji su oni posvećeni Sv. Irineju, Sv. Dimitriju i Sv. Sinerotu. Na jednom od savskih mostova su 304. godine pogubljeni prvi episkop Sirmiuma Irinej i njegov đakon Dimitrije.

Poslije [[Milanski edikt|Milanskog edikta]] 313. godine, Sirmium je postao važno hrišćansko središte. Tokom 4. vijeka tu je održano nekoliko općerimskih [[crkveni sabor|crkvenih sabora]] na kojima su donesene poznate Sirmiumske formule. 
Krajem 4. vijeka grad su osvojili Istočni [[Goti]], a 441. je nestao u [[Huni|hunskom]] pokolju i požaru. 582. godine grad se predao [[Avari]]ma, a preživjeli stanovnici su emigrirali sve do [[Dalmacija|Dalmacije]] (tragovi su pronađeni u [[Solin]]u). 1180. godine grad je pripojen [[Ugarska|Ugarskoj]].

[[Bizant]] ga je više puta bezuspješno pokušavao osvojiti. Na ruševinama Sirmiuma je izrastao novi srednjovjekovni grad, Grad Sv. Dimitrija, odnosno Dimitrovica, prema sv. Dimitriju, zaštitniku grada.

1526. grad su osvojili [[Osmanlijsko carstvo|Turci]], a 1688. je u Srijem ušla [[Austrija|austrijska]] vojska.

Potpuno razoreni grad je poslije mnogo borbe ušao u [[Habsburška monarhija|Habsburšku monarhiju]]. Mitrovica je obnovljena i postala je važno vojno i građansko naselje u Vojnoj granici ([[Vojna krajina|Vojnoj krajini]]), a kasnije i slobodni kraljevski grad. Kasnijom upravnom reorganizacijom ušla je u sastav Kraljevine Hrvatske i Slavonije u čijem sastavu je ostala do 1918-45.

Daljim razvojem, Sremska Mitrovica je postala jedan od najznačajnijih gradova [[Srijem]]a.

Urbanistički se razvila u 18. i 19. vijeku.

== Stanovništvo ==

Po popisu iz [[2002]]. godine u širem području grada živi 59.935 stanovnika.

== Vjera ==
U gradu, kao i općini, većina stanovništva pripada srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U Sremskoj Mitrovici živi i značajnija zajednica grkokatolika, uglavnom Rusina, ali ima i nešto Ukrajinaca i nešto Hrvata (do 1500).

== Ekonomija ==

Sremska Mitrovica je industrijski grad s razvijenom prehrambenom i hemijskom industrijom. Ima dobre sabraćajne veze, nalazi se na autoputu i željezničkoj pruzi [[Beograd]]-[[Zagreb]] i na rijeci [[Sava|Savi]].

== Administracija ==

Sremska Mitrovica je sjedište [[Sremski okrug|Sremskog okruga]]. Najpoznatija ustanova je sremskomitrovački zatvor (Kazneno-popravni dom), koji je korišten za zarobljene hrvatske vojnike i hrvatske civile za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]].

== Obrazovanje, sport i kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
* [[Tetrarhija]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sremska Mitrovica}}
*[http://www.sremskamitrovica.org.rs/ Službena prezentacija grada]

{{stub-grad}}
{{Općine u Srbiji}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Gradovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Srijem]]
[[Kategorija:Sremska Mitrovica|*]]
[[Kategorija:Gradovi u Vojvodini]]
[[Kategorija:Gradovi u Srijemskom okrugu]]</text>
      <sha1>88yavya9qaqmyp860zctdei2y7sjh9k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428457</id>
      <parentid>3428456</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:53:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5051" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Drugo_značenje|Mitrovica (čvor)}}
[[Datoteka:Sremska_Mitrovica_-_Main_Grammar_School.JPG|mini|desno|Mitrovačka Gimnazija]]
'''Sremska Mitrovica''' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Srijemska Mitrovica'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Szávaszentdemeter'', [[njemački jezik|njemački]]: ''Syrmisch-Mitrowitz'') je grad u [[Vojvodina|Vojvodini]], u [[Srbija|Srbiji]], i sjedište istoimene općine. U starom vijeku bila je poznatija kao [[Sirmium]], jedna od četiri prijestolnice velikog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].

== Geografski položaj ==

Sremska Mitrovica se nalazi u [[Srijem]]u, na sjevernoj obali rijeke Save. Grad je smješten  oko 70&amp;nbsp;km zapadno od [[Beograd]]a i 50&amp;nbsp;km južno od [[Novi Sad|Novog Sada]]. S druge strane rijeke se nalazi znatno manja [[Mačvanska Mitrovica]].

== Historija ==

Sremska Mitrovica je jedan od najstarijih gradova u [[Evropa|Evropi]]. Najstariji otkriveni tragovi organiziranog života datiraju od prije sedam hiljada godina.

Krajem prvog vijeka prije nove ere [[Rimska imperija|Rimljani]] su osvojili Sirmium. U prvom vijeku nove ere Sirmium je postao grad najvišeg ranga, &quot;kolonija rimskih građana&quot;, i dobio vrlo važan strateški značaj. Sredinom 3. vijeka Sirmium je postao središte čitave [[Panonija|Panonije]]. U njemu ili u okolini su rođeni [[Rimski carevi|carevi]] [[Decije]], [[Aurelijan]], [[Prob]] i [[Maksimijan]], koji su bili romanizirani [[Iliri]] starosjedioci. U doba [[tetrarhija|tetrarhije]] (od 393. godine) Sirmium je bio jedna od četiri prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], uz Milano, Trier i Nikomediju. Čuveni rimski historičar [[Amijan Marcelin]] nazvao je Sirmium &quot;''slavnom i mnogoljudnom majkom gradova''&quot;. Grad je bio metropola Panonije i [[Ilirik]]a, [[hrišćanstvo|ranohrišćanski]] centar s brojnim [[biskup]]ima i [[mučenik|mučenicima]]. U doba najvećeg procvata, u  3. i 4. vijeku, u gradu je radila kovnica zlatnog i srebrenog novca, raskošna carska palata s vodovodom, [[terme|termama]], [[hipodrom]]om, teatrom, amfiteatrom, [[forum]]om i drugim važnim građevinama. Do sada je otkriveno osam ranohrišćanskih hramova, a najpoznatiji su oni posvećeni Sv. Irineju, Sv. Dimitriju i Sv. Sinerotu. Na jednom od savskih mostova su 304. godine pogubljeni prvi episkop Sirmiuma Irinej i njegov đakon Dimitrije.

Poslije [[Milanski edikt|Milanskog edikta]] 313. godine, Sirmium je postao važno hrišćansko središte. Tokom 4. vijeka tu je održano nekoliko općerimskih [[crkveni sabor|crkvenih sabora]] na kojima su donesene poznate Sirmiumske formule. 
Krajem 4. vijeka grad su osvojili Istočni [[Goti]], a 441. je nestao u [[Huni|hunskom]] pokolju i požaru. 582. godine grad se predao [[Avari]]ma, a preživjeli stanovnici su emigrirali sve do [[Dalmacija|Dalmacije]] (tragovi su pronađeni u [[Solin]]u). 1180. godine grad je pripojen [[Ugarska|Ugarskoj]].

[[Bizant]] ga je više puta bezuspješno pokušavao osvojiti. Na ruševinama Sirmiuma je izrastao novi srednjovjekovni grad, Grad Sv. Dimitrija, odnosno Dimitrovica, prema sv. Dimitriju, zaštitniku grada.

1526. grad su osvojili [[Osmanlijsko carstvo|Turci]], a 1688. je u Srijem ušla [[Austrija|austrijska]] vojska.

Potpuno razoreni grad je poslije mnogo borbe ušao u [[Habsburška monarhija|Habsburšku monarhiju]]. Mitrovica je obnovljena i postala je važno vojno i građansko naselje u Vojnoj granici ([[Vojna krajina|Vojnoj krajini]]), a kasnije i slobodni kraljevski grad. Kasnijom upravnom reorganizacijom ušla je u sastav Kraljevine Hrvatske i Slavonije u čijem sastavu je ostala do 1918-45.

Daljim razvojem, Sremska Mitrovica je postala jedan od najznačajnijih gradova [[Srijem]]a.

Urbanistički se razvila u 18. i 19. vijeku.

== Stanovništvo ==

Po popisu iz [[2002]]. godine u širem području grada živi 59.935 stanovnika.

== Vjera ==
U gradu, kao i općini, većina stanovništva pripada srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U Sremskoj Mitrovici živi i značajnija zajednica grkokatolika, uglavnom Rusina, ali ima i nešto Ukrajinaca i nešto Hrvata (do 1500).

== Ekonomija ==
Sremska Mitrovica je industrijski grad s razvijenom prehrambenom i hemijskom industrijom. Ima dobre sabraćajne veze, nalazi se na autoputu i željezničkoj pruzi [[Beograd]]-[[Zagreb]] i na rijeci [[Sava|Savi]].

== Administracija ==

Sremska Mitrovica je sjedište [[Sremski upravni okrug|Sremskog okruga]]. Najpoznatija ustanova je sremskomitrovački zatvor (Kazneno-popravni dom), koji je korišten za zarobljene hrvatske vojnike i hrvatske civile za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]].

== Obrazovanje, sport i kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
* [[Tetrarhija]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sremska Mitrovica}}
*[http://www.sremskamitrovica.org.rs/ Službena prezentacija grada]

{{stub-grad}}
{{Općine u Srbiji}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Gradovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Srijem]]
[[Kategorija:Sremska Mitrovica|*]]
[[Kategorija:Gradovi u Vojvodini]]
[[Kategorija:Gradovi u Srijemskom okrugu]]</text>
      <sha1>8c1otcumujhxtj7azdutmcksvfolfpi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428458</id>
      <parentid>3428457</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:54:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Gradovi u Srijemskom okrugu]] uklonjena; [[Kategorija:Gradovi u Sremskom okrugu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5049" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Drugo_značenje|Mitrovica (čvor)}}
[[Datoteka:Sremska_Mitrovica_-_Main_Grammar_School.JPG|mini|desno|Mitrovačka Gimnazija]]
'''Sremska Mitrovica''' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Srijemska Mitrovica'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Szávaszentdemeter'', [[njemački jezik|njemački]]: ''Syrmisch-Mitrowitz'') je grad u [[Vojvodina|Vojvodini]], u [[Srbija|Srbiji]], i sjedište istoimene općine. U starom vijeku bila je poznatija kao [[Sirmium]], jedna od četiri prijestolnice velikog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].

== Geografski položaj ==

Sremska Mitrovica se nalazi u [[Srijem]]u, na sjevernoj obali rijeke Save. Grad je smješten  oko 70&amp;nbsp;km zapadno od [[Beograd]]a i 50&amp;nbsp;km južno od [[Novi Sad|Novog Sada]]. S druge strane rijeke se nalazi znatno manja [[Mačvanska Mitrovica]].

== Historija ==

Sremska Mitrovica je jedan od najstarijih gradova u [[Evropa|Evropi]]. Najstariji otkriveni tragovi organiziranog života datiraju od prije sedam hiljada godina.

Krajem prvog vijeka prije nove ere [[Rimska imperija|Rimljani]] su osvojili Sirmium. U prvom vijeku nove ere Sirmium je postao grad najvišeg ranga, &quot;kolonija rimskih građana&quot;, i dobio vrlo važan strateški značaj. Sredinom 3. vijeka Sirmium je postao središte čitave [[Panonija|Panonije]]. U njemu ili u okolini su rođeni [[Rimski carevi|carevi]] [[Decije]], [[Aurelijan]], [[Prob]] i [[Maksimijan]], koji su bili romanizirani [[Iliri]] starosjedioci. U doba [[tetrarhija|tetrarhije]] (od 393. godine) Sirmium je bio jedna od četiri prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], uz Milano, Trier i Nikomediju. Čuveni rimski historičar [[Amijan Marcelin]] nazvao je Sirmium &quot;''slavnom i mnogoljudnom majkom gradova''&quot;. Grad je bio metropola Panonije i [[Ilirik]]a, [[hrišćanstvo|ranohrišćanski]] centar s brojnim [[biskup]]ima i [[mučenik|mučenicima]]. U doba najvećeg procvata, u  3. i 4. vijeku, u gradu je radila kovnica zlatnog i srebrenog novca, raskošna carska palata s vodovodom, [[terme|termama]], [[hipodrom]]om, teatrom, amfiteatrom, [[forum]]om i drugim važnim građevinama. Do sada je otkriveno osam ranohrišćanskih hramova, a najpoznatiji su oni posvećeni Sv. Irineju, Sv. Dimitriju i Sv. Sinerotu. Na jednom od savskih mostova su 304. godine pogubljeni prvi episkop Sirmiuma Irinej i njegov đakon Dimitrije.

Poslije [[Milanski edikt|Milanskog edikta]] 313. godine, Sirmium je postao važno hrišćansko središte. Tokom 4. vijeka tu je održano nekoliko općerimskih [[crkveni sabor|crkvenih sabora]] na kojima su donesene poznate Sirmiumske formule. 
Krajem 4. vijeka grad su osvojili Istočni [[Goti]], a 441. je nestao u [[Huni|hunskom]] pokolju i požaru. 582. godine grad se predao [[Avari]]ma, a preživjeli stanovnici su emigrirali sve do [[Dalmacija|Dalmacije]] (tragovi su pronađeni u [[Solin]]u). 1180. godine grad je pripojen [[Ugarska|Ugarskoj]].

[[Bizant]] ga je više puta bezuspješno pokušavao osvojiti. Na ruševinama Sirmiuma je izrastao novi srednjovjekovni grad, Grad Sv. Dimitrija, odnosno Dimitrovica, prema sv. Dimitriju, zaštitniku grada.

1526. grad su osvojili [[Osmanlijsko carstvo|Turci]], a 1688. je u Srijem ušla [[Austrija|austrijska]] vojska.

Potpuno razoreni grad je poslije mnogo borbe ušao u [[Habsburška monarhija|Habsburšku monarhiju]]. Mitrovica je obnovljena i postala je važno vojno i građansko naselje u Vojnoj granici ([[Vojna krajina|Vojnoj krajini]]), a kasnije i slobodni kraljevski grad. Kasnijom upravnom reorganizacijom ušla je u sastav Kraljevine Hrvatske i Slavonije u čijem sastavu je ostala do 1918-45.

Daljim razvojem, Sremska Mitrovica je postala jedan od najznačajnijih gradova [[Srijem]]a.

Urbanistički se razvila u 18. i 19. vijeku.

== Stanovništvo ==

Po popisu iz [[2002]]. godine u širem području grada živi 59.935 stanovnika.

== Vjera ==
U gradu, kao i općini, većina stanovništva pripada srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U Sremskoj Mitrovici živi i značajnija zajednica grkokatolika, uglavnom Rusina, ali ima i nešto Ukrajinaca i nešto Hrvata (do 1500).

== Ekonomija ==
Sremska Mitrovica je industrijski grad s razvijenom prehrambenom i hemijskom industrijom. Ima dobre sabraćajne veze, nalazi se na autoputu i željezničkoj pruzi [[Beograd]]-[[Zagreb]] i na rijeci [[Sava|Savi]].

== Administracija ==

Sremska Mitrovica je sjedište [[Sremski upravni okrug|Sremskog okruga]]. Najpoznatija ustanova je sremskomitrovački zatvor (Kazneno-popravni dom), koji je korišten za zarobljene hrvatske vojnike i hrvatske civile za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]].

== Obrazovanje, sport i kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
* [[Tetrarhija]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sremska Mitrovica}}
*[http://www.sremskamitrovica.org.rs/ Službena prezentacija grada]

{{stub-grad}}
{{Općine u Srbiji}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Gradovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Srijem]]
[[Kategorija:Sremska Mitrovica|*]]
[[Kategorija:Gradovi u Vojvodini]]
[[Kategorija:Gradovi u Sremskom okrugu]]</text>
      <sha1>osy82arrzzi1gktu0t4qkkbetyyw7q7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Generalni sekretar Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72244</id>
    <revision>
      <id>3428430</id>
      <parentid>3306082</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T15:03:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6067" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Generalni sekretar
| tijelo                     = Ujedinjenih nacija
| nativni_naziv              = 
| oznaka                     = Emblem of the United Nations.svg
| oznakavel                  = 
| oznakatekst                = [[Zastava Ujedinjenih nacija|Grb Ujedinjenih nacija]]
| zastava                    = Flag of the United Nations.svg
| zastavavel                 = 140
| zastavatekst               = [[Zastava Ujedinjenih nacija]]
| slika                      = António Guterres 2021.jpg
| slikavel                   = 190
| tekst                      = 
| trenutno                   = {{ZD|Portugal}} [[António Guterres]]
| trenutnood                 = 1. januara 2017.
| odjel                      = [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]]
| stil                       = 
| vrsta                      = 
| status                     = 
| skraćenica                 = 
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = [[Sutton Place]], [[Manhattan]]
| sjedište                   = [[Sjedište Ujedinjenih nacija]], [[New York City]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| predlagač                  = [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]]
| imenujega                  = [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalna skupština]]
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Pet godina, obnovljivo (tradicionalno ograničeno na dva mandata)
| mandat_kvalificiran        = 
| konstituirani_instrument   = [[Povelja Ujedinjenih nacija]]
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = 24. oktobar 1945.
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[Gladwyn Jebb]]&lt;br/&gt;{{small|kao v.d. „generalnog sekretara“ (24. oktobar 1945)}}&lt;br/&gt;[[Trygve Lie]]&lt;br/&gt;{{small|kao prvi &quot;generalni sekretar&quot; (2. februar 1946)}}
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.un.org/sg}}
| fusnote                    = 
}}
'''Generalni sekretar Ujedinjenih nacija''' ('''UNSG''' ili '''SG''') glavni je administrativni službenik [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i šef Sekretarijata Ujedinjenih nacija, jednog od šest glavnih organa Ujedinjenih nacija.

Uloga generalnog sekretara i Sekretarijata utvrđena je poglavljem XV (članovi 97 do 101) [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]]. Međutim, kvalifikacije ureda, postupak odabira i mandata mogu se tumačiti i uspostavljeni su prema običaju.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Urquhart |first=Brian |date=28. 1. 2009 |title=The Next Secretary-General: How to Fill a Job With No Description |journal=Foreign Affairs: America and the World |language=en-US |url=https://www.foreignaffairs.com/articles/2006-09-01/next-secretary-general-how-fill-job-no-description |access-date=3. 9. 2020 |issn=0015-7120}}&lt;/ref&gt;

==Uloga==
Funkcija generalnog sekretara je u [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelji]] opisana kao &quot;glavni administrativni službenik&quot; organizacije. Neki su s početka smatrali da bi uloga generalnog sekretara trebala biti čisto administrativna. Prvi je [[Norveška|norvežanin]] [[Trygve Lie]] koji je tvrdio da je njegova uloga da govori i djeluje kao lider i posrednik. Od tada svaki generalni sekretar raspravlja o globalnim temama i problemima u ime organizacije i koristi svoj položaj kako bi posredovao u sporovima. Ovo je u skladu sa originalnom vizijom [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika SAD]]-a [[Franklin D. Roosevelt|Franklina D. Roosvelta]], koji je imao sličnu ulogu prije nastanka [[Ujedinjene nacije|UN-a]] i koji je imao veliki uticaj na njeno formiranje, da organizaciju treba predvoditi &quot;svjetski posrednik&quot;.

==Spisak generalnih sekretara==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Br. !! colspan=2|Ime i prezime !! Vrijeme na vlasti !! Zemlja porijekla
|-
|align=center| &lt;small&gt;N/D&lt;/small&gt;
| [[Datoteka:Sr. Gladwyn Jebb.jpg|70p]]
| [[Gladwyn Jebb]]
| 24. oktobar 1945 – 2. februar 1946.
| {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
|align=center| 1.
| [[Datoteka:UtenriksministerTrygveLie.jpg|70p]]
| [[Trygve Lie]]
| 2. februar 1946 – 10. novembar 1952.
| {{ZID|Norveška}}
|-
|align=center| 2.
| [[Datoteka:Dag-hammarskjold 2.jpg|70p]]
| [[Dag Hammarskjöld]]
| 10. april 1953 – 18. septembar 1961.
| {{ZID|Švedska}}
|-
|align=center| 3.
| [[Datoteka:U Thant at UN press conference.PNG|70p]]
| [[U Thant]]
| 3. novembar 1961 – 31. decembar 1971.
| {{ZID|Mjanmar|1974}}
|-
|align=center| 4.
| [[Datoteka:Kurt Waldheim UN.jpg|70p]]
| [[Kurt Waldheim]]
| 1. januar 1972 – 31. decembar 1981.
| {{ZID|Austrija}}
|-
|align=center| 5.
| [[Datoteka:Javier Pérez de Cuéllar (1982).jpg|70p]]
| [[Javier Pérez de Cuéllar]]
| 1. januar 1982 – 31. decembar 1991.
| {{ZID|Peru}}
|-
|align=center| 6.
| [[Datoteka:Boutros Boutros-Ghali (1980).jpg|70p]]
| [[Boutros Boutros-Ghali]]
| 1. januar 1992 – 31. decembar 1996.
| {{ZID|Egipat}}
|-
|align=center| 7.
| [[Datoteka:Kofi Annan in Washington D.C (cropped).jpg|70p]]
| [[Kofi Annan]]
| 1. januar 1997 – 31. decembar 2006.
| {{ZID|Gana}}
|-
|align=center| 8.
| [[Datoteka:Ban Ki-moon April 2015.jpg|70p]]
| [[Ban Ki-moon]]
| 1. januar 2007 – 31. decembar 2016
| {{ZID|Južna Koreja}}
|-
|align=center| 9.
| [[Datoteka:António Guterres 2021.jpg|70p]]
| [[António Guterres]]
| 1. januar 2017 – ''trenutni''
| {{ZID|Portugal}}
|}
[[Datoteka:UNSG map.png|mini|600px|centar|Mapa koja pokazuje koje su nacije imale državljanina koji je bio generalni sekretar Ujedinjenih nacija.]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://www.un.org/sg Zvanična stranica generalnog sekretara UN-a]

{{Generalni sekretari UN-a}}
{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Generalni sekretari Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>qctek6hnvewidjryw0aysajs5iq7eth</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Semir Štilić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75551</id>
    <revision>
      <id>3428471</id>
      <parentid>3427946</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:36:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13973" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša = Semir Štilić
| slika = Semir_Stilic.jpg
| punoime = 
| nadimak = Štila
| datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1987|10|8|}}
| rodnigrad = [[Sarajevo]]
| rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti = 
| gradsmrti = 
| državasmrti = 
| visina = 1,83 m
| pozicija = Ofanzivni vezni
| trenutniklub = [[FK Željezničar]]
| brojnadresu = 14
| omladinskegodine = 
| omladinskipogoni = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| godine1 = 2005-2008
| klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)1 = 49 (17)
| godine2 = 2008-2012
| klubovi2 = [[Lech Poznań]]
| nastupi(golovi)2 = 156 (28)
| godine3 = 2012-2013
| klubovi3 = [[Karpaty Lavov]]
| nastupi(golovi)3 = 24 (3)
| godine4 = 2013-2014
| klubovi4 = [[Gaziantepspor]]
| nastupi(golovi)4 = 8 (4)
| godine5 = 2014-2015
| klubovi5 = [[Wisła Kraków]]
| nastupi(golovi)5 = 52 (16)
| godine6 = 2015-2016
| klubovi6 = [[APOEL FC]]
| nastupi(golovi)6 = 16 (3)
| godine7 = 2017-2019
| klubovi7 = [[Wisła Płock]]
| nastupi(golovi)7 = 39 (4)
| godine8 = 2019-
| klubovi8 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)8 = 58 (20)
| reprezentacija = 
| nacionalnegodine1 = 2007-2008
| nacionalneekipe1 = {{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (1)
| nacionalnegodine2 = 2008-2015
| nacionalneekipe2 = {{NOG|BIH}}
| nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0)
| zadnjiuređaj = 20. august 2022
}}
'''Semir Štilić''' (rođen [[8. oktobar|8. oktobra]] [[1987.]] godine) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nogometaš i trenutno član [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] gdje nastupa na poziciji ofanzivnog veznog igrača.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/profil/spieler/46340|title=Semir Stilic - player profile  {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
Štilić je svoju profesionalnu nogometnu karijeru počeo 2005. godine u nogometnom klubu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva. Nakon tri provedene sezone u ekipi Željezničara, Štilić se odlučuje na prelazak u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań|Lech Poznan]]. Štilić se sjajnim igrama u ovom klubu upisao u klupsku historiju, te je uvršten u idealni tim Lecha sastavljenog od igrača koji su za ovaj klub nastupali od njegovog osnutka.

=== '''Lech Poznan''' ===
U junu 2008. godine, Štilić za oko 600 hiljada eura prelazi u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań]] i potpisuje četverogodišnji ugovor.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Debi za Lech ostvaruje u utakmici prvog kola kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga|kup UEFA]] protiv ekipe [[Xäzär Länkäran]] u julu 2008. godine, a meč Lech dobiva rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/915060|title=Xäzär Länkäran - Lech Poznan, Jul 17, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za Lech postiže u uzvratnom meču prvog kola kvalifikacija za kup UEFA protiv ekipe Xäzär Länkäran krajem jula 2008. godine, dok se utakmica završava pobijedom Lecha rezultatom 4-1 i plasmanom Lecha u naredno kolo kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/918487|title=Lech Poznan - Xäzär Länkäran, Jul 31, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj debi u prvoj ligi Poljske bilježi u meču protiv ekipe [[GKS Belchatow]] u augustu 2008. godine, a meč završava porazom Lecha rezultatom 2-3.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/924948|title=Lech Poznan - GKS Belchatow, Aug 8, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za Lech u prvoj ligi Poljske bilježi u utakmici protiv [[Jagiellonia Białystok]] polovinom augusta 2008. godine, a utakmica se završava pobijedom Lecha rezultatom 3-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/925458|title=Jagiellonia Bialystok - Lech Poznan, Aug 17, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 15 postignutih golova na čak 48 odigranih mečeva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2008|title=Semir Stilic - Performance data 08/09 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Karpaty Lavov ===
U junu 2012. godine, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Ukrajina|ukrajinski]] klub [[Karpaty Lavov]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Svoj prvi meč za Karpaty upisuje u augustu 2012. godine protiv ekipe [[Chornomorets]]a, a utakmica završava rezultatom 1-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2222986|title=Chornomorets Odessa - Karpaty Lviv, Aug 11, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi pogodak za Karpaty bilježi u utakmici protiv ekipe [[Kryvbasa]] u novembru 2012. godine, dok se meč završava rezultatom 6-0 za Karpaty.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2223075|title=Karpaty Lviv - Kryvbas Kryvyi Rih, Nov 4, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa tri postignuta gola i četiri asistencije na 24 odigrane utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2012|title=Semir Stilic - Performance data 12/13 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Gaziantepspor ===
U augustu 2013. godine, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Turska|tursku]] ekipu [[Gaziantepspor]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Prvu utakmicu za Gaziantepspor bilježi u utakmici protiv ekipe [[Rizaspora]] u septembru 2013. godine, a meč je okončan porazom Gaziantepspora rezultatom 5-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2346041|title=Gaziantepspor - Caykur Rizespor, Sep 14, 2013 - Süper Lig - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nekoliko dana kasnije, Štilić postiže prve golove za novu ekipu i to hat-trick u drugom kolu kupa Turske protiv ekipe [[Corum Belediye]], a meč biva okončan pobijedom Gaziantepspora rezultatom 3-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2370341|title=Gaziantepspor - Corum Belediyespor, Sep 24, 2013 - Türkiye Kupasi - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom prvog dijela sezone, Štilić je uglavnom bio u drugom planu, te nije dobivao previše prostora i vremena za igru. U konačnici prvi dio sezone završava sa četiri gola na samo 8 odigranih utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2013|title=Semir Stilic - Performance data 13/14 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Wisla Krakow ===
Već u januaru 2013. godine, Štilić odlučuje da kao slobodan igrač pređe u poljski klub [[Wisla Krakow]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U februaru 2013. godine, Štilić upisuje svoj prvi nastup za Wislu u utakmici Poljske lige protiv ekipe [[Piast Gliwice]], a Wisla meč pobijeđuje rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330232|title=Piast Gliwice - Wisla Kraków, Feb 17, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Već u narednom kolu prve lige Poljske, Štilić u pobijedi Wisle protiv ekipe [[Cracovia Kraków]] postiže svoj prvi gol za Wislu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330224|title=Wisla Kraków - Cracovia Kraków, Feb 23, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Naredne sezone postiže 9 golova na 36 utakmica za Wislu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2014|title=Semir Stilic - Performance data 14/15 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== APOEL FC ===
U junu 2015. godine, prelazi u [[kipar]]ski klub [[APOEL FC]] kao slobodan igrač i potpisuje ugovor na tri godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mondo.ba/a574899/Sport/Fudbal/Stilic-u-Apoelu.html|title=Štilić u Apoelu|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup za APOEL bilježi u remiju 1-1 protiv ekipe [[FK Vardar]] u sklopu drugog kola kvalifikacija [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] u julu 2015. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2587328|title=Vardar Skopje - APOEL Nicosia, Jul 21, 2015 - UEFA Champions League Qualification - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi gol za APOEL postiže u augustu 215. godine u pobijedi APOELA 5-1 protiv ekipe [[Ermis Aradippou]] u sklopu prve lige Kipra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2632702|title=Ermis Aradippou - APOEL Nicosia, Aug 22, 2015 - First Division - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa četiri postignuta gola na 23 ukupno odigrane utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2015|title=Semir Stilic - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U ljeto 2016. godine, APOEL objavljuje da Štilić napušta klub.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportprimus.ba/stilic-definitivno-napusta-apoel-zna-se-odgovor-u-vezi-povratka-u-zeljeznicar/|title=Štilić definitivno napušta APOEL, zna se odgovor u vezi povratka u Željezničar! {{!}} Sport Primus|website=sportprimus.ba|access-date=21. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorske reprezentacije BIH]], Štiliće je nastupao za U-21 reprezentaciju BIH. Za seniorski tim debitovao je [[30. januar]]a 2008. godine na utakmici protiv [[Japanska nogometna reprezentacija|reprezentacije Japana]]. Štilić iako je pružao dobre partije za svoje klubove nije bio pozvan da nastupi za BIH na Svjetskom prvenstvu BIH u Brazilu 2014. godine. Tokom godina stekao je epitet povremenog reprezentativca Bosne i Hercegovine.

== Statistika ==

=== Klubovi ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340|title=Semir Stilic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Kup
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |UEFA
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Dvizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|2005.-2008.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]]
|49
|17
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| -
| -
|49
|17
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!49
!17
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
!0
!0
!49
!17
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Lech Poznań|Lech Poznan]]
|2008/09.
|[[Ekstraklasa]]
|29
|9
|7
|3
| colspan=&quot;2&quot; |–
|12
|3
|48
|15
|-
|2009/10.
|Ekstraklasa
|26
|2
|1
|0
|1
|0
|4
|0
|32
|2
|-
|2010/11.
|Ekstraklasa
|28
|6
|6
|2
|1
|0
|14
|1
|49
|9
|-
|2011/12.
|Ekstraklasa
|23
|1
|4
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
|0
|0
|27
|2
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!106
!18
!18
!6
!2
!0
!30
!4
!156
!28
|-
|[[Karpaty Lavov]]
|2012/13.
|[[Premijer liga Ukrajine|Premier Liga]]
|22
|1
|2
|2
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|24
|3
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Gaziantepspor]]
|2013/14.
|[[Superlig]]
|6
|1
|2
|3
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|8
|4
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!28
!2
!4
!5
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!32
!7
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Wisla Krakow]]
|2013/14.
|Ekstraklasa
|16
|7
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|16
|7
|-
|2014/15.
|Ekstraklasa
|36
|9
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|36
|9
|-
!Ukupno
!
!52
!16
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!52
!16
|-
|[[APOEL FC]]
|2015/16.
|[[First Division Kipar|First Division]]
|16
|3
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|7
|1
|23
|4
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!251
!56
!22
!11
!2
!0
!37
!5
!312
!72
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/nationalmannschaft/spieler/46340|title=Semir Stilic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Reprezentacija
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;9&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2008.||1||0
|-
|2009.||1||0
|-
|2010.
|1
|0
|-
|2011.||3||0
|-
|2012.
|0
|0
|-
|2013.
|0
|0
|-
|2014.
|0
|0
|-
|2015.||1||0
|-
|2016.
|0
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||7||0
|}

== Trofeji i priznanja ==
=== Klubovi ===
==== Lech Poznań ====
* '''[[Ekstraklasa|Poljska prva liga]]'''
** '''Prvaci (1)''': 2009/10.
* '''[[Poljski kup (nogomet)|Poljski kup]]'''
** '''Pobjednici (1)''': 2008/09.
* '''[[Poljski superkup (nogomet)|Poljski superkup]]'''
** '''Pobjednici (1)''':  2009.

== Reference ==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
* [http://www.90minut.pl/kariera.php?id=9752 Profil na 90minut.pl]
* [http://www.national-football-teams.com/player/24572/Semir_Stilic.html Profil na national-football-teams.com]
* [http://www.transfermarkt.de/de/semir-stilic/profil/spieler_46340.html Profil na transfermarkt.de]

{{DEFAULTSORT:Štilić, Semir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Lech Poznańa]]
[[Kategorija:Wisła Kraków nogometaši]]
[[Kategorija:APOEL FC nogometaši]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]</text>
      <sha1>36f3mxhsw4ppbjct4me3nh25hci7k13</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prirodni logaritam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85121</id>
    <revision>
      <id>3428419</id>
      <parentid>3315900</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T12:11:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2601:646:8800:1321:CDCC:8316:8AE5:63A6</ip>
      </contributor>
      <comment>Removing SEO spam from GeekAndNerd.org which added nothing of value to this entry.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7504" xml:space="preserve">'''Prirodni logaritam''', od prije poznat kao [[hiperbola|hiperbolički]] logaritam,&lt;ref&gt;{{cite web |author=Flashman, Martin |url=http://www.humboldt.edu/~mef2/Presentations/Estimations.html |title=Estimating Integrals using Polynomials |accessdate=2008-03-23 |archive-date=11. 2. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/65NiCr1s9?url=http://www.humboldt.edu/moved/user-account-moved.php?old=mef2 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je [[logaritam]] za [[baza (matematika)|bazu]] ''[[e (broj)|e]]'', gdje je ''e'' [[iracionalan broj|iracionalna]] konstanta, čija je približna vrijednost 2,718&lt;span style=&quot;margin-left:0.25em&quot;&gt;281&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;margin-left:0.2em&quot;&gt;828&lt;/span&gt;. Ponekad se koristi i naziv [[Napierov logaritam]], iako se originalno značenje ovog termina malo drugačije.
Jednostavno rečeno, prirodni logaritam broja ''x'' je stepen na kojeg se diže broj ''e'' kako bi se dobio taj broj ''x'' — na primjer, prirodni logaritam broja ''e'' je 1 zato što je ''e''&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; = ''e'', dok je prirodni logaritam broja 1 broj 0, pošto je ''e''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt; = 1. Prirodni logaritam može se definisati za sve pozitivne [[realan broj|realne brojeve]] ''x'' kao [[integral|površina ispod krive]] ''y'' = 1/''t'' u granicama od 1 do ''x'', a može se definisati i kao [[kompleksan broj|kompleksni brojevi]] različiti od nule, kao što je obješnjeno u tekstu ispod. 
[[Datoteka:Log.svg|frame|Grafik funkcije prirodnog logaritma. Funkcija polahko raste ka pozitivnoj beskonačnosi kada ''x'' raste, a polahko ide na negativnog beskonačnosti kada ''x'' teži ka nula 0.]]

{{E (broj)}}

Funkcija prirodnog logaritma može se definirati i kao [[inverzna funkcija]] [[eksponencijalna funkcija|eksponencijalne funkcije]], što vodi do identiteta:

:&lt;math&gt;e^{\ln(x)} = x \qquad \mbox{ako je }x &gt; 0\,\!&lt;/math&gt;

:&lt;math&gt;\ln(e^x) = x.\,\! &lt;/math&gt;

Drugim riješima, logaritamska funkcija je [[bijekcija]] iz skupa pozitivnih realnih brojeva u skup svih realnih brojeva. Preciznije, to je [[izomorfizam]] iz [[grupa (matematika)|grupe]] pozitivnih realnih brojeva pod množenjem u grupu realnih brojeva pod sabiranjem. Predstavljeno kao [[funkcija (matematika)|funkcija]]:

:&lt;math&gt;\ln : \mathbb{R}^+ \to \mathbb{R}.&lt;/math&gt;

Logaritmi su definisani za svaku pozitivnu bazu osim za 1, a ne samo za bazu ''e'', te su korisni za rješavanje jednačina u kojima se nepoznata pojavljuje kao eksponent neke druge veličine.

== Konvencije o oznakama ==

Matematičari, statističari i neki inženjeri općenito razumiju ili &quot;log(''x'')&quot; ili &quot;ln(''x'')&quot; u značenju log&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;(''x''), npr., prirodni logaritam od ''x'', i pišu &quot;log&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt;(''x'')&quot; ako se traži [[dekadski logarithm|logaritam baze 10]] od ''x''.

Neki inženjeri, biolozi i neki drugi naučnici općenito pišu &quot;ln(''x'')&quot; (ili ponekad &quot;log&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;(''x'')&quot;) kada koriste prirodni logaritam od ''x'', a koriste &quot;log(''x'')&quot; kada koriste log&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt;(''x'') ili, u slučaju nekih [[informatika|informatičara]], [[binarni logaritam|log&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]](''x'') (iako se ovo piše kao lg(''x'')).

Kod najčešće koristenih [[programski jezik|programskih jezika]], uključujući [[C (programski jezik)|C]], [[C++]], [[MATLAB]], [[Fortran]] i [[BASIC]], &quot;log&quot; ili &quot;LOG&quot; označava prirodni logaritam.

U ručnim [[kalkulator]]ima, prirodni logaritam je označen sa '''ln''', a '''log''' predstavlja logaritam baze 10.

U teoriji informacija i kriptografiji, &quot;log(''x'')&quot; označava &quot;log&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(''x'')&quot;.

== Osobine ==

* &lt;math&gt;\ln(x) &lt; \ln(y) \quad{\rm za}\quad 0 &lt; x &lt; y\;&lt;/math&gt;

* &lt;math&gt;\frac{h}{1+h} \leq \ln(1+h) \leq h \quad{\rm za}\quad h &gt; -1\;&lt;/math&gt;

* &lt;math&gt;\lim_{x \to 0} \frac{\ln(1+x)}{x} = 1.\,&lt;/math&gt;

== Derivacija, Taylorov red ==

[[Derivacija]] prirodnog logaritma je data sa

:&lt;math&gt;\frac{d}{dx} \ln(x) = \frac{1}{x}.\,&lt;/math&gt;

[[Datoteka:LogTay.svg|200px|mini|desno|Taylorovi polinomi za &lt;math&gt;\log_e&lt;/math&gt;(''1+x'') pružaju tačnu aproksimaciju samo u intervalu ''-1 &lt; x ≤ 1''. Uočite da su, za ''x &gt; 1'', Taylorovi polinomi višeg stepena '''''gore''''' aproksimacije.]]

Ovo vodi do [[Taylorov red|Taylorovog reda]] za &lt;math&gt;\ln(1+x)&lt;/math&gt; oko &lt;math&gt;0&lt;/math&gt;; također je poznat pod nazivom [[Mercatorov red]]

:&lt;math&gt;\ln(1+x)=\sum_{n=1}^\infty \frac{(-1)^{n+1}}{n} x^n = x - \frac{x^2}{2} + \frac{x^3}{3} - \cdots \quad{\rm za}\quad \left|x\right| \leq 1\quad&lt;/math&gt; 

:&lt;math&gt;{\rm osim ako je}\quad x = -1&lt;/math&gt;

Desno je slika funkcije &lt;math&gt;\ln(1+x)&lt;/math&gt; i nekih njenih [[Taylorov polinom|Taylorovih polinoma]] oko &lt;math&gt;0&lt;/math&gt;. Ove aproksimacije konvergiraju u funkciju samo u oblasti ''-1 &lt; x ≤ 1''; van ove oblasti Taylorovi polinomi višeg stepena su '''''gore''''' aproksimacije za funkciju.

Uvrštavanjem ''x''-1 umjesto ''x'', dobijamo alternativni oblik za ln(x)

:&lt;math&gt;\ln(x)=\sum_{n=1}^\infty \frac{(-1)^{n+1}}{n} (x-1) ^ n&lt;/math&gt;

:&lt;math&gt;\ln(x)= (x - 1) - \frac{(x-1) ^ 2}{2} + \frac{(x-1)^3}{3} - \frac{(x-1)^4}{4} \cdots&lt;/math&gt;

:&lt;math&gt;{\rm za}\quad \left|x-1\right| \leq 1\quad {\rm osim ako je}\quad x = 0.&lt;/math&gt;&lt;ref&gt;[http://www.math2.org/math/expansion/log.htm &quot;Logarithmic Expansions&quot; at Math2.org]&lt;/ref&gt;


Korištenjem [[Binomna transformacija#Eulerova transformacija|Eulerove transformacije]] na Mercatorov red, dobija se sljedeće, koje vrijedi sva svako x čija je apsolutna vrijednost veća od 1:

:&lt;math&gt;\ln{x \over {x-1}} = \sum_{n=1}^\infty {1 \over {n x^n}} = {1 \over x}+ {1 \over {2x^2}} + {1 \over {3x^3}} + \cdots&lt;/math&gt;

Ovaj red sličan je [[Bailey–Borwein–Plouffeova formula|Bailey–Borwein–Plouffeovoj formuli]].

Također uočite da je &lt;math&gt; x \over {x-1} &lt;/math&gt; također svoja inverzna funkcija, tako da kada želimo dobiti prirodni logaritam nekog broja ''y'', jednostavno uvrstimo u &lt;math&gt; y \over {y-1} &lt;/math&gt; za ''x''.

== Prirodni logaritam u integraciji ==

Prirodni logaritam dopušta jednostavnu [[integral|integraciju]] funkcija oblika ''g''(''x'') = ''f''&amp;nbsp;'(''x'')/''f''(''x''): [[antiderivacija]] od ''g''(''x'') je data sa ln(|''f''(''x'')|). Ovo je slučaj zbog [[pravilo derivacije proizvoda|pravila derivacije proizvoda]] i sljedeće činjenice:

:&lt;math&gt;\ {d \over dx}\left( \ln \left| x \right| \right) = {1 \over x}.&lt;/math&gt;

Drugim riječima,

:&lt;math&gt;\int { 1 \over x} dx = \ln|x| + C&lt;/math&gt;

i

:&lt;math&gt;\int { \frac{f'(x)}{f(x)}\, dx} = \ln |f(x)| + C.&lt;/math&gt;

Slijedi primjer u slučaju kada je ''g''(''x'') = tan(''x''):

:&lt;math&gt;\int \tan (x) \,dx = \int {\sin (x) \over \cos (x)} \,dx&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\int \tan (x) \,dx = \int {-{d \over dx} \cos (x) \over {\cos (x)}} \,dx.&lt;/math&gt;

Neka je ''f''(''x'') = cos(''x''), a ''f'''(''x'')= - sin(''x''):

:&lt;math&gt;\int \tan (x) \,dx = -\ln{\left| \cos (x) \right|} + C&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\int \tan (x) \,dx = \ln{\left| \sec (x) \right|} + C&lt;/math&gt;

gdje je ''C'' [[konstanta integracije]].

Prirodni logaritam može se intergrisati pomoću [[parcijalna integracija|parcijalnom integracijom]]:

:&lt;math&gt;\int \ln (x) \,dx = x \ln (x)  - x + C.&lt;/math&gt;

== Također pogledajte ==

* [[John Napier]] - izumitelj logaritma
* [[Logaritamska integralna funkcija]]
* [[Nicholas Mercator]] - pri čovjek koji je koristio termin &quot;prirodni logaritam&quot;
* [[Polilogaritam]]
* [[Von Mangoldtova funkcija]]
* [[e (broj)|Broj ''e'']]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://betterexplained.com/articles/demystifying-the-natural-logarithm-ln/ Demystifying the Natural Logarithm (ln) | BetterExplained]

[[Kategorija:Logaritmi]]
[[Kategorija:Elementarne posebne funkcije]]</text>
      <sha1>5xyoy2ay9coimanpq8gm8acqfql3lct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Srem</title>
    <ns>1</ns>
    <id>124021</id>
    <revision>
      <id>3428438</id>
      <parentid>2672510</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T16:33:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Silverije premjestio je stranicu [[Razgovor:Srem]] na [[Razgovor:Srijem]] preko preusmjerenja: Korisnik Munja je ranije premjestio Srijem u Srem, bez konsenzusa na strani za razgovor.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428443</id>
      <parentid>3428438</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:28:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>AnToni premjestio je stranicu [[Razgovor:Srijem]] na [[Razgovor:Srem]]: Nepotreno na Srijem! Ime je ime</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428445</id>
      <parentid>3428443</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:30:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Preusmjeravanh */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="553" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Preusmjeravanh ==

Nema potrebe za preusmjeravanjem na Srijem! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:30, 20 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>9fh3ttc9msqao5rv728fcagws02f0jh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428446</id>
      <parentid>3428445</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:30:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Preusmjeravanh */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="553" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Preusmjeravanje =

Nema potrebe za preusmjeravanjem na Srijem! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:30, 20 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>202b1ig456c6ixba5u4a49i42nshchy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428447</id>
      <parentid>3428446</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:31:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* = Preusmjeravanje */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="554" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Preusmjeravanje ==

Nema potrebe za preusmjeravanjem na Srijem! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:30, 20 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>l9nfdma1umzp54k7h4vj8al773ajzhw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iločki</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145323</id>
    <revision>
      <id>3428432</id>
      <parentid>3428194</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T16:04:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7927" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|align=&quot;right&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=
!colspan=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=background-color:#330099;color:#FFFFFF|Iločki
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; bgcolor=&quot;#cfsb99&quot;|'''hrvatska plemićka porodica'''
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; |
|-
| '''Država''' || [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|Hrvatsko Kraljevstvo]]&lt;br /&gt;u personalnoj uniji&lt;br /&gt;s Ugarskom
|-
| '''Etničko porijeklo''' || [[Hrvati|hrvatsko]]
|-
| '''Matična kuća''' || Orahovički
|-
| '''Titule''' || župan, vojvoda, ban,&lt;br /&gt;palatin, kralj
|-
| '''Osnivanje''' || [[13. vijek]]
|-
| '''Osnivač''' || Gug
|-
| '''Sadašnji rodonačelnik''' || izumrli (1524.)
|-
|}
'''Iločki''' (u starim izvorima ''de Illoch'', ''de Wylak'', ''de Voilack'' i dr.; [[Mađarski jezik|mađar.]]: ''Újlaki''), [[Hrvati|hrvatska]] vlastelinska porodica koja je tokom kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], sve do početka [[16. vijek]]a, imala značajnu ulogu i uticaj u političkom, kulturnom i društvenom životu u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskom Kraljevstvu]] u [[Personalna unija|personalnoj uniji]] s [[Ugarska|Ugarskom]], a naročito u historiji [[Slavonija|Slavonije]] i [[Srijem]]a.

== Porodična historija ==

Porodica Iločkih je grana plemićkog roda poznatog po nazivu Orahovički, kojeg su dobili po svom posjedu Orahovici u srednjovjekovnoj [[Bjelovarsko-križevačka županija|Križevačkoj županiji]]. Najstariji poznati predak roda bio je Gug (u nekim izvorima Göge), koji je živio u 13. vijeku i čije etničko porijeklo nije sa stopostotnom sigurnošću utvrđeno. Historičari su ustanovili da su se Gugovi najstariji posjedi nalazili na teritoriji srednjovjekovne [[Hrvatska Dubica|Dubičke]] županije u tadašnjoj „donjoj [[Slavonija|Slavoniji]]“, pa su zaključili da odande vuče i porijeklo. Tokom vremena članovi roda sticali su nove posjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, među kojima [[Orahovica (Hrvatska)|Orahovicu]] i neke posjede na području Bukovice, Viljeva i Jošave u Križevačkoj i Virovitičkoj županiji, te Palotu u ugarskoj Županiji [[Veszprém]] i Galgóc (današnji [[Hlohovec]] u Slovačkoj) u tadašnjoj Županiji Njitra. Godine 1364. dobivaju [[Ilok]] u [[Srijem]]u i po njemu se počinju nazivaju Iločki.

Gugovi sinovi Ivan, Grgur i Stjepan pominju se krajem 13. vijeka, a za dalji prosperitet familije najznačajnija su dvojica od pet Ivanovih sinova, i to Lovro (zvan ''Tót'', odnosno ''Sclavus'' = Slaven) i Ugrin. Ugrin je bio kraljev zastavnik i [[varaždin]]ski župan, a Lovro se već od 1312. godine pominje kao zastavnik hrvatsko-ugarskog kralja [[Karlo I Robert, kralj Ugarske|Karla Roberta]], dok 1328. postaje kaštelanom u kraljevoj tvrđavi Šintavi. Interesantno je da su braća 1328. godine došla u posjed poznate [[Zrin (utvrda)|tvrđave Zrin]], koju im je u zalog dao bivši slavonski i [[Spisak hrvatskih banova|hrvatski ban]] Ivan I [[Blagajski knezovi|Babonić]]. Nešto kasnije Zrin postaje njihova trajna svojina, ali im ga kralj [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ljudevit Anžuvinski]] 1347. oduzima i daje [[Juraj I Zrinski|Jurju I Zrinskom]] (umro 1361. godine), a oni u zamjenu dobivaju druge posjede.
[[Datoteka:Epitaf Nikole Ilockog crkva sv Ivana Kapistrana Ilok 221208.jpg|mini|lijevo|200px|Mramorna nadgrobna ploča Nikole V. Iločkoga (1410-1477.)]]
[[Datoteka:Epitaf Lovre sina Nikole Ilockog crkva sv Ivana Kapistrana Ilok 221209.jpg|mini|desno|200px|Mramorna nadgrobna ploča Lovre III. Iločkoga (1459-1524.)]]

Lovro je 1340. godine postao [[Nitra (regija)|njitranskim]] županom, a kasnije je bio glavni [[kraljevski tavernik]], odnosno komornik (1344-46), te varaždinski, [[šopron]]ski i [[Sambotel|vaški]] ([[Željezna županija]]) župan (1347-1348). Umro je 1349. godine, ostavivši trojicu sinova: Nikolu, Bartola i Lenkusa (u mađarskim izvorima ''Lőkös''). 

Lovrin sin [[Nikola Kont Orahovički (Iločki)|Nikola, zvan Kont]], učestvovao je kao vjeran kraljev podanik u mnogim vojnim pohodima, istaknuvši se posebno u bitkama u [[Italija|Italiji]], gdje je dobio nadimak ''Kont'' (od italijanske riječi ''conte'' = grof). Sredinom 14. vijeka on je postao jedan od najvažnijih Ljudevitovih vlastelina, dobivši nova imanja i titule. U periodu 1345-1351. obavljao je funkciju kraljevskog peharnika, 1351. postaje [[Transilvanija|erdeljski]] [[vojvoda]], a 1356. [[Ugarska|ugarski]] [[palatin]], najviši kraljev državni funkcioner. U međuvremenu je bio i župan u više hrvatskih i ugarskih županija. Kao palatin komandovao je godine 1363. Ljudevitovom vojskom u neuspješnom pohodu na [[Bosanska banovina|Bosnu]] (kojom je tada vladao [[Tvrtko I, kralj Bosne|ban Tvrtko Kotromanić]]), te nešto kasnije na Bugarsku (1365). Kada je 1364. godine izumrla iločka grana ugarske plemićke porodice Csák, kralj je [[Ilok]] i pripadajuće vlastelinstvo dao Nikoli-Kontu i njegovom nećaku Ladislavu, Lenkusovom sinu. Porodica je tada prebacila svoje sjedište u taj dobro utvrđeni grad iznad [[Dunav]]a, te se počela nazivati Iločki. 

Nikola Kont Iločki umro je 1367. godine, a naslijedili su ga sinovi Nikola II (†1397.) i Bartol II (†1393.), koji nisu imali moć i slavu svog oca. Dva Bartolova sina iz idućeg pokoljenja Iločkih postali su [[Mačvanska banovina|mačvanski banovi]], i to Ladislav (†1418.) u periodu 1410-1418., a Mirko /Emerik/ (†1419.) nakon njega, sve do svoje smrti. Mirkova kćerka Marta oženila se s moćnim krčkim knezom [[Nikola IV Frankopan|Nikolom IV Frankopanom]] i rodila mu jedanaestoro djece.

Ladislav Iločki je iza sebe ostavio petoricu sinova: Ivana III., Stjepana III., [[Nikola Iločki|Nikolu V.]], Petra i Pavla. Među njima najistaknutije mjesto pripada Nikoli V. Iločkom, koji je bio mačvanski (1438-1458), slavonski (1457-1463) i [[Usora (općina)|usorski ban]], erdeljski (transilvanijski) vojvoda (1441-1458) i [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanski kralj]] (1471-1477), dovevši porodicu Iločki do vrha moći. Rođen oko godine 1410, najvjerovatnije u Paloti, on je sjedište imao u Iloku i uglavnom boravio tamo. U svoja dva braka imao je ukupno osmero djece, i to četiri sina i četiri kćerke, ali ga je od sinova nadživio samo [[Lovro Iločki|Lovro III.]], dok su ostali umrli u mladenačkim godinama života. Jedna od njegovih kćerki, Katarina, udala se za Ivana [[Kurjakovići|Kurjakovića]], [[Krbava|krbavskog]] kneza. 

[[Datoteka:Ilok-Festung-Apr09.JPG|mini|270px|Tvrđava u Iloku bila je porodično sjedište]]
Lovro III. rodio se 1459. godine, a 1477. naslijedio je sva očeva imanja. Uglavnom je zadržao ugled i moć porodice, a nosio je titulu hercega (vojvode). Tokom života vršio je mnoge funkcije, pa je tako, na primjer, u periodu 1477-1492. bio mačvanski ban, a 1518-1524. kraljevski dvorski sudija. Budući da nije imao nasljednika, njegovom smrću 1524. godine izumrla je porodica Iločki, a svi njegovi posjedi pripali su državi.

== Također pogledajte ==

* [[Spisak hrvatskih banova]]
* [[Historija Hrvatske]]
* [[Ilok]]
* [[Srijem]]
* [[Nikola Iločki]]

== Vanjski linkovi ==

* [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=48589 Porodica Iločki u enciklopediji Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“]
* [https://web.archive.org/web/20071213104406/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200008/5.pdf Kralj Ludovik I. Anžuvinac darovao Ilok Nikoli Kontu]
* [https://web.archive.org/web/20100305140229/http://www.turizamilok.hr/index.php?lang=hr&amp;cat_id=21 Kovnica Nikolinog kraljevskog novca u Iloku]
* [https://web.archive.org/web/20121203090059/http://www.mgi.hr/konzervatorsko-restauratorska-i-arheoloska-istrazivanja-2.html Zlatni period Iloka u vrijeme Nikole, kralja Bosne, i njegovog sina Lovre]

[[Kategorija:Iločki| ]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Politički razvoj srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija:Historija Srijema]]</text>
      <sha1>tic9ggwtkwrjw94l4r0z1mkx33rixd6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428452</id>
      <parentid>3428432</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:41:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Silverije|Silverije]] ([[User talk:Silverije|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7881" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|align=&quot;right&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=
!colspan=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=background-color:#330099;color:#FFFFFF|Iločki
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; bgcolor=&quot;#cfsb99&quot;|'''hrvatska plemićka porodica'''
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; |
|-
| '''Država''' || [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|Hrvatsko Kraljevstvo]]&lt;br /&gt;u personalnoj uniji&lt;br /&gt;s Ugarskom
|-
| '''Etničko porijeklo''' || [[Hrvati|hrvatsko]]
|-
| '''Matična kuća''' || Orahovički
|-
| '''Titule''' || župan, vojvoda, ban,&lt;br /&gt;palatin, kralj
|-
| '''Osnivanje''' || [[13. vijek]]
|-
| '''Osnivač''' || Gug
|-
| '''Sadašnji rodonačelnik''' || izumrli (1524.)
|-
|}
'''Iločki''' (u starim izvorima ''de Illoch'', ''de Wylak'', ''de Voilack'' i dr.; [[Mađarski jezik|mađar.]]: ''Újlaki''), [[Hrvati|hrvatska]] vlastelinska porodica koja je tokom kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], sve do početka [[16. vijek]]a, imala značajnu ulogu i uticaj u političkom, kulturnom i društvenom životu u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskom Kraljevstvu]] u [[Personalna unija|personalnoj uniji]] s [[Ugarska|Ugarskom]], a naročito u historiji [[Slavonija|Slavonije]] i [[Srijem]]a.

== Porodična historija ==

Porodica Iločkih je grana plemićkog roda poznatog po nazivu Orahovički, kojeg su dobili po svom posjedu Orahovici u srednjovjekovnoj [[Bjelovarsko-križevačka županija|Križevačkoj županiji]]. Najstariji poznati predak roda bio je Gug (u nekim izvorima Göge), koji je živio u 13. vijeku i čije etničko porijeklo nije sa stopostotnom sigurnošću utvrđeno. Historičari su ustanovili da su se Gugovi najstariji posjedi nalazili na teritoriji srednjovjekovne [[Hrvatska Dubica|Dubičke]] županije u tadašnjoj „donjoj [[Slavonija|Slavoniji]]“, pa su zaključili da odande vuče i porijeklo. Tokom vremena članovi roda sticali su nove posjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, među kojima [[Orahovica (Hrvatska)|Orahovicu]] i neke posjede na području Bukovice, Viljeva i Jošave u Križevačkoj i Virovitičkoj županiji, te Palotu u ugarskoj Županiji [[Veszprém]] i Galgóc (današnji [[Hlohovec]] u Slovačkoj) u tadašnjoj Županiji Njitra. Godine 1364. dobivaju [[Ilok]] i po njemu se počinju nazivaju Iločki.

Gugovi sinovi Ivan, Grgur i Stjepan pominju se krajem 13. vijeka, a za dalji prosperitet familije najznačajnija su dvojica od pet Ivanovih sinova, i to Lovro (zvan ''Tót'', odnosno ''Sclavus'' = Slaven) i Ugrin. Ugrin je bio kraljev zastavnik i [[varaždin]]ski župan, a Lovro se već od 1312. godine pominje kao zastavnik hrvatsko-ugarskog kralja [[Karlo I Robert, kralj Ugarske|Karla Roberta]], dok 1328. postaje kaštelanom u kraljevoj tvrđavi Šintavi. Interesantno je da su braća 1328. godine došla u posjed poznate [[Zrin (utvrda)|tvrđave Zrin]], koju im je u zalog dao bivši slavonski i [[Spisak hrvatskih banova|hrvatski ban]] Ivan I [[Blagajski knezovi|Babonić]]. Nešto kasnije Zrin postaje njihova trajna svojina, ali im ga kralj [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ljudevit Anžuvinski]] 1347. oduzima i daje [[Juraj I Zrinski|Jurju I Zrinskom]] (umro 1361. godine), a oni u zamjenu dobivaju druge posjede.
[[Datoteka:Epitaf Nikole Ilockog crkva sv Ivana Kapistrana Ilok 221208.jpg|mini|lijevo|200px|Mramorna nadgrobna ploča Nikole V. Iločkoga (1410-1477.)]]
[[Datoteka:Epitaf Lovre sina Nikole Ilockog crkva sv Ivana Kapistrana Ilok 221209.jpg|mini|desno|200px|Mramorna nadgrobna ploča Lovre III. Iločkoga (1459-1524.)]]

Lovro je 1340. godine postao [[Nitra (regija)|njitranskim]] županom, a kasnije je bio glavni [[kraljevski tavernik]], odnosno komornik (1344-46), te varaždinski, [[šopron]]ski i [[Sambotel|vaški]] ([[Željezna županija]]) župan (1347-1348). Umro je 1349. godine, ostavivši trojicu sinova: Nikolu, Bartola i Lenkusa (u mađarskim izvorima ''Lőkös''). 

Lovrin sin [[Nikola Kont Orahovički (Iločki)|Nikola, zvan Kont]], učestvovao je kao vjeran kraljev podanik u mnogim vojnim pohodima, istaknuvši se posebno u bitkama u [[Italija|Italiji]], gdje je dobio nadimak ''Kont'' (od italijanske riječi ''conte'' = grof). Sredinom 14. vijeka on je postao jedan od najvažnijih Ljudevitovih vlastelina, dobivši nova imanja i titule. U periodu 1345-1351. obavljao je funkciju kraljevskog peharnika, 1351. postaje [[Transilvanija|erdeljski]] [[vojvoda]], a 1356. [[Ugarska|ugarski]] [[palatin]], najviši kraljev državni funkcioner. U međuvremenu je bio i župan u više hrvatskih i ugarskih županija. Kao palatin komandovao je godine 1363. Ljudevitovom vojskom u neuspješnom pohodu na [[Bosanska banovina|Bosnu]] (kojom je tada vladao [[Tvrtko I, kralj Bosne|ban Tvrtko Kotromanić]]), te nešto kasnije na Bugarsku (1365). Kada je 1364. godine izumrla iločka grana ugarske plemićke porodice Csák, kralj je [[Ilok]] i pripadajuće vlastelinstvo dao Nikoli-Kontu i njegovom nećaku Ladislavu, Lenkusovom sinu. Porodica je tada prebacila svoje sjedište u taj dobro utvrđeni grad iznad [[Dunav]]a, te se počela nazivati Iločki. 

Nikola Kont Iločki umro je 1367. godine, a naslijedili su ga sinovi Nikola II (†1397.) i Bartol II (†1393.), koji nisu imali moć i slavu svog oca. Dva Bartolova sina iz idućeg pokoljenja Iločkih postali su [[Mačvanska banovina|mačvanski banovi]], i to Ladislav (†1418.) u periodu 1410-1418., a Mirko /Emerik/ (†1419.) nakon njega, sve do svoje smrti. Mirkova kćerka Marta oženila se s moćnim krčkim knezom [[Nikola IV Frankopan|Nikolom IV Frankopanom]] i rodila mu jedanaestoro djece.

Ladislav Iločki je iza sebe ostavio petoricu sinova: Ivana III., Stjepana III., [[Nikola Iločki|Nikolu V.]], Petra i Pavla. Među njima najistaknutije mjesto pripada Nikoli V. Iločkom, koji je bio mačvanski (1438-1458), slavonski (1457-1463) i [[Usora (općina)|usorski ban]], erdeljski (transilvanijski) vojvoda (1441-1458) i [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanski kralj]] (1471-1477), dovevši porodicu Iločki do vrha moći. Rođen oko godine 1410, najvjerovatnije u Paloti, on je sjedište imao u Iloku i uglavnom boravio tamo. U svoja dva braka imao je ukupno osmero djece, i to četiri sina i četiri kćerke, ali ga je od sinova nadživio samo [[Lovro Iločki|Lovro III.]], dok su ostali umrli u mladenačkim godinama života. Jedna od njegovih kćerki, Katarina, udala se za Ivana [[Kurjakovići|Kurjakovića]], [[Krbava|krbavskog]] kneza. 

[[Datoteka:Ilok-Festung-Apr09.JPG|mini|270px|Tvrđava u Iloku bila je porodično sjedište]]
Lovro III. rodio se 1459. godine, a 1477. naslijedio je sva očeva imanja. Uglavnom je zadržao ugled i moć porodice, a nosio je titulu hercega (vojvode). Tokom života vršio je mnoge funkcije, pa je tako, na primjer, u periodu 1477-1492. bio mačvanski ban, a 1518-1524. kraljevski dvorski sudija. Budući da nije imao nasljednika, njegovom smrću 1524. godine izumrla je porodica Iločki, a svi njegovi posjedi pripali su državi.


== Također pogledajte ==

* [[Spisak hrvatskih banova]]
* [[Historija Hrvatske]]
* [[Ilok]]
* [[Srijem]]
* [[Nikola Iločki]]

== Vanjski linkovi ==

* [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=48589 Porodica Iločki u enciklopediji Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“]
* [https://web.archive.org/web/20071213104406/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200008/5.pdf Kralj Ludovik I. Anžuvinac darovao Ilok Nikoli Kontu]
* [https://web.archive.org/web/20100305140229/http://www.turizamilok.hr/index.php?lang=hr&amp;cat_id=21 Kovnica Nikolinog kraljevskog novca u Iloku]
* [https://web.archive.org/web/20121203090059/http://www.mgi.hr/konzervatorsko-restauratorska-i-arheoloska-istrazivanja-2.html Zlatni period Iloka u vrijeme Nikole, kralja Bosne, i njegovog sina Lovre]

[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Politički razvoj srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija:Iločki| ]]</text>
      <sha1>outctwwp4404faknb3g9791hppz6cu9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dževad Jahić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263766</id>
    <revision>
      <id>3428478</id>
      <parentid>2854650</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T19:50:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4003" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Dževad Jahić
| slika              = Dževad Jahić.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1948|8|15}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[FNRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = [[Bošnjak]]
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[lingvistika|lingvist]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = 
}}
'''Dževad Jahić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]] i [[pjesnik]].

[[Osnovna škola|Osnovnu]] i [[Srednja škola|srednju školu]] završio je u [[Rogatica|Rogatici]]. Završio je studij [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i [[Jugoslavenska književnost|jugoslovenske književnosti]] na [[Filološki fakultet u Beogradu|Filološkom fakultetu]] u [[Beograd]]u [[1973]]. Magistarski rad pod nazivom &quot;Lovačka terminologija i lovački žargon u govoru rogatičkog kraja&quot; odbranio je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1977]]. Doktorsku disertaciju pod nazivom &quot;Ijekavskošćakavski govori istočne i jugoistočne Bosne&quot; odbranio je [[198l]] na Filološkom fakultetu u Beogradu. Radio je u [[Institut za jezik i književnost u Sarajevu|Institutu za jezik i književnost]] u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu radi od [[1975]]. Godine [[1983]]. biran je za docenta, [[1989]]. za vanrednog, a [[2002]]. za redovnog profesora na predmetima ''[[Historijska gramatika]]'' i ''Historija bosanskoga književnog jezika''. Od [[1989]]. do [[1993]]. bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Katedri slavenskih jezika Filološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta.

Područja Jahićevog [[nauka|naučnog]] zanimanja su [[dijalektologija]], [[historija jezika]], [[sociolingvistika]], iz kojih je objavio veći broj radova u naučnim časopisima ([[Južnoslovenski filolog]], [[Zbornik za filologiju i lingvistiku]], [[Slavjanskoje slavjanovedenije]], [[Pregled]], [[Sveske Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa]]). Član je [[BANU|Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti]].

Osim naučnog, bavi se i [[književnost|književnim]] radom i objavio je više zbirki [[pjesma|pjesama]].

== Bibliografija ==
* ''Jezik, nacija, nacionalizam'', &quot;[[Oslobođenje]]&quot;, Sarajevo, [[1990]].
* ''Jezik bosanskih Muslimana'', Biblioteka &quot;Ključanin&quot;, Sarajevo, [[1991]].
* ''Bošnjački narod i njegov jezik'', &quot;Ljiljan&quot;, Sarajevo, [[1999]].
* ''Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora'', &quot;Ljiljan&quot;, Sarajevo, 1999.
* ''Školski rječnik bosanskog jezika'', &quot;Ljiljan&quot;, Sarajevo, 1999.
* ''Ijekavskoštakavski govori istočne Bosne'', Institut za jezik, Sarajevo, [[2002]].
* ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautori: [[Senahid Halilović]] i [[Ismail Palić]]), &quot;Dom štampe&quot;, [[Zenica]], [[2000]]. 
* ''Trešnjev bunar'', Biblioteka &quot;Ključanin&quot;, Sarajevo, [[1992]].
* ''Stakleni mejt'', &quot;BH MOST&quot;, Sarajevo, 1999.
* ''Stakleni mejt'', (drugo izdanje sa prijevodom na [[ruski jezik|ruski]]), &quot;Dom štampe&quot;, Zenica, 2000.
* ''Sedra pelinova'', &quot;Vrijeme&quot;, Zenica, [[2001]].
* ''Vitorin vrijes'', Društvo pisaca Bosne i Hercegovine, Edicija &quot;Rondo&quot;, Mostar, [[2004]].
* ''Rječnik bosanskog jezika'', 1-5, Sarajevo, [[2012]].

== Literatura ==
* ''Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010)'', Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010, 51-52.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.bosnjaci.net/dobri_bosnjani.php?id=38 Dževad Jahić] na ''bošnjaci.net''

{{DEFAULTSORT:Jahić, Dževad}}
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi BANU]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]]</text>
      <sha1>8v1dq5b0wtgmhrzpm3bg13x2gas5zwy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:RK Čelik</title>
    <ns>1</ns>
    <id>265139</id>
    <redirect title="Razgovor:RK Čelik Zenica" />
    <revision>
      <id>3428486</id>
      <parentid>2243430</parentid>
      <timestamp>2022-08-21T01:08:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Neispravno preusmjerenje prema premještenoj stranici [[Razgovor:RK Čelik Zenica]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:RK Čelik Zenica]]</text>
      <sha1>8ozg9lrh6iyxkygzwuxvmxkb3rfes3l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Švicarska Super liga 2009/10.</title>
    <ns>1</ns>
    <id>369191</id>
    <redirect title="Razgovor:Švicarska Superliga 2009/2010." />
    <revision>
      <id>3428487</id>
      <parentid>2489952</parentid>
      <timestamp>2022-08-21T01:08:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Neispravno preusmjerenje prema premještenoj stranici [[Razgovor:Švicarska Superliga 2009/2010.]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Švicarska Superliga 2009/2010.]]</text>
      <sha1>3jjc24qxxavm2f5pytiazg8yozhvp5o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Cocalić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>382669</id>
    <revision>
      <id>3428472</id>
      <parentid>3427945</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:38:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11388" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Edin Cocalić
| slika                      = Cocalic2.jpg
| opis_slike                 = 
| punoime                    = Edin Cocalić
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = [[5. decembar]] [[1987.]]
| rodnigrad                  = [[Višegrad]]
| rodnadržava                = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| visina                     = 190 [[cm]]
| pozicija                   = Odbrambeni igrač
| trenutniklub               = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| brojnadresu                = 6
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1999–2006
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| godine1                    = 2006–2009&lt;br&gt;2010–2012&lt;br&gt;2012–2015&lt;br&gt;2015–2019&lt;br&gt;2019–2020&lt;br&gt;2020&lt;br&gt;2021&lt;br&gt;2022–
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]&lt;br&gt;[[Panionios FC|Panionios]]&lt;br&gt;[[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]&lt;br&gt;[[KV Mechelen|Mechelen]]&lt;br&gt;[[Akhisarspor]]&lt;br&gt;[[Altay SK|Altay]]&lt;br&gt;[[Panetolikos FC|Panetolikos]]&lt;br&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 88 (5)&lt;br&gt;48 (1)&lt;br&gt;77 (2)&lt;br&gt;106 (2)&lt;br&gt;42 (2)&lt;br&gt;3 (0)&lt;br&gt;12 (0)&lt;br&gt;17 (1)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2003&lt;br&gt;2005&lt;br&gt;2007–2008&lt;br&gt;2015–2017
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|BiH U-17]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (1)&lt;br&gt;2 (0)&lt;br&gt;5 (0)&lt;br&gt;10 (0)
| zadnjeuređivanje           = 20. august 2022
}}
'''Edin Cocalić''' (rođen [[5. decembar|5. decembra]] [[1987.|1987]]) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesionalni nogometaš i nekadašnji [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/profil/spieler/46205|title=Edin Cocalic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Trenutno nastupa za [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] na poziciji centralnog beka.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Klupska karijera==
Cocalić je svoju juniorsku karijeru počeo u omladinskom timu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]a iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Od 2006. do 2009. godine nastupao je za prvi tim Željezničara. Cocalić je bio najmlađi kapiten u historiji Željezničara.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Panionios===
U januaru 2010. godine, Cocalić za 75.000 [[Euro|€]] prelazi iz Željezničara u [[Grčka|grčki]] klub [[Panionios]] i potpisuje ugovor na tri i pol godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.regionalexpress.hr/site/more/nesueni-stoper-istre-1961-cocali-preao-u-panionios|title=Nesuđeni stoper Istre 1961 Cocalić prešao u Panionios|website=Regionalexpress.hr|language=hr|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup za novi klub bilježi u meču četvrtfinala kupa Grčke protiv ekipe [[Kavala|Kavale]] u februaru 2010. godine, dok meč završava remijem rezultatom 0–0.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/994262|title=AO Kavala - Panionios Athens, Feb 10, 2010 - Kypello Elladas - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi gol za Panionios postiže u pobjedi protiv ekipe [[PAS Giannina]] krajem februara 2010. godine, u meču koji je odigran u sklopu [[Superliga Grčke|prve lige Grčke]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/989910|title=PAS Giannina - Panionios Athens, Feb 21, 2010 - Super League - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Polusezonu okončava sa ukupno osam odigranih utakmica i jednim postignutim golom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2009|title=Edin Cocalic - Performance data 09/10 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Od naredne sezone, Cocalić postaje neizostavan član prvog tima, te tokom sezone bilježi 26 prvoligaških nastupa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2010|title=Edin Cocalic - Performance data 10/11 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

===Maccabi Haifa===
U januaru 2012. godine, Cocalić za 350.000 € prelazi u [[izrael]]ski klub [[Maccabi Haifa]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hr.soccerfame.com/transfer/7228/edincocalic|title=Edin Cocalic je prešao iz - Panionios u ekipu - Maccabi Haifa za sumu od 350 000 eura|website=hr.soccerfame.com|accessdate=23. 8. 2016|archive-date=25. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120425204019/http://hr.soccerfame.com/transfer/7228/edincocalic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Krajem januara 2012. godine, bilježi svoj prvi nastup za Maccabi Haifu u derbiju protiv ekipe [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviva]], a utakmica završava pobjedom Haife rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/1148218|title=Maccabi Haifa - Maccabi Tel Aviv, Jan 23, 2012 - Ligat HaAl - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Do kraja polusezone, Cocalić upisuje 16 prvoligaških nastupa za Haifu i ističe se kao jedan od najvažnijih igrača ekipe.

===KV Mechelen===
U februaru 2015. godine, nakon nekoliko mjeseci špekulacija, Cocalić napušta Izrael i prelazi u [[Belgija|belgijski]] klub [[Mechelen]] sa kojim potpisuje ugovor na tri godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://faktor.ba/sluzbeno-cocalic-35-godine-u-mechelenu/|title=Službeno: Edin Cocalić 3,5 godine u Mechelenu - Faktor.ba|date=1. 2. 2015|accessdate=23. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Svoj prvi nastup za Mechelen bilježi u remiju 0–0 protiv ekipe [[RSC Charleroi]]a u drugoj polovini februara 2015. godine, u sklopu [[Jupiler Pro Liga|prve lige Belgije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/2532362|title=KV Mechelen - RSC Charleroi, Feb 7, 2015 - Jupiler Pro League - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U pobjedi Mechelena protiv ekipe [[Waasl.-Beverena]] u aprilu 2015. godine, Cocalić postiže svoj prvi gol za novi tim.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/2550477|title=KV Mechelen - Waasland-Beveren, Apr 5, 2015 - Jupiler Pro League PlayOff II - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Polusezonu okončava sa ukupno 15 odigranih utakmica i jednim postignutim golom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2014|title=Edin Cocalic - Performance data 14/15 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2015/16, Cocalić postaje jedan od ključnih odbrambenih igrača Mechelena te do kraja sezone bilježi 27 nastupa i postiže dva gola.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2015|title=Edin Cocalic - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Cocalić je nastupao za reprezentaciju Bosne i Hercegovine u nekoliko uzrasta U-17, U-19 i U-21. Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] debitovao je 28. marta 2015. godine protiv selekcije [[Nogometna reprezentacija Andore|Andore]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/live/day=-8/session=2/match=2013930/index.html#lineups|title=UEFA EURO 2016 - Matches – UEFA.com|last=uefa.com|website=UEFA.com|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Cocalić je povremeni reprezentativac Bosne i Hercegovine.

U junu 2016. godine, Cocalić je pozvan da nastupi za BIH na revijalnom [[Kirin kup]]u u [[Japan]]u. Nastupio je na oba meča polufinala i finala protiv selekcija [[Danska|Danske]] i [[Japan]]a. BIH je osvojila turnir pobjedom 2–1 protiv Japana u utakmici finala kupa.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/nationalmannschaft/spieler/46205|title=Edin Cocalic - National team {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 23. august 2016.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=ges|title=Edin Cocalic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Kup
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |UEFA
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|2006–2010.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga BIH]]
|110
|6
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|110
|6
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!110
!6
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!110
!6
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Panionios]]
|2009/10.
|[[Superliga Grčke|Super League Grčka]]
|7
|1
|1
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|8
|1
|-
|2010/11.
|Super League Grčka
|26
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|26
|0
|-
|2011/12.
|Super League Grčka
|16
|0
|2
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
| –
|
|18
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!49
!1
!3
!1
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!52
!2
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Maccabi Haifa]]
|2011/12.
|[[Liga Haal Izrael]]
|16
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|16
|0
|-
|2012/13.
|[[Liga Haal Izrael]]
|25
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|25
|0
|-
|2013/14.
|[[Liga Haal Izrael]]
|22
|1
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|11
|0
|33
|1
|-
|2014/15.
|[[Liga Haal Izrael]]
|14
|1
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|14
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!77
!2
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
!11
!0
!88
!2
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |[[KV Mechelen]]
|2014/15.
|[[Jupiler Pro Liga|Jupiler Pro Liga Belgija]]
|15
|1
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|15
|1
|-
|2015/16.
|Jupiler Pro Liga Belgija
|24
|1
|3
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|27
|2
|-
|2016/17.
|Jupiler Pro Liga Belgija
|4
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|4
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!43
!2
!3
!1
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!46
!3
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!279
!11
!6
!2
! colspan=&quot;2&quot; |–
!11
!0
!296
!13
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 10. august 2017.''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Reprezentacija
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2015.||4||0
|-
|2016.||3||0
|-
|2017.||3||0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||10||0
|}

==Uspjesi==
'''Bosna i Hercegovina'''
*[[Kirin kup]]: [[Kirin kup#Tok turnira|2016]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=61848 Edin Cocalić na Soccerbase]

{{DEFAULTSORT:Cocalić, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Višegrad]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]</text>
      <sha1>tmugtbg5x2z318e0iwb7fe8pznbewb1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Njemački ovčar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>391423</id>
    <revision>
      <id>3428490</id>
      <parentid>3188089</parentid>
      <timestamp>2022-08-21T10:39:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1810" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Berger Allemand.jpg|thumb]]
'''Njemački ovčar''' ili '''vučjak''' ({{jez-de|Deutscher Schäferhund}}) jest vrsta psa velikog rasta koja je potekla iz [[Njemačka|Njemačke]]. Prije je bio poznat kao Alzaški ovčar. Prvenstveno je uzgojen kao ovčar i pas čuvar, danas se često koristi i kao službeni pas od strane [[policija|policije]], [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|vojske]] i drugih sigurnosnih agencija. Njemački ovčar je iz prve grupe [[Međunarodni kinološki savez|FCI]].&lt;ref&gt;{{Citation
 | title = GERMAN SHEPHERD DOG
 | publisher = FEDERATION CYNOLOGIQUE INTERNATIONALE (AISBL) 
 | date=23. 12. 2010
 | year =2010
 | url = http://www.fci.be/Nomenclature/Standards/166g01-en.pdf
 | accessdate=12. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Varijacije ==
Postoje dvije varijacije Njemačkih ovčara, Show verzija i radna verzija. Mada je samo Show verzija standardna.
== Historija ==
{{Sekcija}}
Njemački ovčar je uzgojen od strane Max von Sthepanitza, 1899. godine, selektivim križanjem pasa ovčara. Priznat je od strane FCI 1955.
== Građa ==
{{Sekcija}}
Njemački ovčar je pas velike građe, visine od oko 60-65 cm kod mužjaka, a ženki 55-60 cm.
== Dlaka ==
{{Sekcija}}
===== Show verzija =====
Kod Show verzije, dlaka je srednje dužine, sastoji se od 2 sloja.
===== Radna verzija =====
Kod radne verzije, dlaka je kraća, takođe ima 2 sloja.
== Boja ==
{{Sekcija}}
===== Show verzija =====
Kod show verzije, boja je poznata kao &quot;Sedlo&quot;, pas je većinom žut, a po leđima ima crno polje, koje izgleda kao sedlo.
===== Radna verzija =====
Kod radne verzije, boja je uglavnom siva, ili neka varijacija žute i sive.
== Vanjski linkovi ==
[https://web.archive.org/web/20150714072239/http://www.schaeferhunde.de/site/news/ Međunarodni savez Njemačkih ovčara]
== Reference ==
{{reference}}</text>
      <sha1>kdk4u2k7ypkx5ofaop0021gloqtzoyh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428491</id>
      <parentid>3428490</parentid>
      <timestamp>2022-08-21T10:41:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1753" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Berger Allemand.jpg|thumb]]
'''Njemački ovčar''' ili '''vučjak''' ({{jez-de|Deutscher Schäferhund}}) jest vrsta psa velikog rasta koja je potekla iz [[Njemačka|Njemačke]]. Prije je bio poznat kao Alzaški ovčar. Prvenstveno je uzgojen kao ovčar i pas čuvar, dok ga danas [[policija]], vojska i druge sigurnosne agencije često koriste kao službenog psa. Njemački ovčar je iz prve grupe [[Međunarodni kinološki savez|FCI]].&lt;ref&gt;{{Citation
 | title = GERMAN SHEPHERD DOG
 | publisher = FEDERATION CYNOLOGIQUE INTERNATIONALE (AISBL) 
 | date=23. 12. 2010
 | year =2010
 | url = http://www.fci.be/Nomenclature/Standards/166g01-en.pdf
 | accessdate=12. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Varijacije ==
Postoje dvije varijacije Njemačkih ovčara, Show verzija i radna verzija. Mada je samo Show verzija standardna.
== Historija ==
{{Sekcija}}
Njemački ovčar je uzgojen od strane Max von Sthepanitza, 1899. godine, selektivim križanjem pasa ovčara. Priznat je od strane FCI 1955.
== Građa ==
{{Sekcija}}
Njemački ovčar je pas velike građe, visine od oko 60-65 cm kod mužjaka, a ženki 55-60 cm.
== Dlaka ==
{{Sekcija}}
===== Show verzija =====
Kod Show verzije, dlaka je srednje dužine, sastoji se od 2 sloja.
===== Radna verzija =====
Kod radne verzije, dlaka je kraća, takođe ima 2 sloja.
== Boja ==
{{Sekcija}}
===== Show verzija =====
Kod show verzije, boja je poznata kao &quot;Sedlo&quot;, pas je većinom žut, a po leđima ima crno polje, koje izgleda kao sedlo.
===== Radna verzija =====
Kod radne verzije, boja je uglavnom siva, ili neka varijacija žute i sive.
== Vanjski linkovi ==
[https://web.archive.org/web/20150714072239/http://www.schaeferhunde.de/site/news/ Međunarodni savez Njemačkih ovčara]
== Reference ==
{{reference}}</text>
      <sha1>5f3rwhr1k2r7o6qmj93f62957lhq6dd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kola (Banja Luka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>400710</id>
    <revision>
      <id>3428415</id>
      <parentid>3307283</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T12:00:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.239.0.74</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4724" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Kola
| naselje_vrsta                        = Naselje
| službeno_ime               = 
| moto                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Pogled na Kola.jpg
| slika_opis                   = 
| slika_veličina               = 
| slika_zastava                      = 
| slika_grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Banja Luka]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.7166
| dužina_stepeni               = 17.0779
| najveća_visina_vrh                = 
| najveća_visina         = 
| površina_naselja               = 46.94
| stanovništvo_naselje            = 1249
| stanovništvo_procjena        = 
| stanovništvo_datum          = 2013
| stanovništvo_procjena_datum = 
| gustoća                      = 
| poštanski_broj               = 78207
| pozivni_broj                 = (+387) 51
| matični_broj_naselja                 = 200239&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=25. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine          = 20010
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| karta_opis                   = Kola u Bosni i Hercegovini
| veb-sajt                 = 
| fusnote                     = 
}}
'''Kola''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]]. Kola su također i mjesna zajednica koja obuhvata naselja Gornja Kola, Džajići, Konatari, Plavšići, Sjutrašnjica, Zelence, Rekavice (Potok), Brda, Šljivno, Dobrnja i Gornja Rijeka.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/87/?left_mi=79 |title=Teritorijalna podjela grada Banje Luke |work=banjaluka.rs.ba |access-date=25. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909174954/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/87/?left_mi=79 |archive-date=9. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/20/?left_mi=12 |title=Mjesne zajednice grada Banje Luke |work=banjaluka.rs.ba |access-date=25. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301164029/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/20/?left_mi=12 |archive-date=1. 3. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kola
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200239
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14/15) |work=fzs.ba |access-date= 25. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1249
| g2013_bosnjaci           = 1
| g2013_srbi               = 1242
| g2013_hrvati             = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g2013_nepoznato          = 3
| g1991_ukupno             = 2241
| g1991_muslimani          = 1
| g1991_srbi               = 2212
| g1991_jugosloveni        = 18
| g1981_ukupno             = 2694
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 2660
| g1981_hrvati             = 16
| g1981_jugosloveni        = 14
| g1971_ukupno             = 2957
| g1971_srbi               = 2924
| g1971_hrvati             = 17
| g1971_jugosloveni        = 5
| g1971_slovenci           = 2
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kola (Banja Luka)}}
* [http://www.banjaluka.rs.ba/ Zvanični sajt grada Banje Luke]

{{Općina Banja Luka}}</text>
      <sha1>2bzholkuz41o3grc676m8ufiw7xv1y5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krupa na Vrbasu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>400713</id>
    <revision>
      <id>3428417</id>
      <parentid>3307286</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T12:02:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.239.0.74</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6641" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Krupa na Vrbasu
| naselje_vrsta                        = Naselje
| službeno_ime               = 
| moto                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Pogled na Krupu na Vrbasu.jpg
| slika_opis                   = 
| slika_veličina               = 
| slika_zastava                      = 
| slika_grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Banja Luka]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6187
| dužina_stepeni               = 17.1435
| najveća_visina_vrh                = 
| najveća_visina         = 
| površina_naselja               = 52.85
| stanovništvo_naselje            = 1239
| stanovništvo_procjena        = 
| stanovništvo_datum          = 2013
| stanovništvo_procjena_datum = 
| gustoća                      = 
| poštanski_broj               = 78206
| pozivni_broj                 = (+387) 51
| matični_broj_naselja                 = 200263&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=25. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine          = 20010
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| karta_opis                   = Krupa na Vrbasu u Bosni i Hercegovini
| veb-sajt                 = 
| fusnote                     = 
}}
'''Krupa na Vrbasu''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]]. Krupa na Vrbasu je također i mjesna zajednica koja obuhvata naselja Krupa na Vrbasu, Rekavice, Krmine i Bare.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/87/?left_mi=79 |title=Teritorijalna podjela grada Banje Luke |work=banjaluka.rs.ba |access-date=25. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909174954/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/87/?left_mi=79 |archive-date=9. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/20/?left_mi=12 |title=Mjesne zajednice grada Banje Luke |work=banjaluka.rs.ba |access-date=25. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301164029/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/20/?left_mi=12 |archive-date=1. 3. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Naselje smješteno je na ušću rječice Krupe u Vrbas, 25&amp;nbsp;km jugoistočno od Banja Luke na magistralnom putu M-16, između Zvečajske i Grebenske klisure. Danas je to poznato izletište zahvaljući prirodnim ljepotama koje posjeduje, kao što su kaskadni vodopadi, stare vodenice, šetalište duž obala rijeke Krupe, Strikina pećina, manastir svetog Ilije, [[Tvrđava Greben|srednjovjekovni grad Greben]] (1192. god) i šumoviti predjeli.&lt;ref&gt;[http://www.banjaluka-tourism.com/index.php?option=com_k2&amp;view=item&amp;id=283:krupa-na-vrbasu&amp;Itemid=122&amp;lang=sr Krupa na Vrbasu]&lt;/ref&gt; Svake godine na području Krupe održava se [[Slikarstvo|likovna kolonija]] koja traje po nekoliko dana.&lt;ref&gt;[https://www.nezavisne.com/novosti/banjaluka/Krupa-na-Vrbasu-Turisticki-biser-privlaci-posjetioce-iz-cijelog-svijeta/491333 Krupa na Vrbasu: Turistički biser privlači posjetioce iz cijelog svijeta - www.nezavisne.com]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.upoznajsrpsku.com/index.php?language=SR&amp;charset=latin&amp;page=103 Slapovi na Krupi - www.upoznajsrpsku.com]&lt;/ref&gt;

Naselje Krupa je bilo naseljeno još u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjem vijeku]]. Do danas su sačuvani ostaci starog grada sa jednom okruglom kulom na stijeni, stari manastir, (koji su spalile ustaše tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) sa ostacima starih zgrada i nekropola sa [[Stećak|stećcima]].

U zaseoku Tovilovići, na uzvisini na obodu hrastove šume, nalazi se [[Crkve brvnare u Bosni i Hercegovini|crkva brvnara]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Krupa&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3372 |title=Crkva brvnara u Krupi |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 }}&lt;/ref&gt; Crkva je i mjesto hodočašća pravoslavnih vjernika.

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Krupa na Vrbasu
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200263
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14/15) |work=fzs.ba |access-date= 25. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1239
| g2013_srbi               = 1219
| g2013_hrvati             = 6
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 7
| g2013_nepoznato          = 3
| g1991_ukupno             = 1858
| g1991_muslimani          = 1
| g1991_srbi               = 1826
| g1991_hrvati             = 7
| g1991_jugosloveni        = 14
| g1981_ukupno             = 2133
| g1981_muslimani          = 7
| g1981_srbi               = 1974
| g1981_hrvati             = 5
| g1981_jugosloveni        = 137
| g1981_crnogorci          = 2
| g1971_ukupno             = 2490
| g1971_muslimani          = 10
| g1971_srbi               = 2456
| g1971_hrvati             = 13
| g1971_slovenci           = 1
}}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Krupa na Vrbasu}}
* [http://www.banjaluka.rs.ba/ Zvanični sajt grada Banje Luke]

{{Općina Banja Luka}}</text>
      <sha1>7jaggxldytq9j82n7prgip3acp1tfv9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kuljani (Banja Luka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>400714</id>
    <revision>
      <id>3428418</id>
      <parentid>3307287</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T12:03:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.239.0.74</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4172" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Kuljani
| naselje_vrsta                        = Naselje
| službeno_ime               = 
| moto                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Crvka Svete Petke u Kuljanima.jpg
| slika_opis                   = 
| slika_veličina               = 
| slika_zastava                      = 
| slika_grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Banja Luka]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.8458
| dužina_stepeni               = 17.1997
| najveća_visina_vrh                = 
| najveća_visina         = 
| površina_naselja               = 4.09
| stanovništvo_naselje            = 4165
| stanovništvo_procjena        = 
| stanovništvo_datum          = 2013
| stanovništvo_procjena_datum = 
| gustoća                      = 
| poštanski_broj               = 78212
| pozivni_broj                 = (+387) 51
| matični_broj_naselja                 = 200271&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=25. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine          = 20010
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| karta_opis                   = Kuljani u Bosni i Hercegovini
| veb-sajt                 = 
| fusnote                     = 
}}
'''Kuljani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kuljani
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200271
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14/15) |work=fzs.ba |access-date= 25. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 4165
| g2013_bosnjaci           = 1
| g2013_srbi               = 4021
| g2013_hrvati             = 80
| g2013_bosanci            = 1
| g2013_jugosloveni        = 3
| g2013_crnogorci          = 6
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_slovenci           = 12
| g2013_ukrajinci          = 2
| g2013_pravoslavci        = 5
| g2013_nisu_izjasnili     = 21
| g2013_nepoznato          = 4
| g1991_ukupno             = 1207
| g1991_muslimani          = 3
| g1991_srbi               = 283
| g1991_hrvati             = 773
| g1991_jugosloveni        = 73
| g1981_ukupno             = 1117
| g1981_srbi               = 222
| g1981_hrvati             = 760
| g1981_jugosloveni        = 101
| g1981_slovenci           = 17
| g1981_crnogorci          = 1
| g1981_makedonci          = 8
| g1971_ukupno             = 863
| g1971_srbi               = 93
| g1971_hrvati             = 736
| g1971_slovenci           = 32
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kuljani}}
* [http://www.banjaluka.rs.ba/ Zvanični sajt grada Banje Luke]

{{Općina Banja Luka}}</text>
      <sha1>e9qie5fxqeqgbztbushxcxp43idfp9m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Videoigre o Sherlocku</title>
    <ns>10</ns>
    <id>407680</id>
    <revision>
      <id>3428422</id>
      <parentid>2885870</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T12:51:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2121" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Videoigre o Sherlocku
| naslov      = [[Videoigra|Videoigre]] o [[Sherlock Holmes|Sherlocku Holmesu]] 
| podaciklasa = hlist

| grupa1  = Pojedinačne igre
| podaci1 = 
* ''[[Sherlock (videoigra)|Sherlock]]''
* ''[[Robin of Sherlock]]''
* ''[[Sherlock Holmes: Hakushaku Reijō Yūkai Jiken]]''
* ''[[Young Sherlock: The Legacy of Doyle]]''
* ''[[221B Baker Street (videoigra)|221B Baker Street]]''
* ''[[Sherlock: The Riddle of the Crown Jewels]]''
* ''[[Meitantei Holmes: M-Kara no Chousenjou]]''


| grupa2  = Serijal ''Consulting Detective''
| podaci2 = 
* ''[[Sherlock Holmes: Consulting Detective|Consulting Detective]]''
* ''[[Sherlock Holmes: Consulting Detective Vol. II|Consulting Detective Vol. II]]''
* ''[[Sherlock Holmes: Consulting Detective Vol. III|Consulting Detective Vol. III]]''

| grupa3 = ''The Lost Files&lt;/br&gt;of Sherlock Holmes''
| podaci3  = 
* ''[[The Lost Files of Sherlock Holmes]]''
* ''[[The Lost Files of Sherlock Holmes: The Case of the Rose Tattoo|The Case of the Rose Tattoo]]''

| grupa4  = [[Frogwares]]ov serijal&lt;br/&gt;[[Adventures of Sherlock Holmes (serijal videoigara)|''Adventures of Sherlock Holmes'']]
| podaci4 = 
* ''[[Sherlock Holmes: The Mystery of the Mummy|The Mystery of the Mummy]]''
* ''[[Sherlock Holmes: The Case of the Silver Earring|The Case of the Silver Earring]]''
* ''[[Sherlock Holmes: The Awakened|The Awakened]]''
* ''[[Sherlock Holmes versus Arsène Lupin]]''
* ''[[Sherlock Holmes Versus Jack the Ripper]]''
* ''[[Sherlock Holmes and the Mystery of Osborne House|The Mystery of Osborne House]]''
* ''[[The Testament of Sherlock Holmes]]''
* ''[[Baskervilski pas#Videoigre|The Hound of the Baskervilles]]''
* ''[[Sherlock Holmes: Crimes &amp; Punishments]]''
* ''[[Sherlock Holmes: The Devil's Daughter]]''
* ''[[Sherlock Holmes Chapter One|Chapter One]]''

| grupa5 = ''[[Herlock Sholmes (Ace Attorney)|The Great Ace Attorney]]''
| podaci5  = 
* ''[[The Great Ace Attorney: Adventures]]''
* ''[[The Great Ace Attorney 2: Resolve]]''
}}
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacione kutije videoigara po serijalima|Sherlock Holmes]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>s3vx778imgpw9uawtnsy1p2wjtal93i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak naselja u Sloveniji (Z)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>409678</id>
    <revision>
      <id>3428483</id>
      <parentid>3412062</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T20:59:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Kapela_svetega_Fabijana_in_Boštjana_in_cerkev_Marijinega_imena,_Zagaj.jpg datotekom [[:File:Kapela_svetega_Fabijana_in_Boštjana_in_cerkev_Matere_božje,_Zagaj.jpg|Kapela_svetega_Fabijana_in_Boštjana_in_cerkev_Matere_božje,_Zagaj.jpg]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62849" xml:space="preserve">{{Naselja u Sloveniji|Z|327}}

== Z ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! [[Naseljeno mjesto|Naselje]] || [[Spisak općina u Sloveniji|Općina]] || [[Statističke regije u Sloveniji|Statistička regija]] || [[Popis stanovništva u Sloveniji 2011.|Br. stanovnika]] || [[Nadmorska visina|N.V.]] || [[Geografske koordinate|Koordinate]] || [[Poštanski broj|Pošt. br.]] || [[Fotografija]]
|-
| [[Za Kalvarijo]] || [[Maribor]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''157''' || '''336''' || {{Coord|46|34|17|N|15|38|26|E|}} || '''2000''' || [[Datoteka:Maribor_-_St._Barbaras_Church_(8665873942).jpg|100px]]  
|-
| [[Zabava (Zagorje ob Savi)|Zabava]] || [[Zagorje ob Savi]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''55''' || '''431''' || {{Coord|46|08|38|N|14|53|05|E|}} || '''1411''' || 
|-
| [[Zabavlje]] || [[Koper]] || [[Obalno-kraška (regija)|Obalno-kraška]] || '''22''' || '''360''' || {{Coord|45|30|05|N|13|50|29|E|}} || '''6272''' || 
|-
| [[Zabiče]] || [[Ilirska Bistrica]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''298''' || '''444''' || {{Coord|45|30|56|N|14|20|42|E|}} || '''6250''' || 
|-
| [[Zabočevo]] || [[Borovnica (Slovenija)|Borovnica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''105''' || '''359''' || {{Coord|45|54|27|N|14|23|59|E|}} || '''1353''' || [[Datoteka:Zabocevo Slovenia.JPG|100px]]
|-
| [[Zabork]] || [[Zreče]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''67''' || '''616''' || {{Coord|46|22|34|N|15|21|11|E|}} || '''3206''' || 
|-
| [[Zaboršt (Domžale)|Zaboršt]] || [[Domžale]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''752''' || '''295''' || {{Coord|46|08|03|N|14|36|43|E|}} || '''1230''' || [[Datoteka:Zaborst Domzale Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Zaboršt (Kostanjevica na Krki)|Zaboršt]] || [[Kostanjevica na Krki]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''15''' || '''184''' || {{Coord|45|50|23|N|15|24|28|E|}} || '''8311''' || 
|-
| [[Zaboršt (Škocjan)|Zaboršt]] || [[Škocjan (Slovenija)|Škocjan]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''36''' || '''205''' || {{Coord|45|55|18|N|15|19|20|E|}} || '''8276''' || 
|-
| [[Zaboršt pri Dolu]] || [[Dol pri Ljubljani]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''347''' || '''282''' || {{Coord|46|05|29|N|14|37|58|E|}} || '''1262''' || [[Datoteka:Zaborst_pri_Dolu.jpg|100px]] 
|-
| [[Zaboršt pri Šentvidu]] || [[Ivančna Gorica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''90''' || '''330''' || {{Coord|45|57|42|N|14|52|06|E|}} || '''1296''' || 
|-
| [[Zabovci]] || [[Markovci (Slovenija)|Markovci]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''461''' || '''223''' || {{Coord|46|23|59|N|15|55|01|E|}} || '''2281''' ||   
|-
| [[Zabrdje]] || [[Mirna (Slovenija)|Mirna]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''159''' || '''265''' || {{Coord|45|56|32|N|15|03|56|E|}} || '''8233''' || 
|-
| [[Zabrdo]] || [[Železniki]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''5''' || '''1.092''' || {{Coord|46|13|54|N|14|03|54|E|}} || '''4229''' || [[Datoteka:Zabrdo Slovenia 2.jpg|100px]]
|-
| [[Zabrekve]] || [[Železniki]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''55''' || '''822''' || {{Coord|46|14|09|N|14|14|12|E|}} || '''4227''' || 
|-
| [[Zabreznica]] || [[Žirovnica (Slovenija)|Žirovnica]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''507''' || '''547''' || {{Coord|46|23|51|N|14|08|56|E|}} || '''4274''' || [[Datoteka:Zabreznica, Žirovnica 2014.jpg|100px]] 
|-
| [[Zabreznik]] || [[Zagorje ob Savi]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''43''' || '''526''' || {{Coord|46|10|05|N|14|56|42|E|}} || '''1411''' || 
|-
| [[Zabrež]] || [[Laško]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''16''' || '''481''' || {{Coord|46|07|53|N|15|13|48|E|}} || '''3272''' || 
|-
| [[Zabrežnik]] || [[Žiri (Slovenija)|Žiri]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''31''' || '''722''' || {{Coord|46|04|27|N|14|07|08|E|}} || '''4226''' || 
|-
| [[Zabukovica]] || [[Žalec]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''1.009''' || '''362''' || {{Coord|46|12|49|N|15|09|45|E|}} || '''3302''' ||
|- 
| [[Zabukovje (Kranj)|Zabukovje]] || [[Kranj]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''77''' || '''553''' || {{Coord|46|14|42|N|14|18|47|E|}} || '''4201''' || 
|-
| [[Zabukovje (Šentrupert)|Zabukovje]] || [[Šentrupert (Slovenija)|Šentrupert]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''84''' || '''350''' || {{Coord|45|58|59|N|15|02|35|E|}} || '''8233''' || [[Datoteka:Zabukovje - jedro vasi.jpg|100px]]  
|-
| [[Zabukovje (Vojnik)|Zabukovje]] || [[Vojnik (Slovenija)|Vojnik]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''17''' || '''425''' || {{Coord|46|20|29|N|15|18|00|E|}} || '''3213''' || 
|-
| [[Zabukovje nad Sevnico]] || [[Sevnica]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''181''' || '''551''' || {{Coord|46|03|14|N|15|22|01|E|}} || '''8292''' || 
|-
| [[Zabukovje pri Raki]] || [[Krško]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''58''' || '''234''' || {{Coord|45|56|02|N|15|21|30|E|}} || '''8274''' || 
|-
| [[Začret]] || [[Celje]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''341''' || '''250''' || {{Coord|46|14|47|N|15|19|12|E|}} || '''3202''' || 
|-
| [[Zadlaz–Čadrg]] || [[Tolmin]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''33''' || '''413''' || {{Coord|46|12|21|N|13|45|10|E|}} || '''5220''' || 
|-
| [[Zadlaz–Žabče]] || [[Tolmin]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''36''' || '''451''' || {{Coord|46|12|17|N|13|45|35|E|}} || '''5220''' || 
|-
| [[Zadlog]] || [[Idrija]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''276''' || '''715''' || {{Coord|45|56|11|N|14|00|32|E|}} || '''5274''' || 
|-
| [[Zadniki]] || [[Ribnica (Slovenija)|Ribnica]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''14''' || '''649''' || {{Coord|45|47|05|N|14|36|43|E|}} || '''1316''' || 
|-
| [[Zadnja vas]] || [[Radovljica]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''32''' || '''624''' || {{Coord|46|21|45|N|14|14|24|E|}} || '''4275''' || [[Datoteka:Zadnja Vas Slovenia.jpg|100px]]  
|-
| [[Zadobje]] || [[Gorenja vas–Poljane]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''60''' || '''720''' || {{Coord|46|04|45|N|14|11|17|E|}} || '''4224''' || [[Datoteka:Zadobje Slovenia - Premetovec.jpg|100px]]
|-
| [[Zadobrova]] || [[Celje]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''861''' || '''255''' || {{Coord|46|15|47|N|15|17|51|E|}} || '''3211''' || 
|-
| [[Zadolje]] || [[Ribnica (Slovenija)|Ribnica]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''14''' || '''565''' || {{Coord|45|42|25|N|14|43|16|E|}} || '''1310''' || 
|-
| [[Zadraga]] || [[Naklo (Slovenija)|Naklo]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''88''' || '''466''' || {{Coord|46|18|50|N|14|17|26|E|}} || '''4203''' || [[Datoteka:Zadraga Slovenia - railroad.jpg|100px]] 
|-
| [[Zadrže]] || [[Šmarje pri Jelšah]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''52''' || '''240''' || {{Coord|46|13|29|N|15|30|22|E|}} || '''3240''' || 
|-
| [[Zafara]] || [[Žužemberk]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''38''' || '''304''' || {{Coord|45|50|01|N|14|56|31|E|}} || '''8360''' || [[Datoteka:Zafara_Slovenia_2.jpg|100px]]
|-
| [[Zagaj]] || [[Bistrica ob Sotli]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''139''' || '''204''' || {{Coord|46|03|02|N|15|39|21|E|}} || '''3256''' || [[Datoteka:Kapela svetega Fabijana in Boštjana in cerkev Matere božje, Zagaj.jpg|100px]]
|-
| [[Zagaj pod Bočem]] || [[Rogaška Slatina]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''168''' || '''303''' || {{Coord|46|15|18|N|15|36|36|E|}} || '''3250''' || 
|-
| [[Zagaj pri Ponikvi]] || [[Šentjur]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''116''' || '''317''' || {{Coord|46|16|49|N|15|26|31|E|}} || '''3232''' || 
|-
| [[Zagajski Vrh]] || [[Gornja Radgona]] || [[Pomurska (regija)|Pomurska]] || '''136''' || '''277''' || {{Coord|46|38|37|N|15|54|19|E|}} || '''9250''' || 
|-
| [[Zagojiči]] || [[Gorišnica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''189''' || '''215''' || {{Coord|46|24|12|N|15|58|49|E|}} || '''2272''' ||   
|-
| [[Zagomila]] || [[Kanal (Slovenija)|Kanal]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''6''' || '''288''' || {{Coord|46|01|14|N|13|37|04|E|}} || '''5210''' || 
|-
| [[Zagon]] || [[Postojna]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''194''' || '''549''' || {{Coord|45|47|39|N|14|10|32|E|}} || '''6230''' || 
|-
| [[Zagora (Kanal)|Zagora]] || [[Kanal (Slovenija)|Kanal]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''25''' || '''213''' || {{Coord|46|01|48|N|13|36|11|E|}} || '''5210''' || 
|-
| [[Zagorci (Juršinci)|Zagorci]] || [[Juršinci]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''322''' || '''275''' || {{Coord|46|30|35|N|15|58|31|E|}} || '''2256''' || 
|-
| [[Zagorica (Dobrepolje)|Zagorica]] || [[Dobrepolje]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''245''' || '''434''' || {{Coord|45|50|36|N|14|42|55|E|}} || '''1312''' || [[Datoteka:Zagorica_Dobrepolje_Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zagorica (Litija)|Zagorica]] || [[Litija]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''22''' || '''262''' || {{Coord|46|03|22|N|14|51|00|E|}} || '''1270''' || [[Datoteka:Zagorica Litija Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Zagorica (Mirna)|Zagorica]] || [[Mirna (Slovenija)|Mirna]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''47''' || '''376''' || {{Coord|45|57|18|N|15|01|03|E|}} || '''8233''' || [[Datoteka:Zagorica, Mirna (2013-07).jpg|100px]]
|-
| [[Zagorica nad Kamnikom]] || [[Kamnik]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''159''' || '''435''' || {{Coord|46|15|38|N|14|36|05|E|}} || '''1242''' || [[Datoteka:Zagorica nad kamnikom from south.JPG|100px]] 
|-
| [[Zagorica pri Čatežu]] || [[Trebnje]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''34''' || '''421''' || {{Coord|45|57|40|N|14|57|47|E|}} || '''8212''' || [[Datoteka:Zagorica pri Čatežu.jpg|100px]]
|-
| [[Zagorica pri Dobrniču]] || [[Trebnje]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''64''' || '''242''' || {{Coord|45|51|48|N|14|58|26|E|}} || '''8211''' || [[Datoteka:Zagorica pri Dobrniču.jpg|100px]]
|-
| [[Zagorica pri Dolskem]] || [[Dol pri Ljubljani]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''101''' || '''547''' || {{Coord|46|06|31|N|14|42|24|E|}} || '''1262''' || [[Datoteka:Zagorica_pri_Dolskem_Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zagorica pri Rovah]] || [[Domžale]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''47''' || '''378''' || {{Coord|46|10|53|N|14|39|23|E|}} || '''1235''' || [[Datoteka:Zagorica pri Rovah Slovenia 3.jpg|100px]] 
|-
| [[Zagorica pri Velikem Gabru]] || [[Trebnje]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''229''' || '''317''' || {{Coord|45|55|18|N|14|53|24|E|}} || '''8213''' || 
|-
| [[Zagorje (Kozje)|Zagorje]] || [[Kozje]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''190''' || '''439''' || {{Coord|46|05|47|N|15|29|28|E|}} || '''3261''' || [[Datoteka:Zagorje (13).JPG|100px]]
|-
| [[Zagorje (Pivka)|Zagorje]] || [[Pivka]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''351''' || '''577''' || {{Coord|45|38|28|N|14|13|22|E|}} || '''6257''' || [[Datoteka:Zagorje_Pivka_SLO.JPG|100px]]
|-
| [[Zagorje (Sveti Tomaž)|Zagorje]] || [[Sveti Tomaž (Slovenija)|Sveti Tomaž]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''64''' || '''279''' || {{Coord|46|28|31|N|16|04|00|E|}} || '''2258''' || 
|-
| [[Zagorje ob Savi]] || [[Zagorje ob Savi]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''6.439''' || '''248''' || {{Coord|46|08|04|N|14|59|41|E|}} || '''1410''' || [[Datoteka:Zagorje_-_Cesta_zmage.jpg|100px]] 
|-
| [[Zagozd]] || [[Litija]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''56''' || '''747''' || {{Coord|46|02|55|N|15|02|00|E|}} || '''1273''' || 
|-
| [[Zagozdac]] || [[Črnomelj]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''21''' || '''393''' || {{Coord|45|31|31|N|15|03|39|E|}} || '''8342''' || 
|-
| [[Zagrad (Prevalje)|Zagrad]] || [[Prevalje (Slovenija)|Prevalje]] || [[Koruška (regija)|Koruška]] || '''140''' || '''627''' || {{Coord|46|32|00|N|14|55|25|E|}} || '''2391''' ||   
|-
| [[Zagrad (Radeče)|Zagrad]] || [[Radeče]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''88''' || '''379''' || {{Coord|46|04|27|N|15|06|15|E|}} || '''1433''' || 
|-
| [[Zagrad (Škocjan)|Zagrad]] || [[Škocjan (Slovenija)|Škocjan]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''88''' || '''268''' || {{Coord|45|55|46|N|15|15|22|E|}} || '''8275''' || 
|-
| [[Zagrad pri Otočcu]] || [[Novo Mesto]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''38''' || '''294''' || {{Coord|45|50|54|N|15|12|21|E|}} || '''8222''' || [[Datoteka:Otocec (24) (3996073774).jpg|100px]]
|-
| [[Zagradec]] || [[Ivančna Gorica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''113''' || '''262''' || {{Coord|45|51|37|N|14|50|02|E|}} || '''1303''' || [[Datoteka:Zagradec (5) (3979622756).jpg|100px]] 
|-
| [[Zagradec pri Grosupljem]] || [[Grosuplje]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''189''' || '''329''' || {{Coord|45|55|53|N|14|41|07|E|}} || '''1290''' || [[Datoteka:Zagradec_pri_Grosupljem_Slovenia_2.jpg|100px]]
|-
| [[Zagradišče]] || [[Ljubljana]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''79''' || '''421''' || {{Coord|46|01|49|N|14|37|42|E|}} || '''1261''' || [[Datoteka:Zagradisce_Slovenia_4.jpg|100px]]
|-
| [[Zagrajec]] || [[Komen]] || [[Obalno-kraška (regija)|Obalno-kraška]] || '''25''' || '''310''' || {{Coord|45|49|05|N|13|41|54|E|}} || '''6223''' || 
|-
| [[Zagrič]] || [[Šmartno pri Litiji]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''17''' || '''543''' || {{Coord|45|58|39|N|14|56|29|E|}} || '''1276''' || [[Datoteka:Zagric_Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Zahomce]] || [[Vransko]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''70''' || '''587''' || {{Coord|46|13|55|N|14|57|22|E|}} || '''3305''' ||
|- 
| [[Zahrib]] || [[Cerknica]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''4''' || '''811''' || {{Coord|45|50|45|N|14|29|20|E|}} || '''1380''' || [[Datoteka:Zahrib Slovenia.jpg|100px]]  
|-
| [[Zajasovnik–del (Kamnik)|Zajasovnik–del]] || [[Kamnik]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''26''' || '''535''' || {{Coord|46|12|31|N|14|54|08|E|}} || '''1221''' || 
|-
| [[Zajasovnik–del (Vransko)|Zajasovnik–del]] || [[Vransko]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''33''' || '''535''' || {{Coord|46|12|31|N|14|54|08|E|}} || '''3305''' || 
|-
| [[Zajčje Polje]] || [[Kočevje]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''32''' || '''475''' || {{Coord|45|35|51|N|14|53|33|E|}} || '''1330''' || 
|-
| [[Zajčji Vrh]] || [[Črnomelj]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''17''' || '''178''' || {{Coord|45|34|45|N|15|09|38|E|}} || '''8340''' || 
|-
| [[Zajčji Vrh pri Stopičah]] || [[Novo Mesto]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''91''' || '''394''' || {{Coord|45|46|19|N|15|14|30|E|}} || '''8000''' ||
|-
| [[Zajelše]] || [[Dol pri Ljubljani]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''268''' || '''276''' || {{Coord|46|05|37|N|14|38|57|E|}} || '''1262''' || [[Datoteka:Zajelse.jpg|100px]]
|-
| [[Zajelšje]] || [[Ilirska Bistrica]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''53''' || '''541''' || {{Coord|45|33|49|N|14|09|30|E|}} || '''6250''' || 
|-
| [[Zakal]] || [[Kamnik]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''58''' || '''529''' || {{Coord|46|15|50|N|14|34|38|E|}} || '''1242''' || 
|-
| [[Zakl (Braslovče)|Zakl]] || [[Braslovče]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''60''' || '''284''' || {{Coord|46|15|45|N|15|03|14|E|}} || '''3303''' ||
|- 
| [[Zakl (Podlehnik)|Zakl]] || [[Podlehnik]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''212''' || '''293''' || {{Coord|46|19|19|N|15|52|04|E|}} || '''2286''' || 
|-
| [[Zaklanec]] || [[Horjul]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''213''' || '''345''' || {{Coord|46|01|25|N|14|18|54|E|}} || '''1354''' || [[Datoteka:Zaklanec_Horjul_Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zakobiljek]] || [[Gorenja vas–Poljane]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''40''' || '''570''' || {{Coord|46|08|45|N|14|10|07|E|}} || '''4223''' || [[Datoteka:Zakobiljek Slovenia 3.jpg|100px]]
|-
| [[Zakojca]] || [[Cerkno]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''47''' || '''708''' || {{Coord|46|09|56|N|13|55|40|E|}} || '''5282''' || [[Datoteka:Zakojca Cerkno Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zakraj (Bloke)|Zakraj]] || [[Bloke]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''5''' || '''775''' || {{Coord|45|47|50|N|14|32|39|E|}} || '''1385''' || [[Datoteka:Zakraj Bloke Slovenia 3.jpg|100px]]
|-
| [[Zakraj (Tolmin)|Zakraj]] || [[Tolmin]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''34''' || '''639''' || {{Coord|46|06|46|N|13|52|22|E|}} || '''5283''' || 
|-
| [[Zakriž]] || [[Cerkno]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''178''' || '''588''' || {{Coord|46|08|09|N|13|58|09|E|}} || '''5282''' || [[Datoteka:Zakriz Slovenia 2.JPG|100px]] 
|-
| [[Zala (Cerknica)|Zala]] || [[Cerknica]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''13''' || '''842''' || {{Coord|45|51|34|N|14|27|26|E|}} || '''1380''' || [[Datoteka:Zala Cerknica Slovenia 2.jpg|100px]]
|-
| [[Zala (Železniki)|Zala]] || [[Železniki]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''0''' || '''917''' || {{Coord|46|11|08|N|14|05|12|E|}} || '''4228''' || 
|-
| [[Zalči]] || [[Ilirska Bistrica]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''18''' || '''443''' || {{Coord|45|32|47|N|14|10|56|E|}} || '''6250''' || 
|-
| [[Zales]] || [[Bloke]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''5''' || '''741''' || {{Coord|45|49|20|N|14|29|06|E|}} || '''1385''' || 
|-
| [[Zali Breg]] || [[Brda (Slovenija)|Brda]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''91''' || '''158''' || {{Coord|46|00|18|N|13|32|15|E|}} || '''5212''' || 
|-
| [[Zali Log]] || [[Železniki]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''253''' || '''527''' || {{Coord|46|12|24|N|14|06|04|E|}} || '''4228''' || [[Datoteka:Zali Log Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Zalisec]] || [[Žužemberk]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''55''' || '''316''' || {{Coord|45|51|31|N|14|56|14|E|}} || '''8360''' || 
|-
| [[Zalog (Kranj)|Zalog]] || [[Kranj]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''112''' || '''525''' || {{Coord|46|19|31|N|14|21|12|E|}} || '''4204''' || [[Datoteka:Zalog Kranj Slovenia.JPG|100px]]  
|-
| [[Zalog (Straža)|Zalog]] || [[Straža (Slovenija)|Straža]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''137''' || '''168''' || {{Coord|45|47|39|N|15|07|03|E|}} || '''8000''' || [[Datoteka:ZalogStraza.JPG|100px]]
|-
| [[Zalog pod Sveto Trojico]] || [[Domžale]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''98''' || '''313''' || {{Coord|46|08|05|N|14|40|45|E|}} || '''1233''' || [[Datoteka:Zalog pod Sveto Trojico Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zalog pod Uršulo]] || [[Šentjur]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''47''' || '''339''' || {{Coord|46|17|12|N|15|24|09|E|}} || '''3222''' || 
|-
| [[Zalog pri Cerkljah]] || [[Cerklje na Gorenjskem]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''440''' || '''358''' || {{Coord|46|13|49|N|14|31|06|E|}} || '''4207''' || [[Datoteka:Zalog_pri_Cerkljah_Slovenia.jpg|100px]] 
|-
| [[Zalog pri Kresnicah]] || [[Moravče (Slovenija)|Moravče]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''36''' || '''436''' || {{Coord|46|06|19|N|14|45|01|E|}} || '''1281''' || [[Datoteka:Zalog pri Kresnicah Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zalog pri Moravčah]] || [[Moravče (Slovenija)|Moravče]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''182''' || '''384''' || {{Coord|46|08|15|N|14|45|11|E|}} || '''1251''' || [[Datoteka:Zalog pri Moravcah Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zalog pri Šempetru]] || [[Žalec]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''91''' || '''274''' || {{Coord|46|16|39|N|15|07|51|E|}} || '''3311''' ||
|- 
| [[Zalog pri Škocjanu]] || [[Škocjan (Slovenija)|Škocjan]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''51''' || '''167''' || {{Coord|45|54|31|N|15|15|39|E|}} || '''8275''' || 
|-
| [[Zalog pri Škofljici]] || [[Škofljica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''138''' || '''353''' || {{Coord|45|58|41|N|14|34|49|E|}} || '''1291''' || [[Datoteka:Zalog_pri_Skofljici_Slovenia_2.jpg|100px]] 
|-
| [[Zaloka]] || [[Šentrupert (Slovenija)|Šentrupert]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''45''' || '''545''' || {{Coord|45|59|48|N|15|02|18|E|}} || '''8232''' || [[Datoteka:Zaloka.jpg|100px]]  
|-
| [[Zaloke]] || [[Krško]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''59''' || '''165''' || {{Coord|45|54|36|N|15|24|20|E|}} || '''8274''' || 
|-
| [[Zalošče]] || [[Nova Gorica]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''428''' || '''82''' || {{Coord|45|53|15|N|13|44|53|E|}} || '''5294''' || [[Datoteka:Zalošče Cerkev sv. Lovrenca.jpg|100px]]
|-
| [[Zaloše]] || [[Radovljica]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''84''' || '''389''' || {{Coord|46|18|16|N|14|14|46|E|}} || '''4244''' ||   
|-
| [[Zaloška Gorica]] || [[Žalec]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''43''' || '''283''' || {{Coord|46|16|12|N|15|12|13|E|}} || '''3301''' ||
|- 
| [[Založe]] || [[Polzela]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''401''' || '''372''' || {{Coord|46|17|25|N|15|06|25|E|}} || '''3313''' ||
|- 
| [[Zamarkova]] || [[Lenart]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''78''' || '''245''' || {{Coord|46|34|29|N|15|47|33|E|}} || '''2230''' || [[Datoteka:Zamarkova - Šenvetrova kapelica.jpg|100px]]  
|-
| [[Zameško]] || [[Šentjernej]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''99''' || '''153''' || {{Coord|45|52|47|N|15|21|48|E|}} || '''8310''' || 
|-
| [[Zamostec]] || [[Sodražica]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''227''' || '''530''' || {{Coord|45|45|26|N|14|38|53|E|}} || '''1317''' || [[Datoteka:Zamostec_Slovenia_2.jpg|100px]]
|-
| [[Zamušani]] || [[Gorišnica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''523''' || '''209''' || {{Coord|46|25|13|N|16|01|28|E|}} || '''2272''' ||  
|-
| [[Zanigrad]] || [[Koper]] || [[Obalno-kraška (regija)|Obalno-kraška]] || '''0''' || '''267''' || {{Coord|45|30|48|N|13|54|36|E|}} || '''6275''' || [[Datoteka:Zanigrad.JPG|100px]] 
|-
| [[Zaplana (Vrhnika)|Zaplana]] || [[Vrhnika]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''114''' || '''664''' || {{Coord|45|58|13|N|14|14|06|E|}} || '''1360''' || [[Datoteka:Zaplana Vrhnika Slovenia church.JPG|100px]]
|-
| [[Zaplana–del]] || [[Logatec]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''67''' || '''645''' || {{Coord|45|57|05|N|14|12|33|E|}} || '''1370''' || 
|-
| [[Zaplanina]] || [[Vransko]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''90''' || '''667''' || {{Coord|46|11|42|N|14|56|17|E|}} || '''3305''' ||
|- 
| [[Zapodje]] || [[Litija]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''19''' || '''530''' || {{Coord|46|06|40|N|14|48|02|E|}} || '''1281''' || 
|-
| [[Zapoge]] || [[Vodice (Slovenija)|Vodice]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''266''' || '''338''' || {{Coord|46|10|47|N|14|28|04|E|}} || '''1217''' || [[Datoteka:Zapoge_Slovenia_panorama.JPG|100px]] 
|-
| [[Zapotok (Ig)|Zapotok]] || [[Ig (Slovenija)|Ig]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''295''' || '''632''' || {{Coord|45|52|35|N|14|34|20|E|}} || '''1292''' || [[Datoteka:Zapotok Ig Slovenia 2.jpg|100px]]
|-
| [[Zapotok (Kanal)|Zapotok]] || [[Kanal (Slovenija)|Kanal]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''7''' || '''507''' || {{Coord|46|04|46|N|13|34|10|E|}} || '''5213''' || [[Datoteka:Gendrca.JPG|100px]] 
|-
| [[Zapotok (Sodražica)|Zapotok]] || [[Sodražica]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''181''' || '''563''' || {{Coord|45|45|44|N|14|40|39|E|}} || '''1310''' || [[Datoteka:Zapotok, Sodražica - vas (2).jpg|100px]]
|-
| [[Zapreval]] || [[Gorenja vas–Poljane]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''28''' || '''860''' || {{Coord|46|10|30|N|14|11|13|E|}} || '''4223''' || [[Datoteka:Zapreval Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Zapudje]] || [[Črnomelj]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''71''' || '''273''' || {{Coord|45|30|05|N|15|09|46|E|}} || '''8343''' || 
|-
| [[Zapuže (Radovljica)|Zapuže]] || [[Radovljica]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''403''' || '''537''' || {{Coord|46|21|52|N|14|11|34|E|}} || '''4275''' || [[Datoteka:Zapuze Radovljica Slovenia 1.jpg|100px]]   
|-
| [[Zapuže (Šentjernej)|Zapuže]] || [[Šentjernej]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''74''' || '''221''' || {{Coord|45|49|12|N|15|17|44|E|}} || '''8310''' || 
|-
| [[Zapuže pri Kostelu]] || [[Kostel (Slovenija)|Kostel]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''6''' || '''343''' || {{Coord|45|30|53|N|14|53|51|E|}} || '''1336''' || 
|-
| [[Zapuže pri Ribnici]] || [[Ribnica (Slovenija)|Ribnica]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''19''' || '''504''' || {{Coord|45|45|56|N|14|42|57|E|}} || '''1310''' || [[Datoteka:Zapuze_pri_Ribnici_Slovenia_-_Seljan.jpg|100px]]
|-
| [[Zarečica]] || [[Ilirska Bistrica]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''125''' || '''428''' || {{Coord|45|33|29|N|14|13|25|E|}} || '''6250''' || 
|-
| [[Zarečje (Ilirska Bistrica)|Zarečje]] || [[Ilirska Bistrica]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''147''' || '''435''' || {{Coord|45|34|26|N|14|12|34|E|}} || '''6250''' || 
|-
| [[Zasadi (Destrnik)|Zasadi]] || [[Destrnik]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''52''' || '''352''' || {{Coord|46|29|51|N|15|52|38|E|}} || '''2253''' || 
|-
| [[Zasadi (Križevci)|Zasadi]] || [[Križevci (Slovenija)|Križevci]] || [[Pomurska (regija)|Pomurska]] || '''55''' || '''250''' || {{Coord|46|35|18|N|16|04|52|E|}} || '''9242''' || 
|-
| [[Zasap]] || [[Brežice]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''56''' || '''155''' || {{Coord|45|53|51|N|15|30|45|E|}} || '''8263''' || 
|-
| [[Zasavci]] || [[Ormož]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''58''' || '''294''' || {{Coord|46|27|11|N|16|13|43|E|}} || '''2275''' || 
|-
| [[Zasip]] || [[Bled]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''1.032''' || '''556''' || {{Coord|46|23|26|N|14|06|27|E|}} || '''4260''' || [[Datoteka:Zasip_(1).JPG|100px]] 
|-
| [[Zastava (Črnomelj)|Zastava]] || [[Črnomelj]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''13''' || '''165''' || {{Coord|45|34|57|N|15|14|09|E|}} || '''8340''' || 
|-
| [[Zastranje]] || [[Šmarje pri Jelšah]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''26''' || '''277''' || {{Coord|46|14|12|N|15|31|05|E|}} || '''3240''' || 
|-
| [[Zatolmin]] || [[Tolmin]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''344''' || '''325''' || {{Coord|46|11|52|N|13|43|56|E|}} || '''5220''' || 
|-
| [[Zatrnik]] || [[Gorje (Slovenija)|Gorje]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''-''' || '''616''' || {{Coord|46|22|39|N|14|03|17|E|}} || '''4247''' ||  
|-
| [[Zavine]] || [[Zagorje ob Savi]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''80''' || '''389''' || {{Coord|46|08|57|N|14|58|18|E|}} || '''1410''' || [[Datoteka:Zavine IMG 8401.jpg|100px]] 
|-
| [[Zavinek]] || [[Škocjan (Slovenija)|Škocjan]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''64''' || '''180''' || {{Coord|45|54|12|N|15|18|00|E|}} || '''8275''' || 
|-
| [[Zavino]] || [[Ajdovščina]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''92''' || '''167''' || {{Coord|45|51|13|N|13|50|05|E|}} || '''5295''' || [[Datoteka:Zavino 2 - 2019-03-17.jpg|100px]]
|-
| [[Zavodice]] || [[Nazarje]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''45''' || '''451''' || {{Coord|46|18|39|N|14|57|43|E|}} || '''3331''' || 
|-
| [[Zavodnje]] || [[Šoštanj]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''299''' || '''642''' || {{Coord|46|25|25|N|15|01|02|E|}} || '''3325''' || 
|-
| [[Zavrate]] || [[Radeče]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''27''' || '''521''' || {{Coord|46|04|56|N|15|09|36|E|}} || '''1433''' || 
|-
| [[Zavratec (Idrija)|Zavratec]] || [[Idrija]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''129''' || '''699''' || {{Coord|45|59|31|N|14|07|54|E|}} || '''1373''' || [[Datoteka:Zavratec_Idrija_Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zavratec (Sevnica)|Zavratec]] || [[Sevnica]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''92''' || '''312''' || {{Coord|45|57|33|N|15|20|28|E|}} || '''8293''' || 
|-
| [[Zavrč]] || [[Zavrč]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''77''' || '''239''' || {{Coord|46|23|08|N|16|02|49|E|}} || '''2283''' || [[Datoteka:Zavrč_panorama.jpg|100px]] 
|-
| [[Zavrh (Bloke)|Zavrh]] || [[Bloke]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''12''' || '''801''' || {{Coord|45|49|43|N|14|30|05|E|}} || '''1385''' || [[Datoteka:Zavrh Bloke Slovenia 1.jpg|100px]]
|-
| [[Zavrh (Lenart)|Zavrh]] || [[Lenart]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''387''' || '''343''' || {{Coord|46|32|23|N|15|50|03|E|}} || '''2232''' || [[Datoteka:Zavrh Lenart v Slovenskih Goricah 01.JPG|100px]]  
|-
| [[Zavrh (Litija)|Zavrh]] || [[Litija]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''26''' || '''731''' || {{Coord|46|03|03|N|15|01|20|E|}} || '''1273''' || 
|-
| [[Zavrh (Trebnje)|Zavrh]] || [[Trebnje]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''4''' || '''433''' || {{Coord|45|52|14|N|14|53|08|E|}} || '''8360''' || 
|-
| [[Zavrh nad Dobrno]] || [[Dobrna]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''254''' || '''476''' || {{Coord|46|20|49|N|15|14|28|E|}} || '''3204''' || 
|-
| [[Zavrh pod Šmarno goro]] || [[Medvode]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''217''' || '''354''' || {{Coord|46|08|13|N|14|27|29|E|}} || '''1211''' || [[Datoteka:Zavrh_pod_Smarno_Goro_Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zavrh pri Borovnici]] || [[Vrhnika]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''33''' || '''765''' || {{Coord|45|54|05|N|14|20|59|E|}} || '''1353''' || [[Datoteka:Zavrh pri Borovnici.JPG|100px]]
|-
| [[Zavrh pri Črnivcu]] || [[Kamnik]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''25''' || '''792''' || {{Coord|46|15|44|N|14|40|47|E|}} || '''1242''' || [[Datoteka:Zavrh pri Crnivcu Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Zavrh pri Galiciji]] || [[Žalec]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''135''' || '''321''' || {{Coord|46|18|37|N|15|13|02|E|}} || '''3310''' ||
|- 
| [[Zavrh pri Trojanah]] || [[Lukovica (Slovenija)|Lukovica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''51''' || '''629''' || {{Coord|46|10|45|N|14|52|58|E|}} || '''1222''' || [[Datoteka:Zavrh pri Trojanah Slovenia 2.jpg|100px]] 
|-
| [[Zavrhek]] || [[Divača]] || [[Obalno-kraška (regija)|Obalno-kraška]] || '''48''' || '''405''' || {{Coord|45|38|58|N|14|01|06|E|}} || '''6217''' || 
|-
| [[Zavrstnik]] || [[Šmartno pri Litiji]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''364''' || '''287''' || {{Coord|46|02|52|N|14|49|14|E|}} || '''1275''' || [[Datoteka:Zavrstnik Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Završe]] || [[Mislinja]] || [[Koruška (regija)|Koruška]] || '''422''' || '''808''' || {{Coord|46|25|15|N|15|09|42|E|}} || '''2382''' || 
|-
| [[Završe pri Dobjem]] || [[Dobje (Slovenija)|Dobje]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''33''' || '''588''' || {{Coord|46|08|13|N|15|22|43|E|}} || '''3224''' || 
|-
| [[Završe pri Grobelnem]] || [[Šmarje pri Jelšah]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''140''' || '''322''' || {{Coord|46|13|31|N|15|26|36|E|}} || '''3231''' || 
|-
| [[Završje (Trbovlje)|Završje]] || [[Trbovlje]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''47''' || '''708''' || {{Coord|46|06|23|N|15|01|33|E|}} || '''1423''' || [[Datoteka:Zavrsje IMG 0661.jpg|100px]]  
|-
| [[Zavrtače]] || [[Ivančna Gorica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''23''' || '''545''' || {{Coord|45|55|46|N|14|45|24|E|}} || '''1294''' || [[Datoteka:Zavrtace Slovenia.jpg|100px]] 
|-
| [[Zazid]] || [[Koper]] || [[Obalno-kraška (regija)|Obalno-kraška]] || '''70''' || '''387''' || {{Coord|45|30|02|N|13|55|58|E|}} || '''6275''' || [[Datoteka:Cerkev Sv. Martina.jpg|100px]]  
|-
| [[Zbelovo]] || [[Slovenske Konjice]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''273''' || '''267''' || {{Coord|46|17|59|N|15|31|39|E|}} || '''3215''' || [[Datoteka:Zbelovo_2019.jpg|100px]]
|-
| [[Zbelovska Gora]] || [[Slovenske Konjice]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''325''' || '''283''' || {{Coord|46|17|10|N|15|31|55|E|}} || '''3215''' || [[Datoteka:Zbelovska Gora Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Zbigovci]] || [[Gornja Radgona]] || [[Pomurska (regija)|Pomurska]] || '''268''' || '''298''' || {{Coord|46|38|47|N|15|58|17|E|}} || '''9250''' || 
|-
| [[Zbilje (Medvode)|Zbilje]] || [[Medvode]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''837''' || '''335''' || {{Coord|46|09|29|N|14|25|04|E|}} || '''1215''' || [[Datoteka:Zbilje, Medvode (2013-07).jpg|100px]] 
|-
| [[Zbure]] || [[Šmarješke Toplice]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''162''' || '''180''' || {{Coord|45|54|28|N|15|14|53|E|}} || '''8220''' || 
|-
| [[Zdenska vas]] || [[Dobrepolje]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''234''' || '''441''' || {{Coord|45|51|28|N|14|42|20|E|}} || '''1312''' || [[Datoteka:Zdenska vas.JPG|100px]] 
|-
| [[Zdihovo (Kočevje)|Zdihovo]] || [[Kočevje]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''0''' || '''641''' || {{Coord|45|31|38|N|14|54|13|E|}} || '''1338''' || 
|-
| [[Zdole (Kozje)|Zdole]] || [[Kozje]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''135''' || '''425''' || {{Coord|46|05|21|N|15|33|11|E|}} || '''3260''' || 
|-
| [[Zdole (Krško)|Zdole]] || [[Krško]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''287''' || '''311''' || {{Coord|45|58|33|N|15|32|34|E|}} || '''8272''' || [[Datoteka:Zdole (3435154950).jpg|100px]]
|-
| [[Zduša]] || [[Kamnik]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''95''' || '''415''' || {{Coord|46|14|37|N|14|36|38|E|}} || '''1241''' || [[Datoteka:Zdusa_Slovenia.jpg|100px]] 
|-
| [[Zeče]] || [[Slovenske Konjice]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''246''' || '''401''' || {{Coord|46|21|15|N|15|23|37|E|}} || '''3210''' || 
|-
| [[Zeče pri Bučah]] || [[Kozje]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''50''' || '''344''' || {{Coord|46|05|50|N|15|33|32|E|}} || '''3255''' || 
|-
| [[Zelen Breg]] || [[Ravne na Koroškem]] || [[Koruška (regija)|Koruška]] || '''162''' || '''745''' || {{Coord|46|34|36|N|14|56|00|E|}} || '''2390''' || 
|-
| [[Zelše]] || [[Cerknica]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''107''' || '''559''' || {{Coord|45|47|38|N|14|19|39|E|}} || '''1380''' || [[Datoteka:Zelse1.jpg|100px]] 
|-
| [[Zemelj]] || [[Metlika]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''61''' || '''145''' || {{Coord|45|36|39|N|15|16|54|E|}} || '''8332''' || 
|-
| [[Zemono]] || [[Vipava]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''80''' || '''115''' || {{Coord|45|51|18|N|13|57|09|E|}} || '''5271''' || [[Datoteka:Zemono Slovenia.jpg|100px]] 
|-
| [[Zenkovci]] || [[Puconci]] || [[Pomurska (regija)|Pomurska]] || '''371''' || '''221''' || {{Coord|46|43|24|N|16|04|49|E|}} || '''9265''' || [[Datoteka:Gasilski dom Zenkovci.jpg|100px]]  
|-
| [[Zglavnica]] || [[Litija]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''28''' || '''704''' || {{Coord|46|02|43|N|14|56|52|E|}} || '''1272''' || 
|-
| [[Zgonče]] || [[Velike Lašče]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''8''' || '''759''' || {{Coord|45|49|45|N|14|34|29|E|}} || '''1314''' || [[Datoteka:Zgonce Slovenia 2.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornja Bačkova]] || [[Sveta Ana (Slovenija)|Sveta Ana]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''42''' || '''312''' || {{Coord|46|38|58|N|15|52|16|E|}} || '''2233''' ||   
|-
| [[Zgornja Bela]] || [[Preddvor]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''317''' || '''491''' || {{Coord|46|18|02|N|14|24|01|E|}} || '''4205''' ||
|-
| [[Zgornja Besnica (Kranj)|Zgornja Besnica]] || [[Kranj]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''789''' || '''509''' || {{Coord|46|15|33|N|14|15|54|E|}} || '''4201''' || [[Datoteka:Zgornja Besnica Slovenia 2.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornja Besnica (Ljubljana)|Zgornja Besnica]] || [[Ljubljana]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''117''' || '''400''' || {{Coord|46|02|00|N|14|41|18|E|}} || '''1000''' || [[Datoteka:Zgornja_Besnica_Ljubljana_Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornja Bistrica]] || [[Slovenska Bistrica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''567''' || '''328''' || {{Coord|46|24|10|N|15|32|39|E|}} || '''2310''' || 
|-
| [[Zgornja Brežnica]] || [[Slovenska Bistrica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''76''' || '''275''' || {{Coord|46|20|17|N|15|34|35|E|}} || '''2318''' || 
|-
| [[Zgornja Dobrava (Moravče)|Zgornja Dobrava]] || [[Moravče (Slovenija)|Moravče]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''52''' || '''405''' || {{Coord|46|08|12|N|14|46|34|E|}} || '''1251''' || [[Datoteka:Zgornja Dobrava Moravce Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zgornja Dobrava (Radovljica)|Zgornja Dobrava]] || [[Radovljica]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''159''' || '''506''' || {{Coord|46|18|35|N|14|12|48|E|}} || '''4246''' || [[Datoteka:Zgornja Dobrava2.JPG|100px]]   
|-
| [[Zgornja Draga]] || [[Ivančna Gorica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''132''' || '''335''' || {{Coord|45|56|26|N|14|46|45|E|}} || '''1294''' || [[Datoteka:Zgornja Draga Slovenia 2.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornja Gorica]] || [[Rače–Fram]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''114''' || '''251''' || {{Coord|46|25|26|N|15|41|16|E|}} || '''2327''' || 
|-
| [[Zgornja Hajdina]] || [[Hajdina]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''858''' || '''230''' || {{Coord|46|24|20|N|15|50|19|E|}} || '''2288''' || 
|-
| [[Zgornja Jablanica]] || [[Šmartno pri Litiji]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''106''' || '''283''' || {{Coord|46|02|32|N|14|52|23|E|}} || '''1275''' || [[Datoteka:Zgornja Jablanica Slovenia 2.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornja Javoršica]] || [[Moravče (Slovenija)|Moravče]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''87''' || '''572''' || {{Coord|46|07|09|N|14|41|53|E|}} || '''1251''' || [[Datoteka:Zgornja Javorsica Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornja Jevnica]] || [[Litija]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''65''' || '''509''' || {{Coord|46|04|34|N|14|43|40|E|}} || '''1281''' || 
|-
| [[Zgornja Kapla]] || [[Podvelka]] || [[Koruška (regija)|Koruška]] || '''169''' || '''829''' || {{Coord|46|37|47|N|15|21|37|E|}} || '''2362''' || [[Datoteka:Kapla.jpg|100px]]  
|-
| [[Zgornja Korena]] || [[Duplek]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''419''' || '''350''' || {{Coord|46|31|14|N|15|46|45|E|}} || '''2242''' || [[Datoteka:SLO-Zgornja Korena1.JPG|100px]]  
|-
| [[Zgornja Kostrivnica]] || [[Rogaška Slatina]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''147''' || '''298''' || {{Coord|46|15|33|N|15|35|27|E|}} || '''3241''' || 
|-
| [[Zgornja Kungota]] || [[Kungota]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''535''' || '''273''' || {{Coord|46|38|20|N|15|36|51|E|}} || '''2201''' || [[Datoteka:Zgornja Kungota Grassnitzberg Zieregg.JPG|100px]]
|-
| [[Zgornja Lipnica]] || [[Radovljica]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''168''' || '''511''' || {{Coord|46|19|22|N|14|10|28|E|}} || '''4246''' || [[Datoteka:Zgornja Lipnica Slovenia 2.jpg|100px]]   
|-
| [[Zgornja Ložnica]] || [[Slovenska Bistrica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''366''' || '''340''' || {{Coord|46|23|06|N|15|31|04|E|}} || '''2316''' || 
|-
| [[Zgornja Luša]] || [[Škofja Loka]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''101''' || '''461''' || {{Coord|46|11|05|N|14|12|43|E|}} || '''4227''' || 
|-
| [[Zgornja Nova vas]] || [[Slovenska Bistrica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''81''' || '''614''' || {{Coord|46|25|38|N|15|32|13|E|}} || '''2315''' || [[Datoteka:Zgornja Nova vas (3446660257).jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornja Orlica]] || [[Ribnica na Pohorju]] || [[Koruška (regija)|Koruška]] || '''89''' || '''663''' || {{Coord|46|32|59|N|15|15|44|E|}} || '''2364''' || 
|-
| [[Zgornja Pohanca]] || [[Brežice]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''104''' || '''377''' || {{Coord|45|59|24|N|15|34|20|E|}} || '''8256''' || 
|-
| [[Zgornja Polskava]] || [[Slovenska Bistrica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''1.208''' || '''296''' || {{Coord|46|25|33|N|15|36|25|E|}} || '''2314''' || [[Datoteka:Zgornja Polskava Slovenia.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornja Pristava (Slovenske Konjice)|Zgornja Pristava]] || [[Slovenske Konjice]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''135''' || '''361''' || {{Coord|46|20|23|N|15|24|28|E|}} || '''3210''' || [[Datoteka:Zgornja Pristava.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornja Pristava (Videm)|Zgornja Pristava]] || [[Videm (Slovenija)|Videm]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''218''' || '''224''' || {{Coord|46|21|06|N|15|49|53|E|}} || '''2323''' ||  
|-
| [[Zgornja Radovna]] || [[Kranjska Gora]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''73''' || '''787''' || {{Coord|46|25|52|N|13|55|45|E|}} || '''4281''' || [[Datoteka:ZgRadovna1.JPG|100px]] 
|-
| [[Zgornja Rečica]] || [[Laško]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''419''' || '''490''' || {{Coord|46|10|27|N|15|09|49|E|}} || '''3270''' || [[Datoteka:Zgornja Recica IMG 2923.jpg|100px]]  
|-
| [[Zgornja Ročica]] || [[Sveta Ana (Slovenija)|Sveta Ana]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''67''' || '''299''' || {{Coord|46|38|06|N|15|50|54|E|}} || '''2233''' ||   
|-
| [[Zgornja Selnica]] || [[Selnica ob Dravi]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''428''' || '''287''' || {{Coord|46|33|23|N|15|30|45|E|}} || '''2352''' ||  
|-
| [[Zgornja Senarska]] || [[Sveta Trojica v Slovenskih goricah]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''118''' || '''233''' || {{Coord|46|33|50|N|15|52|22|E|}} || '''2235''' || 
|-
| [[Zgornja Senica]] || [[Medvode]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''279''' || '''339''' || {{Coord|46|09|06|N|14|23|04|E|}} || '''1215''' || [[Datoteka:Zgornja Senica Slovenia 2.jpg|100px]]  
|-
| [[Zgornja Slivnica]] || [[Grosuplje]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''104''' || '''469''' || {{Coord|45|59|03|N|14|38|33|E|}} || '''1293''' || [[Datoteka:Zgornja Slivnica Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zgornja Sorica]] || [[Železniki]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''167''' || '''860''' || {{Coord|46|13|26|N|14|01|44|E|}} || '''4229''' || [[Datoteka:Sorica - panoramio.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornja Sveča]] || [[Majšperk]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''70''' || '''264''' || {{Coord|46|18|26|N|15|43|02|E|}} || '''2289''' ||  
|-
| [[Zgornja Ščavnica]] || [[Sveta Ana (Slovenija)|Sveta Ana]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''533''' || '''253''' || {{Coord|46|39|50|N|15|50|37|E|}} || '''2233''' || [[Datoteka:Evangelistično pokopališče, Zg. Ščavnica.JPG|100px]] 
|-
| [[Zgornja Velka]] || [[Šentilj]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''821''' || '''403''' || {{Coord|46|40|35|N|15|46|14|E|}} || '''2213''' || 
|-
| [[Zgornja Vižinga]] || [[Radlje ob Dravi]] || [[Koruška (regija)|Koruška]] || '''249''' || '''335''' || {{Coord|46|36|55|N|15|11|47|E|}} || '''2360''' || 
|-
| [[Zgornja Voličina]] || [[Lenart]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''614''' || '''287''' || {{Coord|46|32|58|N|15|47|17|E|}} || '''2232''' || 
|-
| [[Zgornje Bitnje]] || [[Kranj]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''1.480''' || '''384''' || {{Coord|46|13|15|N|14|20|07|E|}} || '''4209''' || [[Datoteka:Zgornje_Bitnje.jpg|100px]]  
|-
| [[Zgornje Danje]] || [[Železniki]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''4''' || '''1.099''' || {{Coord|46|14|06|N|14|02|57|E|}} || '''4229''' || [[Datoteka:Danje - panoramio.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornje Dobrenje]] || [[Šentilj]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''87''' || '''311''' || {{Coord|46|38|50|N|15|38|47|E|}} || '''2212''' || 
|-
| [[Zgornje Duplice]] || [[Grosuplje]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''31''' || '''391''' || {{Coord|45|58|14|N|14|41|16|E|}} || '''1290''' || [[Datoteka:Zgornje_Duplice_Slovenia_2.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornje Duplje]] || [[Naklo (Slovenija)|Naklo]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''517''' || '''461''' || {{Coord|46|18|32|N|14|17|38|E|}} || '''4203''' || [[Datoteka:Zgornje Duplje Slovenia.jpg|100px]]  
|-
| [[Zgornje Gameljne]] || [[Ljubljana]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''482''' || '''313''' || {{Coord|46|07|41|N|14|29|20|E|}} || '''1211''' || [[Datoteka:Gameljne2.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornje Gorče]] || [[Braslovče]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''65''' || '''307''' || {{Coord|46|17|54|N|15|02|03|E|}} || '''3314''' ||
|- 
| [[Zgornje Gorje]] || [[Gorje (Slovenija)|Gorje]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''500''' || '''610''' || {{Coord|46|22|48|N|14|04|06|E|}} || '''4247''' || [[Datoteka:Zgornje_Gorje.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornje Gradišče]] || [[Šentilj]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''141''' || '''310''' || {{Coord|46|40|11|N|15|44|57|E|}} || '''2213''' || 
|-
| [[Zgornje Gruškovje]] || [[Podlehnik]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''111''' || '''479''' || {{Coord|46|17|26|N|15|52|39|E|}} || '''2286''' ||  
|-
| [[Zgornje Grušovje]] || [[Oplotnica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''116''' || '''353''' || {{Coord|46|21|54|N|15|29|21|E|}} || '''2317''' || 
|-
| [[Zgornje Grušovlje]] || [[Žalec]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''194''' || '''280''' || {{Coord|46|16|24|N|15|06|31|E|}} || '''3311''' ||
|- 
| [[Zgornje Hlapje]] || [[Pesnica (Slovenija)|Pesnica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''156''' || '''366''' || {{Coord|46|38|23|N|15|43|46|E|}} || '''2222''' || 
|-
| [[Zgornje Hoče]] || [[Hoče–Slivnica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''676''' || '''319''' || {{Coord|46|29|27|N|15|37|32|E|}} || '''2311''' || [[Datoteka:Zgornje Hoce Slovenia.jpg|100px]]  
|-
| [[Zgornje Jablane]] || [[Kidričevo]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''185''' || '''244''' || {{Coord|46|23|46|N|15|42|37|E|}} || '''2326''' ||  
|-
| [[Zgornje Jarše]] || [[Domžale]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''385''' || '''319''' || {{Coord|46|09|48|N|14|35|24|E|}} || '''1235''' || [[Datoteka:Jarse-Menges train station-july 2010.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornje Jezersko]] || [[Jezersko]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''568''' || '''889''' || {{Coord|46|23|42|N|14|29|48|E|}} || '''4206''' || [[Datoteka:Morning_in_Zgornje_Jezersko.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornje Konjišče]] || [[Apače (Slovenija)|Apače]] || [[Pomurska (regija)|Pomurska]] || '''95''' || '''230''' || {{Coord|46|42|36|N|15|48|59|E|}} || '''9253''' || 
|-
| [[Zgornje Koseze]] || [[Moravče (Slovenija)|Moravče]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''90''' || '''461''' || {{Coord|46|08|58|N|14|48|00|E|}} || '''1251''' || [[Datoteka:Zgornje Koseze Moravce Slovenia 2.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornje Laze]] || [[Gorje (Slovenija)|Gorje]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''79''' || '''723''' || {{Coord|46|23|27|N|14|03|52|E|}} || '''4247''' ||   
|-
| [[Zgornje Laže]] || [[Slovenske Konjice]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''130''' || '''281''' || {{Coord|46|19|12|N|15|32|24|E|}} || '''3215''' || 
|-
| [[Zgornje Loke]] || [[Lukovica (Slovenija)|Lukovica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''93''' || '''396''' || {{Coord|46|10|23|N|14|46|55|E|}} || '''1223''' || [[Datoteka:Zgornje Loke Slovenia.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornje Mladetiče]] || [[Sevnica]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''78''' || '''266''' || {{Coord|45|58|33|N|15|09|26|E|}} || '''8295''' || 
|-
| [[Zgornje Negonje]] || [[Rogaška Slatina]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''130''' || '''477''' || {{Coord|46|16|05|N|15|37|25|E|}} || '''3250''' || 
|-
| [[Zgornje Palovče]] || [[Kamnik]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''40''' || '''657''' || {{Coord|46|12|46|N|14|38|57|E|}} || '''1241''' || [[Datoteka:Zgornje_Palovce_Slovenia.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornje Partinje]] || [[Sveti Jurij v Slovenskih goricah]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''569''' || '''308''' || {{Coord|46|35|39|N|15|45|23|E|}} || '''2223''' || [[Datoteka:Koroščeva kapela, Zgornje Partinje.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornje Pirniče]] || [[Medvode]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''1.267''' || '''336''' || {{Coord|46|08|29|N|14|25|42|E|}} || '''1215''' || [[Datoteka:Zgornje Pirnice Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zgornje Pobrežje]] || [[Rečica ob Savinji]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''112''' || '''375''' || {{Coord|46|18|26|N|14|54|24|E|}} || '''3332''' || 
|-
| [[Zgornje Poljčane]] || [[Poljčane]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''885''' || '''276''' || {{Coord|46|18|10|N|15|35|01|E|}} || '''2319''' || [[Datoteka:Seven Sorrows of Mary Chapel, Zgornje Poljčane 4.JPG|100px]] 
|-
| [[Zgornje Prapreče]] || [[Lukovica (Slovenija)|Lukovica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''51''' || '''350''' || {{Coord|46|10|03|N|14|41|54|E|}} || '''1225''' || [[Datoteka:Zgornje Praprece Slovenia 1.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornje Prebukovje]] || [[Slovenska Bistrica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''171''' || '''650''' || {{Coord|46|25|54|N|15|32|48|E|}} || '''2315''' || 
|-
| [[Zgornje Roje]] || [[Žalec]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''130''' || '''263''' || {{Coord|46|14|50|N|15|07|50|E|}} || '''3311''' || [[Datoteka:Zgornje Roje Slovenia.jpg|100px]]
|- 
| [[Zgornje Sečovo]] || [[Rogaška Slatina]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''99''' || '''299''' || {{Coord|46|15|24|N|15|39|47|E|}} || '''3250''' || 
|-
| [[Zgornje Selce]] || [[Šentjur]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''80''' || '''333''' || {{Coord|46|14|00|N|15|26|19|E|}} || '''3231''' || 
|-
| [[Zgornje Slemene]] || [[Šentjur]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''18''' || '''561''' || {{Coord|46|18|29|N|15|22|27|E|}} || '''3222''' || 
|-
| [[Zgornje Stranje]] || [[Kamnik]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''424''' || '''430''' || {{Coord|46|15|22|N|14|36|02|E|}} || '''1242''' || [[Datoteka:Zg. Stranje.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornje Škofije]] || [[Koper]] || [[Obalno-kraška (regija)|Obalno-kraška]] || '''917''' || '''118''' || {{Coord|45|33|55|N|13|47|56|E|}} || '''6281''' || 
|-
| [[Zgornje Tinsko]] || [[Šmarje pri Jelšah]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''142''' || '''241''' || {{Coord|46|10|16|N|15|32|22|E|}} || '''3223''' || 
|-
| [[Zgornje Verjane]] || [[Sveta Trojica v Slovenskih goricah]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''135''' || '''265''' || {{Coord|46|34|50|N|15|53|12|E|}} || '''2235''' || [[Datoteka:Prebevškova kapela, Zgornje Verjane.JPG|100px]] 
|-
| [[Zgornje Vetrno]] || [[Tržič]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''53''' || '''658''' || {{Coord|46|20|21|N|14|18|46|E|}} || '''4294''' || 
|-
| [[Zgornje Vodale]] || [[Sevnica]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''35''' || '''495''' || {{Coord|45|57|36|N|15|14|22|E|}} || '''8295''' || [[Datoteka:Zgornje Vodale.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornje Vrtiče]] || [[Kungota]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''71''' || '''323''' || {{Coord|46|39|55|N|15|36|55|E|}} || '''2201''' || 
|-
| [[Zgornji Boč]] || [[Selnica ob Dravi]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''261''' || '''797''' || {{Coord|46|35|15|N|15|27|54|E|}} || '''2352''' ||  
|-
| [[Zgornji Brnik]] || [[Cerklje na Gorenjskem]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''704''' || '''378''' || {{Coord|46|14|23|N|14|29|09|E|}} || '''4207''' || [[Datoteka:ZgBrnik2.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornji Čačič]] || [[Osilnica]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''9''' || '''601''' || {{Coord|45|32|49|N|14|42|49|E|}} || '''1337''' || 
|-
| [[Zgornji Dražen Vrh]] || [[Šentilj]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''131''' || '''344''' || {{Coord|46|40|06|N|15|47|20|E|}} || '''2213''' ||   
|-
| [[Zgornji Duplek]] || [[Duplek]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''1.752''' || '''271''' || {{Coord|46|31|06|N|15|43|40|E|}} || '''2241''' || 
|-
| [[Zgornji Gabernik]] || [[Rogaška Slatina]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''140''' || '''343''' || {{Coord|46|16|24|N|15|34|24|E|}} || '''3241''' || 
|-
| [[Zgornji Gasteraj]] || [[Sveti Jurij v Slovenskih goricah]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''126''' || '''338''' || {{Coord|46|37|57|N|15|47|06|E|}} || '''2223''' || 
|-
| [[Zgornji Hotič]] || [[Litija]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''252''' || '''262''' || {{Coord|46|05|25|N|14|48|47|E|}} || '''1270''' || [[Datoteka:Zgornji Hotic Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zgornji Jakobski Dol]] || [[Pesnica (Slovenija)|Pesnica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''332''' || '''307''' || {{Coord|46|39|04|N|15|43|06|E|}} || '''2222''' || 
|-
| [[Zgornji Janževski Vrh]] || [[Ribnica na Pohorju]] || [[Koruška (regija)|Koruška]] || '''26''' || '''700''' || {{Coord|46|33|23|N|15|17|02|E|}} || '''2364''' || 
|-
| [[Zgornji Kamenščak]] || [[Ljutomer]] || [[Pomurska (regija)|Pomurska]] || '''104''' || '''258''' || {{Coord|46|30|41|N|16|07|51|E|}} || '''9240''' || 
|-
| [[Zgornji Kocjan]] || [[Radenci]] || [[Pomurska (regija)|Pomurska]] || '''30''' || '''280''' || {{Coord|46|36|56|N|16|02|38|E|}} || '''9252''' || 
|-
| [[Zgornji Kozji Vrh]] || [[Radlje ob Dravi]] || [[Koruška (regija)|Koruška]] || '''143''' || '''334''' || {{Coord|46|35|54|N|15|15|52|E|}} || '''2360''' || 
|-
| [[Zgornji Lehen na Pohorju]] || [[Ribnica na Pohorju]] || [[Koruška (regija)|Koruška]] || '''112''' || '''612''' || {{Coord|46|32|09|N|15|18|03|E|}} || '''2364''' || 
|-
| [[Zgornji Leskovec]] || [[Videm (Slovenija)|Videm]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''157''' || '''228''' || {{Coord|46|19|46|N|15|56|09|E|}} || '''2285''' ||   
|-
| [[Zgornji Log]] || [[Litija]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''148''' || '''246''' || {{Coord|46|04|38|N|14|49|32|E|}} || '''1270''' || 
|-
| [[Zgornji Motnik]] || [[Kamnik]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''64''' || '''502''' || {{Coord|46|13|12|N|14|54|10|E|}} || '''1221''' || [[Datoteka:Zgornji Motnik Slovenia 2.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornji Obrež]] || [[Brežice]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''175''' || '''159''' || {{Coord|45|56|22|N|15|33|47|E|}} || '''8253''' || 
|-
| [[Zgornji Otok]] || [[Radovljica]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''64''' || '''503''' || {{Coord|46|21|00|N|14|12|15|E|}} || '''4240''' || [[Datoteka:Zgornji Otok Slovenia - 2.jpg|100px]]   
|-
| [[Zgornji Petelinjek]] || [[Lukovica (Slovenija)|Lukovica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''17''' || '''449''' || {{Coord|46|10|35|N|14|49|40|E|}} || '''1223''' || [[Datoteka:Zgornji Petelinjek Slovenia 1.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornji Porčič]] || [[Sveta Trojica v Slovenskih goricah]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''356''' || '''336''' || {{Coord|46|35|33|N|15|51|32|E|}} || '''2235''' || [[Datoteka:Blick_auf_Zgornji_Porčič_(Oberburgstall),_Heilige_Dreifaltigkeit_in_Heilige_Dreifaltigkeit_in_den_Windischen_Büheln,_Slowenien;.JPG|100px]] 
|-
| [[Zgornji Prekar]] || [[Moravče (Slovenija)|Moravče]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''46''' || '''544''' || {{Coord|46|06|52|N|14|45|59|E|}} || '''1281''' || [[Datoteka:Zgornji Prekar Slovenia.JPG|100px]] 
|-
| [[Zgornji Prhovec]] || [[Zagorje ob Savi]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''75''' || '''450''' || {{Coord|46|09|47|N|14|55|37|E|}} || '''1411''' || 
|-
| [[Zgornji Razbor]] || [[Slovenj Gradec]] || [[Koruška (regija)|Koruška]] || '''129''' || '''910''' || {{Coord|46|28|06|N|14|59|19|E|}} || '''2381''' || 
|-
| [[Zgornji Slemen–del (Maribor)|Zgornji Slemen–del]] || [[Maribor]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''78''' || '''706''' || {{Coord|46|36|53|N|15|32|15|E|}} || '''2354''' ||  
|-
| [[Zgornji Slemen–del (Selnica ob Dravi)|Zgornji Slemen–del]] || [[Selnica ob Dravi]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''104''' || '''851''' || {{Coord|46|35|58|N|15|30|41|E|}} || '''2352''' ||  
|-
| [[Zgornji Tuhinj]] || [[Kamnik]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''372''' || '''580''' || {{Coord|46|13|38|N|14|46|11|E|}} || '''1219''' || [[Datoteka:Zgornji_Tuhinj_Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Zgornji Tuštanj]] || [[Moravče (Slovenija)|Moravče]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''77''' || '''388''' || {{Coord|46|07|25|N|14|43|38|E|}} || '''1251''' || [[Datoteka:Zgornji Tustanj Slovenia 1.jpg|100px]] 
|-
| [[Zgornji Velovlek]] || [[Destrnik]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''97''' || '''239''' || {{Coord|46|28|22|N|15|54|35|E|}} || '''2253''' ||  
|-
| [[Zgornji Žerjavci]] || [[Lenart]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''261''' || '''261''' || {{Coord|46|35|29|N|15|49|59|E|}} || '''2230''' || [[Datoteka:Purgarjev križ.JPG|100px]]   
|-
| [[Zgoša]] || [[Radovljica]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''372''' || '''553''' || {{Coord|46|22|09|N|14|11|48|E|}} || '''4275''' || [[Datoteka:Zgosa Slovenia 2.jpg|100px]]   
|-
| [[Zibika]] || [[Šmarje pri Jelšah]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''186''' || '''227''' || {{Coord|46|11|29|N|15|33|16|E|}} || '''3253''' || 
|-
| [[Zibiška vas]] || [[Šmarje pri Jelšah]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''75''' || '''210''' || {{Coord|46|11|27|N|15|34|00|E|}} || '''3253''' || 
|-
| [[Zibovnik]] || [[Cerknica]] || [[Primorsko-notranjska (regija)|Primorsko-notranjska]] || '''0''' || '''790''' || {{Coord|45|50|58|N|14|24|10|E|}} || '''1380''' || [[Datoteka:Zibovnik Slovenia.jpg|100px]] 
|-
| [[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] || [[Laško]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''284''' || '''205''' || {{Coord|46|05|10|N|15|10|12|E|}} || '''1432''' || [[Datoteka:Zidani_most_-_most_in_žel._postaja_2.jpg|100px]]  
|-
| [[Zidani Most (Trebnje)|Zidani Most]] || [[Trebnje]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''54''' || '''276''' || {{Coord|45|54|46|N|14|58|49|E|}} || '''8210''' || [[Datoteka:Zidani Most Trebnje Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Zilje]] || [[Črnomelj]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''148''' || '''234''' || {{Coord|45|27|38|N|15|18|15|E|}} || '''8344''' || 
|-
| [[Zimica]] || [[Duplek]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''604''' || '''317''' || {{Coord|46|32|08|N|15|45|18|E|}} || '''2242''' || 
|-
| [[Zlakova]] || [[Zreče]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''147''' || '''561''' || {{Coord|46|23|12|N|15|24|09|E|}} || '''3214''' || [[Datoteka:Zlakova Slovenia - Church of St. Martin.JPG|100px]]
|-
| [[Zlateče]] || [[Vojnik (Slovenija)|Vojnik]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''105''' || '''394''' || {{Coord|46|20|00|N|15|16|15|E|}} || '''3203''' || 
|-
| [[Zlateče pri Šentjurju]] || [[Šentjur]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''102''' || '''324''' || {{Coord|46|13|46|N|15|21|43|E|}} || '''3230''' || [[Datoteka:Cerkev Sv.Rozalije Šentjur - panoramio.jpg|100px]]
|-
| [[Zlatenek]] || [[Lukovica (Slovenija)|Lukovica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''47''' || '''428''' || {{Coord|46|10|57|N|14|48|09|E|}} || '''1223''' || [[Datoteka:Zlatenek Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Zlati Rep]] || [[Ribnica (Slovenija)|Ribnica]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''11''' || '''646''' || {{Coord|45|48|13|N|14|39|20|E|}} || '''1316''' || 
|-
| [[Zlato Polje]] || [[Lukovica (Slovenija)|Lukovica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''40''' || '''586''' || {{Coord|46|11|46|N|14|43|30|E|}} || '''1225''' || [[Datoteka:Zlato Polje Slovenia 1.jpg|100px]]
|-
| [[Zlatoličje]] || [[Starše]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''768''' || '''236''' || {{Coord|46|27|22|N|15|47|24|E|}} || '''2205''' || 
|-
| [[Zloganje]] || [[Škocjan (Slovenija)|Škocjan]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''138''' || '''214''' || {{Coord|45|55|10|N|15|17|12|E|}} || '''8275''' || 
|-
| [[Zlogona Gora]] || [[Oplotnica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''87''' || '''483''' || {{Coord|46|23|39|N|15|27|56|E|}} || '''2317''' || 
|-
| [[Zlogona vas]] || [[Oplotnica]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''53''' || '''577''' || {{Coord|46|23|55|N|15|27|54|E|}} || '''2317''' || 
|-
| [[Zminec]] || [[Škofja Loka]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''464''' || '''355''' || {{Coord|46|08|42|N|14|17|05|E|}} || '''4220''' || [[Datoteka:Zminec Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Znojile (Kamnik)|Znojile]] || [[Kamnik]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''26''' || '''588''' || {{Coord|46|14|14|N|14|41|27|E|}} || '''1241''' || [[Datoteka:Znojile Kamnik Slovenia 1.jpg|100px]]
|-
| [[Znojile (Tolmin)|Znojile]] || [[Tolmin]] || [[Goriška (regija)|Goriška]] || '''11''' || '''675''' || {{Coord|46|11|40|N|13|55|24|E|}} || '''5242''' || [[Datoteka:Znojile.jpg|100px]]
|-
| [[Znojile (Zagorje ob Savi)|Znojile]] || [[Zagorje ob Savi]] || [[Zasavska (regija)|Zasavska]] || '''121''' || '''514''' || {{Coord|46|10|39|N|14|59|11|E|}} || '''1413''' || [[Datoteka:Znojile IMG 1457.jpg|100px]]
|-
| [[Znojile pri Krki]] || [[Ivančna Gorica]] || [[Srednja Slovenija (regija)|Srednja Slovenija]] || '''116''' || '''291''' || {{Coord|45|53|22|N|14|47|11|E|}} || '''1301''' || [[Datoteka:Znojile pri Krki Slovenia.jpg|100px]]
|-
| [[Znojile pri Studencu]] || [[Sevnica]] || [[Posavska (regija)|Posavska]] || '''8''' || '''419''' || {{Coord|45|57|53|N|15|17|01|E|}} || '''8293''' || 
|-
| [[Zorenci]] || [[Črnomelj]] || [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]] || '''36''' || '''167''' || {{Coord|45|32|22|N|15|12|14|E|}} || '''8340''' || 
|-
| [[Zreče]] || [[Zreče]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''2.935''' || '''398''' || {{Coord|46|22|11|N|15|23|31|E|}} || '''3214''' || [[Datoteka:Zrece_panorama.jpg|100px]] 
|-
| [[Zrkovci]] || [[Maribor]] || [[Podravska (regija)|Podravska]] || '''629''' || '''247''' || {{Coord|46|32|41|N|15|42|30|E|}} || '''2000''' || 
|-
| [[Zvirče]] || [[Tržič]] || [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]] || '''389''' || '''496''' || {{Coord|46|19|49|N|14|16|46|E|}} || '''4290''' || [[Datoteka:Zvirce Trzic Slovenia 1.jpg|100px]]
|-
| [[Zvodno]] || [[Celje]] || [[Savinjska (regija)|Savinjska]] || '''270''' || '''331''' || {{Coord|46|12|41|N|15|17|05|E|}} || '''3000''' || 
|-
|}

[[Kategorija:Spiskovi naselja u Sloveniji|Z]]</text>
      <sha1>3ae6epp5b11jsq9im26y3mvhsauwyc5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Solana Tuzla</title>
    <ns>0</ns>
    <id>415489</id>
    <revision>
      <id>3428420</id>
      <parentid>3309252</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T12:38:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.46.128.61</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9399" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Reklama}}

{{Infokutija kompanija||grupa=|ime=Srpska Solana d.d. Tuzla|slika=|logo_veličina=|vrsta=[[Dionica|Dioničko]] ([[Sarajevska berza|SASE]]: [http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/SOLTRK3&amp;symbol=SOLTRK3 SOLTRK3])|osnivanje=[[1885.]]|osnivači=|sjedište={{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]]|predsjednik=|ključneosobe=[[dr. Izudin Kapetanović]] (generalni direktor)|industrija=[[vađenje soli]]|proizvodi=|zaposleni=420|holding=|slogan=Kvalitet sa tradicijom|web=http://www.solana.ba/|sjedište_grad=|sjedište_država=|pod_posluženo=|usluge=|prihod=25 miliona  [[Konvertibilna marka|KM]] (2014)&lt;ref&gt;[http://solana.ba/wp-content/uploads/2015/06/Finansijski-izvje%C5%A1taj-na-dan-31.-decembar-2014.-godine-zajedno-sa-Izvje%C5%A1tajem-nezavisnog-revizora.pdf]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;|operativni_prihod=|neto_dobit=790 hiljada [[Konvertibilna marka|KM]] (2014)&lt;ref&gt;http://solana.ba/wp-content/uploads/2015/06/Finansijski-izvje%C5%A1taj-na-dan-31.-decembar-2014.-godine-zajedno-sa-Izvje%C5%A1tajem-nezavisnog-revizora.pdf{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;|divizije=|podruž=|vlasnik=ZIF &quot;BIG-Investiciona grupa&quot; d.d. Sarajevo 23,66%&lt;br&gt;Šepo Jasmin 5,88%&lt;br&gt;AS d.o.o. Jelah-Tešanj 4,40%&lt;br&gt;ZIF &quot;MI-GROUP&quot; d.d. Sarajevo 4,17%&lt;br&gt;ZIF &quot;PROF-PLUS&quot; d.d. Sarajevo 2,43%&lt;br&gt; ostali dioničari &lt;ref&gt;[http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/SOLTRK3]&lt;/ref&gt;|prestala_postojati=|dodatak=}}'''Solana d.d. Tuzla''' ([[Sarajevska berza|SASE]]: SOLTR3) je jedna od najstarijih kompanija na području današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Glavna djelatnost kompanije je eksploatacija i prerada prirodne [[So|soli]] kao glave privredne grane na području grada [[Tuzla|Tuzle]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://solana.ba/kompanija-2/o-nama/|title=Solana d.d. Tuzla|website=solana.ba|language=bs-BA|accessdate=2016-08-05}}&lt;/ref&gt; Proizvodnja soli u Tuzli datira još od doba [[Neolit|neolita]], jer je Tuzla jedno od najvećih nalazišta soli u [[Evropa|Evropi]], pa se industralizacijom ukazala potreba za osnivanje pogona za industrijsko ekpslatisanje i preradu soli na području današnje Tuzle. Kompanija se orijentisala na plasman svojih proizvoda kako na domaće tako i na inostrano tržište. Tokom godina proizvodni i skladišni pogoni kompanije su doživjeli modernizaciju kako bi zadovoljili sve veću potražnju tržišta za proizvodima koje ova kompanija nudi.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Historijat ==
Godine 1884. krenula je gradnja proizvodnog kompleksa Solane smještenog u [[Simin Han|Simin Hanu]] nedaleko od Tuzle.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://solana.ba/kompanija-2/historijat/|title=Solana d.d. Tuzla|website=solana.ba|language=bs-BA|accessdate=2016-08-05|archive-date=17. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160617041944/http://solana.ba/kompanija-2/historijat/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Proizvodni kompleks počinje sa radom 1885. godine i od tada neprekidno radi već 130. godina. Godine 1891. otvoren je pogon u [[Kreka tuzla|Kreki]], a do 1905. godine Solana je proizvodila oko 20.288 tona soli.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Prva veća modernizacija Solane i samog procesa esplatisanja solanice dolazi 1937. godine kada su uvedene nove tehnologije i izvrđena modernizacija opreme. Do 1952. godine Solana je temeljito obnovljena i dalje modernizirana, te je godišnja proizvodnja soli dosegla 82.801 tona soli.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; U vrijeme [[Socijalizam|socijalizma]], Solana dobiva nove modernije pogone i primjenjuje novu tehnologiju poznatiju kao [[vakum-uparavanje]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Do 1974. godine Solana je stekla mogućnosti da proizved 186.617 tona soli godišnje.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Za to vrijeme Solana je poslovala u sklopu zajedničkog preduzeća sa Rudnicima soli, te od 1970. godine kao dio Hemijskog kombinata, a kasnije [[Holdinga Soda-so]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://solana.ba/wp-content/uploads/2015/06/Finansijski-izvje%C5%A1taj-na-dan-31.-decembar-2014.-godine-zajedno-sa-Izvje%C5%A1tajem-nezavisnog-revizora.pdf|title=Finansijski izvještaj Solana d..d. Tuzla 214. godina|last=|first=|date=31. 12. 2014|website=|publisher=Zuko d.o.o.|accessdate=5. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] u periodu 1992-1995. godine, Solana proživljava svoje najteže dane od osnivanja kada se kapaciteti proizvodnje svode na zanemariv minimum, a radnici i mehanizacija stavljaju na raspolaganje [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]]. U ovom perioud osam radnika Solane su izgubili svoje živote. Nakon rata, Solana se suočava sa gubitkom tržišta iako je proizvodni pogon izašao iz rata neoštećen. Do 2010. godine, Solana uspjeva pronaći novo tržište i klijente te modernizuje svoje pogone.

== Tehnički podaci ==
Solana d.d. Tuzla raspolaže sa 76.000&amp;nbsp;m² proizvodnog prostora, od čega je 51.000&amp;nbsp;m² otvoreni prostor namjenjen za skladištenje, ali i zelene površine i parkovi. Proizvodni objekti Solane smješteni su na 8.000&amp;nbsp;m² , objekti održavanja na 4.500&amp;nbsp;m², skladišta repromaterijala na 5.000&amp;nbsp;m², te skladišta gotovih proizvoda na 8.500&amp;nbsp;m².&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Unutar proizvodnog kompleksa nalaze se i objekat vatrogasne službe, objekat internog obezbjeđenja, garažni prostori i sklonište, te upravno-poslovna zgrada, restoran, ambulanta, garderobe i kupatila. Također, na prostoru od 4.000&amp;nbsp;m² nalazi se i muzej sa galerijom i postrojenjem stare Solane. Solana danas zapošljava oko 420 stalno uposlenih radnika na različitim poslovima unutar kompleksa.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; 

Danas Solana proizvodi oko 80.000 tona soli godišnje, što je i dalje manje nego prije rata.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Međutim, evidenta je i tendencija rasta proizvodnje iz godine u godinu kao i konstanta potražnja tržišta za proizvodima Solane. 

== Proizvodni program ==
Solana d.d. Tuzla proizvodi sljedeće proizvode:&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://solana.ba/kategorija/brandovi/portfolio/so-i-proizvodi-od-soli/|title=Solana d.d. Tuzla|website=solana.ba|language=bs-BA|accessdate=2016-08-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160615121920/http://solana.ba/kategorija/brandovi/portfolio/so-i-proizvodi-od-soli/|archivedate=15. 6. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Kuhinska varena jodirana so
* Dijetalna so
* Industrijska varena nejodirana so
* Tabletirana so
* Nitritna so
* So za stočnu ishranu
* So za posipanje puteva
Pored proizvoda od soli, Solana se bavi proizvodnjom i drugih prehrambenih proizvoda:&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* DO-DO začin - univerzalni dodatak jelima sa sušenim povrćem
* Gotove čorbe
* Destilovana voda
Solana svoje prizvode uspješno plasira na domaće, ali i na inostrano tržište. Neka od tih tržišta su: [[Srbija]], [[Hrvatska]], [[Slovenija]], [[Makedonija]], [[Crna Gora]] i [[Kosovo]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Investicije ==

=== Transportni most-tunel ===
Transportni most je pušten u rad u maju 2015. godine, te je dio plana upave Solane o modernizaciji proizvodnog pogona u narednih deset godina.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://solana.ba/solana-zavrsava-transportni-most-tunel-u-zadanom-roku/|title=Solana završava transportni most-tunel u zadanom roku|date=2015-05-20|language=bs-BA|accessdate=2016-08-05}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Transportni most-tunel (transportni valjčasti sistem) je visine 5,5 m te je projektovan da prolazi kroz kompletan proizvodno-poslovni krug Solane. Dužina ovog tunela iznosi preko 300 metara.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Ovaj sistem, pored distribucije gotovih proizvoda, zamjenit će se u potpunosti dosadašnji interni transportni sistem (viličarima). Ovo će  racionalizirati i unaprijediti sistem otpreme proizvoda, ali istovremeno će biti zadovoljeni i ekološki standardi. 

=== Rinfuzno i visokoregalno skladište ===
U novembru 2014. godine, svečano je pušteno u rad rinfuzno i visokoregalno skladište.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=http://solana.ba/solana-svecano-pustila-u-rad-rinfuzno-i-visokoregalno-skladiste-3/|title=Solana svečano pustila u rad rinfuzno i visokoregalno skladište|date=2014-11-12|language=bs-BA|accessdate=2016-08-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150429200843/http://solana.ba/solana-svecano-pustila-u-rad-rinfuzno-i-visokoregalno-skladiste-3/|archivedate=29. 4. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rinfuzno skladište izgradila je firma [[Ferrari montažne hale]] (FTA) [[Gračanica]], dok je prihvatni kapacitet skladišta oko 7.500 tona rasute soli.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Skladište čine paletne regale dvostruke dubine za smještaj oko 10.080 paleta na 14 spratova, 3 robot-dizalice opremljene sa double deep teleskopskim vilicama za skladišne operacije, zatim transportni sistem sa 3 hodnika na 2 sprata sa liftom, 2 shutle vozila i 12 gravitacionih pokretnih traka.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Skladište je potpuno automatizovano, dok je za njegovo upravljanje zadužen software koji je projektovala kompanija [[Stöcklina]], a kojim se upravlja ulaz i izlaz paleta.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini|Spisak kompanija u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>qz008wwbi3r4tx3qqnrp9gzv4x3fyyn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428421</id>
      <parentid>3428420</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T12:39:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.46.128.61</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9383" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Reklama}}

{{Infokutija kompanija||grupa=|ime=Srpska Solana d.d. Tuzla|slika=|logo_veličina=|vrsta=[[Dionica|Dioničko]] ([[Sarajevska berza|SASE]]: [http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/SOLTRK3&amp;symbol=SOLTRK3 SOLTRK3])|osnivanje=[[1885.]]|osnivači=|sjedište={{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]]|predsjednik=|ključneosobe=[[dr. Izudin Kapetanović]] (generalni direktor)|industrija=[[vađenje soli]]|proizvodi=|zaposleni=420|holding=|slogan=Kvalitet sa tradicijom|web=http://www.solana.ba/|sjedište_grad=|sjedište_država=|pod_posluženo=|usluge=|prihod=25 miliona  [[Konvertibilna marka|KM]] (2014)&lt;ref&gt;[http://solana.ba/wp-content/uploads/2015/06/Finansijski-izvje%C5%A1taj-na-dan-31.-decembar-2014.-godine-zajedno-sa-Izvje%C5%A1tajem-nezavisnog-revizora.pdf]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;|operativni_prihod=|neto_dobit=790 hiljada [[Konvertibilna marka|KM]] (2014)&lt;ref&gt;http://solana.ba/wp-content/uploads/2015/06/Finansijski-izvje%C5%A1taj-na-dan-31.-decembar-2014.-godine-zajedno-sa-Izvje%C5%A1tajem-nezavisnog-revizora.pdf{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;|divizije=|podruž=|vlasnik=ZIF &quot;Srbija&quot; d.d. Sarajevo 23,66%&lt;br&gt;Šepo Jasmin 5,88%&lt;br&gt;AS d.o.o. Jelah-Tešanj 4,40%&lt;br&gt;ZIF &quot;MI-GROUP&quot; d.d. Sarajevo 4,17%&lt;br&gt;ZIF &quot;PROF-PLUS&quot; d.d. Sarajevo 2,43%&lt;br&gt; ostali dioničari &lt;ref&gt;[http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Emitenti/Profil-emitenta/symbol/SOLTRK3]&lt;/ref&gt;|prestala_postojati=|dodatak=}}'''Solana d.d. Tuzla''' ([[Sarajevska berza|SASE]]: SOLTR3) je jedna od najstarijih kompanija na području današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Glavna djelatnost kompanije je eksploatacija i prerada prirodne [[So|soli]] kao glave privredne grane na području grada [[Tuzla|Tuzle]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://solana.ba/kompanija-2/o-nama/|title=Solana d.d. Tuzla|website=solana.ba|language=bs-BA|accessdate=2016-08-05}}&lt;/ref&gt; Proizvodnja soli u Tuzli datira još od doba [[Neolit|neolita]], jer je Tuzla jedno od najvećih nalazišta soli u [[Evropa|Evropi]], pa se industralizacijom ukazala potreba za osnivanje pogona za industrijsko ekpslatisanje i preradu soli na području današnje Tuzle. Kompanija se orijentisala na plasman svojih proizvoda kako na domaće tako i na inostrano tržište. Tokom godina proizvodni i skladišni pogoni kompanije su doživjeli modernizaciju kako bi zadovoljili sve veću potražnju tržišta za proizvodima koje ova kompanija nudi.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Historijat ==
Godine 1884. krenula je gradnja proizvodnog kompleksa Solane smještenog u [[Simin Han|Simin Hanu]] nedaleko od Tuzle.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://solana.ba/kompanija-2/historijat/|title=Solana d.d. Tuzla|website=solana.ba|language=bs-BA|accessdate=2016-08-05|archive-date=17. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160617041944/http://solana.ba/kompanija-2/historijat/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Proizvodni kompleks počinje sa radom 1885. godine i od tada neprekidno radi već 130. godina. Godine 1891. otvoren je pogon u [[Kreka tuzla|Kreki]], a do 1905. godine Solana je proizvodila oko 20.288 tona soli.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Prva veća modernizacija Solane i samog procesa esplatisanja solanice dolazi 1937. godine kada su uvedene nove tehnologije i izvrđena modernizacija opreme. Do 1952. godine Solana je temeljito obnovljena i dalje modernizirana, te je godišnja proizvodnja soli dosegla 82.801 tona soli.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; U vrijeme [[Socijalizam|socijalizma]], Solana dobiva nove modernije pogone i primjenjuje novu tehnologiju poznatiju kao [[vakum-uparavanje]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Do 1974. godine Solana je stekla mogućnosti da proizved 186.617 tona soli godišnje.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Za to vrijeme Solana je poslovala u sklopu zajedničkog preduzeća sa Rudnicima soli, te od 1970. godine kao dio Hemijskog kombinata, a kasnije [[Holdinga Soda-so]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://solana.ba/wp-content/uploads/2015/06/Finansijski-izvje%C5%A1taj-na-dan-31.-decembar-2014.-godine-zajedno-sa-Izvje%C5%A1tajem-nezavisnog-revizora.pdf|title=Finansijski izvještaj Solana d..d. Tuzla 214. godina|last=|first=|date=31. 12. 2014|website=|publisher=Zuko d.o.o.|accessdate=5. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] u periodu 1992-1995. godine, Solana proživljava svoje najteže dane od osnivanja kada se kapaciteti proizvodnje svode na zanemariv minimum, a radnici i mehanizacija stavljaju na raspolaganje [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]]. U ovom perioud osam radnika Solane su izgubili svoje živote. Nakon rata, Solana se suočava sa gubitkom tržišta iako je proizvodni pogon izašao iz rata neoštećen. Do 2010. godine, Solana uspjeva pronaći novo tržište i klijente te modernizuje svoje pogone.

== Tehnički podaci ==
Solana d.d. Tuzla raspolaže sa 76.000&amp;nbsp;m² proizvodnog prostora, od čega je 51.000&amp;nbsp;m² otvoreni prostor namjenjen za skladištenje, ali i zelene površine i parkovi. Proizvodni objekti Solane smješteni su na 8.000&amp;nbsp;m² , objekti održavanja na 4.500&amp;nbsp;m², skladišta repromaterijala na 5.000&amp;nbsp;m², te skladišta gotovih proizvoda na 8.500&amp;nbsp;m².&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Unutar proizvodnog kompleksa nalaze se i objekat vatrogasne službe, objekat internog obezbjeđenja, garažni prostori i sklonište, te upravno-poslovna zgrada, restoran, ambulanta, garderobe i kupatila. Također, na prostoru od 4.000&amp;nbsp;m² nalazi se i muzej sa galerijom i postrojenjem stare Solane. Solana danas zapošljava oko 420 stalno uposlenih radnika na različitim poslovima unutar kompleksa.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; 

Danas Solana proizvodi oko 80.000 tona soli godišnje, što je i dalje manje nego prije rata.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Međutim, evidenta je i tendencija rasta proizvodnje iz godine u godinu kao i konstanta potražnja tržišta za proizvodima Solane. 

== Proizvodni program ==
Solana d.d. Tuzla proizvodi sljedeće proizvode:&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://solana.ba/kategorija/brandovi/portfolio/so-i-proizvodi-od-soli/|title=Solana d.d. Tuzla|website=solana.ba|language=bs-BA|accessdate=2016-08-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160615121920/http://solana.ba/kategorija/brandovi/portfolio/so-i-proizvodi-od-soli/|archivedate=15. 6. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Kuhinska varena jodirana so
* Dijetalna so
* Industrijska varena nejodirana so
* Tabletirana so
* Nitritna so
* So za stočnu ishranu
* So za posipanje puteva
Pored proizvoda od soli, Solana se bavi proizvodnjom i drugih prehrambenih proizvoda:&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* DO-DO začin - univerzalni dodatak jelima sa sušenim povrćem
* Gotove čorbe
* Destilovana voda
Solana svoje prizvode uspješno plasira na domaće, ali i na inostrano tržište. Neka od tih tržišta su: [[Srbija]], [[Hrvatska]], [[Slovenija]], [[Makedonija]], [[Crna Gora]] i [[Kosovo]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Investicije ==

=== Transportni most-tunel ===
Transportni most je pušten u rad u maju 2015. godine, te je dio plana upave Solane o modernizaciji proizvodnog pogona u narednih deset godina.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://solana.ba/solana-zavrsava-transportni-most-tunel-u-zadanom-roku/|title=Solana završava transportni most-tunel u zadanom roku|date=2015-05-20|language=bs-BA|accessdate=2016-08-05}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Transportni most-tunel (transportni valjčasti sistem) je visine 5,5 m te je projektovan da prolazi kroz kompletan proizvodno-poslovni krug Solane. Dužina ovog tunela iznosi preko 300 metara.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Ovaj sistem, pored distribucije gotovih proizvoda, zamjenit će se u potpunosti dosadašnji interni transportni sistem (viličarima). Ovo će  racionalizirati i unaprijediti sistem otpreme proizvoda, ali istovremeno će biti zadovoljeni i ekološki standardi. 

=== Rinfuzno i visokoregalno skladište ===
U novembru 2014. godine, svečano je pušteno u rad rinfuzno i visokoregalno skladište.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=http://solana.ba/solana-svecano-pustila-u-rad-rinfuzno-i-visokoregalno-skladiste-3/|title=Solana svečano pustila u rad rinfuzno i visokoregalno skladište|date=2014-11-12|language=bs-BA|accessdate=2016-08-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150429200843/http://solana.ba/solana-svecano-pustila-u-rad-rinfuzno-i-visokoregalno-skladiste-3/|archivedate=29. 4. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rinfuzno skladište izgradila je firma [[Ferrari montažne hale]] (FTA) [[Gračanica]], dok je prihvatni kapacitet skladišta oko 7.500 tona rasute soli.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Skladište čine paletne regale dvostruke dubine za smještaj oko 10.080 paleta na 14 spratova, 3 robot-dizalice opremljene sa double deep teleskopskim vilicama za skladišne operacije, zatim transportni sistem sa 3 hodnika na 2 sprata sa liftom, 2 shutle vozila i 12 gravitacionih pokretnih traka.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Skladište je potpuno automatizovano, dok je za njegovo upravljanje zadužen software koji je projektovala kompanija [[Stöcklina]], a kojim se upravlja ulaz i izlaz paleta.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini|Spisak kompanija u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>9w1ptwsflwu3gzqfukrxt7cmbaxxabo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zapadnobački upravni okrug</title>
    <ns>0</ns>
    <id>445843</id>
    <revision>
      <id>3428465</id>
      <parentid>3051423</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:15:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7469" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Zapadnobački upravni okrug
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             = {{jezik|sr-Cyrl|Ѕападнобачки управни округ}} {{Simboli jezika|sr|srpski}}
| kategorija            = 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Srbija
| zastava_države        = Flag of Serbia.svg
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = [[Vojvodina]]| regija_vrsta = Statistička regija
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = [[Mađarska|Mađarskom]], [[Sjevernobački upravni okrug|Sjevernobačkim okrugom]], [[Južnobački upravni okrug|Južnobačkim okrugom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]]
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Sombor]]
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  =
| širina_stepeni_glavnog_grada         = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =
| najviši               =
| najviša_lokacija      = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina        = 
| highest_lat_d         = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d        = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža               =
| najniža_lokacija      = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d          = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d         = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 2420
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 188087| stanovništvo_datum = 2011
| stanovništvo_gustoća  = 77.72
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               = 2006 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://borski.okrug.gov.rs/srb/wp-content/uploads/2012/12/%D0%A3%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B1%D0%B0-%D0%BE-%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BC%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%83%D0%B7%D0%BC%D0%B8.pdf|title=Uredba o upravnim okruzima|last=|first=|date=2006|website=moravickiupravniokrug.org|publisher=Vlada SrbijeMoravički upravni okrug|accessdate=27. 3. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| datum                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation  =
| government_lat_d      = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d     = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                 = Dušan Marijan &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zapadnobacki.okrug.gov.rs/kontakti|title=КОНТАКТ|last=|first=|date=|website=puo.rs|publisher=Zapadnobački upravni okrug|accessdate=1. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
| lider_partija         = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          = 025
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = West Backa in Serbia (Kosovo independent).svg
| opis_karte            = Zapadnobački okrug u Srbiji
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.zapadnobacki.okrug.gov.rs/ Zvanični veb sajt]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}

'''Zapadnobački upravni okrug''' se nalazi u sjevernom dijelu [[Vojvodina|Vojvodine]] u [[Srbija|Srbiji]] i prostire se na 2420 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Obuhvata jedan grad i tri općine sa ukupno 188.087 stanovnika (2011). Sjedište upravnog okruga se nalazi u [[Sombor]]u. Na sjeveru graniči sa [[Mađarska|Mađarskom]], na istoku sa [[Sjevernobački upravni okrug|Sjevernobačkim okrugom]], na jugu sa [[Južnobački upravni okrug|Južnobačkim okrugom]] i na zapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Ime je dobio po geografskoj regiji [[Bačka]], a okrug obuhvata manji zapadni dio srpske Bačke.  

== Administrativna podjela ==
Zapadnobački upravni okrug obuhvata jedan grad i tri općine.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Grb
!Broj stanovnika (2011)
!Načelnik/Gradonačelnik
|-
|Grad Sombor
|[[Datoteka:COA Sombor.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|85.903
|Šaša Todorović ([[Srpska napredna stranka|SNS]])
|-
|[[Apatin|Općina Apatin]]
|[[Datoteka:GrbApatin.jpg|bez_okvira|79x79piksel]]
|28.929
|Milan Škrbić (SNS)
|-
|[[Kula (Srbija)|Općina Kula]]
|[[Datoteka:Kula-grb-veliki.png|bez_okvira|92x92piksel]]
|43.101
|Perica Videkanjić (SNS)
|-
|[[Odžaci (Srbija)|Općina Odžaci]]
|[[Datoteka:COA Odzaci.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|30.154
|Goran Đaković (SNS)
|}

== Privreda ==
Kao i u ostatku Vojvodine, Zapadna Bačka raspolaže sa velikim brojem plodne zemlje, što stvara dobre uslove za razvoj poljoprivrede, koja je u tom području predstavlja jednu od najjačih privrednih grana. 

I industrija predstavlja jaku privrednu granu, sa jakim privrednim subjektima kao što su metalski kompleks ''Bane,'' brodogradilište ''Dunav'', fabrika suncokretovog ulja ''Sunce'' te ''Somboled.''

== Demografija ==
{{Glavni|Popis stanovništva u Srbiji 2011 (Zapadnobački okrug)}}
Prema popisu iz 2011. godine Zapadnobački upravni okrug ima 188.087 stanovnika, dok gustoća naseljenosti iznosi 77,72 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost stanovništva iznosi 43,25 godina. Najmlađu populaciju ima Kula (42,41 godina), dok najstariju imaju Odžaci (43,73 godina).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://media.popis2011.stat.rs/2014/11/DBR-41662-RZZS-Dashboard-v16.swf|title=Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији|last=|first=|date=|website=popis2011.stat.rs|publisher=Republički zavod za statistiku|accessdate=1. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

Etnički sastav okruga je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Etnička grupa
!Populacija (udio)
|-
|[[Srbi]]
|122.848 (65,31%)
|-
|[[Mađari]]
|17.576 (9,34%)
|-
|[[Hrvati]]
|10.879 (5,78%)
|-
|[[Crnogorci]]
|5.070 (2,7%)
|-
|[[Rusini]]
|4.718 (2,51%)
|-
|[[Romi]]
|3.018 (1,6%)
|-
|[[Bunjevci]]
|2.162 (1,15%)
|-
|[[Ukrajinci]]
|1.344 (0,71%)
|-
|[[Rumuni]] 
|1.340 (0,71%)
|-
|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
|1.274 (0,68%)
|-
|[[Slovaci]]
|1.096 (0,58%)
|-
|'''Ukupno'''
|188.087
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Srbija}}
* [http://www.zapadnobacki.okrug.gov.rs/ Zvanični sajt]

{{Okruzi u Srbiji}}
[[Kategorija:Okruzi Srbije]]
[[Kategorija:Zapadnobački upravni okrug| ]]</text>
      <sha1>l58qgk7d10fwrvqkknqhpt92j65cuyo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srednjobanatski upravni okrug</title>
    <ns>0</ns>
    <id>445966</id>
    <revision>
      <id>3428469</id>
      <parentid>3051335</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:22:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7592" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Zapadnobački upravni okrug
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             = {{jezik|sr-Cyrl|Средњобанатски управни округ}} {{Simboli jezika|sr|srpski}}
| kategorija            = 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Srbija
| zastava_države        = Flag of Serbia.svg
| pokrajina             = [[Vojvodina]] | pokrajina_vrsta = Autonomna pokrajina
| regija                = [[Vojvodina]]| regija_vrsta = Statistička regija
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatskim okrugom]], [[Rumunija|Rumunijom]], [[Južnobanatski upravni okrug|Južnobanatskim okrugom]], [[Beograd|Gradom Beogradom]], [[Sremski upravni okrug|Sremskim okrugom]]
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Zrenjanin]]
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  =
| širina_stepeni_glavnog_grada         = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =
| najviši               =
| najviša_lokacija      = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina        = 
| highest_lat_d         = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d        = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža               =
| najniža_lokacija      = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d          = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d         = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 3256
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 188087| stanovništvo_datum = 2011
| stanovništvo_gustoća  = 57.64
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               = 2006 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://borski.okrug.gov.rs/srb/wp-content/uploads/2012/12/%D0%A3%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B1%D0%B0-%D0%BE-%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BC%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%83%D0%B7%D0%BC%D0%B8.pdf|title=Uredba o upravnim okruzima|last=|first=|date=2006|website=moravickiupravniokrug.org|publisher=Vlada SrbijeMoravički upravni okrug|accessdate=27. 3. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| datum                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation  =
| government_lat_d      = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d     = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                 = Snežana Vučurević &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.srednjobanatski.okrug.gov.rs/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=25&amp;Itemid=148&amp;lang=sr|title=Начелник - Средњобанатски управни округ|last=|first=|date=|website=srednjobanatskiupravni.okrug.gov.rs|publisher=Srednjobanatski upravni okrug|accessdate=10. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
| lider_partija         = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          = 023
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Central Banat in Serbia (Kosovo independent).svg
| opis_karte            = Srednjobanatski okrug u Srbiji
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.srednjobanatski.okrug.gov.rs/ Zvanični veb sajt]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}

'''Srednjobanatski upravni okrug''' se nalazi u istočnom dijelu [[Vojvodina|Vojvodine]] u [[Srbija|Srbiji]] i prostire se na 3.256 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Obuhvata jedan grad i četiri općine sa ukupno 187.667 stanovnika (2011). Sjedište upravnog okruga se nalazi u [[Zrenjanin]]u. Na sjeveru graniči sa [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatskim okrugom]], na istoku s [[Rumunija|Rumunijom]], na jugu s [[Južnobanatski upravni okrug|Južnobanatskim okrugom]], na jugozapadu s [[Beograd]]om i [[Sremski upravni okrug|Sremskim okrugom]] te na zapadu sa [[Južnobački upravni okrug|Južnobačkim okrugom]]. Ime je dobio po geografskoj regiji [[Banat]]. Područje okruga obuhvata samo srednji dio Banata, koji se inače prostire sve do [[Mađarska|Mađarske]] i Rumunije.

== Administrativna podjela ==
Srednjobanatski upravni okrug obuhvata jedan grad i četiri općine. 

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Grb
!Broj stanovnika (2011)
!Načelnik/Gradonačelnik
|-
|[[Zrenjanin|Grad Zrenjanin]]
|[[Datoteka:Coat of Arms of Zrenjanin.png|bez_okvira|114x114piksel]]
|123.362
|Čedomir Janjić ([[Srpska napredna stranka|SNS]])
|-
|[[Nova Crnja|Općina Nova Crnja]]
|[[Datoteka:Opstina Nova Crnja srednji.png|bez_okvira|83x83piksel]]
|10.272
|Pera Milankov (SNS)
|-
|[[Novi Bečej|Općina Novi Bečej]]
|
|23.925
|Saša Maksimović (SNS)
|-
|[[Sečanj|Općina Sečanj]]
|
|13.267
|Predrag Rađenović (SNS)
|-
|[[Žitište|Općina Žitište]]
|[[Datoteka:COA Zitiste.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|15.573
|Mitar Vučurević (SNS)
|}

== Privreda ==
Najjvažnije privredne grane u okrugu su industrija, poljoprivreda, šumarstvo, građevinarstvo i transportna djelatnost, dok je najjača grana prehramebana industrija. 

== Demografija ==
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Srednjobanatski okrug ima 187.667 stanovnika, dok gustoća naseljenosti iznosi 57,64 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, čime je najrjeđe naseljeni okrug u Vojvodini i jedan od rjeđe naseljenih u [[Srbija|Srbiji]]. Prosječna starost stanovništva iznosi 42,36 godina. Najmlađu populaciju ima Novi Bečej (41,51 godina), dok najstariju ima Sečanj (42,67 godina).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://media.popis2011.stat.rs/2014/11/DBR-41662-RZZS-Dashboard-v16.swf|title=Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији|last=|first=|date=|website=popis2011.stat.rs|publisher=Republički zavod za statistiku|accessdate=10. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; 

Etnički sastav okruga je sljedeći: 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Etnička grupa
!Populacija (udio)
|-
|[[Srbi]]
|134.264 (71,54%)
|-
|[[Mađari]]
|23.550 (12,55%)
|-
|[[Romi]]
|7.267 (3,87%)
|-
|[[Rumuni]]
|4.214 (2,24%)
|-
|[[Slovaci]]
|2.135 (1,14%)
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Srbija}}
* [http://www.srednjobanatski.okrug.gov.rs/ Zvanični sajt]

{{Okruzi u Srbiji}}
[[Kategorija:Okruzi Srbije]]
[[Kategorija:Srednjobanatski upravni okrug| ]]</text>
      <sha1>lh4erpuoqs7l2b2l7rqkvihf8w7s93h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sjevernobački upravni okrug</title>
    <ns>0</ns>
    <id>446441</id>
    <revision>
      <id>3428466</id>
      <parentid>3051284</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:17:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7400" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Sjevernobački upravni okrug
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             = {{jezik|sr-Cyrl|Севернобачки управни округ}} {{Simboli jezika|sr|srpski}} 
| kategorija            = 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Srbija
| zastava_države        = Flag of Serbia.svg
| pokrajina             = [[Vojvodina]]| pokrajina_vrsta = Autnomna pokrajina
| regija                = | regija_vrsta = 
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = [[Mađarska|Mađarskom]], [[Sjevernobanatski okrug|Sjevernobanatskim okrugom]], [[Južnobački okrug|Južnobačkim okrugom]] i [[Zapadnobački okrug|Zapadnobačkim okrugom]]
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Subotica]]
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  =
| širina_stepeni_glavnog_grada         = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =
| najviši               =
| najviša_lokacija      = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina        = 
| highest_lat_d         = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d        = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža               =
| najniža_lokacija      = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d          = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d         = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 1784
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 186906| stanovništvo_datum = 2011
| stanovništvo_gustoća  = 104.77
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               = 2006 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://borski.okrug.gov.rs/srb/wp-content/uploads/2012/12/%D0%A3%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B1%D0%B0-%D0%BE-%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BC%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%83%D0%B7%D0%BC%D0%B8.pdf|title=Uredba o upravnim okruzima|last=|first=|date=2006|website=moravickiupravniokrug.org|publisher=Vlada SrbijeMoravički upravni okrug|accessdate=27. 3. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| datum                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation  =
| government_lat_d      = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d     = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                 = Dragi Vučković &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.severnobacki.okrug.gov.rs/sr/okrug_nacelnik.php|title=Načelnik okruga|last=|first=|date=|website=severnobacki.gov.org|publisher=Sjevernobački upravni okrug|accessdate=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
| lider_partija         = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          = +381 (0)24
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = North Backa in Serbia (Kosovo independent).svg
| opis_karte            = Sjevernobački okrug u Srbiji
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.severnobanatski.okrug.gov.rs/ Zvanični veb sajt]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}

'''Sjevernobački okrug''' se nalazi u sjevernom dijelu [[Vojvodina|Vojvodine]] u [[ Srbija|Srbiji [] i prostire se na 1784 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Obuhvata jedan grad i dvije općine sa ukupno 186.906 stanovnika (2011). Sjedište upravnog okruga se nalazi u [[Subotica|Subotici]]. Na sjeveru graniči sa [[Mađarska|Mađarskom]], na istoku sa [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatskim okrugom]], na jugu sa [[Južnobački upravni okrug|Južnobačkim okrugom]] i na zapadu sa [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobačkim okrugom]]. Ime je dobio po geografskoj regiji [[Bačka]]. Okrug zauzima samo sjeverni dio [[Srbija|srbijanske]] Bačke.  

== Administrativna podjela ==
Sjevernobački upravni okrug obuhvata jedan grad i dvije općine. 

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Grb
!Broj stanovnika (2011)
!Načelnik/Gradonačelnik
|-
|[[Subotica|Grad Subotica]]
|[[Datoteka:Subotica-grb-srednji.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|141.554
|Bogdan Laban ([[Srpska napredna stranka|SNS]])
|-
|[[Bačka Topola]]
|[[Datoteka:Backa-topola-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|33.321
|Kišlinder Gabor ([[Savez vojvođanskih Mađara|SVM]])
|-
|[[Mali Iđoš]]
|[[Datoteka:Mali-idjos-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|12.031
|Marko Lazić (SNS)
|}

== Privreda ==
U Sjevernobanačkom okrugu su, kao izuzetno plodnom području, najjače privredne grane poljoprivreda i prehrambena industrija. Najveća preduzeća te grane su ''Julia mlin'' u [[Feketić]]u kod Malog Iđoša i ''Pionir'' u Subotici. 

== Demografija ==
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Sjevernobanački okrug ima 186.906 stanovnika, dok gustoća naseljenosti iznosi 104,77 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost iznosi 42,08 godina. Najmlađu populaiciju ima Mali Iđoš (41,1 godina), dok najstariju ima Bačka Topola sa 43,18 godina. Sjevernobački okrug je, zajedno sa Sjevernobanatskim okrugom, jedan od dva upravna okruga Vojvodine sa [[Mađari|mađarskom]] većinom. Na nivou gradova odnosno opština ta etnička grupa čini apsolutnu većinu u Bačkoj Topoli i Malom Iđošu, dok je u Subotici relativna većina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://media.popis2011.stat.rs/2014/11/DBR-41662-RZZS-Dashboard-v16.swf|title=Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији|last=|first=|date=|website=popis2011.stat.rs|publisher=Republički zavod za statistiku|accessdate=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;  

Etnička struktura okruga je sljedeća: 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Etnička grupa
!Populacija (udio)
|-
|Mađari
|76.262 (40,8%)
|-
|[[Srbi]]
|50.472 (27%)
|-
|[[Hrvati]]
|14.536 (7,78%)
|-
|[[Bunjevci]]
|13.772 (7,37%)
|-
|[[Crnogorci]]
|3.654 (1,95%)
|-
|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
|3.426 (1,83%)
|-
|[[Romani]]
|3.342 (1,79%)
|}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.severnobacki.okrug.gov.rs/sr/okrug.php Zvanični sajt Sjevernobačkog upravnog okruga]

{{Okruzi u Srbiji}}
[[Kategorija:Okruzi Srbije]]
[[Kategorija:Sjevernobački upravni okrug| ]]</text>
      <sha1>0ov6gwwrqcx27gf9tsnveavky8ea55k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428467</id>
      <parentid>3428466</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:17:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7399" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Sjevernobački upravni okrug
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             = {{jezik|sr-Cyrl|Севернобачки управни округ}} {{Simboli jezika|sr|srpski}} 
| kategorija            = 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Srbija
| zastava_države        = Flag of Serbia.svg
| pokrajina             = [[Vojvodina]]| pokrajina_vrsta = Autnomna pokrajina
| regija                = | regija_vrsta = 
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = [[Mađarska|Mađarskom]], [[Sjevernobanatski okrug|Sjevernobanatskim okrugom]], [[Južnobački okrug|Južnobačkim okrugom]] i [[Zapadnobački okrug|Zapadnobačkim okrugom]]
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Subotica]]
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  =
| širina_stepeni_glavnog_grada         = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =
| najviši               =
| najviša_lokacija      = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina        = 
| highest_lat_d         = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d        = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža               =
| najniža_lokacija      = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d          = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d         = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 1784
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 186906| stanovništvo_datum = 2011
| stanovništvo_gustoća  = 104.77
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               = 2006 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://borski.okrug.gov.rs/srb/wp-content/uploads/2012/12/%D0%A3%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B1%D0%B0-%D0%BE-%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BC%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%83%D0%B7%D0%BC%D0%B8.pdf|title=Uredba o upravnim okruzima|last=|first=|date=2006|website=moravickiupravniokrug.org|publisher=Vlada SrbijeMoravički upravni okrug|accessdate=27. 3. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| datum                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation  =
| government_lat_d      = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d     = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                 = Dragi Vučković &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.severnobacki.okrug.gov.rs/sr/okrug_nacelnik.php|title=Načelnik okruga|last=|first=|date=|website=severnobacki.gov.org|publisher=Sjevernobački upravni okrug|accessdate=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
| lider_partija         = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          = +381 (0)24
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = North Backa in Serbia (Kosovo independent).svg
| opis_karte            = Sjevernobački okrug u Srbiji
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.severnobanatski.okrug.gov.rs/ Zvanični veb sajt]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}

'''Sjevernobački okrug''' se nalazi u sjevernom dijelu [[Vojvodina|Vojvodine]] u [[ Srbija|Srbiji]] i prostire se na 1784 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Obuhvata jedan grad i dvije općine sa ukupno 186.906 stanovnika (2011). Sjedište upravnog okruga se nalazi u [[Subotica|Subotici]]. Na sjeveru graniči sa [[Mađarska|Mađarskom]], na istoku sa [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatskim okrugom]], na jugu sa [[Južnobački upravni okrug|Južnobačkim okrugom]] i na zapadu sa [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobačkim okrugom]]. Ime je dobio po geografskoj regiji [[Bačka]]. Okrug zauzima samo sjeverni dio [[Srbija|srbijanske]] Bačke.  

== Administrativna podjela ==
Sjevernobački upravni okrug obuhvata jedan grad i dvije općine. 

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Grb
!Broj stanovnika (2011)
!Načelnik/Gradonačelnik
|-
|[[Subotica|Grad Subotica]]
|[[Datoteka:Subotica-grb-srednji.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|141.554
|Bogdan Laban ([[Srpska napredna stranka|SNS]])
|-
|[[Bačka Topola]]
|[[Datoteka:Backa-topola-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|33.321
|Kišlinder Gabor ([[Savez vojvođanskih Mađara|SVM]])
|-
|[[Mali Iđoš]]
|[[Datoteka:Mali-idjos-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|12.031
|Marko Lazić (SNS)
|}

== Privreda ==
U Sjevernobanačkom okrugu su, kao izuzetno plodnom području, najjače privredne grane poljoprivreda i prehrambena industrija. Najveća preduzeća te grane su ''Julia mlin'' u [[Feketić]]u kod Malog Iđoša i ''Pionir'' u Subotici. 

== Demografija ==
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Sjevernobanački okrug ima 186.906 stanovnika, dok gustoća naseljenosti iznosi 104,77 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost iznosi 42,08 godina. Najmlađu populaiciju ima Mali Iđoš (41,1 godina), dok najstariju ima Bačka Topola sa 43,18 godina. Sjevernobački okrug je, zajedno sa Sjevernobanatskim okrugom, jedan od dva upravna okruga Vojvodine sa [[Mađari|mađarskom]] većinom. Na nivou gradova odnosno opština ta etnička grupa čini apsolutnu većinu u Bačkoj Topoli i Malom Iđošu, dok je u Subotici relativna većina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://media.popis2011.stat.rs/2014/11/DBR-41662-RZZS-Dashboard-v16.swf|title=Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији|last=|first=|date=|website=popis2011.stat.rs|publisher=Republički zavod za statistiku|accessdate=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;  

Etnička struktura okruga je sljedeća: 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Etnička grupa
!Populacija (udio)
|-
|Mađari
|76.262 (40,8%)
|-
|[[Srbi]]
|50.472 (27%)
|-
|[[Hrvati]]
|14.536 (7,78%)
|-
|[[Bunjevci]]
|13.772 (7,37%)
|-
|[[Crnogorci]]
|3.654 (1,95%)
|-
|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
|3.426 (1,83%)
|-
|[[Romani]]
|3.342 (1,79%)
|}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.severnobacki.okrug.gov.rs/sr/okrug.php Zvanični sajt Sjevernobačkog upravnog okruga]

{{Okruzi u Srbiji}}
[[Kategorija:Okruzi Srbije]]
[[Kategorija:Sjevernobački upravni okrug| ]]</text>
      <sha1>qb0m8cnxm06efngwg24gzegv0lpjvbg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428468</id>
      <parentid>3428467</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:19:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7423" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Sjevernobački upravni okrug
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             = {{jezik|sr-Cyrl|Севернобачки управни округ}} {{Simboli jezika|sr|srpski}} 
| kategorija            = 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Srbija
| zastava_države        = Flag of Serbia.svg
| pokrajina             = [[Vojvodina]]| pokrajina_vrsta = Autnomna pokrajina
| regija                = | regija_vrsta = 
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = [[Mađarska|Mađarskom]], [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatskim okrugom]], [[Južnobački upravni okrug|Južnobačkim okrugom]] i [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobačkim okrugom]]
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Subotica]]
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  =
| širina_stepeni_glavnog_grada         = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =
| najviši               =
| najviša_lokacija      = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina        = 
| highest_lat_d         = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d        = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža               =
| najniža_lokacija      = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d          = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d         = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 1784
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 186906| stanovništvo_datum = 2011
| stanovništvo_gustoća  = 104.77
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               = 2006 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://borski.okrug.gov.rs/srb/wp-content/uploads/2012/12/%D0%A3%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B1%D0%B0-%D0%BE-%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BC%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%83%D0%B7%D0%BC%D0%B8.pdf|title=Uredba o upravnim okruzima|last=|first=|date=2006|website=moravickiupravniokrug.org|publisher=Vlada SrbijeMoravički upravni okrug|accessdate=27. 3. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| datum                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation  =
| government_lat_d      = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d     = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                 = Dragi Vučković &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.severnobacki.okrug.gov.rs/sr/okrug_nacelnik.php|title=Načelnik okruga|last=|first=|date=|website=severnobacki.gov.org|publisher=Sjevernobački upravni okrug|accessdate=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
| lider_partija         = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          = +381 (0)24
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = North Backa in Serbia (Kosovo independent).svg
| opis_karte            = Sjevernobački okrug u Srbiji
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.severnobanatski.okrug.gov.rs/ Zvanični veb sajt]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}

'''Sjevernobački okrug''' se nalazi u sjevernom dijelu [[Vojvodina|Vojvodine]] u [[ Srbija|Srbiji]] i prostire se na 1784 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Obuhvata jedan grad i dvije općine sa ukupno 186.906 stanovnika (2011). Sjedište upravnog okruga se nalazi u [[Subotica|Subotici]]. Na sjeveru graniči sa [[Mađarska|Mađarskom]], na istoku sa [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatskim okrugom]], na jugu sa [[Južnobački upravni okrug|Južnobačkim okrugom]] i na zapadu sa [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobačkim okrugom]]. Ime je dobio po geografskoj regiji [[Bačka]]. Okrug zauzima samo sjeverni dio [[Srbija|srbijanske]] Bačke.  

== Administrativna podjela ==
Sjevernobački upravni okrug obuhvata jedan grad i dvije općine. 

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Grb
!Broj stanovnika (2011)
!Načelnik/Gradonačelnik
|-
|[[Subotica|Grad Subotica]]
|[[Datoteka:Subotica-grb-srednji.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|141.554
|Bogdan Laban ([[Srpska napredna stranka|SNS]])
|-
|[[Bačka Topola]]
|[[Datoteka:Backa-topola-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|33.321
|Kišlinder Gabor ([[Savez vojvođanskih Mađara|SVM]])
|-
|[[Mali Iđoš]]
|[[Datoteka:Mali-idjos-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|12.031
|Marko Lazić (SNS)
|}

== Privreda ==
U Sjevernobanačkom okrugu su, kao izuzetno plodnom području, najjače privredne grane poljoprivreda i prehrambena industrija. Najveća preduzeća te grane su ''Julia mlin'' u [[Feketić]]u kod Malog Iđoša i ''Pionir'' u Subotici. 

== Demografija ==
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Sjevernobanački okrug ima 186.906 stanovnika, dok gustoća naseljenosti iznosi 104,77 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost iznosi 42,08 godina. Najmlađu populaiciju ima Mali Iđoš (41,1 godina), dok najstariju ima Bačka Topola sa 43,18 godina. Sjevernobački okrug je, zajedno sa Sjevernobanatskim okrugom, jedan od dva upravna okruga Vojvodine sa [[Mađari|mađarskom]] većinom. Na nivou gradova odnosno opština ta etnička grupa čini apsolutnu većinu u Bačkoj Topoli i Malom Iđošu, dok je u Subotici relativna većina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://media.popis2011.stat.rs/2014/11/DBR-41662-RZZS-Dashboard-v16.swf|title=Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији|last=|first=|date=|website=popis2011.stat.rs|publisher=Republički zavod za statistiku|accessdate=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;  

Etnička struktura okruga je sljedeća: 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Etnička grupa
!Populacija (udio)
|-
|Mađari
|76.262 (40,8%)
|-
|[[Srbi]]
|50.472 (27%)
|-
|[[Hrvati]]
|14.536 (7,78%)
|-
|[[Bunjevci]]
|13.772 (7,37%)
|-
|[[Crnogorci]]
|3.654 (1,95%)
|-
|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
|3.426 (1,83%)
|-
|[[Romani]]
|3.342 (1,79%)
|}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.severnobacki.okrug.gov.rs/sr/okrug.php Zvanični sajt Sjevernobačkog upravnog okruga]

{{Okruzi u Srbiji}}
[[Kategorija:Okruzi Srbije]]
[[Kategorija:Sjevernobački upravni okrug| ]]</text>
      <sha1>cr51eio8htf7bo65kiq2ielhiaztcqn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Južnobački upravni okrug</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453187</id>
    <revision>
      <id>3428463</id>
      <parentid>3051020</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:13:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8632" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Južnobački upravni okrug
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             = {{jezik|sr-Cyrl|Јужнобачки управни округ}} {{Simboli jezika|sr|srpski}} 
| kategorija            = 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Srbija
| zastava_države        = Flag of Serbia.svg
| pokrajina             = [[Vojvodina]]| pokrajina_vrsta = Autnomna pokrajina
| regija                = | regija_vrsta = 
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobačkim okrugom]], [[Sjevernobački upravni okrug|Sjevernobačkim okrugom]], [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatskim okrugom]], [[Srednjobanatski upravni okrug|Srednjobanatskim okrugom]] i [[Sremski upravni okrug|Sremskim okrugom]]
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Novi Sad]]
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  =
| širina_stepeni_glavnog_grada         = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =
| najviši               =
| najviša_lokacija      = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina        = 
| highest_lat_d         = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d        = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža               =
| najniža_lokacija      = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d          = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d         = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 4.245
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 615.371| stanovništvo_datum = 2011
| stanovništvo_gustoća  = 144.96
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               = 2006 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://borski.okrug.gov.rs/srb/wp-content/uploads/2012/12/%D0%A3%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B1%D0%B0-%D0%BE-%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BC%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%83%D0%B7%D0%BC%D0%B8.pdf|title=Uredba o upravnim okruzima|last=|first=|date=2006|website=moravickiupravniokrug.org|publisher=Vlada SrbijeMoravički upravni okrug|accessdate=27. 3. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| datum                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation  =
| government_lat_d      = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d     = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                 = Milan Novaković (načelnik) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://juznobacki.okrug.gov.rs/sr/nacelnik.php|title=ЈБУО - Начелник|publisher=Južnobački upravni okrug|accessdate=10. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;
| lider_partija         = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          = 
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = South Backa in Serbia (Kosovo independent).svg
| opis_karte            = Južnobački okrug u Srbiji
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://juznobacki.okrug.gov.rs/sr/index.php juznobacki.okrug.gov.rs]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Južnobački upravni okrug''' se nalazi na zapadnom dijelu [[Vojvodina|Vojvodine]] u [[Srbija|Srbiji] i prostire se na 4016 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Obuhvata jedan grad i 11 općina sa ukupno 615.371 stanovnika (2011). Sjedište okruga se nalazi u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Na sjeveru graniči sa [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobačkim]] i [[Sjevernobački upravni okrug|Sjvevernobačkim okrugom]], na sjeveroistoku sa [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatskim okrugom]], na istoku sa [[Srednjobanatski upravni okrug|Srednjobanatskim okrugom]], na jugu sa [[Sremski upravni okrug|Sremskim okrugom]], te na zapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Okrug se nalazi u [[Panonija|Panonskoj niziji]], sjevernom [[Srem]]u i južnoj [[Bačka|Bačkoj]], po kojoj je dobio ime. 

== Administrativna podjela ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Grb
!Broj stanovnika (2011)
!Načelnik/Gradonačelnik
|-
|Grad Novi Sad
|[[Datoteka:Novi sad.gif|bez_okvira|72x72piksel]]
|299.294
|Miloš Vučević ([[Srpska napredna stranka|SNS]])
|-
|[[Bač|Općina Bač]]
|[[Datoteka:Backa-palanka-grb-veliki.png|bez_okvira|1x1piksel]]
|14.405
|Borislav Antonić (SNS)
|-
|[[Bačka Palanka|Općina Bačka Palanka]]
|[[Datoteka:Blason de Bačka Palanka.gif|bez_okvira|72x72piksel]]
|55.528
|Branislav Šušnica (SNS)
|-
|[[Bački Petrovac|Općina Bački Petrovac]]
|[[Datoteka:COA Bački Petrovac.png|bez_okvira|82x82piksel]]
|13.418
|Srđan Simić (SNS)
|-
|[[Beočin|Općina Beočin]]
|[[Datoteka:Grb beocin.gif|bez_okvira|85x85piksel]]
|15.726
|Mitar Milinković (SNS)
|-
|[[Bečej|Općina Bečej]]
|[[Datoteka:Blason de Bečej.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|37.351
|Dragan Tošić (SNS)
|-
|[[Srbobran|Općina Srbobran]]
|[[Datoteka:Srbobran-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|16.317
|Radivoj Paroški (SNS)
|-
|[[Sremski Karlovci|Općina Sremski Karlovci]]
|[[Datoteka:COA Sremski Karlovci.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|8.750
|Nenad Milenković
|-
|[[Temerin|Općina Temerin]]
|[[Datoteka:COA Temerin.gif|bez_okvira|88x88piksel]]
|28.287
|Đuro Žiga (SNS)
|-
|[[Titel|Općina Titel]]
|[[Datoteka:COA Titel.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|15.738
|Dragan Božić (SNS)
|-
|[[Vrbas (Srbija)|Općina Vrbas]]
|[[Datoteka:Vrbas-grb-srednji.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|42.092
|Milan Glušac (SNS)
|-
|[[Žabalj|Općina Žabalj]]
|[[Datoteka:COA Zabalj.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|26.134
|Čedomir Božić (SNS)
|}

== Kultura ==
Prva srpska osnovna škola podignuta je u Bečeju 1703. godine, a u Sremskim Karlovcima prva srpska gimnazija 1791. godine.

U Novom Sadu se nalazi sjedište [[Matice srpska|Matice srpske]], najstarije kulturno-naučne ustanove [[Srbi|srpskog naroda]]. Matica srpske je osnovana u [[Budimpešta|Pešti]], a u Novi Sad preseljena je 1864. godine. U Novom Sadu se nalazi i Srpsko narodno pozorište, podignuto 1861. godine.

== Privreda ==
U Južnobačkom okrugu razvijena je hemijska industrija i prerada nafte, industrija mašina, alata i elektroporcelana, tekstilna industrija, prehrambena industrija i građevinarstvo. Od poljoprivrednih kultura gaje se pšenica, kukuruz, soja, suncokret i šećerna repa.

== Demografija ==
Prema popisu iz 2011. godine, Južnobački okrug ima 615.371 stanovnika, što ga čini najmnogoljudnjijim okrugom [[Srbija|Srbije]]. Prosječna gustina naseljenosti iznosi 144,96 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost stanovništva okruga iznosi 40,56 godina, što je najmlađa populacija u Vojvodini. Dok najmlađe stanovništvo živu Žablju (39,71 godina), najstarije živi u Bačkoj Palanci (42,38 godina). 

Najveće etničke skupine u okrugu su:  
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''Etnička grupa'''
!'''Broj'''
!'''Udio (u %)'''
|-
|Srbi
|445.270
|72,36%
|-
|Mađari
|47.850
|7,78%
|-
|Slovaci
|24.670
|4,01%
|-
|Crnogorci
|11.378
|1,85%
|-
|Romi
|10.482
|1,70%
|-
|Hrvati
|10.022
|1,63%
|-
|Rusini
|6.974
|1,13%
|-
|Jugosloveni
|3.642
|0,59%
|-
|'''Ukupno'''
|615.371
|100%
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Srbija}}
* [http://juznobacki.okrug.gov.rs/ službeni sajt Južnobačkog upravnog okruga]

{{Okruzi u Srbiji}}
[[Kategorija:Okruzi Srbije]]
[[Kategorija:Južnobački upravni okrug| ]]</text>
      <sha1>m1m3jukxrtugxl1rx0qkh6s1usw4m2k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428464</id>
      <parentid>3428463</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:14:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8633" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Južnobački upravni okrug
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             = {{jezik|sr-Cyrl|Јужнобачки управни округ}} {{Simboli jezika|sr|srpski}} 
| kategorija            = 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Srbija
| zastava_države        = Flag of Serbia.svg
| pokrajina             = [[Vojvodina]]| pokrajina_vrsta = Autnomna pokrajina
| regija                = | regija_vrsta = 
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobačkim okrugom]], [[Sjevernobački upravni okrug|Sjevernobačkim okrugom]], [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatskim okrugom]], [[Srednjobanatski upravni okrug|Srednjobanatskim okrugom]] i [[Sremski upravni okrug|Sremskim okrugom]]
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Novi Sad]]
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  =
| širina_stepeni_glavnog_grada         = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =
| najviši               =
| najviša_lokacija      = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina        = 
| highest_lat_d         = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d        = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža               =
| najniža_lokacija      = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d          = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d         = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 4.245
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 615.371| stanovništvo_datum = 2011
| stanovništvo_gustoća  = 144.96
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               = 2006 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://borski.okrug.gov.rs/srb/wp-content/uploads/2012/12/%D0%A3%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B1%D0%B0-%D0%BE-%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BC%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%83%D0%B7%D0%BC%D0%B8.pdf|title=Uredba o upravnim okruzima|last=|first=|date=2006|website=moravickiupravniokrug.org|publisher=Vlada SrbijeMoravički upravni okrug|accessdate=27. 3. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| datum                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation  =
| government_lat_d      = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d     = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                 = Milan Novaković (načelnik) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://juznobacki.okrug.gov.rs/sr/nacelnik.php|title=ЈБУО - Начелник|publisher=Južnobački upravni okrug|accessdate=10. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;
| lider_partija         = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          = 
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = South Backa in Serbia (Kosovo independent).svg
| opis_karte            = Južnobački okrug u Srbiji
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://juznobacki.okrug.gov.rs/sr/index.php juznobacki.okrug.gov.rs]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Južnobački upravni okrug''' se nalazi na zapadnom dijelu [[Vojvodina|Vojvodine]] u [[Srbija|Srbiji]] i prostire se na 4016 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Obuhvata jedan grad i 11 općina sa ukupno 615.371 stanovnika (2011). Sjedište okruga se nalazi u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Na sjeveru graniči sa [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobačkim]] i [[Sjevernobački upravni okrug|Sjvevernobačkim okrugom]], na sjeveroistoku sa [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatskim okrugom]], na istoku sa [[Srednjobanatski upravni okrug|Srednjobanatskim okrugom]], na jugu sa [[Sremski upravni okrug|Sremskim okrugom]], te na zapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Okrug se nalazi u [[Panonija|Panonskoj niziji]], sjevernom [[Srem]]u i južnoj [[Bačka|Bačkoj]], po kojoj je dobio ime. 

== Administrativna podjela ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Grb
!Broj stanovnika (2011)
!Načelnik/Gradonačelnik
|-
|Grad Novi Sad
|[[Datoteka:Novi sad.gif|bez_okvira|72x72piksel]]
|299.294
|Miloš Vučević ([[Srpska napredna stranka|SNS]])
|-
|[[Bač|Općina Bač]]
|[[Datoteka:Backa-palanka-grb-veliki.png|bez_okvira|1x1piksel]]
|14.405
|Borislav Antonić (SNS)
|-
|[[Bačka Palanka|Općina Bačka Palanka]]
|[[Datoteka:Blason de Bačka Palanka.gif|bez_okvira|72x72piksel]]
|55.528
|Branislav Šušnica (SNS)
|-
|[[Bački Petrovac|Općina Bački Petrovac]]
|[[Datoteka:COA Bački Petrovac.png|bez_okvira|82x82piksel]]
|13.418
|Srđan Simić (SNS)
|-
|[[Beočin|Općina Beočin]]
|[[Datoteka:Grb beocin.gif|bez_okvira|85x85piksel]]
|15.726
|Mitar Milinković (SNS)
|-
|[[Bečej|Općina Bečej]]
|[[Datoteka:Blason de Bečej.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|37.351
|Dragan Tošić (SNS)
|-
|[[Srbobran|Općina Srbobran]]
|[[Datoteka:Srbobran-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|16.317
|Radivoj Paroški (SNS)
|-
|[[Sremski Karlovci|Općina Sremski Karlovci]]
|[[Datoteka:COA Sremski Karlovci.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|8.750
|Nenad Milenković
|-
|[[Temerin|Općina Temerin]]
|[[Datoteka:COA Temerin.gif|bez_okvira|88x88piksel]]
|28.287
|Đuro Žiga (SNS)
|-
|[[Titel|Općina Titel]]
|[[Datoteka:COA Titel.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|15.738
|Dragan Božić (SNS)
|-
|[[Vrbas (Srbija)|Općina Vrbas]]
|[[Datoteka:Vrbas-grb-srednji.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|42.092
|Milan Glušac (SNS)
|-
|[[Žabalj|Općina Žabalj]]
|[[Datoteka:COA Zabalj.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|26.134
|Čedomir Božić (SNS)
|}

== Kultura ==
Prva srpska osnovna škola podignuta je u Bečeju 1703. godine, a u Sremskim Karlovcima prva srpska gimnazija 1791. godine.

U Novom Sadu se nalazi sjedište [[Matice srpska|Matice srpske]], najstarije kulturno-naučne ustanove [[Srbi|srpskog naroda]]. Matica srpske je osnovana u [[Budimpešta|Pešti]], a u Novi Sad preseljena je 1864. godine. U Novom Sadu se nalazi i Srpsko narodno pozorište, podignuto 1861. godine.

== Privreda ==
U Južnobačkom okrugu razvijena je hemijska industrija i prerada nafte, industrija mašina, alata i elektroporcelana, tekstilna industrija, prehrambena industrija i građevinarstvo. Od poljoprivrednih kultura gaje se pšenica, kukuruz, soja, suncokret i šećerna repa.

== Demografija ==
Prema popisu iz 2011. godine, Južnobački okrug ima 615.371 stanovnika, što ga čini najmnogoljudnjijim okrugom [[Srbija|Srbije]]. Prosječna gustina naseljenosti iznosi 144,96 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost stanovništva okruga iznosi 40,56 godina, što je najmlađa populacija u Vojvodini. Dok najmlađe stanovništvo živu Žablju (39,71 godina), najstarije živi u Bačkoj Palanci (42,38 godina). 

Najveće etničke skupine u okrugu su:  
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''Etnička grupa'''
!'''Broj'''
!'''Udio (u %)'''
|-
|Srbi
|445.270
|72,36%
|-
|Mađari
|47.850
|7,78%
|-
|Slovaci
|24.670
|4,01%
|-
|Crnogorci
|11.378
|1,85%
|-
|Romi
|10.482
|1,70%
|-
|Hrvati
|10.022
|1,63%
|-
|Rusini
|6.974
|1,13%
|-
|Jugosloveni
|3.642
|0,59%
|-
|'''Ukupno'''
|615.371
|100%
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Srbija}}
* [http://juznobacki.okrug.gov.rs/ službeni sajt Južnobačkog upravnog okruga]

{{Okruzi u Srbiji}}
[[Kategorija:Okruzi Srbije]]
[[Kategorija:Južnobački upravni okrug| ]]</text>
      <sha1>76ltshed4h9x5ng7cllbv01do22snc2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sremski upravni okrug</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453632</id>
    <revision>
      <id>3428459</id>
      <parentid>3051337</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T17:56:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Administrativna podjela */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8174" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Sremski upravni okrug
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             = {{jezik|sr-Cyrl|Сремски управни округ}} {{Simboli jezika|sr|srpski}}
| kategorija            = 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Srbija
| zastava_države        = Flag of Serbia.svg
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = [[Vojvodina]]| regija_vrsta = Statistička regija
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = [[Južnobački upravni okrug|Južnobačkim okrugom]], [[Beograd|Beogradom]], [[Mačvanski upravni okrug|Mačvanskim okrugom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]]
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Sremska Mitrovica]]
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  =
| širina_stepeni_glavnog_grada         = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =
| najviši               =
| najviša_lokacija      = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina        = 
| highest_lat_d         = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d        = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža               =
| najniža_lokacija      = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d          = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d         = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 3486
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 312278| stanovništvo_datum = 2011
| stanovništvo_gustoća  = 89.58
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               = 2006 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://borski.okrug.gov.rs/srb/wp-content/uploads/2012/12/%D0%A3%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B1%D0%B0-%D0%BE-%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BC%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%83%D0%B7%D0%BC%D0%B8.pdf|title=Uredba o upravnim okruzima|last=|first=|date=2006|website=moravickiupravniokrug.org|publisher=Vlada SrbijeMoravički upravni okrug|accessdate=27. 3. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| datum                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation  =
| government_lat_d      = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d     = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                 = Perica Gaković &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sremski.okrug.gov.rs/|title=Сремски управни округ, Sremski upravni okrug|last=|first=|date=|website=puo.rs|publisher=Sremski upravni okrug|accessdate=25. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
| lider_partija         = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          = +381 (0)22
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Srem in Serbia (Kosovo independent).svg
| opis_karte            = Srem okrug u Srbiji
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.sremski.okrug.gov.rs/ Zvanični veb sajt]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Sremski upravni okrug''' se nalazi u jugozapadnom dijelu [[Vojvodina|Vojvodine]] i prostire se na 3486 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Obuhvata jedan grad i šest općina sa ukupno 312.278 stanovnika, a sjedište okruga se nalazi u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]]. Okrug na sjeveru graniči sa [[Južnobački upravni okrug|Južnobačkim okrugom]], na istoku sa [[Beograd|Gradom Beogradom]], na jugu sa [[Mačvanski upravni okrug|Mačvanskim okrugom]], a na zapadu sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Okrug je dobio ime po [[Srem|Sremu]], geografsko-historijskoj regiji čiji većinski dio obuhvata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://media.popis2011.stat.rs/2014/11/DBR-41662-RZZS-Dashboard-v16.swf|title=Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији|last=|first=|date=|website=popis2011.stat.rs|publisher=Republički zavod za statistiku|accessdate=20. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Administrativna podjela ==
Sremski okrug obuhvata jedan grad i šest općina. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Grb
!Broj stanovnika (2011)
!Načelnik/Gradonačelnik
|-
|[[Inđija|Općina Inđija]]
|[[Datoteka:Indjija-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|79.940
|Vladimir Gak ([[Srpska napredna stranka|SNS]])
|-
|[[Irig|Općina Irig]]
|[[Datoteka:Grb Iriga.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|10.866
|Olivera Filipović-Protić (SNS)
|-
|[[Pećinci|Općina Pećinci]]
|[[Datoteka:Pecinci-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|19.720
|Dragana Krstić (SNS)
|-
|[[Ruma|Općina Ruma]]
|[[Datoteka:COA Ruma small.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|54.339
|Slađan Mančić (SNS)
|-
|Grad [[Sremska Mitrovica]]
|[[Datoteka:Grb sremska mitrovica.svg|bez_okvira|97x97piksel]]
|79.940
|Vladimir Sanader (SNS)
|-
|[[Stara Pazova|Općina Stara Pazova]]
|[[Datoteka:Stara-pazova-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|65.792
|Đorđe Radinović (SNS)
|-
|[[Šid|Općina Šid]]
|[[Datoteka:Sid-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|34.188
|Predrag Vuković (SNS)
|}

== Privreda ==
Kao i u većem dijelu Vojvodine, najvažnija privredna grana u Sremu je poljoprivreda (kukuruz, pšenice, uljarice), sa najvećim udjelom u društvenom proizvodu okruga. Njemu slijedi prerađivačka industrija, čije su najvažnije grane automobilska industrija, metalna industrija i proizvodnja obuće.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/poljoprivreda-glavna-privredna-grana-u-sremu_242148.html|title=Poljoprivreda glavna privredna grana u Sremu|last=|first=|date=6. 3. 2011|website=rtv.rs|publisher=Radio-televizija Vojvodine|accessdate=20. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ekapija.com/news/1655895/industrija-se-vratila-u-srem-od-2000-samo-u-pecince-ulozeno-vise|title=Industrija se vratila u Srem - Od 2000. samo u Pećince uloženo više od 400 mil EUR|last=|first=|date=|website=|publisher=|accessdate=}}&lt;/ref&gt; 

Privredni razvoj je inače i podstaknut dobroj putnoj infrastrukturi. Tako kroz Sremski okrug vode autoputevi [[Autoput A1 (Srbija)|A1]] i [[Autoput A3 (Srbija)|A3]] te [[Željeznička pruga Zagreb-Beograd|pruge Beograd - Zagreb]] i [[Željeznička pruga Beograd-Budimpešta|Beograd - Budimpešta]], koje Srem direktno vode prema [[Mađarska|Mađarskoj]] i Hrvatskoj, odnosno [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. 

== Demografija ==
Prema popisu iz 2011. godine, Sremski upravni okrug broji 312.278 stanovnika, dok gustoća naseljenosti iznosi 89,58 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost iznosi 42,07 godina. Najstariju populaciju ima Irig (44,09 godina), dok najmlađu populaciju ima Stara Pazova (40,96 godina). 

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Srbija}}
* [http://www.sremski.okrug.gov.rs/ Zvanični sajt]

{{Okruzi u Srbiji}}
[[Kategorija:Okruzi Srbije]]
[[Kategorija:Sremski upravni okrug| ]]</text>
      <sha1>t6wlv6ig0x55o5fr87gg9zzli7cnqdm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428461</id>
      <parentid>3428459</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:10:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8139" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Sremski upravni okrug
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             = {{jezik|sr-Cyrl|Сремски управни округ}} {{Simboli jezika|sr|srpski}}
| kategorija            = 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Srbija
| zastava_države        = Flag of Serbia.svg
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = [[Vojvodina]]| regija_vrsta = Statistička regija
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            = [[Južnobački upravni okrug|Južnobačkim okrugom]], [[Beograd|Beogradom]], [[Mačvanski upravni okrug|Mačvanskim okrugom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]]
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Sremska Mitrovica]]
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  =
| širina_stepeni_glavnog_grada         = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =
| najviši               =
| najviša_lokacija      = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina        = 
| highest_lat_d         = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d        = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža               =
| najniža_lokacija      = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d          = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d         = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 3486
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 312278| stanovništvo_datum = 2011
| stanovništvo_gustoća  = 89.58
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               = 2006 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://borski.okrug.gov.rs/srb/wp-content/uploads/2012/12/%D0%A3%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B1%D0%B0-%D0%BE-%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BC%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%83%D0%B7%D0%BC%D0%B8.pdf|title=Uredba o upravnim okruzima|last=|first=|date=2006|website=moravickiupravniokrug.org|publisher=Vlada SrbijeMoravički upravni okrug|accessdate=27. 3. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
| datum                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation  =
| government_lat_d      = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d     = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                 = Perica Gaković &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sremski.okrug.gov.rs/|title=Сремски управни округ, Sremski upravni okrug|last=|first=|date=|website=puo.rs|publisher=Sremski upravni okrug|accessdate=25. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
| lider_partija         = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          = +381 (0)22
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Srem in Serbia (Kosovo independent).svg
| opis_karte            = Srem okrug u Srbiji
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.sremski.okrug.gov.rs/ Zvanični veb sajt]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Sremski upravni okrug''' se nalazi u jugozapadnom dijelu [[Vojvodina|Vojvodine]] u [[Srbija|Srbiji]] i prostire se na 3486 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Obuhvata jedan grad i šest općina sa ukupno 312.278 stanovnika, a sjedište okruga se nalazi u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]]. Okrug na sjeveru graniči sa [[Južnobački upravni okrug|Južnobačkim okrugom]], na istoku sa [[Beograd|Gradom Beogradom]], na jugu sa [[Mačvanski upravni okrug|Mačvanskim okrugom]], a na zapadu sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Okrug je dobio ime po [[Srem]]u, geografsko-historijskoj regiji čiji većinski dio obuhvata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://media.popis2011.stat.rs/2014/11/DBR-41662-RZZS-Dashboard-v16.swf|title=Попис становништва, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији|last=|first=|date=|website=popis2011.stat.rs|publisher=Republički zavod za statistiku|accessdate=20. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Administrativna podjela ==
Sremski okrug obuhvata jedan grad i šest općina. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Grb
!Broj stanovnika (2011)
!Načelnik/Gradonačelnik
|-
|[[Inđija|Općina Inđija]]
|[[Datoteka:Indjija-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|79.940
|Vladimir Gak ([[Srpska napredna stranka|SNS]])
|-
|[[Irig|Općina Irig]]
|[[Datoteka:Grb Iriga.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|10.866
|Olivera Filipović-Protić (SNS)
|-
|[[Pećinci|Općina Pećinci]]
|[[Datoteka:Pecinci-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|19.720
|Dragana Krstić (SNS)
|-
|[[Ruma|Općina Ruma]]
|[[Datoteka:COA Ruma small.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|54.339
|Slađan Mančić (SNS)
|-
|Grad [[Sremska Mitrovica]]
|[[Datoteka:Grb sremska mitrovica.svg|bez_okvira|97x97piksel]]
|79.940
|Vladimir Sanader (SNS)
|-
|[[Stara Pazova|Općina Stara Pazova]]
|[[Datoteka:Stara-pazova-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|65.792
|Đorđe Radinović (SNS)
|-
|[[Šid|Općina Šid]]
|[[Datoteka:Sid-grb.png|bez_okvira|72x72piksel]]
|34.188
|Predrag Vuković (SNS)
|}

== Privreda ==
Kao i u većem dijelu Vojvodine, najvažnija privredna grana u Sremu je poljoprivreda (kukuruz, pšenice, uljarice), sa najvećim udjelom u društvenom proizvodu okruga. Njemu slijedi prerađivačka industrija, čije su najvažnije grane automobilska industrija, metalna industrija i proizvodnja obuće.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/poljoprivreda-glavna-privredna-grana-u-sremu_242148.html|title=Poljoprivreda glavna privredna grana u Sremu|last=|first=|date=6. 3. 2011|website=rtv.rs|publisher=Radio-televizija Vojvodine|accessdate=20. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ekapija.com/news/1655895/industrija-se-vratila-u-srem-od-2000-samo-u-pecince-ulozeno-vise|title=Industrija se vratila u Srem - Od 2000. samo u Pećince uloženo više od 400 mil EUR|last=|first=|date=|website=|publisher=|accessdate=}}&lt;/ref&gt; 

Privredni razvoj je podstaknut dobroj putnoj infrastrukturi. Kroz Sremski okrug vode autoputevi [[Autoput A1 (Srbija)|A1]] i [[Autoput A3 (Srbija)|A3]] te [[Željeznička pruga Zagreb-Beograd|pruge Beograd - Zagreb]] i [[Željeznička pruga Beograd-Budimpešta|Beograd - Budimpešta]], koje Srem direktno povezuju s [[Mađarska|Madarskom]] i Hrvatskom.

== Demografija ==
Prema popisu iz 2011. godine, Sremski upravni okrug broji 312.278 stanovnika, dok gustoća naseljenosti iznosi 89,5 stanovnila/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prosječna starost iznosi 42,07 godina. Najstariju populaciju ima Irig (44,09 godina), dok najmlađu populaciju ima Stara Pazova (40,96 godina). 

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Srbija}}
* [http://www.sremski.okrug.gov.rs/ Zvanični sajt]

{{Okruzi u Srbiji}}
[[Kategorija:Okruzi Srbije]]
[[Kategorija:Sremski upravni okrug| ]]</text>
      <sha1>tdo14lsoluf2cy4857lhjnky1250p5y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podgajevi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>465921</id>
    <revision>
      <id>3428460</id>
      <parentid>3207606</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:07:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.175.7.42</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Mjesne zajednice */ Forčaci jer je to zvanični naziv</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1725" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Podgajevi
| vrsta                        = mjesna zajednica
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|23px|border]] [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| općina                       = [[Živinice]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.409767
| dužina_stepeni               = 18.663222
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 75 272
| pozivni broj                 = (+387) 35
| matični broj                 = 
| matični broj općine          = 11215
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = 
| web stranice                 = 
| bilješka                     =
}}
'''Podgajevi''' su [[mjesna zajednica]] u [[Živinice|općini Živinice]], Bosna i Hercegovina.

== Mjesne zajednice ==

Područje mjesne zajednice Podgajevi obuhvata naseljena mjesta:

* Podgajevi (centar)
* Mujanovići
* Kršići
* Zukići
* Jelah
* Barnjača
* Kotornica
* Pruga
* Forčaci
[[Kategorija:Mjesne zajednice u općini Živinice]]</text>
      <sha1>nibvqs0aholwmt5kffc08qm844i0z2l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428462</id>
      <parentid>3428460</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T18:10:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/109.175.7.42|109.175.7.42]] ([[User talk:109.175.7.42|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Mhare|Mhare]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1724" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Podgajevi
| vrsta                        = mjesna zajednica
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|23px|border]] [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| općina                       = [[Živinice]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.409767
| dužina_stepeni               = 18.663222
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 75 272
| pozivni broj                 = (+387) 35
| matični broj                 = 
| matični broj općine          = 11215
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = 
| web stranice                 = 
| bilješka                     =
}}
'''Podgajevi''' su [[mjesna zajednica]] u [[Živinice|općini Živinice]], Bosna i Hercegovina.

== Mjesne zajednice ==

Područje mjesne zajednice Podgajevi obuhvata naseljena mjesta:

* Podgajevi (centar)
* Mujanovići
* Kršići
* Zukići
* Jelah
* Barnjača
* Kotornica
* Pruga
* Fočaci
[[Kategorija:Mjesne zajednice u općini Živinice]]</text>
      <sha1>ak67zqsdfsn1zqhblq3kbx87urnjkkl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stevenage</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492270</id>
    <revision>
      <id>3428474</id>
      <parentid>3424637</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T19:29:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amaar63</username>
        <id>144256</id>
      </contributor>
      <comment>dodane poznate licnosti</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5217" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Ujedinjenom Kraljevstvu
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Stevenage
| vrsta                 = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv        = 
| slogan                =&quot;The heart of a town lies in its people&quot;
| nadimak               = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Stevenage Town Centre and Joyride statue.jpg
| opis_slike            = Centar Stevenagea
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| grb                   =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| konstitutivna_država  = {{ZID|Engleska}}
| regija                = Istok Engleske
| distrikt              = 
| općina                = [[Hertfordshire]]
| općina2                =
| općina3                =
| općina4                =
| općina5                = 
| općina6                = 
| općina7                =
| općina8                =
| općina9                = 
| općina10                = 
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| širina_stepeni        = 51| širina_minuta = 54| širina_sekundi = 07| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 0| dužina_minuta = 12| dužina_sekundi = 56| dužina_IZ = W
| površina              = 25.96 &lt;!-- Ne radi ako koristite površina_grada, površina_metro, površina_općine --&gt;
| površina_grada        =
| površina_urban        =
| površina_metro        =
| površina_općine       =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 87845&lt;!-- Ne radi ako koristite stanovništvo_grada, stanovništvo_metro, stanovništvo_općine --&gt;
| stanovništvo_datum    = sredina 2019.
| stanovništvo_grada    =
| stanovništvo_grada_datum =
| stanovništvo_urban    =
| stanovništvo_urban_datum =
| stanovništvo_metro    =
| stanovništvo_metro_datum =
| stanovništvo_općine   =
| stanovništvo_općine_datum =
| gustoća               = 3081&lt;!-- Ne radi ako koristite gustoća_grada, gustoća_metro, gustoća_općine --&gt;
| gustoća_urban         =
| gustoća_općine        =
| gustoća_metro         =
| gustoća_grada         =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| vrsta_vlade           = Nemetropolitanski okruzi
| tijelo_vlade          = 
| rukovodstvo_vlade     =
| gradonačelnik         = Stephen McPartland
| gradonačelnik_partija = [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativna stranka]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski_broj        = SG1, SG2
| pozivni broj          = 01438
| policija              = Hertfordshire Constabulary
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Stevenage_UK_locator_map.svg &lt;!-- Slika --&gt;
| karta_lokacija        = &lt;!-- Ako koristite: širina_stepeni, minuta sekundi, dužina_stepeni etc etc izaberite državu: Engleska / Škotska / Vels / Sjeverna Irska --&gt;
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.stevenage.gov.uk www.stevenage.gov.uk]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Stevenage''' je [[grad]] i ''[[borough]]'' od 87.845 stanovnika u [[Hertfordshire]]u, u [[Engleska|Engleskoj]], udaljen 43 kilometra od [[London]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://distancecalculator.globefeed.com/UK_Distance_Result.asp?vr=apes&amp;fromplace=Town%20Square,%20Stevenage,UK&amp;toplace=Charing%20Cross,%20London,UK |title=Udaljenost između Town Squarea u Stevenageu i Charing Crossa u Londonu |publisher= Distancecalculator.globefeed.com |access-date=4. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Stevenage je [[istok|istočno]] od ulaza na 7 i 8 [[A1(M)]] između [[Letchworth Garden City]]ja na [[sjever]]u i [[Welwyn Garden City]]ja na [[jug]]u.

== Stanovništvo ==
Godine 1801. u mjestu je bilo 1.430 stanovnika, a 2001. 79.724. Najveći porast stanovništva bio je između 1950-ih i 1960-ih, nakon što je grad postao prvi [[New Town|novi grad]] u okolini Londona.

== Historija ==
Ime ''Stevenage'' može potjecati od staroengleske riječi koja znači &quot;mjesto kod tvrdog hrasta&quot; ({{en|place at the stiff oak}}). Stevenage je nastao kao selo i ljudi su tu živjeli još od [[Rimsko Carstvo|rimskih]] vremena. Također, 1281. Stevenageu je dozvoljeno da ima pijacu dva puta sedmično i sajam svake godine. Sajam se i dalje održava.

== Moderni Stevenage ==
U centru Stevenagea su gradski vrtovi, moderna crkva i muzej. Također ima mnogo kružnih tokova i vrlo mali broj semafora. Ovaj grad ima mnogo biciklističkih staza te 23 [[osnovna škola|osnovne]] i šest [[srednja škola|srednjih škola]].

[[Stevenage FC]] je nogometni klub iz Stevenagea. Trenutno nastupa u [[EFL League Two]], četvrtom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Engleskoj|engleskog nogometa]].
[[Datoteka:Stevenage2.jpg|mini|Pješačka zona u Stevenageu]]

== Gradovi partneri ==
* {{ZD|NJE}} [[Ingelheim am Rhein]] (od 1963)
* {{ZD|FRA}} [[Autun]] (od 1963)
* {{ZD|ZIM}} [[Kadoma]] (od 1989)
* {{ZD|KAZ}} [[Šimkent]] (od 1990)

== Poznate ličnosti ==
* [[Lewis Hamilton]], 7-struki svjetski prvak u Formuli 1 (2008., 2014., 2015., 2017., 2018., 2019., 2020.)
* [[David Croft]], komentator za [[Sky Sport F1|Sky Sport F1 kanal]]
* [[Harry Bates]], skulptor
* [[Oliver Cheshire]], modni model
* [[Keinan Davis]], nogometni igrač Aston Ville
== Reference ==
{{refspisak|2}}

[[Kategorija:Stevenage]]
[[Kategorija:Gradovi u Hertfordshireu]]
[[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]]</text>
      <sha1>loq0eygw8q51eb8did2o4ns755hb3v0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428479</id>
      <parentid>3428474</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T20:05:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Poznate ličnosti */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5213" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Ujedinjenom Kraljevstvu
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Stevenage
| vrsta                 = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv        = 
| slogan                =&quot;The heart of a town lies in its people&quot;
| nadimak               = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Stevenage Town Centre and Joyride statue.jpg
| opis_slike            = Centar Stevenagea
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| grb                   =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| konstitutivna_država  = {{ZID|Engleska}}
| regija                = Istok Engleske
| distrikt              = 
| općina                = [[Hertfordshire]]
| općina2                =
| općina3                =
| općina4                =
| općina5                = 
| općina6                = 
| općina7                =
| općina8                =
| općina9                = 
| općina10                = 
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| širina_stepeni        = 51| širina_minuta = 54| širina_sekundi = 07| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 0| dužina_minuta = 12| dužina_sekundi = 56| dužina_IZ = W
| površina              = 25.96 &lt;!-- Ne radi ako koristite površina_grada, površina_metro, površina_općine --&gt;
| površina_grada        =
| površina_urban        =
| površina_metro        =
| površina_općine       =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 87845&lt;!-- Ne radi ako koristite stanovništvo_grada, stanovništvo_metro, stanovništvo_općine --&gt;
| stanovništvo_datum    = sredina 2019.
| stanovništvo_grada    =
| stanovništvo_grada_datum =
| stanovništvo_urban    =
| stanovništvo_urban_datum =
| stanovništvo_metro    =
| stanovništvo_metro_datum =
| stanovništvo_općine   =
| stanovništvo_općine_datum =
| gustoća               = 3081&lt;!-- Ne radi ako koristite gustoća_grada, gustoća_metro, gustoća_općine --&gt;
| gustoća_urban         =
| gustoća_općine        =
| gustoća_metro         =
| gustoća_grada         =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| vrsta_vlade           = Nemetropolitanski okruzi
| tijelo_vlade          = 
| rukovodstvo_vlade     =
| gradonačelnik         = Stephen McPartland
| gradonačelnik_partija = [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativna stranka]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski_broj        = SG1, SG2
| pozivni broj          = 01438
| policija              = Hertfordshire Constabulary
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Stevenage_UK_locator_map.svg &lt;!-- Slika --&gt;
| karta_lokacija        = &lt;!-- Ako koristite: širina_stepeni, minuta sekundi, dužina_stepeni etc etc izaberite državu: Engleska / Škotska / Vels / Sjeverna Irska --&gt;
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.stevenage.gov.uk www.stevenage.gov.uk]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Stevenage''' je [[grad]] i ''[[borough]]'' od 87.845 stanovnika u [[Hertfordshire]]u, u [[Engleska|Engleskoj]], udaljen 43 kilometra od [[London]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://distancecalculator.globefeed.com/UK_Distance_Result.asp?vr=apes&amp;fromplace=Town%20Square,%20Stevenage,UK&amp;toplace=Charing%20Cross,%20London,UK |title=Udaljenost između Town Squarea u Stevenageu i Charing Crossa u Londonu |publisher= Distancecalculator.globefeed.com |access-date=4. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Stevenage je [[istok|istočno]] od ulaza na 7 i 8 [[A1(M)]] između [[Letchworth Garden City]]ja na [[sjever]]u i [[Welwyn Garden City]]ja na [[jug]]u.

== Stanovništvo ==
Godine 1801. u mjestu je bilo 1.430 stanovnika, a 2001. 79.724. Najveći porast stanovništva bio je između 1950-ih i 1960-ih, nakon što je grad postao prvi [[New Town|novi grad]] u okolini Londona.

== Historija ==
Ime ''Stevenage'' može potjecati od staroengleske riječi koja znači &quot;mjesto kod tvrdog hrasta&quot; ({{en|place at the stiff oak}}). Stevenage je nastao kao selo i ljudi su tu živjeli još od [[Rimsko Carstvo|rimskih]] vremena. Također, 1281. Stevenageu je dozvoljeno da ima pijacu dva puta sedmično i sajam svake godine. Sajam se i dalje održava.

== Moderni Stevenage ==
U centru Stevenagea su gradski vrtovi, moderna crkva i muzej. Također ima mnogo kružnih tokova i vrlo mali broj semafora. Ovaj grad ima mnogo biciklističkih staza te 23 [[osnovna škola|osnovne]] i šest [[srednja škola|srednjih škola]].

[[Stevenage FC]] je nogometni klub iz Stevenagea. Trenutno nastupa u [[EFL League Two]], četvrtom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Engleskoj|engleskog nogometa]].
[[Datoteka:Stevenage2.jpg|mini|Pješačka zona u Stevenageu]]

== Gradovi partneri ==
* {{ZD|NJE}} [[Ingelheim am Rhein]] (od 1963)
* {{ZD|FRA}} [[Autun]] (od 1963)
* {{ZD|ZIM}} [[Kadoma]] (od 1989)
* {{ZD|KAZ}} [[Šimkent]] (od 1990)

== Poznate ličnosti ==
* [[Lewis Hamilton]], sedmerostruki svjetski prvak u [[Formula 1|Formuli 1]]
* [[David Croft (komentator)|David Croft]], komentator na [[Sky Sport F1]]
* [[Harry Bates]], [[kiparstvo|kipar]]
* [[Oliver Cheshire]], maneken
* [[Keinan Davis]], nogometaš [[Aston Villa FC|Aston Ville]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

[[Kategorija:Stevenage]]
[[Kategorija:Gradovi u Hertfordshireu]]
[[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]]</text>
      <sha1>j29e0vq8vwaeqz0f9v7abyz80hkrevw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zhou Guanyu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492322</id>
    <revision>
      <id>3428476</id>
      <parentid>3426990</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T19:40:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amaar63</username>
        <id>144256</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16625" xml:space="preserve">{{Infokutija vozač F1
| ime                      = Zhou Guanyu
| slika                    = ZhouGuanyu-Shy.jpg
| opis_slike               = Zhou 2022.
| datum_rođenja            = {{Datum rođenja i godine|1999|05|30}}
| mjesto_rođenja           = [[Šangaj]], Kina
| datum_smrti              = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|sGGGG|sMM|sDD|rGGGG|rMM|rDD}} --&gt;
| mjesto_smrti             = 
| nacionalnost             = {{ZD|KIN}} [[Kinez]]
| početak_karijere         = 
| kraj_karijere            = 
| timovi                   = 
| tim_2022                 = [[Sauber Motorsport|Alfa Romeo Racing]]
| broj_bolida              = 24
| trke                     = 13 (13 početak)
| prvenstva                = 0
| pobjede                  = 0
| podiji                   = 0
| bodovi                   = 5
| prve_startne_pozicije    = 0
| najbrži_krug             = 0
| prva_trka                = [[Velika nagrada Bahreina 2022.|VN Bahreina 2022.]]
| prva_pobjeda             = 
| posljednja_pobjeda       = 
| posljednja_trka          = [[Velika nagrada Mađarske 2022.|VN Mađarske 2022.]]
| posljednja_sezona        = 
| posljednja_pozicija      = 
| aktualizirano            = 01.08.2022
}}
[[Datoteka:Guanyu Zhou ADAC Formel 4 2015 Spa.jpg|alt=|thumb|Zhou na gridu ADAC F4 utrke]]'''Zhou Guanyu''' (rođen 30. maja 1999) kineski je [[automobilizam|automobilski vozač]], koji se trenutno takmiči u [[Formula 1|Formuli 1]] za tim [[Sauber Motorsport|Alfa Romeo]]. On je prvi kineski vozač koji se natječe u Formuli 1. Natjecao se u [[Formula 2|FIA prvenstvu Formule 2]] za [[UNI-Virtuosi Racing]] od 2019. do 2021, a najbolji plasman u Formuli 2 je ostvario u njegovoj zadnjoj sezoni, kada je završio na trećem mjestu u šampionstvu.

Bivši član [[Alpine Academy|Akademije Alpina]], služio je kao testni vozač za [[Renault F1|Renault F1 Team]] i [[Alpine F1|Alpine F1 Team]] 2020. i 2021. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.formula1.com/en/latest/article.chinese-youngster-guanyu-zhou-joins-renault-as-development-driver.2ICXOWBW0NZLtaYQTOzIKX.html|title=Chinese youngster Guanyu Zhou joins Renault as Development Driver|website=Formula 1|date=January 22, 2019|access-date=February 16, 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zhou_Renault_test_driver&quot;&gt;{{Cite press release |url=https://media.group.renault.com/global/en-gb/renault/media/pressreleases/21239440/renault-f1-team-lance-officiellement-sa-saison-2020-1|title=Renault F1 Team officially launches its 2020 campaign |publisher=Renault |access-date=13 February 2020 |date=12 February 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |url=https://en.media.renaultgroup.com/news/alpine-f1-team-launches-2021-campaign-7ee2-989c5.html|title=Alpine F1 Team launches 2021 campaign|publisher=Renault |access-date=26 December 2021 |date=2 March 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.motorsport.com/f1/news/doohan-caldwell-added-to-alpine-f1-academy-line-up-for-2022/8161194/|title=Doohan, Caldwell added to Alpine F1 Academy line-up for 2022|website=Motorsport.com |access-date=15 February 2022 |date=14 February 2022}}&lt;/ref&gt; Prije toga bio je član [[Ferrari Driver Academy|Ferrarijeve vozačke akademije]] od 2014. do 2018., a 2018. radio je kao razvojni vozač  [[Formula E|Formule E]] tima [[DS Techeetah]].

== Karijera ==
=== Karting ===
Zhou se krenuo trkati u [[karting|kartingu]] kad je imao osam godina u Kini, te se preselio u [[Sheffield]] 2012. radi boljih prilika u trkanju. Već sljedeće godine sa timom Strawberry Racing, osvojio je dvije titule prvaka u kategorijama Super 1 National Rotax Max Junior Championship i Rotax Max Euro Challenge.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.driverdb.com/championships/standings/super-1-national-rotax-max-junior/2013/|title=Super 1 National Rotax Max Junior 2013 standings|website=www.driverdb.com|access-date=2021-05-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-euro-challenge---junior/2013/|title=Rotax Max Euro Challenge - Junior 2013 standings|website=www.driverdb.com|access-date=2021-05-24}}&lt;/ref&gt; U svojoj zadnjoj godini kartinga, Zhou je imao svoj prvi i zadnji nastup u [[Karting World Championship|Karting World Championshipu]], vozeći za tim Ricky Flynn Motorsport pored [[Lando Norris|Landa Norrisa]] i [[Jehan Daruvala|Jehan Daruvale]].
=== Formula 4 ===
Zhou se pridružio timu Prema Powerteam za [[2015 Italian F4 Championship|Talijansko F4 Prvenstvo 2015]]. Nakon pobjeđivanja sve tri trke u 2. rundi na stazi u Monza i konstantno završavajući na podijumu, Zhou je završio sezonu kao viceprvak i najbolji početnik. Također se natjecao u rundama njemačkog ADAC F4 prvenstva, postigavši dva podijuma na stazama Spielberg i Spa.
=== Europska Formula 3 ===
==== 2016 ====
Zhou se pridružio timu [[Motorpark Academy|Motorpark]] za FIA Europsko F3 Prvenstvo 2016. Nakon uspješnih uvodnih rundi sezone na stazama Paul Ricard i Hungaroringu završavajući na 2 podijum pozicije, Zhou je naišao na probleme u drugoj polovini sezone, te je završio svoju prvu F3 sezonu na 13. mjestu.
==== 2017 ====
Zhou je ostao drugu F3 sezonu, tako što se priključio timu Prema, isto tako je poboljšao svoje rezultate završavajući na 8. mjestu u šampionatu sa 5 podijuma. Najvažniji trenutci njegove sezone uključivali su vodstvo u trci na stazi Spa i zadržavanje [[Lando Norris|Landa Norrisa]] iza sebe u predzadnjem krugu.
==== 2018 ====
Nakon spekulacija o mogućem prelasku u F2, Zhou je ostao u timu Prema treću sezonu u F3. Nakon prve pobjede u karijeri na stazi Pau, podijuma u Hungaroringu i tri uzastopna podijuma u Zandvoortu, Zhou se našao na 2. mjestu u šampionstvu, samo bod iza svog timskog kolege Marcusa Armstronga. Uprkos jakim rezultatima u kvalifikacijama na stazama Spa i Silverstone, Zhou je pretrpio 4 uzastopna odustajanja uz niz sudara sa svojim timskim kolegama. Zhou je pobjedio svoju drugu F3 trku na stazi Hockenheim, završavajući 8. u šampionatu, sa 3 pol pozicije i 2 pobjede.
=== Formula 2 ===
==== 2019 ====
[[Datoteka:FIA_F2_Austria_2019_Nr._7_Zhou.jpg|alt=|thumb|Zhou u Formuli 2 na stazi Spielberg]]U Decembru 2018, Zhou se priključio timu [[UNI-Virtuosi Racing]] pored [[Luca Ghiotto]] za FIA šampionat Formule 2 2019. Zhou je postigao svoj prvi podijum u F2 u Barceloni nakon dobrog rezultata u kvalifikacijama. Na stazi Silverstone, Zhou je postigao svoju prvu pol poziciju u F2, postajući prvi kineski vozač kojem je to uspjelo. Kasnije je Zhou također osvojio treće mjesto u sprint trci na stazi Paul Ricard. U Abu Dhabiju je takođe završio na trećem mjestu sa najbržim krugom u prvoj trci. Završio je 7. u šampionatu, a potom je dobio nagradu [[Anthoine Hubert]] kao najbolji početnik u toj sezoni.
==== 2020 ====
Zhou je ostao u timu UNI-Virtuosi za F2 sezonu 2020, pored člana [[Ferrari Driver Academy|Ferrari Driver Akademije]] [[Callum Illot|Calluma Illota]]. Zhou je uzeo svoju drugu pol poziciju u Formuli 2 na uvodnoj trci na stazi Red Bull Ringu. Međutim njegov bolid je imao problema sa elektronikom dok je vodio trku, te je pao na 17. mjesto u toj trci. Kasnije u toku godine, Zhou je pobjedio svoju prvu trku u F2 u Sochiju. Tokom sezone, Zhou je završio na šestom mjestu u prvenstvu sa 6 podijuma.
==== 2021 ====
Zhou je ušao u svoju treću F2 sezonu ostajući sa timom UNI-Virtuosi pored [[Felipe Drugovich|Felipe Drugovicha]]. Osvojio je pol poziciju u prvoj rundi u Bahreinu i pretvorio pol poziciju u pobjedu. Kineski vozač odnio je još jednu pobjedu u prvoj sprint trci u Monaku ispred svog timskog kolege Drugovicha. Međutim, nakon još jednog podijuma u Bakuu, Zhou je naišao na prve probleme u F2, završavajući četiri trke van bodova, što je omogućilo [[Oscar Piastri|Oscaru Piastriu]] da preuzme vodstvo u šampionatu. Zhou je uspio prekinuti svoju lošu sreću i probleme, tako što je odnio svoju treću pobjedu u sezoni u Britaniji. U sljedećoj rundi u Monzi, Zhou je uspio da završi dva puta na podijumu. Na nesreću kineskog vozača, zaustavio je njegov bolid nakon okretanja u Sochiu, nakon toga uspio je da završi trku samo na šestom mjestu.  Sezonu je završio kao treći u prvenstvu, sa 4 pobjede, 1 pol pozicijom i 9 podijuma.
=== F3 Azijsko prvenstvo ===
Tokom zimske pauze prije početka sezone Formule 2 2021, Zhou je učestvovao u azijskom prvenstvu 2021 F3 vozeći za tim Abu Dhabi Racing by Prema. Osvojio je prvenstvo nakon što je postigao 4 pobjede, 5 pol pozicija i 11 podijuma u sezoni.
=== Formula 1 ===
Sredinom 2014, pridružio se [[Ferrari Driver Academy|Ferrari Driver Akademiji]] dok se još bavio kartingom. Ostao je u Ferrari Driver Akademiji do kraja 2018. Godine 2019. pridružio se [[Alpine Academy|Renault Sport Akademiji]] i služio kao razvojni vozač za [[Renault F1|Renault F1 Team]]. U 2020. godini Zhou je promovisan u test vozača za [[Renault F1|Renault F1 Team]].

Zhou je učestvovao u Virtualnoj Grand Prix seriji za Renault, FIA je pokrenula Esports seriju umjesto F1 Grand Prixa koji je odgođen ili otkazan zbog pandemije koronavirusa. On je, zajedno s Piastrijem i Lundgaardom, testirao [[Renault R.S.18]] na stazi u Bahreinu 2020. godine.
==== Alfa Romeo (2022-) ====
Zhou je potpisao ugovor sa [[Sauber Motorsport|Alfa Romeo]] timom za sezonu Formule 1 2022, u kojoj će biti partner sa [[Valtteri Bottas|Valterri Bottasom]], samim time postajući prvi kineski vozač Formule 1.&lt;ref name=&quot;Zhou_first_Chinese_F1_full_time&quot;&gt;{{Cite web |date=16 November 2021 |title=Alfa Romeo announce Guanyu Zhou as Valtteri Bottas's team mate for 2022 |url=https://www.formula1.com/en/latest/article.breaking-alfa-romeo-announce-guanyu-zhou-as-valtteri-bottass-team-mate-for.3FGtpRMOhG1qZ4Qinr8ky6.html |url-status=live |access-date=2021-11-16 |website=Formula 1 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zhou je odabrao broj 24 kao svoj trkački broj u čast svom sportskom heroju [[Kobe Bryant|Kobe Bryantu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|date=10 December 2021|title=Zhou's '24' F1 race number inspired by Kobe Bryant|url=https://www.motorsportweek.com/2021/12/10/zhous-24-f1-race-number-inspired-by-kobe-bryant/|url-status=live|access-date=2022-01-04|website=Motorsport Week}}&lt;/ref&gt; Na svom debiju u Bahreinu, Zhou se kvalifikovao kao 15.,&lt;ref&gt;{{Cite web|date=19 March 2022|title=Bahrain GP: Leclerc beats Verstappen to first pole of F1 2022|url=https://www.motorsport.com/f1/news/bahrain-gp-leclerc-beats-verstappen-to-first-pole-of-f1-2022/9138252/|url-status=live|access-date=2022-03-20|website=Motorsport.com}}&lt;/ref&gt; ali se oporavio od lošeg starta u trci i završio na 10. mjestu i postigao bod.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=20 March 2022|title=Bahrain GP: Leclerc leads Ferrari 1-2; Red Bull implodes|url=https://www.motorsport.com/f1/news/bahrain-gp-leclerc-leads-ferrari-1-2-as-verstappen-retires/9167870/|url-status=live|access-date=2022-03-20|website=Motorsport.com}}&lt;/ref&gt;

Na Velikoj nagradi Britanije 2022, Zhou je bio uključen u nesreću u kojoj se njegov automobil prevrnuo naopačke, proklizao preko staze i šljunka i odbio se preko barijere. Nakon što je Zhoua izvukao iz automobila medicinski tim, odvezen je u medicinski centar. Zhou je prokomentarisao da mu je [[oreol]] spasio život tokom nesreće.
== Sažetak karting karijere ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot;
!Godina
!Sezona
!Tim
! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
|-
!2010.
| align=&quot;left&quot; |Kartmasters British Grand Prix — Rotax Mini Max
| align=&quot;left&quot; |
!14.
|-
!2011.
| align=&quot;left&quot; |Trent Valley Kart Club — Mini Max
| align=&quot;left&quot; |
!10.
|-
! rowspan=&quot;5&quot; |2012.
| align=&quot;left&quot; |Kartmasters British Grand Prix&amp;nbsp;— Rotax Junior
| align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
!6.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Super 1 National Kart Championships|Super 1 National Championship]]&amp;nbsp;— Rotax Mini Max
| align=&quot;left&quot; |
!4.
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Euro Challenge&amp;nbsp;— Junior
| align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
!8.
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax International Open&amp;nbsp;— Junior
|
!6.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Rotax Max Challenge|Rotax Max Challenge Grand Finals]]&amp;nbsp;— Junior
| align=&quot;left&quot; |RPM Racing Team
!8.
|-
! rowspan=&quot;5&quot; |2013.
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Wintercup&amp;nbsp;— Rotax Max Junior
| rowspan=&quot;5&quot;  align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
| style=&quot;background:#DFDFDF;&quot; |'''2.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Super 1 National Kart Championships|Super 1 National Championship]]&amp;nbsp;— Rotax Max Junior
| style=&quot;background:#FFFFBF;&quot; |'''1.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Euro Challenge&amp;nbsp;— Junior
| style=&quot;background:#FFFFBF;&quot; |'''1.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax International Open&amp;nbsp;— Junior
| style=&quot;background:#FFDF9F;&quot; |'''3.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Rotax Max Challenge|Rotax Max Challenge Grand Finals]]&amp;nbsp;— Junior
| style=&quot;background:#FFDF9F;&quot; |'''3.'''
|-
! rowspan=&quot;8&quot; |2014.
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Wintercup&amp;nbsp;— Rotax Max Senior
| rowspan=&quot;4&quot; align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
| style=&quot;background:#DFDFDF;&quot; |'''2.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |South Garda Winter Cup&amp;nbsp;— [[KF2|KF]]
!12.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[WSK Champions Cup]]&amp;nbsp;— [[KF2|KF]]
!32.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[WSK Super Master Series]]&amp;nbsp;— [[KF2|KF]]
!27.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[CIK-FIA Karting European Championship|CIK-FIA European Championship]] — [[KF2|KF]]
| align=&quot;left&quot; |Ricky Flynn Motorsport
!44.
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Euro Challenge&amp;nbsp;— Senior
| align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
| style=&quot;background:#DFDFDF;&quot; |'''2.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Karting World Championship|CIK-FIA World Championship]] — [[KF2|KF]]
| align=&quot;left&quot; |Ricky Flynn Motorsport
!NK
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Rotax Max Challenge|Rotax Max Challenge Grand Finals]]&amp;nbsp;— Senior
| align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
!16.
|}
== Sažetak karijere ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot;
!Godina
!Kategorija
!Tim
!Utrke
!Pobjede
!{{Tooltip|Pol poz.|Pol pozicije}}
!{{Tooltip|N. krug|Najbrži krug}}
!Podiji
!Bodovi
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
|-
!2014.
|align=left| |Italian F4 Winter Trophy
|align=left| [[Prema Powerteam]]
| 2
| 0
| 0
| 0
| 2
| NK
! NK
|-
!rowspan=2| 2015.
|align=left| Italijansko F4 šampionstvo
|rowspan=2 align=left| [[Prema Powerteam]]
| 21
| 3
| 2
| 0
| 9
| 223
| style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;| '''2.'''
|-
|align=left| ADAC Formula 4 Prvenstvo
| 9
| 0
| 0
| 0
| 2
| 45
!15.
|-
!rowspan=4| 2016.
|align=left| 	FIA Formula 3 Evropsko Prvenstvo
|align=left rowspan=3| [[Motopark Academy|Motopark]]
| 30
| 0
| 0
| 0
| 2
| 101
!13.
|-
|align=left| Masters of Formula 3
| 1
| 0
| 0
| 1
| 0
| NK
!16.
|-
|align=left| Velika nagrada Makaa
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| NK
!15.
|-
|align=left| Toyota Racing Series
|align=left| [[M2 Competition (team)|M2 Competition]]
| 15
| 1
| 0 
| 1
| 4
| 685
!6.
|-
!rowspan=2| 2017.
|align=left| FIA Formula 3 Evropsko Prvenstvo
|align=left rowspan=2| [[Prema Powerteam]]
| 30
| 0
| 0
| 0
| 5
| 149
!8.
|-
|align=left| Velika nagrada Makaa
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| NK
!8.
|-
! 2017–18.
|align=left| Formula E
|align=left| [[Techeetah]]
| colspan=&quot;7&quot; |Razvojni vozač
|-
!rowspan=2| 2018.
|align=left| FIA Formula 3 Evropsko Prvenstvo
|align=left| [[Prema Powerteam|Prema Theodore Racing]]
| 30
| 2
| 3
| 1
| 6
| 203
!8.
|-
|align=left| Velika nagrada Makaa
|align=left| [[Prema Powerteam|SJM Theodore Racing by Prema]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| NK
!11.
|-
! 2019
|align=left| FIA Formula 2 Prvenstvo
|align=left| [[Virtuosi Racing|UNI-Virtuosi Racing]]
| 22
| 0
| 1
| 2
| 5
| 140
!7.
|-
!rowspan=2| 2020.
|align=left| FIA Formula 2 Prvenstvo
|align=left| [[Virtuosi Racing|UNI-Virtuosi Racing]]
| 24
| 1
| 1
| 4
| 6
| 151.5
!6.
|-
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2020.|Formula 1.]]
|align=left| [[Renault F1|Renault DP World F1 Team]]
| colspan=&quot;7&quot; |Vozač za testiranje
|-
! rowspan=&quot;3&quot; | 2021.
|align=left| FIA Formula 2 Prvenstvo
|align=left| [[Virtuosi Racing|UNI-Virtuosi Racing]]
| 22
| 4
| 1
| 1
| 9
| 183
| style=&quot;background:#FFDF9F;&quot; |'''3.'''
|-
|align=left| F3 Azijsko Prvenstvo
|align=left| [[Prema Powerteam|Abu Dhabi Racing by Prema]]
| 15
| 4
| 5
| 5
| 11
| 257
| style=&quot;background:#FFFFBF;&quot; | '''1.'''
|-
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2021.|Formula 1.]]
|align=left| [[Alpine F1|Alpine F1 Team]]
|colspan=&quot;7&quot;|Vozač za testiranje
|-
! 2022.
|align=left|[[Formula 1 - sezona 2022.|Formula 1.]]
|align=left| [[Sauber|Alfa Romeo F1 Team Orlen]]
| 11
| 0
| 0
| 0
| 0
| 5*
!17.*
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Sezona još traje.


== References ==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://https://www.statsf1.com/en/guanyu-zhou.aspx statisika Zhou Guanyu]
{{Vozači i ekipe Formule 1}}

{{DEFAULTSORT:Guanyu, Zhou}}
[[Kategorija:Rođeni 1999.]]
[[Kategorija:Biografije, Šangaj]]
[[Kategorija:Kineski vozači Formule 1]]</text>
      <sha1>qwygtqwhy0yfif10hfyeuji4rzm7jz4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428477</id>
      <parentid>3428476</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T19:41:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amaar63</username>
        <id>144256</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16623" xml:space="preserve">{{Infokutija vozač F1
| ime                      = Zhou Guanyu
| slika                    = ZhouGuanyu-Shy.jpg
| opis_slike               = Zhou 2022.
| datum_rođenja            = {{Datum rođenja i godine|1999|05|30}}
| mjesto_rođenja           = [[Šangaj]], Kina
| datum_smrti              = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|sGGGG|sMM|sDD|rGGGG|rMM|rDD}} --&gt;
| mjesto_smrti             = 
| nacionalnost             = {{ZD|KIN}} [[Kinez]]
| početak_karijere         = 
| kraj_karijere            = 
| timovi                   = 
| tim_2022                 = [[Sauber Motorsport|Alfa Romeo Racing]]
| broj_bolida              = 24
| trke                     = 13 (13 početak)
| prvenstva                = 0
| pobjede                  = 0
| podiji                   = 0
| bodovi                   = 5
| prve_startne_pozicije    = 0
| najbrži_krug             = 0
| prva_trka                = [[Velika nagrada Bahreina 2022.|VN Bahreina 2022.]]
| prva_pobjeda             = 
| posljednja_pobjeda       = 
| posljednja_trka          = [[Velika nagrada Mađarske 2022.|VN Mađarske 2022.]]
| posljednja_sezona        = 
| posljednja_pozicija      = 
| aktualizirano            = 01.08.2022
}}
[[Datoteka:Guanyu Zhou ADAC Formel 4 2015 Spa.jpg|alt=|thumb|Zhou na gridu ADAC F4 utrke]]'''Zhou Guanyu''' (rođen 30. maja 1999) kineski je [[automobilizam|automobilski vozač]], koji se trenutno takmiči u [[Formula 1|Formuli 1]] za tim [[Sauber Motorsport|Alfa Romeo]]. On je prvi kineski vozač koji se natječe u Formuli 1. Natjecao se u [[Formula 2|FIA prvenstvu Formule 2]] za [[UNI-Virtuosi Racing]] od 2019. do 2021, a najbolji plasman u Formuli 2 je ostvario u njegovoj zadnjoj sezoni, kada je završio na trećem mjestu u šampionstvu.

Bivši član [[Alpine Academy|Akademije Alpina]], služio je kao testni vozač za [[Renault F1|Renault F1 Team]] i [[Alpine F1|Alpine F1 Team]] 2020. i 2021. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.formula1.com/en/latest/article.chinese-youngster-guanyu-zhou-joins-renault-as-development-driver.2ICXOWBW0NZLtaYQTOzIKX.html|title=Chinese youngster Guanyu Zhou joins Renault as Development Driver|website=Formula 1|date=January 22, 2019|access-date=February 16, 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zhou_Renault_test_driver&quot;&gt;{{Cite press release |url=https://media.group.renault.com/global/en-gb/renault/media/pressreleases/21239440/renault-f1-team-lance-officiellement-sa-saison-2020-1|title=Renault F1 Team officially launches its 2020 campaign |publisher=Renault |access-date=13 February 2020 |date=12 February 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |url=https://en.media.renaultgroup.com/news/alpine-f1-team-launches-2021-campaign-7ee2-989c5.html|title=Alpine F1 Team launches 2021 campaign|publisher=Renault |access-date=26 December 2021 |date=2 March 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.motorsport.com/f1/news/doohan-caldwell-added-to-alpine-f1-academy-line-up-for-2022/8161194/|title=Doohan, Caldwell added to Alpine F1 Academy line-up for 2022|website=Motorsport.com |access-date=15 February 2022 |date=14 February 2022}}&lt;/ref&gt; Prije toga bio je član [[Ferrari Driver Academy|Ferrarijeve vozačke akademije]] od 2014. do 2018., a 2018. radio je kao razvojni vozač  [[Formula E|Formule E]] tima [[DS Techeetah]].

== Karijera ==
=== Karting ===
Zhou se krenuo trkati u [[karting|kartingu]] kad je imao osam godina u Kini, te se preselio u [[Sheffield]] 2012. radi boljih prilika u trkanju. Već sljedeće godine sa timom Strawberry Racing, osvojio je dvije titule prvaka u kategorijama Super 1 National Rotax Max Junior Championship i Rotax Max Euro Challenge.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.driverdb.com/championships/standings/super-1-national-rotax-max-junior/2013/|title=Super 1 National Rotax Max Junior 2013 standings|website=www.driverdb.com|access-date=2021-05-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-euro-challenge---junior/2013/|title=Rotax Max Euro Challenge - Junior 2013 standings|website=www.driverdb.com|access-date=2021-05-24}}&lt;/ref&gt; U svojoj zadnjoj godini kartinga, Zhou je imao svoj prvi i zadnji nastup u [[Karting World Championship|Karting World Championshipu]], vozeći za tim Ricky Flynn Motorsport pored [[Lando Norris|Landa Norrisa]] i [[Jehan Daruvala|Jehan Daruvale]].
=== Formula 4 ===
Zhou se pridružio timu Prema Powerteam za [[2015 Italian F4 Championship|Talijansko F4 Prvenstvo 2015]]. Nakon pobjeđivanja sve tri trke u 2. rundi na stazi u Monza i konstantno završavajući na podijumu, Zhou je završio sezonu kao viceprvak i najbolji početnik. Također se natjecao u rundama njemačkog ADAC F4 prvenstva, postigavši dva podijuma na stazama Spielberg i Spa.
=== Europska Formula 3 ===
==== 2016 ====
Zhou se pridružio timu [[Motorpark Academy|Motorpark]] za FIA Europsko F3 Prvenstvo 2016. Nakon uspješnih uvodnih rundi sezone na stazama Paul Ricard i Hungaroringu završavajući na 2 podijum pozicije, Zhou je naišao na probleme u drugoj polovini sezone, te je završio svoju prvu F3 sezonu na 13. mjestu.
==== 2017 ====
Zhou je ostao drugu F3 sezonu, tako što se priključio timu Prema, isto tako je poboljšao svoje rezultate završavajući na 8. mjestu u šampionatu sa 5 podijuma. Najvažniji trenutci njegove sezone uključivali su vodstvo u trci na stazi Spa i zadržavanje [[Lando Norris|Landa Norrisa]] iza sebe u predzadnjem krugu.
==== 2018 ====
Nakon spekulacija o mogućem prelasku u F2, Zhou je ostao u timu Prema treću sezonu u F3. Nakon prve pobjede u karijeri na stazi Pau, podijuma u Hungaroringu i tri uzastopna podijuma u Zandvoortu, Zhou se našao na 2. mjestu u šampionstvu, samo bod iza svog timskog kolege Marcusa Armstronga. Uprkos jakim rezultatima u kvalifikacijama na stazama Spa i Silverstone, Zhou je pretrpio 4 uzastopna odustajanja uz niz sudara sa svojim timskim kolegama. Zhou je pobjedio svoju drugu F3 trku na stazi Hockenheim, završavajući 8. u šampionatu, sa 3 pol pozicije i 2 pobjede.
=== Formula 2 ===
==== 2019 ====
[[Datoteka:FIA_F2_Austria_2019_Nr._7_Zhou.jpg|alt=|thumb|Zhou u Formuli 2 na stazi Spielberg]]U Decembru 2018, Zhou se priključio timu [[UNI-Virtuosi Racing]] pored [[Luca Ghiotto]] za FIA šampionat Formule 2 2019. Zhou je postigao svoj prvi podijum u F2 u Barceloni nakon dobrog rezultata u kvalifikacijama. Na stazi Silverstone, Zhou je postigao svoju prvu pol poziciju u F2, postajući prvi kineski vozač kojem je to uspjelo. Kasnije je Zhou također osvojio treće mjesto u sprint trci na stazi Paul Ricard. U Abu Dhabiju je takođe završio na trećem mjestu sa najbržim krugom u prvoj trci. Završio je 7. u šampionatu, a potom je dobio nagradu [[Anthoine Hubert]] kao najbolji početnik u toj sezoni.
==== 2020 ====
Zhou je ostao u timu UNI-Virtuosi za F2 sezonu 2020, pored člana [[Ferrari Driver Academy|Ferrari Driver Akademije]] [[Callum Illot|Calluma Illota]]. Zhou je uzeo svoju drugu pol poziciju u Formuli 2 na uvodnoj trci na stazi Red Bull Ringu. Međutim njegov bolid je imao problema sa elektronikom dok je vodio trku, te je pao na 17. mjesto u toj trci. Kasnije u toku godine, Zhou je pobjedio svoju prvu trku u F2 u Sochiju. Tokom sezone, Zhou je završio na šestom mjestu u prvenstvu sa 6 podijuma.
==== 2021 ====
Zhou je ušao u svoju treću F2 sezonu ostajući sa timom UNI-Virtuosi pored [[Felipe Drugovich|Felipe Drugovicha]]. Osvojio je pol poziciju u prvoj rundi u Bahreinu i pretvorio pol poziciju u pobjedu. Kineski vozač odnio je još jednu pobjedu u prvoj sprint trci u Monaku ispred svog timskog kolege Drugovicha. Međutim, nakon još jednog podijuma u Bakuu, Zhou je naišao na prve probleme u F2, završavajući četiri trke van bodova, što je omogućilo [[Oscar Piastri|Oscaru Piastriu]] da preuzme vodstvo u šampionatu. Zhou je uspio prekinuti svoju lošu sreću i probleme, tako što je odnio svoju treću pobjedu u sezoni u Britaniji. U sljedećoj rundi u Monzi, Zhou je uspio da završi dva puta na podijumu. Na nesreću kineskog vozača, zaustavio je njegov bolid nakon okretanja u Sochiu, nakon toga uspio je da završi trku samo na šestom mjestu.  Sezonu je završio kao treći u prvenstvu, sa 4 pobjede, 1 pol pozicijom i 9 podijuma.
=== F3 Azijsko prvenstvo ===
Tokom zimske pauze prije početka sezone Formule 2 2021, Zhou je učestvovao u azijskom prvenstvu 2021 F3 vozeći za tim Abu Dhabi Racing by Prema. Osvojio je prvenstvo nakon što je postigao 4 pobjede, 5 pol pozicija i 11 podijuma u sezoni.
=== Formula 1 ===
Sredinom 2014, pridružio se [[Ferrari Driver Academy|Ferrari Driver Akademiji]] dok se još bavio kartingom. Ostao je u Ferrari Driver Akademiji do kraja 2018. Godine 2019. pridružio se [[Alpine Academy|Renault Sport Akademiji]] i služio kao razvojni vozač za [[Renault F1|Renault F1 Team]]. U 2020. godini Zhou je promovisan u test vozača za [[Renault F1|Renault F1 Team]].

Zhou je učestvovao u Virtualnoj Grand Prix seriji za Renault, FIA je pokrenula Esports seriju umjesto F1 Grand Prixa koji je odgođen ili otkazan zbog pandemije koronavirusa. On je, zajedno s Piastrijem i Lundgaardom, testirao [[Renault R.S.18]] na stazi u Bahreinu 2020. godine.
==== Alfa Romeo (2022-) ====
Zhou je potpisao ugovor sa [[Sauber Motorsport|Alfa Romeo]] timom za sezonu Formule 1 2022, u kojoj će biti partner sa [[Valtteri Bottas|Valterri Bottasom]], samim time postajući prvi kineski vozač Formule 1.&lt;ref name=&quot;Zhou_first_Chinese_F1_full_time&quot;&gt;{{Cite web |date=16 November 2021 |title=Alfa Romeo announce Guanyu Zhou as Valtteri Bottas's team mate for 2022 |url=https://www.formula1.com/en/latest/article.breaking-alfa-romeo-announce-guanyu-zhou-as-valtteri-bottass-team-mate-for.3FGtpRMOhG1qZ4Qinr8ky6.html |url-status=live |access-date=2021-11-16 |website=Formula 1 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zhou je odabrao broj 24 kao svoj trkački broj u čast svom sportskom heroju [[Kobe Bryant|Kobe Bryantu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|date=10 December 2021|title=Zhou's '24' F1 race number inspired by Kobe Bryant|url=https://www.motorsportweek.com/2021/12/10/zhous-24-f1-race-number-inspired-by-kobe-bryant/|url-status=live|access-date=2022-01-04|website=Motorsport Week}}&lt;/ref&gt; Na svom debiju u Bahreinu, Zhou se kvalifikovao kao 15.,&lt;ref&gt;{{Cite web|date=19 March 2022|title=Bahrain GP: Leclerc beats Verstappen to first pole of F1 2022|url=https://www.motorsport.com/f1/news/bahrain-gp-leclerc-beats-verstappen-to-first-pole-of-f1-2022/9138252/|url-status=live|access-date=2022-03-20|website=Motorsport.com}}&lt;/ref&gt; ali se oporavio od lošeg starta u trci i završio na 10. mjestu i postigao bod.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=20 March 2022|title=Bahrain GP: Leclerc leads Ferrari 1-2; Red Bull implodes|url=https://www.motorsport.com/f1/news/bahrain-gp-leclerc-leads-ferrari-1-2-as-verstappen-retires/9167870/|url-status=live|access-date=2022-03-20|website=Motorsport.com}}&lt;/ref&gt;

Na Velikoj nagradi Britanije 2022, Zhou je bio uključen u nesreću u kojoj se njegov automobil prevrnuo naopačke, proklizao preko staze i šljunka i odbio se preko barijere. Nakon što je Zhoua izvukao iz automobila medicinski tim, odvezen je u medicinski centar. Zhou je prokomentarisao da mu je [[oreol]] spasio život tokom nesreće.
== Sažetak karting karijere ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot;
!Godina
!Sezona
!Tim
! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
|-
!2010.
| align=&quot;left&quot; |Kartmasters British Grand Prix — Rotax Mini Max
| align=&quot;left&quot; |
!14.
|-
!2011.
| align=&quot;left&quot; |Trent Valley Kart Club — Mini Max
| align=&quot;left&quot; |
!10.
|-
! rowspan=&quot;5&quot; |2012.
| align=&quot;left&quot; |Kartmasters British Grand Prix&amp;nbsp;— Rotax Junior
| align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
!6.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Super 1 National Kart Championships|Super 1 National Championship]]&amp;nbsp;— Rotax Mini Max
| align=&quot;left&quot; |
!4.
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Euro Challenge&amp;nbsp;— Junior
| align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
!8.
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax International Open&amp;nbsp;— Junior
|
!6.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Rotax Max Challenge|Rotax Max Challenge Grand Finals]]&amp;nbsp;— Junior
| align=&quot;left&quot; |RPM Racing Team
!8.
|-
! rowspan=&quot;5&quot; |2013.
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Wintercup&amp;nbsp;— Rotax Max Junior
| rowspan=&quot;5&quot;  align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
| style=&quot;background:#DFDFDF;&quot; |'''2.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Super 1 National Kart Championships|Super 1 National Championship]]&amp;nbsp;— Rotax Max Junior
| style=&quot;background:#FFFFBF;&quot; |'''1.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Euro Challenge&amp;nbsp;— Junior
| style=&quot;background:#FFFFBF;&quot; |'''1.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax International Open&amp;nbsp;— Junior
| style=&quot;background:#FFDF9F;&quot; |'''3.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Rotax Max Challenge|Rotax Max Challenge Grand Finals]]&amp;nbsp;— Junior
| style=&quot;background:#FFDF9F;&quot; |'''3.'''
|-
! rowspan=&quot;8&quot; |2014.
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Wintercup&amp;nbsp;— Rotax Max Senior
| rowspan=&quot;4&quot; align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
| style=&quot;background:#DFDFDF;&quot; |'''2.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |South Garda Winter Cup&amp;nbsp;— [[KF2|KF]]
!12.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[WSK Champions Cup]]&amp;nbsp;— [[KF2|KF]]
!32.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[WSK Super Master Series]]&amp;nbsp;— [[KF2|KF]]
!27.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[CIK-FIA Karting European Championship|CIK-FIA European Championship]] — [[KF2|KF]]
| align=&quot;left&quot; |Ricky Flynn Motorsport
!44.
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Euro Challenge&amp;nbsp;— Senior
| align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
| style=&quot;background:#DFDFDF;&quot; |'''2.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Karting World Championship|CIK-FIA World Championship]] — [[KF2|KF]]
| align=&quot;left&quot; |Ricky Flynn Motorsport
!NK
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Rotax Max Challenge|Rotax Max Challenge Grand Finals]]&amp;nbsp;— Senior
| align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
!16.
|}
== Sažetak karijere ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot;
!Godina
!Kategorija
!Tim
!Utrke
!Pobjede
!{{Tooltip|Pol poz.|Pol pozicije}}
!{{Tooltip|N. krug|Najbrži krug}}
!Podiji
!Bodovi
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
|-
!2014.
|align=left| Italian F4 Winter Trophy
|align=left| [[Prema Powerteam]]
| 2
| 0
| 0
| 0
| 2
| NK
! NK
|-
!rowspan=2| 2015.
|align=left| Italijansko F4 šampionstvo
|rowspan=2 align=left| [[Prema Powerteam]]
| 21
| 3
| 2
| 0
| 9
| 223
| style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;| '''2.'''
|-
|align=left| ADAC Formula 4 Prvenstvo
| 9
| 0
| 0
| 0
| 2
| 45
!15.
|-
!rowspan=4| 2016.
|align=left| FIA Formula 3 Evropsko Prvenstvo
|align=left rowspan=3| [[Motopark Academy|Motopark]]
| 30
| 0
| 0
| 0
| 2
| 101
!13.
|-
|align=left| Masters of Formula 3
| 1
| 0
| 0
| 1
| 0
| NK
!16.
|-
|align=left| Velika nagrada Makaa
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| NK
!15.
|-
|align=left| Toyota Racing Series
|align=left| [[M2 Competition (team)|M2 Competition]]
| 15
| 1
| 0 
| 1
| 4
| 685
!6.
|-
!rowspan=2| 2017.
|align=left| FIA Formula 3 Evropsko Prvenstvo
|align=left rowspan=2| [[Prema Powerteam]]
| 30
| 0
| 0
| 0
| 5
| 149
!8.
|-
|align=left| Velika nagrada Makaa
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| NK
!8.
|-
! 2017–18.
|align=left| Formula E
|align=left| [[Techeetah]]
| colspan=&quot;7&quot; |Razvojni vozač
|-
!rowspan=2| 2018.
|align=left| FIA Formula 3 Evropsko Prvenstvo
|align=left| [[Prema Powerteam|Prema Theodore Racing]]
| 30
| 2
| 3
| 1
| 6
| 203
!8.
|-
|align=left| Velika nagrada Makaa
|align=left| [[Prema Powerteam|SJM Theodore Racing by Prema]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| NK
!11.
|-
! 2019
|align=left| FIA Formula 2 Prvenstvo
|align=left| [[Virtuosi Racing|UNI-Virtuosi Racing]]
| 22
| 0
| 1
| 2
| 5
| 140
!7.
|-
!rowspan=2| 2020.
|align=left| FIA Formula 2 Prvenstvo
|align=left| [[Virtuosi Racing|UNI-Virtuosi Racing]]
| 24
| 1
| 1
| 4
| 6
| 151.5
!6.
|-
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2020.|Formula 1.]]
|align=left| [[Renault F1|Renault DP World F1 Team]]
| colspan=&quot;7&quot; |Vozač za testiranje
|-
! rowspan=&quot;3&quot; | 2021.
|align=left| FIA Formula 2 Prvenstvo
|align=left| [[Virtuosi Racing|UNI-Virtuosi Racing]]
| 22
| 4
| 1
| 1
| 9
| 183
| style=&quot;background:#FFDF9F;&quot; |'''3.'''
|-
|align=left| F3 Azijsko Prvenstvo
|align=left| [[Prema Powerteam|Abu Dhabi Racing by Prema]]
| 15
| 4
| 5
| 5
| 11
| 257
| style=&quot;background:#FFFFBF;&quot; | '''1.'''
|-
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2021.|Formula 1.]]
|align=left| [[Alpine F1|Alpine F1 Team]]
|colspan=&quot;7&quot;|Vozač za testiranje
|-
! 2022.
|align=left|[[Formula 1 - sezona 2022.|Formula 1.]]
|align=left| [[Sauber|Alfa Romeo F1 Team Orlen]]
| 11
| 0
| 0
| 0
| 0
| 5*
!17.*
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Sezona još traje.


== References ==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://https://www.statsf1.com/en/guanyu-zhou.aspx statisika Zhou Guanyu]
{{Vozači i ekipe Formule 1}}

{{DEFAULTSORT:Guanyu, Zhou}}
[[Kategorija:Rođeni 1999.]]
[[Kategorija:Biografije, Šangaj]]
[[Kategorija:Kineski vozači Formule 1]]</text>
      <sha1>r0bkqddk1cjhnz6ggj1vrmw2zl3qvsv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sijenska škola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492502</id>
    <revision>
      <id>3428475</id>
      <parentid>3427320</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T19:39:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12681" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{U začetku}}
'''Sijenska škola''' je dio [[italija]]nske slikarske tradicije koja je svoj vrhunac razvoja dostigla u gradu [[Siena|Sieni]] tokom kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] između 13. i 15. vijeka. Tokom tog perioda bila je takmac [[Rim]]u i [[Firenca|Firenci]] u umjetničkom stvaralaštvu i jedno od najznačajnijih italijanskih slikarskih središta. Tokom 13. i prve polovine 14. vijeka imala je slikarsku školu koja nije nimalo zaostajala u odnosu na ostale italijanske gradove, a neki od njenih najznačajnijih predstavnika uradili su slikarska djela za rivalsku Firencu, kao naprimjer [[Duccio di Buoninsegna]] sa njegovom ''&quot;Madonom Rucellai&quot;'' iz 1285 - 86. Upravo je Duccio kao jedan od osnivača sijenske škole, zajedno sa [[Pietro Cavallini|Pietrom Cavalliniem]] i [[Cimabue]]om, najznačajniji italijanski slikarski predstavnik (do dolaska [[Giotto di Bondone|Giottoa]]), koji je u neohelenističku [[Bizantijska umjetnost|umjetnost Bizantije]] unio italijansku aromu. Kombinacija ekonomskog pada, izazvanog [[Kuga|kugom]] iz 1348. koja je pokosila većinu stanovnika Siene i političke nestabilnosti tokom druge polovine 14. vijeka, dovela je do velikog pada kvaliteta slikarske umjetnosti od kojeg se Siena nije nikad u poptunosti oporavila. &lt;ref&gt; F. M. Godfrey, ''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Taplinger Publishing Co., Inc. New York, 1965, Library of Congress Catalogue Number 65-16699, str. 1 - 4 &lt;/ref&gt; 

== Historijski okvir ==
[[Datoteka:Siena5.jpg|thumb|300px|desno|Središnji glavni trg ''Piazza del Campo'' u Sieni sa pogledom na gradsku vijećnicu ''[[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]]''.]]
Siena je jedinstven slučaj među italijanskim gradovima, jer je i do danas zadržala duh srednjovjekovnog grada. U vrijeme kada se eksperimentisalo sa novim naučnim idejama u [[Padova|Padovi]] i Firenci i kada se uspostavljala pompa i raskošnost dvorova u [[Mantova|Mantovi]] i [[Venecija|Veneciji]], Siena je ostala po strani od svega i nastavila svojim putem. Jedini utjecaji koji su uspjeli prodrijeti na umjetničku scenu ovog grada bili su bizantijski i [[Gotika|gotički]]. 13. vijek je vjerovatno najmračniji period italijanske historije, obilježen krvavim borbama između rivalskih političkih frakcija. Iako je Siena u to vrijeme bila po strani po pitanju vojnopolitičkih događaja u odnosu na ostatak Italije, ipak je imala jednako nasilnu i katastrofalnu historiju kao i bilo koji od tadašnjih gradova država. Kao posljedica sukoba izmeđe političkih frakcija feudalnih dinastija bavarskih kneževa Gvelfa (koji su podržavali rimskog papu) i Gibelina (koji su podržavali [[Sveto Rimsko Carstvo]]) godine 1255. izbio je rat sa Firencom i vojska Sijene bila je poražena. Međutim, 1260. firentinska vojska bila je poražena u [[Bitka kod Montapertija|bici kod Montapertija]], što je za obje strane imalo dalekosežne posljedice. [[Vatikan]] je zbog toga odbio da pozajmljuje novac od sijenskih gibelinskih bankara, a cijeli grad bio je izopšten iz katoličke crkve. &lt;ref name=&quot;FW&quot;&gt;Francis Williams, ''Painting in Mantua, Padua, Siena and Urbino'', Pergamo Press Ltd. New York City 1970., Library of Congress Catalog Card No. 78-99997, str. 23 - 31 &lt;/ref&gt; 
Također, vladajuća elita u Sieni je u znak zahvalnosti zbog ove velike pobjede nad firentincima ozvaničila kult Madone kao zaštitnice grada, što će imati velikog utjecaja na sijensku umjetnost.  Vrhunac štovanja Bogorodice u Sijeni dogodiće se 9. juna 1311. velikom religijskom svećanošću i procesijom kroz cijeli grad u čast završetka velike oltarne slike ''&quot;Maeste&quot;'' [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]], koja je nošena od njegovog slikarskog ateljea do središnje sijenske katedrale uz učeće svih stanovnika Siene i vladajućih dostojanstvenika. &lt;ref name=&quot;JHS&quot;&gt;James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 64–74, 31–39 {{ISBN|0-691-03944-5}}&lt;/ref&gt; Bavarski kneževi Gvelfa pomogli su u finansiranju nove firentinske vojske koja je 1269. godine u bici kod Colle Val d'Elsa porazila sijensku vojsku. Od 1271. do 1280. godine gradom je upravljali gvelfski kapetani, a za vrijeme njihove vladavine Duccio je započeo svoj rad. Od 1280. do 1286. upravno tijelo sačinjavali su guverneri i vojni komandanti (ital. &quot;condottieri&quot;), a od 1287. do 1355. vladala je grupa crkvenih vođa i vojnih komandanata poznata kao ''Vijeće devetorice''. Upravo je ovo ''Vijeće devetorice'' dalo da se izgradi gradska vijećnica ''[[Palazzo Pubblico (Siena)|Palazzo Pubblico]]'', koju je dizajnirao sijenski arhitekt [[Agostino di Giovanni]], a građena je između 1297 - 1310. Vladavina trgovačke klase predvođene bankarskom dinastijom Gibelin dovela je do društvene stabilnosti i mira, a sa njima i velikog pokroviteljstva umjetnosti. Međutim, godine 1326. grad Siena bio je pogoden teškom glađu, a kada je to riješeno i kada su njene posljedice prestale, stanovnici ovog grada imali su nekoliko godina predaha prije izbijanja [[Kuga|kuge]] 1348. koja je opustošila Sienu. Od 100.000 stanovnika, samo 1.300 ih je preživjelo. Krajem 1355. osnovana je vlada koju su sačinjavali predstavnici iz srednjeg sloja, a njena vladavina trajala je do 1400. kada je vlast preuzela porodica Visconti, čija brutalna vladavina je trajala do 1405. &lt;ref name=&quot;FW&quot;/&gt; Siena je ostala nezavisni grad-država kroz veći dio [[Renesansa|renesansnog]] perioda, izgubivši svoju nezavisnost od carskih snaga cara [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]] (1555), koji ju je potom nakratko ustupio svom sinu Filipu (kasnije [[Filip II, kralj Kastilje|Filipu II]]) i koji je zauzvrat prodao grad 1557. vojvodi [[Cosimo de' Medici|Cosimu de' Mediciju]]. Od tada je Siena postala dio vladarskih posjeda dinastije [[Medici]]. Politički život u Sieni tokom 15. vijeka bio je obilježen složenim prepirkama između suparničkih frakcija, iako je prevladao republikanski sistem sa prekidom za vrijeme vladavine kvazi-princa [[Pandolfo Petrucci|Pandolfa Petruccija]] (oko 1503–1512) i njegovih nasljednika od 1525. pa sve do gubitka nezavisnosti. Kao rezultat toga, obrazac građanskog pokroviteljstva ostao je u prvom planu, s velikim narudžbama izrade umjetničkih djela koja su finansirana i usmjeravana ka glavnim građanskim institucijama, među kojima su: gradska vijećnica (''Palazzo Pubblico''), [[sienska katedrala]] (''Duomo di Siena'') i javna bolnica (''Santa Maria della Scala''). Istovremeno, ovim novcem finansirana je i javna gradska infrastruktura, kao što su kapije, zidovi i vodovod. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780195399301/obo-9780195399301-0448.xml|title= ''Art in Renaissance Siena''|work= oxfordbibliographies.com|access-date= 5. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Zajedno s Firencom, Siena je bila glavno privredno, političko i kulturno središte [[Toskana|Toskane]] u kasnom srednjem vijeku i ranoj [[Renesansa|renesansi]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metmuseum.org/toah/hd/sien/hd_sien.htm|title= ''Sienese Painting''|work= metmuseum.org|access-date= 6. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

== 13. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 13. vijeku}}
[[Datoteka:Pisa - veduta dall'aereo 4.JPG|thumb|200px|desno|Historijsko središte [[Pisa|Pise]] gdje su ušli neki od bizantijskih umjetnika nakon pada Konstantinopolja na svom putu do Siene i drugih italijanskih gradova šireći bizantijske slikarske vještine.]] 
U 11. i 12. vijeku zidovi i stropovi italijanskih crkava bili su opsežno oslikani ilustracijama iz [[Stari zavjet|Starog]] i [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] koje su prenosile kršćansku poruku i služile kao žarište štovanja. Većina sačuvanih slika iz 13. vijeka, na drvu, zidovima, kao i iluminacije za rukopise, naručivane su za crkve, manastire i druge vjerske ustanove, ali i za privatnu upotrebu. Snažne veze sa istočnokšćanskim svijetom učinile su bizantijske umjetničke [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] i konvencije za prikazivanje svetih tema, posebno u [[Ikona|ikonopisu]] i [[Mozaik|mozaičkom]] radu, što je značajno utjecalo na italijansko, a u okviru njega i sijensko slikarstvo 13 vijeka. [[Bizantijska umjetnost]] i umjetnici dospjeli su u Toskanu kroz luku [[Pisa]] nakon [[Pad Konstantinopolja|pada Konstantinopolja]] tokom perioda rasta stanovništva i prosperiteta u Italiji kada su monaštvo, vjerska pobožnost i izgradnja novih crkava cvjetali. Slikari porijeklom iz Italije, koje su u početku školovali bizantijski umjetnici, uspjeli su da bizantijske prototipove prevladaju u Italiji u 13. vijeku i zajedno s drugim utjecajima, odredili su smjer slikarstva u Sieni. &lt;ref name=&quot;EDU&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.academia.edu/44948500/Thirteenth_Century_Painting_in_Siena_Revised|title= ''Thirteenth-Century Painting in Siena, the City of the Virgin''|work= academia.edu|access-date= 6. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; 
Krajem 12. i početkom 13. vijeka Siena je već tada imala živu slikarsku tradiciju, o čemu svjedoči velika grupa panelnih slika anonimnih sijenskih umjetnika. Međutim, njihov stil još se nije razlikovao od slikarskih stilova u drugim središtima Toskane, [[Umbrija|Umbrije]] i [[Lazio|Lazija]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/art/sieneseschool.htm|title= ''Art in Tuscany: Sienese School of painting''|work= travelingintuscany.com|access-date= 6. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Prvi poznati umjetnici pojavili su se početkom 13. vijeka kada su slikari počeli potpisivali svoja djela i odobravati rad povjeren njihovim asistentima. Prema mišljenju britanskog historičara umjetnosti Richarda Meckenneya, individualizam i uloga slikarskog ateljea bili su pod utjecajem &quot;kolektiva&quot; koji je bio važan u umjetničkoj produkciji. Individualizam je postojao unutar umjetnikovog ateljea, ali je glavni slikar bio na kraju odgovoran za gotov proizvod, nakon što je sklopio ugovor s pokroviteljem ili naručiocem da isporuči određeni rad. Na taj način, stil u slikarskom ateljeu je neizbježno bio stil glavnog slikara. Prvi poznati sijenski slikar koji je napravio pomak ka prepoznatljivom sijenskom slikarstvu bio je [[Guido da Siena]], čije se slikarsko djelovanje vezuje za drugu polovinu 13. vijeka. &lt;ref name= &quot;EDU&quot;/&gt;

=== Galerija ===

== 14. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 14. vijeku}}
== 15. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 15. vijeku}}

== 16. vijek ==
{{Glavni|Sijenska škola u 16. vijeku}}

== Popis umjetnika ==
=== 1251 - 1300 ===
* [[Guido da Siena]]

=== 1301 - 1350 ===
* [[Duccio di Buoninsegna]]
* [[Segna di Bonaventura]]
* [[Niccolò di Segna]]
* [[Simone Martini]]
* [[Lippo Memmi]]
* [[Naddo Ceccarelli]]
* [[Ambrogio Lorenzetti]]
* [[Pietro Lorenzetti]]
* [[Bartolomeo Bulgarini]]
* [[Ugolino di Nerio]]
* [[Lippo Vanni]]

=== 1351 - 1400 ===
* [[Bartolo di Fredi]]
* [[Andrea Vanni]]
* [[Francesco di Vannuccio]]
* [[Jacopo di Mino del Pellicciaio]]
* [[Niccolò di Bonaccorso]]
* [[Niccolò di Ser Sozzo]]
* [[Luca di Tommè]]
* [[Taddeo di Bartolo]]
* [[Andrea di Bartolo]]
* [[Paolo di Giovanni Fei]]
* (Majstor Richardson triptiha)

=== 1401 - 1450 ===
* [[Benedetto di Bindo]]
* [[Domenico di Bartolo]]
* [[Giovanni di Paolo]]
* [[Gregorio di Cecco]]
* [[Martino di Bartolomeo]]
* [[Master of the Osservanza Triptych]]
* [[Pietro di Giovanni d'Ambrogio]]
* [[Priamo della Quercia]]
* [[Sano di Pietro]]
* [[Stefano di Giovanni|Sassetta]] (Stefano di Giovanni)
* [[Vecchietta|Lorenzo di Pietro (Vecchietta)]]

=== 1451 - 1500 ===
* [[Nicola di Ulisse]]
* [[Matteo di Giovanni]]
* [[Benvenuto di Giovanni]]
* [[Carlo di Giovanni]]
* [[Francesco di Giorgio Martini]]
* [[Neroccio di Bartolomeo de' Landi]]
* [[Pietro di Francesco degli Orioli]]
* [[Guidoccio Cozzarelli]]
* [[Bernardino Fungai]]
* [[Pellegrino di Mariano]]
* [[Andrea di Niccolò]]
* [[Pietro di Domenico]]

=== 1501 - 1550 ===
* [[Girolamo di Benvenuto]]
* [[Giacomo Pacchiarotti]]
* [[Girolamo del Pacchia]]
* [[Domenico Beccafumi]]
* [[Il Sodoma]] (Giovanni Antonio Bazzi)
* [[Riccio Sanese]] (Bartolomeo Neroni)

=== 1601 - 1650 ===
* [[Francesco Vanni]]
* [[Ventura Salimbeni]]
* [[Rutilio Manetti]]

== Literatura ==
* Enzo Carli - Duccio di Buoninsegna, izdavač Aldo Martello Editore, Milan, Italy
* Smart, Alastair (1978), ''The Dawn of Italian Painting 1250 – 1400.'', izdavačka kuća Oxford: Phaidon. {{ISBN|0714817694}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.jstor.org/stable/20167539, ''Past and present in Sienese painting 1350 - 1550]

[[Kategorija:Italijanska umjetnost]]
[[Kategorija:Gotika]]
[[Kategorija:Kultura u Sieni]]
[[Kategorija:Historija Siene]]</text>
      <sha1>3uwvascobogtdlimtqet6vddb1ymcct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Tabela Premier League 2022/2023.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>492551</id>
    <revision>
      <id>3428473</id>
      <parentid>3427864</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T19:26:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Topnik95</username>
        <id>56539</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3570" xml:space="preserve">{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|update=complete
|source=[https://www.premierleague.com/tables premierleague.com]
|winpoints=3

|team1=ARS |team2=TOT |team3=MCI |team4=FUL |team5=BRE |team6=NEW |team7=LEE |team8=CHE |team9=BHA |team10=CRY |team11=NTF |team12=SOU |team13=AVL |team14=BOU |team15=LIV |team16=EVE |team17=WOL |team18=LEI |team19=WHU |team20=MUN

|update=20. august 2022.
|win_ARS=3|draw_ARS=0|loss_ARS=0|gf_ARS=9 |ga_ARS=2&lt;!-- Arsenal --&gt;
|win_AVL=1|draw_AVL=0|loss_AVL=2|gf_AVL=3 |ga_AVL=6&lt;!-- Aston Villa --&gt;
|win_BOU=1|draw_BOU=0|loss_BOU=2|gf_BOU=2 |ga_BOU=7&lt;!-- Bournemouth --&gt;
|win_BRE=1|draw_BRE=1|loss_BRE=1|gf_BRE=8 |ga_BRE=5&lt;!-- Brentford --&gt;
|win_BHA=1|draw_BHA=1|loss_BHA=0|gf_BHA=2 |ga_BHA=1&lt;!-- Brighton &amp; Hove Albion--&gt;
|win_CHE=1|draw_CHE=1|loss_CHE=0|gf_CHE=3 |ga_CHE=2&lt;!-- Chelsea --&gt;
|win_CRY=1|draw_CRY=1|loss_CRY=1|gf_CRY=4 |ga_CRY=4&lt;!-- Crystal Palace--&gt;
|win_EVE=0|draw_EVE=1|loss_EVE=2|gf_EVE=2 |ga_EVE=4&lt;!-- Everton--&gt;
|win_FUL=1|draw_FUL=2|loss_FUL=0|gf_FUL=5 |ga_FUL=4&lt;!-- Fulham --&gt;
|win_LEE=1|draw_LEE=1|loss_LEE=0|gf_LEE=4 |ga_LEE=3&lt;!-- Leeds United --&gt;
|win_LEI=0|draw_LEI=1|loss_LEI=2|gf_LEI=5 |ga_LEI=8&lt;!-- Leicester City --&gt;
|win_LIV=0|draw_LIV=2|loss_LIV=0|gf_LIV=3 |ga_LIV=3&lt;!-- Liverpool --&gt;
|win_MCI=2|draw_MCI=0|loss_MCI=0|gf_MCI=6 |ga_MCI=0&lt;!-- Manchester City --&gt;
|win_MUN=0|draw_MUN=0|loss_MUN=2|gf_MUN=1 |ga_MUN=6&lt;!-- Manchester United --&gt;
|win_NEW=1|draw_NEW=1|loss_NEW=0|gf_NEW=2 |ga_NEW=0&lt;!-- Newcastle United --&gt;
|win_NTF=1|draw_NTF=1|loss_NTF=1|gf_NTF=2 |ga_NTF=3&lt;!-- Nottingham Forest --&gt;
|win_SOU=1|draw_SOU=1|loss_SOU=1|gf_SOU=5 |ga_SOU=7&lt;!-- Southampton --&gt;
|win_TOT=2|draw_TOT=1|loss_TOT=0|gf_TOT=7 |ga_TOT=3&lt;!-- Tottenham Hotspur --&gt;
|win_WHU=0|draw_WHU=0|loss_WHU=2|gf_WHU=0 |ga_WHU=3&lt;!-- West Ham United --&gt;
|win_WOL=0|draw_WOL=1|loss_WOL=2|gf_WOL=1 |ga_WOL=3&lt;!-- Wolverhampton Wanderers --&gt;

|name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]]
|name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]]
|name_BHA=[[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]]
|name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|name_EVE=[[Everton FC|Everton]]
|name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]]
|name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]]
|name_LEI=[[Leicester City FC|Leicester City]]
|name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]]
|name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]]
|name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]]
|name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|name_NTF=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|name_SOU=[[Southampton FC|Southampton]]
|name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]]
|name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]


|class_rules = 1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://resources.premierleague.com/premierleague/document/2021/08/12/0232d998-f26f-49d5-8a82-a78aaa0a7dd1/PL_Handbook_2021_22_DIGITAL_11.08.pdf|title=Premier League Handbook 2021/22|pages=105–107|publisher=Premier League|accessdate=14. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

|result1=CL |result2=CL |result3=CL |result4=CL |result5=ELGS |result18=R |result19=R |result20=R

|res_col_header=QR
|col_CL=green1  |text_CL=[[UEFA Liga prvaka]]
|col_ELGS=blue1 |text_ELGS=[[UEFA Evropska liga]]
|col_R=red1     |text_R=Ispadaju u [[Football League Championship|Championship]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{Tabele Premijer lige Engleske}}
[[Kategorija:Tabele Engleske nogometne lige|2022/2023.]]
{{Template reference list}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>eatvblyd9pjywes9v98y7dyhb8m730h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Manastir Danići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492576</id>
    <revision>
      <id>3428488</id>
      <parentid>3427563</parentid>
      <timestamp>2022-08-21T04:51:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2066" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Manastir Danići
| slika                       = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| reljef_karte                = 
| opis_karte                  = 
| geografska_širina           = 
| geografska_dužina           = 
| lokacija                    = [[Gacko]]
| religijska_pripadnost       = [[pravoslavlje]]
| država                      = [[Bosna i Hercegovina]]
| administracija              = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| funkcijski_status           = manastir
| vodstvo                     = [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]]
}}
'''Manastir Danići''' je manastir [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] koji se nalazi u naselju [[Danići]], kod [[Gacko|Gacka]]. Manastir je osnovan 2014.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eparhija-zahumskohercegovacka.com/?p=22920|title=Слава Манастира Светог Свештеномученика Петра Херцеговачког у Данићима {{!}} Епархија ЗХиП|language=sr-RS|access-date=2022-08-10}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Godine 2000. je u središtu sela Danići podignuta bogomolja u znak sjećanja na poginule u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Ratu u Bosni i Hercegovini]]. Hram nosi ime Svještenomučenika Petra Zimonjića, jedinog sveca sa prostora Gacka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.trebinje059.com/059/gacko-osvestenje-manastira-u-selu-danici-foto/|title=Gacko: Osveštenje manastira u selu Danići (foto) {{!}} Trebinje059.com|date=2019-04-06|website=web.archive.org|access-date=2022-08-10|archive-date=6. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406131605/https://www.trebinje059.com/059/gacko-osvestenje-manastira-u-selu-danici-foto/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Manastiri Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske]]
[[Kategorija:Vjerski objekti u Gacku]]</text>
      <sha1>axz9y1idicy6u6rcn78xo721wnfyh05</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492656</id>
    <revision>
      <id>3428423</id>
      <parentid>3428257</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T12:59:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7027" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj na sportskom takmičenju
| događaj            = 200 m delfin (žene)
| prvenstvo_dativ    = Evropskom prvenstvu u plivanju 2022.
| slika              = 
| opis               = 
| datumi             = 16. august (grupe i polufinala) &lt;br/&gt; 17. august (finale)
| takmičari          = 19
| države             = 12
| pobjeda_vrijednost = 2:06.81
| zlato              = [[Lana Pudar]]
| srebro             = [[Helena Rosendahl Bach]]
| bronza             = [[Ilaria Cusinato]]
| zlatoNOC           = BIH
| srebroNOC          = DEN
| bronzaNOC          = ITA
| pred               = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2020 – 200 m delfin (žene)|2020.]]
| sljedeće           = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024 – 200 m delfin (žene)|2024.]]
}}
{{EP u vodenim sportovima 2022.}}
{{Glavni|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.}}
Takmičenja u disciplini '''200 m delfin''' za žene na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu u plivanju 2022.]] održana su 16. i 17. augusta.&lt;ref&gt;[https://www.roma2022.eu/wp-content/uploads/2022/08/Timing-SWIMMING-elite-1.5.pdf Raspored]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------HEAT--------_51A1%201.0.pdf Startna lista]&lt;/ref&gt;

== Rekordi ==
Aktualni rekordi u ovoj disciplini prije početka takmičenja prikazani su u tabeli.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=65%
|-
| '''[[Svjetski rekordi u plivanju|Svjetski rekord]]''' || {{ZD|KIN}} [[Liu Zige]] || 2:01.81 || [[Jinan]] || 20. 10. 2009.
|-
| '''[[Evropski rekordi u plivanju|Evropski rekord]]''' || {{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] || 2:04.27 || [[Rim]] || 29. 7. 2009.
|-
| '''[[Rekordi evropskih prvenstava u plivanju|Rekord prvenstava]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Mireia Belmonte]] || 2:04.79 || [[Berlin]] || 24. 8. 2014.
|}

== Rezultati ==
=== Grupe ===
Kvalifikacije su počele 14. augusta u 09:23.&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------HEAT--------_74A%201.0.pdf Rezultati kvalifikacija]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; 
|-
! Plasman !! Grupa !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-bgcolor=ccffcc
| 1. || 1 || 4 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Helena Rosendahl Bach]] || 2:08.66 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 2. || 1 || 3 || align=left|{{ZD|VB}} [[Keanna MacInnes]] || 2:09.72 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 3. || 1 || 5 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Ilaria Cusinato]] || 2:09.75 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 4. || 3 || 4 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || 2:10.30 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 5. || 2 || 4 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 2:10.82 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 6. || 2 || 5 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Zsuzsanna Jakabos]] || 2:11.02 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 7. || 2 || 6 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonella Crispino]] || 2:11.15 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 8. || 2 || 3 || align=left|{{ZD|POR}} [[Ana Monteiro]] || 2:11.40 || KV
|-
| 9. || 3 || 6 || align=left|{{ZD|VB}} [[Holly Hibbott]] || 2:11.41 ||
|-bgcolor=ccffcc
| 10. || 1 || 2 || align=left|{{ZD|FIN}} [[Laura Lahtinen]] || 2:12.44 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 11. || 3 || 5 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] || 2:13.59 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 12. || 2 || 7 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Júlia Pujadas]] || 2:13.73 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 13. || 2 || 1 || align=left|{{ZD|AUT}} [[Anastasia Tichy]] || 2:14.00 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 14. || 3 || 8 || align=left|{{ZD|HRV}} [[Amina Kajtaz]] || 2:14.10 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 15. || 3 || 7 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Mireia Belmonte]] || 2:16.75 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 16. || 1 || 7 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Fanny Borer]] || 2:16.91 || KV
|-
| 17. || 2 || 2 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Aleksandra Knop]] || 2:17.74 || KV, {{abbr|POV|Povukla se}}
|-bgcolor=ccffcc
| 18. || 1 || 1 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Annina Grabher]] || 2:18.91 || KV
|-
| 19. || 3 || 1 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Tamara Schaad]] || 2:19.00 ||
|-
| rowspan=3| || 1 || 6 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Réka Nyirádi]] || colspan=2 rowspan=3|{{tooltip|NS|Nisu startale}}
|-
| 3 || 2 || align=left|{{ZD|IZR}} [[Lea Polonsky]]
|-
| 3 || 3 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Dalma Sebestyén]]
|}

=== Polufinala ===
Polufinala su počela u 19:26.&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------SFNL--------_74A%201.0.pdf Rezultati polufinala]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman !! Grupa !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-bgcolor=ccffcc
| 1. || 2 || 4 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Helena Rosendahl Bach]] || 2:08.48 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 2. || 1 || 4 || align=left|{{ZD|VB}} [[Keanna MacInnes]] || 2:08.90 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 3. || 1 || 5 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || 2:09.25 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 4. || 2 || 5 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Ilaria Cusinato]] || 2:09.30 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 5. || 2 || 3 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 2:10.11 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 6. || 1 || 3 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Zsuzsanna Jakabos]] || 2:10.77 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 7. || 2 || 6 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonella Crispino]] || 2:10.82 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 8. || 1 || 6 || align=left|{{ZD|POR}} [[Ana Monteiro]] || 2:10.85 || KV
|-
| 9. || 2 || 2 || align=left|{{ZD|FIN}} [[Laura Lahtinen]] || 2:11.41 ||
|-
| 10. || 2 || 7 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Júlia Pujadas]] || 2:12.49 ||
|-
| 11. || 1 || 1 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Mireia Belmonte]] || 2:14.01 ||
|-
| 12. || 2 || 1 || align=left|{{ZD|HRV}} [[Amina Kajtaz]] || 2:14.40 || '''[[Rekordi Hrvatske u plivanju|NR]]'''
|-
| 13. || 1 || 2 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] || 2:14.54 ||
|-
| 14. || 1 || 7 || align=left|{{ZD|AUT}} [[Anastasia Tichy]] || 2:14.59 ||
|-
| 15. || 2 || 8 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Fanny Borer]] || 2:14.90 ||
|-
| 16. || 1 || 8 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Annina Grabher]] || 2:16.92 ||
|}

=== Finale ===
Finale je održano 17. augusta u 18:16.&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL---------_73A2%201.0.pdf Rezultati finala]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-
| {{gold1}} || 2 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 2:06.81 || '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|-
| {{silver2}} || 4 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Helena Rosendahl Bach]] || 2:07.30 ||
|-
| {{bronze3}} || 6 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Ilaria Cusinato]] || 2:07.77 ||
|-
| 4. || 3 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || 2:08.47 ||
|-
| 5. || 7 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Zsuzsanna Jakabos]] || 2:09.03 ||
|-
| 6. || 5 || align=left|{{ZD|VB}} [[Keanna MacInnes]] || 2:09.59 ||
|-
| 7. || 8 || align=left|{{ZD|POR}} [[Ana Monteiro]] || 2:10.79 ||
|-
| 8. || 1 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonella Crispino]] || 2:10.97 ||
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|200 m delfin (žene)]]
[[Kategorija:200 m delfin (žene)]]</text>
      <sha1>30fvajhah3sf7of7vccxi6434v17asm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428424</id>
      <parentid>3428423</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T13:00:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7028" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj na sportskom takmičenju
| događaj            = 200 m delfin (žene)
| prvenstvo_dativ    = Evropskom prvenstvu u plivanju 2022.
| slika              = 
| opis               = 
| datumi             = 16. august (grupe i polufinala) &lt;br/&gt; 17. august (finale)
| takmičari          = 19
| države             = 12
| pobjeda_vrijednost = 2:06.81
| zlato              = [[Lana Pudar]]
| srebro             = [[Helena Rosendahl Bach]]
| bronza             = [[Ilaria Cusinato]]
| zlatoNOC           = BIH
| srebroNOC          = DEN
| bronzaNOC          = ITA
| pred               = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2020 – 200 m delfin (žene)|2020.]]
| sljedeće           = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024 – 200 m delfin (žene)|2024.]]
}}
{{EP u vodenim sportovima 2022.}}
{{Glavni|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.}}
Takmičenja u disciplini '''200 m delfin''' za žene na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu u plivanju 2022.]] održana su 16. i 17. augusta.&lt;ref&gt;[https://www.roma2022.eu/wp-content/uploads/2022/08/Timing-SWIMMING-elite-1.5.pdf Raspored]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------HEAT--------_51A1%201.0.pdf Startna lista]&lt;/ref&gt;

== Rekordi ==
Aktualni rekordi u ovoj disciplini prije početka takmičenja prikazani su u tabeli.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=65%
|-
| '''[[Svjetski rekordi u plivanju|Svjetski rekord]]''' || {{ZD|KIN}} [[Liu Zige]] || 2:01.81 || [[Jinan]] || 20. 10. 2009.
|-
| '''[[Evropski rekordi u plivanju|Evropski rekord]]''' || {{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] || 2:04.27 || [[Rim]] || 29. 7. 2009.
|-
| '''[[Rekordi evropskih prvenstava u plivanju|Rekord prvenstava]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Mireia Belmonte]] || 2:04.79 || [[Berlin]] || 24. 8. 2014.
|}

== Rezultati ==
=== Grupe ===
Kvalifikacije su počele 14. augusta u 09:23.&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------HEAT--------_74A%201.0.pdf Rezultati kvalifikacija]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; 
|-
! Plasman !! Grupa !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-bgcolor=ccffcc
| 1. || 1 || 4 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Helena Rosendahl Bach]] || 2:08.66 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 2. || 1 || 3 || align=left|{{ZD|VB}} [[Keanna MacInnes]] || 2:09.72 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 3. || 1 || 5 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Ilaria Cusinato]] || 2:09.75 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 4. || 3 || 4 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || 2:10.30 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 5. || 2 || 4 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 2:10.82 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 6. || 2 || 5 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Zsuzsanna Jakabos]] || 2:11.02 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 7. || 2 || 6 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonella Crispino]] || 2:11.15 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 8. || 2 || 3 || align=left|{{ZD|POR}} [[Ana Monteiro]] || 2:11.40 || KV
|-
| 9. || 3 || 6 || align=left|{{ZD|VB}} [[Holly Hibbott]] || 2:11.41 ||
|-bgcolor=ccffcc
| 10. || 1 || 2 || align=left|{{ZD|FIN}} [[Laura Lahtinen]] || 2:12.44 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 11. || 3 || 5 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] || 2:13.59 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 12. || 2 || 7 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Júlia Pujadas]] || 2:13.73 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 13. || 2 || 1 || align=left|{{ZD|AUT}} [[Anastasia Tichy]] || 2:14.00 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 14. || 3 || 8 || align=left|{{ZD|HRV}} [[Amina Kajtaz]] || 2:14.10 || KV, '''[[Rekordi Hrvatske u plivanju|NR]]'''
|-bgcolor=ccffcc
| 15. || 3 || 7 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Mireia Belmonte]] || 2:16.75 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 16. || 1 || 7 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Fanny Borer]] || 2:16.91 || KV
|-
| 17. || 2 || 2 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Aleksandra Knop]] || 2:17.74 || KV, {{abbr|POV|Povukla se}}
|-bgcolor=ccffcc
| 18. || 1 || 1 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Annina Grabher]] || 2:18.91 || KV
|-
| 19. || 3 || 1 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Tamara Schaad]] || 2:19.00 ||
|-
| rowspan=3| || 1 || 6 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Réka Nyirádi]] || colspan=2 rowspan=3|{{tooltip|NS|Nisu startale}}
|-
| 3 || 2 || align=left|{{ZD|IZR}} [[Lea Polonsky]]
|-
| 3 || 3 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Dalma Sebestyén]]
|}

=== Polufinala ===
Polufinala su počela u 19:26.&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------SFNL--------_74A%201.0.pdf Rezultati polufinala]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman !! Grupa !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-bgcolor=ccffcc
| 1. || 2 || 4 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Helena Rosendahl Bach]] || 2:08.48 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 2. || 1 || 4 || align=left|{{ZD|VB}} [[Keanna MacInnes]] || 2:08.90 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 3. || 1 || 5 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || 2:09.25 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 4. || 2 || 5 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Ilaria Cusinato]] || 2:09.30 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 5. || 2 || 3 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 2:10.11 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 6. || 1 || 3 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Zsuzsanna Jakabos]] || 2:10.77 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 7. || 2 || 6 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonella Crispino]] || 2:10.82 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 8. || 1 || 6 || align=left|{{ZD|POR}} [[Ana Monteiro]] || 2:10.85 || KV
|-
| 9. || 2 || 2 || align=left|{{ZD|FIN}} [[Laura Lahtinen]] || 2:11.41 ||
|-
| 10. || 2 || 7 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Júlia Pujadas]] || 2:12.49 ||
|-
| 11. || 1 || 1 || align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Mireia Belmonte]] || 2:14.01 ||
|-
| 12. || 2 || 1 || align=left|{{ZD|HRV}} [[Amina Kajtaz]] || 2:14.40 ||
|-
| 13. || 1 || 2 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Katinka Hosszú]] || 2:14.54 ||
|-
| 14. || 1 || 7 || align=left|{{ZD|AUT}} [[Anastasia Tichy]] || 2:14.59 ||
|-
| 15. || 2 || 8 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Fanny Borer]] || 2:14.90 ||
|-
| 16. || 1 || 8 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Annina Grabher]] || 2:16.92 ||
|}

=== Finale ===
Finale je održano 17. augusta u 18:16.&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL---------_73A2%201.0.pdf Rezultati finala]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-
| {{gold1}} || 2 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 2:06.81 || '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]'''
|-
| {{silver2}} || 4 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Helena Rosendahl Bach]] || 2:07.30 ||
|-
| {{bronze3}} || 6 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Ilaria Cusinato]] || 2:07.77 ||
|-
| 4. || 3 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || 2:08.47 ||
|-
| 5. || 7 || align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Zsuzsanna Jakabos]] || 2:09.03 ||
|-
| 6. || 5 || align=left|{{ZD|VB}} [[Keanna MacInnes]] || 2:09.59 ||
|-
| 7. || 8 || align=left|{{ZD|POR}} [[Ana Monteiro]] || 2:10.79 ||
|-
| 8. || 1 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Antonella Crispino]] || 2:10.97 ||
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|200 m delfin (žene)]]
[[Kategorija:200 m delfin (žene)]]</text>
      <sha1>hc522yyg56k7ctcingu08hlj018g8zh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492657</id>
    <revision>
      <id>3428426</id>
      <parentid>3428260</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T14:22:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Dobri moj [[Korisnik:Palapa|Palapa]], malo pazi pri prevođenju.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3616" xml:space="preserve">
'''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]] 2022.''' održano je u Rimu od 11. do 21. augusta 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www2.len.eu/?p=16006|title=Rome is chosen to host 2022Europeans|date=2. 12. 2019|website=len.eu|access-date=3. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Događaj se poklopio s [[Evropsko prvenstvo 2022.|Evropskim prvenstvom 2022]], ali neće zvanično biti njegov dio, za razliku od zajedničkog formata iz [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2018.|2018]], kada je održano u okviru prvog [[Evropsko prvenstvo 2018.|Evropskog prvenstva]].

== Raspored ==
Održano je ukupno 77 takmičenja za medalje u pet sportova. Datumi takmičenja po disciplinama su: &lt;ref name=&quot;calendar+venues&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.roma2022.eu/en/calendario-eventi/|title=Calendario|website=roma2022.eu|access-date=29 June 2022}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]''': 11–17. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]]''': 19-21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]''': 11-15. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]]''': 15–21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]]''': 18-20. augusta

{| class=&quot;wikitable&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; valign=&quot;center&quot; |●
| Finale
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;line-height:1.25em; text-align:center&quot;
!august
! 11
! 12
! 13
! 14
! 15
! 16
! 17
! 18
! 19
! 20
! 21
! Ukupno
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''5'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''9''' 
|
|
|
|
| '''43'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]] 
|
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| '''7'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3''' 
|
|
|
|
|
|
| '''12'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]] 
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| '''13'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]] 
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;3399ff&quot; |
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
|
| '''2'''
|-
! Ukupno
! 4
! 9
! 9
! 8
! 10
! 9
! 11
! 2
! 5
! 5
! 5
! 77
|-
! Sveukupno
! 4
! 13
! 22
! 30
! 40
! 49
! 60
! 62
! 67
! 72
! 77
! 77
|}

== Ukupna tabela medalja ==
''Nakon 60 od 77 događaja''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roma2022.microplustimingservices.com/indexRoma2022_web.php?s=TG9hZE92ZXJhbGxNZWRhbCgpOw==&amp;cat=&amp;page=&amp;spec=&amp;bat=&amp;td=undefined&amp;hg=&amp;descIT=&amp;descEN=&amp;descFR=&amp;curCatSel_M_F=&amp;sport=Swimming|title=Overall Medal Table|website=roma2022.eu|access-date=11. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;
{{Medals table|team}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{stub-sport}}

[[Kategorija:Sportski događaji u toku]]
[[Kategorija:Plivačka takmičenja]]</text>
      <sha1>mhb8ht32eh40nvqzrr27r63qyhi5a2l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428427</id>
      <parentid>3428426</parentid>
      <timestamp>2022-08-20T14:23:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3643" xml:space="preserve">{{U začetku}}
{{Tren sport}}
'''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]] 2022.''' održano je u Rimu od 11. do 21. augusta 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www2.len.eu/?p=16006|title=Rome is chosen to host 2022Europeans|date=2. 12. 2019|website=len.eu|access-date=3. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Događaj se poklopio s [[Evropsko prvenstvo 2022.|Evropskim prvenstvom 2022]], ali nije zvanično bio njegov dio, za razliku od zajedničkog formata iz [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2018.|2018]], kada je održano u okviru prvog [[Evropsko prvenstvo 2018.|Evropskog prvenstva]].

== Raspored ==
Održano je ukupno 77 takmičenja za medalje u pet sportova. Datumi takmičenja po disciplinama su: &lt;ref name=&quot;calendar+venues&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.roma2022.eu/en/calendario-eventi/|title=Calendario|website=roma2022.eu|access-date=29 June 2022}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]''': 11–17. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]]''': 19-21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]''': 11-15. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]]''': 15–21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]]''': 18-20. augusta

{| class=&quot;wikitable&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; valign=&quot;center&quot; |●
| Finale
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;line-height:1.25em; text-align:center&quot;
!august
! 11
! 12
! 13
! 14
! 15
! 16
! 17
! 18
! 19
! 20
! 21
! Ukupno
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''5'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''9''' 
|
|
|
|
| '''43'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]] 
|
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| '''7'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3''' 
|
|
|
|
|
|
| '''12'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]] 
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| '''13'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]] 
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;3399ff&quot; |
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
|
| '''2'''
|-
! Ukupno
! 4
! 9
! 9
! 8
! 10
! 9
! 11
! 2
! 5
! 5
! 5
! 77
|-
! Sveukupno
! 4
! 13
! 22
! 30
! 40
! 49
! 60
! 62
! 67
! 72
! 77
! 77
|}

== Ukupna tabela medalja ==
''Nakon 60 od 77 događaja''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roma2022.microplustimingservices.com/indexRoma2022_web.php?s=TG9hZE92ZXJhbGxNZWRhbCgpOw==&amp;cat=&amp;page=&amp;spec=&amp;bat=&amp;td=undefined&amp;hg=&amp;descIT=&amp;descEN=&amp;descFR=&amp;curCatSel_M_F=&amp;sport=Swimming|title=Overall Medal Table|website=roma2022.eu|access-date=11. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;
{{Medals table|team}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{stub-sport}}

[[Kategorija:Sportski događaji u toku]]
[[Kategorija:Plivačka takmičenja]]</text>
      <sha1>7q9qxw0pp68rw2piqdkdn1fhjo433m9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:EP u vodenim sportovima 2022.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>492667</id>
    <revision>
      <id>3428416</id>
      <timestamp>2022-08-20T12:02:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{sidebar games events | name = EP u vodenim sportovima 2022. | title = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.|Evropsko prvenstvo&lt;br/&gt;u vodenim sportovima 2022.]] | image = [[Image:Swimming pictogram.svg|50px]] | alignevents = right  | title1 = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]  | event1 = Solo | event1.1 = Obavezni | results1.1a = Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – obavezni program...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9533" xml:space="preserve">{{sidebar games events
| name = EP u vodenim sportovima 2022.
| title = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.|Evropsko prvenstvo&lt;br/&gt;u vodenim sportovima 2022.]]
| image = [[Image:Swimming pictogram.svg|50px]]
| alignevents = right

| title1 = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]

| event1 = Solo
| event1.1 = Obavezni
| results1.1a = [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – obavezni program (solo, muškarci)|muškarci]]
| results1.1b = [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – obavezni program (solo, žene)|žene]]
| event1.2 = Slobodni
| results1.2a = [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – slobodni program (solo, muškarci)|muškarci]]
| results1.2b = [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – slobodni program (solo, muškarci)|žene]]

| event2 = Duo
| event2.1 = Obavezni
| results2.1b = [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – obavezni program (duo, žene)|žene]]
| event2.2 = Obavezni
| results2.2 = [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – obavezni program (duo, mješovito)|mješovito]]
| event2.3 = Slobodni
| results2.3b = [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – slobodni program (duo, žene)|žene]]
| event2.4 = Slobodni
| results2.4 = [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – slobodni program (duo, mješovito)|mješovito]]

| event3 = Ekipno
| event3.1 = Obavezni
| results3.1b = [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – obavezni program (ekipno, žene)|žene]]
| event3.2 = Slobodni
| results3.2b = [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – slobodni program (ekipno, žene)|žene]]
| event3.3 = Kombinacija
| results3.3b = [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – slobodna kombinacija|žene]]
| event3.4 = Dizanja
| results3.4b = [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2022 – dizanja|žene]]

| title4 = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]]
| event4 = Pojedinačno
| event4.1 = 1 m
| results4.1a = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – daska 1 m (muškarci)|muškarci]]
| results4.1b = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – daska 1 m (žene)|žene]]
| event4.2 = 3 m
| results4.2a = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – daska 3 m (muškarci)|muškarci]]
| results4.2b = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – daska 3 m (žene)|žene]]
| event4.3 = 10 m
| results4.3a = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – toranj 10 m (muškarci)|muškarci]]
| results4.3b = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – toranj 10 m (žene)|žene]]
| event4.4 = 3 m i 10 m
| results4.4 = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – ekipno|mješoviti tim]]

| event5 = Sinhronizirano
| event5.1 = 3 m
| results5.1a = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – daska 3 m sinhronizirano (muškarci)|muškarci]]
| results5.1b = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – daska 3 m sinhronizirano (žene)|žene]]
| results5.2 = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – daska 3 m sinhronizirano (mješovito)|mješovito]]
| event5.3 = 10 m
| results5.3a = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – toranj 10 m sinhronizirano (muškarci)|muškarci]]
| results5.3b = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – toranj 10 m sinhronizirano (žene)|žene]]
| results5.4 = [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2022 – toranj 10 m sinhronizirano (mješovito)|mješovito]]

| title6 = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]]
| event6.1 = 20 m
| results6.1b = [[Evropsko prvenstvo u ekstremnim skokovima u vodu 2022 – žene|žene]]
| event6.2 = 27 m
| results6.2a = [[Evropsko prvenstvo u ekstremnim skokovima u vodu 2022 – muškarci|muškarci]]

| title7 = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]]
| event7.1 = 5 km
| results7.1a = [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2022 – 5 km (muškarci)|muškarci]]
| results7.1b = [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2022 – 5 km (žene)|žene]]
| event7.2 = 10 km
| results7.2a = [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2022 – 10 km (muškarci)|muškarci]]
| results7.2b = [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2022 – 10 km (žene)|žene]]
| event7.3 = 25 km
| results7.3a = [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2022 – 25 km (muškarci)|muškarci]]
| results7.3b = [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2022 – 25 km (žene)|žene]]
| event7.4 = Ekipno
| results7.4 = [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2022 – ekipno|ekipno]]

| title8 = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]
| event8 = Slobodno
| event8.1 = 50 m
| results8.1a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m slobodno (muškarci)|muškarci]]
| results8.1b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m slobodno (žene)|žene]]
| event8.2 = 100 m
| results8.2a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m slobodno (muškarci)|muškarci]]
| results8.2b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m slobodno (žene)|žene]]
| event8.3 = 200 m
| results8.3a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m slobodno (muškarci)|muškarci]]
| results8.3b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m slobodno (žene)|žene]]
| event8.4 = 400 m
| results8.4a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 400 m slobodno (muškarci)|muškarci]]
| results8.4b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 400 m slobodno (žene)|žene]]
| event8.5 = 800 m
| results8.5a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 800 m slobodno (muškarci)|muškarci]]
| results8.5b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 800 m slobodno (žene)|žene]]
| event8.6 = 1500 m
| results8.6a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 1500 m slobodno (muškarci)|muškarci]]
| results8.6b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 1500 m slobodno (žene)|žene]]

| event9 = Leđno
| event9.1 = 50 m
| results9.1a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m leđno (muškarci)|muškarci]]
| results9.1b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m leđno (žene)|žene]]
| event9.2 = 100 m
| results9.2a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m leđno (muškarci)|muškarci]]
| results9.2b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m leđno (žene)|žene]]
| event9.3 = 200 m
| results9.3a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m leđno (muškarci)|muškarci]]
| results9.3b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m leđno (žene)|žene]]

| event10 = Prsno
| event10.1 = 50 m
| results10.1a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m prsno (muškarci)|muškarci]]
| results10.1b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m prsno (žene)|žene]]
| event10.2 = 100 m
| results10.2a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m prsno (muškarci)|muškarci]]
| results10.2b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m prsno (žene)|žene]]
| event10.3 = 200 m
| results10.3a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m prsno (muškarci)|muškarci]]
| results10.3b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m prsno (žene)|žene]]

| event11 = Delfin
| event11.1 = 50 m
| results11.1a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (muškarci)|muškarci]]
| results11.1b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|žene]]
| event11.2 = 100 m
| results11.2a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (muškarci)|muškarci]]
| results11.2b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|žene]]
| event11.3 = 200 m
| results11.3a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (muškarci)|muškarci]]
| results11.3b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|žene]]

| event12 = Pojedinačno mješovito
| event12.2 = 200 m
| results12.2a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m mješovito (muškarci)|muškarci]]
| results12.2b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m mješovito (žene)|žene]]
| event12.3 = 400 m
| results12.3a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 400 m mješovito (muškarci)|muškarci]]
| results12.3b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 400 m mješovito (žene)|žene]]

| event13 = Štafete slobodno
| event13.1 = 4 &amp;times; 100 m
| results13.1a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 100 m slobodno (muškarci)|muškarci]]
| results13.1b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 100 m slobodno (žene)|žene]]
| results13.2  = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 100 m slobodno (mješovita štafeta)|mješovito]]
| event13.3 = 4 &amp;times; 200 m
| results13.3a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 200 m slobodno (muškarci)|muškarci]]
| results13.3b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 200 m slobodno|žene]]
| results13.4  = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 200 m slobodno (mješovita štafeta)|mješovito]]

| event14 = Štafete mješovito
| event14.1 = 4 &amp;times; 100 m
| results14.1a = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 100 m mješovito (muškarci)|muškarci]]
| results14.1b = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 100 m mješovito (žene)|žene]]
| results14.3  = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)|mješovito]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacijske kutije evropskih prvenstava u vodenim sportovima]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4zfqnv1u4du5xc85j560bu4bse020zp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srijem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492670</id>
    <redirect title="Srem" />
    <revision>
      <id>3428442</id>
      <timestamp>2022-08-20T17:28:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>AnToni premjestio je stranicu [[Srijem]] na [[Srem]] preko preusmjerenja: Nepotreno na Srijem! Ime je ime</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Srem]]</text>
      <sha1>ho883zv823u3uwjleq2bna7g0v8tlbo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Srijem</title>
    <ns>1</ns>
    <id>492671</id>
    <redirect title="Razgovor:Srem" />
    <revision>
      <id>3428444</id>
      <timestamp>2022-08-20T17:28:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>AnToni premjestio je stranicu [[Razgovor:Srijem]] na [[Razgovor:Srem]]: Nepotreno na Srijem! Ime je ime</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Srem]]</text>
      <sha1>d73bwioxq2zus933afgtqqsh99v8d5c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Puer07</title>
    <ns>3</ns>
    <id>492672</id>
    <revision>
      <id>3428481</id>
      <timestamp>2022-08-20T20:36:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vučjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492673</id>
    <redirect title="Njemački ovčar" />
    <revision>
      <id>3428492</id>
      <timestamp>2022-08-21T10:42:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Njemački ovčar]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Njemački ovčar]]</text>
      <sha1>bq6cfw5lr03hz1wk32o2omwx9fmhy4l</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>