Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.39.0-wmf.25 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Gadget Gadget talk Gadget definition Gadget definition talk Topic Orašje 0 1592 3428507 3398016 2022-08-21T13:39:27Z Krajiski 142014 Unešen vanjski link za granični prijelaz orašje wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Orašje | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Orašje | naselje_vrsta = Grad | slika = | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of Arms of Orasje.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Orašje.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Orašje u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|02|12.4|N|18|41|36.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Posavski kanton]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Marijan Oršolić<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Orašje |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/22/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |accessdate=6. 12. 2020}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]] | površina_naselja = 11.54 | površina_grada = 128.67 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 86 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 3614 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 19861 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 76 270 | pozivni_broj = (+387) 31 | matični_broj_naselja = 136000<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=24. 11. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11533 | veb-sajt = {{URL|https://www.orasje.ba/}} | fusnote = }} '''Orašje''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] na sjeveroistoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na rijeci [[Sava|Savi]]. Grad je 1991. brojao oko 3.400 stanovnika, a, općina je imala 28.367 stanovnika. [[Most Županja-Orašje]] preko Save spaja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Gradnja mosta je završena 1998. godine. Prijašnji most na identičnoj lokaciji je bio srušen od strane [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u 1991. godini zbog moguće agresije [[JNA]] i neodređenosti političkog vrha [[SDA]] po pitanju nezavisnosti. U međuvremenu, riječna [[skela]] je bila jedini način prelaska sa desne na lijevu stranu Save. U 1995. godini pripadnici Vojske Sjedinjenih Američkih Država (US Army) grade [[pontonski most]] s ciljem prevoženja osoblja i opreme preko Save do baze u [[Tuzla|Tuzli]]. == Historija == Orašje je nastalo u [[19. vijek]]u od prognanih muslimana iz Srbije nakon raspada Osmanlijskog carstva i progona Turaka koji naseljavaju u Bosnu i za njih se podižu dva nova naselja - Gornja i Donja Azizija, odnosno [[Bosanski Šamac]] i Orašje. Historija Orašja i okoline seže još od 13. vijeka kada je osnovano prvo naselje ''Terra Tolis'' na području današnje Tolise hrvatskim stanovništvom. Hrvatska sela oko Orašja su godinama imala kmetovski status pogotovo u doba turske vladavine kada je Trgovište preimenovano su u Donju Mahalu. == Geografija == [[Datoteka:Općina Orašje.svg|mini|desno|285px|Geografski položaj općine Orašje.]] Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]]) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja. Hladne zime s puno [[snijeg]]a i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Orašja|Spisak naseljenih mjesta u gradu Orašju}} Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: [[Čović Polje]], [[Donji Žabar]] i [[Lončari]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Lepnica]], [[Jenjić]] i [[Oštra Luka]]. Od ovog područja formirana je općina [[Donji Žabar]]. === Nacionalni sastav stanovništva – grad Orašje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Orašje | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11533 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 81/2) |work=fzs.ba |accessdate= 23. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 23. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 23. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 19861 | g2013_bosnjaci = 2015 | g2013_srbi = 157 | g2013_hrvati = 17345 | g2013_bosanci = 56 | g2013_romi = 2 | g2013_muslimani = 37 | g2013_bosanciihercegovci = 19 | g2013_albanci = 28 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_ukrajinci = 5 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_turci = 1 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 100 | g2013_nepoznato = 26 | g1991_ukupno = 28367 | g1991_muslimani = 1893 | g1991_srbi = 4235 | g1991_hrvati = 21308 | g1991_jugosloveni = 626 | g1981_ukupno = 27806 | g1981_muslimani = 1548 | g1981_srbi = 4151 | g1981_hrvati = 20705 | g1981_jugosloveni = 1153 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 18 | g1981_albanci = 42 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 12 | g1971_ukupno = 25740 | g1971_muslimani = 1867 | g1971_srbi = 4266 | g1971_hrvati = 19354 | g1971_jugosloveni = 131 | g1971_slovenci = 2 | g1971_crnogorci = 15 | g1971_albanci = 34 | g1971_madari = 2 | g1971_romi = 5 | g1971_makedonci = 2 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Orašje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Orašje | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 136000 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="FZS">{{Cite web| url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/04/Knjiga2.zip |title=KNJIGA 2 – ETNIČKANACIONALNA PRIPADNOST,VJEROISPOVJEST, MATERNJI JEZIK |accessdate= 21. 12. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g2013_ukupno = 3614 | g2013_bosnjaci = 1974 | g2013_srbi = 42 | g2013_hrvati = 1350 | g2013_bosanci = 51 | g2013_romi = 2 | g2013_muslimani = 32 | g2013_bosanciihercegovci = 18 | g2013_albanci = 27 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 84 | g2013_nepoznato = 7 | g1991_ukupno = 3907 | g1991_muslimani = 1843 | g1991_srbi = 875 | g1991_hrvati = 591 | g1991_jugosloveni = 470 | g1981_ukupno = 3420 | g1981_muslimani = 1503 | g1981_srbi = 662 | g1981_hrvati = 426 | g1981_jugosloveni = 761 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 10 | g1981_albanci = 29 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 2787 | g1971_muslimani = 1840 | g1971_srbi = 442 | g1971_hrvati = 333 | g1971_jugosloveni = 92 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 14 | g1971_albanci = 34 | g1971_madari = 2 | g1971_romi = 5 }} == Kultura == "Dani općine Orašje" održavaju se krajem oktobra svake godine. 2005. godine, od 19. do 24. oktobra u gradu i okolnim mjestima program uključuje izložbe, [[predstava|predstave]], [[nogomet]]ne turnire, [[folklor]] i mnoge druge aktivnosti. U Orašju se održava godišnja [[motorijada]] "Internacionalni susret motorista", sa područja [[Posavina|Posavine]] i drugih dijelova [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Slovenija|Slovenije]]. Motorijada se održava svake godine prvog vikenda u mjesecu maju. U Orašju je osnovana "Filmsko pozorišno udruženje Lipa", koja okuplja amaterske glumce. Do sada su izveli dvije predstave od kojih je posljednja u saradnji s "Pozorišnom grupom Jozo Ivakić" iz [[Vinkovci|Vinkovaca]]. Svake godine u jesen u Orašju se održava tradicionalna manifestacija "Dani hrvatskog filma". Na ovoj manifestaciji se prikazuju filmovi s Pulskog festivala. Ponekad se u okviru manifestacije prikazuje i jedan bosanskohercegovački film. Manifestaciju su organizovali [[Ivo Gregurević]], porijeklom iz Donje Mahale kod Orašja i Iljo Benković, predsjednik FKU Lipa Orašje. === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Orašje se nalazi sljedeći spomenik: * [[Samostan u Tolisi|Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i franjevački samostan u Tolisi]], zajedno sa pokretnom imovinom (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=10 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Orašje) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate=12. 1. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Privreda == Grad je sjedište sljedećih nositelja razvitka: *Mehanika d.d. Orašje (metaloprerađivačka djelatnost) tvornica traktorskih kabina *Bosanac d.d. Orašje (proizvodnja i prerada [[duhan]]a) *Posavina Koka d.o.o. Orašje *Mix d.o.o. Orašje (proizvodnja stočne hrane) == Školstvo == U gradu se nalazi jedna osnovna škola, jedna srednja škola, kao i vrtić za predškolsko obrazovanje: *Osnovna škola "Orašje" - ~600 učenika, ~30 nastavnika *Srednjoškolski centar "Fra Martin Nedić" - ~750 učenika, ~35 nastavnika *Vrtić "Pčelica" == Zdravlje == U gradu su kantonalna bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" sa ukupno oko 150 zaposlenih. U bolnici postoje sljedeće usluge: [[pedijatrija]], [[ginekologija]], odjel za zaštitu zdravlja zaposlenih osoba, higijenska epidemiologija, [[hitna pomoć]], stomatološki odjel, [[mikrobiologija]] i [[biohemija]] interni odjel te [[hirurgija]]. U Domu zdravlja nalaze se [[neuro-psihijatrija]], [[ginekologija]], [[pedijatrija]], [[interna medicina]], [[oftalmologija]], [[psihologija]] i stomatološki odjel. == Mediji == "Hrvatski Radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine. "Posavski Glasnik" su bile lokalne dvosedmične novine, koje su pokrivale područje cijelog [[Posavski kanton|Posavskog kantona]]. U Orašju je instaliran i Informativno-tehnički centar Federalne televizije. == Zanimljivosti == * Tokom 2005. i 2006. godine u Orašju se snimao dio filma "[[Put lubenica]]" hrvatskog režisera [[Branko Schmidt|Branka Schmidta]]. U filmu glume [[Armin Omerović]] i Ivo Gregurović, obojica rođeni u Orašju. * Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri savremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini. * Općina Orašje je tokom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] ([[USAID]]) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinansiranja sa USAID-m i njenim podizvođačima, u prvom redu PADCO-m, između ostalih projekata i Projekt Šalter sale "SVE NA JEDNOM MJESTU". == Sport == *[[NK "Orašje"]] * NK "Hajduk" == Poznate ličnosti == *[[Vedran Živković]] *[[Ivo Gregurević]] *[[Mato Neratljak]] *[[Marko Topić]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Orašje}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.orasje.ba Zvanični sajt grada Orašja] * [https://krajiski.ba/kamere-orasje-zupanja/ Granični prijelaz Orašje kamere] {{Sava}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Posavski kanton}} {{Grad Orašje}} [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Posavskom kantonu]] [[Kategorija:Orašje|*]] gkntg1wp99akfbwkqw5q9z9hkjk84sw 3428510 3428507 2022-08-21T13:43:05Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Krajiski|Krajiski]] ([[User talk:Krajiski|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Semso98|Semso98]] wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Orašje | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Orašje | naselje_vrsta = Grad | slika = | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of Arms of Orasje.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Orašje.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Orašje u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|02|12.4|N|18|41|36.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Posavski kanton]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Marijan Oršolić<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Orašje |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/22/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |accessdate=6. 12. 2020}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]] | površina_naselja = 11.54 | površina_grada = 128.67 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 86 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 3614 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 19861 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 76 270 | pozivni_broj = (+387) 31 | matični_broj_naselja = 136000<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=24. 11. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11533 | veb-sajt = {{URL|https://www.orasje.ba/}} | fusnote = }} '''Orašje''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] na sjeveroistoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na rijeci [[Sava|Savi]]. Grad je 1991. brojao oko 3.400 stanovnika, a, općina je imala 28.367 stanovnika. [[Most Županja-Orašje]] preko Save spaja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Gradnja mosta je završena 1998. godine. Prijašnji most na identičnoj lokaciji je bio srušen od strane [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u 1991. godini zbog moguće agresije [[JNA]] i neodređenosti političkog vrha [[SDA]] po pitanju nezavisnosti. U međuvremenu, riječna [[skela]] je bila jedini način prelaska sa desne na lijevu stranu Save. U 1995. godini pripadnici Vojske Sjedinjenih Američkih Država (US Army) grade [[pontonski most]] s ciljem prevoženja osoblja i opreme preko Save do baze u [[Tuzla|Tuzli]]. == Historija == Orašje je nastalo u [[19. vijek]]u od prognanih muslimana iz Srbije nakon raspada Osmanlijskog carstva i progona Turaka koji naseljavaju u Bosnu i za njih se podižu dva nova naselja - Gornja i Donja Azizija, odnosno [[Bosanski Šamac]] i Orašje. Historija Orašja i okoline seže još od 13. vijeka kada je osnovano prvo naselje ''Terra Tolis'' na području današnje Tolise hrvatskim stanovništvom. Hrvatska sela oko Orašja su godinama imala kmetovski status pogotovo u doba turske vladavine kada je Trgovište preimenovano su u Donju Mahalu. == Geografija == [[Datoteka:Općina Orašje.svg|mini|desno|285px|Geografski položaj općine Orašje.]] Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]]) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja. Hladne zime s puno [[snijeg]]a i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Orašja|Spisak naseljenih mjesta u gradu Orašju}} Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: [[Čović Polje]], [[Donji Žabar]] i [[Lončari]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Lepnica]], [[Jenjić]] i [[Oštra Luka]]. Od ovog područja formirana je općina [[Donji Žabar]]. === Nacionalni sastav stanovništva – grad Orašje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Orašje | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11533 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 81/2) |work=fzs.ba |accessdate= 23. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 23. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 23. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 19861 | g2013_bosnjaci = 2015 | g2013_srbi = 157 | g2013_hrvati = 17345 | g2013_bosanci = 56 | g2013_romi = 2 | g2013_muslimani = 37 | g2013_bosanciihercegovci = 19 | g2013_albanci = 28 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_ukrajinci = 5 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_turci = 1 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 100 | g2013_nepoznato = 26 | g1991_ukupno = 28367 | g1991_muslimani = 1893 | g1991_srbi = 4235 | g1991_hrvati = 21308 | g1991_jugosloveni = 626 | g1981_ukupno = 27806 | g1981_muslimani = 1548 | g1981_srbi = 4151 | g1981_hrvati = 20705 | g1981_jugosloveni = 1153 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 18 | g1981_albanci = 42 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 12 | g1971_ukupno = 25740 | g1971_muslimani = 1867 | g1971_srbi = 4266 | g1971_hrvati = 19354 | g1971_jugosloveni = 131 | g1971_slovenci = 2 | g1971_crnogorci = 15 | g1971_albanci = 34 | g1971_madari = 2 | g1971_romi = 5 | g1971_makedonci = 2 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Orašje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Orašje | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 136000 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="FZS">{{Cite web| url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/04/Knjiga2.zip |title=KNJIGA 2 – ETNIČKANACIONALNA PRIPADNOST,VJEROISPOVJEST, MATERNJI JEZIK |accessdate= 21. 12. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g2013_ukupno = 3614 | g2013_bosnjaci = 1974 | g2013_srbi = 42 | g2013_hrvati = 1350 | g2013_bosanci = 51 | g2013_romi = 2 | g2013_muslimani = 32 | g2013_bosanciihercegovci = 18 | g2013_albanci = 27 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 84 | g2013_nepoznato = 7 | g1991_ukupno = 3907 | g1991_muslimani = 1843 | g1991_srbi = 875 | g1991_hrvati = 591 | g1991_jugosloveni = 470 | g1981_ukupno = 3420 | g1981_muslimani = 1503 | g1981_srbi = 662 | g1981_hrvati = 426 | g1981_jugosloveni = 761 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 10 | g1981_albanci = 29 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 2787 | g1971_muslimani = 1840 | g1971_srbi = 442 | g1971_hrvati = 333 | g1971_jugosloveni = 92 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 14 | g1971_albanci = 34 | g1971_madari = 2 | g1971_romi = 5 }} == Kultura == "Dani općine Orašje" održavaju se krajem oktobra svake godine. 2005. godine, od 19. do 24. oktobra u gradu i okolnim mjestima program uključuje izložbe, [[predstava|predstave]], [[nogomet]]ne turnire, [[folklor]] i mnoge druge aktivnosti. U Orašju se održava godišnja [[motorijada]] "Internacionalni susret motorista", sa područja [[Posavina|Posavine]] i drugih dijelova [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Slovenija|Slovenije]]. Motorijada se održava svake godine prvog vikenda u mjesecu maju. U Orašju je osnovana "Filmsko pozorišno udruženje Lipa", koja okuplja amaterske glumce. Do sada su izveli dvije predstave od kojih je posljednja u saradnji s "Pozorišnom grupom Jozo Ivakić" iz [[Vinkovci|Vinkovaca]]. Svake godine u jesen u Orašju se održava tradicionalna manifestacija "Dani hrvatskog filma". Na ovoj manifestaciji se prikazuju filmovi s Pulskog festivala. Ponekad se u okviru manifestacije prikazuje i jedan bosanskohercegovački film. Manifestaciju su organizovali [[Ivo Gregurević]], porijeklom iz Donje Mahale kod Orašja i Iljo Benković, predsjednik FKU Lipa Orašje. === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Orašje se nalazi sljedeći spomenik: * [[Samostan u Tolisi|Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i franjevački samostan u Tolisi]], zajedno sa pokretnom imovinom (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=10 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Orašje) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate=12. 1. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Privreda == Grad je sjedište sljedećih nositelja razvitka: *Mehanika d.d. Orašje (metaloprerađivačka djelatnost) tvornica traktorskih kabina *Bosanac d.d. Orašje (proizvodnja i prerada [[duhan]]a) *Posavina Koka d.o.o. Orašje *Mix d.o.o. Orašje (proizvodnja stočne hrane) == Školstvo == U gradu se nalazi jedna osnovna škola, jedna srednja škola, kao i vrtić za predškolsko obrazovanje: *Osnovna škola "Orašje" - ~600 učenika, ~30 nastavnika *Srednjoškolski centar "Fra Martin Nedić" - ~750 učenika, ~35 nastavnika *Vrtić "Pčelica" == Zdravlje == U gradu su kantonalna bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" sa ukupno oko 150 zaposlenih. U bolnici postoje sljedeće usluge: [[pedijatrija]], [[ginekologija]], odjel za zaštitu zdravlja zaposlenih osoba, higijenska epidemiologija, [[hitna pomoć]], stomatološki odjel, [[mikrobiologija]] i [[biohemija]] interni odjel te [[hirurgija]]. U Domu zdravlja nalaze se [[neuro-psihijatrija]], [[ginekologija]], [[pedijatrija]], [[interna medicina]], [[oftalmologija]], [[psihologija]] i stomatološki odjel. == Mediji == "Hrvatski Radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine. "Posavski Glasnik" su bile lokalne dvosedmične novine, koje su pokrivale područje cijelog [[Posavski kanton|Posavskog kantona]]. U Orašju je instaliran i Informativno-tehnički centar Federalne televizije. == Zanimljivosti == * Tokom 2005. i 2006. godine u Orašju se snimao dio filma "[[Put lubenica]]" hrvatskog režisera [[Branko Schmidt|Branka Schmidta]]. U filmu glume [[Armin Omerović]] i Ivo Gregurović, obojica rođeni u Orašju. * Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri savremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini. * Općina Orašje je tokom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] ([[USAID]]) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinansiranja sa USAID-m i njenim podizvođačima, u prvom redu PADCO-m, između ostalih projekata i Projekt Šalter sale "SVE NA JEDNOM MJESTU". == Sport == *[[NK "Orašje"]] * NK "Hajduk" == Poznate ličnosti == *[[Vedran Živković]] *[[Ivo Gregurević]] *[[Mato Neratljak]] *[[Marko Topić]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Orašje}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.orasje.ba Zvanični sajt grada Orašja] {{Sava}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Posavski kanton}} {{Grad Orašje}} [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Posavskom kantonu]] [[Kategorija:Orašje|*]] ppn93c0yyjkvuugesy1xoqt0v9nco2u Velika Kladuša 0 2746 3428499 3278958 2022-08-21T12:52:55Z Krajiski 142014 Unešen vanjski link za granični prijelaz Maljevac wikitext text/x-wiki {{Standardi}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Velika Kladuša | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Velika Kladuša | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Velika Kladusa, Bosnia-Herzegovina, Castle.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Stari grad u Velikoj Kladuši | slika_zastava = Flag of Velika Kladusa.png | zastava_alt = | slika_grb = Velika Kladuša grb.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Velika Kladuša.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|11|N|15|48|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = [[Fikret Abdić]]<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/1/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za Načelnika za općinu Velika Kladuša |work=izbori.ba |accessdate= 14. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS]] | površina_naselja = 2.17 | površina_općine = 331.73 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 4520 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 40419 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 77 230 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 157309<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=24. 11. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11118 | veb-sajt = {{URL|http://velikakladusa.gov.ba/}} | fusnote = }} '''Velika Kladuša''' je [[naseljeno mjesto]] i središte općine na krajnjem sjeverozapadu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. S južne strane graniči sa općinama [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] [[Bužim]] i [[Cazin]], a sa zapada, sjevera i istoka Republikom [[Hrvatska|Hrvatskom]], odnosno općinama [[Cetingrad]], [[Vojnić]], [[Topusko]], [[Glina (Hrvatska)|Glina]] i [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]]. U općini je 1991. živjelo 52.908 stanovnika, dok teritorija općine iznosi 331,55&nbsp;km<sup>2</sup>, što velikokladušku općinu uvrštava u najgušće naseljene prostore Bosne i Hercegovine. Administrativno je teritorij općine podijeljen na 14 mjesnih zajednica. Geoprometni položaj Velika Kladuša je veoma značajan za njeno stanovništvo, za Unsko-sanski kanton i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Njenim teritorijem prolazi [[Magistralni put M4.2]], koji je povezan sa središtem Kantona na jugu, a na sjeveru sa privrednim središtima u Hrvatskoj. Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih činilaca u razvoju općine s obzirom na geografski položaj, klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike. Od ukupne površine zemljišta najveći procenat predstavlja poljoprivredno zemljište - 22.375 hektara ili 67,48 % ukupne teritorije. Ranih 1980-tih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći privredni procvat u historiji svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni privredni razvoj općine, jer su praktično na području svake mjesne zajednice izgrađeni privredni kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata "[[Agrokomerc]]" d.d. sa respektabilnom biološkom, poljoprivrednom i prerađivačkom proizvodnjom. Prepoznatljivosti Velike Kladuše svakako su doprinijeli i "[[Saniteks]]" d.d. u tekstilnoj industriji i "Grupex" d.d. u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija. Do sada izvršenim geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina. Od nemetalnih mineralnih sirovina značajnija su nalazište barita (intenzivna eksploatacija od 1948. godine), krečnjaka i dolomita. Metalne mineralne sirovine su nedovoljno istražene i eksplatisane na području općine, iako se procjenjuje da se ležišta mangana na ovom području mogu svrstati među najveća u Evropi.{{Izvor}} Za privredu općine nisu zanemarljiva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo područje obiluje: tekuće i termalne vode, 9.057 hektara šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta kitnjaka i pitomog kestena. == Historija == === Srednji vijek === Velika Kladuša, (Кладуша, Cladussa; ranije Donja Kladuša, za razliku od Male Kladuše koja je bila Gornja Kladuša) [[tvrđava]] na uzvišenju iznad desne obale rijeke [[Graborska|Graborske]], pritoke [[Kladušnica|Kladušnice]]. Kladuša se prvi put spominje 1280. Na osnovu arheoloških istraživanja utvrđeno je postojanje okrugle branič kule, kružnog gornjeg gradski zida i bunara-cisterne u srednjem vijeku. Tvrđava pripada knezovima [[Babonići-Blagajski|Babonićima-Blagajskim]]. Od 1314. pripada [[Radoslav Blagajski|Radoslavu Blagajskom]]. Knez [[Šimun Kladuški]], sin [[Juraj Kladuški|Jurja Kladuškog]] (1433.) bio je suprug [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše Hercegovića]] i unuke [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] (кнз Шимуњ Кладушки и госпоja Доротиja кћи кнза Баљше херцеговића; done Dorathee filie Balse olim filii ducis Cheruoie et consortis Simonis filii Georgii de Cladusa). Malkoč-beg je spalio Kladušu 1558. i poslije toga ona je bila pusta pola stoljeća. [[Osmanlije]] zauzimaju Kladušu 1633. Dograđuju grad i opasuju bedemima. Kladuša tada pripada Ostrožačkoj kapetaniji. Prema izvještaju Krste Frankopana Tržačkog iz 1641. ovdje je živio harambaša [[Mujo Hrnjica]] sa braćom i četovođa [[Mustafa Kozličić]] o kojima pjevaju narodne pjesme. Posadu u gradu do 1790. činilo je 120 vojnika. Poslije pada Cetine tu se preseljava i cetinska posada sa 72 vojnika. Posljednji [[dizdar]] u Kladuši bio je [[Huseinaga Alagić]] čiji su preci preko 150 godina obnašali funkciju dizdara. Grad je 1833. imao svega 5 topova. Oktobra 1835. pod Kladušom je ostrožački kapetan [[Muratbeg Beširović]] izgubio bitku od karlovačkog generala. U Kladuši je pružen posljednji otpor austrougarskoj okupaciji 1878. Po popisu 1879. ima 277 kuća sa 1.733 stanovnika, a 1910. ima 516 kuća sa 2.157 stanovnika (većina muslimani). === Rat u BiH === {{Kontroverzno}} {{Neutralnost}} Dana 29. septembra 1993, [[Fikret Abdić]] preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši i uspostavio tzv. [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]] po ugledu na tzv. Srpske autonomne oblasti (SAO) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini iz 1991. U dogovoru sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] i [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], kojima je u tom trenutku odgovarao unutarbošnjački sukob{{Izvor}}. Čin proglašenja pokrajine je bio neustavnan i protivzakonit čin, koji se suprotstavljao Ustavu Republike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Zbog kršenja ustavnog poretka RBiH je izbačen iz [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. S druge strane, Abdićev ratni privredni model bio je vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je njemačku marku. Sklopio je sporazume s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Mate Boban|Matom Bobanom]], kao dio prethodnog dogovora sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom. U Zagrebu je 21. oktobra 1993. godine, u prisustvu Franje Tuđmana, Fikret Abdić potpisao sa [[Mate Boban|Matom Bobanom]] "Zajedničku izjavu". Tim dokumentom oni su dijelili BiH po osobnim nahođenjima. Mate Boban je poslije izjavio da su se jedinice [[HVO]]-a bihaćkog okruga pridružile snagama Narodne odbrane. Dan kasnije, dana 22. oktobra 1993, poslije potpisivanja sporazuma sa Bobanom, Fikret Abdić je otputovao u [[Beograd]] i sa [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], u prisustvu [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], potpisao Deklaraciju koja obje strane obavezuje na mir. Kao potvrda ovih dogovora i nastavak uspješne saradnje, uslijedio je 7. novembra [[1993]]. godine sastanak predsjednika vlada triju paradržava u Velikoj Kladuši: [[Jadranko Prlić]], [[Vladimir Lukić]] i [[Zlatko Jušić]]. Od hrvatskih vlasti dobio je status povlaštenog partnera i pravo na upotrebu bescarinske zone u [[Rijeka (grad)|Rijeci]]. Robni promet s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i inostranstvom obavljao je po odobrenju hrvatskih vlasti preko zagrebačke tvrtke "Voće". === Ratni zločini === U ovo vrijeme Abdić otvara logore za Bošnjake protivnike autonomije, lojalne Republici Bosni i Hercegovini. [[Narodna odbrana Zapadne Bosne|Narodnu odbranu Zapadne Bosne]] organizuju srbijanske tajne službe i državna bezbjednost.{{Izvor}} Na suđenju Slobodanu Miloševiću, nakon objavljivanja snimka na kojem "Škorpioni" ubijaju svezane dječake i mladiće, objavljen je i snimak na kojem se jasno vidi srbijanska umiješanost u komandovanje paravojnim jedinicama Narodne odbrane, koju predvode najozloglašeniji srpski zločinci. Narodna odbrana Zapadne Bosne pod mentorstvom [[Srbija|Srbije]] u vidu zloglasne jedinice "[[Škorpioni]]" je počinila zločine nad Bošnjacima koji su bili vjerni Bosni i Hercegovini. Zbog tih zločina Fikret Abdić je proglašen krivim i dobija najveću moguću zatvorsku kaznu u Hrvatskoj pred sudom u [[Karlovac|Karlovcu]], koja je potvrđena i pred Vrhovnim sudom Hrvatske, te nakon žalbe ponovo potvrđena s jedinstvenom i konačnom kaznom od 15 godina zatvora. ==== Operacija "Pauk" ==== {{Glavni|Operacija Pauk}} Narodna odbrana Zapadne Bosne učestvuje u saradnji sa srbijanskom specijalnom jedinicom "Škorpioni" u operaciji koja je imala kodno ime "Pauk", i bila je vezana za područje [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]]. Za borbu protiv [[Armija RBiH|Armije RBiH]] u Bihaću, Narodnoj odbrani je sa okupiranih srpskih teritorija stizala značajna pomoć u oružju, municiji, nafti i ostalim strateškim sirovinama, ali i u ljudstvu. Koliko je za Srbiju bilo značajno uspostavljanje Abdićeve državice vidi se po tome što je na području RSK, uz samu granicu sa APZB (preko rijeke Une), u selu Šamarice bio oformljen poseban štab za podršku Abdiću. Načelnik tog štaba bio je [[Jovica Stanišić]], zamjenik je bio Frenki, ali je sa njima bio i general srpske vojske Krajine [[Mile Novaković]]. Pomoć Fikretu Abdiću su obezbjeđivali Simatović i Stanišić dovlačeći potrebnu robu za rat, od Arkanovih "Tigrova", preko "Pantera" Ljubiše Savića Mauzera, do "Škorpiona". ==== Logori ==== Po nalogu Fikreta Abdića otvaraju se logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH. U [[Logor Drmeljevo|Drmeljevu]] je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara 1995, piše da je u "vojnom zatvoru [[Logor Miljkovići|Miljkovići]] 1.567 zatvorenika". Logore u Kladuši je obišao i [[Tadeusz Mazowiecki]], specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu Abdiću upozoravajući ga da se ljudi drže bespravno, da su uslovi loši, da su im ugrožena sva prava (premlaćivanje i zlostavljanje itd.), na što Fikret Abdić nije reagovao. === Slom autonomije === Sporazum o Federaciji BiH i savezništvu [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]] doveli su Abdićevu ideju o stvaranju SAP Zapadne Bosne u krizu. Kada su jedinice Petog korpusa Armije BiH, pod komandom generala [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]], sredinom augusta 1994. umarširale u Veliku Kladušu Fikret Abdić prelazi u Hrvatsku. Ipak Abdić se nakratko vratio i uz pomoć Martićevih srpskih pobunjenika preuzeo Veliku Kladušu, nakon čega je proglasio tzv. Republiku Zapadnu Bosnu. Nakon akcije "Oluja" hrvatske vojske 1995, kada se ruši srpska paradržava u Hrvatskoj, Armija BiH istovremeno potiskuje Abdića iz Cazinske krajine. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Velike Kladuše|Spisak naseljenih mjesta u općini Velika Kladuša}} === Općina Velika Kladuša === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Velika Kladuša | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11118 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 115/116) |work=fzs.ba |accessdate= 28. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 28. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 28. 11. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |accessdate= 11. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 40419 | g2013_bosnjaci = 32561 | g2013_srbi = 146 | g2013_hrvati = 636 | g2013_bosanci = 4781 | g2013_romi = 3 | g2013_muslimani = 1366 | g2013_bosanciihercegovci = 111 | g2013_albanci = 26 | g2013_jugosloveni = 13 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 598 | g2013_nepoznato = 71 | g1991_ukupno = 52908 | g1991_muslimani = 48305 | g1991_srbi = 2266 | g1991_hrvati = 740 | g1991_jugosloveni = 993 | g1981_ukupno = 45520 | g1981_muslimani = 40238 | g1981_srbi = 2456 | g1981_hrvati = 701 | g1981_jugosloveni = 1918 | g1981_slovenci = 10 | g1981_crnogorci = 37 | g1981_albanci = 16 | g1981_madjari = 1 | g1981_makedonci = 5 | g1971_ukupno = 36079 | g1971_muslimani = 32110 | g1971_srbi = 2845 | g1971_hrvati = 742 | g1971_jugosloveni = 191 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 21 | g1971_albanci = 25 | g1971_makedonci = 3 | g1961_ukupno = 29267 | g1961_muslimani = 23585 | g1961_srbi = 4489 | g1961_hrvati = 870 | g1961_jugosloveni = 250 | g1961_slovenci = 10 | g1961_crnogorci = 16 | g1961_albanci = 10 | g1961_madari = 2 | g1961_makedonci = 3 }} === Naseljeno mjesto Velika Kladuša === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Velika Kladuša | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 157309 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 4520 | g2013_bosnjaci = 3412 | g2013_srbi = 39 | g2013_hrvati = 140 | g2013_bosanci = 580 | g2013_muslimani = 163 | g2013_bosanciihercegovci = 42 | g2013_albanci = 22 | g2013_jugosloveni = 6 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 95 | g2013_nepoznato = 5 | g1991_ukupno = 6902 | g1991_muslimani = 5391 | g1991_srbi = 540 | g1991_hrvati = 186 | g1991_jugosloveni = 586 | g1981_ukupno = 5206 | g1981_muslimani = 3823 | g1981_srbi = 515 | g1981_hrvati = 202 | g1981_jugosloveni = 598 | g1981_slovenci = 4 | g1981_crnogorci = 6 | g1981_albanci = 12 | g1981_makedonci = 2 | g1971_ukupno = 2831 | g1971_muslimani = 2343 | g1971_srbi = 226 | g1971_hrvati = 131 | g1971_jugosloveni = 68 | g1971_slovenci = 3 | g1971_crnogorci = 2 | g1971_albanci = 20 | g1961_ukupno = 1034 | g1961_muslimani = 659 | g1961_srbi = 235 | g1961_hrvati = 117 | g1961_jugosloveni = 11 | g1961_crnogorci = 3 | g1961_albanci = 5 | g1961_makedonci = 3 }} U periodu 25-28. aprila 1973. velikokladušku Osnovnu školu "Ibrahim Mržljak", od 3. do 8. razreda, pohađalo je 720-730 učenika. Te godine ova škola nije mogla primiti svu prispjelu djecu za upis u prvi razred, zbog nedostatka učioničkog prostora.<ref name=Hadžiselimović>{{cite journal |author=Hadžiselimović R.|year=1981|title= Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)|journal=Collegium Antropologicum |volume=5 |issue=Supplement |pages=63–66}}</ref><ref name=<"Hadžiselimović">{{cite book|authors=Hadžiselimović R. et al.|year=1985|title=Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta|publisher= Biološki institut Univerziteta u Sarajevu|place= Sarajevo}}</ref> == Simboli == === Grb === {{Glavni|Grb općine Velika Kladuša}} === Zastava === {{Glavni|Zastava općine Velika Kladuša}} == Obrazovanje == * Osnovne škole: 10 centralnih osnovnih škola, 21 četverorazredna područna škola, učenika 5578, zaposlenih u osnovnim školama: 382 ukupno. * Srednje škole: jedna opšta gimnazija, dvije srednje mješovite škole, ukupno učenika 2.224, 142 zaposlenih u srednjim školama. * Predškolsko obrazovanje: Dječije obdanište 1, sa 95-oro djece i 19 zaposlenih. == Zdravstvo == * Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša sa 7 područnih zdravstvenih ambulanti, ima ukupno zaposlenih 172, od kojih je 27 doktora medicine i stomatologa, dok je 11 viših i 75 medicinskih tehničara. * Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša, zaposleno 2 socijalna radnika, jedan psiholog, jedan pravnik. == Kultura i sport == Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje Zuhdija Žalić u svom sastavu ima kino-salu sa 250 sjedišta, [[Biblioteka|biblioteku]] sa knjižnim fondom 5.180 od naslova, odnosno 11.700 primjeraka knjiga, izložbeni prostor za stalnu postavku umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" sa 150 članova u ženskom gradskom horu, dramskoj i plesnoj sekciji. U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD Vrnograč sa preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nosioci razvoja amaterizma u oblasti kulture. Veoma je zapažena i aktivnost Bošnjačke zajednice kulture "Preporod"-Općinsko društvo Velika Kladuša. Nosioci razvoja sporta su: NK "Krajišnik", NK "Mladost" (MZ Vrnograč), FC ABC (MZ Podzvizd); Košarkaški klub "Krajišnik" (muške i ženske ekipe), Karate klub "Saniteks", Karate klub "23. februar", Konjički klub "Krajišnik", Sportsko društvo "Polet" Šumatac. Udruženja: Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK) sa 170 članova, Udruženje za brigu i prava djeteta "Naša djeca" Velika Kladuša sa 780 članova, HO "Svijetlija budućnost", Udruženje "Stope znanja", Udruženje žena Bošnjakinja"; Lovačko društvo "Fazan" - 458 članova, Lovaeko društvo "Veteran" - 79 članova, Udruženje ribolovaca "Štuka", Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša. Privredni objekti po broju zaposlenih: mikrofirme (do 5 zaposleni) 90%, male firme (od 5 do 20 zaposlenih) 5%, srednje firme (od 20 do 100 zaposlenih) 3-4%, velike firme (preko 100 zaposlenih) 0,5 - 1%. Zaposlenost stanovnika: u privredi 3.251, u vanprivredi 1.043, ukupno zaposlenih 4.294; zaposlenih izvan općine, u zapadnoevropskim zemljema (procjena) 5700, evidentirano nezaposlenih 3.443. Poljoprivreda: oranice i bašte 16.318 ha, voćnjaci 259 ha, livade 3.027 ha, pašnjaci 2.769 ha, ukupno 22.375 ha. Šumsko zemljište kao resurs ove općine obuhvata površinu 9.057 ha, od čega je 95,50 % pod šumom i šumskim kulturama, a svega 4,50% ima tretman goleti. Vode kao resurs ovog područja: nema velikih rijeka, ali je bogato izvorima i manjim vodotocima. Rijeka Glina ([[prirodna granica]] dijela granice BiH i Hrvatske) prihvata vode rijeka Kladušnice i Glinice s njihovim manjim pritokama i čine sliv površine od oko 291&nbsp;km<sup>2</sup>. Termalne vode su istražene u periodu od 1973. do 1983. godine istovremeno sa vodoistraživanjem podzemnih akumulacija pitke vode za potrebe stanovništva i industrije. Termalna voda (iz eksplatacionih bunara - bušotina) ima prosječnu temperaturu 27-28&nbsp;°C, kapacitet više stotina litara/sec, a može se koristiti, s obzirom na fizikalno-hemijske i bakteriološke analize, kao pitka voda. Iako postoje dovoljne količine pitke vode iz podzemnih akumulacija, još uvijek je svega 70 % domaćinstava priključeno na "gradsku vodovodnu mrežu" zbog neizgrađenosti vodovodne mreže i ostalih objekata vodoopskrbe. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Velikoj Kladuši}} == Infrastruktura općine == Putnu mrežu općine čine magistralni put M-4.2 dužine 16,6&nbsp;km, regionalni putevi dužine 79&nbsp;km i lokalni putevi dužine 103&nbsp;km. Regionalni putevi su asfaltirani 70 % i lokalni 52 % ukupne dužine. Teritorij općine je sa svim graničnim općinama (USK-a i RH) povezan asfaltnim putnim pravcima. U poratnim godinama intenzivno se radi na asfaltiranju lokalnih putnih pravaca angažiranjem finansijskih sredstava Općinskog fonda za komunalne djelatnosti Općine, budžeta USK-a i lokalnog stanovništva. Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstven elektroenergetski sistem BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 KW koja je antenski priključena na 110 KW Bihać - Cazin - Velika Kladuša. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje obezbjeđuju preko niskonaponske mreže dužine oko 850&nbsp;km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana. Telefonska - fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupnu teritoriju općine. Digitalna centrala sa preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zaonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih lica na području općine Velika Kladuša. Pored toga stanovništvu općine je dostupna mreža mobilne telefonije (GSM, BH Telecom). Radio televizijski signali FTV, TV USK, HRT, TV Banja Luka i TV Slovenije pokrivaju područje općine. Pored dobre pokrivenosti sa više radio - mreža, općina ima lokalnu Radio stanicu Velika Kladuša, veoma slušanu i cijenjenu kod građana Velike Kladuše. === Objekti kulturno-historijskog naslijeđa === [[Datoteka:Velika Kladusa Mosque.jpg|mini|180p|Gradska džamija]] * srednjevjekovni gradovi (utvrde): [[Stari grad Kladuša]] (sada hotelsko-ugostiteljski kompleks "Stari grad"), Podzvizd, [[Todorovo]], [[Vrnograč]]; * rimski lokaliteti "Crkvine"; * ostaci nekadašnjeg spomenika "pobjedi nad pukovnikom - kasnije banom Jelačićem "pod Podzvizdom; * lokalitet "Hrnjičin bunar" * neistraženi lokaliteti "nestalih" srednjovjekovnih utvrda i crkvi * Gradska džamija (iz 1901. godine), * spomen - objekti iz historije [[NOB]]-a (spomenici palim borcima, žrtvama [[fašizam|fašističkog]] terora, spomen-biste narodnim herojima ovog kraja); * objekti tradicionalne krajiške [[arhitektura|arhitekture]] (brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalučare). Turističko-ugostiteljski objekti: * izletišta uz rijeke [[Glinica|Glinicu]] i [[Kladušnica|Kladušnicu]], * lokalitet pećine [[Hukavica]], * lovišta Bukovlje i Stabandža, * bazen sa termalnom vodom [[Mala Kladuša]], * izvorišta termalne vode [[Šumatac]], == Literatura == * [[Ljubomir Stojanović]], ''Старе српске повеље и писма I/2'', Beograd-S. Karlovci 1934, 33. * [[Hamdija Kreševljaković]], Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 34. * [[Marko Vego]], Naselja bosanske srednjevjekovne države, Sarajevo 1957, 53. * [[Branka Raunig]], Velika Kladuša 1, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine II, Sarajevo 1988, 26. * Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 35. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Velika Kladuša Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} *[http://www.velikakladusa.gov.ba/ Zvanični sajt općine Velika Kladuša] *[https://krajiski.ba/kamere-maljevac-gp-granicni-prijelaz/ Granični prijelaz Maljevac Velika Kladuša] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Općina Velika Kladuša}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Velika Kladuša|*]] i834pygr7lyx35e2vtiqa7a75yz806z 3428516 3428499 2022-08-21T13:45:07Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Krajiski|Krajiski]] ([[User talk:Krajiski|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] wikitext text/x-wiki {{Standardi}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Velika Kladuša | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Velika Kladuša | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Velika Kladusa, Bosnia-Herzegovina, Castle.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Stari grad u Velikoj Kladuši | slika_zastava = Flag of Velika Kladusa.png | zastava_alt = | slika_grb = Velika Kladuša grb.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Velika Kladuša.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|11|N|15|48|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = [[Fikret Abdić]]<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/1/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za Načelnika za općinu Velika Kladuša |work=izbori.ba |accessdate= 14. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS]] | površina_naselja = 2.17 | površina_općine = 331.73 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 4520 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 40419 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 77 230 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 157309<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=24. 11. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11118 | veb-sajt = {{URL|http://velikakladusa.gov.ba/}} | fusnote = }} '''Velika Kladuša''' je [[naseljeno mjesto]] i središte općine na krajnjem sjeverozapadu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. S južne strane graniči sa općinama [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] [[Bužim]] i [[Cazin]], a sa zapada, sjevera i istoka Republikom [[Hrvatska|Hrvatskom]], odnosno općinama [[Cetingrad]], [[Vojnić]], [[Topusko]], [[Glina (Hrvatska)|Glina]] i [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]]. U općini je 1991. živjelo 52.908 stanovnika, dok teritorija općine iznosi 331,55&nbsp;km<sup>2</sup>, što velikokladušku općinu uvrštava u najgušće naseljene prostore Bosne i Hercegovine. Administrativno je teritorij općine podijeljen na 14 mjesnih zajednica. Geoprometni položaj Velika Kladuša je veoma značajan za njeno stanovništvo, za Unsko-sanski kanton i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Njenim teritorijem prolazi [[Magistralni put M4.2]], koji je povezan sa središtem Kantona na jugu, a na sjeveru sa privrednim središtima u Hrvatskoj. Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih činilaca u razvoju općine s obzirom na geografski položaj, klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike. Od ukupne površine zemljišta najveći procenat predstavlja poljoprivredno zemljište - 22.375 hektara ili 67,48 % ukupne teritorije. Ranih 1980-tih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći privredni procvat u historiji svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni privredni razvoj općine, jer su praktično na području svake mjesne zajednice izgrađeni privredni kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata "[[Agrokomerc]]" d.d. sa respektabilnom biološkom, poljoprivrednom i prerađivačkom proizvodnjom. Prepoznatljivosti Velike Kladuše svakako su doprinijeli i "[[Saniteks]]" d.d. u tekstilnoj industriji i "Grupex" d.d. u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija. Do sada izvršenim geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina. Od nemetalnih mineralnih sirovina značajnija su nalazište barita (intenzivna eksploatacija od 1948. godine), krečnjaka i dolomita. Metalne mineralne sirovine su nedovoljno istražene i eksplatisane na području općine, iako se procjenjuje da se ležišta mangana na ovom području mogu svrstati među najveća u Evropi.{{Izvor}} Za privredu općine nisu zanemarljiva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo područje obiluje: tekuće i termalne vode, 9.057 hektara šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta kitnjaka i pitomog kestena. == Historija == === Srednji vijek === Velika Kladuša, (Кладуша, Cladussa; ranije Donja Kladuša, za razliku od Male Kladuše koja je bila Gornja Kladuša) [[tvrđava]] na uzvišenju iznad desne obale rijeke [[Graborska|Graborske]], pritoke [[Kladušnica|Kladušnice]]. Kladuša se prvi put spominje 1280. Na osnovu arheoloških istraživanja utvrđeno je postojanje okrugle branič kule, kružnog gornjeg gradski zida i bunara-cisterne u srednjem vijeku. Tvrđava pripada knezovima [[Babonići-Blagajski|Babonićima-Blagajskim]]. Od 1314. pripada [[Radoslav Blagajski|Radoslavu Blagajskom]]. Knez [[Šimun Kladuški]], sin [[Juraj Kladuški|Jurja Kladuškog]] (1433.) bio je suprug [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše Hercegovića]] i unuke [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] (кнз Шимуњ Кладушки и госпоja Доротиja кћи кнза Баљше херцеговића; done Dorathee filie Balse olim filii ducis Cheruoie et consortis Simonis filii Georgii de Cladusa). Malkoč-beg je spalio Kladušu 1558. i poslije toga ona je bila pusta pola stoljeća. [[Osmanlije]] zauzimaju Kladušu 1633. Dograđuju grad i opasuju bedemima. Kladuša tada pripada Ostrožačkoj kapetaniji. Prema izvještaju Krste Frankopana Tržačkog iz 1641. ovdje je živio harambaša [[Mujo Hrnjica]] sa braćom i četovođa [[Mustafa Kozličić]] o kojima pjevaju narodne pjesme. Posadu u gradu do 1790. činilo je 120 vojnika. Poslije pada Cetine tu se preseljava i cetinska posada sa 72 vojnika. Posljednji [[dizdar]] u Kladuši bio je [[Huseinaga Alagić]] čiji su preci preko 150 godina obnašali funkciju dizdara. Grad je 1833. imao svega 5 topova. Oktobra 1835. pod Kladušom je ostrožački kapetan [[Muratbeg Beširović]] izgubio bitku od karlovačkog generala. U Kladuši je pružen posljednji otpor austrougarskoj okupaciji 1878. Po popisu 1879. ima 277 kuća sa 1.733 stanovnika, a 1910. ima 516 kuća sa 2.157 stanovnika (većina muslimani). === Rat u BiH === {{Kontroverzno}} {{Neutralnost}} Dana 29. septembra 1993, [[Fikret Abdić]] preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši i uspostavio tzv. [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]] po ugledu na tzv. Srpske autonomne oblasti (SAO) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini iz 1991. U dogovoru sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] i [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], kojima je u tom trenutku odgovarao unutarbošnjački sukob{{Izvor}}. Čin proglašenja pokrajine je bio neustavnan i protivzakonit čin, koji se suprotstavljao Ustavu Republike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Zbog kršenja ustavnog poretka RBiH je izbačen iz [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. S druge strane, Abdićev ratni privredni model bio je vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je njemačku marku. Sklopio je sporazume s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Mate Boban|Matom Bobanom]], kao dio prethodnog dogovora sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom. U Zagrebu je 21. oktobra 1993. godine, u prisustvu Franje Tuđmana, Fikret Abdić potpisao sa [[Mate Boban|Matom Bobanom]] "Zajedničku izjavu". Tim dokumentom oni su dijelili BiH po osobnim nahođenjima. Mate Boban je poslije izjavio da su se jedinice [[HVO]]-a bihaćkog okruga pridružile snagama Narodne odbrane. Dan kasnije, dana 22. oktobra 1993, poslije potpisivanja sporazuma sa Bobanom, Fikret Abdić je otputovao u [[Beograd]] i sa [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], u prisustvu [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], potpisao Deklaraciju koja obje strane obavezuje na mir. Kao potvrda ovih dogovora i nastavak uspješne saradnje, uslijedio je 7. novembra [[1993]]. godine sastanak predsjednika vlada triju paradržava u Velikoj Kladuši: [[Jadranko Prlić]], [[Vladimir Lukić]] i [[Zlatko Jušić]]. Od hrvatskih vlasti dobio je status povlaštenog partnera i pravo na upotrebu bescarinske zone u [[Rijeka (grad)|Rijeci]]. Robni promet s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i inostranstvom obavljao je po odobrenju hrvatskih vlasti preko zagrebačke tvrtke "Voće". === Ratni zločini === U ovo vrijeme Abdić otvara logore za Bošnjake protivnike autonomije, lojalne Republici Bosni i Hercegovini. [[Narodna odbrana Zapadne Bosne|Narodnu odbranu Zapadne Bosne]] organizuju srbijanske tajne službe i državna bezbjednost.{{Izvor}} Na suđenju Slobodanu Miloševiću, nakon objavljivanja snimka na kojem "Škorpioni" ubijaju svezane dječake i mladiće, objavljen je i snimak na kojem se jasno vidi srbijanska umiješanost u komandovanje paravojnim jedinicama Narodne odbrane, koju predvode najozloglašeniji srpski zločinci. Narodna odbrana Zapadne Bosne pod mentorstvom [[Srbija|Srbije]] u vidu zloglasne jedinice "[[Škorpioni]]" je počinila zločine nad Bošnjacima koji su bili vjerni Bosni i Hercegovini. Zbog tih zločina Fikret Abdić je proglašen krivim i dobija najveću moguću zatvorsku kaznu u Hrvatskoj pred sudom u [[Karlovac|Karlovcu]], koja je potvrđena i pred Vrhovnim sudom Hrvatske, te nakon žalbe ponovo potvrđena s jedinstvenom i konačnom kaznom od 15 godina zatvora. ==== Operacija "Pauk" ==== {{Glavni|Operacija Pauk}} Narodna odbrana Zapadne Bosne učestvuje u saradnji sa srbijanskom specijalnom jedinicom "Škorpioni" u operaciji koja je imala kodno ime "Pauk", i bila je vezana za područje [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]]. Za borbu protiv [[Armija RBiH|Armije RBiH]] u Bihaću, Narodnoj odbrani je sa okupiranih srpskih teritorija stizala značajna pomoć u oružju, municiji, nafti i ostalim strateškim sirovinama, ali i u ljudstvu. Koliko je za Srbiju bilo značajno uspostavljanje Abdićeve državice vidi se po tome što je na području RSK, uz samu granicu sa APZB (preko rijeke Une), u selu Šamarice bio oformljen poseban štab za podršku Abdiću. Načelnik tog štaba bio je [[Jovica Stanišić]], zamjenik je bio Frenki, ali je sa njima bio i general srpske vojske Krajine [[Mile Novaković]]. Pomoć Fikretu Abdiću su obezbjeđivali Simatović i Stanišić dovlačeći potrebnu robu za rat, od Arkanovih "Tigrova", preko "Pantera" Ljubiše Savića Mauzera, do "Škorpiona". ==== Logori ==== Po nalogu Fikreta Abdića otvaraju se logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH. U [[Logor Drmeljevo|Drmeljevu]] je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara 1995, piše da je u "vojnom zatvoru [[Logor Miljkovići|Miljkovići]] 1.567 zatvorenika". Logore u Kladuši je obišao i [[Tadeusz Mazowiecki]], specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu Abdiću upozoravajući ga da se ljudi drže bespravno, da su uslovi loši, da su im ugrožena sva prava (premlaćivanje i zlostavljanje itd.), na što Fikret Abdić nije reagovao. === Slom autonomije === Sporazum o Federaciji BiH i savezništvu [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]] doveli su Abdićevu ideju o stvaranju SAP Zapadne Bosne u krizu. Kada su jedinice Petog korpusa Armije BiH, pod komandom generala [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]], sredinom augusta 1994. umarširale u Veliku Kladušu Fikret Abdić prelazi u Hrvatsku. Ipak Abdić se nakratko vratio i uz pomoć Martićevih srpskih pobunjenika preuzeo Veliku Kladušu, nakon čega je proglasio tzv. Republiku Zapadnu Bosnu. Nakon akcije "Oluja" hrvatske vojske 1995, kada se ruši srpska paradržava u Hrvatskoj, Armija BiH istovremeno potiskuje Abdića iz Cazinske krajine. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Velike Kladuše|Spisak naseljenih mjesta u općini Velika Kladuša}} === Općina Velika Kladuša === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Velika Kladuša | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11118 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 115/116) |work=fzs.ba |accessdate= 28. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 28. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 28. 11. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |accessdate= 11. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 40419 | g2013_bosnjaci = 32561 | g2013_srbi = 146 | g2013_hrvati = 636 | g2013_bosanci = 4781 | g2013_romi = 3 | g2013_muslimani = 1366 | g2013_bosanciihercegovci = 111 | g2013_albanci = 26 | g2013_jugosloveni = 13 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 598 | g2013_nepoznato = 71 | g1991_ukupno = 52908 | g1991_muslimani = 48305 | g1991_srbi = 2266 | g1991_hrvati = 740 | g1991_jugosloveni = 993 | g1981_ukupno = 45520 | g1981_muslimani = 40238 | g1981_srbi = 2456 | g1981_hrvati = 701 | g1981_jugosloveni = 1918 | g1981_slovenci = 10 | g1981_crnogorci = 37 | g1981_albanci = 16 | g1981_madjari = 1 | g1981_makedonci = 5 | g1971_ukupno = 36079 | g1971_muslimani = 32110 | g1971_srbi = 2845 | g1971_hrvati = 742 | g1971_jugosloveni = 191 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 21 | g1971_albanci = 25 | g1971_makedonci = 3 | g1961_ukupno = 29267 | g1961_muslimani = 23585 | g1961_srbi = 4489 | g1961_hrvati = 870 | g1961_jugosloveni = 250 | g1961_slovenci = 10 | g1961_crnogorci = 16 | g1961_albanci = 10 | g1961_madari = 2 | g1961_makedonci = 3 }} === Naseljeno mjesto Velika Kladuša === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Velika Kladuša | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 157309 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 4520 | g2013_bosnjaci = 3412 | g2013_srbi = 39 | g2013_hrvati = 140 | g2013_bosanci = 580 | g2013_muslimani = 163 | g2013_bosanciihercegovci = 42 | g2013_albanci = 22 | g2013_jugosloveni = 6 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 95 | g2013_nepoznato = 5 | g1991_ukupno = 6902 | g1991_muslimani = 5391 | g1991_srbi = 540 | g1991_hrvati = 186 | g1991_jugosloveni = 586 | g1981_ukupno = 5206 | g1981_muslimani = 3823 | g1981_srbi = 515 | g1981_hrvati = 202 | g1981_jugosloveni = 598 | g1981_slovenci = 4 | g1981_crnogorci = 6 | g1981_albanci = 12 | g1981_makedonci = 2 | g1971_ukupno = 2831 | g1971_muslimani = 2343 | g1971_srbi = 226 | g1971_hrvati = 131 | g1971_jugosloveni = 68 | g1971_slovenci = 3 | g1971_crnogorci = 2 | g1971_albanci = 20 | g1961_ukupno = 1034 | g1961_muslimani = 659 | g1961_srbi = 235 | g1961_hrvati = 117 | g1961_jugosloveni = 11 | g1961_crnogorci = 3 | g1961_albanci = 5 | g1961_makedonci = 3 }} U periodu 25-28. aprila 1973. velikokladušku Osnovnu školu "Ibrahim Mržljak", od 3. do 8. razreda, pohađalo je 720-730 učenika. Te godine ova škola nije mogla primiti svu prispjelu djecu za upis u prvi razred, zbog nedostatka učioničkog prostora.<ref name=Hadžiselimović>{{cite journal |author=Hadžiselimović R.|year=1981|title= Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)|journal=Collegium Antropologicum |volume=5 |issue=Supplement |pages=63–66}}</ref><ref name=<"Hadžiselimović">{{cite book|authors=Hadžiselimović R. et al.|year=1985|title=Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta|publisher= Biološki institut Univerziteta u Sarajevu|place= Sarajevo}}</ref> == Simboli == === Grb === {{Glavni|Grb općine Velika Kladuša}} === Zastava === {{Glavni|Zastava općine Velika Kladuša}} == Obrazovanje == * Osnovne škole: 10 centralnih osnovnih škola, 21 četverorazredna područna škola, učenika 5578, zaposlenih u osnovnim školama: 382 ukupno. * Srednje škole: jedna opšta gimnazija, dvije srednje mješovite škole, ukupno učenika 2.224, 142 zaposlenih u srednjim školama. * Predškolsko obrazovanje: Dječije obdanište 1, sa 95-oro djece i 19 zaposlenih. == Zdravstvo == * Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša sa 7 područnih zdravstvenih ambulanti, ima ukupno zaposlenih 172, od kojih je 27 doktora medicine i stomatologa, dok je 11 viših i 75 medicinskih tehničara. * Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša, zaposleno 2 socijalna radnika, jedan psiholog, jedan pravnik. == Kultura i sport == Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje Zuhdija Žalić u svom sastavu ima kino-salu sa 250 sjedišta, [[Biblioteka|biblioteku]] sa knjižnim fondom 5.180 od naslova, odnosno 11.700 primjeraka knjiga, izložbeni prostor za stalnu postavku umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" sa 150 članova u ženskom gradskom horu, dramskoj i plesnoj sekciji. U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD Vrnograč sa preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nosioci razvoja amaterizma u oblasti kulture. Veoma je zapažena i aktivnost Bošnjačke zajednice kulture "Preporod"-Općinsko društvo Velika Kladuša. Nosioci razvoja sporta su: NK "Krajišnik", NK "Mladost" (MZ Vrnograč), FC ABC (MZ Podzvizd); Košarkaški klub "Krajišnik" (muške i ženske ekipe), Karate klub "Saniteks", Karate klub "23. februar", Konjički klub "Krajišnik", Sportsko društvo "Polet" Šumatac. Udruženja: Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK) sa 170 članova, Udruženje za brigu i prava djeteta "Naša djeca" Velika Kladuša sa 780 članova, HO "Svijetlija budućnost", Udruženje "Stope znanja", Udruženje žena Bošnjakinja"; Lovačko društvo "Fazan" - 458 članova, Lovaeko društvo "Veteran" - 79 članova, Udruženje ribolovaca "Štuka", Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša. Privredni objekti po broju zaposlenih: mikrofirme (do 5 zaposleni) 90%, male firme (od 5 do 20 zaposlenih) 5%, srednje firme (od 20 do 100 zaposlenih) 3-4%, velike firme (preko 100 zaposlenih) 0,5 - 1%. Zaposlenost stanovnika: u privredi 3.251, u vanprivredi 1.043, ukupno zaposlenih 4.294; zaposlenih izvan općine, u zapadnoevropskim zemljema (procjena) 5700, evidentirano nezaposlenih 3.443. Poljoprivreda: oranice i bašte 16.318 ha, voćnjaci 259 ha, livade 3.027 ha, pašnjaci 2.769 ha, ukupno 22.375 ha. Šumsko zemljište kao resurs ove općine obuhvata površinu 9.057 ha, od čega je 95,50 % pod šumom i šumskim kulturama, a svega 4,50% ima tretman goleti. Vode kao resurs ovog područja: nema velikih rijeka, ali je bogato izvorima i manjim vodotocima. Rijeka Glina ([[prirodna granica]] dijela granice BiH i Hrvatske) prihvata vode rijeka Kladušnice i Glinice s njihovim manjim pritokama i čine sliv površine od oko 291&nbsp;km<sup>2</sup>. Termalne vode su istražene u periodu od 1973. do 1983. godine istovremeno sa vodoistraživanjem podzemnih akumulacija pitke vode za potrebe stanovništva i industrije. Termalna voda (iz eksplatacionih bunara - bušotina) ima prosječnu temperaturu 27-28&nbsp;°C, kapacitet više stotina litara/sec, a može se koristiti, s obzirom na fizikalno-hemijske i bakteriološke analize, kao pitka voda. Iako postoje dovoljne količine pitke vode iz podzemnih akumulacija, još uvijek je svega 70 % domaćinstava priključeno na "gradsku vodovodnu mrežu" zbog neizgrađenosti vodovodne mreže i ostalih objekata vodoopskrbe. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Velikoj Kladuši}} == Infrastruktura općine == Putnu mrežu općine čine magistralni put M-4.2 dužine 16,6&nbsp;km, regionalni putevi dužine 79&nbsp;km i lokalni putevi dužine 103&nbsp;km. Regionalni putevi su asfaltirani 70 % i lokalni 52 % ukupne dužine. Teritorij općine je sa svim graničnim općinama (USK-a i RH) povezan asfaltnim putnim pravcima. U poratnim godinama intenzivno se radi na asfaltiranju lokalnih putnih pravaca angažiranjem finansijskih sredstava Općinskog fonda za komunalne djelatnosti Općine, budžeta USK-a i lokalnog stanovništva. Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstven elektroenergetski sistem BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 KW koja je antenski priključena na 110 KW Bihać - Cazin - Velika Kladuša. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje obezbjeđuju preko niskonaponske mreže dužine oko 850&nbsp;km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana. Telefonska - fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupnu teritoriju općine. Digitalna centrala sa preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zaonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih lica na području općine Velika Kladuša. Pored toga stanovništvu općine je dostupna mreža mobilne telefonije (GSM, BH Telecom). Radio televizijski signali FTV, TV USK, HRT, TV Banja Luka i TV Slovenije pokrivaju područje općine. Pored dobre pokrivenosti sa više radio - mreža, općina ima lokalnu Radio stanicu Velika Kladuša, veoma slušanu i cijenjenu kod građana Velike Kladuše. === Objekti kulturno-historijskog naslijeđa === [[Datoteka:Velika Kladusa Mosque.jpg|mini|180p|Gradska džamija]] * srednjevjekovni gradovi (utvrde): [[Stari grad Kladuša]] (sada hotelsko-ugostiteljski kompleks "Stari grad"), Podzvizd, [[Todorovo]], [[Vrnograč]]; * rimski lokaliteti "Crkvine"; * ostaci nekadašnjeg spomenika "pobjedi nad pukovnikom - kasnije banom Jelačićem "pod Podzvizdom; * lokalitet "Hrnjičin bunar" * neistraženi lokaliteti "nestalih" srednjovjekovnih utvrda i crkvi * Gradska džamija (iz 1901. godine), * spomen - objekti iz historije [[NOB]]-a (spomenici palim borcima, žrtvama [[fašizam|fašističkog]] terora, spomen-biste narodnim herojima ovog kraja); * objekti tradicionalne krajiške [[arhitektura|arhitekture]] (brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalučare). Turističko-ugostiteljski objekti: * izletišta uz rijeke [[Glinica|Glinicu]] i [[Kladušnica|Kladušnicu]], * lokalitet pećine [[Hukavica]], * lovišta Bukovlje i Stabandža, * bazen sa termalnom vodom [[Mala Kladuša]], * izvorišta termalne vode [[Šumatac]], == Literatura == * [[Ljubomir Stojanović]], ''Старе српске повеље и писма I/2'', Beograd-S. Karlovci 1934, 33. * [[Hamdija Kreševljaković]], Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 34. * [[Marko Vego]], Naselja bosanske srednjevjekovne države, Sarajevo 1957, 53. * [[Branka Raunig]], Velika Kladuša 1, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine II, Sarajevo 1988, 26. * Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 35. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Velika Kladuša Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} *[http://www.velikakladusa.gov.ba/ Zvanični sajt općine Velika Kladuša] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Općina Velika Kladuša}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Velika Kladuša|*]] 1umromiz0yqfe0pnvqftobon9rmwdxn Gradiška 0 6156 3428500 3412760 2022-08-21T12:56:12Z Krajiski 142014 Unešen vanjski link za granični prijelaz gradiška. wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Gradiška | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Gradiška | naselje_vrsta = Grad | slika = Gradiška.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Gradiške | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Грб Градишке.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Gradiška municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Gradiška u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|08|N|17|15|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = [[Zoran Adžić]]<ref>{{cite web |url=http://www.gradgradiska.com/gradonacelnik/ |title= Gradonačelnik |website=Grad Gradiška |access-date= 30. 7. 2021}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[SNSD]] | površina_naselja = 9.18 | površina_grada = 761.62 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 14368 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 51727 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 78 400 | pozivni_broj = (+387) 51 | matični_broj_naselja = 206156<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20125 | veb-sajt = {{URL|http://www.gradgradiska.com/}} | fusnote = }} '''Gradiška''' (prije '''Bosanska Gradiška''') jest [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] na sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (u regiji [[Bosanska krajina]]). Zahvata [[Lijevče polje]] i [[Potkozarje]], s površinom od 761,62&nbsp;km<sup>2</sup>. Na sjeveru graniči s općinama [[Nova Gradiška]] i [[Novska]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] uz rijeku [[Sava|Savu]] u dužini od 40&nbsp;km, na istoku graniči s općinom [[Srbac]], na jugu najvećim dijelom s [[Laktaši]]ma i djelimično s [[Banja Luka|Banjom Lukom]], a na zapadu i jugozapadu s [[Kozarska Dubica|dubičkom]] i [[prijedor]]skom općinom. == Historija == Gradiška se prema pisanim dokumentima, prvi put pominje prije nešto više od 700 godina i to pod nazivom Gradiški Brod. Međutim, život na prostorima sadašnjeg grada, u bližoj i široj okolini, datira još od prethistorijskog doba. ''Gradiskia'', ''Gradisthue'','' Gradiscia'' su nazivi na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] koji potiču iz [[srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Nakon osnivanja [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] (Noe Gradisca) [[1784]]. godine, naziv Alt Gradisca ili Vtero Gradisca (Stara Gradiška) se upotrebljava za naselje na lijevoj obali [[sava|Save]], dok desna obala Save dobija ime Gradisca Turcicum (Turska Gradiška). Kasnije se ovaj grad naziva i Berbir po istoimenoj osmanskoj tvrđavi koja je tu sagrađena. Samo ime Gradiška podsjeća na neki grad, građenje, građevinu ili slično. Poznati osmanski putopisac iz [[17. vijek]]a Evlija Čelebija, opisujući ovo mjesto u to vrijeme kaže da ''Gradiška na bosanskom jeziku znači mali grad''. Austougarske vlasti uvode službeni naziv Bosanska Gradiška [[1882]]. godine. === Prethistorijsko doba === U prethistorijsko doba ovaj kraj je bio naseljen i prije dolaska [[Rimljani|Rimljana]], a dokaz za to su arheološka nalazišta i brojni pronađeni predmeti. O bogatstvu ovog kraja šumskim blagom u prošlosti govore današnji nazivi brojnih sela i naselja: [[Liskovac (Gradiška)|Liskovac]], [[Dubrave]], [[Topola]], [[Lipovača]], [[Kruškik]], [[Brezik]], [[Bukvik]], [[Vrbaška]], [[Vrbovljani]], [[Dubovac]] i sl., dok drugi nazivi govore o čestim poplavama Save i njenih pritoka: [[Dolina]], [[Polij]], [[Liman]], [[Čatrnja (Gradiška)|Čatrnja]], [[Greda]], [[Jame]], [[Mokrice]] i dr. Nekadašnjim stanovnicima su šume služile za lov, a drvo im je bilo potrebno za gradnju građevina i utvrđenja, te čamaca i većih plovila. Sistematska istraživanja na ovom lokalitetu su započela krajem [[19. vijek]]a, a [[Donja Dolina]] je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište na ovom području. Donja Dolina je postala poznata širom [[Evropa|Evrope]] zahvaljujući eminentnim austrijskim znanstvenicima češkog porijekla Franji Fijali i Ćiri Truhelki. Veliki drveni čamac iskopan je u jednom komadu, star 3.000 godina, kao i brojni drugi predmeti nađeni u grobnicama i sojnicama. Sve se ovo čuva u [[Zemaljski muzej|Zemaljskom muzeju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a dosta alata, oružja i posuđa iz Donje Doline nalazi se i u muzejima u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i Gradišci. === Rimsko doba === U doba [[Rimljani|Rimljana]] na mjestu sadašnjeg grada nalazilo se naselje ''Municipium Servicium'', koje je bilo važna raskrsnica puteva prema istoku i jugu [[Balkan]]a, odnosno pristanište za riječnu rimsku flotu što dovoljno govori o strateškom značaju naselja u to vrijeme. Ono se početkom nove ere spominje pod imenima ''Servitium'', ''Serviti'', ''Serbitio'' i slično. === Srednji vijek === Oko [[1330]]. godine Gradiška se spominje kao slobodna varoš. U srednjem vijeku Gradiška je imala veliki značaj kao mjesto prelaska preko rijeke [[Sava|Save]]. === Osmanlijsko doba === Historičari se slažu, da je između [[1535]]. i [[1537]]. godine Gradiška konačno mogla potpasti pod [[Osmanlijsko carstvo|osmansku vlast]]. Osmanlije su se na ovim prostorima zadržale sve do [[Historija Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine]] [[1878]]. godine. Već [[1532]]. godine osmanska vlast kod Kobaša uspostavlja mostobran za svoja daljnja osvajanja u pravcu sjevera. [[Stjepan Berislavić]], krupni feudalac u to vrijeme prelazi na stranu [[Osmanlije|Osmanlija]] i postaje osmanski [[vazal]] gdje nastavlja da vlada nad svojim posjedima, ali pod uvjetima da priznaje novu vlast i pomaže prilikom ratnih operacija. [[1535]]. godine se navodi u jednom zapisu da je požeški župan Đuro Banfina imenovan za upravnika tvrđave Gradiška, koju je zatim utvrdio i naoružao i da se branio od Osmanlija. U tekstu se dalje navodi da je nešto kasnije tvrđava napadnuta te da su ''"Turci posla imali dok su je pridobili i od ljutosti sa zemljom sravnili." '' Mada, prema nekim drugim izvorima Gradiška je te godine pala pod osmanlijsku vlast. Vojnu akciju je poveo bosanski [[sandžak-beg]] [[Gazi Husrev-beg]] [[1535]]. godine gdje je također učestvovao i sultanov vazal [[Stjepan Berislavić]]. Tom prilikom je došlo do sukoba između njih, koji se završio bijegom Stjepana Berislavića. Nakon toga u kratko vrijeme čete Gazi Husrev-bega su zauzele njegove gradove Kobaš, Brod, Gradišku i druga mjesta, što znači da je Gradiška sa susjednim mjestima došla vjerovatno 1535. (definitivno 1537.) pod osmansku vlast. Narod se iz tih krajeva iseljavao u [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Slovenija|Sloveniju]], a neki čak i u [[Austrija|Austriju]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. Od onih koji su ostali jedan znatan dio prihvata [[islam]]. Masovna islamizacija je bila dio društvenih procesa u Bosni toga doba, a na području Gradiške posebno je bila izražena na području [[Cernik]]a{{dn}}. Zagrebački [[biskup]] Simun navodi da je u to vrijeme 40.000 katoličkih starosjedilaca primilo islam. Iz ovih podataka može se zaključiti da je stanovništvo prihvatilo novu vlast. Smatra se da je tome vjerovatno doprinjelo nasilje domaćih feudalaca prije dolaska Osmanlija, ali također i garancija Osmanlija za miran i siguran život. Seljaci su uživali u sigurnosti, bilo je više mira i reda nego ranije. Obaveze i davanja nisu bili tako teški kao ranije. Nije bilo pljački i pustošenja, nestalo je stalnih sukoba između domaćih [[feudalac]]a, sve dok [[Osmanlijsko carstvo]] nije počelo da slabi, negdje sredinom [[17. vijek]]a. Historijski dokumenti [[1553]]. godine spominju Gradišku i u kontekstu, kad ju je upravitelj [[Sisak|Siska]] [[Petar Erdedi]] spalio do temelja. Ovo isto su učinili [[1600]]. godine i [[Slavonija|slavonski]] pljačkaši, braća Marko i Mato Lapsanović. [[17. vijek]] je period kad je ratna aktivnost bila smanjena, a vjerska tolerancija bila veća. Ne treba zaboraviti da je [[Mehmed II]] (1451-1481), poslije zauzimanja Bosne, izdao ferman franjevcima Bosne Srebrene da mogu nesmetano obavljati vjerske aktivnosti. Prema izvještaju Tome Ivkovića iz [[1630]]. godine [[franjevci]] iz [[Visoko]]g, sasvim neometani od osmanskih vlasti, obavljaju crkvenu upravu u Gradišci, a fra Mirijan Marović navodi da [[1665]]. godine u Gradišci pored muslimanskih ima i 200 kršćanskih kuća. === Austrougarsko doba === Od [[1878]]. do [[1918]]. Godine je Gradiska pripadala Austrougarskoj. === Dvadeseti vijek === Jedno od najvećih naselja u Gradišci je [[Orahova]] sa 4.500 stanovnika (99% Bošnjaci). Orahova je nastala 1860. godine, kada su se doselili Bošnjaci protjerani iz Srbije zbog svoje vjere. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] stanovništvo je protjerano, ali nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] stanovništvo se vratilo u svoje naselje. == Geografija == Na području grada živi oko 52.000 stanovnika, a u naseljenom mjesto oko 14.000. Grad ima 69 naseljenih mjesta i 53 [[mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. Najveća naseljena mjesta su [[Nova Topola (Gradiška)|Nova Topola]], [[Gornji Podgradci]], [[Orahova]] i [[Turjak]]. Cijelo područje grada je elektrificirano, a u završnoj fazi je telefonizacija seoskog područja. Sva sela su povezana sa središtem grada autobuskim linijama, a iz Gradiške se svakodnevno održavaju autobuske linije prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Beograd]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Subotica|Subotici]], [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim mjestima. Gradiška je udaljena od Banja Luke 50 km, te od [[Zagreb]]a 130 km. Putnu mrežu čini 700 km lokalnih i regionalnnh puteva, te 90 km magistralnih puteva, koji preko Gradiške vode prema istočnom djelu Bosne i Hercegovine i Banjoj Luci, a na sjever prema Srednjoj i Zapadnoj Evropi. U Gradišci se nalazi i jedan od najznačajnijih međunarodnih graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini za putnički i teretni [[saobraćaj]]. Pored rijeke [[Sava|Save]], koja je u ovom području plovna, ovaj kraj je bogat i brdskim rijekama, od kojih su najveće [[Vrbaška]], [[Jablanica (rijeka)|Jablanica]], [[Jurkovica]] i [[Lubina]]. Gradiška je smještena na nadmorskoj visini od 92 m, plodna lijevčanska ravnica je na prosječnoj nadmorskoj visini od 110 m, a pojedina sela u brdskom području i do 300 m. Povoljni klimatski kontinentalni uslovi i geografski položaj, veliko šumsko bogatstvo planine [[Kozara|Kozare]] i [[Prosara|Prosare]], plodno Lijevče polje i dijelovi [[Posavina|Posavine]], pogodno brežuljkasto obradivo zemljište, nalazišta kamena dijabaza, bogato nalazište mermera u Prosari, plovnost rijeke [[Sava|Save]] i druge pogodnosti, uticale su na razvoj brojnih oblasti privređivanja, a prvenstveno primarne poljoprivredne proizvodnje, prehrambene i drvne industrije kao i drugih privrednih grana. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Gradiške|Spisak naseljenih mjesta u gradu Gradiški}} === Nacionalni sastav stanovništva – grad Gradiška === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradiška | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 20125 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 20/21) |work=fzs.ba |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 51727 | g2013_bosnjaci = 7580 | g2013_srbi = 41863 | g2013_hrvati = 826 | g2013_bosanci = 26 | g2013_romi = 395 | g2013_muslimani = 119 | g2013_bosanciihercegovci = 14 | g2013_albanci = 30 | g2013_jugosloveni = 76 | g2013_ukrajinci = 111 | g2013_crnogorci = 29 | g2013_slovenci = 14 | g2013_pravoslavci = 6 | g2013_makedonci = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 416 | g2013_nepoznato = 43 | g1991_ukupno = 59974 | g1991_muslimani = 15851 | g1991_srbi = 35753 | g1991_hrvati = 3417 | g1991_jugosloveni = 3311 | g1981_ukupno = 58095 | g1981_muslimani = 13026 | g1981_srbi = 32825 | g1981_hrvati = 3544 | g1981_jugosloveni = 7638 | g1981_slovenci = 31 | g1981_crnogorci = 57 | g1981_albanci = 70 | g1981_madjari = 12 | g1981_romi = 232 | g1981_makedonci = 12 | g1971_ukupno = 53581 | g1971_muslimani = 12688 | g1971_srbi = 35038 | g1971_hrvati = 4415 | g1971_jugosloveni = 415 | g1971_slovenci = 25 | g1971_crnogorci = 61 | g1971_albanci = 56 | g1971_madjari = 10 | g1971_romi = 29 | g1971_makedonci = 5 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Gradiška === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradiška | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 206156 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g2013_ukupno = 14368 | g2013_bosnjaci = 2408 | g2013_srbi = 11122 | g2013_hrvati = 294 | g2013_bosanci = 19 | g2013_romi = 34 | g2013_muslimani = 75 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 29 | g2013_jugosloveni = 38 | g2013_ukrajinci = 17 | g2013_crnogorci = 14 | g2013_slovenci = 5 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 214 | g2013_nepoznato = 16 | g1991_ukupno = 16841 | g1991_muslimani = 7188 | g1991_srbi = 6502 | g1991_hrvati = 781 | g1991_jugosloveni = 1788 | g1981_ukupno = 13475 | g1981_muslimani = 5033 | g1981_srbi = 4251 | g1981_hrvati = 730 | g1981_jugosloveni = 3218 | g1981_slovenci = 20 | g1981_crnogorci = 29 | g1981_albanci = 44 | g1981_madjari = 4 | g1981_romi = 42 | g1981_makedonci = 9 | g1971_ukupno = 9585 | g1971_muslimani = 5377 | g1971_srbi = 2911 | g1971_hrvati = 808 | g1971_jugosloveni = 306 | g1971_slovenci = 14 | g1971_crnogorci = 12 | g1971_albanci = 25 | g1971_madjari = 3 | g1971_romi = 9 | g1971_makedonci = 2 }} == Privreda == Zahvaljujući [[prirodni resursi|prirodnim resursima]] u proteklim decenijama ostvaren je uspješan privredni rast i razvoj. [[Ekonomija|Ekonomska]] osnova je stalno jačana izgradnjom novih privrednih i infrastrukturnih objekata, povećanjem proizvodnje i izvoza na strana [[tržište|tržišta]]. Male [[zanat]]ske [[radionica|radionice]], prerastale su u savremene [[fabrika|fabrike]], a na resursima velikog šumskog bogatstva [[Kozara|Kozare]] i [[Prosara|Prosare]], te plodnih oraničnih površina Lijevče polja i Potkozarja, izgrađeni su prerađivački kapaciteti u [[industrija|industriji]] namještaja, drvnoj, poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. Uporedo su razvijana i preduzeća u ostalim privrednim granama, a posebno u metalnoj i tekstilnoj industriji, mašinogradnji, građevinarstvu, trgovini te proizvodnji elektro-materijala i plastike. Privredni razvoj industrijskih preduzeća uspješno je pratio i razvoj komunalnih i uslužnih djelatnosti. U proteklih 50 godina izgrađen je cjelokupni privredni potencijal, stambeni fond, te infrastrukturni objekti, sa tendencijom stalne dogradnje. U privredi grada Gradiške, zaposleno je 6.000 radnika, a u vanprivrednim oblastima oko 2.000. Osnovni nosioci privrednih aktivnosti su državna preduzeća. U toku je proces transformacije državnog kapitala. U odnosu na [[Rat u Bosni i Hercegovini|prijeratni]] period dostignut je nivo industrijske proizvodnje od 25%. Na području grada posluje preko 600 privatnih preduzeća i više od 1.400 privatnih radnji. Većina aktivnosti privatnog sektora usmjerena je na područje [[trgovina|trgovine]] i [[ugostiteljstvo|ugostiteljstva]], a manji broj u nekim od proizvodnih djelatnosti. == Kultura == Osnovni nosilac kulturnih zbivanja u Gradišci je [[Dom kulture]], koji pruža uslove za rad Narodne biblioteke "[[Jovan Dučić]]" koja raspolaže sa preko 30.000 naslova klasične i stručne literature. U Domu kulture radi Gradski ženski hor koji je svoj višegodišnji rad krunisao sa nekoliko visokih priznanja, KUD "Kolovit" te Amatersko pozorište mladih "Anastasija". U zgradi Doma kulture su sjedišta i drugih nosioca aktivnosti kao što su: Narodni univerzitet, Udruženje književnika, Udruženje likovnih umjetnika, te društva "Prosvjeta", "Sokolsko društvo", "Dobrotvor" i "Kolo srpskih sestara". Na području grada, [[Srpska pravoslavna crkva]] je organizovana u 10 [[parohija]], u kojima je izgrađeno 12 hramova i 10 kapela. Najveći je Hram Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci čija je izgradnja započela [[1965]]. godine i trajala do [[1973]]. godine. Najstarija [[crkva]] je u selu Romanovcima, Hram svetog Nikole, izgrađen prije 400 godina. U njemu se 1904. godine vjenčao [[Petar Kočić]]. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] [[Srbi|srpske]] vlasti su porušile sve islamske vjerske objekte i značajan dio rimokatoličkih, od kojih su mnogi bili i značajni kulturno-historijski objekti. Na području grada Gradiške u kampanji etničkog čišćenja, koju su sprovodile tadašnje srpske vlasti srušeni su ili oštećeni sljedeći vjerski objekti: gradska [[džamija]] u Gradišci, rimokatolička [[kapela]] u selu Bukvik, područne rimokatoličke crkve u selima Čatrnja i Mačkovac, džamije u Orahovi i Rovinama, te [[samostan]] u [[Nova Topola (Gradiška)|Novoj Topoli]]. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Gradišci}} == Sport == Najznačajni sportski klub je [[Fudbalski klub "Kozara"]], koji se takmičio u [[Premijer liga BiH|Premijer ligi BiH]]. Pored ovog kluba postoji još 25 registrovanih fudbalskih klubova koji se takmiče u nižim rangovima. Pored fudbalskih u gradu postoje dva rukometna kluba, dva košarkaška, dva odbojkaška, kuglaški, šahovski i četiri karate kluba. == Poznate ličnosti == * [[Atif Dudaković]], general * [[Safet Halilović]], političar * [[Radenko Milak]], slikar * [[Zvjezdan Misimović]], nogometaš * [[Marko Marin]], nogometaš * [[Vasa Čubrilović]], historičar i političar *[[Enver Šiljak]], narodni heroj Jugoslavije<ref>{{Cite journal|date=5. 11. 1946.|title=„Služben list FNRJ 89/46"|url=http://www.slvesnik.com.mk/Issues/23E7698DF3FB4D7FBB3FBEA9D2A6A547.pdf|journal=www.slvesnik.com.mk|access-date=8.12.2021}}</ref> == Također pogledajte == * [[Džamije u Gradišci]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gradiška}} * [http://www.gradgradiska.com/ Zvanični veb-sajt grada Gradiške] * [https://krajiski.ba/hak-kamere-granicni-prelaz-gradiska/ Granični prijelaz Gradiška kamere] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Grad Gradiška}} {{Sava}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:Gradiška|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] qrlfho4n7mi5q7nnp6ral5le040xzse 3428515 3428500 2022-08-21T13:45:00Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Krajiski|Krajiski]] ([[User talk:Krajiski|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Gradiška | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Gradiška | naselje_vrsta = Grad | slika = Gradiška.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Gradiške | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Грб Градишке.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Gradiška municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Gradiška u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|08|N|17|15|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = [[Zoran Adžić]]<ref>{{cite web |url=http://www.gradgradiska.com/gradonacelnik/ |title= Gradonačelnik |website=Grad Gradiška |access-date= 30. 7. 2021}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[SNSD]] | površina_naselja = 9.18 | površina_grada = 761.62 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 14368 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 51727 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 78 400 | pozivni_broj = (+387) 51 | matični_broj_naselja = 206156<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20125 | veb-sajt = {{URL|http://www.gradgradiska.com/}} | fusnote = }} '''Gradiška''' (prije '''Bosanska Gradiška''') jest [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] na sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (u regiji [[Bosanska krajina]]). Zahvata [[Lijevče polje]] i [[Potkozarje]], s površinom od 761,62&nbsp;km<sup>2</sup>. Na sjeveru graniči s općinama [[Nova Gradiška]] i [[Novska]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] uz rijeku [[Sava|Savu]] u dužini od 40&nbsp;km, na istoku graniči s općinom [[Srbac]], na jugu najvećim dijelom s [[Laktaši]]ma i djelimično s [[Banja Luka|Banjom Lukom]], a na zapadu i jugozapadu s [[Kozarska Dubica|dubičkom]] i [[prijedor]]skom općinom. == Historija == Gradiška se prema pisanim dokumentima, prvi put pominje prije nešto više od 700 godina i to pod nazivom Gradiški Brod. Međutim, život na prostorima sadašnjeg grada, u bližoj i široj okolini, datira još od prethistorijskog doba. ''Gradiskia'', ''Gradisthue'','' Gradiscia'' su nazivi na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] koji potiču iz [[srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Nakon osnivanja [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] (Noe Gradisca) [[1784]]. godine, naziv Alt Gradisca ili Vtero Gradisca (Stara Gradiška) se upotrebljava za naselje na lijevoj obali [[sava|Save]], dok desna obala Save dobija ime Gradisca Turcicum (Turska Gradiška). Kasnije se ovaj grad naziva i Berbir po istoimenoj osmanskoj tvrđavi koja je tu sagrađena. Samo ime Gradiška podsjeća na neki grad, građenje, građevinu ili slično. Poznati osmanski putopisac iz [[17. vijek]]a Evlija Čelebija, opisujući ovo mjesto u to vrijeme kaže da ''Gradiška na bosanskom jeziku znači mali grad''. Austougarske vlasti uvode službeni naziv Bosanska Gradiška [[1882]]. godine. === Prethistorijsko doba === U prethistorijsko doba ovaj kraj je bio naseljen i prije dolaska [[Rimljani|Rimljana]], a dokaz za to su arheološka nalazišta i brojni pronađeni predmeti. O bogatstvu ovog kraja šumskim blagom u prošlosti govore današnji nazivi brojnih sela i naselja: [[Liskovac (Gradiška)|Liskovac]], [[Dubrave]], [[Topola]], [[Lipovača]], [[Kruškik]], [[Brezik]], [[Bukvik]], [[Vrbaška]], [[Vrbovljani]], [[Dubovac]] i sl., dok drugi nazivi govore o čestim poplavama Save i njenih pritoka: [[Dolina]], [[Polij]], [[Liman]], [[Čatrnja (Gradiška)|Čatrnja]], [[Greda]], [[Jame]], [[Mokrice]] i dr. Nekadašnjim stanovnicima su šume služile za lov, a drvo im je bilo potrebno za gradnju građevina i utvrđenja, te čamaca i većih plovila. Sistematska istraživanja na ovom lokalitetu su započela krajem [[19. vijek]]a, a [[Donja Dolina]] je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište na ovom području. Donja Dolina je postala poznata širom [[Evropa|Evrope]] zahvaljujući eminentnim austrijskim znanstvenicima češkog porijekla Franji Fijali i Ćiri Truhelki. Veliki drveni čamac iskopan je u jednom komadu, star 3.000 godina, kao i brojni drugi predmeti nađeni u grobnicama i sojnicama. Sve se ovo čuva u [[Zemaljski muzej|Zemaljskom muzeju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a dosta alata, oružja i posuđa iz Donje Doline nalazi se i u muzejima u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i Gradišci. === Rimsko doba === U doba [[Rimljani|Rimljana]] na mjestu sadašnjeg grada nalazilo se naselje ''Municipium Servicium'', koje je bilo važna raskrsnica puteva prema istoku i jugu [[Balkan]]a, odnosno pristanište za riječnu rimsku flotu što dovoljno govori o strateškom značaju naselja u to vrijeme. Ono se početkom nove ere spominje pod imenima ''Servitium'', ''Serviti'', ''Serbitio'' i slično. === Srednji vijek === Oko [[1330]]. godine Gradiška se spominje kao slobodna varoš. U srednjem vijeku Gradiška je imala veliki značaj kao mjesto prelaska preko rijeke [[Sava|Save]]. === Osmanlijsko doba === Historičari se slažu, da je između [[1535]]. i [[1537]]. godine Gradiška konačno mogla potpasti pod [[Osmanlijsko carstvo|osmansku vlast]]. Osmanlije su se na ovim prostorima zadržale sve do [[Historija Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine]] [[1878]]. godine. Već [[1532]]. godine osmanska vlast kod Kobaša uspostavlja mostobran za svoja daljnja osvajanja u pravcu sjevera. [[Stjepan Berislavić]], krupni feudalac u to vrijeme prelazi na stranu [[Osmanlije|Osmanlija]] i postaje osmanski [[vazal]] gdje nastavlja da vlada nad svojim posjedima, ali pod uvjetima da priznaje novu vlast i pomaže prilikom ratnih operacija. [[1535]]. godine se navodi u jednom zapisu da je požeški župan Đuro Banfina imenovan za upravnika tvrđave Gradiška, koju je zatim utvrdio i naoružao i da se branio od Osmanlija. U tekstu se dalje navodi da je nešto kasnije tvrđava napadnuta te da su ''"Turci posla imali dok su je pridobili i od ljutosti sa zemljom sravnili." '' Mada, prema nekim drugim izvorima Gradiška je te godine pala pod osmanlijsku vlast. Vojnu akciju je poveo bosanski [[sandžak-beg]] [[Gazi Husrev-beg]] [[1535]]. godine gdje je također učestvovao i sultanov vazal [[Stjepan Berislavić]]. Tom prilikom je došlo do sukoba između njih, koji se završio bijegom Stjepana Berislavića. Nakon toga u kratko vrijeme čete Gazi Husrev-bega su zauzele njegove gradove Kobaš, Brod, Gradišku i druga mjesta, što znači da je Gradiška sa susjednim mjestima došla vjerovatno 1535. (definitivno 1537.) pod osmansku vlast. Narod se iz tih krajeva iseljavao u [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Slovenija|Sloveniju]], a neki čak i u [[Austrija|Austriju]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. Od onih koji su ostali jedan znatan dio prihvata [[islam]]. Masovna islamizacija je bila dio društvenih procesa u Bosni toga doba, a na području Gradiške posebno je bila izražena na području [[Cernik]]a{{dn}}. Zagrebački [[biskup]] Simun navodi da je u to vrijeme 40.000 katoličkih starosjedilaca primilo islam. Iz ovih podataka može se zaključiti da je stanovništvo prihvatilo novu vlast. Smatra se da je tome vjerovatno doprinjelo nasilje domaćih feudalaca prije dolaska Osmanlija, ali također i garancija Osmanlija za miran i siguran život. Seljaci su uživali u sigurnosti, bilo je više mira i reda nego ranije. Obaveze i davanja nisu bili tako teški kao ranije. Nije bilo pljački i pustošenja, nestalo je stalnih sukoba između domaćih [[feudalac]]a, sve dok [[Osmanlijsko carstvo]] nije počelo da slabi, negdje sredinom [[17. vijek]]a. Historijski dokumenti [[1553]]. godine spominju Gradišku i u kontekstu, kad ju je upravitelj [[Sisak|Siska]] [[Petar Erdedi]] spalio do temelja. Ovo isto su učinili [[1600]]. godine i [[Slavonija|slavonski]] pljačkaši, braća Marko i Mato Lapsanović. [[17. vijek]] je period kad je ratna aktivnost bila smanjena, a vjerska tolerancija bila veća. Ne treba zaboraviti da je [[Mehmed II]] (1451-1481), poslije zauzimanja Bosne, izdao ferman franjevcima Bosne Srebrene da mogu nesmetano obavljati vjerske aktivnosti. Prema izvještaju Tome Ivkovića iz [[1630]]. godine [[franjevci]] iz [[Visoko]]g, sasvim neometani od osmanskih vlasti, obavljaju crkvenu upravu u Gradišci, a fra Mirijan Marović navodi da [[1665]]. godine u Gradišci pored muslimanskih ima i 200 kršćanskih kuća. === Austrougarsko doba === Od [[1878]]. do [[1918]]. Godine je Gradiska pripadala Austrougarskoj. === Dvadeseti vijek === Jedno od najvećih naselja u Gradišci je [[Orahova]] sa 4.500 stanovnika (99% Bošnjaci). Orahova je nastala 1860. godine, kada su se doselili Bošnjaci protjerani iz Srbije zbog svoje vjere. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] stanovništvo je protjerano, ali nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] stanovništvo se vratilo u svoje naselje. == Geografija == Na području grada živi oko 52.000 stanovnika, a u naseljenom mjesto oko 14.000. Grad ima 69 naseljenih mjesta i 53 [[mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. Najveća naseljena mjesta su [[Nova Topola (Gradiška)|Nova Topola]], [[Gornji Podgradci]], [[Orahova]] i [[Turjak]]. Cijelo područje grada je elektrificirano, a u završnoj fazi je telefonizacija seoskog područja. Sva sela su povezana sa središtem grada autobuskim linijama, a iz Gradiške se svakodnevno održavaju autobuske linije prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Beograd]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Subotica|Subotici]], [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim mjestima. Gradiška je udaljena od Banja Luke 50 km, te od [[Zagreb]]a 130 km. Putnu mrežu čini 700 km lokalnih i regionalnnh puteva, te 90 km magistralnih puteva, koji preko Gradiške vode prema istočnom djelu Bosne i Hercegovine i Banjoj Luci, a na sjever prema Srednjoj i Zapadnoj Evropi. U Gradišci se nalazi i jedan od najznačajnijih međunarodnih graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini za putnički i teretni [[saobraćaj]]. Pored rijeke [[Sava|Save]], koja je u ovom području plovna, ovaj kraj je bogat i brdskim rijekama, od kojih su najveće [[Vrbaška]], [[Jablanica (rijeka)|Jablanica]], [[Jurkovica]] i [[Lubina]]. Gradiška je smještena na nadmorskoj visini od 92 m, plodna lijevčanska ravnica je na prosječnoj nadmorskoj visini od 110 m, a pojedina sela u brdskom području i do 300 m. Povoljni klimatski kontinentalni uslovi i geografski položaj, veliko šumsko bogatstvo planine [[Kozara|Kozare]] i [[Prosara|Prosare]], plodno Lijevče polje i dijelovi [[Posavina|Posavine]], pogodno brežuljkasto obradivo zemljište, nalazišta kamena dijabaza, bogato nalazište mermera u Prosari, plovnost rijeke [[Sava|Save]] i druge pogodnosti, uticale su na razvoj brojnih oblasti privređivanja, a prvenstveno primarne poljoprivredne proizvodnje, prehrambene i drvne industrije kao i drugih privrednih grana. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Gradiške|Spisak naseljenih mjesta u gradu Gradiški}} === Nacionalni sastav stanovništva – grad Gradiška === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradiška | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 20125 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 20/21) |work=fzs.ba |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 51727 | g2013_bosnjaci = 7580 | g2013_srbi = 41863 | g2013_hrvati = 826 | g2013_bosanci = 26 | g2013_romi = 395 | g2013_muslimani = 119 | g2013_bosanciihercegovci = 14 | g2013_albanci = 30 | g2013_jugosloveni = 76 | g2013_ukrajinci = 111 | g2013_crnogorci = 29 | g2013_slovenci = 14 | g2013_pravoslavci = 6 | g2013_makedonci = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 416 | g2013_nepoznato = 43 | g1991_ukupno = 59974 | g1991_muslimani = 15851 | g1991_srbi = 35753 | g1991_hrvati = 3417 | g1991_jugosloveni = 3311 | g1981_ukupno = 58095 | g1981_muslimani = 13026 | g1981_srbi = 32825 | g1981_hrvati = 3544 | g1981_jugosloveni = 7638 | g1981_slovenci = 31 | g1981_crnogorci = 57 | g1981_albanci = 70 | g1981_madjari = 12 | g1981_romi = 232 | g1981_makedonci = 12 | g1971_ukupno = 53581 | g1971_muslimani = 12688 | g1971_srbi = 35038 | g1971_hrvati = 4415 | g1971_jugosloveni = 415 | g1971_slovenci = 25 | g1971_crnogorci = 61 | g1971_albanci = 56 | g1971_madjari = 10 | g1971_romi = 29 | g1971_makedonci = 5 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Gradiška === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradiška | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 206156 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g2013_ukupno = 14368 | g2013_bosnjaci = 2408 | g2013_srbi = 11122 | g2013_hrvati = 294 | g2013_bosanci = 19 | g2013_romi = 34 | g2013_muslimani = 75 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 29 | g2013_jugosloveni = 38 | g2013_ukrajinci = 17 | g2013_crnogorci = 14 | g2013_slovenci = 5 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 214 | g2013_nepoznato = 16 | g1991_ukupno = 16841 | g1991_muslimani = 7188 | g1991_srbi = 6502 | g1991_hrvati = 781 | g1991_jugosloveni = 1788 | g1981_ukupno = 13475 | g1981_muslimani = 5033 | g1981_srbi = 4251 | g1981_hrvati = 730 | g1981_jugosloveni = 3218 | g1981_slovenci = 20 | g1981_crnogorci = 29 | g1981_albanci = 44 | g1981_madjari = 4 | g1981_romi = 42 | g1981_makedonci = 9 | g1971_ukupno = 9585 | g1971_muslimani = 5377 | g1971_srbi = 2911 | g1971_hrvati = 808 | g1971_jugosloveni = 306 | g1971_slovenci = 14 | g1971_crnogorci = 12 | g1971_albanci = 25 | g1971_madjari = 3 | g1971_romi = 9 | g1971_makedonci = 2 }} == Privreda == Zahvaljujući [[prirodni resursi|prirodnim resursima]] u proteklim decenijama ostvaren je uspješan privredni rast i razvoj. [[Ekonomija|Ekonomska]] osnova je stalno jačana izgradnjom novih privrednih i infrastrukturnih objekata, povećanjem proizvodnje i izvoza na strana [[tržište|tržišta]]. Male [[zanat]]ske [[radionica|radionice]], prerastale su u savremene [[fabrika|fabrike]], a na resursima velikog šumskog bogatstva [[Kozara|Kozare]] i [[Prosara|Prosare]], te plodnih oraničnih površina Lijevče polja i Potkozarja, izgrađeni su prerađivački kapaciteti u [[industrija|industriji]] namještaja, drvnoj, poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. Uporedo su razvijana i preduzeća u ostalim privrednim granama, a posebno u metalnoj i tekstilnoj industriji, mašinogradnji, građevinarstvu, trgovini te proizvodnji elektro-materijala i plastike. Privredni razvoj industrijskih preduzeća uspješno je pratio i razvoj komunalnih i uslužnih djelatnosti. U proteklih 50 godina izgrađen je cjelokupni privredni potencijal, stambeni fond, te infrastrukturni objekti, sa tendencijom stalne dogradnje. U privredi grada Gradiške, zaposleno je 6.000 radnika, a u vanprivrednim oblastima oko 2.000. Osnovni nosioci privrednih aktivnosti su državna preduzeća. U toku je proces transformacije državnog kapitala. U odnosu na [[Rat u Bosni i Hercegovini|prijeratni]] period dostignut je nivo industrijske proizvodnje od 25%. Na području grada posluje preko 600 privatnih preduzeća i više od 1.400 privatnih radnji. Većina aktivnosti privatnog sektora usmjerena je na područje [[trgovina|trgovine]] i [[ugostiteljstvo|ugostiteljstva]], a manji broj u nekim od proizvodnih djelatnosti. == Kultura == Osnovni nosilac kulturnih zbivanja u Gradišci je [[Dom kulture]], koji pruža uslove za rad Narodne biblioteke "[[Jovan Dučić]]" koja raspolaže sa preko 30.000 naslova klasične i stručne literature. U Domu kulture radi Gradski ženski hor koji je svoj višegodišnji rad krunisao sa nekoliko visokih priznanja, KUD "Kolovit" te Amatersko pozorište mladih "Anastasija". U zgradi Doma kulture su sjedišta i drugih nosioca aktivnosti kao što su: Narodni univerzitet, Udruženje književnika, Udruženje likovnih umjetnika, te društva "Prosvjeta", "Sokolsko društvo", "Dobrotvor" i "Kolo srpskih sestara". Na području grada, [[Srpska pravoslavna crkva]] je organizovana u 10 [[parohija]], u kojima je izgrađeno 12 hramova i 10 kapela. Najveći je Hram Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci čija je izgradnja započela [[1965]]. godine i trajala do [[1973]]. godine. Najstarija [[crkva]] je u selu Romanovcima, Hram svetog Nikole, izgrađen prije 400 godina. U njemu se 1904. godine vjenčao [[Petar Kočić]]. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] [[Srbi|srpske]] vlasti su porušile sve islamske vjerske objekte i značajan dio rimokatoličkih, od kojih su mnogi bili i značajni kulturno-historijski objekti. Na području grada Gradiške u kampanji etničkog čišćenja, koju su sprovodile tadašnje srpske vlasti srušeni su ili oštećeni sljedeći vjerski objekti: gradska [[džamija]] u Gradišci, rimokatolička [[kapela]] u selu Bukvik, područne rimokatoličke crkve u selima Čatrnja i Mačkovac, džamije u Orahovi i Rovinama, te [[samostan]] u [[Nova Topola (Gradiška)|Novoj Topoli]]. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Gradišci}} == Sport == Najznačajni sportski klub je [[Fudbalski klub "Kozara"]], koji se takmičio u [[Premijer liga BiH|Premijer ligi BiH]]. Pored ovog kluba postoji još 25 registrovanih fudbalskih klubova koji se takmiče u nižim rangovima. Pored fudbalskih u gradu postoje dva rukometna kluba, dva košarkaška, dva odbojkaška, kuglaški, šahovski i četiri karate kluba. == Poznate ličnosti == * [[Atif Dudaković]], general * [[Safet Halilović]], političar * [[Radenko Milak]], slikar * [[Zvjezdan Misimović]], nogometaš * [[Marko Marin]], nogometaš * [[Vasa Čubrilović]], historičar i političar *[[Enver Šiljak]], narodni heroj Jugoslavije<ref>{{Cite journal|date=5. 11. 1946.|title=„Služben list FNRJ 89/46"|url=http://www.slvesnik.com.mk/Issues/23E7698DF3FB4D7FBB3FBEA9D2A6A547.pdf|journal=www.slvesnik.com.mk|access-date=8.12.2021}}</ref> == Također pogledajte == * [[Džamije u Gradišci]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gradiška}} * [http://www.gradgradiska.com/ Zvanični veb-sajt grada Gradiške] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Grad Gradiška}} {{Sava}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:Gradiška|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] fpbbgw5jl2gg4bs6vnlvy1a4o4uhcg8 Županja 0 15469 3428508 3175932 2022-08-21T13:40:41Z Krajiski 142014 Unešen vanjski link za granični prijelaz Županja. wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Županja |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Županja |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Zupanja Marktplatz.JPG |opis_slike = Županja, centar |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Županjaz.gif |grb = Županjag.gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|20px|border]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 04| širina_sekundi = 20| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18| dužina_minuta = 41| dužina_sekundi = 40| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 81 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 88.94 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 12090 |stanovništvo grad = |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 135.93 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Davor Miličević |gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 32270 |pozivni broj = (+385) 32 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.zupanja.hr/ Grad Županja] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Zupanja-1.JPG|mini|280px|Županja, centar i rimokatolička crkva "Sv. Ivan Krstitelj"]] '''Županja''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine Županja. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Županja)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Županja)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad, odn. naseljeno mjesto Županja je imao 12.090 stanovnika. === Grad Županja === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 2.211 || 2.534 || 2.611 || 3.467 || 3.630 || 3.338 || 3.264 || 3.508 || 4.695 || 5.391 || 7.024 || 8.865 || 10.263 || 11.947 || 13.775 || 12.090 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine '''Županja'''.''</small> === Županja (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 2.211 || 2.534 || 2.611 || 3.467 || 3.630 || 3.338 || 3.264 || 3.508 || 4.695 || 5.391 || 7.024 || 8.865 || 10.263 || 11.947 || 13.775 || 12.090 |- |} ===Popis [[1991]].=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Županja)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Županja)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Županja je imalo 11.947 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|10,835|90.69}} {{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|308|2.57}} {{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|180|1.50}} {{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|115|0.96}} {{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|27|0.22}} {{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|16|0.13}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|13|0.10}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|11|0.09}} {{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|9|0.07}} {{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|7|0.05}} {{bar percent|[[Romi]]|#91A3B0|7|0.05}} {{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|6|0.05}} {{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|6|0.05}} {{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|4|0.03}} {{bar percent|[[Rusi]]|#F400A1|2|0.01}} {{bar percent|[[Grci]]|#0087BD|1|0.00}} {{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|1|0.00}} {{bar percent|[[Jevreji]]|#91A3B0|1|0.00}} {{bar percent|[[Poljaci]]|#800020|1|0.00}} {{bar percent|[[Ukrajinci]]|#7FFF00|1|0.00}} {{bar percent|ostali|#FFBF00|8|0.06}} {{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|97|0.81}} {{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|14|0.11}} {{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|277|2.31}} |caption='''ukupno''': 11.947 }} ===Popis [[1910]].=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Županja |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 3,338 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 2,575 | value1 = 77.14 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 298 | value2 = 8.92 | color2 = #BDB76B | label3 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 143 | value3 = 4.28 | color3 = #665D1E | label4 = [[Srpski jezik|Srpski]] 133 | value4 = 3.98 | color4 = #FF0000 | label5 = [[Slovački jezik|Slovački]] 49 | value5 = 1.46 | color5 = #9966CC | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 13 | value6 = 0.38 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 7 | value7 = 0.20 | color7 = #007FFF | label8 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 6 | value8 = 0.17 | color8 = #FF55A3 | label9 = ostali 114 | value9 = 3.41 | color9 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=total: 3,338 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 3,038 | value1 = 91.01 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 203 | value2 = 6.08 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 40 | value3 = 1.19 | color3 = #FFBF00 | label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 31 | value4 = 0.92 | color4 = #551B8C | label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 19 | value5 = 0.56 | color5 = #84DE02 | label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 3 | value6 = 0.08 | color6 = #592720 | label7 = ostali 4 | value7 = 0.11 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - }} |} == Galerija == <gallery> File:Zupanja-2.JPG|gradski detalj File:Cardak, Museum in Zupanja.JPG|"Čardak", muzej File:Memorial for the defenders of Zupanja, Croatia.JPG|spomenik [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] File:HŽ 2062 Županja.jpg|željeznička stanica </gallery> ==Također pogledajte== * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} # [https://krajiski.ba/kamere-orasje-zupanja/ HAK kamere Županja] granični prijelaz{{stub-grad-Hrvatska}} {{Županja}} {{Vukovarsko-srijemska županija}} {{Sava}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Županja|*]] jn27pdj2t27k1o0w2pxmu2q02a9amgh 3428509 3428508 2022-08-21T13:42:36Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Krajiski|Krajiski]] ([[User talk:Krajiski|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Rethymno|Rethymno]] wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Županja |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Županja |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Zupanja Marktplatz.JPG |opis_slike = Županja, centar |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Županjaz.gif |grb = Županjag.gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|20px|border]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 04| širina_sekundi = 20| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18| dužina_minuta = 41| dužina_sekundi = 40| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 81 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 88.94 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 12090 |stanovništvo grad = |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 135.93 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Davor Miličević |gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 32270 |pozivni broj = (+385) 32 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.zupanja.hr/ Grad Županja] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Zupanja-1.JPG|mini|280px|Županja, centar i rimokatolička crkva "Sv. Ivan Krstitelj"]] '''Županja''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine Županja. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Županja)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Županja)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad, odn. naseljeno mjesto Županja je imao 12.090 stanovnika. === Grad Županja === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 2.211 || 2.534 || 2.611 || 3.467 || 3.630 || 3.338 || 3.264 || 3.508 || 4.695 || 5.391 || 7.024 || 8.865 || 10.263 || 11.947 || 13.775 || 12.090 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine '''Županja'''.''</small> === Županja (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 2.211 || 2.534 || 2.611 || 3.467 || 3.630 || 3.338 || 3.264 || 3.508 || 4.695 || 5.391 || 7.024 || 8.865 || 10.263 || 11.947 || 13.775 || 12.090 |- |} ===Popis [[1991]].=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Županja)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Županja)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Županja je imalo 11.947 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|10,835|90.69}} {{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|308|2.57}} {{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|180|1.50}} {{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|115|0.96}} {{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|27|0.22}} {{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|16|0.13}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|13|0.10}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|11|0.09}} {{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|9|0.07}} {{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|7|0.05}} {{bar percent|[[Romi]]|#91A3B0|7|0.05}} {{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|6|0.05}} {{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|6|0.05}} {{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|4|0.03}} {{bar percent|[[Rusi]]|#F400A1|2|0.01}} {{bar percent|[[Grci]]|#0087BD|1|0.00}} {{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|1|0.00}} {{bar percent|[[Jevreji]]|#91A3B0|1|0.00}} {{bar percent|[[Poljaci]]|#800020|1|0.00}} {{bar percent|[[Ukrajinci]]|#7FFF00|1|0.00}} {{bar percent|ostali|#FFBF00|8|0.06}} {{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|97|0.81}} {{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|14|0.11}} {{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|277|2.31}} |caption='''ukupno''': 11.947 }} ===Popis [[1910]].=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Županja |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 3,338 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 2,575 | value1 = 77.14 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 298 | value2 = 8.92 | color2 = #BDB76B | label3 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 143 | value3 = 4.28 | color3 = #665D1E | label4 = [[Srpski jezik|Srpski]] 133 | value4 = 3.98 | color4 = #FF0000 | label5 = [[Slovački jezik|Slovački]] 49 | value5 = 1.46 | color5 = #9966CC | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 13 | value6 = 0.38 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 7 | value7 = 0.20 | color7 = #007FFF | label8 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 6 | value8 = 0.17 | color8 = #FF55A3 | label9 = ostali 114 | value9 = 3.41 | color9 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=total: 3,338 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 3,038 | value1 = 91.01 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 203 | value2 = 6.08 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 40 | value3 = 1.19 | color3 = #FFBF00 | label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 31 | value4 = 0.92 | color4 = #551B8C | label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 19 | value5 = 0.56 | color5 = #84DE02 | label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 3 | value6 = 0.08 | color6 = #592720 | label7 = ostali 4 | value7 = 0.11 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - }} |} == Galerija == <gallery> File:Zupanja-2.JPG|gradski detalj File:Cardak, Museum in Zupanja.JPG|"Čardak", muzej File:Memorial for the defenders of Zupanja, Croatia.JPG|spomenik [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] File:HŽ 2062 Županja.jpg|željeznička stanica </gallery> ==Također pogledajte== * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-grad-Hrvatska}} {{Županja}} {{Vukovarsko-srijemska županija}} {{Sava}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Županja|*]] 81t93ph508h2p7tf2tydwl5khl62avz Granični prijelaz Kamensko 0 16212 3428502 3427869 2022-08-21T12:59:45Z Krajiski 142014 Unešen vanjski link za granični prijelaz Kamensko. wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Granični prijelaz Kamensko''' nalazi se na saobraćajnici koja od [[Livno|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a vodi prema [[Split]]u i šesti je novoizgrađeni prelaz u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. [[Evropska unija]] je utrošila 3 i po miliona eura u izgradnju.{{Izvor}} Površina graničnog prijelaza Kamensko, preko koga će se odvijati robni i putnički promet, je oko 3 hiljade kvadratnih metara.{{Izvor}} Ima sedam ulazno-izlaznih traka, objekte za carinsku službu i graničnu policiju, te druge prateće objekte. U sklopu ovog prijelaza bit će izgrađen i carinski terminal, za koji će potrebna sredstva osigurati [[Uprava za indirektno oporezivanje]] Bosne i Hercegovine i Općina Tomislavgrad. Granični prijelaz Kamensko zvanično je otvoren [[25. februar]]a [[2006]]. godine. == Vanjski linkovi == * [https://krajiski.ba/kamere-kamensko-granicni-prijelaz/ HAK kamere Kamensko granični prijelaz] [[Kategorija:Geografija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Granični prijelazi u Bosni i Hercegovini|Kamensko]] 4fh36fvpdww0fkrzu0kio8ckdycit2p 3428514 3428502 2022-08-21T13:44:53Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Krajiski|Krajiski]] ([[User talk:Krajiski|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Granični prijelaz Kamensko''' nalazi se na saobraćajnici koja od [[Livno|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a vodi prema [[Split]]u i šesti je novoizgrađeni prelaz u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. [[Evropska unija]] je utrošila 3 i po miliona eura u izgradnju.{{Izvor}} Površina graničnog prijelaza Kamensko, preko koga će se odvijati robni i putnički promet, je oko 3 hiljade kvadratnih metara.{{Izvor}} Ima sedam ulazno-izlaznih traka, objekte za carinsku službu i graničnu policiju, te druge prateće objekte. U sklopu ovog prijelaza bit će izgrađen i carinski terminal, za koji će potrebna sredstva osigurati [[Uprava za indirektno oporezivanje]] Bosne i Hercegovine i Općina Tomislavgrad. Granični prijelaz Kamensko zvanično je otvoren [[25. februar]]a [[2006]]. godine. [[Kategorija:Geografija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Granični prijelazi u Bosni i Hercegovini|Kamensko]] 0ejblm9b26ayshwt9nhmzufxn035znm AC Milan 0 20847 3428635 3416285 2022-08-22T02:06:13Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #000000 | Boja2 = #FB090B | Ime kluba = AC Milan | Puno ime = Associazione Calcio Milan | Grb = Logo of AC Milan.svg | veličina_grba = 100 px | Nadimak = ''i Rossoneri'' (crveno-crni)<br/>''il Diavolo'' (vrag) <br/> ''Casciavit'' ([[lombardski jezik|lomb.]] ''"Šarafcigeri"'') | Osnovan = 16. 12. 1899. | Raspušten = | Lokacija = {{ZD|ITA}} [[Milano]] | Boje = {{colorbox|black}} {{colorbox|red}} | Federacija = [[Italijanski nogometni savez|FIGC]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[San Siro]] | Kapacitet = 75.923 | Vlasnik kluba = [[Elliott Management Corporation|Elliott Advisors (UK) Ltd]] (99,93%)<ref>{{cite web |title= Elliott Management owns AC Milan after Li misses deadline |url= https://www.washingtonpost.com/business/elliott-management-owns-ac-milan-after-li-misses-deadline/2018/07/11/7aaf9b82-84f8-11e8-9e06-4db52ac42e05_story.html |work= [[The Washington Post]] |date= 11. 7. 2018 |access-date= 22. 7. 2018 |archive-date= 11. 7. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180711133951/https://www.washingtonpost.com/business/elliott-management-owns-ac-milan-after-li-misses-deadline/2018/07/11/7aaf9b82-84f8-11e8-9e06-4db52ac42e05_story.html |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite web |title= Comunicato stampa congiunto Fininvest e Rossoneri Sport Investment Lux |url= http://www.fininvest.it/assets/press/it/CS%20CONGIUNTO_closing%20Milan_13.4.17.pdf |website= fininvest.it |date= 13. 4. 2017 |access-date= 13. 4. 2017}} {{it simbol}}</ref><br/> Mali dioničari (0,07%) | Predsjednik kluba = [[Paolo Scaroni]] | Trener = {{ZD|ITA}} [[Stefano Pioli]] | Uspjesi = 49 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Serie A]] '''×19'''<br/>[[Italijanski superkup]] '''×7'''<br/>[[Italijanski kup]] '''×5''' | Evropski kupovi = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] '''×7'''<br/>[[UEFA Superkup]] '''×5'''<br/>[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] '''×3'''<br/>[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup kupova]] '''×2'''<br/>[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''×1''' | Adresa = Via Filippo Turati 3 <br/> 20121 Milano | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Serie A 2021/2022.|2021/22.]] | Webstranica = [http://www.acmilan.com/ acmilan.com] | Trenutna sezona = [[Datoteka: Soccerball_current_event.svg|40px]] [[AC Milan – sezona 2022/2023.|2022/23.]] | uzorak_lr1 = _milan2122h | uzorak_t1 = _milan2122h | uzorak_dr1 = _milan2122h | uzorak_š1 = _monterrey1213t1 | uzorak_č1 = _milan2122hl | lijeva ruka1 = 7D0B1D | tijelo1 = 7D0B1D | desna ruka1 = 7D0B1D | šorc1 = 000000 | čarape1 = 000000 | uzorak_lr2 = _milan2122a | uzorak_t2 = _milan2122a | uzorak_dr2 = _milan2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = _milan2122al | lijeva ruka2 = EAE2CC | tijelo2 = EAE2CC | desna ruka2 = EAE2CC | šorc2 = EAE2CC | čarape2 = EAE2CC | uzorak_lr3 = _acmilan2122t1 | uzorak_t3 = _acmilan2122t1 | uzorak_dr3 = _acmilan2122t1 | uzorak_š3 = _monterrey1213t1 | uzorak_č3 = _milan2122hl | lijeva ruka3 = 000000 | tijelo3 = 000000 | desna ruka3 = 000000 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 }} '''Associazione Calcio Milan''' [[italija]]nski je [[nogomet]]ni klub iz [[Milano|Milana]]. Boje kluba od osnivanja su crvena i crna, pa je širom [[Italija|Italije]] i [[Evropa|Evrope]] poznat pod nadimkom ''rossoneri'' ("crveno-crni"). Nakon [[Real Madrid CF|Real Madrida]] najuspješniji je klub na evropskoj sceni sa sedam osvojenih titula [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] iz deset finala. Također, u Italiji je drugi klub po broju titula prvaka (''scudetto'') – 19 (koliko ima i gradski rival [[FC Inter Milano|Inter]]), uz pet osvojenih [[Italijanski kup|kupova Italije]] i sedam [[Italijanski superkup|superkupova]]. Bio je član organizacije [[G-14]] do njenog raspuštanja. == Historija == === Osnivanje, prvi trofeji i odvajanje Intera === AC Milan osnovali su [[Engleska|engleski]] aristokrati koji su živjeli i radili u Milanu pod imenom ''Milan Cricket and Football Club''. Prvi predsjednik i jedan od osnivača bio je [[UK|britanski]] vicekonzul u Milanu, [[Alfred Edwards (nogomet)|Alfred Edwards]]. Za nogometnu sekciju kluba brinuo se [[David Allison (nogometaš)|David Allison]]. Za boje tima izabrane su crvena, kako bi dočarala vatru i hrabrost osnivača, i crna, da bi pokazala snagu i strah kod protivnika. Prvi trofej osvojen je već sljedeće godine, u januaru 1900. Milan je osvojio Kraljevski kup (''Medaglia del Re''). Prekinuvši niz [[Genoa CFC|Genoe]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1901.|1901.]] osvojen je i prvi naslov prvaka, a isti uspjeh ponovljen je [[Italijansko nogometno prvenstvo 1906.|1906.]] i [[Italijansko nogometno prvenstvo 1907.|1907.]] Godine 1908, zbog nesuglasica u vezi s dovođenjem stranaca u ekipu, grupa dotadašnjih igrača Milana odlazi iz kluba i formira vlastiti pod nazivom [[FC Inter Milano|FC Internazionale Milano]], poznatiji kao Inter. Po dolasku [[Fašizam|fašista]] na vlast u [[Italija|Italiji]] mijenja se [[Engleski jezik|englesko]] ime kluba u italijansko (''Associazione Calcio Milano''). Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] klub mijenja samo posljednju riječ (''Milano'' u ''Milan''), želeći odati poštovanje svojim engleskim osnivačima. === Gre-No-Li === Period nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obilježio je [[Šveđani|švedski]] trojac nazvan [[Gre-No-Li]], prema prvim slovima prezimena [[Gunnar Gren|Gunnara Grena]], [[Gunnar Nordahl|Gunnara Nordahla]] i [[Nils Liedholm|Nilsa Liedholma]], koji su uz Italijane [[Lorenzo Buffon|Lorenza Buffona]] i [[Cesare Maldini|Cesarea Maldinija]] Milan doveli do četiri ''scudetta'' ([[Serie A 1950/1951.|1951]], [[Serie A 1954/1955.|1955]], [[Serie A 1956/1957.|1957.]] i [[Serie A 1958/1959.|1959]]). Nakon Šveđana sudbinu Milana opet je krojio [[Italijani|Italijan]], trener [[Nereo Rocco]]. Autor ''[[catenaccio|catenaccia]]'', uz igrače poput [[Gianni Rivera|Rivere]] i [[José Altafini|Altafinija]], u sezoni [[Kup evropskih šampiona 1962/1963.|1962/63.]] prvi je put osvojio [[Kup evropskih šampiona]], a uspjeh je ponovio u sezoni [[Kup evropskih šampiona 1969/1970.|1969/70.]] Veći uspjeh na domaćoj sceni izostao je, djelomično i zbog snage gradskog rivala Intera, koji je u tim godinama redovno osvajao titule. U sljedećim godinama Milan se borio za 10. titulu, ali 1980. godine, nakon velikog [[Totonero 1980.|skandala]] i dokazane umiješanosti u namještanje utakmica, zajedno s [[SS Lazio|Laziom]] izbačen je u [[Serie B]], koju odmah sljedeće sezone osvaja te se vraća u Serie A. Slijedila je najslabija sezona u historiji kluba te Milan opet ispada u Serie B. === Berlusconijeva era === Nakon nekoliko loših sezona u kojima je Milan igrao u Serie A, ali bez većeg uspjeha, klub kupuje medijski magnat [[Silvio Berlusconi]]. U svojoj prvoj sezoni dovodi za trenera [[Arrigo Sacchi|Arriga Sacchija]], a među novim igračima našli su se [[Marco van Basten]], [[Frank Rijkaard]], [[Ruud Gullit]], [[Roberto Donadoni]] i [[Carlo Ancelotti]]. Značajno pojačana ekipa u sljedećim sezonama osvaja titulu prvaka i Ligu prvaka dvije godine zaredom. Nakon odlaska Sacchija za trenera dolazi [[Fabio Capello]]. S njim na čelu klub osvaja tri titule prvaka zaredom (1992–1994) i nastupa u tri finala Lige prvaka (porazi od [[Olympique de Marseille|Marseillea]] i [[AFC Ajax|Ajaxa]], te pobjeda 4:0 nad [[FC Barcelona|Barcelonom]]). S igračima poput [[Paolo Maldini|Paola Maldinija]], [[Franco Baresi|Franca Baresija]], [[Dejan Savićević|Dejana Savićevića]], [[Zvonimir Boban|Zvonimira Bobana]], [[George Weah|Georgea Weaha]] i [[Roberto Baggio|Roberta Baggia]] Capello je napravio niz od 58 utakmica bez poraza i tako zaključio svoju eru osvojivši 15. ''scudetto'' za Milan. == Ekipa == ''Zaključno s 31. 8. 2021''<ref>{{cite web |title=First Team 2019/20 |url=http://www.acmilan.com/en/team/first-team |website= acmilan.com |access-date=27. 9. 2021}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=RUM|ime=[[Ciprian Tătărușanu]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ITA|ime=[[Davide Calabria]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ALŽ|ime=[[Ismaël Bennacer]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=SEN|ime=[[Fodé Ballo-Touré]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ŠPA|ime=[[Samu Castillejo]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ITA|ime=[[Sandro Tonali]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=FRA|ime=[[Olivier Giroud]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ŠPA|ime=[[Brahim Díaz]] ''(na posudbi iz [[Real Madrid CF|Real Madrida]])''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ŠVE|ime=[[Zlatan Ibrahimović]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=HRV|ime=[[Ante Rebić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ITA|ime=[[Alessio Romagnoli]]|ostalo=[[kapiten (nogomet)|kap.]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ITA|ime=[[Andrea Conti (nogometaš, 1994)|Andrea Conti]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=FRA|ime=[[Mike Maignan]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=POR|ime=[[Rafael Leão]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=FRA|ime=[[Theo Hernandez]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=FRA|ime=[[Pierre Kalulu]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ENG|ime=[[Fikayo Tomori]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=DAN|ime=[[Simon Kjær]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=ITA|ime=[[Alessandro Florenzi]] ''(na posudbi iz [[AS Roma|Rome]])''|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=ITA|ime=[[Daniel Maldini]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BRA|ime=[[Junior Messias]] ''(na posudbi iz [[FC Crotone|Crotonea]])''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=BIH|ime=[[Rade Krunić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=FRA|ime=[[Tiémoué Bakayoko]] ''(na posudbi iz [[Chelsea FC|Chelseaja]])''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=46|nac=ITA|ime=[[Matteo Gabbia]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=56|nac=BEL|ime=[[Alexis Saelemaekers]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=64|nac=ITA|ime=[[Pietro Pellegri]] ''(na posudbi iz [[AS Monaco FC|Monaca]])''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=ITA|ime=[[Alessandro Plizzari]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=79|nac=OBS|ime=[[Franck Kessié]]|poz=V}} <!-- {{Nogometna ekipa igrač|br=96|nac=DAN|ime=[[Andreas Jungdal]]|poz=G}} --> {{Nogometna ekipa kraj}} === Na posudbi === {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Leonardo Moleri]] ''(u [[AC Renate|Renateu]] do 30. 6. 2022)''|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=FRA|ime=[[Leroy Abanda]] ''(u [[US Boulogne|Boulogneu]] do 30. 6. 2022)''|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Gabriele Bellodi]] ''(u [[US Alessandria Calcio 1912|Alessandriji]] do 30. 6. 2022)''|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Mattia Caldara]] ''(u [[Venezia FC|Veneziji]] do 30. 6. 2022)''|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BRA|ime=[[Léo Duarte]] ''(u [[Istanbul Başakşehir FK|Istanbul Başakşehiru]] do 30. 6. 2022)''|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=GRČ|ime=[[Nikos Michelis]] ''(u [[Willem II Tilburg|Willemu II]] do 30. 6. 2022)''|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Ricardo Oddi]] ''(u [[AC Trento 1921|Trentu]] do 30. 6. 2022)''|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=FRA|ime=[[Yacine Adli]] ''(u [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeauxu]] do 30. 6. 2022)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Marco Brescianini]] ''(u [[AC Monza|Monzi]] do 30. 6. 2022)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Marco Frigerio]] ''(u [[Lucchese 1905|Luccheseu]] do 30. 6. 2022)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=HRV|ime=[[Antonio Mionić]] ''(u [[Montevarchi Calcio Aquila 1902|Montevarchiju]] do 30. 6. 2022)''|poz=V}}{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Tommaso Pobega]] ''(u [[Torino FC|Torinu]] do 30. 6. 2022)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Alessandro Sala (nogometaš)|Alessandro Sala]] ''(u [[AC Renate|Renateu]] do 30. 6. 2022)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Gabriele Capanni]] ''(u [[Ternana Calcio|Ternani]] do 30. 6. 2022)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BRA|ime=[[Luan Capanni]] ''(u [[US Viterbese 1908|Viterbeseu]] do 30. 6. 2022)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Colombo]] ''(u [[SPAL]]-u do 30. 6. 2022)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=NOR|ime=[[Jens Petter Hauge]] ''(u [[Eintracht Frankfurt|Eintrachtu]] do 30. 6. 2022)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Sabino Signorile]] ''(u [[1913 Seregno Calcio|Seregnu]] do 30. 6. 2022)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Riccardo Tonin]] ''(u [[Cesena FC|Ceseni]] do 30. 6. 2022)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Frank Tsadjout]] ''(u [[Pordenone Calcio|Pordenoneu]] do 30. 6. 2022)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} <!--  === Suvlasništvo === :''Ovo su igrači koji su prebačeni u drugi klub, ali Milan i dalje zadržava pravo učešća u njihovim ugovorima (npr, 50% vlasničkih prava).'' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa kraj}} !--> === Omladinski tim(ovi) === {{Glavni|AC Milan Primavera}} === Poznati igrači === ''Za spisak svih Milanovih igrača sa 100 ili više nastupa pogledajte [[Spisak igrača AC Milana]]''. <br/> ''Za spisak svih Milanovih igrača koji su bili pozvani za reprezentaciju pogledajte [[AC Milan i nogometna reprezentacija Italije]]''. === Povučeni brojevi === {| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align: center;" |- ! style="width:30px color:#000000; background:#FB090B;"| Br. ! style="width:125px color:#000000; background:#FB090B;"| Igrač ! style="width:100px color:#000000; background:#FB090B;"| Država ! style="width:150px color:#000000; background:#FB090B;"| Pozicija ! style="width:120px color:#000000; background:#FB090B;"| Debi za AC Milan ! style="width:120px color:#000000; background:#FB090B;"| Posljednji nastup ! style="width:25px color:#000000; background:#FB090B;"| Ref. |- | <big>'''3'''<nowiki>*</nowiki></big> | align=left| [[Paolo Maldini]] | align=left| {{ZID|Italija}} | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centarhalf|Centarhalf]]/[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Bek|Lijevi bek]] | 25. 1. 1985. | 31. 5. 2009. | <ref name="brojevi">{{cite web| authors = Scott Murray, Paolo Bandini |url = http://www.guardian.co.uk/football/2009/may/27/football-the-knowledge-retired-shirts |title = "Which clubs have retired shirt numbers?" |work= [[The Guardian]] |date = 27. 5. 2009}}</ref> |- | <big>'''6'''</big> | align=left| [[Franco Baresi]] | align=left| {{ZID|Italija}} | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Libero|Libero]] | 23. 4. 1978. | 1. 6. 1997. | <ref name="brojevi"/> |} <nowiki>*</nowiki> Broj može biti vraćen u upotrebu za jednog od njegova dva sina u slučaju da bilo koji od njih zaigra za AC Milan na profesionalnom nivou. == Stručni štab == ''Od 9. oktobra 2020''<ref>{{cite web |title= Coaching staff – Milan |url= http://www.legaseriea.it/en/serie-a/teams/milan/staff |website= legaseriea.it |publisher= [[Lega Serie A]] |access-date= 7. 10. 2020 |archive-date= 26. 11. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201126132514/http://www.legaseriea.it/en/serie-a/teams/milan/staff |url-status= dead }}</ref> {| class="wikitable" |- ! Pozicija ! Ime |- | Trener | [[Stefano Pioli]] |- | Pomoćni trener | Giacomo Murelli |- | rowspan="4" | Tehnički asistenti | [[Daniele Bonera]] |- | Davide Lucarelli |- | Gianmarco Pioli |- | Luciano Vulcano |- | rowspan="4" | Fitnes-treneri | Luca Monguzzi |- | Matteo Osti |- | Roberto Peressutti |- | Marco Vago |- | rowspan="3" | Treneri golmana | [[Luigi Turci]] |- | Emiliano Betti |- | [[Dida (golman)|Dida]] |- | Menadžer tima | [[Andrea Romeo (nogometni sudija)|Andrea Romeo]] |} == Predsjednici i treneri == === Predsjednici === <div style="font-size:100%"> {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|[[Alfred Edwards (nogomet)|Alfred Edwards]] |align=left|1899–1909. |- |align=left|Giannino Camperio |align=left|1909. |- |align=left|Piero Pirelli |align=left|1909–1928. |- |align=left|Luigi Ravasco |align=left|1928–1930. |- |align=left|Mario Bernazzoli |align=left|1930–1933. |- |align=left|Luigi Ravasco |align=left|1933–1935. |- |align=left|Pietro Annoni |align=left|1935. |- |align=left|Pietro Annoni <br/> G. Lorenzini <br/> Rino Valdameri |align=left|1935–1936. |- |align=left|Emilio Colombo |align=left|1936–1939. |- |align=left|Achille Invernizzi |align=left|1939–1940. |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|Umberto Trabattoni |align=left|1940–1944. |- |align=left|[[Antonio Busini]] |align=left|1944–1945. |- |align=left|Umberto Trabattoni |align=left|1945–1954. |- |align=left|Andrea Rizzoli |align=left|1954–1963. |- |align=left|Felice Riva |align=left|1963–1965. |- |align=left|Federico Sordillo |align=left|1965–1966. |- |align=left|Franco Carraro |align=left|1967–1971. |- |align=left|Federico Sordillo |align=left|1971–1972. |- |align=left|Albino Buticchi |align=left|1972–1975. |- |align=left|Bruno Pardi |align=left|1975–1976. |- |align=left|Vittorio Duina |align=left|1976–1977. |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|Felice Colombo |align=left|1977–1980. |- |align=left|Gaetano Morazzoni |align=left|1980–1982. |- |align=left|Giuseppe Farina |align=left|1982–1986. |- |align=left|Rosario Lo Verde |align=left|1986. |- |align=left|[[Silvio Berlusconi]] |align=left|1986–2004. |- |align=left|''Predsjednička komisija'' |align=left|2004–2006. |- |align=left|Silvio Berlusconi |align=left|2006–2008. |- |align=left|''Predsjednička komisija'' |align=left|2008–2012. |- |align=left| Silvio Berlusconi |align=left|2012–2017. |- |align=left| [[Li Yonghong]] |align=left|2017–2018. |- |align=left| [[Paolo Scaroni]] |align=left|2018– |} |} </div> === Treneri === {{Glavni|Spisak trenera AC Milana}} <div style="font-size:100%"> {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|{{ZD|Engleska}} [[Herbert Kilpin]] |align=left|1900–1908. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Daniele Angeloni |align=left|1906–1907. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} ''Tehnička komisija'' |align=left|1907–1910. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Giovanni Camperio |align=left|1910–1911. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} ''Tehnička komisija'' |align=left|1911–1914. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Guido Moda |align=left|1915–1922. |- |align=left|{{ZD|Austrija}} Ferdi Oppenheim |align=left|1922–1924. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |align=left|1924–1926. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Guido Moda |align=left|1926. |- |align=left|{{ZD|Engleska}} [[Herbert Burgess]] |align=left|1926–1928. |- |align=left|{{ZD|Austrija}} Engelbert König |align=left|1928–1931. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} József Bánás |align=left|1931–1933. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} [[József Viola]] |align=left|1933–1934. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Adolfo Baloncieri]] |align=left|1934–1937. |- |align=left|{{ZD|Engleska}} [[William Garbutt]] |align=left|1937. |- |align=left|{{ZD|Austrija}} [[Hermann Felsner]] <br/> {{ZD|Mađarska|1920}} József Bánás |align=left|1937–1938. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} [[József Viola]] |align=left|1938–1940. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Guido Ara]] <br/> {{ZD|Italija|1861}} [[Antonio Busini]] |align=left|1940–1941. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Mario Magnozzi |align=left|1941–1943. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Giuseppe Santagostino |align=left|1943–1945. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Adolfo Baloncieri]] |align=left|1945–1946. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giuseppe Bigogno]] |align=left|1946–1949. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1949}} [[Lajos Czeizler]] |align=left|1949–1952. |- |align=left|{{ZD|Švedska}} [[Gunnar Gren]] |align=left|1952. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Mario Sperone]] |align=left|1952–1953. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1949}} [[Béla Guttmann]] |align=left|1953–1954. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Antonio Busini]] |align=left|1954. |- |align=left|{{ZD|Urugvaj}} [[Hector Puricelli]] |align=left|1954–1956. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giuseppe Viani]] |align=left|1957–1960. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Paolo Todeschini |align=left|1960–1961. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]] |align=left|1961–1963. |- |align=left|{{ZD|Argentina}} [[Luis Carniglia]] |align=left|1963–1964. |- |align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]] |align=left|1963–1966. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Giovanni Cattozzo |align=left|1966. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Arturo Silvestri |align=left|1966–1967. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]] |align=left|1966–1972. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Cesare Maldini]] |align=left|1973–1974. |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giovanni Trapattoni]] |align=left|1974. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Gustavo Giagnoni]] |align=left|1974–1975. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]] |align=left|1975. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Paolo Barison]] |align=left|1975–1976. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giovanni Trapattoni]] |align=left|1976. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Giuseppe Marchioro |align=left|1976–1977. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]] |align=left|1977. |- |align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]] |align=left|1977–1979. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Massimo Giacomini |align=left|1979–1981. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]] |align=left|1981. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Luigi Radice]] |align=left|1981–1982. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]] |align=left|1982. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Francesco Zagatti |align=left|1982. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Ilario Castagner |align=left|1982–1984. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]] |align=left|1984. |- |align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]] |align=left|1984–1987. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]] |align=left|1987. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Arrigo Sacchi]] |align=left|1987–1991. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]] |align=left|1991–1996. |- |align=left|{{ZD|Urugvaj}} [[Oscar Tabárez]] |align=left|1996. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giorgio Morini]] |align=left|1996–1997. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Arrigo Sacchi]] |align=left|1997. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]] |align=left|1997–1998. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Alberto Zaccheroni]] |align=left|1998–2001. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Cesare Maldini]] <br/> {{ZD|Italija}} [[Mauro Tassotti]] |align=left|2001. |- |align=left|{{ZD|Turska}} [[Fatih Terim]] |align=left|2001. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Carlo Ancelotti]] |align=left|2001–2009. |- |align=left|{{ZD|Brazil}} [[Leonardo Araújo|Leonardo]] |align=left|2009–2010. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Massimiliano Allegri]] |align=left|2010–2014. |- |align=left|{{ZD|Holandija}} [[Clarence Seedorf]] |align=left|2014. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Filippo Inzaghi]] |align=left|2014–2015. |- |align=left|{{ZD|Srbija}} [[Siniša Mihajlović]] |align=left|2015–2016. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Cristian Brocchi]] |align=left|2016. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Vincenzo Montella]] |align=left|2016–2017. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Gennaro Gattuso]] |align=left|2017–2019. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Marco Giampaolo]] |align=left|2019. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Stefano Pioli]] |align=left|2019– |} |} </div> == Uspjesi == === Trofeji === ==== Nacionalni ==== *'''[[Serie A]]''': '''19''' ** [[Italijansko nogometno prvenstvo 1901.|1901]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1906.|1906]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1907.|1907]], [[Serie A 1950/1951.|1950/51]], [[Serie A 1954/1955.|1954/55]], [[Serie A 1956/1957.|1956/57]], [[Serie A 1958/1959.|1958/59]], [[Serie A 1961/1962.|1961/62]], [[Serie A 1967/1968.|1967/68]], [[Serie A 1978/1979.|1978/79]] [[Datoteka:Star*.svg|20px|10° Pobjeda]] <br/> [[Serie A 1987/1988.|1987/88]], [[Serie A 1991/1992.|1991/92]], [[Serie A 1992/1993.|1992/93]], [[Serie A 1993/1994.|1993/94]], [[Serie A 1995/1996.|1995/96]], [[Serie A 1998/1999.|1998/99]], [[Serie A 2003/2004.|2003/04]], [[Serie A 2010/2011.|2010/11]], [[Serie A 2021/2022.|2021/22.]] *'''[[Serie B]]''': '''2''' ** [[Serie B 1980/1981.|1980/81]], [[Serie B 1982/1983.|1982/83.]] *'''[[Italijanski kup]]''': '''5''' ** [[Italijanski kup 1966/1967.|1966/67]], [[Italijanski kup 1971/1972.|1971/72]], [[Italijanski kup 1972/1973.|1972/73]], [[Italijanski kup 1976/1977.|1976/77]], [[Italijanski kup 2002/2003.|2002/03.]] *'''[[Italijanski superkup]]''': '''7''' ** [[Italijanski superkup 1988.|1988]], [[Italijanski superkup 1992.|1992]], [[Italijanski superkup 1993.|1993]], [[Italijanski superkup 1994.|1994]], [[Italijanski superkup 2004.|2004]], [[Italijanski superkup 2011.|2011]], [[Italijanski superkup 2016.|2016.]] ==== Međunarodni ==== *'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]''': '''7''' **[[UEFA Kup šampiona 1962/1963.|1932/63]], [[UEFA Kup šampiona 1968/1969.|1968/69]], [[UEFA Kup šampiona 1988/1989.|1988/89]], [[UEFA Kup šampiona 1989/1990.|1989/90]], [[UEFA Liga prvaka 1993/1994.|1993/94]], [[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002/03]], [[UEFA Liga prvaka 2006/2007.|2006/07.]] *'''[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]''': '''2''' ** [[UEFA Kup pobjednika kupova 1967/1968.|1967/1968]], [[UEFA Kup pobjednika kupova 1972/1973.|1972/73.]] *'''[[UEFA Superkup]]''': '''5''' ** [[UEFA Superkup 1989.|1989]], [[UEFA Superkup 1990.|1990]], [[UEFA Superkup 1994.|1994]], [[UEFA Superkup 2003.|2003]], [[UEFA Superkup 2007.|2007.]] *'''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]''': '''3''' **[[Interkontinentalni kup 1969 (nogomet)|1969]], [[Interkontinentalni kup 1989 (nogomet)|1989]], [[Interkontinentalni kup 1990 (nogomet)|1990]]. *'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]''': '''1''' ** [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2007.|2007.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|A.C. Milan}} * {{službeni sajt|http://www.acmilan.com}} {{it simbol}} {{en simbol}} {{simboli jezika|kin|kineski}} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50058/profile/index.html AC Milan] na ''UEFA.com'' * [http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=italy-ac-milan-1907169/index.html AC Milan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140927201949/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=italy-ac-milan-1907169/index.html |date=27. 9. 2014}} na ''FIFA.com'' * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/milan AC Milan] na ''legaseriea.it'' {{AC Milan - klub}} {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Navkutije |ime = |naslov = AC Milan u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Osvajači Italijanskog superkupa}} {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}} {{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}} {{EUK}} }} [[Kategorija:AC Milan|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1899.|Milan]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Milan]] [[Kategorija:Sport u Milanu|Milan]] [[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka|Milan]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona|Milan]] [[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva|Milan]] eyz6neduhjyprg1h915rmdjvadifxwp Juventus FC 0 29182 3428632 3383575 2022-08-22T02:05:11Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = black | Ime kluba = Juventus FC | Puno ime = Juventus Football Club S.p.A. | Grb = Juventus FC 2017 icon (black).svg | veličina_grba = 80px | Nadimak = ''La Vecchia Signora'' ("stara dama")<ref name="Madama">Također ''Madama'' U [[pijemontski jezik|pijemontskom jeziku]].</ref><br />''I bianconeri'' (crno-bijeli)<br />''Le zebre'' ([[zebra|zebre]])<br />"Fidanzata d' Italia" ("Djevojka Italije") | Osnovan = {{Datum rođenja i godine|1897|11|1}}, kao Sport-Club Juventus. | Lokacija = [[Torino]], [[Italija]] | Federacija = [[FIGC|Italijanski nogometni savez]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[Juventus Arena|Allianz Stadium]] | Kapacitet = 41.507 | Vlasnik kluba = {{ZD|ITA}} [[Porodica Agnelli]] | Predsjednik kluba = {{ZD|ITA}} [[Porodica Agnelli|Andrea Agnelli]] | Trener = {{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]] | Uspjesi = 70 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Serie A]] '''×36''' <br/> [[Italijanski kup]] '''×14''' <br/> [[Italijanski superkup]] '''×9''' <br/> [[Serie B]] '''×1''' | Evropski kupovi = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] '''×2''' <br/> [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] '''×3''' <br/> [[UEFA Superkup|Superkup]] '''×2''' <br/> [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] '''×1''' <br/> [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] '''×1''' <br/> [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] '''×2''' | Adresa = Corso Galileo Ferraris 32 <br/>10128 Torino | Prethodna sezona = [[Serie A 2020/2021.|Serie A 2020/21.]] | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Webstranica = [http://www.juventus.com juventus.com] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[Serie A 2020/2021.|2020/21.]] <!-- Domaći --> | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _juventus201920h | uzorak_dr1 = | uzorak_č1 =_juventusfc1920h | uzorak_š1 =_ger18h | lijeva ruka61 = 000000 | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = 000000 | čarape1 = 000000 <!-- Gostujući --> | uzorak_lr2 = _juventusfc1920a | uzorak_t2 = _juventusfc1920a | uzorak_dr2 = _juventusfc1920a | uzorak_č2 = _juventusfc1920a | uzorak_š2 = _juventusfc1920a | lijeva ruka2 = E9E9E9 | tijelo2 = E9E9E9 | desna ruka2 = E9E9E9 | šorc2 = E43135 | čarape2 = E9E9E9 <!-- Treći --> | uzorak_lr3 =_juventusfc1920t | uzorak_t3 =_juventusfc1920t | uzorak_dr3 =_juventusfc1920t | uzorak_č3 =_juventusfc1920t | uzorak_š3 =_juventusfc1920t | lijeva ruka3 =0086CE | tijelo3 =0086CE | desna ruka3 =0086CE | šorc3 =0086CE | čarape3 =0086CE }} '''Juventus Football Club S.p.A''' ([[latinski jezik|lat.]] ''iuventus'' – mladost)<ref name=iuventus>Ime "Juventus" je riječ iz pijemontskog jezika, a potječe od latinske riječi ''iuventus'' (''mladost'').</ref>, najčešće samo '''Juventus''' ili '''Juve''', najtrofejniji je [[italija]]nski [[nogomet]]ni klub koji dolazi iz [[Torino|Torina]]. Osim jedne, sve sezone proveo je u najjačem razredu italijanskog [[nogomet]]a, [[Serie A]].<ref name="najjačem razredu italijanskog fudbala">Prvi stepen profesionalnog takmičenja u [[Italija|Italiji]], [[Serie A]].</ref> Juventus je najuspješniji klub u historiji nogometa u Italiji. Službeno, osvojio je 69 trofeja, od toga 58 u svojoj državi, što je rekord, te 11 u svim evropskim takmičenjima. Rekorderi su po broju izgubljenih finala [[UEFA Kup šampiona|Kupa šampiona]] i [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], čak sedam puta (rekorderi otkad se [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] igra u ovom formatu sa šest izgubljenih finala). ''Stara dama''<ref name=dama>Popularni naziv za Juventus</ref> treći je najuspješniji klub u [[Evropa|Evropi]], a šesti u svijetu, s najviše priznatih međunarodnih titula od strane federacija svih kontinenata i same [[FIFA]]-e. Klub je prvi tim iz Italije i uopće cijele [[Južna Evropa|južne Evrope]] koji je osvojio [[Kup UEFA]], i to 1985. Jedini je tim na svijetu koji je osvojio sva službena međunarodna klupska takmičenja te jedini koji je uspio biti prvak u sva tri [[UEFA]]-ina glavna takmičenja. Nijedan drugi klub nije imao četiri godine zaredom svoje igrače kao dobitnike [[Zlatna lopta (nogomet)|Zlatne lopte]].<ref name=lopte>Nagrada za najboljeg igrača europe (fran. Ballon d'Or)</ref> U Italiji je klub sa daleko najviše navijača jer za njega navija više od polovine svih navijača u toj državi (12 miliona), dok ih širom Evrope ima oko 43 miliona. Širom svijeta (naročito na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]) ukupno ima oko 170 miliona '''bianconera'''<ref name=Bianconera>Popularni naziv za Juventusove simpatizere.</ref>. Klub je osnivač i Asocijacije evropskih klubova te član grupe [[G-14]], koja okuplja najelitnije svjetske timove. Klub je u vlasništvu [[porodica Agnelli|porodice Agnelli]] još od 1920-ih. Formalno, vlasnik Juventusa je njihova kompanija, ''[[Exor (kompanija)|Exor]]''. == Historija == {{glavni|Historija Juventusa FC}} [[Datoteka:Sport-Club Juventus 1897-1898.jpg|mini|210px|desno|Orginalna postava Juventusa iz 1898.]] Klub je osnovan 1. novembra 1897. od strane grupe mladića u školi za književnost ''Massimimo D'Azeglio Lyceum'' u Torinu. Prvobitno je nosio naziv '''Sportski klub Juventus''', ali je 2 godine kasnije promijenjen u '''Juventus Football Club'''. 1900. godine pridružio se tadašnjem italijanskom nogometnom prvenstvu. 1905. osvojen je prvi ''scudetto''<ref name=Scudetto>Naziv trofeja za osvojenu [[Serie A]]</ref>, a iste godine klub mijenja boju u današnju crno-bijele. [[Datoteka:Edoardo Agnelli.jpg‎‎|mini|150px|lijevo|Edoardo Agnelli|Edoardo Agnelli, predsjednik Juventusa od 1923 do 1935]] Naredne godine dolazi do razdora unutar ekipe i stvaranja današnjeg [[Torino FC|Torina]] te tako i velikog rivalstva. [[Juventus]] je bio jako pogođen ovim te tako naredni trofej dolazi tek 1926. godine nakon što ranije klub preuzima tadašnji vlasnik [[Fiat|FIAT-a]], [[Porodica Agnelli|Edoardo Agnelli]]. Od 1930. do 1935. godine klub osvaja pet uzastopnih titula. U isto vrijeme prelazi se na Stadio Comunale<ref name=Comunale>Današnji [[Stadio Olimpico (Torino)|Stadio Olimpico]]</ref>. Glavni igrači reprezentacije [[Italija|Italije]] u osvajanju [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskog prvenstva]] 1934. godine su došli upravo iz te generacije. Međutim, rana smrt [[Porodica Agnelli|Edoarda Agnellia]] dovodi do kraja zlatne ere i tako do [[II svjetski rat|II svjetskog rata]] ne uspijevaju povratiti dominaciju. U periodu od 1943. do 1945. [[Juventus]] je morao izbaciti iz imena '''Football Club''' zbog projekta tzv. ''italijaniziranja'' tadašnjeg [[fašizam|fašističkog]] režima u zemlji pa je tako klub je nosio ime '''Juventus Cisitalia'''. ''Cisitalia'' je bila kompanija tadašnjeg predsjednika Petra Dusia sa sjedištem u [[Torino|Torinu]] (u to vrijeme jedan od brendova FIAT-a). Pod novim predsjednikom [[Porodica Agnelli|Giovanni Agnellijem]] dodaju se još dva Scudetta (sezone 1949/50 i 1951/52). 1958. godine [[Omar Sivori]] postaje prvi igrač u historiji kluba koji dobija nagradu za [[Evropski fudbaler godine|Evropskog fudbalera godine]]. U sezoni 1959/60 prvi put se osvaja dupla kruna<ref name=kruna>Označava se kada je jedna ekipa u sezoni osvoji dva trofeja u svojoj zemlji, ili domaće prvenstvo i međunarodno takmičenje</ref>, pobjednika [[Serie A]] i [[Italijanskog kupa|Kupa Italije]]. Dugogodišnji kapiten [[Giampiero Boniperti]] se povlači i ostavlja rekord od 178 golova postignutih u [[Serie A]], koji će se tek oboriti za 49 godina<ref name=godina>31. oktobar 2010. godine - Del Piero najbolji strijelac Juventusa u Seriji A u historiji {{cite web|url=http://pallone.myblog.it/archive/2010/10/31/juve-del-piero-supera-boniperti-con-179-reti.html|title=Del Piero rekord|work=Juventus Football Club S.p.A official website|access-date=31. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110821115346/http://pallone.myblog.it/archive/2010/10/31/juve-del-piero-supera-boniperti-con-179-reti.html|archive-date=21. 8. 2011|url-status=dead}}</ref>. U ovoj dekadi [[Serie A]] je osvojena još samo jednom u sezoni 1966/67. Međutim, već početkom 70-tih godina [[Juventus]] učvršćuje poziciju najtrofejnijeg italijanskog kluba. 13. jula 1971. na mjesto predsjednika dolazi [[Giampiero Boniperti]] i odmah osvaja prvo titulu. Sa igračima poput [[Čestmír Vycpálek]]a, [[Roberto Bettega|Roberta Bettege]], [[Franco Causio|Franca Causia]], [[Jose Altafini]]ja i [[Gaetano Scirea|Gaetana Sciree]] liga se osvaja još pet puta do 1978. godine. Tih godina na trenersko mjesto dolazi [[Giovanni Trapattoni]]. Još veći uspjesi dolaze pod njegovom trenerskom palicom. U sezonama 1980/81, 1981/82 i 1983/84 dodaju se još tri Scudetta na konto. Juventus poslije ove druge titule u nizu stavlja i drugu zlatnu zvjezdicu na dres<ref name=dres>U Italiji se za svaku desetu titulu u ligi dodjeljuje zlatna zvjezdica</ref>. I danas je jedini klub u [[Italija|Italiji]] sa više od 20 titula. 1982. godine [[Paolo Rossi]] kao igrač [[Juventus]]a dobija nagradu za [[Zlatna lopta (nogomet)|Evropskog igrača godine]]. Naredne tri godine: [[1983]], [[1984]] i [[1985]] [[Zlatna lopta (nogomet)|Zlatnu loptu]] osvaja još jedan crno-bijeli; [[Michel Platini]]. [[Michel Platini|Platini]] je i [[Juventus]]u 1985. godine donio prvu titulu [[UEFA Liga Prvaka|Lige prvaka]], tadašnjeg [[UEFA Kup šampiona|Kupa šampiona]] pobjedom nad [[Liverpool]]om (1-0). Ipak, ta utakmica će ostati zapamćena po velikoj tragediji kada je na [[Haysel]]u poginulo 39 navijača [[Juventus]]a. Sa izuzetkom sezone 1985/86 i osvajanjem [[Serie A]] [[Juventus]] nije uspijevao doć do trofeja uslijed dominacije u domaćem i evropskom fudbalu [[S.S.C. Napoli|Napolija]] i onda [[Inter]]a i [[AC Milan|Milana]]. 1990. godine klub se seli na novoizgrađeni [[Delle Alpi]]. [[Datoteka:Marcello Lippi 2011.jpg|mini|220px|lijevo|Marcello Lippi|Marcello Lippi, trener Juventusa od 1994. do 1999. i 2001. do 2004. godine]] Pred sezonu 1994/95 u klub dolazi [[Marcello Lippi]]. Pod njegovim vodstvom [[Juventus]] ponovo osvaja titulu [[Serie A]] nakon devet sezona i gubi finale [[Kup UEFA|Kupa UEFA]]. Počinje razdoblje kada je [[Juventus]] bez premca bio najbolji klub u [[Evropa|Evropi]]. Ekipa 1996. osvaja titulu prvaka Evrope pobjedom nad [[Ajax Amsterdam|Ajaxom]]. Naredne dvije sezone u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] dolaze do finala ali u oba navrata gube od [[Borussia Dortmund|Borussie Dortmund]] i [[Real Madrid]]a. U sezoni 1998/99 [[Manchester United]] je bio bolji u polufinalu i prošao nakon nevjerovatnog dvomeča. Uz to je dodan i [[UEFA Superkup|Evropski Superkup]] 1996. godine te iste godine, tadašnji [[Toyota Kup]] (poput današnjeg Interkontinentalnog kupa). U istom periodu [[Serie A]] je osvojena dva puta. Nakon povratka [[Marcello Lippi|Lippija]] na mjesto trenera, klub osvaja domaće prvenstvo dvije godine zaredom; 2002. i 2003. godine. 2003. godine [[Juventus]] je ponovo poražen u finalu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] od [[AC Milan]]a nakon izvođenja penala. U ljeto 2004. kao novi trener je predstavljen [[Fabio Capello]]. U naredne dvije sezone donosi dva nova Scudetta. Međutim, oni se oduzimaju zbog [[Calciopoli|skandala o namještanju utakmica]]. [[Juventus]] dobija najveću kaznu i biva izvačen u [[Serie B]] uz ostale dodatne kazne. Dolazi do odlaska skoro svih većih zvijezda. Oni koji su ostali, poput [[Alessandro Del Piero|Alessandra Del Piera]], [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]], [[Gianluigi Buffon]]a i [[David Trezeguet]]a vode tim kroz [[Serie B]]. Klub se odmah vraća u prvu ligu uprkos oslabljenom igračkom kadru i negativnim bodovima. Od 2007. počinje rekonstrukcija tima koja nije dala neki bitniji rezultat. Najbolji uspjeh tima od 2007. do 2010. godine je bilo drugo mjesto u sezoni 2008/09. U ljeto 2010. godine na predsjedničko mjesto sjeda ponovo jedan Agnelli, [[Porodica Agnelli|Andrea]]. Prvi potez mu je bio dovođenje na mjesto trenera [[Luigi Delneri]]ja. == Boje dresova, grbovi i nadimci == [[Datoteka:Juventus old badge.png|mini|178x178px|lijevo|Juventusov grb od 1990. do 2004. (gore) i grb od 2004. do 2017. (dolje)[[Datoteka:Juventus Turin.png|n|mini|152x152piksel]]|alt=]] [[Datoteka:Juventus FC 2017 icon (black).svg|mini|229x229piksel|Trenutni grb Juventusa]] [[Juventus]] u današnjim crno-bijelim dresovima i bijelom ili crnom šorcu igra od 1903. godine. Originalno, prvi dresovi su bili rozi sa crnom kragnom ali samo zbog pogrešne isporuke. Otac od jednog od tadašnjih igrača je bio zadužen za pranje ali je boja toliko izblijedila do 1903. godine da su se morali pronaći novi dresovi. Tada je John Savage, engleski internacionalac, za svoju tadašnje ekipu ugovorio isporuku iz njegove domovine. Njegov prijatelj je živio u [[Notthingam]]u, i iz razloga što je bio pristalica [[Notts County]]a nazad u [[Italija|Italiju]] isporučio crno-bijele dresove kakve je tradicionalno nosio [[Notts County]]. Od tada [[Juventus]] nosi iste boje s tim da su one kluba iz [[Torino|Torina]] nešto izraženije. '''Službeni grb''' [[Juventus]]a je imao nekoliko dizajnerskih korekcija od 20-tih godina prošlog stoljeća. Grb za sezonu 2004/15 ovalnog oblika podijeljen u 5 dijelova (slika lijevo). Unutar se nalazi tri crne šara i dvije bijele u kojima se nalaze naredni elementi; u gornjem dijelu napisano ime kluba na konkavnoj liniji zlatne boje koja predstavlja čast. U donjem dijelu je bijela silueta bika položenog na stari francuski štit; bik je simbol grada Torina. Zadnja izmjena grba desila se pred 2017/18 sezonu (slika desno). Iznad crnog štita i siluete se nalazi kruna koja simbolizira Augusta Tourinorum, [[Stari rim|stari rimski grad]] koji je sada [[Torino|glavni grad regije Pijemont]]. U prošlosti konveksna linija je bila plave boje (također simbol Torina). Ime kluba se nalazilo između te linije dole i druge konkavne linije iznad. Stari francuski grb i kruna su bile veće i žute boje. Tokom 80-tih godina u štitu se nalazio tadašnji emblem kluba, zebra u obliku crne siluete. Dvije zlatne zvjezdice koje predstavljaju osvojene titule [[Serie A]] su se nalazile u bijelim šarama iznad emblema [[Juventus]]a i konkavne i konveksne linije. Tokom postojanja klub je dobio mnogo nadimaka. ''la Vecchia Signora'' (Stara dama) je najbolji primjer. ''Stara'' je dosjetka na samo značenje imena kluba što na latinskom jeziku znači ''mlad'' <ref name=mlad>Ime "Juventus" je riječ iz Pijedmontskog jezika od latinske riječi ''iuventus'' (''mladost'' u [[Bosanski jezik|Bosanskom jeziku]]).</ref>. To je nastalo sredinom 30-tih godina i odnosilo se na broj godina tadašnjih najboljih igrača [[Juventus]]a. Dio ''dama'' je nastao prije 30-tih godina zbog načina kako su navijači bodrili svoj tim tada. Još jedan od nadimaka je ''la Fidanzata d'Italia'' (italijanska djevojka) zbog velikog broja navijača iz [[Italija|južne Italije]] (naročito iz [[Napulj]]a i [[Palermo|Palerma]]) koji su dolazili u [[Torino]] raditi za [[Fiat]] tokom 30-tih godina 20. stoljeća. Ostali upotrebljivaniji su ''i bianconeri'' (crno-bijeli), ''le zebre'' (zebre) zbog boje dresova te ''i gobbi' (grbavi), zato što ''stare dame'' kriva leđa. == Stadioni == [[Datoteka:Juventus v Real Madrid, Champions League, Stadium, Turin, 2013.jpg|mini|desno|Juventus Arena]] {{Dodatne informacije|Juventus Arena|Delle Alpi|Stadio Olimpico di Torino}} U prve dvije godine postojanja, Juventus je igrao na ''Parco del Valentinu'' i ''Parco Cittadelli''. Poslije toga sve do 1908. mečevi su se odigravali na ''Piazza d'Armi Stadionu'' osim 1905. (godine osvajanja prvog Scudetta) i 1906. godine kada je tim igrao na ''Corso Re Umbertu''. Kasnije od 1909. do 1922. mjesto okršaja je bio ''Corso Sebastopoli Camp'' dok je u narednih 11 godina to bio ''Corso Marsiglia Camp''. Na kraju 1933. presljeno je na ''[[Benito Mussolini|Stadio Benito Mussolini]]'' (kasnije ''Stadio Olimpico'') sagrađen za Mundijal 1934. godine u [[Italija|Italiji]]. U narednih 45 godina na njemu je odigrano 890 ligaških mečeva sve do 1990. godine. Onda je dobiven novi stadion, također sagrađen za potrebe Mundijala ali ovaj put onog 1990. godine, [[Delle Alpi]]. Tu su sve domaće mečeve igrali od sezone 1990/91. pa do 2005/06. U augustu 2006. preselili su na [[Stadio Olimpico (Torino)|Stadio Olimpico]], renoviran za potrebe [[Zimske olimpijske igre 2006.|Zimskih Olimpijskih Igara u Torinu]] sa 27 500 sjedećih mjesta. U naredne tri godine planirano je proširenje kapaciteta za dodatnih 3 000. [[17. septembar|17. septembra]] odigrana je prva službena utakmica na novoizgrađenom [[Juventus Stadium]]u. Klub je tako postao prvi nogometni klub u [[Italija|Italiji]] koji u svom vlasništvu ima vlastiti stadion. Od 1. jula 2017. godine, [[Stadion "Juventus"|Juventus Stadium]] je komercijalno poznat kao [[Juventus Stadium|Allianz Stadium]] u [[Torino|Torinu]] šest sezona do 30. juna 2023. godine. == Navijači == Juventus je daleko najpopularniji klub u [[Italija|Italiji]] sa 12 miliona navijača, što iznosi oko polovine italijankih fudbalskih fanova. Također je i među najpopularnijim klubovima na svijetu sa oko 170 miliona pristalica (43 miliona u Evropi, naročito u mediteranskim zemljama gdje je dosta italijanskih izbjeglica). Procjenjuje se da čak 100 miliona fanova živi na Dalekom Istoku. [[Datoteka:5 Maggio 2013.jpg|mini|280px|desno|Navijači Juventusa]] Uprkos svemu ovome, prosjek gledatelja na utakmicama Juventusa je tek oko 22 000, dosta niže od ostalih renomiranih evropskih timova. Razlog tome je najmanje navijača živi baš u [[Torino|Torinu]] dok je ogromna potražnja za domaćim kartama po cijeloj Italiji. Velika garda navijača živi na Siciliji odakle preovladavaju putnici na gostujuće utakmice. ''[[Drughi]]'', kako se naziva navijačka grupa koja bodri Juventus nema određeno političko opredjeljenje poput većine ostalih grupa u [[Italija|Italiji]] gdje se one djele na desnicu i lijevicu. ''Drughi'' se smatraju najmnogobrojnijom grupom u državi i nemaju dobre odnose ni sa jednom drugom grupom iz Italije kao ni sa nijednom u svijetu sem sa pristalicama Legije iz [[Varšava|Varšave]] te [[ADO Den Haag]]a. == Rivalstva == [[Juventus]] ima dva velika rivala. Tradicionalno najveći je [[Torino F.C.]], gradski rival. Njihov međusobni duel se popularno naziva [[Derby della Mole]] (Torinski derbi). Netrpeljivost je još prisutna od 1906. godine nakon što se [[Torino F.C.]] odvojio od [[Juventus]]a. Drugi vječiti rival je [[Internazionale|Inter]] iz [[Milano|Milana]], glavnog grada susjedne pokrajine [[Lombardija|Lombardije]]. Ovaj duel se naziva [[Derby d'Italia]] (derbi Italije) i do [[Calciopoli]] skandala to su bile jedine dvije ekipe koji su cijelu historiju provele u [[Serie A]]. Rivalstvo je najviše bilo izraženo krajem 90- tih te posebno nakon povratka [[Juventus]]a u prvu ligu. Također mečevi sa [[AC Milan|Milanom]], [[A.S. Roma|Romom]], [[SSC Napoli|Napolijem]] i [[A.C.F. Fiorentina|Fiorentinom]] se željno očekuju svake sezone. == Sastav == === Trenutni sastav === ''1. 9. 2021.''<ref>{{Cite web|title=First Team Men|url=https://www.juventus.com/en/teams/first-team-men/squad/|website=Juventus.com}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1 |poz=GK|nac=POL|ime=[[Wojciech Szczęsny]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2 |poz=DF|nac=ITA|ime=[[Mattia De Sciglio]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3 |poz=DF|nac=ITA|ime=[[Giorgio Chiellini]]|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4 |poz=DF|nac=NED|ime=[[Matthijs de Ligt]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5 |poz=MF|nac=BRA|ime=[[Arthur Melo|Arthur]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |poz=DF|nac=BRA|ime=[[Danilo (nogometaš)|Danilo]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |poz=MF|nac=WAL|ime=[[Aaron Ramsey]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9 |poz=FW|nac=ESP|ime=[[Álvaro Morata]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|poz=FW|nac=ARG|ime=[[Paulo Dybala]]|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|zamjenik kapitena]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|poz=DF|nac=COL|ime=[[Juan Cuadrado]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|poz=DF|nac=BRA|ime=[[Alex Sandro]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|poz=MF|nac=USA|ime=[[Weston McKennie]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|poz=DF|nac=ITA|ime=[[Luca Pellegrini]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18 |poz=FW|nac=ITA|ime=[[Moise Kean]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|poz=DF|nac=ITA|ime=[[Leonardo Bonucci]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|poz=MF|nac=ITA|ime=[[Federico Bernardeschi]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|poz=FW|nac=BRA|ime=[[Kaio Jorge]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|poz=MF|nac=ITA|ime=[[Federico Chiesa]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|poz=GK|nac=ITA|ime=[[Carlo Pinsoglio]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|poz=DF|nac=ITA|ime=[[Daniele Rugani]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|poz=MF|nac=FRA|ime=[[Adrien Rabiot]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|poz=MF|nac=ITA|ime=[[Manuel Locatelli]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|poz=MF|nac=URU|ime=[[Rodrigo Bentancur]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=36|poz=GK|nac=ITA|ime=[[Mattia Perin]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|poz=MF|nac=SWE|ime=[[Dejan Kulusevski]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} === [[Serie A (žene)]] === <blockquote>''Glavni članak: [[Juventus F.C. (žene)]]''</blockquote> === Menadžersko i tehničko osoblje === <blockquote>''Izvor: [http://www.juventus.com Juventus.com]''</blockquote> {| class="wikitable sortable" !Pozicija !Ime |- |Glavni trener |{{Flagicon|ITA}} [[Massimiliano Allegri]] |- |Pomoćnik |{{Flagicon|ITA}} Marco Landucci |- |Trener golmana |{{Flagicon|ITA}} Claudio Filippi |- |Tehnički pomoćnici |{{Flagicon|ITA}} Aldo Dolcetti {{Flagicon|ITA}} Maurizio Trombetta |- |Glavni trener atletski perfomansi |{{Flagicon|ITA}} Simone Folletti |- |Fitnes trener |{{Flagicon|ITA}} Andrea Pertusio |- |Supervizor za trening i sportski naučni menadžer |{{Flagicon|ITA}} Roberto Sassi |- |Supervizor za trening i fitnes trener |{{Flagicon|ITA}} Duccio Bravo |- |Sportski naučni službenik |{{Flagicon|ITA}} Darragh Connolly |- |Sportski naučni specijalista i fitnes trener |{{Flagicon|ITA}} Antonio Gualtieri |- |Menadžer za analizu meča |{{Flagicon|ITA}} Riccardo Scirea |- |Službenik za analizu meča |{{Flagicon|ITA}} Domenico Vernamonte |- |Osoblje za analizu meča |{{Flagicon|ITA}} Giuseppe Maiuri |} === Medicinsko osoblje === <blockquote>''Izvor: [http://www.juventus.com Juventus.com]''</blockquote> {| class="wikitable sortable" !Pozicija !Ime |- |Šef medicinskog osoblja |{{Flagicon|ITA}} Claudio Rigo |- |Prvi timski doktor |{{Flagicon|ITA}} Fabio Christian Tenore |- |Specijalisti za rehabilitaciju |{{Flagicon|ITA}} Marco Luison {{Flagicon|ITA}} Fabrizio Borri |- |Fizioterapeuti |{{Flagicon|ITA}} Dario Garbiero {{Flagicon|ITA}} Francesco Pieralisi {{Flagicon|ITA}} Emanuele Randelli {{Flagicon|ITA}} Gianluca Scolaro {{Flagicon|ITA}} Maurizio Delfini |- |Sportski terapeut |{{Flagicon|ITA}} Stefano Grani |- |Nutricionista za perfomanse |{{Flagicon|ITA}} Matteo Pincella |} == Predsjednici == Juventus je imao mnogo predsjednika kroz svoju dugu historiju od kojih su neki bili i vlasnici kluba. Na vrhu predsjedavajućih bilo je nekoliko živih bivših predsjednika, koji su bili nominovani za počasnog predsjednika ([[Italijanski jezik|it.]]: ''Presidenti Onorari''). Ovo je kompletna lista od 1897. godine:<ref name=president>{{cite news|url=http://www.juventusstory.it/societa/presidenti/presidenti.asp|publisher=JuventusStory.it|title=Presidenti|date=[[8 June]] [[2007]]|access-date=8. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080630025738/http://www.juventusstory.it/societa/presidenti/presidenti.asp|archive-date=30. 6. 2008|url-status=dead}}</ref> <div style="font-size:100%"> {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable sortable" style="text-align: center" |- !|Ime !|Period |- |align=left|Eugenio Canfari |align=left|1897–98 |- |align=left|Enrico Canfari |align=left|1898–01 |- |align=left|Carlo Favale |align=left|1901–02 |- |align=left|Giacomo Parvopassu |align=left|1903–04 |- |align=left|Alfred Dick |align=left|1905–06 |- |align=left|Carlo Vittorio Varetti |align=left|1907–10 |- |align=left|Attilio Ubertalli |align=left|1911–12 |- |align=left|Giuseppe Hess |align=left|1913–15 |- |align=left|Gioacchino Armano<br />Fernando Nizza<br />Sandro Zambelli |align=left|1915–18 |- |align=left|Corrado Corradini |align=left|1919–20 |- |align=left|Gino Olivetti |align=left|1920–23 |- |align=left|Edoardo Agnelli |align=left|1923–35 |- |align=left|Giovanni Mazzonis |align=left|1935–36 |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable sortable" style="text-align: center" |- !|Ime !|Period |- |align=left|Emilio de la Forest de Divonne |align=left|1936–41 |- |align=left|Pietro Dusio |align=left|1941–47 |- |align=left|[[Porodica Agnelli|Giovanni Agnelli]] <small></small> |align=left|1947–54 |- |align=left|Enrico Craveri<br />Nino Cravetto<br />Marcello Giustiniani |align=left|1954–55 |- |align=left|Umberto Agnelli |align=left|1955–62 |- |align=left|Vittore Catella |align=left|1962–71 |- |align=left| Giampiero Boniperti <small></small> |align=left|1971–90 |- |align=left|Vittorio Caissotti di Chiusano |align=left|1990–03 |- |align=left|Franzo Grande Stevens <small></small> |align=left|2003–06 |- |align=left|Giovanni Cobolli Gigli |align=left|2006–09 |- |align=left|Jean-Claude Blanc |align=left|2009–10 |- |align=left|[[Porodica Agnelli|Andrea Agnelli]] |align=left|2010– |} |} </div> == Menadžeri == Ispod je lista menadžera Juventusa od 1923. godine, kada je porodica Agnelli preuzela i kada je klub postao strukturalniji i organizovaniji sve do danas:<ref name=manager>{{cite news|url=http://forzajuve.altervista.org/nuova_pagina_9.htm|publisher=ForzaJuve.org|title=Allenatori Storia|date=[[25 July]] [[2007]]|access-date=8. 8. 2008|archive-date=25. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110725001316/http://forzajuve.altervista.org/nuova_pagina_9.htm|url-status=dead}}</ref> <div style="font-size:100%"> {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable sortable" style="text-align: center" |- !|Ime !|Nacionalnost !|Period |- |align=left|Jenő Károly |{{Flagicon|MAĐ}} |align=left|1923–1926 |- |align=left|József Viola |{{Flagicon|MAĐ}} |align=left|1926 |- |align=left|József Viola |{{Flagicon|MAĐ}} |align=left|1926–1928 |- |align=left|George Aitken |{{Flagicon|ŠKO}} |align=left|1928–1930 |- |align=left|Carlo Carcano |{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1930–1935 |- |align=left|Carlo Bigatto<br />Benedetto Gola |{{Flagicon|ITA|1861}}<br />{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1935 |- |align=left|Virginio Rosetta |{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1935–1939 |- |align=left|Umberto Caligaris |{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1939–1941 |- |align=left|Federico Munerati |{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1941 |- |align=left|Giovanni Ferrari |{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1941–1942 |- |align=left|Luis Monti |{{Flagicon|ARG}} / {{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1942 |- |align=left|Felice Borel |{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1942–1946 |- |align=left|Renato Cesarini |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1946–1948 |- |align=left|William Chalmers |{{Flagicon|ŠKO}} |align=left|1948–1949 |- |align=left|Jesse Carver |{{Flagicon|ENG}} |align=left|1949–1951 |- |align=left|Luigi Bertolini |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1951 |- |align=left|György Sárosi |{{Flagicon|MAĐ|1949}} |align=left|1951–1953 |- |align=left|Aldo Olivieri |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1953–1955 |- |align=left|Sandro Puppo |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1955–1957 |- |align=left|Ljubiša Broćić |{{Flagicon|JUG}} |align=left|1957–1959 |- |align=left|Teobaldo Depetrini |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1959 |- |align=left|Renato Cesarini |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1959–1961 |- |align=left|Carlo Parola |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1961 |- |align=left| Gunnar Gren<br />Július Korostelev |{{Flagicon|ŠVE}}<br />{{Flagicon|ČEŠ}} |align=left|1961 |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable sortable" style="text-align: center" |- !|Ime !|Nacionalnost !|Period |- |align=left|Carlo Parola |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1961–1962 |- |align=left|Paulo Amaral |{{Flagicon|BRA}} |align=left|1962–1964 |- |align=left|Eraldo Monzeglio |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1964 |- |align=left|Heriberto Herrera |{{Flagicon|PAR}} |align=left|1964–1969 |- |align=left|Luis Carniglia |{{Flagicon|ARG}} |align=left|1969–1970 |- |align=left|Ercole Rabitti |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1970 |- |align=left|Armando Picchi |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1970–1971 |- |align=left|Čestmír Vycpálek |{{Flagicon|ČEŠ}} |align=left|1971–1974 |- |align=left|Carlo Parola |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1974–1976 |- |align=left|Giovanni Trapattoni |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1976–1986 |- |align=left|Rino Marchesi |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1986–1988 |- |align=left|Dino Zoff |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1988–1990 |- |align=left|Luigi Maifredi |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1990–1991 |- |align=left|Giovanni Trapattoni |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1991–1994 |- |align=left|Marcello Lippi |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1994–1999 |- |align=left|Carlo Ancelotti |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1999–2001 |- |align=left|Marcello Lippi |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2001–2004 |- |align=left|Fabio Capello |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2004–2006 |- |align=left|Didier Deschamps |{{Flagicon|FRA}} |align=left|2006–2007 |- |align=left|Giancarlo Corradini |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2007 |- |align=left|Claudio Ranieri |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2007–2009 |- |align=left|Ciro Ferrara |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2009–2010 |- |align=left|Alberto Zaccheroni |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2010 |- |align=left|[[Luigi Delneri]] |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2010–2011 |- |align=left|[[Antonio Conte]] |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2011–2014 |- |[[Massimiliano Allegri]] |{{flagicon|ITA}} |2014- |} |} </div> == Kurioziteti == [[Datoteka:Platini_Juventus_Pallone_d'oro.jpg‎|mini|160px|desno|Michel Platini sa ''Zlatnom loptom'']] Juventus je najuspješniji klub u historiji italijanskog [[nogomet]]a. Osvojio je 36 puta nacionalni šampionat, što je daleko najviše i drži rekord u broju uzastopnih ''scudetta'' (devet, [[Serie A 2011/2012.|2011/12]] – [[Serie A 2019/2020.|2019/20]]). Imaju 66 službenu titulu; 55 u [[Italija|Italijii]] 11 internacionalnih, što ga čini trećim klubom po uspješnosti u europskim takmičenjima (poslije [[Real Madrid]]a i [[AC Milan|Milana]]). Na globalnom nivou, [[Juventus]] je šesti po uspješnosti kada se saberu sve titule u šest kontinentalnih asocijacija koje objedinjuje [[FIFA]]. Osvojili su i tri puta [[Kup UEFA]] čime djele taj rekord sa [[Liverpool]]om i [[Internazionale]]om. Juventus je jedini tim u [[Italija|Italiji]] koji je zaslužio da nosi dvije zvjezdice na svom dresu (svaka jedna zvjezdica predstavlja 10 titula [[Serie A]]). Prvi put u nakon sezone 1957/58, a druga nakon sezone 1981/82. Također su prvi koji su stigli da dvaput osvoje duplu krunu (za [[Serie A|nacionalni šampionat]] i [[Kup Italije|nacionalni kup]]), u sezonama 1959/60 i 1994/95. Treću zvjezdicu stavili su u sezoni 2015/16. zajedno sa novim dresovima. Jedini je klub koji je osvojio sva internacionalna takmičenja i prvi koji je osvojio tri glavna [[UEFA|UEFA-ina]] takmičenja, za šta je [[UEFA]] dodijelila specijalno prizanje Juventusu. Po [[FIFA|FIFA-inoj]] listi najuspješnih klubova 20. stoljeća, [[Juventus]] je bio pozicioniran na 7. mjesto (najviše od italijanskih klubova). IFFHS je torinskom klubu dodjelio treće mjesto na listi najboljih svijetskih klubova u periodu od 1991-2009 poslije [[Barcelona|Barcelone]] i [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]]. Drže rekord po broju uzastopno dobijenih nagrada za najboljeg igrača Europe (četiri) koje su osvojili [[Michel Platini]] i [[Paolo Rossi]] u periodu od 1982 do 1985. godine. Također, šest od ukupno devet igrača koji su osvojili [[Kup Šampiona]] ([[UEFA Liga prvaka]]), [[Kup pobjednika kupova]] i [[Kup UEFA]] ([[UEFA Evropska liga|Europsku ligu]]) su došla iz [[Juventus]]a. == Statistika i rekordi == [[Datoteka:Alessandro Del Piero 2008 cropped.jpg|mini|160px|desno|Alessandro Del Piero]] [[Alessandro Del Piero]] je rekorder po broju nastupa u svim takmičenjima (6. aprila 2008. godine je srušio rekord [[Gaetano Scirea|Gaetana Sciree]] od 552 utakmice) kao i po broju nastupa u [[Serie A|Seriji A]] (protiv [[Cagliari Calcio|Cagliarija]] 5. februara 2011. godine postavio novi rekord). Do tada rekorder je bio [[Giampiero Boniperti]] sa 444 nastupa. 10. januara 2006. godine [[Alessandro Del Piero]] je prestigao rekord [[Giampiero Boniperti|Bonipertija]], star 45 godina, od 182 gola u svim natjecanjima, a isto je to učinio i u okvirima [[Serie A]] 24. oktobra 2010. godine. U sezoni 1933/34, [[Felice Placido]] je sa 31 golom u 34 utakmice postavio rekord kluba koji i danas traje kao igrač sa najviše golova u jednoj sezoni u [[Serie A]]. U svim takmičenjima rekorder je [[Ferenc Hirzer]] sa 35 golova u 26 nastupa (rekord za italijanski nogomet) i to još u sezoni 1925/26. [[Omar Enrique Sivori]] je sezone 1960/61 postavio rekord po broju postignutih golova u jednom meču, također italijanski rekord. Tada je postigao šest [[Internazionale]]u. Prva službena utakmica [[Juventus]]a u historiji je odigrana 1900. godine u okviru tadašnjeg italijanskog šampionata protiv [[F.C. Torinese|Torinesea]] koji je pobjedio 1-0. Najveća pobjeda je ostvarena nad Centom 15-0 u sezoni 1926/27, u drugoj rundi [[Kup Italije|Kupa Italije]]. Što se tiče [[Serie A]] najveće su ostvarili u sezoni 1928/29 rezultatom 11-0. Protivnici su bili Fiorentina i Fiumana. Najteži porazi u ligi su nanijeli [[AC Milan|Milan]] 1912. (1-8) i [[Torino F.C.|Torino]] 1913. godine (0-8). ''Stara dama'' je italijanski rekorder po broju datih golova u jednoj sezoni; 106. U sezoni 1992/93 to su ostvarili u [[Serie A]] (59), [[Kup Italije|Kupu Italije]] (16) i [[Kup UEFA|Kupu UEFA]] (31). === Rekordi === {| class="wikitable sortable" !Tip takmičenja !Takmičenje !Br. Titula !Sezone |- | rowspan="4" |Domaći |[[Serie A]] |36* |[[Prima Categoria 1905.|1905]], [[Serie A 1925/1926.|1925/26]], [[Serie A 1930/1931.|1930/31]], [[Serie A 1931/1932.|1931/32]], [[Serie A 1932/1933.|1932/33]], [[Serie A 1933/1934.|1933/34]], [[Serie A 1934/1935.|1934/35]], [[Serie A 1949/1950.|1949/50]], [[Serie A 1951/1952.|1951/52]], [[Serie A 1957/1958.|1957/58]], [[Serie A 1959/1960.|1959/60]], [[Serie A 1960/1961.|1960/61]], [[Serie A 1966/1967.|1966/67]], [[Serie A 1971/1972.|1971/72]], [[Serie A 1972/1973.|1972/73]], [[Serie A 1974/1975.|1974/75]], [[Serie A 1976/1977.|1976/77]], [[Serie A 1977/1978.|1977/78]], [[Serie A 1980/1981.|1980/81]], [[Serie A 1981/1982.|1981/82]], [[Serie A 1983/1984.|1983/84]], [[Serie A 1985/1986.|1985/86]], [[Serie A 1994/1995.|1994/95]], [[Serie A 1996/1997.|1996/97]], [[Serie A 1997/1998.|1997/98]], [[Serie A 2001/2002.|2001/02]], [[Serie A 2002/2003.|2002/03]], [[Serie A 2004/2005.|2004/05]]<sup>[[Italijanski nogometni skandal 2006.|m]]</sup>, [[Serie A 2005/2006.|2005/06]]<sup>[[Italijanski nogometni skandal 2006.|m]]</sup>, [[Serie A 2011/2012.|2011/12]], [[Serie A 2012/2013.|2012/13]], [[Serie A 2013/2014.|2013/14]], [[Serie A 2014/2015.|2014/15]], [[Serie A 2015/2016.|2015/16]], [[Serie A 2016/2017.|2016/17]], [[Serie A 2017/2018.|2017/18]], [[Serie A 2018/2019.|2018/19]], [[Serie A 2019/2020.|2019/20.]] |- |[[Serie B]] |1 |[[Serie B 2006/2007.|2006/07.]] |- |[[Italijanski kup]] |14* |[[Italijanski kup 1937/1938.|1937/38]], [[Italijanski kup 1941/1942.|1941/42]], [[Italijanski kup 1958/1959.|1958/59]], [[Italijanski kup 1959/1960.|1959/60]], [[Italijanski kup 1964/1965.|1964/65]], [[Italijanski kup 1978/1979.|1978/79]], [[Italijanski kup 1982/1983.|1982/83]], [[Italijanski kup 1989/1990.|1989/90,]] [[Italijanski kup 1994/1995.|1994/95]], [[Italijanski kup 2014/2015.|2014/15]], [[Italijanski kup 2015/2016.|2015/16]], [[Italijanski kup 2016/2017.|2016/17]], [[Italijanski kup 2017/2018.|2017/18]], [[Italijanski kup 2020/2021.|2020/21.]] |- |[[Italijanski superkup]] |9* |[[Italijanski superkup 1995.|1995]], [[Italijanski superkup 1997.|1997]], [[Italijanski superkup 2002.|2002]], [[Italijanski superkup 2003.|2003]], [[Italijanski superkup 2012.|2012]], [[Italijanski superkup 2013.|2013]], [[Italijanski superkup 2015.|2015]], [[Italijanski superkup 2018.|2018]], [[Italijanski superkup 2020.|2020.]] |- | rowspan="5" |Kontinentalni |[[UEFA Liga prvaka]] |2 |[[Kup evropskih šampiona 1984/1985.|1984/85]], [[UEFA Liga prvaka 1995/1996.|1995/96.]] |- |[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1 |[[UEFA Kup pobjednika kupova 1983/1984.|1983/84.]] |- |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA/UEFA Evropska liga]] |3 |[[UEFA Evropska liga 1976/1977.|1976/77]], [[UEFA Evropska liga 1989/1990.|1989/90]], [[UEFA Evropska liga 1992/1993.|1992/93]] |- |[[UEFA Superkup]] |2 |[[UEFA Superkup 1984.|1984]], [[UEFA Superkup 1996.|1996.]] |- |[[UEFA Intertoto kup]] |1 |[[UEFA Intertoto kup 1999.|1999.]] |- |Svjetski |[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] |2 |[[Interkontinentalni kup 1985 (nogomet)|1985]], [[Interkontinentalni kup 1996 (nogomet)|1996.]] |} ==== Napomene ==== * * - Rekord * <sup>m</sup> - Titule oduzete nakon [[Italijanski nogometni skandal 2006.|italijanskog nogometnog skandala 2006.]] == Doprinos italijanskoj reprezentaciji == Generalno, gledajući kroz historiju, Juventus je tim koji je dao najviše igrača [[Italijanska nogometna reprezentacija|italijanskoj reprezentaciji]] te je jedini domaći tim koji je od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|drugog održanog svjetskog prvenstva u Italiji 1934. godine]] imao svoje igrače u svakoj selekciji. Posebno su se isticali igrači iz dvije zlatne ere kluba; iz ''Quinquennio d'Oro'' u periodu od 1931. do 1935. godine te ere ''Ciclo Leggendario'' od 1972. do 1986. godine. == Međunarodna finala == [[UEFA Liga Prvaka|Liga (Kup) prvaka]] {| {{prettytable}} || 1972/73. || Juventus || 0-1 || '''Ajax Amsterdam''' |- || 1982/83. || Juventus || 0-1 || '''Hamburger SV''' |- || 1984/85. || '''Juventus''' || 1-0 || Liverpool |- || 1995/96. || '''Juventus''' || 1-1 (4-2 11-m) || Ajax Amsterdam |- || 1996/97. || Juventus || 1-3 || '''Borussia Dortmund''' |- || 1997/98. || Juventus || 0-1 || '''Real Madrid''' |- || 2002/03. || Juventus || 0-0 (2-3 11-m) || '''Milan''' |- |2014/15. |Juventus |1-3 |'''Barcelona''' |- |2016/17. |Juventus |1-4 |'''Real Madrid''' |} [[Kup pobjednika kupova]] {| {{prettytable}} || 1983/84. || '''Juventus''' || 2-1 || Porto |} [[Kup UEFA]] / [[Kup velesajamskih gradova]] {| {{prettytable}} || 1965/66. || Juventus || 0-1 || '''Ferencvaros Budimpešta''' |- || 1970/71. || Juventus || 2-2, 1-1 || '''Leeds United''' |- || 1976/77. || '''Juventus''' || 1-0, 1-2 || Athletic Bilbao |- || 1989/90. || '''Juventus''' || 3-1, 0-0 || Fiorentina Firenza |- || 1992/93. || '''Juventus''' || 3-1, 3-0 || Borussia Dortmund |- || 1994/95. || Juventus || 0-1, 1-1 || '''Parma''' |} [[Evropski superkup]] {| {{prettytable}} || 1984. || '''Juventus''' || 2-0 || Liverpool |- || 1996. || '''Juventus''' || 6-1, 3-1 || Paris Saint Germain |} [[Interkontinentalni kup]] {| {{prettytable}} || 1973. || Juventus || 0-1 || '''Independiente Avellaneda''' |- || 1985. || '''Juventus''' || 2-2 (4-2 11-m) || Argentinos Juniors Buenos Aires |- || 1996. || '''Juventus''' || 1-0 || River Plate Buenos Aires |} == Proizvođači opreme i sponzori == {| class="wikitable sortable" !Period !Proizvođači opreme !Sponzori na dresu |- |1979 - 1989. | rowspan="6" |Kappa |Ariston |- |1989 - 1992. |Upim |- |1992 - 1995. |Danone |- |1995 - 1998. |[[Sony]] / Sony minidisc |- |1998 - 1999. |D+Libertà digitale / Tele+ |- |1999 - 2000. |CanalSatellite / D+Libertà digitale / [[Sony]] |- |2000 - 2001. |Ciao Web / Lotto |Sportal.com / Tele+ |- |2001 - 2002. | rowspan="2" |Lotto |FASTWEB / Tu Mobile |- |2002 - 2003. | rowspan="2" |FASTWEB / Tamoil |- |2003 - 2004. | rowspan="6" |Nike |- |2004 - 2005. |SKY Italia / Tamoil |- |2005 - 2007. |Tamoil |- |2007 - 2010. |New Holland FIAT Group |- |2010 - 2012. |BetClic / Balocco |- |2012 - 2015. | rowspan="2" |FIAT S.p.A. (Jeep) |- |2015 - 2018. |Adidas |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Juventus FC}} * {{službeni sajt|http://www.juventus.com}} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50139/profile/index.html Juventus FC] na UEFA.com * [https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-juventus-31085/index.html Juventus FC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615043731/https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-juventus-31085/index.html |date=15. 6. 2018 }} na FIFA.com * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/juventus Juventus FC] na legaseriea.it {{Juventus FC - klub}} {{Sezone Juventusa}} {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Navkutije |ime = |naslov = Juventus u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači Intertoto kupa}} {{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}} {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Osvajači Italijanskog superkupa}} {{EUK}} }} {{Wiki članak}} [[Kategorija:Juventus FC|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1897.]] [[Kategorija:Sport u Torinu]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA]] [[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]] 93qh9j8448nlb1ldpitvq5omkzc4at1 Oružane snage Bosne i Hercegovine 0 30110 3428520 3409876 2022-08-21T14:34:33Z Amaar63 144256 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nacionalna vojska | naziv = Oružane snage Bosne i Hercegovine | slika = AFBIH Coat of Arms 021-001.png | veličina_slike = 250 px | opis_slike = | država =[[Bosna i Hercegovina]] | utemeljena = [[1. decembar|1. decembra]] [[2005]]. | grane = [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine]]<br>[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine]] | štab = Zajednički štab OS BIH | vrhovni komadant = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] | načelnik štaba = general-major [[Senad Mašović]] | ministar odbrane = [[Sifet Podžić]] | vojno sposobni = od 18 god. | broj raspoloživih za vojnu službu = 1.190.445, dobi 18-49 (2013). | broj sposobnih za vojnu službu = 991.569, dobi 18-49 (2013). | broj godišnje stasalih za vojnu službu = 50.870 muškaraca 65,789 žena | mirovne misije = [[Afganistan]] – 55 <br> [[Mali]] – 2 <br> [[Srednjoafrička Republika]] – 2 <br> [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] – 5 (oficiri) | aktivan sastav = 12,769 | rezervni sastav = 5,000 | vojni budžet = 415 miliona KM{{izvor}} | procent BDP-a = 0,54% (2021){{izvor}} | domaći proizvođači = "Zrak" d. d. Sarajevo <br> PD "Igman" Konjic <br> "Orao" AD Bijeljina <br> UNIS Promex Sarajevo <br> BNT Travnik <br> "Binas" d. d. Bugojno <br> Fabrika specijalnih vozila <br> TRZ Hadžići <br> Vitezit | strani dobavljači = [[SAD]], [[Rusija]], [[Turska]], [[Kina]], [[Italija]], [[Njemačka]], [[Rumunija]], [[Hrvatska]] |Vojni rok=Ukinut od početka 2006. godine, totalna implementacija od 1. januara 2007.}} '''Oružane snage Bosne i Hercegovine''' (OSBiH) su vojna sila [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nastala transformacijom entitetskih vojski, bivše [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]] (VFBiH) i bivše [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS). Civilni komandant OSBiH jest [[Predsjedništvo BiH]] a lanac komandovanja i kontrole ide preko [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|MOBiH]], Zajedničkog štaba OSBiH na dvije komande operativnog nivoa, i to [[OKOSBiH]], koja u svom sastavu ima pet brigada (tri pješadijske brigade, brigadu zračnih snaga i [[PZO]], te brigadu taktičke podrške) i [[KPOSBiH]], koja u svom sastavu ima komandu za logistiku, personal i obuku. Sve navedene komande su multietničkog karaktera, dok su pješadijski bataljoni u sastavu pješadijskih brigada čisto etnički (bošnjački, hrvatski i srpski), a artiljerijski bataljoni u pješadijskim brigadama multietnički. Također, sve prištabske jedinice pri komandama pješadijskih brigada su multietničke. Brigade taktičke podrške i Zračnih snaga također su multietničkog sastava. U sastavu OSBiH jesu i tri "administrativne" komande ili tzv. [[Pukovnik|pukovi]]. Oni baštine tradicije ratnih vojski u Bosni i Hercegovini, nemaju nikakvu operativnu funkciju i bave se obilježavanjem značajnih datuma iz historije bivših vojski u Bosni i Hercegovini. Vidovi OSBiH su [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine]]. == Historija == Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] u Bosni i Hercegovini postojale su [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]] (nastala spajanjem [[ARBiH]] i [[HVO]]-a) i [[Vojska Republike Srpske]]. Prva formalna i zvanična oružana sila [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] bila je [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine]]. Formirana je 8. aprila 1992. i bila je nasljednik teritorijalne odbrane [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BIH]], a koja je bila rezervni dio [[JNA]]. TO BIH je transformirana u [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju Republike Bosne i Hercegovine]], čiji je prvi komadant bio general [[Sefer Halilović]]. Armija RBiH je nakon Dejtonskog sporazuma integrirana u VFBiH, a nakon reforme odbrane 2006. godine personal je ušao u sastav jedinstvenih OSBiH. [[Hrvatsko vijeće odbrane]] bilo je oružana sila samoproglašene [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], čiji je integritet čuvala. HVO je formiran 8. aprila 1992. i postojao je sve do potpisivanja Dejtonskog sporazuma, nakon čega je integriran u VFBiH, a nakon reforme odbrane 2006. godine personal je ušao u sastav jedinstvenih OSBiH. [[Vojska Republike Srpske]] formirana je 12. maja 1992. kao oružana sila tada nepriznate [[RS|Republike Srpske]]. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ova oružana formacija postaje priznata kao zvanična oružana sila entiteta [[Republika Srpska]] i jedna od dvije oružane sile Bosne i Hercegovine sve do reforme odbrane 2006, kad je personal bivše VRS ušao u sastav jedinstvenih OSBiH. == Zadaci OSBiH po Zakonu o odbrani == * učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma, * zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kao nezavisne države i njenih građana, * pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće, * protivminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini, * ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.<ref>http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874</ref> == Struktura oružanih snaga == [[Datoteka:BiH soldiers in Afghanistan.jpg|thumb|Pripadnici OS BIH u Afganistanu]] [[File:BHAFPC 005 AFBiH.jpg|thumbnail|280px|right|Pripadnici OSBiH BHAFPC 005 u [[Bagram]] vojnoj bazi.]] {{Multiple image |title = ||total_width= 490 |image1 = AFBIHIR16.jpg |caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16. |image2 = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg |caption2= [[Bell]] Huey II (TH-1H) od [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačkih Zračnih Snaga]] predstavljen na [[Sarajevo International Airport|Rajlovac Air Force Base]]. }} Zajednički štab Oružanih snaga Bosne i Hercegovine smješten je u Sarajevu na Bistriku. Dvije podređene komande razmještene su u NATO Bazi Butmir kod Sarajeva – OKOSBiH te u Kasarni Kozara u Banjoj Luci KPOSBiH. Pješadijski pukovi baštine identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Hrvata i Srba) iz kojih potječu: Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Vojske Republike Srpske (VRS). Pukovi i komande pukova nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja. Svaki puk ima malu, neoperativnu komandu puka i personal, a pripadnici tih pukova su raspoređeni u tri bataljona, u tri pješadijske brigade OSBIH. * '''Operativna komanda''' ([[Butmir]] [[Sarajevo]]) **'''4. pješadijska brigada''' ([[Čapljina]]) *** 1. pješadijski bataljon ([[Livno]]) *** 2. pješadijski bataljon ([[Bileća]]) *** 3. pješadijski bataljon ([[Goražde]]) *** Artiljerijski bataljon ([[Mostar]]) *** Izviđačka četa ([[Čapljina]]) *** Vod veze ([[Čapljina]]) *** Vod vojne policije ([[Čapljina]]) ** '''5. pješadijska brigada''' (Baza Dubrave [[Tuzla]]) *** 1. pješadijski bataljon ([[Zenica]]) *** 2. pješadijski bataljon ([[Kiseljak]]) *** 3. pješadijski bataljon ([[Bijeljina]]) *** Artiljerijski bataljon ([[Žepče]]) *** Izviđačka četa (Baza Dubrave [[Tuzla]]) *** Vod veze (Baza Dubrave [[Tuzla]]) *** Vod vojne policije (Baza Dubrave [[Tuzla]]) **'''6. pješadijska brigada''' (Kozara [[Banja Luka]]) *** 1. pješadijski bataljon (Kozara [[Banja Luka]]) *** 2. pješadijski bataljon ([[Bihać]]) *** 3. pješadijski bataljon ([[Orašje]]) *** Artiljerijski bataljon ([[Doboj]]) *** Izviđačka četa (Kozara [[Banja Luka]]) *** Vod veze (Kozara [[Banja Luka]]) *** Vod vojne policije (Kozara [[Banja Luka]]) **'''Brigada za taktičku podršku''' ([[Sarajevo]] Rajlovac) *** Oklopni bataljon (Baza Dubrave [[Tuzla]]) *** Inžinjerski bataljon ([[Derventa]]) *** Vojnoobavještajni bataljon (Rajlovac, [[Sarajevo]]) *** Bataljon vojne policije (Rajlovac, [[Sarajevo]]) *** Deminerski bataljon (Rajlovac [[Sarajevo]]), Ujedno i škola za deminiranje *** Bataljon veze ([[Pale]]) *** ABHO četa (Baza Dubrave [[Tuzla]]) ** ** '''Brigada ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane''' (Kozara – [[Banja Luka]]) *** 2. Helikopterski skvadron ([[Sarajevo]]) *** 1. Helikopterski skvadron ([[Mahovljani]] - Banja Luka) *** Bataljon PVO ([[Sarajevo]]) *** Bataljon vazdušnog osmatranja, javljanja i navođenja ([[Banja Luka|Kozara - Banja Luka]]) *** Bataljon zračne podrške ([[Sarajevo]], [[Banja Luka]]) * * '''Komanda za podršku OS BIH''' ([[Banja Luka]]) **'''Komanda za upravljanje personalom ([[Banja Luka]])''' **'''Komanda za obuku i doktrinu'<nowiki/>''''' ([[Travnik]])'<nowiki/>'' **'''Komanda logistike'<nowiki/>''''' ([[Doboj]])'<nowiki/>'' **[[Datoteka:Armed Forces Bosnia Herzegovina - Operational Command.png|bez okvira|520x520piksel]] == Komand'''<nowiki/>'''ovanje i ''<nowiki/>''kontrola OS BIH == [[Datoteka:Radmanovic and Silajdzic.jpg|thumb|Član predsjedništva BIH [[Nebojša Radmanović]] i bivši član [[Haris Silajdžić]] vrše smotru pripadnika OSBIH]] Vrhovni komandant Oružanih snaga Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Predsjedništvo komanduje preko ministra odbrane, koji je odgovoran za stvaranje i održavanje odbrambenog kapaciteta kako bi se osigurala zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Prvi u vojnom lancu komandovanja podređen MOBiH je Zajednički štab OS BIH, koji politike i odluke ministarstva odbrane pretvara u realne i detaljne planove. Daljnji lanac komande se dijeli na operativnu i komandu za podršku. Operativna komanda OS BIH ima komandu nad svim brigadama u svom sastavu. Komandant OKOSBiH odgovoran je za sve obuku i operacije operativnih sastava OSBiH. Komanda za podršku OS BIH upravlja personalom, logistikom i institucionalnom obukom u centrima za obuku OSBiH. == Vidovi, rodovi i službe u OSBiH == Oružane snage BIH sastoje se iz vidova, rodova i službi. === Vidovi === Vidovi su: *kopnena vojska, *[[zrakoplovstvo]] i protuzračna odbrana. === Rodovi === *Pješadija *Artiljerija *Artiljerijsko-raketne jedinice protivzračne odbrane *Oklopno-mehanizirane jedinice *Avijacija *Inženjerija *Veza *Atomsko-biološko-hemijska odbrana *Elektronsko izviđanje i protivelektronska borba *Zračno osmatranje i javljanje *Vojnoobavještajni [[Datoteka:MARPAT woodland pattern.jpg|thumb|MARPAT uniforma]] === Službe === *Tehnička *Zrakoplovna tehnička *Služba vojne policije *Saobraćajna *Intendantska *Sanitetska *Veterinarska *Građevinska *Finansijska *Pravna *Geodetska *Informatička *Muzička *Vjerska == Djelatnici u Oružanim snagama BiH == Na službi u Oružanim snagama mogu biti vojna lica, civilna lica i kadeti. Vojna lica su profesionalna vojna lica i lica u rezervnom sastavu dok su na službi. Oružane snage BIH imaju približno 10.000 profesionalnih vojnih lica, 5.000 lica u rezervnom stanju i 1.000 civilnih djelatnika. === Profesionalna vojna lica === [[Datoteka:Observation (7315634678).jpg|thumb|Pripadnik OS BIH prilikom međunarodne vojne vježbe "Immediate Response" 2012. u Slunju]] *Vojnici *[[Podoficir]]i *[[Oficir]]i *[[General]]i === Lica u rezervnom sastavu === *Rezervni vojnici *Rezervni podoficiri *Rezervni oficiri *Rezervni generali === Kadeti === [[Datoteka:Batalionul 7 arpr 01.jpg|mini|Oružane snage Bosne i Hercegovine imaju 36 rumunskih višecijevnih bacača raketa [[APR-40]].]] Kadeti su lica koja se u stručnim vojnim školama i akademijama obrazuju za profesionalnu vojnu službu u Oružanim snagama. Kadeti imaju prava i obaveze propisane ovim zakonom i propisima koje donosi ministar odbrane Bosne i Hercegovine. == Obilježja i činovi u Oružanim snagama BiH == === Obilježja === [[Datoteka:Flag of the Armed Forces of Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|Zastava Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.]] Obilježja se nalaze na kapi ili beretki, desnom ramenu i lijevom ramenu uniforme svih pripadnika Oružanih snaga. Svi osim oficira u činu generala na kapi / beretki nose bedževe kopnene vojske ili zrakoplovstva i protuzračne odbrane Oružanih snaga. Na kapi/beretki oficira u činu generala nalazi se bedž grba Bosne i Hercegovine s mačevima i zlatnim vijencem. Obilježje na desnom ramenu svih pripadnika Oružanih snaga je zastava Bosne i Hercegovine. Pripadnici pukova na lijevom ramenu nose obilježje svog puka. Dodatna obilježja brigade, druge institucije, odnosno jedinice nose se ispod obilježja puka na lijevom ramenu. standardna uniforma u OS BIH je MARPAT.<gallery> Datoteka:BedzKoV.jpg|Obilježje KoV kapa/beretka OSBiH Datoteka:BedzViPVO.jpg|Obilježje ViPVO kapa/beretka OSBiH Datoteka:BedzGen.jpg|Obilježje generala kapa/beretka OSBiH </gallery> ====== Amblem ====== <gallery> Datoteka:OS BIHamblem.jpg| Starija verzija amblema Datoteka:AFBIH Coat of Arms 021-001.png|Novija (poboljšana) verzija amblema </gallery> === Činovi === {{Glavni|Činovi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" |+ |<blockquote>'''NATO Kod'''</blockquote> |'''OR-1''' |'''OR-2''' |'''OR-3/4''' |'''OR-5''' |'''OR-6''' |'''OR-7''' |'''OR-8''' |'''OR-9''' |- |<blockquote>Izgled čina</blockquote> |[[Datoteka:OR1.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OR2.jpg|bez okvira|101x101piksel]] |[[Datoteka:OR3-4.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:United ).jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OR6.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OR7.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OR8.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OR9.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |- |<blockquote>Naziv čina</blockquote> |Vojnik |Vojnik 1.klase |Kaplar |Vodnik |Stariji vodnik |Stariji vodnik 1. klase |Zastavnik |Zastavnik 1. klase |} ==== Vojnički činovi ==== *Vojnik *Vojnik 1. klase *Kaplar Obilježja činova vojnika sastoje se od ševrona srebrene boje. ==== Podoficirski činovi ==== *Vodnik *Stariji vodnik *Stariji vodnik 1. klase *Zastavnik *Zastavnik 1. klase Obilježja činova podoficira sastoje se od ševrona i žute pruge na početku epolete. {| class="wikitable" !NATO Oznaka !OF-0 !OF-1 !OF-2 !OF-3 !OF-4 !OF-5 !OF-6 !OF-7 !OF-8 |- |Izgled čina |[[Datoteka:OF0.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OF1.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OF2.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OF3.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OF4.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OF5.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OF6.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OF7.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |[[Datoteka:OF8.jpg|bez okvira|102x102piksel]] |- |Naziv čina |Potporučnik |Poručnik |Kapetan |Major |Pukovnik |Brigadir |Brigadni general |General major |General pukovnik |} ==== Oficirski činovi ==== *Potporučnik *Poručnik *Kapetan *Major *Pukovnik *Brigadir Obilježja činova oficira podporučnika, poručnika i kapetana sastoje se od srebrenih pruga na početku epolete (na ramenu) i srebrenih zvijezda. Obilježja činova oficira majora, pukovnika i brigadira sastoje se od mačeva na početku epolete oivičenih srebrenom prugom i srebrenih zvijezda. ==== Generalski činovi ==== *Brigadni general *General-major *General-pukovnik Obilježja čina generala sastoje se od grba Bosne i Hercegovine s mačevima okruženim zlatnim vijencem od hrastovih listova i zlatnim zvijezdama sa sedam krakova na epoleti oivičenoj zlatnom prugom.<ref>[http://www2.webng.com/security1/cinovi%20u%20os%20bih.pdf Činovi i oznake činova OS BiH]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Pukovi == [[Datoteka:T-55 ARBIH.JPEG|mini|Tenkovi T-55 OS BIH.]] Pješadijski pukovi baštine identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda ([[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]]) iz kojih potječu: Armije Republike Bosne i Hercegovine ([[ARBiH]]), Hrvatskog vijeća odbrane ([[HVO]]) i Vojske Republike Srpske ([[VRS]]). Pukovi i komande pukova nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja. Svaki puk ima malu, neoperativnu komandu puka i personal. Komande pukova mogu: *upravljati muzejom puka *kontrolirati finansijski fond puka *pripremati, istraživati i njegovati historiju puka *objavljivati biltene puka *čuvati kulturno-historijsko naslijeđe puka *davati uputstva o održavanju posebnih svečanosti *davati uputstva o običajima, odjeći i ponašanju puka *voditi oficirske, podoficirske i vojničke klubove. Pukovi mogu u svom sastavu imati aktivnog, rezervnog ili penzionisanog oficira koji služi kao pukovnik puka. Pukovnik puka je isključivo počasni položaj i nema operativna ni administrativna ovlaštenja.<gallery> Datoteka:Patch of 1. Infantry (Guard) Regiment.svg|1. Pješadijski (Gardijski) Puk Datoteka:II Pješadijski Puk (Rendžerski) Oružane Snage BIH.png|2. Pješadijski (Rendžerski) Puk Datoteka:III pješadijski puk (Republika Srpska) OS BiH.svg|3. Pješadijski (Republika Srpska) Puk </gallery> == Mirovne misije == Učešće u mirovnim misijama jedan je od zadataka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Operacije podrške miru su jedan od najznačajnih segmenata u okviru kojeg zemlje kandidati za punopravno članstvo u NATO-u imaju priliku dati doprinos kolektivnoj bezbjednosti. Pripadnici oružanih snaga više država i različitih nacionalnosti rade u partnerstvu kako bi ostvarili zajednički cilj, a to je kolektivna bezbjednost. U 2020. pripadnici oružanih snaga Bosne i Hercegovine učestvuju u misijama: ''Odlučna podrška'' u [[Afganistan]]u, ''Monusco'' u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] i ''Minusma'' u državi [[Mali]]. == Galerija == <gallery> Datoteka:ISAFBHTF.jpg|Pripadnici OS BIH u ISAF misiji Datoteka:Twin Bosnian soldiers, both military police officers, pose for a photo during Saber Junction 2014 at the Hohenfels Training Area in Hohenfels, Germany, Sept 140902-A-ZG808-129.jpg|Pripadnici OS BIH Datoteka:Coordination (7315630636).jpg|Pripadnik OS BIH tokom vojne vježbe Datoteka:LineBHISAF.jpg|Pripadnici OS BiH Datoteka:Bosnian MP.jpg|Pripadnik OS BiH (2009) Datoteka:Immediate Response 2012 (7315632794).jpg|Vojnik 1. pješačke pukovnije (tradicionalna pukovnija HVO) Datoteka:In ambush (7315633748).jpg|Vojnik u maskirnoj odjeći Datoteka:Lead curtain (7315634228).jpg|Vježba 2012 </gallery> == Također pogledajte == * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvatsko vijeće odbrane]] * [[Vojska Republike Srpske]] * [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Ubistvo dva vojnika u Sarajevu 18. novembra 2015.]] == Reference<ref>{{Cite web|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/Struktura/?id=21870|title=Struktura|website=www.mod.gov.ba|access-date=2022-04-09}}</ref> == {{refspisak|2|refs=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/Struktura/?id=21870}} == Vanjski linkovi == *[http://www.mod.gov.ba/default.aspx?template_id=143&pageIndex=1 Ministarstvo odbrane BiH] *[http://bihvojska.16.forumer.com/viewtopic.php?t=18 Slike i podaci o OS BIH (engleski)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vojska Bosne i Hercegovine]] kr6u57j2vtglcpcf082cus9yenowps3 Crvena jabuka 0 30968 3428556 3428393 2022-08-21T17:43:36Z Wrpz 144279 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime = Crvena jabuka | slika = Crvena jabuka og lineup.jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = grupa | alias = | porijeklo = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | žanr = [[Pop rock]] | karijera = 1985–sada | izdavač = {{plainlist| * [[Diskoton]] * [[Croatia Records]] * [[Tutico Records]] }} | povezani_umjetnici = {{plainlist| * [[Plavi orkestar]] * [[Valentino]] * [[Ozbiljno pitanje]] * [[Đavoli]] }} | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | trenutni_članovi = {{plainlist| * [[Adrian Borić]] * [[Dražen Žerić]] * [[Krešimir Kaštelan]] * [[Danijel Lastrić]] * [[Dragomir Herendić ]] }} | bivši_članovi = {{plainlist| * [[Dražen Ričl]] * [[Aljoša Buha]] * [[Srđan Šerberdžija]] * [[Branko Salka]] * [[Zlatko Volarević]] * [[Zlatko Arslanagić]] * [[Danijel Lastrić]] * [[Zlatko Bebek]] * [[Mario Vukčević]] }} | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Crvena jabuka''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[pop rock]] grupa osnovana 1985. godine. Mada su stalno mijenjali članove, imali su velike uspjehe do današnjeg dana. Bili su dio sarajevskog pokreta [[Novi primitivizam]] koji je vladao početkom 80-ih. Iz originalne postave u grupi je ostao klavijaturist i pjevač [[Dražen Žerić|Dražen Žerić "Žera"]]. == Biografija == === Prvi uspjeh === Grupu "Crvena jabuka" 1985. osnovali su [[Dražen Ričl]] (vokal, gitara) i [[Zlatko Arslanagić]] (gitara). Pridružili su im se Dražen Žerić (klavijature), Aljoša Buha (basist) i Darko Jelčić (bubnjar).  Svoj prvi album pod nazivom ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' bend izdaje 1986. godine. Autori svih pjesama na albumu su Dražen Ričl i Zlatko Arslanagić. Tokom ljeta 1986. pripremljen je materijal za drugi album. Iste godine bend planira svoju prvu turneju, s prvim koncertom u [[Mostar]]u zakazanim za 18. septembar 1986. Taj koncert nisu održali, jer na putu ka Mostaru kod Jablanice bend je imao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli basista [[Aljoša Buha]] i pjevač [[Dražen Ričl]]. U čast i sjećanje na poginule drugove održan je koncert u dvorani Skenderija 13. oktobra 1986. pod nazivom "Pjesma za Crvenu jabuku". Na koncertu su nastupili sarajevski muzičari i grupe svih generacija. U [[Split]]u, januara 1987, snimaju svoj drugi album ''[[Za sve ove godine]]'', posvećen Ziji i Aljoši. Album su snimili preostala tri člana iz originalne postave – Cunja, Zlaja i Žera. Album pod producentskom palicom Jappe izlazi početkom 1987. ali grupa ne daje nikakve promotivne intervjue ni nastupe. Nakon godinu dana medijske tišine izlazi album ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988). Sve pjesme na albumu ''Sanjati'' potpisuje Zlatko Arslanagić, s tim što se na albumu nalazi i obrada "Twist and Shout", pod nazivom "Sviđa mi se ova stvar". Album ''Sanjati'' prodan je u otprilike 250.000 nosača zvuka. Započinje velika turneja Crvene jabuke, s preko 180 koncerata, na kojima, osim Zlaje, Cunje i Žere, Nikša Bratoš svira gitare. Četvrti album objavljen je početkom 1989. pod nazivom ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'', a snimila ga je koncertna postava benda. Producent je [[Nikša Bratoš]] a sve pjesme potpisuje [[Zlatko Arslanagić]]. Album je postigao veliki komercijalni uspjeh. Dupli live album ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]'' snimljen u Domu sportova u [[Zagreb]]u. === 90-e prije rata === Šesti album ''[[Nekako s proljeća (album)|Nekako s proljeća]]'', na kojem gostuje [[Kemal Monteno]], snimaju 1991. godine. Autor svih pjesama na tom albumu je Zlatko Arslanagić, a gitare svira Zoran Šerbedžija. Zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] bend odustaje od planirane turneje. [[Zlatko Arslanagić]] napušta Sarajevo, i odlazi u [[London]], da bi, 1995, kao svoje mjesto boravka izabrao [[Toronto]]. U međuvremenu, Croatia Records 1993. izdaje kompilaciju 18 hitova Crvene jabuke pod nazivom ''[[Ima nešto od srca do srca]]''. Na albumu se nalazi i kratko pismo publici. === Poslije rata === Dražen Žerić i Darko Jelčić, preseljenjem u Zagreb, 1994. okupljaju novu postavu benda. Uz pomoć starih članova, Nikše Bratoša i Zlatka Volarevića, te novih, basiste Krešimira Kaštelana i drugog klavijaturiste Danijela Lastrića snimaju album ''[[U tvojim očima]]''. Autorski temelj novih pjesama čine Zlatan Fazlić i Saša Lošić ([[Plavi orkestar]]). Na albumu se nalazi i pjesma "Sanjam te", nedovršena pjesma Dražena Ričla. Promocija albuma održana je 14. novembra 1996. u Velikoj dvorani u Zagrebu. Slijede koncerti po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Danska|Danskoj]]. Nakon završene turneje vraćaju se u Makarsku gdje im je muzički studio. Godine 1997. izdaju album ''[[Svijet je lopta šarena]]'', a 1999. snimaju live unplugged album ''[[Riznice sjećanja]]''. Krajem iste godine idu na svoju prvu američku turneju. Godine 2000. izdaju album ''[[Sve što sanjam]]''. Krajem 2002. izlazi deveti studijski CD pod nazivom ''[[Tvojim željama vođen]]''. Album ''[[Oprosti što je ljubavna]]'', Croatia Records objavila je 2005. uoči proslave 20 godišnjice njihovog muzičkog rada. Bubnjar [[Darko Jelčić]] Cunja 2017. napušta grupu, a pjevač [[Dražen Žerić]] Žera ostaje jedini originalni član Crvene jabuke. == Članovi grupe == === Sadašnji === * [[Dražen Žerić]] – vokal, klavijature * [[Krešmir Kaštelan]] – bas-gitara * Stjepan Šarić - klavijature * [[Dragomir Herendić ]] – gitara *Dario Duvnjak - gitara * [[Adrian Borić]] - bubnjevi === Bivši članovi === * [[Dražen Ričl]] – solo gitara, vokal, tekstopisac * [[Zlatko Arslanagić]] – ritam gitara, tekstopisac * [[Aljoša Buha]] – bas gitara * Darko Jelčić – bubnjevi, udaraljke * [[Zlatko Volarević]] – klavijature * [[Srđan Šerbedžija]] – bas gitara * [[Branko Sauka]] – bas gitara * [[Nikša Bratoš]] – gitare * [[Igor Ivanović]] – gitare * [[Zoran Šerbedžija]] – gitare * [[Mario Vukušić]] – gitare * [[Danijel Lastrić]] – klavijature === Osnivači === * [[Dražen Ričl]] – vokal i gitara (1985–1986) * [[Zlatko Arslanagić]] – gitara (1985–1991) == Diskografija == === Studijski albumi === * ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' (1986) * ''[[Za sve ove godine]]'' (1987) * ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988) * ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'' (1989) * ''[[Nekako s' proljeća]]'' (1991) * ''[[U tvojim očima]]'' (1996) * ''[[Svijet je lopta šarena]]'' (1998) * ''[[Sve što sanjam]]'' (2000) * ''[[Tvojim željama vođen]]'' (2002) * ''[[Oprosti što je ljubavna]]'' (2005) * ''[[Duša Sarajeva]]'' (2007) * ''[[Volim te]]'' (2009) * ''[[Za tvoju ljubav]]'' (2011) * ''[[Nek' bude ljubav]]'' (2013) * ''[[Crvena jabuka 2016]]'' (2016) === Koncertni albumi === # ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]] live'' (1990) # ''LIVE'' (1998) # ''[[Riznice sjećanja-unplugged]]'' (1999) # ''Bivše djevojčice, bivši dječaci UNPLUGGED LIVE'' (2014) === Kompilacije === # ''[[Ima nešto od srca do srca]]'' (1993) # ''[[Moje najmilije]]'' (1997) # ''[[Antologija (Crvena jabuka)|Antologija]]'' (2003) # ''[[Zlatna kolekcija]]'' (2005) # ''Original album collection'' (2013) == Također pogledajte == * [[Novi primitivizam]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111003172847/http://crvenajabuka.org/ Službeni sajt] * [http://diskografije.com/crvena-jabuka/ Diskografija Crvene jabuke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303181512/http://diskografije.com/crvena-jabuka/ |date=3. 3. 2016 }} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Crvena jabuka|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]] [[Kategorija:Novi primitivizam]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]] fo2g3z36wtmrcxfyst7fjhrcpu9a7gc 3428557 3428556 2022-08-21T17:44:19Z Wrpz 144279 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime = Crvena jabuka | slika = Crvena jabuka og lineup.jpg | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = grupa | alias = | porijeklo = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | žanr = [[Pop rock]] | karijera = 1985–sada | izdavač = {{plainlist| * [[Diskoton]] * [[Croatia Records]] * [[Tutico Records]] }} | povezani_umjetnici = {{plainlist| * [[Plavi orkestar]] * [[Valentino]] * [[Ozbiljno pitanje]] * [[Đavoli]] }} | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | trenutni_članovi = {{plainlist| * [[Adrian Borić]] * [[Dražen Žerić]] * [[Krešimir Kaštelan]] * [[Danijel Lastrić]] * [[Dragomir Herendić ]] }} | bivši_članovi = {{plainlist| * [[Dražen Ričl]] * [[Aljoša Buha]] * [[Srđan Šerberdžija]] * [[Branko Salka]] * [[Zlatko Volarević]] * [[Zlatko Arslanagić]] * [[Danijel Lastrić]] * [[Zlatko Bebek]] * [[Mario Vukčević]] }} | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Crvena jabuka''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[pop rock]] grupa osnovana 1985. godine. Mada su stalno mijenjali članove, imali su velike uspjehe do današnjeg dana. Bili su dio sarajevskog pokreta [[Novi primitivizam]] koji je vladao početkom 80-ih. Iz originalne postave u grupi je ostao klavijaturist i pjevač [[Dražen Žerić|Dražen Žerić "Žera"]]. == Biografija == === Prvi uspjeh === Grupu "Crvena jabuka" 1985. osnovali su [[Dražen Ričl]] (vokal, gitara) i [[Zlatko Arslanagić]] (gitara). Pridružili su im se Dražen Žerić (klavijature), Aljoša Buha (basist) i Darko Jelčić (bubnjar).  Svoj prvi album pod nazivom ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' bend izdaje 1986. godine. Autori svih pjesama na albumu su Dražen Ričl i Zlatko Arslanagić. Tokom ljeta 1986. pripremljen je materijal za drugi album. Iste godine bend planira svoju prvu turneju, s prvim koncertom u [[Mostar]]u zakazanim za 18. septembar 1986. Taj koncert nisu održali, jer na putu ka Mostaru kod Jablanice bend je imao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli basista [[Aljoša Buha]] i pjevač [[Dražen Ričl]]. U čast i sjećanje na poginule drugove održan je koncert u dvorani Skenderija 13. oktobra 1986. pod nazivom "Pjesma za Crvenu jabuku". Na koncertu su nastupili sarajevski muzičari i grupe svih generacija. U [[Split]]u, januara 1987, snimaju svoj drugi album ''[[Za sve ove godine]]'', posvećen Ziji i Aljoši. Album su snimili preostala tri člana iz originalne postave – Cunja, Zlaja i Žera. Album pod producentskom palicom Jappe izlazi početkom 1987. ali grupa ne daje nikakve promotivne intervjue ni nastupe. Nakon godinu dana medijske tišine izlazi album ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988). Sve pjesme na albumu ''Sanjati'' potpisuje Zlatko Arslanagić, s tim što se na albumu nalazi i obrada "Twist and Shout", pod nazivom "Sviđa mi se ova stvar". Album ''Sanjati'' prodan je u otprilike 250.000 nosača zvuka. Započinje velika turneja Crvene jabuke, s preko 180 koncerata, na kojima, osim Zlaje, Cunje i Žere, Nikša Bratoš svira gitare. Četvrti album objavljen je početkom 1989. pod nazivom ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'', a snimila ga je koncertna postava benda. Producent je [[Nikša Bratoš]] a sve pjesme potpisuje [[Zlatko Arslanagić]]. Album je postigao veliki komercijalni uspjeh. Dupli live album ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]'' snimljen u Domu sportova u [[Zagreb]]u. === 90-e prije rata === Šesti album ''[[Nekako s proljeća (album)|Nekako s proljeća]]'', na kojem gostuje [[Kemal Monteno]], snimaju 1991. godine. Autor svih pjesama na tom albumu je Zlatko Arslanagić, a gitare svira Zoran Šerbedžija. Zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] bend odustaje od planirane turneje. [[Zlatko Arslanagić]] napušta Sarajevo, i odlazi u [[London]], da bi, 1995, kao svoje mjesto boravka izabrao [[Toronto]]. U međuvremenu, Croatia Records 1993. izdaje kompilaciju 18 hitova Crvene jabuke pod nazivom ''[[Ima nešto od srca do srca]]''. Na albumu se nalazi i kratko pismo publici. === Poslije rata === Dražen Žerić i Darko Jelčić, preseljenjem u Zagreb, 1994. okupljaju novu postavu benda. Uz pomoć starih članova, Nikše Bratoša i Zlatka Volarevića, te novih, basiste Krešimira Kaštelana i drugog klavijaturiste Danijela Lastrića snimaju album ''[[U tvojim očima]]''. Autorski temelj novih pjesama čine Zlatan Fazlić i Saša Lošić ([[Plavi orkestar]]). Na albumu se nalazi i pjesma "Sanjam te", nedovršena pjesma Dražena Ričla. Promocija albuma održana je 14. novembra 1996. u Velikoj dvorani u Zagrebu. Slijede koncerti po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Danska|Danskoj]]. Nakon završene turneje vraćaju se u Makarsku gdje im je muzički studio. Godine 1997. izdaju album ''[[Svijet je lopta šarena]]'', a 1999. snimaju live unplugged album ''[[Riznice sjećanja]]''. Krajem iste godine idu na svoju prvu američku turneju. Godine 2000. izdaju album ''[[Sve što sanjam]]''. Krajem 2002. izlazi deveti studijski CD pod nazivom ''[[Tvojim željama vođen]]''. Album ''[[Oprosti što je ljubavna]]'', Croatia Records objavila je 2005. uoči proslave 20 godišnjice njihovog muzičkog rada. Bubnjar [[Darko Jelčić]] Cunja 2017. napušta grupu, a pjevač [[Dražen Žerić]] Žera ostaje jedini originalni član Crvene jabuke. == Članovi grupe == === Sadašnji === * [[Dražen Žerić]] – vokal, klavijature * [[Krešmir Kaštelan]] – bas-gitara * Stjepan Šarić - klavijature * [[Dragomir Herendić ]] – gitara *Dario Duvnjak - gitara * [[Adrian Borić]] - bubnjevi === Bivši članovi === * [[Dražen Ričl]] – solo gitara, vokal, tekstopisac * [[Zlatko Arslanagić]] – ritam gitara, tekstopisac * [[Aljoša Buha]] – bas gitara * Darko Jelčić – bubnjevi, udaraljke * [[Zlatko Volarević]] – klavijature * [[Srđan Šerbedžija]] – bas gitara * [[Branko Sauka]] – bas gitara * [[Nikša Bratoš]] – gitare * [[Igor Ivanović]] – gitare * [[Zoran Šerbedžija]] – gitare * [[Mario Vukušić]] – gitare * [[Danijel Lastrić]] – klavijature === Osnivači === * [[Dražen Ričl]] – vokal i gitara (1985–1986) * [[Zlatko Arslanagić]] – gitara (1985–1991) == Diskografija == === Studijski albumi === * ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' (1986) * ''[[Za sve ove godine]]'' (1987) * ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988) * ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'' (1989) * ''[[Nekako s' proljeća]]'' (1991) * ''[[U tvojim očima]]'' (1996) * ''[[Svijet je lopta šarena]]'' (1998) * ''[[Sve što sanjam]]'' (2000) * ''[[Tvojim željama vođen]]'' (2002) * ''[[Oprosti što je ljubavna]]'' (2005) * ''[[Duša Sarajeva]]'' (2007) * ''[[Volim te]]'' (2009) * ''[[Za tvoju ljubav]]'' (2011) * ''[[Nek' bude ljubav]]'' (2013) * ''[[Crvena jabuka 2016]]'' (2016) === Koncertni albumi === # ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]] live'' (1990) # ''LIVE'' (1998) # ''[[Riznice sjećanja-unplugged]]'' (1999) # ''Bivše djevojčice, bivši dječaci UNPLUGGED LIVE'' (2014) === Kompilacije === # ''[[Ima nešto od srca do srca]]'' (1993) # ''[[Moje najmilije]]'' (1997) # ''[[Antologija (Crvena jabuka)|Antologija]]'' (2003) # ''[[Zlatna kolekcija]]'' (2005) # ''Original album collection'' (2013) == Također pogledajte == * [[Novi primitivizam]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111003172847/http://crvenajabuka.org/ Službeni sajt] * [http://diskografije.com/crvena-jabuka/ Diskografija Crvene jabuke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303181512/http://diskografije.com/crvena-jabuka/ |date=3. 3. 2016 }} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Crvena jabuka|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]] [[Kategorija:Novi primitivizam]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]] 890y8brh9zikwbysugybbasfi4zlo9e 3428558 3428557 2022-08-21T17:44:39Z Wrpz 144279 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime = Crvena jabuka | slika = Crvena jabuka og lineup.jpg | slika_veličina = 300x | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = grupa | alias = | porijeklo = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | žanr = [[Pop rock]] | karijera = 1985–sada | izdavač = {{plainlist| * [[Diskoton]] * [[Croatia Records]] * [[Tutico Records]] }} | povezani_umjetnici = {{plainlist| * [[Plavi orkestar]] * [[Valentino]] * [[Ozbiljno pitanje]] * [[Đavoli]] }} | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | trenutni_članovi = {{plainlist| * [[Adrian Borić]] * [[Dražen Žerić]] * [[Krešimir Kaštelan]] * [[Danijel Lastrić]] * [[Dragomir Herendić ]] }} | bivši_članovi = {{plainlist| * [[Dražen Ričl]] * [[Aljoša Buha]] * [[Srđan Šerberdžija]] * [[Branko Salka]] * [[Zlatko Volarević]] * [[Zlatko Arslanagić]] * [[Danijel Lastrić]] * [[Zlatko Bebek]] * [[Mario Vukčević]] }} | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Crvena jabuka''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[pop rock]] grupa osnovana 1985. godine. Mada su stalno mijenjali članove, imali su velike uspjehe do današnjeg dana. Bili su dio sarajevskog pokreta [[Novi primitivizam]] koji je vladao početkom 80-ih. Iz originalne postave u grupi je ostao klavijaturist i pjevač [[Dražen Žerić|Dražen Žerić "Žera"]]. == Biografija == === Prvi uspjeh === Grupu "Crvena jabuka" 1985. osnovali su [[Dražen Ričl]] (vokal, gitara) i [[Zlatko Arslanagić]] (gitara). Pridružili su im se Dražen Žerić (klavijature), Aljoša Buha (basist) i Darko Jelčić (bubnjar).  Svoj prvi album pod nazivom ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' bend izdaje 1986. godine. Autori svih pjesama na albumu su Dražen Ričl i Zlatko Arslanagić. Tokom ljeta 1986. pripremljen je materijal za drugi album. Iste godine bend planira svoju prvu turneju, s prvim koncertom u [[Mostar]]u zakazanim za 18. septembar 1986. Taj koncert nisu održali, jer na putu ka Mostaru kod Jablanice bend je imao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli basista [[Aljoša Buha]] i pjevač [[Dražen Ričl]]. U čast i sjećanje na poginule drugove održan je koncert u dvorani Skenderija 13. oktobra 1986. pod nazivom "Pjesma za Crvenu jabuku". Na koncertu su nastupili sarajevski muzičari i grupe svih generacija. U [[Split]]u, januara 1987, snimaju svoj drugi album ''[[Za sve ove godine]]'', posvećen Ziji i Aljoši. Album su snimili preostala tri člana iz originalne postave – Cunja, Zlaja i Žera. Album pod producentskom palicom Jappe izlazi početkom 1987. ali grupa ne daje nikakve promotivne intervjue ni nastupe. Nakon godinu dana medijske tišine izlazi album ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988). Sve pjesme na albumu ''Sanjati'' potpisuje Zlatko Arslanagić, s tim što se na albumu nalazi i obrada "Twist and Shout", pod nazivom "Sviđa mi se ova stvar". Album ''Sanjati'' prodan je u otprilike 250.000 nosača zvuka. Započinje velika turneja Crvene jabuke, s preko 180 koncerata, na kojima, osim Zlaje, Cunje i Žere, Nikša Bratoš svira gitare. Četvrti album objavljen je početkom 1989. pod nazivom ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'', a snimila ga je koncertna postava benda. Producent je [[Nikša Bratoš]] a sve pjesme potpisuje [[Zlatko Arslanagić]]. Album je postigao veliki komercijalni uspjeh. Dupli live album ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]'' snimljen u Domu sportova u [[Zagreb]]u. === 90-e prije rata === Šesti album ''[[Nekako s proljeća (album)|Nekako s proljeća]]'', na kojem gostuje [[Kemal Monteno]], snimaju 1991. godine. Autor svih pjesama na tom albumu je Zlatko Arslanagić, a gitare svira Zoran Šerbedžija. Zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] bend odustaje od planirane turneje. [[Zlatko Arslanagić]] napušta Sarajevo, i odlazi u [[London]], da bi, 1995, kao svoje mjesto boravka izabrao [[Toronto]]. U međuvremenu, Croatia Records 1993. izdaje kompilaciju 18 hitova Crvene jabuke pod nazivom ''[[Ima nešto od srca do srca]]''. Na albumu se nalazi i kratko pismo publici. === Poslije rata === Dražen Žerić i Darko Jelčić, preseljenjem u Zagreb, 1994. okupljaju novu postavu benda. Uz pomoć starih članova, Nikše Bratoša i Zlatka Volarevića, te novih, basiste Krešimira Kaštelana i drugog klavijaturiste Danijela Lastrića snimaju album ''[[U tvojim očima]]''. Autorski temelj novih pjesama čine Zlatan Fazlić i Saša Lošić ([[Plavi orkestar]]). Na albumu se nalazi i pjesma "Sanjam te", nedovršena pjesma Dražena Ričla. Promocija albuma održana je 14. novembra 1996. u Velikoj dvorani u Zagrebu. Slijede koncerti po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Danska|Danskoj]]. Nakon završene turneje vraćaju se u Makarsku gdje im je muzički studio. Godine 1997. izdaju album ''[[Svijet je lopta šarena]]'', a 1999. snimaju live unplugged album ''[[Riznice sjećanja]]''. Krajem iste godine idu na svoju prvu američku turneju. Godine 2000. izdaju album ''[[Sve što sanjam]]''. Krajem 2002. izlazi deveti studijski CD pod nazivom ''[[Tvojim željama vođen]]''. Album ''[[Oprosti što je ljubavna]]'', Croatia Records objavila je 2005. uoči proslave 20 godišnjice njihovog muzičkog rada. Bubnjar [[Darko Jelčić]] Cunja 2017. napušta grupu, a pjevač [[Dražen Žerić]] Žera ostaje jedini originalni član Crvene jabuke. == Članovi grupe == === Sadašnji === * [[Dražen Žerić]] – vokal, klavijature * [[Krešmir Kaštelan]] – bas-gitara * Stjepan Šarić - klavijature * [[Dragomir Herendić ]] – gitara *Dario Duvnjak - gitara * [[Adrian Borić]] - bubnjevi === Bivši članovi === * [[Dražen Ričl]] – solo gitara, vokal, tekstopisac * [[Zlatko Arslanagić]] – ritam gitara, tekstopisac * [[Aljoša Buha]] – bas gitara * Darko Jelčić – bubnjevi, udaraljke * [[Zlatko Volarević]] – klavijature * [[Srđan Šerbedžija]] – bas gitara * [[Branko Sauka]] – bas gitara * [[Nikša Bratoš]] – gitare * [[Igor Ivanović]] – gitare * [[Zoran Šerbedžija]] – gitare * [[Mario Vukušić]] – gitare * [[Danijel Lastrić]] – klavijature === Osnivači === * [[Dražen Ričl]] – vokal i gitara (1985–1986) * [[Zlatko Arslanagić]] – gitara (1985–1991) == Diskografija == === Studijski albumi === * ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' (1986) * ''[[Za sve ove godine]]'' (1987) * ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988) * ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'' (1989) * ''[[Nekako s' proljeća]]'' (1991) * ''[[U tvojim očima]]'' (1996) * ''[[Svijet je lopta šarena]]'' (1998) * ''[[Sve što sanjam]]'' (2000) * ''[[Tvojim željama vođen]]'' (2002) * ''[[Oprosti što je ljubavna]]'' (2005) * ''[[Duša Sarajeva]]'' (2007) * ''[[Volim te]]'' (2009) * ''[[Za tvoju ljubav]]'' (2011) * ''[[Nek' bude ljubav]]'' (2013) * ''[[Crvena jabuka 2016]]'' (2016) === Koncertni albumi === # ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]] live'' (1990) # ''LIVE'' (1998) # ''[[Riznice sjećanja-unplugged]]'' (1999) # ''Bivše djevojčice, bivši dječaci UNPLUGGED LIVE'' (2014) === Kompilacije === # ''[[Ima nešto od srca do srca]]'' (1993) # ''[[Moje najmilije]]'' (1997) # ''[[Antologija (Crvena jabuka)|Antologija]]'' (2003) # ''[[Zlatna kolekcija]]'' (2005) # ''Original album collection'' (2013) == Također pogledajte == * [[Novi primitivizam]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111003172847/http://crvenajabuka.org/ Službeni sajt] * [http://diskografije.com/crvena-jabuka/ Diskografija Crvene jabuke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303181512/http://diskografije.com/crvena-jabuka/ |date=3. 3. 2016 }} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Crvena jabuka|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]] [[Kategorija:Novi primitivizam]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]] m4axkvmf8oh8q2q7syv3cnco92azu1u 3428569 3428558 2022-08-21T18:17:58Z Nerko65 55647 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime = Crvena jabuka | slika = Crvena jabuka og lineup.jpg | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = grupa | alias = | porijeklo = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] | žanr = [[Pop rock]] | karijera = 1985–sada | izdavač = {{plainlist| * [[Diskoton]] * [[Croatia Records]] * [[Tutico Records]] }} | povezani_umjetnici = {{plainlist| * [[Plavi orkestar]] * [[Valentino]] * [[Ozbiljno pitanje]] * [[Đavoli]] }} | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | trenutni_članovi = {{plainlist| * [[Adrian Borić]] * [[Dražen Žerić]] * [[Krešimir Kaštelan]] * [[Danijel Lastrić]] * [[Dragomir Herendić ]] }} | bivši_članovi = {{plainlist| * [[Dražen Ričl]] * [[Aljoša Buha]] * [[Srđan Šerberdžija]] * [[Branko Salka]] * [[Zlatko Volarević]] * [[Zlatko Arslanagić]] * [[Danijel Lastrić]] * [[Zlatko Bebek]] * [[Mario Vukčević]] }} | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Crvena jabuka''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[pop rock]] grupa osnovana 1985. godine. Mada su stalno mijenjali članove, imali su velike uspjehe do današnjeg dana. Bili su dio sarajevskog pokreta [[Novi primitivizam]] koji je vladao početkom 80-ih. Iz originalne postave u grupi je ostao klavijaturist i pjevač [[Dražen Žerić|Dražen Žerić "Žera"]]. == Biografija == === Prvi uspjeh === Grupu "Crvena jabuka" 1985. osnovali su [[Dražen Ričl]] (vokal, gitara) i [[Zlatko Arslanagić]] (gitara). Pridružili su im se Dražen Žerić (klavijature), Aljoša Buha (basist) i Darko Jelčić (bubnjar).  Svoj prvi album pod nazivom ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' bend izdaje 1986. godine. Autori svih pjesama na albumu su Dražen Ričl i Zlatko Arslanagić. Tokom ljeta 1986. pripremljen je materijal za drugi album. Iste godine bend planira svoju prvu turneju, s prvim koncertom u [[Mostar]]u zakazanim za 18. septembar 1986. Taj koncert nisu održali, jer na putu ka Mostaru kod Jablanice bend je imao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli basista [[Aljoša Buha]] i pjevač [[Dražen Ričl]]. U čast i sjećanje na poginule drugove održan je koncert u dvorani Skenderija 13. oktobra 1986. pod nazivom "Pjesma za Crvenu jabuku". Na koncertu su nastupili sarajevski muzičari i grupe svih generacija. U [[Split]]u, januara 1987, snimaju svoj drugi album ''[[Za sve ove godine]]'', posvećen Ziji i Aljoši. Album su snimili preostala tri člana iz originalne postave – Cunja, Zlaja i Žera. Album pod producentskom palicom Jappe izlazi početkom 1987. ali grupa ne daje nikakve promotivne intervjue ni nastupe. Nakon godinu dana medijske tišine izlazi album ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988). Sve pjesme na albumu ''Sanjati'' potpisuje Zlatko Arslanagić, s tim što se na albumu nalazi i obrada "Twist and Shout", pod nazivom "Sviđa mi se ova stvar". Album ''Sanjati'' prodan je u otprilike 250.000 nosača zvuka. Započinje velika turneja Crvene jabuke, s preko 180 koncerata, na kojima, osim Zlaje, Cunje i Žere, Nikša Bratoš svira gitare. Četvrti album objavljen je početkom 1989. pod nazivom ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'', a snimila ga je koncertna postava benda. Producent je [[Nikša Bratoš]] a sve pjesme potpisuje [[Zlatko Arslanagić]]. Album je postigao veliki komercijalni uspjeh. Dupli live album ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]]'' snimljen u Domu sportova u [[Zagreb]]u. === 90-e prije rata === Šesti album ''[[Nekako s proljeća (album)|Nekako s proljeća]]'', na kojem gostuje [[Kemal Monteno]], snimaju 1991. godine. Autor svih pjesama na tom albumu je Zlatko Arslanagić, a gitare svira Zoran Šerbedžija. Zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] bend odustaje od planirane turneje. [[Zlatko Arslanagić]] napušta Sarajevo, i odlazi u [[London]], da bi, 1995, kao svoje mjesto boravka izabrao [[Toronto]]. U međuvremenu, Croatia Records 1993. izdaje kompilaciju 18 hitova Crvene jabuke pod nazivom ''[[Ima nešto od srca do srca]]''. Na albumu se nalazi i kratko pismo publici. === Poslije rata === Dražen Žerić i Darko Jelčić, preseljenjem u Zagreb, 1994. okupljaju novu postavu benda. Uz pomoć starih članova, Nikše Bratoša i Zlatka Volarevića, te novih, basiste Krešimira Kaštelana i drugog klavijaturiste Danijela Lastrića snimaju album ''[[U tvojim očima]]''. Autorski temelj novih pjesama čine Zlatan Fazlić i Saša Lošić ([[Plavi orkestar]]). Na albumu se nalazi i pjesma "Sanjam te", nedovršena pjesma Dražena Ričla. Promocija albuma održana je 14. novembra 1996. u Velikoj dvorani u Zagrebu. Slijede koncerti po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Danska|Danskoj]]. Nakon završene turneje vraćaju se u Makarsku gdje im je muzički studio. Godine 1997. izdaju album ''[[Svijet je lopta šarena]]'', a 1999. snimaju live unplugged album ''[[Riznice sjećanja]]''. Krajem iste godine idu na svoju prvu američku turneju. Godine 2000. izdaju album ''[[Sve što sanjam]]''. Krajem 2002. izlazi deveti studijski CD pod nazivom ''[[Tvojim željama vođen]]''. Album ''[[Oprosti što je ljubavna]]'', Croatia Records objavila je 2005. uoči proslave 20 godišnjice njihovog muzičkog rada. Bubnjar [[Darko Jelčić]] Cunja 2017. napušta grupu, a pjevač [[Dražen Žerić]] Žera ostaje jedini originalni član Crvene jabuke. == Članovi grupe == === Sadašnji === * [[Dražen Žerić]] – vokal, klavijature * [[Krešmir Kaštelan]] – bas-gitara * Stjepan Šarić - klavijature * [[Dragomir Herendić ]] – gitara *Dario Duvnjak - gitara * [[Adrian Borić]] - bubnjevi === Bivši članovi === * [[Dražen Ričl]] – solo gitara, vokal, tekstopisac * [[Zlatko Arslanagić]] – ritam gitara, tekstopisac * [[Aljoša Buha]] – bas gitara * Darko Jelčić – bubnjevi, udaraljke * [[Zlatko Volarević]] – klavijature * [[Srđan Šerbedžija]] – bas gitara * [[Branko Sauka]] – bas gitara * [[Nikša Bratoš]] – gitare * [[Igor Ivanović]] – gitare * [[Zoran Šerbedžija]] – gitare * [[Mario Vukušić]] – gitare * [[Danijel Lastrić]] – klavijature === Osnivači === * [[Dražen Ričl]] – vokal i gitara (1985–1986) * [[Zlatko Arslanagić]] – gitara (1985–1991) == Diskografija == === Studijski albumi === * ''[[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]'' (1986) * ''[[Za sve ove godine]]'' (1987) * ''[[Sanjati (album)|Sanjati]]'' (1988) * ''[[Tamo gdje ljubav počinje]]'' (1989) * ''[[Nekako s' proljeća]]'' (1991) * ''[[U tvojim očima]]'' (1996) * ''[[Svijet je lopta šarena]]'' (1998) * ''[[Sve što sanjam]]'' (2000) * ''[[Tvojim željama vođen]]'' (2002) * ''[[Oprosti što je ljubavna]]'' (2005) * ''[[Duša Sarajeva]]'' (2007) * ''[[Volim te]]'' (2009) * ''[[Za tvoju ljubav]]'' (2011) * ''[[Nek' bude ljubav]]'' (2013) * ''[[Crvena jabuka 2016]]'' (2016) === Koncertni albumi === # ''[[Uzmi me (kad hoćeš ti)]] live'' (1990) # ''LIVE'' (1998) # ''[[Riznice sjećanja-unplugged]]'' (1999) # ''Bivše djevojčice, bivši dječaci UNPLUGGED LIVE'' (2014) === Kompilacije === # ''[[Ima nešto od srca do srca]]'' (1993) # ''[[Moje najmilije]]'' (1997) # ''[[Antologija (Crvena jabuka)|Antologija]]'' (2003) # ''[[Zlatna kolekcija]]'' (2005) # ''Original album collection'' (2013) == Također pogledajte == * [[Novi primitivizam]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111003172847/http://crvenajabuka.org/ Službeni sajt] * [http://diskografije.com/crvena-jabuka/ Diskografija Crvene jabuke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303181512/http://diskografije.com/crvena-jabuka/ |date=3. 3. 2016 }} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Crvena jabuka|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]] [[Kategorija:Novi primitivizam]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1985.]] 890y8brh9zikwbysugybbasfi4zlo9e Salih Behmen 0 32377 3428539 3389525 2022-08-21T16:14:10Z 31.185.122.162 Ispravka greške kod naziva harema. wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Salih Behmen''' je rođen [[12._februar|12. februara]] [[1922|1922]]. godine u [[Mostar|Mostaru]]. U rodnom gradu je završio osnovnu školu i Mostarsku gimnaziju. Krajem tridesetih godina postaje članom organizacije [[Mladi Muslimani|Mladi Muslimani]]. Na području [[Mostar]]a i [[Hercegovina|Hercegovine]] zajedno sa ostalim članovima pokreta gradi dosta brojnu i jaku organizaciju. Zbog svog angažmana u velikom procesu 1948-49. godine, kao pripadnik [[Mladi Muslimani|mladomuslimaskog]] pokreta za renesansu vjerskog i kulturnog života muslimana osuđen je u [[Mostar]]u na 12 godina robije, izdržavajući punih osam i po godina u [[Zenica|zeničkoj]] kaznioni. Nakon izdržane dugogodišnje kazne Salih Behmen je završio studij [[Matematika|matematike]] i [[Fizika|fizike]] na Višoj pedagoškoj školi u [[Sarajevo|Sarajevu]], te je gotovo cijeli svoj radni vijek proveo u predavanju ovih predmeta. Zbog svog životnog opredjeljenja, zbog svoje erudicije, uvjerljivosti i ustrajnosti sa polazišta islama ponovo je na [[Sarajevski proces|Sarajevskom procesu]] tzv. ''"mladomuslimanskim nacionalistima"'' i ''"islamskim fundamentalistima"'' 1983. godine osuđen na 5 godina, izdržavši tri i po godine u [[Foča|fočanskom]] [[Zatvor|zatvoru]]. Poslije toga radi kao skladištsr u [[Mostar|Mostarskoj]] bolnici, zatim kao službenik na [[Željeznica|željeznici]], pa se tek onda vraća svojoj struci, nastavi [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]]. Salih Behmen je većinu svojih članaka objavio pod različitim pseudonimima. Salih Behmen je umro u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[27. oktobar|27. oktobra]] 1990. godine, a sljedećeg dana je poslije klanjanja [[Dženaza|dženaze namaza]] sahranjen u svom rodnom [[Mostar|Mostaru]], u [[Šarića džamija (Mostar)|Šarića haremu]]. {{DEFAULTSORT:Behmen, Salih}} [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1922.]] [[Kategorija:Umrli 1990.]] rd7yk84tui12l533maqh8hgdc4wlpfz Birmingham 0 37608 3428591 3051713 2022-08-21T23:36:15Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Ujedinjenom Kraljevstvu <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Birmingham | drugo_ime = | vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = "Brum", "Brummagem", "The Second City", "City of a thousand trades", "Workshop of the World" <!-- *** Slika *** --> | slika = BirminghamMontage.jpg | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | konstitutivna_država = {{ZID|Engleska}} | regija = [[West Midlands]] | distrikt = | općina = | općina2 = | općina3 = | općina4 = | općina5 = | općina6 = | općina7 = | općina8 = | općina9 = | općina10 = <!-- *** Položaj i visina *** --> | širina_stepeni = 52| širina_minuta = 28| širina_sekundi = 59| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 1| dužina_minuta = 53| dužina_sekundi = 37| dužina_IZ = W | površina = 267.77 | površina_grada = | površina_urban = | površina_metro = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 1 016 800 | stanovništvo_datum = | stanovništvo_grada = | stanovništvo_grada_datum = | stanovništvo_urban = | stanovništvo_urban_datum = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_metro_datum = | stanovništvo_općine = | stanovništvo_općine_datum = | gustoća = 3 739 | gustoća_urban = | gustoća_općine = | gustoća_metro = | gustoća_grada = <!-- *** Historija i administracija *** --> | vrsta_vlade = | tijelo_vlade = Birmingham City Council | rukovodstvo_vlade = | gradonačelnik = Len Gregory | gradonačelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | poštanski_broj = B | pozivni broj = 0121 | policija = <!-- *** Karta *** --> | karta = England location map.svg | karta_lokacija = Engleska <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = [http://birmingham.gov.uk birmingham.gov.uk] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} [[Datoteka:EnglandBirmingham.png|mini|250p|karta Engleske sa istaknutim položajem Birmnighama]] '''Birmingham''' je gradi i [[metropolski distrikt]] u središnjem dijelu [[Engleska|Engleske]], jedan je od najvećih gradova u Engleskoj i smatra se drugim gradom Ujedinjenog Kraljevstva. Bio je centar i [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]] u Engleskoj zbog čega je i dobio nadimak "radionica svijeta" ili "grad sa hiljadu profesija". U Birminghamu živi 1.006.500 stanovnika (procjenama iz [[2006]]<ref>[http://www.statistics.gov.uk/statbase/Expodata/Spreadsheets/D9664.xls|title= Table 8 Mid-2006 Population Estimates: Selected age groups for local authorities in the United Kingdom]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>). Njegovi stanovnici su poznati i kao '' 'Brummies' '', po nadimku koji grad nosi: Brum, ali i dijalektnom nazivu ''Brummagem''. Grad ima i specifičan [[dijalekt]] i [[akcenat]]. == Historijski pregled == Birminghamska historija traje oko 1000 godina. Od tada se grad razvio iz malog Anglo-Saksonskog poljuprivrednog sela u glavni industrijski i komercijalni centar. Ovo područje je bilo okupirano još za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] i tu se nalazilo nekoliko vojnih puteva i velika tvrđava. Mjesto se prvi put spominje u pisanim dokumentima u Domesday Book of 1086 (Knjiga o Smaku svijeta iz 1086) kao malo mjesto vrijedno svega 20 [[šiling]]a. U [[12. vijek]]u Birmingham je dobio dozvolu za održavanje pijace koja je postala poznata kao ''Bull Ring''. Pošto je bio na mjestu pogdonom za trgovinu brzo se razvio u mali ali uspješan trgovački grad. Do [[16. vijek]]a, Birmingham razvila se i industrija zahvaljujući prirodnim bogatstvima u uglju i željeznoj rudi. tako da su u [[17. vijek]]u stekli reputaciju u proizvodnji malog oružja. Njihovi su zanatlije snadbijevali trupe [[Oliver Cromwell]]a tokom [[Engleski građanski rat|engleskog građanskog rata]]. Tokom Industrijske revolucije (od sredine [[18. vijek]]a) Birmingham je postao glavni industrijski centar ali za razliku od brojnih drugih gradova poput [[Manchester]]a, industrija se bazirala na malim radionicama a ne na velikim fabrikama. Nakon [[1760]]. mreža kanala je izgrađena kroz Birmingham u svrhu transporta sirovina i proizvoda, a do [[1820]]. konstruisan je značajan sistem kanala, pa se Birmingham često opisuje kao grad koji ima više kilometara u kanalima nego [[Venecija]]. [[1837]] u Birmingham stiže željeznica. New Street Station je otvorena kao združena stanica [[1854]]. [[Datoteka:Victoria Square, Birmingham.jpg|mini|200p|Victoria Square u centru Birminghama]] U vrijeme [[kraljica Viktorija|kraljice Viktorije]] broj stanovnika u Birmnighamu se popeo na pola miliona i postao je grad sa najviše stanovnika u Engleskon nakon [[London]]a. [[1889]] su dobili status grada od Kraljice Viktorije. [[1900]] je sagrađen prvi univerzitet, The University of Birmingham. 9. maja [[1998]] u Birminghamu je održana [[Eurovision Song Contest 1998|Eurovizija 1998]]. Prelaz Birmingham od industrijskog u turistički centar je najbolje prikazana u činjenici da su bili grad domaćin prvog samita Velike Britanije na International Convention Centre (15 maj do 15 maj [[1998]]). == Predgrađa Birminghama == Acock's Green, Alum Rock, Aston, Balsall Heath, Bartley Green, Birchfield, Boldmere, Bordesley Green, Bournville, Bromford, Castle Bromwich, Castle Vale, Chelmsley Wood, Cotteridge, Digbeth, Edgbaston, Erdington, Garretts Green, Great Barr, Greet, Hall Green, Handsworth, Handsworth Wood, Harborne, Highgate, Hollywood, King's Heath, Kings Norton, Kingstanding, Kitt's Green, Jericho, Ladywood, Longbridge, Lozells, Minworth, Moseley, New Oscott, Northfield, Pelham, Perry Barr, Rednal, Rubery, Saltley, Selly Oak, Selly Park, Sheldon, Small Heath, Sparkbrook, Sparkhill, Stechford, Stirchley, Sutton Coldfield, Tyseley, Ward End, Washwood Heath, Weoley Castle, Witton, Woodgate, Yardley, Yardley Wood. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage|Birmingham (England)}} ''Sajtovi državnih službi'' * [http://www.birmingham.gov.uk/ Birmingham City Council] * [https://web.archive.org/web/20050610075752/http://www.wmlga.gov.uk/lbbf/bham.html West Midlands Local Government Association useful facts] * [http://www.birminghamcivicsociety.org.uk/ The Birmingham Civic Society] * [http://www.eurocities.org Eurocities website] '''Galerije slika''' * [http://www.imagesofbirmingham.co.uk/ Images of Birmingham Photo Library] A photo library of Birmingham * [https://web.archive.org/web/20070620125338/http://www.birminghamnet.co.uk/ BirminghamNet] Digital photo gallery of Birmingham City and Suburbs * [https://web.archive.org/web/20060615012217/http://www.virtualbrum.co.uk/index.htm Virtualbrum.co.uk] photographs and information * [http://www.flickr.com/photos/tags/birmingham/] photographs of Birmingham * [https://web.archive.org/web/20100814160705/http://www.oomgallery.net/gallery.asp?location=36&c=251] [Photographs of the Bullring Development OOM Gallery Archive] * [https://web.archive.org/web/20070930185029/http://www.oldstratforduponavon.com/birmingham A Few Views of Birmingham in Old Postcards] {{Gradovi domaćini EP u atletici}} {{Gradovi domaćini Igara Komonvelta}} [[Kategorija:Birmingham]] [[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Ujedinjenom Kraljevstvu]] aju5ryuanixrqlu5kg4kmti0hdhxsnw Veliki ilirski ustanak 0 38358 3428572 3305978 2022-08-21T19:48:24Z Zavičajac 76629 wikitext text/x-wiki '''Batonov ustanak''' (''Bellum Batonianum'') ili Veliki ilirski ustanak, je bio najveći vojni sukob između nekoliko [[Iliri|ilirskih]] plemena i antičkog Rima koji je trajao četiri godine; od 6. do 9. godine n. e. Ustanak dalmatinsko-panonskih plemena dogodio se nakon decenije i po od uspostavljanja rimske prevlasti na prostorima [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Panonija|Panonije]] i perioda prividnog mira. [[Cezar Augustus]] je vodio aktivnu ekspanzionu [[politika|politiku]]. Širenje rimske države preko [[Ilirija|Ilirije]] na [[sjever]] i [[istok]] bio je dio njegovih ambicioznih planova. Ilirska pobuna bila je prirodna posljedica velikog nezadovoljstva stanovnika Ilirije ogorčenih zbog loše uprave rimskih guvernera koji su nametnuli nepodnošljive namete. == Uvod == Vođa ustanka bio je [[Baton]] (Bato). Rođen je vjerovatno između 35. i 30. godine p. n. e. na području "gornje" [[Bosna (regija)|Bosne]]. Pripadao je Dezitijatima koji su naseljavali područja današnje centralne [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Od 33. godine p. n. e. Dezitijati su bili pod Rimskom vlašću sa statusom polu-nezavisnog ''civitas peregrini'' (naziv za slobodno stanovništvo koje je imalo određenu administrativnu i teritorijalnu autonomiju ali bez statusa građana Rima). U dato vrijeme navedene teritorije su bile dio rimske provincije [[Ilirikum]] čije je sjedište bilo u [[Salona|Saloni]], na obali Jadranskog mora. Smatra se da je Batonova porodica bila uticajna a da je on kao odrastao muškarac bio [[politika|politički]] i [[vojska|vojni]] zvaničnik Dezitijata (''princeps''). === Razlozi za pobunu === Razlozi sa pobunu su bili brojni i uslovljeni datim [[historija|historijskim]], [[politika|političkim]], [[ekonomija|ekonomskim]] i [[sociologija|socijalnim]] okolonostima. Kao glavne razloge mogu se pretpostaviti slijedeći: * Sveopšta frustracija promjenama koje je donijela nova vlast * Okrutnost i nesposobnost nove uprave * Visoki [[porez]]i * Mobilizacija (masovna regrutacija Ilira za rat protiv [[Germani|Germana]]) * [[Ksenofobija]] * Osjećaj etničkog i kulturnog jedinstva među ilirskim plemenima * Svijest o sopstvenoj moći Dakle, nekoliko ilirskih plemena iz [[Panonija|Panonije]] i [[Dalmacija|Dalmacije]] pobunili su se protiv rimske vlasti zbog visokih poreza i prisilne regrutacije. Naime, [[Rimljani]] su planirali napasti [[Germani|germansko]] pleme [[Markomani]] te je s tim ciljem na umu [[Cezar Augustus]] naredio mobilizaciju među Ilirima. === Jačina snaga === Antički historičar Marcus Velleius Paterculus (oko 19. p. n. e. - 31. n. e.) procijenio je da su snage ilirskih plemena bile jačine oko 200.000 pješaka i 9.000 konjanika. Procijenjeni broj pješadije je pretjeran, uzevši u obzir broj lokalnog stanovništva i mobilizaciju za rimske potrebe, realnija procjena bi bila do oko 120.000 ratnika (vojno sposobnih muškaraca). [[Legija|Rimskih legija]] je na početku bilo osam; pet ih je bilo repoređeno kod ''Siscie'' (današnji [[Sisak]], [[Hrvatska]]) pod komandom [[Tiberije|Tiberija]], budućeg imperatora: [[Legio VIIII Hispana]], [[Legio XIII Gemina]], [[Legio XIIII Gemina]], [[Legio XV Apollinaris]] i [[Legio XX Valeria Victrix]]. U Makedoniji i Meziji bile su tri legije pod komandom Aula Cecina Severa: [[Legio VII Claudia]], [[Legio VIII Augusta]] i [[Legio XI Claudia]]. Na kraju pobune, vojska na strani Rima bila je ogromna: * 10 legija (sa oko 50.000 legionara); * više od 70 regimenti pomoćne pješadije (oko 35.000 ljudi); * 14 jedinica konjanika (7-8.000); * više od 10.000 veterana; * nekoliko [[kohorta|kohorti]] dobrovoljaca, plaćenika i saveznika iz [[Trakija|Trakije]]. == Veliki ilirski ustanak == Ustanak je počeo spontano i brzo se raširio. U proljeće 6. godine n. e. Dezitijatima iz centralne Bosne s Batonom na čelu uskoro su se pridružili [[Breuci]] čije se vođa također zvao Baton. U jesen iste godine, dva Batona su skupa vodili ujedinjenu armiju pobunjenika. Veoma brzo, rimske trgovačke rute su bile prekinute a vojne jedinice uništene. Za samo nekoliko sedmica cijela teritorija na kojoj je današnja Bosna bila je izgubljena za Rim. Umjesto daljih osvajanja Rim je gubio teritorije, što je vjerovatno stvorilo veliku uznemirenost. Historičar [[Suetonijus]] je opisao ovaj veliki ilirski ustanak (''Bellum Batonianum'') kao najteži po Rim još od vremena [[Punski ratovi|Punskih Ratova]], oko dva stoljeća ranije, a vjerovatno najveći u vrijeme u Augustovo vrijeme. Dakle, Rim je morao poslati desetak [[legija]] i približan broj pomoćnih trupa (''auxiliares''), saveznike iz [[Trakija|Trakije]] i plaćenike kako bi ugušio Ustanak. Vrhovni komandant ovih snaga bio je budući imperator [[Tiberije]]. === Prilike na strani ustanika === Najznačajniji doprinos ustanku su dali Dezitijati, Breuci, Dalmati, [[Mezeji]], [[Andizeti]], [[Kolapijani]], [[Pirusti]], moguće i [[Liburni]] te [[Japodi]] (iako su ovi drugi u dato vrijeme bili gotovo potpuno romanizirani). Jedan dio ustanika je prošao vojnu obuke u rimskoj vojsci i imao vrijedno ratničko iskustvo i vještine. Najvažnija odlika vojske ustanika bila je njena velika mobilnost a bili su lako naoružani. Ustanici ipak nisu činili jednu kompaktnu masu i stiče se utisak da nisu imali ni jasan strategijski cilj i plan osim onog glavnog: da istjeraju Rimljane. Mudar potez bi bio koncentracija snaga oko Siscie i njeno zauzimanje a zatim razmještanje na područje jugoistoičnih [[Alpi|Alpa]] i efektivno zapriječavanje prolaza rimskoj vojsci prema Iliriji. Također nisu očekivali ni intervenciju Tiberija, odnosno, brzu reakciju i premještanje njegovih trupa sa germanskog fronta u Ilirikum. === Vojno djelovanje === Glavno vojno djelovanje koje se moglo uočiti na strani ustanika je Batonov neuspješan pokušaj osvajanja [[Salona|Salone]], rimskog administratvnog središta provincije, tokom kojeg su se Dezitijatima pridružili i [[Dalmati]]. [[Marcus Valerius Messalla Messallinus]], guverner Ilirikuma, ipak je uspio odbiti napade i poraziti ustanike pa se Baton povukao sjevernije, gdje se sastao sa Breucima i njihovim Batonom. Na sjevernom frontu ustanici su imali relativnog uspjeha pri pokušaju osvajanja [[Sirmium]]a i na ''mons Almusu'' ([[Fruška Gora]]) koju su uspjeli zadržati neko vrijeme uprkos pomoći koju su na tom području Rimljanima pružili [[Tračani]]. Nedostajalo je vrlo malo i da zaustave spajanje rimskih legija koje su dolazile sa istoka u namjeri da se spoje sa glavninom snaga u Sisciji. Vođena je teška bitka u močvarama oko rijeke Volsce ([[Vuka]], Hrvatska) gdje Ustanici nanose velike gubitke Rimljanima ali uz cijenu sopstvenog poraza. Snage ustanika su djelovale i na južnom frontu, uz [[Jadransko more|jadransku]] obalu, čak do Apolonije (antički grad na obali današnje [[Albanija|Albanije]]), gdje su uspjeli osvariti nekoliko pobjeda i uzeti značajan plijen. === Kraj Ustanka === Panonska plemena su bila iscrpljena bolestima i glađu a njihovo jedinstvo dodatno oslabljeno potkupljivanjem od strane Rima. Nakon dvije godine gerilskih borbi po bosanskim planinama i močvarama Panonije, u ljeto 8. godine n. e. breučki Baton se predao Tiberijusu na obali rijeke ''Bathinus'' ([[Bosna (rijeka)|Bosna]]) i izručio mu Pinesa, jednog od vođa. Zauzvrat je dobio [[amnestija|amnestiju]] od Rima i dozvoljeno mu je da zadrži svoju poziciju vođe. Ovaj preokret je veoma uzdrmao snagu ustanka jer su Panonci s Breucima činili značajan dio ustaničke moći. Nedugo zatim, dezitijatski Baton je uspio zarobiti breučkog Batona i odlučeno je da se on pogubi. Baton dezitijatski je nakon toga uspio ponovo pridobiti Panonce. Naredne, 9. godine n. e. Tiberije i [[Germanicus]] su pokrenuli završne ofanzive protiv Dezitijata. U septembru 9. godine n. e. (samo nekoliko dana prije [[Bitka kod Teutoburške šume|bitke u Teutoburškoj šumi]]) dogodile su se vjerovatno najteže bitke nakon kojih su Dezitijati morali prihvatiti poraz. === Komentari === Moral Ilira zadivio je i same Rimljane. U posljednjoj velikoj bici, kada su Rimljani opkolili posljednji Batonov bedem otpora, grad ''Andretium'', kod [[Salona|Salone]], rimski hroničari zabilježili su slijedeće: "Ponosne ilirske žene sa djecom u naručju bacaju se za zidina grada u vatre koje plamsaju svud okolo. One se ne predaju Rimljanima, a Ilirski ratnici oduzimaju sebi život svojim mačevima..." <ref>A. Stipčević, "Iliri-povijest, život, kultura", Školska Knjiga, 1989.</ref>. Antički historičar [[Strabon]] navodi da nakon što je Baton zarobljen na teritoriji Dalmata, Tiberije je navodno upitao Batona i Dezitijate zašto su se pobunili a Baton je odgovorio: "Vi Rimljani ste sami krivi jer ste poslali vukove da čuvaju vaša stada a ne pastire." (prema [[Dion Kasije|Dionu Kasiju]]) Baton je odveden u Rim, po običaju prema kojem su se poražene vođe pokazivali kao trofeji a ostatak života je proveo u [[Ravenna|Raveni]], [[Italija]]<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0483.html Smith, Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080607205029/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0483.html |date=7 Juni 2008 }} - ''Poslao je Batona u Ravenu.''</ref>. == Rimska vojna kampanja == === 6. godina n. e. === [[Datoteka:Rivolta pannonica 6 jpg.JPG|mini|300px|Prva godina: Tiberije je prisiljen odgoditi kampanju u Markomaniji a umjesto toga intervenisati u Iliriji.]] Ustanak je počeo prvo u zaleđu Dalmacije (područje današnje Bosne), među Dezitijatima koje je predvodio Baton a zatim se proširio među panonske Breuke koje su predvodili još jedan Baton i Pinnes. Ova plemena su predvodili ljudi sa određenim vojnim iskustvom stečenim tokom služenja u [[Rimska vojska|rimskoj vojsci]] i koji su, dakle, dobro poznavali i primjenjivali vojne metode i disciplinu. Zbog ovog ustanka, kampanja protiv Markomana morala je biti odložena a Tiberije uložiti svo svoje vojno znanje i vještinu. Tiberije je poslao nekoliko jedinica kako bi spriječio napredovanje naprijatelja u slučaju da odluče krenuti na Italiju. Marcus Valerius Messalla Messallinus je uspio odbiti neprijateljsku armiju od oko 20.000 vojnika i zabarikadirati se u utvrđen ''Sisciu'' (današnji [[Sisak]], u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]) gdje je sačekao dolazak Tiberija. Za to vrijeme Aulus Caecina Severus je odbranio [[Sirmium]] i odbio Breuke do rijeke [[Drava|Drave]] uz velike gubtike. Tiberije je stigao na područje ratnih dešavanja krajem godine kada je već veliki dio teritorija sve do Jadrana bio izgubljen sa izuzetkom dva navedena utvrđena mjesta. [[Tračani]] su se pridružili sukobu na strani Rimljana. Ustanici su držali ''mons Almus'' ([[Fruška gora]]), sjeverno od Sirmiuma, gdje su uspeli odoljeti tračanskoj konjici kralja Remetalka I. Tračani su imali zadatak i da spriječe invaziju na Makedoniju i to im je uspjelo ali ''na jedvite jade''. === 7. godina n. e. === [[Datoteka:Rivolta pannonica 7.jpg|mini|300px|Druga godina: Tiberije koncentriše čak deset legija u Sisciji.]] Avgust, pošto nije bio uvjeren da će Tiberija uspjeti smiriti Dalmaciju dovoljno brzo, u zonu operacija poslao je i Germanikusa, koji tada bio tek ''[[kvestor]]''. Tiberijeva taktika bila je jasna. Trebalo je spojiti dvije rimske armije; onu iz Ilirikuma i onu iz Makedonije i to na liniji [[Siscia]]-[[Sirmium]] kako bi razdvojio snage ustanika: panonsku grupu na sjever od rijeke [[Sava|Save]] a dalmatsku na planinsko područje Bosne. No, za to su mu bile potrebne i dodatne trupe. Nastavilo se sa prikupljanjem dodatnih kohorti dobrovoljaca a došle su i još dvije legije ([[Legio IIII Scythica]] i [[Legio V Macedonica]]) na istočni front pod komandom Marka Plauzia Silvana, guvernera Galacije i Panfilije. Ove dvije legije pridružile se se onim pod komandom Cecina Severa tako da ih je ukupno bilo pet - jednako kao i onih koje je Tiberije koncentrirao kod Siscie. Sada je Tiberije raspolagao sa dovoljno moći da kontroliše cijelu dolinu Save, na pomenutoj liniji Siscia-Sirmium. Prve vojne operacije u 7. godini n. e. su počele na istoku, s pomjeranjem legija pod komandom Cecine Severa i Plaucija Silvana na zapad. Ustanici su ih namjeravali blokirati na tom putu i spriječiti spajanje sa Tiberijem. Rimska prethodnica se pokušala utvrditi i sačekatih dolazak preostalih jedinica no, Iliri su se iznenada sručili na njih i zamalo ih naterali u rasulo koristeći pri tome taktiku sličnu onoj koju je [[Hanibal]] primijenio u [[Bitka kod Trazimenskog jezera|bici kod Trazimenskog jezera]]. Bitka se odigrala u močvarama Volcee (rijeka [[Vuka]]). Rimljani su umalo poklekli silovitim naletima ustanika ali, na kraju je prevagnula željezna disciplina i upornost disciplinovanih legija. Severo i Silvano su ipak doveli trupe do Siscie i spojili se sa Tiberijem. Ova bitka je ocijenjena kao jedna od mogućih velikih katastrofa rimske vojske koja je "za dlaku" izbjegnuta. Ostvarivši premoć u dolini Save, Tiberiju je preostalo da ojača pozicije gradnjom utvrđenja i time spriječi ponovno spajanje snaga ustanika a zatim da ih jednu po jednu eliminira. Do kraja godine Tiberije je naredio istovremene napade na nekoliko neprijateljskih položaja. U ovim akcijama je učestvovao i Germanikus pobijedivši [[Mezeji|Mezeje]]. Prije početka zime Tiberije je odlučio da se dvije legije vrate u Meziju (vjerovatno u [[Naisus]] - [[Niš]]) radi spriječavanja upada [[Dačani|Dačana]], tri legije su se vratile u Sirmium a preostalih pet je ostalo sa njim u Sisciji. === 8. godine n. e. === [[Datoteka:Rivolta pannonica 8.jpg|mini|300px|Treća godina: Panonska plemena su poražena.]] Dio rimske vojske stacionirane oko Siscije se brzo pokrenuo ka istoku i negdje u dolini rijeke Bosne odnijela novu pobjedu nad pobunjenim Panoncima. Tiberije je bio strpljiv i oprezan strateg što mu je uz oskudice na strani neprijatelja i izdaje naročito pospješene potkupljivanjem, osiguralo polaganu ali sigurnu pobjedu (Tiberije je jasno koristio strategije ''spržene zemlje" i ''divide et impera''). Za ustanike je vjerovatno bila najporaznija predaja Batona koji je predvodio Breuke. Baton Dezitijatski je saznao za to, zarobio je svog imenjaka i sa svojim savjetnicima donio odluku da se on pogubi. Istovremeno je uspio ponovo pridobiti Panonce za nastavak borbe. No, rimske snage pristigle iz Sirmiuma ponovo odnose pobjedu. Baton je tada donio odluku da se povuče u planine na jugu. Zatvorio je sve prilaze ka Bosni a Rimljani su u međuvremenu konačno porazili Breuke. Tiberije je tokom zime pažljivo isplanirao djelovanje na teškom bosanskom terenu rasporedivši svoje vojskovođe tako da su držali pobunjeničke teritorije pod okruženjem a on sam se vratio u Rim kako bi podnio izveštaj Avgustu. === 9. godina n. e. === [[Datoteka:Rivolta pannonica 9.jpg|mini|300px|Četvrta godina: [[Tiberije]] se iz tri pravca spopšta ka obali i stavlja pod kontrolu cijelo područje.]] S početkom godine, sukobi su nastavljeni. Germanikus se istako vojnom vještinom i hrabrošću tokom vođenja usješnih akcija i osvajanjem utvrđenja ''Splono'' (moguće [[Pljevlja]]) i ''Raetinum''. Ostali generali su imali sličan uspjeh osvojivši ''Seretium'' no, pobunjeno stanovništvo se još uvijek nije sasvim predavalo. Zato je August odlučio da ponovo pošelje Tiberija u Dalmaciju i rat konačno privede kraju. Tiberije je podijelio vojsku u tri dijela: * Desno krilo (istok) - Marko Plaucije Silvano je dobio zadatak da krene iz Sirmiuma prema Dalmaciji krećući se dolinom rijeke Bosne. * Lijevo krilo (zapad) - Marco Emilio Lepido, novi ''legat'' za Iliriju, krenuo je na jug iz [[Sisak|Siscije]] rijekom [[Glina (rijeka)|Glinom]]. * Sredina - Tiberije i Germanikus su vjerovatno išli uz rijeke [[Vrbas]] i [[Una]] pravcem prema ''Andretiumu'' (kod [[Salona|Salone]]), gdje se Baton bio povukao. Tu je bila i četvrta grupa, pod komandom guvernera Dalmacije koji je "čistio" obalu od ustanika. Dakle, Tiberije se polako približavao Andretiumu dok su pred nastupom rimskih snaga padala posljednja uporišta ustanika, neka u borbi a neka i bez borbe. Andretium je stavljen pod opsadu koja je zaključena dugom i teškom bitkom pod njegovim zidinama i Batonovom predajom. === Rimski trijumf === Za ovu pobjedu Tiberije je još jednom proglašen ''imperatorom'' i skupa sa Germanikusom počašćen ceremonijom ''trijumf''. Tiberije je trijumf proslavio 23. X 12. god. n. e. ili 16. I 13. god. n. e. Taj trijumf spominju Velej Paterkul, i s manje detalja Svetonije i Kasije Dion. Prikaz Tiberijevog trijumfa imamo i na kameji od oniksa, uobičajeno nazvanoj Gemma Augustea. Rimski pjesnik Publije Ovidije Nazon (Publius Ovidius Naso 43. god. p. n. e. – 17/18. god. n. e.), u svojim djelima Tuga (Tristia) i svome pismu Germaniku (Epistulae ex Ponto) detaljno opisuje dešavanja povezana s tadašnjom provincijom Ilirikom i balkanskim svijetom.<ref name="Ovidije">{{Cite web|url= https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH|title= SALMEDIN MESIHOVIĆ - Ovidije i Ilirik -Ovidius et Illyricum|work= ANUBiH, Godišnjak, Sarajevo, 1966|accessdate= 9. 2. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Opis same proslave trijumfa je slikovit i tom prilikom Ovidije spominje Batona Dezitijatskog koji je kao najvrijedniji ratni zarobljenik sproveden u trijumfu zajedno sa ostalim ustaničkim vođama, okovanim za vratom, i koji su pomilovani. Ovidije daje čitav niz podataka o prikazima zarobljenika, osvojenih utvrda (oppida), s prikazima čak ljudi u njima, rijeka i planina pobijeđene zemlje i borbi u gustim šumama. == Napomene == Neobična je bila rimska politika prema Iliriji, Ilirija bila je tako blizu a Rim je tek nakon Velikog ilirskog ustanka efektivno ''pacifikovao'' ovo područje i ostvario punu kontrolu nad njim. Prije toga Rim je već bio osvojio daleke krajeve na oba kraja Mediterana. Osim toga, bilo je poznato da Ilirija ima veliko rudno bogatstvo i druge važne resurse. Prije Ustanka, Rim se zadovoljavao kontrolom tek nad istočnom obalom Jadrana i uskim pojasom zaleđa. Dati period bio je nepovoljan za Rim; bilo je pobune u [[Afrika|Africi]], piraterije u morima oko [[Sardinija|Sardinije]], nedostatak novca i sl. Nakon Ustanka i teškog poraza u Teutoburškoj šumi, Rim je izgubio svaku volju za dalju ekspanziju prema sjevernoj i centralnoj [[Evropa|Evropi]]. Uništavanja po cijeloj Iiriji tokom sukoba su bila ogromna i ostavila su teške posljedice na stanovništvo. Ipak, nakon prestanka sukoba Rim nije vršio odmazdu ni masovno porobljavanje preživjelih. Nakon Ustanka Rim vodi pravedniju politiku i mudriju upravu u Ilirikumu i uspostavlja drugačiju administrativnu podjelu razdvojivši provinciju na dvije; [[Panonija|Panoniju]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. == Reference == {{reference}} == Izvori i vanjski linkovi == * Cassio Dione, Storia romana, lvi.16.3. * Velleio Patercolo, Storia di Roma, libro II, 110-116. * Tacit, Anali * Danijel Džino, Illyrian policy of Rome in the late Republic and early Principate, doctorate thesis, University of Adelaide, 2005, * J.J. Wilkes, The Illyrians, 1992, {{ISBN|0-631-19807-5}}, * Gino Bandeli, Momenti e forme nella politica illirica della Repubblica romana (229-49 a.C.) * Cambridge Ancient History, L'impero romano da Augusto agli Antonini, trad.it., vol.VIII, Milano 1975. * Santo Mazzarino, L'impero romano, vol.I, Bari 1976. * R.Syme, L'aristocrazia augustea, trad.it., Milano 1993. * [https://web.archive.org/web/20070401143419/http://gutenberg.spiegel.de/mommsen/roemisch/Druckversion_roem08.htm Darstellung in der ''Römischen Geschichte'' von Theodor Mommsen] * [http://www.gottwein.de/roge/his_0030.php#6pPannonischerAufstand Zeitleiste bei gottwein.de] {{Commonscat|Great Illyrian Revolt}} {{Iliri}} [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Ilirski ratovi]] [[Kategorija:Panoni]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Ilira]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Rimljana]] eyzi83z7y50j8e4ig721h089ndrf7dz Wikipedia:Igralište 4 57908 3428581 3428489 2022-08-21T22:05:04Z Zavičajac 76629 wikitext text/x-wiki [[File:Sarajevo Debelo Brdo 12.jpg|mini|desno|Debelo Brdo danas]] '''Debelo Brdo''' je područje na zapadnom obronku masiva [[Trebević]]a iznad [[Sarajevo|Sarajeva]]. Administrativno pripada općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]]. Debelo brdo je poznato kao prvo i najznačajnije [[Arheologija|arheološko]] nalazište na teritoriji grada na kojem je nađeno [[Prahistorija|prahistorijsko]] [[Gradina|gradinsko naselje]], antički i kasnoantički odbrambeni objekti.<ref name="Brdo">{{Cite web |url= https://www.muzejsarajeva.ba/wp-content/uploads/2021/07/Prilozi-4-Borivoj-Covic.pdf |title= Borivoj Ćović: Počeci naselja na Debelom Brdu u Sarajevu |work= www.muzejsarajeva.ba |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> Na Debelom brdu je bilo jedno od najznačajnijih prahistorijskih naselja [[Bronzano doba|bronzanog doba]] (1800-1300. godine prije naše ere) u unutrašnjosti sjeverozapadnog Balkana. Vizuelno je bilo povezano sa [[gradina]]ma na obroncima oko doline [[Miljacka|Miljacke]], kao i sa [[Gradac (Gornji Kotorac)|gradinom na Ilinjači]] u Gornjem Kotorcu, na rubu Sarajevskog polja. Kao takvo, [[2005.]] godine, odlukom [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Komisije za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]] u sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća komisije) i Tina Wik, proglašeno je za nacionalni spomenik.<ref name="Debelo">{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2550 |title= DEbelo Brdo |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate= 24. 9. 2021}}</ref> == Istraživanja == Prva istraživanja obavio je [[Franjo Fiala]] 1889-1896. godine. Pokretni arheološki materijal je deponiran u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. Još u svojim prvim izvještajima Fiala je konstatovao da prahistorijski nalazi iz ovog naselja pripadaju pretežno bronzanom i željeznom dobu, ali da postoje i indicije o još starijem, neolitskom horizontu, čiji nalazi nisu ni naročito brojni, ni izraziti. Iskopavanjem 1983, u organizaciji Gradskog zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo, rukovodili su [[Lidija Fekeža]] i [[Blagoje Govedarica]]. Iskopavanje je teklo paralelno sa gradnjom vojnog objekta - centra veze tadašnje [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Materijal sa iskopavanja predan je [[Muzej grada Sarajeva|Muzeju grada Sarajeva]]. Lokalitet je u priličnoj mjeri devastiran i potpuno zapušten, jer su ga koristili JNA, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija BiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-1995]]. godine i [[SFOR]]. == Historija == Život na Debelom brdu je trajao od [[Bakarno doba|eneolit]]a 2000/1700. godine p. n. e., preko [[Bronzano doba|bronzanog doba]], starijeg i mlađeg [[Željezno doba|željeznog doba]], antičkog i kasnoantičkog perioda, pa sve do dolaska [[Slaveni|Slavena]]. Debelo Brdo je u lokalnom smislu dominiralo Sarajevskim poljem, a šire gledano bilo je na mjestu gdje se završavala sjeverna saobraćajnica - dolina Bosne - a nastavljali se putevi za Hercegovinu i jugoistočnu Bosnu. === Neolit === Najstariji keramički nalazi na Debelom brdu pripadaju kasnom [[neolit]]u (u III mileniju prije naše ere). Debelo Brdo bilo je posljednje pribježište neke male neolitske zajednice, koja se tu sklonila pred naletom stočarskih plemena (stepski nomadi iz Azije - [[Indoevropljani]])<ref>[https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n96 Borivoj Čović - Od Butmira do Ilira]</ref> Među neobjavljenim materijalom sa ovog lokaliteta pronađen je dio tipične neolitske sjekire, tzv. tipa Schuhleistenkeil«, izrađene od svijetlog kamena (magnezita), što povećava vjerovatnoću postojanja horizonta iz neolita. Osim toga, dva već objavljena ulomka i jedan još neobjavljeni keramički ulomak, pokazuju sličnost s [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićkom kulturom]]. * Na Debelom brdu postojao je horizont kasnog neolita koji prethodi osnivanju naselja vučedolske kulturne grupe. * Osnivači tog, najstarijeg naselja na ovom lokalitetu pripadaju istom onom talasu doseljenika sa juga (iz Hercegovine) koji su krajem neolita u većem broju naselili i neke dijelove južne i centralne Bosne, promijenivši znatno kulturmu fizionomiju nekih naselja butmirske grupe. U to vrijeme neolitsko naselje u Butmiru, u Sarajevskom polju, po svoj prilici više nije postojalo. === Eneolit === Drugi stratum pripada eneolitskom dobu, kasnoj fazi [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|Vučedolske kulture]], datiranoj u 2000-1800 (1700) godinu prije naše ere. Zastupljena je u velikom broju primjeraka vučedolska keramika, kalupi za livenje raznih metalnih predmeta, igle, šila, lisnati bodeži, sjekire i dijelovi cijevi za mijeh. Nađeni materijal ima i svoje posebnosti pa se u nauci govori o južnobosanskom podtipu Vučedolske kulture ili podtipu Debelo Brdo. Ovdje se keramika odlikuje punijim geometrijskim likovima i bogatijim rasporedom ukrasa.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Time je u isto vrijeme, sasvim pouzdano određena, u_kulturnom i hronološkom pogledu, jedna od najstarijih faza života ove aglomeracije. === Bronzano doba === Iz ovog perioda je gradina. Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima, smještenim ispod stijena nad Soukbunarom i na području Zlatišta. Od oruđa i oružja nađene su šuplje sjekire, bronzana koplja, kratki mačevi-bodeži, te kalupi za livenje ovog oružja. Naselje na Debelom brdu je ujedno bio već ustaljen i dugovječan zanatski i proizvodni centar, i odaje stabilnu i čvrsto organiziranu društvenu zajednicu. Bilo je jedno od najvećih gradinskih naselja, koje se pružalo u dužini od nekoliko stotina metara, obuhvatajući više zaravanaka i padina kao i dva manja brda (Debelo brdo i Zlatište). Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima ispod i oko njih. === Željezno doba === Iz starijeg željeznog doba, od 900. do 300. godine prije naše ere, prema keramičkom materijalu na Debelom brdu i [[Gradina Varvara (vrelo Rame)|Varvari kod Prozora]], izveden je zaključak da su veze i kontakti plemena ([[Desidijati]]), koja su živjela u srednjem toku [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i gornjem toku [[Vrbas]]a ([[srednjobosanska kulturna grupa]]) sa onim koja su živjela južnije, u gornjem toku rijeke Bosne, bile intenzivne i trajnog karaktera, s tim da su plemena koja pripadaju srednjobosanskoj kulturnoj grupi bila vjerovatno nadmoćnija. Pored toga, na materijalu sa Debelog Brda javlja se i import iz [[Italija|Italije]] (sjekire sa lepezasto proširenom oštricom). Izuzetan geografski položaj doveo je do razvoja naselja u značajan [[Zanastvo|zanatski]] i [[Trgovina|trgovinski]] centar. Predmeti od bronze su se i dalje proizvodili (šila, igle, [[nakit]]), ali je za te predmete bilo potrebno neuporedivo manje rude nego što je trebalo za [[mač]]eve, koplja, sjekire, motike...). [[Rudarstvo]] i [[metalurgija]] dobili su veliki zamah. Uočava se sličnost i sa materijalom na [[Glasinačka kultura|Glasinačkom području]]. === Antičko doba == Bilo je to rimsko utvrđenje od I do IV stoljeća sa dva bedema: južni i zapadni kao vanjski (dužine oko 118 m) i sjeverni unutrašnji (dužine 72,5 m). Bedemi imaju izlomljene linije, građeni su od grubo priklesanog kamena, dimenzija 0,4(0,6) x 0,2 m, vezanog krečnim malterom. Ostaci bedema su se očuvali do 1893. godine u visini od 0,6 do 1,3 m skoro po cijeloj dužini, dok su 1983. godine zatečeni ostaci zidova samo u jugozapadnom i zapadnom dijelu i to do visine od oko 0,6 m (oko 3 reda kamenja). Ulaz (širine 3,2 m) u tvrđavu je bio na zapadnoj strani. Ispred njega se nalazila mala kula (A) četverougaone osnove. U kuli je bio pod od krečnog maltera. Na jugoistočnom kraju utvrđenja se unutrašnji bedem završavao kulom četverougaone osnove, dimenzija 8,5 x 4,5 m (kula B). Fiala je zatekao ovu kulu u visini do iznad prvog sprata sa očuvanim omalterisanim stropom. Pri zaštitnim iskopavanjima 1983. godine, tragovi stropa više nisu zatečeni. Pokretni arheološki materijal iz antičkog i kasnoantičkog doba većinom je nađen unutar zidina utvrđenja i u dvije kule. Nađeno je mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca. Između ostalog, nađene su dvije keramičke boce rađene na grnčarskom kolu. Na dnu jedne od njih je natpis minuskulnim kurzivom na latinskom: EGO IVSTVS OLARIVS ET MANUS MEAS RVGETVS ET FETETVS. Opći smisao natpisa je: “Ja sam pravi lončar, a moje su ruke prljave a plodne.” Utvrđenje na ovoj strateški dobro izabranoj tački služilo je između ostalog za odbranu naselja koje se nalazilo na obje obale [[Miljacka|Miljacke]] (danas od [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]] do Kampusa) i na drugoj obali po obližnjim padinama oko Vrbanja mosta. a da je utvrđenje, čiji su ostaci otkriveni 1893. godine, sagrađeno negdje iza 535. godine, kada su ovi krajevi opet pripojeni Justinijanovom carstvu. (Basler, 1972, 55-56) Zidine utvrđenja se nalaze na jugozapadnoj polovini lokaliteta. Bedemi vode uz jugozapadni, zapadni i sjeverni rub Debelog brda, i to uz lakše pristupačne dijelove prirodne glavice. Istočna strana terena je zaštićena stijenom uz koju je jako otežan pristup. Utvrđenje ima dva bedema: južni i zapadni kao vanjski (dužine oko 118 m) i sjeverni unutrašnji (dužine 72,5 m). Ulaz (širine 3,2 m) u tvrđavu je bio na zapadnoj strani, skoro kod sjeverozapadnog ugla bedema. Ispred njega se nalazila mala kula (A) četverougaone osnove. U kuli je bio pod od krečnog maltera. Na jugoistočnom kraju utvrđenja se unutrašnji bedem završavao kulom četverougaone osnove, dimenzija 8,5 x 4,5 m (kula B). Fiala je zatekao ovu kulu u visini do iznad prvog sprata sa očuvanim omalterisanim stropom. Pri zaštitnim iskopavanjima 1983. godine, tragovi stropa više nisu zatečeni. U to vrijeme, na Debelom Brdu postojalo je manje [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimsko utvrđenje]]. === Epigrafski natpisi === * Natpis Apolonu Tadenusu-Aquae S…, CIL III, 13858= ILJug I, 92, nađen kod “Crvenog Hana” na Ilidži, ara od krečnjaka-posveta božanstvu: APOLLIN / TADENO / CHARMIDIS/ COL D D - Apollin[i] / Tadeno / Charmidis / col(oniae) d(onum) d(edit) - “Apolonu Tadenusu, Harmidis, kolonije daje posvetu” * Posveta Apolonu i drugim bogovima-Aquae S, nađen u Lužanima, Ilidža: …NI…[…] /?[Apol]lini…../ […..ce] teris d[is…] itd * Natpis R.P. Aquae S…(u počast Dioklecijanu), ILJug III, 1578, nađen u sklopu Rimskog mosta, Ilidža, 1936. god: IMP C VALER / DIOCLETIN / PFINVITO / AVG /5 RPAQS Imp(eratori) [C(aesari)] C(aio) Valer(io) / Diocleti(a)n[o]/ p(io) f(elici) invi[c]to / Aug(usto) /5 r(es) p(ublica) Aq(uarum) S(........). Imperatoru cezaru Gaju Valeriju Dioklecijanu, pobožnom, sretnom, ne�pobjedivom, Augustu respublika Aquae S… (Sergejevski) === Kasnoantički period === Kada su ovi krajevi opet pripojeni [[Justinijan I|Justinijanovom]] (Istočno-rimsko ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]]), na ovoj strateški dobro izabranoj tački podignuta je tvrđava. Zidine utvrđenja nalaze se na jugozapadnoj polovini lokaliteta. Bedemi vode uz jugozapadni, zapadni i sjeverni rub Debelog brda, i to uz lakše pristupačne dijelove prirodne glavice. Iz kasnoantičkog perioda nađeni su komadi koštanih češljeva, krstaste fibule sa lukovičastim završecima, vaga, utezi za vagu i razne kopče. {{Commonscat|Debelo brdo}} iso2q78tj0wu9w3ese4fzh6hdx1xzeg Evropsko prvenstvo u košarci 0 59870 3428588 3068491 2022-08-21T23:17:23Z Amaar63 144256 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija sportska liga | naslov = Evropsko prvenstvo u košarci <br /> ''FIBA EuroBasket'' | trenutna_sezona = Evropsko prvenstvo u košarci 2015. | logo = FIBA Evropa.png | piksela = 200px | tekst = Logo FIBA Evrope | sport = Košarka | osnovana = 1935. | inauguralna_sezona = [[Evropsko prvenstvo u košarci 1935.|1935]] | ekipe = 24 | država = Članovi {{ZD|EU}} [[FIBA Evropa]] | kontinent = {{ZD|EU}} [[FIBA Evropa]] ([[Evropa]]) | šampion = {{KOŠ|Francuska}} (1. titula) | najviše_titula = {{KOŠ|Sovjetski savez}} (14. titula) | web_stranica = [http://www.fibaeurope.com/ www.FIBA-Europe.com] <br /> [http://www.eurobasket2013.org/ www.EuroBasket2013.org] | vezana_takmičenja = [[Evropsko prvenstvo u košarci za male države]] }} '''Evropska prvenstva u košarci'''<ref>{{Cite web|url=http://www.fibaeurope.com/cid_,qVPP9zLJKY121Ltl7u2L2.coid_unFk2UyPIMcnKG8Oy-nSl2.articleMode_on.html|title=EuroBasket History - The 30’s {{!}} FIBA Europe|website=www.fibaeurope.com|accessdate=2019-11-17}}</ref> se održavaju svake četvrte godine u organizaciji Međunarodne košarkaške federacije ([[FIBA]]). Službeni kratki naziv natjecanja je '''Eurobasket'''. Organizatori tj. domaćini prvenstava su ili gradovi ili neke od evropskih država. == Rezultati == {| class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%; width:100%" |+Kratak pregled !rowspan=2 width=5%|Godina !rowspan=2 width=13%|Domaćin (Završna faza) !colspan=3|Finale !colspan=3|Utakmica za treće mjesto !rowspan=2 width=3%|Broj ekipa |- !width=15%|Zlato !width=6.5%|Rezultat !width=15%|Srebro !width=15%|Bronza !width=6.5%|Rezultat !width=15%|Četvrto mjesto |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1935.|1935]] |align="left"| {{ZID|Švicarska}} ([[Geneva]]) |'''{{KOŠ-big|Latvija}}''' |'''24–18''' |{{KOŠ-big|Španija|1931}} |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |'''25–23''' |{{KOŠ-big|Švicarska}} |10 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1937.|1937]] |align="left"|{{ZID|Latvija}} ([[Riga]]) |'''{{KOŠ-big|Litvanija|1918}}''' |'''24–23''' |{{KOŠ-big|Italija|1861}} |{{KOŠ-big|Francuska}} |'''27–24''' |{{KOŠ-big|Poljska}} |8 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1939.|1939]] |align="left"|{{ZID|Litvanija|1918}} ([[Kaunas]]) |'''{{KOŠ-big|Litvanija|1918}}''' |<ref name=None>Bez razigravanja</ref> |{{KOŠ-big|Latvija}} |{{KOŠ-big|Poljska}} |<ref name=None/> |{{KOŠ-big|Francuska}} |8 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1946.|1946]] |align="left"|{{ZID|Švicarska}} ([[Ženeva]]) |'''{{KOŠ-big|Čehoslovačka}}''' |'''34–32''' |{{KOŠ-big|Italija|1861}} |{{KOŠ-big|Mađarska|1946}} |'''38–32''' |{{KOŠ-big|Francuska}} |10 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1947.|1947]] |align="left"|{{ZID|Čehoslovačka}} ([[Prag]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1923}}''' |'''56–37''' |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |{{KOŠ-big|Egipat|1922}} |'''50–48''' |{{KOŠ-big|Belgija}} |14 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1949.|1949]] |align="left"|{{ZID|Egipat|1922}} ([[Kairo]]) |'''{{KOŠ-big|Egipat|1922}}''' |'''57–36''' |{{KOŠ-big|Francuska}} |{{KOŠ-big|Grčka|stara}} |<ref name=None/> |{{KOŠ-big|Turska}} |7 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1951.|1951]] |align="left"|{{ZID|Francuska}} ([[Pariz]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1923}}''' |'''45–44''' |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |{{KOŠ-big|Francuska}} |'''55–52''' |{{KOŠ-big|Bugarska|1946}} |18 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1953.|1953]] |align="left"|{{ZID|Sovjetski savez|1923|ime=SSSR}} ([[Moskva]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1923}}''' |<ref name=None/> |{{KOŠ-big|Mađarska|1949}} |{{KOŠ-big|Francuska}} |<ref name=None/> |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |17 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1955.|1955]] |align="left"|{{ZID|Mađarska|1949}} ([[Budimpešta]]) |'''{{KOŠ-big|Mađarska|1949}}''' |<ref name=None/> |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}} |<ref name=None/> |{{KOŠ-big|Bugarska|1946}} |18 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1957.|1957]] |align="left"|{{ZID|Bugarska|1946}} ([[Sofija]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}''' |<ref name=None/> |{{KOŠ-big|Bugarska|1946}} |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |<ref name=None/> |{{KOŠ-big|Mađarska|1946}} |16 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1959.|1959]] |align="left"|{{ZID|Turska}} ([[Istanbul]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}''' |'''83–72''' |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |{{KOŠ-big|Francuska}} |'''62–60''' |{{KOŠ-big|Mađarska}} |17 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1961.|1961]] |align="left"|{{ZID|Jugoslavija}} ([[Beograd]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}''' |'''60–53''' |{{KOŠ-big|Jugoslavija}} |{{KOŠ-big|Bugarska|1946}} |'''55–46''' |{{KOŠ-big|Francuska}} |19 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1963.|1963]] |align="left"|{{ZID|Poljska}} ([[Wrocław]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}''' |'''61–45''' |{{KOŠ-big|Poljska}} |{{KOŠ-big|Jugoslavija}} |'''89–61''' |{{KOŠ-big|Mađarska}} |16 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1965.|1965]] |align="left"|{{ZID|Sovjetski savez|1955}} ([[Moskva]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}''' |'''58–49''' |{{KOŠ-big|Jugoslavija}} |{{KOŠ-big|Poljska}} |'''86–70''' |{{KOŠ-big|Italija}} |16 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1967.|1967]] |align="left"|{{ZID|Finska}} ([[Helsinki]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}''' |'''89–77''' |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |{{KOŠ-big|Poljska}} |'''80–76''' |{{KOŠ-big|Bugarska|1967}} |16 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1969.|1969]] |align="left"|{{ZID|Italija}} ([[Napulj]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}''' |'''81–72''' |{{KOŠ-big|Jugoslavija}} |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |'''77–75''' |{{KOŠ-big|Poljska}} |12 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1971.|1971]] |align="left"|{{ZID|Zapadna Njemačka}} ([[Essen]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}''' |'''69–64''' |{{KOŠ-big|Jugoslavija}} |{{KOŠ-big|Italija}} |'''85–67''' |{{KOŠ-big|Poljska}} |12 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1973.|1973]] |align="left"|{{ZID|Španija|1945}} ([[Barcelona]]) |'''{{KOŠ-big|Jugoslavija}}''''' |'''78–67''' |{{KOŠ-big|Španija|1945}} |{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}} |'''90–58''' |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |12 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1975.|1975]] |align="left"|{{ZID|Jugoslavija}} ([[Beograd]]) |'''{{KOŠ-big|Jugoslavija}}''' |<ref name=None/> |{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}} |{{KOŠ-big|Italija}} |<ref name=None/> |{{KOŠ-big|Španija|1945}} |12 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1977.|1977]] |align="left"|{{ZID|Belgija}} ([[Liège]]) |'''{{KOŠ-big|Jugoslavija}}''' |'''74–61''' |{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}} |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |'''91–81''' |{{KOŠ-big|Italija}} |12 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1979.|1979]] |align="left"|{{ZID|Italija}} ([[Torino]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}''' |'''98–76''' |{{KOŠ-big|Izrael}} |{{KOŠ-big|Jugoslavija}} |'''99–92''' |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |12 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1981.|1981]] |align="left"|{{ZID|Čehoslovačka}} ([[Prag]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez}}''' |'''84–76''' |{{KOŠ-big|Jugoslavija}} |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |'''101–90''' |{{KOŠ-big|Španija|1977}} |12 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1983.|1983]] |align="left"|{{ZID|Francuska}} ([[Nantes]]) |'''{{KOŠ-big|Italija}}''' |'''105–96''' |{{KOŠ-big|Španija}} |{{KOŠ-big|Sovjetski savez}} |'''105–70''' |{{KOŠ-big|Holandija}} |12 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1985.|1985]] |align="left"|{{ZID|Zapadna Njemačka}} ([[Stuttgart]]) |'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez}}''' |'''120–89''' |{{KOŠ-big|Čehoslovačka}} |{{KOŠ-big|Italija}} |'''102–90''' |{{KOŠ-big|Španija}} |12 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1987.|1987]] |align="left"|{{ZID|Grčka}} ([[Atina]]) |'''{{KOŠ-big|Grčka}}''' |'''103–101''' <br /> [[Produžetak (sport)|Produžeci]] |{{KOŠ-big|Sovjetski savez}} |{{KOŠ-big|Jugoslavija}} |'''98–87''' |{{KOŠ-big|Španija}} |12 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1989.|1989]] |align="left"|{{ZID|Jugoslavija}} ([[Zagreb]]) |'''{{KOŠ-big|Jugoslavija}}''' |'''98–77''' |{{KOŠ-big|Grčka}} |{{KOŠ-big|Sovjetski savez}} |'''104–76''' |{{KOŠ-big|Italija}} |8 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|1991]] |align="left"|{{ZID|Italija}} ([[Rim]]) |'''{{KOŠ-big|Jugoslavija}}''' |'''88–73''' |{{KOŠ-big|Italija}} |{{KOŠ-big|Španija}} |'''101–83''' |{{KOŠ-big|Francuska}} |8 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]] |align="left"|{{ZID|Njemačka}} ([[München]]) |'''{{KOŠ-big|Njemačka}}''' |'''71–70''' |{{KOŠ-big|Rusija|1991}} |{{KOŠ-big|Hrvatska}} |'''99–59''' |{{KOŠ-big|Grčka}} |16 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1995.|1995]] |align="left"|{{ZID|Grčka}} ([[Atina]]) |'''{{KOŠ-big|SR Jugoslavija}}''' |'''96–90''' |{{KOŠ-big|Litvanija|1989}} |{{KOŠ-big|Hrvatska}} |'''73–68''' |{{KOŠ-big|Grčka}} |14 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1997.|1997]] |align="left"|{{ZID|Španija}} ([[Barcelona]]) |'''{{KOŠ-big|SR Jugoslavija}}''' |'''61–49''' |{{KOŠ-big|Italija}} |{{KOŠ-big|Rusija}} |'''97–77''' |{{KOŠ-big|Grčka}} |16 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 1999.|1999]] |align="left"|{{ZID|Francuska}} ([[Pariz]]) |'''{{KOŠ-big|Italija}}''' |'''64–56''' |{{KOŠ-big|Španija}} |{{KOŠ-big|SR Jugoslavija}} |'''74–62''' |{{KOŠ-big|Francuska}} |16 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 2001.|2001]] |align="left"|{{ZID|Turska}} ([[Istanbul]]) |'''{{KOŠ-big|SR Jugoslavija}}''' |'''78–69''' |{{KOŠ-big|Turska}} |{{KOŠ-big|Španija}} |'''99–90''' |{{KOŠ-big|Njemačka}} |16 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|2003]] |align="left"|{{ZID|Švedska}} ([[Štokholm]]) |'''{{KOŠ-big|Litvanija}}''' |'''93–84''' |{{KOŠ-big|Španija}} |{{KOŠ-big|Italija}} |'''69–67''' |{{KOŠ-big|Francuska}} |16 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 2005.|2005]] |align="left"|{{ZID|Srbija i Crna Gora}} ([[Beograd]]) |'''{{KOŠ-big|Grčka}}''' |'''78–62''' |{{KOŠ-big|Njemačka}} |{{KOŠ-big|Francuska}} |'''98–68''' |{{KOŠ-big|Španija}} |16 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.|2007]] |align="left"|{{ZID|Španija}} ([[Madrid]]) |'''{{KOŠ-big|Rusija}}''' |'''60–59''' |{{KOŠ-big|Španija}} |{{KOŠ-big|Litvanija}} |'''78–69''' |{{KOŠ-big|Grčka}} |16 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009]] |align="left"|{{ZID|Poljska}} ([[Katowice]]) |'''{{KOŠ-big|Španija}}''' |'''85–63''' |{{KOŠ-big|Srbija}} |{{KOŠ-big|Grčka}} |'''57–56''' |{{KOŠ-big|Slovenija}} |16 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|2011]] |align="left"|{{ZID|Litvanija}} ([[Kaunas]]) |'''{{KOŠ-big|Španija}}''' |'''98–85''' |{{KOŠ-big|Francuska}} |{{KOŠ-big|Rusija}} |'''72–68''' |{{KOŠ-big|Makedonija}} |24 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|2013]] |align="left"|{{ZID|Slovenija}} ([[Ljubljana]]) |'''{{KOŠ-big|Francuska}}''' |'''80–66''' |{{KOŠ-big|Litvanija}} |{{KOŠ-big|Španija}} |'''92–66''' |{{KOŠ-big|Hrvatska}} |24 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015.]] |align="left"|{{ZID|Francuska}} ([[Lille]] / [[Montpellier]])<br/>{{ZID|Hrvatska}} ([[Zagreb]])<br/>{{ZID|Njemačka}} ([[Berlin]])<br/>{{ZID|Latvija}} ([[Riga]]) |'''{{KOŠ-big|Španija}}''' |'''80–63''' |{{KOŠ-big|Litvanija}} |{{KOŠ-big|Francuska}} |'''81–68''' |{{KOŠ-big|Srbija}} |24 |- style="background:#D0E6FF;" |[[Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|2017.]] |align="left"|{{ZID|Turska}} ([[Istanbul]])<br/>{{ZID|Finska}} ([[Helsinki]])<br/>{{ZID|Izrael}} ([[Tel Aviv]])<br/>{{ZID|Rumunija}} ([[Cluj-Napoca]]) |'''{{KOŠ-big|Slovenija}}''' |'''93–85''' |{{KOŠ-big|Srbija}} |{{KOŠ-big|Španija}} |'''93–85''' |{{KOŠ-big|Rusija}} |24 |- |[[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|2022.]] |align="left"|{{ZID|Njemačka}} ([[Berlin]] / [[Köln]])<br/>{{ZID|Češka}} ([[Prag]])<br/>{{ZID|Gruzija}} ([[Tbilisi]])<br/>{{ZID|Italija}} ([[Milano]]) | | | | | | |24 |} === Tabela medalja === [[Datoteka:EuroBasket countries.png|mini|Karta najboljih završnica po državama]] Tabela medalja ispod je lista reprezentacija napravljena u skladu s tabelom koju je objavila [[FIBA]].<ref>{{cite web | url= http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/keyfigures/p/rc//tid//tid2//lid_38179_ct/0/cid/EMSM/_//index.html | title = FIBA Archive | publisher = [[FIBA]] | accessdate = 16. 9. 2014}}</ref> {| {{RankedMedalTable}} |- |1.||align="left" width=300|''{{KOŠ|Sovjetski Savez}}'' |14||3||4||'''21''' |- |2.||align="left"|''{{KOŠ|Jugoslavija}} + {{KOŠ|SR Jugoslavija}}'' |8||5||4||'''17''' |- |3.||align="left"|{{KOŠ|Španija}} |3||6||4||'''13''' |- |4.||align="left"|{{KOŠ|Litvanija}} |3||3||1||'''7''' |- |5.||align="left"|{{KOŠ|Italija}} |2||4||4||'''10''' |- |6.||align="left"|{{KOŠ|Grčka}} |2||1||2||'''5''' |- |7.||align="left"|''{{KOŠ|Čehoslovačka}}'' |1||6||5||'''12''' |- |8.||align="left"|{{KOŠ|Francuska}} |1||2||6||'''9''' |- |9.||align="left" width=200|{{KOŠ|Rusija}} |1||1||2||'''4''' |- |10.||align="left"|{{KOŠ|Mađarska}} |1||1||1||'''3''' |- |rowspan=2|11.||align="left"|{{KOŠ|Latvija}} |1||1||0||'''2''' |- |align="left"|{{KOŠ|Njemačka}} |1||1||0||'''2''' |- |13.||align="left"|{{KOŠ|Egipat}} |1||0||1||'''2''' |- |14.||align="left"|{{KOŠ|Slovenija}} |1||0||0||'''1''' |- |15.||align="left"|{{KOŠ|Srbija}} |0||2||0||'''2''' |- |16.||align="left"|{{KOŠ|Poljska}} |0||1||3||'''4''' |- |17.||align="left"|{{KOŠ|Bugarska}} |0||1||1||'''2''' |- |rowspan=2|18.||align="left"|{{KOŠ|Izrael}} |0||1||0||'''1''' |- |align="left"|{{KOŠ|Turska}} |0||1||0||'''1''' |- |20.||align="left"|{{KOŠ|Hrvatska}} |0||0||2||'''2''' |- !colspan=2| '''Ukupno''' || '''40''' || '''40''' || '''40''' || '''120''' |} * [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (do 1992) i [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] (do 2006) raspale su se. Nijedna ekipa nije naslijedila njihove rezultate. ==Statistka== ===Detalji učešća=== {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" |-valign=bottom |'''Ekipa''' ||'''{{ZD|Švicarska}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1935.|1935.]]''' ||'''{{ZD|Latvija}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1937.|1937.]]''' ||'''{{ZD|Litvanija|1918}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1939.|1939.]]''' ||'''{{ZD|Švicarska}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1946.|1946.]]''' ||'''{{ZD|Čehoslovačka}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1947.|1947.]]''' ||'''{{ZD|Egipat|1922}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1949.|1949.]]''' ||'''{{ZD|Francuska}}<br/>[[Evropsko prvenstvo u košarci 1951.|1951.]]''' ||'''{{ZD|Sovjetski savez|1923}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1953.|1953.]]''' ||'''{{ZD|Mađarska|1949}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1955.|1955.]]''' ||'''{{ZD|Bugarska|1946}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1957.|1957.]]''' ||'''{{ZD|Turska}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1959.|1959.]]''' ||'''{{ZD|Jugoslavija}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1961.|1961.]]''' ||'''{{ZD|Poljska}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1963.|1963.]]''' ||'''{{ZD|Sovjetski savez|1955}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1965.|1965.]]''' ||'''{{ZD|Finska}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1967.|1967.]]''' ||'''{{ZD|Italija}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1969.|1969.]]''' ||'''{{ZD|Zapadna Njemačka}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1971.|1971.]]''' ||'''{{ZD|Španija|1945}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1973.|1973.]]''' ||'''{{ZD|Jugoslavija}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1975.|1975.]]''' ||'''{{ZD|Belgija}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1977.|1977.]]''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Albanija}}||-||-||-||-||14.||-||-||-||-||16.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Austrija}}||-||-||-||-||12.||-||11.||-||13.||14.||16.||-||-||-||-||-||-||-||-||12. |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Belgija}}||6.||-||-||7.||4.||-||7.||10.||-||12.||7.||8.||8.||-||15.||-||-||-||-||8. |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Bosna i Hercegovina}}||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Bugarska}}||8.||-||-||-||8.||-||4.||9.||4.||bgcolor=silver|2.||5.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||5.||4.||7.||6.||6.||5.||6. |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Crna Gora}}||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Čehoslovačka}}||bgcolor=#cc9966|3.||7.||-||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||-||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||5.||10.||7.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||4.||6.||bgcolor=#cc9966|3. |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Češka}}||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Danska}}||-||-||-||-||-||-||14.||16.||18.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Egipat}}||-||8.||-||-||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||-||8.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Engleska}}||-||-||-||10.||-||-||-||-||12.||-||-||19.||-||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Estonija}}||-||5.||5.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Finska}}||-||-||8.||-||-||-||9.||12.||10.||11.||13.||14.||14.||12.||6.||-||-||-||-||10. |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Francuska}}||5.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||4.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||9.||8.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||13.||9.||11.||-||10.||10.||-||11. |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Grčka}}||-||-||-||-||-||bgcolor=#cc9966|3.||8.||-||-||-||-||17.||-||8.||12.||10.||-||11.||12.||- |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Gruzija}}||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Holandija}}||-||-||-||6.||11.||5.||10.||-||-||-||-||15.||16.||-||16.||-||-||-||10.||7. |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Hrvatska}}||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Iran|1925}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||17.||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Island}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Istočna Njemačka}}||X||X||X||X||X||X||-||-||-||-||14.||12.||6.||10.||14.||-||-||-||-||- |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Italija}}||7.||bgcolor=silver|2.||6.||bgcolor=silver|2.||9.||-||5.||7.||6.||10.||10.||-||12.||4.||7.||6.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||bgcolor=#cc9966|3.||4. |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Izrael}}||X||X||X||X||X||-||-||5.||-||-||11.||11.||9.||6.||8.||11.||11.||7.||7.||5. |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Jugoslavija}}/<br>{{KOŠ|SR Jugoslavija}} ||-||-||-||-||13.||-||-||6.||8.||6.||9.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||9.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1. |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Latvija}}||bgcolor=gold|1.||6.||bgcolor=silver|2.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Liban}}||-||-||-||-||-||7.||-||15.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Litvanija}}||-||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Luksemburg}}||-||-||-||8.||-||-||17.||-||15.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Mađarska}}||9.||-||7.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||-||-||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||4.||4.||6.||4.||15.||13.||8.||-||-||-||- |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Makedonija}}||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Njemačka}}/<br>{{KOŠ|Zapadna Njemačka}}||-||-||-||-||-||-||12.||14.||17.||13.||-||16.||-||14.||-||-||9.||-||-||- |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Poljska}}||-||4.||bgcolor=#cc9966|3.||9.||6.||-||-||-||5.||7.||6.||9.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||4.||12.||8.||- |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Portugal}}||-||-||-||-||-||-||15.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Rumunija}}||10.||-||-||-||10.||-||18.||13.||7.||5.||8.||7.||11.||13.||5.||9.||8.||9.||11.||- |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Rusija}}||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Sirija}}||-||-||-||-||-||6.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Slovenija}}||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Sovjetski Savez}}||-||-||-||-||bgcolor=gold|1.||-||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2. |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Srbija}} ||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Srbija i Crna Gora}} ||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Škotska}}||-||-||-||-||-||-||16.||-||-||15.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Španija}}||bgcolor=silver|2.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||15.||13.||7.||11.||10.||5.||7.||bgcolor=silver|2.||4.||9. |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Švedska}}||-||-||-||-||-||-||-||17.||16.||-||-||18.||-||16.||-||12.||-||-||-||- |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Švicarska}}||4.||-||-||5.||-||-||13.||11.||14.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Turska}}||-||-||-||-||-||4.||6.||-||11.||9.||12.||10.||15.||-||-||-||12.||8.||9.||- |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Ukrajina}}||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|UK}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" |-valign=bottom |'''Ekipa''' ||'''{{ZD|Italija}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1979.|1979.]]''' ||'''{{ZD|Čehoslovačka}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1981.|1981.]]''' ||'''{{ZD|Francuska}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1983.|1983.]]''' ||'''{{ZD|Zapadna Njemačka}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1985.|1985.]]''' ||'''{{ZD|Grčka}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1987.|1987.]]''' ||'''{{ZD|Jugoslavija}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1989.|1989.]]''' ||'''{{ZD|Italija}}<br/>[[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|1991.]]''' ||'''{{ZD|Njemačka}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993.]]''' ||'''{{ZD|Grčka}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1995.|1995.]]''' ||'''{{ZD|Španija}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1997.|1997.]]''' ||'''{{ZD|Francuska}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 1999.|1999.]]''' ||'''{{ZD|Turska}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 2001.|2001.]]''' ||'''{{ZD|Švedska}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|2003.]]''' ||'''{{ZD|Srbija i Crna Gora}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 2005.|2005.]]''' ||'''{{ZD|Španija}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.|2007.]]''' ||'''{{ZD|Poljska}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009.]]''' ||'''{{ZD|Litvanija}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|2011.]]''' ||'''{{ZD|Slovenija}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|2013.]]''' ||'''{{ZD|FRA}}<br />{{ZD|HRV}}<br />{{ZD|NJE}}<br />{{ZD|LAT}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015.]]''' ||'''{{ZD|FIN}}<br />{{ZD|IZR}}<br />{{ZD|RUM}}<br />{{ZD|TUR}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|2017.]]''' ||'''{{ZD|ČEŠ}}<br />{{ZD|GRU}}<br />{{ZD|NJE}}<br />{{ZD|ITA}}<br />[[Evropsko prvenstvo u košarci 2021.|2021.]]''' ||'''Ukupno''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Albanija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-|| ||'''2''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Austrija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-|| ||'''6''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Belgija}}||12.||-||-||-||-||-||-||12.||-||-||-||-||-||-||-||-||21.||9.||13.||19|| ||'''17''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Bosna i Hercegovina}}||colspan="7" style="text-align:center;"|''Dio {{ZD|JUG}} [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||8.||-||15.||15.||13.||15.||13.||-||-||17.||13.||23.||-|| ||'''9''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Bugarska}}||11.||-||-||8.||-||7.||8.||14.||-||-||-||-||-||13.||-||13.||13.||-||-||-|| ||'''24''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Crna Gora}}||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||-||-||21.||17.||-||13.|| ||'''3''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Čehoslovačka}}||4.||bgcolor=#cc9966|3.||10.||bgcolor=silver|2.||8.||-||6.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''24''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Češka}}||X||X||X||X||X||X||X||-||-||-||12.||-||-||-||13.||-||-||13.||7.||20.||Q||'''6''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Danska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-|| ||'''3''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Egipat}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''4''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Engleska}}||-||12.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''4''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Estonija}}||X||X||X||X||X||X||X||6.||-||-||-||14.||-||-||-||-||-||-||20.||-|| ||'''5''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Finska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||14.||-||-||-||-||-||-||-||9.||9.||16.||11.|| ||'''16''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Francuska}}||8.||8.||5.||6.||9.||6.||4.||7.||8.||10.||4.||6.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||8.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||12.|| ||'''38''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Grčka}}||9.||9.||11.||-||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||5.||4.||4.||4.||16.||9.||5.||bgcolor=gold|1.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||6.||11.||5.||8.|| ||'''27''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Gruzija}}||X||X||X||X||X||X||X||-||-||-||-||-||-||-||-||-||11.||17.||15.||17.||Q||'''5''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Holandija}}||10.||-||4.||12.||10.||8.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||21.||-|| ||'''15''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Hrvatska}}||colspan="7" style="text-align:center;"|''Dio {{ZD|JUG}} [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||11.||11.||7.||11.||7.||6.||6.||13.||4.||9.||10.|| ||'''13''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Iran}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''1''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Island}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||24.||24.|| ||'''1''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Istočna Njemačka}}||-||-||-||-||-||-||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''5''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Italija}}||5.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||4.||bgcolor=silver|2.||9.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||11.||bgcolor=#cc9966|3.||9.||9.||-||17.||8.||6.||6.||Q||'''38''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Izrael}}||bgcolor=silver|2.||6.||6.||9.||11.||-||-||15.||9.||9.||9.||10.||7.||9.||11.||13.||13.||21.||10.||21.|| ||'''29''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Jugoslavija}}/<br/>{{KOŠ|SR Jugoslavija}}||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||7.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||X||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||6.||9.||X||X||X||X||X||X||X||'''21''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Latvija}}||X||X||X||X||X||X||X||10.||-||16.||-||8.||13.||13.||13.||13.||21.||10.||8.||5.|| ||'''14''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Liban}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''2''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Litvanija}}||X||X||X||X||X||X||X||-||bgcolor=silver|2.||6.||5.||12.||bgcolor=gold|1.||5.||bgcolor=#cc9966|3.||11.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||9.|| ||'''14''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Luksemburg}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-|| ||'''3''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Mađarska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||14.||-||-||-||-||-||-||-||-||15.|| ||'''15''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Makedonija}}||X||X||X||X||X||X||X||-||-||-||13.||-||-||-||-||9.||4.||21.||19.||-|| ||'''5''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Njemačka}}/<br>{{KOŠ|Zapadna Njemačka}}||-||10.||8.||5.||6.||-||-||bgcolor=gold|1.||10.||12.||7.||4.||9.||bgcolor=silver|2.||5.||11.||9.||17.||18.||7.||Q||'''25''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Poljska}}||7.||7.||9.||11.||7.||-||7.||-||-||7.||-||-||-||-||13.||9.||17.||21.||11.||18.|| ||'''28''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Portugal}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||9.||-||21.||-||-||-|| ||'''3''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Rumunija}}||-||-||-||10.||12.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||23.|| ||'''18''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Rusija}}||X||X||X||X||X||X||X||bgcolor=silver|2.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||6.||5.||8.||8.||bgcolor=gold|1.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||21.||17.||4.|| ||'''13''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Sirija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''1''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Slovenija}}||X||X||X||X||X||X||X||16.||12.||14.||10.||15.||10.||6.||7.||4.||7.||5.||12.||bgcolor=gold|1.|| ||'''13''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Sovjetski Savez}}||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''21''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Srbija}}||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||13.||bgcolor=silver|2.||8.||7.||4.||bgcolor=silver|2.|| ||'''8''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{ZD|SCG}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]]||colspan="7"|''Dio {{ZD|JUG}} [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan="5"|''Dio {{ZD|JUG}} [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SR Jugoslavije]]''||6.||9.||X||X||X||X||X||X||X||X |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Škotska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''2''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Španija}}||6.||4.||bgcolor=silver|2.||4.||4.||5.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||6.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.|| ||'''31''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Švedska}}||-||-||12.||-||-||-||-||13.||11.||-||-||-||16.||-||-||-||-||13.||-||-|| ||'''10''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Švicarska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-|| ||'''5''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|Turska}}||-||11.||-||-||-||-||-||11.||13.||8.||8.||bgcolor=silver|2.||12.||9.||11.||8.||11.||17.||14.||14.|| ||'''24''' |- bgcolor=#FFFFFF |align=left|{{KOŠ|Ukrajina}}||X||X||X||X||X||X||X||-||-||13.||-||16.||14.||13.||-||-||17.||6.||22.||16.|| ||'''8''' |- bgcolor=#D0E6FF |align=left|{{KOŠ|UK}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||13.||13.||13.||-||22.|| ||'''4''' |} == Također pogledajte == * [[Košarka na Olimpijskim igrama]] * [[Svjetsko prvenstvo u košarci]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurobasket}} * [http://www.fiba.com/ Zvanična stranica FIBA-e] {{Evropsko prvenstvo u košarci}} {{Košarka u Evropi}} {{Svjetsko prvenstvo u košarci}} {{Međunarodna košarka}} [[Kategorija:Evropska prvenstva u košarci]] [[Kategorija:Košarkaška takmičenja u Evropi]] [[Kategorija:Evropska prvenstva]] rcmwnluioznf5rm43txzpmkz0axk74s Za sve ove godine 0 63897 3428531 2934889 2022-08-21T15:47:36Z Nerko65 55647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | Ime = Crvena jabuka | Tip izdanja = | Artist = [[Crvena jabuka]] | Cover = Za sve ove godine album cover.png | Background = | Izdat = 1987. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] | Dužina = | Kuća = [[Jugoton]] | Producent(i) = [[Željko Brodarić Jappa]] | Ton majstor = | Snimljen = novembar 1986 - januar 1987 u ''Tetrapak studiju'' u [[Split]]u | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = [[Crvena jabuka (album)|Crvena jabuka]]<br>1986 | Ovaj album = Za sve ove godine<br>1987 | Sljedeći album = [[Sanjati (album)|Sanjati]]<br>1988 }} '''''Za sve ove godine''''' drugi je studijski [[album]] [[Sarajevo|sarajevske]] pop rok grupe [[Crvena jabuka]]. Objavila ga je zagrebačka izdavačka kuća [[Jugoton]] 30. 3. 1987. godine, a ponovno je objavljen na [[Compact disc|CD]] 2003. godine. == Snimanje albuma == Članovi grupe Crvena Jabuka počeli su sa radom na ovom albumu u ljeto 1986. godine, nešto prije njihovog prvog koncerta i tragične saobračajne nesreće. Budući da je ovo trebao biti album u sjećanje na dva nesretno preminula člana grupe (Aljošu Buhu i Dražena Ričla), ostali članovi su odlučili da za ovaj album ne bude nikakvog reklamiranja niti koncertne turneje. Sa ovog (kao i prethodnog) albuma preuzete su pjesme koje su korištene za objavljivanja tri [[Muzički singl|singl ploče]]: "[[Ako, ako / Uzmi me (kad hoćes ti)]]", "[[Nema više vremena / Tugo nesrećo]]" i "[[Za sve ove godine / Umrijeću noćas od ljepote]]". U to vrijeme, solo gitarist, pjevač i vođa sastava [[Dražen Ričl]], te [[Zlatko Arslanagić]] koji je bio ritam gitarist i pisac većine tekstova sa njihovog [[Crvena jabuka (album)|prvog albuma]], imali su nekoliko demo snimaka pjesama za pojavljivanje na novom albumu. Demo snimke su procurile na internet u posljednjem tromjesečju 2011. - dvadeset pet godina nakon smrti dva gorepomenuta člana ovog sastava. Album je imao i radni naziv "Uzmi me (kad hoćeš ti)", čije pjesme su na kraju muzički prerađene i uvrštene na njihov prvi koncertni album "[[Uzmi me (kad hoćeš ti) Live|Uzmi me (kad hoćeš ti)]]" 1990. godine. Nakon što su skoro pripremili cijeli album, tri preostala člana grupe Crvena jabuka odlučila su da bez odlaganja uđu u studio i završe cjelokupni muzički materijal. Producent je bio [[Željko Brodarić Jappa]], koji je godinu prije radio produkciju njihovog debitantskog albuma, a snimanje je urađeno u istom muzičkom ''Tetrapak studiju'' u [[Split]]u. Da nadoknadi činjenicu da su sada bila samo tri preostala člana ovog sastava, [[Dražen Žerić]] (koji je bio prateći pjevač na debitantskoj ploči) preuzeo je ulogu glavnog pjevača što će biti praksa na svakom narednom albumu, a Zlatko Arslanagić je osim električne gitare svirao i [[Bas-gitara|bas-gitaru]]. <ref name="discogs">{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/588234-Crvena-Jabuka-Za-Sve-Ove-Godine|title= ''Crvena jabuka - Za sve ove godine''|work= discogs.com|access-date= 21. 8. 2022}}</ref> == Opis == {{Proširiti sekciju}} == Spisak pjesama == Sve pjesme napisane su u junu, julu i augustu 1986. Materijal su pripremili: Dražen Ričl, Aljoša Buha, Darko Jelčić, Dražen Žerić i Zlatko Arslanagić. # "Otrov" (Zlaja) # "[[Tugo nesrećo]]" (Zijo) # "Za sve ove godine" (Zlaja) # "Hajde dođi kod mene" (Zijo/Zlaja) # "Nema više vremena" (Zlaja) # "Umrijeću noćas od ljepote" (Zlaja) # "Ako ako" (Zlaja) # "Uzmi me (Kad hoćeš ti)" (Zlaja) # "Hajde hajde de opusti se" (Žera/Zlaja) # "Jedina" (Zijo/Zlaja) # "Da je samo malo sreće" (Zijo) # "Osim tebe (Ljubavi)" (Zlaja) <ref name="discogs"/> == Članovi grupe == * Zlatko Arslanagić (Zlaja) – ritam gitara, [[bas-gitara]], prateći vokal, tekstopisac * Darko Jelčić (Cunja) – [[bubnjevi]], [[udaraljke]] * Dražen Žerić (Žera) – [[Klavir|klavijature]], [[harmonika]], [[flauta]], vokal, tekstopisac * Željko Brodarić (Jappa) – producent <ref name="discogs"/> {{kurzivan naslov}} {{Crvena jabuka}} [[Kategorija:Albumi Crvene jabuke]] [[Kategorija:Albumi iz 1987.]] dv2df3p0a82j4kpmdvwojcvwngkqw9w NK Podgrmeč Sanski Most 0 65736 3428493 3328883 2022-08-21T12:10:20Z 2A02:908:1473:6DE0:61E1:A5EA:271:C706 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = yellow | Boja2 = green | Ime kluba = '''NK Podgrmeč''' | Puno ime = Nogometni klub<br/>Podgrmeč Sanski Most | Grb = Logo NK Podgrmeč.svg | Nadimak = | Osnovan = [[4. april]] [[1944.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Sanski Most]]<br/>[[Bosna i Hercegovina]]<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba">[http://www.nsfbih.ba/stranica/nk-podgrme ''NK Podgrmeč, nsbih.ba'']; pristupljeno; 5. 2. 2014.</ref> | Boje = {{colorbox|green}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | Stadion = [[Gradski stadion Sanski Most|Gradski stadion]] | Kapacitet = 2.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = mr.Said Midzan<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba" /> | Trener = [[Benjamin Ključanin]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = Muse Ć. Ćatića 5<br/>79260 Sanski Most<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba" /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | lijeva ruka1 = FFFF00 | tijelo1 = FFFF00 | desna ruka1 = FFFF00 | šorc1 = 008000 | čarape1 = FFFF00 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | lijeva ruka2 = 008000 | tijelo2 = 008000 | desna ruka2 = 008000 | šorc2 = FFFF00 | čarape2 = 008000 }} '''NK Podgrmeč Sanski Most''' je nogometni klub iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad]]. Osnovan je [[4. april]]a [[1944.]] godine. Tradicionalne boje kluba su zelena i žuta. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Sanski Most|Gradskom stadionu]] koji se nalazi na desnoj obali rijeke [[Sana|Sane]]. == Historija == Dana 22. aprila 1944. godine odigrana je na polju zvanom Redak u naselju Mahala prva utakmica s igračima iz [[Engleske vojna misija|Engleske vojne misije]]. Podgrmeč je na improvizovanom igralištu bez stativa i mreža pobijedio sa rezultatom od 6:1. Odigrana je i revanš utakmica, a Podgrmeč je ponovno bio bolji od Engleza pobijedivši sa 1:0. Prvi osvojeni pehar Podgrmeč je dobio aprila 1953. godine kada je na fudbalskom turniru u [[Ljubija|Ljubiji]] osvojio prvo mjesto.<ref>{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/na-danasnji-dan-prije-69-godina-formiran-je-podgrmec/|title=Na današnji dan, prije 69. godina, formiran je „Podgrmeč“|last=|first=|date=4. 4. 2013|website=inmedia.ba|publisher=|language=bs|access-date=10. 6. 2020}}</ref> Prije rata se je takmičio u brojnim tadašnjim ligama u Bosni i Hercegovini. Najveći uspjeh kluba u prijeratnom periodu je višegodišnje natjecanje u [[Republička liga BiH|Republičkoj ligi BiH]], a jedan od značajnijih rezultata u historiji kluba je plasman u šesnaestinu finala [[Kup maršala Tita|KUP-a maršala Tita]] 1948. godine. Tada je Podgrmeč eliminisan od [[NK Zagreb]], a rezultat je glasio 3:0. Dana 23. decembra 1955. godine održana je njegova obnoviteljska skupština, poslije perioda agresije i okupacije Sanskog Mosta. Od tada su boje kluba zelena i žuta. Podgrmeč je više puta bio osvajač KUP-a USK, a najveći uspjeh kluba je plasman među osam najboljih ekipa u BiH.<ref>{{Cite web|url=https://sanartv.ba/danas-76-godisnjica-osnivanja-nk-podgrmec/|title=DANAS 76. GODIŠNJICA OSNIVANJA NK „PODGRMEČ“|last=rtvsana|first=|date=4. 4. 2020|website=RTV Sana|publisher=|language=bs|access-date=10. 6. 2020}}</ref> == Uspjesi == *'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] *[[Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine Zapad II|'''Druga liga FBiH - Zapad 2''']] **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 11/16. | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 39 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 34 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 20 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 7/13. | style="text-align:center;" | 30 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 3/14. | style="text-align:center;" | 48 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 7/14. | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 2/15. | style="text-align:center;" | 29 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 1/9. | style="text-align:center;" | 42 |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.facebook.com/nkpodgrmec.sanskimost NK Podgrmeč Sanski Most] na facebook.com {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|P]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1944.|P]] [[Kategorija:Sport u Sanskom Mostu|P]] 6yv1wqdu9nvmydyhi7e88t4sq7nd6z0 3428494 3428493 2022-08-21T12:18:59Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2A02:908:1473:6DE0:61E1:A5EA:271:C706|2A02:908:1473:6DE0:61E1:A5EA:271:C706]] ([[User talk:2A02:908:1473:6DE0:61E1:A5EA:271:C706|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = yellow | Boja2 = green | Ime kluba = '''NK Podgrmeč''' | Puno ime = Nogometni klub<br/>Podgrmeč Sanski Most | Grb = Logo NK Podgrmeč.svg | Nadimak = | Osnovan = [[4. april]] [[1944.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Sanski Most]]<br/>[[Bosna i Hercegovina]]<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba">[http://www.nsfbih.ba/stranica/nk-podgrme ''NK Podgrmeč, nsbih.ba'']; pristupljeno; 5. 2. 2014.</ref> | Boje = {{colorbox|green}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | Stadion = [[Gradski stadion Sanski Most|Gradski stadion]] | Kapacitet = 2.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Amir Beširević<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba" /> | Trener = [[Benjamin Ključanin]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = Muse Ć. Ćatića 5<br/>79260 Sanski Most<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba" /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | lijeva ruka1 = FFFF00 | tijelo1 = FFFF00 | desna ruka1 = FFFF00 | šorc1 = 008000 | čarape1 = FFFF00 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | lijeva ruka2 = 008000 | tijelo2 = 008000 | desna ruka2 = 008000 | šorc2 = FFFF00 | čarape2 = 008000 }} '''NK Podgrmeč Sanski Most''' je nogometni klub iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad]]. Osnovan je [[4. april]]a [[1944.]] godine. Tradicionalne boje kluba su zelena i žuta. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Sanski Most|Gradskom stadionu]] koji se nalazi na desnoj obali rijeke [[Sana|Sane]]. == Historija == Dana 22. aprila 1944. godine odigrana je na polju zvanom Redak u naselju Mahala prva utakmica s igračima iz [[Engleske vojna misija|Engleske vojne misije]]. Podgrmeč je na improvizovanom igralištu bez stativa i mreža pobijedio sa rezultatom od 6:1. Odigrana je i revanš utakmica, a Podgrmeč je ponovno bio bolji od Engleza pobijedivši sa 1:0. Prvi osvojeni pehar Podgrmeč je dobio aprila 1953. godine kada je na fudbalskom turniru u [[Ljubija|Ljubiji]] osvojio prvo mjesto.<ref>{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/na-danasnji-dan-prije-69-godina-formiran-je-podgrmec/|title=Na današnji dan, prije 69. godina, formiran je „Podgrmeč“|last=|first=|date=4. 4. 2013|website=inmedia.ba|publisher=|language=bs|access-date=10. 6. 2020}}</ref> Prije rata se je takmičio u brojnim tadašnjim ligama u Bosni i Hercegovini. Najveći uspjeh kluba u prijeratnom periodu je višegodišnje natjecanje u [[Republička liga BiH|Republičkoj ligi BiH]], a jedan od značajnijih rezultata u historiji kluba je plasman u šesnaestinu finala [[Kup maršala Tita|KUP-a maršala Tita]] 1948. godine. Tada je Podgrmeč eliminisan od [[NK Zagreb]], a rezultat je glasio 3:0. Dana 23. decembra 1955. godine održana je njegova obnoviteljska skupština, poslije perioda agresije i okupacije Sanskog Mosta. Od tada su boje kluba zelena i žuta. Podgrmeč je više puta bio osvajač KUP-a USK, a najveći uspjeh kluba je plasman među osam najboljih ekipa u BiH.<ref>{{Cite web|url=https://sanartv.ba/danas-76-godisnjica-osnivanja-nk-podgrmec/|title=DANAS 76. GODIŠNJICA OSNIVANJA NK „PODGRMEČ“|last=rtvsana|first=|date=4. 4. 2020|website=RTV Sana|publisher=|language=bs|access-date=10. 6. 2020}}</ref> == Uspjesi == *'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] *[[Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine Zapad II|'''Druga liga FBiH - Zapad 2''']] **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 11/16. | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 39 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 34 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 20 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 7/13. | style="text-align:center;" | 30 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 3/14. | style="text-align:center;" | 48 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 7/14. | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 2/15. | style="text-align:center;" | 29 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 1/9. | style="text-align:center;" | 42 |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.facebook.com/nkpodgrmec.sanskimost NK Podgrmeč Sanski Most] na facebook.com {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|P]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1944.|P]] [[Kategorija:Sport u Sanskom Mostu|P]] o317200f15ah7rh0tu0z2d2ecjd688z 3428495 3428494 2022-08-21T12:22:33Z Arnel 102555 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = yellow | Boja2 = green | Ime kluba = '''NK Podgrmeč''' | Puno ime = Nogometni klub<br/>Podgrmeč Sanski Most | Grb = Logo NK Podgrmeč.svg | Nadimak = | Osnovan = [[4. april]] [[1944.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Sanski Most]]<br/>[[Bosna i Hercegovina]]<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba">[http://www.nsfbih.ba/stranica/nk-podgrme ''NK Podgrmeč, nsbih.ba'']; pristupljeno; 5. 2. 2014.</ref> | Boje = {{colorbox|green}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | Stadion = [[Gradski stadion Sanski Most|Gradski stadion]] | Kapacitet = 2.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Amir Beširević<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba" /> | Trener = [[Benjamin Ključanin]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = Muse Ć. Ćatića 5<br/>79260 Sanski Most<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba" /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | lijeva ruka1 = FFFF00 | tijelo1 = FFFF00 | desna ruka1 = FFFF00 | šorc1 = 008000 | čarape1 = FFFF00 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | lijeva ruka2 = 008000 | tijelo2 = 008000 | desna ruka2 = 008000 | šorc2 = FFFF00 | čarape2 = 008000 }} '''NK Podgrmeč Sanski Most''' je nogometni klub iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad]]. Osnovan je 4. aprila 1944. godine. Tradicionalne boje kluba su zelena i žuta. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Sanski Most|Gradskom stadionu]] koji se nalazi na desnoj obali rijeke [[Sana|Sane]]. == Historija == Dana 22. aprila 1944. godine odigrana je na polju zvanom Redak u naselju Mahala prva utakmica s igračima iz [[Engleske vojna misija|Engleske vojne misije]]. Podgrmeč je na improvizovanom igralištu bez stativa i mreža pobijedio sa rezultatom od 6:1. Odigrana je i revanš utakmica, a Podgrmeč je ponovno bio bolji od Engleza pobijedivši sa 1:0. Prvi osvojeni pehar Podgrmeč je dobio aprila 1953. godine kada je na fudbalskom turniru u [[Ljubija|Ljubiji]] osvojio prvo mjesto.<ref>{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/na-danasnji-dan-prije-69-godina-formiran-je-podgrmec/|title=Na današnji dan, prije 69. godina, formiran je „Podgrmeč“|last=|first=|date=4. 4. 2013|website=inmedia.ba|publisher=|language=bs|access-date=10. 6. 2020}}</ref> Prije rata se je takmičio u brojnim tadašnjim ligama u Bosni i Hercegovini. Najveći uspjeh kluba u prijeratnom periodu je višegodišnje natjecanje u [[Republička liga BiH|Republičkoj ligi BiH]], a jedan od značajnijih rezultata u historiji kluba je plasman u šesnaestinu finala [[Kup maršala Tita|KUP-a maršala Tita]] 1948. godine. Tada je Podgrmeč eliminisan od [[NK Zagreb]], a rezultat je glasio 3:0. Dana 23. decembra 1955. godine održana je njegova obnoviteljska skupština, poslije perioda agresije i okupacije Sanskog Mosta. Od tada su boje kluba zelena i žuta. Podgrmeč je više puta bio osvajač KUP-a USK, a najveći uspjeh kluba je plasman među osam najboljih ekipa u BiH.<ref>{{Cite web|url=https://sanartv.ba/danas-76-godisnjica-osnivanja-nk-podgrmec/|title=DANAS 76. GODIŠNJICA OSNIVANJA NK „PODGRMEČ“|last=rtvsana|first=|date=4. 4. 2020|website=RTV Sana|publisher=|language=bs|access-date=10. 6. 2020}}</ref> == Uspjesi == *'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] *[[Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine Zapad II|'''Druga liga FBiH - Zapad 2''']] **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 11/16. | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 39 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 34 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 20 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 7/13. | style="text-align:center;" | 30 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 3/14. | style="text-align:center;" | 48 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 7/14. | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 2/15. | style="text-align:center;" | 29 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 1/9. | style="text-align:center;" | 42 |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.facebook.com/nkpodgrmec.sanskimost NK Podgrmeč Sanski Most] na facebook.com {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|P]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1944.|P]] [[Kategorija:Sport u Sanskom Mostu|P]] p8nepeetyyt1q01dn25ha6i1g49n3by 3428496 3428495 2022-08-21T12:23:56Z AnToni 2325 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = yellow | Boja2 = green | Ime kluba = '''NK Podgrmeč''' | Puno ime = Nogometni klub<br/>Podgrmeč Sanski Most | Grb = Logo NK Podgrmeč.svg | Nadimak = | Osnovan = 4. april 1944. | Raspušten = | Lokacija = [[Sanski Most]]<br/>[[Bosna i Hercegovina]]<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba">[http://www.nsfbih.ba/stranica/nk-podgrme ''NK Podgrmeč, nsbih.ba'']; pristupljeno; 5. 2. 2014.</ref> | Boje = {{colorbox|green}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | Stadion = [[Gradski stadion Sanski Most|Gradski stadion]] | Kapacitet = 2.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Amir Beširević<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba" /> | Trener = [[Benjamin Ključanin]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = Muse Ć. Ćatića 5<br/>79260 Sanski Most<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba" /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | lijeva ruka1 = FFFF00 | tijelo1 = FFFF00 | desna ruka1 = FFFF00 | šorc1 = 008000 | čarape1 = FFFF00 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | lijeva ruka2 = 008000 | tijelo2 = 008000 | desna ruka2 = 008000 | šorc2 = FFFF00 | čarape2 = 008000 }} '''NK Podgrmeč Sanski Most''' je nogometni klub iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad]]. Osnovan je 4. aprila 1944. godine. Tradicionalne boje kluba su zelena i žuta. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Sanski Most|Gradskom stadionu]] koji se nalazi na desnoj obali rijeke [[Sana|Sane]]. == Historija == Dana 22. aprila 1944. godine odigrana je na polju zvanom Redak u naselju Mahala prva utakmica s igračima iz [[Engleske vojna misija|Engleske vojne misije]]. Podgrmeč je na improvizovanom igralištu bez stativa i mreža pobijedio sa rezultatom od 6:1. Odigrana je i revanš utakmica, a Podgrmeč je ponovno bio bolji od Engleza pobijedivši sa 1:0. Prvi osvojeni pehar Podgrmeč je dobio aprila 1953. godine kada je na fudbalskom turniru u [[Ljubija|Ljubiji]] osvojio prvo mjesto.<ref>{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/na-danasnji-dan-prije-69-godina-formiran-je-podgrmec/|title=Na današnji dan, prije 69. godina, formiran je „Podgrmeč“|last=|first=|date=4. 4. 2013|website=inmedia.ba|publisher=|language=bs|access-date=10. 6. 2020}}</ref> Prije rata se je takmičio u brojnim tadašnjim ligama u Bosni i Hercegovini. Najveći uspjeh kluba u prijeratnom periodu je višegodišnje natjecanje u [[Republička liga BiH|Republičkoj ligi BiH]], a jedan od značajnijih rezultata u historiji kluba je plasman u šesnaestinu finala [[Kup maršala Tita|KUP-a maršala Tita]] 1948. godine. Tada je Podgrmeč eliminisan od [[NK Zagreb]], a rezultat je glasio 3:0. Dana 23. decembra 1995. godine održana je njegova obnoviteljska skupština. Od tada su boje kluba zelena i žuta. Podgrmeč je više puta bio osvajač KUP-a USK, a najveći uspjeh kluba je plasman među osam najboljih ekipa u BiH.<ref>{{Cite web|url=https://sanartv.ba/danas-76-godisnjica-osnivanja-nk-podgrmec/|title=DANAS 76. GODIŠNJICA OSNIVANJA NK „PODGRMEČ“|last=rtvsana|first=|date=4. 4. 2020|website=RTV Sana|publisher=|language=bs|access-date=10. 6. 2020}}</ref> == Uspjesi == *'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] *[[Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine Zapad II|'''Druga liga FBiH - Zapad 2''']] **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 11/16. | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 39 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 34 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 20 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 7/13. | style="text-align:center;" | 30 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 3/14. | style="text-align:center;" | 48 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 7/14. | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 2/15. | style="text-align:center;" | 29 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 1/9. | style="text-align:center;" | 42 |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|P]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1944.|P]] [[Kategorija:Sport u Sanskom Mostu|P]] pfc1ifw2d4gzi1uws4kbghaxuklxmy9 3428497 3428496 2022-08-21T12:38:40Z Arnel 102555 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = yellow | Boja2 = green | Ime kluba = '''NK Podgrmeč''' | Puno ime = Nogometni klub<br/>Podgrmeč Sanski Most | Grb = Logo NK Podgrmeč.svg | Nadimak = | Osnovan = 4. april 1944. | Raspušten = | Lokacija = [[Sanski Most]]<br/>[[Bosna i Hercegovina]]<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba">[http://www.nsfbih.ba/stranica/nk-podgrme ''NK Podgrmeč, nsbih.ba'']; pristupljeno; 5. 2. 2014.</ref> | Boje = {{colorbox|green}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | Stadion = [[Gradski stadion Sanski Most|Gradski stadion]] | Kapacitet = 2.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Amir Beširević<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba" /> | Trener = [[Benjamin Ključanin]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = Muse Ć. Ćatića 5<br/>79260 Sanski Most<ref name="NK Podgrmeč, nsbih.ba" /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | lijeva ruka1 = FFFF00 | tijelo1 = FFFF00 | desna ruka1 = FFFF00 | šorc1 = 008000 | čarape1 = FFFF00 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | lijeva ruka2 = 008000 | tijelo2 = 008000 | desna ruka2 = 008000 | šorc2 = FFFF00 | čarape2 = 008000 }} '''NK Podgrmeč Sanski Most''' je nogometni klub iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad]]. Osnovan je 4. aprila 1944. godine. Tradicionalne boje kluba su zelena i žuta. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Sanski Most|Gradskom stadionu]] koji se nalazi na desnoj obali rijeke [[Sana|Sane]]. == Historija == Dana 22. aprila 1944. odigrana je na polju zvanom Redak u naselju Mahala prva utakmica s igračima iz [[Engleske vojna misija|Engleske vojne misije]]. Podgrmeč je na improvizovanom igralištu bez stativa i mreža pobijedio sa rezultatom od 6:1. Odigrana je i revanš utakmica, a Podgrmeč je ponovno bio bolji od Engleza pobijedivši sa 1:0. Prvi osvojeni pehar Podgrmeč je dobio aprila 1953. kada je na fudbalskom turniru u [[Ljubija|Ljubiji]] osvojio prvo mjesto.<ref>{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/na-danasnji-dan-prije-69-godina-formiran-je-podgrmec/|title=Na današnji dan, prije 69. godina, formiran je „Podgrmeč“|last=|first=|date=4. 4. 2013|website=inmedia.ba|publisher=|language=bs|access-date=10. 6. 2020}}</ref> Prije rata se je takmičio u brojnim tadašnjim ligama u Bosni i Hercegovini. Najveći uspjeh kluba u prijeratnom periodu je višegodišnje natjecanje u [[Republička liga BiH|Republičkoj ligi BiH]], a jedan od značajnijih rezultata u historiji kluba je plasman u šesnaestinu finala [[Kup maršala Tita|KUP-a maršala Tita]] 1948. Tada je Podgrmeč eliminisan od [[NK Zagreb]], a rezultat je glasio 3:0. Dana 23. decembra 1995. održana je njegova obnoviteljska skupština. Od tada su boje kluba zelena i žuta. Podgrmeč je više puta bio osvajač KUP-a USK, a najveći uspjeh kluba je plasman među osam najboljih ekipa u BiH.<ref>{{Cite web|url=https://sanartv.ba/danas-76-godisnjica-osnivanja-nk-podgrmec/|title=DANAS 76. GODIŠNJICA OSNIVANJA NK „PODGRMEČ“|last=rtvsana|first=|date=4. 4. 2020|website=RTV Sana|publisher=|language=bs|access-date=10. 6. 2020}}</ref> == Uspjesi == *'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] *[[Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine Zapad II|'''Druga liga FBiH - Zapad 2''']] **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 11/16. | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 39 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 34 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 20 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 7/13. | style="text-align:center;" | 30 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 3/14. | style="text-align:center;" | 48 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 7/14. | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 2/15. | style="text-align:center;" | 29 |- | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Zapad|Druga liga FBiH - Zapad]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center;" | 1/9. | style="text-align:center;" | 42 |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|P]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1944.|P]] [[Kategorija:Sport u Sanskom Mostu|P]] 39e19vzwyr5uw9i7j51owo5w7kwxi6q ATP Masters 1000 0 86995 3428586 3427887 2022-08-21T22:59:17Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{ATP sidebar navbox}} '''ATP Masters 1000''' jest serija najprestižnijih [[tenis]]kih turnira pod okriljem [[Asocijacija teniskih profesionalaca|Asocijacije teniskih profesionalaca]] (ATP). Održavaju se godišnje u [[Evropa|Evropi]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[NR Kina|Kini]]. Masters serija turnira počela je davne 1990, i to pod nazivom "Championship Series". Između 1996. i 1999. zvala se '''Mercedes-Benz Super 9''', od 2000. do 2004. '''Tennis Masters Series''', a između 2005. i 2009. '''ATP Masters Series'''. Od početka 2009. nosila je naslov '''ATP World Tour Masters 1000''', a od 2019. '''ATP Tour Masters 1000'''. Trenutno se svi mečevi na ovim turnirima igraju na dva dobijena seta. (Ranije su se finala nekih igrala na tri dobijena seta.) Rekord po broju osvojenih titula drži [[Novak Đoković]] (38), koji je osvajanjem titule u Cincinnatiju 2018. postao i jedini igrač u historiji s osvojenih svih devet Mastersa. U parovima rekord drže [[Bob Bryan|Bob]] i [[Mike Bryan]] s 39 titula; njih dvojica također su osvojila svih devet titula, kao i [[Daniel Nestor]]. == Turniri == {| class="wikitable" |- !Turnir !Država !Lokacija !Mjesto održavanja !Datira od !Vrsta podloge |- | [[Indian Wells Masters|BNP Paribas Open]] | {{ZID|SAD}} | [[Indian Wells (Kalifornija)|Indian Wells]] ([[Kalifornija]]) | [[Indian Wells Tennis Garden]] | align=center|1987. | tvrda |- | [[Miami Masters|Miami Open]] | {{ZID|SAD}} | [[Miami Gardens]] | [[Stadion "Hard Rock"]] | align=center|1985. | tvrda |- | [[Monte Carlo Masters|Monte-Carlo Rolex Masters]] | {{ZID|Monako}} | [[Roquebrune-Cap-Martin]] | [[Monte Carlo Country Club]] | align=center|1897. | zemlja |- | [[Madrid Masters|Mutua Madrid Open]] | {{ZID|Španija}} | [[Madrid]] | [[Caja Mágica]] | align=center|2002. | zemlja |- | [[Rim Masters|Internazionali BNL D'Italia]] | {{ZID|Italija}} | [[Rim]] | [[Foro Italico]] | align=center|1930. | zemlja |- | [[Canada Masters|National Bank Open]] | {{ZID|Kanada}} | [[Montréal]] / [[Toronto]]{{efn|group=t|Muški Canada Masters održava se u Montréalu u neparnim godinama, a u Torontu u parnim, naizmjenično sa ženskim izdanjem turnira.}} | [[Stadion IGA|Stade IGA]] / [[Aviva Centre]] | align=center|1881. | tvrda |- | [[Cincinnati Masters|Western & Southern Open]] | {{ZID|SAD}} | [[Cincinnati]] | [[Teniski centar porodice Lindner]] | align=center|1899. | tvrda |- | [[Shanghai Masters (tenis)|Shanghai Rolex Masters]] | {{ZID|Kina}} | [[Šangaj]] | [[Qizhong Arena]] | align=center|2009. | tvrda |- | [[Pariz Masters|Rolex Paris Masters]] | {{ZID|Francuska}} | [[Pariz]] | Dvorana [[Bercy (dvorana)|"Bercy"]] | align=center|1968. | tvrda |} {{notelist|group=t}} == Rezultati == === 2022. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2022.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|MEX}} [[Santiago González (teniser)|Santiago González]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:6<sup>4</sup>, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2022.|Miami]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] <br/> {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:4 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2022.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || {{ZD|ŠPA}} [[Alejandro Davidovich Fokina]] || 6:3, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 6:4, 3:6, [10:7] |- | '''[[Madrid Masters 2022.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6:3, 6:1 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 7:6<sup>4</sup>, 4:6, [10:5] |- | '''[[Rim Masters 2022.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:0, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] || 6:2, 6:7<sup>8</sup>, [12–10] |- | '''[[Canada Masters 2022.|Montréal]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] || 3:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|VB}} [[Daniel Evans (teniser)|Daniel Evans]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers (teniser)|John Peers]] || 6:2, 4:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2022.|Cincinnati]]''' || {{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 7:6<sup>0</sup>, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>5</sup> |- | '''[[Shanghai Masters 2022 (tenis)|Šangaj]]''' || || || || || || |- | '''[[Pariz Masters 2022.|Pariz]]''' || || || || || || |} === 2021. === {|class="wikitable plainrowheaders" ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Miami Masters 2021.|Miami]]''' |{{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] |{{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] |7:6<sup>4</sup>, 6:4 |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/>{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |{{ZD|VB}} [[Dan Evans (teniser)|Dan Evans]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] |6:4, 6:4 |- |'''[[Monte Carlo Masters 2021.|Monte Carlo]]''' |{{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] |{{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |6:3, 6:3 |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/>{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |{{ZD|VB}} [[Dan Evans (teniser)|Dan Evans]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] |6:3, 4:6, [10:7] |- |'''[[Madrid Masters 2021.|Madrid]]''' |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |{{ZD|ITA}} [[Matteo Berrettini]] |6:7<sup>8</sup>, 6:4, 6:3 |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |1–6, 6–3, [10:8] |- |'''[[Rim Masters 2021.|Rim]]''' |{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |7:5, 1:6, 6:3 |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |{{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] |6:4, 7:6<sup>4</sup> |- |'''[[Canada Masters 2021.|Toronto]]''' |{{ZD|RUS}} [[Danil Medvedev]] |{{ZD|SAD}} [[Reilly Opelka]] |6:4, 6:3 |{{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] ||{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |6:3, 4:6, [10:3] |- |'''[[Cincinnati Masters 2021.|Cincinnati]]''' |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |{{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |6:2, 6:3 |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] |{{ZD|SAD}} [[Steve Johnson (teniser)|Steve Johnson]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] |7:6<sup>5</sup>, 7:6<sup>5</sup> |- |'''Šangaj''' |colspan="6" align="center"|''Otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |'''[[Indian Wells Masters 2021.|Indian Wells]]''' |{{ZD|VB}} [[Cameron Norrie]] |{{ZD|GRU}} [[Nikoloz Basilašvili]] |3:6, 6:4, 6:1 |{{ZD|AUS}} [[John Peers]] <br/> {{ZD|SLK}} [[Filip Polášek]] |{{ZD|RUS}} [[Aslan Karacev]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |6:3, 7:6<sup>5</sup> |- |'''[[Pariz Masters 2021.|Pariz]]''' |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |{{ZD|RUS}} [[Danil Medvedev]] |4:6, 6:3, 6:3 |{{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] |{{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] |6:3, 6:7<sup>4</sup>, [11:9] |} === 2020. === {|class=wikitable ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- |'''[[Indian Wells Masters 2020.|Indian Wells]]''' |rowspan="5" colspan="6" align="center"|''Otkazani zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |'''[[Miami Masters 2020.|Miami]]''' |- |'''[[Monte Carlo Masters 2020.|Monte Carlo]]''' |- |'''[[Madrid Masters 2020.|Madrid]]''' |- |'''[[Canada Masters 2020.|Toronto]]''' |- |'''[[Cincinnati Masters 2020.|Cincinnati]]''' |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] |1:6, 6:3, 6:4 |{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] |{{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] |6:2, 7:5 |- |'''[[Rim Masters 2020.|Rim]]''' |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |{{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] |7:5, 6:3 |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] |{{ZD|FRA}} [[Jérémy Chardy]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Fabrice Martin]] |6:4, 5:7, [10:8] |- |'''[[Shanghai Masters 2020 (tenis)|Šangaj]]''' |colspan="6" align="center"|''Otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |'''[[Pariz Masters 2020.|Pariz]]''' |{{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |5:7, 6:4, 6:1 |{{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] |{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] |6:7<sup>3</sup>, 7:6<sup>7</sup>, [10:2] |} === 2019. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2019.|Indian Wells]]''' || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 3:6, 6:3, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 4:6, 6:4, [10:3] |- | '''[[Miami Masters 2019.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 7:5, 7:6<sup>8</sup> |- | '''[[Monte Carlo Masters 2019.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || {{ZD|SRB}} [[Dušan Lajović]] || 6−3, 6−4 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Franko Škugor]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] || 6:7<sup>3</sup>, 7:6<sup>3</sup>, [11:9] |- | '''[[Madrid Masters 2019.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2019.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:0, 4:6, 6:1 || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 6:1, 6:3 |- | '''[[Canada Masters 2019.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || 6:3, 6:0 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] || 7:5, 7:5 |- | '''[[Cincinnati Masters 2019.|Cincinnati]]''' || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || {{ZD|BEL}} [[David Goffin]] || 7:6<sup>3</sup>, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|SLK}} [[Filip Polášek]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 4:6, 6:4, [10:6] |- | '''[[Shanghai Masters 2019 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]|| 6:4, 6:1 || {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2019.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Denis Šapovalov]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6:4, 6:1 |} === 2018. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2018.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:7<sup>8</sup>, 7:6<sup>2</sup> || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Miami Masters 2018.|Miami]]''' || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6:7<sup>4</sup>, 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 4:6, 7:6<sup>5</sup>, [10:4] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2018.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Oliver Marach]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2018.|Madrid]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]]<br/>{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 5:3 predaja |- | '''[[Rim Masters 2018.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6:1, 1:6, 6:3 || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] <br/> {{ZD|POR}} [[João Sousa]] || 3:6, 6:4, [10:4] |- | '''[[Canada Masters 2018.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:2, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers (teniser)|John Peers]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 6:2, 6:7<sup>7</sup>, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2018.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 4:6, 6:3, [10:6] |- | '''[[Shanghai Masters 2018 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2018.|Pariz]]''' || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 6:4, 6:2 |} === 2017. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2017.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:7<sup>1</sup>, 6:4, [10:8] |- | '''[[Miami Masters 2017.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|SAD}} [[Nicholas Monroe]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 7:5, 6:3 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2017.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[Albert Ramos Viñolas]] || 6:1, 6:3 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas]] || {{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:3, 3:6, [10:4] |- | '''[[Madrid Masters 2017.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 7:6<sup>8</sup>, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Lukasz Kubot]]<br/>{{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:5, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2017.|Rim]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] || 4:6, 6:4, [10:3] |- | '''[[Canada Masters 2017.|Montréal]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] || 6:4, 3:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2017.|Cincinnati]]''' || {{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] || {{ZD|AUS}} [[Nick Kyrgios]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 7:6<sup>6</sup>, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2017 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2017.|Pariz]]''' || {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|SRB}} [[Filip Krajinović]] || 5:7, 6:4, 6:1 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] || 7:6<sup>3</sup>, 3:6, [10:6] |} === 2016. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2016.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] || 6:2, 6:0 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 7:6<sup>5</sup> |- | '''[[Miami Masters 2016.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || 5:7, 6:1, [10:7] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2016.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 7:5, 5:7, 6:0 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 4:6, 6:0, [10:6] |- | '''[[Madrid Masters 2016.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:2, 3:6, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Florin Mergea]] || 6:4, 7:6<sup>5</sup> |- | '''[[Rim Masters 2016.|Rim]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 2:6, 6:3, [10:7] |- | '''[[Canada Masters 2016.|Toronto]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Cincinnati Masters 2016.|Cincinnati]]''' || {{ZD|HRV}} [[Marin Čilić]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:7<sup>5</sup>, [10:6] |- | '''[[Shanghai Masters 2016 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[Roberto Bautista Agut]] || 7:6<sup>1</sup>, 6:1 || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2016.|Pariz]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]]|| 6:3, 6:7<sup>4</sup>, 6:4 || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 6:4, 3:6, [10:6] |} === 2015. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2015.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:7<sup>5</sup>, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 6:4, 6:7<sup>3</sup>, [10:7] |- | '''[[Miami Masters 2015.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 7:6<sup>3</sup>, 4:6, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 1:6, [10:8] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2015.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] || 7:5, 4:6, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 7:6<sup>3</sup>, 6:1 |- | '''[[Madrid Masters 2015.|Madrid]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Florin Mergea]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 6:7<sup>5</sup>, [11:9] |- | '''[[Rim Masters 2015.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[David Marrero]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:4, 7:5 |- | '''[[Canada Masters 2015.|Montréal]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 4:6, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:6<sup>5</sup>, 3:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2015.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6<sup>1</sup>, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 6:2 |- | '''[[Shanghai Masters 2015 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 6:3, 6:3 |- | '''[[Pariz Masters 2015.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 2:6, 6:3, [10:5] |} === 2014. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2014.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 3:6, 6:3, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2014.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 7:6<sup>8</sup>, 6:4 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2014.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 4:6, 7:6<sup>5</sup>, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:3, 3:6, [10:8] |- | '''[[Madrid Masters 2014.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 2:6, 6:4, 3:0 predaja || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Rim Masters 2014.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] || 6:4, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Canada Masters 2014.|Toronto]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:3 |- | '''[[Cincinnati Masters 2014.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6:3, 1:6, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 6:2 |- | '''[[Shanghai Masters 2014 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Gilles Simon (teniser)|Gilles Simon]] || 7:6<sup>6</sup>, 7:6<sup>2</sup> || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 6:3, 7:6<sup>3</sup> |- | '''[[Pariz Masters 2014.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] || 6:2, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Jürgen Melzer]] || 7:6<sup>5</sup>, 5:7, [10:6] |} === 2013. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2013.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 4:6, 6:3, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FIL}} [[Treat Conrad Huey]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Jerzy Janowicz]] || 6:3, 3:6, [10:6] |- | '''[[Miami Masters 2013.|Miami]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 2:6, 6:4, 7:6<sup>1</sup> || {{ZD|PAK}} [[Aisam Ul-Haq Qureshi]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:4, 6:1 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2013.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:2, 7:6<sup>1</sup> ||{{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 4:6, 7:6<sup>4</sup>, [14:12] |- | '''[[Madrid Masters 2013.|Madrid]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] ||6:2, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2013.|Rim]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||6:1, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/> {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Canada Masters 2013.|Montréal]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] ||6:2, 6:2 ||{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] ||{{ZD|VB}} [[Colin Fleming]] <br/> {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:4, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Cincinnati Masters 2013.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|SAD}} [[John Isner]] ||7:6<sup>8</sup>, 7:6<sup>3</sup> ||{{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] ||{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers-Pujol]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:4, 4:6, [10:4] |- | '''[[Shanghai Masters 2013 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] ||6:1, 3:6, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] ||{{ZD|ŠPA}} [[David Marrero]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 7:6<sup>2</sup>, 6:7<sup>6</sup>, [10:2] |- | '''[[Pariz Masters 2013.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] ||7:5, 7:5 ||{{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] ||{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:3, 6:3 |} === 2012. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2012.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || 7:6<sup>7</sup>, 6:3 || {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || 6:2, 7:6<sup>3</sup> |- | '''[[Miami Masters 2012.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:1, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štepanek]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 3:6, 6:1, [10:8] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2012.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 6:1 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2012.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomaš Berdych]] || 3:6, 7:5, 7:5 || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] <br/>{{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Rim Masters 2012.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:5, 6:3 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || {{ZD|POLJ}} [[Lukasz Kubot]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Janko Tipsarević]] || 6:3, 6:2 |- | '''[[Canada Masters 2012.|Toronto]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] ||6:3, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:1, 4:6, [12:10] |- | '''[[Cincinnati Masters 2012.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:0, 7:6<sup>7</sup> || {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] <br/>{{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2012 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 5:7, 7:6<sup>11</sup>, 6:3|| {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štěpánek]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:7<sup>7</sup>, 6:3, [10:5] |- | '''[[Pariz Masters 2012.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || {{ZD|POLJ}} [[Jerzy Janowicz]] || 6:4, 6:3|| {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || {{ZD|PAK}} [[Aisam-Ul-Haq Qureshi]] <br/>{{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || 7:6<sup>6</sup>, 6:3 |} === 2011. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! pobjednik || finalist || rezultat ! pobjednici || finalisti || rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2011.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 6:2 || {{ZD|VBR}} [[Aleksandar Dolgopolov]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Xavier Malisse]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] <br/>{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6:4, 6:7<sup>5</sup>, 10-7 |- | '''[[Miami Masters 2011.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:7<sup>5</sup>, 6:2, [10:5] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2011.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Ignacio Chela]] <br/>{{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:3, 6:2 |- | '''[[Madrid Masters 2011.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2011.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || bez borbe |- | '''[[Canada Masters 2011.|Montréal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:2, 3:6, 6:4 || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:7<sup>5</sup>, [10:5] |- | '''[[Cincinnati Masters 2011.|Cincinnati]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 3:0 predaja || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Shanghai Masters 2011 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 3:6, 6:1, [12:10] |- | '''[[Pariz Masters 2011.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || 6:1, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/>{{ZD|PAK}} [[Aisam-Ul-Haq Qureshi]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 6:2, 6:4 |} === 2010. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2010.|Indian Wells]]''' || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 7:6<sup>3</sup>, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 7:6<sup>8</sup>, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2010.|Miami]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomas Berdych]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Dlouhý]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:2, 7:5 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2010.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 6:0, 6:1 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:3, 3:0 <br/>predaja |- | '''[[Rim Masters 2010.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 7:5, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2010.|Madrid]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||6:4, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Canada Masters 2010.|Toronto]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 7:5, 6:3 |- | '''[[Cincinnati Masters 2010.|Cincinnati]]''' ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||{{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:7<sup>5</sup>, 7:6<sup>1</sup>, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2010 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|AUT}} [[Jürgen Melzer]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 7:5, 4:6, [10:5] |- | '''[[Pariz Masters 2010.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Robin Söderling]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 6:1, 7:6<sup>1</sup> || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 7:5, 7:5 |} === 2009. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2009.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:1, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 3:6, 6:1 [14:12] |- | '''[[Miami Masters 2009.|Miami]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:2, 7:5 || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|AUS}} [[Ashley Fisher]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Stephen Huss (teniser)|Stephen Huss]] || 6:7<sup>4</sup>, 6:2, [10:7] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2009.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 2:6, 6:1 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:1 |- | '''[[Rim Masters 2009.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6<sup>2</sup>, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2009.|Madrid]]*''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|ŠVE}} [[Simon Aspelin]]<br/>{{ZD|JAR}} [[Wesley Moodie]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Canada Masters 2009.|Montréal]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 6:7<sup>4</sup>, 7:6<sup>3</sup>, 6:1 || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]]<br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 6:3 |- | '''[[Cincinnati Masters 2009.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:1, 7:5 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 3:6, 7:6<sup>2</sup>, [15:13] |- | '''[[Shanghai Masters 2009 (tenis)|Šangaj]]**''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 7:6<sup>3</sup>, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]]<br/>{{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]]<br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:2, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2009.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 6:2, 5:7, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]]<br/>{{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || 6:3, 6:4 |} <sup>*</sup> Masters u Madridu, koji se ranije igrao prije Pariza, premješten je na mjesto Hamburga, koji više nije u kategoriji ATP Masters 1000 serije nego serije ATP 500. Također je promijenjena i podloga, pa se turnir u Madridu igra na zemlji.<br/> <sup>**</sup> Shanghai Masters, koji se ranije igrao kao Tennis Masters Cup (od 2009. ATP World Tour Finals London), premješten je na mjesto Madrida. === 2008. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2008.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:2, 5:7, 6:3 || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2008.|Miami]]''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:2, 6:2 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2008.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:5 || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:3, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2008.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 3:6, 6:4, [10:8] |- | '''[[Hamburg Masters 2008.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 6:7<sup>3</sup>, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]|| 6:4, 5:7, [10:8] |- | '''[[Canada Masters 2008.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|NJE}} [[Nicolas Kiefer]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]|| 6:2, 4:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2008.|Cincinnati]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 4:6, 7:6<sup>2</sup>, [10:7] |- | '''[[Madrid Masters 2008.|Madrid]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|FRA}} [[Gilles Simon (teniser)|Gilles Simon]] || 6:4, 7:6<sup>6</sup> || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2008.|Pariz]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || 6:3, 4:6, 6:4 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|JAR}} [[Jeff Coetzee]] <br/>{{ZD|JAR}} [[Wesley Moodie]] || 6:2, 6:2 |} === 2007. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2007.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:2, 7:5 || {{ZD|ČEŠ}} [[Martin Damm]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2007.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Cañas]] || 6:3, 6:2, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Martin Damm]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 6:7<sup>7</sup>, 6:3, [10:7] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2007.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 6:2, 6:1 |- | '''[[Rim Masters 2007.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] || 6:2, 6:2 || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:7<sup>4</sup>, [10:7] |- | '''[[Hamburg Masters 2007.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 2:6, 6:2, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Canada Masters 2007.|Montréal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:6<sup>2</sup>, 2:6, 7:6<sup>2</sup> || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Pavel Vízner]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Cincinnati Masters 2007.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 4:6, 6:3, [13:11] |- | '''[[Madrid Masters 2007.|Madrid]]''' || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 1:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:3, 7:6<sup>4</sup> |- | '''[[Pariz Masters 2007.|Pariz]]''' || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 7:6<sup>4</sup> |} === 2006. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2006.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] || 7:5, 6:3, 6:0 || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2006.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 7:6<sup>5</sup>, 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>6</sup> || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2006.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:2, 6:7<sup>2</sup>, 6:3, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Rim Masters 2006.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:7<sup>0</sup>, 7:6<sup>5</sup>, 6:4, 2:6, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 5:7, [13:11] |- | '''[[Hamburg Masters 2006.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štěpánek]] || 6:1, 6:3, 6:3 || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:2, 7:6<sup>8</sup> |- | '''[[Canada Masters 2006.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 2:6, 6:3, 6:2, || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:3, 7:5 |- | '''[[Cincinnati Masters 2006.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || {{ZD|ŠPA}} [[Juan Carlos Ferrero]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 3:6, 6:3, [10:7] |- | '''[[Madrid Masters 2006.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] || 7:5, 6:1, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 7:5, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2006.|Pariz]]''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|SLK}} [[Dominik Hrbatý]] || 6:1, 6:2, 6:2 || {{ZD|FRA}} [[Arnaud Clément]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 7:6<sup>4</sup> |} === 2005. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2005.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|AUS}} [[Lleyton Hewitt]] || 6:2, 6:4, 6:4 || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|AUS}} [[Wayne Arthurs (teniser)|Wayne Arthurs]] <br/>{{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] || 7:6<sup>6</sup>, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Miami Masters 2005.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 2:6, 6:7<sup>4</sup>, 7:6<sup>5</sup> 6:3, 6:1 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:1, 6:2 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2005.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 6:3, 6:1, 0:6, 7:5 || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || bez borbe |- | '''[[Rim Masters 2005.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 6:4, 3:6, 6:3, 4:6, 7:6<sup>6</sup> || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Hamburg Masters 2005.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 6:3, 7:5, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Canada Masters 2005.|Montréal]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 6:3, 4:6, 6:2 || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:7<sup>5</sup>, 6:3, 6:0 |- | '''[[Cincinnati Masters 2005.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:4, 5:7, 6:2 |- | '''[[Madrid Masters 2005.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 3:6, 2:6, 6:3, 6:4, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || 3:6, 6:3, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2005.|Pariz]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomaš Berdych]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 6:3, 6:4, 3:6, 4:6, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:4, 6:7<sup>3</sup>, 6:4 |} == Osvajači == Aktivni teniseri navedeni su '''podebljanim''' slovima. {| |-style="vertical-align:top" | === Pojedinačno === {|class="wikitable" |- ! Titule !! Igrač !! {{abbr|PT|Po turnirima}} |- !38 | {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || '''9/9''' |- !36 | {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || 7/9 |- !28 | {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' || 7/9 |- !17 | {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 7/9 |- !14 | {{ZD|VB}} '''[[Andy Murray]]''' || 7/9 |- !11 | {{ZD|SAD}} [[Pete Sampras]] || 5/9 |- !8 | {{ZD|AUT}} [[Thomas Muster]] || 4/9 |- !7 | {{ZD|SAD}} [[Michael Chang]] || 4/9 |- !rowspan=7|5 | {{ZD|SAD}} [[Jim Courier]] || 3/9 |- |{{ZD|NJE}} [[Boris Becker]] || 2/9 |- |{{ZD|ČIL}} [[Marcelo Ríos]] || 5/9 |- |{{ZD|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] || 4/9 |- |{{ZD|RUS}} [[Marat Safin]] || 3/9 |- |{{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 3/9 |- |{{ZD|NJE}} '''[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]''' || 4/9 |} {{Col-break|gap=8em}} === Parovi === {|class="wikitable" |- ! Titule !! Igrač !! {{abbr|PT|Po turnirima}} |- !rowspan=2|39 | {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] ||rowspan=2 |'''9/9''' |- | {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] |- !28 | {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || '''9/9''' |- !18 | {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] || 7/9 |- !17 | {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 7/9 |- !rowspan=2|16 | {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] || 8/9 |- | {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 8/9 |- !rowspan=2|15 | {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] || 8/9 |- | {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6/9 |- !14 | {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]] || 5/9 |- !13 | {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 8/9 |- !10 | {{ZD|NIZ}} [[Paul Haarhuis]] || 7/9 |- !9 |{{ZD|BRA}} '''[[Marcelo Melo]]''' || 6/9 |- !8 |{{ZD|NIZ}} [[Jacco Eltingh]] || 6/9 |- |} |} == Također pogledajte == * [[Asocijacija teniskih profesionalaca]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.atptour.com/ ATP Tour] [[Kategorija:Teniski turniri]] iyek61z74j7dz8zjpao8hfu59lb7xfj 3428587 3428586 2022-08-21T23:01:54Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{ATP sidebar navbox}} '''ATP Masters 1000''' jest serija najprestižnijih [[tenis]]kih turnira pod okriljem [[Asocijacija teniskih profesionalaca|Asocijacije teniskih profesionalaca]] (ATP). Održavaju se godišnje u [[Evropa|Evropi]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[NR Kina|Kini]]. Masters serija turnira počela je davne 1990, i to pod nazivom "Championship Series". Između 1996. i 1999. zvala se '''Mercedes-Benz Super 9''', od 2000. do 2004. '''Tennis Masters Series''', a između 2005. i 2009. '''ATP Masters Series'''. Od početka 2009. nosila je naslov '''ATP World Tour Masters 1000''', a od 2019. '''ATP Tour Masters 1000'''. Trenutno se svi mečevi na ovim turnirima igraju na dva dobijena seta. (Ranije su se finala nekih igrala na tri dobijena seta.) Rekord po broju osvojenih titula drži [[Novak Đoković]] (38), koji je osvajanjem titule u Cincinnatiju 2018. postao i jedini igrač u historiji s osvojenih svih devet Mastersa. U parovima rekord drže [[Bob Bryan|Bob]] i [[Mike Bryan]] s 39 titula; njih dvojica također su osvojila svih devet titula, kao i [[Daniel Nestor]]. == Turniri == {| class="wikitable" |- !Turnir !Država !Lokacija !Mjesto održavanja !Datira od !Vrsta podloge |- | [[Indian Wells Masters|BNP Paribas Open]] | {{ZID|SAD}} | [[Indian Wells (Kalifornija)|Indian Wells]] ([[Kalifornija]]) | [[Indian Wells Tennis Garden]] | align=center|1987. | tvrda |- | [[Miami Masters|Miami Open]] | {{ZID|SAD}} | [[Miami Gardens]] | [[Stadion "Hard Rock"]] | align=center|1985. | tvrda |- | [[Monte Carlo Masters|Monte-Carlo Rolex Masters]] | {{ZID|Monako}} | [[Roquebrune-Cap-Martin]] | [[Monte Carlo Country Club]] | align=center|1897. | zemlja |- | [[Madrid Masters|Mutua Madrid Open]] | {{ZID|Španija}} | [[Madrid]] | [[Caja Mágica]] | align=center|2002. | zemlja |- | [[Rim Masters|Internazionali BNL D'Italia]] | {{ZID|Italija}} | [[Rim]] | [[Foro Italico]] | align=center|1930. | zemlja |- | [[Canada Masters|National Bank Open]] | {{ZID|Kanada}} | [[Montréal]] / [[Toronto]]{{efn|group=t|Muški Canada Masters održava se u Montréalu u neparnim godinama, a u Torontu u parnim, naizmjenično sa ženskim izdanjem turnira.}} | [[Stadion IGA|Stade IGA]] / [[Aviva Centre]] | align=center|1881. | tvrda |- | [[Cincinnati Masters|Western & Southern Open]] | {{ZID|SAD}} | [[Cincinnati]] | [[Teniski centar porodice Lindner]] | align=center|1899. | tvrda |- | [[Shanghai Masters (tenis)|Shanghai Rolex Masters]] | {{ZID|Kina}} | [[Šangaj]] | [[Qizhong Arena]] | align=center|2009. | tvrda |- | [[Pariz Masters|Rolex Paris Masters]] | {{ZID|Francuska}} | [[Pariz]] | Dvorana [[Bercy (dvorana)|"Bercy"]] | align=center|1968. | tvrda |} {{notelist|group=t}} == Rezultati == === 2022. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2022.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|MEX}} [[Santiago González (teniser)|Santiago González]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:6<sup>4</sup>, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2022.|Miami]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] <br/> {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:4 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2022.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || {{ZD|ŠPA}} [[Alejandro Davidovich Fokina]] || 6:3, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 6:4, 3:6, [10:7] |- | '''[[Madrid Masters 2022.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6:3, 6:1 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 7:6<sup>4</sup>, 4:6, [10:5] |- | '''[[Rim Masters 2022.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:0, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] || 6:2, 6:7<sup>8</sup>, [12–10] |- | '''[[Canada Masters 2022.|Montréal]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] || 3:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|VB}} [[Daniel Evans (teniser)|Daniel Evans]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers (teniser)|John Peers]] || 6:2, 4:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2022.|Cincinnati]]''' || {{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 7:6<sup>0</sup>, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>5</sup> |- |'''Šangaj''' |colspan="6" align="center"|''Otkazan zbog restrikcija vezanih za [[Pandemija COVID-a 19|pandemiju COVID-a 19]]'' |- | '''[[Pariz Masters 2022.|Pariz]]''' || || || || || || |} === 2021. === {|class="wikitable plainrowheaders" ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Miami Masters 2021.|Miami]]''' |{{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] |{{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] |7:6<sup>4</sup>, 6:4 |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/>{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |{{ZD|VB}} [[Dan Evans (teniser)|Dan Evans]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] |6:4, 6:4 |- |'''[[Monte Carlo Masters 2021.|Monte Carlo]]''' |{{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] |{{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |6:3, 6:3 |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/>{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |{{ZD|VB}} [[Dan Evans (teniser)|Dan Evans]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] |6:3, 4:6, [10:7] |- |'''[[Madrid Masters 2021.|Madrid]]''' |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |{{ZD|ITA}} [[Matteo Berrettini]] |6:7<sup>8</sup>, 6:4, 6:3 |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |1–6, 6–3, [10:8] |- |'''[[Rim Masters 2021.|Rim]]''' |{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |7:5, 1:6, 6:3 |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |{{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] |6:4, 7:6<sup>4</sup> |- |'''[[Canada Masters 2021.|Toronto]]''' |{{ZD|RUS}} [[Danil Medvedev]] |{{ZD|SAD}} [[Reilly Opelka]] |6:4, 6:3 |{{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] ||{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |6:3, 4:6, [10:3] |- |'''[[Cincinnati Masters 2021.|Cincinnati]]''' |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |{{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |6:2, 6:3 |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] |{{ZD|SAD}} [[Steve Johnson (teniser)|Steve Johnson]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] |7:6<sup>5</sup>, 7:6<sup>5</sup> |- |'''Šangaj''' |colspan="6" align="center"|''Otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |'''[[Indian Wells Masters 2021.|Indian Wells]]''' |{{ZD|VB}} [[Cameron Norrie]] |{{ZD|GRU}} [[Nikoloz Basilašvili]] |3:6, 6:4, 6:1 |{{ZD|AUS}} [[John Peers]] <br/> {{ZD|SLK}} [[Filip Polášek]] |{{ZD|RUS}} [[Aslan Karacev]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |6:3, 7:6<sup>5</sup> |- |'''[[Pariz Masters 2021.|Pariz]]''' |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |{{ZD|RUS}} [[Danil Medvedev]] |4:6, 6:3, 6:3 |{{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] |{{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] |6:3, 6:7<sup>4</sup>, [11:9] |} === 2020. === {|class=wikitable ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- |'''[[Indian Wells Masters 2020.|Indian Wells]]''' |rowspan="5" colspan="6" align="center"|''Otkazani zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |'''[[Miami Masters 2020.|Miami]]''' |- |'''[[Monte Carlo Masters 2020.|Monte Carlo]]''' |- |'''[[Madrid Masters 2020.|Madrid]]''' |- |'''[[Canada Masters 2020.|Toronto]]''' |- |'''[[Cincinnati Masters 2020.|Cincinnati]]''' |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] |1:6, 6:3, 6:4 |{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] |{{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] |6:2, 7:5 |- |'''[[Rim Masters 2020.|Rim]]''' |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |{{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] |7:5, 6:3 |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] |{{ZD|FRA}} [[Jérémy Chardy]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Fabrice Martin]] |6:4, 5:7, [10:8] |- |'''[[Shanghai Masters 2020 (tenis)|Šangaj]]''' |colspan="6" align="center"|''Otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |'''[[Pariz Masters 2020.|Pariz]]''' |{{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |5:7, 6:4, 6:1 |{{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] |{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] |6:7<sup>3</sup>, 7:6<sup>7</sup>, [10:2] |} === 2019. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2019.|Indian Wells]]''' || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 3:6, 6:3, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 4:6, 6:4, [10:3] |- | '''[[Miami Masters 2019.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 7:5, 7:6<sup>8</sup> |- | '''[[Monte Carlo Masters 2019.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || {{ZD|SRB}} [[Dušan Lajović]] || 6−3, 6−4 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Franko Škugor]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] || 6:7<sup>3</sup>, 7:6<sup>3</sup>, [11:9] |- | '''[[Madrid Masters 2019.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2019.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:0, 4:6, 6:1 || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 6:1, 6:3 |- | '''[[Canada Masters 2019.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || 6:3, 6:0 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] || 7:5, 7:5 |- | '''[[Cincinnati Masters 2019.|Cincinnati]]''' || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || {{ZD|BEL}} [[David Goffin]] || 7:6<sup>3</sup>, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|SLK}} [[Filip Polášek]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 4:6, 6:4, [10:6] |- | '''[[Shanghai Masters 2019 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]|| 6:4, 6:1 || {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2019.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Denis Šapovalov]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6:4, 6:1 |} === 2018. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2018.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:7<sup>8</sup>, 7:6<sup>2</sup> || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Miami Masters 2018.|Miami]]''' || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6:7<sup>4</sup>, 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 4:6, 7:6<sup>5</sup>, [10:4] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2018.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Oliver Marach]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2018.|Madrid]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]]<br/>{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 5:3 predaja |- | '''[[Rim Masters 2018.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6:1, 1:6, 6:3 || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] <br/> {{ZD|POR}} [[João Sousa]] || 3:6, 6:4, [10:4] |- | '''[[Canada Masters 2018.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:2, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers (teniser)|John Peers]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 6:2, 6:7<sup>7</sup>, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2018.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 4:6, 6:3, [10:6] |- | '''[[Shanghai Masters 2018 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2018.|Pariz]]''' || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 6:4, 6:2 |} === 2017. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2017.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:7<sup>1</sup>, 6:4, [10:8] |- | '''[[Miami Masters 2017.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|SAD}} [[Nicholas Monroe]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 7:5, 6:3 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2017.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[Albert Ramos Viñolas]] || 6:1, 6:3 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas]] || {{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:3, 3:6, [10:4] |- | '''[[Madrid Masters 2017.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 7:6<sup>8</sup>, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Lukasz Kubot]]<br/>{{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:5, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2017.|Rim]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] || 4:6, 6:4, [10:3] |- | '''[[Canada Masters 2017.|Montréal]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] || 6:4, 3:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2017.|Cincinnati]]''' || {{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] || {{ZD|AUS}} [[Nick Kyrgios]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 7:6<sup>6</sup>, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2017 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2017.|Pariz]]''' || {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|SRB}} [[Filip Krajinović]] || 5:7, 6:4, 6:1 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] || 7:6<sup>3</sup>, 3:6, [10:6] |} === 2016. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2016.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] || 6:2, 6:0 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 7:6<sup>5</sup> |- | '''[[Miami Masters 2016.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || 5:7, 6:1, [10:7] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2016.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 7:5, 5:7, 6:0 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 4:6, 6:0, [10:6] |- | '''[[Madrid Masters 2016.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:2, 3:6, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Florin Mergea]] || 6:4, 7:6<sup>5</sup> |- | '''[[Rim Masters 2016.|Rim]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 2:6, 6:3, [10:7] |- | '''[[Canada Masters 2016.|Toronto]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Cincinnati Masters 2016.|Cincinnati]]''' || {{ZD|HRV}} [[Marin Čilić]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:7<sup>5</sup>, [10:6] |- | '''[[Shanghai Masters 2016 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[Roberto Bautista Agut]] || 7:6<sup>1</sup>, 6:1 || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2016.|Pariz]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]]|| 6:3, 6:7<sup>4</sup>, 6:4 || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 6:4, 3:6, [10:6] |} === 2015. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2015.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:7<sup>5</sup>, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 6:4, 6:7<sup>3</sup>, [10:7] |- | '''[[Miami Masters 2015.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 7:6<sup>3</sup>, 4:6, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 1:6, [10:8] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2015.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] || 7:5, 4:6, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 7:6<sup>3</sup>, 6:1 |- | '''[[Madrid Masters 2015.|Madrid]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Florin Mergea]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 6:7<sup>5</sup>, [11:9] |- | '''[[Rim Masters 2015.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[David Marrero]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:4, 7:5 |- | '''[[Canada Masters 2015.|Montréal]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 4:6, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:6<sup>5</sup>, 3:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2015.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6<sup>1</sup>, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 6:2 |- | '''[[Shanghai Masters 2015 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 6:3, 6:3 |- | '''[[Pariz Masters 2015.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 2:6, 6:3, [10:5] |} === 2014. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2014.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 3:6, 6:3, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2014.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 7:6<sup>8</sup>, 6:4 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2014.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 4:6, 7:6<sup>5</sup>, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:3, 3:6, [10:8] |- | '''[[Madrid Masters 2014.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 2:6, 6:4, 3:0 predaja || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Rim Masters 2014.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] || 6:4, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Canada Masters 2014.|Toronto]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:3 |- | '''[[Cincinnati Masters 2014.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6:3, 1:6, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 6:2 |- | '''[[Shanghai Masters 2014 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Gilles Simon (teniser)|Gilles Simon]] || 7:6<sup>6</sup>, 7:6<sup>2</sup> || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 6:3, 7:6<sup>3</sup> |- | '''[[Pariz Masters 2014.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] || 6:2, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Jürgen Melzer]] || 7:6<sup>5</sup>, 5:7, [10:6] |} === 2013. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2013.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 4:6, 6:3, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FIL}} [[Treat Conrad Huey]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Jerzy Janowicz]] || 6:3, 3:6, [10:6] |- | '''[[Miami Masters 2013.|Miami]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 2:6, 6:4, 7:6<sup>1</sup> || {{ZD|PAK}} [[Aisam Ul-Haq Qureshi]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:4, 6:1 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2013.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:2, 7:6<sup>1</sup> ||{{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 4:6, 7:6<sup>4</sup>, [14:12] |- | '''[[Madrid Masters 2013.|Madrid]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] ||6:2, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2013.|Rim]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||6:1, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/> {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Canada Masters 2013.|Montréal]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] ||6:2, 6:2 ||{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] ||{{ZD|VB}} [[Colin Fleming]] <br/> {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:4, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Cincinnati Masters 2013.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|SAD}} [[John Isner]] ||7:6<sup>8</sup>, 7:6<sup>3</sup> ||{{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] ||{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers-Pujol]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:4, 4:6, [10:4] |- | '''[[Shanghai Masters 2013 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] ||6:1, 3:6, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] ||{{ZD|ŠPA}} [[David Marrero]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 7:6<sup>2</sup>, 6:7<sup>6</sup>, [10:2] |- | '''[[Pariz Masters 2013.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] ||7:5, 7:5 ||{{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] ||{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:3, 6:3 |} === 2012. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2012.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || 7:6<sup>7</sup>, 6:3 || {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || 6:2, 7:6<sup>3</sup> |- | '''[[Miami Masters 2012.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:1, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štepanek]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 3:6, 6:1, [10:8] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2012.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 6:1 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2012.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomaš Berdych]] || 3:6, 7:5, 7:5 || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] <br/>{{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Rim Masters 2012.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:5, 6:3 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || {{ZD|POLJ}} [[Lukasz Kubot]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Janko Tipsarević]] || 6:3, 6:2 |- | '''[[Canada Masters 2012.|Toronto]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] ||6:3, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:1, 4:6, [12:10] |- | '''[[Cincinnati Masters 2012.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:0, 7:6<sup>7</sup> || {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] <br/>{{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2012 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 5:7, 7:6<sup>11</sup>, 6:3|| {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štěpánek]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:7<sup>7</sup>, 6:3, [10:5] |- | '''[[Pariz Masters 2012.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || {{ZD|POLJ}} [[Jerzy Janowicz]] || 6:4, 6:3|| {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || {{ZD|PAK}} [[Aisam-Ul-Haq Qureshi]] <br/>{{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || 7:6<sup>6</sup>, 6:3 |} === 2011. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! pobjednik || finalist || rezultat ! pobjednici || finalisti || rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2011.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 6:2 || {{ZD|VBR}} [[Aleksandar Dolgopolov]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Xavier Malisse]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] <br/>{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6:4, 6:7<sup>5</sup>, 10-7 |- | '''[[Miami Masters 2011.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:7<sup>5</sup>, 6:2, [10:5] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2011.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Ignacio Chela]] <br/>{{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:3, 6:2 |- | '''[[Madrid Masters 2011.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2011.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || bez borbe |- | '''[[Canada Masters 2011.|Montréal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:2, 3:6, 6:4 || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:7<sup>5</sup>, [10:5] |- | '''[[Cincinnati Masters 2011.|Cincinnati]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 3:0 predaja || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Shanghai Masters 2011 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 3:6, 6:1, [12:10] |- | '''[[Pariz Masters 2011.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || 6:1, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/>{{ZD|PAK}} [[Aisam-Ul-Haq Qureshi]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 6:2, 6:4 |} === 2010. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2010.|Indian Wells]]''' || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 7:6<sup>3</sup>, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 7:6<sup>8</sup>, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2010.|Miami]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomas Berdych]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Dlouhý]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:2, 7:5 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2010.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 6:0, 6:1 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:3, 3:0 <br/>predaja |- | '''[[Rim Masters 2010.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 7:5, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2010.|Madrid]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||6:4, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Canada Masters 2010.|Toronto]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 7:5, 6:3 |- | '''[[Cincinnati Masters 2010.|Cincinnati]]''' ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||{{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:7<sup>5</sup>, 7:6<sup>1</sup>, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2010 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|AUT}} [[Jürgen Melzer]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 7:5, 4:6, [10:5] |- | '''[[Pariz Masters 2010.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Robin Söderling]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 6:1, 7:6<sup>1</sup> || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 7:5, 7:5 |} === 2009. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2009.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:1, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 3:6, 6:1 [14:12] |- | '''[[Miami Masters 2009.|Miami]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:2, 7:5 || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|AUS}} [[Ashley Fisher]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Stephen Huss (teniser)|Stephen Huss]] || 6:7<sup>4</sup>, 6:2, [10:7] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2009.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 2:6, 6:1 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:1 |- | '''[[Rim Masters 2009.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6<sup>2</sup>, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2009.|Madrid]]*''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|ŠVE}} [[Simon Aspelin]]<br/>{{ZD|JAR}} [[Wesley Moodie]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Canada Masters 2009.|Montréal]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 6:7<sup>4</sup>, 7:6<sup>3</sup>, 6:1 || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]]<br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 6:3 |- | '''[[Cincinnati Masters 2009.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:1, 7:5 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 3:6, 7:6<sup>2</sup>, [15:13] |- | '''[[Shanghai Masters 2009 (tenis)|Šangaj]]**''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 7:6<sup>3</sup>, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]]<br/>{{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]]<br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:2, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2009.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 6:2, 5:7, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]]<br/>{{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || 6:3, 6:4 |} <sup>*</sup> Masters u Madridu, koji se ranije igrao prije Pariza, premješten je na mjesto Hamburga, koji više nije u kategoriji ATP Masters 1000 serije nego serije ATP 500. Također je promijenjena i podloga, pa se turnir u Madridu igra na zemlji.<br/> <sup>**</sup> Shanghai Masters, koji se ranije igrao kao Tennis Masters Cup (od 2009. ATP World Tour Finals London), premješten je na mjesto Madrida. === 2008. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2008.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:2, 5:7, 6:3 || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2008.|Miami]]''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:2, 6:2 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2008.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:5 || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:3, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2008.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 3:6, 6:4, [10:8] |- | '''[[Hamburg Masters 2008.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 6:7<sup>3</sup>, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]|| 6:4, 5:7, [10:8] |- | '''[[Canada Masters 2008.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|NJE}} [[Nicolas Kiefer]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]|| 6:2, 4:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2008.|Cincinnati]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 4:6, 7:6<sup>2</sup>, [10:7] |- | '''[[Madrid Masters 2008.|Madrid]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|FRA}} [[Gilles Simon (teniser)|Gilles Simon]] || 6:4, 7:6<sup>6</sup> || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2008.|Pariz]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || 6:3, 4:6, 6:4 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|JAR}} [[Jeff Coetzee]] <br/>{{ZD|JAR}} [[Wesley Moodie]] || 6:2, 6:2 |} === 2007. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2007.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:2, 7:5 || {{ZD|ČEŠ}} [[Martin Damm]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2007.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Cañas]] || 6:3, 6:2, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Martin Damm]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 6:7<sup>7</sup>, 6:3, [10:7] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2007.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 6:2, 6:1 |- | '''[[Rim Masters 2007.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] || 6:2, 6:2 || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:7<sup>4</sup>, [10:7] |- | '''[[Hamburg Masters 2007.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 2:6, 6:2, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Canada Masters 2007.|Montréal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:6<sup>2</sup>, 2:6, 7:6<sup>2</sup> || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Pavel Vízner]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Cincinnati Masters 2007.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 4:6, 6:3, [13:11] |- | '''[[Madrid Masters 2007.|Madrid]]''' || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 1:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:3, 7:6<sup>4</sup> |- | '''[[Pariz Masters 2007.|Pariz]]''' || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 7:6<sup>4</sup> |} === 2006. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2006.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] || 7:5, 6:3, 6:0 || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2006.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 7:6<sup>5</sup>, 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>6</sup> || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2006.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:2, 6:7<sup>2</sup>, 6:3, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Rim Masters 2006.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:7<sup>0</sup>, 7:6<sup>5</sup>, 6:4, 2:6, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 5:7, [13:11] |- | '''[[Hamburg Masters 2006.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štěpánek]] || 6:1, 6:3, 6:3 || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:2, 7:6<sup>8</sup> |- | '''[[Canada Masters 2006.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 2:6, 6:3, 6:2, || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:3, 7:5 |- | '''[[Cincinnati Masters 2006.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || {{ZD|ŠPA}} [[Juan Carlos Ferrero]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 3:6, 6:3, [10:7] |- | '''[[Madrid Masters 2006.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] || 7:5, 6:1, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 7:5, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2006.|Pariz]]''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|SLK}} [[Dominik Hrbatý]] || 6:1, 6:2, 6:2 || {{ZD|FRA}} [[Arnaud Clément]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 7:6<sup>4</sup> |} === 2005. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2005.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|AUS}} [[Lleyton Hewitt]] || 6:2, 6:4, 6:4 || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|AUS}} [[Wayne Arthurs (teniser)|Wayne Arthurs]] <br/>{{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] || 7:6<sup>6</sup>, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Miami Masters 2005.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 2:6, 6:7<sup>4</sup>, 7:6<sup>5</sup> 6:3, 6:1 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:1, 6:2 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2005.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 6:3, 6:1, 0:6, 7:5 || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || bez borbe |- | '''[[Rim Masters 2005.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 6:4, 3:6, 6:3, 4:6, 7:6<sup>6</sup> || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Hamburg Masters 2005.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 6:3, 7:5, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Canada Masters 2005.|Montréal]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 6:3, 4:6, 6:2 || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:7<sup>5</sup>, 6:3, 6:0 |- | '''[[Cincinnati Masters 2005.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:4, 5:7, 6:2 |- | '''[[Madrid Masters 2005.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 3:6, 2:6, 6:3, 6:4, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || 3:6, 6:3, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2005.|Pariz]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomaš Berdych]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 6:3, 6:4, 3:6, 4:6, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:4, 6:7<sup>3</sup>, 6:4 |} == Osvajači == Aktivni teniseri navedeni su '''podebljanim''' slovima. {| |-style="vertical-align:top" | === Pojedinačno === {|class="wikitable" |- ! Titule !! Igrač !! {{abbr|PT|Po turnirima}} |- !38 | {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || '''9/9''' |- !36 | {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || 7/9 |- !28 | {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' || 7/9 |- !17 | {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 7/9 |- !14 | {{ZD|VB}} '''[[Andy Murray]]''' || 7/9 |- !11 | {{ZD|SAD}} [[Pete Sampras]] || 5/9 |- !8 | {{ZD|AUT}} [[Thomas Muster]] || 4/9 |- !7 | {{ZD|SAD}} [[Michael Chang]] || 4/9 |- !rowspan=7|5 | {{ZD|SAD}} [[Jim Courier]] || 3/9 |- |{{ZD|NJE}} [[Boris Becker]] || 2/9 |- |{{ZD|ČIL}} [[Marcelo Ríos]] || 5/9 |- |{{ZD|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] || 4/9 |- |{{ZD|RUS}} [[Marat Safin]] || 3/9 |- |{{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 3/9 |- |{{ZD|NJE}} '''[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]''' || 4/9 |} {{Col-break|gap=8em}} === Parovi === {|class="wikitable" |- ! Titule !! Igrač !! {{abbr|PT|Po turnirima}} |- !rowspan=2|39 | {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] ||rowspan=2 |'''9/9''' |- | {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] |- !28 | {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || '''9/9''' |- !18 | {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] || 7/9 |- !17 | {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 7/9 |- !rowspan=2|16 | {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] || 8/9 |- | {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 8/9 |- !rowspan=2|15 | {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] || 8/9 |- | {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6/9 |- !14 | {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]] || 5/9 |- !13 | {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 8/9 |- !10 | {{ZD|NIZ}} [[Paul Haarhuis]] || 7/9 |- !9 |{{ZD|BRA}} '''[[Marcelo Melo]]''' || 6/9 |- !8 |{{ZD|NIZ}} [[Jacco Eltingh]] || 6/9 |- |} |} == Također pogledajte == * [[Asocijacija teniskih profesionalaca]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.atptour.com/ ATP Tour] [[Kategorija:Teniski turniri]] ni3adlhvbxpk0s4xjnlopymyswnzuzo Metković 0 87611 3428503 3144097 2022-08-21T13:03:20Z Krajiski 142014 Unešen vanjski link za granični prijelaz Metković. wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Metković (čvor)}} {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Metković |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Metković |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Metkovic.png |opis_slike = pogled na Metković |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = Coat of arms Metkovic.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|20px|border]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 03| širina_sekundi = 12| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17| dužina_minuta = 38| dužina_sekundi = 58| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 10 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 50.82 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 16788 |stanovništvo grad = 15329 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 330.34 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Dalibor Milan |gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 20350 |pozivni broj = (+385) 20 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.metkovic.hr/ Grad Metković] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Gradsko kulturno srediste Metkovic.JPG|300px|mini|desno|Metković, gradsko kulturno središte]] '''Metković''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Metković. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Metković)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Metković)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Metković je imao 16.788 stanovnika, od čega u samom Metkoviću 15.329. === Grad Metković === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 1.476 || 1.694 || 1.931 || 2.230 || 2.571 || 3.014 || 3.271 || 3.941 || 4.658 || 5.301 || 6.358 || 8.810 || 11.097 || 13.370 || 15.384 || 16.788 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine '''Metković'''. Od 1857. do 1981. dio podataka sadržan je u općini [[Kula Norinska]], a u 1857., 1869., 1921. i 1931. u općini [[Zažablje]].''</small> === Metković (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 999 || 1.143 || 1.223 || 1.386 || 1.571 || 1.848 || 2.308 || 2.888 || 3.166 || 3.712 || 4.659 || 7.272 || 9.845 || 12.026 || 13.873 || 15.329 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1991. povećano za dio područja naselja [[Bijeli Vir]] (općina [[Zažablje]]) i za dijelove naselja [[Krvavac II]] (općina [[Kula Norinska]]), [[Vid (Metković)|Vid]] i [[Vidonje]] (općina [[Zažablje]]). Za pripojeni dio naselja [[Krvavac II]] (općina [[Kula Norinska]]) dio podataka sadržan je u tom naselju do 1981., dok je za pripojeni dio naselja [[Vidonje]] (općina [[Zažablje]]) dio podataka sadržan u tom naselju u 1857., 1869., 1921. i 1931. U 1981. tom je naselju pripojeno naselje [[Dubravica (Metković)|Dubravica]] koje je 1991. opet postalo samostalno naselje. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja [[Dubravica (Metković)|Dubravica]] i [[Glušci (Metković)|Glušci]].''</small> ===Popis [[1991]].=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Metković)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Metković)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Metković je imalo 12.026 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Metković |- | [[1991]]. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 12,026 | label1 = [[Hrvati]] 11,053 | value1 = 91.90 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srbi]] 484 | value2 = 4.02 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Jugoslaveni]] 86 | value3 = 0.71 | color3 = #8B008B | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 65 | value4 = 0.54 | color4 = #228B22 | label5 = [[Albanci]] 19 | value5 = 0.15 | color5 = #4B3621 | label6 = [[Crnogorci]] 16 | value6 = 0.13 | color6 = #C19A6B | label7 = [[Makedonci]] 10 | value7 = 0.08 | color7 = #FF7E00 | label8 = [[Slovenci]] 9 | value8 = 0.07 | color8 = #FF55A3 | label9 = [[Italijani]] 5 | value9 = 0.04 | color9 = #007FFF | label10 = [[Česi]] 3 | value10 = 0.02 | color10 = #B94E48 | label11 = [[Mađari]] 2 | value11 = 0.01 | color11 = #665D1E | label12 = [[Nijemci]] 2 | value12 = 0.01 | color12 = #BDB76B | label13 = [[Romi]] 2 | value13 = 0.01 | color13 = #91A3B0 | label14 = [[Jevreji]] 1 | value14 = 0.00 | color14 = #F0DC82 | label15 = [[Rumuni]] 1 | value15 = 0.00 | color15 = #08E8DE | label16 = [[Rusini]] 1 | value16 = 0.00 | color16 = #00416A | label17 = [[Slovaci]] 1 | value17 = 0.00 | color17 = #9966CC | label18 = [[Ukrajinci]] 1 | value18 = 0.00 | color18 = #7FFF00 | label19 = ostali 2 | value19 = 0.01 | color19 = #FFBF00 | label20 = neopredijeljeni 77 | value20 = 0.64 | color20 = #C154C1 | label21 = region. opr. 13 | value21 = 0.10 | color21 = #66424D | label22 = nepoznato 173 | value22 = 1.43 | color22 = #A2A2D0 }} |- |} == Galerija == <gallery> File:Fontana na Trgu kralja Tomislava.jpg|fontana na trgu Kralja Tomislava File:Lucki most Metkovic 4.jpg|gradsko kulturno središte i Lučki most File:Metković09864.JPG|detalj File:Metković09895.JPG|centar File:Neretva metkovic4.JPG|[[Neretva]] na toku kroz Metković File:Crkva-sv.Ilije-Metković09868.JPG|rimokatolička crkva "Sv. Ilija" File:Spomenik-Crkva-sv.Ilije-Metković09880.JPG|spomenik ispred crkve "Sv. Ilije" File:Pravoslavna crkva sv. Đorđa - Metković 2108.jpg|srpska pravoslavna crkva "Sv. Đorđe" </gallery> {{Široka slika|Lucki most Metkovic 1.jpg|905px|Metković, lučki most}} == Također pogledajte == * [[Dalmacija]] * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://krajiski.ba/kamere-metkovic-granicni-prijelaz/ HAK kamere Metković granični prijelaz] {{Metković}} {{Dubrovačko-neretvanska županija}} {{Neretva}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Metković|*]] q8cryjps1v4j552jazqi7s5mzus3ugz 3428513 3428503 2022-08-21T13:44:44Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Krajiski|Krajiski]] ([[User talk:Krajiski|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Metković (čvor)}} {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Metković |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Metković |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Metkovic.png |opis_slike = pogled na Metković |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = Coat of arms Metkovic.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|20px|border]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 03| širina_sekundi = 12| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17| dužina_minuta = 38| dužina_sekundi = 58| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 10 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 50.82 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 16788 |stanovništvo grad = 15329 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 330.34 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Dalibor Milan |gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 20350 |pozivni broj = (+385) 20 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.metkovic.hr/ Grad Metković] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Gradsko kulturno srediste Metkovic.JPG|300px|mini|desno|Metković, gradsko kulturno središte]] '''Metković''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Metković. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Metković)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Metković)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Metković je imao 16.788 stanovnika, od čega u samom Metkoviću 15.329. === Grad Metković === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 1.476 || 1.694 || 1.931 || 2.230 || 2.571 || 3.014 || 3.271 || 3.941 || 4.658 || 5.301 || 6.358 || 8.810 || 11.097 || 13.370 || 15.384 || 16.788 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine '''Metković'''. Od 1857. do 1981. dio podataka sadržan je u općini [[Kula Norinska]], a u 1857., 1869., 1921. i 1931. u općini [[Zažablje]].''</small> === Metković (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 999 || 1.143 || 1.223 || 1.386 || 1.571 || 1.848 || 2.308 || 2.888 || 3.166 || 3.712 || 4.659 || 7.272 || 9.845 || 12.026 || 13.873 || 15.329 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1991. povećano za dio područja naselja [[Bijeli Vir]] (općina [[Zažablje]]) i za dijelove naselja [[Krvavac II]] (općina [[Kula Norinska]]), [[Vid (Metković)|Vid]] i [[Vidonje]] (općina [[Zažablje]]). Za pripojeni dio naselja [[Krvavac II]] (općina [[Kula Norinska]]) dio podataka sadržan je u tom naselju do 1981., dok je za pripojeni dio naselja [[Vidonje]] (općina [[Zažablje]]) dio podataka sadržan u tom naselju u 1857., 1869., 1921. i 1931. U 1981. tom je naselju pripojeno naselje [[Dubravica (Metković)|Dubravica]] koje je 1991. opet postalo samostalno naselje. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja [[Dubravica (Metković)|Dubravica]] i [[Glušci (Metković)|Glušci]].''</small> ===Popis [[1991]].=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Metković)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Metković)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Metković je imalo 12.026 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Metković |- | [[1991]]. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 12,026 | label1 = [[Hrvati]] 11,053 | value1 = 91.90 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srbi]] 484 | value2 = 4.02 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Jugoslaveni]] 86 | value3 = 0.71 | color3 = #8B008B | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 65 | value4 = 0.54 | color4 = #228B22 | label5 = [[Albanci]] 19 | value5 = 0.15 | color5 = #4B3621 | label6 = [[Crnogorci]] 16 | value6 = 0.13 | color6 = #C19A6B | label7 = [[Makedonci]] 10 | value7 = 0.08 | color7 = #FF7E00 | label8 = [[Slovenci]] 9 | value8 = 0.07 | color8 = #FF55A3 | label9 = [[Italijani]] 5 | value9 = 0.04 | color9 = #007FFF | label10 = [[Česi]] 3 | value10 = 0.02 | color10 = #B94E48 | label11 = [[Mađari]] 2 | value11 = 0.01 | color11 = #665D1E | label12 = [[Nijemci]] 2 | value12 = 0.01 | color12 = #BDB76B | label13 = [[Romi]] 2 | value13 = 0.01 | color13 = #91A3B0 | label14 = [[Jevreji]] 1 | value14 = 0.00 | color14 = #F0DC82 | label15 = [[Rumuni]] 1 | value15 = 0.00 | color15 = #08E8DE | label16 = [[Rusini]] 1 | value16 = 0.00 | color16 = #00416A | label17 = [[Slovaci]] 1 | value17 = 0.00 | color17 = #9966CC | label18 = [[Ukrajinci]] 1 | value18 = 0.00 | color18 = #7FFF00 | label19 = ostali 2 | value19 = 0.01 | color19 = #FFBF00 | label20 = neopredijeljeni 77 | value20 = 0.64 | color20 = #C154C1 | label21 = region. opr. 13 | value21 = 0.10 | color21 = #66424D | label22 = nepoznato 173 | value22 = 1.43 | color22 = #A2A2D0 }} |- |} == Galerija == <gallery> File:Fontana na Trgu kralja Tomislava.jpg|fontana na trgu Kralja Tomislava File:Lucki most Metkovic 4.jpg|gradsko kulturno središte i Lučki most File:Metković09864.JPG|detalj File:Metković09895.JPG|centar File:Neretva metkovic4.JPG|[[Neretva]] na toku kroz Metković File:Crkva-sv.Ilije-Metković09868.JPG|rimokatolička crkva "Sv. Ilija" File:Spomenik-Crkva-sv.Ilije-Metković09880.JPG|spomenik ispred crkve "Sv. Ilije" File:Pravoslavna crkva sv. Đorđa - Metković 2108.jpg|srpska pravoslavna crkva "Sv. Đorđe" </gallery> {{Široka slika|Lucki most Metkovic 1.jpg|905px|Metković, lučki most}} == Također pogledajte == * [[Dalmacija]] * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Metković}} {{Dubrovačko-neretvanska županija}} {{Neretva}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Metković|*]] gmj86qvvr7c4ni65kkcbag3um0h06p5 Bugatti Veyron 0 88446 3428504 3102445 2022-08-21T13:08:36Z Amaar63 144256 wikitext text/x-wiki {{Infokutija automobil |ime=Bugatti Veyron EB 16.4 |proizvođač=[[Bugatti Automobiles SAS]] |kompanija_proizvodnje=[[Volkswagen grupa|Volkswagen AG]] |slika=Bugatti Veyron.JPG |produkcija=2005.-danas |sastavljanje=[[Molsheim]], [[Alsace]], [[Francuska]] |motor=8.0L W16 (1001 KS) |transmisija= Sedmostepena [[Poluautomatska transmisija|sekvencijalna]] |kapacitet_goriva=100l |dužina=4.462mm |širina=1.998mm |visina=1.204mm |težina=1.888kg |dizajner=[[Hartmut Warkuss]],<br />[[Jozef Kabaň]]<ref name="Skoda Auto">{{cite web | url = http://www.skoda-auto.com/globalold/company/press/notice.htm?PostingGUID=%7B46BB7BA3-7572-4EC8-8FA9-D95D0C319DC0%7D | title = Skoda Auto | accessdate = 2007-12-17 | publisher = Skoda a.s. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081008001739/http://www.skoda-auto.com/globalold/company/press/notice.htm?PostingGUID=%7B46BB7BA3-7572-4EC8-8FA9-D95D0C319DC0%7D | archivedate=8. 10. 2008 | url-status = dead }}</ref> |prethodnik=[[Bugatti EB110]] |nasljednik=nema |slično= [[Koenigsegg CCX]] <br> [[Gumpert Apollo]] <br> [[SSC Aero]] <br> [[McLaren F1]] }} '''Bugatti Veyron EB 16.4''' je supersportski automobil marke [[Bugatti]] kojeg proizvodi [[Volkswagen]] od [[2005]]. godine u Dorlisheimu u [[Francuska|Francuskoj]]. Ime je dobio po francuskom trkaču Pierreu Veyronu, koji je Bugattiju [[1939]]. donio pobjedu na [[24 sata Le Mansa]]. Skraćenica "EB" su inicijali osnivača Bugattija [[Ettore Bugatti|Ettorea Bugattija]], a 16.4 označava motor sa 16 cilindara i pogon na sva četiri točka. Do kraja [[2007]]. proizvedeno je ukupno 132 Veyrona. == Historija == Historija ovog automobila započinje [[1999]]. godine kada je predstavljen koncept EB 18/4 Veyron. Slijedeće godine na [[Ženeva|ženevskom sajmu automobila]] Volkswagen je najavio da će to biti najbrži, najjači i najskuplji automobil u historiji. Za razliku od koncepta koji je imao motor od 18 cilindara, odlučeno je da će produkcijski automobil imati 16 cilindara i čak 1001 [[konjska snaga|KS]]. Obećana maksimalna brzina je bila 407 [[kilometar na sat|km/h]], a cijena milion [[Euro|eura]]. Razvoj je krenuo [[2001]]. godine, dok je rečeno da će proizvodnja krenuti dvije godine poslije, no tokom razvoja su se pojavili mnogobrojni problemi, od kojih je najveći nestabilnost na visokim brzinama. Zbog toga je i tokom demonstracije jedan Veyron uništen na stazi [[Laguna Seca]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Proizvodnja je odgođena za [[2004]]. godine, da bi prvi Veyron spreman za prodaju sišao s proizvodne trake tek u jesen [[2005]]. godine. == Specijalne edicije == === Pur Sang === [[10. septembar|10. septembra]] [[2007]]. godine na [[Internationale Automobil-Ausstellung|frankfurtskom sajmu automobila]] predstavljena je specijalna edicija Veyrona, nazvana Pur Sang. Razlika je u potpuno karbonskoj karoseriji i izmijenjenim aluminijskim naplacima. Proizvedeno je samo pet Veyrona Pur Sang. === Fbg par Hermès === Ovaj Veyron, predstavljen početkom [[2008]]. godine, izrađen je u saradnji s francuskom modnom kućom Hermès. Razlikuje se po redizajniranom prednjem dijelu i potpuno novim osmerokračnim aluminijskim naplacima. U unutrašnjosti je korištena posebna koža, a serijki je opremljen i specijalnim kovčegom dizajniranim od strane Hermèsa, koji prati dimenzije prtljažnika. === Grand Sport === Bugatti je [[2007]]. godine najavio ''targa'' izvedbu Veyrona, koja je godinu poslije stigla u obliku Grand Sporta. Sa tvrdim krovom brzina je ista kao na coupeu, 407&nbsp;km/h, bez krova je ograničena na 360&nbsp;km/h, dok je sa mekim krovom ograničena na samo 130&nbsp;km/h. Prvi Grand Sport je prodan za 2,9 miliona $ (oko 4 miliona [[konvertibilna marka|konvertibilnih maraka]]). == Specifikacije == [[Datoteka:Volkswagen W16.jpg|mini|250px|Motor Veyrona]] Veyron ima motor od 16 cilindara (dva motora od 8 cilindara spojena u jedan), 64 ventila i 1001 konjsku snagu. Motor hladi čak 10 hladnjaka. Mjenjač je sedmostepenski automatski i omogućuje promjenu brzine u manje od 150 milisekundi. Koristi i specijalne [[Michelin]] gume, koje mogu podnijeti velike brzine. Pri maksimalnoj brzini u jednoj sekundi u motor uđe zraka koliko prosječan čovjek udahne u četiri dana i puni spremnik goriva od 100 litara potroši za 12 minuta, dok bi se gume nakon 15 minuta potpuno rastopile. == Performanse == {|class="wikitable" border="1" |- ! colspan="4"|Osnovne brojke |- ! Automobil | Srednje, 4x4 ! Osnovna cijena | €1.200.100 (£850.000/$1.600.000) |- ! Motor | W16 s 4 turbopunjača i 64 ventila ! Volumen | 7993 cc |- ! colspan="4"|Performanse |- ! Maksimalna brzina | 408,47&nbsp;km/h ! 0–100 | 2,46 sek |- ! 0–160 | 5,5 sek ! 0-200 | 7,3 sek |- ! 0-300 | 16,7 sek ! 0-400 | 53 sek |} == Cijena == Cijena Veyrona bez poreza, davanja, cijene isporuke i ostalih troškova je oko 1,2 miliona eura. Završna cijena je oko 1,5 miliona eura. == Također pogledajte == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Bugatti Veyron}} *[https://web.archive.org/web/20070127203320/http://www.bugatti-cars.de/ Bugatti Automobiles S.A.S. Web stranica] *[http://noticiero.zoomblog.com/archivo/2008/02/05/bugatti-Veyron-El-Auto-Mas-Rapido-Sin-.html Bugatti Veyron testiranje - video] *[http://sybarites.org/2008/03/04/bugatti-veyron-fbg-par-hermes/ Bugatti Veyron Fbg par Hermes] *[https://web.archive.org/web/20090406022110/http://veyronbugatti.com/ Bugatti Veyron specifikacije] == Reference == {{refspisak}} {{redoslijed| |prethodnik = [[Koenigsegg CCR]] |gl_članak_funkcija=[[Najbrži automobil u proizvodnji]]<br>408,47 km/h (253,81 mph)<br /><small>(2005–2007)</small> |nasljednik= [[SSC Ultimate Aero TT]] }} {{Commonscat}} [[Kategorija:Sportski automobili]] [[Kategorija:Modeli automobila]] n3we5p0u1u5zpiiigmmvw1q9rhz5fia Alex Ferguson 0 92345 3428602 3407907 2022-08-22T01:03:00Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Alex Ferguson | slika = Alex Ferguson 02.jpg | punoime = Alexander Chapman Ferguson<ref>*http://www.mufcinfo.com/manupag/managers/mangers_pages/ferguson_alex.html</ref> | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1941|12|31}} | rodnigrad = [[Glasgow]] | rodnadržava = [[Škotska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Napadač]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1957-1960 <br> 1960-1964 <br> 1964-1967 <br> 1967-1969 <br> 1969-1973 <br> 1973-1974 | klubovi1 = [[Queen's Park FC|Queen's Park]] <br> [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] <br> [[Dunfermline Athletic FC|Dunfermline]] <br> [[Rangers FC|Rangers]] <br> [[Falkirk FC|Falkirk]] <br> [[Ayr United FC|Ayr United]] | nastupi(golovi)1 = 31 (15) <br> 37 (19) <br> 89 (66) <br> 41 (25) <br> 95 (37) <br> 24 (9) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 1967 | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 7 (9) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = 1974 <br> 1974-1978 <br> 1978-1986 <br> 1985-1986 <br> 1986-2013 | trenerklubovi = [[East Stirlingshire FC|East Stirlingshire]] <br> [[St. Mirren FC|St. Mirren]] <br> [[Aberdeen FC|Aberdeen]] <br> [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] <br> [[Manchester United FC|Manchester United]] | zadnjeuređivanje = }} '''Sir Alexander Chapman Ferguson''' ([[Glasgow]], [[31. decembar]] [[1941]]. godine) je bivši [[Škotska|škotski]] [[nogomet]]ni trener i nogometaš. Nastupao je za nekoliko klubova među kojima je najpoznatiji [[Rangers FC|Rangers]]. Kao menadžer sa klupe je uspješno vodio [[Manchester United FC|Manchester United]] od 1986. do 2013. godine. Njegovo vrijeme u klubu dovelo je Fergusona da se smatra jednim od najuspješnijih, i najuvaženijih menadžera u historiji nogometa.<ref>{{cite book|authors=Russell Hoye; Aaron Smith; Matthew Nicholson; Hans Westerbeek‏; Bob Stewart|title=Sport Management, Volume 1, Second Edition: Principles and applications|url=https://archive.org/details/sportmanagementp0000unse_a3g9|publisher=Elsevier|year=2009|page=[https://archive.org/details/sportmanagementp0000unse_a3g9/page/168 168]|isbn=0-7506-8755-X}}</ref> Profesionalnu karijeru počinje u rodnom [[Glasgow]]u nastupajući za [[Queen's Park FC|Queen's Park]]. Debitovao je sa 16 godina. 1960. godine prelazi u [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] za koji je igrao u naredne četiri godine. U ljeto 1964. godine odlazi u [[Dunfermline Athletic FC|Dunfermline]] za koji u 89 utakmica postiže 66 golova. Za 65.000 funti prelazi u [[Rangers FC|Rangers]] 1967. godine. Nastupao je još za [[Falkirk FC|Falkirk]] i [[Ayr United FC|Ayr United]]. Trenerskim poslom se počinje baviti 1974. godine kada preuzima [[East Stirlingshire FC|East Stirlingshire]]. Na klupi ekipe iz [[Falkirk]]a se zadržao samo jednu godinu. Potom je tri godine bio menadžer [[St. Mirren FC|St. Mirren]]a sa kojim je u sezoni 1976-77. osvojio drugu diviziju. 1978. godine preuzima [[Aberdeen FC|Aberdeen]]. Sa klubom sa ''Pittodria'' ostvaruje dobre rezultate. Tri puta osvaja prvu diviziju, četiri puta nacionalni kup, te jedanput Liga kup. Također, sa Aberdeenom osvaja [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] i [[UEFA Superkup]]. Nakon kratkog upravljanja sa [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotskom reprezentacijom]] nakon smrti [[Jock Stein|Jocka Steina]], imenovan je menadžerom [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] u novembru 1986. godine. Ferguson je menadžer sa najdužim stažom u [[Manchester United FC|Manchester Unitedu]], pretekavši rekord [[Matt Busby|Sir Matta Busbyja]] 19. decembra 2010. godine, na kraju završavajući karijeru sa više od 26 i po godina kao menadžer kluba. Dobitnik je mnogih nagrada i bilježi mnoge rekorde, uključujući najviše osvajanjih titula Menadžera sezone u britanskoj historiji nogometa. U 2008. godini, postao je treći britanski menadžer koji je osvojio više od jedne titule prvaka [[UEFA Liga prvaka|Evropskih kupova]]. Dobio je titulu viteza 1999. za Kraljičin rođendan, zbog njegovih zasluga za nogomet.<ref>{{cite news |title=Sir Alex's crowning glory |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/398955.stm |publisher=BBC News |date=20. 7. 1999 |accessdate=6. 11. 2012}}</ref> 8. maja 2013. godine, Ferguson je objavio da se povlači kao menadžer Manchester Uniteda. Tokom svojih 26 godina u klubu, osvojio je 38 trofeja, uključujući 13 naslova prvaka [[Premijer liga Engleske|Premijer lige Engleske]] i dva [[UEFA Liga prvaka]].<ref>{{cite news |title=Sir Alex Ferguson is going to retire at the end of the season|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/22447018 |publisher=BBC News|date=8. 5. 2013 |accessdate=8. 5. 2013}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} *[http://www.soccerbase.com/managers/manager.sd?manager_id=1626 Alex Ferguson] na [[Soccerbase]]u {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}} {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Treneri osvajači UEFA KPK}} {{Premier League - trener sezone}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} }} {{Sastav Škotske na SP 1986. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ferguson, Alex}} [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Škotski nogometaši]] [[Kategorija:Škotski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Ayr Uniteda]] [[Kategorija:Nogometaši Dunfermline Athletica]] [[Kategorija:Nogometaši Falkirka]] [[Kategorija:Nogometaši Queen's Parka]] [[Kategorija:Nogometaši Rangersa]] [[Kategorija:Nogometaši St. Johnstona]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Škotske]] [[Kategorija:Treneri East Stirlingshirea]] [[Kategorija:Treneri St. Mirrena]] [[Kategorija:Treneri Aberdeena]] [[Kategorija:Treneri Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]] 73yn9yppjio2mkmorq9vyrul9mw252q FC Inter Milano 0 93125 3428631 3413657 2022-08-22T02:04:43Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #000000 | Boja2 = #0882C4 | Ime kluba = Inter | Puno ime = Internazionale Milano | Grb = FC Internazionale Milano 2021.svg | Nadimak = ''Nerazzurri'' | Osnovan = 9. mart 1908. | Raspušten = | Lokacija = [[Milano]]<br/>[[Lombardija]]<br/>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|#0882C4}} {{colorbox|black}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[San Siro|Giuseppe Meazza]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/sansiro/ |title=Giuseppe Meazza |work=stadiumguide.com|access-date= 8. 9. 2018}}</ref> | Kapacitet = 80.018 | Vlasnik kluba = [[Suning Holdings Group]] (68,55%)<br/> LionRock Capital (31,05%)<br/> [[Pirelli]] (0,37%)<br/> Ostali dioničari (0,03%) | Predsjednik kluba = [[Steven Zhang]] | Trener = [[Simone Inzaghi]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = 3 | Adresa = Viale della Liberazione 16/18, 20124 [[Milano]] | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Serie A 2020/2021.|2020/21.]] | Webstranica = [https://www.inter.it/en/hp inter.it] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _inter1920h | uzorak_t1 = _inter1920h | uzorak_dr1 = _inter1920h | uzorak_š1 = _inter1920h | uzorak_č1 = _inter1920h2 | lijeva ruka1 =7d0b1d | tijelo1 =7d0b1d | desna ruka1 =7d0b1d | šorc1 =000000 | čarape1 =000000 | uzorak_lr2 = _inter1920a | uzorak_t2 = _inter1920a | uzorak_dr2 = _inter1920a | uzorak_š2 = _inter1920a | uzorak_č2 = _inter1920a2 | lijeva ruka2 =FFFFFF | tijelo2 =FFFFFF | desna ruka2 =FFFFFF | šorc2 =FFFFFF | čarape2 =FFFFFF |}} '''Football Club Internazionale Milano S.p.A.''', popularno zvan '''Inter''' ili '''Inter Milano''', italijanski je [[nogomet]]ni klub iz [[Milano|Milana]]. Jedini je tim iz Italije koji je cijelu historiju proveo u [[Serie A]], najjačoj italijanskoj ligi. Zbog plavo-crnih dresova ima nadimak ''nerazzurri'' ("crno-plavi"). U svojim vitrinama ova ekipa ima 19 titula prvaka Serie A, a uključujući [[Italijanski kup|Kup]] i [[Italijanski superkup|Superkup]], Inter je u Italiji osvojio 30 trofeja. Tri puta osvojio je [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] – [[Kup evropskih šampiona 1963/1964.|1964]], [[Kup evropskih šampiona 1964/1965.|1965.]] i [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2010]], [[Kup UEFA]] [[Kup UEFA 1990/1991.|1991]], [[Kup UEFA 1993/1994.|1994.]] i [[Kup UEFA 1997/1998.|1998.]] te [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] [[Interkontinentalni kup 1964 (nogomet)|1964.]] i [[Interkontinentalni kup 1965 (nogomet)|1965]], odnosno [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]] [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2010.|2010.]] Domaće utakmice igra na [[Stadion "Giuseppe Meazza"|stadionu "Giuseppe Meazza"]], poznatom i kao San Siro, koji dijeli s [[AC Milan]]om. Taj stadion ujedno je i najveći u Italiji s kapacitetom 80.074 sjedeća mjesta. Inter ima trening-centar "Angelo Moratti" u [[Appiano Gentile]]u, blizu [[Como|Coma]]. == Historija == {{glavni|Historija Inter Milana}} [[Datoteka:Giuseppe Meazza (Derby d'Italia).jpg|190px|mini|lijevo|[[Giuseppe Meazza]] za Inter je odigrao 408 utakmica.]] Klub je osnovan 9. marta 1908. odvajanjem od zajedničkog kluba [[AC Milan]]a. Razlog tome bilo je nezadovoljstvo grupe [[Italija]]na i [[Švicarska|Švicaraca]] iz kluba zbog prevelikog broja domaćih igrača u ekipi. Po odvajanju od kluba osnovali su svoju ekipu Internazionale FC ili skraćeno Inter. Nadimak tima bio je ''La Beneamata'' ("povlaštena"). Za Internazionale je navijala srednja klasa i imućniji stanovnici grada. {| border=0 |- | valign=top | {{Citat| Questa notte splendida darà i colori al nostro stemma: il nero e l'azzurro sullo sfondo d'oro delle stelle. Si chiamerà Internazionale, perchè noi siamo fratelli del mondo | 9. mart 1908., Milano }} | valign=top | {{Citat| Ova divna noć će nam dati boje grba; crna i plava sa zlatnom zavjesom satkanom od zvijezda. Zvaće se Internazionale, jer smo braća svijeta. | 9. mart 1908., Milano }} |} Svoje prvo prvenstvo osvojili su 2 godine nakon nastanka, već 1910., ali tek 10 godina nakon toga su drugi put bili prvaci. Prvi trener i kapiten tima bio je [[Virgilio Fossati]], rođen u [[Milano|Milanu]]. U periodu između [[Prvi svjetski rat|1.]] i [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], klub je zbog fašističkog režima [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] morao promijeniti ime u '''Ambrosiana-Inte'''r <ref>{{cite web|url=http://www.inter.it/en/societa/storia.html|publisher=FC Internazionale Milano|title=Storia|access-date=6. 9. 2007}}</ref>. Tada osvajaju i nova tri naslova. Bilo je to 1930. i 1938., a 1940. su uz prvenstvo osvojili i [[Coppa Italia|Kup]] predvođeni legendom kluba [[Giuseppe Meazza|Giuseppeom Meazzom]]. 1942. godine vraćaju svoje prvobitno ime - Internazionale. === Grande Inter === Poslije rata, Inter osvaja svoj šesti [[Scudetto]]. Tada počinje najsvjetliji period u historiji kluba, znan kao ''Grande Inter'' (Veliki Inter), kad je Inter bio u samom vrhu europskog fudbala. Osvojili su prvenstvo 1953. i 1954., a nakon malo dužeg perioda bez naslova opet su bili prvaci 1963., 1965. i 1966., ovaj put sa [[Helenio Herrera|Helenijom Herrerom]] na klupi. Tada osvajaju i prva dva naslova [[Kup Šampiona|evropskog prvaka]] u historiji 1964. i 1965., pobjedama protiv [[Real Madrid]]a i Benfice. Pridodali su tome dva naslova [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalnog kupa]]. [[Datoteka:Inter1965-66.jpg|270px|mini|desno|Sastav koji je osvojio [[Interkontinentalni kup]] 1965.]] Tada je predsjednik kluba bio [[Angelo Moratti]] čiji je sin [[Massimo Moratti]], trenutni predsjednik kluba. Nakon toga, Inter biva poražen u finalu '''Kupa Šampiona''', dvaput od [[Celtic FC|Celtica]] i [[Ajax]]a. Nakon zlatne ere, Inter osvaja svoj 11. i 12. naslov 1971. i 1980. godine. Osvajaju i dva [[Coppa Italia|Kupa Italije]] 1978. i 1982. Svoj 13. naslov su osvojili 1989. godine predvođeni Nijemcima [[Andreas Brehme]]om i [[Lothar Matthäus|Lotharom Matthäusom]], te argentincem [[Ramón Díaz]]om. Iduće godine stiže [[Jürgen Klinsmann]], Inter osvaja i [[Superkup Italije|Superkup]], ali ne uspjevaju odbraniti [[Scudetto]]. === 1990-2004. === Ovaj period ostaće upamćen po osvajanju [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] triput, 1991., 1994. te 1998., te po neuspjesima u Italiji. Čak su 1993. godine bili samo jedan bod od ispadanja. 1995. godine od [[Ernesto Pellegrini]]ja klub preuzima Massimo Moratti. Naftni magnat ulaže mnogo novaca u klub, pritom rušeći rekordne sume za transfere, dovodeći [[Ronaldo|Ronalda]] za 19,5 miliona €, te [[Christian Vieri|Christijana Vierija]] za 31 milion € [[1999]]. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.kommersant.com/p-142/r_472/Largest_Transfers_in_Football_History_Top_10/ |publisher=Kommersant |access-date=1. 8. 2009 |date=19. 3. 2004 |title=Top 10 Transfera u historiji fudbala |archive-url=https://web.archive.org/web/20090607045648/http://www.kommersant.com/p-142/r_472/Largest_Transfers_in_Football_History_Top_10 |archive-date=7. 6. 2009 |url-status=dead }}</ref> Međutim ni to ne pomaže da se ostvari dominacija u domovini. === 2004-2010. === Nakon što Italiju potresa skandal sa namještanjem utakmica, za Inter, bar u Italiji, slijede neki svjetliji trenuci. Oduzimaju se bodovi [[Juventus]]u i Milanu, čime Inter dobija svoj 14. naslov, a Juventus biva izbačen u [[Serija B|Seriju B]]. Do tada je to bio jedini tim koji uz Inter nikada nije igrao u nižem domu italijanskog fudbala. Iz Juventusa stiže [[Zlatan Ibrahimović]], igrač koji će obilježiti godine koje slijede za Inter. [[Datoteka:Ibrabalotelli.jpg|mini|290p|lijevo|[[Zlatan Ibrahimović]] i [[Mario Balotelli]]]] Iduće sezone Inter osvaja svoj novi, 15. naslov, rušeći rekord Serije A po broju uzastopnih pobjeda. Ekipa trenera [[Roberto Mancini|Roberta Mancinija]] napravila ih je 17. 2007-08 sezona također je trofejna. Inter osvaja svoj 16. Scudetto, no Moratti želi i [[UEFA Liga Prvaka|Ligu Prvaka]]. Inter biva izbačen od [[Liverpool]]a u četvrtini finala tog takmičenja što je bilo dovoljno da predsjednik Intera uruči otkaz Robertu Manciniju<ref name="mancini_inter">{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=29393&L=en |publisher=FC Internazionale Milano |access-date=29. 5. 2008 |date=29. 5. 2008 |title=Izjava F.C. Internazionale}}</ref> i pored osvojenog naslova. 2. juna 2008. godine Inter dovodi novog trenera, [[Jose Mourinho|Jose Mourinha]]<ref>{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=41433&L=it |publisher=FC Internazionale Milano |language=Italian |title=Nuovo allenatore: Josè Mourinho all'Inter |access-date=2. 6. 2008 |date=2. 6. 2008}}</ref>. On je bio jedini strani trener u Seriji A te godine. To ljeto u klub stižu neki novi igrači, [[Amantino Mancini]]<ref>{{cite news |url=http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=777599 |publisher=Goal.com |title=Official: Inter potpisao Mancinija |access-date=20. 7. 2008 |date=20. 7. 2008 |archive-date=3. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180903045734/http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=777599 |url-status=dead }}</ref>, [[Sulley Muntari]]<ref>{{cite news |url=http://www.goal.com/en-us/Articolo.aspx?ContenutoId=794438 |publisher=Goal.com |title=Zvanično: Inter doveo Muntarija |access-date=15. 8. 2008 |date=28. 7. 2008 |archive-date=3. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180903051213/http://www.goal.com/en-us/Articolo.aspx?ContenutoId=794438 |url-status=dead }}</ref> i [[Ricardo Quaresma]]<ref>{{cite web |url=http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=843526 |title=Zvanično: Quaresma dolazi u Inter |first=Scime |last=Adam |publisher=Goal.com |date=1. 9. 2008 |access-date=1. 9. 2008 |archive-date=1. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080901151315/http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=843526 |url-status=dead }}</ref> koji je bio i najskuplji igrač koji je došao u Inter u tom transfer roku, nekoliko sati prije isteka transfer perioda. No ni novi trener, ni novi igrači Interu ne donose trofej Lige prvaka. Iako je Mourinho sa svojim igračima donio 17. naslov, iako je i osvojio italijanski Superkup, navijači Intera još uvijek nisu zadovoljni jer oni žele prekinuti taj post od 40. godina bez trofeja u najelitnijem klupskom takmičenju u [[Evropa|Evropi]]. Ljeto 2009. godine donosi velike promjene u Interovom igračkom kadru. [[Zlatan Ibrahimović]] nije više član Intera, a u ovaj klub stiže kamerunski napadač [[Samuel Eto'o]]. Prinove su također [[Diego Milito]], [[Thiago Motta]], te [[Lucio]]. === 2010 - trostruka kruna === U sezoni 2009/2010. Inter je osvojio sve što je mogao osvojiti. Odbranili su Scudetto i postali prvaci Italije peti put zaredom, pobjedivši Sienu u posljednjem kolu golom [[Diego Milito|Diega Milita]]. Prije toga su osvojili Kup Italije u Rimu savladavši Romu također pogotkom '''Diega Milita'''. [[Datoteka:Jose Mourinho - Inter Mailand (7).jpg|mini|desno|280px|[[José Mourinho|Jose Mourinho]] - Trener Intera 2008.-2010.]] 22. maja 2010. godine Inter je u [[Madrid]]u na [[Santiago Bernabeu]] osvojio svoju treću titulu prvaka Evrope. Na putu do finala savladali su [[Chelsea F.C.|Chelsea]], [[CSKA]], a posebno su impresivni bili u duelima sa [[Barcelona FC|Barcelonom]] (3:1 u [[Milano|Milanu]], 1:0 u [[Barcelona|Barceloni]]). U finalu su pobjedili [[FC Bayern München|Bayern]] iz [[Minhen]]a rezultatom 2:0, a oba gola je postigao '''Diego Milito'''<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8697017.stm|title=Bayern Munich 0 – 2 Inter Milan|date=22. 5. 2010|work=BBC Sport|access-date=24. 5. 2010}}</ref>. Nakon utakmice [[Jose Mourinho]] je objavio da prelazi u [[Real Madrid CF|Real Madrid]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8708315.stm |title=Real Madrid predstavio novog trenera Mourinha}}</ref> === 2010/2011 - period poslije Mourinha === 15. juna 2010. '''Inter''' je predstavio novog trenera [[Rafael Benitez|Rafaela Beniteza]] koji je došao iz Liverpoola.<ref>{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=34029&L=en |title=Benitez u Interu}}</ref> Benitez je odmah osvojio svoj prvi trofej '''Superkup Italije''' pobjedivši [[AS Roma|Romu]] 3-1, a u decembru 2010. stigao je i naslov Prvaka svijeta.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=309865&cc=5739 |title=Inter prvak svijeta |access-date=10. 1. 2012 |archive-date=22. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101222001421/http://soccernet.espn.go.com/report?id=309865&cc=5739 |url-status=dead }}</ref> Ipak, u januaru 2011. nezadovoljni pozicijom u '''Seriji A''', uprava '''Intera''' je smjenila Beniteza<ref>{{cite news |url=http://www.goal.com/en-gb/news/3276/serie-a/2010/12/21/2271961/inter-sack-rafael-benitez-report |title=Inter otpušta Beniteza}}</ref> i na čelo postavila bivšeg igrača i trenera Milana, Leonarda.<ref>{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35398&L=en |title=Leonardo preuzima Inter}}</ref> U januaru su u klub stigli i [[Giampaolo Pazzini]]<ref>{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35679&L=en9 |title=Pazzini januarsko pojačanje}}</ref>, [[Andrea Ranocchia]]<ref>{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35441&L=en |title=Ranocchia u Interu}}</ref> i [[Yuto Nagatomo]]<ref>{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35718&L=en |title=Nagatomo igrač Intera}}</ref> na posudbu. Leonardo je uspio smanjiti zaostatak za vodećim [[A.C. Milan|Milanom]], ali Inter je sezonu završio na drugom mjestu. U četvrtfinalu [[UEFA Liga prvaka|Lige Prvaka]] savladao ih je [[Schalke]]. Na kraju sezone Leonardo je odstupio s mjesta trenera da bi postao direktor [[PSG]]-a, a Inter je zaposlio [[Gian Piero Gasperini|Gian Piera Gasperinija]]. Na ljeto je klub napustio sjajni napadač Samuel Eto'o, potpisavši za superbogati Anzhi. Gian Piero Gasperini nije se proslavio na klupi Intera i smijenjen je nakon samo tri mjeseca na klupi, od strane još jednog Italijanskog stručnjaka, [[Claudio Ranieri|Claudija Ranijerija]].<ref>{{cite news |url=http://www.rediff.com/sports/slide-show/slide-show-1-champions-league-claudio-ranieri-inter-milan/20110922.htm |title=Claudio Ranieri preuzima Inter}}</ref> Nakon poraza protiv Juventusa (2:0), Claudio Ranieri je smjenjen na klupi od Intera, njegovo mjesto preuzeo je [[Andrea Stramaccioni]]<ref>{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=57316&L=it |title=Stramaccioni iz primavere u prvi tim}}</ref>, do tada je bio trener [[FC Inter Milano Primavera|FC Inter Primavera]], sa kojim je pobjedio Next Generation Series. Stramaccioni je vodio Inter u sezoni [[Serie A 2012/2013.|2012/13]], i nakon lošeg, 9. mjesta na kraju sezone je otpušten. 19. maja 2013. je objavljeno da je novi menadžer Intera [[Walter Mazzarri]] koji je do tada vodio [[SSC Napoli|Napoli]]. === Kraj Morattijeve ere === 15. oktobra 2013. godine [[Erick Thohir]], Rosan Roeslani i Handy Soetedjo, svi iz [[Indonezija|Indonezije]] su potpisali ugovor o preuzimanju 70% dionica Intera u vrijednosti od 480 miliona $. Thohir također ima udio u vlasništvu klubova [[D.C. United]] i košarkaškog kluba [[Philadelphia 76ers]].<ref>{{cite news |url=http://www.forbes.com/sites/afontevecchia/2013/10/15/inter-milan-sells-70-stake-to-indonesias-erick-thohir-at-480m-valuation/ |title=Inter prodao 70% dionica Thohiru}}</ref> Mjesec dana kasnije, '''Thohir''' se predstavio javnosti u '''Milanu''', te je objavljeno da će on preuzeti funkciju predsjednika kluba, čime je završena 18-godišnja vladavina '''Massima Morattija''' na toj funkciji. Ipak, Moratti je ostao u klubu u ulozi počasnog predsjednika, dok je njegov sin '''Angelomario''' ostao potpredsjednik kluba. == Igrači == ''Posljednja izmjena: 14. august 2021.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=SLO|ime=[[Samir Handanović]]|poz=G}}([[Kapiten (nogomet)|C]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=URU|ime=[[Diego Godin]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ITA|ime=[[Roberto Gagliardini]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HOL|ime=[[Stefan de Vrij]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ARG|ime=[[Mauro Icardi]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=URU|ime=[[Matías Vecino]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Edin Džeko]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ARG|ime=[[Lautaro Martínez]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ITA|ime=[[Federico Dimarco]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=ITA|ime=[[Stefano Sensi]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ITA|ime=[[Andrea Ranocchia]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ITA|ime=[[Matteo Politano]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=ČIL|ime=[[Alexis Sanchez]]|poz=N}} ''(na posudbi iz [[Manchester United]])'' {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=GAN|ime=[[Kwadwo Asamoah]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=AUT|ime=[[Valentino Lazaro]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ŠPA|ime=[[Borja Valero]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ITA|ime=[[Nicolo Barella]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=ITA|ime=[[Daniele Padelli]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=ITA|ime=[[Sebastiano Esposito]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Pirola]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=FRA|ime=[[Lucien Agoume]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Danilo D'Ambrosio]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=ITA|ime=[[Cristiano Biraghi]]|poz=O}} ''(na posudbi iz [[Fiorentina]])'' {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=SLK|ime=[[Milan Škriniar]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=46|nac=ITA|ime=[[Tommaso Berni]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=HRV|ime=[[Marcelo Brozović]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=87|nac=ITA|ime=[[Antonio Candreva]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=95|nac=ITA|ime=[[Alessandro Bastoni]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa kraj}} === Poznati igrači === * ''Za listu igrača koji su za Inter odigrali 100 i više utakmica pogledajte članak'' [[Spisak igrača Inter Milana]] * ''Za listu igrača koji su igrali za Italijansku reprezentaciju pogledajte članak'' [[Inter Milano i nogometna reprezentacija Italije]] === Povučeni brojevi === * '''3''' – {{flagicon|ITA}} [[Giacinto Facchetti]], lijevi bek, 1960–1978. Broj je povučen 8. septembra 2006. godine. ''(posthumno povučen broj)'' * '''4''' – {{flagicon|ARG}} [[Javier Zanetti]], desni bek, 1995–2014 . Zanetti je odigrao 858 utakmica za Inter, nakon čega je klub povukao njegov broj iz upotrebe iz poštovanja. == Osoblje == {| class="wikitable" |- ! Pozicija ! Ime |- | Trener | {{Flagicon|ITA}} [[Simone Inzaghi]] |- | Pomoćni trener | {{Flagicon|ITA}} [[Massimiliano Farris]] |- | Tehnički asistent | {{Flagicon|ITA}} Mario Cecchi |- | Tehnički asistent | {{Flagicon|ITA}} [[Ferruccio Cerasaro]] |- | Tehnički asistent | {{Flagicon|ITA}} [[Fabio Ripert]] |- | Fitness trener | {{Flagicon|ITA}} Antonio Pintus |- | Fitness trener | {{Flagicon|ITA}} Costantino Coratti |- | Fitness trener | {{Flagicon|ESP}} Julio Tous |- | Trener golmana | {{Flagicon|ITA}} [[Adriano Bonaiuti]] |- | Glavni nutricionist | {{Flagicon|ITA}} Matteo Pincella |- | Šef medicinskog osoblja | {{Flagicon|ITA}} Piero Volpi |- | Doktor ekipe | {{Flagicon|ITA}} Alessandro Corsini |- | Doktor ekipe | {{Flagicon|ITA}} Alessandro Quaglia |- | Šef fiziotarapeuta | {{Flagicon|ITA}} Gian Nicola Bisciotti |- | Koordinator fiziotarapeuta | {{Flagicon|ITA}} Massimo Dellacasa |- | Fiziotarapeut | {{Flagicon|ITA}} Andrea Galli |- | Fiziotarapeut | {{Flagicon|ITA}} Ramòn Cavallin |- | Fiziotarapeut | {{Flagicon|ITA}} Matteo Viganò |- | Rehabilitator | {{Flagicon|ITA}} Andrea Belli |} == Boje, nadimci i grbovi == [[Datoteka:FC Internazionale Milano 2014.svg|200px|mini|lijevo|Logo Intera]] Najvećim dijelom svoje historije Inter je nosio dresove sa plavim i crnim prugama. Godine 1908, kada je klub osnovan, crna je izabrana da predstavlja noć, a plava nebo. Dvadeset godina kasnije, nakon spajanja s Unione Sportiva Milaneseom, Inter mijenja ime u Ambrosiana SS Milano te mijenja i boje dresa, a jedna verzija dresa bila je i ona s crvenim križem na bijeloj podlozi, koja je predstavljala grb grada Milana.<ref name="ambrosianacolours">{{cite news|url=http://www.toffs.com/icat/ambrosiana|publisher=Toffs.com|title=Ambrosiana S.S 1928|date=24. 6. 2007|access-date=31. 7. 2009|archive-date=20. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020042913/http://www.toffs.com/icat/ambrosiana|url-status=dead}}</ref> Nakon Drugog svjetskog rata Inter se vraća svojim originalnim bojama, iz čega je uslijedio i nadimak ''nerazzurri''. U sezoni 2007/08. Inter je povodom stogodišnjice kao gostujući nosio upravo bijeli dres Ambrosiane sa crvenim križem. Nadimci Intera, osim spomenutog, jesu ''La Beneamata'' i ''Il Biscione''. Dok "Beneamata" znači "povlaštena", "Biscione" znači "bjelouška" te ima uporište u historiji Milana. Jedno vrijeme upravo je bjelouška bila u grbu Intera. == Rivalstva i navijači == [[Datoteka:Scudo2009.jpg|mini|340p|Navijači Intera]] Inter je prema istraživanju ''[[La Repubblica|La Repubblice]]'',<ref name=research>{{cite news|url=http://www.repubblica.it/2007/08/sezioni/sport/calcio/tifo-contro/tifo-contro/tifo-contro.html|publisher=La Repubblica official website|title=Istraživanje: Najpopularniji klubovi u Italiji|date=august 2007|language=Italian}}</ref> Inter je jedan od najpopularnijih klubova u Italiji. Najveći dio navijača Intera su pak srednja klasa, dok su navijači Milana pretežno radnička klasa. Najveća navijačka grupa su svakako Boys San, koji datiraju još od 1969. Internazionale je dobro poznat po tome što uredno skuplja rivale po Italiji i inostranstvu. U Italiji najveći rivali su mu [[AC Milan]] i [[Juventus]], a u Evropi [[Real Madrid CF|Real Madrid]]. === Derby della Madonnina === {{glavni|Derby della Madonnina}} Najpoznatije je rivalstvo sa gradskim suparnikom [[AC Milan|Milanom]], s kojim Inter dijeli stadion [[Stadion "Giuseppe Meazza"|"Giuseppe Meazza"]], znan i kao San Siro. Rivalstvo je tim veće što je Inter klub bogatijih, a Milan onih siromašnijih, iz radničke klase. Do danas su odigrali 266 susreta u kojima je uspješniji bio Milan sa 104 pobjede prema 90 Interovih, uz 72 neriješena rezultata. Ako se pogledaju samo utakmice u [[Serie A]], onda je bolji Inter sa 60 pobjeda u odnosu na 56 Milanovih uz 52 neriješena rezultata. Od 64 prvenstva koja su se odigrala u sistemu jedne grupe 32 puta je Inter završio bolje plasiran (nisu uračunate sezone [[Serie A 1980/1981.|'80/81.]] i [[Serie A 1982/1983.|'82/83]], koje je Milan proveo u [[Serie B]]). === Derby d'Italia === {{glavni|Derby d'Italia}} Čuveni [[Derby d'Italia]] sukob je Intera sa [[Juventus FC|Juventusom]]. Ta utakmica je prozvana italijanskim derbijem jer niti jedna od te dvije ekipe nikad nije bila u [[Serie B]], italijanskoj drugoj ligi. Međutim, od sezone 2006/07 to više nije tako jer je Juventus izbačen u [[Serie B]] zbog skandala oko namještanja utakmica. Tako je Inter ostao jedina italijanska ekipa koja nikad nije bila u [[Serie B]]. == Proizvođači opreme i sponzori == {{col-begin}} {{col-4}} {| class="toccolours" style="border:#000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+ style="background:#003366; color:#fff; font-size:120%;border-top-left-radius: 10px 5px; border-bottom-right-radius: 10% 5%;border-top-right-radius: 10px;"| '''Oprema''' | * '''1979-82''': Puma * '''1982-86''': Mec Sport * '''1986-88''': Le Coq Sportif * '''1988-91''': Uhlsport * '''1991-98''': Umbro * '''1998-danas''': [[Nike, Inc.|Nike]] |} {{col-4}} {| class="toccolours" style="border:#000 solid 1px; background:#fff; font-size:88%;" |+ style="background:#003366; color:#fff; font-size:120%;border-top-left-radius: 10px 5px; border-bottom-right-radius: 10% 5%;border-top-right-radius: 10px;"| '''Sponzori''' | * '''1981-82.''': Inno Hit * '''1982-91.''': Misura * '''1992-92.''': FitGar * '''1992-95.''': Fiorucci * '''1995.-danas''': Pirelli |} {{col-4}} {{col-4}} {{col-end}} == Svi predsjednici kluba == {{glavni|Spisak predsjednika Inter Milana}} ''Inter je u svojoj historiji imao mnogo predsjednika. Neki su bili vlasnici kluba, a neki su bili počasni predsjednici. Evo liste svih njih.'' <ref name=president>{{cite news|url=http://www.interfc.it/Presidenti.asp|publisher=InterFC.it|title=Svi predsjednici|date=8. 6. 2007|access-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20130814173625/http://www.interfc.it/Presidenti.asp|archive-date=14. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:Moratti 2013.JPG|mini|desno|250px|Massimo Moratti, bivši predsjednik Intera]] <div style="font-size:100%"> {| |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Predsjednik !rowspan="1"|Period |- |align=left|Giovanni Paramithiotti |align=left|1908.–1909. |- |align=left|Ettore Strauss |align=left|1909.–1910. |- |align=left|Carlo De Medici |align=left|1910.–1912. |- |align=left|Emilio Hirzel |align=left|1912.–1914. |- |align=left|Luigi Ansbacher |align=left|1914. |- |align=left|Giuseppe Visconti Di Modrone |align=left|1914.–1919. |- |align=left|Giorgio Hulss |align=left|1919.–1920. |- |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Predsjednik !rowspan="1"|Period |- |align=left|Francesco Mauro |align=left|1920.–1923. |- |align=left|Enrico Olivetti |align=left|1923.–1926. |- |align=left|Senatore Borletti |align=left|1926.–1929. |- |align=left|Ernesto Torrusio |align=left|1929.–1930. |- |align=left|Oreste Simonotti |align=left|1930.–1932. |- |align=left|Ferdinando Pozzani |align=left|1932.–1942. |- |align=left|Carlo Masseroni |align=left|1942.–1955. |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Predsjednik !rowspan="1"|Period |- |align=left|Angelo Moratti |align=left|1955.–1968. |- |align=left|Ivanoe Fraizzoli |align=left|1968.–1984. |- |align=left|Ernesto Pellegrini |align=left|1984.–1995. |- |align=left|[[Massimo Moratti]] |align=left|1995.–2004. |- |align=left|[[Giacinto Facchetti]] |align=left|2004.–2006. |- |align=left|[[Massimo Moratti]] |align=left|2006.–2013. |- |align=left|[[Erick Thohir]] |align=left|2013.-2018. |- |align=left|[[Steven Zhang]] |align=left|2018.- |} |} </div> == Svi treneri kluba == {{glavni|Spisak trenera Inter Milana}} Inter je u svojoj historiji promijenio 55 trenera. Najuspješniji je svakako Helenio Herrera koji je pored Scudetta osvojio i Ligu Prvaka. [[Jose Mourinho]] je prvi trener u Italijanskoj historiji koji je osvojio triplu krunu (triplete). <div style="font-size:100%"> {|hola( |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Ime !rowspan="1"|Nacionalnost !rowspan="1"|Period |- |align=left|[[Virgilio Fossati]] |{{flagicon|ITA|1861}} |align=left|1909–1915 |- |align=left|Nino Resegotti <br /> Francesco Mauro |{{flagicon|ITA|1861}} |align=left|1919–1920 |- |align=left|Bob Spotishwood |{{flagicon|ENG}} |align=left|1922–1924 |- |align=left|Paolo Schiedler |{{flagicon|ITA|1861}} |align=left|1924–1926 |- |align=left|[[Árpád Weisz]] |{{flagicon|MAĐ|1920}} |align=left|1926–1928 |- |align=left|[[József Viola]] |{{flagicon|MAĐ|1920}} |align=left|1928–1929 |- |align=left|[[Árpád Weisz]] |{{flagicon|MAĐ|1920}} |align=left|1929–1931 |- |align=left|[[István Tóth]] |{{flagicon|MAĐ|1920}} |align=left|1931–1932 |- |align=left|[[Árpád Weisz]] |{{flagicon|MAĐ|1920}} |align=left|1932–1934 |- |align=left|[[Gyula Feldmann]] |{{flagicon|MAĐ|1920}} |align=left|1934–1936 |- |align=left|Albino Carraro |{{flagicon|ITA|1861}} |align=left|1936 |- |align=left|[[Armando Castellazzi]] |{{flagicon|ITA|1861}} |align=left|1936–1938 |- |align=left|[[Tony Cargnelli]] |{{flagicon|AUT}} |align=left|1938–1940 |- |align=left|Giuseppe Peruchetti |{{flagicon|ITA|1861}} |align=left|1940 |- |align=left|Italo Zamberletti |{{flagicon|ITA|1861}} |align=left|1941 |- |align=left|Ivo Fiorentini |{{flagicon|ITA|1861}} |align=left|1941–1942 |- |align=left|[[Giovanni Ferrari]] |{{flagicon|ITA|1861}} |align=left|1942–1945 |- |align=left|[[Carlo Carcano]] |{{flagicon|ITA|1861}} |align=left|1945–1946 |- |align=left|Nino Nutrizio |{{flagicon|ITA}} |align=left|1946 |- |align=left|[[Giuseppe Meazza]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1947–1948 |- |align=left|[[Carlo Carcano]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1948 |- |align=left|[[Dai Astley]] |{{flagicon|WAL}} |align=left|1948 |- |align=left|Giulio Cappelli |{{flagicon|ITA}} |align=left|1949–1950 |- |align=left|[[Aldo Olivieri]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1950–1952 |- |align=left|[[Alfredo Foni]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1952–1955 |- |align=left|Aldo Campatelli |{{flagicon|ITA}} |align=left|1955 |- |align=left|[[Giuseppe Meazza]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1955–1956 |- |align=left|[[Annibale Frossi]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1956 |- |align=left|[[Luigi Ferrero]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1957 |- |align=left|[[Giuseppe Meazza]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1957 |- |align=left|[[Jesse Carver]] |{{flagicon|ENG}} |align=left|1957–1958 |- |align=left|[[Giuseppe Bigogno]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1958 |- |align=left|Aldo Campatelli |{{flagicon|ITA}} |align=left|1959–1960 |- |align=left|Camillo Achilli |{{flagicon|ITA}} |align=left|1960 |- |align=left|Giulio Cappelli |{{flagicon|ITA}} |align=left|1960 |- |align=left|[[Helenio Herrera]] |{{flagicon|ARG}} |align=left|1960–1968 |- |align=left|[[Alfredo Foni]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1968–1969 |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Ime !rowspan="1"|Nacionalnost !rowspan="1"|Period |- |align=left|[[Heriberto Herrera]] |{{flagicon|PAR}} |align=left|1969–1971 |- |align=left|Giovanni Invernizzi |{{flagicon|ITA}} |align=left|1971–1973 |- |align=left|Enea Masiero |{{flagicon|ITA}} |align=left|1973 |- |align=left|[[Helenio Herrera]] |{{flagicon|ARG}} |align=left|1973 |- |align=left|Enea Masiero |{{flagicon|ITA}} |align=left|1974 |- |align=left|[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{flagicon|ŠPA|1939}} |align=left|1974–1975 |- |align=left|[[Giuseppe Chiappella]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1976–1977 |- |align=left|Eugenio Bersellini |{{flagicon|ITA}} |align=left|1977–1982 |- |align=left|[[Rino Marchesi]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1982–1983 |- |align=left|[[Luigi Radice]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1983–1984 |- |align=left|Ilario Castagner |{{flagicon|ITA}} |align=left|1984–1986 |- |align=left|[[Mario Corso]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1986 |- |align=left|[[Giovanni Trapattoni]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1986–1991 |- |align=left|[[Corrado Orrico]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1991 |- |align=left|[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{flagicon|ŠPA}} |align=left|1992 |- |align=left|[[Osvaldo Bagnoli]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1992–1994 |- |align=left|[[Giampiero Marini]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1994 |- |align=left|[[Ottavio Bianchi]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1994–1995 |- |align=left|[[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] |{{flagicon|ŠPA}} |align=left|1995 |- |align=left|[[Roy Hodgson]] |{{flagicon|ENG}} |align=left|1995–1997 |- |align=left|[[Luciano Castellini]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1997 |- |align=left|[[Luigi Simoni]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1997–1998 |- |align=left|[[Mircea Lucescu]] |{{flagicon|RUM}} |align=left|1999 |- |align=left|[[Luciano Castellini]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1999 |- |align=left|[[Roy Hodgson]] |{{flagicon|ENG}} |align=left|1999 |- |align=left|[[Marcello Lippi]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|1999–2000 |- |align=left|[[Marco Tardelli]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2000–2001 |- |align=left|[[Héctor Raul Cúper]] |{{flagicon|ARG}} |align=left|2001–2003 |- |align=left|Corrado Verdelli |{{flagicon|ITA}} |align=left|2003 |- |align=left|[[Alberto Zaccheroni]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2003–2004 |- |align=left|[[Roberto Mancini]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2004–2008 |- |align=left|[[José Mourinho]] |{{flagicon|POR}} |align=left|2008–2010 |- |align=left|[[Rafael Benitez]] |{{flagicon|ŠPA}} |align=left|2010 |- |align=left|[[Leonardo Nascimento de Araújo|Leonardo]] |{{flagicon|BRA}} |align=left|2010-2011 |- |align=left|[[Gian Piero Gasperini]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2011 |- |align=left|[[Claudio Ranieri]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2011-2012 |- |align=left|[[Andrea Stramaccioni]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2012-2013 |- |align=left|[[Walter Mazzarri]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2013-2014 |- |align=left|[[Roberto Mancini]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2014-2016 |- |align=left|[[Franck de Boer]] |{{flagicon|HOL}} |align=left|2016- |- |align=left|[[Stefano Vecchi]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2016 |- |align=left|[[Stefano Pioli]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2016–2017 |- |align=left|[[Stefano Vecchi]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2017 |- |align=left|[[Luciano Spalletti]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2017–2019 |- |align=left|[[Antonio Conte]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2019–2021 |- |align=left|[[Simone Inzaghi]] |{{flagicon|ITA}} |align=left|2021– |} |} </div> == Trofeji == === Domaći === * {{Scudetto}} '''[[Serie A]] : 19''' :[[Prima Categoria 1909/1910.|1909/10]], [[Prima Categoria 1919/1920.|1919/20]], [[Serie A 1929/1930.|1929/30]], [[Serie A 1937/1938.|1937/38]], [[Serie A 1939/1940.|1939/1940]], [[Serie A 1952/1953.|1952/53]], [[Serie A 1953/1954.|1953/54]], [[Serie A 1962/1963.|1962/63]], [[Serie A 1964/1965.|1964/65]], [[Serie A 1965/1966.|1965/66]] [[Datoteka:Star*.svg|20px|10° Pobjeda]] <br /> [[Serie A 1970/1971.|1970/71]], [[Serie A 1979/1980.|1979/80]], [[Serie A 1988/1989.|1988/89]], [[Serie A 2006/2007.|2006/07]], [[Serie A 2007/2008.|2007/08]], [[Serie A 2008/2009.|2008/09]], [[Serie A 2009/2010.|2009/10]], [[Serie A 2020/2021.|2020/21.]] * {{Kup Italije}} '''[[Italijanski kup|Kup]]: 8''' :[[Italijanski kup 1938/1939.|1938/39]], [[Italijanski kup 1977/1978.|1977/78]], [[Italijanski kup 1981/1982.|1981/82]], [[Italijanski kup 2004/2005.|2004/05]], [[Italijanski kup 2005/2006.|2005/06]], [[Italijanski kup 2009/2010.|2009/10]], [[Italijanski kup 2010/2011.|2010/11]], [[Italijanski kup 2021/2022.|2021/22.]] * {{Superkup Italije}}'''[[Italijanski superkup|Superkup]]: 6''' : [[Italijanski superkup 1999.|1989]], [[Italijanski superkup 2005.|2005]], [[Italijanski superkup 2006.|2006]], [[Italijanski superkup 2008.|2008]], [[Italijanski superkup 2010.|2010]], [[Italijanski superkup 2022.|2022.]] === Međunarodni === * [[Datoteka:Coppacampioni.png|20px]] '''[[UEFA Liga prvaka|Kup šampiona / Liga prvaka]]''': '''3''' : [[Kup evropskih šampiona 1963/1964.|1963/64]], [[Kup evropskih šampiona 1964/1965.|1964/65]], [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]] * {{Trofej Kup UEFA}} '''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]]: 3''' : [[UEFA Evropska liga 1990/91.|1990/91]], [[UEFA Evropska liga 1993/94.|1993/94]], [[UEFA Evropska liga 1997/98.|1997/98]] * {{Interkontinentalni kup}} '''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]: 3''' : [[Interkontinentalni kup 1964 (nogomet)|1964]], [[Interkontinentalni kup 1965 (nogomet)|1965]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2010.|2010.]] === Omladinski === '''[[Trofeo "Giacinto Facchetti"]]:''' :* '''Osvajači (6)''': 1964, 1966, 1969, 1989, 2002, 2007. '''[[Italijanski omladinski kup]]:''' :* '''Osvajači (5)''': 1973, 1976, 1977, 1978, 2006. '''Prvenstvo U-23:''' :* '''Osvajači (1)''': 1975. '''[[Turnir u Viareggiu]]:''' :* '''Osvajači (5)''': 1962, 1971, 1986, 2002, 2008, 2010. '''Prvenstvo U-14:''' :* '''Osvajači (4)''': 1988, 1997, 2003, 2006. '''Prvenstvo U-16:''' :* '''Osvajači (4)''': 1985, 1987, 1998, 2008. '''Prvenstvo U-18:''' :* '''Osvajači (3)''': 1980, 1984, 1991. '''Prvenstvo U-20:''' :* '''Osvajači (5)''': 1975, 1983, 1989, 1990, 1991. '''Turnir "Filippo De Cecco":''' :* '''Osvajači (2)''': 2006, 2008. === Ostali uspjesi === Viceprvaci Italije (14): 1932/33, 1933/34, 1934/35, 1940/41, 1948/49, 1950/51, 1961/62, 1963/64 1966/67, 1969/70, 1992/93, 1997/98, 2002/03, 2010/11, 2019/20. Finalisti kupa (6): 1958/59 (vs Juventus), 1964/65 (vs Juventus), 1976/77 (vs Milan), 1999/00 (vs Lazio), 2006/07 (vs Roma), 2007/08 (vs Roma) Finalisti superkupa (2): 2000 (vs Lazio), 2007 (vs Roma) Finalisti Lige prvaka (Kupa prvaka) (2): 1966/67 (vs Celtic Glasgow), 1971/72 (vs Ajax) Finalisti Kupa UEFA: 1996/97 (vs Schalke 04) Finalisti Mitropa kupa: 1933 (vs Austria Beč) === Individualna priznanja === '''[[FIFA Igrač godine]]''' :Sljedeći igrači su osvojili ovu titulu dok su igrali za Inter: :* {{flagicon|BRA|current}} 2002 - [[Ronaldo]] :* {{flagicon|BRA|current}} 1997 - [[Ronaldo]] :* {{flagicon|NJE|current}} 1991 - [[Lothar Matthäus]] '''[[Ballon d'Or]] / Evropski igrač godine''' :Sljedeći igrači su osvojili Ballon d'Or dok su igrali za Inter: :* {{flagicon|BRA|current}} 1997 - [[Ronaldo]] :* {{flagicon|NJE|current}} 1990 - [[Lothar Matthäus]] '''[[World Soccer Awards|Svjetski igrač godine]]''' :Sljedeći igrači su osvojili ovu nagradu dok su igrali za Inter: :* {{flagicon|BRA|current}} 2002 - [[Ronaldo]] :* {{flagicon|BRA|current}} 1997 - [[Ronaldo]] :* {{flagicon|NJE|current}} 1990 - [[Lothar Matthäus]] '''[[UEFA Klupski igrač godine]]''' :Sljedeći igrači su osvojili ovu nagradu dok su igrali za Inter: :* {{flagicon|BRA|current}} 1997/98 - [[Ronaldo]] == Nacionalna prvenstva == {| class="wikitable center" width=100% ! width="10%"| Razina ! width="20%"| Liga ! width="20%"| Ukupno sezona ! width="20%"| Debi ! width="20%"| Prošla Sezona ! width="10%"| Ukupno |- | align="center" rowspan="4" | <br /><big><big><big>'''1°'''</big></big></big><br /><br /> || align="center" | '''Prima Categoria''' || align="center" | 7 || align="center" | [[Prima Categoria 1909/10.|1909/10]] || align="center" | [[Prima Categoria 1920/21.|1920/21]] || align="center" rowspan="4" |<big><big><big>'''96'''</big></big></big> |- | align="center" | '''Prima Divisione''' || align="center" | 5 || align="center" | [[Prima Divisione 1921/22.|1921/22]] || align="center" | [[Prima Divisione 1925/26.|1925/26]] |- | align="center" | '''Divisione Nazionale''' || align="center" | 4 || align="center" | [[Divisione Nazionale 1926/27.|1926/27]] || align="center" | [[Divisione Nazionale 1945/46.|1945/46]] |- | align="center" | '''Serie A''' || align="center" | 81 || align="center" | [[Serie A 1929/30.|1929/30]] || align="center" | [[Serie A 2012/13.|2012/13]] |} == Međunarodna takmičenja == {| class="wikitable center" width=100% ! width="35%"| Takmičenje ! width="15%"| Ukupno sezona ! width="25%"| Debi ! width="25%"| Posljednja sezona |- | align="center" | '''Interkontinentalni kup''' || align="center" | 2 || align="center" | [[Interkontinentalni kup 1964 (nogomet)|1964.]] || align="center" | [[Interkontinentalni kup 1966 (nogomet)|1966.]] |- | align="center" | '''Svjetsko klupsko prvenstvo''' || align="center" | 1 || align="center" | [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2010.|2010.]] || align="center" | [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2010.|2010.]] |- | align="center" | '''Liga prvaka''' || align="center" | 15 || align="center" | [[UEFA Liga Prvaka 1963/64.|1963/64]] || align="center" | [[UEFA Liga Prvaka 2011/11.|2010/12.]] |- | align="center" | '''Kup pobjednika kupova''' || align="center" | 2 || align="center" | [[UEFA Kup pobjednika kupova 1978/79.|1978/79]] || align="center" | [[UEFA Kup pobjednika kupova 1982/83.|1982/83.]] |- | align="center" | '''Evropska liga''' || align="center" | 23 || align="center" | [[UEFA Evropska liga 1972/73.|1972/73]] || align="center" | [[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13.]] |- | align="center" | '''UEFA Superkup''' || align="center" | 1 || align="center" | [[UEFA Superkup 2010.|2010.]] || align="center" | [[UEFA Superkup 2010.|2010.]] |} == FC Internazionale Milano kao kompanija == {{Starost sekcija}} {{Infokutija kompanija | grupa = Inter | ime = FC Internazionale Milano S.p.A. | slika = | vrsta = | osnivanje = | osnivači = | sjedište = [[Milano]], [[Italija]] | predsjednik = | ključneosobe = | industrija = | proizvodi = | zaposleni = | holding = Internazionale Holding | slogan = | web = | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = | prihod = {{Gubitak}} 268.827.275 [[Euro|€]] (2011) | operativni_prihod = {{Gubitak}} 85.712.530 [[Euro|€]] (2011) | neto_dobit = {{Gubitak}} 86.813.786 [[Euro|€]] (2011) | divizije = Inter Brand (100%) <br />Inter Futura (100%)<br /> Consorzio San Siro 2000 | podruž = | vlasnik = [[Erick Thohir]] (70%)<br />[[Massimo Moratti]] (28,17%)<br />[[Pirelli]] (1,83%) | prestala_postojati = | dodatak = |}} Prema ''Deloitte Football Money Leagueu'', Inter je u sezoni 2008/09. ostvario prihod od 196,5 miliona eura i našao se se na 9. mjestu na svijetu, iza Juventusa, a ispred gradskog rivala Milana.<ref name="deloitte.com">{{cite web |url=http://www.deloitte.com/view/en_GB/uk/industries/sportsbusinessgroup/d039400401a17210VgnVCM100000ba42f00aRCRD.htm |title=Real Madrid becomes the first sports team in the world to generate €400m in revenues as it tops Deloitte Football Money League |publisher=Deloitte.com |date= |access-date=7. 1. 2013 |archive-date=5. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100805224812/http://www.deloitte.com/view/en_GB/uk/industries/sportsbusinessgroup/d039400401a17210VgnVCM100000ba42f00aRCRD.htm |url-status=dead }}</ref> Klub je time nadmašio zaradu od prethodne sezone, kada je zaradio 172,9 miliona eura<ref name="deloitte.com"/>, te prvi put otkad se vodi ova rang-lista pretekao Milan. Postotak prihoda podijeljen je na prihode na dan utakmice (14%, odnosno 28,2 miliona), TV-prava (59%, odnosno 115,7 miliona, + 7%, odnosno 8 miliona), te marketing (27%, odnosno 52,6 miliona + 43%, odnosno 15,8 miliona). Sponzori na dresu donijeli su još 18,1 milion te 9,3 miliona eura, zavisno od komercijalne vrijednosti reklame, dok su dobili još novca od TV-prava zbog učešća u Ligi prvaka (1,6 miliona). Za sezonu [[Serie A 2010/11.|2010/11.]] klubovi Serije A pregovarali su zajedno za TV-prava iako je praksa prije tada bila da svaki klub individualno pregovara. Zbog ovoga je Inter imao manji prihod od TV-prava, dok su manji klubovi time profitirali. Prihodi na dan utakmice iznosili su samo 1,1 milion po jednoj domaćoj utakmici, dok su neke ekipe zarađivale i po 2,6 miliona eura. Novinari časopisa Deloitte su se složili da prihodi na dan utakmice štete Interu, kao i svim drugim italijanskim klubovima, i da zbog toga ne mogu da se nose sa drugim europskim velikanima, te da bi izgradnja novog stadiona doprinjela većoj konkurentnosti timova Serie A sa ostalim svjetskim klubovima.<ref>{{cite web |url=https://www.deloitte.co.uk/registrationforms/pdf/DeloitteFML2010.pdf |title=Spanish Masters Football Money League Real Madrid becomes the first sports team to record revenues in excess of €400m |format=PDF |date= |access-date=7. 1. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130511013626/https://www.deloitte.co.uk/registrationforms/pdf/DeloitteFML2010.pdf |archive-date=11. 5. 2013 |url-status=dead}}</ref> Inter ima i jednu od najvećih finansijskih "crnih rupa" među italijanskim klubovima, što je u 2007. rezultovalo neto gubitkom od 206 miliona € <ref>{{cite news|url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=39878&L=it|title=Assemblea dei Soci: approvato il bilancio|date=27. 12. 2007|access-date=5. 8. 2011|work=FC Internazionale Milano|language=Italian|publisher=inter.it}}</ref>, u 2008. taj je gubitak iznosio 148 miliona, u 2009. 154 miliona<ref name=Interreport10>{{cite book|title=FC Internazionale Milano Spa 2009–10 Bilancio|access-date=23. 6. 2011|date= januar 2011|work=FC Internazionale Milano|publisher=Registro Imprese & C.C.I.A.A.|language=Italian}}</ref> (što je pokriveno povećanjem kapitala od 90 miliona<ref>{{cite news|url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=46182&L=it|title=Assemblea Soci Inter: approvato il bilancio|date=26. 10. 2009|access-date=5. 8. 2011|work=FC Internazionale Milano|language=Italian|publisher=inter.it}}</ref>). Godine 2010. je gubitak bio najmanji, 69 miliona<ref>{{cite news|url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=50038&L=it|title=Assemblea Soci Inter: ricavi, oltre 300 milioni|date=28. 10. 2010|access-date=5. 8. 2011|work=FC Internazionale Milano|language=it|publisher=inter.it}}</ref> (pokriveno povećanjem kapitala od 40 miliona i 30 miliona eura tokom sezone 2011/12). Na sve to je utjecala prodaja [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimovića]], trostruka kruna koja je osvojena, te klauzula o otkupu ugovora [[José Mourinho|Joséa Mourinha]] koju je iskoristio Real Madrid i doveo portugalskog trenera. Najnoviji rezultati prikazuju gubitak od 86 miliona, u koji je uključen prihod od 13 miliona od [[RAI]]-ja.<ref name=Inter2011result>{{cite news|url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=54903&L=it|title=Assemblea Soci Inter: approvato il bilancio |date=28. 10. 2011|access-date=22. 2. 2012|work=FC Internazionale Milano |language= it|publisher=inter.it}}</ref> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FC Internazionale Milano|Inter Milan}} * {{službeni website|http://www.inter.it}} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50138/profile/index.html FC Inter Milano] na UEFA.com * [http://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-internazionale-1914619/index.html FC Inter Milano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170529065348/http://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-internazionale-1914619/index.html |date=29. 5. 2017 }} na FIFA.com * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a-tim/squadre/inter FC Inter Milano] na legaseriea.it {{Inter Milano - klub}} {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Navkutije |ime = |naslov = Inter Milano u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} {{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}} {{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}} {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Osvajači Italijanskog superkupa}} }} {{dobar članak}} [[Kategorija:FC Inter Milano|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1908.|Inter]] [[Kategorija:Sport u Milanu]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA|Inter]] [[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka|Inter]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona|Inter]] [[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva|Inter]] gfh7pr8z911degbcqawxb9lk60su5cs Debelo Brdo (Sarajevo) 0 96544 3428506 3244042 2022-08-21T13:21:03Z Zavičajac 76629 wikitext text/x-wiki [[File:Sarajevo Debelo Brdo 11.jpg|mini|desno|Debelo Brdo, vidljivi su betonski ulazi u centar veze JNA i ostaci zida iz kasnoantičkog doba]] '''Debelo Brdo''' je područje na zapadnom obronku masiva [[Trebević]]a iznad [[Sarajevo|Sarajeva]]. Administrativno pripada općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]]. Debelo brdo je poznato kao prvo i najznačajnije [[Arheologija|arheološko]] nalazište na teritoriji grada na kojem je nađeno [[Prahistorija|prahistorijsko]] [[Gradina|gradinsko naselje]], antički i kasnoantički odbrambeni objekti. Na Debelom brdu je bilo jedno od najznačajnijih prahistorijskih naselja [[Bronzano doba|bronzanog doba]] (1800-1300. godine p.n.e.) u unutrašnjosti sjeverozapadnog [[Balkan]]a. Vizuelno je bilo povezano sa gradinama na obroncima oko doline Miljacke, kao i sa [[Gradac (Gornji Kotorac)|gradinom na Ilinjači]] u Gornjem Kotorcu, na rubu Sarajevskog polja. Kao takvo [[2005.]] godine je proglašeno za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu.<ref name="Debelo">{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2550 |title= Debelo Brdo |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate= 24. 9. 2021}}</ref> == Istraživanja == Prva istraživanja obavio je [[Franjo Fiala]] 1889-1896. godine. Pokretni arheološki materijal je deponiran u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. Iskopavanjem 1983 su rukovodili [[Lidija Fekeža]] i [[Blagoje Govedarica]]. Lokalitet je u priličnoj mjeri devastiran i potpuno zapušten, jer su ga koristili [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija BiH]] iz rata 1992-1995. godine i [[SFOR]]. == Historija == Život na Debelom brdu je trajao od eneolita 2000/1700. godine p. n. e., preko bronzanog doba, starijeg i mlađeg željeznog doba, antičkog i kasnoantičkog perioda, pa sve do dolaska [[Slaveni|Slavena]]. U lokalnom smislu Debelo Brdo je dominiralo Sarajevskim poljem, a šire gledano bilo je na mjestu gdje se završavala sjeverna saobraćajnica - dolina [[Bosna (rijeka)|Bosne]] - a nastavljali se putevi za Hercegovinu i jugoistočnu Bosnu. === Neolit === Među neobjavljenim materijalom sa ovog lokaliteta pronađen je dio tipične neolitske sjekire, tzv. tipa ''Schuhleistenkeil'', izrađene od svijetlog kamena (magnezita). Osim toga, dva već objavljena ulomka i jedan još neobjavljeni keramički ulomak, pokazuju sličnost s [[Hvarsko-lisičićkom kulturom|Hvarsko-lisičićkom kulturom]]. Pronađeni materijali iz neolita na ovom lokalitetu pripadaju istom onom talasu doseljenika sa juga (iz Hercegovine) koji su krajem neolita, pred naletom stočarskih plemena (stepski nomadi iz Azije - [[Indoevropljani]]), u većem broju naselili i neke dijelove južne i centralne Bosne, promijenivši znatno kulturmu fizionomiju nekih naselja [[Butmirska kultura|butmirske kulture]]. U to vrijeme neolitsko naselje u Butmiru, u Sarajevskom polju, po svoj prilici više nije postojalo.<ref>[https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n96 Borivoj Čović - Od Butmira do Ilira]</ref> === Eneolit === Drugi stratum pripada eneolitskom dobu, kasnoj fazi [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|Vučedolske kulture]], datiranoj u 2000-1800 (1700) godinu prije naše ere. Zastupljena je u velikom broju primjeraka vučedolska keramika, kalupi za livenje raznih metalnih predmeta, igle, šila, lisnati bodeži, sjekire i dijelovi cijevi za mijeh. Nađeni materijal ima i svoje posebnosti pa se u nauci govori o južnobosanskom podtipu Vučedolske kulture ili podtipu Debelo Brdo. Ovdje se keramika odlikuje punijim geometrijskim likovima i bogatijim rasporedom ukrasa.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> === Bronzano doba === Iz ovog perioda je gradina. Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima, smještenim ispod stijena nad Soukbunarom i na području Zlatišta. Od oruđa i oružja nađene su šuplje sjekire, bronzana koplja, kratki mačevi-bodeži, te kalupi za livenje ovog oružja. Naselje na Debelom brdu je ujedno bio već ustaljen i dugovječan zanatski i proizvodni centar, i odaje stabilnu i čvrsto organiziranu društvenu zajednicu. Bilo je jedno od najvećih gradinskih naselja, koje se pružalo u dužini od nekoliko stotina metara, obuhvatajući više zaravanaka i padina kao i dva manja brda (Debelo brdo i Zlatište). Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima ispod i oko njih. === Željezno doba === Iz starijeg željeznog doba, od 900. do 300. godine prije naše ere, prema keramičkom materijalu na Debelom brdu i Varvari kod [[Prozor]]a, izveden je zaključak da su veze i kontakti plemena ([[Desidijati]]), koja su živjela u srednjem toku [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i gornjem toku [[Vrbas]]a ([[srednjobosanska kulturna grupa]]) sa onim koja su živjela južnije, u gornjem toku rijeke Bosne, bile intenzivne i trajnog karaktera, s tim da su plemena koja pripadaju srednjobosanskoj kulturnoj grupi bila vjerovatno nadmoćnija. Pored toga, na materijalu sa Debelog Brda javlja se i import iz [[Italija|Italije]] (sjekire sa lepezasto proširenom oštricom). Izuzetan geografski položaj doveo je do razvoja naselja u značajan [[Zanastvo|zanatski]] i [[Trgovina|trgovinski]] centar. Predmeti od bronze su se i dalje proizvodili (šila, igle, [[nakit]]), ali je za te predmete bilo potrebno neuporedivo manje rude nego što je trebalo za [[mač]]eve, koplja, sjekire, motike...). [[Rudarstvo]] i [[metalurgija]] dobili su veliki zamah. Uočava se sličnost i sa materijalom na [[Glasinačka kultura|Glasinačkom području]]. === Antičko doba === U to vrijeme, na Debelom Brdu postojalo je manje [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimsko utvrđenje]]. Nađeno je mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca. Utvrđenje na ovoj strateški dobro izabranoj tački služilo je između ostalog za odbranu naselja koje se nalazilo na obje obale [[Miljacka|Miljacke]] (danas od [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]] do Kampusa) i na drugoj obali po obližnjim padinama oko Vrbanja mosta. === Kasnoantički period === Kada su ovi krajevi opet pripojeni [[Justinijan I|Justinijanovom]] (Istočno-rimsko ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]]), na ovoj strateški dobro izabranoj tački podignuta je tvrđava sa dva bedema: južni i zapadni kao vanjski (dužine oko 118 m) i sjeverni unutrašnji (dužine 72,5 m). Bedemi imaju izlomljene linije, građeni su od grubo priklesanog kamena, dimenzija 0,4(0,6) x 0,2 m, vezanog krečnim malterom. Ostaci bedema su se očuvali do 1893. godine u visini od 0,6 do 1,3 m skoro po cijeloj dužini, dok su 1983. godine zatečeni ostaci zidova samo u jugozapadnom i zapadnom dijelu i to do visine od oko 0,6 m (oko 3 reda kamenja). Ulaz (širine 3,2 m) u tvrđavu je bio na zapadnoj strani. Ispred njega se nalazila mala kula (A) četverougaone osnove. U kuli je bio pod od krečnog maltera. Na jugoistočnom kraju utvrđenja se unutrašnji bedem završavao kulom četverougaone osnove, dimenzija 8,5 x 4,5 m (kula B). Fiala je zatekao ovu kulu u visini do iznad prvog sprata sa očuvanim omalterisanim stropom. Pri zaštitnim iskopavanjima 1983. godine, tragovi stropa više nisu zatečeni.<ref name="ČovoćB">{{Cite web |url= https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1014189 |title= Borivoj Ćović: Počeci naselja na Debelom Brdu u Sarajevu |work= JU Muzej Sarajeva, 2005 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Pokretni arheološki materijal iz antičkog i kasnoantičkog doba većinom je nađen unutar zidina utvrđenja i u dvije kule. Nađeno je mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, koštani češljevi, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe, vaga sa utezima. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca. Između ostalog, nađene su dvije keramičke boce rađene na grnčarskom kolu. Na dnu jedne od njih je natpis minuskulnim kurzivom na latinskom: EGO IVSTVS OLARIVS ET MANUS MEAS RVGETVS ET FETETVS. Opći smisao natpisa je: “Ja sam pravi lončar, a moje su ruke prljave a plodne.” == Literatura == U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura: *[[Franjo Fiala|Fiala, Franjo]], ''Jedna prehistorička naseobina na Debelom brdu kod Sarajeva'', Glasnik Zemaljskog muzeja VI, Sarajevo, 1894, 107-140. *Fiala, Franjo, ''Izvještaj o iskopinama na Debelom brdu kod Sarajeva godine 1894'', Glasnik Zemaljskog muzeja VII, Sarajevo, 1895, 123-137. *Fiala, Franjo, ''Izvještaj o prekopavanju na Debelom brdu kod Sarajeva'', Glasnik Zemaljskog muzeja VIII, Sarajevo, 1896, 97-108. *[[Dimitrije Sergejevski|Sergejevski, Dimitrije]], ''Arheološki nalazi u Sarajevu i okolici'', Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, društvene nauke, sv. II, Sarajevo, 1947, 13-50. *Vinski, Zdenko, ''Kasnoantički starosjedioci u Salonitanskoj regiji prema arheološkoj ostavštini predslavenskog supstrata'', Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LXIX/196, Split, 1974, 5-85. *Vinski, Zdenko, ''Autohtoni kulturni elementi u doba doseljenja Slovena na Balkan'', u: ''Predslavenski kulturni elementi na Balkanu u etnogenezi južnih Slavena'', simpozij u Mostaru, 24 -26. oktobra 1968, posebna izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knjiga XII, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 4, Sarajevo, 1969, 171-200. *[[Đuro Basler|Basler, Đuro]], ''Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini'', Veselin Masleša, Biblioteka “Kulturno nasljeđe”, Sarajevo, 1972. *Čović, Borivoj, ''Metalurška djelatnost vučedolske grupe u Bosni'', Godišnjak Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knjiga XIII, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 11, Sarajevo, 1976, 105-117. *Čović, Borivoj, ''7. prelazna zona'', u: ''Bronzano doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV'', Sarajevo 1983, 171-183. *Čović, Borivoj, ''Srednjobosanska kulturna grupa'', u: ''Bronzano doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV'', Sarajevo 1983, 433-457. *[[Borivoj Čović|Čović, Borivoj]], ''Srednjobosanska grupa'', u: ''Željezno doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja V'', Sarajevo 1987, 481-530. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://sarajevo.ba/sarajevo-kroz-historiju/p-n-e/?lang=hr Sarajevo kroz historiju]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.zemaljskimuzej.ba/en/archaeology/prehistory/fibula-figure-eight-decoration Zemaljski muzej Sarajevo] [[Kategorija:Historija Sarajeva]] {{Commonscat|Debelo brdo}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] [[Kategorija:Neolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] [[Kategorija:Gradine u Bosni i Hercegovini|Debelp Brdo]] [[Kategorija:Eneolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] [[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] [[Kategorija:Bronzano doba]] [[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] bmkbdy8af5ecza23n2vadtjdt6y3un7 3428574 3428506 2022-08-21T20:21:37Z Zavičajac 76629 wikitext text/x-wiki [[File:Sarajevo Debelo Brdo 11.jpg|mini|desno|Debelo Brdo, vidljivi su betonski ulazi u centar veze JNA i ostaci zida iz kasnoantičkog doba]] '''Debelo Brdo''' je područje na zapadnom obronku masiva [[Trebević]]a iznad [[Sarajevo|Sarajeva]]. Administrativno pripada općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]]. Debelo brdo je poznato kao prvo i najznačajnije [[Arheologija|arheološko]] nalazište na teritoriji grada na kojem je nađeno [[Prahistorija|prahistorijsko]] [[Gradina|gradinsko naselje]], antički i kasnoantički odbrambeni objekti. Na Debelom brdu je bilo jedno od najznačajnijih prahistorijskih naselja [[Bronzano doba|bronzanog doba]] (1800-1300. godine p.n.e.) u unutrašnjosti sjeverozapadnog [[Balkan]]a. Vizuelno je bilo povezano sa gradinama na obroncima oko doline Miljacke, kao i sa [[Gradac (Gornji Kotorac)|gradinom na Ilinjači]] u Gornjem Kotorcu, na rubu Sarajevskog polja. Kao takvo [[2005.]] godine je proglašeno za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu.<ref name="Debelo">{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2550 |title= Debelo Brdo |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate= 24. 9. 2021}}</ref> == Istraživanja == Prva istraživanja obavio je [[Franjo Fiala]] 1889-1896. godine. Pokretni arheološki materijal je deponiran u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. Iskopavanjima godine 1983. su rukovodili [[Lidija Fekeža]] i [[Blagoje Govedarica]]. Lokalitet je u priličnoj mjeri devastiran i potpuno zapušten, jer su ga koristili [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija BiH]] iz rata 1992-1995. godine i [[SFOR]]. == Historija == Život na Debelom brdu je trajao od eneolita 2000/1700. godine p. n. e., preko bronzanog doba, starijeg i mlađeg željeznog doba, antičkog i kasnoantičkog perioda, pa sve do dolaska [[Slaveni|Slavena]]. U lokalnom smislu Debelo Brdo je dominiralo Sarajevskim poljem, a šire gledano bilo je na mjestu gdje se završavala sjeverna saobraćajnica - dolina [[Bosna (rijeka)|Bosne]] - a nastavljali se putevi za Hercegovinu i jugoistočnu Bosnu. === Neolit === Među neobjavljenim materijalom sa ovog lokaliteta pronađen je dio tipične neolitske sjekire, tzv. tipa ''Schuhleistenkeil'', izrađene od svijetlog kamena (magnezita). Osim toga, dva već objavljena ulomka i jedan još neobjavljeni keramički ulomak, pokazuju sličnost s [[Hvarsko-lisičićkom kulturom|Hvarsko-lisičićkom kulturom]]. Pronađeni materijali iz neolita na ovom lokalitetu pripadaju istom onom talasu doseljenika sa juga (iz Hercegovine) koji su krajem neolita, pred naletom stočarskih plemena (stepski nomadi iz Azije - [[Indoevropljani]]), u većem broju naselili i neke dijelove južne i centralne Bosne, promijenivši znatno kulturmu fizionomiju nekih naselja [[Butmirska kultura|butmirske kulture]]. U to vrijeme neolitsko naselje u Butmiru, u Sarajevskom polju, po svoj prilici više nije postojalo.<ref>[https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n96 Borivoj Čović - Od Butmira do Ilira]</ref> === Eneolit === Drugi stratum pripada eneolitskom dobu, kasnoj fazi [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|Vučedolske kulture]], datiranoj u 2000-1800 (1700) godinu prije naše ere. <ref name="Tasić">{{Cite web|url= https://books.google.ba/books?id=m_mAAAAAMAAJ&pg=PA122&lpg=PA122&dq=debelo+brdo+%C4%8Dovi%C4%87&source=bl&ots=0y4x-AL2ta&sig=ACfU3U2mfL-nwWHpwaiAzrXnmHQtoUpDdQ&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiJmqmU1Nj5AhXYhf0HHTWoAJ04HhDoAXoECA4QAw#v=onepage&q=debelo%20brdo%20%C4%8Dovi%C4%87&f=false |title= Eneolitske kulture Centralnog i Zapadnog Balkana - Debelo Brdo |work= Institut za balkanske studije |accessdate= 24. 9. 2021}}</ref> je u velikom broju primjeraka vučedolska keramika, kalupi za livenje raznih metalnih predmeta, igle, šila, lisnati bodeži, sjekire i dijelovi cijevi za mijeh. Nađeni materijal ima i svoje posebnosti pa se u nauci govori o južnobosanskom podtipu Vučedolske kulture ili podtipu Debelo Brdo. Ovdje se keramika odlikuje punijim geometrijskim likovima i bogatijim rasporedom ukrasa.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> === Bronzano doba === Iz ovog perioda je gradina. Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima, smještenim ispod stijena nad Soukbunarom i na području Zlatišta. Od oruđa i oružja nađene su šuplje sjekire, bronzana koplja, kratki mačevi-bodeži, te kalupi za livenje ovog oružja. Naselje na Debelom brdu je ujedno bio već ustaljen i dugovječan zanatski i proizvodni centar, i odaje stabilnu i čvrsto organiziranu društvenu zajednicu. Bilo je jedno od najvećih gradinskih naselja, koje se pružalo u dužini od nekoliko stotina metara, obuhvatajući više zaravanaka i padina kao i dva manja brda (Debelo brdo i Zlatište). Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima ispod i oko njih. === Željezno doba === Iz starijeg željeznog doba, od 900. do 300. godine prije naše ere, prema keramičkom materijalu na Debelom brdu i Varvari kod [[Prozor]]a, izveden je zaključak da su veze i kontakti plemena ([[Desidijati]]), koja su živjela u srednjem toku [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i gornjem toku [[Vrbas]]a ([[srednjobosanska kulturna grupa]]) sa onim koja su živjela južnije, u gornjem toku rijeke Bosne, bile intenzivne i trajnog karaktera, s tim da su plemena koja pripadaju srednjobosanskoj kulturnoj grupi bila vjerovatno nadmoćnija. Pored toga, na materijalu sa Debelog Brda javlja se i import iz [[Italija|Italije]] (sjekire sa lepezasto proširenom oštricom). Izuzetan geografski položaj doveo je do razvoja naselja u značajan [[Zanastvo|zanatski]] i [[Trgovina|trgovinski]] centar. Predmeti od bronze su se i dalje proizvodili (šila, igle, [[nakit]]), ali je za te predmete bilo potrebno neuporedivo manje rude nego što je trebalo za [[mač]]eve, koplja, sjekire, motike...). [[Rudarstvo]] i [[metalurgija]] dobili su veliki zamah. Uočava se sličnost i sa materijalom na [[Glasinačka kultura|Glasinačkom području]]. === Rimski period === Decenije nakon završetka [[Veliki ilirski ustanak|Batonovog ustanka]] su i vrijeme kada se drastično mijenja i fizionomija naselja i naseobina u rimskoj provinciji [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciji]], pa i u sarajevskom području kao njegovom sastavnom dijelu. Tip gradinskih naselja nestaje, a naselja se ponovo premještaju u ravničarske zone. Tek se samo pojedine gradine iz vojno-strateških razloga transformiraju u rimske garnizone. Sarajevsko polje, posebno njegovi zapadni dijelovi pružaju i dobre mogućnosti za intenzivnije bavljenje zemljoradnjom, a okolne i obližnje planine za stočarstvo. Naravno tu su u susjedstvu i rudarske zone u fojničko-kiseljačkoj i [[vareš]]koj oblasti. Sarajevsko područje je naseljavalo pleme [[Desidijati]], organizovano kao peregrinska civitas, koja je spadala u jednu od najvažnijih ilirskih civitates u rimsko doba. Kao što se iz svega navedenog vidi sarajevsko područje pružalo je dosta preduslova da se na njemu u rimsko doba razvije značajnija naseobinska aglomeracija sa upravno-administrativnim središtem. Rimsko utvrđenje na Debelom Brdu, strateški dobro izabranoj tački, služilo je između ostalog i za odbranu naselja koje se nalazilo na obe obale [[Miljacka|Miljacke]] (danas od [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]] do Kampusa) i na drugoj obali po obližnjim padinama oko Vrbanja mosta.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Na lokalitetu pronađeno je mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca. Najstariji do sada pronađeni rimski novčić sa sarajevskog područja nađen je u Ulici Dugi Sokak, Bistrik, Stari Grad. Danas se čuva u Zemaljskom muzeju pod inventarskim brojem numizmatičke zbirke 12365. Brončani novčić kovan je za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (vl. 14-37. god. n. e.), a posvećen uspomeni na [[Oktavijan August|Augusta Oktavijana]]. Na naličju se nalazi prikaz munje sa kraticom SC. Novčić je u rimskim državnim kovnicama nastao neposredno nakon smrti Augusta 14. god. n. e. i samim tim predstavlja najstariji materijalni i epigrafski nalaz rimskog prisustva na sarajevskom području, par godina nakon završetka Velikog Ilirskog ustanka.<ref name="Mesihović"/> === Kasnoantički period === Kada su ovi krajevi opet pripojeni [[Justinijan I|Justinijanovom]] (Istočno-rimsko ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]]), na ovoj strateški dobro izabranoj tački podignuta je tvrđava sa dva bedema: južni i zapadni kao vanjski (dužine oko 118 m) i sjeverni unutrašnji (dužine 72,5 m). Bedemi imaju izlomljene linije, građeni su od grubo priklesanog kamena, dimenzija 0,4(0,6) x 0,2 m, vezanog krečnim malterom. Ostaci bedema su se očuvali do 1893. godine u visini od 0,6 do 1,3 m skoro po cijeloj dužini, dok su 1983. godine zatečeni ostaci zidova samo u jugozapadnom i zapadnom dijelu i to do visine od oko 0,6 m (oko 3 reda kamenja). Ulaz (širine 3,2 m) u tvrđavu je bio na zapadnoj strani. Ispred njega se nalazila mala kula (A) četverougaone osnove. U kuli je bio pod od krečnog maltera. Na jugoistočnom kraju utvrđenja se unutrašnji bedem završavao kulom četverougaone osnove, dimenzija 8,5 x 4,5 m (kula B). Fiala je zatekao ovu kulu u visini do iznad prvog sprata sa očuvanim omalterisanim stropom. Pri zaštitnim iskopavanjima 1983. godine, tragovi stropa više nisu zatečeni.<ref name="ČovoćB">{{Cite web |url= https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1014189 |title= Borivoj Ćović: Počeci naselja na Debelom Brdu u Sarajevu |work= JU Muzej Sarajeva, 2005 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Pokretni arheološki materijal iz antičkog i kasnoantičkog doba većinom je nađen unutar zidina utvrđenja i u dvije kule. Nađeno je mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, koštani češljevi, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe, vaga sa utezima. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca. Između ostalog, nađene su dvije keramičke boce rađene na grnčarskom kolu. Na dnu jedne od njih je natpis minuskulnim kurzivom na latinskom: EGO IVSTVS OLARIVS ET MANUS MEAS RVGETVS ET FETETVS. Opći smisao natpisa je: “Ja sam pravi lončar, a moje su ruke prljave a plodne.” == Literatura == U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura: *[[Franjo Fiala|Fiala, Franjo]], ''Jedna prehistorička naseobina na Debelom brdu kod Sarajeva'', Glasnik Zemaljskog muzeja VI, Sarajevo, 1894, 107-140. *Fiala, Franjo, ''Izvještaj o iskopinama na Debelom brdu kod Sarajeva godine 1894'', Glasnik Zemaljskog muzeja VII, Sarajevo, 1895, 123-137. *Fiala, Franjo, ''Izvještaj o prekopavanju na Debelom brdu kod Sarajeva'', Glasnik Zemaljskog muzeja VIII, Sarajevo, 1896, 97-108. *[[Dimitrije Sergejevski|Sergejevski, Dimitrije]], ''Arheološki nalazi u Sarajevu i okolici'', Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, društvene nauke, sv. II, Sarajevo, 1947, 13-50. *Vinski, Zdenko, ''Kasnoantički starosjedioci u Salonitanskoj regiji prema arheološkoj ostavštini predslavenskog supstrata'', Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LXIX/196, Split, 1974, 5-85. *Vinski, Zdenko, ''Autohtoni kulturni elementi u doba doseljenja Slovena na Balkan'', u: ''Predslavenski kulturni elementi na Balkanu u etnogenezi južnih Slavena'', simpozij u Mostaru, 24 -26. oktobra 1968, posebna izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knjiga XII, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 4, Sarajevo, 1969, 171-200. *[[Đuro Basler|Basler, Đuro]], ''Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini'', Veselin Masleša, Biblioteka “Kulturno nasljeđe”, Sarajevo, 1972. *Čović, Borivoj, ''Metalurška djelatnost vučedolske grupe u Bosni'', Godišnjak Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knjiga XIII, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 11, Sarajevo, 1976, 105-117. *Čović, Borivoj, ''7. prelazna zona'', u: ''Bronzano doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV'', Sarajevo 1983, 171-183. *Čović, Borivoj, ''Srednjobosanska kulturna grupa'', u: ''Bronzano doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV'', Sarajevo 1983, 433-457. *[[Borivoj Čović|Čović, Borivoj]], ''Srednjobosanska grupa'', u: ''Željezno doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja V'', Sarajevo 1987, 481-530. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://sarajevo.ba/sarajevo-kroz-historiju/p-n-e/?lang=hr Sarajevo kroz historiju]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.zemaljskimuzej.ba/en/archaeology/prehistory/fibula-figure-eight-decoration Zemaljski muzej Sarajevo] [[Kategorija:Historija Sarajeva]] {{Commonscat|Debelo brdo}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] [[Kategorija:Neolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] [[Kategorija:Gradine u Bosni i Hercegovini|Debelp Brdo]] [[Kategorija:Eneolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] [[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] [[Kategorija:Bronzano doba]] [[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] 3mpq6fd62wqqrd2z62k35e9koo6q37w 3428580 3428574 2022-08-21T21:05:30Z Zavičajac 76629 wikitext text/x-wiki [[File:Sarajevo Debelo Brdo 11.jpg|mini|desno|Debelo Brdo, vidljivi su betonski ulazi u centar veze JNA i ostaci zida iz kasnoantičkog doba]] '''Debelo Brdo''' je područje na zapadnom obronku masiva [[Trebević]]a iznad [[Sarajevo|Sarajeva]]. Administrativno pripada općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]]. Debelo brdo je poznato kao prvo i najznačajnije [[Arheologija|arheološko]] nalazište na teritoriji grada na kojem je nađeno [[Prahistorija|prahistorijsko]] [[Gradina|gradinsko naselje]], antički i kasnoantički odbrambeni objekti. Na Debelom brdu je bilo jedno od najznačajnijih prahistorijskih naselja [[Bronzano doba|bronzanog doba]] (1800-1300. godine p.n.e.) u unutrašnjosti sjeverozapadnog [[Balkan]]a. Vizuelno je bilo povezano sa gradinama na obroncima oko doline Miljacke, kao i sa [[Gradac (Gornji Kotorac)|gradinom na Ilinjači]] u Gornjem Kotorcu, na rubu Sarajevskog polja. Kao takvo [[2005.]] godine je proglašeno za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu.<ref name="Debelo">{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2550 |title= Debelo Brdo |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate= 24. 9. 2021}}</ref> == Istraživanja == Prva istraživanja obavio je [[Franjo Fiala]] 1889-1896. godine. Pokretni arheološki materijal je deponiran u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. Iskopavanjima godine 1983. su rukovodili [[Lidija Fekeža]] i [[Blagoje Govedarica]]. Lokalitet je u priličnoj mjeri devastiran i potpuno zapušten, jer su ga koristili [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija BiH]] iz rata 1992-1995. godine i [[SFOR]]. == Historija == Život na Debelom brdu je trajao od eneolita 2000/1700. godine p. n. e., preko bronzanog doba, starijeg i mlađeg željeznog doba, antičkog i kasnoantičkog perioda, pa sve do dolaska [[Slaveni|Slavena]]. U lokalnom smislu Debelo Brdo je dominiralo Sarajevskim poljem, a šire gledano bilo je na mjestu gdje se završavala sjeverna saobraćajnica - dolina [[Bosna (rijeka)|Bosne]] - a nastavljali se putevi za Hercegovinu i jugoistočnu Bosnu. === Neolit === Među neobjavljenim materijalom sa ovog lokaliteta pronađen je dio tipične neolitske sjekire, tzv. tipa ''Schuhleistenkeil'', izrađene od svijetlog kamena (magnezita). Osim toga, dva već objavljena ulomka i jedan još neobjavljeni keramički ulomak, pokazuju sličnost s [[Hvarsko-lisičićkom kulturom|Hvarsko-lisičićkom kulturom]]. Pronađeni materijali iz neolita na ovom lokalitetu pripadaju istom onom talasu doseljenika sa juga (iz Hercegovine) koji su krajem neolita, pred naletom stočarskih plemena (stepski nomadi iz Azije - [[Indoevropljani]]), u većem broju naselili i neke dijelove južne i centralne Bosne, promijenivši znatno kulturmu fizionomiju nekih naselja [[Butmirska kultura|butmirske kulture]]. U to vrijeme neolitsko naselje u Butmiru, u Sarajevskom polju, po svoj prilici više nije postojalo.<ref>[https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n96 Borivoj Čović - Od Butmira do Ilira]</ref> === Eneolit === Drugi stratum pripada eneolitskom dobu, kasnoj fazi [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|Vučedolske kulture]], datiranoj u 2000-1800 (1700) godinu prije naše ere. <ref name="Tasić">{{Cite web|url= https://books.google.ba/books?id=m_mAAAAAMAAJ&pg=PA122&lpg=PA122&dq=debelo+brdo+%C4%8Dovi%C4%87&source=bl&ots=0y4x-AL2ta&sig=ACfU3U2mfL-nwWHpwaiAzrXnmHQtoUpDdQ&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiJmqmU1Nj5AhXYhf0HHTWoAJ04HhDoAXoECA4QAw#v=onepage&q=debelo%20brdo%20%C4%8Dovi%C4%87&f=false |title= Eneolitske kulture Centralnog i Zapadnog Balkana - Debelo Brdo |work= Institut za balkanske studije |accessdate= 24. 9. 2021}}</ref> je u velikom broju primjeraka vučedolska keramika, kalupi za livenje raznih metalnih predmeta, igle, šila, lisnati bodeži, sjekire i dijelovi cijevi za mijeh. Nađeni materijal ima i svoje posebnosti pa se u nauci govori o južnobosanskom podtipu Vučedolske kulture ili podtipu Debelo Brdo. Ovdje se keramika odlikuje punijim geometrijskim likovima i bogatijim rasporedom ukrasa.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> === Bronzano doba === Iz ovog perioda je gradina. Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima, smještenim ispod stijena nad Soukbunarom i na području Zlatišta. Od oruđa i oružja nađene su šuplje sjekire, bronzana koplja, kratki mačevi-bodeži, te kalupi za livenje ovog oružja. Naselje na Debelom brdu je ujedno bio već ustaljen i dugovječan zanatski i proizvodni centar, i odaje stabilnu i čvrsto organiziranu društvenu zajednicu. Bilo je jedno od najvećih gradinskih naselja, koje se pružalo u dužini od nekoliko stotina metara, obuhvatajući više zaravanaka i padina kao i dva manja brda (Debelo brdo i Zlatište). Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima ispod i oko njih. === Željezno doba === Iz starijeg željeznog doba, od 900. do 300. godine prije naše ere, prema keramičkom materijalu na Debelom brdu i Varvari kod [[Prozor]]a, izveden je zaključak da su veze i kontakti plemena ([[Desidijati]]), koja su živjela u srednjem toku [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i gornjem toku [[Vrbas]]a ([[srednjobosanska kulturna grupa]]) sa onim koja su živjela južnije, u gornjem toku rijeke Bosne, bile intenzivne i trajnog karaktera, s tim da su plemena koja pripadaju srednjobosanskoj kulturnoj grupi bila vjerovatno nadmoćnija. Pored toga, na materijalu sa Debelog Brda javlja se i import iz [[Italija|Italije]] (sjekire sa lepezasto proširenom oštricom). Izuzetan geografski položaj doveo je do razvoja naselja u značajan [[Zanastvo|zanatski]] i [[Trgovina|trgovinski]] centar. Predmeti od bronze su se i dalje proizvodili (šila, igle, [[nakit]]), ali je za te predmete bilo potrebno neuporedivo manje rude nego što je trebalo za [[mač]]eve, koplja, sjekire, motike...). [[Rudarstvo]] i [[metalurgija]] dobili su veliki zamah. Uočava se sličnost i sa materijalom na [[Glasinačka kultura|Glasinačkom području]]. === Rimski period === Decenije nakon završetka [[Veliki ilirski ustanak|Batonovog ustanka]] su i vrijeme kada se drastično mijenja i fizionomija naselja i naseobina u rimskoj provinciji [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciji]], pa i u sarajevskom području kao njegovom sastavnom dijelu. Tip gradinskih naselja nestaje, a naselja se ponovo premještaju u ravničarske zone. Tek se samo pojedine gradine iz vojno-strateških razloga transformiraju u rimske garnizone. Sarajevsko polje, posebno njegovi zapadni dijelovi pružaju i dobre mogućnosti za intenzivnije bavljenje zemljoradnjom, a okolne i obližnje planine za stočarstvo. Naravno tu su u susjedstvu i rudarske zone u fojničko-kiseljačkoj i [[vareš]]koj oblasti. Sarajevsko područje je naseljavalo pleme [[Desidijati]], organizovano kao peregrinska civitas, koja je spadala u jednu od najvažnijih ilirskih civitates u rimsko doba. Sarajevsko područje pružalo je dosta preduslova da se na njemu u rimsko doba razvije značajnije naselje, koje se nalazilo na obe obale [[Miljacka|Miljacke]] (danas od [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]] do Kampusa) i na drugoj obali po obližnjim padinama oko Vrbanja mosta. Bilo je podređeno urbanom i upravnom jezgru [[Aquae S (Ilidža)|Aquae S…]] (današnja Ilidža). To je bilo u odnosu na Ilidžu jedno satelitsko veće naselje, suprotno od današnje situacije. Porijeklo ovoga naselja u centralnom Sarajevu sa obje strane Miljacke treba tražiti u kontinuitetu sa naseobinskim kompleksom Zlatište-Debelo Brdo-Soukbunar, koji se jednostavno “preselio” u ravniji plato. Rimsko utvrđenje na Debelom Brdu, strateški dobro izabranoj tački, služilo je između ostalog i za odbranu naselja. Postojalo je još nekoliko stoljeća.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Na lokalitetu je pronađeno mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca. Najstariji do sada pronađeni rimski novčić sa sarajevskog područja nađen je u Ulici Dugi Sokak, Bistrik, Stari Grad. Danas se čuva u Zemaljskom muzeju pod inventarskim brojem numizmatičke zbirke 12365. Brončani novčić kovan je za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (vl. 14-37. god. n. e.), a posvećen uspomeni na [[Oktavijan August|Augusta Oktavijana]]. Na naličju se nalazi prikaz munje sa kraticom SC. Novčić je u rimskim državnim kovnicama nastao neposredno nakon smrti Augusta 14. god. n. e. i samim tim predstavlja najstariji materijalni i epigrafski nalaz rimskog prisustva na sarajevskom području, par godina nakon završetka Velikog Ilirskog ustanka.<ref name="Mesihović"/> === Kasnoantički period === Kada su ovi krajevi opet pripojeni [[Justinijan I|Justinijanovom]] (Istočno-rimsko ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]]), na ovoj strateški dobro izabranoj tački podignuta je tvrđava. Ulazila je u široko-razgranatu politiku Justinijana koja se zasnivala na izgradnji utvrđenih odbrambenih pojaseva, kojima se nastojalo zadržati nadiranje prekodunavskih barbarskih naroda. Tvrđava je imala dva bedema: južni i zapadni kao vanjski (dužine oko 118 m) i sjeverni unutrašnji (dužine 72,5 m). Bedemi imaju izlomljene linije, građeni su od grubo priklesanog kamena, dimenzija 0,4(0,6) x 0,2 m, vezanog krečnim malterom. Ostaci bedema su se očuvali do 1893. godine u visini od 0,6 do 1,3 m skoro po cijeloj dužini, dok su 1983. godine zatečeni ostaci zidova samo u jugozapadnom i zapadnom dijelu i to do visine od oko 0,6 m (oko 3 reda kamenja). Ulaz (širine 3,2 m) u tvrđavu je bio na zapadnoj strani. Ispred njega se nalazila mala kula (A) četverougaone osnove. U kuli je bio pod od krečnog maltera. Na jugoistočnom kraju utvrđenja se unutrašnji bedem završavao kulom četverougaone osnove, dimenzija 8,5 x 4,5 m (kula B). Fiala je zatekao ovu kulu u visini do iznad prvog sprata sa očuvanim omalterisanim stropom. Pri zaštitnim iskopavanjima 1983. godine, tragovi stropa više nisu zatečeni.<ref name="ČovoćB">{{Cite web |url= https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1014189 |title= Borivoj Ćović: Počeci naselja na Debelom Brdu u Sarajevu |work= JU Muzej Sarajeva, 2005 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Pokretni arheološki materijal iz antičkog i kasnoantičkog doba većinom je nađen unutar zidina utvrđenja i u dvije kule. Nađeno je mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, koštani češljevi, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe, vaga sa utezima. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca. Između ostalog, nađene su dvije keramičke boce rađene na grnčarskom kolu. Na dnu jedne od njih je natpis minuskulnim kurzivom na latinskom: EGO IVSTVS OLARIVS ET MANUS MEAS RVGETVS ET FETETVS. Opći smisao natpisa je: “Ja sam pravi lončar, a moje su ruke prljave a plodne.” == Literatura == U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura: *[[Franjo Fiala|Fiala, Franjo]], ''Jedna prehistorička naseobina na Debelom brdu kod Sarajeva'', Glasnik Zemaljskog muzeja VI, Sarajevo, 1894, 107-140. *Fiala, Franjo, ''Izvještaj o iskopinama na Debelom brdu kod Sarajeva godine 1894'', Glasnik Zemaljskog muzeja VII, Sarajevo, 1895, 123-137. *Fiala, Franjo, ''Izvještaj o prekopavanju na Debelom brdu kod Sarajeva'', Glasnik Zemaljskog muzeja VIII, Sarajevo, 1896, 97-108. *[[Dimitrije Sergejevski|Sergejevski, Dimitrije]], ''Arheološki nalazi u Sarajevu i okolici'', Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, društvene nauke, sv. II, Sarajevo, 1947, 13-50. *Vinski, Zdenko, ''Kasnoantički starosjedioci u Salonitanskoj regiji prema arheološkoj ostavštini predslavenskog supstrata'', Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LXIX/196, Split, 1974, 5-85. *Vinski, Zdenko, ''Autohtoni kulturni elementi u doba doseljenja Slovena na Balkan'', u: ''Predslavenski kulturni elementi na Balkanu u etnogenezi južnih Slavena'', simpozij u Mostaru, 24 -26. oktobra 1968, posebna izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knjiga XII, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 4, Sarajevo, 1969, 171-200. *[[Đuro Basler|Basler, Đuro]], ''Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini'', Veselin Masleša, Biblioteka “Kulturno nasljeđe”, Sarajevo, 1972. *Čović, Borivoj, ''Metalurška djelatnost vučedolske grupe u Bosni'', Godišnjak Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knjiga XIII, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 11, Sarajevo, 1976, 105-117. *Čović, Borivoj, ''7. prelazna zona'', u: ''Bronzano doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV'', Sarajevo 1983, 171-183. *Čović, Borivoj, ''Srednjobosanska kulturna grupa'', u: ''Bronzano doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV'', Sarajevo 1983, 433-457. *[[Borivoj Čović|Čović, Borivoj]], ''Srednjobosanska grupa'', u: ''Željezno doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja V'', Sarajevo 1987, 481-530. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://sarajevo.ba/sarajevo-kroz-historiju/p-n-e/?lang=hr Sarajevo kroz historiju]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.zemaljskimuzej.ba/en/archaeology/prehistory/fibula-figure-eight-decoration Zemaljski muzej Sarajevo] [[Kategorija:Historija Sarajeva]] {{Commonscat|Debelo brdo}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] [[Kategorija:Neolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] [[Kategorija:Gradine u Bosni i Hercegovini|Debelp Brdo]] [[Kategorija:Eneolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] [[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] [[Kategorija:Bronzano doba]] [[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] 2s5hk0423dmfgzi46zg1jem6de2g5q8 3428582 3428580 2022-08-21T22:05:43Z Zavičajac 76629 wikitext text/x-wiki [[File:Sarajevo Debelo Brdo 11.jpg|mini|desno|Debelo Brdo, vidljivi su betonski ulazi u centar veze JNA i ostaci zida iz kasnoantičkog doba]] '''Debelo Brdo''' je područje na zapadnom obronku masiva [[Trebević]]a iznad [[Sarajevo|Sarajeva]]. Administrativno pripada općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]]. Debelo brdo je poznato kao prvo i najznačajnije [[Arheologija|arheološko]] nalazište na teritoriji grada na kojem je nađeno [[Prahistorija|prahistorijsko]] [[Gradina|gradinsko naselje]], antički i kasnoantički odbrambeni objekti. Na Debelom brdu je bilo jedno od najznačajnijih prahistorijskih naselja [[Bronzano doba|bronzanog doba]] (1800-1300. godine p.n.e.) u unutrašnjosti sjeverozapadnog [[Balkan]]a. Vizuelno je bilo povezano sa gradinama na obroncima oko doline Miljacke, kao i sa [[Gradac (Gornji Kotorac)|gradinom na Ilinjači]] u Gornjem Kotorcu, na rubu Sarajevskog polja. Godine 2005. odlukom [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Komisije za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]] u sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća komisije) i Tina Wik, proglašeno je za nacionalni spomenik.<ref name="Debelo">{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2550 |title= Debelo Brdo |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate= 24. 9. 2021}}</ref> == Istraživanja == Prva istraživanja obavio je [[Franjo Fiala]] 1889-1896. godine. Pokretni arheološki materijal je deponiran u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. Još u svojim prvim izvještajima Fiala je konstatovao da prahistorijski nalazi iz ovog naselja pripadaju pretežno bronzanom i željeznom dobu, ali da postoje i indicije o još starijem, neolitskom horizontu, čiji nalazi nisu ni naročito brojni, ni izraziti. Iskopavanjem 1983, u organizaciji Gradskog zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo, rukovodili su [[Lidija Fekeža]] i [[Blagoje Govedarica]]. Iskopavanje je teklo paralelno sa gradnjom vojnog objekta - centra veze tadašnje [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Materijal sa iskopavanja predan je [[Muzej Sarajeva|Muzeju grada Sarajeva]]. U augustu 2017. po nalogu Općine Centar, Institut za arheološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Sarajevu je obavio prospekciju lokaliteta Vranjače kako bi vidio da li tu postoji arheološki potencijal i iz kojeg perioda, te koliko je to povezano s obližnjim lokalitetom Debelog brda.<ref name="Dvranjača">{{Cite web|url= https://depo.ba/clanak/172237/nadomak-sarajeva-arheolosko-nalaziste-iz-bronzanog-doba-sta-kriju-vranjaca-debelo-brdo-i-zlatiste |title= Nadomak Sarajeva arheološko nalazište iz bronzanog doba: Šta kriju Vranjača, Debelo brdo i Zlatište? |work= Depo portal|accessdate= 24. 9. 2021}}</ref> Lokalitet je u priličnoj mjeri devastiran i potpuno zapušten, jer su ga koristili JNA, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija BiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-1995]]. godine i [[SFOR]]. == Historija == Život na Debelom brdu je trajao od eneolita 2000/1700. godine p. n. e., preko bronzanog doba, starijeg i mlađeg željeznog doba, antičkog i kasnoantičkog perioda, pa sve do dolaska [[Slaveni|Slavena]]. U lokalnom smislu Debelo Brdo je dominiralo Sarajevskim poljem, a šire gledano bilo je na mjestu gdje se završavala sjeverna saobraćajnica - dolina [[Bosna (rijeka)|Bosne]] - a nastavljali se putevi za Hercegovinu i jugoistočnu Bosnu. === Neolit === Među neobjavljenim materijalom sa ovog lokaliteta pronađen je dio tipične neolitske sjekire, tzv. tipa ''Schuhleistenkeil'', izrađene od svijetlog kamena (magnezita). Osim toga, dva već objavljena ulomka i jedan još neobjavljeni keramički ulomak, pokazuju sličnost s [[Hvarsko-lisičićkom kulturom|Hvarsko-lisičićkom kulturom]]. Pronađeni materijali iz neolita na ovom lokalitetu pripadaju istom onom talasu doseljenika sa juga (iz Hercegovine) koji su krajem neolita, pred naletom stočarskih plemena (stepski nomadi iz Azije - [[Indoevropljani]]), u većem broju naselili i neke dijelove južne i centralne Bosne, promijenivši znatno kulturmu fizionomiju nekih naselja [[Butmirska kultura|butmirske kulture]]. U to vrijeme neolitsko naselje u Butmiru, u Sarajevskom polju, po svoj prilici više nije postojalo.<ref>[https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n96 Borivoj Čović - Od Butmira do Ilira]</ref> === Eneolit === Drugi stratum pripada eneolitskom dobu, kasnoj fazi [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|Vučedolske kulture]], datiranoj u 2000-1800 (1700) godinu prije naše ere. <ref name="Tasić">{{Cite web|url= https://books.google.ba/books?id=m_mAAAAAMAAJ&pg=PA122&lpg=PA122&dq=debelo+brdo+%C4%8Dovi%C4%87&source=bl&ots=0y4x-AL2ta&sig=ACfU3U2mfL-nwWHpwaiAzrXnmHQtoUpDdQ&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiJmqmU1Nj5AhXYhf0HHTWoAJ04HhDoAXoECA4QAw#v=onepage&q=debelo%20brdo%20%C4%8Dovi%C4%87&f=false |title= Eneolitske kulture Centralnog i Zapadnog Balkana - Debelo Brdo |work= Institut za balkanske studije |accessdate= 24. 9. 2021}}</ref> Zastupljena je u velikom broju primjeraka tipična vučedolska keramika, kalupi za livenje raznih metalnih predmeta, igle, šila, lisnati bodeži, sjekire i dijelovi cijevi za mijeh. Nađeni materijal ima i svoje posebnosti pa se u nauci govori o [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini| podtipu Vučedolske kulture]] ili podtipu Debelo Brdo. Ovdje se keramika odlikuje punijim geometrijskim likovima i bogatijim rasporedom ukrasa.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> === Bronzano doba === Iz ovog perioda je gradina. Radi se o naselju sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima, smještenim ispod stijena nad Soukbunarom i na području Zlatišta. Debelo brdo je bilo gradinsko naselje, ali je veći dio populacije živio u naselju otvorenog tipa na lokalitetu Vranjače. Od oruđa i oružja nađene su šuplje sjekire, bronzana koplja, kratki mačevi-bodeži, te kalupi za livenje ovog oružja. Naselje na Debelom brdu je ujedno bilo već ustaljen i dugovječan zanatski i proizvodni centar, i odaje stabilnu i čvrsto organiziranu društvenu zajednicu. Bilo je jedno od najvećih gradinskih naselja, koje se pružalo u dužini od nekoliko stotina metara, obuhvatajući više zaravanaka i padina kao i dva manja brda (Debelo brdo i Zlatište). === Željezno doba === Iz starijeg željeznog doba, od 900. do 300. godine prije naše ere, prema keramičkom materijalu na Debelom brdu i Varvari kod [[Prozor]]a, izveden je zaključak da su veze i kontakti plemena ([[Desidijati]]), koja su živjela u srednjem toku [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i gornjem toku [[Vrbas]]a ([[srednjobosanska kulturna grupa]]) sa onim koja su živjela južnije, u gornjem toku rijeke Bosne, bile intenzivne i trajnog karaktera, s tim da su plemena koja pripadaju srednjobosanskoj kulturnoj grupi bila vjerovatno nadmoćnija. Pored toga, na materijalu sa Debelog Brda javlja se i import iz [[Italija|Italije]] (sjekire sa lepezasto proširenom oštricom). Izuzetan geografski položaj doveo je do razvoja naselja u značajan [[Zanastvo|zanatski]] i [[Trgovina|trgovinski]] centar. Predmeti od bronze su se i dalje proizvodili (šila, igle, [[nakit]]), ali je za te predmete bilo potrebno neuporedivo manje rude nego što je trebalo za [[mač]]eve, koplja, sjekire, motike...). [[Rudarstvo]] i [[metalurgija]] dobili su veliki zamah. Uočava se sličnost i sa materijalom na [[Glasinačka kultura|Glasinačkom području]]. === Rimski period === Decenije nakon završetka [[Veliki ilirski ustanak|Batonovog ustanka]] su i vrijeme kada se drastično mijenja i fizionomija naselja i naseobina u rimskoj provinciji [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciji]], pa i u sarajevskom području kao njegovom sastavnom dijelu. Tip gradinskih naselja nestaje, a naselja se ponovo premještaju u ravničarske zone. Tek se samo pojedine gradine iz vojno-strateških razloga transformiraju u rimske garnizone. Sarajevsko polje, posebno njegovi zapadni dijelovi pružaju i dobre mogućnosti za intenzivnije bavljenje zemljoradnjom, a okolne i obližnje planine za stočarstvo. Naravno tu su u susjedstvu i rudarske zone u fojničko-kiseljačkoj i [[vareš]]koj oblasti. Sarajevsko područje je naseljavalo pleme [[Desidijati]], organizovano kao peregrinska civitas, koja je spadala u jednu od najvažnijih ilirskih civitates u rimsko doba. Sarajevsko područje pružalo je dosta preduslova da se na njemu u rimsko doba razvije značajnije naselje, koje se nalazilo na obe obale [[Miljacka|Miljacke]] (danas od [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]] do Kampusa) i na drugoj obali po obližnjim padinama oko Vrbanja mosta. Bilo je podređeno urbanom i upravnom jezgru [[Aquae S (Ilidža)|Aquae S…]] (današnja Ilidža). To je bilo u odnosu na Ilidžu jedno satelitsko veće naselje, suprotno od današnje situacije. Porijeklo ovoga naselja u centralnom Sarajevu sa obje strane Miljacke treba tražiti u kontinuitetu sa naseobinskim kompleksom Zlatište-Debelo Brdo-Soukbunar, koji se jednostavno “preselio” u ravniji plato. Rimsko utvrđenje na Debelom Brdu, strateški dobro izabranoj tački, služilo je između ostalog i za odbranu naselja. Postojalo je još nekoliko stoljeća.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Na lokalitetu je pronađeno mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca. Najstariji do sada pronađeni rimski novčić sa sarajevskog područja nađen je u Ulici Dugi Sokak, Bistrik, Stari Grad. Danas se čuva u Zemaljskom muzeju pod inventarskim brojem numizmatičke zbirke 12365. Brončani novčić kovan je za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (vl. 14-37. god. n. e.), a posvećen uspomeni na [[Oktavijan August|Augusta Oktavijana]]. Na naličju se nalazi prikaz munje sa kraticom SC. Novčić je u rimskim državnim kovnicama nastao neposredno nakon smrti Augusta 14. god. n. e. i samim tim predstavlja najstariji materijalni i epigrafski nalaz rimskog prisustva na sarajevskom području, par godina nakon završetka Velikog Ilirskog ustanka.<ref name="Mesihović"/> === Kasnoantički period === Kada su ovi krajevi opet pripojeni [[Justinijan I|Justinijanovom]] (Istočno-rimsko ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]]), na ovoj strateški dobro izabranoj tački podignuta je tvrđava. Ulazila je u široko-razgranatu politiku Justinijana koja se zasnivala na izgradnji utvrđenih odbrambenih pojaseva, kojima se nastojalo zadržati nadiranje prekodunavskih barbarskih naroda. Tvrđava je imala dva bedema: južni i zapadni kao vanjski (dužine oko 118 m) i sjeverni unutrašnji (dužine 72,5 m). Bedemi imaju izlomljene linije, građeni su od grubo priklesanog kamena, dimenzija 0,4(0,6) x 0,2 m, vezanog krečnim malterom. Ostaci bedema su se očuvali do 1893. godine u visini od 0,6 do 1,3 m skoro po cijeloj dužini, dok su 1983. godine zatečeni ostaci zidova samo u jugozapadnom i zapadnom dijelu i to do visine od oko 0,6 m (oko 3 reda kamenja). Ulaz (širine 3,2 m) u tvrđavu je bio na zapadnoj strani. Ispred njega se nalazila mala kula (A) četverougaone osnove. U kuli je bio pod od krečnog maltera. Na jugoistočnom kraju utvrđenja se unutrašnji bedem završavao kulom četverougaone osnove, dimenzija 8,5 x 4,5 m (kula B). Fiala je zatekao ovu kulu u visini do iznad prvog sprata sa očuvanim omalterisanim stropom. Pri zaštitnim iskopavanjima 1983. godine, tragovi stropa više nisu zatečeni.<ref name="ČovoćB">{{Cite web |url= https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1014189 |title= Borivoj Ćović: Počeci naselja na Debelom Brdu u Sarajevu |work= JU Muzej Sarajeva, 2005 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Pokretni arheološki materijal iz antičkog i kasnoantičkog doba većinom je nađen unutar zidina utvrđenja i u dvije kule. Nađeno je mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, koštani češljevi, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe, vaga sa utezima. Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca. Između ostalog, nađene su dvije keramičke boce rađene na grnčarskom kolu. Na dnu jedne od njih je natpis minuskulnim kurzivom na latinskom: EGO IVSTVS OLARIVS ET MANUS MEAS RVGETVS ET FETETVS. Opći smisao natpisa je: “Ja sam pravi lončar, a moje su ruke prljave a plodne.” == Literatura == U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura: *[[Franjo Fiala|Fiala, Franjo]], ''Jedna prehistorička naseobina na Debelom brdu kod Sarajeva'', Glasnik Zemaljskog muzeja VI, Sarajevo, 1894, 107-140. *Fiala, Franjo, ''Izvještaj o iskopinama na Debelom brdu kod Sarajeva godine 1894'', Glasnik Zemaljskog muzeja VII, Sarajevo, 1895, 123-137. *Fiala, Franjo, ''Izvještaj o prekopavanju na Debelom brdu kod Sarajeva'', Glasnik Zemaljskog muzeja VIII, Sarajevo, 1896, 97-108. *[[Dimitrije Sergejevski|Sergejevski, Dimitrije]], ''Arheološki nalazi u Sarajevu i okolici'', Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, društvene nauke, sv. II, Sarajevo, 1947, 13-50. *Vinski, Zdenko, ''Kasnoantički starosjedioci u Salonitanskoj regiji prema arheološkoj ostavštini predslavenskog supstrata'', Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LXIX/196, Split, 1974, 5-85. *Vinski, Zdenko, ''Autohtoni kulturni elementi u doba doseljenja Slovena na Balkan'', u: ''Predslavenski kulturni elementi na Balkanu u etnogenezi južnih Slavena'', simpozij u Mostaru, 24 -26. oktobra 1968, posebna izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knjiga XII, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 4, Sarajevo, 1969, 171-200. *[[Đuro Basler|Basler, Đuro]], ''Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini'', Veselin Masleša, Biblioteka “Kulturno nasljeđe”, Sarajevo, 1972. *Čović, Borivoj, ''Metalurška djelatnost vučedolske grupe u Bosni'', Godišnjak Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knjiga XIII, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 11, Sarajevo, 1976, 105-117. *Čović, Borivoj, ''7. prelazna zona'', u: ''Bronzano doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV'', Sarajevo 1983, 171-183. *Čović, Borivoj, ''Srednjobosanska kulturna grupa'', u: ''Bronzano doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV'', Sarajevo 1983, 433-457. *[[Borivoj Čović|Čović, Borivoj]], ''Srednjobosanska grupa'', u: ''Željezno doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja V'', Sarajevo 1987, 481-530. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://sarajevo.ba/sarajevo-kroz-historiju/p-n-e/?lang=hr Sarajevo kroz historiju]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.zemaljskimuzej.ba/en/archaeology/prehistory/fibula-figure-eight-decoration Zemaljski muzej Sarajevo] [[Kategorija:Historija Sarajeva]] {{Commonscat|Debelo brdo}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] [[Kategorija:Neolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] [[Kategorija:Gradine u Bosni i Hercegovini|Debelp Brdo]] [[Kategorija:Eneolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] [[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] [[Kategorija:Bronzano doba]] [[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]] avttrxkaj6di173yngt96qyaltbzu8q Niger (rijeka) 0 97067 3428570 3402831 2022-08-21T19:00:42Z John Pedia 72 143267 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Niger | slika = Niger river map.PNG | opis = | dužina = 4.184 | nadmorska visina izvora = | prosječni protok = 6.000 m<sup>3</sup>/s | površina sliva = 2.117.700 | izvor = Gvineja | ušće = Gvinejski zaliv | pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Gvineja}}, {{ZID|Mali}}, {{ZID|Niger}}, {{ZID|Benin}} i {{ZID|Nigerija}} | gradovi kroz koje protiče = Bamako, Timbuktu, Goa, Niamey i Port Harcourt | sliv = | plovna = }} '''Niger''' je najveća [[rijeka]] [[Zapadna Afrika|zapadne Afrike]], i treća najduža rijeka na [[Afrika|kontinentu]], poslije [[Nil]]a i [[Kongo|Konga]]. Ukupno je duga 4.184 kilometra. Porijeklo imena Niger nije poznato. Pretpostavlja se da vodi porijeklo od [[Latinski jezik|latinske]] riječi za "crnac", ''niger'', ali nema dokaza za to. Vjerovatnije je da su [[portugal]]ski istraživači koristili vlastitu riječ, negro, kao što su radili na drugim mjestima po svijetu. Po jednoj hipotezi ime dolazi od [[Tuarezi|tuareške]] fraze ''gher n gheren'', "rijeka nad rijekama" (skraćeno na ''ngher''). Države [[Niger]] i [[Nigerija]] dobile su ime po rijeci. Narodi koji žive oko Nigera imaju razna imena za njega, među kojima Dželiba na jeziku manding, i Isa Ber, "velika rijeka", na songajskom. [[Rimljani]] su čuli za rijeku i zvali je Dasibari. Donji i srednji tok poznati su i pod imenom Kuora, koje je nepoznatog porijekla. [[Datoteka:Niger river at Koulikoro.jpg|mini|lijevo|220px|Niger u Maliju]] Površina bazena Nigera je 2.117.700 kvadratnih kilometra <ref>Gleick, Peter H. (2000). The World's Water, 2000-2001: The Biennial Report on Freshwater. Island Press, str. 33; {{ISBN|1-55963-792-7}}; online na Google Books</ref>, a protok vode je 6000 m<sup>3</sup>/s. Niger izvire ispod planine Tingi, u gorju Loma u [[Gvineja|Gvineji]], nedaleko od granice sa [[Sijera Leone]]om. Zatim teče u pravcu sjeveroistoka kroz [[Mali]], gdje prolazi kroz gradove [[Bamako]], [[Timbuktu]] i Goa. Potom se okreće prema jugoistoku, prolazeći kroz zapadni dio Nigera i njegov glavni grad [[Niamey]], dalje kroz Nigeriju, okrećući se sve više prema jugu, gdje se ulijeva preko velike [[Delta|delte]] u [[Gvinejski zaliv]] u blizini [[Port Harcourt]]a. == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Niger River}} [[Kategorija:Rijeke u Beninu]] [[Kategorija:Rijeke u Gvineji]] [[Kategorija:Rijeke u Maliju]] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Rijeke u Nigeru]] 01l27cfuxf5dgv7wm32pc6lc11qwjph José Mourinho 0 102737 3428604 3416981 2022-08-22T01:04:19Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Jose Mourinho | slika = José Mourinho 2020 (cropped).jpg | opis_slike = Mourinho sa [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]om 2020. | punoime = José Mário dos Santos<br/>Félix Mourinho | nadimak = ''The Special One'' (''Posebni'') | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|01|26}} | rodnigrad = [[Setubal]] | rodnadržava = [[Portugal]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | pozicija = Trener | visina = | trenutniklub = [[AS Roma|Roma]] (trener) | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine = | klubovi = | nastupi(golovi) = | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine = 2000.<br />2001–2002.<br />2002–2004.<br />2004–2007.<br />2008–2010.<br />2010–2013.<br/>2013–2015.<br/>2016–2018.<br/>2019–2021.<br/>2021– | trenerklubovi = [[SL Benfica|Benfica]]<br />[[União Leiria]]<br />[[FC Porto|Porto]]<br />[[Chelsea FC|Chelsea]]<br />[[FC Inter Milano|Inter]]<br />[[Real Madrid CF|Real Madrid]] <br/>[[Chelsea FC|Chelsea]]<br/>[[Manchester United FC|Manchester United]]<br/>[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]<br/>[[AS Roma|Roma]] | zadnjiuređaj = }} '''José Mário dos Santos Mourinho Félix''' (''portugalski izgovor:'' [ʒuzɛ moɾiɲu]) portugalski je [[nogomet]]ni trener. Trenutno je na čelu stručnog štaba [[AS Roma|Rome]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zvanicno-jose-mourinho-na-kraju-sezone-preuzima-romu/210504111|title=Zvanično: Jose Mourinho na kraju sezone preuzima Romu|date=4. 5. 2021|access-date=4. 5. 2021|language=bs|author=D.B.|publisher=Klix.ba}}</ref> Dao je sebi nadimak ''"The Special One"'' (''"Posebni"''), što su kasnije britanski mediji često koristili, te je ovo postao njegov zvanični nadimak.<ref>{{Cite web|title = Login|url = http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article4057364.ece?print=yes&randnum=1151003209000|website = www.timesonline.co.uk|accessdate = 1. 2. 2016}}</ref> ==Karijera== Sin portugalskog golmana Joséa Félixa Mourinha, počeo je kao igrač, ali je bio nezadovoljan svojom karijerom i prešao na treniranje. Nakon što je kratko vrijeme radio kao asistent menadžera i trener mlade ekipe početkom 1990-ih, postao je prevodilac [[Bobby Robson|Bobbyju Robsonu]]. Mourinho je mnogo naučio od trenera veterana i radio s njim u [[Sporting Lisabon|Sportingu]] i [[FC Porto|Portu]] prije nego što je s njim otišao u [[FC Barcelona|Barcelonu]]. ===Benfica, Leiria, Porto=== Počeo je s treniranjem i odmah impresionirao u svojim kratkim ali uspješnim trenerskim mandatom u [[SL Benfica|Benfiki]] i [[União Leiria]]. Vratio se u Porto 2002, ovog puta kao glavni trener, i napravio od Porta sjajan tim, osvojivši Portugalsku ligu, Kup Portugala i [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] 2003. Najveći uspjeh slijedi u 2004. kad je Mourinho vodio ekipu do vrha lige po drugi puta i osvojio najveći trofej u evropskom klupskom nogometu, [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]]. ===Chelsea=== Mourinho je preselio u [[Chelsea]] slijedeće godine i osvojio dva uzastopna naslova [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] u 2005. i 2006., između ostalih domaćih priznanja. Mourinho često svojim izjavama izaziva kontroverze, ali svojim uspjesima u Chelseau i Portu se razvio u jednog od najboljih svjetskih nogometnih menadžera, te je izuzetno cijenjen od kolega i medija. Osim toga, imenovan je za najboljeg svjetskog nogometnog menadžera od Međunarodne federacije nogometne historije i statistike ([[IFFHS]]) za sezone 2004-05 i 2005-06. ===Internazionale=== Nakon što se razišao sa Chelseajem, preselio se u Serie A, potpisavši trogodišnji ugovor sa Internazionaleom sredinom 2008. U roku od tri mjeseca, on je osvojio svoj prvi italijanski trofej, Supercoppa Italiana, i završio svoju prvu sezonu u Italiji, osvojivši naslov prvaka Serie A. Na ljeto 2009. produžio je ugovor s Interom do 2012., uz povećanje plate na 11.7 miliona €, što ga je učinilo najplaćenijim nogometnim trenerom.<ref>{{Cite web|title = Barcelona Star Lionel Messi & Inter Boss Jose Mourinho Top Football Rich List - Goal.com|url = http://www.goal.com/en/news/9/england/2010/03/24/1847037/barcelona-star-lionel-messi-inter-boss-jose-mourinho-top|website = Goal.com|accessdate = 1. 2. 2016|language = en}}</ref><ref>{{Cite web|title = Mourinho extends Inter Milan contract until 2012|url = http://ibnlive.in.com/news/mourinho-extends-inter-milan-contract-until-2012/93408-5.html|website = IBNLive|accessdate = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ===Nepobjedivost=== Mourinho je nepobjediv na domaćem terenu. Trenutno drži rekord od nevjerovatnih 132 meča bez poraza na domaćem terenu sa svojim timovima (38 sa Portom, 60 sa Chelseaom i 34 sa Interom). Zadnji put je kući poražen sa Portom 23. februara 2002. ==Lični život== Mourinho je upoznao svoju suprugu Tami kada su bili tinejdžeri u [[Setúbal]]u, u [[Portugal]]u, i oženio je 1989.<ref>{{Cite news|title = Luxury coach|url = http://www.guardian.co.uk/football/2004/may/30/newsstory.sport|newspaper = The Guardian|date = 29. 5. 2004|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB}}</ref>> Svoje prvo dijete, kćer '''Matilde''', dobio je 1996., a prvog sina, '''Jose Jr.''', četiri godine kasnije. Mourinho, iako je posvećen nogometu, opisuje svoju porodicu kao središte svog života i primijetio je da: ''"najvažnija stvar je moja porodica i biti dobar otac."''<ref>http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668</ref> Mourinho se bavi i dobrotvornim radom, pomažući mladima, ujedinjavanjem izraelske i palestinske djece kroz nogomet i donirajući njegov "sretni" sako, što je donijelo zaradu od 22.000 £ za dobrotvorne svrhe.<ref>{{Cite web|title = Sport: Premier League Football, Rugby Union, Cricket & F1|url = http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2005/03/28/sfnmou28.xml|website = Telegraph.co.uk|accessdate = 1. 2. 2016|archive-date = 13. 5. 2012|archive-url = https://www.webcitation.org/67dcgVlz4?url=http://www.telegraph.co.uk/sport/?xml=%2Fsport%2F2005%2F03%2F28%2Fsfnmou28.xml|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite news|title = Mourinho's jacket boosts charity|url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/london/4566047.stm|newspaper = BBC|date = 20. 5. 2005|access-date = 1. 2. 2016}}</ref> Nadaleko poznat po svojoj snažnoj osobnosti, profinjenim odijevanjem, i komentarima na press konferencijama, Mourinho je doživio slavu izvan nogometnih krugova, učesvovavši u reklamama za [[Samsung]], [[American Express]] i [[Adidas]], među ostalima.<ref>{{Cite news|title = The great dictator|url = http://www.guardian.co.uk/theobserver/2006/feb/19/features.review37|newspaper = The Guardian|date = 18. 2. 2006|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB|first = Peter|last = Conrad}}</ref> Neslužbena biografija Mourinha, pod naslovom ''"O Vencedor - de Setúbal Stamford Bridge"'' (Pobjednik - od Setúbala do Stamford Bridgea), bila je bestseller u Portugalu. Međutim, Mourinho nije htio odobriti biografiju i pokušao je, neuspješno, spriječiti objavljivanje knjige.<ref>http://64.233.183.104/search?q=cache:rVd4NVfv7w0J:www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml%3Fxml%3D/sport/2004/12/12/sfnfro12.xml+jose+mourinho+joel+neto+best+seller&hl=en&ct=clnk&cd=3&gl=uk</ref> 23. marta 2009. dobio je počasni doktorat na [[Tehnički univerzitet u Lisabonu|Tehničkom univerzitetu]] u Lisabonu za njegova dostignuća u nogometu.<ref>{{Cite web |url=http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |title=Arhivirana kopija |accessdate=28. 3. 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110721124614/http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |archivedate=21. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Priznanja== ===Klupska priznanja=== '''Porto''' *[[Primeira Liga]]: 2002/03, 2003/04. *Portugalski kup: 2002/03. *Portugalski superkup: 2003. *[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]: 2002/03. *[[UEFA Liga prvaka]]: 2003/04. '''Chelsea''' [[Datoteka:Mourinho aug 2014.jpg|mini|desno|Mourinho kao trener [[Chelsea FC|Chelseaja]] u augustu 2014.]] *[[Premijer liga Engleske|Premijer Liga]]: [[Premier League 2004/2005.|2004/05]], [[Premier League 2005/2006.|2005/06]], [[Premier League 2014/2015.|2014/15.]] *[[FA kup]]: 2006/07. *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2004/05, 2006/07, 2014/15. *[[FA Community Shield]]: 2005. '''Inter''' *[[Serie A]]: 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009/10.]] *[[Italijanski kup]]: 2009/10. *[[Italijanski superkup]]: 2008. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]] '''Real Madrid''' *[[La Liga]]: [[La Liga 2011/2012.|2011/12.]] *[[Kup kralja]]: 2010/11. *[[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2012.|2012.]] '''Manchester United''' *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2016/17. *[[FA Community Shield]]: 2016. *[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]] '''Roma''' *[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]: [[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] ===Lična priznanja=== *'''Onze d'Or Evropski trener godine:''' 2005 *'''FIFA Svjetski trener godine: 2010 *'''IFFHS Trener godine:''' 2004, 2005, 2010, 2012 *'''FA Premier League trener godine:''' [[Premier League 2004/2005.|2004–05]], [[Premier League 2005/2006.|2005–06]], [[Premier League 2014/2015.|2014–15]] *'''FA Premier League trener mjeseca:''' [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|novembar 2004]], [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|januar 2005]], [[Premier League 2006/2007.#Nagrade|mart 2007]] *'''Serie A trener godine:''' 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Albo Panchina d'Oro:''' [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Miguel Muñoz Trofej:''' [[La Liga 2010/2011.|2010–11]], [[La Liga 2011/2012.|2011–12]] *'''UEFA Trener sezone:''' 2002–03, 2003–04 *'''UEFA Team of the Year Trener godine:''' 2003, 2004, 2005, 2010 *'''World Soccer Magazine Trener godine:''' 2004, 2005, 2010 *'''ESPN FC 9. Najbolji Trener svih vremena:''' 2013 *'''France Football 13. Najbolji Trener svih vremena:''' 2019 *'''Evropski Trener godine - [[Alf Ramsey]] nagrada:''' 2010 *'''BBC Sportska ličnost godine (trener):''' 2005 *'''La Gazzetta dello Sport čovjek godine''' 2010 *'''Globe Soccer Trener godine:''' 2012 *'''Portugalski Trener vijeka:''' 2015 *'''[[Nogometni savez Portugala|FPF]] Portugalski Trener godine:''' 2017 ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|José Mourinho}} * [http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 Mourinhova statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322194747/http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 |date=22. 3. 2010 }} na ''[[Soccerbase]]u'' * [http://www.imdb.com/name/nm1542742/ José Mourinho] na [[Internet Movie Database]]u {{AS Roma - ekipa}} {{Treneri Intera}} {{Treneri Real Madrida}} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Treneri osvajači Kupa UEFA/Evropske lige}} {{Premier League - trener sezone}} {{FIFA trener godine}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} }} {{DEFAULTSORT:Mourinho, José}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Setubal]] [[Kategorija:Portugalski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri Benfike]] [[Kategorija:Treneri União Leirije]] [[Kategorija:Treneri FC Porta]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Treneri Rome]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Treneri osvajači Kupa UEFA / Evropske lige]] fbvmf2l90e69acpb5oj0u9tu1h1rork 3428605 3428604 2022-08-22T01:04:59Z KWiki 9400 [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Konferencijske lige]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Jose Mourinho | slika = José Mourinho 2020 (cropped).jpg | opis_slike = Mourinho sa [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]om 2020. | punoime = José Mário dos Santos<br/>Félix Mourinho | nadimak = ''The Special One'' (''Posebni'') | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|01|26}} | rodnigrad = [[Setubal]] | rodnadržava = [[Portugal]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | pozicija = Trener | visina = | trenutniklub = [[AS Roma|Roma]] (trener) | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine = | klubovi = | nastupi(golovi) = | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine = 2000.<br />2001–2002.<br />2002–2004.<br />2004–2007.<br />2008–2010.<br />2010–2013.<br/>2013–2015.<br/>2016–2018.<br/>2019–2021.<br/>2021– | trenerklubovi = [[SL Benfica|Benfica]]<br />[[União Leiria]]<br />[[FC Porto|Porto]]<br />[[Chelsea FC|Chelsea]]<br />[[FC Inter Milano|Inter]]<br />[[Real Madrid CF|Real Madrid]] <br/>[[Chelsea FC|Chelsea]]<br/>[[Manchester United FC|Manchester United]]<br/>[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]<br/>[[AS Roma|Roma]] | zadnjiuređaj = }} '''José Mário dos Santos Mourinho Félix''' (''portugalski izgovor:'' [ʒuzɛ moɾiɲu]) portugalski je [[nogomet]]ni trener. Trenutno je na čelu stručnog štaba [[AS Roma|Rome]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zvanicno-jose-mourinho-na-kraju-sezone-preuzima-romu/210504111|title=Zvanično: Jose Mourinho na kraju sezone preuzima Romu|date=4. 5. 2021|access-date=4. 5. 2021|language=bs|author=D.B.|publisher=Klix.ba}}</ref> Dao je sebi nadimak ''"The Special One"'' (''"Posebni"''), što su kasnije britanski mediji često koristili, te je ovo postao njegov zvanični nadimak.<ref>{{Cite web|title = Login|url = http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article4057364.ece?print=yes&randnum=1151003209000|website = www.timesonline.co.uk|accessdate = 1. 2. 2016}}</ref> ==Karijera== Sin portugalskog golmana Joséa Félixa Mourinha, počeo je kao igrač, ali je bio nezadovoljan svojom karijerom i prešao na treniranje. Nakon što je kratko vrijeme radio kao asistent menadžera i trener mlade ekipe početkom 1990-ih, postao je prevodilac [[Bobby Robson|Bobbyju Robsonu]]. Mourinho je mnogo naučio od trenera veterana i radio s njim u [[Sporting Lisabon|Sportingu]] i [[FC Porto|Portu]] prije nego što je s njim otišao u [[FC Barcelona|Barcelonu]]. ===Benfica, Leiria, Porto=== Počeo je s treniranjem i odmah impresionirao u svojim kratkim ali uspješnim trenerskim mandatom u [[SL Benfica|Benfiki]] i [[União Leiria]]. Vratio se u Porto 2002, ovog puta kao glavni trener, i napravio od Porta sjajan tim, osvojivši Portugalsku ligu, Kup Portugala i [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] 2003. Najveći uspjeh slijedi u 2004. kad je Mourinho vodio ekipu do vrha lige po drugi puta i osvojio najveći trofej u evropskom klupskom nogometu, [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]]. ===Chelsea=== Mourinho je preselio u [[Chelsea]] slijedeće godine i osvojio dva uzastopna naslova [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] u 2005. i 2006., između ostalih domaćih priznanja. Mourinho često svojim izjavama izaziva kontroverze, ali svojim uspjesima u Chelseau i Portu se razvio u jednog od najboljih svjetskih nogometnih menadžera, te je izuzetno cijenjen od kolega i medija. Osim toga, imenovan je za najboljeg svjetskog nogometnog menadžera od Međunarodne federacije nogometne historije i statistike ([[IFFHS]]) za sezone 2004-05 i 2005-06. ===Internazionale=== Nakon što se razišao sa Chelseajem, preselio se u Serie A, potpisavši trogodišnji ugovor sa Internazionaleom sredinom 2008. U roku od tri mjeseca, on je osvojio svoj prvi italijanski trofej, Supercoppa Italiana, i završio svoju prvu sezonu u Italiji, osvojivši naslov prvaka Serie A. Na ljeto 2009. produžio je ugovor s Interom do 2012., uz povećanje plate na 11.7 miliona €, što ga je učinilo najplaćenijim nogometnim trenerom.<ref>{{Cite web|title = Barcelona Star Lionel Messi & Inter Boss Jose Mourinho Top Football Rich List - Goal.com|url = http://www.goal.com/en/news/9/england/2010/03/24/1847037/barcelona-star-lionel-messi-inter-boss-jose-mourinho-top|website = Goal.com|accessdate = 1. 2. 2016|language = en}}</ref><ref>{{Cite web|title = Mourinho extends Inter Milan contract until 2012|url = http://ibnlive.in.com/news/mourinho-extends-inter-milan-contract-until-2012/93408-5.html|website = IBNLive|accessdate = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ===Nepobjedivost=== Mourinho je nepobjediv na domaćem terenu. Trenutno drži rekord od nevjerovatnih 132 meča bez poraza na domaćem terenu sa svojim timovima (38 sa Portom, 60 sa Chelseaom i 34 sa Interom). Zadnji put je kući poražen sa Portom 23. februara 2002. ==Lični život== Mourinho je upoznao svoju suprugu Tami kada su bili tinejdžeri u [[Setúbal]]u, u [[Portugal]]u, i oženio je 1989.<ref>{{Cite news|title = Luxury coach|url = http://www.guardian.co.uk/football/2004/may/30/newsstory.sport|newspaper = The Guardian|date = 29. 5. 2004|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB}}</ref>> Svoje prvo dijete, kćer '''Matilde''', dobio je 1996., a prvog sina, '''Jose Jr.''', četiri godine kasnije. Mourinho, iako je posvećen nogometu, opisuje svoju porodicu kao središte svog života i primijetio je da: ''"najvažnija stvar je moja porodica i biti dobar otac."''<ref>http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668</ref> Mourinho se bavi i dobrotvornim radom, pomažući mladima, ujedinjavanjem izraelske i palestinske djece kroz nogomet i donirajući njegov "sretni" sako, što je donijelo zaradu od 22.000 £ za dobrotvorne svrhe.<ref>{{Cite web|title = Sport: Premier League Football, Rugby Union, Cricket & F1|url = http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2005/03/28/sfnmou28.xml|website = Telegraph.co.uk|accessdate = 1. 2. 2016|archive-date = 13. 5. 2012|archive-url = https://www.webcitation.org/67dcgVlz4?url=http://www.telegraph.co.uk/sport/?xml=%2Fsport%2F2005%2F03%2F28%2Fsfnmou28.xml|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite news|title = Mourinho's jacket boosts charity|url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/london/4566047.stm|newspaper = BBC|date = 20. 5. 2005|access-date = 1. 2. 2016}}</ref> Nadaleko poznat po svojoj snažnoj osobnosti, profinjenim odijevanjem, i komentarima na press konferencijama, Mourinho je doživio slavu izvan nogometnih krugova, učesvovavši u reklamama za [[Samsung]], [[American Express]] i [[Adidas]], među ostalima.<ref>{{Cite news|title = The great dictator|url = http://www.guardian.co.uk/theobserver/2006/feb/19/features.review37|newspaper = The Guardian|date = 18. 2. 2006|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB|first = Peter|last = Conrad}}</ref> Neslužbena biografija Mourinha, pod naslovom ''"O Vencedor - de Setúbal Stamford Bridge"'' (Pobjednik - od Setúbala do Stamford Bridgea), bila je bestseller u Portugalu. Međutim, Mourinho nije htio odobriti biografiju i pokušao je, neuspješno, spriječiti objavljivanje knjige.<ref>http://64.233.183.104/search?q=cache:rVd4NVfv7w0J:www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml%3Fxml%3D/sport/2004/12/12/sfnfro12.xml+jose+mourinho+joel+neto+best+seller&hl=en&ct=clnk&cd=3&gl=uk</ref> 23. marta 2009. dobio je počasni doktorat na [[Tehnički univerzitet u Lisabonu|Tehničkom univerzitetu]] u Lisabonu za njegova dostignuća u nogometu.<ref>{{Cite web |url=http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |title=Arhivirana kopija |accessdate=28. 3. 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110721124614/http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |archivedate=21. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Priznanja== ===Klupska priznanja=== '''Porto''' *[[Primeira Liga]]: 2002/03, 2003/04. *Portugalski kup: 2002/03. *Portugalski superkup: 2003. *[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]: 2002/03. *[[UEFA Liga prvaka]]: 2003/04. '''Chelsea''' [[Datoteka:Mourinho aug 2014.jpg|mini|desno|Mourinho kao trener [[Chelsea FC|Chelseaja]] u augustu 2014.]] *[[Premijer liga Engleske|Premijer Liga]]: [[Premier League 2004/2005.|2004/05]], [[Premier League 2005/2006.|2005/06]], [[Premier League 2014/2015.|2014/15.]] *[[FA kup]]: 2006/07. *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2004/05, 2006/07, 2014/15. *[[FA Community Shield]]: 2005. '''Inter''' *[[Serie A]]: 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009/10.]] *[[Italijanski kup]]: 2009/10. *[[Italijanski superkup]]: 2008. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]] '''Real Madrid''' *[[La Liga]]: [[La Liga 2011/2012.|2011/12.]] *[[Kup kralja]]: 2010/11. *[[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2012.|2012.]] '''Manchester United''' *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2016/17. *[[FA Community Shield]]: 2016. *[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]] '''Roma''' *[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]: [[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] ===Lična priznanja=== *'''Onze d'Or Evropski trener godine:''' 2005 *'''FIFA Svjetski trener godine: 2010 *'''IFFHS Trener godine:''' 2004, 2005, 2010, 2012 *'''FA Premier League trener godine:''' [[Premier League 2004/2005.|2004–05]], [[Premier League 2005/2006.|2005–06]], [[Premier League 2014/2015.|2014–15]] *'''FA Premier League trener mjeseca:''' [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|novembar 2004]], [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|januar 2005]], [[Premier League 2006/2007.#Nagrade|mart 2007]] *'''Serie A trener godine:''' 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Albo Panchina d'Oro:''' [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Miguel Muñoz Trofej:''' [[La Liga 2010/2011.|2010–11]], [[La Liga 2011/2012.|2011–12]] *'''UEFA Trener sezone:''' 2002–03, 2003–04 *'''UEFA Team of the Year Trener godine:''' 2003, 2004, 2005, 2010 *'''World Soccer Magazine Trener godine:''' 2004, 2005, 2010 *'''ESPN FC 9. Najbolji Trener svih vremena:''' 2013 *'''France Football 13. Najbolji Trener svih vremena:''' 2019 *'''Evropski Trener godine - [[Alf Ramsey]] nagrada:''' 2010 *'''BBC Sportska ličnost godine (trener):''' 2005 *'''La Gazzetta dello Sport čovjek godine''' 2010 *'''Globe Soccer Trener godine:''' 2012 *'''Portugalski Trener vijeka:''' 2015 *'''[[Nogometni savez Portugala|FPF]] Portugalski Trener godine:''' 2017 ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|José Mourinho}} * [http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 Mourinhova statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322194747/http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 |date=22. 3. 2010 }} na ''[[Soccerbase]]u'' * [http://www.imdb.com/name/nm1542742/ José Mourinho] na [[Internet Movie Database]]u {{AS Roma - ekipa}} {{Treneri Intera}} {{Treneri Real Madrida}} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Treneri osvajači Kupa UEFA/Evropske lige}} {{Premier League - trener sezone}} {{FIFA trener godine}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} }} {{DEFAULTSORT:Mourinho, José}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Setubal]] [[Kategorija:Portugalski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri Benfike]] [[Kategorija:Treneri União Leirije]] [[Kategorija:Treneri FC Porta]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Treneri Rome]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Treneri osvajači Kupa UEFA / Evropske lige]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Konferencijske lige]] kygdo0kar58cqfp7bovqnwambnmc34i 3428614 3428605 2022-08-22T01:33:13Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Jose Mourinho | slika = José Mourinho 2020 (cropped).jpg | opis_slike = Mourinho sa [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]om 2020. | punoime = José Mário dos Santos<br/>Félix Mourinho | nadimak = ''The Special One'' (''Posebni'') | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|01|26}} | rodnigrad = [[Setubal]] | rodnadržava = [[Portugal]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | pozicija = Trener | visina = | trenutniklub = [[AS Roma|Roma]] (trener) | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine = | klubovi = | nastupi(golovi) = | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine = 2000.<br />2001–2002.<br />2002–2004.<br />2004–2007.<br />2008–2010.<br />2010–2013.<br/>2013–2015.<br/>2016–2018.<br/>2019–2021.<br/>2021– | trenerklubovi = [[SL Benfica|Benfica]]<br />[[União Leiria]]<br />[[FC Porto|Porto]]<br />[[Chelsea FC|Chelsea]]<br />[[FC Inter Milano|Inter]]<br />[[Real Madrid CF|Real Madrid]] <br/>[[Chelsea FC|Chelsea]]<br/>[[Manchester United FC|Manchester United]]<br/>[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]<br/>[[AS Roma|Roma]] | zadnjiuređaj = }} '''José Mário dos Santos Mourinho Félix''' (''portugalski izgovor:'' [ʒuzɛ moɾiɲu]) portugalski je [[nogomet]]ni trener. Trenutno je na čelu stručnog štaba [[AS Roma|Rome]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zvanicno-jose-mourinho-na-kraju-sezone-preuzima-romu/210504111|title=Zvanično: Jose Mourinho na kraju sezone preuzima Romu|date=4. 5. 2021|access-date=4. 5. 2021|language=bs|author=D.B.|publisher=Klix.ba}}</ref> Dao je sebi nadimak ''"The Special One"'' (''"Posebni"''), što su kasnije britanski mediji često koristili, te je ovo postao njegov zvanični nadimak.<ref>{{Cite web|title = Login|url = http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article4057364.ece?print=yes&randnum=1151003209000|website = www.timesonline.co.uk|accessdate = 1. 2. 2016}}</ref> ==Karijera== Sin portugalskog golmana Joséa Félixa Mourinha, počeo je kao igrač, ali je bio nezadovoljan svojom karijerom i prešao na treniranje. Nakon što je kratko vrijeme radio kao asistent menadžera i trener mlade ekipe početkom 1990-ih, postao je prevodilac [[Bobby Robson|Bobbyju Robsonu]]. Mourinho je mnogo naučio od trenera veterana i radio s njim u [[Sporting Lisabon|Sportingu]] i [[FC Porto|Portu]] prije nego što je s njim otišao u [[FC Barcelona|Barcelonu]]. ===Benfica, Leiria, Porto=== Počeo je s treniranjem i odmah impresionirao u svojim kratkim ali uspješnim trenerskim mandatom u [[SL Benfica|Benfiki]] i [[União Leiria]]. Vratio se u Porto 2002, ovog puta kao glavni trener, i napravio od Porta sjajan tim, osvojivši Portugalsku ligu, Kup Portugala i [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] 2003. Najveći uspjeh slijedi u 2004. kad je Mourinho vodio ekipu do vrha lige po drugi puta i osvojio najveći trofej u evropskom klupskom nogometu, [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]]. ===Chelsea=== Mourinho je preselio u [[Chelsea]] slijedeće godine i osvojio dva uzastopna naslova [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] u 2005. i 2006., između ostalih domaćih priznanja. Mourinho često svojim izjavama izaziva kontroverze, ali svojim uspjesima u Chelseau i Portu se razvio u jednog od najboljih svjetskih nogometnih menadžera, te je izuzetno cijenjen od kolega i medija. Osim toga, imenovan je za najboljeg svjetskog nogometnog menadžera od Međunarodne federacije nogometne historije i statistike ([[IFFHS]]) za sezone 2004-05 i 2005-06. ===Internazionale=== Nakon što se razišao sa Chelseajem, preselio se u Serie A, potpisavši trogodišnji ugovor sa Internazionaleom sredinom 2008. U roku od tri mjeseca, on je osvojio svoj prvi italijanski trofej, Supercoppa Italiana, i završio svoju prvu sezonu u Italiji, osvojivši naslov prvaka Serie A. Na ljeto 2009. produžio je ugovor s Interom do 2012., uz povećanje plate na 11.7 miliona €, što ga je učinilo najplaćenijim nogometnim trenerom.<ref>{{Cite web|title = Barcelona Star Lionel Messi & Inter Boss Jose Mourinho Top Football Rich List - Goal.com|url = http://www.goal.com/en/news/9/england/2010/03/24/1847037/barcelona-star-lionel-messi-inter-boss-jose-mourinho-top|website = Goal.com|accessdate = 1. 2. 2016|language = en}}</ref><ref>{{Cite web|title = Mourinho extends Inter Milan contract until 2012|url = http://ibnlive.in.com/news/mourinho-extends-inter-milan-contract-until-2012/93408-5.html|website = IBNLive|accessdate = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ===Nepobjedivost=== Mourinho je nepobjediv na domaćem terenu. Trenutno drži rekord od nevjerovatnih 132 meča bez poraza na domaćem terenu sa svojim timovima (38 sa Portom, 60 sa Chelseaom i 34 sa Interom). Zadnji put je kući poražen sa Portom 23. februara 2002. ==Lični život== Mourinho je upoznao svoju suprugu Tami kada su bili tinejdžeri u [[Setúbal]]u, u [[Portugal]]u, i oženio je 1989.<ref>{{Cite news|title = Luxury coach|url = http://www.guardian.co.uk/football/2004/may/30/newsstory.sport|newspaper = The Guardian|date = 29. 5. 2004|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB}}</ref>> Svoje prvo dijete, kćer '''Matilde''', dobio je 1996., a prvog sina, '''Jose Jr.''', četiri godine kasnije. Mourinho, iako je posvećen nogometu, opisuje svoju porodicu kao središte svog života i primijetio je da: ''"najvažnija stvar je moja porodica i biti dobar otac."''<ref>http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668</ref> Mourinho se bavi i dobrotvornim radom, pomažući mladima, ujedinjavanjem izraelske i palestinske djece kroz nogomet i donirajući njegov "sretni" sako, što je donijelo zaradu od 22.000 £ za dobrotvorne svrhe.<ref>{{Cite web|title = Sport: Premier League Football, Rugby Union, Cricket & F1|url = http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2005/03/28/sfnmou28.xml|website = Telegraph.co.uk|accessdate = 1. 2. 2016|archive-date = 13. 5. 2012|archive-url = https://www.webcitation.org/67dcgVlz4?url=http://www.telegraph.co.uk/sport/?xml=%2Fsport%2F2005%2F03%2F28%2Fsfnmou28.xml|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite news|title = Mourinho's jacket boosts charity|url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/london/4566047.stm|newspaper = BBC|date = 20. 5. 2005|access-date = 1. 2. 2016}}</ref> Nadaleko poznat po svojoj snažnoj osobnosti, profinjenim odijevanjem, i komentarima na press konferencijama, Mourinho je doživio slavu izvan nogometnih krugova, učesvovavši u reklamama za [[Samsung]], [[American Express]] i [[Adidas]], među ostalima.<ref>{{Cite news|title = The great dictator|url = http://www.guardian.co.uk/theobserver/2006/feb/19/features.review37|newspaper = The Guardian|date = 18. 2. 2006|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB|first = Peter|last = Conrad}}</ref> Neslužbena biografija Mourinha, pod naslovom ''"O Vencedor - de Setúbal Stamford Bridge"'' (Pobjednik - od Setúbala do Stamford Bridgea), bila je bestseller u Portugalu. Međutim, Mourinho nije htio odobriti biografiju i pokušao je, neuspješno, spriječiti objavljivanje knjige.<ref>http://64.233.183.104/search?q=cache:rVd4NVfv7w0J:www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml%3Fxml%3D/sport/2004/12/12/sfnfro12.xml+jose+mourinho+joel+neto+best+seller&hl=en&ct=clnk&cd=3&gl=uk</ref> 23. marta 2009. dobio je počasni doktorat na [[Tehnički univerzitet u Lisabonu|Tehničkom univerzitetu]] u Lisabonu za njegova dostignuća u nogometu.<ref>{{Cite web |url=http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |title=Arhivirana kopija |accessdate=28. 3. 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110721124614/http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |archivedate=21. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Priznanja== ===Klupska priznanja=== '''Porto''' *[[Primeira Liga]]: 2002/03, 2003/04. *Portugalski kup: 2002/03. *Portugalski superkup: 2003. *[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]: 2002/03. *[[UEFA Liga prvaka]]: 2003/04. '''Chelsea''' [[Datoteka:Mourinho aug 2014.jpg|mini|desno|Mourinho kao trener [[Chelsea FC|Chelseaja]] u augustu 2014.]] *[[Premijer liga Engleske|Premijer Liga]]: [[Premier League 2004/2005.|2004/05]], [[Premier League 2005/2006.|2005/06]], [[Premier League 2014/2015.|2014/15.]] *[[FA kup]]: 2006/07. *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2004/05, 2006/07, 2014/15. *[[FA Community Shield]]: 2005. '''Inter''' *[[Serie A]]: 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009/10.]] *[[Italijanski kup]]: 2009/10. *[[Italijanski superkup]]: 2008. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]] '''Real Madrid''' *[[La Liga]]: [[La Liga 2011/2012.|2011/12.]] *[[Kup kralja]]: 2010/11. *[[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2012.|2012.]] '''Manchester United''' *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2016/17. *[[FA Community Shield]]: 2016. *[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]] '''Roma''' *[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]: [[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] ===Lična priznanja=== *'''Onze d'Or Evropski trener godine:''' 2005 *'''FIFA Svjetski trener godine: 2010 *'''IFFHS Trener godine:''' 2004, 2005, 2010, 2012 *'''FA Premier League trener godine:''' [[Premier League 2004/2005.|2004–05]], [[Premier League 2005/2006.|2005–06]], [[Premier League 2014/2015.|2014–15]] *'''FA Premier League trener mjeseca:''' [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|novembar 2004]], [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|januar 2005]], [[Premier League 2006/2007.#Nagrade|mart 2007]] *'''Serie A trener godine:''' 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Albo Panchina d'Oro:''' [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Miguel Muñoz Trofej:''' [[La Liga 2010/2011.|2010–11]], [[La Liga 2011/2012.|2011–12]] *'''UEFA Trener sezone:''' 2002–03, 2003–04 *'''UEFA Team of the Year Trener godine:''' 2003, 2004, 2005, 2010 *'''World Soccer Magazine Trener godine:''' 2004, 2005, 2010 *'''ESPN FC 9. Najbolji Trener svih vremena:''' 2013 *'''France Football 13. Najbolji Trener svih vremena:''' 2019 *'''Evropski Trener godine - [[Alf Ramsey]] nagrada:''' 2010 *'''BBC Sportska ličnost godine (trener):''' 2005 *'''La Gazzetta dello Sport čovjek godine''' 2010 *'''Globe Soccer Trener godine:''' 2012 *'''Portugalski Trener vijeka:''' 2015 *'''[[Nogometni savez Portugala|FPF]] Portugalski Trener godine:''' 2017 ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|José Mourinho}} * [http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 Mourinhova statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322194747/http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 |date=22. 3. 2010}} na ''[[Soccerbase]]u'' * [http://www.imdb.com/name/nm1542742/ José Mourinho] na [[Internet Movie Database]]u {{AS Roma - ekipa}} {{Treneri Intera}} {{Treneri Real Madrida}} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Treneri osvajači Kupa UEFA/Evropske lige}} {{Trener godine u Seriji A}} {{Premier League - trener sezone}} {{FIFA trener godine}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} }} {{DEFAULTSORT:Mourinho, José}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Setubal]] [[Kategorija:Portugalski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri Benfike]] [[Kategorija:Treneri União Leirije]] [[Kategorija:Treneri FC Porta]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Treneri Rome]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Treneri osvajači Kupa UEFA / Evropske lige]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Konferencijske lige]] 2ggshtxb0atbh64j8vlwwknbxs8zucq AS Roma 0 124961 3428637 3416985 2022-08-22T02:06:50Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FBB360 | Boja2 = #A10833 | Ime kluba = Roma | Puno ime = Associazione Sportiva Roma SpA | Grb = AS Roma logo (2013).svg | Nadimak = ''Vučica'' | Osnovan = [[1927.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Rim]]<br>[[Lazio]]<br>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|#A10833}} {{colorbox|#FBB360}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[Stadion Olimpico|Olimpico]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/enniotardini/ |title=Stadion Ennio Tardini |work=stadiumguide.com|accessdate= 26. 8. 2018}}</ref> | Kapacitet = 70.634 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = {{ZD|POR}} [[José Mourinho]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto | Prethodna sezona = [[Serie A 2020/2021.|2020/21.]] | Webstranica = [https://www.asroma.com/ asroma.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _asroma1819h | uzorak_t1 = _asroma1819h | uzorak_dr1 = _asroma1819h | uzorak_š1 = _asroma1819h | uzorak_č1 = _asroma1819h | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = feb42f | uzorak_lr2 = _asroma1819a | uzorak_t2 = _asroma1819a | uzorak_dr2 = _asroma1819a | uzorak_š2 = _asroma1819a | uzorak_č2 = _asroma1819a | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = 2f2523 | }} '''Associazione Sportiva Roma''' (obično samo '''AS Roma''' ili samo '''Roma''') je [[italija]]nski [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u [[Rim]]u. Roma je osnovana 1927. godine spajanjem više klubova i od tada se takmiči u [[Serie A|prvoj italijanskoj ligi]], sa izuzetkom sezone 1951/52. Roma je bila šampion Italije tri puta (1941/42, 1982/83 i 2000/2001), osvojila je [[Italijanski kup]] devet puta i dva puta [[Italijanski superkup]]. Na evropskoj sceni, popularna ''Vučica'' je osvojila [[Kup velesajamskih gradova]] (1960/61), izgubili su u dramatičnoj završnici izvođenjem jedanaesteraca [[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka]] protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]] u sezoni 1983/84, te su izgubili finale [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] protiv Intera u sezoni 1990/91. Roma svoje domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion "Olimpico"|Olimpico]], kojeg dijele sa gradskim rivalom, [[SS Lazio|Laziom]]. Kapacitet stadion iznosi 70.634 mjesta. == Historija == AS Romu je u ljeto 1927. godine osnovao [[Italo Foschi]] spajanjem tri [[rim]]ska kluba: ''Società Sportiva Alba Roma'', ''Foot Ball Club di Roma'' i ''Fortitudo-Pro Roma SGS''. Cilj spajanja ova tri kluba je bio da se stvori jak klub koji bi mogao da konkuriše klubovima sa sjevera [[Italija|Italije]].<ref name="Historija">{{Cite web |url=http://www.asroma.it/en/team/history.html |title=Historija AS Rome |work=asroma.it |accessdate=3. 11. 2015}}</ref> Jedini klub iz Rima koji se nije pripojio Romi je bio [[SS Lazio|Lazio]]. Na početku svog postojanja svoje domaće utakmice AS Roma je igrala na stadionu [[Motovelodromo Appio]]. 1929. godine Roma je odigrala nekoliko utakmica na stadionu [[Stadio della Rondinella|della Rondinelli]] da bi u novembru preselila na svoj novi stadion [[Campo Testaccio]].<ref name="Historija" /> Prvi trener u historiji Rome je bio [[englez]] [[William Garbutt]], bivši igrač [[Arsenal FC|Arsenala]]. Prethodno je bio trener [[Genoa CFC|Genove]] u periodu od 1912. do 1927. godine. U svojoj prvoj sezoni [[Serie A|Nacionalne divizije]] 1927/28. Roma je završila na osmom mjestu grupe B. Već 1931. Roma je uspjela završiti sezonu na drugom mjestu iza [[Juventus FC|Juventusa]]. Neki od glavnih nogometaša tog perioda Rome su bili [[Rodolfo Volk]], [[Attilio Ferraris]] i [[Fulvio Bernardini]].<ref>{{Cite web |url=http://www.asrtalenti.altervista.org/index.php?a=ferraris.htm |title=Attilio Ferraris |work=asrtalenti.altervista.org |accessdate= 3. 11. 2015}}</ref> Nekoliko sezona u nizu Roma je provela u samom vrhu prve lige. U sezoni [[Serie A 1935/36.|1935/36]]. Roma je završila na drugom mjestu, jedan bod iza novog prvaka [[Bologna FC 1909|Bologne]]. Sljedećih pet sezona Roma je ostvarila solidne rezultate te završavala u sredini tabele da bi u sezoni [[Serie A 1941/42.|1941/42]]. Roma osvojila svoju prvu titulu u historiji. Pod vodstvom trenera [[Alfréd Schaffer|Alfréda Schaffera]] sa tri boda prednosti u odnosu na drugoplasirani [[Torino F.C.|Torino]], Roma je osvojila svoj prvi trofej. Neki od ključnih nogometaša šampionske generacije su bili [[Amedeo Amadei]], [[Miguel Ángel Pantó]], [[Naim Kryeziu]], [[Guido Masetti]] i drugi.<ref>{{Cite web |url=http://www.asrtalenti.altervista.org/index.php?a=campionato4142.htm |title=Campionato 1941-42 |work=asrtalenti.altervista.org |accessdate= 3. 11. 2015}}</ref> Sljedeću sezonu Roma je kao aktelni prvak završila tek na devetom mjestu. U poslijeratnom periodu Roma je u sezoni 1946/47. završila tek na 15. mjestu. Sljedeće četiri sezone Roma je završavala u donjem dijelu tabele da bi u sezoni 1950/51. ispala iz lige. Roma je već sljedeću sezonu osvojila prvo mjesto u [[Serie B|Seriji B]] te se opet vratila u društvo najboljih. == Uspjesi == *'''[[Serie A]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': [[Serie A 1941/1942.|1941/42]], [[Serie A 1982/1983.|1982/83]], [[Serie A 2000/2001.|2000/01.]] *'''[[Italijanski kup|Kup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': [[Italijanski kup 1963/1964.|1963/64]], [[Italijanski kup 1968/1969.|1968/69]], [[Italijanski kup 1979/1980.|1979/80]], [[Italijanski kup 1980/1981.|1980/81]], [[Italijanski kup 1983/1984.|1983/84]], [[Italijanski kup 1985/1986.|1985/86]], [[Italijanski kup 1990/1991.|1990/91]], [[Italijanski kup 2006/2007.|2006/07]], [[Italijanski kup 2007/2008.|2007/08.]] *'''[[Italijanski superkup|Superkup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': [[Italijanski superkup 2001.|2001]], [[Italijanski superkup 2007.|2007.]] *'''[[Serie B]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Serie B 1951/1952.|1951/52.]] *'''[[Kup velesajamskih gradova]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup velesajamskih gradova 1960/1961.|1960/61.]] *'''[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] == Igrači == ''Posljednja izmjena: 14. august 2021.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ŠVE|ime=[[Robin Olsen]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=HOL|ime=[[Rick Karsdorp]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ITA|ime=[[Luca Pellegrini]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ITA|ime=[[Bryan Cristante]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BRA|ime=[[Juan Jesus]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HOL|ime=[[Kevin Strootman]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Pellegrini]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ARG|ime=[[Diego Perotti]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=SRB|ime=[[Aleksandar Kolarov]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ČEŠ|ime=[[Patrik Schick]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=ŠPA|ime=[[Iván Marcano]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ITA|ime=[[Daniele De Rossi]]|poz=V}}([[Kapiten (nogomet)|C]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=TUR|ime=[[Cengiz Ünder]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=ITA|ime=[[Davide Santon]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=HRV|ime=[[Ante Ćorić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ARG|ime=[[Federico Fazio]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=ITA|ime=[[Nicolò Zaniolo]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ITA|ime=[[Alessandro Florenzi]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=ARG|ime=[[Javier Pastore]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=FRA|ime=[[William Bianda]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=HOL|ime=[[Justin Kluivert]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=42|nac=FRA|ime=[[Steven Nzonzi]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=GRČ|ime=[[Kostas Manolas]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=63|nac=BRA|ime=[[Daniel Fuzato]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=83|nac=ITA|ime=[[Antonio Mirante]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=92|nac=ITA|ime=[[Stephan El Shaarawy]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Poznati igrači == * {{ZD|ITA}} [[Franco Tancredi]] * {{ZD|BRA}} [[Cafu]] * {{ZD|ITA}} [[Vincenzo Montella]] * {{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]] * {{ZD|ARG}} [[Gabriel Batistuta]] * {{ZD|ITA}} [[Bruno Conti]] * {{ZD|ITA}} [[Sergio Santarini]] * {{ZD|ITA}} [[Agostino Di Bartolomei]] * {{ZD|ITA}} [[Giorgio Carpi]] * {{ZD|ITA}} [[Francesco Totti]] ==Predsjednici== {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Predsjednik !|Godine |- |align=left|Italo Foschi |align=left|1927–1928 |- |align=left|Renato Sacerdoti |align=left|1928–1935 |- |align=left|Vittorio Scialoja |align=left|1935–1936 |- |align=left|Igino Betti |align=left|1936–1941 |- |align=left|Edgardo Bazzini |align=left|1941–1944 |- |align=left|Pietro Baldassarre |align=left|1944–1949 |- |align=left|Pier Carlo Restagno |align=left|1949–1952 |- |align=left|Romolo Vaselli |align=left|1952 |- |align=left|Renato Sacerdoti |align=left|1952–1958 |- |align=left|Anacleto Gianni |align=left|1958–1962 |- |align=left|Francesco Marini-Dettina |align=left|1962–1965 |- |align=left|Franco Evangelisti |align=left|1965–1968 |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Predsjednik !|Godine |- |align=left|Francesco Ranucci |align=left|1968–1969 |- |align=left|Alvaro Marchini |align=left|1969–1971 |- |align=left|Gaetano Anzalone |align=left|1971–1979 |- |align=left|Dino Viola |align=left|1979–1991 |- |align=left|Flora Viola |align=left|1991 |- |align=left|Giuseppe Ciarrapico |align=left|1991–1993 |-|- |align=left|Ciro Di Martino |align=left|1993 |- |align=left|Franco Sensi |align=left|1993–2008 |- |align=left|Rosella Sensi |align=left|2008–2011 |- |align=left|Roberto Cappelli |align=left|2011 |- |align=left|Thomas R. DiBenedetto |align=left|2011–2012 |- |align=left|James Pallotta |align=left|2012– |} |} </div> ==Bosanskohercegovački nogometaši== *[[Miralem Pjanić]] ''(2011–2016)'' *[[Ervin Zukanović]] ''(2016–2018)'' *[[Edin Džeko]] ''(2016–2021)'' ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|AS Roma}} * {{službeni sajt|https://www.asroma.com}} * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50137/profile/index.html AS Roma] na UEFA.com * [https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-as-roma-31083/index.html AS Roma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615044120/https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-as-roma-31083/index.html |date=15. 6. 2018 }} na FIFA.com * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/roma AS Roma] na legaseriea.it {{AS Roma - klub}} {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Navkutije |ime = |naslov = AS Roma u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Osvajači Italijanskog superkupa}} {{Osvajači Kupa velesajamskih gradova}} {{Osvajači UEFA Konferencijske lige|}} }} {{DEFAULTSORT:Roma}} [[Kategorija:AS Roma|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Roma]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1927.|Roma]] [[Kategorija:Sport u Rimu]] fsvyt4p4w6o80v7i831iy8b7gib4566 SSC Napoli 0 129450 3428636 3342925 2022-08-22T02:06:32Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #1188cd | Ime kluba = SSC Napoli | Puno ime = Società Sportiva Calcio Napoli | Grb = SSC Neapel.svg | Nadimak = ''Gli Azzurri'' (''Plavi'') <br/> ''Partenopei'' | Osnovan = 25. august 1926. | Raspušten = | Lokacija = [[Napulj]]<br/>[[Kampanija]]<br/>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|skyblue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[Stadion "San Paolo"|San Paolo]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/sanpaolo/ |title=Stadion San Paolo |work=stadiumguide.com|accessdate= 1. 6. 2016}}</ref> | Kapacitet = 54.726 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = [[Serie A 2018/2019.|2018/19.]] | Webstranica = [http://www.sscnapoli.it/prehome/html/index.html sscnapoli.it] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _whiteborder | uzorak_t1 = _napoli1516h | uzorak_dr1 = _whiteborder | uzorak_š1 = _napoli1516h | uzorak_č1 = _napoli1516h | lijeva ruka1 = 1188cd | tijelo1 = 1188cd | desna ruka1 = 1188cd | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = 1188cd | uzorak_lr2 = _napoli1516a | uzorak_t2 = _napoli1516a | uzorak_dr2 = _napoli1516a | uzorak_š2 = _napoli1516a | uzorak_č2 = _napoli1516a | lijeva ruka2 = 404040 | tijelo2 = 404040 | desna ruka2 = 404040 | šorc2 = 404040 | čarape2 = 404040 | }} '''Società Sportiva Calcio Napoli''', poznat i kao '''Napoli''', profesionalni je nogometni klub iz [[Napulj]]a. Takmiči se u [[Serie A]], prvom rangu italijanskog nogometa. ==Historija== 1904. godine je osnovan ''Naples Foot-Ball & Cricket Club'' od strane engleskog mornara ''Williama Pothsa'' i njegov saradnika ''M. Bayona.'' 1926. godine mijenja ime u ''Associazione Calcio Napoli'', da bi 1964. godine usvoji sadašnji naziv. Većinu svog postojanja je proveo u vrhu italijanskog nogometa. U sezoni 1961-62. po prvi put osvaja nacionalni kup, dok je u sezoni 1986-87. osvojio domaće prvenstvo po prvi put. Napoli je najuspješniji klub u južnoj Italiji.<ref>{{Cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesi/italalltimeall.html |title=Tabela (1898-2002) |work=rsssf.com|accessdate= 1. 6. 2016}}</ref> 2004. godine klub je bankrotirao, ali ga je ponovo osnovao filmski producent [[Aurelio De Laurentiis]] kao ''Napoli Soccer''. Potom je otkupio svu njihovu historiju i vratio staro ime klubu. U periodu od 1984. do 1991. za klub je nastupao [[Diego Maradona]], jedan od najboljih nogometaša svih vremena. On je u Napoli došao iz [[FC Barcelona|Barcelone]] za 6.9 miliona funti. Tradicionalne boje kluba su plava i bijela. Najveći rivali kluba su [[Hellas Verona]], [[SS Lazio|Lazio]] i [[AS Roma|Roma]]. Od 1959. godine domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion "San Paolo"|San Paolo]]. ==Uspjesi== *'''[[Serie A]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1986/87, 1989/90. *'''[[Italijanski kup|Kup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6)''': 1961/62, 1975/76, 1986/87, 2011/12, 2013/14, 2019/20. *'''[[Italijanski superkup|Superkup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1990, 2014. *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1988/89. == Igrači == ''Posljednja izmjena: 24. 8. 2018.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ITA|ime=[[Alex Meret]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=FRA|ime=[[Kévin Malcuit]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BRA|ime=[[Allan (nogometaš, rođen 1991)|Allan]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=POR|ime=[[Mário Rui]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ŠPA|ime=[[José Callejón]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ŠPA|ime=[[Fabián Ruiz]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=ITA|ime=[[Simone Verdi]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ALŽ|ime=[[Adam Ounas]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ITA|ime=[[Sebastiano Luperto]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BEL|ime=[[Dries Mertens]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=SLK|ime=[[Marek Hamšík]]|poz=V}}([[Kapiten (nogomet)|K]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=SRB|ime=[[Nikola Maksimović]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=POLJ|ime=[[Piotr Zieliński]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=RUM|ime=[[Vlad Chiricheș]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=ITA|ime=[[Davide Marfella]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ALB|ime=[[Elseid Hysaj]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Insigne]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=KOL|ime=[[David Ospina]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=SEN|ime=[[Kalidou Koulibaly]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=GRČ|ime=[[Orestis Karnezis]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=HRV|ime=[[Marko Rog]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=ALŽ|ime=[[Faouzi Ghoulam]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ŠPA|ime=[[Raúl Albiol]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=NJE|ime=[[Amin Younes]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=42|nac=GVI|ime=[[Amadou Diawara]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=POLJ|ime=[[Arkadiusz Milik]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Poznati igrači == * {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Bruscolotti]] * {{ZD|ITA}} [[Antonio Juliano]] * {{ZD|ITA}} [[Moreno Ferrario]] * {{ZD|ITA}} [[Ciro Ferrara]] * {{ZD|ITA}} [[Christian Maggio]] * {{ZD|ITA}} [[Paolo Cannavaro]] * {{ZD|ARG}} [[Diego Maradona]] * {{ZD|ITA}} [[Attila Sallustro]] * {{ZD|URU}} [[Edinson Cavani]] * {{ZD|ARG}} [[Ezequiel Lavezzi]] ==Predsjednici== {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Predsjednik !|Godine |- |align=left|Giorgio Ascarelli |align=left|1926–27 |- |align=left|Gustavo Zinzaro |align=left|1927–28 |- |align=left|Giovanni Maresca |align=left|1928–29 |- |align=left|Giorgio Ascarelli |align=left|1929–30 |- |align=left|Giovanni Maresca<br>Eugenio Coppola |align=left|1930–32 |- |align=left|Vincenzo Savarese |align=left|1932–36 |- |align=left|Achille Lauro |align=left|1936–40 |- |align=left|Gaetano Del Pezzo |align=left|1941 |- |align=left|Tommaso Leonetti |align=left|1942–43 |- |align=left|Luigi Piscitelli |align=left|1941–43 |- |align=left|Annibale Fienga |align=left|1943–45 |- |align=left|Vincenzo Savarese |align=left|1945–46 |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Predsjednik !|Godine |- |align=left|Pasquale Russo |align=left|1946–48 |- |align=left|Egidio Musollino |align=left|1948–51 |- |align=left|Alfonso Cuomo |align=left|1951–52 |- |align=left|Achille Lauro |align=left|1952–54 |- |align=left|Alfonso Cuomo |align=left|1954–63 |- |align=left|Luigi Scuotto |align=left|1963–64 |- |align=left|Roberto Fiore |align=left|1964–67 |- |align=left|Gioacchino Lauro |align=left|1967–68 |- |align=left|Antonio Corcione |align=left|1968–69 |- |align=left|Corrado Ferlaino |align=left|1969–71 |- |align=left|Ettore Sacchi |align=left|1971–72 |- |align=left|Corrado Ferlaino |align=left|1972–83 |- |align=left|Marino Brancaccio |align=left|1983 |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Predsjednik !|Godine |- |align=left|Corrado Ferlaino |align=left|1983–93 |- |align=left|Ellenio F. Gallo |align=left|1993–95 |- |align=left|Vincenzo Schiano di Colella |align=left|1995–96 |- |align=left|Gian Marco Innocenti |align=left|1997–98 |- |align=left|Federico Scalingi |align=left|1999–00 |- |align=left|Giorgio Corbelli |align=left|2000–02 |- |align=left|Salvatore Naldi |align=left|2002–04 |- |align=left|Aurelio De Laurentiis |align=left|2004– |} |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|S.S.C. Napoli}} * {{službeni sajt|http://www.sscnapoli.it}} * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50136/profile/index.html SSC Napoli] na UEFA.com * [https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-napoli-2147481899/index.html SSC Napoli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615043822/https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-napoli-2147481899/index.html |date=15. 6. 2018 }} na FIFA.com * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/napoli SSC Napoli] na legaseriea.it {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Navkutije |ime = |naslov = SSC Napoli u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Osvajači Italijanskog superkupa}} }} [[Kategorija:SSC Napoli|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Napoli]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.|Napoli]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA|Napoli]] e0b11vcx8pa2mniifxpexvwycadvhqr SS Lazio 0 136269 3428633 3342926 2022-08-22T02:05:31Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #87CEEB | Ime kluba = Lazio | Puno ime = Società Sportiva Lazio S.p.A. | Grb = Logo SS Lazio.png | Nadimak = ''I Biancocelesti'' | Osnovan = [[1900.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Rim]]<br>[[Lazio]]<br>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|#87CEEB}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[Stadion Olimpico|Olimpico]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/olimpico/ |title=Stadion Olimpico |work=stadiumguide.com|accessdate= 26. 8. 2018}}</ref> | Kapacitet = 70.634 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto | Prethodna sezona = [[Serie A 2017/2018.|2017/18.]] | Webstranica = [http://www.sslazio.it/it/ sslazio.it] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _sslazio1819h | uzorak_t1 = _sslazio1819h | uzorak_dr1 = _sslazio1819h | uzorak_š1 = _sslazio1819h | uzorak_č1 = _sslazio1819h | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = | uzorak_lr2 = _sslazio1819a | uzorak_t2 = _sslazio1819a | uzorak_dr2 = _sslazio1819a | uzorak_š2 = _sslazio1819a | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = FFFFFF | }} '''Società Sportiva Lazio''' je profesionalni [[italija]]nski nogometni klub iz [[Rim]]a. Takmiči se u [[Serie A]], najvišem rangu takmičenja u italijanskom nogometu. == Historija == Klub je osnovan 1900. godine. Bio je prvak Italije dva puta (1973/74 i 1999/2000), osvojio je Kup Italije 5 puta i 3 italijanski Super kupa. Na evropskoj sceni, Lazio osvojio je 1 Kup pobjednika kupova (1998/99) i 1 Evropski superkup (1999), te su izgubili finale [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] (današnje Evropske lige) protiv Intera u sezoni 1997/98. Lazio svoje domaće utakmice igra na stadionu Olimpico, kojeg dijele sa gradskim rivalom, [[A.S. Roma]]. Kapacitet stadion iznosi 72.000 sjedećih mjesta. U juli 2009. godine objavljeno je da će Lazio graditi novi stadion u predgrađu Rima, čiji bi kapacitet trebao iznositi oko 50.000 i trebao bi biti izgrađen po ugledu na engleske stadione. == Uspjesi == *'''[[Serie A]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 1973/74, 1999/2000. *'''[[Serie B]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1968/69. *'''[[Kup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7):''' 1958, 1997/98, 1999/2000, 2003/04, 2008/09, 2012/13, 2018/19. *'''[[Superkup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4):''' 1998, 2000, 2009, 2017. *'''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1998/99. *'''[[UEFA Superkup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1999. == Igrači == ''Posljednja izmjena: 2. septembar 2018.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ALB|ime=[[Thomas Strakosha]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BRA|ime=[[Luiz Felipe]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ŠPA|ime=[[Patric (nogometaš)|Patric]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BEL|ime=[[Jordan Lukaku]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BRA|ime=[[Lucas Leiva]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=Kosovo|ime=[[Valon Beriša]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=SRB|ime=[[Dušan Basta]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=ITA|ime=[[Alessandro Rossi]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ŠPA|ime=[[Luis Alberto]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ARG|ime=[[Joaquín Correa]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BRA|ime=[[Wallace (nogometaš, rođen 1994)|Wallace]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=DAN|ime=[[Riza Durmisi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=ANG|ime=[[Bartolomeu Jacinto Quissanga]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ITA|ime=[[Marco Parolo]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=ITA|ime=[[Ciro Immobile]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Senad Lulić]]|poz=V}}([[Kapiten (nogomet)|C]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=EKV|ime=[[Felipe Caicedo]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=SRB|ime=[[Sergej Milinković-Savić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=URU|ime=[[Martín Cáceres]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ITA|ime=[[Guido Guerrieri]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BEL|ime=[[Silvio Proto]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=HRV|ime=[[Milan Badelj]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=RUM|ime=[[Ștefan Radu]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=POR|ime=[[Pedro Neto]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=LIT|ime=[[Marius Adamonis]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=ITA|ime=[[Danilo Cataldi]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Francesco Acerbi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=48|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Filippini]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=58|nac=KAM|ime=[[Joseph Minala]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=66|nac=KAM|ime=[[Bruno Jordão]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=CG|ime=[[Adam Marušić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=87|nac=ITA|ime=[[Cristiano Lombardi]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=96|nac=ITA|ime=[[Alessandro Murgia]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Predsjednici == {| |valign="top"| * [[1901]] - [[1904]]: Giuseppe Pedercini * [[1904]] - [[1924]]: Fortunato Ballerini * [[1924]] - [[1925]]: Giorgio Guglielmi * [[1925]] - [[1926]]: Gerardo Branca * [[1926]] - [[1927]]: Riccardo Barisonzo * [[1927]] - [[1932]]: Remo Zenobi * [[1932]] - [[1935]]: Alfredo Palmieri * [[1935]] - [[1938]]: Eugenio Gualdi * [[1938]] - [[1939]]: Remo Zenobi * [[1939]] - [[1941]]: Andrea Ercoli * [[1941]] - [[1944]]: Giovanni Minotto * [[1944]] - [[1947]]: Andrea Ercoli * [[1947]] - [[1948]]: Renato Bornigia * [[1948]] - [[1949]]: Giovanni Mazzitelli * [[1949]] - [[1953]]: Remo Zenobi * [[1953]] - [[1956]]: Costantino Tessarolo |valign="top"| * [[1956]] - [[1960]]: Leonardo Siliato * [[1960]] - [[1962]]: Massimo Giovannini * [[1962]] - [[1963]]: Ernesto Brivio * [[1963]] - [[1965]]: Angelo Miceli * [[1965]] - [[1966]]: Giorgio Vaccaro * [[1966]] - [[1980]]: Umberto Lenzini * [[1980]] - [[1981]]: Aldo Lenzini * [[1981]] - [[1983]]: Gian Chiarion Casoni * [[1983]] - [[1986]]: Giorgio Chinaglia * [[1986]] - [[1992]]: Gianmarco Calleri * [[1992]] - [[1994]]: Sergio Cragnotti * [[1994]] - [[1998]]: Dino Zoff * [[1998]] - [[2003]]: Sergio Cragnotti * [[2003]] - [[2004]]: Ugo Longo * [[2004]] - : Claudio Loitito. |} == Treneri == {| cellspacing="0" cellpadding="0" class="references-small" style="background:transparent; width:100%;" | width="25%" align="left" valign="top" | * [[Datoteka:Flag of France.svg|border|20px]] Bruto Seghettini (1901-1902) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Sante Ancherani (1902-1906) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Sante Ancherani i Guido Baccani (1906-1907) * [[Datoteka:Flag of Malta.svg|border|20px]] Silvio Mizzi i [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Guido Baccani (1907-1908) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Guido Baccani (1908-1924) * [[Datoteka:Flag of Hungary with arms (state).svg|border|20px]] Dezső Kőszegy (1924]-1926) * [[Datoteka:Flag of Hungary with arms (state).svg|border|20px]] Jenő Löwy (1926-1927) * {{flagicon|Austrija}} Franz Sedlacek (1927-1928) * ''Technical Commission'' (1928-1929) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Pietro Piselli (1929-1930) * [[Datoteka:Flag of Hungary with arms (state).svg|border|20px]] Ferenc Molnár (1930-1931) * [[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|20px]] Amílcar Barbuy (1931-1932) * {{flagicon|Austrija}} Karl Stürmer (1932-1934) * {{flagicon|Čehoslovačka}} Walter Alt (1934-1936) * [[Datoteka:Flag of Hungary with arms (state).svg|border|20px]] József Viola (1936-1939) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Luigi Allemandi i {{flagicon|Argentina}} Alfredo Di Franco (1939) * [[Datoteka:Flag of Hungary with arms (state).svg|border|20px]] Géza Kertész (1939-1940) * [[Datoteka:Flag of Hungary with arms (state).svg|border|20px]] Ferenc Molnár (1940]-1941) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Dino Canestri (1941) * {{flagicon|Austrija}} Alexander Popovic (1941-1943) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Dino Canestri (1943-1945) * {{flagicon|Argentina}} Salvador Gualtieri (1945-1946) * {{flagicon|Austrija}} Tony Cargnelli (1946-1948) * {{flagicon|Italija}} Orlando Tognotti (1948) * {{flagicon|Italija}} Mario Sperone (1948-1951) * {{flagicon|Italija}} Giuseppe Bigogno (1951-1953) * {{flagicon|Italija}} Alfredo Notti (1953) * {{flagicon|Italija}} Mario Sperone (1953-1954) | width="25%" align="left" valign="top" | * {{flagicon|Italija}} Federico Allasio (1954) * {{flagicon|Engleska}} George Raynor i Roberto Copernico (1954-1955) * {{flagicon|Italija}} Luigi Ferrero i Roberto Copernico (1955]]-1956) * {{flagicon|Italija}} Luigi Ferrero i {{flagicon|Engleska}} Jesse Carver (1956) * {{flagicon|Engleska}} Jesse Carver ([[1956]]-[[1957]]) * [[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|border|20px]] Milovan Ćirić (1957-1958) * {{flagicon|Italija}} Alfredo Monza i {{flagicon|Italija}} Dino Canestri (1958) * {{flagicon|Italija}} Fulvio Bernardini (1958-1960) * {{flagicon|Italija}} {{flagicon|Argentina}} Enrique Flamini (1960-1961) * {{flagicon|Italija}} {{flagicon|Argentina}} Enrique Flamini i {{flagicon|Engleska}} Jesse Carver (1961) * {{flagicon|Italija}} Paolo Todeschini (1961-1962) * {{flagicon|Italija}} Alfonso Ricciardi (1962) * {{flagicon|Italija}} Carlo Facchini (1962) * {{flagicon|Argentina}} Juan Carlos Lorenzo (1962-1964) * {{flagicon|Italija}} Umberto Mannocci (1964-1966) * {{flagicon|Italija}} Maino Neri (1966-1967) * {{flagicon|Italija}} Renato Gei (1967-1968) * {{flagicon|Italija}} Roberto Lovati (1968) * {{flagicon|Argentina}} Juan Carlos Lorenzo (1968-1971) * {{flagicon|Italija}} Roberto Lovati (1971) * {{flagicon|Italija}} Tommaso Maestrelli (1971-1975) * {{flagicon|Italija}} Giulio Corsini (1975) * {{flagicon|Italija}} Tommaso Maestrelli (1975-1976) * [[Datoteka:Flag of Brazil (1968-1992).svg|border|20px]] Luís Vinício (1976-1978) * {{flagicon|Italija}} Roberto Lovati (1978-[[1980) * {{flagicon|Italija}} Ilario Castagner (1980-[[1982) * {{flagicon|Italija}} Roberto Clagluna (1982-[[1983) * {{flagicon|Argentina}} Juan Carlos Morrone (1983) | width="25%" align="left" valign="top" | * {{flagicon|Italija}} Paolo Carosi (1983-1984) * {{flagicon|Argentina}} Juan Carlos Lorenzo (1984-1985) * {{flagicon|Italija}} Giancarlo Oddi i Roberto Lovati (1985) * {{flagicon|Italija}} Luigi Simoni (1985-1986) * {{flagicon|Italija}} Eugenio Fascetti (1986-1988) * {{flagicon|Italija}} Giuseppe Materazzi (1988-1990) * {{flagicon|Italija}} Dino Zoff (1990-1994) * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|20px]] Zdeněk Zeman (1994-1997) * {{flagicon|Italija}} Dino Zoff (1997) * {{flagicon|Švedska}} Sven-Göran Eriksson (1997-2001) * {{flagicon|Italija}} Dino Zoff (2001-2002) * {{flagicon|Italija}} Alberto Zaccheroni (2002) * {{flagicon|Italija}} Roberto Mancini (2002-2004) * {{flagicon|Italija}} Domenico Caso (2004) * {{flagicon|Italija}} Giuseppe Papadopulo (2004-2005) * {{flagicon|Italija}} Delio Rossi (2005-2009) * {{flagicon|Italija}} Davide Ballardini (2009-2010) * {{flagicon|Italija}} Edoardo Reja (2010-2012) * {{flagicon|Švicarska}} Vladimir Petković (2012-2013) * {{flagicon|Italija}} Edoardo Reja (2014) * {{flagicon|Italija}} Stefano Pioli (2014-2016) * {{flagicon|Italija}} Simone Inzaghi (2016) * {{flagicon|Italija}} Marcelo Bielsa (2016) * {{flagicon|Italija}} Simone Inzaghi (2016-) |} ==Bosanskohercegovački nogometaši== *[[Senad Lulić]] ''(2011-trenutno)'' == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Società Sportiva Lazio}} * {{službeni sajt|http://www.sslazio.it}} * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52973/profile/index.html SS Lazio] na UEFA.com * [https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-ss-lazio-1890313/index.html SS Lazio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422213133/http://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-ss-lazio-1890313/index.html |date=22. 4. 2018 }} na FIFA.com * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/lazio SS Lazio] na legaseriea.it {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Navkutije |ime = |naslov = Lazio u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Osvajači Italijanskog superkupa}} }} [[Kategorija:SS Lazio|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Lazio]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1900.|Lazio]] [[Kategorija:Sport u Rimu|Lazio]] 40t9rz4mg0jdnfvm3k84fajykg5zyjv Torino FC 0 138994 3428638 3343607 2022-08-22T02:07:08Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #800000 | Ime kluba = '''Torino FC''' | Puno ime = Torino Football Club | Grb = Torino FC Logo.svg | Nadimak = ''Bikovi'' | Osnovan = [[1906.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Torino]]<br>[[Pijemont]]<br>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[Stadio Olimpico Grande Torino|Grande Torino]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/olimpicoditorino/ |title=Stadio Olimpico Grande Torino |work=stadiumguide.com|accessdate= 1. 6. 2016}}</ref> | Kapacitet = 27.958 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 9. mjesto | Prethodna sezona = [[Serie A 2017/2018.|2017/18.]] | Webstranica = [http://torinofc.it/ torinofc.it] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = _torino1415h | lijeva ruka1 = 800000 | tijelo1 = 800000 | desna ruka1 = 800000 | šorc1 = 800000 | čarape1 = 800000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _torino1415a | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = _torino1415a | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF }} '''Torino Football Club''' je profesionalni [[italija]]nski [[nogomet]]ni klub iz [[Torino|Torina]], regija [[Pijemont]]. Takmiči se u [[Serie A]], prvom rangu italijanskog nogometa. == Historija == Osnovan je [[3. decembar|3.decembra]] [[1906]]. godine. Većinu historije je proveo u najvišem italijanskom rangu profesionalnog nogometa. Klub je sedam puta osvojio prvu ligu, prvi put u sezoni 1927/28, a posljednji put sezone 1975/76, dok su pet puta podigli trofej [[Kup Italije|Kupa Italije]]. Najveći uspjeh na međunarodnoj sceni je nastup u finalu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] 1992. godine. Historijski gledano, Torino je peti najuspješniji tim u Italiji po broju osvojenih scudetta. Tim je u periodu do 1970. godine bio poznat kao ''Associazione Calcio Torino'' a od 1970. do 2005. godine kao ''Torino Calcio''. == Uspjesi == *'''[[Serie A]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7):''' 1927/28, 1942/43, 1945/46, 1946/47, 1947/48, 1948/49, 1975/76. *'''[[Serie B]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3):''' 1959/60, 1989/90, 2000/01. *'''[[Kup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5):''' 1935/36, 1942/43, 1967/68, 1970/71, 1992/93. *'''[[Superkup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 1993. *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 1991/92. == Igrači == ''Posljednja izmjena: 31. august 2018.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=URU|ime=[[Salvador Ichazo]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BRA|ime=[[Lyanco]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ITA|ime=[[Armando Izzo]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=ITA|ime=[[Roberto Soriano]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=SRB|ime=[[Saša Lukić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ITA|ime=[[Daniele Baselli]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=ITA|ime=[[Andrea Belotti]]|poz=N}}([[Kapiten (nogomet)|C]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ITA|ime=[[Simone Zaza]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠPA|ime=[[Iago Falque]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=ARG|ime=[[Cristian Ansaldi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=MOL|ime=[[Vitalie Damașcan]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ITA|ime=[[Simone Edera]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=ŠPA|ime=[[Álex Berenguer]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=FRA|ime=[[Soualiho Meïté]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ITA|ime=[[Emiliano Moretti]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=ITA|ime=[[Antonio Rosati]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=ITA|ime=[[Vittorio Parigini]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=ITA|ime=[[Lorenzo De Silvestri]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=OBS|ime=[[Koffi Djidji]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=KAM|ime=[[Nicolas Nkoulou]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=NIG|ime=[[Ola Aina]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=BRA|ime=[[Gleison Bremer|Bremer]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=ITA|ime=[[Salvatore Sirigu]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=VEN|ime=[[Tomás Rincón]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=EKV|ime=[[Erick Ferigra]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Torino FC}} * {{službeni sajt|http://torinofc.it}} * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50029/profile/index.html Torino FC] na UEFA.com * [https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-torino-2147482132/index.html Torino FC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615044058/https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-torino-2147482132/index.html |date=15. 6. 2018 }} na FIFA.com * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/torino Torino FC] na legaseriea.it {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} [[Kategorija:Torino FC|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1906.]] [[Kategorija:Sport u Torinu]] irf5wh30ruj7l1r4j5hejpgblntv33g Marcello Lippi 0 142652 3428613 3345500 2022-08-22T01:31:48Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Marcello Lippi | slika = Marcello Lippi at China-Iran press conference 20190123.jpg | punoime = Marcello Romeo Lippi | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1948|04|12}} | rodnigrad = [[Viareggio]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrambeni]] | omladinskegodine = 1963–1969. | omladinskipogoni = Stella Rossa Viareggio | godine1 = 1969. | klubovi1 = [[UC Sampdoria|Sampdoria]] | nastupi(golovi)1 = 0 (0) | godine2 = 1969–1970. | klubovi2 = Savona | nastupi(golovi)2 = 21 (2) | godine3 = 1970–1976. | klubovi3 = [[UC Sampdoria|Sampdoria]] | nastupi(golovi)3 = 274 (5) | godine4 = 1979–1982. | klubovi4 = Pistoiese | nastupi(golovi)4 = 59 (1) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = Italija U-23 | nacionalninastupi(golovi) = 2 (0) | trenergodine = 1982–1985.<br/>1985–1986.<br />1986–1987.<br />1987–1988.<br />1988–1989.<br />1989–1991.<br />1991–1992.<br />1992–1993.<br />1993–1994.<br />1994–1999.<br />1999–2000.<br />2001–2004.<br />2004–2006.<br />2008–2010.<br />2012–2014.<br />2016–2019.<br />2019. | trenerklubovi = Sampdoria (juniori)<br/>Pontedera<br/>Siena<br/>Pistoiese<br/>Carrarese<br/>[[AC Cesena|Cesena]]<br/>[[AS Lucchese-Libertas|Lucchese]]<br/>[[Atalanta BC|Atalanta]]<br/>[[SSC Napoli|Napoli]]<br/>[[Juventus FC|Juventus]]<br/>[[FC Inter Milano|Inter]]<br/>[[Juventus FC|Juventus]]<br/>[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]<br/>[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]<br/>[[Guangzhou Evergrande]]<br/>[[Nogometna reprezentacija Kine|Kina]]<br/>[[Nogometna reprezentacija Kine|Kina]] }} '''Marcello Lippi''' bivši je [[italija]]nski nogometaš i trener. U trenerskoj karijeri postigao mnoge uspjehe, poput osvajanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italijansku reprezentaciju]] vodio je u dva mandata; prvi put od 2004. do 2006, a drugi put od 2008. do 2010. Smatra se jednim od največih i najuspješnijih trenera u historiji nogometa,<ref>{{cite web|title=Greatest Managers, No. 15: Lippi|url=http://www.espnfc.com/italy/story/1511185/greatest-managersno-15-marcello-lippi|accessdate=17. 3. 2016}}</ref> a 2007. godine ''[[The Times]]'' ga je uvrstio među 50 najvećih trenera svih vremena.<ref>[http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/article2437525.ece The top 50 managers of all time – The Times] (potrebna registracija)</ref> Kao trener je osvojio još pet titula [[Serie A]], četiri [[Italijanski Superkup|Superkup Italije]], [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], [[UEFA Superkup|Superkup Evrope]] i [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]. [[IFFHS|Međunarodni institut za nogometnu historiju i statistiku (IFFHS)]] proglasio ga je najboljim trenerom 1996. i 1998, a 2006. dobio je priznanje za najboljeg selektora. Prvi je stručnjak koji je osvojio sva najveća klupska i reprezentativna takmičenja u historiji. ==Karijera== ===Igračka=== Rođen je u [[Viareggio|Viareggiu]], u sjevernoj [[Toskana|Toskani]], gdje je i započeo igračku karijeru. Najznačajniji utisak je ostavio u [[UC Sampdoria|Sampdoriji]] gdje je odigrao blizu 300 utakmica. 1979. godine je sa Pistoieseom izborio ulazak u [[Serie A]]. ===Trenerska=== Godine 1982, s 34 godine, odlazi u igračku penziju i postaje trener. Prvi posao mu je bio u omladinskom pogonu Sampdorije. Nakon nekoliko angažmana u manjim nižerazrednim klubovima, dolazi u tadašnji član Serie A, [[AC Cesena|Cesenu]]. U sezoni 1993-94 sa [[SSC Napoli|Napolijem]] uspijeva izboriti [[Kup UEFA]]. Nakon tog uspjeha, [[Juventus]] ga dovodi i u prvoj sezoni uspijeva osvojiti [[Serie A]]. Nakon niza ogromnih uspjeha u klubu iz [[Torino|Torina]], 1999. godine odlazi u [[Internazionale]]. U drugoj sezoni na kormilu tog kluba dobija otkaz zbog lođih rezultata. Opet preuzima [[Juventus]] 2001. godine i osvaja novi ''Scudetti''. 2003. dolaze i do finala [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] gdje poslije izvođenja penala bivaju poraženi od [[AC Milan|Milana]]. ====Italijanska reprezentacija==== Na mjesto selektora Italije dolazi nakon loših rezultata [[Giovanni Trapattoni]]ja u ljeto 2004. godine. Uspjeva izboriti učešće na narednom svjetskom prvenstvu. U [[Njemačka|Njemačkoj]] dolaze do finala gdje pobjeđuju [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] poslije izvođenja penala (5-3). Ipak, velika titula ostaje u sjeni skandala oko namještanja utakmica u [[Serie A]]. Tada i Lippi dolazi na udar kritika javnosti, najviše zbog prošlosti sa [[Juventus]]om. Lippi nakon Svjetskog prvenstva odlazi sa funkcije selektora gdje ga mjenja [[Roberto Donadoni]]. Ipak, nakon neuspjeha svog nasljednika, 28. juna 2008. godine se opet vraća u reprezentaciju. Nakon sigurnog prolaska kroz kvalifikacije, 30. maja 2010. godine se objavljuje da odlazi uprkos rezultatu na predstojećem [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskom prvenstvu u Južnoafričkoj Republici]]. Tamo ne uspjeva izboriti drugu fazu takmičenja i neslavno završava svoj drugi mandat. ==Trofeji== '''Juventus''' *[[Serie A]]: 1994–95, 1996–97, 1997–98, 2001–02, 2002–03 *[[Italijanski kup]]: 1994–95 *[[Italijanski superkup]]: 1995, 1997, 2002, 2003. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 1995/1996.|1995–96]] *[[UEFA Superkup]]: 1996. *[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]: 1996. '''Guangzhou Evergrande''' *Kineska Super Liga: 2012, 2013, 2014. *Kineski FA kup: 2012. *Kineski FA Superkup: 2012. *[[AFC Liga prvaka]]: 2013. '''Italija''' *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Marcello Lippi}} *[http://www.goal.com/en/people/italy/116/marcello-lippi Marcello Lippi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110906055817/http://www.goal.com/en/people/italy/116/marcello-lippi |date=6. 9. 2011 }} na ''Goal.com'' {{Navkutije |ime = Sastavi Italije |naslov = Sastavi Italije |naslovstil = background-color:#0066bc; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000; |podaci1 = {{Sastav Italije na SP 2006. u nogometu}} {{Sastav Italije na FIFA Kupu konfederacija 2009.}} {{Sastav Italije na SP 2010. u nogometu}} }} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači Svjetskog prvenstva u nogometu}} {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Trener godine u Seriji A}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} }} {{Treneri Juventusa}} {{Treneri Intera}} {{Selektori nogometne reprezentacije Italije}} {{DEFAULTSORT:Lippi, Marcello}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]] [[Kategorija:Nogometaši Savone]] [[Kategorija:Nogometaši US Pistoiesea]] [[Kategorija:Nogometaši AS Lucchese-Libertasa]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Italije]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Treneri AC Cesene]] [[Kategorija:Treneri Atalante]] [[Kategorija:Treneri Napolija]] [[Kategorija:Treneri Juventusa]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] 48829had4pqy3859azpd9ys4vqcmahq Šablon:Serie A 10 142792 3428630 3420192 2022-08-22T02:03:31Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Serie A |naslov = [[Serie A]] |podaciklasa = hlist |grupa1 = [[Serie A 2022/2023.|Klubovi u<br/>sezoni 2022/23.]] |podaci1 = * [[Atalanta BC|Atalanta]] * [[Bologna FC 1909|Bologna]] * [[US Cremonese|Cremonese]] * [[Empoli FC|Empoli]] * [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] * [[FC Inter Milano|Inter]] * [[Juventus FC|Juventus]] * [[SS Lazio|Lazio]] * [[US Lecce|Lecce]] * [[AC Milan|Milan]] * [[AC Monza|Monza]] * [[SSC Napoli|Napoli]] * [[AS Roma|Roma]] * [[Salernitana Calcio 1919|Salernitana]] * [[UC Sampdoria|Sampdoria]] * [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] * [[Spezia Calcio|Spezia]] * [[Torino FC|Torino]] * [[Udinese Calcio|Udinese]] * [[Hellas Verona FC|Verona]] |grupa2 = Bivši klubovi |podaci2 = * [[US Alessandria Calcio 1912|Alessandria]] * [[AC Ancona|Ancona]] * [[Ascoli Calcio 1898 FC|Ascoli]] * [[US Avellino 1912|Avellino]] * [[SSC Bari|Bari]] * [[Benevento Calcio|Benevento]] * [[Brescia Calcio|Brescia]] * [[Cagliari Calcio|Cagliari]] * [[Carpi FC 1909|Carpi]] * [[Casale FBC|Casale]] * [[Calcio Catania|Catania]] * [[US Catanzaro 1929|Catanzaro]] * [[Cesena FC|Cesena]] * [[AC ChievoVerona|Chievo]] * [[Calcio Como|Como]] * [[FC Crotone|Crotone]] * [[US Foggia|Foggia]] * [[Frosinone Calcio|Frosinone]] * [[Genoa CFC|Genoa]] * [[Calcio Lecco 1912|Lecco]] * [[ACD Legnano|Legnano]] * [[US Livorno 1915|Livorno]] * [[AS Lucchese-Libertas|Lucchese]] * [[Mantova FC|Mantova]] * [[ACR Messina|Messina]] * [[Modena FC|Modena]] * [[Novara Calcio|Novara]] * [[Calcio Padova|Padova]] * [[Palermo FC|Palermo]] * [[Parma Calcio 1913|Parma]] * [[Perugia Calcio|Perugia]] * [[Delfino Pescara 1936|Pescara]] * [[Piacenza Calcio|Piacenza]] * [[AC Pisa 1909|Pisa]] * [[AC Pistoiese|Pistoiese]] * [[Aurora Pro Patria 1919|Pro Patria]] * [[FC Pro Vercelli 1892|Pro Vercelli]] * [[AC Reggiana 1919|Reggiana]] * [[Reggina Calcio|Reggina]] * [[AC Siena|Siena]] * [[SPAL]] * [[Ternana Calcio|Ternana]] * [[ASD Treviso 2009|Treviso]] * [[US Triestina Calcio 1918|Triestina]] * [[SSD Varese Calcio|Varese]] * [[FBC Unione Venezia|Venezia]] * [[LR Vicenza Virtus|Vicenza]] |grupa3 = Organizacije |podaci3 = * [[Lega Serie A]] * [[Lega Calcio]] |grupa4 = Takmičenje |podaci4 = * [[Spisak italijanskih nogometnih prvaka|Prvaci]] * [[Spisak stranih igrača u Seriji A|Strani igrači]] |grupa5 = Statistika |podaci5 = * [[Nogometni rezultati u Italiji|Rezultati]] |grupa6 = Finansije |podaci6 = * Najbogatiji klubovi: ([[Deloitte Football Money League|Deloitte lista]]) ([[Forbesova lista najvrednijih nogometnih klubova|Forbesova lista]]) * [[Prosječan broj gledalaca evropskih nogometnih klubova|Prosječan broj gledalaca]] |grupa7 = Povezana<br/>takmičenja |podaci7 = * [[Italijanski superkup]] * [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] * [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] }} <noinclude> {{Sezone Serie A}} [[Kategorija:Nogometne navigacione kutije|{{PAGENAME}}]] [[Kategorija:Šabloni Serie A|*]] </noinclude> r9n3wnhs44dwk84vaxf3k5ephf0oy5t Antonio Conte 0 145330 3428608 3409964 2022-08-22T01:07:31Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Antonio Conte | slika = 20150616 Antonio Conte.jpg | opis_slike = Conte 2015. | punoime = Antonio Conte | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|07|31}} | rodnigrad = [[Lecce]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | pozicija = [[Vezni igrač]] | visina = | trenutniklub = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] (menadžer) | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine = 1985–1991. | klubovi = [[US Lecce|Lecce]] | nastupi(golovi) = 81 (1) | godine2 = 1991–2004. | klubovi2 = [[Juventus FC|Juventus]] | nastupi(golovi)2 = 296 (29) | reprezentacija = [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija]] | nacionalnegodine = 1994–2000. | nacionalneekipe = [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija]] | nacionalninastupi(golovi) = 20 (2) | trenergodine = 2005–2006<br />2006–2007<br />2007–2009<br />2009–2010<br />2009–2010<br />2011–2014<br />2014–2016<br />2016–2018<br />2019–2021<br />2021– | trenerklubovi = [[AC Siena|Siena]] (pomoćnik)<br />[[ASD Atletico Arezzo|Arezzo]]<br />[[SSC Bari|Bari]]<br />[[Atalanta BC|Atalanta]]<br />[[AC Siena|Siena]]<br />[[Juventus FC|Juventus]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]<br />[[Chelsea FC|Chelsea]]<br />[[FC Inter Milano|Inter Milan]]<br />[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] }} '''Antonio Conte''' je bivši [[italija]]nski profesionalni nogometaš, koji je postao trener. Trenutno je trener [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspura]] u engleskoj [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]]. Nogometnu karijeru započeo je u rodnom gradu Lecce-u, a kasnije je postao jedan od najslavnijih i najutjecajnih igrača u historiji [[Juventus FC|Juventusa]]. Bio je kapiten tima koji je osvojio [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]], kao i pet titula [[Serie A]], između ostalog. Također, igrao je i za [[Italijanska nogometna reprezentacija|italijansku nogometnu reprezentaciju]], te je bio sudionik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskog prvenstva 1994]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Europskog prvenstva 2000]]. Oba puta, Italijani su dobili srebrnu medalju. Karijeru nogometnog trenera je započeo 2006, [[SSC Bari|Bari]] je 2009. uveo u Serie A, dok je isti uspjeh imao i sa Sienom dvije godine kasnije. Godine 2011. je preuzeo Juventus, gdje je implementirao formaciju 3-5-2 i osvojio tri uzastopne titule Serie A, prije nego je 2014. preuzeo kormilo [[Nogometna reprezentacija Italije|reprezentacije Italije]]. Godine 2016. Conte je postao menadžer [[Chelsea FC|Chelseaja]] i s njim osvojio titulu Premijer lige, u prvoj godini na klupi londonskog tima. Dana 12. jula 2018. je dobio otkaz na klupi Chelseaja. Dana 31. maja 2019. je objavljeno da je Conte imenovan za novog trenera milanskog [[FC Inter Milano|Inter]]a. 2021. godine je napustio Inter. U novembru 2021. postao je novi trener Tottenham Hotspura. ==Nogometna karijera== Conte je počeo igrati nogomet u svome rodnom gradu u omladinskim pogonima [[US Lecce|Lecce]]a, prije nego što je u [[Serie A|Seriji A]] debitovao 1985. Godine 1992. potpisao je za [[Juventus FC]]. U Juventusu je zabilježio blistavu karijeru osvojivši mnoge trofeje sa klubom uključujući [[Liga Prvaka|Ligu prvaka]] 1996. Igrao je također za reprezentaciju Italije u čijem dresu je zabilježio 20 nastupa uz 2 gola. ==Menadžerska karijera== ===Početak=== Godine 2005. Conte je dobio menadžersku licencu. Njegov prvi angažman je bio u [[A.C. Siena|Sieni]] kao asistent. U narednih nekoliko godina vodio je manje klubove. Pažnju na sebe skrenuo je tako što je doveo prvo ekipu [[SSC Bari|Baria]] u prvu ligu. Nakon toga je uveo i [[AC Siena|Sienu]] u prvu ligu. ===Juventus=== Godine 2011. Conte je postao novi trener [[Juventus FC|Juventusa]].<ref>{{Cite web |url=http://www.jwww.weltfussball.de/presseschau/2-international/_n8460888_giuseppe-marotta-reveals-juventus-will-appoint-antonio-conte-as-new-coach-next-w/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120324102737/http://www.jwww.weltfussball.de/presseschau/2-international/_n8460888_giuseppe-marotta-reveals-juventus-will-appoint-antonio-conte-as-new-coach-next-w/ |archive-date=24. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> Sa Juventusom je osvojio tri titule zaredom kao trener, te je okončao post Juventusa koji do te 2012. nije osvojio titulu još od 2003. godine. U tom periodu, Juventus je započeo dominaciju italijanskom najjačom ligom koja će trajati i nakon njegovog odlaska s kormila Juventusa. U svakoj godini treniranja Juventusa, Conte je proglašen najboljim trenerom u Italiji. ===Italija=== U augustu 2014. godine Conte je postao selektor [[Nogometna reprezentacija Italije|nogometne reprezentacije Italije]]. Sa Italijom se plasirao na Europsko prvenstvo 2016., a povukao se s kormila reprezentacije nakon ispadanja s Eura poslije meča s Njemačkom koji je završen sa 6-5 na penale. Iako su mnogi navijači željeli da Conte ostane, Conte se odlučio na odlazak sa klupe reprezentacije. ===Chelsea=== [[Datoteka:Antonio Conte 20160810.jpg|mini|desno|Conte ''(podignute ruke)'' na otvorenom treningu [[Chelsea FC|Chelseaja]], pet dana prije njegovog prvog meča u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]].]] U aprilu 2016. godine potpisao je trogodišnji ugovor sa [[Chelsea F.C.|Chelseajem]] za sezonu 2016–17. Već u prvoj sezoni osvojio je titulu [[Premier League 2016/2017.|Premijer lige]], a Chelsea je tada oborio rekord sa najviše pobjeda u jednoj sezoni, od 38 utakmica, Chelsea je pobjedio čak 30 puta. Sezona 2017–18 nije bila toliko uspješna, pa je Chelsea završio na petom mjestu tabele, bez učešća u Ligi prvaka. Conte je u julu 2018. otpušten s klupe Chelsea. ===Inter=== Dana 31. maja 2019. objavljeno je da je Conte imenovan za novog trenera [[FC Inter Milano|Inter Milana]]. U maju 2021. godine je napustio Inter. Sa Interom je iste te godine osvojio [[Serie A|italijanski šampionat]]. ===Tottenham Hotspur=== Dana 2. novembra 2021. godine, Conte se vratio u englesku [[Premijer liga Engleske|Premijer ligu]] i postao novi trener [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspura]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/italijanski-strucnjak-antonio-conte-postao-novi-trener-tottenhama/211028069|title=Italijanski stručnjak Antonio Conte postao novi trener Tottenhama|access-date=2. 11. 2011}}</ref> ==Statistika== ===Reprezentacija=== {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi u reprezentaciji |- ! Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan=5|[[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija]] |1994||3||0 |- |1995||2||0 |- |1996||3||0 |- |1999||7||1 |- |2000||5||1 |- !colspan=2|Ukupno||20||2 |} ====Golovi==== {| class="wikitable" ! # !! Datum !! Stadion !! Protivnik !! Gol za !! Rezultat !! Takmičenje |- | 1. || 27 mart 1999. || [[Parken Stadion]], [[Kopenhagen]], [[Danska]] || {{ZD|DEN}} || '''2'''–1 || 2–1 || [[Kvalifikacije za UEFA Euro 2000]] |- | 2. || 11 juni 2000. || [[GelreDome]], [[Arnhem]], [[Holandija]] || {{ZD|TUR}} || '''1'''–0 || 2–1 || [[UEFA Euro 2000]] |- |} ===Trener=== ''Zaključno sa 25. novembrom 2021.'' {| class=wikitable style="text-align: center" |+ |- !rowspan=2|Tim !rowspan=2|Od !rowspan=2|Do |- !{{abbr|U|Utakmice}}!!{{abbr|P|Pobjede}}!!{{abbr|N|Neriješeno}}!!{{abbr|I|Izgubljeno}}!!{{abbr|Pobjeda %|Procent pobjeda}} |- |align=left|[[U.S. Arezzo|Arezzo]] |align=left|1. juli. 2006. |align=left|12. juni. 2007. {{WDL|12|3|5|4|decimals=1}} |- |align=left|[[A.S. Bari|Bari]] |align=left|27. decembar 2007. |align=left|23. juni 2009. {{WDL|67|32|20|15|decimals=1}} |- |align=left|[[Atalanta B.C.|Atalanta]] |align=left|21. septembar 2009. |align=left|7. januar 2010. {{WDL|14|3|4|7|decimals=1}} |- |align=left|[[S.S. Robur Siena|Siena]] |align=left|1. juli 2010. |align=left|21. maj 2011. {{WDL|44|22|14|8|decimals=1}} |- |align=left|[[Juventus F.C.|Juventus]] |align=left|22. maj 2011. |align=left|15. juni 2014. {{WDL|152|102|35|15|decimals=1}} |- |align=left|[[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija]] |align=left|14. august 2014. |align=left|2. juli 2016. {{WDL|25|14|7|4|decimals=1}} |- |align=left|[[Chelsea F.C.|Chelsea]] |align=left|3. juli 2016. |align=left|13. juli 2018. {{WDL|106|69|17|20|decimals=1}} |- |align=left|[[FC Inter Milano|Inter Milan]] |align=left|31. maj 2019. |align=left|26. maj 2021. {{WDL|102|64|23|15|decimals=1}} |- |align=left|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspura]] |align=left|2. novembar 2021. |align=left|''Danas'' {{WDL|4|2|1|1|decimals=1}} |- !colspan=3|Ukupno {{WDLtot|526|311|126|89|decimals=1}} |} ===Odlikovanja=== :[[Image:Cavaliere OMRI BAR.svg|left|50px]] 5. klasa / Vitez: ''Orden za zasluge republike Italije: 2000<ref>{{cite web|title=ONORIFICENZE |url=http://www.quirinale.it/elementi/Onorificenze.aspx?pag=1558&qIdOnorificenza=&cognome=&nome=&daAnno=1800&aAnno=2015&luogoNascita=&testo=&ordinamento=2 |publisher=quirinale.it |access-date=19. 3. 2015 |language=Italian |date=12. 7. 2000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160110070653/http://www.quirinale.it/elementi/Onorificenze.aspx?pag=1558&qIdOnorificenza=&cognome=&nome=&daAnno=1800&aAnno=2015&luogoNascita=&testo=&ordinamento=2 |archive-date=10. 1. 2016 |df=dmy }}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Antonio Conte}} *{{Službeni sajt}} *[http://www.figc.it/nazionali/DettaglioConvocato?codiceConvocato=339&squadra=1 Antonio Conte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160322165643/http://www.figc.it/nazionali/DettaglioConvocato?codiceConvocato=339&squadra=1 |date=22. 3. 2016 }} na ''figc.it'' *[http://www.transfermarkt.it/antonio-conte/profil/spieler/5759 Antonio Conte] na ''transfermarkt.it'' {{Treneri Juventusa}} {{Treneri Intera}} {{Premier League - trener sezone}} {{Selektori nogometne reprezentacije Italije}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} {{Navkutije |ime = Sastavi Italije |naslov = Sastavi Italije |naslovstil = background-color:#0066bc; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000; |podaci1 = {{Sastav Italije na SP 1994. u nogometu}} {{Sastav Italije na EP 2000. u nogometu}} {{Sastav Italije na EP 2016. u nogometu}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Conte, Antonio}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Lecce]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši US Leccea]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2000.]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Italije]] [[Kategorija:Treneri Arezza]] [[Kategorija:Treneri Barija]] [[Kategorija:Treneri Atalante]] [[Kategorija:Treneri Siene]] [[Kategorija:Treneri Juventusa]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]] lln66nbwakxwn01o9fmdiu696fdauv2 3428617 3428608 2022-08-22T01:37:00Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Antonio Conte | slika = 20150616 Antonio Conte.jpg | opis_slike = Conte 2015. | punoime = Antonio Conte | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|07|31}} | rodnigrad = [[Lecce]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | pozicija = [[Vezni igrač]] | visina = | trenutniklub = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] (menadžer) | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine = 1985–1991. | klubovi = [[US Lecce|Lecce]] | nastupi(golovi) = 81 (1) | godine2 = 1991–2004. | klubovi2 = [[Juventus FC|Juventus]] | nastupi(golovi)2 = 296 (29) | reprezentacija = [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija]] | nacionalnegodine = 1994–2000. | nacionalneekipe = [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija]] | nacionalninastupi(golovi) = 20 (2) | trenergodine = 2005–2006<br />2006–2007<br />2007–2009<br />2009–2010<br />2009–2010<br />2011–2014<br />2014–2016<br />2016–2018<br />2019–2021<br />2021– | trenerklubovi = [[AC Siena|Siena]] (pomoćnik)<br />[[ASD Atletico Arezzo|Arezzo]]<br />[[SSC Bari|Bari]]<br />[[Atalanta BC|Atalanta]]<br />[[AC Siena|Siena]]<br />[[Juventus FC|Juventus]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]<br />[[Chelsea FC|Chelsea]]<br />[[FC Inter Milano|Inter Milan]]<br />[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] }} '''Antonio Conte''' je bivši [[italija]]nski profesionalni nogometaš, koji je postao trener. Trenutno je trener [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspura]] u engleskoj [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]]. Nogometnu karijeru započeo je u rodnom gradu Lecce-u, a kasnije je postao jedan od najslavnijih i najutjecajnih igrača u historiji [[Juventus FC|Juventusa]]. Bio je kapiten tima koji je osvojio [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]], kao i pet titula [[Serie A]], između ostalog. Također, igrao je i za [[Italijanska nogometna reprezentacija|italijansku nogometnu reprezentaciju]], te je bio sudionik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskog prvenstva 1994]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Europskog prvenstva 2000]]. Oba puta, Italijani su dobili srebrnu medalju. Karijeru nogometnog trenera je započeo 2006, [[SSC Bari|Bari]] je 2009. uveo u Serie A, dok je isti uspjeh imao i sa Sienom dvije godine kasnije. Godine 2011. je preuzeo Juventus, gdje je implementirao formaciju 3-5-2 i osvojio tri uzastopne titule Serie A, prije nego je 2014. preuzeo kormilo [[Nogometna reprezentacija Italije|reprezentacije Italije]]. Godine 2016. Conte je postao menadžer [[Chelsea FC|Chelseaja]] i s njim osvojio titulu Premijer lige, u prvoj godini na klupi londonskog tima. Dana 12. jula 2018. je dobio otkaz na klupi Chelseaja. Dana 31. maja 2019. je objavljeno da je Conte imenovan za novog trenera milanskog [[FC Inter Milano|Inter]]a. 2021. godine je napustio Inter. U novembru 2021. postao je novi trener Tottenham Hotspura. ==Nogometna karijera== Conte je počeo igrati nogomet u svome rodnom gradu u omladinskim pogonima [[US Lecce|Lecce]]a, prije nego što je u [[Serie A|Seriji A]] debitovao 1985. Godine 1992. potpisao je za [[Juventus FC]]. U Juventusu je zabilježio blistavu karijeru osvojivši mnoge trofeje sa klubom uključujući [[Liga Prvaka|Ligu prvaka]] 1996. Igrao je također za reprezentaciju Italije u čijem dresu je zabilježio 20 nastupa uz 2 gola. ==Menadžerska karijera== ===Početak=== Godine 2005. Conte je dobio menadžersku licencu. Njegov prvi angažman je bio u [[A.C. Siena|Sieni]] kao asistent. U narednih nekoliko godina vodio je manje klubove. Pažnju na sebe skrenuo je tako što je doveo prvo ekipu [[SSC Bari|Baria]] u prvu ligu. Nakon toga je uveo i [[AC Siena|Sienu]] u prvu ligu. ===Juventus=== Godine 2011. Conte je postao novi trener [[Juventus FC|Juventusa]].<ref>{{Cite web |url=http://www.jwww.weltfussball.de/presseschau/2-international/_n8460888_giuseppe-marotta-reveals-juventus-will-appoint-antonio-conte-as-new-coach-next-w/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120324102737/http://www.jwww.weltfussball.de/presseschau/2-international/_n8460888_giuseppe-marotta-reveals-juventus-will-appoint-antonio-conte-as-new-coach-next-w/ |archive-date=24. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> Sa Juventusom je osvojio tri titule zaredom kao trener, te je okončao post Juventusa koji do te 2012. nije osvojio titulu još od 2003. godine. U tom periodu, Juventus je započeo dominaciju italijanskom najjačom ligom koja će trajati i nakon njegovog odlaska s kormila Juventusa. U svakoj godini treniranja Juventusa, Conte je proglašen najboljim trenerom u Italiji. ===Italija=== U augustu 2014. godine Conte je postao selektor [[Nogometna reprezentacija Italije|nogometne reprezentacije Italije]]. Sa Italijom se plasirao na Europsko prvenstvo 2016., a povukao se s kormila reprezentacije nakon ispadanja s Eura poslije meča s Njemačkom koji je završen sa 6-5 na penale. Iako su mnogi navijači željeli da Conte ostane, Conte se odlučio na odlazak sa klupe reprezentacije. ===Chelsea=== [[Datoteka:Antonio Conte 20160810.jpg|mini|desno|Conte ''(podignute ruke)'' na otvorenom treningu [[Chelsea FC|Chelseaja]], pet dana prije njegovog prvog meča u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]].]] U aprilu 2016. godine potpisao je trogodišnji ugovor sa [[Chelsea F.C.|Chelseajem]] za sezonu 2016–17. Već u prvoj sezoni osvojio je titulu [[Premier League 2016/2017.|Premijer lige]], a Chelsea je tada oborio rekord sa najviše pobjeda u jednoj sezoni, od 38 utakmica, Chelsea je pobjedio čak 30 puta. Sezona 2017–18 nije bila toliko uspješna, pa je Chelsea završio na petom mjestu tabele, bez učešća u Ligi prvaka. Conte je u julu 2018. otpušten s klupe Chelsea. ===Inter=== Dana 31. maja 2019. objavljeno je da je Conte imenovan za novog trenera [[FC Inter Milano|Inter Milana]]. U maju 2021. godine je napustio Inter. Sa Interom je iste te godine osvojio [[Serie A|italijanski šampionat]]. ===Tottenham Hotspur=== Dana 2. novembra 2021. godine, Conte se vratio u englesku [[Premijer liga Engleske|Premijer ligu]] i postao novi trener [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspura]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/italijanski-strucnjak-antonio-conte-postao-novi-trener-tottenhama/211028069|title=Italijanski stručnjak Antonio Conte postao novi trener Tottenhama|access-date=2. 11. 2011}}</ref> ==Statistika== ===Reprezentacija=== {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi u reprezentaciji |- ! Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan=5|[[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija]] |1994||3||0 |- |1995||2||0 |- |1996||3||0 |- |1999||7||1 |- |2000||5||1 |- !colspan=2|Ukupno||20||2 |} ====Golovi==== {| class="wikitable" ! # !! Datum !! Stadion !! Protivnik !! Gol za !! Rezultat !! Takmičenje |- | 1. || 27 mart 1999. || [[Parken Stadion]], [[Kopenhagen]], [[Danska]] || {{ZD|DEN}} || '''2'''–1 || 2–1 || [[Kvalifikacije za UEFA Euro 2000]] |- | 2. || 11 juni 2000. || [[GelreDome]], [[Arnhem]], [[Holandija]] || {{ZD|TUR}} || '''1'''–0 || 2–1 || [[UEFA Euro 2000]] |- |} ===Trener=== ''Zaključno sa 25. novembrom 2021.'' {| class=wikitable style="text-align: center" |+ |- !rowspan=2|Tim !rowspan=2|Od !rowspan=2|Do |- !{{abbr|U|Utakmice}}!!{{abbr|P|Pobjede}}!!{{abbr|N|Neriješeno}}!!{{abbr|I|Izgubljeno}}!!{{abbr|Pobjeda %|Procent pobjeda}} |- |align=left|[[U.S. Arezzo|Arezzo]] |align=left|1. juli. 2006. |align=left|12. juni. 2007. {{WDL|12|3|5|4|decimals=1}} |- |align=left|[[A.S. Bari|Bari]] |align=left|27. decembar 2007. |align=left|23. juni 2009. {{WDL|67|32|20|15|decimals=1}} |- |align=left|[[Atalanta B.C.|Atalanta]] |align=left|21. septembar 2009. |align=left|7. januar 2010. {{WDL|14|3|4|7|decimals=1}} |- |align=left|[[S.S. Robur Siena|Siena]] |align=left|1. juli 2010. |align=left|21. maj 2011. {{WDL|44|22|14|8|decimals=1}} |- |align=left|[[Juventus F.C.|Juventus]] |align=left|22. maj 2011. |align=left|15. juni 2014. {{WDL|152|102|35|15|decimals=1}} |- |align=left|[[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija]] |align=left|14. august 2014. |align=left|2. juli 2016. {{WDL|25|14|7|4|decimals=1}} |- |align=left|[[Chelsea F.C.|Chelsea]] |align=left|3. juli 2016. |align=left|13. juli 2018. {{WDL|106|69|17|20|decimals=1}} |- |align=left|[[FC Inter Milano|Inter Milan]] |align=left|31. maj 2019. |align=left|26. maj 2021. {{WDL|102|64|23|15|decimals=1}} |- |align=left|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspura]] |align=left|2. novembar 2021. |align=left|''Danas'' {{WDL|4|2|1|1|decimals=1}} |- !colspan=3|Ukupno {{WDLtot|526|311|126|89|decimals=1}} |} ===Odlikovanja=== :[[Image:Cavaliere OMRI BAR.svg|left|50px]] 5. klasa / Vitez: ''Orden za zasluge republike Italije: 2000<ref>{{cite web|title=ONORIFICENZE |url=http://www.quirinale.it/elementi/Onorificenze.aspx?pag=1558&qIdOnorificenza=&cognome=&nome=&daAnno=1800&aAnno=2015&luogoNascita=&testo=&ordinamento=2 |publisher=quirinale.it |access-date=19. 3. 2015 |language=Italian |date=12. 7. 2000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160110070653/http://www.quirinale.it/elementi/Onorificenze.aspx?pag=1558&qIdOnorificenza=&cognome=&nome=&daAnno=1800&aAnno=2015&luogoNascita=&testo=&ordinamento=2 |archive-date=10. 1. 2016 |df=dmy }}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Antonio Conte}} *{{Službeni sajt}} *[http://www.figc.it/nazionali/DettaglioConvocato?codiceConvocato=339&squadra=1 Antonio Conte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160322165643/http://www.figc.it/nazionali/DettaglioConvocato?codiceConvocato=339&squadra=1 |date=22. 3. 2016 }} na ''figc.it'' *[http://www.transfermarkt.it/antonio-conte/profil/spieler/5759 Antonio Conte] na ''transfermarkt.it'' {{Treneri Juventusa}} {{Treneri Intera}} {{Trener godine u Seriji A}} {{Premier League - trener sezone}} {{Selektori nogometne reprezentacije Italije}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} {{Navkutije |ime = Sastavi Italije |naslov = Sastavi Italije |naslovstil = background-color:#0066bc; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000; |podaci1 = {{Sastav Italije na SP 1994. u nogometu}} {{Sastav Italije na EP 2000. u nogometu}} {{Sastav Italije na EP 2016. u nogometu}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Conte, Antonio}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Lecce]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši US Leccea]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2000.]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Italije]] [[Kategorija:Treneri Arezza]] [[Kategorija:Treneri Barija]] [[Kategorija:Treneri Atalante]] [[Kategorija:Treneri Siene]] [[Kategorija:Treneri Juventusa]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]] m7zj6a80aioww3bjq5t7uj5g7j2hb0c Šablon:Najbolji strijelci Serie A 10 150585 3428624 3416286 2022-08-22T01:50:04Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najbolji strijelci Serie A | naslov = [[Najbolji strijelci Serie A|Najbolji strijelci]] [[Serie A]] | naslovstil = background: gold; | podaciklasa = hlist | podaci1 = * 1924: [[Heinrich Schönfeld|Schönfeld]] * 1925: [[Mario Magnozzi|Magnozzi]] * 1926: [[Ferenc Hirzer|Hirzer]] * 1927: [[Anton Powolny|Powolny]] * 1928: [[Julio Libonatti|Libonatti]] * 1929: [[Gino Rossetti|Rossetti]] * 1930: [[Giuseppe Meazza|Meazza]] * 1931: [[Rodolfo Volk|Volk]] * 1932: [[Pedro Petrone|Petrone]] / [[Angelo Schiavio|Schiavio]] * 1933–1934: [[Felice Borel|Borel]] * 1935: [[Enrique Guaita|Guaita]] * 1936 [[Giuseppe Meazza|Meazza]] * 1937: [[Silvio Piola|Piola]] * 1938: [[Giuseppe Meazza|Meazza]] * 1939: [[Aldo Boffi|Boffi]] / [[Ettore Puricelli|Puricelli]] * 1940: [[Aldo Boffi|Boffi]] * 1941: [[Ettore Puricelli|Puricelli]] * 1942: [[Aldo Boffi|Boffi]] * 1943: [[Silvio Piola|Piola]] * 1946: [[Eusebio Castigliano|Castigliano]] * 1947: [[Valentino Mazzola|V. Mazzola]] * 1948: [[Giampiero Boniperti|Boniperti]] * 1949: [[István Nyers|Nyers]] * 1950–1951: [[Gunnar Nordahl|Nordahl]] * 1952: [[John Hansen (1924)|Hansen]] * 1953–1954–1955: [[Gunnar Nordahl|Nordahl]] * 1956: [[Gino Pivatelli|Pivatelli]] * 1957: [[Dino da Costa|Da Costa]] * 1958: [[John Charles|Charles]] * 1959: [[Antonio Valentín Angelillo|Angelillo]] * 1960: [[Omar Sívori|Sívori]] * 1961: [[Sergio Brighenti|Brighenti]] * 1962: [[José Altafini|Altafini]] / [[Aurelio Milani|Milani]] * 1963: [[Harald Nielsen|Nielsen]] / [[Pedro Waldemar Manfredini|Manfredini]] * 1964: [[Harald Nielsen|Nielsen]] * 1965: [[Alberto Orlando|Orlando]] / [[Sandro Mazzola|S. Mazzola]] * 1966: [[Luís Vinício|Vinício]] * 1967: [[Luigi Riva|Riva]] * 1968: [[Pierino Prati|Prati]] * 1969–1970: [[Luigi Riva|Riva]] * 1971–1972: [[Roberto Boninsegna|Boninsegna]] * 1973: [[Paolino Pulici|Pulici]] / [[Gianni Rivera|Rivera]] / [[Giuseppe Savoldi|Savoldi]] * 1974: [[Giorgio Chinaglia|Chinaglia]] * 1975–1976: [[Paolino Pulici|Pulici]] * 1977: [[Francesco Graziani|Graziani]] * 1978: [[Paolo Rossi|Rossi]] * 1979: [[Bruno Giordano|Giordano]] * 1980: [[Roberto Bettega|Bettega]] * 1981–1982: [[Roberto Pruzzo|Pruzzo]] * 1983–1984–1985: [[Michel Platini|Platini]] * 1986: [[Roberto Pruzzo|Pruzzo]] * 1987: [[Pietro Paolo Virdis|Virdis]] * 1988: [[Diego Maradona|Maradona]] * 1989: [[Aldo Serena|Serena]] * 1990: [[Marco van Basten|Van Basten]] * 1991: [[Gianluca Vialli|Vialli]] * 1992: [[Marco van Basten|Van Basten]] * 1993–1994: [[Giuseppe Signori|Signori]] * 1995: [[Gabriel Batistuta|Batistuta]] * 1996: [[Giuseppe Signori|Signori]] / [[Igor Protti|Protti]] * 1997: [[Filippo Inzaghi|Inzaghi]] * 1998: [[Oliver Bierhoff|Bierhoff]] * 1999: [[Márcio Amoroso|Amoroso]] * 2000: [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] * 2001: [[Hernán Crespo|Crespo]] * 2002: [[David Trezeguet|Trezeguet]] / [[Dario Hübner|Hübner]] * 2003: [[Christian Vieri|Vieri]] * 2004: [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] * 2005: [[Cristiano Lucarelli|Lucarelli]] * 2006: [[Luca Toni|Toni]] * 2007: [[Francesco Totti|Totti]] * 2008: [[Alessandro Del Piero|Del Piero]] * 2009: [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2010–2011: [[Antonio Di Natale|Di Natale]] * 2012: [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2013: [[Edinson Cavani|Cavani]] * 2014: [[Ciro Immobile|Immobile]] * 2015: [[Luca Toni|Toni]] / [[Mauro Icardi|Icardi]] * 2016: [[Gonzalo Higuaín|Higuaín]] * 2017: [[Edin Džeko|Džeko]] * 2018: [[Mauro Icardi|Icardi]] / [[Ciro Immobile|Immobile]] * 2019: [[Fabio Quagliarella|Quagliarella]] * 2020: [[Ciro Immobile|Immobile]] * 2021: [[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] * 2022: [[Ciro Immobile|Immobile]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Serie A|Najbolji strijelci]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> le5aj29a04dyjnuupbo0da92wbpi9kp Jürgen Klopp 0 174340 3428610 3415745 2022-08-22T01:20:56Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Jürgen Klopp | slika = Jürgen Klopp, Liverpool vs. Chelsea, UEFA Super Cup 2019-08-14 04.jpg | opis = Klopp sa [[Liverpool FC|Liverpoolom]] 2019. godine | punoime = Jürgen Norbert Klopp | nadimak = ''Kloppo'' | datumrođenja = 16. juni 1967. | rodnigrad = [[Stuttgart]] | rodnadržava = [[Zapadna Njemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 190 cm | pozicija = | trenutniklub = [[Liverpool FC|Liverpool]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1972–1983. <br/> 1983–1986. | omladinskipogoni = SV Glatten <br> TuS Ergenzingen | godine1 = 1987. | klubovi1 = {{nowrap|[[1. FSV Pforzheim]]}} | nastupi(golovi)1 = 4 (0) | godine2 = 1987–1988. | klubovi2 = {{nowrap|[[Eintracht Frankfurt II]]}} | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1988–1989. | klubovi3 = {{nowrap|[[Viktoria Sindlingen]]}} | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 1989–1990. | klubovi4 = {{nowrap|[[Rot-Weiss Frankfurt]]}} | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = 1990–2001. | klubovi5 = [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] | nastupi(golovi)5 = 325 (52) | trenergodine = 2001–2008. <br/> 2008–2015. <br/> 2015– | trenerklubovi = [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] <br/> [[Borussia Dortmund]] <br/> [[Liverpool FC|Liverpool]] | zadnjeuređivanje = 22. 8. 2022 }} '''Jürgen Norbert Klopp''' bivši je [[Njemačka|njemački]] [[nogometaš]] i aktualni trener [[Liverpool FC|Liverpoola]]. == Igračka karijera == Većinu profesionalne karijere nastupao je za [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] (1990–2001). U početku je igrao kao [[napadač]], ali je 1995. prešao u [[odbrambeni igrač (nogomet)|odbranu]].<ref>{{cite web |url= http://www.worldfootball.net/spieler_profil/juergen-klopp/ |title= Kloppov profil |website= WorldFootball.net}}</ref> Prije Mainza nastupao je kao amater za više klubova: SV [[Glatten]], TuS [[Ergenzingen]], [[1. FC Pforzheim|Pforzheim]], [[Eintracht Frankfurt II|Eintracht]] (rezervna ekipa), Viktoriju [[Sindlingen]] i [[Rot-Weiss Frankfurt]]. == Trenerska karijera == === Mainz 05 === Po završetku igračke karijere Klopp je postavljen za trenera Mainza. Za sedam godina, koliko je tu proveo, uveo je Mainz u Bundesligu prvi put u historiji kluba, a također i u kvalifikacije za [[Kup UEFA]] u sezoni [[Kup UEFA 2005/2006.|2005/06.]] Na kraju sezone [[Fußball-Bundesliga 2006/2007.|2006/07.]] Mainz je ispao u [[2. Fußball-Bundesliga|2. ligu]], ali Klopp je izabrao da ostane u klubu. Ipak, zbog činjenice da se Mainz nije uspio vratiti u 1. ligu, dao je ostavku na kraju sezone [[2. Fußball-Bundesliga 2007/2008.|2007/08.]] === Borussia Dortmund === U maju 2008. dobio je ponudu da postane novi trener Borussije Dortmund, potpisavši na kraju dvogodišnji ugovor s klubom koji je prethodnu sezonu završio na razočaravajućem 13. mjestu, predvođen [[Thomas Doll|Thomasom Dollom]]. U svojoj prvoj sezoni u novom klubu doveo je Borussiju do trofeja u njemačkom [[DFL-superkup|superkupu]] pobjedom nad [[Der Klassiker|najljućim rivalom]], [[Bayern München|Bayernom]]<ref>{{cite web |url= http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=557105&sec=europe&cc=5739 |title= Dortmund beat Bayern to retain Super Cup |publisher= [[ESPN]] |date= 23. 7. 2008 |access-date= 22. 11. 2012 |archive-date= 21. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121021200804/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=557105&sec=europe&cc=5739 |url-status= dead }}</ref>, a u prvenstvu do šestog mjesta. [[Fußball-Bundesliga 2009/2010.|Sljedeću sezonu]] Borussia je završila na petom mjestu, a zatim su uslijedile dvije uzastopne titule prvaka u sezonama [[Fußball-Bundesliga 2010/2011.|2010/11.]] i [[Fußball-Bundesliga 2011/2012.|2011/12.]]<ref>{{cite web |url= http://au.eurosport.com/football/bundesliga/2010-2011/borussia-dortmund_sto2771532/story.shtml |title= Borussia Dortmund win title |publisher= [[Eurosport]] |date= 1. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web |author= Bob Bensch |url= http://www.businessweek.com/news/2012-04-11/ronaldo-s-hat-trick-restores-real-s-lead-dortmund-beats-bayern |title= Ronaldo’s Hat Trick Restores Real’s Lead; Dortmund Beats Bayern |website= Businessweek.com |date= 11. 4. 2012}}</ref> Osamdeset jedan bod Borussije iz sezone 2011/12. bio je dotad najveći broj bodova u historiji Bundeslige; od toga je 47 bodova osvojeno u proljetnom dijelu prvenstva, što je, također, bio rekord. (Bayern je u sljedećoj sezoni popravio rekord osvojivši 91 bod.) U toj sezoni Borussia je izjednačila Bayernov rekord od 25 pobjeda u sezoni ([[Fußball-Bundesliga 1972/1973.|1972/73]]), a niz od 28 utakmica bez poraza najduži je ikad u Bundesligi.<ref>{{cite web |author= Steffen Potter |url= http://www.uefa.com/memberassociations/association=ger/news/newsid=1797758.html#season+review+germany |title= Season review: Germany |publisher= [[UEFA]] |date= 23. 5. 2012}}</ref> Dana 12. maja 2012. ispisao je novu stranicu u historiji Borussije dovevši je prvi put do dvostruke krune u Njemačkoj pobjedom u finalu [[DFB-Pokal|Kupa]] nad Bayernom od 5:2. Za dvostruku krunu rekao je da je to "bolje nego što je ikad mogao zamisliti".<ref>{{cite web |url= http://zeenews.india.com/sports/football/dortmund-win-domestic-double-beating-bayern_742209.html |title= Borussia Dortmund win domestic double beating Bayern Munich |website= ZeeNews.com |date= 13. 5. 2012}}</ref><ref>{{cite web |url= http://soccernet.espn.go.com/news/story/_/id/1069150/borussia-dortmund-rout-bayern-munich-to-claim-historic-double?cc=5739 |title= Dortmund rout Bayern to claim double |publisher= ESPN |date= 12. 5. 2012 |access-date= 22. 11. 2012 |archive-date= 16. 5. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120516032245/http://soccernet.espn.go.com/news/story/_/id/1069150/borussia-dortmund-rout-bayern-munich-to-claim-historic-double?cc=5739 |url-status= dead }}</ref> Forma Borussije tokom [[Fußball-Bundesliga 2012/2013.|sezone 2012/13.]] nije bila tako impresivna kao u prošloj, a Klopp je insistirao na tome da će se njegova ekipa fokusirati na [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|Ligu prvaka]] kako bi se iskupila za loš nastup prethodne sezone. Žrijeb je Borussiju svrstao u tzv. "grupu smrti" s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]], [[Real Madrid CF|Real Madridom]] i [[AFC Ajax|Ajaxom]]. Međutim, Borussia nije izgubila nijednu utakmicu, završivši prva u grupi, uz neke impresivne predstave, naročito protiv [[José Mourinho|Mourinhovog]] Reala. Nakon toga je napredovala sve do finala, susrevši se ponovo s Realom u polufinalu. Nakon izvrsne igre u prvoj utakmici u Dortmundu i pobjede 4:1 (sva četiri gola postigao [[Robert Lewandowski|Lewandowski]]) Real je u revanšu ipak slavio s 2:0, ali je ostao kratak za jedan gol u ukupnom rezultatu.<ref>{{cite web|url= http://www.guardian.co.uk/football/2013/may/01/jurgen-klopp-champions-league-borussia-dortmund|title= Jürgen Klopp targets Champions League final glory for Dortmund|date=30. 4. 2013 |publisher=[[The Guardian]]|accessdate=1. 5. 2013}}</ref> U [[Finale UEFA Lige prvaka 2013.|finalu]] je Borussiju čekao njihov najveći rival, Bayern. U neizvjesnoj utakmici pobjedu je odnio Bayern (1:2) golom [[Arjen Robben|Robbena]] u 89. minuti. === Liverpool === [[Datoteka:Jurgen Klopp leaves the pitch at full-time a happy man (34018926193) cropped.jpg|mini|desno|140px|Klopp sa [[Liverpool FC|Liverpoolom]] 2017. godine.]] Dana 8. oktobra 2015. potpisao je trogodišnji ugovor s engleskim [[Liverpool FC|Liverpoolom]]. Na klupi je zamijenio [[Brendan Rodgers|Brendana Rodgersa]].<ref name=KloppAppointed>{{cite web|title=Liverpool FC confirm Jürgen Klopp appointment|url=http://www.liverpoolfc.com/news/first-team/195412-liverpool-fc-confirm-jrgen-klopp-appointment|publisher=Liverpool FC|accessdate=8. 10. 2015|date=8. 10. 2015}}</ref><ref name="Liverpool: Jurgen Klopp agrees three-year deal as manager">{{cite web | author = Ben Smith | title= Liverpool: Jurgen Klopp agrees three-year deal as manager|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/34469429 |publisher = [[BBC Sport]] | date = 8. 10. 2015 | accessdate = 8. 10. 2015}}</ref> Ugovor je 8. jula 2016. produžen do 2022.<ref>{{cite web |title = Jurgen Klopp: Liverpool manager signs six-year contract extension |url = https://www.bbc.com/sport/football/36745294 |publisher = BBC Sport}}</ref> S Liverpoolom je izborio dva finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] zaredom: [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2018.]] titulu je osvojio [[Real Madrid CF|Real Madrid]] pobjedom [[Finale UEFA Lige prvaka 2018.|3:1]], a [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2019.]] Liverpool je bio bolji od [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] s [[Finale UEFA Lige prvaka 2019.|2:0]], što je klubu šesta titula evropskog klupskog prvaka, a Kloppu prva. Godine 2020. godine osvojio je [[Premijer liga Engleske|Premijer ligu]] sa Liverpoolom. == TV-karijera == Od 2005. redovno se pojavljivao kao stručni komentator na njemačkoj [[televizija|TV-stanici]] [[ZDF]], dajući svoje utiske o igrama [[Nogometna reprezentacija Njemačke|njemačke reprezentacije]]. Dvostruki je dobitnik ''[[Deutscher Fernsehpreis]]a'' (2006, 2010). Ugovor mu je istekao nakon [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Eura 2008.]] Naslijedio ga je [[Oliver Kahn]]. Tokom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva 2010.]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] radio je za [[RTL Television|RTL]] uz [[Günther Jauch|Günthera Jaucha]]. == Reklamne aktivnosti == Kloppovu popularnost za svoje reklame iskoristile su [[kompanija|kompanije]] [[Puma (kompanija)|Puma]] (sportska oprema), [[Opel]] ([[automobil]]i) i [[Bundesverband der Deutschen Volksbanken und Raiffeisenbanken]] ([[bankarstvo]]).<ref>{{cite web |url= http://www.horizont.net/aktuell/medien/pages/protected/Schleichwerbevorwuerfe-Wie-Juergen-Klopp-den-Opel-Adam-in-Szene-setzt_115559.html |title=Schleichwerbevorwürfe: Wie Jürgen Klopp den Opel Adam in Szene setzt |first=David |last=Hein |periodical=Horizont |publisher=[[Deutscher Fachverlag]] |location= Frankfurt |date=13. 7. 2013 |accessdate=29. 9. 2013}} {{de simbol}}</ref> Prema ''Horizontu'', njemačkom magazinu specijaliziranom za reklamnu industriju, i poslovnom sedmičniku ''[[Wirtschaftswoche]]u'', Kloppova uloga "ambasadora brenda" za Opel pomogla je toj kompaniji, koja se muči s problemima da poveća prodaju.<ref name="Horizont_111632">{{cite web |url= http://www.horizont.net/aktuell/marketing/pages/protected/New-Car-Monitor-Kloppo-macht-sich-fuer-Opel-bezahlt_111632.html |title=New Car Monitor: Kloppo macht sich für Opel bezahlt |date=28. 11. 2012 |author=fo |periodical=Horizont |publisher= Deutscher Fachverlag |location= Frankfurt |accessdate=29. 9. 2013}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite news|url= http://www.wiwo.de/unternehmen/auto/brandindex-juergen-klopp-reisst-opel-aus-dem-imagetief/8824344.html |title=BrandIndex: Jürgen Klopp reißt Opel aus dem Imagetief |first=Holger |last=Geißler |date=23. 9. 2013 |periodical= [[Wirtschaftswoche]] |publisher= Verlagsgruppe [[Handelsblatt]] | location= [[Düsseldorf]] |accessdate=29. 9. 2013}} {{de simbol}}</ref> == Lični život == Trenutno je u drugom [[brak]]u, a s prvom suprugom ima sina Marca, koji je igrao za [[Borussia Dortmund II|Borussiju Dortmund II]] prije nego što se povukao zbog povrede.<ref>{{cite web | url = http://www.guardian.co.uk/football/2013/may/21/jurgen-klopp-borussia-dortmund-champions-league?CMP=twt_gu | title = Jürgen Klopp rallies neutrals to support 'special' Borussia Dortmund | publisher = The Guardian | date = 21. 5. 2013 | accessdate = 17. 7. 2013 | first = Donald | last = McRae}}</ref> Godine 1995. završio je studij iz područja [[Sportske nauke|sportskih nauka]] na [[Frankfurtski univerzitet|Goetheovom univerzitetu]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] na [[Majna|Majni]]. Tema njegovog diplomskog rada bila je [[brzo hodanje]] (''Walking – Bestandsaufnahme und Evaluationsstudie einer Sportart für alle'').<ref>{{cite web | url = http://www.sueddeutsche.de/bildung/dortmund-trainer-klopp-im-hoersaal-kabarettist-im-kapuzenpulli-1.1410108 | title = Kabarettist im Kapuzenpulli | website = sueddeutsche.de | date = 11. 7. 2012 | accessdate = 17. 7. 2013 | author = Ulrich Hartmann}} {{de simbol}}</ref> Po vjeroispovijesti je [[protestantizam|protestant]] i često ističe svoju vjeru u javnosti. U više intervjua i evangelističkih publikacija navodi da je [[Isus]] osnova njegovog života.<ref>{{cite web | url = http://www.bild.de/sport/fussball/juergen-klopp/gott-findet-mich-in-ordnung-22258042.bild.html | title = <nowiki>Klopp: "Gott findet mich in Ordnung"</nowiki> | publisher=[[Bild]]| date = 24. 1. 2012 | accessdate = 17. 7. 2013}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.fr-online.de/sport/bvb-trainer-klopp-interview-gott--klopp--bist-du-ein-penner-,1472784,17213236.html | title = Gott, Klopp, bist du ein Penner! | website = fr-online.de | date = 10. 9. 2012 | access-date = 17. 7. 2013}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.rp-online.de/sport/fussball/bundesliga/spitzenreiter-mit-gottes-segen-1.1703183 | title = Spitzenreiter mit Gottes Segen | publisher = rp-online.de | date = 14. 1. 2011 | accessdate = 17. 7. 2013| first = Stephan | last = Seeger}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.fussball-gott.com/juergenklopp.php | title = Jürgen Klopp Ein Vorwort | website = Fußball-Gott.com | access-date = 17. 7. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130814125632/http://www.fussball-gott.com/juergenklopp.php | archive-date = 14. 8. 2013}} {{de simbol}}</ref> == Trenerska statistika == ''Zaključno sa 15. 8. 2022.'' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Tim !rowspan="2"|Od !rowspan="2"|Do !colspan="5"|Rezultati |- !U!!Pob!!Ner!!Por!!% Pob |- |align=left|[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] |align=left|28. 2. 2001. |align=left|30. 6. 2008. |270||109||78||83||40,4 |- |align=left|[[Borussia Dortmund]]{{efn|Četiri utakmice Borussije Dortmund iz prvog kola DFB-Pokala ne računaju se u statistikama mnogih uglednih izvora, pa su stoga isključene iz ove tabele.}} |align=left|1. 7. 2008. |align=left|30. 5. 2015. |316||177||69||70||56 |- |align=left|[[Liverpool FC|Liverpool]] |align=left|8. 10. 2015. |align=left|trenutno |384||235||88||61||61,2 |- !colspan="3" align="center" valign=middle|Ukupno !971!!522!!235!!214!!53,8 |} '''Napomene''' {{notelist}} == Trofeji == === Trenerski === ; Mainz 05 * [[2. Fußball-Bundesliga]]: [[2. Fußball-Bundesliga 2003/2004.|2003/04]] – treće mjesto (ulazak u 1. ligu) ; Borussia Dortmund * [[Fußball-Bundesliga]]: [[Fußball-Bundesliga 2010/2011.|2010/11]], [[Fußball-Bundesliga 2011/2012.|2011/12.]] * [[DFB-Pokal]]: [[DFB-Pokal 2011/2012|2011/12.]] * [[DFL-Superkup]]: [[DFL-Superkup|2008.]] ; Liverpool * [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2019/2020.|2019/20.]] * [[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2018/19.]] ** Finalist: [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2017/18.]] * [[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2019.|2019.]] * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2019.|2019.]] * [[Engleski Liga-kup]]: finalist [[Engleski Liga-kup 2015/2016.|2015/16.]] * [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]: finalist [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015/16.]] === Nagrade i postignuća === * [[Nogometni trener godine u Njemačkoj|Trener godine]] u Njemačkoj: 2011, 2012, 2019. * [[Trener mjeseca (Premier League)|Trener mjeseca]] ([[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]): septembar 2016, decembar 2018, mart 2019, august–septembar 2019, novembar 2019–januar 2020. * [[Najbolji nogometni trener (FIFA)|Najbolji trener (FIFA)]]: 2019. * [[IFFHS najbolji svjetski klupski trener]]: 2019. * [[World Soccer#Dobitnici nagrade|Trener godine]] (''[[World Soccer]]''): 2019. * [[Trener sezone u Premijer ligi Engleske]]: [[Premier League 2019/2020.|2019/20]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22.]] == Također pogledajte == * [[Spisak nogometaša koji su nastupali za samo 1 klub]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Jürgen Klopp}} * [http://www.goal.com/en/people/germany/2545/j%C3%BCrgen-klopp J. Klopp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130708144147/http://www.goal.com/en/people/germany/2545/j%C3%BCrgen-klopp |date=8. 7. 2013 }} na ''[[Goal.com]]'' * [http://soccerdatabase.eu/player/47819/ J. Klopp] na ''Playerhistory.com'' * [http://www.transfermarkt.de/de/-/aufeinenblick/trainer_118.html J. Klopp] na ''[[Transfermarkt]].de'' {{de simbol}} {{Liverpool FC - trenutni sastav}} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}} {{Premier League - trener sezone}} {{FIFA trener godine}} {{Trener godine - World Soccer}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} }} {{DEFAULTSORT:Klopp, Jürgen}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Stuttgart]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Mainza 05]] [[Kategorija:Treneri Mainza 05]] [[Kategorija:Treneri Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Treneri Liverpoola]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] 5gvu5kf0tfbuc94imu1gxb36nu0zrzy 3428611 3428610 2022-08-22T01:22:13Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Jürgen Klopp | slika = Jürgen Klopp, Liverpool vs. Chelsea, UEFA Super Cup 2019-08-14 04.jpg | opis = Klopp sa [[Liverpool FC|Liverpoolom]] 2019. godine | punoime = Jürgen Norbert Klopp | nadimak = ''Kloppo'' | datumrođenja = 16. juni 1967. | rodnigrad = [[Stuttgart]] | rodnadržava = [[Zapadna Njemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 190 cm | pozicija = | trenutniklub = [[Liverpool FC|Liverpool]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1972–1983. <br/> 1983–1986. | omladinskipogoni = SV Glatten <br> TuS Ergenzingen | godine1 = 1987. | klubovi1 = {{nowrap|[[1. FSV Pforzheim]]}} | nastupi(golovi)1 = 4 (0) | godine2 = 1987–1988. | klubovi2 = {{nowrap|[[Eintracht Frankfurt II]]}} | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1988–1989. | klubovi3 = {{nowrap|[[Viktoria Sindlingen]]}} | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 1989–1990. | klubovi4 = {{nowrap|[[Rot-Weiss Frankfurt]]}} | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = 1990–2001. | klubovi5 = [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] | nastupi(golovi)5 = 325 (52) | trenergodine = 2001–2008. <br/> 2008–2015. <br/> 2015– | trenerklubovi = [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] <br/> [[Borussia Dortmund]] <br/> [[Liverpool FC|Liverpool]] | zadnjeuređivanje = 22. 8. 2022 }} '''Jürgen Norbert Klopp''' bivši je [[Njemačka|njemački]] [[nogometaš]] i aktualni trener [[Liverpool FC|Liverpoola]]. == Igračka karijera == Većinu profesionalne karijere nastupao je za [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] (1990–2001). U početku je igrao kao [[napadač]], ali je 1995. prešao u [[odbrambeni igrač (nogomet)|odbranu]].<ref>{{cite web |url= http://www.worldfootball.net/spieler_profil/juergen-klopp/ |title= Kloppov profil |website= WorldFootball.net}}</ref> Prije Mainza nastupao je kao amater za više klubova: SV [[Glatten]], TuS [[Ergenzingen]], [[1. FC Pforzheim|Pforzheim]], [[Eintracht Frankfurt II|Eintracht]] (rezervna ekipa), Viktoriju [[Sindlingen]] i [[Rot-Weiss Frankfurt]]. == Trenerska karijera == === Mainz 05 === Po završetku igračke karijere Klopp je postavljen za trenera Mainza. Za sedam godina, koliko je tu proveo, uveo je Mainz u Bundesligu prvi put u historiji kluba, a također i u kvalifikacije za [[Kup UEFA]] u sezoni [[Kup UEFA 2005/2006.|2005/06.]] Na kraju sezone [[Fußball-Bundesliga 2006/2007.|2006/07.]] Mainz je ispao u [[2. Fußball-Bundesliga|2. ligu]], ali Klopp je izabrao da ostane u klubu. Ipak, zbog činjenice da se Mainz nije uspio vratiti u 1. ligu, dao je ostavku na kraju sezone [[2. Fußball-Bundesliga 2007/2008.|2007/08.]] === Borussia Dortmund === U maju 2008. dobio je ponudu da postane novi trener Borussije Dortmund, potpisavši na kraju dvogodišnji ugovor s klubom koji je prethodnu sezonu završio na razočaravajućem 13. mjestu, predvođen [[Thomas Doll|Thomasom Dollom]]. U svojoj prvoj sezoni u novom klubu doveo je Borussiju do trofeja u njemačkom [[DFL-superkup|superkupu]] pobjedom nad [[Der Klassiker|najljućim rivalom]], [[Bayern München|Bayernom]]<ref>{{cite web |url= http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=557105&sec=europe&cc=5739 |title= Dortmund beat Bayern to retain Super Cup |publisher= [[ESPN]] |date= 23. 7. 2008 |access-date= 22. 11. 2012 |archive-date= 21. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121021200804/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=557105&sec=europe&cc=5739 |url-status= dead }}</ref>, a u prvenstvu do šestog mjesta. [[Fußball-Bundesliga 2009/2010.|Sljedeću sezonu]] Borussia je završila na petom mjestu, a zatim su uslijedile dvije uzastopne titule prvaka u sezonama [[Fußball-Bundesliga 2010/2011.|2010/11.]] i [[Fußball-Bundesliga 2011/2012.|2011/12.]]<ref>{{cite web |url= http://au.eurosport.com/football/bundesliga/2010-2011/borussia-dortmund_sto2771532/story.shtml |title= Borussia Dortmund win title |publisher= [[Eurosport]] |date= 1. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web |author= Bob Bensch |url= http://www.businessweek.com/news/2012-04-11/ronaldo-s-hat-trick-restores-real-s-lead-dortmund-beats-bayern |title= Ronaldo’s Hat Trick Restores Real’s Lead; Dortmund Beats Bayern |website= Businessweek.com |date= 11. 4. 2012}}</ref> Osamdeset jedan bod Borussije iz sezone 2011/12. bio je dotad najveći broj bodova u historiji Bundeslige; od toga je 47 bodova osvojeno u proljetnom dijelu prvenstva, što je, također, bio rekord. (Bayern je u sljedećoj sezoni popravio rekord osvojivši 91 bod.) U toj sezoni Borussia je izjednačila Bayernov rekord od 25 pobjeda u sezoni ([[Fußball-Bundesliga 1972/1973.|1972/73]]), a niz od 28 utakmica bez poraza najduži je ikad u Bundesligi.<ref>{{cite web |author= Steffen Potter |url= http://www.uefa.com/memberassociations/association=ger/news/newsid=1797758.html#season+review+germany |title= Season review: Germany |publisher= [[UEFA]] |date= 23. 5. 2012}}</ref> Dana 12. maja 2012. ispisao je novu stranicu u historiji Borussije dovevši je prvi put do dvostruke krune u Njemačkoj pobjedom u finalu [[DFB-Pokal|Kupa]] nad Bayernom od 5:2. Za dvostruku krunu rekao je da je to "bolje nego što je ikad mogao zamisliti".<ref>{{cite web |url= http://zeenews.india.com/sports/football/dortmund-win-domestic-double-beating-bayern_742209.html |title= Borussia Dortmund win domestic double beating Bayern Munich |website= ZeeNews.com |date= 13. 5. 2012}}</ref><ref>{{cite web |url= http://soccernet.espn.go.com/news/story/_/id/1069150/borussia-dortmund-rout-bayern-munich-to-claim-historic-double?cc=5739 |title= Dortmund rout Bayern to claim double |publisher= ESPN |date= 12. 5. 2012 |access-date= 22. 11. 2012 |archive-date= 16. 5. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120516032245/http://soccernet.espn.go.com/news/story/_/id/1069150/borussia-dortmund-rout-bayern-munich-to-claim-historic-double?cc=5739 |url-status= dead }}</ref> Forma Borussije tokom [[Fußball-Bundesliga 2012/2013.|sezone 2012/13.]] nije bila tako impresivna kao u prošloj, a Klopp je insistirao na tome da će se njegova ekipa fokusirati na [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|Ligu prvaka]] kako bi se iskupila za loš nastup prethodne sezone. Žrijeb je Borussiju svrstao u tzv. "grupu smrti" s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]], [[Real Madrid CF|Real Madridom]] i [[AFC Ajax|Ajaxom]]. Međutim, Borussia nije izgubila nijednu utakmicu, završivši prva u grupi, uz neke impresivne predstave, naročito protiv [[José Mourinho|Mourinhovog]] Reala. Nakon toga je napredovala sve do finala, susrevši se ponovo s Realom u polufinalu. Nakon izvrsne igre u prvoj utakmici u Dortmundu i pobjede 4:1 (sva četiri gola postigao [[Robert Lewandowski|Lewandowski]]) Real je u revanšu ipak slavio s 2:0, ali je ostao kratak za jedan gol u ukupnom rezultatu.<ref>{{cite web|url= http://www.guardian.co.uk/football/2013/may/01/jurgen-klopp-champions-league-borussia-dortmund|title= Jürgen Klopp targets Champions League final glory for Dortmund|date=30. 4. 2013 |publisher=[[The Guardian]]|accessdate=1. 5. 2013}}</ref> U [[Finale UEFA Lige prvaka 2013.|finalu]] je Borussiju čekao njihov najveći rival, Bayern. U neizvjesnoj utakmici pobjedu je odnio Bayern (1:2) golom [[Arjen Robben|Robbena]] u 89. minuti. === Liverpool === [[Datoteka:Jurgen Klopp leaves the pitch at full-time a happy man (34018926193) cropped.jpg|mini|desno|140px|Klopp sa [[Liverpool FC|Liverpoolom]] 2017. godine.]] Dana 8. oktobra 2015. potpisao je trogodišnji ugovor s engleskim [[Liverpool FC|Liverpoolom]]. Na klupi je zamijenio [[Brendan Rodgers|Brendana Rodgersa]].<ref name=KloppAppointed>{{cite web|title=Liverpool FC confirm Jürgen Klopp appointment|url=http://www.liverpoolfc.com/news/first-team/195412-liverpool-fc-confirm-jrgen-klopp-appointment|publisher=Liverpool FC|accessdate=8. 10. 2015|date=8. 10. 2015}}</ref><ref name="Liverpool: Jurgen Klopp agrees three-year deal as manager">{{cite web | author = Ben Smith | title= Liverpool: Jurgen Klopp agrees three-year deal as manager|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/34469429 |publisher = [[BBC Sport]] | date = 8. 10. 2015 | accessdate = 8. 10. 2015}}</ref> Ugovor je 8. jula 2016. produžen do 2022.<ref>{{cite web |title = Jurgen Klopp: Liverpool manager signs six-year contract extension |url = https://www.bbc.com/sport/football/36745294 |publisher = BBC Sport}}</ref> S Liverpoolom je izborio dva finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] zaredom: [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2018.]] titulu je osvojio [[Real Madrid CF|Real Madrid]] pobjedom [[Finale UEFA Lige prvaka 2018.|3:1]], a [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2019.]] Liverpool je bio bolji od [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] s [[Finale UEFA Lige prvaka 2019.|2:0]], što je klubu šesta titula evropskog klupskog prvaka, a Kloppu prva. Godine 2020. godine osvojio je [[Premijer liga Engleske|Premijer ligu]] sa Liverpoolom. == TV-karijera == Od 2005. redovno se pojavljivao kao stručni komentator na njemačkoj [[televizija|TV-stanici]] [[ZDF]], dajući svoje utiske o igrama [[Nogometna reprezentacija Njemačke|njemačke reprezentacije]]. Dvostruki je dobitnik ''[[Deutscher Fernsehpreis]]a'' (2006, 2010). Ugovor mu je istekao nakon [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Eura 2008.]] Naslijedio ga je [[Oliver Kahn]]. Tokom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva 2010.]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] radio je za [[RTL Television|RTL]] uz [[Günther Jauch|Günthera Jaucha]]. == Reklamne aktivnosti == Kloppovu popularnost za svoje reklame iskoristile su [[kompanija|kompanije]] [[Puma (kompanija)|Puma]] (sportska oprema), [[Opel]] ([[automobil]]i) i [[Bundesverband der Deutschen Volksbanken und Raiffeisenbanken]] ([[bankarstvo]]).<ref>{{cite web |url= http://www.horizont.net/aktuell/medien/pages/protected/Schleichwerbevorwuerfe-Wie-Juergen-Klopp-den-Opel-Adam-in-Szene-setzt_115559.html |title=Schleichwerbevorwürfe: Wie Jürgen Klopp den Opel Adam in Szene setzt |first=David |last=Hein |periodical=Horizont |publisher=[[Deutscher Fachverlag]] |location= Frankfurt |date=13. 7. 2013 |accessdate=29. 9. 2013}} {{de simbol}}</ref> Prema ''Horizontu'', njemačkom magazinu specijaliziranom za reklamnu industriju, i poslovnom sedmičniku ''[[Wirtschaftswoche]]u'', Kloppova uloga "ambasadora brenda" za Opel pomogla je toj kompaniji, koja se muči s problemima da poveća prodaju.<ref name="Horizont_111632">{{cite web |url= http://www.horizont.net/aktuell/marketing/pages/protected/New-Car-Monitor-Kloppo-macht-sich-fuer-Opel-bezahlt_111632.html |title=New Car Monitor: Kloppo macht sich für Opel bezahlt |date=28. 11. 2012 |author=fo |periodical=Horizont |publisher= Deutscher Fachverlag |location= Frankfurt |accessdate=29. 9. 2013}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite news|url= http://www.wiwo.de/unternehmen/auto/brandindex-juergen-klopp-reisst-opel-aus-dem-imagetief/8824344.html |title=BrandIndex: Jürgen Klopp reißt Opel aus dem Imagetief |first=Holger |last=Geißler |date=23. 9. 2013 |periodical= [[Wirtschaftswoche]] |publisher= Verlagsgruppe [[Handelsblatt]] | location= [[Düsseldorf]] |accessdate=29. 9. 2013}} {{de simbol}}</ref> == Lični život == Trenutno je u drugom [[brak]]u, a s prvom suprugom ima sina Marca, koji je igrao za [[Borussia Dortmund II|Borussiju Dortmund II]] prije nego što se povukao zbog povrede.<ref>{{cite web | url = http://www.guardian.co.uk/football/2013/may/21/jurgen-klopp-borussia-dortmund-champions-league?CMP=twt_gu | title = Jürgen Klopp rallies neutrals to support 'special' Borussia Dortmund | publisher = The Guardian | date = 21. 5. 2013 | accessdate = 17. 7. 2013 | first = Donald | last = McRae}}</ref> Godine 1995. završio je studij iz područja [[Sportske nauke|sportskih nauka]] na [[Frankfurtski univerzitet|Goetheovom univerzitetu]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] na [[Majna|Majni]]. Tema njegovog diplomskog rada bila je [[brzo hodanje]] (''Walking – Bestandsaufnahme und Evaluationsstudie einer Sportart für alle'').<ref>{{cite web | url = http://www.sueddeutsche.de/bildung/dortmund-trainer-klopp-im-hoersaal-kabarettist-im-kapuzenpulli-1.1410108 | title = Kabarettist im Kapuzenpulli | website = sueddeutsche.de | date = 11. 7. 2012 | accessdate = 17. 7. 2013 | author = Ulrich Hartmann}} {{de simbol}}</ref> Po vjeroispovijesti je [[protestantizam|protestant]] i često ističe svoju vjeru u javnosti. U više intervjua i evangelističkih publikacija navodi da je [[Isus]] osnova njegovog života.<ref>{{cite web | url = http://www.bild.de/sport/fussball/juergen-klopp/gott-findet-mich-in-ordnung-22258042.bild.html | title = <nowiki>Klopp: "Gott findet mich in Ordnung"</nowiki> | publisher=[[Bild]]| date = 24. 1. 2012 | accessdate = 17. 7. 2013}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.fr-online.de/sport/bvb-trainer-klopp-interview-gott--klopp--bist-du-ein-penner-,1472784,17213236.html | title = Gott, Klopp, bist du ein Penner! | website = fr-online.de | date = 10. 9. 2012 | access-date = 17. 7. 2013}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.rp-online.de/sport/fussball/bundesliga/spitzenreiter-mit-gottes-segen-1.1703183 | title = Spitzenreiter mit Gottes Segen | publisher = rp-online.de | date = 14. 1. 2011 | accessdate = 17. 7. 2013| first = Stephan | last = Seeger}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.fussball-gott.com/juergenklopp.php | title = Jürgen Klopp Ein Vorwort | website = Fußball-Gott.com | access-date = 17. 7. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130814125632/http://www.fussball-gott.com/juergenklopp.php | archive-date = 14. 8. 2013}} {{de simbol}}</ref> == Trenerska statistika == ''Zaključno sa 15. 8. 2022.'' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Tim !rowspan="2"|Od !rowspan="2"|Do !colspan="5"|Rezultati |- !U!!Pob!!Ner!!Por!!% Pob |- |align=left|[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] |align=left|28. 2. 2001. |align=left|30. 6. 2008. |270||109||78||83||40,4 |- |align=left|[[Borussia Dortmund]]{{efn|Četiri utakmice Borussije Dortmund iz prvog kola DFB-Pokala ne računaju se u statistikama mnogih uglednih izvora, pa su stoga isključene iz ove tabele.}} |align=left|1. 7. 2008. |align=left|30. 5. 2015. |316||177||69||70||56 |- |align=left|[[Liverpool FC|Liverpool]] |align=left|8. 10. 2015. |align=left|trenutno |384||235||88||61||61,2 |- !colspan="3" align="center" valign=middle|Ukupno !971!!522!!235!!214!!53,8 |} '''Napomene''' {{notelist}} == Trofeji == === Trenerski === ; Mainz 05 * [[2. Fußball-Bundesliga]]: [[2. Fußball-Bundesliga 2003/2004.|2003/04]] – treće mjesto (ulazak u 1. ligu) ; Borussia Dortmund * [[Fußball-Bundesliga]]: [[Fußball-Bundesliga 2010/2011.|2010/11]], [[Fußball-Bundesliga 2011/2012.|2011/12.]] * [[DFB-Pokal]]: [[DFB-Pokal 2011/2012|2011/12.]] * [[DFL-Superkup]]: [[DFL-Superkup|2008.]] ; Liverpool * [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2019/2020.|2019/20.]] * [[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2018/19.]] ** Finalist: [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2017/18.]] * [[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2019.|2019.]] * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2019.|2019.]] * [[Engleski Liga-kup]]: finalist [[Engleski Liga-kup 2015/2016.|2015/16.]] * [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]: finalist [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015/16.]] === Nagrade i postignuća === * [[Nogometni trener godine u Njemačkoj|Trener godine]] u Njemačkoj: 2011, 2012, 2019. * [[Trener mjeseca (Premier League)|Trener mjeseca]] ([[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]): septembar 2016, decembar 2018, mart 2019, august–septembar 2019, novembar 2019–januar 2020, maj 2021. * [[Najbolji nogometni trener (FIFA)|Najbolji trener (FIFA)]]: 2019. * [[IFFHS najbolji svjetski klupski trener]]: 2019. * [[World Soccer#Dobitnici nagrade|Trener godine]] (''[[World Soccer]]''): 2019. * [[Trener sezone u Premijer ligi Engleske]]: [[Premier League 2019/2020.|2019/20]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22.]] == Također pogledajte == * [[Spisak nogometaša koji su nastupali za samo 1 klub]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Jürgen Klopp}} * [http://www.goal.com/en/people/germany/2545/j%C3%BCrgen-klopp J. Klopp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130708144147/http://www.goal.com/en/people/germany/2545/j%C3%BCrgen-klopp |date=8. 7. 2013 }} na ''[[Goal.com]]'' * [http://soccerdatabase.eu/player/47819/ J. Klopp] na ''Playerhistory.com'' * [http://www.transfermarkt.de/de/-/aufeinenblick/trainer_118.html J. Klopp] na ''[[Transfermarkt]].de'' {{de simbol}} {{Liverpool FC - trenutni sastav}} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}} {{Premier League - trener sezone}} {{FIFA trener godine}} {{Trener godine - World Soccer}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} }} {{DEFAULTSORT:Klopp, Jürgen}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Stuttgart]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Mainza 05]] [[Kategorija:Treneri Mainza 05]] [[Kategorija:Treneri Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Treneri Liverpoola]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] jskr4irokvm0tdotpbrx4nndtg8qf4c Šablon:Najbolji strijelci Premier Leaguea 10 175088 3428593 3416299 2022-08-22T00:41:54Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najbolji strijelci Premier Leaguea |naslov = [[Zlatna kopačka Premijer lige Engleske|Najbolji strijelci]] [[Premijer liga Engleske|Premijer lige Engleske]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * [[Premier League 1992/1993.|1993]]: [[Teddy Sheringham|Sheringham]] * [[Premier League 1993/1994.|1994]]: [[Andrew Cole|Cole]] * [[Premier League 1994/1995.|1995]]–[[Premier League 1995/1996.|1996]]–[[Premier League 1996/1997.|1997]]: [[Alan Shearer|Shearer]] * [[Premier League 1997/1998.|1998]]: [[Chris Sutton|Sutton]] / [[Dion Dublin|Dublin]] / [[Michael Owen|Owen]] * [[Premier League 1998/1999.|1999]]: [[Jimmy Floyd Hasselbaink|Hasselbaink]] / [[Michael Owen|Owen]] / [[Dwight Yorke|Yorke]] * [[Premier League 1999/2000.|2000]]: [[Kevin Phillips (nogometaš)|Phillips]] * [[Premier League 2000/2001.|2001]]: [[Jimmy Floyd Hasselbaink|Hasselbaink]] * [[Premier League 2001/2002.|2002]]: [[Thierry Henry|Henry]] * [[Premier League 2002/2003.|2003]]: [[Ruud van Nistelrooy|Van Nistelrooy]] * [[Premier League 2003/2004.|2004]]–[[Premier League 2004/2005.|2005]]–[[Premier League 2005/2006.|2006]]: [[Thierry Henry|Henry]] * [[Premier League 2006/2007.|2007]]: [[Didier Drogba|Drogba]] * [[Premier League 2007/2008.|2008]]: [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] * [[Premier League 2008/2009.|2009]]: [[Nicolas Anelka|Anelka]] * [[Premier League 2009/2010.|2010]]: [[Didier Drogba|Drogba]] * [[Premier League 2010/2011.|2011]]: [[Dimitar Berbatov|Berbatov]] / [[Carlos Tévez|Tévez]] * [[Premier League 2011/2012.|2012]]–[[Premier League 2012/2013.|2013]]: [[Robin van Persie|Van Persie]] * [[Premier League 2013/2014.|2014]]: [[Luis Suárez|Suárez]] * [[Premier League 2014/2015.|2015]]: [[Sergio Agüero|Agüero]] * [[Premier League 2015/2016.|2016]]–[[Premier League 2016/2017.|2017]]: [[Harry Kane|Kane]] * [[Premier League 2017/2018.|2018]]: [[Mohamed Salah|Salah]] * [[Premier League 2018/2019.|2019]]: [[Pierre-Emerick Aubameyang|Aubameyang]] / [[Sadio Mané|Mané]] / [[Mohamed Salah|Salah]] * [[Premier League 2019/2020.|2020]]: [[Jamie Vardy|Vardy]] * [[Premier League 2020/2021.|2021]]: [[Harry Kane|Kane]] * [[Premier League 2021/2022.|2022]]: [[Mohamed Salah|Salah]] / [[Son Heung-min|Son]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni Premier League|Najbolji strijelci]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> pk9es0mb9ajo6tg4jqod1l58nofjcqy Südoststeiermark (okrug) 0 175984 3428519 3349690 2022-08-21T14:30:38Z Ylobmys 142937 /* Od 2020. */ wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Kanton <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Okrug Südoststeiermark | izvorno_ime = Bezirk Südoststeiermark | drugo_ime = | kategorija = [[Spisak okruga i statutarnih gradova u Austriji|Okrug]] <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | zastava_vrsta = | simbol = | simbol_vrsta = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Austrija | zastava_države = da | administrativna_podjela1 = [[Datoteka:Flag of Steiermark.svg|20px]] [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] | administrativna_podjela1_vrsta = [[Pokrajine Austrije|Pokrajina]] <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Feldbach (Štajerska)|Feldbach]] | širina_stepeni_glavnog_grada = 46 | širina_minuta_glavnog_grada = 57 | širina_sekundi_glavnog_grada = 00 | širina_SJ_glavnog_grada = N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 15 | dužina_minuta_glavnog_grada = 53 | dužina_sekundi_glavnog_grada = 00 | dužina_IZ_glavnog_grada = E <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = {{Pov|AT|623}} | graniči_sa = <small>Okruzima:</small> {{plainlist| * [[Okrug Weiz|Weiz]], * [[Okrug Graz-Umgebung|Graz-Umgebung]], * [[Okrug Hartberg-Fürstenfeld |Hartberg-Fürstenfeld]] * [[Okrug Leibnitz|Leibnitz]] * [[Okrug Jennersdorf|Jennersdorf]] * [[Pomurska (regija)|Pomurska]] <small>([[Slovenija|SLO]])</small> * [[Podravska (regija)|Podravska]] <small>([[Slovenija|SLO]])</small> }} <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = {{BrSt|AT|623}} | stanovništvo_datum ={{BrStDa|AT|623}}{{BrStRe|AT|623}} | stanovništvo_gustoća = {{BrStGn|AT|623|{{Pov|AT|623|0}}|2}} <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = 1. januar 2013 | lider = Alexander Majcan | lider_partija = <!-- *** Kod *** --> | kod = '''SO''' <small>(od 1. jula 2013.)</small> <br>RA, FB <small>(do 30. juna 2013.)</small> | kod_vrsta = Auto oznaka <!-- *** Karta *** --> | karta = Karte A Stmk SO (2013).svg | opis_karte = <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = [www.bh-suedoststeiermark.steiermark.at Službena stranica okruga] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Okrug Südoststeiermark''' je je politički i upravni [[Austrija|austrijski]] [[Spisak okruga i statutarnih gradova u Austriji|okrug]] u jugoistočnom dijelu [[Pokrajine Austrije|pokrajine]] [[Štajerska (pokrajina)|Štajerske]], koji je nastao 1. januara 2013. godine ujedinjavanjem okruga [[Radkersburg]] i [[Feldbach (okrug)|Feldbach]]. == Historija == {{sekcija}} == Položaj == {{Susjedne općine | SZ = [[Okrug Weiz|Weiz]]<br><br>[[Okrug Graz-Umgebung|Graz-Umgebung]] | S = [[Okrug Hartberg-Fürstenfeld |Hartberg-Fürstenfeld]] | SI = [[Okrug Jennersdorf|Jennersdorf]]<br /> <small>([[Gradišće]])</small> | I = | JI = [[Pomurska (regija)|Pomurska]] <br /><small>{{ZID|Slovenija}}</small> | J = | JZ = [[Podravska (regija)|Podravska]] <br /><small>{{ZID|Slovenija}}</small> | Z = [[Okrug Leibnitz|Leibnitz]] }} == Upravna podjela == === Do 2015.=== Područje novoosnovanog okruga se sastojalo od ukupno 74 [[općina|općine]]. Od toga su četiri [[grad]]a i trinaest tržišnih općina sa statusom Broj stanovnika u pojedinoj općini nalazi se u zagradi. [[Datoteka:Karte Bezirk Südoststeiermark.png|desno|300px|mini|Podjela područja novoosnovanog kruga Graz-Umgebung do 2015. godine]] ;Gradovi * [[Bad Radkersburg]] (1.451) * [[Feldbach (Štajerska)|Feldbach]] (4.726) * [[Fehring]] (3.099) * [[Mureck]] (1.592) ; Tržišne općine {{Div col|3}} * [[Gnas]] (1.897) * [[Halbenrain]] (1.798) * [[Jagerberg]] (1.741) * [[Kirchbach in Steiermark]] (1.602) * [[Klöch]] (1.263) * [[Mettersdorf am Saßbach]] (1.336) * [[Paldau]] (2.069) * [[Riegersburg (Štajerska)|Riegersburg]] (2.512) * [[Sankt Anna am Aigen]] (1.800) * [[Sankt Peter am Ottersbach]] (2.248) * [[Sankt Stefan im Rosental]] (3.845) * [[Straden]] (1.620) * [[Tieschen]] (1.373) {{div col end}} ;Općine {{Div col|3}} * [[Auersbach]] (870) * [[Aug-Radisch]] (290) * [[Bad Gleichenberg]] (2.159) * [[Bairisch Kölldorf]] (1.040) * [[Baumgarten bei Gnas]] (588) * [[Bierbaum am Auersbach]] (488) * [[Breitenfeld an der Rittschein]] (813) * [[Deutsch Goritz]] (1.281) * [[Dietersdorf am Gnasbach]] (396) * [[Eichfeld]] (946) * [[Edelsbach bei Feldbach]] (1.360) * [[Edelstauden]] (449) * [[Eichkögl]] (1.214) * [[Fladnitz im Raabtal]] (733) * [[Frannach]] (549) * [[Frutten-Gießelsdorf]] (671) * [[Gosdorf]] (1.177) * [[Glojach]] (252) * [[Gniebing-Weißenbach]] (2.169) * [[Gossendorf]] (946) * [[Grabersdorf]] (373) * [[Hatzendorf]] (1.768) * [[Hof bei Straden]] (898) * [[Hohenbrugg-Weinberg]] (1.047) * [[Johnsdorf-Brunn]] (818) * [[Kapfenstein]] (1.664) * [[Kirchberg an der Raab]] (1.928) * [[Kohlberg]] (546) * [[Kornberg bei Riegersburg]] (1.168) * [[Krusdorf]] (406) * [[Leitersdorf im Raabtal]] (642) * [[Lödersdorf]] (701) * [[Maierdorf]] (568) * [[Merkendorf]] (1.152) * [[Mitterlabill]] (436) * [[Mühldorf bei Feldbach]] (3.061) * [[Murfeld]] (1.695) * [[Oberdorf am Hochegg]] (740) * [[Oberstorcha]] (611) * [[Perlsdorf]] (362) * [[Pertlstein]] (829) * [[Petersdorf II]] (864) * [[Pirching am Traubenberg]] (1.575) * [[Poppendorf]] (702) * [[Raabau]] (574) * [[Radkersburg Umgebung]] (1.790) * [[Raning]] (828) * [[Ratschendorf]] (603) * [[Schwarzau im Schwarzautal]] (641) * [[Stainz bei Straden]] (986) * [[Studenzen]] (706) * [[Trautmannsdorf in Oststeiermark]] (854) * [[Trössing]] (288) * [[Unterauersbach]] (479) * [[Unterlamm]] (1.296) * [[Weinburg am Saßbach]] (1.081) * [[Zerlach]] (1.769) {{div col end}} === Od 2015.=== [[Datoteka:Gemeinden im Bezirk Südoststeiermark 2015.png|100px|desno|mini|Općine u okrugu Südoststeiermark nakon teritorijalne reforme 2015.]] {{clear}} === Od 2020.=== [[Datoteka:Gemeinden_im_Bezirk_Südoststeiermark_2020.png|700px|centar|mini|Općine u okrugu Südoststeiermark nakon ukidanja općine Murfeld 2020.]] {{Okruzi zaglavlje |Foto=1 }} {{Okruzi podaci | općina = Bad Gleichenberg | matični broj = 62375 | grb = Wappen der Gemeinde Bad Gleichenberg.png | vrsta općine = O | slika = Kath kirche bad gleichenberg.jpg | karta = Bad Gleichenberg im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Bad Gleichenberg }} {{Okruzi podaci | općina = Bad Radkersburg | matični broj = 62376 | grb = AUT Bad Radkersburg COA.svg | vrsta općine = G | slika = Bad Radkersburg-Stadtmauer 7343.JPG | karta = Bad Radkersburg im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Radkersburg }} {{Okruzi podaci | općina = Deutsch Goritz | matični broj = 62377 | grb = AUT Deutsch Goritz COA.png | vrsta općine = O | slika = Kirche deutsch goritz.JPG | karta = Deutsch Goritz im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = - }} {{Okruzi podaci | općina = Edelsbach bei Feldbach | matični broj = 62311 | grb = AUT Edelsbach bei Feldbach COA.jpg | vrsta općine = O | slika = Pfarrkirche edelsbach bei feldbach.JPG | karta = Edelsbach bei Feldbach im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Riegersburg }} {{Okruzi podaci | općina = Eichkögl | matični broj = 62314 | grb = AUT Eichkögl COA.jpg | vrsta općine = O | slika = Pfarrkirche Eichkoegl.JPG | karta = Eichkögl im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Kirchberg }} {{Okruzi podaci | općina = Fehring | matični broj = 62378 | grb = AUT Fehring COA.jpg | vrsta općine = G | slika = Rathaus_Fehring.JPG | karta = Fehring im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = - }} {{Okruzi podaci | općina = Feldbach (Štajerska) | općina prikaz = Feldbach | matični broj = 62379 | grb = AUT Feldbach COA.png | vrsta općine = G | slika = Rathaus Feldbach.jpg | karta = Feldbach im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = 1. Feldbach<br>2. Bad Gleichenberg }} {{Okruzi podaci | općina = Gnas | matični broj = 62380 | grb = AUT Gnas COA.png | vrsta općine = T | slika = Gnas IMG 0110.jpg | karta = Gnas im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Gnas }} {{Okruzi podaci | općina = Halbenrain | matični broj = 62326 | grb = AUT Halbenrain COA.jpg | vrsta općine = T | slika = Halbenrain 7280.JPG | karta = Halbenrain im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Radkersburg }} {{Okruzi podaci | općina = Jagerberg | matični broj = 62330 | grb = AUT Jagerberg COA.jpg | vrsta općine = T | slika = Kirche jagerberg.JPG | karta = Jagerberg im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Saßtal }} {{Okruzi podaci | općina = Kapfenstein | matični broj = 62332 | grb = AUT Kapfenstein COA.jpg | vrsta općine = O | slika = Kapfenstein mit Schloss und Kirche.jpg | karta = Kapfenstein im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Kapfenstein–St. Anna am Aigen–Frutten–Gießelsdorf }} {{Okruzi podaci | općina = Kirchbach-Zerlach | matični broj = 62381 | grb = AUT Kirchbach-Zerlach COA.png | vrsta općine = T | slika = Kirche_Kirchbach_in_Steiermark.JPG | karta = Kirchbach-Zerlach im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Kirchbach–Labilltal }} {{Okruzi podaci | općina = Kirchberg an der Raab | matični broj = 62382 | grb = AUT Kirchberg an der Raab COA.jpg | vrsta općine = O | slika = Schloss kirchberg ad raab 003.jpg | karta = Kirchberg an der Raab im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Kirchberg }} {{Okruzi podaci | općina = Klöch | matični broj = 62335 | grb = AUT Klöch COA.jpg | vrsta općine = T | slika = Klöch IMG 1403a.jpg | karta = Klöch im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Radkersburg }} {{Okruzi podaci | općina = Mettersdorf am Saßbach | matični broj = 62343 | grb = AUT Mettersdorf am Saßbach COA.jpg | vrsta općine = T | slika = Bauernhaus rannersdorf.JPG | karta = Mettersdorf am Saßbach im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Saßtal }} {{Okruzi podaci | općina = Mureck | matični broj = 62383 | grb = AUT Mureck COA.jpg | vrsta općine = G | slika = Mureck 004.JPG | karta = Mureck im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = - }} {{Okruzi podaci | općina = Paldau | matični broj = 62384 | grb = AUT Paldau COA.png | vrsta općine = T | slika = Paldau von Osten.jpg | karta = Paldau im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Feldbach }} {{Okruzi podaci | općina = Pirching am Traubenberg | matični broj = 62385 | grb = AUT Pirching am Traubenberg COA.jpg | vrsta općine = O | slika = Pirching am Traubenberg - Wienerkapelle.JPG | karta = Pirching am Traubenberg im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Stiefing (Stieflingtal) }} {{Okruzi podaci | općina = Riegersburg (Štajerska) | općina prikaz = Riegersburg | matični broj = 62386 | grb = AUT Riegersburg COA.jpg | vrsta općine = T | slika = Riegersburg - Ort mit Burg.JPG | karta = Riegersburg im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Riegersburg }} {{Okruzi podaci | općina = Sankt Anna am Aigen | matični broj = 62387 | grb = AUT Sankt Anna am Aigen COA.jpg | vrsta općine = T | slika = Kirche sankt anna am aigen.JPG | karta = Sankt Anna am Aigen im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Kapfenstein–St. Anna am Aigen–Frutten–Gießelsdorf }} {{Okruzi podaci | općina = Sankt Peter am Ottersbach | matični broj = 62388 | grb = AUT Sankt Peter am Ottersbach COA.jpg | vrsta općine = T | slika = Ansicht StPeteramOttersbach.JPG | karta = Sankt Peter am Ottersbach im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Ottersbachtal }} {{Okruzi podaci | općina = Sankt Stefan im Rosental | matični broj = 62389 | grb = AUT Sankt Stefan im Rosental COA.jpg | vrsta općine = T | slika = St. Stefan im Rosental - Kirche (b).JPG | karta = Sankt Stefan im Rosental im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Saßtal }} {{Okruzi podaci | općina = Straden | matični broj = 62390 | grb = AUT Straden COA.png | vrsta općine = T | slika = Straden zeder CIMG6098.jpg | karta = Straden im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Straden }} {{Okruzi podaci | općina = Tieschen | matični broj = 62368 | grb = AUT Tieschen COA.jpg | vrsta općine = T | slika = Tieschen Pfarrkirche.JPG | karta = Tieschen im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = Radkersburg }} {{Okruzi podaci | općina = Unterlamm | matični broj = 62372 | grb = AUT Unterlamm COA.svg | vrsta općine = O | slika = Winter Unterlamm.jpg | karta = Unterlamm im Bezirk SO.png | sudski okrug = Feldbach | regija = - }} {{Okruzi kraj}} {{raščistiti}} == Napomene == == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Okrug Südoststeiermark}} {{Pokrajina Štajerska}} {{Commonscat|Bezirk Südoststeiermark}} [[Kategorija:Okrug Südoststeiermark|*]] [[Kategorija:Okruzi Štajerske]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2013.]] 3a7bv8rg41xkp20wqt3wixzd74x4uf4 Šablon:Najbolji mladi nogometaš u Seriji A 10 179512 3428623 2686175 2022-08-22T01:47:43Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najbolji mladi nogometaš u Seriji A |naslov = [[Mladi nogometaš godine u Seriji A|Mladi nogometaš godine]] u [[Serie A|Seriji A]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1997: [[Filippo Inzaghi|Inzaghi]] * 1998: [[Alessandro Nesta|Nesta]] * 1999: [[Francesco Totti|Totti]] * 2000: [[Roberto Baronio|Baronio]] * 2001: [[Antonio Cassano|Cassano]] * 2002: [[Matteo Brighi|Brighi]] * 2003: [[Antonio Cassano|Cassano]] * 2004: [[Alberto Gilardino|Gilardino]] * 2005: [[Giampaolo Pazzini|Pazzini]] * 2006: [[Daniele De Rossi|De Rossi]] * 2007: [[Riccardo Montolivo|Montolivo]] * 2008: [[Marek Hamšík|Hamšík]] * 2009: [[Alexandre Pato|Pato]] * 2010: [[Javier Pastore|Pastore]] * 2012: [[Stephan El Shaarawy|El Shaarawy]]/[[Luis Muriel|Muriel]] * 2013: [[Domenico Berardi|Berardi]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Serie A|Mladi nogometaš godine]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> hdceoxu1940o2q2t80yk33kvoy2enyo Šablon:Nogometaš godine u Seriji A 10 179513 3428618 3406236 2022-08-22T01:38:59Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Nogometaš godine u Seriji A |naslov = [[Nogometaš godine u Seriji A|Nogometaš godine]] u [[Serie A|Seriji A]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1997: [[Roberto Mancini|Mancini]] * 1998: [[Ronaldo]] * 1999: [[Christian Vieri|Vieri]] * 2000: [[Francesco Totti|Totti]] * 2001: [[Zinédine Zidane|Zidane]] * 2002: [[David Trezeguet|Trezeguet]] * 2003: [[Pavel Nedvěd|Nedvěd]] / [[Francesco Totti|Totti]] * 2004: [[Kaká]] * 2005: [[Alberto Gilardino|Gilardino]] * 2006: [[Fabio Cannavaro|Cannavaro]] * 2007: [[Kaká]] * 2008–2009: [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2010: [[Diego Milito|Milito]] * 2011: [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2012–2014: [[Andrea Pirlo|Pirlo]] * 2015: [[Carlos Tévez|Tévez]] * 2016: [[Leonardo Bonucci|Bonucci]] * 2017: [[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2018: [[Mauro Icardi|Icardi]] * 2019–2020: [[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] * 2021: [[Romelu Lukaku|Lukaku]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Serie A|Nogometaš godine]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> ejhfu5x55trnmort1yg4l8lponryq26 Bologna FC 1909 0 262025 3428628 3344431 2022-08-22T02:02:37Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #FF0000 | Ime kluba = '''Bologna''' | Puno ime = Bologna FC 1909 SpA | Grb = Bolognafc.png | Nadimak = ''Rossoblù'' | Osnovan = [[1909.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Bologna]]<br>[[Emilia-Romagna]]<br>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|blue}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[Stadio Renato Dall'Ara|Renato Dall'Ara]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/renatodallara/ |title=Stadio Renato Dall'Ara |work=stadiumguide.com|accessdate= 9. 9. 2018}}</ref> | Kapacitet = 38.279 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 15. mjesto | Prethodna sezona = [[Serie A 2017/2018.|2017/18.]] | Webstranica = [https://www.bolognafc.it/ bolognafc.it] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _bologna1718H | uzorak_t1 = _bologna1718H | uzorak_dr1 = _bologna1718H | uzorak_š1 = _bologna1718H | uzorak_č1 = _bologna1718H | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = | uzorak_lr2 = _bologna1718A | uzorak_t2 = _bologna1718A | uzorak_dr2 = _bologna1718A | uzorak_š2 = _bologna1718A | uzorak_č2 = _bologna1718A | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = }} '''Bologna Football Club 1909''', popularno zvani '''Bologna''', je [[italija]]nski nogometni klub iz [[Bologna|Bologne]], u pokrajini [[Emilia-Romagna]], koji je nastao 1909. godine. Imaju nadimak crveno-plavi zbog klupskih boja koje nose na dresovima koji su tradicionalno prugasti. Te boje su i zvanične boje grada. Tokom svog postojanja klub je osvojio [[Scudetto]] sedam puta i na vječnoj listi najuspješnijih klubova po tom parametru se nalaze na šestom mjestu. Danas igraju u [[Serie A]] nakon što su izborili plasman za sezonu 2008/09. Prije toga su četiri sezone proveli u [[Serie B]]. == Historija == Za osnivanje kluba najzaslužniji je ''Emilio Arnstein'', austrijanac koji se zainteresovao za nogomet na univerzitetima u [[Beč]]u i [[Prag]]u. Zajedno sa bratom je osnovao još jedan klub u [[Austrija|Austriji]] zvan ''Black Star''. ''Bologna Football Club'' je osnovan 3. oktobra 1909. godine u gradu na sjeveru Italije, Bologni. Nakon osnivanja, ''Carlo Sandoni'' je bio klupski sponzor i menadžer, švicarac ''Louis Rauch'' je postao predsjednik, ''Guido Della Valle'' potpredsjednik, E''nrico Penaglia'' sekretar, ''Sergio Lapronti'' blagajnik, dok su ''Emilio Arnstein'' i ''Leone Vincenzi'' bili članovi uprave. 20. marta 1910. Bologna je odigrala svoju prvu utakmicu protiv ''Virtusa'' koji je nosio bijele dresove. Bologna je bila bolja sa 9-1. Prvu ekipu su činili: ''Koch'', ''Chiara'', ''Pessarelli'', ''Bragaglia'', ''Guido Della Valle'', ''Nanni'', ''Donati'', ''Rauch'', ''Bernabeu'', ''Mezzano'' i ''Gradi''. Prvu sezonu su proveli u regionalnoj ligi, i odmah su obezbjedili prolazak u veći rang takmičenja. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Bologna je bilježila značajnije uspjehe. Prvo su dospjeli u polufinale šampionata Sjeverne Italije 1920., iduće sezone su poraženi u finalu od Pro Vercellija. Iduće sezone u finalu je bila bolja Genoa. Tokom sezone 1924/25. su prvi put postali šampioni pobjedivši [[Genoa CFC|Genovu]] u zanimljivim finalnim utakmicama koje su dovele i do problema među navijačima. Nekoliko sezona kasnije, tačnije 1929. godine, Bologna je postala šampion Italije drugi put, ujedno i posljednji put u tom formatu jer je Serie A formirana nakon te sezone. Bologna je osvojila Scudetto još četiri puta prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i to 1936, 1937, 1939. i 1941. godine. Nakon rata klub je bio nešto manje uspješan. Tokom 1950-ih i 1960-ih klub je obično završavao između četvrte i šeste pozicije u ligi dok nisu osvojili titulu 1964. godine. Do danas je to njihovo posljednje prvenstvo koje su osvojili, što u konačnom zbiru čini 7 titula. Ipak, nije sve tako loše, do danas su osvojili dva [[Kup Italije|Kupa]]. Nakon sezone 1981/82. klub bilježi teške trenutke, prvo su ispali iz Serie A, pa sve do Serie C1. Vratili su se u Serie A 1988. godine nakon četiri godine u Serie B. U prvoj polovini 1990-ih su opet imali problema te su ispadali u niže rangove takmičenja. Krajem 1990-ih su osjetili i slast uspjeha u [[Evropa|Evropi]], osvojivši [[Intertoto kup|UEFA Intertoto Kup]]. U Serie A su bili do 2004., a nakon četiri godine u Serie B vratili su se nazad gdje se nalaze i danas. == Uspjesi == *'''[[Serie A]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7):''' 1924/25, 1928/29, 1935/36, 1936/37, 1938/39, 1940/41, 1963/64. *'''[[Kup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 1969/70, 1973/74. *'''[[Mitropa kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3):''' 1932, 1934, 1961. *'''[[UEFA Intertoto kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1998. == Igrači == ''Posljednja izmjena: 20. august 2018.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BRA|ime=[[Angelo da Costa]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=KOS|ime=[[Giancarlo González]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BRA|ime=[[Sebastien De Maio]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ČIL|ime=[[Erick Pulgar]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=ARG|ime=[[Nehuén Paz]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ITA|ime=[[Riccardo Orsolini]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=MAĐ|ime=[[Ádám Nagy]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=PAR|ime=[[Federico Santander]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ČEŠ|ime=[[Ladislav Krejci]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ITA|ime=[[Fabrizio Brignani]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ITA|ime=[[Federico Mattiello]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=SEN|ime=[[Ibrahima Mbaye]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ITA|ime=[[Andrea Poli]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=GAN|ime=[[Godfred Donsah]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=ŠVE|ime=[[Filip Helander]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=KOL|ime=[[Juan Manuel Valencia]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=ITA|ime=[[Mattia Destro]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BRA|ime=[[Danilo Larangeira|Danilo]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ITA|ime=[[Rodrigo Palacio]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=ARG|ime=[[Gabriele Corbo]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=POLJ|ime=[[Łukasz Skorupski]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=ITA|ime=[[Antonio Santurro]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=NIG|ime=[[Orji Okwonkwo]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=ŠVI|ime=[[Blerim Džemaili]]|poz=N}}([[Kapiten (nogomet)|C]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=ŠVE|ime=[[Mattias Svanberg]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Arturo Calabresi]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=HOL|ime=[[Mitchell Dijks]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=53|nac=BUG|ime=[[Kaloyan Krastev]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=54|nac=Kosovo|ime=[[Lirim Kastrati]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=91|nac=ITA|ime=[[Diego Falcinelli]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=BRA|ime=[[Caio Vinicius Pirana]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bologna FC}} * {{službeni sajt|https://www.bolognafc.it}} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52969/profile/index.html Bologna FC] na UEFA.com * [http://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-bologna-33387/index.html Bologna FC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601183307/http://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-bologna-33387/index.html |date=1. 6. 2017 }} na FIFA.com * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a-tim/squadre/bologna Bologna FC] na legaseriea.it {{Serie A}} {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} [[Kategorija:Bologna FC 1909|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1909.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]] [[Kategorija:Sport u Bologni]] 9sylstxdficvqnxedq6ymvxh19q9idz Šahovski turnir u Wijk aan Zeeu 0 267769 3428541 3257730 2022-08-21T16:27:51Z KWiki 9400 /* 2021. */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:TataSteelChess2013TournamentHall.jpg|mini|right|upright=1.5|Šahovski turnir Tata Steel 2013.]] '''Šahovski turnir u Wijk aan Zeeu''' (''Šahovski turnir "Tata Steel"''; do 1999: ''Šahovski turnir Hoogovens''; do 2010: ''Šahovski turnir Corus'') jest tradicionalni [[šah]]ovski turnir u [[Wijk aan Zee]]u, predgrađu [[Beverwijk]]a u [[Holandija|holandskoj]] provinciji [[Nordholland]]. Pored [[Šahovski turnir u Linaresu|Šahovskog turnira u Linaresu]], [[M-Tel Masters|M-Tel Mastersa u Sofiji]], [[Šahovski turnir u Nanjingu|Šahovskog turnira u Nanjingu]] i [[Grand Slam masters|Grand Slam masters finala]], jedan je od pet turnira [[Šahovski Grand Slam|Šahovskog Grand Slama]]. Između 1938. iz 1967. turnir se održavao u [[Beverwijk]]u. Do 1999. godine nosio je ime ''Šahovski turnir Hoogovens'', nazvan po sponzoru turnira, holandskom proizvođaču željeza i [[aluminij]]a, koji je 6. oktobra 1999. fuzionirao sa britanskim [[British Steel]], te se od tad zvao ''Šahovski turnir Corus''. Nakon kupovine Corusa od strane [[Tata Steel]]a došlo je u pitanje daljnje održavanje turnira, ali je sponzor potvrdio organiziranje turnira do 2013.<ref>{{Cite web |url=http://www.coruschess.com/article.php?s=n150 |title=Corus garandeert schaaktoernooi tot en met 2013 |accessdate=22. 11. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090131211025/http://coruschess.com/article.php?s=n150 |archivedate=31. 1. 2009 |url-status=dead }}</ref> Od 73. turnira, turnir se naziva ''Šahovski turnir "Tata Steel"''<ref>[http://www.coruschess.com/article.php?s=n200 Corus Chess Tournament wordt Tata Steel Chess Tournament] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100911185029/http://www.coruschess.com/article.php?s=n200 |date=11. 9. 2010 }} – Pressemitteilung auf der Webseite coruschess.com vom 9. September 2010</ref> Na turniru nastupaju šahisti u četiri jakosne grupe (A, B, C i D), te je nastup moguć i za prosječne šahiste, a najzanimljiviji dio turnira je grupa A, u kojoj nastupa 14 najboljih šahista svijeta, koji igraju u dvostrukom kružnom [[Bergerov sistem|Bergerovom sistemu]]. Od prvog turnira 1938. na turniru su pobijedili poznati velemajstori: [[Max Euwe]], [[Bent Larsen]], [[Tigran Petrosjan]], [[Paul Keres]], [[Jefim Geler]], [[Lajos Portisch]], [[Boris Spaski]], [[Mihail Botvinik]], [[Mihail Talj]], [[Viktor Korčnoj]], [[Jan Timman]], [[Anatolij Karpov]], [[Vladimir Kramnik]], [[Gari Kasparov]], [[Viswanathan Anand]] i [[Veselin Topalov]]. Od svih svjetskih šahovskih prvaka na listi pobjednika nedostaju samo [[Vasilij Smislov]] i [[Bobby Fischer]]. Od 2001. na turniru učestvuje 9 od 10 najboljih igrača po [[FIDE-ina rang-lista|rejtingu]]. Indijac [[Viswanathan Anand]] jedini je igrač koji je na ovom turniru dosad pobijedio 5 puta (od toga je triput podijelio 1. mjesto). On je i jedini igrač koji je imao seriju od 70 partija bez poraza (između 1998. i 2004) [[Max Euwe]], [[Lajos Portisch]] i [[Viktor Korčnoj]] pobijedili su na turniru 4 puta. == Historija == ===Šahovski turnir Hoogovens=== [[Datoteka:Anefo 910-9356 Hoogovenschaaktoernooi.jpg|mini|200px|right|[[Tigran Petrosjan]], Hoogovens 1960.]] [[Datoteka:Bruno_Parma_vs._Jan_Hein_Donner_at_Hoogoven_1963.jpg|mini|300px|desno|[[Jan Hein Donner]] - [[Bruno Parma]], Hoogovens 1963.]] Pobjednici grupe A:<ref>{{Cite web |url=http://www.coruschess.com/tournament.php |title=Arhivirana kopija |accessdate=22. 11. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170203124805/http://www.coruschess.com/tournament.php |archivedate=3. 2. 2017 |url-status=dead }}</ref> *1938 – {{ZD|HOL}} [[Philip Bakker]] *1939 – {{ZD|HOL}} [[Nicolaas Cortlever]] *1940 – {{ZD|HOL}} [[Max Euwe]] *1941 – {{ZD|HOL}} [[Arthur Wijnans]] *1942 – {{ZD|HOL}} [[Max Euwe]] *1943 – {{ZD|HOL}} [[Arnold van den Hoek]] *1944 – {{ZD|HOL}} [[Theo van Scheltinga]] *1945 – <small> turnir nije održan </small> *1946 – {{ZD|BEL}} [[Alberic O'Kelly de Galway]] *1947 – {{ZD|HOL}} [[Theo van Scheltinga]] *1948 – {{ZD|HOL}} [[Lodewijk Prins]] *1949 – {{ZD|FRA}} [[Savielly Tartakower]] *1950 – {{ZD|HOL}} [[Jan Hein Donner]] *1951 – {{ZD|ARG}} [[Herman Pilnik]] *1952 – {{ZD|HOL}} [[Max Euwe]] *1953 – {{ZD|FRA}} [[Nicolas Rossolimo]] *1954 – {{ZD|HOL}} [[Hans Bouwmeester]] i {{ZD|JUG}} [[Vasja Pirc]] *1955 – {{ZD|JUG}} [[Borislav Milić]] *1956 – {{ZD|ŠVE}} [[Gideon Stahlberg]] *1957 – {{ZD|JUG}} [[Aleksandar Matanović]] *1958 – {{ZD|HOL}} [[Max Euwe]] i {{ZD|HOL}} [[Jan Hein Donner]] *1959 – {{ZD|ISL}} [[Friðrik Ólafsson]] *1960 – {{ZD|DAN}} [[Bent Larsen]] i {{ZD|SSSR}} [[Tigran Petrosjan]] *1961 – {{ZD|DAN}} [[Bent Larsen]] i {{ZD|JUG}} [[Borislav Ivkov]] *1962 – {{ZD|JUG}} [[Petar Trifunović]] *1963 – {{ZD|HOL}} [[Jan Hein Donner]] *1964 – {{ZD|SSSR}} [[Paul Keres]] i {{ZD|SSSR}} [[Iivo Nei]] *1965 – {{ZD|MAĐ}} [[Lajos Portisch]] i {{ZD|SSSR}} [[Jefim Geler]] *1966 – {{ZD|SSSR}} [[Lev Polugajevski]] *1967 – {{ZD|SSSR}} [[Boris Spaski]] ===Šahovski turnir Hoogovens Wijk aan Zee=== [[Datoteka:Mark_Taimanov_1970.jpg|mini|200px|right|[[Mark Tajmanov]], Hoogovens 1970.]][[Datoteka:Mikhail_Tal_1973.jpg|mini|200px|right|[[Mihail Talj]], Hoogovens 1973.]] [[Datoteka:Koploper Short (aan zet tegen Hort), Bestanddeelnr 933-5538.jpg|mini|200px|right|[[Nigel Short]], Hoogovens 1986.]] Pobjednici grupe A: *1968 – {{ZD|SSSR}} [[Viktor Korčnoj]] *1969 – {{ZD|SSSR}} [[Mihail Botvinik]] i {{ZD|SSSR}} [[Jefim Geler]] *1970 – {{ZD|SSSR}} [[Mark Tajmanov]] *1971 – {{ZD|SSSR}} [[Viktor Korčnoj]] *1972 – {{ZD|MAĐ}} [[Lajos Portisch]] *1973 – {{ZD|SSSR}} [[Mihail Talj]] *1974 – {{ZD|SAD}} [[Walter Browne]] *1975 – {{ZD|MAĐ}} [[Lajos Portisch]] *1976 – {{ZD|JUG}} [[Ljubomir Ljubojević]] i {{ZD|ISL}} [[Friðrik Ólafsson]] *1977 – {{ZD|HOL}} [[Genna Sosonko]] i {{ZD|SSSR}} [[Jefim Geler]] *1978 – {{ZD|MAĐ}} [[Lajos Portisch]] *1979 – {{ZD|SSSR}} [[Lev Polugajevski]] *1980 – {{ZD|SAD}} [[Walter Browne]] i {{ZD|SAD}} [[Yasser Seirawan]] *1981 – {{ZD|HOL}} [[Genna Sosonko]] i {{ZD|HOL}} [[Jan Timman]] *1982 – {{ZD|UK}} [[John Nunn]] i {{ZD|SSSR}} [[Jurij Balašov]] *1983 – {{ZD|ŠVE}} [[Ulf Andersson]] *1984 – {{ZD|SSSR}} [[Aleksandar Bjeljavski]] i {{ZD|ŠVI}} [[Viktor Korčnoj]] *1985 – {{ZD|HOL}} [[Jan Timman]] *1986 – {{ZD|UK}} [[Nigel Short]] *1987 – {{ZD|UK}} [[Nigel Short]] i {{ZD|ŠVI}} [[Viktor Korčnoj]] *1988 – {{ZD|SSSR}} [[Anatolij Karpov]] *1989 – {{ZD|IND}} [[Viswanathan Anand]], {{ZD|JUG}} [[Predrag Nikolić]], {{ZD|MAĐ}} [[Zoltán Ribli]] i {{ZD|MAĐ}} [[Gyula Sax]] *1990 – {{ZD|UK}} [[John Nunn]] *1991 – {{ZD|UK}} [[John Nunn]] *1992 – {{ZD|BJE}} [[Boris Geljfand]] i {{ZD|RUS}} [[Valerij Salov]] *1993 – {{ZD|RUS}} [[Anatolij Karpov]] *1994 – {{ZD|BIH|1992}} [[Predrag Nikolić]] *1995 – {{ZD|RUS}} [[Aleksej Drejev]] *1996 – {{ZD|UKR}} [[Vasilij Ivančuk]] *1997 – {{ZD|RUS}} [[Valerij Salov]] *1998 – {{ZD|RUS}} [[Vladimir Kramnik]] i {{ZD|IND}} [[Viswanathan Anand]] *1999 – {{ZD|RUS}} [[Gari Kasparov]] ===Šahovski turnir Corus=== *2000 – {{ZD|RUS}} [[Gari Kasparov]] *2001 – {{ZD|RUS}} [[Gari Kasparov]] *2002 – {{ZD|RUS}} [[Jevgenij Barejev]] *2003 – {{ZD|IND}} [[Viswanathan Anand]] *2004 – {{ZD|IND}} [[Viswanathan Anand]] *2005 – {{ZD|MAĐ}} [[Péter Lékó]] *2006 – {{ZD|BUG}} [[Veselin Topalov]] i {{ZD|IND}} [[Viswanathan Anand]] *2007 – {{ZD|ARM}} [[Levon Aronjan]], {{ZD|AZE}} [[Teymur Rəcəbov]] i {{ZD|BUG}} [[Veselin Topalov]] *2008 – {{ZD|ARM}} [[Levon Aronjan]] i {{ZD|NOR}} [[Magnus Carlsen]] *2009 – {{ZD|UKR}} [[Sergej Karjakin]] *2010 – {{ZD|NOR}} [[Magnus Carlsen]] ===Šahovski turnir Tata-Steel=== [[Datoteka:Magnus Carlsen Tata Steel 2013.jpg|mini|upright=1.2|right|[[Magnus Carlsen]], Tata Steel 2013.]] *2011 – {{ZD|SAD}} [[Hikaru Nakamura]] *2012 – {{ZD|ARM}} [[Levon Aronjan]] *2013 – {{ZD|NOR}} [[Magnus Carlsen]] *2014 – {{ZD|ARM}} [[Levon Aronjan]] ==Rezultati== === 1989. === :{|class="wikitable" style="text-align:center;" |+51. Šahovski turnir Hoogovens Wijk aan Zee, januar 1989.<ref>{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/52/type/crosstable |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Hoogovens Wijk aan Zee 1989.''''' {{en simbol}} |accessdate=4. 12. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140115081825/http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/52/type/crosstable |archivedate=15. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref><br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XIII (2552) |- ! !! Igrač!! Rejting ! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !!10 !!11 !!12 !!13 !!14 !! Ukupno |- | 1 ||align=left|{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|Indija}}|| 2525 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || 0 || 1 || 1 || 0 || ½ || 1 || ½ || ½ || 7,5 |- | 2 ||align=left|{{flagathlete|[[Predrag Nikolić]]|Jugoslavija}}|| 2605 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || 0 || ½ || 0 || 1 || 1 || 7,5 |- | 3 ||align=left|{{flagathlete|[[Zoltán Ribli]]|Mađarska}}|| 2625 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 0 || 1 || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || 1 || 7,5 |- | 4 ||align=left|{{flagathlete|[[Gyula Sax]]|Mađarska}}|| 2610 || ½ || ½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 0 || 1 || 0 || ½ || 1 || 1 || ½ || 1 || ½ || 7,5 |- | 5 ||align=left|{{flagathlete|[[Kiril Georgijev]]|Bugarska}}|| 2590 || 0 || ½ || 1 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || ½ || 0 || 1 || ½ || 1 || ½ || ½ || 7 |- | 6 ||align=left|{{flagathlete|[[Jeroen Piket]]|Holandija}}|| 2500 | ½ || 0 || 0 || 1 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || 1 || 0 || 1 || ½ || ½ || ½ || 1 || 7 |- | 7 ||align=left|{{flagathlete|[[John van der Wiel]]|Holandija}}|| 2560 | 1 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || 0 || ½ || 6,5 |- | 8 || align=left | {{flagathlete|[[Tony Miles]]|Engleska}}|| 2520 || 0 || ½ || ½ || 1 || ½ || 0 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 0 || 0 || 1 || 1 || 1 || ½ || 6,5 |- | 9 || align=left | {{flagathlete|[[Joel Benjamin]]|SAD}}|| 2545 || 0 || 0 || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || 1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 0 || ½ || ½ ||0 || 6 |- | 10 || align=left | {{flagathlete|[[Vitalij Ceškovski]]|SSSR}}|| 2520 || 1 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 || ½ || 1 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 1 || 0 || ½ || 6 |- | 11 || align=left | {{flagathlete|[[Rafael Vaganjan]]|SSSR}}|| 2600 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || 0 || 1 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || 1 || 6 |- | 12 || align=left | {{flagathlete|[[Ivan Sokolov]]|Jugoslavija}}|| 2580 || 0 || 1 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 1 || ½ || 5,5 |- | 13 || align=left | {{flagathlete|[[Julio Granda]]|Peru}}|| 2500 || ½ || 0 || ½ ||0 || ½ || ½ ||1 ||0 || ½ ||1 || ½ || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 5,5 |- | 14 || align=left | {{flagathlete|[[Rudy Douven]]|Holandija}}|| 2445 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 1 || ½ || 0 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 5 |} === 1994. === :{|class="wikitable" style="text-align:center;" |+56. Šahovski turnir Hoogovens Wijk aan Zee, januar 1994.<ref>{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/57/type/crosstable |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Hoogovens Wijk aan Zee 1994.''''' {{en simbol}} |accessdate=14. 12. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140115081949/http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/57/type/crosstable |archivedate=15. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref><br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XIV (2599) |- ! !! Igrač!! Rejting ! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! Ukupno |- | 1 ||align=left|{{flagathlete|[[Predrag Nikolić]]|Bosna i Hercegovina|1992}}|| 2625 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 0 || ½ || ½ || 1 || 1 || 1 || 1 || 1 || 1 || 7 |- | 2 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Tivjakov]]|SSSR}}|| 2630 || 1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 1 || 0 || 0 || 1 || ½ || 1 || ½ || 5,5 |- | 3 ||align=left|{{flagathlete|[[Curt Hansen]]|Danska}}|| 2580 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 1 || ½ || 0 || 1 || 0 || 1 || 5 |- | 4 ||align=left|{{flagathlete|[[Péter Lékó]]|Mađarska}}|| 2545 || ½ || 0 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || 5 |- | 5 ||align=left|{{flagathlete|[[Jeroen Piket]]|Holandija}}|| 2605 || 0 || 1 || 0 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || 5 |- | 6 ||align=left|{{flagathlete|[[Ilja Smirin]]|SSSR}}|| 2615 || 0 || 1 || ½ || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 0 || ½ || 1 || 0 || 4 |- | 7 ||align=left|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}}|| 2570 || 0 || 0 || 1 || ½ || 0 || 1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 0 || 1 || 4 |- | 8 ||align=left|{{flagathlete|[[Iván Morovic]]|Čile}}|| 2605 || 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 1 || ½ || 3,5 |- | 9 ||align=left|{{flagathlete|[[Ivan Sokolov]]|Bosna i Hercegovina|1992}}|| 2650 || 0 || 0 || 1 || 0 || ½ || 0 || 1 || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 1 || 3,5 |- | 10 ||align=left|{{flagathlete|[[John van der Wiel]]|Holandija}}|| 2570 || 0 || ½ || 0 || ½ || 0 || 1 || 0 || ½ || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 2,5 |} === 1999. === :{|class="wikitable" style="text-align:center;" |+61. Šahovski turnir Hoogovens Wijk aan Zee, januar 1999.<ref>{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/62/type/crosstable |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Hoogovens Wijk aan Zee 1999.''''' {{en simbol}} |accessdate=14. 12. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150117090816/http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/62/type/crosstable |archivedate=17. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref><br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XVIII (2677) |- ! !! Igrač!! Rejting ! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !!10 !!11 !!12 !!13 !!14 !! Ukupno !! Perf |- | 1 ||align="left"|{{flagathlete|'''[[Gari Kasparov]]|Rusija}} || 2812 | [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || 0 || 1 || 1 || ½ || ½ || 1 || 1 || 1 || 1 || 1 || 1 || '''10 ||2878 |- | 2 ||align="left"|{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|Indija}} || 2781 | ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || 1 || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || 1 || 1 || ½ || 1 || '''9½ ||2844 |- | 3 ||align="left"|{{flagathlete|[[Vladimir Kramnik]]|Rusija}} || 2751 | ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || '''8 ||2758 |- | 4 ||align="left"|{{flagathlete|[[Ivan Sokolov]]|BIH}} || 2624 | 1 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || '''7 ||2710 |- | 5 ||align="left"|{{flagathlete|[[Jeroen Piket]]|Holandija}} || 2619 | 0 || 0 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 1 || 1 || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || '''7 ||2711 |- | 6 ||align="left"|{{flagathlete|[[Aleksej Širov]]|Španija}} || 2726 | 0 || ½ || 0 || 1 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || '''7 ||2702 |- | 7 ||align="left"|{{flagathlete|[[Jan Timman]]|Holandija}} || 2670 | ½ || 0 || 0 || ½ || 0 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 1 || ½ || 0 || 1 || 1 || 1 || 1 || '''7 ||2707 |- | 8 ||align="left"|{{flagathlete|[[Vasilij Ivančuk]]|Ukrajina}} || 2714 | ½ || ½ || ½ || 1 || 0 || ½ || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || '''6½ ||2674 |- | 9 ||align="left"|{{flagathlete|[[Pjotr Svidler]]|Rusija}} || 2713 | 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || '''6½ ||2674 |- | 10 ||align="left"|{{flagathlete|[[Veselin Topalov]]|Bugarska}} || 2700 | 0 || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || 1 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 1 || 0 || 1 || '''6 ||2646 |- | 11 ||align="left"|{{flagathlete|[[Rustam Kasimdžanov]]|Uzbekistan}} || 2606 | 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 1 || ½ || ½ || '''5 ||2596 |- | 12 ||align="left"|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}} || 2632 | 0 || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 1 || 1 || '''4½ ||2571 |- | 13 ||align="left"|{{flagathlete|[[Alex Yermolinsky]]|SAD}} || 2597 | 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || 1 || ½ || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || '''4 ||2542 |- | 14 ||align="left"|{{flagathlete|[[Dimitri Reinderman]]|Holandija}} || 2541 | 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || 0 || 0 || 0 || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || '''3 ||2477 |} === 2000. === :{|class="wikitable" style="text-align:center;" |+62. Šahovski turnir Corus, januar 2000.<ref>{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/63/type/crosstable |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Hoogovens Wijk aan Zee 2000.''''' {{en simbol}} |accessdate=14. 12. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150117182532/http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/63/type/crosstable |archivedate=17. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Chessgames3|id=80049|tekst=63. Šahovski turnir Corus 2000.}}</ref><br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XVIII (2700) |- ! !! Igrač!! Rejting ! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! 11 !! 12 !! 13 !! 14 !! Ukupno |- | 1 ||align="left"|{{flagathlete|'''[[Gari Kasparov]]|Rusija}} || 2851 | [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || 1 || 1 || ½ || 1 || '''9.5 |- | 2 ||align="left"|{{flagathlete|[[Vladimir Kramnik]]|Rusija}} || 2758 | ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || ½ || 8 |- | 3 ||align="left"|{{flagathlete|[[Péter Lékó]]|Mađarska}} || 2725 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || 8 |- | 4 ||align="left"|{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|Indija}}|| 2769 || ½ || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 ||1 || ½ || 8 |- | 5 ||align="left"|{{flagathlete|[[Aleksandar Morozevič]]|Rusija}}|| 2748 || 0 || ½ || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || 0 || 1 || ½ || 1 || ½ || 1 || 1 || 7,5 |- | 6 ||align="left"|{{flagathlete|[[Michael Adams (šahist)|Michael Adams]]|Engleska}}|| 2715 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || 1 || 0 || 1 || ½ || ½ || ½ || 1 || 7,0 |- | 7 ||align="left"|{{flagathlete|[[Jeroen Piket]]|Holandija}}|| 2633 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 || 0 ||1 || 0 || 0 || 1 || ½ || 6,5 |- | 8 ||align="left"|{{flagathlete|[[Jan Timman]]|Holandija}}|| 2655 || 0 || ½ || ½ || ½ || 1 || 0 || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || 6,0 |- | 9 ||align="left"|{{flagathlete|[[Predrag Nikolić]]|Bosna i Hercegovina}}|| 2659 || 0 || ½ || 0 || 0 || 0 || 1 || 1 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 6,0 |- | 10 ||align="left"|{{flagathlete|[[Nigel Short]]|Engleska}}|| 2715 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 ||| ½ || ½ || ½ || 5,5 |- | 11 ||align="left"|{{flagathlete|[[Judit Polgar]]|Mađarska}} ||2658 || 0 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || 1 || ½ || ½ || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || 0 || ½ || 5,0 |- | 12 ||align="left"|{{flagathlete|[[Viktor Korčnoj]]|Švicarska}}|| 2659 || 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || 1 || ½ || 0 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 0 || 1 || 5,0 |- | 13 ||align="left"|{{flagathlete|[[Smbat Lputjan]]|Armenija}}|| 2605 || ½ || 0 ||0 || 0 ||0 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || 1 || 1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || 4,5 |- | 14 ||align="left"|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}}|| 2646 || 0 || ½ || ½ || ½ || 0 || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || 4,0 |} === 2001. === :{|class="wikitable" style="text-align:center;" |+63. Šahovski turnir Corus, januar 2001.<ref>{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/64/type/crosstable |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Corus 2001.''''' {{en simbol}} |accessdate=14. 12. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140115082049/http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/64/type/crosstable |archivedate=15. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> <br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XIX (2710) |- ! !! Igrač!! Rejting ! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! 11 !! 12 !! 13 !! 14 !!Ukupno |- | 1 ||align="left"|{{flagathlete|'''[[Gari Kasparov]]|Rusija}}'''|| 2849 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || 1 || ½ || 1 || 9,0 |- | 2 ||align="left"|{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|Indija}} || 2790 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || 1 || 1 || 8,5 |- | 3 ||align="left"|{{flagathlete|[[Vasilij Ivančuk]]|Ukrajina}} || 2717 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 0 || 1 || 1 || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || 1 || 8,0 |- | 4 ||align="left"|{{flagathlete|[[Vladimir Kramnik]]|Rusija}} || 2772 || ½ || ½ || 1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 0 || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || ½ || 8,0 |- | 5 ||align="left"|{{flagathlete|[[Aleksanar Morozevič]]|Rusija}} || 2745 || ½ || ½ || 0 || 1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || 0 || 0 || ½ || 1 || 1 || 1 || 1 || ½ || 7,5 |- | 6 ||align="left"|{{flagathlete|[[Aleksej Širov]]|Španija}} || 2718 || 0 || ½ || 0 ||0 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || 1 || ½ || 1 || 1 || 1 || 1 || 7,5 |- | 7 ||align="left"|{{flagathlete|[[Michael Adams (šahist)|Michael Adams]]|Engleska}} || 2746 || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || 0 || 1 || 1 || ½ || ½ || 7,5 |- | 8 ||align="left"|{{flagathlete|[[Péter Lékó]]|Mađarska}} || 2745 || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || 6,5 |- | 9 ||align="left"|{{flagathlete|[[Veselin Topalov]]|Bugarska}} || 2718 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || ½ || 1 || 0 || 5,5 |- | 10 ||align="left"|{{flagathlete|[[Aleksej Fjodorov]]|Bjelorusija}} || 2575 || 0 || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || 1 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || 0 || 0 || 1 || 5,0 |- | 11 ||align="left"|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}} || 2700 || ½ || 0 || ½ || 0 ||0 || 0 || 0 || 1 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || 1 || ½ || 5,0 |- | 12 ||align="left"|{{flagathlete|[[Sergej Tivjakov]]|Holandija}} || 2597 || 0 || 0 || ½ || 0 || 0 ||0 ||0 || ½ || ½ || 1 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || 1 || 4,5 |- | 13 ||align="left"|{{flagathlete|[[Jeroen Piket]]|Holandija}}} || 2632 || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || 0 || 1 || 0 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || 4,5 |- | 14 ||align="left"|{{flagathlete|[[Jan Timman]]|Holandija}} || 2629 || 0 || 0 || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 1 ||0 || ½ || 0 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 4,0 |} === 2002. === :{|class="wikitable" style="text-align:center;" |+64. Šahovski turnir Corus, januar 2002.<ref>{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/65/type/crosstable |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Corus 2002.''''' {{en simbol}} |accessdate=14. 12. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140115082208/http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/65/type/crosstable |archivedate=15. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> <br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XVII (2688) |- ! !! Igrač!! Rejting ! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! 11 !! 12 !! 13 !! 14 !!Ukupno |- | 1 ||align="left"|{{flagathlete|'''[[Jevgenij Barejev]]|Rusija}}'''|| 2707 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] || ½ || ½ || ½ || 0 || 1 || 1 || ½ || 1 || 1 || ½ || ½ || 1 || 1 || 9,0 |- | 2 ||align="left"|{{flagathlete|[[Aleksandar Griščuk]]|Rusija}}|| 2671 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 || 0 || 1 || 0 || ½ || 1 || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || 1 || 8,5 |- | 3 ||align="left"|{{flagathlete|[[Aleksandar Morozevič]]|Rusija}}|| 2742 || ½ || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || 8,0 |- | 4 ||align="left"|{{flagathlete|[[Michael Adams (šahist)|Michael Adams]]|Engleska}} || 2742 || ½ || 1 || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 ||1 || ½ || ½ || 8,0 |- | 5 ||align="left"|{{flagathlete|[[Aleksandar Halifman]]|Rusija}}|| 2688 || 1 || 0 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || 7,5 |- | 6 ||align="left"|{{flagathlete|[[Péter Lékó]]|Mađarska}}|| 2713 || 0 || 1 || ½ || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 7,0 |- | 7 ||align="left"|{{flagathlete|[[Joël Lautier]]|Francuska}}|| 2687 || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || 1 || 0 || ½ || 1 || ½ || 6,0 |- | 8 ||align="left"|{{flagathlete|[[Jeroen Piket]]|Holandija}}|| 2659 || ½ || 0 ||0 || ½ || ½ || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 0 || ½ || 1 || 1 || ½ || ½ || 6,0 |- | 9 ||align="left"|{{flagathlete|[[Aleksej Drejev]]|Rusija}}|| 2683 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || 6,0 |- | 10 ||align="left"|{{flagathlete|[[Jan Timman]]|Holandija}}|| 2605 || 0 ||0 || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 || ½ || ½ || 1 || 6,0 |- | 11 ||align="left"|{{flagathlete|[[Boris Geljfand]]|Izrael}}|| 2703 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 1 ||0 || ½ || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 || ½ || ½ || 6,0 |- | 12 ||align="left"|{{flagathlete|[[Mihail Gurjevič]]|Rusija}}|| 2641 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 || ½ || 5,5 |- | 13 ||align="left"|{{flagathlete|[[Rustam Kasimdžanov]]|Uzbekistan}}|| 2695 || 0 ||0 || 0 || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || 1 || ½ || ½ || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 1 || 4,5 |- | 14 ||align="left"|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}}|| 2697 || 0 || 0 ||0 || ½ || 0 ||0 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]]|| 3,5 |} ===2007.=== :{|class="wikitable" style="text-align:center;" |+69. Šahovski turnir Corus, 13-28. januar 2007.<ref>[http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/70/type/crosstable Rezultati grupe A Šahovskog turnira Corus 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116021221/http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/70/type/crosstable |date=16. 1. 2014 }} {{en simbol}}</ref> <br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XIX (2718) |- ! !!Igrač !!Rejting !1 !!2 !!3 !!4 !!5 !!6 !!7 !!8 !!9 !!10 !!11 !!12 !!13 !!14 !! Ukupno !! Perf |- |1||align="left"|{{flagathlete|'''[[Levon Aronjan]]|Armenija}} || 2744 | [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½||1||½||½||½||½||1||1||½||1||½||½||½||'''8½ ||2825 |- | 2 ||align="left"|{{flagathlete|'''[[Veselin Topalov]]|Bugarska}} || 2783 |½|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½||½||1||0||½||½||1||½||½||1||1||1||'''8½ ||2822 |- | 3 ||align="left"|{{flagathlete|'''[[Teymur Rəcəbov]]|Azerbejdžan}} || 2729 |0||½|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½||½||½||1||½||½||1||1||1||½||1||'''8½ ||2827 |- | 4 ||align="left"|{{flagathlete|[[Vladimir Kramnik]]|Rusija}} || 2766 |½||½||½|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1||½||½||½||½||½||½||1||½||1||'''8 ||2801 |- | 5 ||align="left"|{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|Indija}} || 2779 |½||0||½||0|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1||½||1||½||1||½||1||½||½||'''7½ ||2770 |- | 6 ||align="left"|{{flagathlete|[[Pjotr Svidler]]|Rusija}} || 2728 |½||1||½||½||0|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½||0||½||1||1||0||1||½||'''7 ||2746 |- | 7 ||align="left"|{{flagathlete|[[David Navara]]|Češka}} || 2719 |½||½||0||½||½||½|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0||1||½||½||1||1||0||'''6½ ||2717 |- | 8 ||align="left"|{{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|Ukrajina}} || 2678 |0||½||½||½||0||1||1|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0||½||½||½||½||1||'''6½ ||2721 |- | 9 ||align="left"|{{flagathlete|[[Ruslan Ponomarjov]]|Ukrajina}} || 2723 |0||0||½||½||½||½||0||1|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½||½||½||1||½||'''6 ||2688 |- | 10 ||align="left"|{{flagathlete|[[Alexander Motylev]]|Rusija}} || 2647 |½||½||0||½||0||0||½||½||½|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½||½||½||½||'''5 ||2636 |- | 11 ||align="left"|{{flagathlete|[[Sergei Tiviakov]]|Holandija}} || 2667 |0||½||0||½||½||0||½||½||½||½|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½||½||½||'''5 ||2634 |- | 12 ||align="left"|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}} || 2683 |½||0||0||0||0||1||0||½||½||½||½|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½||1||'''5 ||2633 |- | 13 ||align="left"|{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|Norveška}} || 2690 |½||0||½||½||½||0||0||½||0||½||½||½|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½||'''4½ ||2610 |- | 14 ||align="left"|{{flagathlete|[[Aleksej Širov]]|Španija}} || 2715 |½||0||0||0||½||½||1||0||½||½||½||0||½|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||'''4½ ||2608 |} === 2008. === :{|class="wikitable" style="text-align:center;" |+70. Šahovski turnir Corus, 12-27. januar 2008.<<ref>{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/72/type/crosstable |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Corus 2008.''''' {{en simbol}} |accessdate=14. 12. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130824060017/http://www.tatasteelchess.com/history/tournament/id/72/type/crosstable |archivedate=24. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref> <br> [[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XX (2742) ! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! 11 !! 12 !! 13 !! 14 !! Ukupno !! Perf |- | 1 || align=left|{{flagathlete|'''[[Levon Aronjan]]|Armenija}} || 2739 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||½ ||0 ||1 ||½ ||½ ||½ ||1 ||1 ||'''8 ||2829 |- | 2 || align=left|{{flagathlete|'''[[Magnus Carlsen]]|Norveška}} ||2733 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||½ ||0 ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||1 ||½ ||'''8 ||2830 |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|Indija}} ||2799 ||½ ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||1 ||½ ||½ ||½ ||½ ||'''7½ ||2794 |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Teymur Rəcəbov]]|Azerbejdžan}} ||2735 ||0 ||½ ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||'''7½ ||2799 |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Peter Lékó]]|Mađarska}} ||2753 ||½ ||1 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||1 ||½ ||½ ||½ ||'''7 ||2770 |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Vasilij Ivančuk]]|Ukrajina}} ||2751 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||'''7 ||2770 |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Michael Adams (šahist)|Michael Adams]]|Engleska}} ||2726 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||1 ||½ ||'''6½ ||2743 |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Kramnik]]|Rusija}} ||2799 ||1 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||'''6½ ||2737 |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Veselin Topalov]]|Bugarska}} ||2780 ||0 ||½ ||0 ||½ ||1 ||½ ||½ ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||0 ||0 ||1 ||'''6 ||2710 |- | 10 || align=left|{{flagathlete|[[Judit Polgár]]|Mađarska}} ||2707 ||½ ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||0 ||½ ||1 ||'''6 ||2716 |- | 11 || align=left|{{flagathlete|[[Şəhriyar Məmmədyarov]]|Azerbejdžan}} ||2760 ||½ ||0 ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||½ ||'''6 ||2711 |- | 12 || align=left|{{flagathlete|[[Pavel Jeljanov]]|Ukrajina}} ||2692 ||½ ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||1 ||1 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||0 ||'''5 ||2659 |- | 13 || align=left|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}} ||2681 ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||1 ||½ ||0 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||'''5 ||2660 |- | 14 || align=left|{{flagathlete|[[Boris Geljfand]]|Izrael}} ||2737 ||0 ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||0 ||½ ||1 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||'''5 ||2655 |} === 2009. === :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ 71. Šahovski turnir Corus<ref>[{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2009/standings/1 |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Corus 2009.''''' {{en simbol}} |accessdate=24. 11. 2013 |archive-date=8. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140108170624/http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2009/standings/1 |url-status=dead }} '''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Corus 2009.''''' {{en simbol}}]</ref> <br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XIX (2716) ! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! 11 !! 12 !! 13 !! 14 !! Ukupno |- | 1 || align=left|{{flagathlete|'''[[Sergej Karjakin]]|Ukrajina}} || 2706 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||½ ||½ ||1 ||0 ||½ ||½ ||½ ||0 ||1 ||1 ||1 ||'''8 |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Teymur Rəcəbov]]|Azerbejdžan}} ||2761 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||1 ||0 ||½ ||1 ||½ ||½ ||½ ||'''7½ |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Sergej Movsesjan]]|Slovačka}} ||2751 ||0 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||½ ||'''7½ |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|Armenija}} ||2750 ||½ ||½ ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||0 ||1 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||'''7½ |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|Norveška}} ||2776 ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||½ ||0 ||½ ||1||½ ||½ ||½ ||½ ||'''7 |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Leinier Domínguez]]|Kuba}} ||2717 ||0 ||½ ||½ ||1 ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||'''7 |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Gata Kamsky]]|SAD}} ||2725 ||1 ||0 ||½ ||0 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||'''6½ |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Wang Yue]]|Kina}} ||2739 ||½ ||0 ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||0 ||1 ||0 ||½ ||'''6 |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}} ||2625 ||½ ||1 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||'''6 |- | 10 || align=left|{{flagathlete|[[Jan Smeets]]|Holandija}} ||2601 ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||0 ||½ ||½ ||'''6 |- | 11 || align=left|{{flagathlete|[[Vasilij Ivančuk]]|Ukrajina}} ||2779 ||1 ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||½ ||½ ||'''5½ |- | 12 || align=left|{{flagathlete|[[Aleksandar Morozevič]]|Rusija}} ||2771 ||0 ||½ ||0 ||½ ||½ ||0 ||0 ||0 ||1 ||1 ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||'''5½ |- | 13 || align=left|{{flagathlete|[[Michael Adams (šahist)|Michael Adams]]|Engleska}} ||2712 ||0 ||½ ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||'''5½ |- | 14 || align=left|{{flagathlete|[[Daniel Stellwagen]]|Holandija}} ||2612 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||'''5½ |} === 2010. === :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ 72. Šahovski turnir Corus<ref>[{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2010/standings/1 |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Corus 2010.''''' {{en simbol}} |accessdate=24. 11. 2013 |archive-date=8. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140108175943/http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2010/standings/1 |url-status=dead }} '''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Corus 2010.''''' {{en simbol}}]</ref><br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XIX (2719) ! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! 11 !! 12 !! 13 !! 14 !! Ukupno |- | 1 || align=left|{{flagathlete|'''[[Magnus Carlsen]]|Norveška}} || 2810 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||½ ||½ ||½ ||1 ||1 ||½ ||1 ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||'''8½ |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Kramnik]]|Rusija}} ||2788 ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||0 ||1 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||'''8 |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Aleksej Širov]]|Latvija}} ||2723 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||0 ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||'''8 |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|Indija}} ||2790 ||½ ||1 ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||'''7½ |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} ||2708 ||½ ||0 ||1 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||0 ||½ ||½ ||½||1 ||1 ||1 ||½ ||'''7½ |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Vasilij Ivančuk]]|Ukrajina}} ||2749 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||'''7 |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|Rusija}} ||2720 ||0 ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||½ ||'''7 |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Péter Lékó]]|Mađarska}} ||2739 ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||½ ||0 ||½ ||1 ||'''6½ |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Leinier Domínguez]]|Kuba}} ||2712 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||'''6½ |- | 10 || align=left|{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|Italija}} ||2675 ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||1 ||0 ||'''5½ |- | 11 || align=left|{{flagathlete|[[Nigel Short]]|Engleska}} ||2696 ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||½ ||½ ||'''5 |- | 12 || align=left|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}} ||2641 ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||0 ||½ ||1 ||½ ||½ ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||0 ||'''5 |- | 13 || align=left|{{flagathlete|[[Sergej Tivjakov]]|Holandija}} ||2662 ||½ ||½ ||0 ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||0 ||0 ||½ ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||'''4½ |- | 14 || align=left|{{flagathlete|[[Jan Smeets]]|Holandija}} ||2657 ||0 ||0 ||0 ||½ ||½ ||0 ||½ ||0 ||½ ||1 ||½ ||1 ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||'''4½ |} === 2011. === :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ 73. Šahovski turnir Tata Steel<ref>[{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2011/standings/1 |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Tata-Steel 2011.''''' {{en simbol}} |accessdate=24. 11. 2013 |archive-date=8. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140108164439/http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2011/standings/1 |url-status=dead }} '''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Tata-Steel 2011.''''' {{en simbol}}]</ref> <br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XX (2740) ! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! 11 !! 12 !! 13 !! 14 !! Ukupno |- | 1 || align=left|{{flagathlete|'''[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} || 2751 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||0 ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||1 ||'''9 |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|Indija}} ||2814 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||½ ||1 ||'''8½ |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|Norveška}} ||2814 ||1 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||½ ||½ ||0 ||0 ||1 ||½ ||1 ||1 ||½ ||'''8 |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|Armenija}} ||2805 ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||½ ||½ ||1 ||'''8 |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Kramnik]]|Rusija}} ||2784 ||½ ||½ ||0 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||1 ||½ ||½||½ ||½ ||1 ||1 ||'''7½ |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Maxime Vachier-Lagrave]]|Francuska}} ||2715 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||'''7½ |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Ruslan Ponomarjov]]|Ukrajina}} ||2744 ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||0 ||1 ||1 ||½ ||½ ||'''6½ |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Anish Giri]]|Holandija}} ||2686 ||½ ||½ ||1 ||½ ||0 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||1 ||½ ||½ ||½ ||½ ||'''6½ |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Jan Njepomnjašči]]|Rusija}} ||2733 ||0 ||½ ||1 ||0 ||½ ||0 ||½ ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||½ ||0 ||½ ||½ ||'''6 |- | 10 || align=left|{{flagathlete|[[Wang Hao (šahist)|Wang Hao]]|Kina}} ||2731 ||½ ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ ||1 ||0 ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||½ ||1 ||½ ||'''6 |- | 11 || align=left|{{flagathlete|[[Aleksandar Griščuk]]|Rusija}} ||2773 ||0 ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||½ ||0 ||'''4½ |- | 12 || align=left|{{flagathlete|[[Jan Smeets]]|Holandija}} ||2662 ||0 ||0 ||0 ||½ ||½ ||0 ||0 ||½ ||1 ||½ ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||'''4½ |- | 13 || align=left|{{flagathlete|[[Erwin l'Ami]]|Holandija}} ||2628 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||'''4½ |- | 14 || align=left|{{flagathlete|[[Aleksej Širov]]|Španija}} ||2722 ||0 ||0 ||½ ||0 ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||0 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||'''4 |} === 2012. === :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ 74. Šahovski turnir Tata Steel<ref>[{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2012/standings/1 |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Tata-Steel 2012.''''' {{en simbol}} |accessdate=24. 11. 2013 |archive-date=8. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140108170537/http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2012/standings/1 |url-status=dead }} '''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Tata-Steel 2012.''''' {{en simbol}}]</ref><br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XXI (2753) ! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! 11 !! 12 !! 13 !! 14 !! Ukupno !! [[Sonneborn-Bergerov kriterij|SB]] !! Broj <br> pobjeda |- | 1 || align=left|{{flagathlete|'''[[Levon Aronjan]]|Armenija}} || 2805 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 || ½||1 ||½ ||1 ||0 ||1 ||'''9 || 56,5 || 7 |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|Norveška}} ||2835 ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||1 ||1 ||1 ||½ || ½ ||'''8 || 50,25 || 4 |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Teymur Rəcəbov]]|Azerbejdžan}} ||2773 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||½ ||1 ||1 ||½ ||'''8 || 49,25 || 3 |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|Italija}} ||2732 ||0 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||½ ||½ ||1 ||'''8 || 47,5 || 4 |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Vasilij Ivančuk]]|Ukrajina}} ||2763 ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||1 ||1 ||1 ||'''7½ || 46,25 || 3 |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} ||2759 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||1 ||1 ||½ ||½ ||1 ||½ ||'''7½ || 44,75 || 3 |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Gata Kamsky]]|SAD}} ||2732 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||0 ||'''7 || 43,25 || 3 |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|Rusija}} ||2766||0 ||1 ||0 ||0 ||½ ||½ ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||0 ||1 ||½ ||1 ||1 ||'''6½ || 37.5 || 5 |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}} ||2692 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||'''5½ || 35,75 || 0 |- | 10 || align=left|{{flagathlete|[[Boris Geljfand]]|Izrael}} ||2739 ||0 ||0 ||½ ||0 ||1 ||0 ||½ ||1 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||0 ||'''5 || 31,5 || 2 |- | 11 || align=left|{{flagathlete|[[Veselin Topalov]]|Bugarska}} ||2770 ||½ ||0 ||½ ||0 ||½ ||½ ||0 ||0 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||1 ||'''5 || 30,5 || 1 |- | 12 || align=left|{{flagathlete|[[Vüqar Həşimov]]|Azerbejdžan}} ||2761 ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||'''5 || 29 || 1 |- | 13 || align=left|{{flagathlete|[[David Navara]]|Češka}} ||2712 ||1 ||½ ||0 ||½ ||0 ||0 ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||'''4½ || 29,5 || 1 |- | 14 || align=left|{{flagathlete|[[Anish Giri]]|Holandija}} ||2714 ||0 ||½ ||½ ||0 ||0 ||½ ||1 ||0 ||½ ||1 ||0 ||0 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||'''4½ || 28,75 || 2 |} === 2013. === :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ 75. Šahovski turnir Tata Steel<ref>[{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2013/standings/1 |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Tata-Steel 2013.''''' {{en simbol}} |accessdate=24. 11. 2013 |archive-date=12. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131112234130/http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2013/standings/1 |url-status=dead }} '''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Tata-Steel 2013.''''' {{en simbol}}]</ref> <br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XX (2732) ! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! 11 !! 12 !! 13 !! 14 !! Ukupno !! [[Sonneborn-Bergerov kriterij|SB]] |- | 1 || align=left|{{flagathlete|'''[[Magnus Carlsen]]|Norveška}} || 2861 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||½ ||½ ||1 ||1 ||½ ||1 ||1 ||'''10 || |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|Armenija}} ||2802 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||½ ||1 ||1 ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||½ ||½ ||1 ||'''8½ || |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|Indija}} ||2772 ||½ ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||1 ||½ ||1 ||1 ||½ ||'''8 || 50,25 |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|Rusija}} ||2780 ||0 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||1 ||1 ||½ ||½ ||1 ||'''8 || 46,75 |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Péter Lékó]]|Mađarska}} ||2735 ||½ ||0 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||½ ||1 ||'''7½ || |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} ||2769 ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||½ ||½ ||'''7 || |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Pentala Harikrishna]]|Indija}} ||2698 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||½ ||1 ||0 ||½ ||½ ||½ ||'''6½ || |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Anish Giri]]|Holandija}} ||2726 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||0 ||1 ||½ ||½ ||'''6 || 39 |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Wang Hao (šahist)|Wang Hao]]|Kina}} ||2752 ||½ ||0 ||1 ||0 ||½ ||0 ||½ ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||1 ||½ ||1 ||½ ||'''6 || 36,5 |- | 10 || align=left|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}} ||2679 ||0 ||½ ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||1 ||1 ||'''6 || 31,5 |- | 11 || align=left|{{flagathlete|[[Hou Yifan]]|Kina}} ||2603 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||1 ||1 ||0 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||1 ||'''5½ || |- | 12 || align=left|{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|Italija}} ||2781 ||½ ||½ ||0 ||½ ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||1 ||'''5 || |- | 13 || align=left|{{flagathlete|[[Erwin L'Ami]]|Holandija}} ||2627 ||0 ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||0 ||½ ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||'''4 || |- | 14 || align=left|{{flagathlete|[[Ivan Sokolov]]|Holandija}} ||2667 ||0 ||0 ||½ ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||0 ||0 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||'''3 || |} === 2014. === :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ 76. Šahovski turnir Tata Steel<ref>[{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2014/standings/1 |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Tata-Steel 2014.''''' {{en simbol}} |accessdate=27. 1. 2014 |archive-date=24. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150124024028/http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2014/standings/1 |url-status=dead }} '''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Tata-Steel 2014.''''' {{en simbol}}]</ref> <br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XXI (2753) ! !! Igrač!! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! 11 !! 12 !! Ukupno !! [[Sonneborn-Bergerov kriterij|SB]] |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|Armenija}} || 2812 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||1 ||1 ||1 ||½ ||0 ||1 ||½ ||½ ||½ ||'''8 || |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Anish Giri]]|Holandija}} || 2809 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||'''6½ || |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|Rusija}} ||2759 ||0 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||'''6½ || |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|Italija}} ||2775 ||0 ||½ ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||0 ||'''6 || |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Leinier Domínguez]]|Kuba}} ||2754 ||0 ||½ ||½ ||1|| [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||0 ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||'''6 || |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Wesley So]]|Filipini}} ||2781 ||0 ||½ ||½ ||½ ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||½ ||'''6 || |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Pentala Harikrishna]]|Indija}} ||2746 ||½ ||0 ||½ ||½ ||1 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||0 ||0 ||1 ||'''5½ || |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}} ||2713 ||1 ||½ ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||0 ||½ ||1 ||'''5 || |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} ||2703 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||0 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||1 ||'''5 || |- | 10 || align=left|{{flagathlete|[[Boris Geljfand]]|Izrael}} ||2777 ||½ ||½ ||0 ||0 ||½ ||0 ||1 ||1 ||½ || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||½ ||'''4½ || |- | 11 || align=left|{{flagathlete|[[Richárd Rapport]]|Mađarska}} ||2691 ||½ ||½ ||0 ||0 ||0 ||0 ||1 ||½ ||0 ||a || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||0 ||'''3½ || |- | 12 || align=left|{{flagathlete|[[Arkadij Naiditsch]]|Njemačka}} ||2718 ||0 ||0 ||0 ||1 ||½ ||½ ||0 ||0 ||0 ||½ ||1 || [[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||'''3½ || |} === 2015. === :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ 77. turnir "Tata Steel"<br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XX (2746) ! !! Igrač !! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! 11 !! 12 !! 13 !! 14 !! Ukupno !! RPT |- | 1. || align=left|{{flagathlete|'''[[Magnus Carlsen]]|Norveška}} || 2862 ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||1 ||0 ||1 ||1 ||½ ||1 ||1 ||'''9 ||2878 |- | 2. || align=left|{{flagathlete|[[Maxime Vachier-Lagrave]]|Francuska}} ||2757 ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||½ ||1 ||0 ||1 ||½ ||½ ||½ ||1 ||1 ||½ ||½ ||'''8½ ||2855 |- | 3. || align=left|{{flagathlete|[[Anish Giri]]|Holandija}} ||2784 ||½ ||0 ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||1 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||1 ||1 ||'''8½ ||2853 |- | 4. || align=left|{{flagathlete|[[Wesley So]]|SAD}} ||2762 ||½ ||½ ||0 ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||'''8½ ||2854 |- | 5. || align=left|{{flagathlete|[[Ding Liren]]|Kina}} ||2732 ||½ ||0 ||0 ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||0 ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||'''8½ ||2857 |- | 6. || align=left|{{flagathlete|[[Vasilij Ivančuk]]|Ukrajina}} ||2715 ||½ ||1 ||½ ||0 ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||1 ||'''7½ ||2805 |- | 7. || align=left|{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|Italija}} ||2820 ||0 ||0 ||½ ||½ ||1 ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||0 ||½ ||½ ||1 ||1 ||1 ||'''7 ||2769 |- | 8. || align=left|{{flagathlete|[[Teymur Rəcəbov]]|Azerbejdžan}} ||2734 ||0 ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||½ ||½ ||1 ||½ ||0 ||'''6 ||2718 |- | 9. || align=left|{{flagathlete|[[Radosław Wojtaszek]]|Poljska}} ||2744 ||1 ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||1 ||0 ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||0 ||½ ||0 ||'''5½ ||2689 |- | 10. || align=left|{{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|Armenija}} ||2797 ||0 ||½ ||½ ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||1 ||'''5½ ||2685 |- | 11. || align=left|{{flagathlete|[[Hou Yifan]]|Kina}} ||2673 ||0 ||0 ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||0 ||1 ||'''5 ||2664 |- | 12. || align=left|{{Flagathlete|[[Ivan Šarić (šahist)|Ivan Šarić]]|Hrvatska}} ||2666 ||½ ||0 ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||0 ||1 ||½ ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||'''4½ ||2642 |- | 13. || align=left|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}} ||2667 ||0 ||½ ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||'''4 ||2611 |- | 14. || align=left|{{flagathlete|[[Baadur Jobava]]|Gruzija}} ||2727 ||0 ||½ ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||1 ||1 ||0 ||0 ||0 ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||'''3 ||2536 |} === 2016. === :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ 78. turnir "Tata Steel"<br>[[Turnirska kategorija (šah)|kategorija]] XX (2748) ! !! Igrač !! Rejting !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! 10 !! 11 !! 12 !! 13 !! 14 !! Ukupno !! RPT !! {{Tooltip|DK|Dodatni kriterij}} |- | 1. || align=left|{{flagathlete|'''[[Magnus Carlsen]]|Norveška}} ||2844 ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||1 ||1 ||1 ||'''9 || || |- | 2. || align=left|{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}} ||2787 ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||½ ||½ ||1 ||1 ||½ ||½ ||0 ||0 ||½ ||1 ||1 ||'''8 || || |- | 3. || align=left|{{flagathlete|[[Ding Liren]]|Kina}} ||2766 ||½ ||0 ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||½ ||1 ||½ ||'''8 || || |- | 4. || align=left|{{flagathlete|[[Wesley So]]|SAD}} ||2773 ||½ ||½ ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||1 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||'''7 || ||45,5 |- | 5. || align=left|{{flagathlete|[[Anish Giri]]|Holandija}} ||2798 ||½ ||½ ||½ ||0 ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||'''7 || ||44,25 |- | 6. || align=left|{{flagathlete|[[Pavel Jeljanov]]|Ukrajina}} ||2760 ||0 ||0 ||0 ||½ ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||½ ||1 ||½ ||1 ||½ ||1 ||'''7 || ||40,5 |- | 7. || align=left|{{flagathlete|[[Wei Yi]]|Kina}} ||2706 ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||1 ||½ ||½ ||½ ||½ ||'''6½ || ||41 |- | 8. || align=left|{{flagathlete|[[Şəhriyar Məmmədyarov]]|Azerbejdžan}} ||2747 ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||0 ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||1 ||1 ||½ ||'''6½ || ||40,25 |- | 9. || align=left|{{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|Rusija}} ||2769 ||½ ||½ ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||1 ||½ ||0 ||½ ||'''6 || || |- | 10. || align=left|{{flagathlete|[[David Navara]]|Češka}} ||2730 ||½ ||1 ||½ ||½ ||½ ||0 ||0 ||½ ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||0 ||½ ||½ ||'''5½ || ||37,5 |- | 11. || align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Tomaševski]]|Rusija}} ||2728 ||0 ||1 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||½ ||½ ||'''5½ || ||35,25 |- | 12. || align=left|{{flagathlete|[[Hou Yifan]]|Kina}} ||2673 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||½ ||0 ||½ ||1 ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||0 ||'''5 || ||32 |- | 13. || align=left|{{flagathlete|[[Michael Adams (šahist)|Michael Adams]]|Engleska}} ||2744 ||0 ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||0 ||1 ||½ ||½ ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||½ ||'''5 || ||30,25 |- | 14. || align=left|{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}} ||2640 ||0 ||0 ||½ ||½ ||0 ||0 ||½ ||½ ||½ ||½ ||½ ||1 ||½ ||[[Datoteka:Bullet-ambar.png|16p]] ||'''5 || ||30 |} === 2017. === :{|class="wikitable" |+79. turnir "Tata Steel" ! !Igrač !Rejting !1 !2 !3 !4 !5 !6 !7 !8 !9 !10 !11 !12 !13 !14 !Ukupno |- |-style="background:#ccffcc;" |1 |{{flagathlete|'''[[Wesley So]]|SAD}} |2808 |* |½ |½ |½ |½ |½ |½ |½ |1 |½ |1 |1 |1 |1 |'''9''' |- |2 |{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|Norveška}} |2840 |½ |* |½ |½ |1 |½ |1 |½ |½ |½ |1 |½ |0 |1 |'''8''' |- |3 |{{Flagathlete|[[Baskaran Adhiban]]|Indija}} |2653 |½ |½ |* |½ |½ |1 |0 |½ |0 |1 |1 |½ |1 |½ |'''7½''' |- |4 |{{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|Armenija}} |2780 |½ |½ |½ |* |½ |0 |1 |1 |½ |0 |½ |½ |1 |1 |'''7½''' |- |5 |{{flagathlete|[[Wei Yi]]|Kina}} |2706 |½ |0 |½ |½ |* |1 |½ |½ |½ |½ |0 |1 |1 |1 |'''7½''' |- |6 |{{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|Rusija}} |2785 |½ |½ |0 |1 |0 |* |½ |½ |½ |1 |½ |½ |½ |1 |'''7''' |- |7 |{{flagathlete|[[Pavel Jeljanov]]|Ukrajina}} |2755 |½ |0 |1 |0 |½ |½ |* |½ |½ |½ |½ |½ |1 |1 |'''7''' |- |8 |{{flagathlete|[[Anish Giri]]|Holandija}} |2773 |½ |½ |½ |0 |½ |½ |½ |* |½ |½ |½ |1 |½ |½ |'''6½''' |- |9 |{{flagathlete|[[Pentala Harikrishna]]|Indija}} |2766 |0 |½ |1 |½ |½ |½ |½ |½ |* |½ |½ |½ |½ |0 |'''6''' |- |10 |{{Flagathlete|[[Dmitrij Andrejkin]]|Rusija}} |2736 |½ |½ |0 |1 |½ |0 |½ |½ |½ |* |½ |½ |½ |½ |'''6''' |- |11 |{{flagathlete|[[Radosław Wojtaszek]]|Poljska}} |2750 |0 |0 |0 |½ |1 |½ |½ |½ |½ |½ |* |½ |½ |1 |'''6''' |- |12 |{{flagathlete|[[Jan Njepomnjašči]]|Rusija}} |2767 |0 |½ |½ |½ |0 |½ |½ |0 |½ |½ |½ |* |½ |½ |'''5''' |- |13 |{{flagathlete|[[Richárd Rapport]]|Mađarska}} |2702 |0 |1 |0 |0 |0 |½ |0 |½ |½ |½ |½ |½ |* |½ |'''4½''' |- |14 |{{flagathlete|[[Loek van Wely]]|Holandija}} |2695 |0 |0 |½ |0 |0 |0 |0 |½ |1 |½ |0 |½ |½ |* |'''3½''' |} === 2018. === :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+80. turnir Tata Steel, [[Kategorije šahovskih turnira|Kat. XX (2750)]]<ref>{{cite web|url = https://www.tatasteelchess.com/players/masters/master-standings|title = Results of Tata Steel Masters 2018|publisher = Tata Steel Chess|date = 28. 1. 2018|accessdate = 30. 1. 2018|archive-date = 14. 3. 2020|archive-url = https://web.archive.org/web/20200314162041/https://www.tatasteelchess.com/players/masters/master-standings|url-status = dead}}</ref> ! !! Igrač !! Rejting !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! 11. !! 12. !! 13. !! 14. !! Ukupno !! [[Sonneborn–Bergerov kriterij|SB]] !! {{tooltip|TPR|Rejting izvedbe na turniru}} |- | 1. || align=left|{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|Norveška}} || 2834 || * || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || 1 || 1 || 9 || || 2885 |- |2.|| align="left" |{{flagathlete|[[Anish Giri]]|Holandija}} || 2752 || ½ || ½ || 1 || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || * || ½ || 1 || 1 || 1 || ½ || 9 || || 2891 |- |3.|| align="left" |{{flagathlete|[[Vladimir Kramnik]]|Rusija}} || 2787 || ½ || 1 || ½ || ½ || * || 1 || 1 || 0 || 0 || 1 || 1 || ½ || 1 || ½ || 8½ || 49.50 || 2857 |- |4.|| align="left" |{{flagathlete|[[Şəhriyar Məmmədyarov]]|Azerbejdžan}} || 2804 ||½|| 1 || * || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 0 || 1 || ½ || 1 || 1 || ½ || 8½ || 48.00 || 2856 |- |5.|| align="left" |{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|Indija}} || 2767 || ½ || 1 || ½ || ½ || 0 || ½ || * || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || 1 || 8 || 46.00 || 2836 |- |6.|| align="left" |{{flagathlete|[[Wesley So]]|SAD}} || 2792 || 0 || ½ || ½ || * || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || 1 || 1 || 1 || 8 || 45.25 || 2834 |- |7.|| align="left" |{{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|Rusija}} || 2753 || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || * || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 7½ || || 2807 |- |8.|| align="left" |{{flagathlete|[[Pjotr Svidler]]|Rusija}} || 2768 || ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || * || ½ || ½ || ½ || ½ ||½|| 1 || ½ || ½ || 6 || || 2720 |- |9.|| align="left" |{{flagathlete|[[Wei Yi]]|Kina}} || 2743 || ½ || ½ || 0 || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || * || ½ || ½ || ½ || 1 || 5½ || || 2694 |- |10.|| align="left" |{{flagathlete|[[Gawain Jones]]|Engleska}} || 2640 || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 1 || * || 5 || 29.50 || 2672 |- |11.|| align="left" |{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}} || 2811 || ½ || * || 0 || ½ || 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 5 || 28.00 || 2659 |- |12.|| align="left" |{{flagathlete|[[Maksim Matlakov]]|Rusija}} || 2718 || 0 || ½ || ½ || ½ || 0|| ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || * || 1 || ½ || ½ || 5 || 27,00 || 2666 |- |13.|| align="left" |{{flagathlete|[[Baskaran Adhiban]]|Indija}} || 2655 || 0 || ½ || 0 || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || * || 0 || 3½ || || 2583 |- |14.|| align="left" |{{flagathlete|[[Hou Yifan]]|Kina}} || 2680 || 0 || 0 || 0 || 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || 0 || ½ || 0 || * || ½ || ½ || 2½ | || 2505 |} * Razigravanje za pobjednika: [[Magnus Carlsen]] – [[Anish Giri]], 1½–½.<ref>https://en.chessbase.com/post/tata-steel-chess-live</ref> === 2019. === :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+81. turnir Tata Steel, [[Kategorije šahovskih turnira|Kat. XXI (2753)]]<ref>{{cite web|url =https://www.tatasteelchess.com/players/masters/all-masters|title =All Tata Steel Masters|author =Redakcija|publisher =Tata Steel Chess|accessdate =3. 3. 2019|archive-date =2. 5. 2020|archive-url =https://web.archive.org/web/20200502114219/https://www.tatasteelchess.com/players/masters/all-masters|url-status =dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.tatasteelchess.com/players/masters/master-standings|title=Standings - Tata Steel Masters 2019|last=Redakcija|first=|date=|website=|publisher=Tata Steel Chess|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314162041/https://www.tatasteelchess.com/players/masters/master-standings|archive-date=14. 3. 2020|dead-url=|access-date=|url-status=dead}}</ref> ! !! Igrač!! [[FIDE-ina rang-lista|Rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! 11. !! 12. !! 13. !! 14. !! Ukupno !! [[Sonneborn–Bergerov kriterij|SB]] !! {{tooltip|TPR|Rejting izvedbe na turniru}} |- |-style="background:#ccffcc;" | 1. || align="left" |'''{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|Norveška}} || 2835 || || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || 1 || 1 || ½ ||'''9'''|| || 2888 |- | 2. || align="left" |{{flagathlete|[[Anish Giri]]|Holandija}} || 2783 || ½ || {{CNone}} || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || 1 || 1 || ½ || ½ || 1 ||'''8½'''|| || 2861 |- | 3. || align="left" |{{flagathlete|[[Jan Nepomnnjašči]]|Rusija}} || 2763 || ½ || 1 || {{CNone}} || ½ || ½ || 1 || ½ || 0 || ½ || ½ || 1 || ½ || 0 || 1 ||'''7½'''|| 48,75 || 2809 |- | 4. || align="left" |{{flagathlete|[[Ding Liren]]|Kina}} || 2813 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ ||'''7½'''|| 47,25 || 2805 |- | 5. || align="left" |{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|Indija}} || 2813 || 0 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || 1 ||'''7½'''|| 44,25 || 2809 |- | 6. || align="left" |{{flagathlete|[[Vidit Santosh Gujrathi]]|Indija}} || 2695 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || {{CNone}} || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || 1 ||'''7'''|| || 2787 |- | 7. || align="left" |{{flagathlete|[[Teymur Rəcəbov]]|Azerbejdžan}} || 2757 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ ||'''6½'''|| 43,25 || 2753 |- | 8. || align="left" |{{flagathlete|[[Sam Shankland]]|SAD}} || 2725 || ½ || 0 || 1 || 0 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || 0 || ½ || 1 || 1 ||'''6½'''|| 40,00 || 2755 |- | 9. || align="left" |{{flagathlete|[[Richárd Rapport]]|Mađarska}} || 2725 || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || 1 || ½ || ½ || 1 || ½ ||'''6½'''|| 38,50 || 2755 |- | 10. || align="left" |{{flagathlete|[[Jan-Krzysztof Duda]]|Poljska}} || 2738 || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || {{CNone}} || 1 || ½ || 0 || 1 ||'''5½'''|| || 2697 |- | 11. || align="left" |{{flagathlete|[[Vladimir Fedosejev]]|Rusija}} || 2724 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || 0 || {{CNone}} || ½ || 0 || 0 ||'''5'''|| 34,25 || 2668 |- | 12. || align="left" |{{flagathlete|[[Şəhriyar Məmmədyarov]]|Azerbejdžan}} || 2817 || 0 || ½ || ½ || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ ||'''5'''|| 31,25 || 2661 |- | 13. || align="left" |{{flagathlete|[[Jorden van Foreest]]|Holandija}} || 2612 || 0 || ½ || 1 || 0 || 0 || 0 || ½ || 0 || 0 || 1 || 1 || ½|| {{CNone}} || 0 ||'''4½'''|| 28,00 || 2654 |- | 14. || align="left" |{{flagathlete|[[Vladimir Kramnik]]|Rusija}} || 2777 || ½ || 0 || 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || 0 || ½ || 0 || 1 || ½ || 1 || {{CNone}} ||'''4½'''|| 26,75 || 2641 |} === 2020. === :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+82. Tata Steel Masters, [[Kategorije šahovskih turnira|Kat. XX (2741)]] ! !! Igrač!! [[FIDE-ina rang-lista|Rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! 11. !! 12. !! 13. !! 14. !! Ukupno !! [[Sonneborn–Bergerov kriterij|SB]] !! {{tooltip|TPR|Rejting izvedbe na turniru}} |- |-style="background:#ccffcc;" | 1. || align="left" |'''{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}}'''|| 2822|| | ½ |½ |½ |1 |½ |1 |1 |1 |½ |1 |½ |1 |1 |'''10''' | |2945 |- | 2. || align="left" |{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}}|| 2872 | ½|| {{CNone}} |½ |½ |½ |½ |½ |½ |1 |½ |½ |1 |½ |1 |'''8''' | |2818 |- | 3. || align="left" |{{flagathlete|[[Wesley So]]|SAD}}|| 2765 |½ | ½|| {{CNone}} | ½ |½ |½ |1 |½ |1 |½ |½ |½ |½ |½ |'''7½''' | |2796 |- | 4. || align="left" |{{flagathlete|[[Jorden van Foreest]]|HOL}}|| 2644 |½ |½ | ½|| {{CNone}} | 1 |½ |½ |½ |½ |0 |0 |1 | 1 |½ |'''7''' |44,25 |2777 |- | 5. || align="left" |{{flagathlete|[[Daniil Dubov]]|RUS}}|| 2683 |0 |½ |½ |0|| {{CNone}} |½ | ½ |½ |½ |½ |1 |½ |1 |1 |'''7''' |40,75 |2774 |- | 6. || align="left" |{{flagathlete|[[Anish Giri]]|HOL}}|| 2768 |½ |½ |½ |½ |½|| {{CNone}} |½ |½ |0 |½ |½ |½ |½ |1 |'''6½''' |41,00 |2739 |- | 7. || align="left" |{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}}|| 2758 |0 |½ |0 |½ | ½ |½|| {{CNone}} |½ |1 | 1 |½ |½ |½ |½ |'''6½''' |39,75 |2739 |- | 8. || align="left" |{{flagathlete|[[Jan-Krzysztof Duda]]|POLJ}}|| 2758 | 0 | ½ |½ |½ |½ |½ |½|| {{CNone}} |½ | ½ |½ |½ |1 |½ |'''6½''' |39,50 |2739 |- | 9. || align="left" |[[Alireza Firouzja]] (<small>[[FIDE]]</small>) || 2723 |0 |0 |0 |½ |½ | 1 |0 | ½ || {{CNone}} | 1 |1 |½ |½ |1 |'''6½''' |37,50 |2742 |- | 10. || align="left" |{{flagathlete|[[Jeffery Xiong]]|SAD}}|| 2712 |½ |½ |½ |1 | ½ |½ |0 |½ | 0|| {{CNone}} |1 |½ |½ |0 |'''6''' |40,50 |2714 |- | 11. || align="left" |{{flagathlete|[[Vladislav Artemijev]]|RUS}}|| 2731 |0 |½ |½ |1 |0 |½ |½ |½ |0 |0|| {{CNone}} |1 |½ |1 |'''6''' |35,75 |2712 |- | 12. || align="left" |{{flagathlete|[[Nikita Vitjugov]]|RUS}}|| 2747 |½ |0 |½ |0 |½ |½ |½ |½ |½ |½ | 0|| {{CNone}} |½ |½ |'''5''' | |2653 |- | 13. || align="left" |{{flagathlete|[[Yu Yangyi]]|KIN}}|| 2726 |0 |½ |½ |0 |0 |½ |½ |0 |½ |½ |½ |½|| {{CNone}} |½ |'''4½''' | |2632 |- | 14. || align="left" |{{flagathlete|[[Vladislav Kovaljev]]|BJE}}|| 2660 |0 |0 |½ |½ |0 |0 |½ |½ |0 |1 |0 | ½ |½|| {{CNone}} |'''4''' | |2606 |} === 2021. === :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+83. Tata Steel Masters, [[Kategorije šahovskih turnira|Kat. XIX (2725)]] ! !! Igrač!! [[FIDE-ina rang-lista|Rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! 11. !! 12. !! 13. !! 14. !! Ukupno !{{tooltip|DK|Dodatni kriterij}} ! [[Sonneborn–Bergerov kriterij|SB]] !! {{tooltip|TPR|Rejting izvedbe na turniru}} |-style="background:#ccffcc;" | 1. || align="left" |'''{{flagathlete|[[Jorden van Foreest]]|NIZ}}'''|| 2671 | |½ |½ |½ |½ |½ |1 |1 |1 |½ |1 |½ |½ |½ |'''8½''' |1+{{abbr|A|Armagedon}} | |2839 |- | 2. || align="left" |{{flagathlete|[[Anish Giri]]|NIZ}}|| 2764 |½ |{{CNone}} |½ |½ |½ |½ |½ |1 |1 |½ |½ |1 |1 |½ |'''8½''' |1 | |2832 |- | 3. || align="left" |{{flagathlete|[[Andrej Jesipenko]]|RUS}}|| 2677 |½ |½ |{{CNone}} |½ |½ |1 |½ |0 |½ |½ |1 |1 |½ |1 |'''8''' | |49,00 |2815 |- | 4. || align="left" |{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}}|| 2823 |½ |½ |½ |{{CNone}} |½ |½ |½ |½ |½ |½ |½ |1 |1 |1 |'''8''' | |48,25 |2804 |- | 5. || align="left" |&nbsp;[[Alireza Firouzja]] (<small>[[FIDE]]</small>)|| 2749 |½ |½ |½ |½ |{{CNone}} |0 |1 |½ |½ |1 |1 |½ |½ |1 |'''8''' | |48,00 |2810 |- | 6. || align="left" |{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}}|| 2862 |½ |½ |0 |½ |1 |{{CNone}} |½ |½ |1 |½ |½ |½ |1 |½ |'''7½''' | | |2771 |- | 7. || align="left" |{{flagathlete|[[Pentala Harikrishna]]|IND}}|| 2732 |0 |½ |½ |½ |0 |½ |{{CNone}} |½ |1 |½ |½ |½ |½ |1 |'''6½''' | | |2724 |- | 8 || align="left" |{{flagathlete|[[Aryan Tari]]|NOR}}|| 2625 |0 |0 |1 |½ |½ |½ |½ |{{CNone}} |½ |½ |½ |½ |½ |½ |'''6''' | |38,00 |2703 |- | 9. || align="left" |{{flagathlete|[[Nils Grandelius]]|ŠVE}}|| 2663 |0 |0 |½ |½ |½ |0 |0 |½ |{{CNone}} |1 |½ |½ |1 |1 |'''6''' | |34,00 |2700 |- | 10. || align="left" |{{flagathlete|[[Jan-Krzysztof Duda]]|POLJ}}|| 2743 |½ |½ |½ |½ |0 |½ |½ |½ |0 |{{CNone}} |½ |½ |½ |½ |'''5½''' | | |2666 |- | 11. || align="left" |{{flagathlete|[[David Antón Guijarro]]|ŠPA}}|| 2679 |0 |½ |0 |½ |0 |½ |½ |½ |½ |½ |{{CNone}} |½ |½ |½ |'''5''' | |30,75 |2641 |- | 12. || align="left" |{{flagathlete|[[Radosław Wojtaszek]]|POLJ}}|| 2705 |½ |0 |0 |0 |½ |½ |½ |½ |½ |½ |½ |{{CNone}} |½ |½ |'''5''' | |30,75 |2639 |- | 13. || align="left" |{{flagathlete|[[Maxime Vachier-Lagrave]]|FRA}}|| 2784 |½ |0 |½ |0 |½ |0 |½ |½ |0 |½ |½ |½ |{{CNone}} |1 |'''5''' | |29,75 |2633 |- | 14. || align="left" |{{flagathlete|[[Aleksandar Dončenko]]|NJE}}|| 2668 |½ |½ |0 |0 |0 |½ |0 |½ |0 |½ |½ |½ |0 |{{CNone}} |'''3½''' | | |2554 |} === 2022. === :{| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |+84. Tata Steel Masters, 14–30. 1. 2022, [[Kategorije šahovskih turnira|Kat. XX (2736)]]<ref>{{cite web|url =https://tatasteelchess.com/players/masters/|title =Participants of Tata Steel Masters 2022|author =Staff writer(s)|publisher =Tata Steel Chess|date=23. 12. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|title=Standings – Tata Steel Chess Tournament|url=https://tatasteelchess.com/standings-2/standings/|access-date=25. 1. 2022|website=Tata Steel Chess Tournament 2022|language=en-US}}</ref> ! !! Igrač !! [[FIDE-ina rang-lista|Rejting]] !! class=unsortable| 1. !! class="unsortable" | 2. !! class="unsortable" | 3. !! class="unsortable" | 4. !! class="unsortable" | 5. !! class="unsortable" | 6. !! class="unsortable" | 7. !! class="unsortable" | 8. !! class="unsortable" | 9. !! class="unsortable" | 10. !! class=unsortable| 11. !! class="unsortable" | 12. !! class="unsortable" | 13. !! class="unsortable" | 14. !! Ukupno!! [[Sonneborn–Bergerov kriterij|SB]] !! {{tooltip|TPR|Rejting izvedbe na turniru}} |-style="background:#ccffcc;" | 1. || align=left|'''{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}}''' || 2865 || {{CNone}} |1|| 1 || 1 || ½ || ½ || ½ || 1|| ½ || ½ || ½ || 1 ||½ || 1{{ref label|b|b}}|| '''9½'''|| 60,25 || 2904 |- | 2. || align="left" |{{flagathlete|[[Şəhriyar Məmmədyarov]]|AZE}} || 2767 || 0 || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½|| 1 || 1|| ½ || 1 || ½ || ½ || 8|| 49|| 2819 |- | 3. || align="left" |{{flagathlete|[[Richárd Rapport]]|MAĐ}} || 2763 || 0 |½|| {{CNone}} || ½|| ½ || 1 || ½|| 1 || 0 || ½ || ½|| 1 || 1 || 1{{ref label|b|b}}|| 8 || 47,25|| 2820 |- | 4. || align="left" |{{flagathlete|[[Anish Giri]]|NIZ}} || 2772 || 0 |½|| ½|| {{CNone}} || ½ || 0 || 1 || 1 || ½ || ½ || 1 || ½ || ½|| 1{{ref label|a|a}} || 7½ || 44,5|| 2791 |- | 5. || align="left" |{{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|RUS}} || 2743 || ½ |½|| ½ || ½ || {{CNone}} || 1 || 0 || ½ || ½ || 1|| 0|| 1 || ½ || ½ || 7 || 45,25|| 2764 |- | 6. || align="left" |{{flagathlete|[[Jorden van Foreest]]|NIZ}} || 2702 || ½ |0|| 0 || 1 || 0 || {{CNone}} || 0 || ½ || ½|| 1 || 1|| 1 || 1 || ½ || 7 || 41,75|| 2767 |- | 7. || align="left" |{{flagathlete|[[Andrej Jesipenko]]|RUS}} || 2714 || ½ |½|| ½|| 0 || 1 || 1 || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½ || 0|| ½ || ½ || 6½ || 42,75|| 2739 |- | 8. || align="left" |{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}} || 2792 || 0 | ½|| 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || 1 || ½ || ½ || 1|| 1 || ½ || 6½ || 37,75 || 2733 |- | 9. || align="left" |{{flagathlete|[[Jan-Krzysztof Duda]]|POLJ}} || 2760 || ½ |0|| 1 || ½ || ½ || ½|| ½ || 0 || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½|| ½ || 6|| 39,25|| 2708 |- | 10. || align="left" |{{flagathlete|[[Vidit Gujrathi]]|IND}} || 2727 || ½ |0|| ½ || ½ || 0|| 0 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || 1|| 0 || 1|| 1 || 6 || 35,5|| 2709 |- | 11. || align="left" |{{flagathlete|[[Sam Shankland]]|SAD}} || 2708 || ½ |½|| ½ || 0 || 1|| 0|| ½ || ½ || ½ || 0 || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || 5½ || 36|| 2686 |- | 12. || align="left" |{{flagathlete|[[Rameshbabu Praggnanandhaa]]|IND}} || 2612 || 0 |0|| 0 || ½ || 0 || 0 || 1|| 0 || ½ || 1 || ½ || {{CNone}} || 1 || 1{{ref label|b|b}} || 5½ || 30 || 2691 |- | 13. || align="left" |{{flagathlete|[[Nils Grandelius]]|ŠVE}} || 2672 || ½ |½|| 0 || ½|| ½ || 0 || ½ || 0 || ½|| 0 || ½ || 0 || {{CNone}} || 1 || 4½ || 28,5|| 2627 |- | 14. || align="left" |{{flagathlete|[[Danil Dubov]]|RUS}} || 2720 || 0{{ref label|b|b}} |½|| 0{{ref label|b|b}}|| 0{{ref label|a|a}}|| ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || 0{{ref label|b|b}} || 0 || {{CNone}} || 3½ || 23,25|| 2560 |} == Napomene == {{note label|a|a}} Dubov je partiju sedmog kola protiv Girija izgubio kontumacijom uslijed zaraze [[COVID-19|COVID-om 19]] u njegovom bliskom krugu te zbog odbijanja da nosi masku.<ref>{{Cite web|url=https://tatasteelchess.com/news/dubov-not-playing-at-tata-steel-chess-tournament-today/|title=Dubov not playing at Tata Steel Chess Tournament today}}</ref><ref>{{cite tweet |author=Tata Steel Chess |user=tatasteelchess |number=1484884493181857798 |date=22. 1. 2022 |title=♟💙{{!}} The official statement regarding the absence of Daniil Dubov in round 7 of the #TataSteelChess Tournament https://t.co/1BYKIyN8qm |language=en |access-date=22. 1. 2022}}</ref> Ponovo mu je dozvoljeno da igra bez maske nakon što je na nekoliko testova, uključujući i PCR, bio negativan.<ref>{{Cite web|title=Dubov playing again at Tata Steel Chess Tournament today|url=https://tatasteelchess.com/news/dubov-playing-again-at-tata-steel-chess-tournament-today/|access-date=25. 1. 2022|website=Tata Steel Chess Tournament 2022|language=en-US}}</ref> {{note label|b|b}} Dubov je bio pozitivan na COVID-19 na testu prije 11. kola, stoga je kontumacijom izgubio partije protiv Rapporta, Praggnanandhe i Carlsena.<ref>{{Cite web|title= Dubov leaves Tata Steel Chess Tournament|url=https://tatasteelchess.com/news/dubov-leaves-tata-steel-chess-tournament/|access-date=29. 1. 2022|website=Tata Steel Chess Tournament 2022|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Dubov tested positive for covid, leaves the 2022 Tata Steel Chess Tournament|url=https://worldchess.com/news/all/dubov-tested-positive-for-covid-leaves-the-2022-tata-steel-chess/|access-date=29. 1. 2022|website=World Chess|language=en-US}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Literatura == *{{citation |last=Damsky |first=Yakov |last2=Sugden |first2=John |year=2005 |title=The Batsford Book of Chess Records |publisher=Batsford |isbn=0-7134-8946-4 |page=164}} *{{citation |last=Golombek |first=Harry |author-link=Harry Golombek |year=1977 |title=Golombek's Encyclopedia of Chess |publisher=Batsford |isbn=0-517-53146-1 |contribution=Hoogoven Chess Tournament |page=143}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Tata Steel chess tournament}} *[http://www.tatasteelchess.com Službena web stranica turnira] {{Šahovski Grand Slam}} [[Kategorija:Šahovska takmičenja]] [[Kategorija:Šah u Nizozemskoj]] [[Kategorija:1938. u šahu]] metm1z4ji1dspwlkcw6bzjxzymeqhzr Nogometna reprezentacija Kostarike 0 268455 3428639 3427776 2022-08-22T06:43:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija Kostarike | Logo = Logo nogometnog saveza Kostarike.svg | Nadimak = ''Los Ticos'' <br /> ''La Sele'' | Federacija = [[Nogometni savez Kostarike|FCF]] | Konfederacija = [[CONCACAF]] | Selektor = [[Óscar Ramírez]] | Najviše nastupa = [[Walter Centeno]] (137) | Najbolji strijelac = [[Rolando Fonseca]] (47) | Trenutni kapiten = [[Bryan Ruiz]] | FIFA trigram = CRC | FIFA rang = 21 <small> (septembar 2017)</small><ref>[http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html=fifacom_hp_module_ranking{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}}{{Mrtav link}} FIFA ljestvica {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|pl|poljski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}}]{{Mrtav link}}</ref> | Najveći FIFA rang = 13 <small>(februar 2015)</small> | Najniži FIFA rang = 93 <small>(juli 1996)</small> | uzorak_lr1 = _crc17hw | uzorak_t1 = _crc17hw | uzorak_dr1 = _crc17hw | uzorak_š1 = _crc17hw | uzorak_č1 = _crc17hw | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FF0000 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = FF0000 | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = _crc17aw | uzorak_t2 = _crc17aw | uzorak_dr2 = _crc17aw | uzorak_š2 = _crc17aw | uzorak_č2 = _crc17aw | lijeva ruka2 = 0000FF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | Prva utakmica ={{ZD|KOS}} [[Kostarika]] 7-0 [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvador]] {{ZD|SAL}} <br /> <small>([[Guatemala City|Gvatemala]], [[Gvatemala]]; [[14. septembar]] [[1921]])</small><ref name="Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com">[http://www.rsssf.com/tablesc/cos-intres.html ''Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com'']; pristupljeno: 18. 12. 2013.</ref> | Najveća pobjeda = {{ZD|KOS}} [[Kostarika]] 12-0 [[Nogometna reprezentacija Portorika|Portoriko]] {{ZD|PUE}} <br /> <small>([[Barranquilla]], [[Kolumbija]]; [[10. decembar]] [[1946]])</small><ref name="Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com"/> | Najveći poraz = {{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] 7-0 [[Kostarika]] {{ZD|KOS}} <br /> <small>([[Ciudad de México|Mexico]], [[Meksiko]]; [[17. august]] [[1975]])<ref name="Costa Rica - List of International Matches, rsssf.com"/> | Broj učestvovanja na SP = 4 | Prvo učestvovanje na SP = 1990. | Najbolji rezultat na SP = Osmina finala ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]) | Broj učestvovanja na GK = 17 | Prvo učestvovanje na GK = 1963. | Najbolji rezultat na GK = Pobjednik [[Datoteka:Gold medal icon.svg|14px]] <br /> 1963, 1969, 1989. | Broj učestvovanja na KA = 4 | Prvo učestvovanje na KA = 1997. | Najbolji rezultat na KA = Četvrtfinale (2) <br /> 2001, 2004. }} '''Nogometna reprezentacija Kostarike''' predstavlja [[Kostarika|Kostariku]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[ogometni savez Kostarike|Nogometnog saveza Kostarike]]. == Historija == Reprezentacija '''Kostarike''' svoju prvu utakmicu odigrala je [[1921]]. protiv [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvadora]]. Nastupali su ukupno četiri puta na svjetskim prvenstvima. Prvi put na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] Kostarika je učestvovala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]. godine. u [[Italija|Italiji]]. Svoj najbolji rezultat upravo su postigli na tom svjetskom prvenstvu plasiravši se u osminu finala gdje ih porazila [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]<ref name="Izvještaj utakmice Čehoslovačka - Kostarika 4:1, fifa.com">[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/italy1990/matches/round=323/match=129/index.html ''Izvještaj utakmice Čehoslovačka - Kostarika 4:1, fifa.com'']; pristupljeno: 18. 12. 2013.</ref>. <br /> Na CONCACAF Gold Kupu učestvovali su 15 puta a najveći uspjesi su šampionske titule koju su osvojili '''3''' puta: 1963, 1969 i 1989. Također su učestvovali i 4 puta na ''[[Copa América|Copa Amérike]]'' gdje su 2001. i 2004. godine poraženi u četvrt-finalu. === Kostarika na SP 2014 === {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa D}} == Utakmice == {{Glavni|Utakmice nogometne reprezentacije Kostarike}} == Nastupi na turnirima == === Nastupi na ''Svjetskim prvenstvima'' === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=8|''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]'' ! style="width:1%;" rowspan="25"| !colspan=6|''Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo'' |- !width="90"|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}} !width="30"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na Svjetskom prvenstvu}} !width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |{{ZD|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930.]]||rowspan="5" colspan=7 align=center| Nisu učestvovali || rowspan="5" colspan=6 align=center| Nisu učestvovali |- |{{ZD|ITA|1861}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934.]] |- |{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938.]] |- |{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950.]] |- |{{ZD|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954.]] |- |{{ZD|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958.]]|| rowspan="8" colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali ||6||4||1||1||16||7 |- |{{ZD|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962.]]||9||5||1||3||22||14 |- |{{ZD|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966.]]||8||5||2||1||17||3 |- |{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970.]]||4||2||1||1||7||3 |- |{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974.]]|| rowspan="3" colspan=6 align=center| Ispali u pretkvalifikacijama |- |{{ZD|ARG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978.]] |- |{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982.]] |- |{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986.]]||8||2||5||1||10||8 |- |{{ZD|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]]||13||4||2||0||2||4||6||8||5||1||2||10||6 |- ||{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994.]]||rowspan="2" colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali ||8||4||0||4||16||11 |- |{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998.]]||16||7||3||6||22||17 |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002.]]||19||3||1||1||1||5||6||16||10||3||3||26||13 |- |{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]]||31||3||0||0||3||3||9||18||8||4||6||30||25 |- |{{ZD|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010.]]|| colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali ||20||12||3||5||41||22 |- |{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]|| colspan=7 align=center| Kvalificirali se ||16||8||4||4||27||12 |- |{{ZD|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]|| rowspan="2" colspan=7 align=center| Učestvovat će u kvalifikacijama || rowspan="2" colspan=7 align=center| Učestvovat će u kvalifikacijama |- |{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] |- |'''Ukupno'''||4/20||10||3||1||6||12||21||137||72||28||37||244||141 |} {{col-begin}} {{col-2}} === Nastupi na ''Gold Cupu'' === {| {{prettytable}} style="text-align: center;" |- !colspan=8|''[[Gold Cup]]'' |- !width="90"|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}} !width="30"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na Gold kupu}} !width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |-bgcolor="gold" |{{ZD|SAL}} [[CONCACAF šampionat 1963.|1963.]]||1||6||5||1||0||14||2 |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|GUA}} [[CONCACAF šampionat 1965.|{{color|#FFFFFF|1965.}}]]||3||5||2||2||1||11||4 |- |{{ZD|HON}} [[CONCACAF šampionat 1967.|1967.]]||colspan=7 align=center| Povukli se |- |-bgcolor="gold" |{{ZD|KOS}} [[CONCACAF šampionat 1969.|1969.]]||1||5||4||1||0||13||2 |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|TRI}} [[CONCACAF šampionat 1971.|{{color|#FFFFFF|1971.}}]]||3||5||2||1||2||6||5 |- |{{ZD|HAI}} [[CONCACAF šampionat 1973.|1973.]]||rowspan="3" colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali |- |{{ZD|MEX}} [[CONCACAF šampionat 1977.|1977.]] |- |{{ZD|HON}} [[CONCACAF šampionat 1981.|1981.]] |- |-bgcolor="bronze" | [[CONCACAF šampionat 1985.|{{color|#FFFFFF|1985.}}]]||3||8||2||5||1||10||8 |- |-bgcolor="gold" style="border-bottom:3px solid green;" | [[CONCACAF šampionat 1989.|1989.]]||1||8||5||1||2||10||6 |- |{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 1991.|1991.]]||4||5||1||0||4||5||9 |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 1993.|{{color|#FFFFFF|1993.}}]]||3||5||1||3||1||6||5 |- | {{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 1996.|1996.]]||colspan=7 align=center| Nisu se kvalificirali |- |{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 1998.|1998.]]||5||2||1||0||1||8||4 |- |{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2000.|2000.]]||8||3||0||2||1||5||6 |- |-bgcolor="silver" |{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2002.|2002.]]||2||5||3||1||1||8||5 |- |{{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2003.|2003]]||4||5||2||0||3||10||8 |- |{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2005.|2005.]]||5||4||2||1||1||6||4 |- |{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2007.|2007.]]||7||4||1||1||2||3||4 |- |{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2009.|2009.]]||4||5||2||2||1||10||6 |- |{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2011.|2011.]]||6||4||1||2||1||8||6 |- |{{ZD|SAD}} [[CONCACAF šampionat 2013.|2013.]]||5||4||2||0||2||4||2 |- |'''Ukupno'''||17/22||83||36||23||24||137||86 |} {{col-2}} === Nastupi na ''Copa Américi'' === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=8|''[[Copa América]]'' |- !width="90"|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}} !width="30"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na Copa Américi}} !width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |{{ZD|BOL}} [[Copa América 1997.|1997.]]||10||3||0||1||2||2||10 |- |{{ZD|KOL}} [[Copa América 2001.|2001.]]||5||4||2||1||1||7||3 |- |{{ZD|PER}} [[Copa América 2004.|2004.]]||8||4||1||0||3||3||8 |- |{{ZD|ARG}} [[Copa América 2011.|2011.]]||9||3||1||0||2||2||4 |- |colspan="2"|'''Ukupno'''||11||3||2||6||12||21 |} {{col-end}} == Trenutni sastav == Datum: [[18. decembar]] [[2013]]. {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Keylor Navas]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|12|15}}|nastupi=50|golovi=0|klub=[[Levante UD|Levante]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Patrick Pemberton]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|5|24}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[L.D. Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=KOS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Leonel Moreira]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|1|8}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[C.S. Herediano|Herediano]]|klubnac=KOS}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Michael Umaña]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|7|16}}|nastupi=78|golovi=1|klub=[[Deportivo Saprissa|Saprissa]]|klubnac=KOS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Junior Díaz]]|dob={{datum rođenja i godine|1983|9|12}}|nastupi=59|golovi=1|klub=[[1. FSV Mainz 05|Mainz]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Geancarlo Gonzalez]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|2|8}}|nastupi=32|golovi=2|klub=[[Vålerenga Fotball|Vålerenga]]|klubnac=NOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Bryan Oviedo]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|2|18}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Cristian Gamboa]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|10|24}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[Rosenborg BK|Rosenborg]]|klubnac=NOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Óscar Duarte]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|6|3}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Club Brugge K.V.|Club Brugge]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Roy Miller]]|dob={{datum rođenja i godine|1984|11|24}}|nastupi=44|golovi=1|klub=[[New York Red Bulls]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[José Salvatierra]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|10|10}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[L.D. Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=KOS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Jhonny Acosta]]|dob={{datum rođenja i godine|1983|7|21}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[L.D. Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=KOS}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Celso Borges]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|5|27}}|nastupi=60|golovi=14|klub=[[AIK Fotboll|AIK]]|klubnac=ŠVE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Christian Bolaños]]|dob={{datum rođenja i godine|1984|5|17}}|nastupi=53|golovi=2|klub=[[F.C. Copenhagen|Copenhagen]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Roy Miller]]|dob={{datum rođenja i godine|1984|11|24}}|nastupi=44|golovi=1|klub=[[New York Red Bulls]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Carlos Hernández]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|4|9}}|nastupi=37|golovi=6|klub=[[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]]|klubnac=NZL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[José Miguel Cubero]]|dob={{datum rođenja i godine|1987|2|14}}|nastupi=30|golovi=2|klub=[[C.S. Herediano|Herediano]]|klubnac=KOS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Yeltsin Tejeda]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|3|17}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Deportivo Saprissa|Saprissa]]|klubnac=KOS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ariel Rodríguez]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|4|22}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[L.D. Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=KOS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Kenny Cunningham]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|6|7}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]]|klubnac=NZL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Esteban Granados]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|10|25}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[C.S. Herediano|Herediano]]|klubnac=KOS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Diego Calvo]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|4|25}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[Vålerenga Fotball|Vålerenga]]|klubnac=NOR}} |----- ! colspan="9" bgcolor="#B0D3FB" align="left"| |----- bgcolor="#DFEDFD" {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Álvaro Saborío]]|dob={{datum rođenja i godine|1982|3|22}}|nastupi=92|golovi=31|klub=[[Real Salt Lake]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Bryan Ruiz]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|8|18}}|nastupi=60|golovi=12|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Randall Brenes]]|dob={{datum rođenja i godine|1983|8|13}}|nastupi=35|golovi=8|klub=[[C.S. Cartaginés|Cartaginés]]|klubnac=KOS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Joel Campbell]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|6|26}}|nastupi=30|golovi=8|klub=[[Olympiacos CFP|Olympiacos]]|klubnac=GRČ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Jonathan McDonald]]|dob={{datum rođenja i godine|1987|10|28}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Kalmar FF|Kalmar]]|klubnac=ŠVE}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} == Statistika igrača == <small>Zadnja izmjena 18. decembar 2013.</small><ref name="Najviše nastupa i najbolji strijelci nogometne reprezentacije Kostarike, rsssf.com">[http://www.rsssf.com/miscellaneous/cos-recintlp.html ''Najviše nastupa i najbolji strijelci nogometne reprezentacije Kostarike, rsssf.com'']; pristupljeno: 18. 12. 2013.</ref> {{legend|#CFECEC|Aktivni reprezentativci|border=#AAAAAA}} {{col-begin}} {{col-2}} ===Najviše nastupa=== {| class="wikitable" cellpadding="3" style="font-size:90%; text-align: center;" |- !width="20"|# !width="150"|Nogometaš !width="100"|Rep. karijera !width="70"|Br. nastupa !width="70"|Br. golova |- |1 | <center> [[Walter Centeno]] |1995–2009 |'''137''' |24 |- |2 | <center> [[Luis Marín]] |1993–2009 |'''128''' |5 |- |3 | <center> [[Rolando Fonseca]] |1992-2011 |'''113''' |47 |- |4 | <center> [[Mauricio Solís]] |1993–2006 |'''110''' |6 |- |5 | <center> [[Harold Wallace]] |1995–2009 |'''101''' |3 |- |- style="background:#cfecec;" |6 | <center> [[Álvaro Saborío]] |2002- |'''92''' |31 |- |7 | <center> [[Ronald Gomez]] |1993–2008 |'''91''' |24 |- |8 | <center> [[Hernán Medford]] |1987-2002 |'''89''' |18 |- |- style="background:#cfecec;" |9 | <center> [[Michael Umaña]] |2004- |'''78''' |1 |- |10 | <center> [[Wilmer López]] |1995-2003 |'''76''' |6 |} {{col-2}} ===Najbolji strijelci=== {| class="wikitable" cellpadding="3" style="font-size:90%; text-align: center;" |- !width="20"|# !width="150"|Nogometaš !width="100"|Rep. karijera !width="70"|Br. golova !width="70"|Br. nastupa |- |- |1 | <center> [[Rolando Fonseca]] |1992–2011 |'''47''' |113 |- |2 | <center> [[Paulo Wanchope]] |1996–2008 |'''45''' |73 |- |- style="background:#cfecec;" | 3 | <center> [[Álvaro Saborío]] |2002- |'''31''' |92 |- | 4 | <center> [[Juan Ulloa]] |1955–1970 |'''27''' |27 |- | rowspan="2"| 5 | <center> [[Ronald Gómez]] |1993–2008 |'''24''' |91 |- | <center> [[Walter Centeno]] |1995–2009 |'''24''' |137 |- |7 | <center> [[Jorge Hernán Monge]] |1955–1961 |'''23''' |27 |- | 8 | <center> [[Hernán Medford]] |1987–2002 |'''18''' |89 |- |rowspan="3"| 9 |- style="background:#cfecec;" | <center> [[Celso Borges]] |2008- |'''14''' |60 |- | <center> [[Rodolfo Herrera]] |1950–1959 |'''14''' |27 |} {{col-end}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Costa Rica national football team}} * [https://web.archive.org/web/20130527174750/http://fedefutbolcr.com/ Službena stranica Nogometnog saveza Kostarike] {{Nogometne reprezentacije Sjeverne Amerike - članice CONCACAF-a}} [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Kostarike|*]] [[Kategorija:Nogometne reprezentacije|K]] rne03ihz64tq62su02e110ukanuxqhp Izačić 0 269314 3428498 3427868 2022-08-21T12:45:50Z Krajiski 142014 Unešen vanjski link za granični prijelaz Izačić wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Izačić | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Izačić.jpg | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Datoteka:Flag of Una-Sana.svg|23px|border]] [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | grad = [[Bihać]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.866667 | dužina_stepeni = 15.783333 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_naselja = 5.80 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 1008 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = 77208 | pozivni broj = (+387) 37 | matični broj = 100960<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=28. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 10049 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Izačić u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Izačić''' je naseljeno mjesto u [[grad]]u [[Bihać]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Izačić | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 100960 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 8. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1008 | g2013_bosnjaci = 975 | g2013_bosanci = 17 | g2013_muslimani = 12 | g2013_nisu_izjasnili = 4 | g1991_ukupno = 1215 | g1991_muslimani = 1189 | g1991_srbi = 7 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 1042 | g1981_muslimani = 1016 | g1981_srbi = 13 | g1981_jugosloveni = 10 | g1981_albanci = 1 | g1971_ukupno = 981 | g1971_muslimani = 961 | g1971_srbi = 15 | g1971_hrvati = 1 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Izačić}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.bihac.org/ Zvanični sajt grada Bihaća] * [https://krajiski.ba/granicni-prijelaz-izacic-kamera/ Granični prijelaz Izačić] {{Općina Bihać}} swhgr93093awyu8p74j49yna1q0mtst 3428517 3428498 2022-08-21T13:45:15Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Krajiski|Krajiski]] ([[User talk:Krajiski|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Izačić | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Izačić.jpg | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Datoteka:Flag of Una-Sana.svg|23px|border]] [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | grad = [[Bihać]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.866667 | dužina_stepeni = 15.783333 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_naselja = 5.80 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 1008 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = 77208 | pozivni broj = (+387) 37 | matični broj = 100960<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=28. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 10049 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Izačić u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Izačić''' je naseljeno mjesto u [[grad]]u [[Bihać]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Izačić | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 100960 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 8. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1008 | g2013_bosnjaci = 975 | g2013_bosanci = 17 | g2013_muslimani = 12 | g2013_nisu_izjasnili = 4 | g1991_ukupno = 1215 | g1991_muslimani = 1189 | g1991_srbi = 7 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 1042 | g1981_muslimani = 1016 | g1981_srbi = 13 | g1981_jugosloveni = 10 | g1981_albanci = 1 | g1971_ukupno = 981 | g1971_muslimani = 961 | g1971_srbi = 15 | g1971_hrvati = 1 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Izačić}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.bihac.org/ Zvanični sajt grada Bihaća] {{Općina Bihać}} 5hxq1616n6xggwxc3yxjlg6ufifrh3h Šablon:Evropske prvakinje u skoku u vis 10 352749 3428583 3018048 2022-08-21T22:46:20Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Evropske prvakinje u skoku u vis | naslov = [[Evropsko prvenstvo u atletici|Evropske prvakinje]] u [[skok u vis|skoku u vis]] | podaciklasa = hlist | naslovstil = background-color:#addfad; | podaci1 = * 1938: [[Ibolya Csák]] * 1946: [[Anne-Marie Colchen]] * 1950: [[Sheila Lerwill]] * 1954: [[Thelma Hopkins (atletičarka)|Thelma Hopkins]] * 1958–1962: [[Iolanda Balaș]] * 1966: [[Taisija Čenčik]] * 1969: [[Miloslava Rezková]] * 1971: [[Ilona Gusenbauer]] * 1974: [[Rosemarie Ackermann]] * 1978: [[Sara Simeoni]] * [[Evropsko prvenstvo u atletici 1982 – skok u vis (žene)|1982]]: [[Ulrike Meyfarth]] * [[Evropsko prvenstvo u atletici 1986 – skok u vis (žene)|1986]]: [[Stefka Kostadinova]] * [[Evropsko prvenstvo u atletici 1990 – skok u vis (žene)|1990]]: [[Heike Henkel]] * [[Evropsko prvenstvo u atletici 1994 – skok u vis (žene)|1994]]: [[Britta Bilač]] * [[Evropsko prvenstvo u atletici 1998 – skok u vis (žene)|1998]]: [[Monica Iagăr|Monica Dinescu]] * [[Evropsko prvenstvo u atletici 2002 – skok u vis (žene)|2002]]: [[Kajsa Bergqvist]] * [[Evropsko prvenstvo u atletici 2006 – skok u vis (žene)|2006]]: [[Tia Hellebaut]] * [[Evropsko prvenstvo u atletici 2010 – skok u vis (žene)|2010]]: [[Blanka Vlašić]] * [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012 – skok u vis (žene)|2012]]–[[Evropsko prvenstvo u atletici 2014 – skok u vis (žene)|2014]]–[[Evropsko prvenstvo u atletici 2016 – skok u vis (žene)|2016]]: [[Ruth Beitia]] * [[Evropsko prvenstvo u atletici 2018 – skok u vis (žene)|2018]]: [[Marija Lasickene]] * [[Evropsko prvenstvo u atletici 2022 – skok u vis (žene)|2022]]: [[Jaroslava Mahučih]] }}<includeonly>[[Kategorija:Evropske prvakinje u skoku u vis]]</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni evropskih atletskih prvaka|Skok u vis - žene]] [[Kategorija:Skok u vis na evropskim prvenstvima|τ]] </noinclude> i8q349j1l4un39y7n6425d2219y33h9 Košarkaška reprezentacija Francuske 0 353950 3428501 3200767 2022-08-21T12:59:15Z Amaar63 144256 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija košarkaška reprezentacija | država = Francuska | država_alt = {{ZD|FRA}} France | logo = KS Francuska logo.png | FIBA_zona = FIBA Evropa | nacionalni_savez = [[Fédération Française de Basket-Ball|FFBB]] | selektor = [[Vincent Collet]] | nadimak = ''Les Bleus'' (Plavi) | pridruženi_FIBA = 1933. | FIBA_poredak = 3 (februar 2019) | OI_nastupi = 10 | OI_medalje = [[Datoteka:Silver medal.svg|16px]] ''Srebro'': [[Košarka na Olimpijskim igrama 1948.|1948]], [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|2000]], [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|2020.]] | SP_nastupi = 8 | SP_medalje = [[Datoteka:Bronze medal world.svg|16px]] ''Bronza:'' [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019.]] | zona_prvenstvo = [[Evropsko prvenstvo u košarci|EuroBasket]] | zona_nastupi = 39 | zona_medalje = [[Datoteka:Gold medal europe.svg|16px]] ''Zlato:'' [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|2013.]]<br />[[Datoteka:Silver medal europe.svg|16px]] ''Srebro:'' [[Evropsko prvenstvo u košarci 1949.|1949]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|2011.]]<br /> [[Datoteka:Bronze medal europe.svg|16px]] ''Bronza:'' [[Evropsko prvenstvo u košarci 1937.|1937]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1951.|1951]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1953.|1953]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1959.|1959]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 2005.|2005]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015.]] | d_uzorak_t = _thinsidesonwhite | d_tijelo = 0055A4 | d_šorc = 0055A4 | d_uzorak_š = _blanksides2 | g_uzorak_t = _thinredsides | g_tijelo = 0055A4 | g_šorc = 0055A4 | g_uzorak_š = _redsides }} '''Košarkaška reprezentacija Francuske''' nacionalna je košarkaška ekipa koja predstavlja Francusku. Njom upravlja [[Košarkaški savez Francuske]]. Francuska je trenutno četvrta na FIBA Svjetskoj rang listi.<ref>{{Cite web|url=http://www.fiba.basketball/rankingmen|title=FIBA World Ranking Presented by NIKE, men|website=FIBA.basketball|language=en|access-date=2022-08-21}}</ref> == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Sastav == U nastavku sastav Francuske za [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.]] {{FIBA roster header1|team=košarkaške reprezentacije Francuske | color1 = White| bg1 =#0055A4| color2 = White| bg2 = #EF4135}} <!-- list of players --> {{Fiba player|df=y| num = 4 | first = Thomas | last = Heurtel | pos = G | m = 1.89 | year = 1989 | month = 4 | date = 10 | compyear = 2014 | compmonth = 8 | compdate = 30 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR }} {{Fiba player|df=y| num = 5 | first = Nicolas | last = Batum | pos = F | m = 2.03 | year = 1988 | month = 12 | date = 14 | compyear = 2014 | compmonth = 8 | compdate = 30 | club = Portland Trail Blazers | nat = SAD }} {{Fiba player|df=y| num = 6 | first = Tony | last = Parker | pos = G | m = 1.88 | year = 1982 | month = 4 | date = 17 | compyear = 2014 | compmonth = 8 | compdate = 30 | club = San Antonio Spurs | nat = SAD }} {{Fiba player|df=y| num = 7 | first = Joffrey | last = Lauvergne | pos = C | m = 2.11 | year = 1991 | month = 9 | date = 30 | compyear = 2014 | compmonth = 8 | compdate = 30 | clublink = Denver Nuggets | nat = SAD }} {{Fiba player|df=y| num = 8 | first = Charles | last = Lombahe-Kahudi | pos = F | m = 1.99 | year = 1986 | month = 7 | date = 19 | compyear = 2014 | compmonth =8 | compdate = 1 | clublink = [[Le Mans Sarthe Basket|Le Mans]] | nat = FRA}} {{Fiba player|df=y| num = 9 | first = Edwin | last = Jackson | dab = basketball | pos = F | m = 1.90 | year = 1989 | month = 9 | date = 18 | compyear = 2014 | compmonth = 8 | compdate = 30 | club = Barcelona | nat = ŠPA }} {{Fiba player|df=y| num = 10 | first = Evan | last = Fournier | pos = G | m = 2.00 | year = 1992 | month = 11 | date = 29 | compyear = 2014 | compmonth = 8 | compdate = 30 | club = Orlando Magic | nat = SAD }} {{Fiba player|df=y| num = 11 | first = Florent | last = Piétrus | pos = F | m = 2.01 | year = 1981 | month = 1 | date = 19 | compyear = 2014 | compmonth = 8 | compdate = 30 | clublink = [[SLUC Nancy Basket|SLUC Nancy]] | nat = FRA }} {{Fiba player|df=y| num = 12 | first = Rudy | last = Gobert | pos = C | m = 2.15 | year = 1992 | month = 6 | date = 26 | compyear = 2014 | compmonth = 8 | compdate = 30 | club = Utah Jazz | nat = SAD }} {{Fiba player|df=y| num = 13 | first = Boris | last = Diaw | pos = F | m = 2.03 | year = 1982 | month = 4 | date = 16 | compyear = 2014 | compmonth = 8 | compdate = 30 | club = San Antonio Spurs | nat = SAD }} {{Fiba player|df=y| num = 14 | first = Kim | last = Tillie | pos = F | m = 2.11 | year = 1988 | month = 7 | date = 15 | compyear = 2014 | compmonth = 8 | compdate = 30 | club = Saski Baskonia{{!}}Laboral Kutxa | nat = ŠPA }} {{Fiba player|df=y| num = 15 | first = Léo | last = Westermann | pos = G | m = 1.98 | year = 1992 | month = 5 | date = 22 | compyear = 2014 | compmonth = 8 | compdate = 30 | clublink = [[Limoges CSP]] | nat = FRA }} {{Fiba player|df=y| num = 16 | first = Nando | last = de Colo | pos = G | m = 1.96 | year = 1987 | month = 6 | date = 23 | compyear = 2014 | compmonth = 8 | compdate = 30 | clublink = [[PBC CSKA Moscow|CSKA Moscow]] | nat = RUS }} <!-- end list of players --> |} | valign="top" | ;Selektor *{{ZD|FRA}} [[Vincent Collet]] ;Pomoćni treneri *{{ZD|FRA}} Jacques Commères *{{ZD|FRA}} Ruddy Nelhomme ;Legenda: *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije turnira *'''Godine''' – godine na<br />30. august 2014 |} ===Postava=== {| style="text-align: center; background:#0055A4; color:white" |- !width="40"|Poz. ! style="width:165px;"|Početnih 5 ! style="width:165px;"|Klupa ! style="width:165px;"|Rezerve |- style="height:40px; background:white; color:white" ! style="background:#EF4135" | [[Centar (košarka)|{{color|white|C}}]] | '''[[Rudy Gobert]]''' || [[Joffrey Lauvergne]] || || |- style="height:40px; background:white; color:white" ! style="background:#EF4135" | [[Krilni centar|{{color|white|PF}}]] | '''[[Boris Diaw]]''' |<span style="color:#0055A4;"> || [[Kim Tillie|{{color|#0055A4|Kim Tillie}}]] || [[Florent Piétrus]] |- style="height:40px; background:white; color:white" ! style="background:#EF4135" | [[Krilni bek|{{color|white|SF}}]] | '''[[Nicolas Batum]]'''<nowiki> |</nowiki><span style="color:#0055A4;"> || [[Evan Fournier]] || [[Charles Kahudi]] |- style="height:40px; background:white; color:white" ! style="background:#EF4135" | [[Bek šuter|{{color|white|SG}}]] | ''' [[Nando de Colo]] ''' || [[Léo Westermann]] || [[Edwin Jackson]] || |- style="height:40px; background:white; color:white" ! style="background:#EF4135" | [[Plejmejker|{{color|white|PG}}]] | ''' [[Tony Parker]] ''' || [[Thomas Heurtel]] || [[Antoine Diot]] || |} == Poznati igrači == {{Proširiti sekciju}} == Takmičenja == {{Proširiti sekciju}} == Prijašnji sastavi == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{reference}} {{Proširiti sekciju}} {{Commonscat|France national basketball team}} {{stub-košarka}} {{Evropski prvaci u košarci}} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|Francuska]] [[Kategorija:Košarka u Francuskoj]] [[Kategorija:Francuske reprezentacije|Košarka]] 8yw92vmtigxdzdluhaclropkyv9gl7y 3428559 3428501 2022-08-21T17:47:58Z Amaar63 144256 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija košarkaška reprezentacija | država = Francuska | država_alt = {{ZD|FRA}} France | logo = KS Francuska logo.png | FIBA_zona = FIBA Evropa | nacionalni_savez = [[Fédération Française de Basket-Ball|FFBB]] | selektor = [[Vincent Collet]] | nadimak = ''Les Bleus'' (Plavi) | pridruženi_FIBA = 1933. | FIBA_poredak = 4 {{povećanje}}1 <small>(1. mart 2022)<ref>{{cite web |title=FIBA World Ranking Presented by NIKE, men |url=https://www.fiba.basketball/rankingmen |website=FIBA.basketball |access-date=1. 3. 2022 |language=en}}</ref></small> | OI_nastupi = 10 | OI_medalje = [[Datoteka:Silver medal.svg|16px]] ''Srebro'': [[Košarka na Olimpijskim igrama 1948.|1948]], [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|2000]], [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|2020.]] | SP_nastupi = 8 | SP_medalje = [[Datoteka:Bronze medal world.svg|16px]] ''Bronza:'' [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019.]] | zona_prvenstvo = [[Evropsko prvenstvo u košarci|EuroBasket]] | zona_nastupi = 39 | zona_medalje = [[Datoteka:Gold medal europe.svg|16px]] ''Zlato:'' [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|2013.]]<br />[[Datoteka:Silver medal europe.svg|16px]] ''Srebro:'' [[Evropsko prvenstvo u košarci 1949.|1949]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|2011.]]<br /> [[Datoteka:Bronze medal europe.svg|16px]] ''Bronza:'' [[Evropsko prvenstvo u košarci 1937.|1937]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1951.|1951]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1953.|1953]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1959.|1959]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 2005.|2005]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015.]] | d_uzorak_t = _thinsidesonwhite | d_tijelo = 0055A4 | d_šorc = 0055A4 | d_uzorak_š = _blanksides2 | g_uzorak_t = _thinredsides | g_tijelo = 0055A4 | g_šorc = 0055A4 | g_uzorak_š = _redsides | prva_utakmica = {{KOŠ|ITA|1861}} 23–17 {{KOŠ-D|FRA}}<br>([[Milano]], Italija; 4. april 1926) | najveća_pobjeda = {{nowrap|{{KOŠ|FRA}} 100–6 {{KOŠ-D|AUT}}<br>([[Prag]], Čehoslovačka; 28. april 1947)}} | najveći_poraz = {{KOŠ|USA}} 120–62 {{KOŠ-D|FRA}}<br>([[Los Angeles]], US; 3. august 1984) }} '''Košarkaška reprezentacija Francuske''' nacionalna je košarkaška ekipa koja predstavlja Francusku. Njom upravlja [[Košarkaški savez Francuske]]. Francuska je trenutno četvrta na FIBA Svjetskoj rang listi.<ref>{{Cite web|url=http://www.fiba.basketball/rankingmen|title=FIBA World Ranking Presented by NIKE, men|website=FIBA.basketball|language=en|access-date=2022-08-21}}</ref> == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Takmičenja == {{Proširiti sekciju}} == Sastav == Igrači pozvani za dvije kvalifikacijske utakmice za Svjetsko prvenstvo 2023. protiv [[Košarkaška reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] i [[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarske]] koje su se igrale 1. i 4. julija 2022.<ref>{{cite web|title=France during the 2023 FIBA World Cup European Qualifiers in July 2022|url=https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/team/France|website=FIBA.basketball|language=en|access-date=2022-08-21}}</ref> {{FIBA roster header1|team=košarkaške reprezentacije Francuske | color1 = White| bg1 =#0055A4| color2 = White| bg2 = #EF4135}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 0 | nat = FRA | name = Élie Okobo | pos = PG | m = 1.90 | year = 1997 | month = 10 | date = 23 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 1 | clublink = [[ASVEL Basket|ASVEL]]}} {{FIBA player|df=y| num = 2 | nat = TUR | name = Amath M'Baye | pos = F | m = 2.06 | year = 1989 | month = 12 | date = 14 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 1 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]]}} {{FIBA player|df=y| num = 11 | nat = USA | name = Théo Maledon | pos = PG | m = 1.91 | year = 2001 | month = 6 | date = 12 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 1 | clublink = [[Oklahoma City Thunder]]}} {{FIBA player|df=y| num = 14 | nat = ITA | name = Mouhammadou Jaiteh | pos = C | m = 2.11 | year = 1994 | month = 11 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 1 | clublink = [[Virtus Bologna]]}} {{FIBA player|df=y| num = 15 | nat = FRA | name = Nicolas Lang | pos = SG | m = 1.96 | year = 1990 | month = 5 | date = 1 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 1 | clublink = [[Limoges CSP|Limoges]]}} {{FIBA player|df=y| num = 17 | nat = ESP | name = Vincent Poirier | pos = C | m = 2.13 | year = 1993 | month = 10 | date = 17 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 1 | clublink = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]}} {{FIBA player|df=y| num = 21 | nat = ESP | name = Andrew Albicy | pos = PG | m = 1.78 | year = 1990 | month = 3 | date = 21 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 1 | clublink = [[CB Gran Canaria|Gran Canaria]]}} {{FIBA player|df=y| num = 22 | nat = FRA | name = Terry Tarpey | pos = SF | m = 1.95 | year = 1994 | month = 3 | date = 2 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 1 | clublink = [[Le Mans Sarthe Basket|Le Mans]]}} {{FIBA player|df=y| num = 24 | nat = FRA | name = Yakuba Ouattara | pos = SG | m = 1.91 | year = 1992 | month = 1 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 1 | clublink = [[AS Monaco Basket|Monaco]]}} {{FIBA player|df=y| num = 28 | nat = USA | name = Petr Cornelie | pos = C | m = 2.11 | year = 1995 | month = 7 | date = 26 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 1 | clublink = [[Grand Rapids Gold]]}} {{FIBA player|df=y| num = 90 | nat = FRA | name = Paul Lacombe | dab = basketball | pos = G/F | m = 1.93 | year = 1990 | month = 6 | date = 12 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 1 | clublink = [[ASVEL Basket|ASVEL]]}} {{FIBA player|df=y| num = 99 | nat = ESP | name = Louis Labeyrie | pos = F/C | m = 2.09 | year = 1992 | month = 2 | date = 11 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 1 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]]}} <!-- end list of players --> |} | valign="top" | ;Selektor *{{ZD|FRA}} [[Vincent Collet]] ;Pomoćni treneri *{{ZD|FRA}} [[Pascal Donnadieu]] *{{ZD|FRA}} [[Laurent Foirest]] ;Legenda: *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije turnira *'''Godine''' – godine na<br />30. august 2014 |} ===Postava=== {| style="text-align: center; background:#0055A4; color:white" |- !width="40"|Poz. ! style="width:165px;"|Početnih 5 ! style="width:165px;"|Klupa ! style="width:165px;"|Rezerve |- style="height:40px; background:white; color:white" ! style="background:#EF4135" | [[Centar (košarka)|{{color|white|C}}]] | '''[[Rudy Gobert]]''' || [[Vincent Poirier]] || [[Mouhammadou Jaiteh]] || |- style="height:40px; background:white; color:white" ! style="background:#EF4135" | [[Krilni centar|{{color|white|PF}}]] | '''[[Guerschon Yabusele]]''' || [[Amath M'Baye]] || || |- style="height:40px; background:white; color:white" ! style="background:#EF4135" | [[Krilni bek|{{color|white|SF}}]] | '''[[Timothé Luwawu-Cabarrot]]'''<nowiki> |</nowiki><span style="color:#0055A4;"> || [[Isaïa Cordinier]] || [[Terry Tarpey]] |- style="height:40px; background:white; color:white" ! style="background:#EF4135" | [[Bek šuter|{{color|white|SG}}]] | ''' [[Evan Fournier]] ''' || [[Élie Okobon]] || || |- style="height:40px; background:white; color:white" ! style="background:#EF4135" | [[Plejmejker|{{color|white|PG}}]] | ''' [[Thomas Heurtel]] ''' || [[Théo Maledon]] || ] || |} == Poznati igrači == {{Proširiti sekciju}} == Prijašnji sastavi == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{reference}} {{Commonscat|France national basketball team}} {{stub-košarka}} {{Evropske košarkaške reprezentacije}} {{Evropski prvaci u košarci}} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|Francuska]] [[Kategorija:Košarka u Francuskoj]] [[Kategorija:Francuske reprezentacije|Košarka]] r8qzz1r9vgf78bqu5i9br7shvniit6p Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine 0 358886 3428505 3338563 2022-08-21T13:09:17Z Krajiski 142014 Unešen vanjski link za kamere sa graničnih prijelaza. wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Neum border.jpg|mini|Granični prijelaz kod [[Neum]]a]] Bosna i Hercegovina graniči s tri države: [[Hrvatska|Hrvatskom]] (932 km), [[Srbija|Srbijom]] ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357 km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|249 km]]). [[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|Granica s Hrvatskom]] od 1. jula 2013. jest granica [[Evropska unija|Evropske unije]], a predviđeno je da se saobraćaj na njoj odvija po [[Šengenski sporazum|Šengenskom sporazumu]]. == Kategorije graničnih prijelaza == Zakonska osnova kategoriziranja graničnih prijelaza (GP) Bosne i Hercegovine sa susjednim državama jest Odluka [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] o graničnim prijelazima od 3. maja 2012. Ova odluka definira četiri kategorije graničnih prijelaza: * međunarodni granični prijelaz I kategorije: za osobe i teret; * međunarodni granični prijelaz II kategorije: kao GP I kategorije osim teretne robe, koja se mora kontrolirati ili oporezovati; * međunarodni granični prijelaz za putnički saobraćaj: samo za osobe i putnički prtljag; * granični prijelazi za pogranični saobraćaj: samo za prelazak osoba s mjestom stanovanja u pograničnom području (IV kategorija GP); Granični prijelazi prve tri kategorije vremenski su neograničeno prohodni.<ref name="SL">{{Cite web |url=http://www.sllist.ba/glasnik/2012/broj39/Broj039.pdf |title=Službeni list Bosne i Hercegovine, broj 39. |accessdate=25. 5. 2014 |archive-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160117205603/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj39/Broj039.pdf |url-status=dead }}</ref> == Hrvatska == === Cestovni prijelazi === {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |+ |- ! colspan="4" align="center" |Cestovni granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Hrvatske |- !Granični prijelaz||Mjesto u susjednoj državi||Kategorija||Napomena |- |[[Brčko]] [[Datoteka:M14-1-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14.1]] || [[Gunja]] [[Datoteka:Državna_cesta_D214.svg|40px|Državna cesta D214]] || <center><center><tt>II </tt></center></center>|| |- |[[Orašje]] [[Datoteka:M1-8-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M1.8]] || [[Županja]] [[Datoteka:Državna_cesta_D43.svg|40px|Državna cesta D43]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Šamac]] [[Datoteka:M17-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M17]]{{Poznaka|BIH|E|73}} || [[Slavonski Šamac]] [[Datoteka:Državna_cesta_D7.svg|40px|Državna cesta D7]]|| <center><center><tt>II </tt></center></center>|| |- |[[Gradiška]] [[Datoteka:M16-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M16]]{{Poznaka|BIH|E|661}} || [[Stara Gradiška]] [[Datoteka:Državna_cesta_D5.svg|40px|Državna cesta D5]]|| <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Izačić]] {{Poznaka|BIH|M|5}}{{Poznaka|BIH|E|761}}{{Poznaka|BIH|E|71}} || [[Ličko Petrovo Selo]] [[Datoteka:Državna_cesta_D217.svg|40px|Državna cesta D217]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Granični prijelaz Kamensko|Kamensko]] [[Datoteka:M16-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M16]] || [[Kamensko (Trilj)|Kamensko]] [[Datoteka:Državna_cesta_D220.svg|40px|Državna cesta D220]]|| <center><center><tt>II </tt></center></center>|| |- |[[Gorica (Grude)|Gorica]] [[Datoteka:M6-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M1.8]] || [[Donji Vinjani]] [[Datoteka:Državna_cesta_D60.svg|40px|Državna cesta D60]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Bijača]] {{Poznaka|BIH|A|1}}|| [[Nova Sela (Kula Norinska)|Nova Sela]] {{Poznaka|HRV|A|10}}|| <center><tt>I </tt></center>|| |- |[[Doljani (Čapljina)|Doljani]] {{Poznaka|BIH|M|17|veličina=40px}}{{Poznaka|BIH|E|73}} || [[Metković]] {{Poznaka|HRV|D|9|veličina=40px}} || <center><center><tt>III </tt></center></center>|| |- |[[Velika Kladuša]] [[Datoteka:M4-2-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4.2]] || [[Maljevac]] [[Datoteka:Državna_cesta_D216.svg|40px|Državna cesta D216]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Novi Grad]] [[Datoteka:M4-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4]] || [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] [[Datoteka:Državna_cesta_D6.svg|40px|Državna cesta D6]] || <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Brod (općina)|Brod]] [[Datoteka:M14-1-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14.1]] || [[Slavonski Brod]] {{Poznaka|HRV|D|53|veličina=40px}}|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Kostajnica]] [[Datoteka:M14-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14]] || [[Hrvatska Kostajnica]] [[Datoteka:Državna_cesta_D47.svg|40px|Državna cesta D47]] || <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Bosansko Grahovo]] [[Datoteka:M14-2-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14.2]] || [[Strmica (Knin)|Strmica]] [[Datoteka:Državna_cesta_D30.svg|40px|Državna cesta D30]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Neum]] I [[Datoteka:M2-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4]]{{Poznaka|BIH|E|65}} || [[Klek (Slivno)|Klek]] [[Datoteka:Državna_cesta_D8.svg|40px|Državna cesta D8]] || <center><tt>II </tt></center>|| GP s posebnim statusom |- |[[Neum]] II [[Datoteka:M2-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4]]{{Poznaka|BIH|E|65}} || [[Zaton Doli]] [[Datoteka:Državna_cesta_D8.svg|40px|Državna cesta D8]] || <center><tt>II </tt></center>|| GP s posebnim statusom |- |[[Kozarska Dubica]] [[Datoteka:M14-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14]] [[Datoteka:M15-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M15]] || [[Hrvatska Dubica]] [[Datoteka:Državna_cesta_D47.svg|40px|Državna cesta D47]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Donja Gradina]] [[Datoteka:M14-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14]] || [[Jasenovac]] [[Datoteka:Državna_cesta_D47.svg|40px|Državna cesta D47]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Crveni Grm]] {{Poznaka|BIH|R|424}}|| [[Mali Prolog]] {{Poznaka|HRV|D|222|veličina=40px}}|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Orahovlje]] {{Poznaka|BIH|R|422}}|| [[Orah (Vrgorac)|Orah]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Zvirići]] {{Poznaka|BIH|R|423}}|| [[Prud (Metković)|Prud]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Osoje (Posušje)|Osoje]] {{Poznaka|BIH|M|15}}|| [[Gornji Vinjani]] {{Poznaka|HRV|D|76|veličina=40px}}|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Prisika]] {{Poznaka|BIH|M|16-3}}|| [[Aržano]] {{Poznaka|HRV|D|39|veličina=40px}}|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Ripač]] [[Datoteka:M11-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M11]]{{Poznaka|BIH|E|71}} || [[Užljebić]] [[Datoteka:Državna_cesta_D218.svg|40px|Državna cesta D218]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Ivanica]] {{Poznaka|BIH|M|20}}|| [[Gornji Brgat]] {{Poznaka|HRV|D|223|veličina=40px}}|| <center><tt>I </tt></center>|| |- |[[Bosanska Bojna]]|| [[Veliki Obljaj]]|| <center><tt>IV</tt></center> ||trajno zatvoren |- |[[Hadžin Potok ]]|| [[Bogovolja]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Zagrad (Velika Kladuša)|Zagrad]]|| [[Pašin Potok]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Plazikur]]|| [[Gejkovac]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Tržačka Raštela]]|| [[Kordunski Ljeskovac]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Srbac]]|| [[Davor]]|| <center><tt>IV</tt></center> || skela, trajno zatvoren |- |[[Donji Svilaj]]|| [[Svilaj]]|| <center><tt>IV</tt></center> || skela |- |[[Domaljevac]]|| [[Dubočica]]|| <center><tt>IV</tt></center> || skela, trajno zatvoren |- |[[Orahov Do]] {{Poznaka|BIH|R|428}}|| [[Slano (Dubrovačko primorje)|Slano]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Trebimlja]]|| [[Čepikuće]]|| <center><tt>III</tt></center> || |- |[[Radež]]|| [[Vukov Klanac]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Duži (Neum)|Duži]]|| [[Imotica]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Gabela]]|| [[Glibuša]]|| <center><tt>IV</tt></center> ||trajno zatvoren |- |[[Unka]]|| [[Unka]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Prolog (Ljubuški)|Prolog]]|| [[Podprolog]] || <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Subašići]]|| [[Dvorine]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Drinovačko Brdo]]|| [[Slivno (Runovići)|Slivno]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Čitluk]]|| [[Jovića Most]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Podbila]]|| [[Ričice (Proložac)|Ričice]]|| <center><tt>IV</tt></center> ||trajno zatvoren |- |[[Drinovci (Grude)|Drinovci]]|| [[Sebišina]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Vinica (Tomislavgrad)|Vinica]]|| [[Aržano Pazar]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Vaganj]] {{Poznaka|BIH|R|416a}}|| [[Bili Brig]] {{Poznaka|HRV|D|219|veličina=40px}}|| <center><tt>IV</tt></center> || privremeno III kategorija |- |[[Kaldrma]]|| [[Kaldrma (Gračac)|Lička Kaldrma]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Burumi]]|| [[Tolisa (Orašje)|Tolisa]]|| <center><tt>IV</tt></center> || trajno zatvoren |- |[[Bugar (Bihać)|Bugar]]|| [[Donji Vaganac]] || <center><tt>IV</tt></center> || trajno zatvoren |} === Željeznički saobraćaj === {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |- !align=center colspan=7|Željeznički granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Hrvatske |- !Posljednja stanica u BiH||Prva stanica u Hrvatskoj||Otvoren||Zatvoren||Pruga||Dužina||Napomena |- |[[Brčko]]|| [[Drenovci (Hrvatska)|Drenovci]]|| || || || || |- |[[Šamac]]|| [[Slavonski Šamac]]|| || || || || |- |[[Dobrljin]]|| [[Volinja]] || || || || || |- |[[Čapljina]]|| [[Metković]]|| || || || || |- |[[Martin Brod]]|| [[Dugopolje (Gračac)|Dugopolje]]|| || || || || |} == Srbija == === Cestovni prijelazi === {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |- !align=center colspan=4|Cestovni granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Srbije |- !Granični prijelaz||Mjesto u susjednoj državi||Kategorija||Napomena |- |[[Rača]] [[Datoteka:M18-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M18]] || [[Sremska Rača]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Karakaj]] [[Datoteka:M4-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4]] || [[Mali Zvornik]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Donje Vardište]] [[Datoteka:M5-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M5]]{{Poznaka|BIH|E|761}} || [[Kotroman]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Uvac (Ort)|Uvac]]|| [[Uvac (Ort)|Uvac]]|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Ustibar]]|| [[Vagan]]|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Popovi]]|| [[Badovinci]]|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Gornji Šepak]]|| [[Trbušnica]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Bratunac]]|| [[Ljubovija]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Skelani]]|| [[Bajina Bašta]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Crnjelovo Donje]]|| [[Jamena]]|| <center><tt>IV</tt></center> || skela |- |[[Zvornik]] || [[Mali Zvornik]]|| <center><tt>IV</tt></center>|| stari most |- |[[Petriča]]|| [[Crvica (Bajina Bašta)|Crvica]]|| <center><tt>IV</tt></center>|| skela |- |[[Mokronozi]]|| [[Priboj]]|| <center><tt>IV</tt></center>|| |} === Željeznički saobraćaj === {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |- !align=center colspan=7|Željeznički granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Srbije |- !Posljednja stanica u BiH||Prva stanica u Srbiji||Otvoren||Zatvoren||Pruga||Dužina||Napomena |- |[[Bijeljina]]|| [[Sremska Rača]]|| || || || || |- |[[Štrpci]]|| [[Priboj]]|| || || || || |- |[[Zvornik]]|| [[Brasina]]|| || || || || |- |} == Crna Gora == {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |- !align=center colspan=4|Cestovni granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Crne Gore |- !Granični prijelaz||Mjesto u susjednoj državi||Kategorija||Napomena |- |[[Hum]] [[Datoteka:M18-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M18]]{{Poznaka|BIH|E|762}} || [[Šćepan Polje]] [[Datoteka:Wegschild_Montenegro_M-3.svg|40px|Magistralni put M-3]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Klobuk (Trebinje)|Klobuk]] [[Datoteka:M6-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M6]] || [[Ilino Brdo]] [[Datoteka:Wegschild_Montenegro_M-7.svg|40px|Magistralni put M-7]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Metaljka (Čajniče)|Metaljka]] {{Poznaka|BIH|R|448}} || [[Metaljka]] [[Datoteka:Wegschild Montenegro R-3.svg|40px|Regionalni put R-3]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Deleuša]] {{Poznaka|BIH|R|431}}|| [[Vraćenovići]] [[Datoteka:Wegschild_Montenegro_M-9.svg|40px|Magistralni put M-9]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Zupci]] {{Poznaka|BIH|R|429}}|| [[Sitnica]] [[Datoteka:Wegschild_Montenegro_M-12.svg|50px|Magistralni put M-12]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Vitine]] {{Poznaka|BIH|R|457}}|| [[Šula]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Meštrevac]]|| [[Meštrevac]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Biteljica]]|| [[Biteljica]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Krstac (Čajniče)|Krstac]] {{Poznaka|BIH|R|432}}|| [[Krstac]] [[Datoteka:Wegschild Montenegro R-7.svg|40px|Regionalni put R-7]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Aranđelovo]] {{Poznaka|BIH|R|430}}|| [[Nudo]] [[Datoteka:Wegschild Montenegro R-8.svg|40px|Regionalni put R-8]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |} == Literatura == * [http://www.sllist.ba/glasnik/2012/broj39/Broj039.pdf Službeni list Bosne i Hercegovine, broj 39.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160117205603/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj39/Broj039.pdf |date=17. 1. 2016 }} * [http://www.granpol.gov.ba/data/documents/pdf/Ugovor%20izme%C4%91u%20BiH%20i%20R.Hrvatske%20o%20grani%C4%8Dnim%20prijelazima.pdf Ugovor između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima, juni 2013.] * [http://www.granpol.gov.ba/data/documents/pdf/Sporazum%20izme%C4%91u%20VM%20BiH%20i%20Vlade%20Crne%20Gore%20o%20grani%C4%8Dnim%20prelazima%20za%20me%C4%91unarodni%20saobra%C4%87aj,9-11.pdf Sporazum između BiH i Crne Gore o graničnim prelazima, decembar 2011.] * [http://www.granpol.gov.ba/data/documents/pdf/Sporazum%20izme%C4%91u%20VM%20BiH%20i%20Vlade%20Crne%20Gore%20o%20pograni%C4%8Dnim%20prijelazima%20za%20pograni%C4%8Dni%20promet,1-12.pdf Sporazum između BiH i Crne Gore o pograničnim prelazima, januar 2012.] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|International borders of Bosnia and Herzegovina}} * [https://krajiski.ba/hak-kamere/ HAK kamere] granični prijelazi {{Granice Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Granični prijelazi u Bosni i Hercegovini|*]] [[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]] 6gphrkc29k5vn33vetfd41e8vu244wp 3428512 3428505 2022-08-21T13:43:16Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Krajiski|Krajiski]] ([[User talk:Krajiski|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Semso98|Semso98]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Neum border.jpg|mini|Granični prijelaz kod [[Neum]]a]] Bosna i Hercegovina graniči s tri države: [[Hrvatska|Hrvatskom]] (932 km), [[Srbija|Srbijom]] ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357 km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|249 km]]). [[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|Granica s Hrvatskom]] od 1. jula 2013. jest granica [[Evropska unija|Evropske unije]], a predviđeno je da se saobraćaj na njoj odvija po [[Šengenski sporazum|Šengenskom sporazumu]]. == Kategorije graničnih prijelaza == Zakonska osnova kategoriziranja graničnih prijelaza (GP) Bosne i Hercegovine sa susjednim državama jest Odluka [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] o graničnim prijelazima od 3. maja 2012. Ova odluka definira četiri kategorije graničnih prijelaza: * međunarodni granični prijelaz I kategorije: za osobe i teret; * međunarodni granični prijelaz II kategorije: kao GP I kategorije osim teretne robe, koja se mora kontrolirati ili oporezovati; * međunarodni granični prijelaz za putnički saobraćaj: samo za osobe i putnički prtljag; * granični prijelazi za pogranični saobraćaj: samo za prelazak osoba s mjestom stanovanja u pograničnom području (IV kategorija GP); Granični prijelazi prve tri kategorije vremenski su neograničeno prohodni.<ref name="SL">{{Cite web |url=http://www.sllist.ba/glasnik/2012/broj39/Broj039.pdf |title=Službeni list Bosne i Hercegovine, broj 39. |accessdate=25. 5. 2014 |archive-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160117205603/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj39/Broj039.pdf |url-status=dead }}</ref> == Hrvatska == === Cestovni prijelazi === {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |+ |- ! colspan="4" align="center" |Cestovni granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Hrvatske |- !Granični prijelaz||Mjesto u susjednoj državi||Kategorija||Napomena |- |[[Brčko]] [[Datoteka:M14-1-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14.1]] || [[Gunja]] [[Datoteka:Državna_cesta_D214.svg|40px|Državna cesta D214]] || <center><center><tt>II </tt></center></center>|| |- |[[Orašje]] [[Datoteka:M1-8-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M1.8]] || [[Županja]] [[Datoteka:Državna_cesta_D43.svg|40px|Državna cesta D43]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Šamac]] [[Datoteka:M17-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M17]]{{Poznaka|BIH|E|73}} || [[Slavonski Šamac]] [[Datoteka:Državna_cesta_D7.svg|40px|Državna cesta D7]]|| <center><center><tt>II </tt></center></center>|| |- |[[Gradiška]] [[Datoteka:M16-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M16]]{{Poznaka|BIH|E|661}} || [[Stara Gradiška]] [[Datoteka:Državna_cesta_D5.svg|40px|Državna cesta D5]]|| <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Izačić]] {{Poznaka|BIH|M|5}}{{Poznaka|BIH|E|761}}{{Poznaka|BIH|E|71}} || [[Ličko Petrovo Selo]] [[Datoteka:Državna_cesta_D217.svg|40px|Državna cesta D217]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Granični prijelaz Kamensko|Kamensko]] [[Datoteka:M16-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M16]] || [[Kamensko (Trilj)|Kamensko]] [[Datoteka:Državna_cesta_D220.svg|40px|Državna cesta D220]]|| <center><center><tt>II </tt></center></center>|| |- |[[Gorica (Grude)|Gorica]] [[Datoteka:M6-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M1.8]] || [[Donji Vinjani]] [[Datoteka:Državna_cesta_D60.svg|40px|Državna cesta D60]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Bijača]] {{Poznaka|BIH|A|1}}|| [[Nova Sela (Kula Norinska)|Nova Sela]] {{Poznaka|HRV|A|10}}|| <center><tt>I </tt></center>|| |- |[[Doljani (Čapljina)|Doljani]] {{Poznaka|BIH|M|17|veličina=40px}}{{Poznaka|BIH|E|73}} || [[Metković]] {{Poznaka|HRV|D|9|veličina=40px}} || <center><center><tt>III </tt></center></center>|| |- |[[Velika Kladuša]] [[Datoteka:M4-2-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4.2]] || [[Maljevac]] [[Datoteka:Državna_cesta_D216.svg|40px|Državna cesta D216]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Novi Grad]] [[Datoteka:M4-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4]] || [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] [[Datoteka:Državna_cesta_D6.svg|40px|Državna cesta D6]] || <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Brod (općina)|Brod]] [[Datoteka:M14-1-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14.1]] || [[Slavonski Brod]] {{Poznaka|HRV|D|53|veličina=40px}}|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Kostajnica]] [[Datoteka:M14-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14]] || [[Hrvatska Kostajnica]] [[Datoteka:Državna_cesta_D47.svg|40px|Državna cesta D47]] || <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Bosansko Grahovo]] [[Datoteka:M14-2-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14.2]] || [[Strmica (Knin)|Strmica]] [[Datoteka:Državna_cesta_D30.svg|40px|Državna cesta D30]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Neum]] I [[Datoteka:M2-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4]]{{Poznaka|BIH|E|65}} || [[Klek (Slivno)|Klek]] [[Datoteka:Državna_cesta_D8.svg|40px|Državna cesta D8]] || <center><tt>II </tt></center>|| GP s posebnim statusom |- |[[Neum]] II [[Datoteka:M2-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4]]{{Poznaka|BIH|E|65}} || [[Zaton Doli]] [[Datoteka:Državna_cesta_D8.svg|40px|Državna cesta D8]] || <center><tt>II </tt></center>|| GP s posebnim statusom |- |[[Kozarska Dubica]] [[Datoteka:M14-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14]] [[Datoteka:M15-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M15]] || [[Hrvatska Dubica]] [[Datoteka:Državna_cesta_D47.svg|40px|Državna cesta D47]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Donja Gradina]] [[Datoteka:M14-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14]] || [[Jasenovac]] [[Datoteka:Državna_cesta_D47.svg|40px|Državna cesta D47]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Crveni Grm]] {{Poznaka|BIH|R|424}}|| [[Mali Prolog]] {{Poznaka|HRV|D|222|veličina=40px}}|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Orahovlje]] {{Poznaka|BIH|R|422}}|| [[Orah (Vrgorac)|Orah]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Zvirići]] {{Poznaka|BIH|R|423}}|| [[Prud (Metković)|Prud]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Osoje (Posušje)|Osoje]] {{Poznaka|BIH|M|15}}|| [[Gornji Vinjani]] {{Poznaka|HRV|D|76|veličina=40px}}|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Prisika]] {{Poznaka|BIH|M|16-3}}|| [[Aržano]] {{Poznaka|HRV|D|39|veličina=40px}}|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Ripač]] [[Datoteka:M11-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M11]]{{Poznaka|BIH|E|71}} || [[Užljebić]] [[Datoteka:Državna_cesta_D218.svg|40px|Državna cesta D218]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Ivanica]] {{Poznaka|BIH|M|20}}|| [[Gornji Brgat]] {{Poznaka|HRV|D|223|veličina=40px}}|| <center><tt>I </tt></center>|| |- |[[Bosanska Bojna]]|| [[Veliki Obljaj]]|| <center><tt>IV</tt></center> ||trajno zatvoren |- |[[Hadžin Potok ]]|| [[Bogovolja]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Zagrad (Velika Kladuša)|Zagrad]]|| [[Pašin Potok]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Plazikur]]|| [[Gejkovac]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Tržačka Raštela]]|| [[Kordunski Ljeskovac]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Srbac]]|| [[Davor]]|| <center><tt>IV</tt></center> || skela, trajno zatvoren |- |[[Donji Svilaj]]|| [[Svilaj]]|| <center><tt>IV</tt></center> || skela |- |[[Domaljevac]]|| [[Dubočica]]|| <center><tt>IV</tt></center> || skela, trajno zatvoren |- |[[Orahov Do]] {{Poznaka|BIH|R|428}}|| [[Slano (Dubrovačko primorje)|Slano]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Trebimlja]]|| [[Čepikuće]]|| <center><tt>III</tt></center> || |- |[[Radež]]|| [[Vukov Klanac]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Duži (Neum)|Duži]]|| [[Imotica]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Gabela]]|| [[Glibuša]]|| <center><tt>IV</tt></center> ||trajno zatvoren |- |[[Unka]]|| [[Unka]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Prolog (Ljubuški)|Prolog]]|| [[Podprolog]] || <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Subašići]]|| [[Dvorine]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Drinovačko Brdo]]|| [[Slivno (Runovići)|Slivno]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Čitluk]]|| [[Jovića Most]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Podbila]]|| [[Ričice (Proložac)|Ričice]]|| <center><tt>IV</tt></center> ||trajno zatvoren |- |[[Drinovci (Grude)|Drinovci]]|| [[Sebišina]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Vinica (Tomislavgrad)|Vinica]]|| [[Aržano Pazar]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Vaganj]] {{Poznaka|BIH|R|416a}}|| [[Bili Brig]] {{Poznaka|HRV|D|219|veličina=40px}}|| <center><tt>IV</tt></center> || privremeno III kategorija |- |[[Kaldrma]]|| [[Kaldrma (Gračac)|Lička Kaldrma]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Burumi]]|| [[Tolisa (Orašje)|Tolisa]]|| <center><tt>IV</tt></center> || trajno zatvoren |- |[[Bugar (Bihać)|Bugar]]|| [[Donji Vaganac]] || <center><tt>IV</tt></center> || trajno zatvoren |} === Željeznički saobraćaj === {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |- !align=center colspan=7|Željeznički granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Hrvatske |- !Posljednja stanica u BiH||Prva stanica u Hrvatskoj||Otvoren||Zatvoren||Pruga||Dužina||Napomena |- |[[Brčko]]|| [[Drenovci (Hrvatska)|Drenovci]]|| || || || || |- |[[Šamac]]|| [[Slavonski Šamac]]|| || || || || |- |[[Dobrljin]]|| [[Volinja]] || || || || || |- |[[Čapljina]]|| [[Metković]]|| || || || || |- |[[Martin Brod]]|| [[Dugopolje (Gračac)|Dugopolje]]|| || || || || |} == Srbija == === Cestovni prijelazi === {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |- !align=center colspan=4|Cestovni granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Srbije |- !Granični prijelaz||Mjesto u susjednoj državi||Kategorija||Napomena |- |[[Rača]] [[Datoteka:M18-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M18]] || [[Sremska Rača]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Karakaj]] [[Datoteka:M4-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4]] || [[Mali Zvornik]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Donje Vardište]] [[Datoteka:M5-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M5]]{{Poznaka|BIH|E|761}} || [[Kotroman]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Uvac (Ort)|Uvac]]|| [[Uvac (Ort)|Uvac]]|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Ustibar]]|| [[Vagan]]|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Popovi]]|| [[Badovinci]]|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Gornji Šepak]]|| [[Trbušnica]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Bratunac]]|| [[Ljubovija]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Skelani]]|| [[Bajina Bašta]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Crnjelovo Donje]]|| [[Jamena]]|| <center><tt>IV</tt></center> || skela |- |[[Zvornik]] || [[Mali Zvornik]]|| <center><tt>IV</tt></center>|| stari most |- |[[Petriča]]|| [[Crvica (Bajina Bašta)|Crvica]]|| <center><tt>IV</tt></center>|| skela |- |[[Mokronozi]]|| [[Priboj]]|| <center><tt>IV</tt></center>|| |} === Željeznički saobraćaj === {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |- !align=center colspan=7|Željeznički granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Srbije |- !Posljednja stanica u BiH||Prva stanica u Srbiji||Otvoren||Zatvoren||Pruga||Dužina||Napomena |- |[[Bijeljina]]|| [[Sremska Rača]]|| || || || || |- |[[Štrpci]]|| [[Priboj]]|| || || || || |- |[[Zvornik]]|| [[Brasina]]|| || || || || |- |} == Crna Gora == {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |- !align=center colspan=4|Cestovni granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Crne Gore |- !Granični prijelaz||Mjesto u susjednoj državi||Kategorija||Napomena |- |[[Hum]] [[Datoteka:M18-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M18]]{{Poznaka|BIH|E|762}} || [[Šćepan Polje]] [[Datoteka:Wegschild_Montenegro_M-3.svg|40px|Magistralni put M-3]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Klobuk (Trebinje)|Klobuk]] [[Datoteka:M6-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M6]] || [[Ilino Brdo]] [[Datoteka:Wegschild_Montenegro_M-7.svg|40px|Magistralni put M-7]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Metaljka (Čajniče)|Metaljka]] {{Poznaka|BIH|R|448}} || [[Metaljka]] [[Datoteka:Wegschild Montenegro R-3.svg|40px|Regionalni put R-3]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Deleuša]] {{Poznaka|BIH|R|431}}|| [[Vraćenovići]] [[Datoteka:Wegschild_Montenegro_M-9.svg|40px|Magistralni put M-9]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Zupci]] {{Poznaka|BIH|R|429}}|| [[Sitnica]] [[Datoteka:Wegschild_Montenegro_M-12.svg|50px|Magistralni put M-12]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Vitine]] {{Poznaka|BIH|R|457}}|| [[Šula]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Meštrevac]]|| [[Meštrevac]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Biteljica]]|| [[Biteljica]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Krstac (Čajniče)|Krstac]] {{Poznaka|BIH|R|432}}|| [[Krstac]] [[Datoteka:Wegschild Montenegro R-7.svg|40px|Regionalni put R-7]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Aranđelovo]] {{Poznaka|BIH|R|430}}|| [[Nudo]] [[Datoteka:Wegschild Montenegro R-8.svg|40px|Regionalni put R-8]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |} == Literatura == * [http://www.sllist.ba/glasnik/2012/broj39/Broj039.pdf Službeni list Bosne i Hercegovine, broj 39.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160117205603/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj39/Broj039.pdf |date=17. 1. 2016 }} * [http://www.granpol.gov.ba/data/documents/pdf/Ugovor%20izme%C4%91u%20BiH%20i%20R.Hrvatske%20o%20grani%C4%8Dnim%20prijelazima.pdf Ugovor između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima, juni 2013.] * [http://www.granpol.gov.ba/data/documents/pdf/Sporazum%20izme%C4%91u%20VM%20BiH%20i%20Vlade%20Crne%20Gore%20o%20grani%C4%8Dnim%20prelazima%20za%20me%C4%91unarodni%20saobra%C4%87aj,9-11.pdf Sporazum između BiH i Crne Gore o graničnim prelazima, decembar 2011.] * [http://www.granpol.gov.ba/data/documents/pdf/Sporazum%20izme%C4%91u%20VM%20BiH%20i%20Vlade%20Crne%20Gore%20o%20pograni%C4%8Dnim%20prijelazima%20za%20pograni%C4%8Dni%20promet,1-12.pdf Sporazum između BiH i Crne Gore o pograničnim prelazima, januar 2012.] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|International borders of Bosnia and Herzegovina}} {{Granice Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Granični prijelazi u Bosni i Hercegovini|*]] [[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]] tae1w15dhty8fh2oioz8e1tsmokpjty Joe Hart 0 360434 3428598 3384298 2022-08-22T00:51:10Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Joe Hart | slika = Joe Hart Euro 2012 vs Italy 01.jpg | punoime = Charles Joseph John "Joe" Hart | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1987|4|19}} | rodnigrad = [[Shrewsbury]], Shropshire | rodnadržava = [[Engleska]] | visina = 196 cm | pozicija = golman | trenutniklub = [[Burnley FC|Burnley]] | brojnadresu = 1 | omladinskegodine = 2002–2003 | omladinskipogoni = Shrewsbury Town | godine1 = 2003–2006 | klubovi1 = Shrewsbury Town | nastupi(golovi)1 = 54 (0) | godine2 = 2006– | klubovi2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] | nastupi(golovi)2 = 195 (0) | godine3 = 2007 | klubovi3 = → Tranmere Rovers (posudba) | nastupi(golovi)3 = 6 (0) | godine4 = 2007 | klubovi4 = → Blackpool (posudba) | nastupi(golovi)4 = 5 (0) | godine5 = 2009–2010 | klubovi5 = → Birmingham City (posudba) | nastupi(golovi)5 = 36 (0) | reprezentacija =da | nacionalnegodine1 = 2005–2006 | nacionalneekipe1 = Engleska U19 | nacionalninastupi(golovi)1 = 6 (0) | nacionalnegodine2 = 2007–2009 | nacionalneekipe2 = Engleska U21 | nacionalninastupi(golovi)2 = 21 (0) | nacionalnegodine3 = 2008– | nacionalneekipe3 = {{NOG|ENG}} | nacionalninastupi(golovi)3 = 41 (0) | zadnjeuređivanje = 10. juni 2014. }} '''Charles Joseph John "Joe" Hart''' je [[Engleska|engleski]] nogometaš koji brani za engleski premijerligaški klub [[Burnley FC]] i engleski je reprezentativac. Hart je bio nominiran za PFA mladog igrača godine 2010. ali je titulu ponio njegov klupski saigrač James Milner. Međutim, u sezoni 2009/2010. izabran je za najboljeg golmana u Premier League kada je nastupao za Birmingham City na posudbi. Vratio se u Manchester City u sezoni 2010/2011. kada je osvojio Barclays ''Zlatne rukavice'' za najviše utakmica bez primljenog gola tokom premijerligaške sezone. Ovaj uspjeh je ponovio u sezoni 2011/2012. i bio je jedan od ključnih igrača Manchester Citya tokom njihove uspješne sezone 2011/2012. Istu nagradu je osvojio i treći put zaredom u sezoni 2012/2013. Prvi reprezentativni nastup upisao je u septembru 2010. godine, a danas je standardni golman engleske reprezentacije.<ref name="jeri" /> == Reference == {{refspisak|1|refs= <ref name="jeri">Wilson, Jeremy (13. maj 2011). [http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/england/8511486/Manchester-City-keeper-Joe-Hart-could-be-Englands-most-capped-player-ever-says-David-James.html "Manchester City keeper Joe Hart could be England's most capped player ever, says David James".] Daily Telegraph</ref> }} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Joe Hart}} *{{FIFA igrač|299956}} *{{UEFA igrač|104231}} *[http://www.mancity.com/en/teams/first-team/goalkeepers/joe-hart Joe Hart] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160929185703/http://www.mancity.com/en/teams/first-team/goalkeepers/joe-hart |date=29. 9. 2016 }} na mancity.com *[http://www.thefa.com/england/all-teams/players/h/joe-hart Joe Hart] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160316114154/http://www.thefa.com/England/All-Teams/Players/H/Joe-Hart |date=16. 3. 2016 }} na thefa.com *{{Soccerbase|34502}} *[http://www.transfermarkt.it/joe-hart/profil/spieler/40204 Joe Hart] na transfermarkt.it *{{soccerway|joe-hart/2842}} *[http://www.weltfussball.de/spieler_profil/joe-hart/ Joe Hart] na weltfussball.de *[https://www.premierleague.com/players/3143/Joe-Hart/overview Joe Hart] na premierleague.com {{Najbolji golmani Premier Leaguea}} {{Navkutije |ime = Sastavi Engleske |naslov = Sastavi Engleske |naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F; |podaci1 = {{Sastav Engleske na SP 2010. u nogometu}} {{Sastav Engleske na EP 2012. u nogometu}} {{Sastav Engleske na SP 2014. u nogometu}} {{Sastav Engleske na EP 2016. u nogometu}} }} {{DEFAULTSORT:Hart, Joe}} [[Kategorija:Engleski nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Biografije, Shrewsbury]] [[Kategorija:Nogometaši Shrewsbury Towna]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Tranmere Roversa]] [[Kategorija:Nogometaši Blackpoola]] [[Kategorija:Nogometaši Birmingham Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Torina]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]] cc2sskxx003hncdd2x6q8bauw8amlc6 Šablon:Pobjednici Cincinnati Mastersa 10 361171 3428584 3403959 2022-08-21T22:47:18Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Pobjednici Cincinnati Mastersa | naslov = Pobjednici [[Cincinnati Masters]]a | naslovstil = background:#B2C8FF; | podaciklasa = hlist | podaci1= * 1990: [[Stefan Edberg]] * 1991: [[Guy Forget]] * 1992: [[Pete Sampras]] * 1993–1994: [[Michael Chang]] * 1995–1996: [[Andre Agassi]] * 1997: [[Pete Sampras]] * 1998: [[Patrick Rafter]] * 1999: [[Pete Sampras]] * 2000: [[Thomas Enqvist]] * 2001: [[Gustavo Kuerten]] * 2002: [[Carlos Moyá]] * 2003: [[Andy Roddick]] * 2004: [[Andre Agassi]] * 2005: [[Roger Federer]] * 2006: [[Andy Roddick]] * 2007: [[Roger Federer]] * 2008: [[Andy Murray]] * 2009–2010: [[Roger Federer]] * 2011: [[Andy Murray]] * 2012: [[Roger Federer]] * 2013: [[Rafael Nadal]] * 2014–2015: [[Roger Federer]] * 2016: [[Marin Čilić]] * 2017: [[Grigor Dimitrov]] * 2018: [[Novak Đoković]] * 2019: [[Danil Medvedev]] * 2020: [[Novak Đoković]] * 2021: [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] * 2022: [[Borna Ćorić]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni teniskih turnira]] </noinclude> cespxt5lcnnnnpo8xbn1awkvb10klsq Šablon:Pobjednici Cincinnati Mastersa - parovi 10 361183 3428585 3403960 2022-08-21T22:54:30Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Pobjednici Cincinnati Mastersa - parovi | naslov = Pobjednici [[Cincinnati Masters]]a – parovi | naslovstil = background:#B2C8FF; | podaciklasa = hlist | podaci1 = * 1990: [[Darren Cahill]] / [[Mark Kratzmann]] * 1991: [[Ken Flach]] / [[Robert Seguso]] * 1992: [[Todd Woodbridge]] / [[Mark Woodforde]] * 1993: [[Andre Agassi]] / [[Petr Korda]] * 1994: [[Alex O'Brien]] / [[Sandon Stolle]] * 1995: [[Todd Woodbridge]] / [[Mark Woodforde]] * 1996: [[Mark Knowles]] / [[Daniel Nestor]] * 1997: [[Todd Woodbridge]] / [[Mark Woodforde]] * 1998: [[Mark Knowles]] / [[Daniel Nestor]] * 1999: [[Byron Black]] / [[Jonas Björkman]] * 2000: [[Todd Woodbridge]] / [[Mark Woodforde]] * 2001: [[Mahesh Bhupathi]] / [[Leander Paes]] * 2002: [[James Blake (teniser)|James Blake]] / [[Todd Martin]] * 2003: [[Bob Bryan]] / [[Mike Bryan]] * 2004: [[Mark Knowles]] / [[Daniel Nestor]] * 2005–2006: [[Jonas Björkman]] / [[Maks Mirni]] * 2007: [[Jonathan Erlich]] / [[Andy Ram]] * 2008: [[Bob Bryan]] / [[Mike Bryan]] * 2009: [[Daniel Nestor]] / [[Nenad Zimonjić]] * 2010: [[Bob Bryan]] / [[Mike Bryan]] * 2011: [[Mahesh Bhupathi]] / [[Leander Paes]] * 2012: [[Robert Lindstedt]] / [[Horia Tecău]] * 2013–2014: [[Bob Bryan]] / [[Mike Bryan]] * 2015: [[Daniel Nestor]] / [[Édouard Roger-Vasselin]] * 2016: [[Ivan Dodig]] / [[Marcelo Melo]] * 2017: [[Pierre-Hugues Herbert]] / [[Nicolas Mahut]] * 2018: [[Jamie Murray]] / [[Bruno Soares]] * 2019: [[Ivan Dodig]] / [[Filip Polášek]] * 2020: [[Pablo Carreño Busta]] / [[Alex de Minaur]] * 2021: [[Marcel Granollers]] / [[Horacio Zeballos]] * 2022: [[Rajeev Ram]] / [[Joe Salisbury]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni teniskih turnira]] </noinclude> cfgtut3355v1a81fbz9ehrxjt3alh47 Evropsko prvenstvo u atletici 0 363663 3428589 3338804 2022-08-21T23:31:22Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportska liga | naslov = Evropsko prvenstvo u atletici | trenutna_sezona = | logo = European Athletic Association Icon logo.svg | piksela = | opis = | nekadašnji = | zamijenjen = | sport = [[Atletika]] | osnovana = 1934. | izvršni_direktor = | direktor = | fame = | moto = | inauguralna = [[Evropsko prvenstvo u atletici 1934.|1934.]] | ekipe = | singles = | država = | kontinent = [[Evropa]] | ukinut = | šampion = | najviše_titula = | kvalifikacije = | TV = | vezana_takmičenja = | osnivač = [[Evropska atletska asocijacija|EAA]] | web_stranica = {{URL|european-athletics.org}} }} '''Evropsko prvenstvo u [[atletika|atletici]]''' međunarodno je atletsko takmičenje koje organizira [[Evropska atletska asocijacija]].<ref name=eaa_01>{{Cite web |title=European Athletics Championships Zürich 2014 - STATISTICS HANDBOOK |url=http://www.european-athletics.org/mm/Document/EventsMeetings/General/01/27/31/44/StatisticsHandbookZ%C3%BCrich2014_Neutral.pdf |publisher= EAA |access-date=13. 8. 2014}}</ref> Prvi put je održano [[Evropsko prvenstvo u atletici 1934.|1934.]] u [[Torino|Torinu]] i otad je organizirano svake četiri godine, uz nekoliko izuzetaka. Od 2010. održava se svake dvije godine i, kad se desi da u istoj godini budu i [[Olimpijske igre]], takmičenja u [[maraton]]u i [[brzo hodanje|brzom hodanju]] ne održavaju se. == Izdanja == {| class="wikitable" !# !Godina !Grad !Trajanje !Stadion !Takmičenja !Države !Takmičari |- |1.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1934.|1934.]] || {{ZD|ITA|1861}} [[Torino]] ||7–9. septembar || [[Olimpijski stadion (Torino)|"Benito Mussolini"]] || 22 || 23 || 226 |- |rowspan=2| 2.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1938.|1938.]] || {{ZD|FRA}} [[Pariz]] ||3–5. septembar || [[Olimpijski stadion "Yves du Manoir"|Colombes]] || 23 || 23 || 272 |- |[[Evropsko prvenstvo u atletici 1938.|1938.]] || {{ZD|NNJE}} [[Beč]]{{Napomena|Iako je prvenstvo održano u Beču, Austrija je od [[Anschluss|aprila 1938.]] bila u sastavu [[Treći rajh|Trećeg rajha]].}} || 17–18. septembar || [[Stadion "Ernst Happel"|Praterstadion]] || 9 || 14 || 80 |- |3.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1946.|1946.]] || {{ZD|NOR}} [[Oslo]] || 22–25. august || [[Stadion Bislett|Bislett]] || 33 || 20 || 353 |- |4.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1950.|1950.]] || {{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] || 23–27. august || [[Stadion kralja Baudouina|Heysel]] || 34 || 24 || 454 |- |5.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1954.|1954.]] || {{ZD|ŠVI}} [[Bern]] || 25–29. august || [[Stadion Neufeld|Neufeld]] || 35 || 28 || 686 |- |6.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1958.|1958.]] || {{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]] || 19–24. august || [[Olimpijski stadion (Stockholm)|Olimpijski stadion]] || 36 || 26 || 626 |- |7.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1962.|1962.]] || {{ZD|JUG}} [[Beograd]] || 12–16. septembar || [[Stadion Partizana|Stadion JNA]] || 36 || 29 || 670 |- |8.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1966.|1966.]] || {{ZD|MAĐ|1957}} [[Budimpešta]] ||30. august – 4. septembar || [[Stadion "Puskás Ferenc"|Népstadion]] || 36 || 30 || 769 |- |9.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1969.|1969.]] || {{ZD|GRČ|stara}} [[Atina]] || 16–21. septembar || [[Stadion Karaiskakis|Karaiskakis]] || 38 || 30 || 674 |- |10.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1971.|1971.]] || {{ZD|FIN}} [[Helsinki]] || 10–15. august || [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]] || 38 || 29 || 857 |- |11.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1974.|1974.]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 2–8. septembar || [[Stadion "Olimpico"|Olimpico]] || 39 || 29 || 745 |- |12.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1978.|1978.]] || {{ZD|ČSSR}} [[Prag]] ||29. august – 3. septembar|| [[Stadion "Evžen Rošický"|"Evžen Rošický"]] || 40 || 29 || 1004 |- |13.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1982.|1982.]] || {{ZD|GRČ}} [[Atina]] || 3–9. septembar || [[Olimpijski stadion (Atina)|Olimpijski stadion]] || 41 || 29 || 756 |- |14.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1986.|1986.]] || {{ZD|SRNJ}} [[Stuttgart]] || 26–31. august || [[Mercedes-Benz Arena|Neckarstadion]] || 43 || 31 || 906 |- |15.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1990.|1990.]] || {{ZD|JUG}} [[Split]] || 26. august – 2. septembar || [[Stadion Poljud|Poljud]] || 43 || 33 || 952 |- |16.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1994.|1994.]] || {{ZD|FIN}} [[Helsinki]] || 7–14. august || [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]] || 44 || 44 || 1.113 |- |17.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1998.|1998.]] || {{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] ||18–23. august || [[Stadion "Puskás Ferenc"|Népstadion]] || 44 || 44 || 1.259 |- |18.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2002.|2002.]] || {{ZD|NJE}} [[München]] || 6–11. august || [[Olimpijski stadion (München)|Olimpijski stadion]] || 46 || 48 || 1.244 |- |19.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2006.|2006.]] || {{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] || 7–13. august || [[Ullevi]] || 47 || 48 || 1288 |- |20.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2010.|2010.]] || {{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]] || 27. juli – 1. august || [[Olimpijski stadion "Lluís Companys"|"Lluís Companys"]] || 47 || 50 || 1.323 |- |21.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012.|2012.]] || {{ZD|FIN}} [[Helsinki]] || 27. juni – 1. juli || [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]] || 42 || 50 || 1.230 |- |22.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2014.|2014.]] || {{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] || 12–17. august || [[Letzigrund]] || 47 || 50 || 1.439 |- |23.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|2016.]] || {{ZD|HOL}} [[Amsterdam]] || 6–10. juli || [[Olimpijski stadion (Amsterdam)|Olimpijski stadion]] || 44 || 50 || 1.469 |- |24.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2018.|2018]]{{Napomena|Dio [[Evropsko sportsko prvenstvo|Evropskog sportskog prvenstva]]}} || {{ZD|NJE}} [[Berlin]] || 7–12. august || [[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]] || 50 || 49<small>{{#tag:ref|Ne uključujući Autorizirane neutralne takmičare i Atletski tim izbjeglica ({{tooltip|DNS|Prijavljeni takmičar nije startao}}).|group=lower-alpha}}</small> || 1.439 |- |–|| 2020. || {{ZD|FRA}} [[Pariz]] || 26–30. august || [[Stadion "Sébastien Charléty"|"Sébastien Charléty"]] || style=text-align:center colspan=3| ''Otkazano zbog [[pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |25.|| align=center|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2022.|2022]]{{Napomena|Dio [[Evropsko sportsko prvenstvo|Evropskog sportskog prvenstva]]}} || {{ZD|NJE}} [[München]] || 16–21. august || [[Olimpijski stadion (München)|Olimpijski stadion]] || 50 || 48 || 1.495 |- |26.|| align=center|''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2024.|2024.]]'' || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 10–15. septembar || [[Stadio "Olimpico"]] || || || |- |27.|| align=center|''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2026.|2026.]]'' || {{ZD|VB}} [[Birmingham]] || 3–9. august || [[Stadion "Alexander"]] || || || |- |28.|| align=center|''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2028.|2028.]]'' || {{ZD|POLJ}} [[Chorzów]] || 22–27. august || [[Stadion Śląski|"Śląski"]] || || || |- |29.|| align=center|''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2030.|2030.]]'' || {{ZD|FRA}} [[Pariz]] || 19–25. august || [[Stadion "Sébastien Charléty"|"Sébastien Charléty"]] || || || |} ;Napomene: {{Napomene}} == Vječna tabela medalja (1934–2022)== {| class=wikitable style="text-align:center" width=65% !width=5%|Rang !width=20%|Država !style="background:Gold;" width=10%|Zlato !style="background:Silver;" width=10%|Srebro !style="background:#cd7f32" width=10%|Bronza !width=10%|Ukupno |- |rowspan="1"| '''1.''' ||align=left| {{ZID|Velika Britanija}} || 124 || 96 || 106 || '''326''' |- |rowspan="1"| '''2.''' ||align=left| ''{{ZID|Sovjetski Savez}}'' || 121 || 109 || 102 || '''332''' |- |rowspan="1"| '''3.''' ||align=left| ''{{ZID|Istočna Njemačka}}'' || 90 || 83 || 66 || '''239''' |- |rowspan="1"| '''4.''' ||align=left| {{ZID|Njemačka}} || 71 || 71 || 63 || '''205''' |- |rowspan="1"| '''5.''' ||align=left| {{ZID|Francuska}} || 69 || 69 || 65|| '''203''' |- |rowspan="1"| '''6.''' ||align=left| {{ZID|Poljska}} || 57 || 58 || 65 || '''180''' |- |rowspan="1"| '''7.''' ||align=left| {{ZID|Rusija}} || 49 || 51 || 52 || '''152''' |- |rowspan="1"| '''8.''' ||align=left| {{ZID|Italija}} || 44 || 44 || 53 || '''141''' |- |rowspan="1"| '''9.''' ||align=left| ''{{ZID|Zapadna Njemačka}}'' || 36 || 44 || 51 || '''131''' |- |rowspan="1"| '''10.''' ||align=left| {{ZID|Finska}} || 35 || 29 || 41 || '''105''' |- |rowspan="1"| '''11.''' ||align=left| {{ZID|Španija}} || 32 || 26 || 37 || '''95''' |- |rowspan="1"| '''12.''' ||align=left| {{ZID|Švedska}} || 30 || 44 || 40 || '''114''' |- |rowspan="1"| '''13.''' ||align=left| {{ZID|Nizozemska}} || 30 || 24 || 24 || '''78''' |- |rowspan="1"| '''14.''' ||align=left| {{ZID|Ukrajina}} || 22 || 29 || 20 || '''71''' |- |rowspan="1"| '''15.''' ||align=left| {{ZID|Mađarska}} || 18 || 22 || 25 || '''65''' |- |rowspan="1"| '''16.''' ||align=left| ''{{ZID|Čehoslovačka}}'' || 16 || 16 || 27 || '''59''' |- |rowspan="1"| '''17.''' ||align=left| {{ZID|Norveška}} || 16 || 15 || 19 || '''50''' |- |rowspan="1"| '''18.''' ||align=left| {{ZID|Portugal}} || 16 || 14 || 8 || '''38''' |- |rowspan="1"| '''19.''' ||align=left| {{ZID|Grčka}} || 15 || 8 || 11 || '''34''' |- |rowspan="1"| '''20.''' ||align=left| {{ZID|Belgija}} || 13 || 14 || 11 || '''38''' |- |rowspan="1"| '''21.''' ||align=left| {{ZID|Bugarska}} || 12 || 16 || 12 || '''40''' |- |rowspan="1"| '''22.''' ||align=left| {{ZID|Turska}} || 12 || 9 || 9 || '''30''' |- |rowspan="1"| '''23.''' ||align=left| {{ZID|Bjelorusija}} || 10 || 13 || 10 || '''33''' |- |rowspan="1"| '''24.''' ||align=left| {{ZID|Rumunija}} || 8 || 21 || 10 || '''39''' |- |rowspan="1"| '''25.''' ||align=left| {{ZID|Švicarska}} || 8 || 15 || 15 || '''38''' |- |rowspan="1"| '''26.''' ||align=left| {{ZID|Hrvatska}} || 8 || 2 || 3 || '''13''' |- |rowspan="1"| '''27.''' ||align=left| {{ZID|Češka}} || 7 || 14 || 14 || '''35''' |- |rowspan="1"| '''28.''' ||align=left| ''{{ZID|Jugoslavija}}'' || 6 || 6 || 3 || '''15''' |- |rowspan="1"| '''29.''' ||align=left| {{ZID|Danska}} || 4 || 7 || 4 || '''15''' |- |rowspan="1"| '''30.''' ||align=left| {{ZID|Izrael}} || 4 || 2 || 4 || '''10''' |- |rowspan="1"| '''31.''' ||align=left| {{ZID|Irska}} || 3 || 7 || 7 || '''17''' |- |rowspan="1"| '''32.''' ||align=left| {{ZID|Estonija}} || 3 || 6 || 5 || '''14''' |- |rowspan="1"| '''33.''' ||align=left| {{ZID|Litvanija}} || 3 || 3 || 4 || '''10''' |- |rowspan="1"| '''33.''' ||align=left| {{ZID|Latvija}} || 3 || 3 || 3 || '''9''' |- |rowspan="1"| '''35.''' ||align=left| {{ZID|Island}} || 3 || 1 || 1 || '''5''' |- |rowspan="1"| '''36.''' ||align=left| {{ZID|Srbija}} || 2 || 6 || 3 || '''11''' |- |rowspan="1"| '''37.''' ||align=left| {{ZID|Slovenija}} || 2 || 2 || 3 || '''7''' |- |rowspan="1"| '''38.''' ||align=left| {{ZID|Austrija}} || 2 || 1 || 6 || '''9''' |- |rowspan="1"| '''39.''' ||align=left| {{ZID|Slovačka}} || 1 || 4 || 1 || '''6''' |- |rowspan="1"| – ||align=left| {{ZID|ANA}}{{ref|a|[1]}} || 1 || 3 || 2 || '''6''' |- |rowspan="1"| '''40.''' ||align=left| {{ZID|Albanija}} || 1 || 1 || 0 || '''2''' |- |rowspan="1"| '''41.''' ||align=left| {{ZID|Azerbejdžan}} || 0 || 2 || 2 || '''4''' |- |rowspan="1"| '''42.''' ||align=left| {{ZID|Crna Gora}} || 0 || 1 || 0 || '''1''' |- |rowspan="1"| '''42.''' ||align=left| {{ZID|Luksemburg}} || 0 || 1 || 0 || '''1''' |- |rowspan="1"| '''43.''' ||align=left| {{ZID|Moldavija}} || 0 || 0 || 1 || '''1''' |- bgcolor="lightgray" | || || || || || |- !colspan="2"| Ukupno || 1007 || 1012 || 1008 || 3027 |} *{{note|a|[1]}} {{flag|ANA}} je ime pod kojim su takmičari iz Rusije nastupali na prvenstvima 2016. i 2018. Njihove medalje nisu uključene u zvaničnu tabelu medalja. Zaključno s 2022, medalju još nisu osvojili [[Andora]], [[Armenija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Gibraltar]], [[Gruzija]], [[Kipar]], [[Kosovo]], [[Lihtenštajn]], [[Malta]], [[Monako]], [[San Marino]] i [[Sjeverna Makedonija]]. [[Saar (protektorat)|Saar]] se takmičio jednom (1954), ne osvojivši nijednu medalju. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|European Championships in Athletics}} * [http://www.european-athletics.org/ Službeni sajt EAA-e] {{EP u atletici}} [[Kategorija:Evropska prvenstva|Atletika]] [[Kategorija:Evropska prvenstva u atletici]] mhyw95ms2okzmtcw4wvu82gfw24kjn1 Prvenstvo Urugvaja u šahu 0 369777 3428533 2986228 2022-08-21T15:55:05Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki '''Prvenstvo Urugvaja u šahu''' ({{es|Campeonato Uruguayo de Ajedrez}}) jest nacionalno [[šah]]ovsko prvenstvo [[Urugvaj]]a. Održava se od 1927. :{| class="sortable wikitable" ! Godina !! Pobjednik |- | 1927.||José Gabarain |- | 1928.||Héctor Anaya Oger |- | 1929.||[[Julio Balparda|Julio C. Balparda Muró]] |- | 1931.||Carlos Hounié Fleurquin |- | 1934.||[[Julio Balparda|Julio C. Balparda Muró]] |- | 1935.||Carlos Hounié Fleurquin |- | 1936.||[[Julio Balparda|Julio C. Balparda Muró]] |- | 1937.||Alfredo F. Olivera |- | 1938.||rowspan=2|Ernesto J. Rotunno |- | 1939. |- | 1940.||[[Arturo Liebstein]] |- | 1941.||José Cánepa |- | 1942.||rowspan=2|[[Arturo Liebstein]] |- | 1943. |- | 1944.||Alfredo F. Olivera |- | 1945.||Lorenzo R. Bauzá |- | 1946.||Carlos Hounié Fleurquin |- | 1947.||Alfredo F. Olivera |- | 1948.||[[Luis Roux Cabral]] |- | 1949.||Santiago Trasmonte |- | 1950.||Lorenzo R. Bauzá |- | 1951.||Héctor Corral, Lorenzo R. Bauzá |- | 1952.||Santiago Trasmonte |- | 1953.||Walter Estrada |- | 1954.||rowspan=2|Lorenzo R. Bauzá |- | 1955. |- | 1956.||Fernando Rubio Aguado |- | 1957.||Alfredo F. Olivera |- | 1958.||Antonio Bachini |- | 1959.||rowspan=3|Walter Estrada |- | 1960. |- | 1961. |- | 1962.||Eduardo Etcheverry |- | 1963.||Alfredo F. Olivera |- | 1964.||Guillermo R. Puiggrós |- | 1965.||José L. Álvarez del Monte |- | 1966.||rowspan=2|Walter Estrada |- | 1967. |- | 1968.||José L. Álvarez del Monte |- | 1969.||Pedro Lamas |- | 1970.||[[Luis Roux Cabral]] |- | 1971.||Roberto Silva Nazzari |- | 1972.||Pedro Lamas |- | 1973.||Walter Estrada |- | 1974.||rowspan=2|Otto Benítez |- | 1975. |- | 1976.||José Bademian |- | 1977.||Walter Estrada |- | 1978.||Juan C. Viana |- | 1979.||Walter Estrada |- | 1980.||Manuel Dienavorian |- | 1981.||Alejandro Bauzá |- | 1982.||Daniel Rivera |- | 1983.||Ivo Kurtić |- | 1984.||[[Bernardo Roselli|Bernardo Roselli Mailhe]] |- | 1985.||Daniel Rivera |- | 1986.||[[Bernardo Roselli|Bernardo Roselli Mailhe]] |- | 1987.||Manuel Dienavorian |- | 1988.||rowspan=2|Enrique Almada |- | 1989. |- | 1990.||[[Bernardo Roselli|Bernardo Roselli Mailhe]] |- | 1991.||Daniel Perchman |- | 1992.||Daniel Izquierdo |- | 1993.||rowspan=2|[[Bernardo Roselli|Bernardo Roselli Mailhe]] |- | 1994. |- | 1995.||''bez prvaka'' (nije održan meč za prvaka Roselli – Izquierdo) |- | 1996.||Jorge Brasó |- | 1997.||Alfonso Pérez |- | 1998.||[[Bernardo Roselli|Bernardo Roselli Mailhe]] |- | 1999.||Gabriel Curi |- | 2000.||rowspan=3|[[Bernardo Roselli|Bernardo Roselli Mailhe]] |- | 2001. |- | 2002. |- | 2003.||Martín Crosa Coll |- | 2004.||rowspan=2|[[Bernardo Roselli|Bernardo Roselli Mailhe]] |- | 2005. |- | 2006.||Daniel Izquierdo |- | 2007.||rowspan=3|[[Bernardo Roselli|Bernardo Roselli Mailhe]] |- | 2008. |- | 2009. |- | 2010.||Manuel Larrea |- | 2011.||[[Bernardo Roselli|Bernardo Roselli Mailhe]] |- | 2012.||Andrés Rodríguez |- | 2013.||Manuel Larrea |- | 2014.||Nicolas Lopez Azambuja |- | 2015.||Manuel Larrea |- | 2016.||rowspan=2|[[Bernardo Roselli|Bernardo Roselli Mailhe]] |- | 2017. |- | 2018.||Andrés Rodríguez |- | 2019.||rowspan=3|[[Bernardo Roselli|Bernardo Roselli Mailhe]] |- | 2020. |- | 2021. |} == Reference == * [http://ajedrezlaproa.blogspot.com/2008/06/bernardo-roselli-y-camila-colombo.html List of champions] * {{citation| last=Crowther | first=Mark| date=26. 5. 2003| title=THE WEEK IN CHESS 446: Uruguayan Championships | url=http://www.chesscenter.com/twic/twic446.html#8 | publisher=London Chess Center}} * {{citation| last=Crowther | first=Mark| date=7. 6. 2004 | title=THE WEEK IN CHESS 500: Uruguayan Championships | url=http://www.chesscenter.com/twic/twic500.html#15 | publisher=London Chess Center}} * {{citation| last=Crowther | first=Mark| date=9. 6. 2008| title=THE WEEK IN CHESS 709: Uruguayan Championships | url=http://www.chesscenter.com/twic/twic709.html#8 | publisher=London Chess Center}} {{Nacionalna šahovska prvenstva}} [[Kategorija:Šah u Urugvaju|Prvenstvo]] [[Kategorija:1927. u šahu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Urugvaju]] iqr1zlo7re6pf30xv5hyfrm1304fdqj ATP čelendžer Banja Luka 0 370673 3428522 3138343 2022-08-21T15:17:24Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniski turnir | naziv = ATP čelendžer Banja Luka | vrsta = ATP čelendžer | turnir_u_toku = | logo = | veličina_loga = | službeni_naziv = | turneja = | sponzor = | osnovan = | obustavljen = | lokacija = {{nowrap|[[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]}} | stadion = Park "Mladen Stojanović" | kategorija = [[ATP čelendžer|Čelendžer]] | podloga = Zemlja | žrijeb = 32S / 32K / 16D | nagradni_fond = 85.000 [[euro|€]] + H | najviše_pojedinačnih_titula = | trenutni_prvak = | veb-sajt = | napomene = | posljednji_završeni_turnir = | pojedinačno = | parovi = | muškarci_pojedinačno = | žene_pojedinačno = | muški_parovi = | ženski_parovi = }} [[Datoteka:Victor Troicki, Boodles.jpg|mini|200px|[[Viktor Troicki]], pobjednik 2014. i finalist 2005.]] [[Datoteka:Brown WM13-003 (9476321765).jpg|mini|200px|[[Dustin Brown (teniser)|Dustin Brown]], pobjednik u parovima 2009.]] '''ATP čelendžer Banja Luka''' profesionalni je [[tenis]]ki turnir iz kategorije [[ATP čelendžer|čelendžera]] koji se od 2002. održava na terenima TK "Mladost" u parku "Mladen Stojanović" u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Igra se na zemljanoj podlozi. == Pobjednici == === Pojedinačno === {|class="wikitable" style="font-size:90%" |- !Godina !width="200"|Pobjednik !width="200"|Finalist !width="175"|Rezultat |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2021.|2021.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Juan Manuel Cerúndolo]]''' || {{ZD|SRB}} [[Nikola Milojević (teniser)|Nikola Milojević]] || 6–3, 6–1 |- | style="background:#cfcfcf" | 2020. || colspan=3 align=center style="background:#cfcfcf" | ''[[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|Nije održan]]'' |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2019.|2019.]] || {{ZD|NIZ}} '''[[Tallon Griekspoor]]''' || {{ZD|IND}} [[Sumit Nagal]] || 6–2, 6–3 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2018.|2018.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Alessandro Giannessi]]''' || {{ZD|ARG}} [[Carlos Berlocq]] || 6–7<sup>6</sup>, 6–4, 6–4 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2017.|2017.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Maximilian Marterer]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Taberner]] || 6–1, 6–2 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2016.|2016.]] || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Adam Pavlásek]]''' || {{ZD|SRB}} [[Miljan Zekić]] || 3–6, 6–1, 6–4 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2015.|2015.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Dušan Lajović]]''' || {{ZD|RUM}} [[Victor Hănescu]] || 7–6<sup>5</sup>, 7–6<sup>5</sup> |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2014.|2014.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Viktor Troicki]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Albert Ramos]] || 7–5, 4–6, 7–5 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2013.|2013.]] || {{ZD|SLO}} '''[[Aljaž Bedene]]''' || {{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] || 6–3, 6–4 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2012.|2012.]] || {{ZD|RUM}} '''[[Victor Hănescu]]''' || {{ZD|AUT}} [[Andreas Haider-Maurer]] || 6–4, 6–1 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2011.|2011.]] || {{ZD|SLO}} '''[[Blaž Kavčič]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Pere Riba]] || 6–4, 6–1 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2010.|2010.]] || {{ZD|TUR}} '''[[Marsel İlhan]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Pere Riba]] || 6–0, 7–6<sup>4</sup> |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2009.|2009.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Daniel Gimeno-Traver]]''' || {{ZD|NJE}} [[Julian Reister]] || 6–4, 6–1 |- |2008. || {{ZD|SRB}} '''[[Ilija Bozoljac]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Daniel Gimeno-Traver]] || 6–4, 6–4 |- |2007. || {{ZD|GRČ}} '''[[Konstantinos Ekonomidis]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Iván Navarro (teniser)|Iván Navarro]] || 7–6, 6–4 |- |2006. || {{ZD|AUT}} '''[[Marco Mirnegg]]''' || {{ZD|FRA}} [[Nicolas Devilder]] || 6–2, 6–4 |- |2005. || {{ZD|GRČ}} '''[[Vasilis Mazarakis]]''' || {{ZD|SCG}} [[Viktor Troicki]] || 6–2, 6–2 |- |2004. || {{ZD|RUS}} '''[[Jurij Ščukin]]''' || {{ZD|AUT}} [[Werner Eschauer]] || 7–6, 7–6 |- |2003. || {{ZD|HRV}} '''[[Mario Radić]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[František Čermák]] || 6–4, 6–3 |- |2002. || {{ZD|NJE}} '''[[Tomas Behrend]]''' || {{ZD|AUT}} [[Werner Eschauer]] || ''Nema pobjednika'' |} === Parovi === {|class="wikitable" style="font-size:90%" |- !Godina !width="200"|Pobjednici !width="200"|Finalisti !width="140"|Rezultat |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2021.|2021.]] | {{ZD|HRV}} '''[[Antonio Šančić]]''' </br>{{ZD|HRV}} '''[[Nino Serdarušić]]''' | {{ZD|HRV}} [[Ivan Sabanov]] </br>{{ZD|HRV}} [[Matej Sabanov]] | 6–3, 6–3 |- | style="background:#cfcfcf" | 2020. || colspan=3 align=center style="background:#cfcfcf" | ''[[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|Nije održan]]'' |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2019.|2019.]] | {{ZD|FRA}} '''[[Sadio Doumbia]]''' </br>{{ZD|FRA}} '''[[Fabien Reboul]]''' | {{ZD|PER}} [[Sergio Galdós]] </br>{{ZD|ARG}} [[Facundo Mena]] | 6–3, 7–6<sup>4</sup> |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2018.|2018.]] | {{ZD|SLK}} '''[[Andrej Martin]]''' </br>{{ZD|ČIL}} '''[[Hans Podlipnik Castillo]]''' | {{ZD|LIT}} [[Laurynas Grigelis]] </br>{{ZD|ITA}} [[Alessandro Motti]] | 7–5, 4–6, [10–7] |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2017.|2017.]] | {{ZD|HRV}} '''[[Marin Draganja]]''' </br>{{ZD|HRV}} '''[[Tomislav Draganja]]''' | {{ZD|SRB}} [[Danilo Petrović (teniser)|Danilo Petrović]] </br>{{ZD|SRB}} [[Ilija Vučić]] | 6–4, 6–2 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2016.|2016.]] | {{ZD|ČEŠ}} '''[[Roman Jebavý]]''' </br>{{ZD|ČEŠ}} '''[[Jan Šátral]]''' | {{ZD|ITA}} [[Andrea Arnaboldi]] </br> {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Neuchrist]] | 7–6<sup>3</sup>, 4–6, [10–7] |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2015.|2015.]] | {{ZD|SRB}} '''[[Ilija Bozoljac]]''' </br>{{ZD|ITA}} '''[[Flavio Cipolla]]''' | {{ZD|ČEŠ}} [[Jaroslav Pospíšil]] </br>{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Šátral]] | 6–2, 7–5 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2014.|2014.]] | {{ZD|HRV}} '''[[Dino Marcan]]''' </br> {{ZD|HRV}} '''[[Antonio Šančić]]''' | {{ZD|ČEŠ}} [[Jaroslav Pospíšil]] </br> {{ZD|SLK}} [[Adrian Sikora]] | 7–5, 6–4 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2013.|2013.]] | {{ZD|HRV}} '''[[Marin Draganja]]''' </br> {{ZD|HRV}} '''[[Nikola Mektić]]''' | {{ZD|NJE}} [[Dominik Meffert]] </br> {{ZD|UKR}} [[Aleksandar Nedovjesov]] | 6–4, 3–6, [10–6] |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2012.|2012.]] | {{ZD|HRV}} '''[[Marin Draganja]]''' </br> {{ZD|HRV}} '''[[Lovro Zovko]]''' | {{ZD|AUS}} [[Colin Ebelthite]] </br> {{ZD|ČEŠ}} [[Jaroslav Pospíšil]] | 6–1, 6–1 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2011.|2011.]] | {{ZD|ITA}} '''[[Marco Crugnola]]''' </br> {{ZD|ŠPA}} '''[[Rubén Ramírez Hidalgo]]''' | {{ZD|ČEŠ}} [[Jan Mertl]] </br> {{ZD|HOL}} [[Matwé Middelkoop]] | 7–6<sup>3</sup>, 3–6, [10–8] |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2010.|2010.]] | {{ZD|SAD}} '''[[James Cerretani]]''' </br> {{ZD|ČEŠ}} '''[[David Škoch]]''' | {{ZD|KAN}} [[Adil Shamasdin]] </br> {{ZD|HRV}} [[Lovro Zovko]] | 6–1, 6–4 |- | [[ATP čelendžer Banja Luka 2009.|2009.]] | {{ZD|JAM}} '''[[Dustin Brown (teniser)|Dustin Brown]]''' </br> {{ZD|AUT}} '''[[Rainer Eitzinger]]''' | {{ZD|BIH}} [[Ismar Gorčić]] </br> {{ZD|ITA}} [[Simone Vagnozzi]] | 6–4, 6–3 |- | 2008. | {{ZD|MAĐ}} '''[[Attila Balázs]]''' </br> {{ZD|IZR}} '''[[Amir Hadad]]''' | {{ZD|AUS}} [[Rameez Junaid]] </br> {{ZD|NJE}} [[Philipp Marx]] | 7–5, 6–2 |- | 2007. | {{ZD|RUS}} '''[[Aleksandar Krasnorucki]]''' </br> {{ZD|RUS}} '''[[Aleksandar Kudrjavcev]]''' | {{ZD|ARG}} [[Diego Junqueira]] </br> {{ZD|SRB}} [[Vladimir Obradović]] | 6–2, 6–4 |- | 2006. | {{ZD|AUS}} '''[[Joseph Sirianni]]''' </br> {{ZD|BEL}} '''[[Stefan Wauters]]''' | {{ZD|BIH}} [[Ivan Dodig]] </br> {{ZD|BIH}} [[Aleksandar Marić (teniser)|Aleksandar Marić]] | 6–4, 3–6, [10–4] |- | 2005. | {{ZD|ITA}} '''[[Flavio Cipolla]]''' </br> {{ZD|AUT}} '''[[Rainer Eitzinger]]''' | {{ZD|BEL}} [[Jeroen Masson]] </br> {{ZD|BEL}} [[Stefan Wauters]] | 4–6, 6–3, 6–3 |- | 2004. | {{ZD|HOL}} [[Jasper Smit]] </br> {{ZD|ARG}} [[Martín Vassallo Argüello]] | ''Nema finalista'' | ''Nema pobjednika'' |- | 2003. | {{ZD|RUM}} '''[[Ionut Moldovan]]''' </br> {{ZD|RUS}} '''[[Jurij Ščukin]]''' | {{ZD|SRJ}} [[Nikola Ćirić]] </br> {{ZD|SRJ}} [[Goran Tošić]] | 6–2, 7–5 |- | 2002. | {{ZD|ČEŠ}} '''[[Jaroslav Levinský]]''' </br> {{ZD|RUS}} '''[[Jurij Ščukin]]''' | {{ZD|ARG}} [[Juan Pablo Guzmán]] </br> {{ZD|ARG}} [[Daniel Orsanic]] | 7–6, 7–5 |} == Vanjski linkovi == * [https://www.atptour.com/en/tournaments/banja-luka/1607/overview ATP-profil] {{en simbol}} {{ATP čelendžer}} [[Kategorija:ATP čelendžer]] [[Kategorija:Teniski turniri u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Teniski turniri na zemlji]] [[Kategorija:Sport u Banjoj Luci]] sy3fynjsloe43g0mqf8fg2qcmnpcope Thibaut Courtois 0 371326 3428600 3417336 2022-08-22T00:53:27Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Thibaut Courtois | slika = Courtois aug 2014.jpg | punoime = Thibaut Nicolas<br/>Marc Courtois<ref>[http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&CodActa=14518 Acta del Partido celebrado el 28 de agosto de 2011, en Madrid - Atlético Madrid vs Osasuna]; [[Royal Spanish Football Federation|RFEF]], 28 August 2011 {{es simbol}}</ref> | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1992|5|11}} | rodnigrad = [[Bree (Belgija)|Bree]] | rodnadržava = [[Belgija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 199 cm<ref>{{cite news|url=http://www.chelseafc.com/teams/first-team/thibaut-courtois.html|title=Player Profile: Thibaut Courtois|publisher=chelseafc.com}}</ref> | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | brojnadresu = 1 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1997–1999. <br/> 1999–2009. | omladinskipogoni = Bilzen VV <br/> [[KRC Genk|Genk]] | godine1 = 2009–2011. | klubovi1 = [[KRC Genk|Genk]] | nastupi(golovi)1 = 41 (0) | godine2 = 2011–2018. | klubovi2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] | nastupi(golovi)2 = 126 (0) | godine3 = 2011–2014. | klubovi3 = → [[Atlético Madrid|Atlético M.]] | nastupi(golovi)3 = 111 (0) | godine4 = 2018– | klubovi4 = [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | nastupi(golovi)4 = 137 (0) | reprezentacija = [[Nogometna reprezentacija Belgije]] | nacionalnegodine1 = 2009–2010. | nacionalneekipe1 = Belgija U-18 | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2011– | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 94 (0) | zadnjeuređivanje = 22. 8. 2022 }} '''Thibaut Nicolas Marc Courtois''' belgijski je [[nogomet]]aš koji igra za španski klub [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i [[Nogometna reprezentacija Belgije|belgijsku reprezentaciju]] kao [[golman]]. Mnogi ga smatraju jednim od najboljih golmana na svijetu.<ref>{{cite news|url=http://www1.skysports.com/football/news/11668/9029958/chelsea-keeper-thibaut-courtois-labelled-best-in-world-by-belgium-team-mate-toby-alderweireld|title=Courtois rated 'best in world'|publisher=[[Sky Sports]]|date=18. 11. 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.theguardian.com/news/datablog/2013/dec/24/world-best-footballers-top-100-list-2013-lionel-messi|title=The world's best footballers in 2013: Lionel Messi retains his crown|newspaper=[[The Guardian]]|date=24. 12. 2013}}</ref> U sezonama [[La Liga 2012/2013.|2012/13.]] i [[La Liga 2013/2014.|2013/14.]] osvojio je [[Trofej "Ricardo Zamora"]] dok je bio na posudbi u [[Atlético Madrid]]u te još jednom [[La Liga 2019/2020.|2019/20.]] u dresu Reala. U [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalu]] [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] [[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|2022]], u kojem je Real pobijedio [[Liverpool FC|Liverpool]] s 1:0, proglašen je igračem utakmice.<ref name="MOTM">{{cite news |url= https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-15415a46222f-56deb06b7df5-1000/ |title= Official Champions League final PlayStation Player of the Match: Thibaut Courtois |website= UEFA.com |publisher= UEFA |date= 28. 5. 2022 |access-date= 28. 5. 2022}}</ref> == Reprezentacija == Debitirao je 2011. Igrao je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]] (na kojem je dobio nagradu za najboljeg golmana prvenstva) te [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropskom prvenstvu 2016.]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020.]] == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Thibaut Courtois}} * [http://en.clubatleticodemadrid.com/jugadores/thibaut-courtois-2 Thibaut Courtois] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140718202827/http://en.clubatleticodemadrid.com/jugadores/thibaut-courtois-2 |date=18. 7. 2014 }} na [[Atlético Madrid]].com * [http://static.belgianfootball.be/project/publiek/jrinteren/speler_PH_5771.htm#itop Thibaut Courtois] na belgianfootball.be * {{Zerozero|95628}} {{Najbolji golmani svjetskih prvenstava u nogometu}} {{Najbolji golmani Premier Leaguea}} {{Belgijski sportist godine}} {{Navkutije |ime = Sastavi Belgije |naslov = Sastavi Belgije |naslovstil = background-color:#E20E0E; color:#FDDA25; border: solid 1px black; |podaci1 = {{Sastav Belgije na SP 2014. u nogometu}} {{Sastav Belgije na EP 2016. u nogometu}} {{Sastav Belgije na SP 2018. u nogometu}} {{Sastav Belgije na EP 2020. u nogometu}} }} {{DEFAULTSORT:Courtois, Thibaut}} [[Kategorija:Rođeni 1992.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Belgijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Nogometaši Genka]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]] l1qo1czsi3ulgx79h7w9tgy823btmii Bobare (Tešanj) 0 374673 3428540 3278429 2022-08-21T16:25:28Z Ibr1ch22 145175 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Bobare | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Datoteka: Flag of Zenica-Doboj Canton.svg|border|23px]] [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | općina = [[Tešanj]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.6643 | dužina_stepeni = 17.9041 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 563 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 150967<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=3. 12. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 11045 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bobare u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Bobare''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Tešanj]], [[Bosna i Hercegovina]].Bobare su selo koje je od Tešnja udaljeno oko 10 km sjeverozapada. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bobare | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 150967 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 103) |work=fzs.ba |accessdate= 3. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 3. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 3. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 563 | g2013_bosnjaci = 531 | g2013_hrvati = 26 | g2013_bosanci = 5 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g1991_ukupno = 658 | g1991_muslimani = 455 | g1991_srbi = 84 | g1991_hrvati = 108 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 593 | g1981_muslimani = 367 | g1981_srbi = 105 | g1981_hrvati = 114 | g1981_jugosloveni = 7 | g1971_ukupno = 500 | g1971_muslimani = 305 | g1971_srbi = 90 | g1971_hrvati = 105 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcina-tesanj.ba/ Zvanični sajt općine Tešanj] {{Općina Tešanj}} co9ux362t7v3k8snodm6ufu8rigx26g 3428542 3428540 2022-08-21T16:29:51Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Bobare | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Datoteka: Flag of Zenica-Doboj Canton.svg|border|23px]] [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | općina = [[Tešanj]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.6643 | dužina_stepeni = 17.9041 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 563 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 150967<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate=3. 12. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archivedate=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 11045 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Bobare u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Bobare''' su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Tešanj]], 10 km sjeverozapadno od tog mjesta. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bobare | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 150967 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 103) |work=fzs.ba |accessdate= 3. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 3. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 3. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 563 | g2013_bosnjaci = 531 | g2013_hrvati = 26 | g2013_bosanci = 5 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g1991_ukupno = 658 | g1991_muslimani = 455 | g1991_srbi = 84 | g1991_hrvati = 108 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 593 | g1981_muslimani = 367 | g1981_srbi = 105 | g1981_hrvati = 114 | g1981_jugosloveni = 7 | g1971_ukupno = 500 | g1971_muslimani = 305 | g1971_srbi = 90 | g1971_hrvati = 105 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcina-tesanj.ba/ Zvanični sajt općine Tešanj] {{Općina Tešanj}} 75u57qn8ky43njqnypvlwasyit87tfs US Livorno 1915 0 382207 3428625 3402479 2022-08-22T01:58:15Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[AS Livorno Calcio]] na [[US Livorno 1915]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #880000 | Ime kluba = '''Livorno''' | Puno ime = AS Livorno Calcio | Grb = AS Livorno.svg | Nadimak = ''Amaranto'' | Osnovan = [[1915.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Livorno]]<br>[[Toskana]]<br>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|#880000}} {{colorbox|#FFFFFF}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie B]] | Stadion = [[Stadio Armando Picchi|Armando Picchi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/armandopicchi/ |title=Stadio Armando Picchi |work=stadiumguide.com|accessdate= 22. 9. 2018}}</ref> | Kapacitet = 19.238 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto (Serie C/A) | Prethodna sezona = [[Serie C 2017/2018.|2017/18.]] | Webstranica = [https://www.livornocalcio.it/ livornocalcio.it] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 880000 | tijelo1 = 880000 | desna ruka1 = 880000 | šorc1 = 000000 | čarape1 = 880000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = 000000 }} '''AS Livorno Calcio''' je profesionalni [[italija]]nski [[nogomet]]ni klub iz [[Livorno|Livorna]], regija [[Toskana]]. Takmiči se u [[Serie B]], drugom rangu italijanskog nogometa. == Historija == Klub je osnovan 15. februara 1915. godine kao ''US Livorno''. U sezoni 1919/20. igra finale italijanskog prvenstva ali je poražen od Intera, da bi naredne sezone ispao u polufinalu od Pise. 1933. godine seli na sadašnji stadion koji se do 1945. godine zvao Edda Ciano Mussolini koja je bila kćerka Benita Mussolinia. Nakon Drugog svjetskog rata klub je igrao u Serie B i u Serie C, da bi se početkom 2000-ih vratio u Serie A. == Uspjesi == *'''[[Serie A]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2):''' 1919/20, 1942/43. *'''[[Serie B]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 1932/33, 1936/37. *'''[[Serie C]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 1963/64, 2001/02. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.livornocalcio.it/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181203050549/https://www.livornocalcio.it/ |date=3. 12. 2018 }} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1915.]] dua00ce7r6eupnfjmi4fz5pagebab3b 3428634 3428625 2022-08-22T02:05:57Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #880000 | Ime kluba = '''Livorno''' | Puno ime = AS Livorno Calcio | Grb = AS Livorno.svg | Nadimak = ''Amaranto'' | Osnovan = [[1915.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Livorno]]<br>[[Toskana]]<br>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|#880000}} {{colorbox|#FFFFFF}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie B]] | Stadion = [[Stadio Armando Picchi|Armando Picchi]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/armandopicchi/ |title=Stadio Armando Picchi |work=stadiumguide.com|accessdate= 22. 9. 2018}}</ref> | Kapacitet = 19.238 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto (Serie C/A) | Prethodna sezona = [[Serie C 2017/2018.|2017/18.]] | Webstranica = [https://www.livornocalcio.it/ livornocalcio.it] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 880000 | tijelo1 = 880000 | desna ruka1 = 880000 | šorc1 = 000000 | čarape1 = 880000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = 000000 }} '''AS Livorno Calcio''' je profesionalni [[italija]]nski [[nogomet]]ni klub iz [[Livorno|Livorna]], regija [[Toskana]]. Takmiči se u [[Serie B]], drugom rangu italijanskog nogometa. == Historija == Klub je osnovan 15. februara 1915. godine kao ''US Livorno''. U sezoni 1919/20. igra finale italijanskog prvenstva ali je poražen od Intera, da bi naredne sezone ispao u polufinalu od Pise. 1933. godine seli na sadašnji stadion koji se do 1945. godine zvao Edda Ciano Mussolini koja je bila kćerka Benita Mussolinia. Nakon Drugog svjetskog rata klub je igrao u Serie B i u Serie C, da bi se početkom 2000-ih vratio u Serie A. == Uspjesi == *'''[[Serie A]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2):''' 1919/20, 1942/43. *'''[[Serie B]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 1932/33, 1936/37. *'''[[Serie C]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 1963/64, 2001/02. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.livornocalcio.it/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181203050549/https://www.livornocalcio.it/ |date=3. 12. 2018}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1915.]] 5mq8zg2cw6lvyfxga2uoi6vw0sf4ojv Prvenstvo Albanije u šahu 0 387437 3428534 3108306 2022-08-21T15:59:06Z KWiki 9400 /* Pobjednici */ wikitext text/x-wiki '''[[Albanija|Albansko]] prvenstvo u [[šah]]u''' godišnje je pojedinačno nacionalno šahovsko prvenstvo. Prvo izdanje održano je 1933. == Pobjednici == :{| class="sortable wikitable" ! Godina!! Prvak!! Prvakinja |- | 1933. || {{sortname|Xhaferr|Çaushi}} || |- | 1946. || {{sortname|Gaspër|Shoshi}} || |- | 1947. || {{sortname|Sotir|Qirjaku}} || |- | 1948. || {{sortname|Skënder|Çarçani}} <br> {{sortname|Teodor|Siliqi}} || |- | 1949. || {{sortname|Skënder|Çarçani}} || |- | 1950. || {{sortname|Skënder|Çarçani}} <br> {{sortname|Sotir|Qirjaku}} || |- | 1951. || {{sortname|Bujar|Hoxha}} || |- | 1952. || {{sortname|Bujar|Hoxha}} <br> {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1953. || {{sortname|Mendim|Veizaj}} || |- | 1954. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1955. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1956. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1957. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1958. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1959. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1960. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1961. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1962. || {{sortname|Florian|Vila}} || |- | 1963. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1964. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1965. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1966. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || |- | 1967. || {{sortname|Eqerem|Konçi}} || |- | 1968. || {{sortname|Fatos|Omari}} || |- | 1969. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1970. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1971. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || |- | 1972. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || |- | 1973. || {{sortname|Florian|Vila}} || |- | 1974. || {{sortname|Fatos|Muço}} || |- | 1975. || {{sortname|Llambi|Qendro}} || |- | 1976. || {{sortname|Fatos|Muço}} || |- | 1977. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Leonora|Shllaku}} |- | 1978. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Teuta|Manjani}} |- | 1979. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Teuta|Manjani}} |- | 1980. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Liri|Bajo}} |- | 1981. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Liri|Bajo}} |- | 1982. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Vega|Paja}} |- | 1983. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1984. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Albana|Vuji}} |- | 1985. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || {{sortname|Albana|Vuji}} |- | 1986. || {{sortname|Ilir|Karkanaqe}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1987. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1988. || {{sortname|Llambi|Qendro}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1989. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Albana|Vuji}} |- | 1990. || {{sortname|Shkëlqim|Çela}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 1991. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 1992. || {{sortname|Altin|Çela}} || {{sortname|Valbona|Bramo}} |- | 1993. || {{sortname|Luan|Elezi}} || {{sortname|Valbona|Bramo}} |- | 1994. || {{sortname|Aldo|Zadrima}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1995. || {{sortname|Anton|Gurakuqi}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1996. || {{sortname|Erald|Dervishi}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1997. || {{sortname|Erald|Dervishi}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1998. || {{sortname|Zeqir|Sula}} || nije održano |- | 1999. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2000. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || nije održano |- | 2001. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2002. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Arta|Alushi Driza}} |- | 2003. || {{sortname|Laert|Shytaj}} || {{sortname|Alda|Shabanaj}} |- | 2004. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2005. || {{sortname|Ilir|Karkanaqe}} || {{sortname|Roela|Pasku}} |- | 2006. || {{sortname|Dritan|Mehmeti}} || {{sortname|Roela|Pasku}} |- | 2007. || {{sortname|Dritan|Mehmeti}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2008. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Roela|Pasku}} |- | 2009. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2010. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2011. || {{sortname|Saimir|Shabanaj}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2012. || {{sortname|Llambi|Pasko}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2013. || {{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2014. || {{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2015. || {{sortname|Franc|Ashiku}} || {{sortname|Alda|Shabanaj}} |- | 2016. || {{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2017. || {{sortname|Llambi|Pasko}} || {{sortname|Alda|Shabanaj}} |- | 2018. || {{sortname|Llambi|Pasko}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- |2019. |{{sortname|Franc|Ashiku}} |{{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- |2020. |{{sortname|Franc|Ashiku}} |{{sortname|Rozana|Gjergji}} |- |2021. |{{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} |{{sortname|Kler|Çaku}} |- |2022. |{{sortname|Llambi|Pasko}} |{{sortname|Klean|Shuqja}} |} ==Titule == === Muškarci === {| class="wikitable" |- ! Igrač ! Titule |- | [[Fatos Muço]] | align=center|11 |- | [[Ylvi Pustina]] | align=center|9 |- | [[Vangjel Adhami]] | align=center|5 |- | [[Esat Duraku]] | align=center|5 |- | [[Lorenc Rama]], [[Ilir Seitaj]] | align=center|4 |- | [[Skënder Çarçani]] | align=center|3 |- | [[Bujar Hoxha]], [[Erald Dervishi]], [[Dritan Mehmeti]], [[Ilir Karkanaqe]], [[Llambi Qendro]], [[Sotir Qirjaku]], [[Florian Vila]] | align=center|2 |- | [[Xhaferr Çaushi]], [[Altin Çela]], [[Shkëlqim Çela]], [[Luan Elezi]], [[Anton Gurakuqi]], [[Eqerem Konçi]], [[Fatos Omari]], [[Gaspër Shoshi]], [[Laert Shytaj]], [[Teodor Siliqi]], [[Zeqir Sula]], [[Mendim Veizaj]], [[Aldo Zadrima]] | align=center|1 |} === Žene === Titles: E. Shabanaj 9<ref>{{Cite web |url=http://www.fshsh.org/lajmi.php?id=55 |title=Sa službene stranice |accessdate=28. 5. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100119154254/http://fshsh.org/lajmi.php?id=55 |archivedate=19. 1. 2010 |url-status=dead }}</ref>, Y. Boriçi 4, R. Gjergji Çima 4, R. Pasku 3, A. Vuji 3, L. Bajo 2, V. Bramo 2, T. Manjani 2, A. Driza 1, V. Paja 1, A. Shabanaj 1, L. Shllaku 1 == Reference == *[http://www.albania-sport.com/a/2009/11/12967.php Spisak pobjednika (uključeni njihovi klubovi)] {{reference}} == VAnjski linkovi == *[http://www.giovanniarmillotta.it/albania/scacchi/ Spisak pobjednika] (izvor: italijanski [[sport]]ski [[Novinarstvo|novinar]] Giovanni Armillotta) *[https://web.archive.org/web/20080525195958/http://www.fshsh.org/ Službena stranica] Albanskog šahovskog saveza {{Nacionalna šahovska prvenstva}} [[Kategorija:Šah u Albaniji|Prvenstvo]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Albaniji]] 84sfcmnrkwy05attb8pzv0lxep3700i 3428535 3428534 2022-08-21T16:00:39Z KWiki 9400 /* Muškarci */ wikitext text/x-wiki '''[[Albanija|Albansko]] prvenstvo u [[šah]]u''' godišnje je pojedinačno nacionalno šahovsko prvenstvo. Prvo izdanje održano je 1933. == Pobjednici == :{| class="sortable wikitable" ! Godina!! Prvak!! Prvakinja |- | 1933. || {{sortname|Xhaferr|Çaushi}} || |- | 1946. || {{sortname|Gaspër|Shoshi}} || |- | 1947. || {{sortname|Sotir|Qirjaku}} || |- | 1948. || {{sortname|Skënder|Çarçani}} <br> {{sortname|Teodor|Siliqi}} || |- | 1949. || {{sortname|Skënder|Çarçani}} || |- | 1950. || {{sortname|Skënder|Çarçani}} <br> {{sortname|Sotir|Qirjaku}} || |- | 1951. || {{sortname|Bujar|Hoxha}} || |- | 1952. || {{sortname|Bujar|Hoxha}} <br> {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1953. || {{sortname|Mendim|Veizaj}} || |- | 1954. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1955. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1956. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1957. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1958. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1959. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1960. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1961. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1962. || {{sortname|Florian|Vila}} || |- | 1963. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1964. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1965. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1966. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || |- | 1967. || {{sortname|Eqerem|Konçi}} || |- | 1968. || {{sortname|Fatos|Omari}} || |- | 1969. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1970. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1971. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || |- | 1972. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || |- | 1973. || {{sortname|Florian|Vila}} || |- | 1974. || {{sortname|Fatos|Muço}} || |- | 1975. || {{sortname|Llambi|Qendro}} || |- | 1976. || {{sortname|Fatos|Muço}} || |- | 1977. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Leonora|Shllaku}} |- | 1978. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Teuta|Manjani}} |- | 1979. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Teuta|Manjani}} |- | 1980. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Liri|Bajo}} |- | 1981. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Liri|Bajo}} |- | 1982. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Vega|Paja}} |- | 1983. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1984. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Albana|Vuji}} |- | 1985. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || {{sortname|Albana|Vuji}} |- | 1986. || {{sortname|Ilir|Karkanaqe}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1987. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1988. || {{sortname|Llambi|Qendro}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1989. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Albana|Vuji}} |- | 1990. || {{sortname|Shkëlqim|Çela}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 1991. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 1992. || {{sortname|Altin|Çela}} || {{sortname|Valbona|Bramo}} |- | 1993. || {{sortname|Luan|Elezi}} || {{sortname|Valbona|Bramo}} |- | 1994. || {{sortname|Aldo|Zadrima}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1995. || {{sortname|Anton|Gurakuqi}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1996. || {{sortname|Erald|Dervishi}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1997. || {{sortname|Erald|Dervishi}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1998. || {{sortname|Zeqir|Sula}} || nije održano |- | 1999. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2000. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || nije održano |- | 2001. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2002. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Arta|Alushi Driza}} |- | 2003. || {{sortname|Laert|Shytaj}} || {{sortname|Alda|Shabanaj}} |- | 2004. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2005. || {{sortname|Ilir|Karkanaqe}} || {{sortname|Roela|Pasku}} |- | 2006. || {{sortname|Dritan|Mehmeti}} || {{sortname|Roela|Pasku}} |- | 2007. || {{sortname|Dritan|Mehmeti}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2008. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Roela|Pasku}} |- | 2009. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2010. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2011. || {{sortname|Saimir|Shabanaj}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2012. || {{sortname|Llambi|Pasko}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2013. || {{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2014. || {{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2015. || {{sortname|Franc|Ashiku}} || {{sortname|Alda|Shabanaj}} |- | 2016. || {{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2017. || {{sortname|Llambi|Pasko}} || {{sortname|Alda|Shabanaj}} |- | 2018. || {{sortname|Llambi|Pasko}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- |2019. |{{sortname|Franc|Ashiku}} |{{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- |2020. |{{sortname|Franc|Ashiku}} |{{sortname|Rozana|Gjergji}} |- |2021. |{{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} |{{sortname|Kler|Çaku}} |- |2022. |{{sortname|Llambi|Pasko}} |{{sortname|Klean|Shuqja}} |} ==Titule == === Muškarci === {| class="wikitable" |- ! Igrač ! Titule |- | [[Fatos Muço]] | align=center|11 |- | [[Ylvi Pustina]] | align=center|9 |- | [[Vangjel Adhami]], [[Esat Duraku]], [[Dritan Mehmeti (šahist)|Dritan Mehmeti]], [[Lorenc Rama]] | 5 |- | [[Ilir Seitaj]], [[Llambi Pasko]] | 4 |- | [[Skënder Çarçani]], [[Franc Ashiku]] | 3 |- | [[Bujar Hoxha]], [[Erald Dervishi]], [[Ilir Karkanaqe]], [[Llambi Qendro]], [[Sotir Qirjaku]], [[Florian Vila]] | 2 |- | [[Xhaferr Çaushi]], [[Altin Çela]], [[Shkëlqim Çela]], [[Luan Elezi]], [[Anton Gurakuqi]], [[Eqerem Konçi]], [[Fatos Omari]], [[Saimir Shabanaj]], [[Gaspër Shoshi]], [[Luca Shytaj]], [[Teodor Siliqi]], [[Zeqir Sula]], [[Mendim Veizaj]], [[Aldo Zadrima]] | 1 === Žene === Titles: E. Shabanaj 9<ref>{{Cite web |url=http://www.fshsh.org/lajmi.php?id=55 |title=Sa službene stranice |accessdate=28. 5. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100119154254/http://fshsh.org/lajmi.php?id=55 |archivedate=19. 1. 2010 |url-status=dead }}</ref>, Y. Boriçi 4, R. Gjergji Çima 4, R. Pasku 3, A. Vuji 3, L. Bajo 2, V. Bramo 2, T. Manjani 2, A. Driza 1, V. Paja 1, A. Shabanaj 1, L. Shllaku 1 == Reference == *[http://www.albania-sport.com/a/2009/11/12967.php Spisak pobjednika (uključeni njihovi klubovi)] {{reference}} == VAnjski linkovi == *[http://www.giovanniarmillotta.it/albania/scacchi/ Spisak pobjednika] (izvor: italijanski [[sport]]ski [[Novinarstvo|novinar]] Giovanni Armillotta) *[https://web.archive.org/web/20080525195958/http://www.fshsh.org/ Službena stranica] Albanskog šahovskog saveza {{Nacionalna šahovska prvenstva}} [[Kategorija:Šah u Albaniji|Prvenstvo]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Albaniji]] 9hj3uh5ao9b02gxbm0rijdfrxgrt3lr 3428536 3428535 2022-08-21T16:00:54Z KWiki 9400 /* Muškarci */ wikitext text/x-wiki '''[[Albanija|Albansko]] prvenstvo u [[šah]]u''' godišnje je pojedinačno nacionalno šahovsko prvenstvo. Prvo izdanje održano je 1933. == Pobjednici == :{| class="sortable wikitable" ! Godina!! Prvak!! Prvakinja |- | 1933. || {{sortname|Xhaferr|Çaushi}} || |- | 1946. || {{sortname|Gaspër|Shoshi}} || |- | 1947. || {{sortname|Sotir|Qirjaku}} || |- | 1948. || {{sortname|Skënder|Çarçani}} <br> {{sortname|Teodor|Siliqi}} || |- | 1949. || {{sortname|Skënder|Çarçani}} || |- | 1950. || {{sortname|Skënder|Çarçani}} <br> {{sortname|Sotir|Qirjaku}} || |- | 1951. || {{sortname|Bujar|Hoxha}} || |- | 1952. || {{sortname|Bujar|Hoxha}} <br> {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1953. || {{sortname|Mendim|Veizaj}} || |- | 1954. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1955. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1956. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1957. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1958. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1959. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1960. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1961. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1962. || {{sortname|Florian|Vila}} || |- | 1963. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1964. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1965. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1966. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || |- | 1967. || {{sortname|Eqerem|Konçi}} || |- | 1968. || {{sortname|Fatos|Omari}} || |- | 1969. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1970. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1971. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || |- | 1972. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || |- | 1973. || {{sortname|Florian|Vila}} || |- | 1974. || {{sortname|Fatos|Muço}} || |- | 1975. || {{sortname|Llambi|Qendro}} || |- | 1976. || {{sortname|Fatos|Muço}} || |- | 1977. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Leonora|Shllaku}} |- | 1978. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Teuta|Manjani}} |- | 1979. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Teuta|Manjani}} |- | 1980. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Liri|Bajo}} |- | 1981. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Liri|Bajo}} |- | 1982. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Vega|Paja}} |- | 1983. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1984. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Albana|Vuji}} |- | 1985. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || {{sortname|Albana|Vuji}} |- | 1986. || {{sortname|Ilir|Karkanaqe}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1987. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1988. || {{sortname|Llambi|Qendro}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1989. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Albana|Vuji}} |- | 1990. || {{sortname|Shkëlqim|Çela}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 1991. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 1992. || {{sortname|Altin|Çela}} || {{sortname|Valbona|Bramo}} |- | 1993. || {{sortname|Luan|Elezi}} || {{sortname|Valbona|Bramo}} |- | 1994. || {{sortname|Aldo|Zadrima}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1995. || {{sortname|Anton|Gurakuqi}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1996. || {{sortname|Erald|Dervishi}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1997. || {{sortname|Erald|Dervishi}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1998. || {{sortname|Zeqir|Sula}} || nije održano |- | 1999. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2000. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || nije održano |- | 2001. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2002. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Arta|Alushi Driza}} |- | 2003. || {{sortname|Laert|Shytaj}} || {{sortname|Alda|Shabanaj}} |- | 2004. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2005. || {{sortname|Ilir|Karkanaqe}} || {{sortname|Roela|Pasku}} |- | 2006. || {{sortname|Dritan|Mehmeti}} || {{sortname|Roela|Pasku}} |- | 2007. || {{sortname|Dritan|Mehmeti}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2008. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Roela|Pasku}} |- | 2009. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2010. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2011. || {{sortname|Saimir|Shabanaj}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2012. || {{sortname|Llambi|Pasko}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2013. || {{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2014. || {{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2015. || {{sortname|Franc|Ashiku}} || {{sortname|Alda|Shabanaj}} |- | 2016. || {{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2017. || {{sortname|Llambi|Pasko}} || {{sortname|Alda|Shabanaj}} |- | 2018. || {{sortname|Llambi|Pasko}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- |2019. |{{sortname|Franc|Ashiku}} |{{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- |2020. |{{sortname|Franc|Ashiku}} |{{sortname|Rozana|Gjergji}} |- |2021. |{{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} |{{sortname|Kler|Çaku}} |- |2022. |{{sortname|Llambi|Pasko}} |{{sortname|Klean|Shuqja}} |} ==Titule == === Muškarci === {| class="wikitable" |- ! Igrač ! Titule |- | [[Fatos Muço]] | align=center|11 |- | [[Ylvi Pustina]] | align=center|9 |- | [[Vangjel Adhami]], [[Esat Duraku]], [[Dritan Mehmeti (šahist)|Dritan Mehmeti]], [[Lorenc Rama]] | 5 |- | [[Ilir Seitaj]], [[Llambi Pasko]] | 4 |- | [[Skënder Çarçani]], [[Franc Ashiku]] | 3 |- | [[Bujar Hoxha]], [[Erald Dervishi]], [[Ilir Karkanaqe]], [[Llambi Qendro]], [[Sotir Qirjaku]], [[Florian Vila]] | 2 |- | [[Xhaferr Çaushi]], [[Altin Çela]], [[Shkëlqim Çela]], [[Luan Elezi]], [[Anton Gurakuqi]], [[Eqerem Konçi]], [[Fatos Omari]], [[Saimir Shabanaj]], [[Gaspër Shoshi]], [[Luca Shytaj]], [[Teodor Siliqi]], [[Zeqir Sula]], [[Mendim Veizaj]], [[Aldo Zadrima]] | 1 |} === Žene === Titles: E. Shabanaj 9<ref>{{Cite web |url=http://www.fshsh.org/lajmi.php?id=55 |title=Sa službene stranice |accessdate=28. 5. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100119154254/http://fshsh.org/lajmi.php?id=55 |archivedate=19. 1. 2010 |url-status=dead }}</ref>, Y. Boriçi 4, R. Gjergji Çima 4, R. Pasku 3, A. Vuji 3, L. Bajo 2, V. Bramo 2, T. Manjani 2, A. Driza 1, V. Paja 1, A. Shabanaj 1, L. Shllaku 1 == Reference == *[http://www.albania-sport.com/a/2009/11/12967.php Spisak pobjednika (uključeni njihovi klubovi)] {{reference}} == VAnjski linkovi == *[http://www.giovanniarmillotta.it/albania/scacchi/ Spisak pobjednika] (izvor: italijanski [[sport]]ski [[Novinarstvo|novinar]] Giovanni Armillotta) *[https://web.archive.org/web/20080525195958/http://www.fshsh.org/ Službena stranica] Albanskog šahovskog saveza {{Nacionalna šahovska prvenstva}} [[Kategorija:Šah u Albaniji|Prvenstvo]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Albaniji]] gus7bob3drb9jc8dfv0rsq0wgv65a0e 3428537 3428536 2022-08-21T16:02:24Z KWiki 9400 /* Žene */ wikitext text/x-wiki '''[[Albanija|Albansko]] prvenstvo u [[šah]]u''' godišnje je pojedinačno nacionalno šahovsko prvenstvo. Prvo izdanje održano je 1933. == Pobjednici == :{| class="sortable wikitable" ! Godina!! Prvak!! Prvakinja |- | 1933. || {{sortname|Xhaferr|Çaushi}} || |- | 1946. || {{sortname|Gaspër|Shoshi}} || |- | 1947. || {{sortname|Sotir|Qirjaku}} || |- | 1948. || {{sortname|Skënder|Çarçani}} <br> {{sortname|Teodor|Siliqi}} || |- | 1949. || {{sortname|Skënder|Çarçani}} || |- | 1950. || {{sortname|Skënder|Çarçani}} <br> {{sortname|Sotir|Qirjaku}} || |- | 1951. || {{sortname|Bujar|Hoxha}} || |- | 1952. || {{sortname|Bujar|Hoxha}} <br> {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1953. || {{sortname|Mendim|Veizaj}} || |- | 1954. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1955. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1956. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1957. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1958. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1959. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1960. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1961. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1962. || {{sortname|Florian|Vila}} || |- | 1963. || {{sortname|Esat|Duraku}} || |- | 1964. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1965. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1966. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || |- | 1967. || {{sortname|Eqerem|Konçi}} || |- | 1968. || {{sortname|Fatos|Omari}} || |- | 1969. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1970. || {{sortname|Ylvi|Pustina}} || |- | 1971. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || |- | 1972. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || |- | 1973. || {{sortname|Florian|Vila}} || |- | 1974. || {{sortname|Fatos|Muço}} || |- | 1975. || {{sortname|Llambi|Qendro}} || |- | 1976. || {{sortname|Fatos|Muço}} || |- | 1977. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Leonora|Shllaku}} |- | 1978. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Teuta|Manjani}} |- | 1979. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Teuta|Manjani}} |- | 1980. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Liri|Bajo}} |- | 1981. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Liri|Bajo}} |- | 1982. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Vega|Paja}} |- | 1983. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1984. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Albana|Vuji}} |- | 1985. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || {{sortname|Albana|Vuji}} |- | 1986. || {{sortname|Ilir|Karkanaqe}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1987. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1988. || {{sortname|Llambi|Qendro}} || {{sortname|Ylvije|Boriçi}} |- | 1989. || {{sortname|Fatos|Muço}} || {{sortname|Albana|Vuji}} |- | 1990. || {{sortname|Shkëlqim|Çela}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 1991. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 1992. || {{sortname|Altin|Çela}} || {{sortname|Valbona|Bramo}} |- | 1993. || {{sortname|Luan|Elezi}} || {{sortname|Valbona|Bramo}} |- | 1994. || {{sortname|Aldo|Zadrima}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1995. || {{sortname|Anton|Gurakuqi}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1996. || {{sortname|Erald|Dervishi}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1997. || {{sortname|Erald|Dervishi}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 1998. || {{sortname|Zeqir|Sula}} || nije održano |- | 1999. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2000. || {{sortname|Vangjel|Adhami}} || nije održano |- | 2001. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2002. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Arta|Alushi Driza}} |- | 2003. || {{sortname|Laert|Shytaj}} || {{sortname|Alda|Shabanaj}} |- | 2004. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2005. || {{sortname|Ilir|Karkanaqe}} || {{sortname|Roela|Pasku}} |- | 2006. || {{sortname|Dritan|Mehmeti}} || {{sortname|Roela|Pasku}} |- | 2007. || {{sortname|Dritan|Mehmeti}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2008. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Roela|Pasku}} |- | 2009. || {{sortname|Ilir|Seitaj}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2010. || {{sortname|Lorenc|Rama}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2011. || {{sortname|Saimir|Shabanaj}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2012. || {{sortname|Llambi|Pasko}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2013. || {{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} || {{sortname|Rozana|Gjergji}} |- | 2014. || {{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2015. || {{sortname|Franc|Ashiku}} || {{sortname|Alda|Shabanaj}} |- | 2016. || {{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- | 2017. || {{sortname|Llambi|Pasko}} || {{sortname|Alda|Shabanaj}} |- | 2018. || {{sortname|Llambi|Pasko}} || {{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- |2019. |{{sortname|Franc|Ashiku}} |{{sortname|Eglantina|Shabanaj}} |- |2020. |{{sortname|Franc|Ashiku}} |{{sortname|Rozana|Gjergji}} |- |2021. |{{sortname|Dritan|Mehmeti|Dritan Mehmeti (šahist)}} |{{sortname|Kler|Çaku}} |- |2022. |{{sortname|Llambi|Pasko}} |{{sortname|Klean|Shuqja}} |} ==Titule == === Muškarci === {| class="wikitable" |- ! Igrač ! Titule |- | [[Fatos Muço]] | align=center|11 |- | [[Ylvi Pustina]] | align=center|9 |- | [[Vangjel Adhami]], [[Esat Duraku]], [[Dritan Mehmeti (šahist)|Dritan Mehmeti]], [[Lorenc Rama]] | 5 |- | [[Ilir Seitaj]], [[Llambi Pasko]] | 4 |- | [[Skënder Çarçani]], [[Franc Ashiku]] | 3 |- | [[Bujar Hoxha]], [[Erald Dervishi]], [[Ilir Karkanaqe]], [[Llambi Qendro]], [[Sotir Qirjaku]], [[Florian Vila]] | 2 |- | [[Xhaferr Çaushi]], [[Altin Çela]], [[Shkëlqim Çela]], [[Luan Elezi]], [[Anton Gurakuqi]], [[Eqerem Konçi]], [[Fatos Omari]], [[Saimir Shabanaj]], [[Gaspër Shoshi]], [[Luca Shytaj]], [[Teodor Siliqi]], [[Zeqir Sula]], [[Mendim Veizaj]], [[Aldo Zadrima]] | 1 |} === Žene === Titles: [[Eglantina Shabanaj|E. Shabanaj]] 14,<ref>{{Cite web |url=http://www.fshsh.org/lajmi.php?id=55 |title=From official website |access-date=21. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100119154254/http://fshsh.org/lajmi.php?id=55 |archive-date=19. 1. 2010 |url-status=dead}}</ref> R. Gjergji (Çima) 7, Y. Boriçi 4, A. Vuji 3, R. Pasku 3, A. Shabanaj 3, L. Bajo 2, V. Bramo 2, T. Manjani 2, A. Driza 1, V. Paja 1, L. Shllaku 1, Kler Çaku 1. == Reference == *[http://www.albania-sport.com/a/2009/11/12967.php Spisak pobjednika (uključeni njihovi klubovi)] {{reference}} == VAnjski linkovi == *[http://www.giovanniarmillotta.it/albania/scacchi/ Spisak pobjednika] (izvor: italijanski [[sport]]ski [[Novinarstvo|novinar]] Giovanni Armillotta) *[https://web.archive.org/web/20080525195958/http://www.fshsh.org/ Službena stranica] Albanskog šahovskog saveza {{Nacionalna šahovska prvenstva}} [[Kategorija:Šah u Albaniji|Prvenstvo]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Albaniji]] kc176vvyo7k4792w05f07za7bmnk4t2 Veletin 0 396190 3428521 3051408 2022-08-21T15:04:59Z Mrjazz123 115638 wikitext text/x-wiki '''Tvrđava Veletin''' pripadala je župi [[Zagorje (župa)|Zagorje]] koja je u [[15. vijek]]u u posjedu vlastele [[Kosače]]. Veletin je smješten na desnoj obali rijeke [[Neretva|Neretve]] između naselja [[Ocrkavlje|Ocrkavlja]] i [[Doljani|Doljana]] na području [[Bjelimići|Bjelimića]], na visoko uzdignutoj stijeni iznad korita Neretve (oko 400 metara). Tvrđava je nepravilnog četverougla. Prilaz tvrđavi je sa jugoistočne strane. Na ulazu je [[Kamene stolice srednjovjekovne Bosne|kamena stolica]] uklesana u živoj stijeni. <ref> Marko Vego, Naselja srednjevjekovne bosanske države, Svjetlost, Sarajevo 1957, 123. </ref> Prvobitno je pripadala vlasteoskoj porodici Sankovića, a zatim Kosača. Tvrđava se prvi put spominje u historijskim izvorima 29. juna [[1442]]. godine. Tada tvrđava već ima svoje podgrađe. U dokumentu se navodi da je Vukac Deković iz podgrađa Veletina koji je u Bosni (Vochaç Dechouich de subtus castrum Velletin prouintie Bosine) ugovorio šestogodišnju službu i izučavanje [[zanat]]a kod [[kožar]]a Radete Nenkovića. <ref> „Vochaç Dechouich de subtus castrum Velletin prouintie Bosine etatis legittime ut dixit ac ex aspectu corporis videbitur, ex certa sciencia locauit se et operas suas ad standum cum Radeta Nenchouich pelizario presente et eum conducente pro annis sex proxime futuros, promittens toto dicto tempore stare cum ipsi Radeta et ei Radeta dilligenter et fideliter seruire et obedire in omnibus rebus licitis et honestis et ab eo radeta non recedere nec aufugere durante dicto tempore nec ad aliquam aliam actem adiscendam res nequam etiam ei Radete nec in bonis aut rebus suis aliquibus furtum aut dampnum aliquod facere nec volenti facere consentire qui ymo obiuare toto suo posse et eius Radete res et bona fideliter custodire et saluare toto suo posse. Et versa vice dictus Radeta promisit et super se et bona sua se obligauit ipsum Vochaz toto dicto tempore tam egrum quam sanum secum in domo sua tenere ac pascere et nutrire ac eum vestitum tenere secundum condicione et morem famulorum docendo etiam ipsum in arte sua si adiscere voluerit et potuerit et insuper in fine dictorum annorum sex dare et consignare ac donare promisit eidem Vochaz omnia capita utensilia artis secundum consuetudinem et de pluri etiam sibi facere unam clamidem rasie nigre, unum zaponum nouum, unum par caligarum panni rubei et unum biretum. Promittentes ipsi ambo prenominati sibi vicissim premissa omnia et singularia firma et rata habere et tenere attendere et obseruare super se et eorum bona. Renuntiantes ambo. Hec autem etc. Judex ser Zuppanno de Bona et Nicola de Stella testis” (29. juni 1442. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Notariae, Svezak: XXVI, Folija: 60 verso. </ref> Veletin se spominje u poveljama za [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosaču]] ([[1444]] – Veletin Vsagorie castello con contato; [[1448]] – castrum Welletin; [[1454]] – civitate Velletino cum castris et pertinentiis suis). <ref> Mihailo Dinić, Земље херцега Светога Саве, Глас Српске академије наука и уметности 182, Београд 1940, 216. </ref> Početkom aprila [[1465]]. godine podignuta je tužba protiv braće Radelje i Miobrata Dragovića ljude bosanskog vlastelina [[Juraj Čemerović|Jurja Čemerovića]] iz Podveletina (de Subtus Velletin rusticos Jurgi Cemerouich de Bosina). <ref> „Dobrosslauus Obradouich coram domini judicibus de criminalis quorum caput fuit domino Michael de Bocignolo in locum ser Vladissaum de Goce qui est Rector conquestus fuit contra Millobrattum Dragouich et contra eius dicti Millobrattus fratrem nomine Radegliam ambos de Subtus Velletin rusticos Jurgi Cemerouich de Bosina, dicens idem Dobrosslaus quod predicti fratres acceperunt castro dicto Chum” (4. april 1465. . godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lamenta de foris, Svezak: XXXVI, Folija: 234 verso. </ref> Na širem području su značajni lokaliteti sa [[Stećak|stećcima]] koji ukazuju na naseljenost područja. Danas su od ove tvrđave ostale samo ruševine, a ispred ulazne kapije u grad sačuvana je kamena stolica. Nakon pada Bosne pod Osmansku vlast, nekad poslije 1465. godine, ova tvrđava postepeno propada. <ref>Kurtović, Nakaš, Lalić, Župarić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 681, Mladinska knjiga, Sarajevo</ref> == Reference == {{reference}} == Literatura == * [[Mihailo Dinić]], Земље херцега Светога Саве, Глас Српске академије наука и уметности 182, Београд 1940. * [[Marko Vego]], Naselja srednjevjekovne bosanske države, Svjetlost, Sarajevo 1957. * Historijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Križevac u Doljanima, općina Konjic, [https://web.archive.org/web/20160305023901/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2819] * Stećci u bjelimićkom kraju, [http://www.medzlis-konjic.com/index.php/knjige-i-tekstovi/odabrani-tekstovi/tekstovi-vezani-za-konjic/1620-stecci-u-bjelimickom-kraju] [[Kategorija: Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] k8sl9se5kyfebne65wt0mh9loa5421p Petr Čech 0 406372 3428597 3326385 2022-08-22T00:50:40Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Nogometaš |pozicija = Golman |imenogometaša = Petr Čech |Punoime = Petr Čech |reprezentacija = Da |rodnigrad = [[Plzeň]] |rodnadržava = [[Čehoslovačka]] |slika = Petr Čech Chelsea 2013.jpg |datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|05|20|}} |datumsmrti = |državasmrti = |gradsmrti = |trenutniklub = |nadimak = |godine1 = 1999–2001. |godine2 = 2001–2002. |godine3 = 2002–2004. |godine4 = 2004–2015. |godine5 = 2015–2019. |omladinskegodine = 1989–1999. |omladinskipogoni = [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |nastupi(golovi)1 = 27 (0) |nastupi(golovi)2 = 27 (0) |nastupi(golovi)3 = 70 (0) |nastupi(golovi)4 = 333 (0) |nastupi(golovi)5 = 110 (0) |klubovi1 = [[FK Chmel Blšany|Chmel Blšany]] |klubovi2 = [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] |klubovi3 = [[Stade Rennais FC|Rennes]] |klubovi4 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |klubovi5 = [[Arsenal FC|Arsenal]] |trenergodine = |trenerklubovi = |visina = 196 cm |nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] |nacionalnegodine1 = 2002–2016 |nacionalninastupi(golovi)1 = 124 (0) }} '''Petr Čech''' [[Češka|češki]] je bivši [[nogomet]]ni [[golman]]. 11 godina je nastupao za [[Chelsea FC|Chelsea]] i 5 za [[Arsenal FC|Arsenal]]. ==Uspjesi== '''Chelsea''' *[[Premijer liga Engleske|Premier Liga]] (4): 2005, 2006, 2010, 2015. *[[FA kup|FA Kup]] (4): 2007, 2009, 2010, 2012. *[[Engleski Liga kup|Engleski Liga Kup]] (3): 2005, 2007, 2015. *[[FA Community Shield|Community Shield]] (2): 2005, 2009. *[[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga Prvaka]] (1): 2012. *[[UEFA Evropska liga|UEFA Evropska Liga]]: (1): 2013. '''Arsenal''' *[[FA kup|FA Kup]] (1): 2017. *[[FA Community Shield|Community Shield]] (2): 2015, 2017. ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Petr Čech}} *{{Službeni website|http://www.petr-cech.com}} *{{FIFA igrač|178406|Petr Čech}} *[http://nv.fotbal.cz/reprezentace/reprezentace-a/statistiky/viewstat3.asp?name=CechPetr Petr Čech] na fotbal.cz *{{soccerbase|26534|Petr Čech}} *[http://www.czech.cz/en/czech-republic/history/famous-czechs-of-the-past-century/petr-cech/ Petr Čech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303235101/http://www.czech.cz/en/czech-republic/history/famous-czechs-of-the-past-century/petr-cech/ |date=3. 3. 2016 }} na czech.cz {{Navkutije |ime = Sastavi Češke |naslov = Sastavi Češke |naslovstil = background-color:#D7141A; color: white; border:1px solid #11457E; |podaci1 = {{Sastav Češke na EP 2004. u nogometu}} {{Sastav Češke na SP 2006. u nogometu}} {{Sastav Češke na EP 2008. u nogometu}} {{Sastav Češke na EP 2012. u nogometu}} {{Sastav Češke na EP 2016. u nogometu}} }} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Češki nogometaš godine}} {{Najbolji golmani Premier Leaguea}} {{Najbolji sastav EP 2004. u nogometu}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Čech, Petr}} [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Plzeň]] [[Kategorija:Češki nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Chmel Blšanyja]] [[Kategorija:Nogometaši Sparte Prag]] [[Kategorija:Nogometaši Stade Rennaisa]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2004.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2008.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]] 185jumw3vobcd1sks8sme11frkcj9q7 Arsène Wenger 0 406550 3428603 3303756 2022-08-22T01:03:48Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{nogometaš | imenogometaša = Arsène Wenger | slika = Arsene Wenger JHayes (cropped).jpg | punoime = Arsène Charles Ernest Wenger | nadimak = ''Le Professeur'' | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|10|22}} | rodnigrad = [[Strasbourg]] | rodnadržava = [[Francuska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 191 cm | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|Vezni igrač]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1963–1969. <br/> 1969–1973. | omladinskipogoni = [[FC Duttlenheim|Duttlenheim]] <br/> Mutzig | godine1 = 1969–1973. <br/> 1973–1975. <br/> 1975–1978. <br/> 1978–1981. | klubovi1 = [[AS Mutzig|Mutzig]] <br/> [[FC Mulhouse|Mulhouse]] <br/> [[ASPV Strasbourg|Strasbourg]] <br/> [[RC Strasbourg Alsace|RC Strasbourg]] | nastupi(golovi)1 = <br/> 56 (4) <br/> <br/> 11 (0) <br/> | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = ne | nacionalnegodine1 = | nacionalneekipe1 = | nacionalninastupi(golovi)1 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = 1984–1987. <br/> 1987–1994. <br/> 1995–1996. <br/> 1996–2018. | trenerklubovi = [[AS Nancy]]<br/>[[AS Monaco FC|Monaco]]<br/>[[Nagoya Grampus]]<br/>[[Arsenal FC|Arsenal]] | zadnjeuređivanje = 19. 2. 2019 }} '''Arsène Charles Ernest Wenger'''<ref name=Legion>{{cite journal |date=14. 7. 2002 |title=Décret du 12 juillet 2002 portant promotion et nomination |url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000000597017 |journal=Journal Officiel de la République Française |volume=2002 |issue=163 |page=12078 |id=PREX0205724D |accessdate=11. 1. 2019}}</ref> francuski je nogometni trener. Najpoznatiji je po vođenju [[Arsenal FC|Arsenala]] (1996–2018), gdje je postao najuspješniji klupski trener računajući trofeje, vrijeme provedeno u klubu i broj utakmica na trenerskoj klupi. Jedini je nebritanski trener koji je osvojio dvostruku krunu ([[Premijer liga Engleske|FA Premier Liga]] i [[FA kup]]) u Engleskoj 1998. i 2002. Godine 2004. postao je jedini trener u historiji [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] prošavši kroz čitavu sezonu neporažen: imao je 26 pobjeda i 12 neriješenih rezultata. Zbog toga je dobio status jednog od najboljih francuskih trenera u historiji. Tečno govori [[Francuski jezik|francuski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[Engleski jezik|engleski]], a ponešto i [[Italijanski jezik|italijanski]], [[Španski jezik|španski]] te [[Japanski jezik|japanski]] jezik. ==Uspjesi== ===Kao igrač=== '''Strasbourg:''' *[[Ligue 1]]: [[Division 1 1978/1979.|1978/79.]] ===Kao trener=== [[AS Monaco FC|'''Monaco''']]: *[[Ligue 1]]: [[Division 1 1987/1988.|1987/88.]] *[[Francuski kup]]: [[Francuski kup 1990/1991.|1990/91.]] '''Nagoya Grampus:''' *Emperor's Cup: 1995. *J-League Superkup: 1996. '''[[Arsenal FC|Arsenal]]''': *[[Premijer liga Engleske|Premier Liga]] (3): [[Premier League 1997/1998.|1997/98]], [[Premier League 2001/2002.|2001/02]], [[Premier League 2003/2004.|2003/04.]] *[[FA kup]] (7): [[FA kup 1997/1998.|1997/98]], [[FA kup 2001/2002.|2001/02]], [[FA kup 2002/2003.|2002/03]], [[FA kup 2004/2005.|2004/05]], [[FA kup 2013/2014.|2013/14]], [[FA kup 2014/2015.|2014/15]], [[FA kup 2016/2017.|2016/17]]. *[[FA Community Shield|Community Shield]] (6): [[FA Community Shield 1998.|1998]], [[FA Community Shield 1999.|1999]], [[FA Community Shield 2002.|2002]], [[FA Community Shield 2004.|2004]], [[FA Community Shield 2014.|2014]], [[FA Community Shield 2015.|2015]], [[FA Community Shield 2017.|2017.]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Arsène Wenger}} *[https://web.archive.org/web/20161121090658/http://www.arsenal.com/first-team/coaching-staff/arsene-wenger Arsène Wenger] na ''arsenal.com'' *[http://www.soccerbase.com/managers/manager.sd?manager_id=92 Arsène Wenger] na ''soccerbase.com'' {{Arsenal FC - menadžeri}} {{Premier League - trener sezone}} {{Trener godine - World Soccer}} {{Laureus - životno djelo}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Wenger, Arsène}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Strasbourg]] [[Kategorija:Francuski nogometaši]] [[Kategorija:Francuski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Mulhousea]] [[Kategorija:Nogometaši ASPV Strasbourga]] [[Kategorija:Nogometaši RC Strasbourga]] [[Kategorija:Treneri AS Nancyja]] [[Kategorija:Treneri AS Monaca]] [[Kategorija:Treneri Nagoya Grampusa]] [[Kategorija:Treneri Arsenala FC]] bq11lj9mf2fxrb70pbxnpemjfxd2f5p Claudio Ranieri 0 411117 3428606 3376346 2022-08-22T01:05:27Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Claudio Ranieri | slika = Claudio Ranieri Inter.jpg | punoime = Claudio Ranieri<ref>http://www.premierleague.com/en-gb/clubs/managers/profile.overview.html/claudio-ranieri</ref> | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|10|20}} | rodnigrad = [[Rim]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrambeni]] | trenutniklub = [[Watford FC|Watford]] (trener) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1973–1974. <br/> 1974–1982. <br/> 1982–1984. <br/> 1984–1986. | klubovi1 = [[AS Roma|Roma]] <br/> [[US Catanzaro 1929|Catanzaro]] <br/> [[Calcio Catania|Catania]] <br/> [[Palermo FC|Palermo]] | nastupi(golovi)1 = 6 (0) <br/> 225 (8) <br/> 92 (1) <br/> 40 (0) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = | nacionalneekipe1 = | nacionalninastupi(golovi)1 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = 1986–1987. <br/> 1987–1988. <br/> 1988–1991. <br/> 1991–1993. <br/> 1993–1997. <br/> 1997–1999. <br/> 1999–2000. <br/> 2000–2004. <br/> 2004–2005. <br/> 2007. <br/> 2007–2009. <br/> 2009–2011. <br/> 2011–2012. <br/> 2012–2014. <br/> 2014. <br/> 2015–2017. <br/> 2017–2018. <br/> 2018–2019. <br/> 2019. <br/> 2019–2021. <br/> 2021– | trenerklubovi = [[Vigor Lamezia|Lametini]] <br/> [[SSD Puteolana 1902|Puteolana]] <br/> [[Cagliari Calcio|Cagliari]] <br/> [[SSC Napoli|Napoli]] <br/> [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] <br/> [[Valencia CF|Valencia]] <br/> [[Atlético Madrid]] <br/> [[Chelsea FC|Chelsea]] <br/> [[Valencia CF|Valencia]] <br/> [[Parma Calcio 1913|Parma]] <br/> [[Juventus FC|Juventus]] <br/> [[AS Roma|Roma]] <br/> [[FC Inter Milano|Inter]] <br/> [[AS Monaco FC|Monaco]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] <br/> [[Leicester City FC|Leicester City]] <br/> [[FC Nantes|Nantes]] <br/> [[Fulham FC|Fulham]] <br/> [[AS Roma|Roma]] <br/> [[UC Sampdoria|Sampdoria]] <br/> [[Watford FC|Watford]] }} '''Claudio Ranieri''' [[italija]]nski je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutno predvodi [[Watford FC|Watford]]. == Karijera == === Igračka === Profesionalnu karijeru počinje u rodnom Rimu nastupajući za Romu. U "Vučici" se zadržao samo jednu sezonu. Godine 1974. prelazi u [[US Catanzaro 1929|Catanzaro]], za koji je igrao sljedećih osam godina. S klubom iz [[Kalabrija|Kalabrije]] dvaput je izborio promociju u [[Serie A]]. Nastupao je još za [[Calcio Catania|Cataniju]] i [[Palermo FC|Palermo]]. === Trenerska === Trenerskim poslom počinje se baviti 1986, kada preuzima [[Vigor Lamezia|Vigor Lameziju]]. Sljedeće sezone sjeda na klupu [[SSD Puteolana 1902|Puteolane]]. Od 1988. do 1997. vodio je [[Cagliari Calcio|Cagliari]], [[SSC Napoli|Napoli]] i [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]]. S Cagliarijem je u sezoni 1988/89. osvojio Serie C1, dok je s Fiorentinom u sezoni 1993/94. bio pobjednik [[Serie B]]. Godine 1997. preuzima [[Valencia CF|Valenciju]]. Sljedeće godine s timom iz Španije osvaja [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] da bi 1999. bio osvajač [[Kup kralja|Kupa kralja]]. Iste godine preuzima [[Atlético Madrid]], u kojem se nije dugo zadržao jer je već u februaru sljedeće godine dobio otkaz. Te sezone klub s tadašnjeg [[stadion]]a [[Stadion "Vicente Calderón"|"Vicente Calderón"]] ispao je u drugu ligu. Dana 18. septembra 2000. postaje trener [[Chelsea FC|Chelseaja]]. Za vrijeme vođenja "Plavaca" dvaput je izabran za trenera mjeseca. Klupu Chelseaja napustio je 2004. i vratio se na klupu Valencije. U drugom mandatu sa "Šišmišima" dolazi do trofeja [[UEFA Superkup]]a. Dana 12. februara 2007. preuzeo je [[Parma Calcio 1913|Parmu]]. Već u junu 2004. postaje trener [[Juventus FC|Juventusa]]. S klubom iz [[Torino|Torina]] nije imao većih uspjeha, te je 2009. dobio otkaz. Potom je vodio još dva italijanska kluba, [[AS Roma|Romu]] i [[FC Inter Milano|Inter]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.soccerbase.com/managers/manager.sd?manager_id=1626 Claudio Ranieri] na ''[[Soccerbase]]u'' {{Treneri Juventusa}} {{Treneri Intera}} {{Premier League - trener sezone}} {{FIFA trener godine}} {{Trener godine - World Soccer}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} {{DEFAULTSORT:Ranieri, Claudio}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Catanzara]] [[Kategorija:Nogometaši Catanije]] [[Kategorija:Nogometaši Palerma]] [[Kategorija:Treneri Cagliarija]] [[Kategorija:Treneri Napolija]] [[Kategorija:Treneri Fiorentine]] [[Kategorija:Treneri Valencije]] [[Kategorija:Treneri Atlético Madrida]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Parme FC]] [[Kategorija:Treneri Juventusa]] [[Kategorija:Treneri Rome]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Monaca]] [[Kategorija:Treneri Leicester Cityja]] [[Kategorija:Treneri Nantesa]] [[Kategorija:Treneri Fulhama]] [[Kategorija:Treneri Sampdorije]] [[Kategorija:Treneri Watforda]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Grčke]] 49clufrh6x05jt1ma7aerv4vf4abq41 3428607 3428606 2022-08-22T01:06:33Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Claudio Ranieri | slika = Claudio Ranieri Inter.jpg | punoime = Claudio Ranieri<ref>http://www.premierleague.com/en-gb/clubs/managers/profile.overview.html/claudio-ranieri</ref> | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|10|20}} | rodnigrad = [[Rim]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrambeni]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1973–1974. <br/> 1974–1982. <br/> 1982–1984. <br/> 1984–1986. | klubovi1 = [[AS Roma|Roma]] <br/> [[US Catanzaro 1929|Catanzaro]] <br/> [[Calcio Catania|Catania]] <br/> [[Palermo FC|Palermo]] | nastupi(golovi)1 = 6 (0) <br/> 225 (8) <br/> 92 (1) <br/> 40 (0) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = | nacionalneekipe1 = | nacionalninastupi(golovi)1 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = 1986–1987. <br/> 1987–1988. <br/> 1988–1991. <br/> 1991–1993. <br/> 1993–1997. <br/> 1997–1999. <br/> 1999–2000. <br/> 2000–2004. <br/> 2004–2005. <br/> 2007. <br/> 2007–2009. <br/> 2009–2011. <br/> 2011–2012. <br/> 2012–2014. <br/> 2014. <br/> 2015–2017. <br/> 2017–2018. <br/> 2018–2019. <br/> 2019. <br/> 2019–2021. <br/> 2021–2022. | trenerklubovi = [[Vigor Lamezia|Lametini]] <br/> [[SSD Puteolana 1902|Puteolana]] <br/> [[Cagliari Calcio|Cagliari]] <br/> [[SSC Napoli|Napoli]] <br/> [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] <br/> [[Valencia CF|Valencia]] <br/> [[Atlético Madrid]] <br/> [[Chelsea FC|Chelsea]] <br/> [[Valencia CF|Valencia]] <br/> [[Parma Calcio 1913|Parma]] <br/> [[Juventus FC|Juventus]] <br/> [[AS Roma|Roma]] <br/> [[FC Inter Milano|Inter]] <br/> [[AS Monaco FC|Monaco]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] <br/> [[Leicester City FC|Leicester City]] <br/> [[FC Nantes|Nantes]] <br/> [[Fulham FC|Fulham]] <br/> [[AS Roma|Roma]] <br/> [[UC Sampdoria|Sampdoria]] <br/> [[Watford FC|Watford]] }} '''Claudio Ranieri''' [[italija]]nski je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutno predvodi [[Watford FC|Watford]]. == Karijera == === Igračka === Profesionalnu karijeru počinje u rodnom Rimu nastupajući za Romu. U "Vučici" se zadržao samo jednu sezonu. Godine 1974. prelazi u [[US Catanzaro 1929|Catanzaro]], za koji je igrao sljedećih osam godina. S klubom iz [[Kalabrija|Kalabrije]] dvaput je izborio promociju u [[Serie A]]. Nastupao je još za [[Calcio Catania|Cataniju]] i [[Palermo FC|Palermo]]. === Trenerska === Trenerskim poslom počinje se baviti 1986, kada preuzima [[Vigor Lamezia|Vigor Lameziju]]. Sljedeće sezone sjeda na klupu [[SSD Puteolana 1902|Puteolane]]. Od 1988. do 1997. vodio je [[Cagliari Calcio|Cagliari]], [[SSC Napoli|Napoli]] i [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]]. S Cagliarijem je u sezoni 1988/89. osvojio Serie C1, dok je s Fiorentinom u sezoni 1993/94. bio pobjednik [[Serie B]]. Godine 1997. preuzima [[Valencia CF|Valenciju]]. Sljedeće godine s timom iz Španije osvaja [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] da bi 1999. bio osvajač [[Kup kralja|Kupa kralja]]. Iste godine preuzima [[Atlético Madrid]], u kojem se nije dugo zadržao jer je već u februaru sljedeće godine dobio otkaz. Te sezone klub s tadašnjeg [[stadion]]a [[Stadion "Vicente Calderón"|"Vicente Calderón"]] ispao je u drugu ligu. Dana 18. septembra 2000. postaje trener [[Chelsea FC|Chelseaja]]. Za vrijeme vođenja "Plavaca" dvaput je izabran za trenera mjeseca. Klupu Chelseaja napustio je 2004. i vratio se na klupu Valencije. U drugom mandatu sa "Šišmišima" dolazi do trofeja [[UEFA Superkup]]a. Dana 12. februara 2007. preuzeo je [[Parma Calcio 1913|Parmu]]. Već u junu 2004. postaje trener [[Juventus FC|Juventusa]]. S klubom iz [[Torino|Torina]] nije imao većih uspjeha, te je 2009. dobio otkaz. Potom je vodio još dva italijanska kluba, [[AS Roma|Romu]] i [[FC Inter Milano|Inter]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.soccerbase.com/managers/manager.sd?manager_id=1626 Claudio Ranieri] na ''[[Soccerbase]]u'' {{Treneri Juventusa}} {{Treneri Intera}} {{Premier League - trener sezone}} {{FIFA trener godine}} {{Trener godine - World Soccer}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} {{DEFAULTSORT:Ranieri, Claudio}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Catanzara]] [[Kategorija:Nogometaši Catanije]] [[Kategorija:Nogometaši Palerma]] [[Kategorija:Treneri Cagliarija]] [[Kategorija:Treneri Napolija]] [[Kategorija:Treneri Fiorentine]] [[Kategorija:Treneri Valencije]] [[Kategorija:Treneri Atlético Madrida]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Parme FC]] [[Kategorija:Treneri Juventusa]] [[Kategorija:Treneri Rome]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Monaca]] [[Kategorija:Treneri Leicester Cityja]] [[Kategorija:Treneri Nantesa]] [[Kategorija:Treneri Fulhama]] [[Kategorija:Treneri Sampdorije]] [[Kategorija:Treneri Watforda]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Grčke]] e2aqckx3zzhnxosy5pe6vkwg3klxzfp Šablon:Gradovi domaćini EP u atletici 10 414773 3428590 3338807 2022-08-21T23:35:36Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Gradovi domaćini EP u atletici | naslov = Gradovi domaćini [[Evropsko prvenstvo u atletici|evropskih prvenstava]] [[atletika|u atletici]] | podaciklasa = hlist | podaci1 = * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1934.|1934]]:''' [[Torino]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1938.|1938]]:''' [[Pariz]] (m) / [[Beč]] (ž) * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1946.|1946]]:''' [[Oslo]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1950.|1950]]:''' [[Bruxelles]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1954.|1954]]:''' [[Bern]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1958.|1958]]:''' [[Stockholm]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1962.|1962]]:''' [[Beograd]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1966.|1966]]:''' [[Budimpešta]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1969.|1969]]:''' [[Atina]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1971.|1971]]:''' [[Helsinki]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1974.|1974]]:''' [[Rim]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1978.|1978]]:''' [[Prag]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1982.|1982]]:''' [[Atina]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1986.|1986]]:''' [[Stuttgart]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1990.|1990]]:''' [[Split]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1994.|1994]]:''' [[Helsinki]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 1998.|1998]]:''' [[Budimpešta]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2002.|2002]]:''' [[München]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2006.|2006]]:''' [[Göteborg]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2010.|2010]]:''' [[Barcelona]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2012.|2012]]:''' [[Helsinki]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2014.|2014]]:''' [[Zürich]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|2016]]:''' [[Amsterdam]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2018.|2018]]:''' [[Berlin]] * '''2020:''' [[Pariz]]<sup>1</sup> * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2022.|2022]]:''' [[München]] * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2024.|2024]]:''' ''[[Rim]]'' * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2026.|2026]]:''' ''[[Birmingham]]'' * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2028.|2028]]:''' ''[[Chorzów]]'' * '''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2030.|2030]]:''' ''[[Pariz]]'' |ispod = <sup>1</sup> – otkazano zbog [[pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacione kutije evropskih prvenstava u atletici|Gradovi domaćini]] </noinclude> 4wbf6wer38u4cblfan5g4c1ptasp59d Wojciech Szczęsny 0 426767 3428599 3405253 2022-08-22T00:51:36Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | punoime = Wojciech Tomasz Szczęsny | reprezentacija = Da | rodnadržava = [[Poljska]] | rodnigrad = [[Varšava]] | slika = Wojciech Szczęsny 2018.jpg | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1990|4|18|}} | visina = 1,96 m | pozicija = [[Nogometni golman|Golman]] | trenutniklub = [[Juventus FC]] | brojnadresu = 1 | datumsmrti = | državasmrti = | omladinskegodine = 2004–2005 <br/> 2005–2006 <br/> 2006–2009 | omladinskipogoni = Agrykola Varšava <br/> [[Legia Varšava]] <br/> [[Arsenal FC|Arsenal]] | godine1 = 2009–2017 | godine2 = 2009–2010 | godine3 = 2015–2017 | godine4 = 2017– | gradsmrti = | imenogometaša = Wojciech Szczęsny | klubovi1 = [[Arsenal FC|Arsenal]] | klubovi2 = → [[Brentford FC|Brentford]] | klubovi3 = → [[AS Roma|Roma]] | klubovi4 = [[Juventus FC]] | nastupi(golovi)1 = 132 (0) | nastupi(golovi)2 = 25 (0) | nastupi(golovi)3 = 72 (0) | nastupi(golovi)4 = 80 (0) | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Poljske U20|Poljska U20]] | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Poljske U21|Poljska U21]] | nacionalneekipe3 = {{NOG|POL}} | nacionalnegodine1 = 2007–2010 | nacionalnegodine2 = 2009–2012 | nacionalnegodine3 = 2009– | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0) | nacionalninastupi(golovi)3 = 49 (0) | zadnjiuređaj = 5. decembar 2020 }} '''Wojciech Tomasz Szczęsny''' (fonetski: Vojcjeh Tomaš Ščensni, rođen [[18. april]]a [[1990.|1990]], [[Varšava]]) je poljski profesionalni nogometaš koji igra na poziciji golmana za [[Juventus FC]] i za [[Nogometna reprezentacija Poljske|reprezentaciju Poljske]]. == Klupska karijera == Szczęsny je počeo trenirati u Agrykoli iz [[Varšava|Varšave]] kao mlad igrač, uskoro je trener golmana [[Legia Varšava|Legije iz Varšave]] [[Krzysztof Dowhań]] bio impresioniran mladim golmanom, te mu je omogućio da sudjeluje u trening kampu sa prvom ekipom Legije u dobi od 15 godina, no pridružio im se poslije. 2006. godine Szczęsny se pridružio mladoj ekipi Arsenala, napreduje ka pričuvnom timu tokom sezone 2008/09. U novembru 2008. godine zbog ozljede podlaktica morao je odmarati pet mjeseci. Na klupi prve ekipe po prvi put se pojavio na utakmici [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] protiv [[Stoke City FC|Stoke Cityja]] 24. maja 2009. Od 2009. do 2010. bio je na posudbi u [[Brentford FC|Brentfordu]] gdje je odigrao 28 utakmica. U augustu 2015. je Poljak ponovno otišao na posudbu. Ovog puta je destinacija bila [[AS Roma|Roma]]. Arsenal ga je poslao na posudbu za jednu sezonu. Nakon isteka posudbe, Szczęsny je produžio svoju posubu u Romi 4. augusta 2016. godine do kraja sezone.<ref>{{Cite web|url=http://www.arsenal.com/news/news-archive/20160804/szczesny-returns-to-roma-on-loan|title=Szczesny returns to Roma on loan|last=Group|first=Arsenal Media|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=10. 2. 2017}}</ref> == Uspjesi == === Klub === ==== Arsenal ==== * [[FA kup]]: [[FA kup 2013/2014.|2013/14]], [[FA kup 2014/2015.|2014/15]]<ref>{{Cite news|url=http://www.bbc.com/sport/live/football/32563518|title=FA Cup final as it happened|date=30. 5. 2015|newspaper=BBC Sport|language=en-GB|access-date=10. 2. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.bbc.co.uk/sport/football/27354148|title=Arsenal 3-2 Hull City|date=17. 5. 2014|newspaper=BBC Sport|language=en-GB|access-date=10. 2. 2017}}</ref> * [[FA Community Shield]]: 2014<ref>{{Cite news|url=http://www.bbc.co.uk/sport/football/28647186|title=Arsenal 3-0 Manchester City|date=10. 8. 2014|newspaper=BBC Sport|language=en-GB|access-date=10. 2. 2017}}</ref> === Individualno === * Zlatna rukavica Premier Lige: 2013/14 * (* Dijeli sa [[Petr Čech|Petr Cechom]]) == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Wojciech Szczęsny}} * [http://www.90minut.pl/kariera.php?id=8327 Wojciech Szczęsny] na ''90minut.pl'' * {{FIFA igrač|269746}} * {{UEFA igrač|108501}} * {{NFT igrač|pid=34618}} * {{soccerway|szczesny-wojciech/16085}} * {{Soccerbase|51340}} * {{ESPN FC|131634/wojciech-szczesny}} * [http://www.transfermarkt.it/wojciech-szczesny/profil/spieler/44058 Wojciech Szczęsny] na ''[[Transfermarkt]]u'' {{Juventus FC - ekipa}} {{Najbolji golmani Premier Leaguea}} {{Navkutije |ime = Sastavi Poljske |naslov = Sastavi Poljske |naslovstil = background-color:white; color:#DE161C; border: solid 1px #DE161C; |podaci1 = {{Sastav Poljske na EP 2012. u nogometu}} {{Sastav Poljske na EP 2016. u nogometu}} {{Sastav Poljske na SP 2018. u nogometu}} {{Sastav Poljske na EP 2020. u nogometu}} }} {{DEFAULTSORT:Szczęsny, Wojciech}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Biografije, Varšava]] [[Kategorija:Poljski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Nogometaši Brentforda]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]] 4r78igpjxjelr85cac4cjtfspybhrnv FK Lokomotiva Miričina 0 431772 3428524 3214481 2022-08-21T15:20:48Z 2A02:27B0:4D00:CBC0:7C02:3695:9227:A2EB Dodane nove informacije o klubu wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''NK Lokomotiva Miričina''' | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Lokomotiva Miričina | Grb = | Nadimak = Lokosi | Osnovan = [[1964.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Miričina]]<br>[[Gračanica]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBiH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]] | Stadion = Lugovi | Kapacitet = 800 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 15. mjesto | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFF00 | tijelo2 = FFFF00 | desna ruka2 = FFFF00 | šorc2 = 000000 | čarape2 = FFFF00 | }} '''Fudbalski klub Lokomotiva Miričina''' je nogometni klub iz [[Miričina|Miričine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever]], trećem rangu nogometnog sistema u Bosni i Hercegovini. Klub je osnovan 1964. godine (U toku rata 1992-1995 nije egzistirao). Tradicionalne boje su plava i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Lugovi|Lugovi]]. Poznati igrač kluba je Denis Plavšić. == Uspjesi == *'''[[Prva nogometna liga Tuzlanskog kantona|Prva liga TK]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2015/16. *'''[[Druga nogometna liga Tuzlanskog kantona|Druga liga TK - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2013/14. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.facebook.com/fklokomotivamiricina/ FK Lokomotiva Miričina] na transfermarkt.com {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Lokomotiva]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1964.]] [[Kategorija:Sport u Gračanici]] moctsagjnc5emuiobteprgctru390mf 3428527 3428524 2022-08-21T15:25:57Z AnonimniChovyek 145174 /* Uspjesi */Dodani novi uspjesi kluba wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''NK Lokomotiva Miričina''' | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Lokomotiva Miričina | Grb = | Nadimak = Lokosi | Osnovan = [[1964.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Miričina]]<br>[[Gračanica]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBiH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]] | Stadion = Lugovi | Kapacitet = 800 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 15. mjesto | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFF00 | tijelo2 = FFFF00 | desna ruka2 = FFFF00 | šorc2 = 000000 | čarape2 = FFFF00 | }} '''Fudbalski klub Lokomotiva Miričina''' je nogometni klub iz [[Miričina|Miričine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever]], trećem rangu nogometnog sistema u Bosni i Hercegovini. Klub je osnovan 1964. godine (U toku rata 1992-1995 nije egzistirao). Tradicionalne boje su plava i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Lugovi|Lugovi]]. Poznati igrač kluba je Denis Plavšić. == Uspjesi == *'''[[Prva nogometna liga Tuzlanskog kantona|Prva liga TK]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2015/16. *'''[[Druga nogometna liga Tuzlanskog kantona|Druga liga TK - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2013/14. *'''[[Turnir Šehidi Miričine|Turnir Šehidi Miričine]] **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2022. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.facebook.com/fklokomotivamiricina/ FK Lokomotiva Miričina] na transfermarkt.com {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Lokomotiva]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1964.]] [[Kategorija:Sport u Gračanici]] irp15nocryjb9mn8ppa9o5ceo233ok7 3428528 3428527 2022-08-21T15:29:48Z AnonimniChovyek 145174 Dodani novi podaci o klubu, te izmijenjeni postojeći wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''FK Lokomotiva Miričina''' | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Lokomotiva Miričina | Grb = | Nadimak = Lokosi | Osnovan = [[1964.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Miričina]]<br>[[Gračanica]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBiH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]] | Stadion = Lugovi | Kapacitet = 800 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = Elvir Alić | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = Miričina bb | Plasman u prethodnoj sezoni = 15. mjesto | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFF00 | tijelo2 = FFFF00 | desna ruka2 = FFFF00 | šorc2 = 000000 | čarape2 = FFFF00 | }} '''Fudbalski klub Lokomotiva Miričina''' je nogometni klub iz [[Miričina|Miričine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever]], trećem rangu nogometnog sistema u Bosni i Hercegovini. Zbog velikog broja transfera u 2022-oj godini stekli su nadimak "Bosanski Manchester City" Klub je osnovan 1964. godine (U toku rata 1992-1995 nije egzistirao). Tradicionalne boje su plava, žuta i crna. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Lugovi|Lugovi]]. == Uspjesi == *'''[[Prva nogometna liga Tuzlanskog kantona|Prva liga TK]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2015/16. *'''[[Druga nogometna liga Tuzlanskog kantona|Druga liga TK - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2013/14. *'''[[Turnir Šehidi Miričine|Turnir Šehidi Miričine]] **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2022. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.facebook.com/fklokomotivamiricina/ FK Lokomotiva Miričina] na transfermarkt.com {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Lokomotiva]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1964.]] [[Kategorija:Sport u Gračanici]] fdk1p33qzgls8isggyop9nmkv7nwqya 3428529 3428528 2022-08-21T15:32:09Z AnonimniChovyek 145174 /* Uspjesi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''FK Lokomotiva Miričina''' | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Lokomotiva Miričina | Grb = | Nadimak = Lokosi | Osnovan = [[1964.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Miričina]]<br>[[Gračanica]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBiH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]] | Stadion = Lugovi | Kapacitet = 800 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = Elvir Alić | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = Miričina bb | Plasman u prethodnoj sezoni = 15. mjesto | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFF00 | tijelo2 = FFFF00 | desna ruka2 = FFFF00 | šorc2 = 000000 | čarape2 = FFFF00 | }} '''Fudbalski klub Lokomotiva Miričina''' je nogometni klub iz [[Miričina|Miričine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever]], trećem rangu nogometnog sistema u Bosni i Hercegovini. Zbog velikog broja transfera u 2022-oj godini stekli su nadimak "Bosanski Manchester City" Klub je osnovan 1964. godine (U toku rata 1992-1995 nije egzistirao). Tradicionalne boje su plava, žuta i crna. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Lugovi|Lugovi]]. == Uspjesi == *'''[[Prva nogometna liga Tuzlanskog kantona|Prva liga TK]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2015/16. *'''[[Druga nogometna liga Tuzlanskog kantona|Druga liga TK - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2013/14. *'''[[Turnir Šehidi Miričine|Turnir Šehidi Miričine]] **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2021., 2022. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.facebook.com/fklokomotivamiricina/ FK Lokomotiva Miričina] na transfermarkt.com {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Lokomotiva]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1964.]] [[Kategorija:Sport u Gračanici]] qqc8jxmjre6137yshbmsewulovis134 3428530 3428529 2022-08-21T15:33:48Z AnonimniChovyek 145174 Dodan sadržaj wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''FK Lokomotiva Miričina''' | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Lokomotiva Miričina | Grb = | Nadimak = Lokosi | Osnovan = [[1964.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Miričina]]<br>[[Gračanica]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBiH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]] | Stadion = Lugovi | Kapacitet = 800 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Trener = Elvir Alić | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = Miričina bb | Plasman u prethodnoj sezoni = 15. mjesto (2021/22) | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFF00 | tijelo2 = FFFF00 | desna ruka2 = FFFF00 | šorc2 = 000000 | čarape2 = FFFF00 | }} '''Fudbalski klub Lokomotiva Miričina''' je nogometni klub iz [[Miričina|Miričine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever]], trećem rangu nogometnog sistema u Bosni i Hercegovini. Zbog velikog broja transfera u 2022-oj godini stekli su nadimak "Bosanski Manchester City" Klub je osnovan 1964. godine (U toku rata 1992-1995 nije egzistirao). Tradicionalne boje su plava, žuta i crna. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Lugovi|Lugovi]]. == Uspjesi == *'''[[Prva nogometna liga Tuzlanskog kantona|Prva liga TK]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2015/16. *'''[[Druga nogometna liga Tuzlanskog kantona|Druga liga TK - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2013/14. *'''[[Turnir Šehidi Miričine|Turnir Šehidi Miričine]] **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2021., 2022. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.facebook.com/fklokomotivamiricina/ FK Lokomotiva Miričina] na transfermarkt.com {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Lokomotiva]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1964.]] [[Kategorija:Sport u Gračanici]] o72cy3u663timhyysiu89snm2zww6s3 3428538 3428530 2022-08-21T16:12:48Z AnToni 2325 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''FK Lokomotiva Miričina''' | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Lokomotiva Miričina | Grb = | Nadimak = Lokosi | Osnovan = [[1964.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Miričina]]<br>[[Gračanica]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBiH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Druga liga FBiH - Sjever]] | Stadion = Lugovi | Kapacitet = 800 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Trener = Elvir Alić | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = Miričina bb | Plasman u prethodnoj sezoni = 15. mjesto (2021/22) | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFF00 | tijelo2 = FFFF00 | desna ruka2 = FFFF00 | šorc2 = 000000 | čarape2 = FFFF00 | }} '''Fudbalski klub Lokomotiva Miričina''' je nogometni klub iz [[Miričina|Miričine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Sjever]], trećem rangu nogometnog sistema u Bosni i Hercegovini. Klub je osnovan 1964. godine (U toku rata 1992-1995 nije egzistirao). Tradicionalne boje su plava, žuta i crna. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Lugovi|Lugovi]]. == Uspjesi == *'''[[Prva nogometna liga Tuzlanskog kantona|Prva liga TK]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2015/16. *'''[[Druga nogometna liga Tuzlanskog kantona|Druga liga TK - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2013/14. *'''[[Turnir Šehidi Miričine|Turnir Šehidi Miričine]] **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2021., 2022. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.facebook.com/fklokomotivamiricina/ FK Lokomotiva Miričina] na transfermarkt.com {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Lokomotiva]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1964.]] [[Kategorija:Sport u Gračanici]] ghqe06robm96fgvxvewdm3wmp97d67x Aach (Baden-Württemberg) 0 433231 3428579 2852477 2022-08-21T21:04:13Z Amaar63 144256 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Standardi}} {{Infokutija naselje u Njemačkoj | ime = Aach | drugo_ime = | službeno_ime = | naselje_vrsta = Grad | slika = Aach_hegau.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Aach | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Wappen_Aach.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | koordinate = {{coord|47|50|44|N|8|51|6|E|format=dms|display=inline,title}} | savezna_pokrajina = [[Baden-Württemberg]] | okrug = Freiburg | općina = [[Konstanz]] | vlada_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Manfred Ossola | načelnik_stranka = [[CDU]] | površina_ukupno = 10.69 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_metro = | površina_urban = | površina_rural = | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 545 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = 31.12.2020 | stanovništvo_ukupno = 2,314 | stanovništvo_gustoća = 220 | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_urban = | stanovništvo_gustoća_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_gustoća_rural = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_gustoća_metro = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 78267 | pozivni_broj = 07774 | registarske_tablice = KN | veb-sajt = [http://www.aach.de/ www.aach.de] | fusnote = }} '''Aach''' je mali [[grad]] u njemačkoj saveznoj državi [[Baden-Württemberg]] (region [[Hegau]]). == Historija == Aach se prvi put spominje 1100. godine. Aach je dobio [[gradska prava]] 1283. godine od strane [[Kralj Rudolph I|kralja Rudolpha I]] iz [[Njemačka|Njemačke]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Aach je postao dio nove [[Datoteka:Turm Aach 3.jpg|lijevo|mini|Tvrđava Aach]] (zapadne) njemačke države Baden-Württemberg. == Geografija == Aach se nalazi na ivici Hegaua - vulkanskog pejzaža između [[Jezero Constance|jezera Constance]] i planine [[Swabian Alb]]. Njemačko-švicarska granica nalazi se oko 14 km prema jugoistoku. == Jevrejska historija == Prvi zapis Jevreja u Aachu datiran je 1518. godine, u kojem je jevrejska porodica optužena za ubistvo kršćanskog djeteta, incident koji se može smatrati [[Krvna kleveta|krvnom klevetom]]. Kasnije, još dva zapisa iz 16. vijeka opisuju ograničenja za gradske Jevreje, zabranjujući ih da se bave poljoprivrednim proizvodima i pjevaju u sinagogi.  == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.aach.de/ Službeni sajt] [[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Gradovi u Baden-Württembergu]] oyy7boko241hfesywwuu3o717xbti9q 3428592 3428579 2022-08-22T00:05:06Z Amaar63 144256 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Standardi}} {{Infokutija naselje u Njemačkoj | ime = Aach | drugo_ime = | službeno_ime = | naselje_vrsta = Grad | slika = Aach_hegau.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Aach | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Wappen_Aach.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | koordinate = {{coord|47|50|44|N|8|51|6|E|format=dms|display=inline,title}} | savezna_pokrajina = [[Baden-Württemberg]] | okrug = Freiburg | općina = [[Konstanz]] | vlada_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Manfred Ossola | načelnik_stranka = [[CDU]] | površina_ukupno = 10.69 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_metro = | površina_urban = | površina_rural = | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 545 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = 31.12.2020 | stanovništvo_ukupno = 2,314 | stanovništvo_gustoća = 220 | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_urban = | stanovništvo_gustoća_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_gustoća_rural = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_gustoća_metro = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 78267 | pozivni_broj = 07774 | registarske_tablice = KN | veb-sajt = [http://www.aach.de/ www.aach.de] | fusnote = }} '''Aach''' je mali [[grad]] u njemačkoj saveznoj državi [[Baden-Württemberg]] (region [[Hegau]]). == Historija == Aach se prvi put spominje 1100. godine. Aach je dobio [[gradska prava]] 1283. godine od strane [[Kralj Rudolph I|kralja Rudolpha I]] iz [[Njemačka|Njemačke]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Aach je postao dio nove (zapadne) njemačke države Baden-Württemberg. [[Datoteka:Turm_Aach_3.jpg|lijevo|mini|Tvrđava Aach]] == Geografija == Aach se nalazi na ivici Hegaua - vulkanskog pejzaža između [[Jezero Constance|jezera Constance]] i planine [[Swabian Alb]]. Njemačko-švicarska granica nalazi se oko 14 km prema jugoistoku. == Jevrejska historija == Prvi zapis Jevreja u Aachu datiran je 1518. godine, u kojem je jevrejska porodica optužena za ubistvo kršćanskog djeteta, incident koji se može smatrati [[Krvna kleveta|krvnom klevetom]]. Kasnije, još dva zapisa iz 16. vijeka opisuju ograničenja za gradske Jevreje, zabranjujući ih da se bave poljoprivrednim proizvodima i pjevaju u sinagogi.  == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.aach.de/ Službeni sajt] [[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Gradovi u Baden-Württembergu]] mbhsaobqpdlcj7lmggc9fkacru5o09j Massimiliano Allegri 0 448342 3428615 3376344 2022-08-22T01:33:42Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Massimiliano Allegri | nadimak = Max | slika = FC Zenit Saint Petersburg vs. Juventus, 20 October 2021 58 (cropped).jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|08|11}} | rodnigrad = [[Livorno]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | državasmrti = | gradsmrt = | pozicija = | visina = 183 cm | trenutniklub = | godine1 = | klubovi1 = | nastupi(golovi)1 = | trenergodine = 2003–2004. <br/> 2004–2005. <br/> 2005–2006. <br/> 2006–2008. <br/> 2008–2010. <br/> 2010–2014. <br/> 2014–2019. <br/> 2021– | trenerklubovi = [[Aglianese Calcio 1923|Aglianese]] <br/> [[SPAL]] <br/> [[US Grosseto 1912|Grosseto]] <br/> [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] <br/> [[Cagliari Calcio|Cagliari]] <br/> [[AC Milan|Milan]] <br/> [[Juventus FC|Juventus]] <br/> [[Juventus FC|Juventus]] | zadnjeuređivanje = 22. 6. 2021 }} '''Massimiliano "Max" Allegri''' [[italija]]nski je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutno je trener [[Juventus FC|Juventusa]]. Bio je [[vezni igrač|veznjak]], koji je proveo karijeru u raznim italijanskim klubovima. Nakon početka trenerske karijere od 2003. vodio je nekoliko manjih italijanskih klubova. Odigrao je ključne uloge u usponu [[US Sassuolo Calcio|Sassuola]] kroz niže italijanske divizije, a potom je doveo [[Cagliari Calcio|Cagliari]] do najboljeg mjesta u [[Serie A]] nakon 15 godina; tada je osvojio nagradu [[Panchina d'Oro]] za najboljeg trenera [[Serie A]] 2009. Zbog njegovih uspjeha na mjestu glavnog trenera Cagliarija, 2010. dobio je poziv da preuzme [[AC Milan|Milan]]. Tu je ostao do januara 2014; u sezoni [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]] pomogao je Milanu da osvoji prvu titulu prvaka još od sezone [[Serie A 2003/2004.|2003/04.]] Nakon prelaska u Juventus 2014. osvojio je pet uzastopnih domaćih titula između 2015. i 2019. te je jedini trener koji je postigao ovaj uspjeh u pet najjačih evropskih liga. == Nogometna karijera == Nakon što je proveo svoje prve nogometne dane u nižoj ligi (uključujući i klub iz njegovog rodnog grada, Livorno), pridružio se Pescari 1991. Kao talentiran i kreativan igrač, bio je na mjestu veznog igrača. Uprkos tome što je njegov tim završio na posljednjem mjestu, nije bilo nedostatka golova, a Allegri je postigao impresivnih 12 golova sa sredine terena. Prešao je u Cagliari, a zatim u Perugiu i [[SSC Napoli|Napoli]] prije nego što se vratio u Pescaru. Također je igrao za Pistoiese i Aglianese prije penzionisanja 2003. Dobio je suspenziju 2001. s još šest italijanskih nogometaša zbog namještanja neriješenog rezultata u [[Italijanski kup|Italijanskom kupu]] 2000. == Trenerska statistika == ''Do 26. 5. 2019.'' {|class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan=2|Ekipa !rowspan=2|Od !rowspan=2|Do !colspan=8|Omjer |- !{{Tooltip|U|Broj utakmica na klupi}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješene}} !{{Tooltip|I|Izgubljene}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !{{Tooltip|GD|Gol-razlika}} !{{Tooltip|Pob %|Postotak pobjeda}} |- |[[Aglianese Calcio 1923|Aglianese]] |1. 7. 2003. |30. 6. 2004. {{WDL|38|10|13|15|for=30|against=35|diff=yes}} |- |[[SPAL]] |1. 7. 2004. |30. 5. 2005. {{WDL|40|13|15|12|for=47|against=41|diff=yes}} |- |[[US Grosseto FC|Grosseto]] |19. 7. 2005. |26. 10. 2005. {{WDL|13|3|6|4|for=11|against=10|diff=yes}} |- |[[US Grosseto FC|Grosseto]] |17. 4. 2006. |29. 10. 2006. {{WDL|17|4|9|4|for=21|against=21|diff=yes}} |- |[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] |17. 7. 2007. |28. 5. 2008. {{WDL|42|23|6|13|for=56|against=43|diff=yes}} |- |[[Cagliari Calcio|Cagliari]] |29. 5. 2008. |13. 4. 2010. {{WDL|74|27|15|32|for=100|against=106|diff=yes}} |- |[[AC Milan|Milan]] |25. 6. 2010. |13. 1. 2014. {{WDL|178|91|49|38|for=303|against=178|diff=yes}} |- |[[Juventus FC|Juventus]] |16. 7. 2014. |26. 5. 2019. {{WDL|271|191|43|37|for=511|against=195|diff=yes}} |- |[[Juventus FC|Juventus]] |1. 7. 2021. | {{WDL|0|0|0|0|for=0|against=0|diff=yes}} |- !colspan=3|Sveukupno {{WDLtot|673|362|156|155|for=1079|against=629|diff=yes}} |} == Nagrade i priznanja == === Trenerske === '''Sassuolo''' * Serie C1 (1): [[Serie C1 2007/2008.|2007/08.]] '''Milan'''<ref name=soccerway.com>{{cite web|url=https://int.soccerway.com/coaches/massimiliano-allegri/110817/|title=M. Allegri |publisher= Soccerway |access-date= 1. 12. 2015}}</ref> * [[Serie A]] (1): [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]] * [[Italijanski superkup]] (1): [[Italijanski kup 2011.|2011.]] '''Juventus''' * Serie A (5): [[Serie A 2014/2015.|2014/15]], [[Serie A 2015/2016.|2015/16]], [[Serie A 2016/2017.|2016/17]], [[Serie A 2017/2018.|2017/18]], [[Serie A 2018/2019.|2018/19.]] * [[Italijanski kup]] (4): [[Italijanski kup 2014/2015.|2014/15]], [[Italijanski kup 2015/2016.|2015/16]], [[Italijanski kup 2016/2017.|2016/17]], [[Italijanski kup 2017/2018.|2017/18.]] * Italijanski superkup (2): [[Italijanski superkup 2015.|2015]], [[Italijanski superkup 2018.|2018.]] === Individualne === * Panchina d'Oro – Prima Divisione (1): 2007/08. * Panchina d'Oro (3): 2008/09, 2014/15, 2016/17. * Trener godine u Seriji A (4): 2011, 2015, 2016, 2018. * Nagrada "Enzo Bearzot" (1): 2015. * IFFHS Najbolji trener godine: 2015 (3. mjesto), 2017 (2. mjesto) * FIFA-in najbolji muški trener godine: 2017 (3. mjesto) * [[Kuća slavnih italijanskog nogometa]]: 2018. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.it/it/-/profil/trainer/7671 Massimiliano Allegri] na ''transfermarkt.it'' {{Juventus FC - ekipa}} {{Treneri AC Milana}} {{Treneri Juventusa}} {{Trener godine u Seriji A}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} {{DEFAULTSORT:Allegri, Massimiliano}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Biografije, Livorno]] [[Kategorija:Nogometaši Cagliarija]] [[Kategorija:Nogometaši Napolija]] [[Kategorija:Nogometaši Pescare]] [[Kategorija:Treneri US Grosseta]] [[Kategorija:Treneri Sassuolo Calcia]] [[Kategorija:Treneri Cagliari Calcia]] [[Kategorija:Treneri AC Milana]] [[Kategorija:Treneri Juventusa]] h98vb6in9kklz5ki5qdv6quwca8sq2h 3428616 3428615 2022-08-22T01:36:17Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Massimiliano Allegri | nadimak = Max | slika = FC Zenit Saint Petersburg vs. Juventus, 20 October 2021 58 (cropped).jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|08|11}} | rodnigrad = [[Livorno]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | državasmrti = | gradsmrt = | pozicija = | visina = 183 cm | trenutniklub = | godine1 = | klubovi1 = | nastupi(golovi)1 = | trenergodine = 2003–2004. <br/> 2004–2005. <br/> 2005–2006. <br/> 2006–2008. <br/> 2008–2010. <br/> 2010–2014. <br/> 2014–2019. <br/> 2021– | trenerklubovi = [[Aglianese Calcio 1923|Aglianese]] <br/> [[SPAL]] <br/> [[US Grosseto 1912|Grosseto]] <br/> [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] <br/> [[Cagliari Calcio|Cagliari]] <br/> [[AC Milan|Milan]] <br/> [[Juventus FC|Juventus]] <br/> [[Juventus FC|Juventus]] | zadnjeuređivanje = 22. 6. 2021 }} '''Massimiliano "Max" Allegri''' [[italija]]nski je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutno je trener [[Juventus FC|Juventusa]]. Bio je [[vezni igrač|veznjak]], koji je proveo karijeru u raznim italijanskim klubovima. Nakon početka trenerske karijere od 2003. vodio je nekoliko manjih italijanskih klubova. Odigrao je ključne uloge u usponu [[US Sassuolo Calcio|Sassuola]] kroz niže italijanske divizije, a potom je doveo [[Cagliari Calcio|Cagliari]] do najboljeg mjesta u [[Serie A]] nakon 15 godina; tada je osvojio nagradu [[Panchina d'Oro]] za najboljeg trenera [[Serie A]] 2009. Zbog njegovih uspjeha na mjestu glavnog trenera Cagliarija, 2010. dobio je poziv da preuzme [[AC Milan|Milan]]. Tu je ostao do januara 2014; u sezoni [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]] pomogao je Milanu da osvoji prvu titulu prvaka još od sezone [[Serie A 2003/2004.|2003/04.]] Nakon prelaska u Juventus 2014. osvojio je pet uzastopnih domaćih titula između 2015. i 2019. te je jedini trener koji je postigao ovaj uspjeh u pet najjačih evropskih liga. == Nogometna karijera == Nakon što je proveo svoje prve nogometne dane u nižoj ligi (uključujući i klub iz njegovog rodnog grada, Livorno), pridružio se Pescari 1991. Kao talentiran i kreativan igrač, bio je na mjestu veznog igrača. Uprkos tome što je njegov tim završio na posljednjem mjestu, nije bilo nedostatka golova, a Allegri je postigao impresivnih 12 golova sa sredine terena. Prešao je u Cagliari, a zatim u Perugiu i [[SSC Napoli|Napoli]] prije nego što se vratio u Pescaru. Također je igrao za Pistoiese i Aglianese prije penzionisanja 2003. Dobio je suspenziju 2001. s još šest italijanskih nogometaša zbog namještanja neriješenog rezultata u [[Italijanski kup|Italijanskom kupu]] 2000. == Trenerska statistika == ''Do 15. 8. 2022.'' {|class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan=2|Ekipa !rowspan=2|Od !rowspan=2|Do !colspan=8|Omjer |- !{{Tooltip|U|Broj utakmica na klupi}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješene}} !{{Tooltip|I|Izgubljene}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !{{Tooltip|GD|Gol-razlika}} !{{Tooltip|Pob %|Postotak pobjeda}} |- |[[Aglianese Calcio 1923|Aglianese]] |1. 7. 2003. |30. 6. 2004. {{WDL|38|10|13|15|for=30|against=35|diff=yes}} |- |[[SPAL]] |1. 7. 2004. |30. 5. 2005. {{WDL|40|13|15|12|for=47|against=41|diff=yes}} |- |[[US Grosseto FC|Grosseto]] |19. 7. 2005. |26. 10. 2005. {{WDL|13|3|6|4|for=11|against=10|diff=yes}} |- |[[US Grosseto FC|Grosseto]] |17. 4. 2006. |29. 10. 2006. {{WDL|17|4|9|4|for=21|against=21|diff=yes}} |- |[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] |17. 7. 2007. |28. 5. 2008. {{WDL|42|23|6|13|for=56|against=43|diff=yes}} |- |[[Cagliari Calcio|Cagliari]] |29. 5. 2008. |13. 4. 2010. {{WDL|74|27|15|32|for=100|against=106|diff=yes}} |- |[[AC Milan|Milan]] |25. 6. 2010. |13. 1. 2014. {{WDL|178|91|49|38|for=303|against=178|diff=yes}} |- |[[Juventus FC|Juventus]] |16. 7. 2014. |26. 5. 2019. {{WDL|271|191|43|37|for=511|against=195|diff=yes}} |- |[[Juventus FC|Juventus]] |1. 7. 2021. | {{WDL|53|30|11|12|for=83|against=55|diff=yes}} |- !colspan=3|Sveukupno {{WDLtot|726|392|167|167|for=1163|against=696|diff=yes}} |} == Nagrade i priznanja == === Trenerske === '''Sassuolo''' * Serie C1 (1): [[Serie C1 2007/2008.|2007/08.]] '''Milan'''<ref name=soccerway.com>{{cite web|url=https://int.soccerway.com/coaches/massimiliano-allegri/110817/|title=M. Allegri |publisher= Soccerway |access-date= 1. 12. 2015}}</ref> * [[Serie A]] (1): [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]] * [[Italijanski superkup]] (1): [[Italijanski kup 2011.|2011.]] '''Juventus''' * Serie A (5): [[Serie A 2014/2015.|2014/15]], [[Serie A 2015/2016.|2015/16]], [[Serie A 2016/2017.|2016/17]], [[Serie A 2017/2018.|2017/18]], [[Serie A 2018/2019.|2018/19.]] * [[Italijanski kup]] (4): [[Italijanski kup 2014/2015.|2014/15]], [[Italijanski kup 2015/2016.|2015/16]], [[Italijanski kup 2016/2017.|2016/17]], [[Italijanski kup 2017/2018.|2017/18.]] * Italijanski superkup (2): [[Italijanski superkup 2015.|2015]], [[Italijanski superkup 2018.|2018.]] === Individualne === * Panchina d'Oro – Prima Divisione (1): 2007/08. * Panchina d'Oro (3): 2008/09, 2014/15, 2016/17. * Trener godine u Seriji A (4): 2011, 2015, 2016, 2018. * Nagrada "Enzo Bearzot" (1): 2015. * IFFHS Najbolji trener godine: 2015 (3. mjesto), 2017 (2. mjesto) * FIFA-in najbolji muški trener godine: 2017 (3. mjesto) * [[Kuća slavnih italijanskog nogometa]]: 2018. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.it/it/-/profil/trainer/7671 Massimiliano Allegri] na ''transfermarkt.it'' {{Juventus FC - ekipa}} {{Treneri AC Milana}} {{Treneri Juventusa}} {{Trener godine u Seriji A}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} {{DEFAULTSORT:Allegri, Massimiliano}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Biografije, Livorno]] [[Kategorija:Nogometaši Cagliarija]] [[Kategorija:Nogometaši Napolija]] [[Kategorija:Nogometaši Pescare]] [[Kategorija:Treneri US Grosseta]] [[Kategorija:Treneri Sassuolo Calcia]] [[Kategorija:Treneri Cagliari Calcia]] [[Kategorija:Treneri AC Milana]] [[Kategorija:Treneri Juventusa]] c5fe57pg90ampk2eadknalq1pf61noc Genoa CFC 0 448490 3428629 3389723 2022-08-22T02:03:03Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #00003e | Ime kluba = '''Genoa''' | Puno ime = Genoa CFC | Grb = Genoa CFC.png | Nadimak = ''I Rossoblu'' | Osnovan = [[1893.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Genova]]<br>[[Ligurija]]<br>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|#00003e}} {{colorbox|#DF0000}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[Stadio Luigi Ferraris|Luigi Ferraris]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/luigiferraris/ |title=Stadio Luigi Ferraris |work=stadiumguide.com|accessdate= 9. 9. 2018}}</ref> | Kapacitet = 36.599 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 12. mjesto | Prethodna sezona = [[Serie A 2017/2018.|2017/18.]] | Webstranica = [http://www.genoacfc.it/ genoacfc.it] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _genoa1819h | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = _genoa1819h | uzorak_č1 = _genoa1819h | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _genoa1819a | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = _genoa1819a | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = }} '''Genoa Cricket and Football Club SpA''' je profesionalni [[italija]]nski [[nogomet]]ni klub iz [[Genova|Genove]], regija [[Ligurija]]. Takmiči se u [[Serie A]], prvom rangu italijanskog nogometa. == Historija == Klub je osnovan 7. septembra 1893. godine. U ranim godinama bio je atletski i kriket klub. 10. juna 1897. godine nogometna sekcija je uvedena kao primarnis sektor kluba. Genova je jedan od najstarijih nogometnih klubova u Italiji. Prvi meč klub je igrao protiv kombinovanih sastava klubova Internazionale Torino i FBC Torinese, te je poražena sa 1-0. Nedugo nakon toga dolazi do prve pobjede, nakon što je sa 2-0 bila bolja od ekipe ''UPS Alessandria''. 1897. godine postaje prvak Italije, te u narednim sezonama igra dominantnu ulagu u italijanskom nogometu. Genova je ukupno devet puta bila prvak države. U sezoni 1936/37. osvaja nacionalni kup. U sezoni 1991/92. je igrala polufnale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] protiv [[AFC Ajax|Ajaxa]]. Holandski klub je bio bolji sa ukupnih 4-3. == Uspjesi == *'''Prvenstvo Italije:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9):''' 1897/98, 1898/99, 1899/00, 1901/02, 1902/03, 1903/04, 1914/15, 1922/23, 1923/24. *'''[[Serie B]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6):''' 1934/35, 1952/53, 1961/62, 1972/73, 1975/76, 1988/89. *'''[[Serie C]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1970/71. *'''[[Kup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1936/37. *'''[[Mitropa kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 1990. == Igrači == ''Posljednja izmjena: 24. august 2018.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ITA|ime=[[Federico Marchetti]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ARG|ime=[[Nicolás Spolli]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=NJE|ime=[[Koray Günter]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ITA|ime=[[Domenico Criscito]]|poz=O}}([[Kapiten (nogomet)|C]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ARG|ime=[[Lisandro López]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ITA|ime=[[Rômulo (nogometaš, rođen 1987)|Rômulo]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=POLJ|ime=[[Krzysztof Piątek]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ITA|ime=[[Gianluca Lapadula]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=IRS|ime=[[Christian Kouamé]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ITA|ime=[[Davide Biraschi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=ITA|ime=[[Luca Mazzitelli]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=ARG|ime=[[Cristian Romero]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=ARG|ime=[[Esteban Rolón]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=MAK|ime=[[Goran Pandev]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=SRB|ime=[[Darko Lazović]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ITA|ime=[[Daniel Bessa]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=SLO|ime=[[Rok Vodišek]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=ITA|ime=[[Nicola Dalmonte]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BRA|ime=[[Sandro (nogometaš, rođen 1989)|Sandro]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=POR|ime=[[Pedro Pereira]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=SRB|ime=[[Ivan Lakićević]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=ITA|ime=[[Andrea Favilli]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=BEL|ime=[[Stephane Omeonga]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=POR|ime=[[Iuri Medeiros]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=87|nac=BIH|ime=[[Ervin Zukanović]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=ŠVE|ime=[[Oscar Hiljemark]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=97|nac=RUM|ime=[[Andrei Radu]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Bosanskohercegovački nogometaši== *[[Ervin Zukanović]] ''(2018-trenutno)'' == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Genoa CFC}} * {{službeni sajt|http://www.genoacfc.it}} * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52972/profile/index.html Genoa CFC] na UEFA.com * [https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-genoa-1887644/index.html Genoa CFC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615043717/https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-genoa-1887644/index.html |date=15. 6. 2018 }} na FIFA.com * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/genoa Genoa CFC] na legaseriea.it {{Serie A}} {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} [[Kategorija:Genoa CFC|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1893.]] [[Kategorija:Sport u Genovi]] tioiowudy4wu261fj6rajg9wtfh5ajf Bad Gleichenberg 0 450802 3428511 2973581 2022-08-21T13:43:17Z Ylobmys 142937 |grb= wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Austriji | grb = Wappen der Gemeinde Bad Gleichenberg.png | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 53| širina_sekundi = | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = | dužina_IZ = E | savezna_pokrajina = [[Datoteka:Flag of Steiermark.svg|20px]] [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] | okrug = [[Südoststeiermark (okrug)|Südoststeiermark]] | nadmorska_visina = 317 | pozivni broj = 3159 | matični broj = 62375 | karta_lokacija = Austrija | poštanski_broj = 8344, 8343 | vrsta = općina | gradonačelnik = Christine Siegel | gradonačelnik_partija = ÖVP | web_stranica = www.bad-gleichenberg.at | slika = | opis_slike = }} [[Datoteka:Bad Gleichenberg im Bezirk SO.png|Položaj općine Bad Gleichenberg u [[Spisak okruga i statutarnih gradova u Austriji|okrugu]] Südoststeiermark |180px|desno|mini]] '''Bad Gleichenberg''' je [[općina]] u [[Spisak okruga i statutarnih gradova u Austriji|okrugu]] [[Südoststeiermark (okrug)|Südoststeiermark]]u u [[Austrija|austrijskoj]] [[Pokrajine Austrije|saveznoj pokrajini]] [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]]. Broj stanovnika općine je {{BrSt|AT|62375}} ({{BrStDa|AT|62375}}){{BrStRe|AT|62375}} Općina pripada [[Sudski okrug (Austrija)|sudskom okrugu]] Feldbach. == Geografija == {{sekcija}} === Podjela === Općina se dijeli na deset naselja i četiri [[katastarska općina|katastarske općine]]: ;Naselja {{Div col|3}} * Bad Gleichenberg ({{BrSt|AT naselja|14640}}) sa Grünwald, Sulz i Wierberg * [[Bairisch Kölldorf]] ({{BrSt|AT naselja|14643}}) sa Absetz, Galgegg, Graben, Hansa, Kohlleiten, Muhrn, Peckl, Schern, Schneeberg, Stein, Steinbergen, Sulzberg R i Wierberg * Gleichenberg Dorf ({{BrSt|AT naselja|14641}}) sa Bernreith, Steinriegl-Absetz, Vausulz i Wiesenthal * Haag ({{BrSt|AT naselja|14738}}) sa Haagergreith * Hofstätten ({{BrSt|AT naselja|14814}}) * Klausen ({{BrSt|AT naselja|14642}}) *[[Merkendorf (Štajerska)]] ({{BrSt|AT naselja|14739}}) sa Kogelfeld * Steinbach ({{BrSt|AT naselja|14740}}) sa Holzbauern *[[Trautmannsdorf in Oststeiermark]] ({{BrSt|AT naselja|14815}}) sa Aichelzeil, Blödenbach, Hochegg, Kirchenberg, Kühgraben, Liergl i Meißl * Waldsberg ({{BrSt|AT naselja|14741}}) sa Frauenberg, Kaargebirge i Pauga * Wilhelmsdorf ({{BrSt|AT naselja|14742}}) sa Stöckelgrund {{div col end}} ; Katastarske općine Bad Gleichenberg, [[Bairisch Kölldorf]], [[Merkendorf (Štajerska)|Merkendorf]] i [[Trautmannsdorf in Oststeiermark|Trautmannsdorf]]. === Susjedne općine === {{Susjedne općine | SZ = [[Fürstenfeld]]<br /><small>[[Okrug Hartberg-Fürstenfeld]]</small> | SI = [[Loipersdorf bei Fürstenfeld]]<br /><small>[[Okrug Hartberg-Fürstenfeld]]</small> | JZ = [[Fehring]] | JI = [[Jennersdorf]]<br /><small>[[Okrug Jennersdorf]]</small><br /><small>([[Gradišće]])</small> }} === Klima === {{sekcija}} == Historija == {{sekcija}} == Demografija == {{sekcija}} == Kultura == {{sekcija}} == Privreda == {{sekcija}} ==Infrastruktura == {{sekcija}} == Turizam == {{sekcija}} == Politika == {{sekcija}} == Poznate osobe == {{sekcija}} == Napomene == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{StatistikAustria|62375}} {{Commonscat}} {{Okrug Südoststeiermark}} {{Pokrajina Štajerska}} {{Pokrajine Austrije}} [[Kategorija:Gradovi u Austriji]] [[Kategorija:Gradovi u Štajerskoj]] [[Kategorija:Okrug Südoststeiermark]] [[Kategorija:Bad Gleichenberg]] ob90n1xf2388r4svnh96aqcho08mnj9 Pristupanje Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji 0 455179 3428525 3172979 2022-08-21T15:21:47Z Matej2017 116319 /* Također pogledajte */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:European Union and North Macedonia locator map (with internal borders).svg|mini|Mapa [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i [[Evropska unija|Evropske unije]]]] '''Ulazak Sjeverne Makedonije u Evropsku uniju''' proces je pristupanja Republike [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].Od 2005. godine zemlja je i službeni kandidat za pristupanje. == Historija procesa == Na sastanku održanom 15. i 16. novembra 2005., [[Evropsko vijeće]] Republici Sjevernoj Makedoniji dodijelilo je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji . Od 19. decembra 2009. godine, građani [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] više ne trebaju vize za ulazak u [[Šengenski sporazum|šengenski prostor]]. 26. juna 2018. Vijeće za opća pitanja EU usvojilo je ''"Zaključke o procesu stabilizacije i pridruživanja između Europskog i zapadnog Balkana koji uključuju Republiku Sjevernu Makedoniju"'' '''.'''Evropsko vijeće odobrilo ih je 28. juna iste godine. EU je također zatražio od Sjeverne Makedonije da riješi ključna neriješena pitanja sa [[Grčka|Grčkom]]. Glavni problem dviju zemalja bio je naziv "Makedonija", jer ga [[Grčka]] strana nije podržavala volju istoimene grčke zemlje. Grčki i makedonski ministri vanjskih poslova 18. juna 2018. potpisali su takozvani Prespanski sporazum , u kojem su se obvezali riješiti to pitanje. Potpisima su prisustvovali i premijeri [[Aleksis Cipras]] i [[Zoran Zaev]] . 11. januara 2019. makedonski parlament glasao je potrebnom dvotrećinskom većinom za novo ime zemlje - [[Sjeverna Makedonija]].Odluka Parlamenta izazvala je velik otpor u zemlji, a međunarodna javnost pozdravila je odluku, a 18. juna 2019. [[Evropsko vijeće]] . Međutim, iako su i [[Sjeverna Makedonija]] i [[Albanija]] ispunile svoja obećanja, [[Evropsko vijeće]] nije uputilo zeleno svjetlo za pregovore o pristupanju. [[Sjeverna Makedonija]] je u povoljnijem položaju u odnosu na [[Albanija|Albaniju]]. Obećana potvrda pregovora o pristupanju trebala bi se dogoditi u [[Oktobar|oktobru]] 2019, no 18. oktobra čelnici zemalja članica Evropske unije nisu se suglasili oko prijedloga da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nakon duge rasprave nisu usvojili nikakve zaključke o proširenju.[[Evropska komisija]] potvrdila je da su [[Sjeverna Makedonija]] i [[Albanija]] ispunile uslove za otvaranje pristupnih pregovora o članstvu u EU. To je pozitivan znak uoči konačne odluke Vijeća za opće poslove koje će zasjedati 24. marta 2020,nakon odluke pregovori o pristupanju počinju. == Značajniji datumi == {| class="wikitable" !Datum !Događaj |- |9. april 2001. |Potpisan [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.]] |- |22. mart 2004. |[[Sjeverna Makedonija]] predaje formalni zahtjev za članstvo. |- |14. februar 2005. |[[Sjeverna Makedonija]] predaje odgovore na Upitnik Europske komisije. |- |9. novembar 2005. |[[Evropska komisija]] odgovora na Upitnik s pozitivnim mišljenjem. |- |16. decembar 2005. |[[Sjeverna Makedonija]] dobija službeni status kandidata. |- |14. oktobar 2009. |[[Evropska komisija]] predlaže početak pregovora. |- |14. mart 2012. |[[Evropski parlament]] rezolucijom poziva [[Evropsko vijeće]] na početak pregovora. |- |10. oktobar 2012. |[[Evropska komisija]] predlaže početak pregovora. |- |17. juni 2018. |Potpisan Prespanski sporazum o promjeni imena u [[Sjeverna Makedonija]] |- |24. mart 2020. |Pregovori o pristupanju počinju. |- |19. juli 2022. |Screening započeo. |} == Također pogledajte == * [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]] *[[Pristupanje Kosova Evropskoj uniji]] *[[Pristupanje Albanije Evropskoj uniji]] *[[Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji]] *[[Pristupanje Turske Evropskoj uniji]] *[[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] *[[CEFTA]] {{Evropska unija}} ma89g5ew776xf04rfwmwq4fiu38p6fv Pristupanje Albanije Evropskoj uniji 0 455180 3428523 3352252 2022-08-21T15:18:45Z Matej2017 116319 /* Također pogledajte */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:European Union Albania Locator (with internal borders).svg|mini|276x276px|Mapa [[Albanija|Albanije]] i [[Evropska unija|Evropske unije]]]] '''Ulazak Albanije u Evropsku uniju''' proces je pristupanja [[Albanija|Albanije]] [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Od 2014. godine zemlja je i službeni kandidat za pristupanje. == Historija procesa == Albanija je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji 28. aprila 2009. [[Vijeće Evropske unije]] 6. novembra 2009. poslalo je [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]] relevantnu dokumentaciju pozivajući da predloži mišljenje o njoj. 16. decembra iste godine [[Evropska komisija|Evropska komisija]] poslala je upitnik [[Vlada Albanije|Vladi Albanije]], a odgovori su dostavljeni 14. aprila 2010. Dana 8. novembra 2010. godine Vijeće je odobrilo ukidanje viznog režima u [[Šengenski sporazum|Šengenskom prostoru]] za albanske državljane a odluka se primjenjuje počevši od 15. decembra. 10. oktobra 2012. Evropska komisija preporučila je Albaniji da dobije ''status kandidata'' čim provede neke temeljne reforme. U martu 2015, tokom petog ''sastanka dijaloga na visokom nivou'', povjerenik za proširenje [[Johannes Hahn]] naglasio je albanskim vlastima da prije pregovora mogu započeti određivanje datuma za pristupanje. Vlada mora ponovo otvoriti dijalog zajedno sa opozicijom o provedbi značajnih reformi u svih pet prethodno identificiranih kritičnih područja, a to su javna uprava, pravna organizacija i državna služba (''vladavina zakona''), [[korupcija]], organizirani kriminal, temeljna prava. Ovaj službeni stav u cijelosti je predstavio [[Evropski parlament]] u aprilu 2015. putem rezolucije kao komentara na predstavljanje izvještaja Komisije o napretku [[Albanija|Albanije]] u 2014. godini od strane [[Evropska komisija|Komisije]]. Osnovni korak ka otvaranju pristupnih pregovora bilo je jednoglasno odobravanje Skupštine ustavne reforme pravosudnog sistema održanog 21.juna 2016, koju su politički čelnici [[Evropska unija|Evropske unije]] smatrali neophodnom za borbu protiv korupcije koja je zastupljena u zemlji. U aprilu 2018. godine, visoki predstavnik Evropske unije i povjerenik za proširenje objavljuju svoje pozitivno mišljenje o otvaranju pregovora o pristupanju, s obzirom na ostvareni napredak. U junu iste godine čelnici 28 zemalja članica odobrili su sporazum o početku pregovora o pristupanju od juna 2019. 29. maja 2019. godine, visoki predstavnik i povjerenik za proširenje ponovili su svoje pozitivno mišljenje prilikom otvaranja pregovora o pristupanju, s obzirom na ostvareni napredak, posebno u pogledu ''korjenite reforme pravosudnog sistema''. Međutim, iako su i [[Sjeverna Makedonija]] i [[Albanija]] ispunile svoja obećanja, [[Evropsko vijeće]] nije uputilo zeleno svjetlo za pregovore o pristupanju. Sjeverna Makedonija je u povoljnijem položaju u odnosu na [[Albanija|Albaniju]]. Obećana potvrda pregovora o pristupanju trebala se desiti tokom [[Oktobar|oktobra]] 2019. iako 18. oktobra čelnici zemalja članica Evropske unije nisu se suglasili oko prijedloga da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nakon duge i burne rasprave održane protekle noći nisu usvojili nikakve zaključke o proširenju.[[Evropska komisija]] potvrdila je da su [[Sjeverna Makedonija]] i [[Albanija]] ispunile uslove za otvaranje pristupnih pregovora o članstvu u EU. To je pozitivan znak uoči konačne odluke Vijeća za opće poslove koje će zasjedati 24. marta 2020. Sredinom jula 2022. održana je prva Međuvladina konferencija o pristupnim pregovorima između EU i Albanije. To je označilo službeni početak pristupnih pregovora. Osim toga, Europska komisija započela je proces screeninga. == Značajniji datumi == {| class="wikitable" !Datum !Događaj |- |12. juna 2006. |Potpisan [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.]] |- |28. aprila 2009. |[[Albanija]] predaje formalni zahtjev za članstvo. |- |14. aprila 2010. |[[Albanija]] predaje odgovore na Upitnik [[Evropska komisija|Evropske komisije]]. |- |9. novembra 2010. |[[Evropska komisija]] odgovora na Upitnik s pozitivnim mišljenjem. |- |24. juna 2014. |[[Albanija]] dobija službeni status kandidata. |- |9. novembra 2016. |[[Evropska komisija]] predlaže početak pregovora. |- |24. marta 2020. |Pregovori počinju. |- |19. juli 2022. |Screening započeo. |} == Također pogledajte == * [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]] *[[Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji]] *[[Pristupanje Turske Evropskoj uniji]] * [[Pristupanje Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji]] * [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] * [[CEFTA]] {{Evropska unija}} [[Kategorija:Proširenje Evropske unije]] [[Kategorija:Euroatlanske integracije Albanije]] il4cgnaeokjyiy1jp1bjl6bi3ekw53j Pep Guardiola 0 467545 3428609 3392004 2022-08-22T01:07:56Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Pep Guardiola | slika = Pep 2017 (cropped).jpg | opis = Guardiola sa [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] 2017. | punoime = Josep Guardiola Sala | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|01|18}} | rodnigrad = [[Santpedor]] | rodnadržava = [[Španija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = [[180]] [[cm]] | pozicija = Vezni igrač | trenutniklub = [[Manchester City FC|Manchester City]] (menadžer) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1984–1990. | omladinskipogoni = [[FC Barcelona|Barcelona]] | godine1 = 1988–1989. <br> 1990–1992. <br> 1990–2001. <br> 2001–2002. <br> 2002–2003. <br> 2003. <br> 2003–2005. <br> 2005–2006. | klubovi1 = [[FC Barcelona C|Barcelona C]] <br> [[FC Barcelona B|Barcelona B]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[Brescia Calcio|Brescia]] <br> [[AS Roma|Roma]] <br> [[Brescia Calcio|Brescia]] <br> [[Al Ahli SC (Doha)|Al Ahli]] <br> [[Dorados de Sinaloa|Dorados]] | nastupi(golovi)1 = 8 (1) <br> 53 (5) <br> 263 (6) <br> 11 (2) <br> 4 (0) <br> 13 (1) <br> 36 (5) <br> 10 (1) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 1992–2001. <br> 1995–2005. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] <br> [[Nogometna reprezentacija Katalonije|Katalonija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 47 (5) <br>7 (0) | trenergodine = 2007–2008. <br> 2008–2012. <br> 2013–2016. <br> 2016– | trenerklubovi = [[FC Barcelona B|Barcelona B]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[FC Bayern München|Bayern München]] <br> [[Manchester City FC|Manchester City]] }} '''Josep "Pep" Guardiola Sala''' [[Španija|španski]] je nogometni menadžer i bivši nogometaš. Trenutno radi kao trener ekipe [[Manchester City FC|Manchester City]]. Profesionalnu karijeru započeo je [[1990.]] godine u [[FC Barcelona|Barceloni]], igrao je i za Bresciju, [[AS Roma|Romu]], Al Ahli i Dorados. Od [[2007.]] godine je trener u B timu Barcelone, a od [[2008.]] do [[2012.]] godine je bio trener prvog tima Barcelone.<ref>[https://www.klix.ba/sport/nogomet/guardiola-se-oprostio-od-nou-campa-messi-najbolji-strijelac/120506004 VIDEO/Guardiola se oprostio od Nou Campa, Messi najbolji strijelac], Klix.ba, pristupljeno 6. maja 2012.</ref> Od [[2013.]] do [[2016.]] godine trenirao je [[FC Bayern München|Bayern München]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/bayern-predstavio-guardiolu-heynckes-mi-je-ostavio-tezak-zadatak/130624057|title=Bayern predstavio Guardiolu: Heynckes mi je ostavio težak zadatak|publisher=Klix.ba|date=24. 6. 2013|access-date=14. 8. 2020}}</ref> [[Engleska|Engleski]] nogometni klub [[Manchester City FC|Manchester City]] je početkom [[2016.]] godine službeno objavio da će španski nogometni stručnjak od sezone 2016./17. voditi ''City''. Guardiola je sa engleskim prvoligašem potpisao na tri godine.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/city-predstavio-guardiolu-treneri-kao-mourinho-pomogli-su-mi-da-napredujem/160708064|title=City predstavio Guardiolu: Treneri kao Mourinho pomogli su mi da napredujem|publisher=Klix.ba|date=8. 7. 2016|access-date=14. 8. 2020}}</ref> ==Trofeji== ===Igrački=== '''Barcelona''' *[[La Liga]]: [[La Liga 1990/91.|1990–91]], [[La Liga 1991/92.|1991–92]], [[La Liga 1992/93.|1992–93]], [[La Liga 1993/94.|1993–94]], [[La Liga 1997/98.|1997–98]], [[La Liga 1998/99.|1998–99]] *[[Kup kralja]]: 1996–97 *[[Španski superkup]]: 1991, 1992, 1994, 1996. *[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]: 1991–92 *[[UEFA Kup pobjednika kupova]]: [[UEFA Kup pobjednika kupova 1996/1997.|1996–97]] *[[UEFA Superkup]]: 1992, 1997. '''Španija''' *[[Ljetne olimpijske igre]] zlatna medalja: [[Olimpijske igre 1992.|1992.]] ===Nagrade i postignuća=== *[[Nagrada "Bravo"]]: 1992 *UEFA-in tim [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000.]] ===Trenerski=== '''Barcelona''' *[[La Liga]]: [[La Liga 2008/09.|2008–09]], [[La Liga 2009/10.|2009–10]], [[La Liga 2010/11.|2010–11]] *[[Kup kralja]]: 2008–09, 2011–12 *[[Španski superkup]]: 2009, 2010, [[Španski superkup 2011.|2011.]] *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2008/2009.|2008–09]], [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]] *[[UEFA Superkup]]: 2009, 2011. *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2009, [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2011.|2011.]] '''Bayern München''' *[[Bundesliga]]: [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|2013–14]], [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2014–15]], [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2015–16]] *[[DFB-Pokal]]: 2013–14, 2015–16 *[[UEFA Superkup]]: 2013. *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2013.|2013.]] '''Manchester City''' *[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2017/2018.|2017–18]], [[Premier League 2018/2019.|2018–19]], [[Premier League 2020/2021.|2020–21]] *[[FA kup]]: 2018–19 *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2017–18, 2018–19, 2019–20, 2020–21 *[[FA Community Shield]]: 2018, 2019. ===Nagrade i postignuća=== *'''Nagrada "Don Balón"''': 2009, 2010. *'''Miguel Muñoz Trofej''': [[La Liga 2008/09.|2008–09]], [[La Liga 2009/10.|2009–10]] *'''Onze d'Or Evropski trener godine''': 2009, 2011, 2012. *'''World Soccer Magazine Trener godine''': 2009, 2011. *'''ESPN FC 18. Najbolji Trener svih vremena''': 2013 *'''IFFHS Trener godine''': 2009, 2011 *'''Evropski Trener godine - [[Alf Ramsey]] nagrada''': 2011 *'''[[FIFA]] Svjetski trener godine''': 2011 *'''Trener mjeseca''' ([[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]): februar 2017, septembar 2017, oktobar 2017, novembar 2017, decembar 2017, februar 2019, april 2019, januar 2021, februar 2021 *[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]] trener sezone: 2017–18, 2018–19 ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Josep Guardiola}} *{{Soccerbase|2222}} *[https://www.premierleague.com/managers/5285/Josep-Guardiola/overview Pep Guardiola] na premierleague.com {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}} {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Premier League - trener sezone}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} }} {{Navkutije |ime = Sastavi Španije |naslov = Sastavi Španije |naslovstil = background-color:#C60B1E; color:#FFC400; border: solid 1px #000033; |podaci1 = {{Sastav Španije na SP 1994. u nogometu}} {{Sastav Španije na EP 2000. u nogometu}} }} {{DEFAULTSORT:Guardiola, Pep}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Španski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Brescije]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Španski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri FC Barcelone]] [[Kategorija:Treneri FC Bayern Münchena]] [[Kategorija:Treneri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] lnstcn4pe8cq5r7oeoo6twf6lt6c0p2 Šablon:Strani nogometaš godine u Seriji A 10 469300 3428620 3231424 2022-08-22T01:41:22Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Strani nogometaš godine u Seriji A |naslov = [[Strani nogometaš godine u Seriji A|Strani nogometaš godine]] u [[Serie A|Seriji A]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1997: [[Zinédine Zidane|Zidane]] * 1998: [[Ronaldo]] * 1999: [[Gabriel Batistuta|Batistuta]] * 2000: [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] * 2001: [[Zinédine Zidane|Zidane]] * 2002: [[David Trezeguet|Trezeguet]] * 2003: [[Pavel Nedvěd|Nedvěd]] * 2004: [[Kaká]] * 2005: [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2006: [[Kaká]] i [[David Suazo|Suazo]] * 2007: [[Kaká]] * 2008–2009: [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] * 2010: [[Diego Milito|Milito]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Serie A|Strani nogometaš godine]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> jr153k0q615pvxikf7ik3rnw5yrw3wb Šablon:Golman godine u Seriji A 10 478999 3428621 3405667 2022-08-22T01:42:09Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Golman godine u Seriji A |naslov = [[Golman godine u Seriji A|Golman godine]] u [[Serie A|Seriji A]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; <!-- help prevent overflow outside of the Navbox --> |podaci1 = * 1997–1998: [[Angelo Peruzzi|Peruzzi]] * 1999: [[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2000: [[Francesco Toldo|Toldo]] * 2001–2003: [[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2004: [[Dida (golman)|Dida]] * 2005–2006: [[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2007: [[Angelo Peruzzi|Peruzzi]] * 2008: [[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2009–2010: [[Júlio César Soares de Espíndola|Júlio César]] * 2011: [[Samir Handanović|Handanović]] * 2012: [[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2013: [[Samir Handanović|Handanović]] * 2014–2017: [[Gianluigi Buffon|Buffon]] * 2018: [[Alisson Becker|Alisson]] * 2019: [[Samir Handanović|Handanović]] * 2020–2021: [[Gianluigi Donnarumma|Donnarumma]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Serie A|Golman godine]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 0frz7vye48bfiy2emo9e5x39lslzv0w Šablon:Tabela Premier League 2022/2023. 10 492551 3428573 3428473 2022-08-21T20:07:50Z Topnik95 56539 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |update=complete |source=[https://www.premierleague.com/tables premierleague.com] |winpoints=3 |team1=ARS |team2=MCI |team3=LEE |team4=TOT |team5=BHA |team6=NEW |team7=FUL |team8=BRE |team9=CRY |team10=NTF |team11=SOU |team12=CHE |team13=AVL |team14=BOU |team15=LIV |team16=EVE |team17=WOL |team18=LEI |team19=MUN |team20=WHU |update=21. august 2022. |win_ARS=3|draw_ARS=0|loss_ARS=0|gf_ARS=9 |ga_ARS=2<!-- Arsenal --> |win_AVL=1|draw_AVL=0|loss_AVL=2|gf_AVL=3 |ga_AVL=6<!-- Aston Villa --> |win_BOU=1|draw_BOU=0|loss_BOU=2|gf_BOU=2 |ga_BOU=7<!-- Bournemouth --> |win_BRE=1|draw_BRE=1|loss_BRE=1|gf_BRE=8 |ga_BRE=5<!-- Brentford --> |win_BHA=2|draw_BHA=1|loss_BHA=0|gf_BHA=4 |ga_BHA=1<!-- Brighton & Hove Albion--> |win_CHE=1|draw_CHE=1|loss_CHE=1|gf_CHE=3 |ga_CHE=5<!-- Chelsea --> |win_CRY=1|draw_CRY=1|loss_CRY=1|gf_CRY=4 |ga_CRY=4<!-- Crystal Palace--> |win_EVE=0|draw_EVE=1|loss_EVE=2|gf_EVE=2 |ga_EVE=4<!-- Everton--> |win_FUL=1|draw_FUL=2|loss_FUL=0|gf_FUL=5 |ga_FUL=4<!-- Fulham --> |win_LEE=2|draw_LEE=1|loss_LEE=0|gf_LEE=7 |ga_LEE=3<!-- Leeds United --> |win_LEI=0|draw_LEI=1|loss_LEI=2|gf_LEI=5 |ga_LEI=8<!-- Leicester City --> |win_LIV=0|draw_LIV=2|loss_LIV=0|gf_LIV=3 |ga_LIV=3<!-- Liverpool --> |win_MCI=2|draw_MCI=1|loss_MCI=0|gf_MCI=9 |ga_MCI=3<!-- Manchester City --> |win_MUN=0|draw_MUN=0|loss_MUN=2|gf_MUN=1 |ga_MUN=6<!-- Manchester United --> |win_NEW=1|draw_NEW=2|loss_NEW=0|gf_NEW=5 |ga_NEW=3<!-- Newcastle United --> |win_NTF=1|draw_NTF=1|loss_NTF=1|gf_NTF=2 |ga_NTF=3<!-- Nottingham Forest --> |win_SOU=1|draw_SOU=1|loss_SOU=1|gf_SOU=5 |ga_SOU=7<!-- Southampton --> |win_TOT=2|draw_TOT=1|loss_TOT=0|gf_TOT=7 |ga_TOT=3<!-- Tottenham Hotspur --> |win_WHU=0|draw_WHU=0|loss_WHU=3|gf_WHU=0 |ga_WHU=5<!-- West Ham United --> |win_WOL=0|draw_WOL=1|loss_WOL=2|gf_WOL=1 |ga_WOL=3<!-- Wolverhampton Wanderers --> |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |name_LEI=[[Leicester City FC|Leicester City]] |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |name_NTF=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |name_SOU=[[Southampton FC|Southampton]] |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |class_rules = 1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova.<ref>{{cite web |url=https://resources.premierleague.com/premierleague/document/2021/08/12/0232d998-f26f-49d5-8a82-a78aaa0a7dd1/PL_Handbook_2021_22_DIGITAL_11.08.pdf|title=Premier League Handbook 2021/22|pages=105–107|publisher=Premier League|accessdate=14. 8. 2021}}</ref> |result1=CL |result2=CL |result3=CL |result4=CL |result5=ELGS |result18=R |result19=R |result20=R |res_col_header=QR |col_CL=green1 |text_CL=[[UEFA Liga prvaka]] |col_ELGS=blue1 |text_ELGS=[[UEFA Evropska liga]] |col_R=red1 |text_R=Ispadaju u [[Football League Championship|Championship]] }}<noinclude> {{Tabele Premijer lige Engleske}} [[Kategorija:Tabele Engleske nogometne lige|2022/2023.]] {{Template reference list}} </noinclude> 20aqhqk5ha1z2ykom72xbt06nqzxns4 Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022. 0 492657 3428518 3428427 2022-08-21T14:26:31Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{U začetku}} {{Tren sport}} {{Infokutija igre | naziv = Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022. | logo = | opis = | glavno_borilište = [[Foro Italico]] <br/> [[Ostia]] | grad_domaćin = {{ZD|ITA}} [[Rim]] | datumi = 11–21. august 2022. | izdanje = 36. | države = | sportisti = | takmičenja = | svečano_otvorio = | pred = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2020.|2020.]] | sljedeće = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2024.|2024.]] }} {{EP u vodenim sportovima 2022.}} '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]] 2022.''' održano je u Rimu od 11. do 21. augusta 2022.<ref>{{Cite web|url=http://www2.len.eu/?p=16006 |title= Rome is chosen to host 2022 Europeans|date=2. 12. 2019|website=len.eu|access-date=3. 12. 2019}}</ref> Događaj se poklopio s [[Evropsko prvenstvo 2022.|Evropskim prvenstvom 2022]], ali nije zvanično bio njegov dio, za razliku od zajedničkog formata iz [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2018.|2018]], kada je održano u okviru prvog [[Evropsko prvenstvo 2018.|Evropskog prvenstva]]. == Raspored == Održano je ukupno 77 takmičenja za medalje u pet sportova. Datumi takmičenja po disciplinama su: <ref name="calendar+venues">{{Cite web|url=https://www.roma2022.eu/en/calendario-eventi/|title=Calendario|website=roma2022.eu|access-date=29 June 2022}}</ref> * '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]''': 11–17. augusta * '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]]''': 19-21. augusta * '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]''': 11-15. augusta * '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]]''': 15–21. augusta * '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]]''': 18-20. augusta {| class="wikitable" | align="center" bgcolor="#ffcc00" valign="center" |● | Finale |} {| class="wikitable" style="line-height:1.25em; text-align:center" !august ! 11 ! 12 ! 13 ! 14 ! 15 ! 16 ! 17 ! 18 ! 19 ! 20 ! 21 ! Ukupno |- | align="left" | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]] | bgcolor="ffcc00" | '''3''' | bgcolor="ffcc00" | '''6''' | bgcolor="ffcc00" | '''7''' | bgcolor="ffcc00" | '''5''' | bgcolor="ffcc00" | '''6''' | bgcolor="ffcc00" | '''7''' | bgcolor="ffcc00" | '''9''' | | | | | '''43''' |- | align="left" | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]] | | | | | | | | | bgcolor="ffcc00" | '''2''' | bgcolor="ffcc00" | '''2''' | bgcolor="ffcc00" | '''3''' | '''7''' |- | align="left" | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]] | bgcolor="ffcc00" | '''1''' | bgcolor="ffcc00" | '''3''' | bgcolor="ffcc00" | '''2''' | bgcolor="ffcc00" | '''3''' | bgcolor="ffcc00" | '''3''' | | | | | | | '''12''' |- | align="left" | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]] | | | | | bgcolor="ffcc00" | '''1''' | bgcolor="ffcc00" | '''2''' | bgcolor="ffcc00" | '''2''' | bgcolor="ffcc00" | '''2''' | bgcolor="ffcc00" | '''2''' | bgcolor="ffcc00" | '''2''' | bgcolor="ffcc00" | '''2''' | '''13''' |- | align="left" | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]] | | | | | | | | bgcolor="3399ff" | | bgcolor="ffcc00" | '''1''' | bgcolor="ffcc00" | '''1''' | | '''2''' |- ! Ukupno ! 4 ! 9 ! 9 ! 8 ! 10 ! 9 ! 11 ! 2 ! 5 ! 5 ! 5 ! 77 |- ! Sveukupno ! 4 ! 13 ! 22 ! 30 ! 40 ! 49 ! 60 ! 62 ! 67 ! 72 ! 77 ! 77 |} == Ukupna tabela medalja == ''Nakon 60 od 77 događaja''.<ref>{{Cite web|url=https://roma2022.microplustimingservices.com/indexRoma2022_web.php?s=TG9hZE92ZXJhbGxNZWRhbCgpOw==&cat=&page=&spec=&bat=&td=undefined&hg=&descIT=&descEN=&descFR=&curCatSel_M_F=&sport=Swimming|title=Overall Medal Table|website=roma2022.eu|access-date=11. 8. 2022}}</ref> {{Medals table|team}} == Reference == {{Refspisak}} {{stub-sport}} [[Kategorija:Sportski događaji u toku]] [[Kategorija:Plivačka takmičenja]] gmb3za6aax5peop1z1awu75l0b3x9l2 Razgovor s korisnikom:AnonimniChovyek 3 492674 3428526 2022-08-21T15:23:23Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Razgovor s korisnikom:Ibr1ch22 3 492675 3428532 2022-08-21T15:52:53Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Sanizam 0 492676 3428543 2022-08-21T16:34:35Z 21775198.138-dopisnik 131410 Nova stranica: {{Discrimination sidebar}} '''Mentalizam''' ili '''sanizam''' opisuje [[diskriminacija|diskriminaciju]] i [[ugnjetavanje]] u odnosu na mentalnu osobinu ili stanje koje osoba ima, ili se smatra da ima. Ova diskriminacija može, ali ne mora biti okarakterisana u smislu [[duševna bolest|mentalnog poremećaja]] ili [[kognitivno oštećenje]]. Diskriminacija se zasniva na brojnim faktorima kao što su [[stereotip]]i o [[Neurodiverzitet|neurodivergenciji]], kao što su naprimjer... wikitext text/x-wiki {{Discrimination sidebar}} '''Mentalizam''' ili '''sanizam''' opisuje [[diskriminacija|diskriminaciju]] i [[ugnjetavanje]] u odnosu na mentalnu osobinu ili stanje koje osoba ima, ili se smatra da ima. Ova diskriminacija može, ali ne mora biti okarakterisana u smislu [[duševna bolest|mentalnog poremećaja]] ili [[kognitivno oštećenje]]. Diskriminacija se zasniva na brojnim faktorima kao što su [[stereotip]]i o [[Neurodiverzitet|neurodivergenciji]], kao što su naprimjer [[autizam]], [[Nesposobnost učenja|poremećaji učenja]], [[ADHD]], [[FASD]], [[bipolarni poremećaj]], [[shizofrenija]] i [[poremećaj ličnosti]], specifični fenomeni ponašanja kao što su [[mucanje]] i [[tikovi]], ili [[intelektualna invalidnost]]. Kao i drugi oblici diskriminacije kao što su [[seksizam]] i [[rasizam]], mentalizam uključuje višestruke ukrštane oblike ugnjetavanja, složene [[društvena nejednakost|društvene nejednakosti]] i neravnoteže moći. To može rezultirati prikrivenom diskriminacijom višestrukim, malim vrijeđanjima i uvredama. Karakteriziraju ga prosudbe o percipiranom statusu mentalnog zdravlja druge osobe. Nakon ovih presuda slijede radnje kao što su očigledna, otvorena [[diskriminacija]] koja može uključivati odbijanje usluge ili uskraćivanje ljudskih prava. Mentalizam utiče na to kako se prema pojedincima odnosi [[šira javnost]], [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i institucije, uključujući pravni sistem. Negativni stavovi koji su uključeni mogu također biti [[Internalizacija (sociologija)|internalizovani]]. Termini mentalizam, od "[[Um|mentalni]]" i sanizam, od "[[razum|sane]]", postali su uspostavljeni u nekim kontekstima, iako su koncepti kao što su [[socijalna stigma]], a u nekim slučajevi [[ableizam]], mogu se koristiti na slične, ali ne i identične načine. Dok se mentalizam i sanizam koriste naizmjenično, sanizam postaje dominantan u određenim krugovima, kao što ja akademska zajednica, za oni+e koji se identifikuju kao ludi i budale zagovornici i u društveno-političkom kontekstu u kojem sanizam uzima maha kao pokret", zdrav razum.<ref name=PooleWard2013>{{cite book |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Ward |first2=Jennifer |date=2013 |contribution="Breaking open the bone": Storying, Sanism, and Mad Grief |contribution-url=https://books.google.com/books?id=BM2jTziyBtkC&pg=PR7 |title=Mad Matters: A Critical Reader in Canadian Mad Studies |editor1-first=B. |editor1-last=LeFrancois |editor2-first=R. |editor2-last=Menzies |editor3-first=G. |editor3-last=Reaume |location=Toronto |publisher=Canadian Scholars Press}}</ref> The movement of sanism is an act of resistance among those who identify as mad, consumer survivors, and mental health advocates.<ref name=PooleWard2013/><ref name=PooleEtAl2012>{{cite journal |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Jivraj |first2=Tania |last3=Arslanian |first3=Araxi |last4=Bellows |first4=Kristen |last5=Chiasson |first5=Sheila |last6=Hakimy |first6=Husnia |last7=Pasini |first7=Jessica |last8=Reid |first8=Jenna |date=2012 |url=http://journals.library.mun.ca/ojs/index.php/IJ/article/view/348 |title=Sanism, 'Mental Health', and Social Work/Education: A Review and Call to Action |journal=Intersectionalities: A Global Journal of Social Work Analysis, Research, Polity, and Practice |volume=1}} {{open access}}</ref> U akademskoj zajednici dokazi o ovom pokretu mogu se naći u brojnim novijim publikacijama o sanizmu i praksi socijalnog rada.<ref name=Poole2011/><ref name=PooleEtAl2012/><ref name=PooleWard2013/> Mentalizam se obično naziva mentalnom invalidnošću, koji se razlikuje od neinvalidnog, koji se odnosi na fizičku invalidnost. == Etimologija == [[File:Morton Birnbaum.jpg|alt=|thumb|left|150px|Termin "sanizam" skovao je [[Morton Birnbaum]].]] Termin "sanizam" skovao je [[Morton Birnbaum]] tokom svog rada zastupajući Edwarda Stephensa, pacijenta mentalnog zdravlja, u pravnom slučaju 1960-ih.<ref name="Sane">{{cite conference |last=Ingram |first=Richard |date=May 2011 |title=Sanism in Theory and Practice |url=http://www.socialinequities.ca/wordpress/wp-content/uploads/2011/07/Ingram.Sanism-in-Theory-and-Practice.CI_.2011.pdf |conference=Second Annual Critical Inquiries Workshop |conference-url=http://www.socialinequities.ca/2011/07/critical-inquiries-presentations/ |publisher=Centre for the Study of Gender, Social Inequities and Mental Health. Simon Fraser University |location=Vancouver, Canada}}</ref> Birnbaum je bio ljekar, advokat i zagovornik mentalnog zdravlja koji je pomogao u uspostavljanju ustavnog prava na liječenje psihijatrijskih pacijenata, zajedno sa zaštitnim mjerama protiv [[nedobrovoljna obaveza|nedobrovoljne obaveze]]. Od kada je prvi put primijetio taj izraz 1980. godine, njujorški profesor prava [[Michael L. Perlin]] je kasnije nastavio njegovu upotrebu.<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=1993 |title=ADA and Persons with Mental Disabilities: Can Sanist Attitudes Be Undone? |journal=[[Journal of Law and Health]] |volume=8 |issue=1 |pages=15–45 |url=http://engagedscholarship.csuohio.edu/jlh/vol8/iss1/4/}}</ref> [[slika:Judi Chamberlin 2000 From Privileges to Rights.jpg|alt=|thumb|left|150px|Termin "mentalizam" skovao je [[Judi Chamberlin]].]] Godine 1975. [[Judi Chamberlain]] je skovao termin mentalizam u poglavlju knjige "Žene gledaju na psihijatriju".<ref>{{cite book|last1=Smith |first1=Dorothy E. |last2=David |first2=Sara J. |title=Women Look at Psychiatry |date=1975 |publisher=Press Gang Publishers |location=Vancouver |isbn=978-0889740006 |page=[https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44 44] |url=https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44}}</ref> Izraz je postao šire poznat kada ga je 1978. upotrijebila u svojoj knjizi „On Our Own: Patient Controlled Alternatives to the Mental Health System“, koja je neko vrijeme postala standardni tekst pokreta preživjelih psihijatrijskih slučajeva u SAD.<r.<ref name=Hev>{{cite news|last=Hevesi |first=Denis |title=Judi Chamberlin, 65, Advocate for Mental Health Patients |url=https://www.nytimes.com/2010/01/31/us/31chamberlin.html |access-date=1 March 2011 |newspaper=The New York Times|date=30 January 2010}}</ref><ref name="Timeline">{{cite web|url=http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |title=Disability History Timeline |year=2002 |work=Rehabilitation Research & Training Center on Independent Living Management |publisher=Temple University |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220065328/http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |archive-date=20 December 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Identifying and Overcoming Mentalism |url=http://www.counterpsych.talkspot.com/uploads/23542/uploadedDocuments/Mentalism_07_00.pdf |author=Coni Kalinowski and Pat Risser |date=July 2000 |access-date=16 December 2015}}</ref><ref name="Reaume2002">{{cite journal |last=Reaume |first=Geoffrey |date=July 2002 |title=Lunatic to patient to person: nomenclature in psychiatric history and the influence of patients' activism in North America |journal=International Journal of Law and Psychiatry |volume=25 |issue=4 |pages=405–26 |pmid=12613052 |doi=10.1016/S0160-2527(02)00130-9}}</ref><ref>{{cite book|last=Weller |first=Penelope |title=New Law and Ethics in Mental Health Advance Directives: The Convention on the Rights of Persons with Disabilities and the Right to Choose |year=2012 |publisher=Routledge |isbn=978-1136159565 |page=55 |url=https://books.google.com/books?id=PzR2t__ZOeEC&pg=PA55}}</ref> Ljudi su počeli prepoznavati obrazac u načinu na koji su tretirani, skup pretpostavki koje većina ljudi ima o (bivšim) mentalnim pacijentima, bez obzira na to da li su se odnosili na nekog određenog pojedinca u bilo kojem trenutku&nbsp;– da su nesposobni, nesposobni rade stvari za sebe, stalno im je potreban nadzor i pomoć, nepredvidivi, vjerovatno nasilni ili iracionalni itd. Shvatilo se da ne samo da šira javnost izražava mentalističke ideje, već i bivši pacijenti, oblik internalizirane [[ugnjetavanje|ugnjetavanja]].<ref name="Chamberlin">{{cite journal |last=Chamberlin |first=Judi |date=Summer 1990 |title=The Ex-Patients' Movement: Where We've Been and Where We're Going |journal=The Journal of Mind and Behavior |volume=11 |issue=3 |pages=323–336 |url=http://www.power2u.org/articles/history-project/ex-patients.html}}</ref> Od 1998. ove termine su usvojili neki potrošači/preživjeli u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i SAD-u, ali nisu dobili opću primjenu. Ovo je ostavilo konceptni jaz koji je djelomično popunjen konceptom '[[Socijalna stigma|stigma]]', ali je to kritizirano zbog manjeg fokusa na [[institucionalizirana diskriminacija|institucionaliziranu diskriminaciju]] s više uzroka, već na to da li ljudi percipiraju probleme mentalnog zdravlja sramni ili gori nego što jesu. Uprkos njenoj upotrebi, brojna literatura pokazala je raširenu diskriminaciju u mnogim sferama života, uključujući [[zapošljavanje]], [[roditeljska prava]], [[Kuća|stambeni prostor]], [[imigracija|imigraciju]], [[osiguranje]] , [[zdravstvena zaštita|zdravstvenu zaštitu]] i pristup [[pravda|pravdi]].<ref>{{cite journal|last=Sayce |first=L. |date=1998 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/apl/cjmh/1998/00000007/00000004/art00002 |title=Stigma, discrimination and social exclusion: What's in a word? |journal=[[Journal of Mental Health]] |volume=7 |number=4 |pages=331–343|doi=10.1080/09638239817932 |pmid=29052478 }}</ref> Međutim, upotreba novih "izama" je također dovedena u pitanje, na osnovu toga što se oni mogu smatrati podjelom, zastarjelim ili oblikom neprimjerene [[politička korektnost|političke korektnosti]]. Iste kritike, prema ovom mišljenju, možda se ne odnose toliko na šire i prihvaćenije pojmove kao što su 'diskriminacija' ili '[[socijalna isključenost]]'.<ref>{{cite book|last=Sayce |first=L. |date=2000 |url=https://books.google.com/books?id=lPQOm76J6QYC |title=From Psychiatric Patient to Citizen: Overcoming Discrimination and Social Exclusion |publisher=Macmillan Publishers |isbn=0-333-69890-8 |pages=16–17}}</ref> Postoji i krovni izraz [[ableizam]], koji se odnosi na diskriminaciju onih koji su (shvaćeni kao) invalidi. Što se tiče mozga, postoji pokret za prepoznavanje [[neurodiverzitet]]a. Termin 'psihofobija' (od [[psihologija|psiha]] + [[fobija]]) povremeno se koristi sa sličnim značenjem. == Društvena podjela == Prema Coni Kalinowski ([[psihijatar]] na Univerzitetu Nevada i direktor komunalnih usluga Mojave<ref>{{cite web|url=http://www.medicinenevada.com/find_a_doctor/app-doctors/1/184/ |title=medicinenevada.com |publisher=medicinenevada.com |access-date=17 December 2015}}</ref>) i Pat Risser (konsultant za mentalno zdravlje i samoproglašeni bivši primatelj [[Psihijatrijska bolnica|usluga za mentalno zdravlje]]<ref>{{cite web|first=Jeff |last=Russ |url=http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |title=Off to Hollywood: Local mental health advocate to receive award |publisher=Times-Gazette |date=20 August 2011 |access-date=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131111235018/http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |archive-date=11 November 2013 |url-status=dead}}</ref>), mentalizam u jednoj krajnosti može dovesti do kategoričke podjele ljudi na osnaženu grupu za koju se pretpostavlja da je normalna, zdrava, pouzdana i sposobna, i nemoćnu grupu za koju se pretpostavlja da je bolesna, invalidna, luda, nepredvidiva i nasilna. Ova podjela može opravdati nesmotreno postupanje prema ovoj potonjoj grupi i očekivanja nižeg životnog standarda za njih, za što se može očekivati da izraze [[zahvalnost]]. Dalja diskriminacija može uključivati označavanje nekih kao "visoko funkcionalnih", a nekih kao "niskofunkcionalnih"; dok ovo može omogućiti ciljanje resursa, u obje kategorije ljudska ponašanja su preoblikovana u [[patologija|patološkim]] terminima.<ref name="Kalinowski&Risser">Coni Kalinowski (psychiatrist) and Pat Risser (former recipient of mental health services) [http://www.newmediaexplorer.org/sepp/Mentalism.pdf Identifying and Overcoming Mentalism] InforMed Health Publishing & Training</ref> Diskriminacija može biti toliko fundamentalna i neupitna da može spriječiti ljude za istinsku [[Empatija|empatiju]] (iako misle da jesu) ili da istinski sagledavaju drugu tačku gledišta s poštovanjem. Neka mentalna stanja mogu u određenim trenucima narušiti [[svijest]] i razumijevanje na određene načine, ali mentalističke pretpostavke mogu navesti druge da pogrešno vjeruju da nužno razumiju situaciju i potrebe osobe bolje od njih samih.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Navodno, čak i unutar [[pokret za prava invalida|pokreta za prava invalida]] na međunarodnom nivou, "ima puno sanizma", a "invalidske organizacije ne 'dobiju' uvijek mentalno zdravlje i ne žele da ih se smatra mentalno defektnim." S druge strane, oni koji dolaze sa strane mentalnog zdravlja možda neće na isti način gledati na takva stanja kao na invalidnost.<ref>Anglicare Tasmania (2009) [http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf Experts by experience: strengthening the mental health consumer voice in Tasmania] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415083253/http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf |date=15 April 2012 }}</ref> Neke dobrotvorne organizacije koje finansira nacionalna vlada smatraju ovo pitanje prvenstveno pitanjem stigmatizacije stavova u opštoj javnosti, možda zbog ljudi koji nemaju dovoljno kontakta s tim (dijagnostikovanim) mentalnim bolestima, a jedan šef dobrotvorne organizacije za shizofreniju uporedio je mentalizam sa na koji način [[rasizam]] može biti rasprostranjeniji kada ljudi ne provode vrijeme zajedno cijeli život.<ref>Arlen Kasdorf [http://uniter.ca/view/5661/ Discrimination against mental illness on the rise] June 2011, The Uniter, Vol.16 No.15</ref> Psiholog koji vodi [[Živi muzej]] omogućavajući sadašnjim ili bivšim psihijatrijskim pacijentima da izlože umjetnička djela, nazvao je stav šire javnosti psihofobijom.<ref>John Clark [http://articles.latimes.com/1998/jul/12/entertainment/ca-2840 Art Museum of the Mind] Los Angeles Times, 12 July 1998</ref> == Klinička terminologija == Mentalizam se može kodificirati kliničkom terminologijom na suptilne načine, uključujući osnovne [[Klasifikacija mentalnih poremećaja|dijagnostičke kategorije]] koje koristi [[psihijatrija]] (kao u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] ili [[Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema|ICD]]). U toku je neka debata o tome koji termini i kriteriji mogu da komuniciraju [[prezir]] ili inferiornost, a ne da olakšavaju stvarno razumevanje ljudi i njihovih problema. Neki se protive cijelom procesu kao [[teorija etiketiranja|etiketiranje]], a neki su odgovorili na opravdanja za to&nbsp;– naprimjer da je neophodan u kliničke ili administrativne svrhe&nbsp;– kao način na koji osoba može opravdati upotrebu [[etničko vrijeđanje|etničkog vrijeđanja]] jer nemaju namjeru nauditi. Drugi tvrde da se većina aspekata lahko može izraziti na precizniji i manje uvredljiv način.<ref name="Kalinowski&Risser"/> [[slika:David-william-oaks.jpg|thumb|right|150px|David Oaks, 2009]] Neki klinički izrazi mogu se koristiti daleko izvan uobičajenih usko definiranih značenja, na način koji može zamagliti uobičajeni ljudski i društveni kontekst ljudskih iskustava. Naprimjer, loše vrijeme može se pretpostaviti kao [[dekompenzacija]]; [[zatvor]] ili [[samica]] mogu se opisati kao tretman bez obzira na dobrobit za osobu; redovne aktivnosti poput slušanja muzike, bavljenja vježbanjem ili sportskim aktivnostima ili boravka u određenom fizičkom ili društvenom okruženju ([[milje terapija|milje]]), mogu se nazvati terapijom; mogu se pretpostaviti da su sve vrste odgovora i ponašanja [[simptom]]; sržni [[štetni efekt]]i lijekova se mogu nazvati [[nuspojava]]ma.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Bivši direktor organizacije psihijatrijskih slučajena preživjelih sa sjedištem u SAD-u fokusirane na prava i slobode, a [[David Oaks]], zalagao se za povlačenje riječi poput "lud", "[[luđak]]", "lud" ili ''budala". Iako priznaje da neki odlučuju da ne koriste takve riječi u bilo kom smislu, on postavlja pitanje da li su medicinski izrazi poput "mentalno bolestan", "[[psihotik]]" ili "klinički depresivan" zaista korisniji ili indikativniji za ozbiljnost od mogućih alternativa. Oaks kaže da decenijama istražuje dubine sanizma i da još nije pronašao kraj, te sugerira da je to možda najpogubniji 'izam' jer ljudi imaju tendenciju da se definiraju svojom racionalnošću i svojim osnovnim osjećajima.<ref>David Oaks [http://www.mindfreedom.org/kb/mental-health-abuse/psychiatric-labels/not-mentally-ill Let's find language more inclusive than the phrase "mentally ill"!] MindFreedom International. Retrieved 12 December 2011, when stating Last Modified 9/9/11</ref> Jedan od mogućih odgovora je kritika koncepcija normalnosti i problema povezanih s normativnim funkcioniranjem širom svijeta, iako bi to na neki način također potencijalno moglo predstavljati oblik mentalizma. Nakon nesreće 2012. kada mu je slomio vrat i kasnijeg penzionisanja, Oaks se na svom ličnom blogu naziva "PsychoQuad".<ref>[http://www.davidwoak.com David Oaks' personal blog]</ref> Britanska spisateljica Clare Allen tvrdi da čak ni vraćeni sleng izrazi kao što je "lud" jednostavno nisu tačni. Osim toga, ona vidi uobičajenu zloupotrebu koncepata koji se odnose na probleme mentalnog zdravlja&nbsp;– uključujući, naprimjer, šale o ljudima koji čuju glasove kao da to automatski podriva njihov kredibilitet&nbsp;– kao ekvivalentno rasističkim ili seksističkim frazama koje bi se smatrale očigledno diskriminatornim. Ona takvu upotrebu karakteriše kao ukazivanje na psihofobiju i prezir u pozadini.<ref>{{cite news|first=Clare |last=Allen |url=https://www.theguardian.com/society/2007/dec/05/guardiansocietysupplement.mentalhealth |title=Loose-talking psychophobes show nothing but contempt |work=[[The Guardian]] |date=5 December 2007}}</ref> == Okrivljivanje == [[slika:Mental health advocacy service graffittied.jpg|thumb| Grafiti na službi za zastupanje mentalnog zdravlja]] Kritičari [[psihijatrija|psihijatrije]] mogu tumačiti ponašanja i primjene tretmana na osuđujući način zbog osnovnog mentalizma. Ako se primalac usluga mentalnog zdravlja ne slaže s liječenjem ili dijagnozom, ili se ne promijeni, može biti označen kao neusklađen, nekooperativan ili otporan na liječenje. Ovo je unatoč činjenici da problem može biti neadekvatno razumijevanje osobe ili njenih problema od strane pružatelja zdravstvene zaštite, štetni efekti lijekova, loša podudarnost između liječenja i osobe, stigma povezana s liječenjem, teškoće u pristupu, kulturološka neprihvatljivost ili mnoga druga pitanja.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Mentalizam može navesti ljude da pretpostave da neko nije svjestan onoga što radi i da nema smisla pokušavati komunicirati s njima, uprkos činjenici da oni mogu imati određeni nivo svijesti i želje za povezivanjem čak i ako djeluju u naizgled iracionalan ili [[samopovređivanje|samopovređujući]] način. Osim toga, [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i drugi mogu izjednačiti pokoravanje osobe sa liječenjem; tihi klijent koji ne izaziva nikakve smetnje u zajednici može se smatrati poboljšanim bez obzira koliko se ta osoba zbog toga osjećala jadno ili nesposobno.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Kliničari mogu kriviti klijente što nisu dovoljno motivirani da rade na ciljevima liječenja ili oporavku, kao i kao [[gluma|glumljenje]] kada se stvari ne slažu ili se smatraju uznemirujućim. Ali kritičari kažu da je u većini slučajeva to zapravo zbog toga što je klijent tretiran na nepoštovanje, osuđujući ili odbacivajući način. Ipak, takvo ponašanje može biti opravdano karakterizacijom klijenta kao zahtjevnog, ljutog ili mu je potrebna ograničenja. Da bi se ovo prevazišlo, sugerisano je da treba negovati podjelu vlasti i da kada se pokvari poštovanje [[komunikacija]], prvo što treba da se pita je da li su izražene mentalističke predrasude.<ref name="Kalinowski&Risser" /> ==Zanemarivanje== Mentalizam je povezan sa [[nepažnja|nepažnjom]] u praćenju štetnih efekata lijekova (ili drugih intervencija), ili sa posmatranjem takvih efekata kao prihvatljivijih nego što bi bili za druge. Ovo je upoređeno sa slučajevima maltretiranja zasnovanog na [[rasizam|rasizmu]]. Mentalizam je također povezan sa zanemarivanjem propuštanja provjere ili potpunog poštovanja prošlih iskustava ljudi, [[zlostavljanje|zlostavljanja]] ili druge [[psihološka trauma|traume]]. [[slika:Recovery Fair 2010.jpg|thumb|150px| Majica namijenjena da pokaže mogućnost i individualnost oporavka]] Tretmani koji ne podržavaju izbor i [[samoopredjeljenje]] mogu uzrokovati da ljudi ponovo iskuse bespomoćnost, [[bol]], očaj i bijes koji su pratili traumu i ipak pokušaji da se izbori sa ovim mogu biti označeni kao [[glumljenje]], [[psihološka manipulacija|manipulacija]] ili [[traženje pažnje]].<ref name="Kalinowski&Risser"/> Osim toga, mentalizam može dovesti do "loših" ili "čuvanih" predviđanja budućnosti za osobu, što bi moglo biti previše pesimistično gledište iskrivljeno uskim kliničkim iskustvom. Također bi se moglo učiniti nepropusnim za suprotne dokaze jer se oni koji uspiju mogu odbaciti kao [[Pogrešna dijagnoza|pogrešnu dijagnozu]] ili da nemaju pravi oblik poremećaja – [[nema pravog Škota]] zabluda. Dok neki problemi sa mentalnim zdravljem mogu uključivati vrlo značajmu invalidnost i mogu biti vrlo teško prevladati u društvu, predviđanja zasnovana na predrasudama i stereotipima mogu biti samoispunjavajuća jer pojedinci shvataju poruku da nemaju prave nade,<ref name=" Kalinowski&Risser"/> i kaže se da je realna nada ključna osnova [[model oporavka|oporavka]]. U isto vrijeme, [[osobina]] ili stanje može se smatrati više oblikom [[individualna različitost|individualne razlike]] koje društvo treba uključiti i prilagoditi, u kom slučaju mentalistički stav može biti povezan s pretpostavkama i predrasudama o tome šta čini normalno društvo i ko zaslužuje prilagođavanje, podršku ili razmatranje. == Institucionalna diskriminacija == Uvredljive i štetne prakse mogu biti integrisane u kliničke procedure, do tačke u kojoj ih stručnjaci više ne prepoznaju kao takve, u onome što je opisano kao oblik [[institucionalna diskriminacija|institucionalne diskriminacije]]. [[slika:Label for property of dept of mental hygiene.png|thumb|150px| Oznaka ustanove]] Ovo može biti očigledno u fizičkom razdvajanju, uključujući odvojene objekte ili smještaj, ili u nižim standardima za neke od drugih. Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu se naći uvučeni u sisteme zasnovane na birokratskim i finansijskim imperativima i [[društvena kontrola|društvenoj kontroli]], što rezultira otuđenjem od svojih izvornih vrijednosti, razočaranjem u "sistem" i usvajanjem ciničnih, mentalističkih uvjerenja koja mogu prožimati organizaciju. Međutim, baš kao što zaposleni mogu biti otpušteni zbog omalovažavanja seksualnih ili etničkih primjedbi, tvrdi se da osoblje koje je ukorijenjeno u negativnim [[stereotip]]ima, stavovima i uvjerenjima o onima koji su označeni sa [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajem]] treba da se uklonjen iz uslužnih organizacija.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Srodni teorijski pristup, poznat kao [[izražena emocija]], također se fokusirao na negativnu međuljudsku dinamiku koja se odnosi na skrbnike, posebno unutar porodica. Međutim, poenta je i u takvim stavovima da institucionalna i grupna okruženja mogu biti izazovna sa svih strana i da su jasne granice i prava potrebni za svakoga. [[Profesije mentalnog zdravlja]] su same kritikovane. Dok se [[socijalni rad]] (također poznat kao klinički socijalni rad) činilo da ima više potencijala od drugih da razumije i pomogne onima koji koriste usluge, i mnogo je akademski govorio o [[antiopresivna praksa|antiopresivnoj praksi]] namijenjenoj podršci ljudima suočavajući se sa različitim -izmima, navodno nije uspjela da se pozabavi mentalizmom u bilo kojoj značajnoj mjeri. Stručnjaci za socijalni rad sa iskustvom u korištenju usluga sami su optužili ovu oblast da nisu pomogli ljudima da identifikuju i riješe ono što ih tlači; neopravdanog odricanja od psihijatrijskih ili biomedicinskih konvencija, posebno u pogledu onih koji se smatraju najbolesnijim i propusta da se pozabavi sopstvenom diskriminatornom praksom, uključujući sukobe interesa u svojoj službenoj ulozi koja pomaže društvenoj kontroli pacijenata kroz [[nedobrovoljno predanje]].<ref>[http://www.olc.edu/local_links/socialwork/OnlineLibrary/Wilson%20%26%20Beresford,%202000,%20Anti-oppressive%20practic,%20emancipation%20or%20appropriation.pdf 'Anti-oppressive practice': emancipation or appropriation?] A Wilson; P Beresford British Journal of Social Work; Oct 2000; 30, 5; Research Library pg. 553</ref> U [[pokretu potrošača/preživjelih/bivših pacijenata|"pokretu korisnika/preživjelih"]] u Engleskoj, [[Pete Shaughnessy]], osnivač [[mad pride]]a, zaključio je da je [[Nacionalna zdravstvena služba]] "institucionalni mentalista i ima puno toga da traži dušu u novom milenijumu", uključujući i rješavanje predrasuda svog kancelarijskog osoblja. Sugerirao je da kada predrasude primjenjuju upravo profesionalci koji teže da ih iskorijene, postavlja se pitanje hoće li ikada biti iskorijenjene.<ref>Tom Mason, Caroline Carlisle, Caroline Watkins (eds) (2001) [https://books.google.com/books?id=pO0NAAAAQAAJ Stigma and Social Exclusion in Healthcare] Chapter 17: Not in my back yard: Stigma from a personal perspective. Routledge {{ISBN|0-415-22200-1}}</ref> Shaughnessy committed [[suicide]] in 2002.<ref>{{cite news|first=Mark |last=Olden |title=Obituary: Pete Shaughnessey |work=The Guardian |pages=22 |date=23 January 2003}}</ref> [[Psihijatrijski pokret preživljavanja]] opisan je kao [[feminizam|feminističko]] pitanje, jer su problemi kojima se bavi "važni za sve žene jer mentalizam djeluje kao prijetnja svim ženama" i "mentalizam prijeti ženskim porodicama i djeci."<ref>{{cite book|first1=Wendy |last1=Chan |first2=Dorothy E. |last2=Chunn |first3=Robert J. |last3=Menzies |date=2005 |title=Women, Madness and the Law: A Feminist Reader |publisher=Routledge Cavendish |pages=257 |isbn=1-904385-09-5}}</ref> Psihijatrijski preživjeli i profesionalac rekao je da "mentalizam porede sa seksizmom i rasizmom u stvaranju potlačene niže klase, u ovom slučaju ljudi koji su dobili psihijatrijsku dijagnozu i liječenje". Navela je da je najčešća pritužba psihijatrijskih pacijenata to što niko ne sluša, ili samo selektivno u pokušaju postavljanja dijagnoze.<ref>Lindow, V. (1995) "Power and rights: the psychiatric system survivor movement", in Jack, R. Empowerment in Community Care. London: Chapman and Hall. Cited by Kelly, A. Disability and Social Exclusion. University of Canterbury</ref> Na nivou društva, mentalizam je povezan sa ljudima koji se drže u [[siromaštvo|siromaštvu]] kao građani drugog reda; da je [[diskriminacija pri zapošljavanju]] držanje ljudi da žive od pomoći, na međuljudsku diskriminaciju koja ometa odnose, da [[stereotip]]i promoviraju kroz medije šireći strah od nepredvidljivosti i opasnosti i ljudima koji se boje otkriti ili pričati o svojim iskustvima.<ref name="Kalinowski&Risser"/> == Pravo == Što se tiče pravne zaštite od diskriminacije, mentalizam može biti obuhvaćen samo općim okvirima kao što je [[zakon o diskriminaciji invalida]] koji je na snazi u nekim zemljama, a koji zahtijevaju od osobe da kaže da ima invalidnost i da dokaže da ispunjavaju kriterije. Što se tiče samog pravnog sistema, zakon se tradicionalno zasniva na tehničkim definicijama [[uračunljivost]]i i [[ludilo|ludila]], pa se termin "sanizam" može koristiti kao odgovor. Koncept je dobro poznat u američkoj pravnoj zajednici, pominje se u skoro 300 članaka za pregled zakona između 1992. i 2013. godine, iako je manje poznat u medicinskoj zajednici.<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=October 2013 |title=Sanism and the Law |journal=Virtual Mentor |volume=15 |issue=10 |pages=878–885 |url=http://virtualmentor.ama-assn.org/2013/10/msoc1-1310.html |doi=10.1001/virtualmentor.2013.15.10.msoc1-1310 |pmid=24152781}}</ref> Michael Perlin, profesor prava na Pravnom fakultetu u New Yorku, definisao je sanizam kao "iracionalnu predrasudu istog kvaliteta i karaktera kao i druge iracionalne predrasude koje uzrokuju i odražavaju se u prevladavajućim društvenim stavovima rasizma, seksizma, homofobije i etničke netrpeljivosti koji prožima sve aspekte zakona o mentalnoj invalidnosti i utiče na sve učesnike u sistemu zakona o mentalnoj invalidnosti: [[parničari]], [[pretresnik o činjenicama|nalazač činjenica]], [[branilac]] i [[veštak|veštak]] i svjedoci laici."<ref name="Perlin09neuro"/> Perlin napominje da sanizam utiče na teoriju i praksu prava na uglavnom nevidljive i društveno prihvatljive načine, zasnovane uglavnom na "[[stereotip]]u, [[mit]]u, [[praznovjerje|praznjevjerju]] i [[deindividualizacija|deindividualizaciji]]." On vjeruje da su njeni „korozivni efekti izobličili zakon za [[nedobrovoljno opredjeljenje|nedobrovoljno građansko opredjeljenje]], institucionalno pravo, [[pravo o deliktu]] i sve aspekte krivičnog procesa (pretkrivično, suđenje i izricanje kazne).“<ref>{{cite book|last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2008 |url=https://books.google.com/books?id=NSewrw9g8coC |title=Competence in the law: from legal theory to clinical application|isbn=9780470267905 }}</ref> Prema Perlinu, sudije su daleko od imunosti, jer imaju tendenciju da odražavaju sanističko razmišljanje koje ima duboke korijene u našoj kulturi. Ovo rezultira sudskim odlukama zasnovanim na stereotipima u svim oblastima [[Građansko pravo|građanskog]] i [[krivično pravo|krivičnog]] prava, izražene pristrasnim jezikom i pokazujući prezir prema profesionalcima mentalnog zdravlja . Štaviše, sudovi su često nestrpljivi i psihičke probleme pripisuju "slabi karakter ili loša odluka".<ref name="Perlin09neuro"/> Sanistički stavovi preovlađuju u nastavi studenata prava, i otvoreno i prikriveno, smatra Perlin. On napominje da to utiče na vještine koje su u srcu odvjetništva kao što su "intervjuiranje, istraga, savjetovanje i pregovaranje", te na svaki kritični trenutak kliničkog iskustva: "početni intervju, priprema slučaja, konferencije slučaja, planiranje sudskog spora (ili pregovaranja), strategija, priprema za suđenje, suđenje i žalba."<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2003 |url=https://ssrn.com/abstract=336121 |title=Sanism in Clinical Teaching |journal=[[Clinical Law Review]] |volume=9 |pages=683–730}}</ref> Postoji i široko rasprostranjena diskriminacija od strane porotnika, koju Perlin opisuje kao demonstriranje "iracionalne brutalnosti, predrasuda, neprijateljstva i mržnje" prema optuženima kada postoji [[odbrana ludilom]]. Specifični sanistički mitovi uključuju oslanjanje na popularne slike ludosti; 'opsesija' tvrdnjama da se mentalni problemi mogu lahko lažirati, a stručnjaci prevariti; pretpostavka apsolutne veze između mentalne bolesti i opasnosti; 'neprestana' konfuzija i miješanje različitih pravnih testova mentalnog statusa i pod pretpostavkom da će optuženi koji su oslobođeni optužbi za neuračunljivost vjerovatno biti brzo pušteni na slobodu. Iako postoje tvrdnje da [[neurosnimanje]] ima određeni potencijal da pomogne u ovoj oblasti, Perlin zaključuje da je vrlo teško odvagnuti istinitost ili relevantnost takvih rezultata zbog brojnih neizvjesnosti i ograničenja, te da se to može zanemariti ili prenaglašeno od strane naučnika, pravnika ili u popularnoj mašti. On smatra da je "ključ za odgovor ovdje razmatranje sanizma", jer on u velikoj mjeri može "prevladati sve druge dokaze i sva druga pitanja u ovom razgovoru". On sugerira da "samo [[terapeutska jurisprudencija]] ima potencijalnu moć da 'ogoli sanističku fasadu'."<ref name="Perlin09neuro">Perlin, M. (2009) [https://ssrn.com/abstract=%201336521 'His Brain Has Been Mismanaged with Great Skill': How Will Jurors Respond to Neuroimaging Testimony in Insanity Defense Cases?] Akron Law Review, Vol. 42, No. 2, NYLS Legal Studies Research Paper (free full text)</ref> Perlin je sugerirao da je međunarodna [[Konvencija o pravima osoba s invalidnošću]] revolucionarni dokument [[ljudska prava|ljudskih prava]] koji ima potencijal da bude najbolje sredstvo za osporavanje sanističke diskriminacije.<ref>Michael L. Perlin (2013) [https://ssrn.com/abstract=2283279 'There Must Be Some Way Out of Here': Why the Convention on the Rights of Persons with Disabilities is Potentially the Best Weapon in the Fight Against Sanism] New York Law School, PSYCHIATRY, PSYCHOL. & L. 462 (2013)</ref> Također se bavio temom sanizma jer utiče na to koje seksualne slobode ili zaštite se pružaju psihijatrijskim pacijentima, posebno u forenzičkim ustanovama.<ref>Periln, ML (1994) [http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/nyuls20&div=25&id=&page= Hospitalized Patients and the Right to Sexual Interaction: Beyond the Last Frontier] 20 N.Y.U. Rev. L. & Soc. Change 517 (1992-1994)</ref> Sanizam u pravnoj profesiji može uticati na mnoge ljude u zajednicama koji se u nekom trenutku svog života bore sa određenim stepenom problema mentalnog zdravlja, kaže Perlin. Ovo može nepravedno ograničiti njihovu sposobnost da zakonski rješavaju pitanja u svojim zajednicama kao što su: „problemi ugovora, imovinski problemi, problemi u domaćim odnosima i problemi povjerenstava i posjeda."<ref>Perlin, ML. [https://ssrn.com/abstract=345140 Looking at Non-Institutional Mental Disability Law Through the Sanism Filter] NYLS Law Review, Forthcoming</ref> Susan Fraser, pravnica iz Kanade koja se specijalizirala za zagovaranje ranjivih ljudi, tvrdi da je sanizam zasnovan na strahu od nepoznatog, pojačan stereotipima koji [[Dehumanizacija|dehumanizuju]] pojedince. Ona tvrdi da to uzrokuje da pravni sistem ne uspijeva pravilno odbraniti prava pacijenata da odbiju potencijalno štetne lijekove, da istražuje smrt u [[psihijatrijska bolnica|psihijatrijskim bolnicama]] i drugim ustanovama na jednak način kao i drugi i da propusti da pravilno sasluša i poštuje glasove korisnika mentalnog zdravlja i onih koji su preživjeli.<ref>{{cite conference |last1=Fraser |first1=Susan |date=November 2008 |title=Sanism and the Legal Profession: Why Mad People Should Be Angry |url=http://www.lsuc.on.ca/media/eleventh_colloquium_suzan.pdf |conference=Eleventh Colloquium on the Legal Profession: Professionalism and Serving Communities |conference-url=http://www.lsuc.on.ca/with.aspx?id=1197 |publisher=Law Society of Upper Canada}}</ref> == Obrazovanje == Perlin je identificirao slične probleme u načinu na koji se postupa s djecom u vezi sa [[poteškoće u učenju|poteškoćama u učenju]], uključujući [[specijalno obrazovanje]]. U bilo kojoj oblasti prava, ističe on, dva najčešća sanistička mita pretpostavljaju da se osobe s mentalnim poteškoćama lažiraju ili da takve osobe ne bi bile onesposobljene da se samo više trude. U ovoj posebnoj oblasti, on zaključuje da su [[teorija etiketiranja|obilježena]] djeca stereotipna u procesu koji je prepun rasnih, klasnih i rodnih predrasuda. Iako je namijenjen pomoći nekoj djeci, on tvrdi da u stvarnosti to ne može biti samo mač sa dvije oštrice, već mač sa tri, četiri ili pet oštrica. Rezultat sanističkih predrasuda i zabluda, u kontekstu akademske konkurencije, je da „ostajemo sa sistemom koji je, na mnogo važnih načina, zapanjujuće nekoherentan ".<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=Spring 2009 |title='Simplify You, Classify You': Stigma, Stereotypes and Civil Rights in Disability Classification Systems |journal=[[Georgia State University Law Review]] |volume=25 |issue=3 |pages=607–639 |url=http://readingroom.law.gsu.edu/gsulr/vol25/iss3/6/}}</ref> == Ugnjetavanje == Identificirana je spirala ugnjetavanja koju doživljavaju neke grupe u društvu. Prvo, ugnjetavanja se javljaju na osnovu percipiranih ili stvarnih razlika (koje mogu biti povezane sa stereotipima široke grupe kao što su [[rasizam]], [[seksizam]], [[klasizam]], [[starost]], [[homofobija]] itd.). Ovo može imati negativne fizičke, društvene, ekonomske i psihološke efekte na pojedince, uključujući [[Stres|emocijski stres]] i ono što se može smatrati problemima mentalnog zdravlja. Zatim, odgovor društva na takvu nevolju može biti da je liječi u okviru sistema medicinske i socijalne skrbi umjesto (također) razumijevanja i izazivanja ugnjetavanja koje su ga izazvale, čime bi se problem pojačao daljim opresivnim stavovima i praksama, što može dovesti do na još više nevolja, i tako dalje u začaranom krugu. Osim toga, zbog kontakta sa službama za mentalno zdravlje ljudi mogu postati podložni ugnjetavanju mentalizma, budući da društvo (i same službe za mentalno zdravlje) imaju tako negativne stavove prema osobama s psihijatrijskom dijagnozom, čime se dalje nastavljaju ugnjetavanje i diskriminacija.<ref>{{cite book |first1=Kamaldeep |last1=Bhui |date=25 April 2002 |title=Racism and Mental Health: Prejudice and Suffering |publisher=Jessica Kingsley Publishers |page=77 |isbn=978-1-84310-076-8 |url=https://books.google.com/books?id=WNahbFDhF0kC}}</ref><ref>{{cite conference |last1=Nair |first1=Roshan das |date=30 November 2005 |title=Metaminorities and Mental Health: A model of vulnerability for Black and Minority Ethnic Queer Folk |url=http://www.inter-disciplinary.net/ci/transformations/sexualities/s2/nair%20paper.pdf |conference=2nd Global Conference, Sexualities: Bodies, Desires, Practices |conference-url=http://www.inter-disciplinary.net/critical-issues/gender-and-sexuality/persons-and-sexualities/project-archives/2nd-global-conference-2005/}}</ref> Ljudi koji pate od takvog ugnjetavanja u društvu mogu biti privučeni radikalnijim političkim akcijama, ali sanističke strukture i stavovi su također identificirani u [[aktivizam|aktivističkim]] zajednicama. Ovo uključuje [[klika|klike]] i [[društvdena hijerarhija|društvene hijerarhije]] u koje ljudima sa određenim problemima može biti veoma teško da se probiju ili da ih vrednuju. Može doći i do individualnog odbijanja ljudi zbog čudnog ponašanja koje se ne smatra kulturološki prihvatljivim, ili pak neosjetljivosti na emocionalna stanja uključujući [[suicid]]nost, ili poricanja da neko ima problema ako se čini da se ponaša normalno.<ref>{{cite web |date=29 July 2005 |title=A Libertarian Perspective on Depression And Madness |website=The Icarus Project |url=http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521090633/http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-date=21 May 2013 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Oznaka invalidnosti]] * [[Stigma mentalnog zdravlja]] * [[Rankizam]], krovni izraz za sve oblike hijerarhijske diskriminacije * [[Socijalni darvinizam]] * [[Supremacizam]] * [[Društvena konstrukcija šizofrenije]] * [[Socijalni model invalidnosti]] * [[Franco Basaglia]] == Reference == {{Reflist}} == Dopunska literatura == * {{cite journal |last1=Large |first1=Matthew |last2=Ryan |first2=Christopher |date=November 2012 |title=Sanism, stigma and the belief in dangerousness |journal=Australian & New Zealand Journal of Psychiatry |volume=46 |issue=11 |pages=1099–1100 |doi=10.1177/0004867412440193 |pmid=23104928 |s2cid=206398076}} * {{cite book |last=Parry |first=John Weston |date=26 September 2013 |title=Mental Disability, Violence, and Future Dangerousness: Myths Behind the Presumption of Guilt |publisher=[[Rowman & Littlefield]] |isbn=978-1-4422-2405-6 |url=https://books.google.com/books?id=EV8rAQAAQBAJ}} * {{cite conference|last1=Risser |first1=Pat |date=14 May 2008 |title=Overcoming the Language of Oppression: Promoting Cultural Change with Words |conference=4th Annual Clinical Forum on Mental Health: Turning Knowledge into Practice. (North Dakota Department of Human Services)}} * {{cite journal |last1=Wienera |first1=Diane |last2=Ribeiro |first2=Rebecca |last3=Warner |first3=Kurt |date=22 July 2009 |title=Mentalism, disability rights and modern eugenics in a 'brave new world' |journal=Disability & Society |volume=24 |issue=5 |pages=599–610 |doi=10.1080/09687590903010974 |s2cid=146463753}} * {{cite journal |last1=Wolframe |first1=PhebeAnn M. |date=2013 |title=The Madwoman in the Academy, or, Revealing the Invisible Straightjacket: Theorizing and Teaching Saneism and Sane Privilege |journal=Disability Studies Quarterly |volume=33 |issue=1 |url=http://dsq-sds.org/article/view/3425/3200}} ==Vanjski kinkovi== {{Diskriminacija}} [[Kategorija:Invalidska prava]] [[Kategorija:Aktivisti za mentalno zdravlje| ]] [[Kategorija:Neurodiverzitet]] [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]] gp57ujb4by38bb0ipq5iy8ysvtxyo9k 3428545 3428543 2022-08-21T16:43:48Z 21775198.138-dopisnik 131410 /* Etimologija */ wikitext text/x-wiki {{Discrimination sidebar}} '''Mentalizam''' ili '''sanizam''' opisuje [[diskriminacija|diskriminaciju]] i [[ugnjetavanje]] u odnosu na mentalnu osobinu ili stanje koje osoba ima, ili se smatra da ima. Ova diskriminacija može, ali ne mora biti okarakterisana u smislu [[duševna bolest|mentalnog poremećaja]] ili [[kognitivno oštećenje]]. Diskriminacija se zasniva na brojnim faktorima kao što su [[stereotip]]i o [[Neurodiverzitet|neurodivergenciji]], kao što su naprimjer [[autizam]], [[Nesposobnost učenja|poremećaji učenja]], [[ADHD]], [[FASD]], [[bipolarni poremećaj]], [[shizofrenija]] i [[poremećaj ličnosti]], specifični fenomeni ponašanja kao što su [[mucanje]] i [[tikovi]], ili [[intelektualna invalidnost]]. Kao i drugi oblici diskriminacije kao što su [[seksizam]] i [[rasizam]], mentalizam uključuje višestruke ukrštane oblike ugnjetavanja, složene [[društvena nejednakost|društvene nejednakosti]] i neravnoteže moći. To može rezultirati prikrivenom diskriminacijom višestrukim, malim vrijeđanjima i uvredama. Karakteriziraju ga prosudbe o percipiranom statusu mentalnog zdravlja druge osobe. Nakon ovih presuda slijede radnje kao što su očigledna, otvorena [[diskriminacija]] koja može uključivati odbijanje usluge ili uskraćivanje ljudskih prava. Mentalizam utiče na to kako se prema pojedincima odnosi [[šira javnost]], [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i institucije, uključujući pravni sistem. Negativni stavovi koji su uključeni mogu također biti [[Internalizacija (sociologija)|internalizovani]]. Termini mentalizam, od "[[Um|mentalni]]" i sanizam, od "[[razum|sane]]", postali su uspostavljeni u nekim kontekstima, iako su koncepti kao što su [[socijalna stigma]], a u nekim slučajevi [[ableizam]], mogu se koristiti na slične, ali ne i identične načine. Dok se mentalizam i sanizam koriste naizmjenično, sanizam postaje dominantan u određenim krugovima, kao što ja akademska zajednica, za oni+e koji se identifikuju kao ludi i budale zagovornici i u društveno-političkom kontekstu u kojem sanizam uzima maha kao pokret", zdrav razum.<ref name=PooleWard2013>{{cite book |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Ward |first2=Jennifer |date=2013 |contribution="Breaking open the bone": Storying, Sanism, and Mad Grief |contribution-url=https://books.google.com/books?id=BM2jTziyBtkC&pg=PR7 |title=Mad Matters: A Critical Reader in Canadian Mad Studies |editor1-first=B. |editor1-last=LeFrancois |editor2-first=R. |editor2-last=Menzies |editor3-first=G. |editor3-last=Reaume |location=Toronto |publisher=Canadian Scholars Press}}</ref> The movement of sanism is an act of resistance among those who identify as mad, consumer survivors, and mental health advocates.<ref name=PooleWard2013/><ref name=PooleEtAl2012>{{cite journal |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Jivraj |first2=Tania |last3=Arslanian |first3=Araxi |last4=Bellows |first4=Kristen |last5=Chiasson |first5=Sheila |last6=Hakimy |first6=Husnia |last7=Pasini |first7=Jessica |last8=Reid |first8=Jenna |date=2012 |url=http://journals.library.mun.ca/ojs/index.php/IJ/article/view/348 |title=Sanism, 'Mental Health', and Social Work/Education: A Review and Call to Action |journal=Intersectionalities: A Global Journal of Social Work Analysis, Research, Polity, and Practice |volume=1}} {{open access}}</ref> U akademskoj zajednici dokazi o ovom pokretu mogu se naći u brojnim novijim publikacijama o sanizmu i praksi socijalnog rada.<ref name=Poole2011/><ref name=PooleEtAl2012/><ref name=PooleWard2013/> Mentalizam se obično naziva mentalnom invalidnošću, koji se razlikuje od neinvalidnog, koji se odnosi na fizičku invalidnost. == Etimologija == Termin "sanizam" skovao je [[Morton Birnbaum]] tokom svog rada zastupajući Edwarda Stephensa, pacijenta mentalnog zdravlja, u pravnom slučaju 1960-ih.<ref name="Sane">{{cite conference |last=Ingram |first=Richard |date=May 2011 |title=Sanism in Theory and Practice |url=http://www.socialinequities.ca/wordpress/wp-content/uploads/2011/07/Ingram.Sanism-in-Theory-and-Practice.CI_.2011.pdf |conference=Second Annual Critical Inquiries Workshop |conference-url=http://www.socialinequities.ca/2011/07/critical-inquiries-presentations/ |publisher=Centre for the Study of Gender, Social Inequities and Mental Health. Simon Fraser University |location=Vancouver, Canada}}</ref> Birnbaum je bio ljekar, advokat i zagovornik mentalnog zdravlja koji je pomogao u uspostavljanju ustavnog prava na liječenje psihijatrijskih pacijenata, zajedno sa zaštitnim mjerama protiv [[nedobrovoljna obaveza|nedobrovoljne obaveze]]. Od kada je prvi put primijetio taj izraz 1980. godine, njujorški profesor prava [[Michael L. Perlin]] je kasnije nastavio njegovu upotrebu.<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=1993 |title=ADA and Persons with Mental Disabilities: Can Sanist Attitudes Be Undone? |journal=[[Journal of Law and Health]] |volume=8 |issue=1 |pages=15–45 |url=http://engagedscholarship.csuohio.edu/jlh/vol8/iss1/4/}}</ref> [[slika:Judi Chamberlin 2000 From Privileges to Rights.jpg|alt=|thumb|left|150px|Termin "mentalizam" skovao je [[Judi Chamberlin]].]] Godine 1975. [[Judi Chamberlain]] je skovao termin mentalizam u poglavlju knjige "Žene gledaju na psihijatriju".<ref>{{cite book|last1=Smith |first1=Dorothy E. |last2=David |first2=Sara J. |title=Women Look at Psychiatry |date=1975 |publisher=Press Gang Publishers |location=Vancouver |isbn=978-0889740006 |page=[https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44 44] |url=https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44}}</ref> Izraz je postao šire poznat kada ga je 1978. upotrijebila u svojoj knjizi „On Our Own: Patient Controlled Alternatives to the Mental Health System“, koja je neko vrijeme postala standardni tekst pokreta preživjelih psihijatrijskih slučajeva u SAD.<r.<ref name=Hev>{{cite news|last=Hevesi |first=Denis |title=Judi Chamberlin, 65, Advocate for Mental Health Patients |url=https://www.nytimes.com/2010/01/31/us/31chamberlin.html |access-date=1 March 2011 |newspaper=The New York Times|date=30 January 2010}}</ref><ref name="Timeline">{{cite web|url=http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |title=Disability History Timeline |year=2002 |work=Rehabilitation Research & Training Center on Independent Living Management |publisher=Temple University |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220065328/http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |archive-date=20 December 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Identifying and Overcoming Mentalism |url=http://www.counterpsych.talkspot.com/uploads/23542/uploadedDocuments/Mentalism_07_00.pdf |author=Coni Kalinowski and Pat Risser |date=July 2000 |access-date=16 December 2015}}</ref><ref name="Reaume2002">{{cite journal |last=Reaume |first=Geoffrey |date=July 2002 |title=Lunatic to patient to person: nomenclature in psychiatric history and the influence of patients' activism in North America |journal=International Journal of Law and Psychiatry |volume=25 |issue=4 |pages=405–26 |pmid=12613052 |doi=10.1016/S0160-2527(02)00130-9}}</ref><ref>{{cite book|last=Weller |first=Penelope |title=New Law and Ethics in Mental Health Advance Directives: The Convention on the Rights of Persons with Disabilities and the Right to Choose |year=2012 |publisher=Routledge |isbn=978-1136159565 |page=55 |url=https://books.google.com/books?id=PzR2t__ZOeEC&pg=PA55}}</ref> Ljudi su počeli prepoznavati obrazac u načinu na koji su tretirani, skup pretpostavki koje većina ljudi ima o (bivšim) mentalnim pacijentima, bez obzira na to da li su se odnosili na nekog određenog pojedinca u bilo kojem trenutku&nbsp;– da su nesposobni, nesposobni rade stvari za sebe, stalno im je potreban nadzor i pomoć, nepredvidivi, vjerovatno nasilni ili iracionalni itd. Shvatilo se da ne samo da šira javnost izražava mentalističke ideje, već i bivši pacijenti, oblik internalizirane [[ugnjetavanje|ugnjetavanja]].<ref name="Chamberlin">{{cite journal |last=Chamberlin |first=Judi |date=Summer 1990 |title=The Ex-Patients' Movement: Where We've Been and Where We're Going |journal=The Journal of Mind and Behavior |volume=11 |issue=3 |pages=323–336 |url=http://www.power2u.org/articles/history-project/ex-patients.html}}</ref> Od 1998. ove termine su usvojili neki potrošači/preživjeli u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i SAD-u, ali nisu dobili opću primjenu. Ovo je ostavilo konceptni jaz koji je djelomično popunjen konceptom '[[Socijalna stigma|stigma]]', ali je to kritizirano zbog manjeg fokusa na [[institucionalizirana diskriminacija|institucionaliziranu diskriminaciju]] s više uzroka, već na to da li ljudi percipiraju probleme mentalnog zdravlja sramni ili gori nego što jesu. Uprkos njenoj upotrebi, brojna literatura pokazala je raširenu diskriminaciju u mnogim sferama života, uključujući [[zapošljavanje]], [[roditeljska prava]], [[Kuća|stambeni prostor]], [[imigracija|imigraciju]], [[osiguranje]] , [[zdravstvena zaštita|zdravstvenu zaštitu]] i pristup [[pravda|pravdi]].<ref>{{cite journal|last=Sayce |first=L. |date=1998 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/apl/cjmh/1998/00000007/00000004/art00002 |title=Stigma, discrimination and social exclusion: What's in a word? |journal=[[Journal of Mental Health]] |volume=7 |number=4 |pages=331–343|doi=10.1080/09638239817932 |pmid=29052478 }}</ref> Međutim, upotreba novih "izama" je također dovedena u pitanje, na osnovu toga što se oni mogu smatrati podjelom, zastarjelim ili oblikom neprimjerene [[politička korektnost|političke korektnosti]]. Iste kritike, prema ovom mišljenju, možda se ne odnose toliko na šire i prihvaćenije pojmove kao što su 'diskriminacija' ili '[[socijalna isključenost]]'.<ref>{{cite book|last=Sayce |first=L. |date=2000 |url=https://books.google.com/books?id=lPQOm76J6QYC |title=From Psychiatric Patient to Citizen: Overcoming Discrimination and Social Exclusion |publisher=Macmillan Publishers |isbn=0-333-69890-8 |pages=16–17}}</ref> Postoji i krovni izraz [[ableizam]], koji se odnosi na diskriminaciju onih koji su (shvaćeni kao) invalidi. Što se tiče mozga, postoji pokret za prepoznavanje [[neurodiverzitet]]a. Termin 'psihofobija' (od [[psihologija|psiha]] + [[fobija]]) povremeno se koristi sa sličnim značenjem. == Društvena podjela == Prema Coni Kalinowski ([[psihijatar]] na Univerzitetu Nevada i direktor komunalnih usluga Mojave<ref>{{cite web|url=http://www.medicinenevada.com/find_a_doctor/app-doctors/1/184/ |title=medicinenevada.com |publisher=medicinenevada.com |access-date=17 December 2015}}</ref>) i Pat Risser (konsultant za mentalno zdravlje i samoproglašeni bivši primatelj [[Psihijatrijska bolnica|usluga za mentalno zdravlje]]<ref>{{cite web|first=Jeff |last=Russ |url=http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |title=Off to Hollywood: Local mental health advocate to receive award |publisher=Times-Gazette |date=20 August 2011 |access-date=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131111235018/http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |archive-date=11 November 2013 |url-status=dead}}</ref>), mentalizam u jednoj krajnosti može dovesti do kategoričke podjele ljudi na osnaženu grupu za koju se pretpostavlja da je normalna, zdrava, pouzdana i sposobna, i nemoćnu grupu za koju se pretpostavlja da je bolesna, invalidna, luda, nepredvidiva i nasilna. Ova podjela može opravdati nesmotreno postupanje prema ovoj potonjoj grupi i očekivanja nižeg životnog standarda za njih, za što se može očekivati da izraze [[zahvalnost]]. Dalja diskriminacija može uključivati označavanje nekih kao "visoko funkcionalnih", a nekih kao "niskofunkcionalnih"; dok ovo može omogućiti ciljanje resursa, u obje kategorije ljudska ponašanja su preoblikovana u [[patologija|patološkim]] terminima.<ref name="Kalinowski&Risser">Coni Kalinowski (psychiatrist) and Pat Risser (former recipient of mental health services) [http://www.newmediaexplorer.org/sepp/Mentalism.pdf Identifying and Overcoming Mentalism] InforMed Health Publishing & Training</ref> Diskriminacija može biti toliko fundamentalna i neupitna da može spriječiti ljude za istinsku [[Empatija|empatiju]] (iako misle da jesu) ili da istinski sagledavaju drugu tačku gledišta s poštovanjem. Neka mentalna stanja mogu u određenim trenucima narušiti [[svijest]] i razumijevanje na određene načine, ali mentalističke pretpostavke mogu navesti druge da pogrešno vjeruju da nužno razumiju situaciju i potrebe osobe bolje od njih samih.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Navodno, čak i unutar [[pokret za prava invalida|pokreta za prava invalida]] na međunarodnom nivou, "ima puno sanizma", a "invalidske organizacije ne 'dobiju' uvijek mentalno zdravlje i ne žele da ih se smatra mentalno defektnim." S druge strane, oni koji dolaze sa strane mentalnog zdravlja možda neće na isti način gledati na takva stanja kao na invalidnost.<ref>Anglicare Tasmania (2009) [http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf Experts by experience: strengthening the mental health consumer voice in Tasmania] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415083253/http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf |date=15 April 2012 }}</ref> Neke dobrotvorne organizacije koje finansira nacionalna vlada smatraju ovo pitanje prvenstveno pitanjem stigmatizacije stavova u opštoj javnosti, možda zbog ljudi koji nemaju dovoljno kontakta s tim (dijagnostikovanim) mentalnim bolestima, a jedan šef dobrotvorne organizacije za shizofreniju uporedio je mentalizam sa na koji način [[rasizam]] može biti rasprostranjeniji kada ljudi ne provode vrijeme zajedno cijeli život.<ref>Arlen Kasdorf [http://uniter.ca/view/5661/ Discrimination against mental illness on the rise] June 2011, The Uniter, Vol.16 No.15</ref> Psiholog koji vodi [[Živi muzej]] omogućavajući sadašnjim ili bivšim psihijatrijskim pacijentima da izlože umjetnička djela, nazvao je stav šire javnosti psihofobijom.<ref>John Clark [http://articles.latimes.com/1998/jul/12/entertainment/ca-2840 Art Museum of the Mind] Los Angeles Times, 12 July 1998</ref> == Klinička terminologija == Mentalizam se može kodificirati kliničkom terminologijom na suptilne načine, uključujući osnovne [[Klasifikacija mentalnih poremećaja|dijagnostičke kategorije]] koje koristi [[psihijatrija]] (kao u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] ili [[Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema|ICD]]). U toku je neka debata o tome koji termini i kriteriji mogu da komuniciraju [[prezir]] ili inferiornost, a ne da olakšavaju stvarno razumevanje ljudi i njihovih problema. Neki se protive cijelom procesu kao [[teorija etiketiranja|etiketiranje]], a neki su odgovorili na opravdanja za to&nbsp;– naprimjer da je neophodan u kliničke ili administrativne svrhe&nbsp;– kao način na koji osoba može opravdati upotrebu [[etničko vrijeđanje|etničkog vrijeđanja]] jer nemaju namjeru nauditi. Drugi tvrde da se većina aspekata lahko može izraziti na precizniji i manje uvredljiv način.<ref name="Kalinowski&Risser"/> [[slika:David-william-oaks.jpg|thumb|right|150px|David Oaks, 2009]] Neki klinički izrazi mogu se koristiti daleko izvan uobičajenih usko definiranih značenja, na način koji može zamagliti uobičajeni ljudski i društveni kontekst ljudskih iskustava. Naprimjer, loše vrijeme može se pretpostaviti kao [[dekompenzacija]]; [[zatvor]] ili [[samica]] mogu se opisati kao tretman bez obzira na dobrobit za osobu; redovne aktivnosti poput slušanja muzike, bavljenja vježbanjem ili sportskim aktivnostima ili boravka u određenom fizičkom ili društvenom okruženju ([[milje terapija|milje]]), mogu se nazvati terapijom; mogu se pretpostaviti da su sve vrste odgovora i ponašanja [[simptom]]; sržni [[štetni efekt]]i lijekova se mogu nazvati [[nuspojava]]ma.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Bivši direktor organizacije psihijatrijskih slučajena preživjelih sa sjedištem u SAD-u fokusirane na prava i slobode, a [[David Oaks]], zalagao se za povlačenje riječi poput "lud", "[[luđak]]", "lud" ili ''budala". Iako priznaje da neki odlučuju da ne koriste takve riječi u bilo kom smislu, on postavlja pitanje da li su medicinski izrazi poput "mentalno bolestan", "[[psihotik]]" ili "klinički depresivan" zaista korisniji ili indikativniji za ozbiljnost od mogućih alternativa. Oaks kaže da decenijama istražuje dubine sanizma i da još nije pronašao kraj, te sugerira da je to možda najpogubniji 'izam' jer ljudi imaju tendenciju da se definiraju svojom racionalnošću i svojim osnovnim osjećajima.<ref>David Oaks [http://www.mindfreedom.org/kb/mental-health-abuse/psychiatric-labels/not-mentally-ill Let's find language more inclusive than the phrase "mentally ill"!] MindFreedom International. Retrieved 12 December 2011, when stating Last Modified 9/9/11</ref> Jedan od mogućih odgovora je kritika koncepcija normalnosti i problema povezanih s normativnim funkcioniranjem širom svijeta, iako bi to na neki način također potencijalno moglo predstavljati oblik mentalizma. Nakon nesreće 2012. kada mu je slomio vrat i kasnijeg penzionisanja, Oaks se na svom ličnom blogu naziva "PsychoQuad".<ref>[http://www.davidwoak.com David Oaks' personal blog]</ref> Britanska spisateljica Clare Allen tvrdi da čak ni vraćeni sleng izrazi kao što je "lud" jednostavno nisu tačni. Osim toga, ona vidi uobičajenu zloupotrebu koncepata koji se odnose na probleme mentalnog zdravlja&nbsp;– uključujući, naprimjer, šale o ljudima koji čuju glasove kao da to automatski podriva njihov kredibilitet&nbsp;– kao ekvivalentno rasističkim ili seksističkim frazama koje bi se smatrale očigledno diskriminatornim. Ona takvu upotrebu karakteriše kao ukazivanje na psihofobiju i prezir u pozadini.<ref>{{cite news|first=Clare |last=Allen |url=https://www.theguardian.com/society/2007/dec/05/guardiansocietysupplement.mentalhealth |title=Loose-talking psychophobes show nothing but contempt |work=[[The Guardian]] |date=5 December 2007}}</ref> == Okrivljivanje == [[slika:Mental health advocacy service graffittied.jpg|thumb| Grafiti na službi za zastupanje mentalnog zdravlja]] Kritičari [[psihijatrija|psihijatrije]] mogu tumačiti ponašanja i primjene tretmana na osuđujući način zbog osnovnog mentalizma. Ako se primalac usluga mentalnog zdravlja ne slaže s liječenjem ili dijagnozom, ili se ne promijeni, može biti označen kao neusklađen, nekooperativan ili otporan na liječenje. Ovo je unatoč činjenici da problem može biti neadekvatno razumijevanje osobe ili njenih problema od strane pružatelja zdravstvene zaštite, štetni efekti lijekova, loša podudarnost između liječenja i osobe, stigma povezana s liječenjem, teškoće u pristupu, kulturološka neprihvatljivost ili mnoga druga pitanja.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Mentalizam može navesti ljude da pretpostave da neko nije svjestan onoga što radi i da nema smisla pokušavati komunicirati s njima, uprkos činjenici da oni mogu imati određeni nivo svijesti i želje za povezivanjem čak i ako djeluju u naizgled iracionalan ili [[samopovređivanje|samopovređujući]] način. Osim toga, [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i drugi mogu izjednačiti pokoravanje osobe sa liječenjem; tihi klijent koji ne izaziva nikakve smetnje u zajednici može se smatrati poboljšanim bez obzira koliko se ta osoba zbog toga osjećala jadno ili nesposobno.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Kliničari mogu kriviti klijente što nisu dovoljno motivirani da rade na ciljevima liječenja ili oporavku, kao i kao [[gluma|glumljenje]] kada se stvari ne slažu ili se smatraju uznemirujućim. Ali kritičari kažu da je u većini slučajeva to zapravo zbog toga što je klijent tretiran na nepoštovanje, osuđujući ili odbacivajući način. Ipak, takvo ponašanje može biti opravdano karakterizacijom klijenta kao zahtjevnog, ljutog ili mu je potrebna ograničenja. Da bi se ovo prevazišlo, sugerisano je da treba negovati podjelu vlasti i da kada se pokvari poštovanje [[komunikacija]], prvo što treba da se pita je da li su izražene mentalističke predrasude.<ref name="Kalinowski&Risser" /> ==Zanemarivanje== Mentalizam je povezan sa [[nepažnja|nepažnjom]] u praćenju štetnih efekata lijekova (ili drugih intervencija), ili sa posmatranjem takvih efekata kao prihvatljivijih nego što bi bili za druge. Ovo je upoređeno sa slučajevima maltretiranja zasnovanog na [[rasizam|rasizmu]]. Mentalizam je također povezan sa zanemarivanjem propuštanja provjere ili potpunog poštovanja prošlih iskustava ljudi, [[zlostavljanje|zlostavljanja]] ili druge [[psihološka trauma|traume]]. [[slika:Recovery Fair 2010.jpg|thumb|150px| Majica namijenjena da pokaže mogućnost i individualnost oporavka]] Tretmani koji ne podržavaju izbor i [[samoopredjeljenje]] mogu uzrokovati da ljudi ponovo iskuse bespomoćnost, [[bol]], očaj i bijes koji su pratili traumu i ipak pokušaji da se izbori sa ovim mogu biti označeni kao [[glumljenje]], [[psihološka manipulacija|manipulacija]] ili [[traženje pažnje]].<ref name="Kalinowski&Risser"/> Osim toga, mentalizam može dovesti do "loših" ili "čuvanih" predviđanja budućnosti za osobu, što bi moglo biti previše pesimistično gledište iskrivljeno uskim kliničkim iskustvom. Također bi se moglo učiniti nepropusnim za suprotne dokaze jer se oni koji uspiju mogu odbaciti kao [[Pogrešna dijagnoza|pogrešnu dijagnozu]] ili da nemaju pravi oblik poremećaja – [[nema pravog Škota]] zabluda. Dok neki problemi sa mentalnim zdravljem mogu uključivati vrlo značajmu invalidnost i mogu biti vrlo teško prevladati u društvu, predviđanja zasnovana na predrasudama i stereotipima mogu biti samoispunjavajuća jer pojedinci shvataju poruku da nemaju prave nade,<ref name=" Kalinowski&Risser"/> i kaže se da je realna nada ključna osnova [[model oporavka|oporavka]]. U isto vrijeme, [[osobina]] ili stanje može se smatrati više oblikom [[individualna različitost|individualne razlike]] koje društvo treba uključiti i prilagoditi, u kom slučaju mentalistički stav može biti povezan s pretpostavkama i predrasudama o tome šta čini normalno društvo i ko zaslužuje prilagođavanje, podršku ili razmatranje. == Institucionalna diskriminacija == Uvredljive i štetne prakse mogu biti integrisane u kliničke procedure, do tačke u kojoj ih stručnjaci više ne prepoznaju kao takve, u onome što je opisano kao oblik [[institucionalna diskriminacija|institucionalne diskriminacije]]. [[slika:Label for property of dept of mental hygiene.png|thumb|150px| Oznaka ustanove]] Ovo može biti očigledno u fizičkom razdvajanju, uključujući odvojene objekte ili smještaj, ili u nižim standardima za neke od drugih. Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu se naći uvučeni u sisteme zasnovane na birokratskim i finansijskim imperativima i [[društvena kontrola|društvenoj kontroli]], što rezultira otuđenjem od svojih izvornih vrijednosti, razočaranjem u "sistem" i usvajanjem ciničnih, mentalističkih uvjerenja koja mogu prožimati organizaciju. Međutim, baš kao što zaposleni mogu biti otpušteni zbog omalovažavanja seksualnih ili etničkih primjedbi, tvrdi se da osoblje koje je ukorijenjeno u negativnim [[stereotip]]ima, stavovima i uvjerenjima o onima koji su označeni sa [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajem]] treba da se uklonjen iz uslužnih organizacija.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Srodni teorijski pristup, poznat kao [[izražena emocija]], također se fokusirao na negativnu međuljudsku dinamiku koja se odnosi na skrbnike, posebno unutar porodica. Međutim, poenta je i u takvim stavovima da institucionalna i grupna okruženja mogu biti izazovna sa svih strana i da su jasne granice i prava potrebni za svakoga. [[Profesije mentalnog zdravlja]] su same kritikovane. Dok se [[socijalni rad]] (također poznat kao klinički socijalni rad) činilo da ima više potencijala od drugih da razumije i pomogne onima koji koriste usluge, i mnogo je akademski govorio o [[antiopresivna praksa|antiopresivnoj praksi]] namijenjenoj podršci ljudima suočavajući se sa različitim -izmima, navodno nije uspjela da se pozabavi mentalizmom u bilo kojoj značajnoj mjeri. Stručnjaci za socijalni rad sa iskustvom u korištenju usluga sami su optužili ovu oblast da nisu pomogli ljudima da identifikuju i riješe ono što ih tlači; neopravdanog odricanja od psihijatrijskih ili biomedicinskih konvencija, posebno u pogledu onih koji se smatraju najbolesnijim i propusta da se pozabavi sopstvenom diskriminatornom praksom, uključujući sukobe interesa u svojoj službenoj ulozi koja pomaže društvenoj kontroli pacijenata kroz [[nedobrovoljno predanje]].<ref>[http://www.olc.edu/local_links/socialwork/OnlineLibrary/Wilson%20%26%20Beresford,%202000,%20Anti-oppressive%20practic,%20emancipation%20or%20appropriation.pdf 'Anti-oppressive practice': emancipation or appropriation?] A Wilson; P Beresford British Journal of Social Work; Oct 2000; 30, 5; Research Library pg. 553</ref> U [[pokretu potrošača/preživjelih/bivših pacijenata|"pokretu korisnika/preživjelih"]] u Engleskoj, [[Pete Shaughnessy]], osnivač [[mad pride]]a, zaključio je da je [[Nacionalna zdravstvena služba]] "institucionalni mentalista i ima puno toga da traži dušu u novom milenijumu", uključujući i rješavanje predrasuda svog kancelarijskog osoblja. Sugerirao je da kada predrasude primjenjuju upravo profesionalci koji teže da ih iskorijene, postavlja se pitanje hoće li ikada biti iskorijenjene.<ref>Tom Mason, Caroline Carlisle, Caroline Watkins (eds) (2001) [https://books.google.com/books?id=pO0NAAAAQAAJ Stigma and Social Exclusion in Healthcare] Chapter 17: Not in my back yard: Stigma from a personal perspective. Routledge {{ISBN|0-415-22200-1}}</ref> Shaughnessy committed [[suicide]] in 2002.<ref>{{cite news|first=Mark |last=Olden |title=Obituary: Pete Shaughnessey |work=The Guardian |pages=22 |date=23 January 2003}}</ref> [[Psihijatrijski pokret preživljavanja]] opisan je kao [[feminizam|feminističko]] pitanje, jer su problemi kojima se bavi "važni za sve žene jer mentalizam djeluje kao prijetnja svim ženama" i "mentalizam prijeti ženskim porodicama i djeci."<ref>{{cite book|first1=Wendy |last1=Chan |first2=Dorothy E. |last2=Chunn |first3=Robert J. |last3=Menzies |date=2005 |title=Women, Madness and the Law: A Feminist Reader |publisher=Routledge Cavendish |pages=257 |isbn=1-904385-09-5}}</ref> Psihijatrijski preživjeli i profesionalac rekao je da "mentalizam porede sa seksizmom i rasizmom u stvaranju potlačene niže klase, u ovom slučaju ljudi koji su dobili psihijatrijsku dijagnozu i liječenje". Navela je da je najčešća pritužba psihijatrijskih pacijenata to što niko ne sluša, ili samo selektivno u pokušaju postavljanja dijagnoze.<ref>Lindow, V. (1995) "Power and rights: the psychiatric system survivor movement", in Jack, R. Empowerment in Community Care. London: Chapman and Hall. Cited by Kelly, A. Disability and Social Exclusion. University of Canterbury</ref> Na nivou društva, mentalizam je povezan sa ljudima koji se drže u [[siromaštvo|siromaštvu]] kao građani drugog reda; da je [[diskriminacija pri zapošljavanju]] držanje ljudi da žive od pomoći, na međuljudsku diskriminaciju koja ometa odnose, da [[stereotip]]i promoviraju kroz medije šireći strah od nepredvidljivosti i opasnosti i ljudima koji se boje otkriti ili pričati o svojim iskustvima.<ref name="Kalinowski&Risser"/> == Pravo == Što se tiče pravne zaštite od diskriminacije, mentalizam može biti obuhvaćen samo općim okvirima kao što je [[zakon o diskriminaciji invalida]] koji je na snazi u nekim zemljama, a koji zahtijevaju od osobe da kaže da ima invalidnost i da dokaže da ispunjavaju kriterije. Što se tiče samog pravnog sistema, zakon se tradicionalno zasniva na tehničkim definicijama [[uračunljivost]]i i [[ludilo|ludila]], pa se termin "sanizam" može koristiti kao odgovor. Koncept je dobro poznat u američkoj pravnoj zajednici, pominje se u skoro 300 članaka za pregled zakona između 1992. i 2013. godine, iako je manje poznat u medicinskoj zajednici.<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=October 2013 |title=Sanism and the Law |journal=Virtual Mentor |volume=15 |issue=10 |pages=878–885 |url=http://virtualmentor.ama-assn.org/2013/10/msoc1-1310.html |doi=10.1001/virtualmentor.2013.15.10.msoc1-1310 |pmid=24152781}}</ref> Michael Perlin, profesor prava na Pravnom fakultetu u New Yorku, definisao je sanizam kao "iracionalnu predrasudu istog kvaliteta i karaktera kao i druge iracionalne predrasude koje uzrokuju i odražavaju se u prevladavajućim društvenim stavovima rasizma, seksizma, homofobije i etničke netrpeljivosti koji prožima sve aspekte zakona o mentalnoj invalidnosti i utiče na sve učesnike u sistemu zakona o mentalnoj invalidnosti: [[parničari]], [[pretresnik o činjenicama|nalazač činjenica]], [[branilac]] i [[veštak|veštak]] i svjedoci laici."<ref name="Perlin09neuro"/> Perlin napominje da sanizam utiče na teoriju i praksu prava na uglavnom nevidljive i društveno prihvatljive načine, zasnovane uglavnom na "[[stereotip]]u, [[mit]]u, [[praznovjerje|praznjevjerju]] i [[deindividualizacija|deindividualizaciji]]." On vjeruje da su njeni „korozivni efekti izobličili zakon za [[nedobrovoljno opredjeljenje|nedobrovoljno građansko opredjeljenje]], institucionalno pravo, [[pravo o deliktu]] i sve aspekte krivičnog procesa (pretkrivično, suđenje i izricanje kazne).“<ref>{{cite book|last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2008 |url=https://books.google.com/books?id=NSewrw9g8coC |title=Competence in the law: from legal theory to clinical application|isbn=9780470267905 }}</ref> Prema Perlinu, sudije su daleko od imunosti, jer imaju tendenciju da odražavaju sanističko razmišljanje koje ima duboke korijene u našoj kulturi. Ovo rezultira sudskim odlukama zasnovanim na stereotipima u svim oblastima [[Građansko pravo|građanskog]] i [[krivično pravo|krivičnog]] prava, izražene pristrasnim jezikom i pokazujući prezir prema profesionalcima mentalnog zdravlja . Štaviše, sudovi su često nestrpljivi i psihičke probleme pripisuju "slabi karakter ili loša odluka".<ref name="Perlin09neuro"/> Sanistički stavovi preovlađuju u nastavi studenata prava, i otvoreno i prikriveno, smatra Perlin. On napominje da to utiče na vještine koje su u srcu odvjetništva kao što su "intervjuiranje, istraga, savjetovanje i pregovaranje", te na svaki kritični trenutak kliničkog iskustva: "početni intervju, priprema slučaja, konferencije slučaja, planiranje sudskog spora (ili pregovaranja), strategija, priprema za suđenje, suđenje i žalba."<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2003 |url=https://ssrn.com/abstract=336121 |title=Sanism in Clinical Teaching |journal=[[Clinical Law Review]] |volume=9 |pages=683–730}}</ref> Postoji i široko rasprostranjena diskriminacija od strane porotnika, koju Perlin opisuje kao demonstriranje "iracionalne brutalnosti, predrasuda, neprijateljstva i mržnje" prema optuženima kada postoji [[odbrana ludilom]]. Specifični sanistički mitovi uključuju oslanjanje na popularne slike ludosti; 'opsesija' tvrdnjama da se mentalni problemi mogu lahko lažirati, a stručnjaci prevariti; pretpostavka apsolutne veze između mentalne bolesti i opasnosti; 'neprestana' konfuzija i miješanje različitih pravnih testova mentalnog statusa i pod pretpostavkom da će optuženi koji su oslobođeni optužbi za neuračunljivost vjerovatno biti brzo pušteni na slobodu. Iako postoje tvrdnje da [[neurosnimanje]] ima određeni potencijal da pomogne u ovoj oblasti, Perlin zaključuje da je vrlo teško odvagnuti istinitost ili relevantnost takvih rezultata zbog brojnih neizvjesnosti i ograničenja, te da se to može zanemariti ili prenaglašeno od strane naučnika, pravnika ili u popularnoj mašti. On smatra da je "ključ za odgovor ovdje razmatranje sanizma", jer on u velikoj mjeri može "prevladati sve druge dokaze i sva druga pitanja u ovom razgovoru". On sugerira da "samo [[terapeutska jurisprudencija]] ima potencijalnu moć da 'ogoli sanističku fasadu'."<ref name="Perlin09neuro">Perlin, M. (2009) [https://ssrn.com/abstract=%201336521 'His Brain Has Been Mismanaged with Great Skill': How Will Jurors Respond to Neuroimaging Testimony in Insanity Defense Cases?] Akron Law Review, Vol. 42, No. 2, NYLS Legal Studies Research Paper (free full text)</ref> Perlin je sugerirao da je međunarodna [[Konvencija o pravima osoba s invalidnošću]] revolucionarni dokument [[ljudska prava|ljudskih prava]] koji ima potencijal da bude najbolje sredstvo za osporavanje sanističke diskriminacije.<ref>Michael L. Perlin (2013) [https://ssrn.com/abstract=2283279 'There Must Be Some Way Out of Here': Why the Convention on the Rights of Persons with Disabilities is Potentially the Best Weapon in the Fight Against Sanism] New York Law School, PSYCHIATRY, PSYCHOL. & L. 462 (2013)</ref> Također se bavio temom sanizma jer utiče na to koje seksualne slobode ili zaštite se pružaju psihijatrijskim pacijentima, posebno u forenzičkim ustanovama.<ref>Periln, ML (1994) [http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/nyuls20&div=25&id=&page= Hospitalized Patients and the Right to Sexual Interaction: Beyond the Last Frontier] 20 N.Y.U. Rev. L. & Soc. Change 517 (1992-1994)</ref> Sanizam u pravnoj profesiji može uticati na mnoge ljude u zajednicama koji se u nekom trenutku svog života bore sa određenim stepenom problema mentalnog zdravlja, kaže Perlin. Ovo može nepravedno ograničiti njihovu sposobnost da zakonski rješavaju pitanja u svojim zajednicama kao što su: „problemi ugovora, imovinski problemi, problemi u domaćim odnosima i problemi povjerenstava i posjeda."<ref>Perlin, ML. [https://ssrn.com/abstract=345140 Looking at Non-Institutional Mental Disability Law Through the Sanism Filter] NYLS Law Review, Forthcoming</ref> Susan Fraser, pravnica iz Kanade koja se specijalizirala za zagovaranje ranjivih ljudi, tvrdi da je sanizam zasnovan na strahu od nepoznatog, pojačan stereotipima koji [[Dehumanizacija|dehumanizuju]] pojedince. Ona tvrdi da to uzrokuje da pravni sistem ne uspijeva pravilno odbraniti prava pacijenata da odbiju potencijalno štetne lijekove, da istražuje smrt u [[psihijatrijska bolnica|psihijatrijskim bolnicama]] i drugim ustanovama na jednak način kao i drugi i da propusti da pravilno sasluša i poštuje glasove korisnika mentalnog zdravlja i onih koji su preživjeli.<ref>{{cite conference |last1=Fraser |first1=Susan |date=November 2008 |title=Sanism and the Legal Profession: Why Mad People Should Be Angry |url=http://www.lsuc.on.ca/media/eleventh_colloquium_suzan.pdf |conference=Eleventh Colloquium on the Legal Profession: Professionalism and Serving Communities |conference-url=http://www.lsuc.on.ca/with.aspx?id=1197 |publisher=Law Society of Upper Canada}}</ref> == Obrazovanje == Perlin je identificirao slične probleme u načinu na koji se postupa s djecom u vezi sa [[poteškoće u učenju|poteškoćama u učenju]], uključujući [[specijalno obrazovanje]]. U bilo kojoj oblasti prava, ističe on, dva najčešća sanistička mita pretpostavljaju da se osobe s mentalnim poteškoćama lažiraju ili da takve osobe ne bi bile onesposobljene da se samo više trude. U ovoj posebnoj oblasti, on zaključuje da su [[teorija etiketiranja|obilježena]] djeca stereotipna u procesu koji je prepun rasnih, klasnih i rodnih predrasuda. Iako je namijenjen pomoći nekoj djeci, on tvrdi da u stvarnosti to ne može biti samo mač sa dvije oštrice, već mač sa tri, četiri ili pet oštrica. Rezultat sanističkih predrasuda i zabluda, u kontekstu akademske konkurencije, je da „ostajemo sa sistemom koji je, na mnogo važnih načina, zapanjujuće nekoherentan ".<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=Spring 2009 |title='Simplify You, Classify You': Stigma, Stereotypes and Civil Rights in Disability Classification Systems |journal=[[Georgia State University Law Review]] |volume=25 |issue=3 |pages=607–639 |url=http://readingroom.law.gsu.edu/gsulr/vol25/iss3/6/}}</ref> == Ugnjetavanje == Identificirana je spirala ugnjetavanja koju doživljavaju neke grupe u društvu. Prvo, ugnjetavanja se javljaju na osnovu percipiranih ili stvarnih razlika (koje mogu biti povezane sa stereotipima široke grupe kao što su [[rasizam]], [[seksizam]], [[klasizam]], [[starost]], [[homofobija]] itd.). Ovo može imati negativne fizičke, društvene, ekonomske i psihološke efekte na pojedince, uključujući [[Stres|emocijski stres]] i ono što se može smatrati problemima mentalnog zdravlja. Zatim, odgovor društva na takvu nevolju može biti da je liječi u okviru sistema medicinske i socijalne skrbi umjesto (također) razumijevanja i izazivanja ugnjetavanja koje su ga izazvale, čime bi se problem pojačao daljim opresivnim stavovima i praksama, što može dovesti do na još više nevolja, i tako dalje u začaranom krugu. Osim toga, zbog kontakta sa službama za mentalno zdravlje ljudi mogu postati podložni ugnjetavanju mentalizma, budući da društvo (i same službe za mentalno zdravlje) imaju tako negativne stavove prema osobama s psihijatrijskom dijagnozom, čime se dalje nastavljaju ugnjetavanje i diskriminacija.<ref>{{cite book |first1=Kamaldeep |last1=Bhui |date=25 April 2002 |title=Racism and Mental Health: Prejudice and Suffering |publisher=Jessica Kingsley Publishers |page=77 |isbn=978-1-84310-076-8 |url=https://books.google.com/books?id=WNahbFDhF0kC}}</ref><ref>{{cite conference |last1=Nair |first1=Roshan das |date=30 November 2005 |title=Metaminorities and Mental Health: A model of vulnerability for Black and Minority Ethnic Queer Folk |url=http://www.inter-disciplinary.net/ci/transformations/sexualities/s2/nair%20paper.pdf |conference=2nd Global Conference, Sexualities: Bodies, Desires, Practices |conference-url=http://www.inter-disciplinary.net/critical-issues/gender-and-sexuality/persons-and-sexualities/project-archives/2nd-global-conference-2005/}}</ref> Ljudi koji pate od takvog ugnjetavanja u društvu mogu biti privučeni radikalnijim političkim akcijama, ali sanističke strukture i stavovi su također identificirani u [[aktivizam|aktivističkim]] zajednicama. Ovo uključuje [[klika|klike]] i [[društvdena hijerarhija|društvene hijerarhije]] u koje ljudima sa određenim problemima može biti veoma teško da se probiju ili da ih vrednuju. Može doći i do individualnog odbijanja ljudi zbog čudnog ponašanja koje se ne smatra kulturološki prihvatljivim, ili pak neosjetljivosti na emocionalna stanja uključujući [[suicid]]nost, ili poricanja da neko ima problema ako se čini da se ponaša normalno.<ref>{{cite web |date=29 July 2005 |title=A Libertarian Perspective on Depression And Madness |website=The Icarus Project |url=http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521090633/http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-date=21 May 2013 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Oznaka invalidnosti]] * [[Stigma mentalnog zdravlja]] * [[Rankizam]], krovni izraz za sve oblike hijerarhijske diskriminacije * [[Socijalni darvinizam]] * [[Supremacizam]] * [[Društvena konstrukcija šizofrenije]] * [[Socijalni model invalidnosti]] * [[Franco Basaglia]] == Reference == {{Reflist}} == Dopunska literatura == * {{cite journal |last1=Large |first1=Matthew |last2=Ryan |first2=Christopher |date=November 2012 |title=Sanism, stigma and the belief in dangerousness |journal=Australian & New Zealand Journal of Psychiatry |volume=46 |issue=11 |pages=1099–1100 |doi=10.1177/0004867412440193 |pmid=23104928 |s2cid=206398076}} * {{cite book |last=Parry |first=John Weston |date=26 September 2013 |title=Mental Disability, Violence, and Future Dangerousness: Myths Behind the Presumption of Guilt |publisher=[[Rowman & Littlefield]] |isbn=978-1-4422-2405-6 |url=https://books.google.com/books?id=EV8rAQAAQBAJ}} * {{cite conference|last1=Risser |first1=Pat |date=14 May 2008 |title=Overcoming the Language of Oppression: Promoting Cultural Change with Words |conference=4th Annual Clinical Forum on Mental Health: Turning Knowledge into Practice. (North Dakota Department of Human Services)}} * {{cite journal |last1=Wienera |first1=Diane |last2=Ribeiro |first2=Rebecca |last3=Warner |first3=Kurt |date=22 July 2009 |title=Mentalism, disability rights and modern eugenics in a 'brave new world' |journal=Disability & Society |volume=24 |issue=5 |pages=599–610 |doi=10.1080/09687590903010974 |s2cid=146463753}} * {{cite journal |last1=Wolframe |first1=PhebeAnn M. |date=2013 |title=The Madwoman in the Academy, or, Revealing the Invisible Straightjacket: Theorizing and Teaching Saneism and Sane Privilege |journal=Disability Studies Quarterly |volume=33 |issue=1 |url=http://dsq-sds.org/article/view/3425/3200}} ==Vanjski kinkovi== {{Diskriminacija}} [[Kategorija:Invalidska prava]] [[Kategorija:Aktivisti za mentalno zdravlje| ]] [[Kategorija:Neurodiverzitet]] [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]] n3rxzp4qjkuca3hfwxnfqm9dal6c4q4 3428546 3428545 2022-08-21T16:53:43Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki '''Mentalizam''' ili '''sanizam''' opisuje [[diskriminacija|diskriminaciju]] i [[ugnjetavanje]] u odnosu na mentalnu osobinu ili stanje koje osoba ima, ili se smatra da ima. Ova diskriminacija može, ali ne mora biti okarakterisana u smislu [[duševna bolest|mentalnog poremećaja]] ili [[kognitivno oštećenje]]. Diskriminacija se zasniva na brojnim faktorima kao što su [[stereotip]]i o [[Neurodiverzitet|neurodivergenciji]], kao što su naprimjer [[autizam]], [[Nesposobnost učenja|poremećaji učenja]], [[ADHD]], [[FASD]], [[bipolarni poremećaj]], [[shizofrenija]] i [[poremećaj ličnosti]], specifični fenomeni ponašanja kao što su [[mucanje]] i [[tikovi]], ili [[intelektualna invalidnost]]. Kao i drugi oblici diskriminacije kao što su [[seksizam]] i [[rasizam]], mentalizam uključuje višestruke ukrštane oblike ugnjetavanja, složene [[društvena nejednakost|društvene nejednakosti]] i neravnoteže moći. To može rezultirati prikrivenom diskriminacijom višestrukim, malim vrijeđanjima i uvredama. Karakteriziraju ga prosudbe o percipiranom statusu mentalnog zdravlja druge osobe. Nakon ovih presuda slijede radnje kao što su očigledna, otvorena [[diskriminacija]] koja može uključivati odbijanje usluge ili uskraćivanje ljudskih prava. Mentalizam utiče na to kako se prema pojedincima odnosi [[šira javnost]], [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i institucije, uključujući pravni sistem. Negativni stavovi koji su uključeni mogu također biti [[Internalizacija (sociologija)|internalizovani]]. Termini mentalizam, od "[[Um|mentalni]]" i sanizam, od "[[razum|sane]]", postali su uspostavljeni u nekim kontekstima, iako su koncepti kao što su [[socijalna stigma]], a u nekim slučajevi [[ableizam]], mogu se koristiti na slične, ali ne i identične načine. Dok se mentalizam i sanizam koriste naizmjenično, sanizam postaje dominantan u određenim krugovima, kao što ja akademska zajednica, za oni+e koji se identifikuju kao ludi i budale zagovornici i u društveno-političkom kontekstu u kojem sanizam uzima maha kao pokret", zdrav razum.<ref name=PooleWard2013>{{cite book |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Ward |first2=Jennifer |date=2013 |contribution="Breaking open the bone": Storying, Sanism, and Mad Grief |contribution-url=https://books.google.com/books?id=BM2jTziyBtkC&pg=PR7 |title=Mad Matters: A Critical Reader in Canadian Mad Studies |editor1-first=B. |editor1-last=LeFrancois |editor2-first=R. |editor2-last=Menzies |editor3-first=G. |editor3-last=Reaume |location=Toronto |publisher=Canadian Scholars Press}}</ref> The movement of sanism is an act of resistance among those who identify as mad, consumer survivors, and mental health advocates.<ref name=PooleWard2013/><ref name=PooleEtAl2012>{{cite journal |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Jivraj |first2=Tania |last3=Arslanian |first3=Araxi |last4=Bellows |first4=Kristen |last5=Chiasson |first5=Sheila |last6=Hakimy |first6=Husnia |last7=Pasini |first7=Jessica |last8=Reid |first8=Jenna |date=2012 |url=http://journals.library.mun.ca/ojs/index.php/IJ/article/view/348 |title=Sanism, 'Mental Health', and Social Work/Education: A Review and Call to Action |journal=Intersectionalities: A Global Journal of Social Work Analysis, Research, Polity, and Practice |volume=1}} {{open access}}</ref> U akademskoj zajednici dokazi o ovom pokretu mogu se naći u brojnim novijim publikacijama o sanizmu i praksi socijalnog rada.<ref name=Poole2011/><ref name=PooleEtAl2012/><ref name=PooleWard2013/> Mentalizam se obično naziva mentalnom invalidnošću, koji se razlikuje od neinvalidnog, koji se odnosi na fizičku invalidnost. == Etimologija == Termin "sanizam" skovao je [[Morton Birnbaum]] tokom svog rada zastupajući Edwarda Stephensa, pacijenta mentalnog zdravlja, u pravnom slučaju 1960-ih.<ref name="Sane">{{cite conference |last=Ingram |first=Richard |date=May 2011 |title=Sanism in Theory and Practice |url=http://www.socialinequities.ca/wordpress/wp-content/uploads/2011/07/Ingram.Sanism-in-Theory-and-Practice.CI_.2011.pdf |conference=Second Annual Critical Inquiries Workshop |conference-url=http://www.socialinequities.ca/2011/07/critical-inquiries-presentations/ |publisher=Centre for the Study of Gender, Social Inequities and Mental Health. Simon Fraser University |location=Vancouver, Canada}}</ref> Birnbaum je bio ljekar, advokat i zagovornik mentalnog zdravlja koji je pomogao u uspostavljanju ustavnog prava na liječenje psihijatrijskih pacijenata, zajedno sa zaštitnim mjerama protiv [[nedobrovoljna obaveza|nedobrovoljne obaveze]]. Od kada je prvi put primijetio taj izraz 1980. godine, njujorški profesor prava [[Michael L. Perlin]] je kasnije nastavio njegovu upotrebu.<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=1993 |title=ADA and Persons with Mental Disabilities: Can Sanist Attitudes Be Undone? |journal=[[Journal of Law and Health]] |volume=8 |issue=1 |pages=15–45 |url=http://engagedscholarship.csuohio.edu/jlh/vol8/iss1/4/}}</ref> [[slika:Judi Chamberlin 2000 From Privileges to Rights.jpg|alt=|thumb|left|150px|Termin "mentalizam" skovao je [[Judi Chamberlin]].]] Godine 1975. [[Judi Chamberlain]] je skovao termin mentalizam u poglavlju knjige "Žene gledaju na psihijatriju".<ref>{{cite book|last1=Smith |first1=Dorothy E. |last2=David |first2=Sara J. |title=Women Look at Psychiatry |date=1975 |publisher=Press Gang Publishers |location=Vancouver |isbn=978-0889740006 |page=[https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44 44] |url=https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44}}</ref> Izraz je postao šire poznat kada ga je 1978. upotrijebila u svojoj knjizi „On Our Own: Patient Controlled Alternatives to the Mental Health System“, koja je neko vrijeme postala standardni tekst pokreta preživjelih psihijatrijskih slučajeva u SAD.<r.<ref name=Hev>{{cite news|last=Hevesi |first=Denis |title=Judi Chamberlin, 65, Advocate for Mental Health Patients |url=https://www.nytimes.com/2010/01/31/us/31chamberlin.html |access-date=1 March 2011 |newspaper=The New York Times|date=30 January 2010}}</ref><ref name="Timeline">{{cite web|url=http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |title=Disability History Timeline |year=2002 |work=Rehabilitation Research & Training Center on Independent Living Management |publisher=Temple University |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220065328/http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |archive-date=20 December 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Identifying and Overcoming Mentalism |url=http://www.counterpsych.talkspot.com/uploads/23542/uploadedDocuments/Mentalism_07_00.pdf |author=Coni Kalinowski and Pat Risser |date=July 2000 |access-date=16 December 2015}}</ref><ref name="Reaume2002">{{cite journal |last=Reaume |first=Geoffrey |date=July 2002 |title=Lunatic to patient to person: nomenclature in psychiatric history and the influence of patients' activism in North America |journal=International Journal of Law and Psychiatry |volume=25 |issue=4 |pages=405–26 |pmid=12613052 |doi=10.1016/S0160-2527(02)00130-9}}</ref><ref>{{cite book|last=Weller |first=Penelope |title=New Law and Ethics in Mental Health Advance Directives: The Convention on the Rights of Persons with Disabilities and the Right to Choose |year=2012 |publisher=Routledge |isbn=978-1136159565 |page=55 |url=https://books.google.com/books?id=PzR2t__ZOeEC&pg=PA55}}</ref> Ljudi su počeli prepoznavati obrazac u načinu na koji su tretirani, skup pretpostavki koje većina ljudi ima o (bivšim) mentalnim pacijentima, bez obzira na to da li su se odnosili na nekog određenog pojedinca u bilo kojem trenutku&nbsp;– da su nesposobni, nesposobni rade stvari za sebe, stalno im je potreban nadzor i pomoć, nepredvidivi, vjerovatno nasilni ili iracionalni itd. Shvatilo se da ne samo da šira javnost izražava mentalističke ideje, već i bivši pacijenti, oblik internalizirane [[ugnjetavanje|ugnjetavanja]].<ref name="Chamberlin">{{cite journal |last=Chamberlin |first=Judi |date=Summer 1990 |title=The Ex-Patients' Movement: Where We've Been and Where We're Going |journal=The Journal of Mind and Behavior |volume=11 |issue=3 |pages=323–336 |url=http://www.power2u.org/articles/history-project/ex-patients.html}}</ref> Od 1998. ove termine su usvojili neki potrošači/preživjeli u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i SAD-u, ali nisu dobili opću primjenu. Ovo je ostavilo konceptni jaz koji je djelomično popunjen konceptom '[[Socijalna stigma|stigma]]', ali je to kritizirano zbog manjeg fokusa na [[institucionalizirana diskriminacija|institucionaliziranu diskriminaciju]] s više uzroka, već na to da li ljudi percipiraju probleme mentalnog zdravlja sramni ili gori nego što jesu. Uprkos njenoj upotrebi, brojna literatura pokazala je raširenu diskriminaciju u mnogim sferama života, uključujući [[zapošljavanje]], [[roditeljska prava]], [[Kuća|stambeni prostor]], [[imigracija|imigraciju]], [[osiguranje]] , [[zdravstvena zaštita|zdravstvenu zaštitu]] i pristup [[pravda|pravdi]].<ref>{{cite journal|last=Sayce |first=L. |date=1998 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/apl/cjmh/1998/00000007/00000004/art00002 |title=Stigma, discrimination and social exclusion: What's in a word? |journal=[[Journal of Mental Health]] |volume=7 |number=4 |pages=331–343|doi=10.1080/09638239817932 |pmid=29052478 }}</ref> Međutim, upotreba novih "izama" je također dovedena u pitanje, na osnovu toga što se oni mogu smatrati podjelom, zastarjelim ili oblikom neprimjerene [[politička korektnost|političke korektnosti]]. Iste kritike, prema ovom mišljenju, možda se ne odnose toliko na šire i prihvaćenije pojmove kao što su 'diskriminacija' ili '[[socijalna isključenost]]'.<ref>{{cite book|last=Sayce |first=L. |date=2000 |url=https://books.google.com/books?id=lPQOm76J6QYC |title=From Psychiatric Patient to Citizen: Overcoming Discrimination and Social Exclusion |publisher=Macmillan Publishers |isbn=0-333-69890-8 |pages=16–17}}</ref> Postoji i krovni izraz [[ableizam]], koji se odnosi na diskriminaciju onih koji su (shvaćeni kao) invalidi. Što se tiče mozga, postoji pokret za prepoznavanje [[neurodiverzitet]]a. Termin 'psihofobija' (od [[psihologija|psiha]] + [[fobija]]) povremeno se koristi sa sličnim značenjem. == Društvena podjela == Prema Coni Kalinowski ([[psihijatar]] na Univerzitetu Nevada i direktor komunalnih usluga Mojave<ref>{{cite web|url=http://www.medicinenevada.com/find_a_doctor/app-doctors/1/184/ |title=medicinenevada.com |publisher=medicinenevada.com |access-date=17 December 2015}}</ref>) i Pat Risser (konsultant za mentalno zdravlje i samoproglašeni bivši primatelj [[Psihijatrijska bolnica|usluga za mentalno zdravlje]]<ref>{{cite web|first=Jeff |last=Russ |url=http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |title=Off to Hollywood: Local mental health advocate to receive award |publisher=Times-Gazette |date=20 August 2011 |access-date=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131111235018/http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |archive-date=11 November 2013 |url-status=dead}}</ref>), mentalizam u jednoj krajnosti može dovesti do kategoričke podjele ljudi na osnaženu grupu za koju se pretpostavlja da je normalna, zdrava, pouzdana i sposobna, i nemoćnu grupu za koju se pretpostavlja da je bolesna, invalidna, luda, nepredvidiva i nasilna. Ova podjela može opravdati nesmotreno postupanje prema ovoj potonjoj grupi i očekivanja nižeg životnog standarda za njih, za što se može očekivati da izraze [[zahvalnost]]. Dalja diskriminacija može uključivati označavanje nekih kao "visoko funkcionalnih", a nekih kao "niskofunkcionalnih"; dok ovo može omogućiti ciljanje resursa, u obje kategorije ljudska ponašanja su preoblikovana u [[patologija|patološkim]] terminima.<ref name="Kalinowski&Risser">Coni Kalinowski (psychiatrist) and Pat Risser (former recipient of mental health services) [http://www.newmediaexplorer.org/sepp/Mentalism.pdf Identifying and Overcoming Mentalism] InforMed Health Publishing & Training</ref> Diskriminacija može biti toliko fundamentalna i neupitna da može spriječiti ljude za istinsku [[Empatija|empatiju]] (iako misle da jesu) ili da istinski sagledavaju drugu tačku gledišta s poštovanjem. Neka mentalna stanja mogu u određenim trenucima narušiti [[svijest]] i razumijevanje na određene načine, ali mentalističke pretpostavke mogu navesti druge da pogrešno vjeruju da nužno razumiju situaciju i potrebe osobe bolje od njih samih.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Navodno, čak i unutar [[pokret za prava invalida|pokreta za prava invalida]] na međunarodnom nivou, "ima puno sanizma", a "invalidske organizacije ne 'dobiju' uvijek mentalno zdravlje i ne žele da ih se smatra mentalno defektnim." S druge strane, oni koji dolaze sa strane mentalnog zdravlja možda neće na isti način gledati na takva stanja kao na invalidnost.<ref>Anglicare Tasmania (2009) [http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf Experts by experience: strengthening the mental health consumer voice in Tasmania] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415083253/http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf |date=15 April 2012 }}</ref> Neke dobrotvorne organizacije koje finansira nacionalna vlada smatraju ovo pitanje prvenstveno pitanjem stigmatizacije stavova u opštoj javnosti, možda zbog ljudi koji nemaju dovoljno kontakta s tim (dijagnostikovanim) mentalnim bolestima, a jedan šef dobrotvorne organizacije za shizofreniju uporedio je mentalizam sa na koji način [[rasizam]] može biti rasprostranjeniji kada ljudi ne provode vrijeme zajedno cijeli život.<ref>Arlen Kasdorf [http://uniter.ca/view/5661/ Discrimination against mental illness on the rise] June 2011, The Uniter, Vol.16 No.15</ref> Psiholog koji vodi [[Živi muzej]] omogućavajući sadašnjim ili bivšim psihijatrijskim pacijentima da izlože umjetnička djela, nazvao je stav šire javnosti psihofobijom.<ref>John Clark [http://articles.latimes.com/1998/jul/12/entertainment/ca-2840 Art Museum of the Mind] Los Angeles Times, 12 July 1998</ref> == Klinička terminologija == Mentalizam se može kodificirati kliničkom terminologijom na suptilne načine, uključujući osnovne [[Klasifikacija mentalnih poremećaja|dijagnostičke kategorije]] koje koristi [[psihijatrija]] (kao u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] ili [[Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema|ICD]]). U toku je neka debata o tome koji termini i kriteriji mogu da komuniciraju [[prezir]] ili inferiornost, a ne da olakšavaju stvarno razumevanje ljudi i njihovih problema. Neki se protive cijelom procesu kao [[teorija etiketiranja|etiketiranje]], a neki su odgovorili na opravdanja za to&nbsp;– naprimjer da je neophodan u kliničke ili administrativne svrhe&nbsp;– kao način na koji osoba može opravdati upotrebu [[etničko vrijeđanje|etničkog vrijeđanja]] jer nemaju namjeru nauditi. Drugi tvrde da se većina aspekata lahko može izraziti na precizniji i manje uvredljiv način.<ref name="Kalinowski&Risser"/> [[slika:David-william-oaks.jpg|thumb|right|150px|David Oaks, 2009]] Neki klinički izrazi mogu se koristiti daleko izvan uobičajenih usko definiranih značenja, na način koji može zamagliti uobičajeni ljudski i društveni kontekst ljudskih iskustava. Naprimjer, loše vrijeme može se pretpostaviti kao [[dekompenzacija]]; [[zatvor]] ili [[samica]] mogu se opisati kao tretman bez obzira na dobrobit za osobu; redovne aktivnosti poput slušanja muzike, bavljenja vježbanjem ili sportskim aktivnostima ili boravka u određenom fizičkom ili društvenom okruženju ([[milje terapija|milje]]), mogu se nazvati terapijom; mogu se pretpostaviti da su sve vrste odgovora i ponašanja [[simptom]]; sržni [[štetni efekt]]i lijekova se mogu nazvati [[nuspojava]]ma.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Bivši direktor organizacije psihijatrijskih slučajena preživjelih sa sjedištem u SAD-u fokusirane na prava i slobode, a [[David Oaks]], zalagao se za povlačenje riječi poput "lud", "[[luđak]]", "lud" ili ''budala". Iako priznaje da neki odlučuju da ne koriste takve riječi u bilo kom smislu, on postavlja pitanje da li su medicinski izrazi poput "mentalno bolestan", "[[psihotik]]" ili "klinički depresivan" zaista korisniji ili indikativniji za ozbiljnost od mogućih alternativa. Oaks kaže da decenijama istražuje dubine sanizma i da još nije pronašao kraj, te sugerira da je to možda najpogubniji 'izam' jer ljudi imaju tendenciju da se definiraju svojom racionalnošću i svojim osnovnim osjećajima.<ref>David Oaks [http://www.mindfreedom.org/kb/mental-health-abuse/psychiatric-labels/not-mentally-ill Let's find language more inclusive than the phrase "mentally ill"!] MindFreedom International. Retrieved 12 December 2011, when stating Last Modified 9/9/11</ref> Jedan od mogućih odgovora je kritika koncepcija normalnosti i problema povezanih s normativnim funkcioniranjem širom svijeta, iako bi to na neki način također potencijalno moglo predstavljati oblik mentalizma. Nakon nesreće 2012. kada mu je slomio vrat i kasnijeg penzionisanja, Oaks se na svom ličnom blogu naziva "PsychoQuad".<ref>[http://www.davidwoak.com David Oaks' personal blog]</ref> Britanska spisateljica Clare Allen tvrdi da čak ni vraćeni sleng izrazi kao što je "lud" jednostavno nisu tačni. Osim toga, ona vidi uobičajenu zloupotrebu koncepata koji se odnose na probleme mentalnog zdravlja&nbsp;– uključujući, naprimjer, šale o ljudima koji čuju glasove kao da to automatski podriva njihov kredibilitet&nbsp;– kao ekvivalentno rasističkim ili seksističkim frazama koje bi se smatrale očigledno diskriminatornim. Ona takvu upotrebu karakteriše kao ukazivanje na psihofobiju i prezir u pozadini.<ref>{{cite news|first=Clare |last=Allen |url=https://www.theguardian.com/society/2007/dec/05/guardiansocietysupplement.mentalhealth |title=Loose-talking psychophobes show nothing but contempt |work=[[The Guardian]] |date=5 December 2007}}</ref> == Okrivljivanje == [[slika:Mental health advocacy service graffittied.jpg|thumb| Grafiti na službi za zastupanje mentalnog zdravlja]] Kritičari [[psihijatrija|psihijatrije]] mogu tumačiti ponašanja i primjene tretmana na osuđujući način zbog osnovnog mentalizma. Ako se primalac usluga mentalnog zdravlja ne slaže s liječenjem ili dijagnozom, ili se ne promijeni, može biti označen kao neusklađen, nekooperativan ili otporan na liječenje. Ovo je unatoč činjenici da problem može biti neadekvatno razumijevanje osobe ili njenih problema od strane pružatelja zdravstvene zaštite, štetni efekti lijekova, loša podudarnost između liječenja i osobe, stigma povezana s liječenjem, teškoće u pristupu, kulturološka neprihvatljivost ili mnoga druga pitanja.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Mentalizam može navesti ljude da pretpostave da neko nije svjestan onoga što radi i da nema smisla pokušavati komunicirati s njima, uprkos činjenici da oni mogu imati određeni nivo svijesti i želje za povezivanjem čak i ako djeluju u naizgled iracionalan ili [[samopovređivanje|samopovređujući]] način. Osim toga, [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i drugi mogu izjednačiti pokoravanje osobe sa liječenjem; tihi klijent koji ne izaziva nikakve smetnje u zajednici može se smatrati poboljšanim bez obzira koliko se ta osoba zbog toga osjećala jadno ili nesposobno.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Kliničari mogu kriviti klijente što nisu dovoljno motivirani da rade na ciljevima liječenja ili oporavku, kao i kao [[gluma|glumljenje]] kada se stvari ne slažu ili se smatraju uznemirujućim. Ali kritičari kažu da je u većini slučajeva to zapravo zbog toga što je klijent tretiran na nepoštovanje, osuđujući ili odbacivajući način. Ipak, takvo ponašanje može biti opravdano karakterizacijom klijenta kao zahtjevnog, ljutog ili mu je potrebna ograničenja. Da bi se ovo prevazišlo, sugerisano je da treba negovati podjelu vlasti i da kada se pokvari poštovanje [[komunikacija]], prvo što treba da se pita je da li su izražene mentalističke predrasude.<ref name="Kalinowski&Risser" /> ==Zanemarivanje== Mentalizam je povezan sa [[nepažnja|nepažnjom]] u praćenju štetnih efekata lijekova (ili drugih intervencija), ili sa posmatranjem takvih efekata kao prihvatljivijih nego što bi bili za druge. Ovo je upoređeno sa slučajevima maltretiranja zasnovanog na [[rasizam|rasizmu]]. Mentalizam je također povezan sa zanemarivanjem propuštanja provjere ili potpunog poštovanja prošlih iskustava ljudi, [[zlostavljanje|zlostavljanja]] ili druge [[psihološka trauma|traume]]. [[slika:Recovery Fair 2010.jpg|thumb|150px| Majica namijenjena da pokaže mogućnost i individualnost oporavka]] Tretmani koji ne podržavaju izbor i [[samoopredjeljenje]] mogu uzrokovati da ljudi ponovo iskuse bespomoćnost, [[bol]], očaj i bijes koji su pratili traumu i ipak pokušaji da se izbori sa ovim mogu biti označeni kao [[glumljenje]], [[psihološka manipulacija|manipulacija]] ili [[traženje pažnje]].<ref name="Kalinowski&Risser"/> Osim toga, mentalizam može dovesti do "loših" ili "čuvanih" predviđanja budućnosti za osobu, što bi moglo biti previše pesimistično gledište iskrivljeno uskim kliničkim iskustvom. Također bi se moglo učiniti nepropusnim za suprotne dokaze jer se oni koji uspiju mogu odbaciti kao [[Pogrešna dijagnoza|pogrešnu dijagnozu]] ili da nemaju pravi oblik poremećaja – [[nema pravog Škota]] zabluda. Dok neki problemi sa mentalnim zdravljem mogu uključivati vrlo značajmu invalidnost i mogu biti vrlo teško prevladati u društvu, predviđanja zasnovana na predrasudama i stereotipima mogu biti samoispunjavajuća jer pojedinci shvataju poruku da nemaju prave nade,<ref name=" Kalinowski&Risser"/> i kaže se da je realna nada ključna osnova [[model oporavka|oporavka]]. U isto vrijeme, [[osobina]] ili stanje može se smatrati više oblikom [[individualna različitost|individualne razlike]] koje društvo treba uključiti i prilagoditi, u kom slučaju mentalistički stav može biti povezan s pretpostavkama i predrasudama o tome šta čini normalno društvo i ko zaslužuje prilagođavanje, podršku ili razmatranje. == Institucionalna diskriminacija == Uvredljive i štetne prakse mogu biti integrisane u kliničke procedure, do tačke u kojoj ih stručnjaci više ne prepoznaju kao takve, u onome što je opisano kao oblik [[institucionalna diskriminacija|institucionalne diskriminacije]]. [[slika:Label for property of dept of mental hygiene.png|thumb|150px| Oznaka ustanove]] Ovo može biti očigledno u fizičkom razdvajanju, uključujući odvojene objekte ili smještaj, ili u nižim standardima za neke od drugih. Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu se naći uvučeni u sisteme zasnovane na birokratskim i finansijskim imperativima i [[društvena kontrola|društvenoj kontroli]], što rezultira otuđenjem od svojih izvornih vrijednosti, razočaranjem u "sistem" i usvajanjem ciničnih, mentalističkih uvjerenja koja mogu prožimati organizaciju. Međutim, baš kao što zaposleni mogu biti otpušteni zbog omalovažavanja seksualnih ili etničkih primjedbi, tvrdi se da osoblje koje je ukorijenjeno u negativnim [[stereotip]]ima, stavovima i uvjerenjima o onima koji su označeni sa [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajem]] treba da se uklonjen iz uslužnih organizacija.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Srodni teorijski pristup, poznat kao [[izražena emocija]], također se fokusirao na negativnu međuljudsku dinamiku koja se odnosi na skrbnike, posebno unutar porodica. Međutim, poenta je i u takvim stavovima da institucionalna i grupna okruženja mogu biti izazovna sa svih strana i da su jasne granice i prava potrebni za svakoga. [[Profesije mentalnog zdravlja]] su same kritikovane. Dok se [[socijalni rad]] (također poznat kao klinički socijalni rad) činilo da ima više potencijala od drugih da razumije i pomogne onima koji koriste usluge, i mnogo je akademski govorio o [[antiopresivna praksa|antiopresivnoj praksi]] namijenjenoj podršci ljudima suočavajući se sa različitim -izmima, navodno nije uspjela da se pozabavi mentalizmom u bilo kojoj značajnoj mjeri. Stručnjaci za socijalni rad sa iskustvom u korištenju usluga sami su optužili ovu oblast da nisu pomogli ljudima da identifikuju i riješe ono što ih tlači; neopravdanog odricanja od psihijatrijskih ili biomedicinskih konvencija, posebno u pogledu onih koji se smatraju najbolesnijim i propusta da se pozabavi sopstvenom diskriminatornom praksom, uključujući sukobe interesa u svojoj službenoj ulozi koja pomaže društvenoj kontroli pacijenata kroz [[nedobrovoljno predanje]].<ref>[http://www.olc.edu/local_links/socialwork/OnlineLibrary/Wilson%20%26%20Beresford,%202000,%20Anti-oppressive%20practic,%20emancipation%20or%20appropriation.pdf 'Anti-oppressive practice': emancipation or appropriation?] A Wilson; P Beresford British Journal of Social Work; Oct 2000; 30, 5; Research Library pg. 553</ref> U [[pokretu potrošača/preživjelih/bivših pacijenata|"pokretu korisnika/preživjelih"]] u Engleskoj, [[Pete Shaughnessy]], osnivač [[mad pride]]a, zaključio je da je [[Nacionalna zdravstvena služba]] "institucionalni mentalista i ima puno toga da traži dušu u novom milenijumu", uključujući i rješavanje predrasuda svog kancelarijskog osoblja. Sugerirao je da kada predrasude primjenjuju upravo profesionalci koji teže da ih iskorijene, postavlja se pitanje hoće li ikada biti iskorijenjene.<ref>Tom Mason, Caroline Carlisle, Caroline Watkins (eds) (2001) [https://books.google.com/books?id=pO0NAAAAQAAJ Stigma and Social Exclusion in Healthcare] Chapter 17: Not in my back yard: Stigma from a personal perspective. Routledge {{ISBN|0-415-22200-1}}</ref> Shaughnessy committed [[suicide]] in 2002.<ref>{{cite news|first=Mark |last=Olden |title=Obituary: Pete Shaughnessey |work=The Guardian |pages=22 |date=23 January 2003}}</ref> [[Psihijatrijski pokret preživljavanja]] opisan je kao [[feminizam|feminističko]] pitanje, jer su problemi kojima se bavi "važni za sve žene jer mentalizam djeluje kao prijetnja svim ženama" i "mentalizam prijeti ženskim porodicama i djeci."<ref>{{cite book|first1=Wendy |last1=Chan |first2=Dorothy E. |last2=Chunn |first3=Robert J. |last3=Menzies |date=2005 |title=Women, Madness and the Law: A Feminist Reader |publisher=Routledge Cavendish |pages=257 |isbn=1-904385-09-5}}</ref> Psihijatrijski preživjeli i profesionalac rekao je da "mentalizam porede sa seksizmom i rasizmom u stvaranju potlačene niže klase, u ovom slučaju ljudi koji su dobili psihijatrijsku dijagnozu i liječenje". Navela je da je najčešća pritužba psihijatrijskih pacijenata to što niko ne sluša, ili samo selektivno u pokušaju postavljanja dijagnoze.<ref>Lindow, V. (1995) "Power and rights: the psychiatric system survivor movement", in Jack, R. Empowerment in Community Care. London: Chapman and Hall. Cited by Kelly, A. Disability and Social Exclusion. University of Canterbury</ref> Na nivou društva, mentalizam je povezan sa ljudima koji se drže u [[siromaštvo|siromaštvu]] kao građani drugog reda; da je [[diskriminacija pri zapošljavanju]] držanje ljudi da žive od pomoći, na međuljudsku diskriminaciju koja ometa odnose, da [[stereotip]]i promoviraju kroz medije šireći strah od nepredvidljivosti i opasnosti i ljudima koji se boje otkriti ili pričati o svojim iskustvima.<ref name="Kalinowski&Risser"/> == Pravo == Što se tiče pravne zaštite od diskriminacije, mentalizam može biti obuhvaćen samo općim okvirima kao što je [[zakon o diskriminaciji invalida]] koji je na snazi u nekim zemljama, a koji zahtijevaju od osobe da kaže da ima invalidnost i da dokaže da ispunjavaju kriterije. Što se tiče samog pravnog sistema, zakon se tradicionalno zasniva na tehničkim definicijama [[uračunljivost]]i i [[ludilo|ludila]], pa se termin "sanizam" može koristiti kao odgovor. Koncept je dobro poznat u američkoj pravnoj zajednici, pominje se u skoro 300 članaka za pregled zakona između 1992. i 2013. godine, iako je manje poznat u medicinskoj zajednici.<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=October 2013 |title=Sanism and the Law |journal=Virtual Mentor |volume=15 |issue=10 |pages=878–885 |url=http://virtualmentor.ama-assn.org/2013/10/msoc1-1310.html |doi=10.1001/virtualmentor.2013.15.10.msoc1-1310 |pmid=24152781}}</ref> Michael Perlin, profesor prava na Pravnom fakultetu u New Yorku, definisao je sanizam kao "iracionalnu predrasudu istog kvaliteta i karaktera kao i druge iracionalne predrasude koje uzrokuju i odražavaju se u prevladavajućim društvenim stavovima rasizma, seksizma, homofobije i etničke netrpeljivosti koji prožima sve aspekte zakona o mentalnoj invalidnosti i utiče na sve učesnike u sistemu zakona o mentalnoj invalidnosti: [[parničari]], [[pretresnik o činjenicama|nalazač činjenica]], [[branilac]] i [[veštak|veštak]] i svjedoci laici."<ref name="Perlin09neuro"/> Perlin napominje da sanizam utiče na teoriju i praksu prava na uglavnom nevidljive i društveno prihvatljive načine, zasnovane uglavnom na "[[stereotip]]u, [[mit]]u, [[praznovjerje|praznjevjerju]] i [[deindividualizacija|deindividualizaciji]]." On vjeruje da su njeni „korozivni efekti izobličili zakon za [[nedobrovoljno opredjeljenje|nedobrovoljno građansko opredjeljenje]], institucionalno pravo, [[pravo o deliktu]] i sve aspekte krivičnog procesa (pretkrivično, suđenje i izricanje kazne).“<ref>{{cite book|last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2008 |url=https://books.google.com/books?id=NSewrw9g8coC |title=Competence in the law: from legal theory to clinical application|isbn=9780470267905 }}</ref> Prema Perlinu, sudije su daleko od imunosti, jer imaju tendenciju da odražavaju sanističko razmišljanje koje ima duboke korijene u našoj kulturi. Ovo rezultira sudskim odlukama zasnovanim na stereotipima u svim oblastima [[Građansko pravo|građanskog]] i [[krivično pravo|krivičnog]] prava, izražene pristrasnim jezikom i pokazujući prezir prema profesionalcima mentalnog zdravlja . Štaviše, sudovi su često nestrpljivi i psihičke probleme pripisuju "slabi karakter ili loša odluka".<ref name="Perlin09neuro"/> Sanistički stavovi preovlađuju u nastavi studenata prava, i otvoreno i prikriveno, smatra Perlin. On napominje da to utiče na vještine koje su u srcu odvjetništva kao što su "intervjuiranje, istraga, savjetovanje i pregovaranje", te na svaki kritični trenutak kliničkog iskustva: "početni intervju, priprema slučaja, konferencije slučaja, planiranje sudskog spora (ili pregovaranja), strategija, priprema za suđenje, suđenje i žalba."<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2003 |url=https://ssrn.com/abstract=336121 |title=Sanism in Clinical Teaching |journal=[[Clinical Law Review]] |volume=9 |pages=683–730}}</ref> Postoji i široko rasprostranjena diskriminacija od strane porotnika, koju Perlin opisuje kao demonstriranje "iracionalne brutalnosti, predrasuda, neprijateljstva i mržnje" prema optuženima kada postoji [[odbrana ludilom]]. Specifični sanistički mitovi uključuju oslanjanje na popularne slike ludosti; 'opsesija' tvrdnjama da se mentalni problemi mogu lahko lažirati, a stručnjaci prevariti; pretpostavka apsolutne veze između mentalne bolesti i opasnosti; 'neprestana' konfuzija i miješanje različitih pravnih testova mentalnog statusa i pod pretpostavkom da će optuženi koji su oslobođeni optužbi za neuračunljivost vjerovatno biti brzo pušteni na slobodu. Iako postoje tvrdnje da [[neurosnimanje]] ima određeni potencijal da pomogne u ovoj oblasti, Perlin zaključuje da je vrlo teško odvagnuti istinitost ili relevantnost takvih rezultata zbog brojnih neizvjesnosti i ograničenja, te da se to može zanemariti ili prenaglašeno od strane naučnika, pravnika ili u popularnoj mašti. On smatra da je "ključ za odgovor ovdje razmatranje sanizma", jer on u velikoj mjeri može "prevladati sve druge dokaze i sva druga pitanja u ovom razgovoru". On sugerira da "samo [[terapeutska jurisprudencija]] ima potencijalnu moć da 'ogoli sanističku fasadu'."<ref name="Perlin09neuro">Perlin, M. (2009) [https://ssrn.com/abstract=%201336521 'His Brain Has Been Mismanaged with Great Skill': How Will Jurors Respond to Neuroimaging Testimony in Insanity Defense Cases?] Akron Law Review, Vol. 42, No. 2, NYLS Legal Studies Research Paper (free full text)</ref> Perlin je sugerirao da je međunarodna [[Konvencija o pravima osoba s invalidnošću]] revolucionarni dokument [[ljudska prava|ljudskih prava]] koji ima potencijal da bude najbolje sredstvo za osporavanje sanističke diskriminacije.<ref>Michael L. Perlin (2013) [https://ssrn.com/abstract=2283279 'There Must Be Some Way Out of Here': Why the Convention on the Rights of Persons with Disabilities is Potentially the Best Weapon in the Fight Against Sanism] New York Law School, PSYCHIATRY, PSYCHOL. & L. 462 (2013)</ref> Također se bavio temom sanizma jer utiče na to koje seksualne slobode ili zaštite se pružaju psihijatrijskim pacijentima, posebno u forenzičkim ustanovama.<ref>Periln, ML (1994) [http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/nyuls20&div=25&id=&page= Hospitalized Patients and the Right to Sexual Interaction: Beyond the Last Frontier] 20 N.Y.U. Rev. L. & Soc. Change 517 (1992-1994)</ref> Sanizam u pravnoj profesiji može uticati na mnoge ljude u zajednicama koji se u nekom trenutku svog života bore sa određenim stepenom problema mentalnog zdravlja, kaže Perlin. Ovo može nepravedno ograničiti njihovu sposobnost da zakonski rješavaju pitanja u svojim zajednicama kao što su: „problemi ugovora, imovinski problemi, problemi u domaćim odnosima i problemi povjerenstava i posjeda."<ref>Perlin, ML. [https://ssrn.com/abstract=345140 Looking at Non-Institutional Mental Disability Law Through the Sanism Filter] NYLS Law Review, Forthcoming</ref> Susan Fraser, pravnica iz Kanade koja se specijalizirala za zagovaranje ranjivih ljudi, tvrdi da je sanizam zasnovan na strahu od nepoznatog, pojačan stereotipima koji [[Dehumanizacija|dehumanizuju]] pojedince. Ona tvrdi da to uzrokuje da pravni sistem ne uspijeva pravilno odbraniti prava pacijenata da odbiju potencijalno štetne lijekove, da istražuje smrt u [[psihijatrijska bolnica|psihijatrijskim bolnicama]] i drugim ustanovama na jednak način kao i drugi i da propusti da pravilno sasluša i poštuje glasove korisnika mentalnog zdravlja i onih koji su preživjeli.<ref>{{cite conference |last1=Fraser |first1=Susan |date=November 2008 |title=Sanism and the Legal Profession: Why Mad People Should Be Angry |url=http://www.lsuc.on.ca/media/eleventh_colloquium_suzan.pdf |conference=Eleventh Colloquium on the Legal Profession: Professionalism and Serving Communities |conference-url=http://www.lsuc.on.ca/with.aspx?id=1197 |publisher=Law Society of Upper Canada}}</ref> == Obrazovanje == Perlin je identificirao slične probleme u načinu na koji se postupa s djecom u vezi sa [[poteškoće u učenju|poteškoćama u učenju]], uključujući [[specijalno obrazovanje]]. U bilo kojoj oblasti prava, ističe on, dva najčešća sanistička mita pretpostavljaju da se osobe s mentalnim poteškoćama lažiraju ili da takve osobe ne bi bile onesposobljene da se samo više trude. U ovoj posebnoj oblasti, on zaključuje da su [[teorija etiketiranja|obilježena]] djeca stereotipna u procesu koji je prepun rasnih, klasnih i rodnih predrasuda. Iako je namijenjen pomoći nekoj djeci, on tvrdi da u stvarnosti to ne može biti samo mač sa dvije oštrice, već mač sa tri, četiri ili pet oštrica. Rezultat sanističkih predrasuda i zabluda, u kontekstu akademske konkurencije, je da „ostajemo sa sistemom koji je, na mnogo važnih načina, zapanjujuće nekoherentan ".<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=Spring 2009 |title='Simplify You, Classify You': Stigma, Stereotypes and Civil Rights in Disability Classification Systems |journal=[[Georgia State University Law Review]] |volume=25 |issue=3 |pages=607–639 |url=http://readingroom.law.gsu.edu/gsulr/vol25/iss3/6/}}</ref> == Ugnjetavanje == Identificirana je spirala ugnjetavanja koju doživljavaju neke grupe u društvu. Prvo, ugnjetavanja se javljaju na osnovu percipiranih ili stvarnih razlika (koje mogu biti povezane sa stereotipima široke grupe kao što su [[rasizam]], [[seksizam]], [[klasizam]], [[starost]], [[homofobija]] itd.). Ovo može imati negativne fizičke, društvene, ekonomske i psihološke efekte na pojedince, uključujući [[Stres|emocijski stres]] i ono što se može smatrati problemima mentalnog zdravlja. Zatim, odgovor društva na takvu nevolju može biti da je liječi u okviru sistema medicinske i socijalne skrbi umjesto (također) razumijevanja i izazivanja ugnjetavanja koje su ga izazvale, čime bi se problem pojačao daljim opresivnim stavovima i praksama, što može dovesti do na još više nevolja, i tako dalje u začaranom krugu. Osim toga, zbog kontakta sa službama za mentalno zdravlje ljudi mogu postati podložni ugnjetavanju mentalizma, budući da društvo (i same službe za mentalno zdravlje) imaju tako negativne stavove prema osobama s psihijatrijskom dijagnozom, čime se dalje nastavljaju ugnjetavanje i diskriminacija.<ref>{{cite book |first1=Kamaldeep |last1=Bhui |date=25 April 2002 |title=Racism and Mental Health: Prejudice and Suffering |publisher=Jessica Kingsley Publishers |page=77 |isbn=978-1-84310-076-8 |url=https://books.google.com/books?id=WNahbFDhF0kC}}</ref><ref>{{cite conference |last1=Nair |first1=Roshan das |date=30 November 2005 |title=Metaminorities and Mental Health: A model of vulnerability for Black and Minority Ethnic Queer Folk |url=http://www.inter-disciplinary.net/ci/transformations/sexualities/s2/nair%20paper.pdf |conference=2nd Global Conference, Sexualities: Bodies, Desires, Practices |conference-url=http://www.inter-disciplinary.net/critical-issues/gender-and-sexuality/persons-and-sexualities/project-archives/2nd-global-conference-2005/}}</ref> Ljudi koji pate od takvog ugnjetavanja u društvu mogu biti privučeni radikalnijim političkim akcijama, ali sanističke strukture i stavovi su također identificirani u [[aktivizam|aktivističkim]] zajednicama. Ovo uključuje [[klika|klike]] i [[društvdena hijerarhija|društvene hijerarhije]] u koje ljudima sa određenim problemima može biti veoma teško da se probiju ili da ih vrednuju. Može doći i do individualnog odbijanja ljudi zbog čudnog ponašanja koje se ne smatra kulturološki prihvatljivim, ili pak neosjetljivosti na emocionalna stanja uključujući [[suicid]]nost, ili poricanja da neko ima problema ako se čini da se ponaša normalno.<ref>{{cite web |date=29 July 2005 |title=A Libertarian Perspective on Depression And Madness |website=The Icarus Project |url=http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521090633/http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-date=21 May 2013 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Oznaka invalidnosti]] * [[Stigma mentalnog zdravlja]] * [[Rankizam]], krovni izraz za sve oblike hijerarhijske diskriminacije * [[Socijalni darvinizam]] * [[Supremacizam]] * [[Društvena konstrukcija šizofrenije]] * [[Socijalni model invalidnosti]] * [[Franco Basaglia]] == Reference == {{Reflist}} == Dopunska literatura == * {{cite journal |last1=Large |first1=Matthew |last2=Ryan |first2=Christopher |date=November 2012 |title=Sanism, stigma and the belief in dangerousness |journal=Australian & New Zealand Journal of Psychiatry |volume=46 |issue=11 |pages=1099–1100 |doi=10.1177/0004867412440193 |pmid=23104928 |s2cid=206398076}} * {{cite book |last=Parry |first=John Weston |date=26 September 2013 |title=Mental Disability, Violence, and Future Dangerousness: Myths Behind the Presumption of Guilt |publisher=[[Rowman & Littlefield]] |isbn=978-1-4422-2405-6 |url=https://books.google.com/books?id=EV8rAQAAQBAJ}} * {{cite conference|last1=Risser |first1=Pat |date=14 May 2008 |title=Overcoming the Language of Oppression: Promoting Cultural Change with Words |conference=4th Annual Clinical Forum on Mental Health: Turning Knowledge into Practice. (North Dakota Department of Human Services)}} * {{cite journal |last1=Wienera |first1=Diane |last2=Ribeiro |first2=Rebecca |last3=Warner |first3=Kurt |date=22 July 2009 |title=Mentalism, disability rights and modern eugenics in a 'brave new world' |journal=Disability & Society |volume=24 |issue=5 |pages=599–610 |doi=10.1080/09687590903010974 |s2cid=146463753}} * {{cite journal |last1=Wolframe |first1=PhebeAnn M. |date=2013 |title=The Madwoman in the Academy, or, Revealing the Invisible Straightjacket: Theorizing and Teaching Saneism and Sane Privilege |journal=Disability Studies Quarterly |volume=33 |issue=1 |url=http://dsq-sds.org/article/view/3425/3200}} ==Vanjski linkovi== {{Diskriminacija}} [[Kategorija:Invalidska prava]] [[Kategorija:Aktivizam za mentalno zdravlje| ]] [[Kategorija:Neurodiverzitet]] [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]] ju9cin1u7mp7f1gw9gy0brhhonlj2js 3428547 3428546 2022-08-21T16:55:11Z 21775198.138-dopisnik 131410 wikitext text/x-wiki '''Mentalizam''' ili '''sanizam''' opisuje [[diskriminacija|diskriminaciju]] i [[ugnjetavanje]] u odnosu na mentalnu osobinu ili stanje koje osoba ima, ili se smatra da ima. Ova diskriminacija može, ali ne mora biti okarakterisana u smislu [[duševna bolest|mentalnog poremećaja]] ili [[kognitivno oštećenje]]. Diskriminacija se zasniva na brojnim faktorima kao što su [[stereotip]]i o [[Neurodiverzitet|neurodivergenciji]], kao što su naprimjer [[autizam]], [[Nesposobnost učenja|poremećaji učenja]], [[ADHD]], [[FASD]], [[bipolarni poremećaj]], [[shizofrenija]] i [[poremećaj ličnosti]], specifični fenomeni ponašanja kao što su [[mucanje]] i [[tikovi]], ili [[intelektualna invalidnost]]. Kao i drugi oblici diskriminacije kao što su [[seksizam]] i [[rasizam]], mentalizam uključuje višestruke ukrštane oblike ugnjetavanja, složene [[društvena nejednakost|društvene nejednakosti]] i neravnoteže moći. To može rezultirati prikrivenom diskriminacijom višestrukim, malim vrijeđanjima i uvredama. Karakteriziraju ga prosudbe o percipiranom statusu mentalnog zdravlja druge osobe. Nakon ovih presuda slijede radnje kao što su očigledna, otvorena [[diskriminacija]] koja može uključivati odbijanje usluge ili uskraćivanje ljudskih prava. Mentalizam utiče na to kako se prema pojedincima odnosi [[šira javnost]], [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i institucije, uključujući pravni sistem. Negativni stavovi koji su uključeni mogu također biti [[Internalizacija (sociologija)|internalizovani]]. Termini mentalizam, od "[[Um|mentalni]]" i sanizam, od "[[razum|sane]]", postali su uspostavljeni u nekim kontekstima, iako su koncepti kao što su [[socijalna stigma]], a u nekim slučajevi [[ableizam]], mogu se koristiti na slične, ali ne i identične načine. Dok se mentalizam i sanizam koriste naizmjenično, sanizam postaje dominantan u određenim krugovima, kao što ja akademska zajednica, za oni+e koji se identifikuju kao ludi i budale zagovornici i u društveno-političkom kontekstu u kojem sanizam uzima maha kao pokret", zdrav razum.<ref name=PooleWard2013>{{cite book |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Ward |first2=Jennifer |date=2013 |contribution="Breaking open the bone": Storying, Sanism, and Mad Grief |contribution-url=https://books.google.com/books?id=BM2jTziyBtkC&pg=PR7 |title=Mad Matters: A Critical Reader in Canadian Mad Studies |editor1-first=B. |editor1-last=LeFrancois |editor2-first=R. |editor2-last=Menzies |editor3-first=G. |editor3-last=Reaume |location=Toronto |publisher=Canadian Scholars Press}}</ref> The movement of sanism is an act of resistance among those who identify as mad, consumer survivors, and mental health advocates.<ref name=PooleEtAl2012>{{cite journal |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Jivraj |first2=Tania |last3=Arslanian |first3=Araxi |last4=Bellows |first4=Kristen |last5=Chiasson |first5=Sheila |last6=Hakimy |first6=Husnia |last7=Pasini |first7=Jessica |last8=Reid |first8=Jenna |date=2012 |url=http://journals.library.mun.ca/ojs/index.php/IJ/article/view/348 |title=Sanism, 'Mental Health', and Social Work/Education: A Review and Call to Action |journal=Intersectionalities: A Global Journal of Social Work Analysis, Research, Polity, and Practice |volume=1}} {{open access}}</ref> U akademskoj zajednici dokazi o ovom pokretu mogu se naći u brojnim novijim publikacijama o sanizmu i praksi socijalnog rada.<ref name=Poole2011/><ref name=PooleEtAl2012/><ref name=PooleWard2013/> Mentalizam se obično naziva mentalnom invalidnošću, koji se razlikuje od neinvalidnog, koji se odnosi na fizičku invalidnost. == Etimologija == Termin "sanizam" skovao je [[Morton Birnbaum]] tokom svog rada zastupajući Edwarda Stephensa, pacijenta mentalnog zdravlja, u pravnom slučaju 1960-ih.<ref name="Sane">{{cite conference |last=Ingram |first=Richard |date=May 2011 |title=Sanism in Theory and Practice |url=http://www.socialinequities.ca/wordpress/wp-content/uploads/2011/07/Ingram.Sanism-in-Theory-and-Practice.CI_.2011.pdf |conference=Second Annual Critical Inquiries Workshop |conference-url=http://www.socialinequities.ca/2011/07/critical-inquiries-presentations/ |publisher=Centre for the Study of Gender, Social Inequities and Mental Health. Simon Fraser University |location=Vancouver, Canada}}</ref> Birnbaum je bio ljekar, advokat i zagovornik mentalnog zdravlja koji je pomogao u uspostavljanju ustavnog prava na liječenje psihijatrijskih pacijenata, zajedno sa zaštitnim mjerama protiv [[nedobrovoljna obaveza|nedobrovoljne obaveze]]. Od kada je prvi put primijetio taj izraz 1980. godine, njujorški profesor prava [[Michael L. Perlin]] je kasnije nastavio njegovu upotrebu.<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=1993 |title=ADA and Persons with Mental Disabilities: Can Sanist Attitudes Be Undone? |journal=[[Journal of Law and Health]] |volume=8 |issue=1 |pages=15–45 |url=http://engagedscholarship.csuohio.edu/jlh/vol8/iss1/4/}}</ref> [[slika:Judi Chamberlin 2000 From Privileges to Rights.jpg|alt=|thumb|left|150px|Termin "mentalizam" skovao je [[Judi Chamberlin]].]] Godine 1975. [[Judi Chamberlain]] je skovao termin mentalizam u poglavlju knjige "Žene gledaju na psihijatriju".<ref>{{cite book|last1=Smith |first1=Dorothy E. |last2=David |first2=Sara J. |title=Women Look at Psychiatry |date=1975 |publisher=Press Gang Publishers |location=Vancouver |isbn=978-0889740006 |page=[https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44 44] |url=https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44}}</ref> Izraz je postao šire poznat kada ga je 1978. upotrijebila u svojoj knjizi „On Our Own: Patient Controlled Alternatives to the Mental Health System“, koja je neko vrijeme postala standardni tekst pokreta preživjelih psihijatrijskih slučajeva u SAD.<r.<ref name=Hev>{{cite news|last=Hevesi |first=Denis |title=Judi Chamberlin, 65, Advocate for Mental Health Patients |url=https://www.nytimes.com/2010/01/31/us/31chamberlin.html |access-date=1 March 2011 |newspaper=The New York Times|date=30 January 2010}}</ref><ref name="Timeline">{{cite web|url=http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |title=Disability History Timeline |year=2002 |work=Rehabilitation Research & Training Center on Independent Living Management |publisher=Temple University |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220065328/http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |archive-date=20 December 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Identifying and Overcoming Mentalism |url=http://www.counterpsych.talkspot.com/uploads/23542/uploadedDocuments/Mentalism_07_00.pdf |author=Coni Kalinowski and Pat Risser |date=July 2000 |access-date=16 December 2015}}</ref><ref name="Reaume2002">{{cite journal |last=Reaume |first=Geoffrey |date=July 2002 |title=Lunatic to patient to person: nomenclature in psychiatric history and the influence of patients' activism in North America |journal=International Journal of Law and Psychiatry |volume=25 |issue=4 |pages=405–26 |pmid=12613052 |doi=10.1016/S0160-2527(02)00130-9}}</ref><ref>{{cite book|last=Weller |first=Penelope |title=New Law and Ethics in Mental Health Advance Directives: The Convention on the Rights of Persons with Disabilities and the Right to Choose |year=2012 |publisher=Routledge |isbn=978-1136159565 |page=55 |url=https://books.google.com/books?id=PzR2t__ZOeEC&pg=PA55}}</ref> Ljudi su počeli prepoznavati obrazac u načinu na koji su tretirani, skup pretpostavki koje većina ljudi ima o (bivšim) mentalnim pacijentima, bez obzira na to da li su se odnosili na nekog određenog pojedinca u bilo kojem trenutku&nbsp;– da su nesposobni, nesposobni rade stvari za sebe, stalno im je potreban nadzor i pomoć, nepredvidivi, vjerovatno nasilni ili iracionalni itd. Shvatilo se da ne samo da šira javnost izražava mentalističke ideje, već i bivši pacijenti, oblik internalizirane [[ugnjetavanje|ugnjetavanja]].<ref name="Chamberlin">{{cite journal |last=Chamberlin |first=Judi |date=Summer 1990 |title=The Ex-Patients' Movement: Where We've Been and Where We're Going |journal=The Journal of Mind and Behavior |volume=11 |issue=3 |pages=323–336 |url=http://www.power2u.org/articles/history-project/ex-patients.html}}</ref> Od 1998. ove termine su usvojili neki potrošači/preživjeli u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i SAD-u, ali nisu dobili opću primjenu. Ovo je ostavilo konceptni jaz koji je djelomično popunjen konceptom '[[Socijalna stigma|stigma]]', ali je to kritizirano zbog manjeg fokusa na [[institucionalizirana diskriminacija|institucionaliziranu diskriminaciju]] s više uzroka, već na to da li ljudi percipiraju probleme mentalnog zdravlja sramni ili gori nego što jesu. Uprkos njenoj upotrebi, brojna literatura pokazala je raširenu diskriminaciju u mnogim sferama života, uključujući [[zapošljavanje]], [[roditeljska prava]], [[Kuća|stambeni prostor]], [[imigracija|imigraciju]], [[osiguranje]] , [[zdravstvena zaštita|zdravstvenu zaštitu]] i pristup [[pravda|pravdi]].<ref>{{cite journal|last=Sayce |first=L. |date=1998 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/apl/cjmh/1998/00000007/00000004/art00002 |title=Stigma, discrimination and social exclusion: What's in a word? |journal=Journal of Mental Health |volume=7 |number=4 |pages=331–343|doi=10.1080/09638239817932 |pmid=29052478 }}</ref> Međutim, upotreba novih "izama" je također dovedena u pitanje, na osnovu toga što se oni mogu smatrati podjelom, zastarjelim ili oblikom neprimjerene [[politička korektnost|političke korektnosti]]. Iste kritike, prema ovom mišljenju, možda se ne odnose toliko na šire i prihvaćenije pojmove kao što su 'diskriminacija' ili '[[socijalna isključenost]]'.<ref>{{cite book|last=Sayce |first=L. |date=2000 |url=https://books.google.com/books?id=lPQOm76J6QYC |title=From Psychiatric Patient to Citizen: Overcoming Discrimination and Social Exclusion |publisher=Macmillan Publishers |isbn=0-333-69890-8 |pages=16–17}}</ref> Postoji i krovni izraz [[ableizam]], koji se odnosi na diskriminaciju onih koji su (shvaćeni kao) invalidi. Što se tiče mozga, postoji pokret za prepoznavanje [[neurodiverzitet]]a. Termin 'psihofobija' (od [[psihologija|psiha]] + [[fobija]]) povremeno se koristi sa sličnim značenjem. == Društvena podjela == Prema Coni Kalinowski ([[psihijatar]] na Univerzitetu Nevada i direktor komunalnih usluga Mojave<ref>{{cite web|url=http://www.medicinenevada.com/find_a_doctor/app-doctors/1/184/ |title=medicinenevada.com |publisher=medicinenevada.com |access-date=17 December 2015}}</ref>) i Pat Risser (konsultant za mentalno zdravlje i samoproglašeni bivši primatelj [[Psihijatrijska bolnica|usluga za mentalno zdravlje]]<ref>{{cite web|first=Jeff |last=Russ |url=http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |title=Off to Hollywood: Local mental health advocate to receive award |publisher=Times-Gazette |date=20 August 2011 |access-date=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131111235018/http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |archive-date=11 November 2013 |url-status=dead}}</ref>), mentalizam u jednoj krajnosti može dovesti do kategoričke podjele ljudi na osnaženu grupu za koju se pretpostavlja da je normalna, zdrava, pouzdana i sposobna, i nemoćnu grupu za koju se pretpostavlja da je bolesna, invalidna, luda, nepredvidiva i nasilna. Ova podjela može opravdati nesmotreno postupanje prema ovoj potonjoj grupi i očekivanja nižeg životnog standarda za njih, za što se može očekivati da izraze [[zahvalnost]]. Dalja diskriminacija može uključivati označavanje nekih kao "visoko funkcionalnih", a nekih kao "niskofunkcionalnih"; dok ovo može omogućiti ciljanje resursa, u obje kategorije ljudska ponašanja su preoblikovana u [[patologija|patološkim]] terminima.<ref name="Kalinowski&Risser">Coni Kalinowski (psychiatrist) and Pat Risser (former recipient of mental health services) [http://www.newmediaexplorer.org/sepp/Mentalism.pdf Identifying and Overcoming Mentalism] InforMed Health Publishing & Training</ref> Diskriminacija može biti toliko fundamentalna i neupitna da može spriječiti ljude za istinsku [[Empatija|empatiju]] (iako misle da jesu) ili da istinski sagledavaju drugu tačku gledišta s poštovanjem. Neka mentalna stanja mogu u određenim trenucima narušiti [[svijest]] i razumijevanje na određene načine, ali mentalističke pretpostavke mogu navesti druge da pogrešno vjeruju da nužno razumiju situaciju i potrebe osobe bolje od njih samih.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Navodno, čak i unutar [[pokret za prava invalida|pokreta za prava invalida]] na međunarodnom nivou, "ima puno sanizma", a "invalidske organizacije ne 'dobiju' uvijek mentalno zdravlje i ne žele da ih se smatra mentalno defektnim." S druge strane, oni koji dolaze sa strane mentalnog zdravlja možda neće na isti način gledati na takva stanja kao na invalidnost.<ref>Anglicare Tasmania (2009) [http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf Experts by experience: strengthening the mental health consumer voice in Tasmania] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415083253/http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf |date=15 April 2012 }}</ref> Neke dobrotvorne organizacije koje finansira nacionalna vlada smatraju ovo pitanje prvenstveno pitanjem stigmatizacije stavova u opštoj javnosti, možda zbog ljudi koji nemaju dovoljno kontakta s tim (dijagnostikovanim) mentalnim bolestima, a jedan šef dobrotvorne organizacije za shizofreniju uporedio je mentalizam sa na koji način [[rasizam]] može biti rasprostranjeniji kada ljudi ne provode vrijeme zajedno cijeli život.<ref>Arlen Kasdorf [http://uniter.ca/view/5661/ Discrimination against mental illness on the rise] June 2011, The Uniter, Vol.16 No.15</ref> Psiholog koji vodi [[Živi muzej]] omogućavajući sadašnjim ili bivšim psihijatrijskim pacijentima da izlože umjetnička djela, nazvao je stav šire javnosti psihofobijom.<ref>John Clark [http://articles.latimes.com/1998/jul/12/entertainment/ca-2840 Art Museum of the Mind] Los Angeles Times, 12 July 1998</ref> == Klinička terminologija == Mentalizam se može kodificirati kliničkom terminologijom na suptilne načine, uključujući osnovne [[Klasifikacija mentalnih poremećaja|dijagnostičke kategorije]] koje koristi [[psihijatrija]] (kao u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] ili [[Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema|ICD]]). U toku je neka debata o tome koji termini i kriteriji mogu da komuniciraju [[prezir]] ili inferiornost, a ne da olakšavaju stvarno razumevanje ljudi i njihovih problema. Neki se protive cijelom procesu kao [[teorija etiketiranja|etiketiranje]], a neki su odgovorili na opravdanja za to&nbsp;– naprimjer da je neophodan u kliničke ili administrativne svrhe&nbsp;– kao način na koji osoba može opravdati upotrebu [[etničko vrijeđanje|etničkog vrijeđanja]] jer nemaju namjeru nauditi. Drugi tvrde da se većina aspekata lahko može izraziti na precizniji i manje uvredljiv način.<ref name="Kalinowski&Risser"/> [[slika:David-william-oaks.jpg|thumb|right|150px|David Oaks, 2009]] Neki klinički izrazi mogu se koristiti daleko izvan uobičajenih usko definiranih značenja, na način koji može zamagliti uobičajeni ljudski i društveni kontekst ljudskih iskustava. Naprimjer, loše vrijeme može se pretpostaviti kao [[dekompenzacija]]; [[zatvor]] ili [[samica]] mogu se opisati kao tretman bez obzira na dobrobit za osobu; redovne aktivnosti poput slušanja muzike, bavljenja vježbanjem ili sportskim aktivnostima ili boravka u određenom fizičkom ili društvenom okruženju ([[milje terapija|milje]]), mogu se nazvati terapijom; mogu se pretpostaviti da su sve vrste odgovora i ponašanja [[simptom]]; sržni [[štetni efekt]]i lijekova se mogu nazvati [[nuspojava]]ma.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Bivši direktor organizacije psihijatrijskih slučajena preživjelih sa sjedištem u SAD-u fokusirane na prava i slobode, a [[David Oaks]], zalagao se za povlačenje riječi poput "lud", "[[intelektualna invalidnost|luđak]]", "lud" ili ''budala". Iako priznaje da neki odlučuju da ne koriste takve riječi u bilo kom smislu, on postavlja pitanje da li su medicinski izrazi poput "mentalno bolestan", "[[psihoza|psihotik]]" ili "klinički depresivan" zaista korisniji ili indikativniji za ozbiljnost od mogućih alternativa. Oaks kaže da decenijama istražuje dubine sanizma i da još nije pronašao kraj, te sugerira da je to možda najpogubniji 'izam' jer ljudi imaju tendenciju da se definiraju svojom racionalnošću i svojim osnovnim osjećajima.<ref>David Oaks [http://www.mindfreedom.org/kb/mental-health-abuse/psychiatric-labels/not-mentally-ill Let's find language more inclusive than the phrase "mentally ill"!] MindFreedom International. Retrieved 12 December 2011, when stating Last Modified 9/9/11</ref> Jedan od mogućih odgovora je kritika koncepcija normalnosti i problema povezanih s normativnim funkcioniranjem širom svijeta, iako bi to na neki način također potencijalno moglo predstavljati oblik mentalizma. Nakon nesreće 2012. kada mu je slomio vrat i kasnijeg penzionisanja, Oaks se na svom ličnom blogu naziva "PsychoQuad".<ref>[http://www.davidwoak.com David Oaks' personal blog]</ref> Britanska spisateljica Clare Allen tvrdi da čak ni vraćeni sleng izrazi kao što je "lud" jednostavno nisu tačni. Osim toga, ona vidi uobičajenu zloupotrebu koncepata koji se odnose na probleme mentalnog zdravlja&nbsp;– uključujući, naprimjer, šale o ljudima koji čuju glasove kao da to automatski podriva njihov kredibilitet&nbsp;– kao ekvivalentno rasističkim ili seksističkim frazama koje bi se smatrale očigledno diskriminatornim. Ona takvu upotrebu karakteriše kao ukazivanje na psihofobiju i prezir u pozadini.<ref>{{cite news|first=Clare |last=Allen |url=https://www.theguardian.com/society/2007/dec/05/guardiansocietysupplement.mentalhealth |title=Loose-talking psychophobes show nothing but contempt |work=[[The Guardian]] |date=5 December 2007}}</ref> == Okrivljivanje == [[slika:Mental health advocacy service graffittied.jpg|thumb| Grafiti na službi za zastupanje mentalnog zdravlja]] Kritičari [[psihijatrija|psihijatrije]] mogu tumačiti ponašanja i primjene tretmana na osuđujući način zbog osnovnog mentalizma. Ako se primalac usluga mentalnog zdravlja ne slaže s liječenjem ili dijagnozom, ili se ne promijeni, može biti označen kao neusklađen, nekooperativan ili otporan na liječenje. Ovo je unatoč činjenici da problem može biti neadekvatno razumijevanje osobe ili njenih problema od strane pružatelja zdravstvene zaštite, štetni efekti lijekova, loša podudarnost između liječenja i osobe, stigma povezana s liječenjem, teškoće u pristupu, kulturološka neprihvatljivost ili mnoga druga pitanja.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Mentalizam može navesti ljude da pretpostave da neko nije svjestan onoga što radi i da nema smisla pokušavati komunicirati s njima, uprkos činjenici da oni mogu imati određeni nivo svijesti i želje za povezivanjem čak i ako djeluju u naizgled iracionalan ili [[samopovređivanje|samopovređujući]] način. Osim toga, [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i drugi mogu izjednačiti pokoravanje osobe sa liječenjem; tihi klijent koji ne izaziva nikakve smetnje u zajednici može se smatrati poboljšanim bez obzira koliko se ta osoba zbog toga osjećala jadno ili nesposobno.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Kliničari mogu kriviti klijente što nisu dovoljno motivirani da rade na ciljevima liječenja ili oporavku, kao i kao [[gluma|glumljenje]] kada se stvari ne slažu ili se smatraju uznemirujućim. Ali kritičari kažu da je u većini slučajeva to zapravo zbog toga što je klijent tretiran na nepoštovanje, osuđujući ili odbacivajući način. Ipak, takvo ponašanje može biti opravdano karakterizacijom klijenta kao zahtjevnog, ljutog ili mu je potrebna ograničenja. Da bi se ovo prevazišlo, sugerisano je da treba negovati podjelu vlasti i da kada se pokvari poštovanje [[komunikacija]], prvo što treba da se pita je da li su izražene mentalističke predrasude.<ref name="Kalinowski&Risser" /> ==Zanemarivanje== Mentalizam je povezan sa [[nepažnja|nepažnjom]] u praćenju štetnih efekata lijekova (ili drugih intervencija), ili sa posmatranjem takvih efekata kao prihvatljivijih nego što bi bili za druge. Ovo je upoređeno sa slučajevima maltretiranja zasnovanog na [[rasizam|rasizmu]]. Mentalizam je također povezan sa zanemarivanjem propuštanja provjere ili potpunog poštovanja prošlih iskustava ljudi, [[zlostavljanje|zlostavljanja]] ili druge [[psihološka trauma|traume]]. [[slika:Recovery Fair 2010.jpg|thumb|150px| Majica namijenjena da pokaže mogućnost i individualnost oporavka]] Tretmani koji ne podržavaju izbor i [[samoopredjeljenje]] mogu uzrokovati da ljudi ponovo iskuse bespomoćnost, [[bol]], očaj i bijes koji su pratili traumu i ipak pokušaji da se izbori sa ovim mogu biti označeni kao [[glumljenje]], [[psihološka manipulacija|manipulacija]] ili [[traženje pažnje]].<ref name="Kalinowski&Risser"/> Osim toga, mentalizam može dovesti do "loših" ili "čuvanih" predviđanja budućnosti za osobu, što bi moglo biti previše pesimistično gledište iskrivljeno uskim kliničkim iskustvom. Također bi se moglo učiniti nepropusnim za suprotne dokaze jer se oni koji uspiju mogu odbaciti kao [[Pogrešna dijagnoza|pogrešnu dijagnozu]] ili da nemaju pravi oblik poremećaja – [[nema pravog Škota]] zabluda. Dok neki problemi sa mentalnim zdravljem mogu uključivati vrlo značajmu invalidnost i mogu biti vrlo teško prevladati u društvu, predviđanja zasnovana na predrasudama i stereotipima mogu biti samoispunjavajuća jer pojedinci shvataju poruku da nemaju prave nade,<ref name=" Kalinowski&Risser"/> i kaže se da je realna nada ključna osnova [[model oporavka|oporavka]]. U isto vrijeme, [[osobina]] ili stanje može se smatrati više oblikom [[individualna različitost|individualne razlike]] koje društvo treba uključiti i prilagoditi, u kom slučaju mentalistički stav može biti povezan s pretpostavkama i predrasudama o tome šta čini normalno društvo i ko zaslužuje prilagođavanje, podršku ili razmatranje. == Institucionalna diskriminacija == Uvredljive i štetne prakse mogu biti integrisane u kliničke procedure, do tačke u kojoj ih stručnjaci više ne prepoznaju kao takve, u onome što je opisano kao oblik [[institucionalna diskriminacija|institucionalne diskriminacije]]. [[slika:Label for property of dept of mental hygiene.png|thumb|150px| Oznaka ustanove]] Ovo može biti očigledno u fizičkom razdvajanju, uključujući odvojene objekte ili smještaj, ili u nižim standardima za neke od drugih. Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu se naći uvučeni u sisteme zasnovane na birokratskim i finansijskim imperativima i [[društvena kontrola|društvenoj kontroli]], što rezultira otuđenjem od svojih izvornih vrijednosti, razočaranjem u "sistem" i usvajanjem ciničnih, mentalističkih uvjerenja koja mogu prožimati organizaciju. Međutim, baš kao što zaposleni mogu biti otpušteni zbog omalovažavanja seksualnih ili etničkih primjedbi, tvrdi se da osoblje koje je ukorijenjeno u negativnim [[stereotip]]ima, stavovima i uvjerenjima o onima koji su označeni sa [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajem]] treba da se uklonjen iz uslužnih organizacija.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Srodni teorijski pristup, poznat kao [[izražena emocija]], također se fokusirao na negativnu međuljudsku dinamiku koja se odnosi na skrbnike, posebno unutar porodica. Međutim, poenta je i u takvim stavovima da institucionalna i grupna okruženja mogu biti izazovna sa svih strana i da su jasne granice i prava potrebni za svakoga. [[Profesije mentalnog zdravlja]] su same kritikovane. Dok se [[socijalni rad]] (također poznat kao klinički socijalni rad) činilo da ima više potencijala od drugih da razumije i pomogne onima koji koriste usluge, i mnogo je akademski govorio o [[antiopresivna praksa|antiopresivnoj praksi]] namijenjenoj podršci ljudima suočavajući se sa različitim -izmima, navodno nije uspjela da se pozabavi mentalizmom u bilo kojoj značajnoj mjeri. Stručnjaci za socijalni rad sa iskustvom u korištenju usluga sami su optužili ovu oblast da nisu pomogli ljudima da identifikuju i riješe ono što ih tlači; neopravdanog odricanja od psihijatrijskih ili biomedicinskih konvencija, posebno u pogledu onih koji se smatraju najbolesnijim i propusta da se pozabavi sopstvenom diskriminatornom praksom, uključujući sukobe interesa u svojoj službenoj ulozi koja pomaže društvenoj kontroli pacijenata kroz [[nedobrovoljno predanje]].<ref>[http://www.olc.edu/local_links/socialwork/OnlineLibrary/Wilson%20%26%20Beresford,%202000,%20Anti-oppressive%20practic,%20emancipation%20or%20appropriation.pdf 'Anti-oppressive practice': emancipation or appropriation?] A Wilson; P Beresford British Journal of Social Work; Oct 2000; 30, 5; Research Library pg. 553</ref> U [[pokretu potrošača/preživjelih/bivših pacijenata|"pokretu korisnika/preživjelih"]] u Engleskoj, [[Pete Shaughnessy]], osnivač [[mad pride]]a, zaključio je da je [[Nacionalna zdravstvena služba]] "institucionalni mentalista i ima puno toga da traži dušu u novom milenijumu", uključujući i rješavanje predrasuda svog kancelarijskog osoblja. Sugerirao je da kada predrasude primjenjuju upravo profesionalci koji teže da ih iskorijene, postavlja se pitanje hoće li ikada biti iskorijenjene.<ref>Tom Mason, Caroline Carlisle, Caroline Watkins (eds) (2001) [https://books.google.com/books?id=pO0NAAAAQAAJ Stigma and Social Exclusion in Healthcare] Chapter 17: Not in my back yard: Stigma from a personal perspective. Routledge {{ISBN|0-415-22200-1}}</ref> Shaughnessy committed [[suicide]] in 2002.<ref>{{cite news|first=Mark |last=Olden |title=Obituary: Pete Shaughnessey |work=The Guardian |pages=22 |date=23 January 2003}}</ref> [[Psihijatrijski pokret preživljavanja]] opisan je kao [[feminizam|feminističko]] pitanje, jer su problemi kojima se bavi "važni za sve žene jer mentalizam djeluje kao prijetnja svim ženama" i "mentalizam prijeti ženskim porodicama i djeci."<ref>{{cite book|first1=Wendy |last1=Chan |first2=Dorothy E. |last2=Chunn |first3=Robert J. |last3=Menzies |date=2005 |title=Women, Madness and the Law: A Feminist Reader |publisher=Routledge Cavendish |pages=257 |isbn=1-904385-09-5}}</ref> Psihijatrijski preživjeli i profesionalac rekao je da "mentalizam porede sa seksizmom i rasizmom u stvaranju potlačene niže klase, u ovom slučaju ljudi koji su dobili psihijatrijsku dijagnozu i liječenje". Navela je da je najčešća pritužba psihijatrijskih pacijenata to što niko ne sluša, ili samo selektivno u pokušaju postavljanja dijagnoze.<ref>Lindow, V. (1995) "Power and rights: the psychiatric system survivor movement", in Jack, R. Empowerment in Community Care. London: Chapman and Hall. Cited by Kelly, A. Disability and Social Exclusion. University of Canterbury</ref> Na nivou društva, mentalizam je povezan sa ljudima koji se drže u [[siromaštvo|siromaštvu]] kao građani drugog reda; da je [[diskriminacija pri zapošljavanju]] držanje ljudi da žive od pomoći, na međuljudsku diskriminaciju koja ometa odnose, da [[stereotip]]i promoviraju kroz medije šireći strah od nepredvidljivosti i opasnosti i ljudima koji se boje otkriti ili pričati o svojim iskustvima.<ref name="Kalinowski&Risser"/> == Pravo == Što se tiče pravne zaštite od diskriminacije, mentalizam može biti obuhvaćen samo općim okvirima kao što je [[zakon o diskriminaciji invalida]] koji je na snazi u nekim zemljama, a koji zahtijevaju od osobe da kaže da ima invalidnost i da dokaže da ispunjavaju kriterije. Što se tiče samog pravnog sistema, zakon se tradicionalno zasniva na tehničkim definicijama [[uračunljivost]]i i [[ludilo|ludila]], pa se termin "sanizam" može koristiti kao odgovor. Koncept je dobro poznat u američkoj pravnoj zajednici, pominje se u skoro 300 članaka za pregled zakona između 1992. i 2013. godine, iako je manje poznat u medicinskoj zajednici.<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=October 2013 |title=Sanism and the Law |journal=Virtual Mentor |volume=15 |issue=10 |pages=878–885 |url=http://virtualmentor.ama-assn.org/2013/10/msoc1-1310.html |doi=10.1001/virtualmentor.2013.15.10.msoc1-1310 |pmid=24152781}}</ref> Michael Perlin, profesor prava na Pravnom fakultetu u New Yorku, definisao je sanizam kao "iracionalnu predrasudu istog kvaliteta i karaktera kao i druge iracionalne predrasude koje uzrokuju i odražavaju se u prevladavajućim društvenim stavovima rasizma, seksizma, homofobije i etničke netrpeljivosti koji prožima sve aspekte zakona o mentalnoj invalidnosti i utiče na sve učesnike u sistemu zakona o mentalnoj invalidnosti: [[parničari]], [[pretresnik o činjenicama|nalazač činjenica]], [[advokat|branitelj]] i [[veštak|veštak]] i svjedoci laici."<ref name="Perlin09neuro"/> Perlin napominje da sanizam utiče na teoriju i praksu prava na uglavnom nevidljive i društveno prihvatljive načine, zasnovane uglavnom na "[[stereotip]]u, [[mit]]u, [[praznovjerje|praznjevjerju]] i [[deindividualizacija|deindividualizaciji]]." On vjeruje da su njeni „korozivni efekti izobličili zakon za [[nedobrovoljno opredjeljenje|nedobrovoljno građansko opredjeljenje]], institucionalno pravo, [[pravo o deliktu]] i sve aspekte krivičnog procesa (pretkrivično, suđenje i izricanje kazne).“<ref>{{cite book|last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2008 |url=https://books.google.com/books?id=NSewrw9g8coC |title=Competence in the law: from legal theory to clinical application|isbn=9780470267905 }}</ref> Prema Perlinu, sudije su daleko od imunosti, jer imaju tendenciju da odražavaju sanističko razmišljanje koje ima duboke korijene u našoj kulturi. Ovo rezultira sudskim odlukama zasnovanim na stereotipima u svim oblastima [[Građansko pravo|građanskog]] i [[krivično pravo|krivičnog]] prava, izražene pristrasnim jezikom i pokazujući prezir prema profesionalcima mentalnog zdravlja . Štaviše, sudovi su često nestrpljivi i psihičke probleme pripisuju "slabi karakter ili loša odluka".<ref name="Perlin09neuro"/> Sanistički stavovi preovlađuju u nastavi studenata prava, i otvoreno i prikriveno, smatra Perlin. On napominje da to utiče na vještine koje su u srcu odvjetništva kao što su "intervjuiranje, istraga, savjetovanje i pregovaranje", te na svaki kritični trenutak kliničkog iskustva: "početni intervju, priprema slučaja, konferencije slučaja, planiranje sudskog spora (ili pregovaranja), strategija, priprema za suđenje, suđenje i žalba."<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2003 |url=https://ssrn.com/abstract=336121 |title=Sanism in Clinical Teaching |journal=Clinical Law Review |volume=9 |pages=683–730}}</ref> Postoji i široko rasprostranjena diskriminacija od strane porotnika, koju Perlin opisuje kao demonstriranje "iracionalne brutalnosti, predrasuda, neprijateljstva i mržnje" prema optuženima kada postoji [[odbrana ludilom]]. Specifični sanistički mitovi uključuju oslanjanje na popularne slike ludosti; 'opsesija' tvrdnjama da se mentalni problemi mogu lahko lažirati, a stručnjaci prevariti; pretpostavka apsolutne veze između mentalne bolesti i opasnosti; 'neprestana' konfuzija i miješanje različitih pravnih testova mentalnog statusa i pod pretpostavkom da će optuženi koji su oslobođeni optužbi za neuračunljivost vjerovatno biti brzo pušteni na slobodu. Iako postoje tvrdnje da [[neurosnimanje]] ima određeni potencijal da pomogne u ovoj oblasti, Perlin zaključuje da je vrlo teško odvagnuti istinitost ili relevantnost takvih rezultata zbog brojnih neizvjesnosti i ograničenja, te da se to može zanemariti ili prenaglašeno od strane naučnika, pravnika ili u popularnoj mašti. On smatra da je "ključ za odgovor ovdje razmatranje sanizma", jer on u velikoj mjeri može "prevladati sve druge dokaze i sva druga pitanja u ovom razgovoru". On sugerira da "samo [[terapeutska jurisprudencija]] ima potencijalnu moć da 'ogoli sanističku fasadu'."<ref name="Perlin09neuro">Perlin, M. (2009) [https://ssrn.com/abstract=%201336521 'His Brain Has Been Mismanaged with Great Skill': How Will Jurors Respond to Neuroimaging Testimony in Insanity Defense Cases?] Akron Law Review, Vol. 42, No. 2, NYLS Legal Studies Research Paper (free full text)</ref> Perlin je sugerirao da je međunarodna [[Konvencija o pravima osoba s invalidnošću]] revolucionarni dokument [[ljudska prava|ljudskih prava]] koji ima potencijal da bude najbolje sredstvo za osporavanje sanističke diskriminacije.<ref>Michael L. Perlin (2013) [https://ssrn.com/abstract=2283279 'There Must Be Some Way Out of Here': Why the Convention on the Rights of Persons with Disabilities is Potentially the Best Weapon in the Fight Against Sanism] New York Law School, PSYCHIATRY, PSYCHOL. & L. 462 (2013)</ref> Također se bavio temom sanizma jer utiče na to koje seksualne slobode ili zaštite se pružaju psihijatrijskim pacijentima, posebno u forenzičkim ustanovama.<ref>Periln, ML (1994) [http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/nyuls20&div=25&id=&page= Hospitalized Patients and the Right to Sexual Interaction: Beyond the Last Frontier] 20 N.Y.U. Rev. L. & Soc. Change 517 (1992-1994)</ref> Sanizam u pravnoj profesiji može uticati na mnoge ljude u zajednicama koji se u nekom trenutku svog života bore sa određenim stepenom problema mentalnog zdravlja, kaže Perlin. Ovo može nepravedno ograničiti njihovu sposobnost da zakonski rješavaju pitanja u svojim zajednicama kao što su: „problemi ugovora, imovinski problemi, problemi u domaćim odnosima i problemi povjerenstava i posjeda."<ref>Perlin, ML. [https://ssrn.com/abstract=345140 Looking at Non-Institutional Mental Disability Law Through the Sanism Filter] NYLS Law Review, Forthcoming</ref> Susan Fraser, pravnica iz Kanade koja se specijalizirala za zagovaranje ranjivih ljudi, tvrdi da je sanizam zasnovan na strahu od nepoznatog, pojačan stereotipima koji [[Dehumanizacija|dehumanizuju]] pojedince. Ona tvrdi da to uzrokuje da pravni sistem ne uspijeva pravilno odbraniti prava pacijenata da odbiju potencijalno štetne lijekove, da istražuje smrt u [[psihijatrijska bolnica|psihijatrijskim bolnicama]] i drugim ustanovama na jednak način kao i drugi i da propusti da pravilno sasluša i poštuje glasove korisnika mentalnog zdravlja i onih koji su preživjeli.<ref>{{cite conference |last1=Fraser |first1=Susan |date=November 2008 |title=Sanism and the Legal Profession: Why Mad People Should Be Angry |url=http://www.lsuc.on.ca/media/eleventh_colloquium_suzan.pdf |conference=Eleventh Colloquium on the Legal Profession: Professionalism and Serving Communities |conference-url=http://www.lsuc.on.ca/with.aspx?id=1197 |publisher=Law Society of Upper Canada}}</ref> == Obrazovanje == Perlin je identificirao slične probleme u načinu na koji se postupa s djecom u vezi sa [[poteškoće u učenju|poteškoćama u učenju]], uključujući [[specijalno obrazovanje]]. U bilo kojoj oblasti prava, ističe on, dva najčešća sanistička mita pretpostavljaju da se osobe s mentalnim poteškoćama lažiraju ili da takve osobe ne bi bile onesposobljene da se samo više trude. U ovoj posebnoj oblasti, on zaključuje da su [[teorija etiketiranja|obilježena]] djeca stereotipna u procesu koji je prepun rasnih, klasnih i rodnih predrasuda. Iako je namijenjen pomoći nekoj djeci, on tvrdi da u stvarnosti to ne može biti samo mač sa dvije oštrice, već mač sa tri, četiri ili pet oštrica. Rezultat sanističkih predrasuda i zabluda, u kontekstu akademske konkurencije, je da „ostajemo sa sistemom koji je, na mnogo važnih načina, zapanjujuće nekoherentan ".<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=Spring 2009 |title='Simplify You, Classify You': Stigma, Stereotypes and Civil Rights in Disability Classification Systems |journal=[[Georgia State University Law Review]] |volume=25 |issue=3 |pages=607–639 |url=http://readingroom.law.gsu.edu/gsulr/vol25/iss3/6/}}</ref> == Ugnjetavanje == Identificirana je spirala ugnjetavanja koju doživljavaju neke grupe u društvu. Prvo, ugnjetavanja se javljaju na osnovu percipiranih ili stvarnih razlika (koje mogu biti povezane sa stereotipima široke grupe kao što su [[rasizam]], [[seksizam]], [[klasizam]], [[starost]], [[homofobija]] itd.). Ovo može imati negativne fizičke, društvene, ekonomske i psihološke efekte na pojedince, uključujući [[Stres|emocijski stres]] i ono što se može smatrati problemima mentalnog zdravlja. Zatim, odgovor društva na takvu nevolju može biti da je liječi u okviru sistema medicinske i socijalne skrbi umjesto (također) razumijevanja i izazivanja ugnjetavanja koje su ga izazvale, čime bi se problem pojačao daljim opresivnim stavovima i praksama, što može dovesti do na još više nevolja, i tako dalje u začaranom krugu. Osim toga, zbog kontakta sa službama za mentalno zdravlje ljudi mogu postati podložni ugnjetavanju mentalizma, budući da društvo (i same službe za mentalno zdravlje) imaju tako negativne stavove prema osobama s psihijatrijskom dijagnozom, čime se dalje nastavljaju ugnjetavanje i diskriminacija.<ref>{{cite book |first1=Kamaldeep |last1=Bhui |date=25 April 2002 |title=Racism and Mental Health: Prejudice and Suffering |publisher=Jessica Kingsley Publishers |page=77 |isbn=978-1-84310-076-8 |url=https://books.google.com/books?id=WNahbFDhF0kC}}</ref><ref>{{cite conference |last1=Nair |first1=Roshan das |date=30 November 2005 |title=Metaminorities and Mental Health: A model of vulnerability for Black and Minority Ethnic Queer Folk |url=http://www.inter-disciplinary.net/ci/transformations/sexualities/s2/nair%20paper.pdf |conference=2nd Global Conference, Sexualities: Bodies, Desires, Practices |conference-url=http://www.inter-disciplinary.net/critical-issues/gender-and-sexuality/persons-and-sexualities/project-archives/2nd-global-conference-2005/}}</ref> Ljudi koji pate od takvog ugnjetavanja u društvu mogu biti privučeni radikalnijim političkim akcijama, ali sanističke strukture i stavovi su također identificirani u [[aktivizam|aktivističkim]] zajednicama. Ovo uključuje [[klika|klike]] i [[društvdena hijerarhija|društvene hijerarhije]] u koje ljudima sa određenim problemima može biti veoma teško da se probiju ili da ih vrednuju. Može doći i do individualnog odbijanja ljudi zbog čudnog ponašanja koje se ne smatra kulturološki prihvatljivim, ili pak neosjetljivosti na emocionalna stanja uključujući [[suicid]]nost, ili poricanja da neko ima problema ako se čini da se ponaša normalno.<ref>{{cite web |date=29 July 2005 |title=A Libertarian Perspective on Depression And Madness |website=The Icarus Project |url=http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521090633/http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-date=21 May 2013 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Oznaka invalidnosti]] * [[Stigma mentalnog zdravlja]] * [[Rankizam]], krovni izraz za sve oblike hijerarhijske diskriminacije * [[Socijalni darvinizam]] * [[Supremacizam]] * [[Društvena konstrukcija šizofrenije]] * [[Socijalni model invalidnosti]] * [[Franco Basaglia]] == Reference == {{Reflist}} == Dopunska literatura == * {{cite journal |last1=Large |first1=Matthew |last2=Ryan |first2=Christopher |date=November 2012 |title=Sanism, stigma and the belief in dangerousness |journal=Australian & New Zealand Journal of Psychiatry |volume=46 |issue=11 |pages=1099–1100 |doi=10.1177/0004867412440193 |pmid=23104928 |s2cid=206398076}} * {{cite book |last=Parry |first=John Weston |date=26 September 2013 |title=Mental Disability, Violence, and Future Dangerousness: Myths Behind the Presumption of Guilt |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-1-4422-2405-6 |url=https://books.google.com/books?id=EV8rAQAAQBAJ}} * {{cite conference|last1=Risser |first1=Pat |date=14 May 2008 |title=Overcoming the Language of Oppression: Promoting Cultural Change with Words |conference=4th Annual Clinical Forum on Mental Health: Turning Knowledge into Practice. (North Dakota Department of Human Services)}} * {{cite journal |last1=Wienera |first1=Diane |last2=Ribeiro |first2=Rebecca |last3=Warner |first3=Kurt |date=22 July 2009 |title=Mentalism, disability rights and modern eugenics in a 'brave new world' |journal=Disability & Society |volume=24 |issue=5 |pages=599–610 |doi=10.1080/09687590903010974 |s2cid=146463753}} * {{cite journal |last1=Wolframe |first1=PhebeAnn M. |date=2013 |title=The Madwoman in the Academy, or, Revealing the Invisible Straightjacket: Theorizing and Teaching Saneism and Sane Privilege |journal=Disability Studies Quarterly |volume=33 |issue=1 |url=http://dsq-sds.org/article/view/3425/3200}} ==Vanjski linkovi== {{Diskriminacija}} [[Kategorija:Invalidska prava]] [[Kategorija:Aktivizam za mentalno zdravlje| ]] [[Kategorija:Neurodiverzitet]] [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]] kitxy40e7vsphff1gmzx2ff5a9gywc4 3428548 3428547 2022-08-21T17:03:52Z 21775198.138-dopisnik 131410 /* Etimologija */ wikitext text/x-wiki '''Mentalizam''' ili '''sanizam''' opisuje [[diskriminacija|diskriminaciju]] i [[ugnjetavanje]] u odnosu na mentalnu osobinu ili stanje koje osoba ima, ili se smatra da ima. Ova diskriminacija može, ali ne mora biti okarakterisana u smislu [[duševna bolest|mentalnog poremećaja]] ili [[kognitivno oštećenje]]. Diskriminacija se zasniva na brojnim faktorima kao što su [[stereotip]]i o [[Neurodiverzitet|neurodivergenciji]], kao što su naprimjer [[autizam]], [[Nesposobnost učenja|poremećaji učenja]], [[ADHD]], [[FASD]], [[bipolarni poremećaj]], [[shizofrenija]] i [[poremećaj ličnosti]], specifični fenomeni ponašanja kao što su [[mucanje]] i [[tikovi]], ili [[intelektualna invalidnost]]. Kao i drugi oblici diskriminacije kao što su [[seksizam]] i [[rasizam]], mentalizam uključuje višestruke ukrštane oblike ugnjetavanja, složene [[društvena nejednakost|društvene nejednakosti]] i neravnoteže moći. To može rezultirati prikrivenom diskriminacijom višestrukim, malim vrijeđanjima i uvredama. Karakteriziraju ga prosudbe o percipiranom statusu mentalnog zdravlja druge osobe. Nakon ovih presuda slijede radnje kao što su očigledna, otvorena [[diskriminacija]] koja može uključivati odbijanje usluge ili uskraćivanje ljudskih prava. Mentalizam utiče na to kako se prema pojedincima odnosi [[šira javnost]], [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i institucije, uključujući pravni sistem. Negativni stavovi koji su uključeni mogu također biti [[Internalizacija (sociologija)|internalizovani]]. Termini mentalizam, od "[[Um|mentalni]]" i sanizam, od "[[razum|sane]]", postali su uspostavljeni u nekim kontekstima, iako su koncepti kao što su [[socijalna stigma]], a u nekim slučajevi [[ableizam]], mogu se koristiti na slične, ali ne i identične načine. Dok se mentalizam i sanizam koriste naizmjenično, sanizam postaje dominantan u određenim krugovima, kao što ja akademska zajednica, za oni+e koji se identifikuju kao ludi i budale zagovornici i u društveno-političkom kontekstu u kojem sanizam uzima maha kao pokret", zdrav razum.<ref name=PooleWard2013>{{cite book |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Ward |first2=Jennifer |date=2013 |contribution="Breaking open the bone": Storying, Sanism, and Mad Grief |contribution-url=https://books.google.com/books?id=BM2jTziyBtkC&pg=PR7 |title=Mad Matters: A Critical Reader in Canadian Mad Studies |editor1-first=B. |editor1-last=LeFrancois |editor2-first=R. |editor2-last=Menzies |editor3-first=G. |editor3-last=Reaume |location=Toronto |publisher=Canadian Scholars Press}}</ref> The movement of sanism is an act of resistance among those who identify as mad, consumer survivors, and mental health advocates.<ref name=PooleEtAl2012>{{cite journal |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Jivraj |first2=Tania |last3=Arslanian |first3=Araxi |last4=Bellows |first4=Kristen |last5=Chiasson |first5=Sheila |last6=Hakimy |first6=Husnia |last7=Pasini |first7=Jessica |last8=Reid |first8=Jenna |date=2012 |url=http://journals.library.mun.ca/ojs/index.php/IJ/article/view/348 |title=Sanism, 'Mental Health', and Social Work/Education: A Review and Call to Action |journal=Intersectionalities: A Global Journal of Social Work Analysis, Research, Polity, and Practice |volume=1}} {{open access}}</ref> U akademskoj zajednici dokazi o ovom pokretu mogu se naći u brojnim novijim publikacijama o sanizmu i praksi socijalnog rada.<ref name=Poole2011/><ref name=PooleEtAl2012/><ref name=PooleWard2013/> Mentalizam se obično naziva mentalnom invalidnošću, koji se razlikuje od neinvalidnog, koji se odnosi na fizičku invalidnost. == Etimologija == Termin "sanizam" skovao je [[Morton Birnbaum]] tokom svog rada zastupajući Edwarda Stephensa, pacijenta mentalnog zdravlja, u pravnom slučaju 1960-ih.<ref name="Sane">{{cite conference |last=Ingram |first=Richard |date=May 2011 |title=Sanism in Theory and Practice |url=http://www.socialinequities.ca/wordpress/wp-content/uploads/2011/07/Ingram.Sanism-in-Theory-and-Practice.CI_.2011.pdf |conference=Second Annual Critical Inquiries Workshop |conference-url=http://www.socialinequities.ca/2011/07/critical-inquiries-presentations/ |publisher=Centre for the Study of Gender, Social Inequities and Mental Health. Simon Fraser University |location=Vancouver, Canada}}</ref> Birnbaum je bio ljekar, advokat i zagovornik mentalnog zdravlja koji je pomogao u uspostavljanju ustavnog prava na liječenje psihijatrijskih pacijenata, zajedno sa zaštitnim mjerama protiv [[nedobrovoljna obaveza|nedobrovoljne obaveze]]. Od kada je prvi put primijetio taj izraz 1980. godine, njujorški profesor prava [[Michael L. Perlin]] je kasnije nastavio njegovu upotrebu.<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=1993 |title=ADA and Persons with Mental Disabilities: Can Sanist Attitudes Be Undone? |journal=Journal of Law and Health |volume=8 |issue=1 |pages=15–45 |url=http://engagedscholarship.csuohio.edu/jlh/vol8/iss1/4/}}</ref> [[slika:Judi Chamberlin 2000 From Privileges to Rights.jpg|alt=|thumb|left|150px|Termin "mentalizam" skovao je [[Judi Chamberlin]].]] Godine 1975. [[Judi Chamberlain]] je skovao termin mentalizam u poglavlju knjige "Žene gledaju na psihijatriju".<ref>{{cite book|last1=Smith |first1=Dorothy E. |last2=David |first2=Sara J. |title=Women Look at Psychiatry |date=1975 |publisher=Press Gang Publishers |location=Vancouver |isbn=978-0889740006 |page=[https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44 44] |url=https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44}}</ref> Izraz je postao šire poznat kada ga je 1978. upotrijebila u svojoj knjizi „On Our Own: Patient Controlled Alternatives to the Mental Health System“, koja je neko vrijeme postala standardni tekst pokreta preživjelih psihijatrijskih slučajeva u SAD.<ref name=Hev>{{cite news|last=Hevesi |first=Denis |title=Judi Chamberlin, 65, Advocate for Mental Health Patients |url=https://www.nytimes.com/2010/01/31/us/31chamberlin.html |access-date=1 March 2011 |newspaper=The New York Times|date=30 January 2010}}</ref><ref name="Timeline">{{cite web|url=http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |title=Disability History Timeline |year=2002 |work=Rehabilitation Research & Training Center on Independent Living Management |publisher=Temple University |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220065328/http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |archive-date=20 December 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Identifying and Overcoming Mentalism |url=http://www.counterpsych.talkspot.com/uploads/23542/uploadedDocuments/Mentalism_07_00.pdf |author=Coni Kalinowski and Pat Risser |date=July 2000 |access-date=16 December 2015}}</ref><ref name="Reaume2002">{{cite journal |last=Reaume |first=Geoffrey |date=July 2002 |title=Lunatic to patient to person: nomenclature in psychiatric history and the influence of patients' activism in North America |journal=International Journal of Law and Psychiatry |volume=25 |issue=4 |pages=405–26 |pmid=12613052 |doi=10.1016/S0160-2527(02)00130-9}}</ref><ref>{{cite book|last=Weller |first=Penelope |title=New Law and Ethics in Mental Health Advance Directives: The Convention on the Rights of Persons with Disabilities and the Right to Choose |year=2012 |publisher=Routledge |isbn=978-1136159565 |page=55 |url=https://books.google.com/books?id=PzR2t__ZOeEC&pg=PA55}}</ref> Ljudi su počeli prepoznavati obrazac u načinu na koji su tretirani, skup pretpostavki koje većina ljudi ima o (bivšim) mentalnim pacijentima, bez obzira na to da li su se odnosili na nekog određenog pojedinca u bilo kojem trenutku&nbsp;– da su nesposobni, nesposobni rade stvari za sebe, stalno im je potreban nadzor i pomoć, nepredvidivi, vjerovatno nasilni ili iracionalni itd. Shvatilo se da ne samo da šira javnost izražava mentalističke ideje, već i bivši pacijenti, oblik internalizirane [[ugnjetavanje|ugnjetavanja]].<ref name="Chamberlin">{{cite journal |last=Chamberlin |first=Judi |date=Summer 1990 |title=The Ex-Patients' Movement: Where We've Been and Where We're Going |journal=The Journal of Mind and Behavior |volume=11 |issue=3 |pages=323–336 |url=http://www.power2u.org/articles/history-project/ex-patients.html}}</ref> Od 1998. ove termine su usvojili neki potrošači/preživjeli u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i SAD-u, ali nisu dobili opću primjenu. Ovo je ostavilo konceptni jaz koji je djelomično popunjen konceptom '[[Socijalna stigma|stigma]]', ali je to kritizirano zbog manjeg fokusa na [[institucionalizirana diskriminacija|institucionaliziranu diskriminaciju]] s više uzroka, već na to da li ljudi percipiraju probleme mentalnog zdravlja sramni ili gori nego što jesu. Uprkos njenoj upotrebi, brojna literatura pokazala je raširenu diskriminaciju u mnogim sferama života, uključujući [[zapošljavanje]], [[roditeljska prava]], [[Kuća|stambeni prostor]], [[imigracija|imigraciju]], [[osiguranje]] , [[zdravstvena zaštita|zdravstvenu zaštitu]] i pristup [[pravda|pravdi]].<ref>{{cite journal|last=Sayce |first=L. |date=1998 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/apl/cjmh/1998/00000007/00000004/art00002 |title=Stigma, discrimination and social exclusion: What's in a word? |journal=Journal of Mental Health |volume=7 |number=4 |pages=331–343|doi=10.1080/09638239817932 |pmid=29052478 }}</ref> Međutim, upotreba novih "izama" je također dovedena u pitanje, na osnovu toga što se oni mogu smatrati podjelom, zastarjelim ili oblikom neprimjerene [[politička korektnost|političke korektnosti]]. Iste kritike, prema ovom mišljenju, možda se ne odnose toliko na šire i prihvaćenije pojmove kao što su 'diskriminacija' ili '[[socijalna isključenost]]'.<ref>{{cite book|last=Sayce |first=L. |date=2000 |url=https://books.google.com/books?id=lPQOm76J6QYC |title=From Psychiatric Patient to Citizen: Overcoming Discrimination and Social Exclusion |publisher=Macmillan Publishers |isbn=0-333-69890-8 |pages=16–17}}</ref> Postoji i krovni izraz [[ableizam]], koji se odnosi na diskriminaciju onih koji su (shvaćeni kao) invalidi. Što se tiče mozga, postoji pokret za prepoznavanje [[neurodiverzitet]]a. Termin 'psihofobija' (od [[psihologija|psiha]] + [[fobija]]) povremeno se koristi sa sličnim značenjem. == Društvena podjela == Prema Coni Kalinowski ([[psihijatar]] na Univerzitetu Nevada i direktor komunalnih usluga Mojave<ref>{{cite web|url=http://www.medicinenevada.com/find_a_doctor/app-doctors/1/184/ |title=medicinenevada.com |publisher=medicinenevada.com |access-date=17 December 2015}}</ref>) i Pat Risser (konsultant za mentalno zdravlje i samoproglašeni bivši primatelj [[Psihijatrijska bolnica|usluga za mentalno zdravlje]]<ref>{{cite web|first=Jeff |last=Russ |url=http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |title=Off to Hollywood: Local mental health advocate to receive award |publisher=Times-Gazette |date=20 August 2011 |access-date=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131111235018/http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |archive-date=11 November 2013 |url-status=dead}}</ref>), mentalizam u jednoj krajnosti može dovesti do kategoričke podjele ljudi na osnaženu grupu za koju se pretpostavlja da je normalna, zdrava, pouzdana i sposobna, i nemoćnu grupu za koju se pretpostavlja da je bolesna, invalidna, luda, nepredvidiva i nasilna. Ova podjela može opravdati nesmotreno postupanje prema ovoj potonjoj grupi i očekivanja nižeg životnog standarda za njih, za što se može očekivati da izraze [[zahvalnost]]. Dalja diskriminacija može uključivati označavanje nekih kao "visoko funkcionalnih", a nekih kao "niskofunkcionalnih"; dok ovo može omogućiti ciljanje resursa, u obje kategorije ljudska ponašanja su preoblikovana u [[patologija|patološkim]] terminima.<ref name="Kalinowski&Risser">Coni Kalinowski (psychiatrist) and Pat Risser (former recipient of mental health services) [http://www.newmediaexplorer.org/sepp/Mentalism.pdf Identifying and Overcoming Mentalism] InforMed Health Publishing & Training</ref> Diskriminacija može biti toliko fundamentalna i neupitna da može spriječiti ljude za istinsku [[Empatija|empatiju]] (iako misle da jesu) ili da istinski sagledavaju drugu tačku gledišta s poštovanjem. Neka mentalna stanja mogu u određenim trenucima narušiti [[svijest]] i razumijevanje na određene načine, ali mentalističke pretpostavke mogu navesti druge da pogrešno vjeruju da nužno razumiju situaciju i potrebe osobe bolje od njih samih.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Navodno, čak i unutar [[pokret za prava invalida|pokreta za prava invalida]] na međunarodnom nivou, "ima puno sanizma", a "invalidske organizacije ne 'dobiju' uvijek mentalno zdravlje i ne žele da ih se smatra mentalno defektnim." S druge strane, oni koji dolaze sa strane mentalnog zdravlja možda neće na isti način gledati na takva stanja kao na invalidnost.<ref>Anglicare Tasmania (2009) [http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf Experts by experience: strengthening the mental health consumer voice in Tasmania] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415083253/http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf |date=15 April 2012 }}</ref> Neke dobrotvorne organizacije koje finansira nacionalna vlada smatraju ovo pitanje prvenstveno pitanjem stigmatizacije stavova u opštoj javnosti, možda zbog ljudi koji nemaju dovoljno kontakta s tim (dijagnostikovanim) mentalnim bolestima, a jedan šef dobrotvorne organizacije za shizofreniju uporedio je mentalizam sa na koji način [[rasizam]] može biti rasprostranjeniji kada ljudi ne provode vrijeme zajedno cijeli život.<ref>Arlen Kasdorf [http://uniter.ca/view/5661/ Discrimination against mental illness on the rise] June 2011, The Uniter, Vol.16 No.15</ref> Psiholog koji vodi [[Živi muzej]] omogućavajući sadašnjim ili bivšim psihijatrijskim pacijentima da izlože umjetnička djela, nazvao je stav šire javnosti psihofobijom.<ref>John Clark [http://articles.latimes.com/1998/jul/12/entertainment/ca-2840 Art Museum of the Mind] Los Angeles Times, 12 July 1998</ref> == Klinička terminologija == Mentalizam se može kodificirati kliničkom terminologijom na suptilne načine, uključujući osnovne [[Klasifikacija mentalnih poremećaja|dijagnostičke kategorije]] koje koristi [[psihijatrija]] (kao u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] ili [[Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema|ICD]]). U toku je neka debata o tome koji termini i kriteriji mogu da komuniciraju [[prezir]] ili inferiornost, a ne da olakšavaju stvarno razumevanje ljudi i njihovih problema. Neki se protive cijelom procesu kao [[teorija etiketiranja|etiketiranje]], a neki su odgovorili na opravdanja za to&nbsp;– naprimjer da je neophodan u kliničke ili administrativne svrhe&nbsp;– kao način na koji osoba može opravdati upotrebu [[etničko vrijeđanje|etničkog vrijeđanja]] jer nemaju namjeru nauditi. Drugi tvrde da se većina aspekata lahko može izraziti na precizniji i manje uvredljiv način.<ref name="Kalinowski&Risser"/> [[slika:David-william-oaks.jpg|thumb|right|150px|David Oaks, 2009]] Neki klinički izrazi mogu se koristiti daleko izvan uobičajenih usko definiranih značenja, na način koji može zamagliti uobičajeni ljudski i društveni kontekst ljudskih iskustava. Naprimjer, loše vrijeme može se pretpostaviti kao [[dekompenzacija]]; [[zatvor]] ili [[samica]] mogu se opisati kao tretman bez obzira na dobrobit za osobu; redovne aktivnosti poput slušanja muzike, bavljenja vježbanjem ili sportskim aktivnostima ili boravka u određenom fizičkom ili društvenom okruženju ([[milje terapija|milje]]), mogu se nazvati terapijom; mogu se pretpostaviti da su sve vrste odgovora i ponašanja [[simptom]]; sržni [[štetni efekt]]i lijekova se mogu nazvati [[nuspojava]]ma.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Bivši direktor organizacije psihijatrijskih slučajena preživjelih sa sjedištem u SAD-u fokusirane na prava i slobode, a [[David Oaks]], zalagao se za povlačenje riječi poput "lud", "[[intelektualna invalidnost|luđak]]", "lud" ili ''budala". Iako priznaje da neki odlučuju da ne koriste takve riječi u bilo kom smislu, on postavlja pitanje da li su medicinski izrazi poput "mentalno bolestan", "[[psihoza|psihotik]]" ili "klinički depresivan" zaista korisniji ili indikativniji za ozbiljnost od mogućih alternativa. Oaks kaže da decenijama istražuje dubine sanizma i da još nije pronašao kraj, te sugerira da je to možda najpogubniji 'izam' jer ljudi imaju tendenciju da se definiraju svojom racionalnošću i svojim osnovnim osjećajima.<ref>David Oaks [http://www.mindfreedom.org/kb/mental-health-abuse/psychiatric-labels/not-mentally-ill Let's find language more inclusive than the phrase "mentally ill"!] MindFreedom International. Retrieved 12 December 2011, when stating Last Modified 9/9/11</ref> Jedan od mogućih odgovora je kritika koncepcija normalnosti i problema povezanih s normativnim funkcioniranjem širom svijeta, iako bi to na neki način također potencijalno moglo predstavljati oblik mentalizma. Nakon nesreće 2012. kada mu je slomio vrat i kasnijeg penzionisanja, Oaks se na svom ličnom blogu naziva "PsychoQuad".<ref>[http://www.davidwoak.com David Oaks' personal blog]</ref> Britanska spisateljica Clare Allen tvrdi da čak ni vraćeni sleng izrazi kao što je "lud" jednostavno nisu tačni. Osim toga, ona vidi uobičajenu zloupotrebu koncepata koji se odnose na probleme mentalnog zdravlja&nbsp;– uključujući, naprimjer, šale o ljudima koji čuju glasove kao da to automatski podriva njihov kredibilitet&nbsp;– kao ekvivalentno rasističkim ili seksističkim frazama koje bi se smatrale očigledno diskriminatornim. Ona takvu upotrebu karakteriše kao ukazivanje na psihofobiju i prezir u pozadini.<ref>{{cite news|first=Clare |last=Allen |url=https://www.theguardian.com/society/2007/dec/05/guardiansocietysupplement.mentalhealth |title=Loose-talking psychophobes show nothing but contempt |work=[[The Guardian]] |date=5 December 2007}}</ref> == Okrivljivanje == [[slika:Mental health advocacy service graffittied.jpg|thumb| Grafiti na službi za zastupanje mentalnog zdravlja]] Kritičari [[psihijatrija|psihijatrije]] mogu tumačiti ponašanja i primjene tretmana na osuđujući način zbog osnovnog mentalizma. Ako se primalac usluga mentalnog zdravlja ne slaže s liječenjem ili dijagnozom, ili se ne promijeni, može biti označen kao neusklađen, nekooperativan ili otporan na liječenje. Ovo je unatoč činjenici da problem može biti neadekvatno razumijevanje osobe ili njenih problema od strane pružatelja zdravstvene zaštite, štetni efekti lijekova, loša podudarnost između liječenja i osobe, stigma povezana s liječenjem, teškoće u pristupu, kulturološka neprihvatljivost ili mnoga druga pitanja.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Mentalizam može navesti ljude da pretpostave da neko nije svjestan onoga što radi i da nema smisla pokušavati komunicirati s njima, uprkos činjenici da oni mogu imati određeni nivo svijesti i želje za povezivanjem čak i ako djeluju u naizgled iracionalan ili [[samopovređivanje|samopovređujući]] način. Osim toga, [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i drugi mogu izjednačiti pokoravanje osobe sa liječenjem; tihi klijent koji ne izaziva nikakve smetnje u zajednici može se smatrati poboljšanim bez obzira koliko se ta osoba zbog toga osjećala jadno ili nesposobno.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Kliničari mogu kriviti klijente što nisu dovoljno motivirani da rade na ciljevima liječenja ili oporavku, kao i kao [[gluma|glumljenje]] kada se stvari ne slažu ili se smatraju uznemirujućim. Ali kritičari kažu da je u većini slučajeva to zapravo zbog toga što je klijent tretiran na nepoštovanje, osuđujući ili odbacivajući način. Ipak, takvo ponašanje može biti opravdano karakterizacijom klijenta kao zahtjevnog, ljutog ili mu je potrebna ograničenja. Da bi se ovo prevazišlo, sugerisano je da treba negovati podjelu vlasti i da kada se pokvari poštovanje [[komunikacija]], prvo što treba da se pita je da li su izražene mentalističke predrasude.<ref name="Kalinowski&Risser" /> ==Zanemarivanje== Mentalizam je povezan sa [[nepažnja|nepažnjom]] u praćenju štetnih efekata lijekova (ili drugih intervencija), ili sa posmatranjem takvih efekata kao prihvatljivijih nego što bi bili za druge. Ovo je upoređeno sa slučajevima maltretiranja zasnovanog na [[rasizam|rasizmu]]. Mentalizam je također povezan sa zanemarivanjem propuštanja provjere ili potpunog poštovanja prošlih iskustava ljudi, [[zlostavljanje|zlostavljanja]] ili druge [[psihološka trauma|traume]]. [[slika:Recovery Fair 2010.jpg|thumb|150px| Majica namijenjena da pokaže mogućnost i individualnost oporavka]] Tretmani koji ne podržavaju izbor i [[samoopredjeljenje]] mogu uzrokovati da ljudi ponovo iskuse bespomoćnost, [[bol]], očaj i bijes koji su pratili traumu i ipak pokušaji da se izbori sa ovim mogu biti označeni kao [[glumljenje]], [[psihološka manipulacija|manipulacija]] ili [[traženje pažnje]].<ref name="Kalinowski&Risser"/> Osim toga, mentalizam može dovesti do "loših" ili "čuvanih" predviđanja budućnosti za osobu, što bi moglo biti previše pesimistično gledište iskrivljeno uskim kliničkim iskustvom. Također bi se moglo učiniti nepropusnim za suprotne dokaze jer se oni koji uspiju mogu odbaciti kao [[Pogrešna dijagnoza|pogrešnu dijagnozu]] ili da nemaju pravi oblik poremećaja – [[nema pravog Škota]] zabluda. Dok neki problemi sa mentalnim zdravljem mogu uključivati vrlo značajmu invalidnost i mogu biti vrlo teško prevladati u društvu, predviđanja zasnovana na predrasudama i stereotipima mogu biti samoispunjavajuća jer pojedinci shvataju poruku da nemaju prave nade,<ref name=" Kalinowski&Risser"/> i kaže se da je realna nada ključna osnova [[model oporavka|oporavka]]. U isto vrijeme, [[osobina]] ili stanje može se smatrati više oblikom [[individualna različitost|individualne razlike]] koje društvo treba uključiti i prilagoditi, u kom slučaju mentalistički stav može biti povezan s pretpostavkama i predrasudama o tome šta čini normalno društvo i ko zaslužuje prilagođavanje, podršku ili razmatranje. == Institucionalna diskriminacija == Uvredljive i štetne prakse mogu biti integrisane u kliničke procedure, do tačke u kojoj ih stručnjaci više ne prepoznaju kao takve, u onome što je opisano kao oblik [[institucionalna diskriminacija|institucionalne diskriminacije]]. [[slika:Label for property of dept of mental hygiene.png|thumb|150px| Oznaka ustanove]] Ovo može biti očigledno u fizičkom razdvajanju, uključujući odvojene objekte ili smještaj, ili u nižim standardima za neke od drugih. Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu se naći uvučeni u sisteme zasnovane na birokratskim i finansijskim imperativima i [[društvena kontrola|društvenoj kontroli]], što rezultira otuđenjem od svojih izvornih vrijednosti, razočaranjem u "sistem" i usvajanjem ciničnih, mentalističkih uvjerenja koja mogu prožimati organizaciju. Međutim, baš kao što zaposleni mogu biti otpušteni zbog omalovažavanja seksualnih ili etničkih primjedbi, tvrdi se da osoblje koje je ukorijenjeno u negativnim [[stereotip]]ima, stavovima i uvjerenjima o onima koji su označeni sa [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajem]] treba da se uklonjen iz uslužnih organizacija.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Srodni teorijski pristup, poznat kao [[izražena emocija]], također se fokusirao na negativnu međuljudsku dinamiku koja se odnosi na skrbnike, posebno unutar porodica. Međutim, poenta je i u takvim stavovima da institucionalna i grupna okruženja mogu biti izazovna sa svih strana i da su jasne granice i prava potrebni za svakoga. [[Profesije mentalnog zdravlja]] su same kritikovane. Dok se [[socijalni rad]] (također poznat kao klinički socijalni rad) činilo da ima više potencijala od drugih da razumije i pomogne onima koji koriste usluge, i mnogo je akademski govorio o [[antiopresivna praksa|antiopresivnoj praksi]] namijenjenoj podršci ljudima suočavajući se sa različitim -izmima, navodno nije uspjela da se pozabavi mentalizmom u bilo kojoj značajnoj mjeri. Stručnjaci za socijalni rad sa iskustvom u korištenju usluga sami su optužili ovu oblast da nisu pomogli ljudima da identifikuju i riješe ono što ih tlači; neopravdanog odricanja od psihijatrijskih ili biomedicinskih konvencija, posebno u pogledu onih koji se smatraju najbolesnijim i propusta da se pozabavi sopstvenom diskriminatornom praksom, uključujući sukobe interesa u svojoj službenoj ulozi koja pomaže društvenoj kontroli pacijenata kroz [[nedobrovoljno predanje]].<ref>[http://www.olc.edu/local_links/socialwork/OnlineLibrary/Wilson%20%26%20Beresford,%202000,%20Anti-oppressive%20practic,%20emancipation%20or%20appropriation.pdf 'Anti-oppressive practice': emancipation or appropriation?] A Wilson; P Beresford British Journal of Social Work; Oct 2000; 30, 5; Research Library pg. 553</ref> U [[pokretu potrošača/preživjelih/bivših pacijenata|"pokretu korisnika/preživjelih"]] u Engleskoj, [[Pete Shaughnessy]], osnivač [[mad pride]]a, zaključio je da je [[Nacionalna zdravstvena služba]] "institucionalni mentalista i ima puno toga da traži dušu u novom milenijumu", uključujući i rješavanje predrasuda svog kancelarijskog osoblja. Sugerirao je da kada predrasude primjenjuju upravo profesionalci koji teže da ih iskorijene, postavlja se pitanje hoće li ikada biti iskorijenjene.<ref>Tom Mason, Caroline Carlisle, Caroline Watkins (eds) (2001) [https://books.google.com/books?id=pO0NAAAAQAAJ Stigma and Social Exclusion in Healthcare] Chapter 17: Not in my back yard: Stigma from a personal perspective. Routledge {{ISBN|0-415-22200-1}}</ref> Shaughnessy committed [[suicide]] in 2002.<ref>{{cite news|first=Mark |last=Olden |title=Obituary: Pete Shaughnessey |work=The Guardian |pages=22 |date=23 January 2003}}</ref> [[Psihijatrijski pokret preživljavanja]] opisan je kao [[feminizam|feminističko]] pitanje, jer su problemi kojima se bavi "važni za sve žene jer mentalizam djeluje kao prijetnja svim ženama" i "mentalizam prijeti ženskim porodicama i djeci."<ref>{{cite book|first1=Wendy |last1=Chan |first2=Dorothy E. |last2=Chunn |first3=Robert J. |last3=Menzies |date=2005 |title=Women, Madness and the Law: A Feminist Reader |publisher=Routledge Cavendish |pages=257 |isbn=1-904385-09-5}}</ref> Psihijatrijski preživjeli i profesionalac rekao je da "mentalizam porede sa seksizmom i rasizmom u stvaranju potlačene niže klase, u ovom slučaju ljudi koji su dobili psihijatrijsku dijagnozu i liječenje". Navela je da je najčešća pritužba psihijatrijskih pacijenata to što niko ne sluša, ili samo selektivno u pokušaju postavljanja dijagnoze.<ref>Lindow, V. (1995) "Power and rights: the psychiatric system survivor movement", in Jack, R. Empowerment in Community Care. London: Chapman and Hall. Cited by Kelly, A. Disability and Social Exclusion. University of Canterbury</ref> Na nivou društva, mentalizam je povezan sa ljudima koji se drže u [[siromaštvo|siromaštvu]] kao građani drugog reda; da je [[diskriminacija pri zapošljavanju]] držanje ljudi da žive od pomoći, na međuljudsku diskriminaciju koja ometa odnose, da [[stereotip]]i promoviraju kroz medije šireći strah od nepredvidljivosti i opasnosti i ljudima koji se boje otkriti ili pričati o svojim iskustvima.<ref name="Kalinowski&Risser"/> == Pravo == Što se tiče pravne zaštite od diskriminacije, mentalizam može biti obuhvaćen samo općim okvirima kao što je [[zakon o diskriminaciji invalida]] koji je na snazi u nekim zemljama, a koji zahtijevaju od osobe da kaže da ima invalidnost i da dokaže da ispunjavaju kriterije. Što se tiče samog pravnog sistema, zakon se tradicionalno zasniva na tehničkim definicijama [[uračunljivost]]i i [[ludilo|ludila]], pa se termin "sanizam" može koristiti kao odgovor. Koncept je dobro poznat u američkoj pravnoj zajednici, pominje se u skoro 300 članaka za pregled zakona između 1992. i 2013. godine, iako je manje poznat u medicinskoj zajednici.<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=October 2013 |title=Sanism and the Law |journal=Virtual Mentor |volume=15 |issue=10 |pages=878–885 |url=http://virtualmentor.ama-assn.org/2013/10/msoc1-1310.html |doi=10.1001/virtualmentor.2013.15.10.msoc1-1310 |pmid=24152781}}</ref> Michael Perlin, profesor prava na Pravnom fakultetu u New Yorku, definisao je sanizam kao "iracionalnu predrasudu istog kvaliteta i karaktera kao i druge iracionalne predrasude koje uzrokuju i odražavaju se u prevladavajućim društvenim stavovima rasizma, seksizma, homofobije i etničke netrpeljivosti koji prožima sve aspekte zakona o mentalnoj invalidnosti i utiče na sve učesnike u sistemu zakona o mentalnoj invalidnosti: [[parničari]], [[pretresnik o činjenicama|nalazač činjenica]], [[advokat|branitelj]] i [[veštak|veštak]] i svjedoci laici."<ref name="Perlin09neuro"/> Perlin napominje da sanizam utiče na teoriju i praksu prava na uglavnom nevidljive i društveno prihvatljive načine, zasnovane uglavnom na "[[stereotip]]u, [[mit]]u, [[praznovjerje|praznjevjerju]] i [[deindividualizacija|deindividualizaciji]]." On vjeruje da su njeni „korozivni efekti izobličili zakon za [[nedobrovoljno opredjeljenje|nedobrovoljno građansko opredjeljenje]], institucionalno pravo, [[pravo o deliktu]] i sve aspekte krivičnog procesa (pretkrivično, suđenje i izricanje kazne).“<ref>{{cite book|last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2008 |url=https://books.google.com/books?id=NSewrw9g8coC |title=Competence in the law: from legal theory to clinical application|isbn=9780470267905 }}</ref> Prema Perlinu, sudije su daleko od imunosti, jer imaju tendenciju da odražavaju sanističko razmišljanje koje ima duboke korijene u našoj kulturi. Ovo rezultira sudskim odlukama zasnovanim na stereotipima u svim oblastima [[Građansko pravo|građanskog]] i [[krivično pravo|krivičnog]] prava, izražene pristrasnim jezikom i pokazujući prezir prema profesionalcima mentalnog zdravlja . Štaviše, sudovi su često nestrpljivi i psihičke probleme pripisuju "slabi karakter ili loša odluka".<ref name="Perlin09neuro"/> Sanistički stavovi preovlađuju u nastavi studenata prava, i otvoreno i prikriveno, smatra Perlin. On napominje da to utiče na vještine koje su u srcu odvjetništva kao što su "intervjuiranje, istraga, savjetovanje i pregovaranje", te na svaki kritični trenutak kliničkog iskustva: "početni intervju, priprema slučaja, konferencije slučaja, planiranje sudskog spora (ili pregovaranja), strategija, priprema za suđenje, suđenje i žalba."<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2003 |url=https://ssrn.com/abstract=336121 |title=Sanism in Clinical Teaching |journal=Clinical Law Review |volume=9 |pages=683–730}}</ref> Postoji i široko rasprostranjena diskriminacija od strane porotnika, koju Perlin opisuje kao demonstriranje "iracionalne brutalnosti, predrasuda, neprijateljstva i mržnje" prema optuženima kada postoji [[odbrana ludilom]]. Specifični sanistički mitovi uključuju oslanjanje na popularne slike ludosti; 'opsesija' tvrdnjama da se mentalni problemi mogu lahko lažirati, a stručnjaci prevariti; pretpostavka apsolutne veze između mentalne bolesti i opasnosti; 'neprestana' konfuzija i miješanje različitih pravnih testova mentalnog statusa i pod pretpostavkom da će optuženi koji su oslobođeni optužbi za neuračunljivost vjerovatno biti brzo pušteni na slobodu. Iako postoje tvrdnje da [[neurosnimanje]] ima određeni potencijal da pomogne u ovoj oblasti, Perlin zaključuje da je vrlo teško odvagnuti istinitost ili relevantnost takvih rezultata zbog brojnih neizvjesnosti i ograničenja, te da se to može zanemariti ili prenaglašeno od strane naučnika, pravnika ili u popularnoj mašti. On smatra da je "ključ za odgovor ovdje razmatranje sanizma", jer on u velikoj mjeri može "prevladati sve druge dokaze i sva druga pitanja u ovom razgovoru". On sugerira da "samo [[terapeutska jurisprudencija]] ima potencijalnu moć da 'ogoli sanističku fasadu'."<ref name="Perlin09neuro">Perlin, M. (2009) [https://ssrn.com/abstract=%201336521 'His Brain Has Been Mismanaged with Great Skill': How Will Jurors Respond to Neuroimaging Testimony in Insanity Defense Cases?] Akron Law Review, Vol. 42, No. 2, NYLS Legal Studies Research Paper (free full text)</ref> Perlin je sugerirao da je međunarodna [[Konvencija o pravima osoba s invalidnošću]] revolucionarni dokument [[ljudska prava|ljudskih prava]] koji ima potencijal da bude najbolje sredstvo za osporavanje sanističke diskriminacije.<ref>Michael L. Perlin (2013) [https://ssrn.com/abstract=2283279 'There Must Be Some Way Out of Here': Why the Convention on the Rights of Persons with Disabilities is Potentially the Best Weapon in the Fight Against Sanism] New York Law School, PSYCHIATRY, PSYCHOL. & L. 462 (2013)</ref> Također se bavio temom sanizma jer utiče na to koje seksualne slobode ili zaštite se pružaju psihijatrijskim pacijentima, posebno u forenzičkim ustanovama.<ref>Periln, ML (1994) [http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/nyuls20&div=25&id=&page= Hospitalized Patients and the Right to Sexual Interaction: Beyond the Last Frontier] 20 N.Y.U. Rev. L. & Soc. Change 517 (1992-1994)</ref> Sanizam u pravnoj profesiji može uticati na mnoge ljude u zajednicama koji se u nekom trenutku svog života bore sa određenim stepenom problema mentalnog zdravlja, kaže Perlin. Ovo može nepravedno ograničiti njihovu sposobnost da zakonski rješavaju pitanja u svojim zajednicama kao što su: „problemi ugovora, imovinski problemi, problemi u domaćim odnosima i problemi povjerenstava i posjeda."<ref>Perlin, ML. [https://ssrn.com/abstract=345140 Looking at Non-Institutional Mental Disability Law Through the Sanism Filter] NYLS Law Review, Forthcoming</ref> Susan Fraser, pravnica iz Kanade koja se specijalizirala za zagovaranje ranjivih ljudi, tvrdi da je sanizam zasnovan na strahu od nepoznatog, pojačan stereotipima koji [[Dehumanizacija|dehumanizuju]] pojedince. Ona tvrdi da to uzrokuje da pravni sistem ne uspijeva pravilno odbraniti prava pacijenata da odbiju potencijalno štetne lijekove, da istražuje smrt u [[psihijatrijska bolnica|psihijatrijskim bolnicama]] i drugim ustanovama na jednak način kao i drugi i da propusti da pravilno sasluša i poštuje glasove korisnika mentalnog zdravlja i onih koji su preživjeli.<ref>{{cite conference |last1=Fraser |first1=Susan |date=November 2008 |title=Sanism and the Legal Profession: Why Mad People Should Be Angry |url=http://www.lsuc.on.ca/media/eleventh_colloquium_suzan.pdf |conference=Eleventh Colloquium on the Legal Profession: Professionalism and Serving Communities |conference-url=http://www.lsuc.on.ca/with.aspx?id=1197 |publisher=Law Society of Upper Canada}}</ref> == Obrazovanje == Perlin je identificirao slične probleme u načinu na koji se postupa s djecom u vezi sa [[poteškoće u učenju|poteškoćama u učenju]], uključujući [[specijalno obrazovanje]]. U bilo kojoj oblasti prava, ističe on, dva najčešća sanistička mita pretpostavljaju da se osobe s mentalnim poteškoćama lažiraju ili da takve osobe ne bi bile onesposobljene da se samo više trude. U ovoj posebnoj oblasti, on zaključuje da su [[teorija etiketiranja|obilježena]] djeca stereotipna u procesu koji je prepun rasnih, klasnih i rodnih predrasuda. Iako je namijenjen pomoći nekoj djeci, on tvrdi da u stvarnosti to ne može biti samo mač sa dvije oštrice, već mač sa tri, četiri ili pet oštrica. Rezultat sanističkih predrasuda i zabluda, u kontekstu akademske konkurencije, je da „ostajemo sa sistemom koji je, na mnogo važnih načina, zapanjujuće nekoherentan ".<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=Spring 2009 |title='Simplify You, Classify You': Stigma, Stereotypes and Civil Rights in Disability Classification Systems |journal=[[Georgia State University Law Review]] |volume=25 |issue=3 |pages=607–639 |url=http://readingroom.law.gsu.edu/gsulr/vol25/iss3/6/}}</ref> == Ugnjetavanje == Identificirana je spirala ugnjetavanja koju doživljavaju neke grupe u društvu. Prvo, ugnjetavanja se javljaju na osnovu percipiranih ili stvarnih razlika (koje mogu biti povezane sa stereotipima široke grupe kao što su [[rasizam]], [[seksizam]], [[klasizam]], [[starost]], [[homofobija]] itd.). Ovo može imati negativne fizičke, društvene, ekonomske i psihološke efekte na pojedince, uključujući [[Stres|emocijski stres]] i ono što se može smatrati problemima mentalnog zdravlja. Zatim, odgovor društva na takvu nevolju može biti da je liječi u okviru sistema medicinske i socijalne skrbi umjesto (također) razumijevanja i izazivanja ugnjetavanja koje su ga izazvale, čime bi se problem pojačao daljim opresivnim stavovima i praksama, što može dovesti do na još više nevolja, i tako dalje u začaranom krugu. Osim toga, zbog kontakta sa službama za mentalno zdravlje ljudi mogu postati podložni ugnjetavanju mentalizma, budući da društvo (i same službe za mentalno zdravlje) imaju tako negativne stavove prema osobama s psihijatrijskom dijagnozom, čime se dalje nastavljaju ugnjetavanje i diskriminacija.<ref>{{cite book |first1=Kamaldeep |last1=Bhui |date=25 April 2002 |title=Racism and Mental Health: Prejudice and Suffering |publisher=Jessica Kingsley Publishers |page=77 |isbn=978-1-84310-076-8 |url=https://books.google.com/books?id=WNahbFDhF0kC}}</ref><ref>{{cite conference |last1=Nair |first1=Roshan das |date=30 November 2005 |title=Metaminorities and Mental Health: A model of vulnerability for Black and Minority Ethnic Queer Folk |url=http://www.inter-disciplinary.net/ci/transformations/sexualities/s2/nair%20paper.pdf |conference=2nd Global Conference, Sexualities: Bodies, Desires, Practices |conference-url=http://www.inter-disciplinary.net/critical-issues/gender-and-sexuality/persons-and-sexualities/project-archives/2nd-global-conference-2005/}}</ref> Ljudi koji pate od takvog ugnjetavanja u društvu mogu biti privučeni radikalnijim političkim akcijama, ali sanističke strukture i stavovi su također identificirani u [[aktivizam|aktivističkim]] zajednicama. Ovo uključuje [[klika|klike]] i [[društvdena hijerarhija|društvene hijerarhije]] u koje ljudima sa određenim problemima može biti veoma teško da se probiju ili da ih vrednuju. Može doći i do individualnog odbijanja ljudi zbog čudnog ponašanja koje se ne smatra kulturološki prihvatljivim, ili pak neosjetljivosti na emocionalna stanja uključujući [[suicid]]nost, ili poricanja da neko ima problema ako se čini da se ponaša normalno.<ref>{{cite web |date=29 July 2005 |title=A Libertarian Perspective on Depression And Madness |website=The Icarus Project |url=http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521090633/http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-date=21 May 2013 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Oznaka invalidnosti]] * [[Stigma mentalnog zdravlja]] * [[Rankizam]], krovni izraz za sve oblike hijerarhijske diskriminacije * [[Socijalni darvinizam]] * [[Supremacizam]] * [[Društvena konstrukcija šizofrenije]] * [[Socijalni model invalidnosti]] * [[Franco Basaglia]] == Reference == {{Reflist}} == Dopunska literatura == * {{cite journal |last1=Large |first1=Matthew |last2=Ryan |first2=Christopher |date=November 2012 |title=Sanism, stigma and the belief in dangerousness |journal=Australian & New Zealand Journal of Psychiatry |volume=46 |issue=11 |pages=1099–1100 |doi=10.1177/0004867412440193 |pmid=23104928 |s2cid=206398076}} * {{cite book |last=Parry |first=John Weston |date=26 September 2013 |title=Mental Disability, Violence, and Future Dangerousness: Myths Behind the Presumption of Guilt |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-1-4422-2405-6 |url=https://books.google.com/books?id=EV8rAQAAQBAJ}} * {{cite conference|last1=Risser |first1=Pat |date=14 May 2008 |title=Overcoming the Language of Oppression: Promoting Cultural Change with Words |conference=4th Annual Clinical Forum on Mental Health: Turning Knowledge into Practice. (North Dakota Department of Human Services)}} * {{cite journal |last1=Wienera |first1=Diane |last2=Ribeiro |first2=Rebecca |last3=Warner |first3=Kurt |date=22 July 2009 |title=Mentalism, disability rights and modern eugenics in a 'brave new world' |journal=Disability & Society |volume=24 |issue=5 |pages=599–610 |doi=10.1080/09687590903010974 |s2cid=146463753}} * {{cite journal |last1=Wolframe |first1=PhebeAnn M. |date=2013 |title=The Madwoman in the Academy, or, Revealing the Invisible Straightjacket: Theorizing and Teaching Saneism and Sane Privilege |journal=Disability Studies Quarterly |volume=33 |issue=1 |url=http://dsq-sds.org/article/view/3425/3200}} ==Vanjski linkovi== {{Diskriminacija}} [[Kategorija:Invalidska prava]] [[Kategorija:Aktivizam za mentalno zdravlje| ]] [[Kategorija:Neurodiverzitet]] [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]] 68fx5mya8rb5p9b7hv6ug86lmotfnr0 3428553 3428548 2022-08-21T17:16:39Z 21775198.138-dopisnik 131410 wikitext text/x-wiki '''Mentalizam''' ili '''sanizam''' opisuje [[diskriminacija|diskriminaciju]] i [[ugnjetavanje]] u odnosu na mentalnu osobinu ili stanje koje osoba ima, ili se smatra da ima. Ova diskriminacija može, ali ne mora biti okarakterisana u smislu [[duševna bolest|mentalnog poremećaja]] ili [[kognitivno oštećenje]]. Diskriminacija se zasniva na brojnim faktorima kao što su [[stereotip]]i o [[Neurodiverzitet|neurodivergenciji]], kao što su naprimjer [[autizam]], [[Nesposobnost učenja|poremećaji učenja]], [[ADHD]], [[FASD]], [[bipolarni poremećaj]], [[shizofrenija]] i [[poremećaj ličnosti]], specifični fenomeni ponašanja kao što su [[mucanje]] i [[tikovi]], ili [[intelektualna invalidnost]]. Kao i drugi oblici diskriminacije kao što su [[seksizam]] i [[rasizam]], mentalizam uključuje višestruke ukrštane oblike ugnjetavanja, složene [[društvena nejednakost|društvene nejednakosti]] i neravnoteže moći. To može rezultirati prikrivenom diskriminacijom višestrukim, malim vrijeđanjima i uvredama. Karakteriziraju ga prosudbe o percipiranom statusu mentalnog zdravlja druge osobe. Nakon ovih presuda slijede radnje kao što su očigledna, otvorena [[diskriminacija]] koja može uključivati odbijanje usluge ili uskraćivanje ljudskih prava. Mentalizam utiče na to kako se prema pojedincima odnosi [[šira javnost]], [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i institucije, uključujući pravni sistem. Negativni stavovi koji su uključeni mogu također biti [[Internalizacija (sociologija)|internalizovani]]. Termini mentalizam, od "[[Um|mentalni]]" i sanizam, od "[[razum|sane]]", postali su uspostavljeni u nekim kontekstima, iako su koncepti kao što su [[socijalna stigma]], a u nekim slučajevi [[ableizam]], mogu se koristiti na slične, ali ne i identične načine. Dok se mentalizam i sanizam koriste naizmjenično, sanizam postaje dominantan u određenim krugovima, kao što ja akademska zajednica, za oni+e koji se identifikuju kao ludi i budale zagovornici i u društveno-političkom kontekstu u kojem sanizam uzima maha kao pokret", zdrav razum.<ref name=PooleWard2013>{{cite book |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Ward |first2=Jennifer |date=2013 |contribution="Breaking open the bone": Storying, Sanism, and Mad Grief |contribution-url=https://books.google.com/books?id=BM2jTziyBtkC&pg=PR7 |title=Mad Matters: A Critical Reader in Canadian Mad Studies |editor1-first=B. |editor1-last=LeFrancois |editor2-first=R. |editor2-last=Menzies |editor3-first=G. |editor3-last=Reaume |location=Toronto |publisher=Canadian Scholars Press}}</ref> Pokret sanizma je čin otpora među onima koji se identificiraju kao ludi, preživjeli potrošači i zagovornici mentalnog zdravlja.<ref name=PooleEtAl2012>{{cite journal |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Jivraj |first2=Tania |last3=Arslanian |first3=Araxi |last4=Bellows |first4=Kristen |last5=Chiasson |first5=Sheila |last6=Hakimy |first6=Husnia |last7=Pasini |first7=Jessica |last8=Reid |first8=Jenna |date=2012 |url=http://journals.library.mun.ca/ojs/index.php/IJ/article/view/348 |title=Sanism, 'Mental Health', and Social Work/Education: A Review and Call to Action |journal=Intersectionalities: A Global Journal of Social Work Analysis, Research, Polity, and Practice |volume=1}} {{open access}}</ref> U akademskoj zajednici dokazi o ovom pokretu mogu se naći u brojnim novijim publikacijama o sanizmu i praksi socijalnog rada.<ref name=PooleEtAl2012/><ref name=PooleWard2013/> Mentalizam se obično naziva mentalnom invalidnošću, koji se razlikuje od neinvalidnog, koji se odnosi na fizičku invalidnost. == Etimologija == Termin "sanizam" skovao je [[Morton Birnbaum]] tokom svog rada zastupajući Edwarda Stephensa, pacijenta mentalnog zdravlja, u pravnom slučaju 1960-ih.<ref name="Sane">{{cite conference |last=Ingram |first=Richard |date=May 2011 |title=Sanism in Theory and Practice |url=http://www.socialinequities.ca/wordpress/wp-content/uploads/2011/07/Ingram.Sanism-in-Theory-and-Practice.CI_.2011.pdf |conference=Second Annual Critical Inquiries Workshop |conference-url=http://www.socialinequities.ca/2011/07/critical-inquiries-presentations/ |publisher=Centre for the Study of Gender, Social Inequities and Mental Health. Simon Fraser University |location=Vancouver, Canada}}</ref> Birnbaum je bio ljekar, advokat i zagovornik mentalnog zdravlja koji je pomogao u uspostavljanju ustavnog prava na liječenje psihijatrijskih pacijenata, zajedno sa zaštitnim mjerama protiv [[nedobrovoljna obaveza|nedobrovoljne obaveze]]. Od kada je prvi put primijetio taj izraz 1980. godine, njujorški profesor prava [[Michael L. Perlin]] je kasnije nastavio njegovu upotrebu.<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=1993 |title=ADA and Persons with Mental Disabilities: Can Sanist Attitudes Be Undone? |journal=Journal of Law and Health |volume=8 |issue=1 |pages=15–45 |url=http://engagedscholarship.csuohio.edu/jlh/vol8/iss1/4/}}</ref> [[slika:Judi Chamberlin 2000 From Privileges to Rights.jpg|alt=|thumb|left|150px|Termin "mentalizam" skovao je [[Judi Chamberlin]].]] Godine 1975. [[Judi Chamberlain]] je skovao termin mentalizam u poglavlju knjige "Žene gledaju na psihijatriju".<ref>{{cite book|last1=Smith |first1=Dorothy E. |last2=David |first2=Sara J. |title=Women Look at Psychiatry |date=1975 |publisher=Press Gang Publishers |location=Vancouver |isbn=978-0889740006 |page=[https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44 44] |url=https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44}}</ref> Izraz je postao šire poznat kada ga je 1978. upotrijebila u svojoj knjizi „On Our Own: Patient Controlled Alternatives to the Mental Health System“, koja je neko vrijeme postala standardni tekst pokreta preživjelih psihijatrijskih slučajeva u SAD.<ref name=Hev>{{cite news|last=Hevesi |first=Denis |title=Judi Chamberlin, 65, Advocate for Mental Health Patients |url=https://www.nytimes.com/2010/01/31/us/31chamberlin.html |access-date=1 March 2011 |newspaper=The New York Times|date=30 January 2010}}</ref><ref name="Timeline">{{cite web|url=http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |title=Disability History Timeline |year=2002 |work=Rehabilitation Research & Training Center on Independent Living Management |publisher=Temple University |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220065328/http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |archive-date=20 December 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Identifying and Overcoming Mentalism |url=http://www.counterpsych.talkspot.com/uploads/23542/uploadedDocuments/Mentalism_07_00.pdf |author=Coni Kalinowski and Pat Risser |date=July 2000 |access-date=16 December 2015}}</ref><ref name="Reaume2002">{{cite journal |last=Reaume |first=Geoffrey |date=July 2002 |title=Lunatic to patient to person: nomenclature in psychiatric history and the influence of patients' activism in North America |journal=International Journal of Law and Psychiatry |volume=25 |issue=4 |pages=405–26 |pmid=12613052 |doi=10.1016/S0160-2527(02)00130-9}}</ref><ref>{{cite book|last=Weller |first=Penelope |title=New Law and Ethics in Mental Health Advance Directives: The Convention on the Rights of Persons with Disabilities and the Right to Choose |year=2012 |publisher=Routledge |isbn=978-1136159565 |page=55 |url=https://books.google.com/books?id=PzR2t__ZOeEC&pg=PA55}}</ref> Ljudi su počeli prepoznavati obrazac u načinu na koji su tretirani, skup pretpostavki koje većina ljudi ima o (bivšim) mentalnim pacijentima, bez obzira na to da li su se odnosili na nekog određenog pojedinca u bilo kojem trenutku&nbsp;– da su nesposobni, nesposobni rade stvari za sebe, stalno im je potreban nadzor i pomoć, nepredvidivi, vjerovatno nasilni ili iracionalni itd. Shvatilo se da ne samo da šira javnost izražava mentalističke ideje, već i bivši pacijenti, oblik internalizirane [[ugnjetavanje|ugnjetavanja]].<ref name="Chamberlin">{{cite journal |last=Chamberlin |first=Judi |date=Summer 1990 |title=The Ex-Patients' Movement: Where We've Been and Where We're Going |journal=The Journal of Mind and Behavior |volume=11 |issue=3 |pages=323–336 |url=http://www.power2u.org/articles/history-project/ex-patients.html}}</ref> Od 1998. ove termine su usvojili neki potrošači/preživjeli u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i SAD-u, ali nisu dobili opću primjenu. Ovo je ostavilo konceptni jaz koji je djelomično popunjen konceptom '[[Socijalna stigma|stigma]]', ali je to kritizirano zbog manjeg fokusa na [[institucionalizirana diskriminacija|institucionaliziranu diskriminaciju]] s više uzroka, već na to da li ljudi percipiraju probleme mentalnog zdravlja sramni ili gori nego što jesu. Uprkos njenoj upotrebi, brojna literatura pokazala je raširenu diskriminaciju u mnogim sferama života, uključujući [[zapošljavanje]], [[roditeljska prava]], [[Kuća|stambeni prostor]], [[imigracija|imigraciju]], [[osiguranje]] , [[zdravstvena zaštita|zdravstvenu zaštitu]] i pristup [[pravda|pravdi]].<ref>{{cite journal|last=Sayce |first=L. |date=1998 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/apl/cjmh/1998/00000007/00000004/art00002 |title=Stigma, discrimination and social exclusion: What's in a word? |journal=Journal of Mental Health |volume=7 |number=4 |pages=331–343|doi=10.1080/09638239817932 |pmid=29052478 }}</ref> Međutim, upotreba novih "izama" je također dovedena u pitanje, na osnovu toga što se oni mogu smatrati podjelom, zastarjelim ili oblikom neprimjerene [[politička korektnost|političke korektnosti]]. Iste kritike, prema ovom mišljenju, možda se ne odnose toliko na šire i prihvaćenije pojmove kao što su 'diskriminacija' ili '[[socijalna isključenost]]'.<ref>{{cite book|last=Sayce |first=L. |date=2000 |url=https://books.google.com/books?id=lPQOm76J6QYC |title=From Psychiatric Patient to Citizen: Overcoming Discrimination and Social Exclusion |publisher=Macmillan Publishers |isbn=0-333-69890-8 |pages=16–17}}</ref> Postoji i krovni izraz [[ableizam]], koji se odnosi na diskriminaciju onih koji su (shvaćeni kao) invalidi. Što se tiče mozga, postoji pokret za prepoznavanje [[neurodiverzitet]]a. Termin 'psihofobija' (od [[psihologija|psiha]] + [[fobija]]) povremeno se koristi sa sličnim značenjem. == Društvena podjela == Prema Coni Kalinowski ([[psihijatar]] na Univerzitetu Nevada i direktor komunalnih usluga Mojave<ref>{{cite web|url=http://www.medicinenevada.com/find_a_doctor/app-doctors/1/184/ |title=medicinenevada.com |publisher=medicinenevada.com |access-date=17 December 2015}}</ref>) i Pat Risser (konsultant za mentalno zdravlje i samoproglašeni bivši primatelj [[Psihijatrijska bolnica|usluga za mentalno zdravlje]]<ref>{{cite web|first=Jeff |last=Russ |url=http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |title=Off to Hollywood: Local mental health advocate to receive award |publisher=Times-Gazette |date=20 August 2011 |access-date=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131111235018/http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |archive-date=11 November 2013 |url-status=dead}}</ref>), mentalizam u jednoj krajnosti može dovesti do kategoričke podjele ljudi na osnaženu grupu za koju se pretpostavlja da je normalna, zdrava, pouzdana i sposobna, i nemoćnu grupu za koju se pretpostavlja da je bolesna, invalidna, luda, nepredvidiva i nasilna. Ova podjela može opravdati nesmotreno postupanje prema ovoj potonjoj grupi i očekivanja nižeg životnog standarda za njih, za što se može očekivati da izraze [[zahvalnost]]. Dalja diskriminacija može uključivati označavanje nekih kao "visoko funkcionalnih", a nekih kao "niskofunkcionalnih"; dok ovo može omogućiti ciljanje resursa, u obje kategorije ljudska ponašanja su preoblikovana u [[patologija|patološkim]] terminima.<ref name="Kalinowski&Risser">Coni Kalinowski (psychiatrist) and Pat Risser (former recipient of mental health services) [http://www.newmediaexplorer.org/sepp/Mentalism.pdf Identifying and Overcoming Mentalism] InforMed Health Publishing & Training</ref> Diskriminacija može biti toliko fundamentalna i neupitna da može spriječiti ljude za istinsku [[Empatija|empatiju]] (iako misle da jesu) ili da istinski sagledavaju drugu tačku gledišta s poštovanjem. Neka mentalna stanja mogu u određenim trenucima narušiti [[svijest]] i razumijevanje na određene načine, ali mentalističke pretpostavke mogu navesti druge da pogrešno vjeruju da nužno razumiju situaciju i potrebe osobe bolje od njih samih.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Navodno, čak i unutar [[pokret za prava invalida|pokreta za prava invalida]] na međunarodnom nivou, "ima puno sanizma", a "invalidske organizacije ne 'dobiju' uvijek mentalno zdravlje i ne žele da ih se smatra mentalno defektnim." S druge strane, oni koji dolaze sa strane mentalnog zdravlja možda neće na isti način gledati na takva stanja kao na invalidnost.<ref>Anglicare Tasmania (2009) [http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf Experts by experience: strengthening the mental health consumer voice in Tasmania] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415083253/http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf |date=15 April 2012 }}</ref> Neke dobrotvorne organizacije koje finansira nacionalna vlada smatraju ovo pitanje prvenstveno pitanjem stigmatizacije stavova u opštoj javnosti, možda zbog ljudi koji nemaju dovoljno kontakta s tim (dijagnostikovanim) mentalnim bolestima, a jedan šef dobrotvorne organizacije za shizofreniju uporedio je mentalizam sa na koji način [[rasizam]] može biti rasprostranjeniji kada ljudi ne provode vrijeme zajedno cijeli život.<ref>Arlen Kasdorf [http://uniter.ca/view/5661/ Discrimination against mental illness on the rise] June 2011, The Uniter, Vol.16 No.15</ref> Psiholog koji vodi [[Živi muzej]] omogućavajući sadašnjim ili bivšim psihijatrijskim pacijentima da izlože umjetnička djela, nazvao je stav šire javnosti psihofobijom.<ref>John Clark [http://articles.latimes.com/1998/jul/12/entertainment/ca-2840 Art Museum of the Mind] Los Angeles Times, 12 July 1998</ref> == Klinička terminologija == Mentalizam se može kodificirati kliničkom terminologijom na suptilne načine, uključujući osnovne [[Klasifikacija mentalnih poremećaja|dijagnostičke kategorije]] koje koristi [[psihijatrija]] (kao u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] ili [[Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema|ICD]]). U toku je neka debata o tome koji termini i kriteriji mogu da komuniciraju [[prezir]] ili inferiornost, a ne da olakšavaju stvarno razumevanje ljudi i njihovih problema. Neki se protive cijelom procesu kao [[teorija etiketiranja|etiketiranje]], a neki su odgovorili na opravdanja za to&nbsp;– naprimjer da je neophodan u kliničke ili administrativne svrhe&nbsp;– kao način na koji osoba može opravdati upotrebu [[etničko vrijeđanje|etničkog vrijeđanja]] jer nemaju namjeru nauditi. Drugi tvrde da se većina aspekata lahko može izraziti na precizniji i manje uvredljiv način.<ref name="Kalinowski&Risser"/> [[slika:David-william-oaks.jpg|thumb|right|150px|David Oaks, 2009]] Neki klinički izrazi mogu se koristiti daleko izvan uobičajenih usko definiranih značenja, na način koji može zamagliti uobičajeni ljudski i društveni kontekst ljudskih iskustava. Naprimjer, loše vrijeme može se pretpostaviti kao [[dekompenzacija]]; [[zatvor]] ili [[samica]] mogu se opisati kao tretman bez obzira na dobrobit za osobu; redovne aktivnosti poput slušanja muzike, bavljenja vježbanjem ili sportskim aktivnostima ili boravka u određenom fizičkom ili društvenom okruženju ([[milje terapija|milje]]), mogu se nazvati terapijom; mogu se pretpostaviti da su sve vrste odgovora i ponašanja [[simptom]]; sržni [[štetni efekt]]i lijekova se mogu nazvati [[nuspojava]]ma.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Bivši direktor organizacije psihijatrijskih slučajena preživjelih sa sjedištem u SAD-u fokusirane na prava i slobode, a [[David Oaks]], zalagao se za povlačenje riječi poput "lud", "[[intelektualna invalidnost|luđak]]", "lud" ili ''budala". Iako priznaje da neki odlučuju da ne koriste takve riječi u bilo kom smislu, on postavlja pitanje da li su medicinski izrazi poput "mentalno bolestan", "[[psihoza|psihotik]]" ili "klinički depresivan" zaista korisniji ili indikativniji za ozbiljnost od mogućih alternativa. Oaks kaže da decenijama istražuje dubine sanizma i da još nije pronašao kraj, te sugerira da je to možda najpogubniji 'izam' jer ljudi imaju tendenciju da se definiraju svojom racionalnošću i svojim osnovnim osjećajima.<ref>David Oaks [http://www.mindfreedom.org/kb/mental-health-abuse/psychiatric-labels/not-mentally-ill Let's find language more inclusive than the phrase "mentally ill"!] MindFreedom International. Retrieved 12 December 2011, when stating Last Modified 9/9/11</ref> Jedan od mogućih odgovora je kritika koncepcija normalnosti i problema povezanih s normativnim funkcioniranjem širom svijeta, iako bi to na neki način također potencijalno moglo predstavljati oblik mentalizma. Nakon nesreće 2012. kada mu je slomio vrat i kasnijeg penzionisanja, Oaks se na svom ličnom blogu naziva "PsychoQuad".<ref>[http://www.davidwoak.com David Oaks' personal blog]</ref> Britanska spisateljica Clare Allen tvrdi da čak ni vraćeni sleng izrazi kao što je "lud" jednostavno nisu tačni. Osim toga, ona vidi uobičajenu zloupotrebu koncepata koji se odnose na probleme mentalnog zdravlja&nbsp;– uključujući, naprimjer, šale o ljudima koji čuju glasove kao da to automatski podriva njihov kredibilitet&nbsp;– kao ekvivalentno rasističkim ili seksističkim frazama koje bi se smatrale očigledno diskriminatornim. Ona takvu upotrebu karakteriše kao ukazivanje na psihofobiju i prezir u pozadini.<ref>{{cite news|first=Clare |last=Allen |url=https://www.theguardian.com/society/2007/dec/05/guardiansocietysupplement.mentalhealth |title=Loose-talking psychophobes show nothing but contempt |work=[[The Guardian]] |date=5 December 2007}}</ref> == Okrivljivanje == [[slika:Mental health advocacy service graffittied.jpg|thumb| Grafiti na službi za zastupanje mentalnog zdravlja]] Kritičari [[psihijatrija|psihijatrije]] mogu tumačiti ponašanja i primjene tretmana na osuđujući način zbog osnovnog mentalizma. Ako se primalac usluga mentalnog zdravlja ne slaže s liječenjem ili dijagnozom, ili se ne promijeni, može biti označen kao neusklađen, nekooperativan ili otporan na liječenje. Ovo je unatoč činjenici da problem može biti neadekvatno razumijevanje osobe ili njenih problema od strane pružatelja zdravstvene zaštite, štetni efekti lijekova, loša podudarnost između liječenja i osobe, stigma povezana s liječenjem, teškoće u pristupu, kulturološka neprihvatljivost ili mnoga druga pitanja.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Mentalizam može navesti ljude da pretpostave da neko nije svjestan onoga što radi i da nema smisla pokušavati komunicirati s njima, uprkos činjenici da oni mogu imati određeni nivo svijesti i želje za povezivanjem čak i ako djeluju u naizgled iracionalan ili [[samopovređivanje|samopovređujući]] način. Osim toga, [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i drugi mogu izjednačiti pokoravanje osobe sa liječenjem; tihi klijent koji ne izaziva nikakve smetnje u zajednici može se smatrati poboljšanim bez obzira koliko se ta osoba zbog toga osjećala jadno ili nesposobno.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Kliničari mogu kriviti klijente što nisu dovoljno motivirani da rade na ciljevima liječenja ili oporavku, kao i kao [[gluma|glumljenje]] kada se stvari ne slažu ili se smatraju uznemirujućim. Ali kritičari kažu da je u većini slučajeva to zapravo zbog toga što je klijent tretiran na nepoštovanje, osuđujući ili odbacivajući način. Ipak, takvo ponašanje može biti opravdano karakterizacijom klijenta kao zahtjevnog, ljutog ili mu je potrebna ograničenja. Da bi se ovo prevazišlo, sugerisano je da treba negovati podjelu vlasti i da kada se pokvari poštovanje [[komunikacija]], prvo što treba da se pita je da li su izražene mentalističke predrasude.<ref name="Kalinowski&Risser"/> ==Zanemarivanje== Mentalizam je povezan sa [[nepažnja|nepažnjom]] u praćenju štetnih efekata lijekova (ili drugih intervencija), ili sa posmatranjem takvih efekata kao prihvatljivijih nego što bi bili za druge. Ovo je upoređeno sa slučajevima maltretiranja zasnovanog na [[rasizam|rasizmu]]. Mentalizam je također povezan sa zanemarivanjem propuštanja provjere ili potpunog poštovanja prošlih iskustava ljudi, [[zlostavljanje|zlostavljanja]] ili druge [[psihološka trauma|traume]]. [[slika:Recovery Fair 2010.jpg|thumb|150px| Majica namijenjena da pokaže mogućnost i individualnost oporavka]] Tretmani koji ne podržavaju izbor i [[samoopredjeljenje]] mogu uzrokovati da ljudi ponovo iskuse bespomoćnost, [[bol]], očaj i bijes koji su pratili traumu i ipak pokušaji da se izbori sa ovim mogu biti označeni kao [[glumljenje]], [[psihološka manipulacija|manipulacija]] ili [[traženje pažnje]].<ref name="Kalinowski&Risser"/> Osim toga, mentalizam može dovesti do "loših" ili "čuvanih" predviđanja budućnosti za osobu, što bi moglo biti previše pesimistično gledište iskrivljeno uskim kliničkim iskustvom. Također bi se moglo učiniti nepropusnim za suprotne dokaze jer se oni koji uspiju mogu odbaciti kao [[Pogrešna dijagnoza|pogrešnu dijagnozu]] ili da nemaju pravi oblik poremećaja – [[nema pravog Škota]] zabluda. Dok neki problemi sa mentalnim zdravljem mogu uključivati vrlo značajmu invalidnost i mogu biti vrlo teško prevladati u društvu, predviđanja zasnovana na predrasudama i stereotipima mogu biti samoispunjavajuća jer pojedinci shvataju poruku da nemaju prave nade,<ref name=" Kalinowski&Risser"/> i kaže se da je realna nada ključna osnova [[model oporavka|oporavka]]. U isto vrijeme, [[osobina]] ili stanje može se smatrati više oblikom [[individualna različitost|individualne razlike]] koje društvo treba uključiti i prilagoditi, u kom slučaju mentalistički stav može biti povezan s pretpostavkama i predrasudama o tome šta čini normalno društvo i ko zaslužuje prilagođavanje, podršku ili razmatranje. == Institucionalna diskriminacija == Uvredljive i štetne prakse mogu biti integrisane u kliničke procedure, do tačke u kojoj ih stručnjaci više ne prepoznaju kao takve, u onome što je opisano kao oblik [[institucionalna diskriminacija|institucionalne diskriminacije]]. [[slika:Label for property of dept of mental hygiene.png|thumb|150px| Oznaka ustanove]] Ovo može biti očigledno u fizičkom razdvajanju, uključujući odvojene objekte ili smještaj, ili u nižim standardima za neke od drugih. Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu se naći uvučeni u sisteme zasnovane na birokratskim i finansijskim imperativima i [[društvena kontrola|društvenoj kontroli]], što rezultira otuđenjem od svojih izvornih vrijednosti, razočaranjem u "sistem" i usvajanjem ciničnih, mentalističkih uvjerenja koja mogu prožimati organizaciju. Međutim, baš kao što zaposleni mogu biti otpušteni zbog omalovažavanja seksualnih ili etničkih primjedbi, tvrdi se da osoblje koje je ukorijenjeno u negativnim [[stereotip]]ima, stavovima i uvjerenjima o onima koji su označeni sa [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajem]] treba da se uklonjen iz uslužnih organizacija.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Srodni teorijski pristup, poznat kao [[izražena emocija]], također se fokusirao na negativnu međuljudsku dinamiku koja se odnosi na skrbnike, posebno unutar porodica. Međutim, poenta je i u takvim stavovima da institucionalna i grupna okruženja mogu biti izazovna sa svih strana i da su jasne granice i prava potrebni za svakoga. [[Profesije mentalnog zdravlja]] su same kritikovane. Dok se [[socijalni rad]] (također poznat kao klinički socijalni rad) činilo da ima više potencijala od drugih da razumije i pomogne onima koji koriste usluge, i mnogo je akademski govorio o [[antiopresivna praksa|antiopresivnoj praksi]] namijenjenoj podršci ljudima suočavajući se sa različitim -izmima, navodno nije uspjela da se pozabavi mentalizmom u bilo kojoj značajnoj mjeri. Stručnjaci za socijalni rad sa iskustvom u korištenju usluga sami su optužili ovu oblast da nisu pomogli ljudima da identifikuju i riješe ono što ih tlači; neopravdanog odricanja od psihijatrijskih ili biomedicinskih konvencija, posebno u pogledu onih koji se smatraju najbolesnijim i propusta da se pozabavi sopstvenom diskriminatornom praksom, uključujući sukobe interesa u svojoj službenoj ulozi koja pomaže društvenoj kontroli pacijenata kroz [[nedobrovoljno predanje]].<ref>[http://www.olc.edu/local_links/socialwork/OnlineLibrary/Wilson%20%26%20Beresford,%202000,%20Anti-oppressive%20practic,%20emancipation%20or%20appropriation.pdf 'Anti-oppressive practice': emancipation or appropriation?] A Wilson; P Beresford British Journal of Social Work; Oct 2000; 30, 5; Research Library pg. 553</ref> U [[pokretu potrošača/preživjelih/bivših pacijenata|"pokretu korisnika/preživjelih"]] u Engleskoj, [[Pete Shaughnessy]], osnivač [[mad pride]]a, zaključio je da je [[Nacionalna zdravstvena služba]] "institucionalni mentalista i ima puno toga da traži dušu u novom milenijumu", uključujući i rješavanje predrasuda svog kancelarijskog osoblja. Sugerirao je da kada predrasude primjenjuju upravo profesionalci koji teže da ih iskorijene, postavlja se pitanje hoće li ikada biti iskorijenjene.<ref>Tom Mason, Caroline Carlisle, Caroline Watkins (eds) (2001) [https://books.google.com/books?id=pO0NAAAAQAAJ Stigma and Social Exclusion in Healthcare] Chapter 17: Not in my back yard: Stigma from a personal perspective. Routledge {{ISBN|0-415-22200-1}}</ref> Shaughnessy committed [[suicide]] in 2002.<ref>{{cite news|first=Mark |last=Olden |title=Obituary: Pete Shaughnessey |work=The Guardian |pages=22 |date=23 January 2003}}</ref> [[Psihijatrijski pokret preživljavanja]] opisan je kao [[feminizam|feminističko]] pitanje, jer su problemi kojima se bavi "važni za sve žene jer mentalizam djeluje kao prijetnja svim ženama" i "mentalizam prijeti ženskim porodicama i djeci."<ref>{{cite book|first1=Wendy |last1=Chan |first2=Dorothy E. |last2=Chunn |first3=Robert J. |last3=Menzies |date=2005 |title=Women, Madness and the Law: A Feminist Reader |publisher=Routledge Cavendish |pages=257 |isbn=1-904385-09-5}}</ref> Psihijatrijski preživjeli i profesionalac rekao je da "mentalizam porede sa seksizmom i rasizmom u stvaranju potlačene niže klase, u ovom slučaju ljudi koji su dobili psihijatrijsku dijagnozu i liječenje". Navela je da je najčešća pritužba psihijatrijskih pacijenata to što niko ne sluša, ili samo selektivno u pokušaju postavljanja dijagnoze.<ref>Lindow, V. (1995) "Power and rights: the psychiatric system survivor movement", in Jack, R. Empowerment in Community Care. London: Chapman and Hall. Cited by Kelly, A. Disability and Social Exclusion. University of Canterbury</ref> Na nivou društva, mentalizam je povezan sa ljudima koji se drže u [[siromaštvo|siromaštvu]] kao građani drugog reda; da je [[diskriminacija pri zapošljavanju]] držanje ljudi da žive od pomoći, na međuljudsku diskriminaciju koja ometa odnose, da [[stereotip]]i promoviraju kroz medije šireći strah od nepredvidljivosti i opasnosti i ljudima koji se boje otkriti ili pričati o svojim iskustvima.<ref name="Kalinowski&Risser"/> == Pravo == Što se tiče pravne zaštite od diskriminacije, mentalizam može biti obuhvaćen samo općim okvirima kao što je [[zakon o diskriminaciji invalida]] koji je na snazi u nekim zemljama, a koji zahtijevaju od osobe da kaže da ima invalidnost i da dokaže da ispunjavaju kriterije. Što se tiče samog pravnog sistema, zakon se tradicionalno zasniva na tehničkim definicijama [[uračunljivost]]i i [[ludilo|ludila]], pa se termin "sanizam" može koristiti kao odgovor. Koncept je dobro poznat u američkoj pravnoj zajednici, pominje se u skoro 300 članaka za pregled zakona između 1992. i 2013. godine, iako je manje poznat u medicinskoj zajednici.<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=October 2013 |title=Sanism and the Law |journal=Virtual Mentor |volume=15 |issue=10 |pages=878–885 |url=http://virtualmentor.ama-assn.org/2013/10/msoc1-1310.html |doi=10.1001/virtualmentor.2013.15.10.msoc1-1310 |pmid=24152781}}</ref> Michael Perlin, profesor prava na Pravnom fakultetu u New Yorku, definisao je sanizam kao "iracionalnu predrasudu istog kvaliteta i karaktera kao i druge iracionalne predrasude koje uzrokuju i odražavaju se u prevladavajućim društvenim stavovima rasizma, seksizma, homofobije i etničke netrpeljivosti koji prožima sve aspekte zakona o mentalnoj invalidnosti i utiče na sve učesnike u sistemu zakona o mentalnoj invalidnosti: [[parničari]], [[pretresnik o činjenicama|nalazač činjenica]], [[advokat|branitelj]] i [[veštak|veštak]] i svjedoci laici."<ref name="Perlin09neuro"/> Perlin napominje da sanizam utiče na teoriju i praksu prava na uglavnom nevidljive i društveno prihvatljive načine, zasnovane uglavnom na "[[stereotip]]u, [[mit]]u, [[praznovjerje|praznjevjerju]] i [[deindividualizacija|deindividualizaciji]]." On vjeruje da su njeni „korozivni efekti izobličili zakon za [[nedobrovoljno opredjeljenje|nedobrovoljno građansko opredjeljenje]], institucionalno pravo, [[pravo o deliktu]] i sve aspekte krivičnog procesa (pretkrivično, suđenje i izricanje kazne).“<ref>{{cite book|last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2008 |url=https://books.google.com/books?id=NSewrw9g8coC |title=Competence in the law: from legal theory to clinical application|isbn=9780470267905 }}</ref> Prema Perlinu, sudije su daleko od imunosti, jer imaju tendenciju da odražavaju sanističko razmišljanje koje ima duboke korijene u našoj kulturi. Ovo rezultira sudskim odlukama zasnovanim na stereotipima u svim oblastima [[Građansko pravo|građanskog]] i [[krivično pravo|krivičnog]] prava, izražene pristrasnim jezikom i pokazujući prezir prema profesionalcima mentalnog zdravlja . Štaviše, sudovi su često nestrpljivi i psihičke probleme pripisuju "slabi karakter ili loša odluka".<ref name="Perlin09neuro"/> Sanistički stavovi preovlađuju u nastavi studenata prava, i otvoreno i prikriveno, smatra Perlin. On napominje da to utiče na vještine koje su u srcu odvjetništva kao što su "intervjuiranje, istraga, savjetovanje i pregovaranje", te na svaki kritični trenutak kliničkog iskustva: "početni intervju, priprema slučaja, konferencije slučaja, planiranje sudskog spora (ili pregovaranja), strategija, priprema za suđenje, suđenje i žalba."<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2003 |url=https://ssrn.com/abstract=336121 |title=Sanism in Clinical Teaching |journal=Clinical Law Review |volume=9 |pages=683–730}}</ref> Postoji i široko rasprostranjena diskriminacija od strane porotnika, koju Perlin opisuje kao demonstriranje "iracionalne brutalnosti, predrasuda, neprijateljstva i mržnje" prema optuženima kada postoji [[odbrana ludilom]]. Specifični sanistički mitovi uključuju oslanjanje na popularne slike ludosti; 'opsesija' tvrdnjama da se mentalni problemi mogu lahko lažirati, a stručnjaci prevariti; pretpostavka apsolutne veze između mentalne bolesti i opasnosti; 'neprestana' konfuzija i miješanje različitih pravnih testova mentalnog statusa i pod pretpostavkom da će optuženi koji su oslobođeni optužbi za neuračunljivost vjerovatno biti brzo pušteni na slobodu. Iako postoje tvrdnje da [[neurosnimanje]] ima određeni potencijal da pomogne u ovoj oblasti, Perlin zaključuje da je vrlo teško odvagnuti istinitost ili relevantnost takvih rezultata zbog brojnih neizvjesnosti i ograničenja, te da se to može zanemariti ili prenaglašeno od strane naučnika, pravnika ili u popularnoj mašti. On smatra da je "ključ za odgovor ovdje razmatranje sanizma", jer on u velikoj mjeri može "prevladati sve druge dokaze i sva druga pitanja u ovom razgovoru". On sugerira da "samo [[terapeutska jurisprudencija]] ima potencijalnu moć da 'ogoli sanističku fasadu'."<ref name="Perlin09neuro">Perlin, M. (2009) [https://ssrn.com/abstract=%201336521 'His Brain Has Been Mismanaged with Great Skill': How Will Jurors Respond to Neuroimaging Testimony in Insanity Defense Cases?] Akron Law Review, Vol. 42, No. 2, NYLS Legal Studies Research Paper (free full text)</ref> Perlin je sugerirao da je međunarodna [[Konvencija o pravima osoba s invalidnošću]] revolucionarni dokument [[ljudska prava|ljudskih prava]] koji ima potencijal da bude najbolje sredstvo za osporavanje sanističke diskriminacije.<ref>Michael L. Perlin (2013) [https://ssrn.com/abstract=2283279 'There Must Be Some Way Out of Here': Why the Convention on the Rights of Persons with Disabilities is Potentially the Best Weapon in the Fight Against Sanism] New York Law School, PSYCHIATRY, PSYCHOL. & L. 462 (2013)</ref> Također se bavio temom sanizma jer utiče na to koje seksualne slobode ili zaštite se pružaju psihijatrijskim pacijentima, posebno u forenzičkim ustanovama.<ref>Periln, ML (1994) [http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/nyuls20&div=25&id=&page= Hospitalized Patients and the Right to Sexual Interaction: Beyond the Last Frontier] 20 N.Y.U. Rev. L. & Soc. Change 517 (1992-1994)</ref> Sanizam u pravnoj profesiji može uticati na mnoge ljude u zajednicama koji se u nekom trenutku svog života bore sa određenim stepenom problema mentalnog zdravlja, kaže Perlin. Ovo može nepravedno ograničiti njihovu sposobnost da zakonski rješavaju pitanja u svojim zajednicama kao što su: „problemi ugovora, imovinski problemi, problemi u domaćim odnosima i problemi povjerenstava i posjeda."<ref>Perlin, ML. [https://ssrn.com/abstract=345140 Looking at Non-Institutional Mental Disability Law Through the Sanism Filter] NYLS Law Review, Forthcoming</ref> Susan Fraser, pravnica iz Kanade koja se specijalizirala za zagovaranje ranjivih ljudi, tvrdi da je sanizam zasnovan na strahu od nepoznatog, pojačan stereotipima koji [[Dehumanizacija|dehumanizuju]] pojedince. Ona tvrdi da to uzrokuje da pravni sistem ne uspijeva pravilno odbraniti prava pacijenata da odbiju potencijalno štetne lijekove, da istražuje smrt u [[psihijatrijska bolnica|psihijatrijskim bolnicama]] i drugim ustanovama na jednak način kao i drugi i da propusti da pravilno sasluša i poštuje glasove korisnika mentalnog zdravlja i onih koji su preživjeli.<ref>{{cite conference |last1=Fraser |first1=Susan |date=November 2008 |title=Sanism and the Legal Profession: Why Mad People Should Be Angry |url=http://www.lsuc.on.ca/media/eleventh_colloquium_suzan.pdf |conference=Eleventh Colloquium on the Legal Profession: Professionalism and Serving Communities |conference-url=http://www.lsuc.on.ca/with.aspx?id=1197 |publisher=Law Society of Upper Canada}}</ref> == Obrazovanje == Perlin je identificirao slične probleme u načinu na koji se postupa s djecom u vezi sa [[poteškoće u učenju|poteškoćama u učenju]], uključujući [[specijalno obrazovanje]]. U bilo kojoj oblasti prava, ističe on, dva najčešća sanistička mita pretpostavljaju da se osobe s mentalnim poteškoćama lažiraju ili da takve osobe ne bi bile onesposobljene da se samo više trude. U ovoj posebnoj oblasti, on zaključuje da su [[teorija etiketiranja|obilježena]] djeca stereotipna u procesu koji je prepun rasnih, klasnih i rodnih predrasuda. Iako je namijenjen pomoći nekoj djeci, on tvrdi da u stvarnosti to ne može biti samo mač sa dvije oštrice, već mač sa tri, četiri ili pet oštrica. Rezultat sanističkih predrasuda i zabluda, u kontekstu akademske konkurencije, je da „ostajemo sa sistemom koji je, na mnogo važnih načina, zapanjujuće nekoherentan ".<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=Spring 2009 |title='Simplify You, Classify You': Stigma, Stereotypes and Civil Rights in Disability Classification Systems |journal=Georgia State University Law Review |volume=25 |issue=3 |pages=607–639 |url=http://readingroom.law.gsu.edu/gsulr/vol25/iss3/6/}}</ref> == Ugnjetavanje == Identificirana je spirala ugnjetavanja koju doživljavaju neke grupe u društvu. Prvo, ugnjetavanja se javljaju na osnovu percipiranih ili stvarnih razlika (koje mogu biti povezane sa stereotipima široke grupe kao što su [[rasizam]], [[seksizam]], [[klasizam]], [[starost]], [[homofobija]] itd.). Ovo može imati negativne fizičke, društvene, ekonomske i psihološke efekte na pojedince, uključujući [[Stres|emocijski stres]] i ono što se može smatrati problemima mentalnog zdravlja. Zatim, odgovor društva na takvu nevolju može biti da je liječi u okviru sistema medicinske i socijalne skrbi umjesto (također) razumijevanja i izazivanja ugnjetavanja koje su ga izazvale, čime bi se problem pojačao daljim opresivnim stavovima i praksama, što može dovesti do na još više nevolja, i tako dalje u začaranom krugu. Osim toga, zbog kontakta sa službama za mentalno zdravlje ljudi mogu postati podložni ugnjetavanju mentalizma, budući da društvo (i same službe za mentalno zdravlje) imaju tako negativne stavove prema osobama s psihijatrijskom dijagnozom, čime se dalje nastavljaju ugnjetavanje i diskriminacija.<ref>{{cite book |first1=Kamaldeep |last1=Bhui |date=25 April 2002 |title=Racism and Mental Health: Prejudice and Suffering |publisher=Jessica Kingsley Publishers |page=77 |isbn=978-1-84310-076-8 |url=https://books.google.com/books?id=WNahbFDhF0kC}}</ref><ref>{{cite conference |last1=Nair |first1=Roshan das |date=30 November 2005 |title=Metaminorities and Mental Health: A model of vulnerability for Black and Minority Ethnic Queer Folk |url=http://www.inter-disciplinary.net/ci/transformations/sexualities/s2/nair%20paper.pdf |conference=2nd Global Conference, Sexualities: Bodies, Desires, Practices |conference-url=http://www.inter-disciplinary.net/critical-issues/gender-and-sexuality/persons-and-sexualities/project-archives/2nd-global-conference-2005/}}</ref> Ljudi koji pate od takvog ugnjetavanja u društvu mogu biti privučeni radikalnijim političkim akcijama, ali sanističke strukture i stavovi su također identificirani u [[aktivizam|aktivističkim]] zajednicama. Ovo uključuje [[klika|klike]] i [[društvdena hijerarhija|društvene hijerarhije]] u koje ljudima sa određenim problemima može biti veoma teško da se probiju ili da ih vrednuju. Može doći i do individualnog odbijanja ljudi zbog čudnog ponašanja koje se ne smatra kulturološki prihvatljivim, ili pak neosjetljivosti na emocionalna stanja uključujući [[suicid]]nost, ili poricanja da neko ima problema ako se čini da se ponaša normalno.<ref>{{cite web |date=29 July 2005 |title=A Libertarian Perspective on Depression And Madness |website=The Icarus Project |url=http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521090633/http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-date=21 May 2013 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Oznaka invalidnosti]] * [[Stigma mentalnog zdravlja]] * [[Rankizam]], krovni izraz za sve oblike hijerarhijske diskriminacije * [[Socijalni darvinizam]] * [[Supremacizam]] * [[Društvena konstrukcija šizofrenije]] * [[Socijalni model invalidnosti]] * [[Franco Basaglia]] == Reference == {{Reflist}} == Dopunska literatura == * {{cite journal |last1=Large |first1=Matthew |last2=Ryan |first2=Christopher |date=November 2012 |title=Sanism, stigma and the belief in dangerousness |journal=Australian & New Zealand Journal of Psychiatry |volume=46 |issue=11 |pages=1099–1100 |doi=10.1177/0004867412440193 |pmid=23104928 |s2cid=206398076}} * {{cite book |last=Parry |first=John Weston |date=26 September 2013 |title=Mental Disability, Violence, and Future Dangerousness: Myths Behind the Presumption of Guilt |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-1-4422-2405-6 |url=https://books.google.com/books?id=EV8rAQAAQBAJ}} * {{cite conference|last1=Risser |first1=Pat |date=14 May 2008 |title=Overcoming the Language of Oppression: Promoting Cultural Change with Words |conference=4th Annual Clinical Forum on Mental Health: Turning Knowledge into Practice. (North Dakota Department of Human Services)}} * {{cite journal |last1=Wienera |first1=Diane |last2=Ribeiro |first2=Rebecca |last3=Warner |first3=Kurt |date=22 July 2009 |title=Mentalism, disability rights and modern eugenics in a 'brave new world' |journal=Disability & Society |volume=24 |issue=5 |pages=599–610 |doi=10.1080/09687590903010974 |s2cid=146463753}} * {{cite journal |last1=Wolframe |first1=PhebeAnn M. |date=2013 |title=The Madwoman in the Academy, or, Revealing the Invisible Straightjacket: Theorizing and Teaching Saneism and Sane Privilege |journal=Disability Studies Quarterly |volume=33 |issue=1 |url=http://dsq-sds.org/article/view/3425/3200}} ==Vanjski linkovi== {{Diskriminacija}} [[Kategorija:Invalidska prava]] [[Kategorija:Aktivizam za mentalno zdravlje| ]] [[Kategorija:Neurodiverzitet]] [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]] jedmfe26inzs6i9p9ldg8s790elr24h 3428554 3428553 2022-08-21T17:18:49Z 21775198.138-dopisnik 131410 /* Klinička terminologija */ wikitext text/x-wiki '''Mentalizam''' ili '''sanizam''' opisuje [[diskriminacija|diskriminaciju]] i [[ugnjetavanje]] u odnosu na mentalnu osobinu ili stanje koje osoba ima, ili se smatra da ima. Ova diskriminacija može, ali ne mora biti okarakterisana u smislu [[duševna bolest|mentalnog poremećaja]] ili [[kognitivno oštećenje]]. Diskriminacija se zasniva na brojnim faktorima kao što su [[stereotip]]i o [[Neurodiverzitet|neurodivergenciji]], kao što su naprimjer [[autizam]], [[Nesposobnost učenja|poremećaji učenja]], [[ADHD]], [[FASD]], [[bipolarni poremećaj]], [[shizofrenija]] i [[poremećaj ličnosti]], specifični fenomeni ponašanja kao što su [[mucanje]] i [[tikovi]], ili [[intelektualna invalidnost]]. Kao i drugi oblici diskriminacije kao što su [[seksizam]] i [[rasizam]], mentalizam uključuje višestruke ukrštane oblike ugnjetavanja, složene [[društvena nejednakost|društvene nejednakosti]] i neravnoteže moći. To može rezultirati prikrivenom diskriminacijom višestrukim, malim vrijeđanjima i uvredama. Karakteriziraju ga prosudbe o percipiranom statusu mentalnog zdravlja druge osobe. Nakon ovih presuda slijede radnje kao što su očigledna, otvorena [[diskriminacija]] koja može uključivati odbijanje usluge ili uskraćivanje ljudskih prava. Mentalizam utiče na to kako se prema pojedincima odnosi [[šira javnost]], [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i institucije, uključujući pravni sistem. Negativni stavovi koji su uključeni mogu također biti [[Internalizacija (sociologija)|internalizovani]]. Termini mentalizam, od "[[Um|mentalni]]" i sanizam, od "[[razum|sane]]", postali su uspostavljeni u nekim kontekstima, iako su koncepti kao što su [[socijalna stigma]], a u nekim slučajevi [[ableizam]], mogu se koristiti na slične, ali ne i identične načine. Dok se mentalizam i sanizam koriste naizmjenično, sanizam postaje dominantan u određenim krugovima, kao što ja akademska zajednica, za oni+e koji se identifikuju kao ludi i budale zagovornici i u društveno-političkom kontekstu u kojem sanizam uzima maha kao pokret", zdrav razum.<ref name=PooleWard2013>{{cite book |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Ward |first2=Jennifer |date=2013 |contribution="Breaking open the bone": Storying, Sanism, and Mad Grief |contribution-url=https://books.google.com/books?id=BM2jTziyBtkC&pg=PR7 |title=Mad Matters: A Critical Reader in Canadian Mad Studies |editor1-first=B. |editor1-last=LeFrancois |editor2-first=R. |editor2-last=Menzies |editor3-first=G. |editor3-last=Reaume |location=Toronto |publisher=Canadian Scholars Press}}</ref> Pokret sanizma je čin otpora među onima koji se identificiraju kao ludi, preživjeli potrošači i zagovornici mentalnog zdravlja.<ref name=PooleEtAl2012>{{cite journal |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Jivraj |first2=Tania |last3=Arslanian |first3=Araxi |last4=Bellows |first4=Kristen |last5=Chiasson |first5=Sheila |last6=Hakimy |first6=Husnia |last7=Pasini |first7=Jessica |last8=Reid |first8=Jenna |date=2012 |url=http://journals.library.mun.ca/ojs/index.php/IJ/article/view/348 |title=Sanism, 'Mental Health', and Social Work/Education: A Review and Call to Action |journal=Intersectionalities: A Global Journal of Social Work Analysis, Research, Polity, and Practice |volume=1}} {{open access}}</ref> U akademskoj zajednici dokazi o ovom pokretu mogu se naći u brojnim novijim publikacijama o sanizmu i praksi socijalnog rada.<ref name=PooleEtAl2012/><ref name=PooleWard2013/> Mentalizam se obično naziva mentalnom invalidnošću, koji se razlikuje od neinvalidnog, koji se odnosi na fizičku invalidnost. == Etimologija == Termin "sanizam" skovao je [[Morton Birnbaum]] tokom svog rada zastupajući Edwarda Stephensa, pacijenta mentalnog zdravlja, u pravnom slučaju 1960-ih.<ref name="Sane">{{cite conference |last=Ingram |first=Richard |date=May 2011 |title=Sanism in Theory and Practice |url=http://www.socialinequities.ca/wordpress/wp-content/uploads/2011/07/Ingram.Sanism-in-Theory-and-Practice.CI_.2011.pdf |conference=Second Annual Critical Inquiries Workshop |conference-url=http://www.socialinequities.ca/2011/07/critical-inquiries-presentations/ |publisher=Centre for the Study of Gender, Social Inequities and Mental Health. Simon Fraser University |location=Vancouver, Canada}}</ref> Birnbaum je bio ljekar, advokat i zagovornik mentalnog zdravlja koji je pomogao u uspostavljanju ustavnog prava na liječenje psihijatrijskih pacijenata, zajedno sa zaštitnim mjerama protiv [[nedobrovoljna obaveza|nedobrovoljne obaveze]]. Od kada je prvi put primijetio taj izraz 1980. godine, njujorški profesor prava [[Michael L. Perlin]] je kasnije nastavio njegovu upotrebu.<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=1993 |title=ADA and Persons with Mental Disabilities: Can Sanist Attitudes Be Undone? |journal=Journal of Law and Health |volume=8 |issue=1 |pages=15–45 |url=http://engagedscholarship.csuohio.edu/jlh/vol8/iss1/4/}}</ref> [[slika:Judi Chamberlin 2000 From Privileges to Rights.jpg|alt=|thumb|left|150px|Termin "mentalizam" skovao je [[Judi Chamberlin]].]] Godine 1975. [[Judi Chamberlain]] je skovao termin mentalizam u poglavlju knjige "Žene gledaju na psihijatriju".<ref>{{cite book|last1=Smith |first1=Dorothy E. |last2=David |first2=Sara J. |title=Women Look at Psychiatry |date=1975 |publisher=Press Gang Publishers |location=Vancouver |isbn=978-0889740006 |page=[https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44 44] |url=https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44}}</ref> Izraz je postao šire poznat kada ga je 1978. upotrijebila u svojoj knjizi „On Our Own: Patient Controlled Alternatives to the Mental Health System“, koja je neko vrijeme postala standardni tekst pokreta preživjelih psihijatrijskih slučajeva u SAD.<ref name=Hev>{{cite news|last=Hevesi |first=Denis |title=Judi Chamberlin, 65, Advocate for Mental Health Patients |url=https://www.nytimes.com/2010/01/31/us/31chamberlin.html |access-date=1 March 2011 |newspaper=The New York Times|date=30 January 2010}}</ref><ref name="Timeline">{{cite web|url=http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |title=Disability History Timeline |year=2002 |work=Rehabilitation Research & Training Center on Independent Living Management |publisher=Temple University |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220065328/http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |archive-date=20 December 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Identifying and Overcoming Mentalism |url=http://www.counterpsych.talkspot.com/uploads/23542/uploadedDocuments/Mentalism_07_00.pdf |author=Coni Kalinowski and Pat Risser |date=July 2000 |access-date=16 December 2015}}</ref><ref name="Reaume2002">{{cite journal |last=Reaume |first=Geoffrey |date=July 2002 |title=Lunatic to patient to person: nomenclature in psychiatric history and the influence of patients' activism in North America |journal=International Journal of Law and Psychiatry |volume=25 |issue=4 |pages=405–26 |pmid=12613052 |doi=10.1016/S0160-2527(02)00130-9}}</ref><ref>{{cite book|last=Weller |first=Penelope |title=New Law and Ethics in Mental Health Advance Directives: The Convention on the Rights of Persons with Disabilities and the Right to Choose |year=2012 |publisher=Routledge |isbn=978-1136159565 |page=55 |url=https://books.google.com/books?id=PzR2t__ZOeEC&pg=PA55}}</ref> Ljudi su počeli prepoznavati obrazac u načinu na koji su tretirani, skup pretpostavki koje većina ljudi ima o (bivšim) mentalnim pacijentima, bez obzira na to da li su se odnosili na nekog određenog pojedinca u bilo kojem trenutku&nbsp;– da su nesposobni, nesposobni rade stvari za sebe, stalno im je potreban nadzor i pomoć, nepredvidivi, vjerovatno nasilni ili iracionalni itd. Shvatilo se da ne samo da šira javnost izražava mentalističke ideje, već i bivši pacijenti, oblik internalizirane [[ugnjetavanje|ugnjetavanja]].<ref name="Chamberlin">{{cite journal |last=Chamberlin |first=Judi |date=Summer 1990 |title=The Ex-Patients' Movement: Where We've Been and Where We're Going |journal=The Journal of Mind and Behavior |volume=11 |issue=3 |pages=323–336 |url=http://www.power2u.org/articles/history-project/ex-patients.html}}</ref> Od 1998. ove termine su usvojili neki potrošači/preživjeli u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i SAD-u, ali nisu dobili opću primjenu. Ovo je ostavilo konceptni jaz koji je djelomično popunjen konceptom '[[Socijalna stigma|stigma]]', ali je to kritizirano zbog manjeg fokusa na [[institucionalizirana diskriminacija|institucionaliziranu diskriminaciju]] s više uzroka, već na to da li ljudi percipiraju probleme mentalnog zdravlja sramni ili gori nego što jesu. Uprkos njenoj upotrebi, brojna literatura pokazala je raširenu diskriminaciju u mnogim sferama života, uključujući [[zapošljavanje]], [[roditeljska prava]], [[Kuća|stambeni prostor]], [[imigracija|imigraciju]], [[osiguranje]] , [[zdravstvena zaštita|zdravstvenu zaštitu]] i pristup [[pravda|pravdi]].<ref>{{cite journal|last=Sayce |first=L. |date=1998 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/apl/cjmh/1998/00000007/00000004/art00002 |title=Stigma, discrimination and social exclusion: What's in a word? |journal=Journal of Mental Health |volume=7 |number=4 |pages=331–343|doi=10.1080/09638239817932 |pmid=29052478 }}</ref> Međutim, upotreba novih "izama" je također dovedena u pitanje, na osnovu toga što se oni mogu smatrati podjelom, zastarjelim ili oblikom neprimjerene [[politička korektnost|političke korektnosti]]. Iste kritike, prema ovom mišljenju, možda se ne odnose toliko na šire i prihvaćenije pojmove kao što su 'diskriminacija' ili '[[socijalna isključenost]]'.<ref>{{cite book|last=Sayce |first=L. |date=2000 |url=https://books.google.com/books?id=lPQOm76J6QYC |title=From Psychiatric Patient to Citizen: Overcoming Discrimination and Social Exclusion |publisher=Macmillan Publishers |isbn=0-333-69890-8 |pages=16–17}}</ref> Postoji i krovni izraz [[ableizam]], koji se odnosi na diskriminaciju onih koji su (shvaćeni kao) invalidi. Što se tiče mozga, postoji pokret za prepoznavanje [[neurodiverzitet]]a. Termin 'psihofobija' (od [[psihologija|psiha]] + [[fobija]]) povremeno se koristi sa sličnim značenjem. == Društvena podjela == Prema Coni Kalinowski ([[psihijatar]] na Univerzitetu Nevada i direktor komunalnih usluga Mojave<ref>{{cite web|url=http://www.medicinenevada.com/find_a_doctor/app-doctors/1/184/ |title=medicinenevada.com |publisher=medicinenevada.com |access-date=17 December 2015}}</ref>) i Pat Risser (konsultant za mentalno zdravlje i samoproglašeni bivši primatelj [[Psihijatrijska bolnica|usluga za mentalno zdravlje]]<ref>{{cite web|first=Jeff |last=Russ |url=http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |title=Off to Hollywood: Local mental health advocate to receive award |publisher=Times-Gazette |date=20 August 2011 |access-date=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131111235018/http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |archive-date=11 November 2013 |url-status=dead}}</ref>), mentalizam u jednoj krajnosti može dovesti do kategoričke podjele ljudi na osnaženu grupu za koju se pretpostavlja da je normalna, zdrava, pouzdana i sposobna, i nemoćnu grupu za koju se pretpostavlja da je bolesna, invalidna, luda, nepredvidiva i nasilna. Ova podjela može opravdati nesmotreno postupanje prema ovoj potonjoj grupi i očekivanja nižeg životnog standarda za njih, za što se može očekivati da izraze [[zahvalnost]]. Dalja diskriminacija može uključivati označavanje nekih kao "visoko funkcionalnih", a nekih kao "niskofunkcionalnih"; dok ovo može omogućiti ciljanje resursa, u obje kategorije ljudska ponašanja su preoblikovana u [[patologija|patološkim]] terminima.<ref name="Kalinowski&Risser">Coni Kalinowski (psychiatrist) and Pat Risser (former recipient of mental health services) [http://www.newmediaexplorer.org/sepp/Mentalism.pdf Identifying and Overcoming Mentalism] InforMed Health Publishing & Training</ref> Diskriminacija može biti toliko fundamentalna i neupitna da može spriječiti ljude za istinsku [[Empatija|empatiju]] (iako misle da jesu) ili da istinski sagledavaju drugu tačku gledišta s poštovanjem. Neka mentalna stanja mogu u određenim trenucima narušiti [[svijest]] i razumijevanje na određene načine, ali mentalističke pretpostavke mogu navesti druge da pogrešno vjeruju da nužno razumiju situaciju i potrebe osobe bolje od njih samih.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Navodno, čak i unutar [[pokret za prava invalida|pokreta za prava invalida]] na međunarodnom nivou, "ima puno sanizma", a "invalidske organizacije ne 'dobiju' uvijek mentalno zdravlje i ne žele da ih se smatra mentalno defektnim." S druge strane, oni koji dolaze sa strane mentalnog zdravlja možda neće na isti način gledati na takva stanja kao na invalidnost.<ref>Anglicare Tasmania (2009) [http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf Experts by experience: strengthening the mental health consumer voice in Tasmania] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415083253/http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf |date=15 April 2012 }}</ref> Neke dobrotvorne organizacije koje finansira nacionalna vlada smatraju ovo pitanje prvenstveno pitanjem stigmatizacije stavova u opštoj javnosti, možda zbog ljudi koji nemaju dovoljno kontakta s tim (dijagnostikovanim) mentalnim bolestima, a jedan šef dobrotvorne organizacije za shizofreniju uporedio je mentalizam sa na koji način [[rasizam]] može biti rasprostranjeniji kada ljudi ne provode vrijeme zajedno cijeli život.<ref>Arlen Kasdorf [http://uniter.ca/view/5661/ Discrimination against mental illness on the rise] June 2011, The Uniter, Vol.16 No.15</ref> Psiholog koji vodi [[Živi muzej]] omogućavajući sadašnjim ili bivšim psihijatrijskim pacijentima da izlože umjetnička djela, nazvao je stav šire javnosti psihofobijom.<ref>John Clark [http://articles.latimes.com/1998/jul/12/entertainment/ca-2840 Art Museum of the Mind] Los Angeles Times, 12 July 1998</ref> == Klinička terminologija == Mentalizam se može kodificirati kliničkom terminologijom na suptilne načine, uključujući osnovne [[Klasifikacija mentalnih poremećaja|dijagnostičke kategorije]] koje koristi [[psihijatrija]] (kao u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] ili [[Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema|ICD]]). U toku je neka debata o tome koji termini i kriteriji mogu da komuniciraju [[prezir]] ili inferiornost, a ne da olakšavaju stvarno razumevanje ljudi i njihovih problema. Neki se protive cijelom procesu kao [[teorija etiketiranja|etiketiranje]], a neki su odgovorili na opravdanja za to&nbsp;– naprimjer da je neophodan u kliničke ili administrativne svrhe&nbsp;– kao način na koji osoba može opravdati upotrebu [[etničko vrijeđanje|etničkog vrijeđanja]] jer nemaju namjeru nauditi. Drugi tvrde da se većina aspekata lahko može izraziti na precizniji i manje uvredljiv način.<ref name="Kalinowski&Risser"/> [[slika:David-william-oaks.jpg|thumb|right|150px|David Oaks, 2009]] Neki klinički izrazi mogu se koristiti daleko izvan uobičajenih usko definiranih značenja, na način koji može zamagliti uobičajeni ljudski i društveni kontekst ljudskih iskustava. Naprimjer, loše vrijeme može se pretpostaviti kao [[dekompenzacija]]; [[zatvor]] ili [[samica]] mogu se opisati kao tretman bez obzira na dobrobit za osobu; redovne aktivnosti poput slušanja muzike, bavljenja vježbanjem ili sportskim aktivnostima ili boravka u određenom fizičkom ili društvenom okruženju ([[milje terapija|milje]]), mogu se nazvati terapijom; mogu se pretpostaviti da su sve vrste odgovora i ponašanja [[simptom]]; sržni [[štetni efekt]]i lijekova se mogu nazvati [[nuspojava]]ma.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Bivši direktor organizacije psihijatrijskih slučajena preživjelih sa sjedištem u SAD-u fokusirane na prava i slobode, a [[David Oaks]], zalagao se za povlačenje riječi poput "lud", "[[intelektualna invalidnost|luđak]]", "lud" ili ''budala". Iako priznaje da neki odlučuju da ne koriste takve riječi u bilo kom smislu, on postavlja pitanje da li su medicinski izrazi poput "mentalno bolestan", "[[psihoza|psihotik]]" ili "klinički depresivan" zaista korisniji ili indikativniji za ozbiljnost od mogućih alternativa. Oaks kaže da decenijama istražuje dubine sanizma i da još nije pronašao kraj, te sugerira da je to možda najpogubniji 'izam' jer ljudi imaju tendenciju da se definiraju svojom racionalnošću i svojim osnovnim osjećajima.<ref>David Oaks [http://www.mindfreedom.org/kb/mental-health-abuse/psychiatric-labels/not-mentally-ill Let's find language more inclusive than the phrase "mentally ill"!] MindFreedom International. Retrieved 12 December 2011, when stating Last Modified 9/9/11</ref> Jedan od mogućih odgovora je kritika koncepcija normalnosti i problema povezanih s normativnim funkcioniranjem širom svijeta, iako bi to na neki način također potencijalno moglo predstavljati oblik mentalizma. Nakon nesreće 2012. kada mu je slomio vrat i kasnijeg penzionisanja, Oaks se na svom ličnom blogu naziva "PsychoQuad".<ref>[http://www.davidwoak.com David Oaks' personal blog]</ref> Britanska spisateljica Clare Allen tvrdi da čak ni vraćeni sleng izrazi kao što je "lud" jednostavno nisu tačni. Osim toga, ona vidi uobičajenu zloupotrebu koncepata koji se odnose na probleme mentalnog zdravlja&nbsp;– uključujući, naprimjer, šale o ljudima koji čuju glasove kao da to automatski podriva njihov kredibilitet&nbsp;– kao ekvivalentno rasističkim ili seksističkim frazama koje bi se smatrale očigledno diskriminatornim. Ona takvu upotrebu karakteriše kao ukazivanje na psihofobiju i prezir u pozadini.<ref>{{cite news|first=Clare |last=Allen |url=https://www.theguardian.com/society/2007/dec/05/guardiansocietysupplement.mentalhealth |title=Loose-talking psychophobes show nothing but contempt |work=The Guardian |date=5 December 2007}}</ref> == Okrivljivanje == [[slika:Mental health advocacy service graffittied.jpg|thumb| Grafiti na službi za zastupanje mentalnog zdravlja]] Kritičari [[psihijatrija|psihijatrije]] mogu tumačiti ponašanja i primjene tretmana na osuđujući način zbog osnovnog mentalizma. Ako se primalac usluga mentalnog zdravlja ne slaže s liječenjem ili dijagnozom, ili se ne promijeni, može biti označen kao neusklađen, nekooperativan ili otporan na liječenje. Ovo je unatoč činjenici da problem može biti neadekvatno razumijevanje osobe ili njenih problema od strane pružatelja zdravstvene zaštite, štetni efekti lijekova, loša podudarnost između liječenja i osobe, stigma povezana s liječenjem, teškoće u pristupu, kulturološka neprihvatljivost ili mnoga druga pitanja.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Mentalizam može navesti ljude da pretpostave da neko nije svjestan onoga što radi i da nema smisla pokušavati komunicirati s njima, uprkos činjenici da oni mogu imati određeni nivo svijesti i želje za povezivanjem čak i ako djeluju u naizgled iracionalan ili [[samopovređivanje|samopovređujući]] način. Osim toga, [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i drugi mogu izjednačiti pokoravanje osobe sa liječenjem; tihi klijent koji ne izaziva nikakve smetnje u zajednici može se smatrati poboljšanim bez obzira koliko se ta osoba zbog toga osjećala jadno ili nesposobno.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Kliničari mogu kriviti klijente što nisu dovoljno motivirani da rade na ciljevima liječenja ili oporavku, kao i kao [[gluma|glumljenje]] kada se stvari ne slažu ili se smatraju uznemirujućim. Ali kritičari kažu da je u većini slučajeva to zapravo zbog toga što je klijent tretiran na nepoštovanje, osuđujući ili odbacivajući način. Ipak, takvo ponašanje može biti opravdano karakterizacijom klijenta kao zahtjevnog, ljutog ili mu je potrebna ograničenja. Da bi se ovo prevazišlo, sugerisano je da treba negovati podjelu vlasti i da kada se pokvari poštovanje [[komunikacija]], prvo što treba da se pita je da li su izražene mentalističke predrasude.<ref name="Kalinowski&Risser"/> ==Zanemarivanje== Mentalizam je povezan sa [[nepažnja|nepažnjom]] u praćenju štetnih efekata lijekova (ili drugih intervencija), ili sa posmatranjem takvih efekata kao prihvatljivijih nego što bi bili za druge. Ovo je upoređeno sa slučajevima maltretiranja zasnovanog na [[rasizam|rasizmu]]. Mentalizam je također povezan sa zanemarivanjem propuštanja provjere ili potpunog poštovanja prošlih iskustava ljudi, [[zlostavljanje|zlostavljanja]] ili druge [[psihološka trauma|traume]]. [[slika:Recovery Fair 2010.jpg|thumb|150px| Majica namijenjena da pokaže mogućnost i individualnost oporavka]] Tretmani koji ne podržavaju izbor i [[samoopredjeljenje]] mogu uzrokovati da ljudi ponovo iskuse bespomoćnost, [[bol]], očaj i bijes koji su pratili traumu i ipak pokušaji da se izbori sa ovim mogu biti označeni kao [[glumljenje]], [[psihološka manipulacija|manipulacija]] ili [[traženje pažnje]].<ref name="Kalinowski&Risser"/> Osim toga, mentalizam može dovesti do "loših" ili "čuvanih" predviđanja budućnosti za osobu, što bi moglo biti previše pesimistično gledište iskrivljeno uskim kliničkim iskustvom. Također bi se moglo učiniti nepropusnim za suprotne dokaze jer se oni koji uspiju mogu odbaciti kao [[Pogrešna dijagnoza|pogrešnu dijagnozu]] ili da nemaju pravi oblik poremećaja – [[nema pravog Škota]] zabluda. Dok neki problemi sa mentalnim zdravljem mogu uključivati vrlo značajmu invalidnost i mogu biti vrlo teško prevladati u društvu, predviđanja zasnovana na predrasudama i stereotipima mogu biti samoispunjavajuća jer pojedinci shvataju poruku da nemaju prave nade,<ref name=" Kalinowski&Risser"/> i kaže se da je realna nada ključna osnova [[model oporavka|oporavka]]. U isto vrijeme, [[osobina]] ili stanje može se smatrati više oblikom [[individualna različitost|individualne razlike]] koje društvo treba uključiti i prilagoditi, u kom slučaju mentalistički stav može biti povezan s pretpostavkama i predrasudama o tome šta čini normalno društvo i ko zaslužuje prilagođavanje, podršku ili razmatranje. == Institucionalna diskriminacija == Uvredljive i štetne prakse mogu biti integrisane u kliničke procedure, do tačke u kojoj ih stručnjaci više ne prepoznaju kao takve, u onome što je opisano kao oblik [[institucionalna diskriminacija|institucionalne diskriminacije]]. [[slika:Label for property of dept of mental hygiene.png|thumb|150px| Oznaka ustanove]] Ovo može biti očigledno u fizičkom razdvajanju, uključujući odvojene objekte ili smještaj, ili u nižim standardima za neke od drugih. Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu se naći uvučeni u sisteme zasnovane na birokratskim i finansijskim imperativima i [[društvena kontrola|društvenoj kontroli]], što rezultira otuđenjem od svojih izvornih vrijednosti, razočaranjem u "sistem" i usvajanjem ciničnih, mentalističkih uvjerenja koja mogu prožimati organizaciju. Međutim, baš kao što zaposleni mogu biti otpušteni zbog omalovažavanja seksualnih ili etničkih primjedbi, tvrdi se da osoblje koje je ukorijenjeno u negativnim [[stereotip]]ima, stavovima i uvjerenjima o onima koji su označeni sa [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajem]] treba da se uklonjen iz uslužnih organizacija.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Srodni teorijski pristup, poznat kao [[izražena emocija]], također se fokusirao na negativnu međuljudsku dinamiku koja se odnosi na skrbnike, posebno unutar porodica. Međutim, poenta je i u takvim stavovima da institucionalna i grupna okruženja mogu biti izazovna sa svih strana i da su jasne granice i prava potrebni za svakoga. [[Profesije mentalnog zdravlja]] su same kritikovane. Dok se [[socijalni rad]] (također poznat kao klinički socijalni rad) činilo da ima više potencijala od drugih da razumije i pomogne onima koji koriste usluge, i mnogo je akademski govorio o [[antiopresivna praksa|antiopresivnoj praksi]] namijenjenoj podršci ljudima suočavajući se sa različitim -izmima, navodno nije uspjela da se pozabavi mentalizmom u bilo kojoj značajnoj mjeri. Stručnjaci za socijalni rad sa iskustvom u korištenju usluga sami su optužili ovu oblast da nisu pomogli ljudima da identifikuju i riješe ono što ih tlači; neopravdanog odricanja od psihijatrijskih ili biomedicinskih konvencija, posebno u pogledu onih koji se smatraju najbolesnijim i propusta da se pozabavi sopstvenom diskriminatornom praksom, uključujući sukobe interesa u svojoj službenoj ulozi koja pomaže društvenoj kontroli pacijenata kroz [[nedobrovoljno predanje]].<ref>[http://www.olc.edu/local_links/socialwork/OnlineLibrary/Wilson%20%26%20Beresford,%202000,%20Anti-oppressive%20practic,%20emancipation%20or%20appropriation.pdf 'Anti-oppressive practice': emancipation or appropriation?] A Wilson; P Beresford British Journal of Social Work; Oct 2000; 30, 5; Research Library pg. 553</ref> U [[pokretu potrošača/preživjelih/bivših pacijenata|"pokretu korisnika/preživjelih"]] u Engleskoj, [[Pete Shaughnessy]], osnivač [[mad pride]]a, zaključio je da je [[Nacionalna zdravstvena služba]] "institucionalni mentalista i ima puno toga da traži dušu u novom milenijumu", uključujući i rješavanje predrasuda svog kancelarijskog osoblja. Sugerirao je da kada predrasude primjenjuju upravo profesionalci koji teže da ih iskorijene, postavlja se pitanje hoće li ikada biti iskorijenjene.<ref>Tom Mason, Caroline Carlisle, Caroline Watkins (eds) (2001) [https://books.google.com/books?id=pO0NAAAAQAAJ Stigma and Social Exclusion in Healthcare] Chapter 17: Not in my back yard: Stigma from a personal perspective. Routledge {{ISBN|0-415-22200-1}}</ref> Shaughnessy committed [[suicide]] in 2002.<ref>{{cite news|first=Mark |last=Olden |title=Obituary: Pete Shaughnessey |work=The Guardian |pages=22 |date=23 January 2003}}</ref> [[Psihijatrijski pokret preživljavanja]] opisan je kao [[feminizam|feminističko]] pitanje, jer su problemi kojima se bavi "važni za sve žene jer mentalizam djeluje kao prijetnja svim ženama" i "mentalizam prijeti ženskim porodicama i djeci."<ref>{{cite book|first1=Wendy |last1=Chan |first2=Dorothy E. |last2=Chunn |first3=Robert J. |last3=Menzies |date=2005 |title=Women, Madness and the Law: A Feminist Reader |publisher=Routledge Cavendish |pages=257 |isbn=1-904385-09-5}}</ref> Psihijatrijski preživjeli i profesionalac rekao je da "mentalizam porede sa seksizmom i rasizmom u stvaranju potlačene niže klase, u ovom slučaju ljudi koji su dobili psihijatrijsku dijagnozu i liječenje". Navela je da je najčešća pritužba psihijatrijskih pacijenata to što niko ne sluša, ili samo selektivno u pokušaju postavljanja dijagnoze.<ref>Lindow, V. (1995) "Power and rights: the psychiatric system survivor movement", in Jack, R. Empowerment in Community Care. London: Chapman and Hall. Cited by Kelly, A. Disability and Social Exclusion. University of Canterbury</ref> Na nivou društva, mentalizam je povezan sa ljudima koji se drže u [[siromaštvo|siromaštvu]] kao građani drugog reda; da je [[diskriminacija pri zapošljavanju]] držanje ljudi da žive od pomoći, na međuljudsku diskriminaciju koja ometa odnose, da [[stereotip]]i promoviraju kroz medije šireći strah od nepredvidljivosti i opasnosti i ljudima koji se boje otkriti ili pričati o svojim iskustvima.<ref name="Kalinowski&Risser"/> == Pravo == Što se tiče pravne zaštite od diskriminacije, mentalizam može biti obuhvaćen samo općim okvirima kao što je [[zakon o diskriminaciji invalida]] koji je na snazi u nekim zemljama, a koji zahtijevaju od osobe da kaže da ima invalidnost i da dokaže da ispunjavaju kriterije. Što se tiče samog pravnog sistema, zakon se tradicionalno zasniva na tehničkim definicijama [[uračunljivost]]i i [[ludilo|ludila]], pa se termin "sanizam" može koristiti kao odgovor. Koncept je dobro poznat u američkoj pravnoj zajednici, pominje se u skoro 300 članaka za pregled zakona između 1992. i 2013. godine, iako je manje poznat u medicinskoj zajednici.<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=October 2013 |title=Sanism and the Law |journal=Virtual Mentor |volume=15 |issue=10 |pages=878–885 |url=http://virtualmentor.ama-assn.org/2013/10/msoc1-1310.html |doi=10.1001/virtualmentor.2013.15.10.msoc1-1310 |pmid=24152781}}</ref> Michael Perlin, profesor prava na Pravnom fakultetu u New Yorku, definisao je sanizam kao "iracionalnu predrasudu istog kvaliteta i karaktera kao i druge iracionalne predrasude koje uzrokuju i odražavaju se u prevladavajućim društvenim stavovima rasizma, seksizma, homofobije i etničke netrpeljivosti koji prožima sve aspekte zakona o mentalnoj invalidnosti i utiče na sve učesnike u sistemu zakona o mentalnoj invalidnosti: [[parničari]], [[pretresnik o činjenicama|nalazač činjenica]], [[advokat|branitelj]] i [[veštak|veštak]] i svjedoci laici."<ref name="Perlin09neuro"/> Perlin napominje da sanizam utiče na teoriju i praksu prava na uglavnom nevidljive i društveno prihvatljive načine, zasnovane uglavnom na "[[stereotip]]u, [[mit]]u, [[praznovjerje|praznjevjerju]] i [[deindividualizacija|deindividualizaciji]]." On vjeruje da su njeni „korozivni efekti izobličili zakon za [[nedobrovoljno opredjeljenje|nedobrovoljno građansko opredjeljenje]], institucionalno pravo, [[pravo o deliktu]] i sve aspekte krivičnog procesa (pretkrivično, suđenje i izricanje kazne).“<ref>{{cite book|last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2008 |url=https://books.google.com/books?id=NSewrw9g8coC |title=Competence in the law: from legal theory to clinical application|isbn=9780470267905 }}</ref> Prema Perlinu, sudije su daleko od imunosti, jer imaju tendenciju da odražavaju sanističko razmišljanje koje ima duboke korijene u našoj kulturi. Ovo rezultira sudskim odlukama zasnovanim na stereotipima u svim oblastima [[Građansko pravo|građanskog]] i [[krivično pravo|krivičnog]] prava, izražene pristrasnim jezikom i pokazujući prezir prema profesionalcima mentalnog zdravlja . Štaviše, sudovi su često nestrpljivi i psihičke probleme pripisuju "slabi karakter ili loša odluka".<ref name="Perlin09neuro"/> Sanistički stavovi preovlađuju u nastavi studenata prava, i otvoreno i prikriveno, smatra Perlin. On napominje da to utiče na vještine koje su u srcu odvjetništva kao što su "intervjuiranje, istraga, savjetovanje i pregovaranje", te na svaki kritični trenutak kliničkog iskustva: "početni intervju, priprema slučaja, konferencije slučaja, planiranje sudskog spora (ili pregovaranja), strategija, priprema za suđenje, suđenje i žalba."<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2003 |url=https://ssrn.com/abstract=336121 |title=Sanism in Clinical Teaching |journal=Clinical Law Review |volume=9 |pages=683–730}}</ref> Postoji i široko rasprostranjena diskriminacija od strane porotnika, koju Perlin opisuje kao demonstriranje "iracionalne brutalnosti, predrasuda, neprijateljstva i mržnje" prema optuženima kada postoji [[odbrana ludilom]]. Specifični sanistički mitovi uključuju oslanjanje na popularne slike ludosti; 'opsesija' tvrdnjama da se mentalni problemi mogu lahko lažirati, a stručnjaci prevariti; pretpostavka apsolutne veze između mentalne bolesti i opasnosti; 'neprestana' konfuzija i miješanje različitih pravnih testova mentalnog statusa i pod pretpostavkom da će optuženi koji su oslobođeni optužbi za neuračunljivost vjerovatno biti brzo pušteni na slobodu. Iako postoje tvrdnje da [[neurosnimanje]] ima određeni potencijal da pomogne u ovoj oblasti, Perlin zaključuje da je vrlo teško odvagnuti istinitost ili relevantnost takvih rezultata zbog brojnih neizvjesnosti i ograničenja, te da se to može zanemariti ili prenaglašeno od strane naučnika, pravnika ili u popularnoj mašti. On smatra da je "ključ za odgovor ovdje razmatranje sanizma", jer on u velikoj mjeri može "prevladati sve druge dokaze i sva druga pitanja u ovom razgovoru". On sugerira da "samo [[terapeutska jurisprudencija]] ima potencijalnu moć da 'ogoli sanističku fasadu'."<ref name="Perlin09neuro">Perlin, M. (2009) [https://ssrn.com/abstract=%201336521 'His Brain Has Been Mismanaged with Great Skill': How Will Jurors Respond to Neuroimaging Testimony in Insanity Defense Cases?] Akron Law Review, Vol. 42, No. 2, NYLS Legal Studies Research Paper (free full text)</ref> Perlin je sugerirao da je međunarodna [[Konvencija o pravima osoba s invalidnošću]] revolucionarni dokument [[ljudska prava|ljudskih prava]] koji ima potencijal da bude najbolje sredstvo za osporavanje sanističke diskriminacije.<ref>Michael L. Perlin (2013) [https://ssrn.com/abstract=2283279 'There Must Be Some Way Out of Here': Why the Convention on the Rights of Persons with Disabilities is Potentially the Best Weapon in the Fight Against Sanism] New York Law School, PSYCHIATRY, PSYCHOL. & L. 462 (2013)</ref> Također se bavio temom sanizma jer utiče na to koje seksualne slobode ili zaštite se pružaju psihijatrijskim pacijentima, posebno u forenzičkim ustanovama.<ref>Periln, ML (1994) [http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/nyuls20&div=25&id=&page= Hospitalized Patients and the Right to Sexual Interaction: Beyond the Last Frontier] 20 N.Y.U. Rev. L. & Soc. Change 517 (1992-1994)</ref> Sanizam u pravnoj profesiji može uticati na mnoge ljude u zajednicama koji se u nekom trenutku svog života bore sa određenim stepenom problema mentalnog zdravlja, kaže Perlin. Ovo može nepravedno ograničiti njihovu sposobnost da zakonski rješavaju pitanja u svojim zajednicama kao što su: „problemi ugovora, imovinski problemi, problemi u domaćim odnosima i problemi povjerenstava i posjeda."<ref>Perlin, ML. [https://ssrn.com/abstract=345140 Looking at Non-Institutional Mental Disability Law Through the Sanism Filter] NYLS Law Review, Forthcoming</ref> Susan Fraser, pravnica iz Kanade koja se specijalizirala za zagovaranje ranjivih ljudi, tvrdi da je sanizam zasnovan na strahu od nepoznatog, pojačan stereotipima koji [[Dehumanizacija|dehumanizuju]] pojedince. Ona tvrdi da to uzrokuje da pravni sistem ne uspijeva pravilno odbraniti prava pacijenata da odbiju potencijalno štetne lijekove, da istražuje smrt u [[psihijatrijska bolnica|psihijatrijskim bolnicama]] i drugim ustanovama na jednak način kao i drugi i da propusti da pravilno sasluša i poštuje glasove korisnika mentalnog zdravlja i onih koji su preživjeli.<ref>{{cite conference |last1=Fraser |first1=Susan |date=November 2008 |title=Sanism and the Legal Profession: Why Mad People Should Be Angry |url=http://www.lsuc.on.ca/media/eleventh_colloquium_suzan.pdf |conference=Eleventh Colloquium on the Legal Profession: Professionalism and Serving Communities |conference-url=http://www.lsuc.on.ca/with.aspx?id=1197 |publisher=Law Society of Upper Canada}}</ref> == Obrazovanje == Perlin je identificirao slične probleme u načinu na koji se postupa s djecom u vezi sa [[poteškoće u učenju|poteškoćama u učenju]], uključujući [[specijalno obrazovanje]]. U bilo kojoj oblasti prava, ističe on, dva najčešća sanistička mita pretpostavljaju da se osobe s mentalnim poteškoćama lažiraju ili da takve osobe ne bi bile onesposobljene da se samo više trude. U ovoj posebnoj oblasti, on zaključuje da su [[teorija etiketiranja|obilježena]] djeca stereotipna u procesu koji je prepun rasnih, klasnih i rodnih predrasuda. Iako je namijenjen pomoći nekoj djeci, on tvrdi da u stvarnosti to ne može biti samo mač sa dvije oštrice, već mač sa tri, četiri ili pet oštrica. Rezultat sanističkih predrasuda i zabluda, u kontekstu akademske konkurencije, je da „ostajemo sa sistemom koji je, na mnogo važnih načina, zapanjujuće nekoherentan ".<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=Spring 2009 |title='Simplify You, Classify You': Stigma, Stereotypes and Civil Rights in Disability Classification Systems |journal=Georgia State University Law Review |volume=25 |issue=3 |pages=607–639 |url=http://readingroom.law.gsu.edu/gsulr/vol25/iss3/6/}}</ref> == Ugnjetavanje == Identificirana je spirala ugnjetavanja koju doživljavaju neke grupe u društvu. Prvo, ugnjetavanja se javljaju na osnovu percipiranih ili stvarnih razlika (koje mogu biti povezane sa stereotipima široke grupe kao što su [[rasizam]], [[seksizam]], [[klasizam]], [[starost]], [[homofobija]] itd.). Ovo može imati negativne fizičke, društvene, ekonomske i psihološke efekte na pojedince, uključujući [[Stres|emocijski stres]] i ono što se može smatrati problemima mentalnog zdravlja. Zatim, odgovor društva na takvu nevolju može biti da je liječi u okviru sistema medicinske i socijalne skrbi umjesto (također) razumijevanja i izazivanja ugnjetavanja koje su ga izazvale, čime bi se problem pojačao daljim opresivnim stavovima i praksama, što može dovesti do na još više nevolja, i tako dalje u začaranom krugu. Osim toga, zbog kontakta sa službama za mentalno zdravlje ljudi mogu postati podložni ugnjetavanju mentalizma, budući da društvo (i same službe za mentalno zdravlje) imaju tako negativne stavove prema osobama s psihijatrijskom dijagnozom, čime se dalje nastavljaju ugnjetavanje i diskriminacija.<ref>{{cite book |first1=Kamaldeep |last1=Bhui |date=25 April 2002 |title=Racism and Mental Health: Prejudice and Suffering |publisher=Jessica Kingsley Publishers |page=77 |isbn=978-1-84310-076-8 |url=https://books.google.com/books?id=WNahbFDhF0kC}}</ref><ref>{{cite conference |last1=Nair |first1=Roshan das |date=30 November 2005 |title=Metaminorities and Mental Health: A model of vulnerability for Black and Minority Ethnic Queer Folk |url=http://www.inter-disciplinary.net/ci/transformations/sexualities/s2/nair%20paper.pdf |conference=2nd Global Conference, Sexualities: Bodies, Desires, Practices |conference-url=http://www.inter-disciplinary.net/critical-issues/gender-and-sexuality/persons-and-sexualities/project-archives/2nd-global-conference-2005/}}</ref> Ljudi koji pate od takvog ugnjetavanja u društvu mogu biti privučeni radikalnijim političkim akcijama, ali sanističke strukture i stavovi su također identificirani u [[aktivizam|aktivističkim]] zajednicama. Ovo uključuje [[klika|klike]] i [[društvdena hijerarhija|društvene hijerarhije]] u koje ljudima sa određenim problemima može biti veoma teško da se probiju ili da ih vrednuju. Može doći i do individualnog odbijanja ljudi zbog čudnog ponašanja koje se ne smatra kulturološki prihvatljivim, ili pak neosjetljivosti na emocionalna stanja uključujući [[suicid]]nost, ili poricanja da neko ima problema ako se čini da se ponaša normalno.<ref>{{cite web |date=29 July 2005 |title=A Libertarian Perspective on Depression And Madness |website=The Icarus Project |url=http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521090633/http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-date=21 May 2013 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Oznaka invalidnosti]] * [[Stigma mentalnog zdravlja]] * [[Rankizam]], krovni izraz za sve oblike hijerarhijske diskriminacije * [[Socijalni darvinizam]] * [[Supremacizam]] * [[Društvena konstrukcija šizofrenije]] * [[Socijalni model invalidnosti]] * [[Franco Basaglia]] == Reference == {{Reflist}} == Dopunska literatura == * {{cite journal |last1=Large |first1=Matthew |last2=Ryan |first2=Christopher |date=November 2012 |title=Sanism, stigma and the belief in dangerousness |journal=Australian & New Zealand Journal of Psychiatry |volume=46 |issue=11 |pages=1099–1100 |doi=10.1177/0004867412440193 |pmid=23104928 |s2cid=206398076}} * {{cite book |last=Parry |first=John Weston |date=26 September 2013 |title=Mental Disability, Violence, and Future Dangerousness: Myths Behind the Presumption of Guilt |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-1-4422-2405-6 |url=https://books.google.com/books?id=EV8rAQAAQBAJ}} * {{cite conference|last1=Risser |first1=Pat |date=14 May 2008 |title=Overcoming the Language of Oppression: Promoting Cultural Change with Words |conference=4th Annual Clinical Forum on Mental Health: Turning Knowledge into Practice. (North Dakota Department of Human Services)}} * {{cite journal |last1=Wienera |first1=Diane |last2=Ribeiro |first2=Rebecca |last3=Warner |first3=Kurt |date=22 July 2009 |title=Mentalism, disability rights and modern eugenics in a 'brave new world' |journal=Disability & Society |volume=24 |issue=5 |pages=599–610 |doi=10.1080/09687590903010974 |s2cid=146463753}} * {{cite journal |last1=Wolframe |first1=PhebeAnn M. |date=2013 |title=The Madwoman in the Academy, or, Revealing the Invisible Straightjacket: Theorizing and Teaching Saneism and Sane Privilege |journal=Disability Studies Quarterly |volume=33 |issue=1 |url=http://dsq-sds.org/article/view/3425/3200}} ==Vanjski linkovi== {{Diskriminacija}} [[Kategorija:Invalidska prava]] [[Kategorija:Aktivizam za mentalno zdravlje| ]] [[Kategorija:Neurodiverzitet]] [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]] p72xlezttcgjwhcasfc7ujp33w3f128 3428555 3428554 2022-08-21T17:23:48Z 21775198.138-dopisnik 131410 /* Institucionalna diskriminacija */ wikitext text/x-wiki '''Mentalizam''' ili '''sanizam''' opisuje [[diskriminacija|diskriminaciju]] i [[ugnjetavanje]] u odnosu na mentalnu osobinu ili stanje koje osoba ima, ili se smatra da ima. Ova diskriminacija može, ali ne mora biti okarakterisana u smislu [[duševna bolest|mentalnog poremećaja]] ili [[kognitivno oštećenje]]. Diskriminacija se zasniva na brojnim faktorima kao što su [[stereotip]]i o [[Neurodiverzitet|neurodivergenciji]], kao što su naprimjer [[autizam]], [[Nesposobnost učenja|poremećaji učenja]], [[ADHD]], [[FASD]], [[bipolarni poremećaj]], [[shizofrenija]] i [[poremećaj ličnosti]], specifični fenomeni ponašanja kao što su [[mucanje]] i [[tikovi]], ili [[intelektualna invalidnost]]. Kao i drugi oblici diskriminacije kao što su [[seksizam]] i [[rasizam]], mentalizam uključuje višestruke ukrštane oblike ugnjetavanja, složene [[društvena nejednakost|društvene nejednakosti]] i neravnoteže moći. To može rezultirati prikrivenom diskriminacijom višestrukim, malim vrijeđanjima i uvredama. Karakteriziraju ga prosudbe o percipiranom statusu mentalnog zdravlja druge osobe. Nakon ovih presuda slijede radnje kao što su očigledna, otvorena [[diskriminacija]] koja može uključivati odbijanje usluge ili uskraćivanje ljudskih prava. Mentalizam utiče na to kako se prema pojedincima odnosi [[šira javnost]], [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i institucije, uključujući pravni sistem. Negativni stavovi koji su uključeni mogu također biti [[Internalizacija (sociologija)|internalizovani]]. Termini mentalizam, od "[[Um|mentalni]]" i sanizam, od "[[razum|sane]]", postali su uspostavljeni u nekim kontekstima, iako su koncepti kao što su [[socijalna stigma]], a u nekim slučajevi [[ableizam]], mogu se koristiti na slične, ali ne i identične načine. Dok se mentalizam i sanizam koriste naizmjenično, sanizam postaje dominantan u određenim krugovima, kao što ja akademska zajednica, za oni+e koji se identifikuju kao ludi i budale zagovornici i u društveno-političkom kontekstu u kojem sanizam uzima maha kao pokret", zdrav razum.<ref name=PooleWard2013>{{cite book |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Ward |first2=Jennifer |date=2013 |contribution="Breaking open the bone": Storying, Sanism, and Mad Grief |contribution-url=https://books.google.com/books?id=BM2jTziyBtkC&pg=PR7 |title=Mad Matters: A Critical Reader in Canadian Mad Studies |editor1-first=B. |editor1-last=LeFrancois |editor2-first=R. |editor2-last=Menzies |editor3-first=G. |editor3-last=Reaume |location=Toronto |publisher=Canadian Scholars Press}}</ref> Pokret sanizma je čin otpora među onima koji se identificiraju kao ludi, preživjeli potrošači i zagovornici mentalnog zdravlja.<ref name=PooleEtAl2012>{{cite journal |last1=Poole |first1=Jennifer M. |last2=Jivraj |first2=Tania |last3=Arslanian |first3=Araxi |last4=Bellows |first4=Kristen |last5=Chiasson |first5=Sheila |last6=Hakimy |first6=Husnia |last7=Pasini |first7=Jessica |last8=Reid |first8=Jenna |date=2012 |url=http://journals.library.mun.ca/ojs/index.php/IJ/article/view/348 |title=Sanism, 'Mental Health', and Social Work/Education: A Review and Call to Action |journal=Intersectionalities: A Global Journal of Social Work Analysis, Research, Polity, and Practice |volume=1}} {{open access}}</ref> U akademskoj zajednici dokazi o ovom pokretu mogu se naći u brojnim novijim publikacijama o sanizmu i praksi socijalnog rada.<ref name=PooleEtAl2012/><ref name=PooleWard2013/> Mentalizam se obično naziva mentalnom invalidnošću, koji se razlikuje od neinvalidnog, koji se odnosi na fizičku invalidnost. == Etimologija == Termin "sanizam" skovao je [[Morton Birnbaum]] tokom svog rada zastupajući Edwarda Stephensa, pacijenta mentalnog zdravlja, u pravnom slučaju 1960-ih.<ref name="Sane">{{cite conference |last=Ingram |first=Richard |date=May 2011 |title=Sanism in Theory and Practice |url=http://www.socialinequities.ca/wordpress/wp-content/uploads/2011/07/Ingram.Sanism-in-Theory-and-Practice.CI_.2011.pdf |conference=Second Annual Critical Inquiries Workshop |conference-url=http://www.socialinequities.ca/2011/07/critical-inquiries-presentations/ |publisher=Centre for the Study of Gender, Social Inequities and Mental Health. Simon Fraser University |location=Vancouver, Canada}}</ref> Birnbaum je bio ljekar, advokat i zagovornik mentalnog zdravlja koji je pomogao u uspostavljanju ustavnog prava na liječenje psihijatrijskih pacijenata, zajedno sa zaštitnim mjerama protiv [[nedobrovoljna obaveza|nedobrovoljne obaveze]]. Od kada je prvi put primijetio taj izraz 1980. godine, njujorški profesor prava [[Michael L. Perlin]] je kasnije nastavio njegovu upotrebu.<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=1993 |title=ADA and Persons with Mental Disabilities: Can Sanist Attitudes Be Undone? |journal=Journal of Law and Health |volume=8 |issue=1 |pages=15–45 |url=http://engagedscholarship.csuohio.edu/jlh/vol8/iss1/4/}}</ref> [[slika:Judi Chamberlin 2000 From Privileges to Rights.jpg|alt=|thumb|left|150px|Termin "mentalizam" skovao je [[Judi Chamberlin]].]] Godine 1975. [[Judi Chamberlain]] je skovao termin mentalizam u poglavlju knjige "Žene gledaju na psihijatriju".<ref>{{cite book|last1=Smith |first1=Dorothy E. |last2=David |first2=Sara J. |title=Women Look at Psychiatry |date=1975 |publisher=Press Gang Publishers |location=Vancouver |isbn=978-0889740006 |page=[https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44 44] |url=https://archive.org/details/womenlookatpsych0000unse/page/44}}</ref> Izraz je postao šire poznat kada ga je 1978. upotrijebila u svojoj knjizi „On Our Own: Patient Controlled Alternatives to the Mental Health System“, koja je neko vrijeme postala standardni tekst pokreta preživjelih psihijatrijskih slučajeva u SAD.<ref name=Hev>{{cite news|last=Hevesi |first=Denis |title=Judi Chamberlin, 65, Advocate for Mental Health Patients |url=https://www.nytimes.com/2010/01/31/us/31chamberlin.html |access-date=1 March 2011 |newspaper=The New York Times|date=30 January 2010}}</ref><ref name="Timeline">{{cite web|url=http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |title=Disability History Timeline |year=2002 |work=Rehabilitation Research & Training Center on Independent Living Management |publisher=Temple University |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220065328/http://isc.temple.edu/neighbor/ds/disabilityrightstimeline.htm |archive-date=20 December 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Identifying and Overcoming Mentalism |url=http://www.counterpsych.talkspot.com/uploads/23542/uploadedDocuments/Mentalism_07_00.pdf |author=Coni Kalinowski and Pat Risser |date=July 2000 |access-date=16 December 2015}}</ref><ref name="Reaume2002">{{cite journal |last=Reaume |first=Geoffrey |date=July 2002 |title=Lunatic to patient to person: nomenclature in psychiatric history and the influence of patients' activism in North America |journal=International Journal of Law and Psychiatry |volume=25 |issue=4 |pages=405–26 |pmid=12613052 |doi=10.1016/S0160-2527(02)00130-9}}</ref><ref>{{cite book|last=Weller |first=Penelope |title=New Law and Ethics in Mental Health Advance Directives: The Convention on the Rights of Persons with Disabilities and the Right to Choose |year=2012 |publisher=Routledge |isbn=978-1136159565 |page=55 |url=https://books.google.com/books?id=PzR2t__ZOeEC&pg=PA55}}</ref> Ljudi su počeli prepoznavati obrazac u načinu na koji su tretirani, skup pretpostavki koje većina ljudi ima o (bivšim) mentalnim pacijentima, bez obzira na to da li su se odnosili na nekog određenog pojedinca u bilo kojem trenutku&nbsp;– da su nesposobni, nesposobni rade stvari za sebe, stalno im je potreban nadzor i pomoć, nepredvidivi, vjerovatno nasilni ili iracionalni itd. Shvatilo se da ne samo da šira javnost izražava mentalističke ideje, već i bivši pacijenti, oblik internalizirane [[ugnjetavanje|ugnjetavanja]].<ref name="Chamberlin">{{cite journal |last=Chamberlin |first=Judi |date=Summer 1990 |title=The Ex-Patients' Movement: Where We've Been and Where We're Going |journal=The Journal of Mind and Behavior |volume=11 |issue=3 |pages=323–336 |url=http://www.power2u.org/articles/history-project/ex-patients.html}}</ref> Od 1998. ove termine su usvojili neki potrošači/preživjeli u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] i SAD-u, ali nisu dobili opću primjenu. Ovo je ostavilo konceptni jaz koji je djelomično popunjen konceptom '[[Socijalna stigma|stigma]]', ali je to kritizirano zbog manjeg fokusa na [[institucionalizirana diskriminacija|institucionaliziranu diskriminaciju]] s više uzroka, već na to da li ljudi percipiraju probleme mentalnog zdravlja sramni ili gori nego što jesu. Uprkos njenoj upotrebi, brojna literatura pokazala je raširenu diskriminaciju u mnogim sferama života, uključujući [[zapošljavanje]], [[roditeljska prava]], [[Kuća|stambeni prostor]], [[imigracija|imigraciju]], [[osiguranje]] , [[zdravstvena zaštita|zdravstvenu zaštitu]] i pristup [[pravda|pravdi]].<ref>{{cite journal|last=Sayce |first=L. |date=1998 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/apl/cjmh/1998/00000007/00000004/art00002 |title=Stigma, discrimination and social exclusion: What's in a word? |journal=Journal of Mental Health |volume=7 |number=4 |pages=331–343|doi=10.1080/09638239817932 |pmid=29052478 }}</ref> Međutim, upotreba novih "izama" je također dovedena u pitanje, na osnovu toga što se oni mogu smatrati podjelom, zastarjelim ili oblikom neprimjerene [[politička korektnost|političke korektnosti]]. Iste kritike, prema ovom mišljenju, možda se ne odnose toliko na šire i prihvaćenije pojmove kao što su 'diskriminacija' ili '[[socijalna isključenost]]'.<ref>{{cite book|last=Sayce |first=L. |date=2000 |url=https://books.google.com/books?id=lPQOm76J6QYC |title=From Psychiatric Patient to Citizen: Overcoming Discrimination and Social Exclusion |publisher=Macmillan Publishers |isbn=0-333-69890-8 |pages=16–17}}</ref> Postoji i krovni izraz [[ableizam]], koji se odnosi na diskriminaciju onih koji su (shvaćeni kao) invalidi. Što se tiče mozga, postoji pokret za prepoznavanje [[neurodiverzitet]]a. Termin 'psihofobija' (od [[psihologija|psiha]] + [[fobija]]) povremeno se koristi sa sličnim značenjem. == Društvena podjela == Prema Coni Kalinowski ([[psihijatar]] na Univerzitetu Nevada i direktor komunalnih usluga Mojave<ref>{{cite web|url=http://www.medicinenevada.com/find_a_doctor/app-doctors/1/184/ |title=medicinenevada.com |publisher=medicinenevada.com |access-date=17 December 2015}}</ref>) i Pat Risser (konsultant za mentalno zdravlje i samoproglašeni bivši primatelj [[Psihijatrijska bolnica|usluga za mentalno zdravlje]]<ref>{{cite web|first=Jeff |last=Russ |url=http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |title=Off to Hollywood: Local mental health advocate to receive award |publisher=Times-Gazette |date=20 August 2011 |access-date=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131111235018/http://www.times-gazette.com/local%20news/2011/08/20/off-to-hollywood-local-mental-health-advocate-to-receive-award |archive-date=11 November 2013 |url-status=dead}}</ref>), mentalizam u jednoj krajnosti može dovesti do kategoričke podjele ljudi na osnaženu grupu za koju se pretpostavlja da je normalna, zdrava, pouzdana i sposobna, i nemoćnu grupu za koju se pretpostavlja da je bolesna, invalidna, luda, nepredvidiva i nasilna. Ova podjela može opravdati nesmotreno postupanje prema ovoj potonjoj grupi i očekivanja nižeg životnog standarda za njih, za što se može očekivati da izraze [[zahvalnost]]. Dalja diskriminacija može uključivati označavanje nekih kao "visoko funkcionalnih", a nekih kao "niskofunkcionalnih"; dok ovo može omogućiti ciljanje resursa, u obje kategorije ljudska ponašanja su preoblikovana u [[patologija|patološkim]] terminima.<ref name="Kalinowski&Risser">Coni Kalinowski (psychiatrist) and Pat Risser (former recipient of mental health services) [http://www.newmediaexplorer.org/sepp/Mentalism.pdf Identifying and Overcoming Mentalism] InforMed Health Publishing & Training</ref> Diskriminacija može biti toliko fundamentalna i neupitna da može spriječiti ljude za istinsku [[Empatija|empatiju]] (iako misle da jesu) ili da istinski sagledavaju drugu tačku gledišta s poštovanjem. Neka mentalna stanja mogu u određenim trenucima narušiti [[svijest]] i razumijevanje na određene načine, ali mentalističke pretpostavke mogu navesti druge da pogrešno vjeruju da nužno razumiju situaciju i potrebe osobe bolje od njih samih.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Navodno, čak i unutar [[pokret za prava invalida|pokreta za prava invalida]] na međunarodnom nivou, "ima puno sanizma", a "invalidske organizacije ne 'dobiju' uvijek mentalno zdravlje i ne žele da ih se smatra mentalno defektnim." S druge strane, oni koji dolaze sa strane mentalnog zdravlja možda neće na isti način gledati na takva stanja kao na invalidnost.<ref>Anglicare Tasmania (2009) [http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf Experts by experience: strengthening the mental health consumer voice in Tasmania] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415083253/http://www.sswahs.nsw.gov.au/mhealth/content/pdf/Experts_by_Experience.pdf |date=15 April 2012 }}</ref> Neke dobrotvorne organizacije koje finansira nacionalna vlada smatraju ovo pitanje prvenstveno pitanjem stigmatizacije stavova u opštoj javnosti, možda zbog ljudi koji nemaju dovoljno kontakta s tim (dijagnostikovanim) mentalnim bolestima, a jedan šef dobrotvorne organizacije za shizofreniju uporedio je mentalizam sa na koji način [[rasizam]] može biti rasprostranjeniji kada ljudi ne provode vrijeme zajedno cijeli život.<ref>Arlen Kasdorf [http://uniter.ca/view/5661/ Discrimination against mental illness on the rise] June 2011, The Uniter, Vol.16 No.15</ref> Psiholog koji vodi [[Živi muzej]] omogućavajući sadašnjim ili bivšim psihijatrijskim pacijentima da izlože umjetnička djela, nazvao je stav šire javnosti psihofobijom.<ref>John Clark [http://articles.latimes.com/1998/jul/12/entertainment/ca-2840 Art Museum of the Mind] Los Angeles Times, 12 July 1998</ref> == Klinička terminologija == Mentalizam se može kodificirati kliničkom terminologijom na suptilne načine, uključujući osnovne [[Klasifikacija mentalnih poremećaja|dijagnostičke kategorije]] koje koristi [[psihijatrija]] (kao u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]] ili [[Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema|ICD]]). U toku je neka debata o tome koji termini i kriteriji mogu da komuniciraju [[prezir]] ili inferiornost, a ne da olakšavaju stvarno razumevanje ljudi i njihovih problema. Neki se protive cijelom procesu kao [[teorija etiketiranja|etiketiranje]], a neki su odgovorili na opravdanja za to&nbsp;– naprimjer da je neophodan u kliničke ili administrativne svrhe&nbsp;– kao način na koji osoba može opravdati upotrebu [[etničko vrijeđanje|etničkog vrijeđanja]] jer nemaju namjeru nauditi. Drugi tvrde da se većina aspekata lahko može izraziti na precizniji i manje uvredljiv način.<ref name="Kalinowski&Risser"/> [[slika:David-william-oaks.jpg|thumb|right|150px|David Oaks, 2009]] Neki klinički izrazi mogu se koristiti daleko izvan uobičajenih usko definiranih značenja, na način koji može zamagliti uobičajeni ljudski i društveni kontekst ljudskih iskustava. Naprimjer, loše vrijeme može se pretpostaviti kao [[dekompenzacija]]; [[zatvor]] ili [[samica]] mogu se opisati kao tretman bez obzira na dobrobit za osobu; redovne aktivnosti poput slušanja muzike, bavljenja vježbanjem ili sportskim aktivnostima ili boravka u određenom fizičkom ili društvenom okruženju ([[milje terapija|milje]]), mogu se nazvati terapijom; mogu se pretpostaviti da su sve vrste odgovora i ponašanja [[simptom]]; sržni [[štetni efekt]]i lijekova se mogu nazvati [[nuspojava]]ma.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Bivši direktor organizacije psihijatrijskih slučajena preživjelih sa sjedištem u SAD-u fokusirane na prava i slobode, a [[David Oaks]], zalagao se za povlačenje riječi poput "lud", "[[intelektualna invalidnost|luđak]]", "lud" ili ''budala". Iako priznaje da neki odlučuju da ne koriste takve riječi u bilo kom smislu, on postavlja pitanje da li su medicinski izrazi poput "mentalno bolestan", "[[psihoza|psihotik]]" ili "klinički depresivan" zaista korisniji ili indikativniji za ozbiljnost od mogućih alternativa. Oaks kaže da decenijama istražuje dubine sanizma i da još nije pronašao kraj, te sugerira da je to možda najpogubniji 'izam' jer ljudi imaju tendenciju da se definiraju svojom racionalnošću i svojim osnovnim osjećajima.<ref>David Oaks [http://www.mindfreedom.org/kb/mental-health-abuse/psychiatric-labels/not-mentally-ill Let's find language more inclusive than the phrase "mentally ill"!] MindFreedom International. Retrieved 12 December 2011, when stating Last Modified 9/9/11</ref> Jedan od mogućih odgovora je kritika koncepcija normalnosti i problema povezanih s normativnim funkcioniranjem širom svijeta, iako bi to na neki način također potencijalno moglo predstavljati oblik mentalizma. Nakon nesreće 2012. kada mu je slomio vrat i kasnijeg penzionisanja, Oaks se na svom ličnom blogu naziva "PsychoQuad".<ref>[http://www.davidwoak.com David Oaks' personal blog]</ref> Britanska spisateljica Clare Allen tvrdi da čak ni vraćeni sleng izrazi kao što je "lud" jednostavno nisu tačni. Osim toga, ona vidi uobičajenu zloupotrebu koncepata koji se odnose na probleme mentalnog zdravlja&nbsp;– uključujući, naprimjer, šale o ljudima koji čuju glasove kao da to automatski podriva njihov kredibilitet&nbsp;– kao ekvivalentno rasističkim ili seksističkim frazama koje bi se smatrale očigledno diskriminatornim. Ona takvu upotrebu karakteriše kao ukazivanje na psihofobiju i prezir u pozadini.<ref>{{cite news|first=Clare |last=Allen |url=https://www.theguardian.com/society/2007/dec/05/guardiansocietysupplement.mentalhealth |title=Loose-talking psychophobes show nothing but contempt |work=The Guardian |date=5 December 2007}}</ref> == Okrivljivanje == [[slika:Mental health advocacy service graffittied.jpg|thumb| Grafiti na službi za zastupanje mentalnog zdravlja]] Kritičari [[psihijatrija|psihijatrije]] mogu tumačiti ponašanja i primjene tretmana na osuđujući način zbog osnovnog mentalizma. Ako se primalac usluga mentalnog zdravlja ne slaže s liječenjem ili dijagnozom, ili se ne promijeni, može biti označen kao neusklađen, nekooperativan ili otporan na liječenje. Ovo je unatoč činjenici da problem može biti neadekvatno razumijevanje osobe ili njenih problema od strane pružatelja zdravstvene zaštite, štetni efekti lijekova, loša podudarnost između liječenja i osobe, stigma povezana s liječenjem, teškoće u pristupu, kulturološka neprihvatljivost ili mnoga druga pitanja.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Mentalizam može navesti ljude da pretpostave da neko nije svjestan onoga što radi i da nema smisla pokušavati komunicirati s njima, uprkos činjenici da oni mogu imati određeni nivo svijesti i želje za povezivanjem čak i ako djeluju u naizgled iracionalan ili [[samopovređivanje|samopovređujući]] način. Osim toga, [[profesionalci za mentalno zdravlje]] i drugi mogu izjednačiti pokoravanje osobe sa liječenjem; tihi klijent koji ne izaziva nikakve smetnje u zajednici može se smatrati poboljšanim bez obzira koliko se ta osoba zbog toga osjećala jadno ili nesposobno.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Kliničari mogu kriviti klijente što nisu dovoljno motivirani da rade na ciljevima liječenja ili oporavku, kao i kao [[gluma|glumljenje]] kada se stvari ne slažu ili se smatraju uznemirujućim. Ali kritičari kažu da je u većini slučajeva to zapravo zbog toga što je klijent tretiran na nepoštovanje, osuđujući ili odbacivajući način. Ipak, takvo ponašanje može biti opravdano karakterizacijom klijenta kao zahtjevnog, ljutog ili mu je potrebna ograničenja. Da bi se ovo prevazišlo, sugerisano je da treba negovati podjelu vlasti i da kada se pokvari poštovanje [[komunikacija]], prvo što treba da se pita je da li su izražene mentalističke predrasude.<ref name="Kalinowski&Risser"/> ==Zanemarivanje== Mentalizam je povezan sa [[nepažnja|nepažnjom]] u praćenju štetnih efekata lijekova (ili drugih intervencija), ili sa posmatranjem takvih efekata kao prihvatljivijih nego što bi bili za druge. Ovo je upoređeno sa slučajevima maltretiranja zasnovanog na [[rasizam|rasizmu]]. Mentalizam je također povezan sa zanemarivanjem propuštanja provjere ili potpunog poštovanja prošlih iskustava ljudi, [[zlostavljanje|zlostavljanja]] ili druge [[psihološka trauma|traume]]. [[slika:Recovery Fair 2010.jpg|thumb|150px| Majica namijenjena da pokaže mogućnost i individualnost oporavka]] Tretmani koji ne podržavaju izbor i [[samoopredjeljenje]] mogu uzrokovati da ljudi ponovo iskuse bespomoćnost, [[bol]], očaj i bijes koji su pratili traumu i ipak pokušaji da se izbori sa ovim mogu biti označeni kao [[glumljenje]], [[psihološka manipulacija|manipulacija]] ili [[traženje pažnje]].<ref name="Kalinowski&Risser"/> Osim toga, mentalizam može dovesti do "loših" ili "čuvanih" predviđanja budućnosti za osobu, što bi moglo biti previše pesimistično gledište iskrivljeno uskim kliničkim iskustvom. Također bi se moglo učiniti nepropusnim za suprotne dokaze jer se oni koji uspiju mogu odbaciti kao [[Pogrešna dijagnoza|pogrešnu dijagnozu]] ili da nemaju pravi oblik poremećaja – [[nema pravog Škota]] zabluda. Dok neki problemi sa mentalnim zdravljem mogu uključivati vrlo značajmu invalidnost i mogu biti vrlo teško prevladati u društvu, predviđanja zasnovana na predrasudama i stereotipima mogu biti samoispunjavajuća jer pojedinci shvataju poruku da nemaju prave nade,<ref name=" Kalinowski&Risser"/> i kaže se da je realna nada ključna osnova [[model oporavka|oporavka]]. U isto vrijeme, [[osobina]] ili stanje može se smatrati više oblikom [[individualna različitost|individualne razlike]] koje društvo treba uključiti i prilagoditi, u kom slučaju mentalistički stav može biti povezan s pretpostavkama i predrasudama o tome šta čini normalno društvo i ko zaslužuje prilagođavanje, podršku ili razmatranje. == Institucionalna diskriminacija == Uvredljive i štetne prakse mogu biti integrisane u kliničke procedure, do tačke u kojoj ih stručnjaci više ne prepoznaju kao takve, u onome što je opisano kao oblik [[institucionalna diskriminacija|institucionalne diskriminacije]]. [[slika:Label for property of dept of mental hygiene.png|thumb|150px| Oznaka ustanove]] Ovo može biti očigledno u fizičkom razdvajanju, uključujući odvojene objekte ili smještaj, ili u nižim standardima za neke od drugih. Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu se naći uvučeni u sisteme zasnovane na birokratskim i finansijskim imperativima i [[društvena kontrola|društvenoj kontroli]], što rezultira otuđenjem od svojih izvornih vrijednosti, razočaranjem u "sistem" i usvajanjem ciničnih, mentalističkih uvjerenja koja mogu prožimati organizaciju. Međutim, baš kao što zaposleni mogu biti otpušteni zbog omalovažavanja seksualnih ili etničkih primjedbi, tvrdi se da osoblje koje je ukorijenjeno u negativnim [[stereotip]]ima, stavovima i uvjerenjima o onima koji su označeni sa [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajem]] treba da se uklonjen iz uslužnih organizacija.<ref name="Kalinowski&Risser"/> Srodni teorijski pristup, poznat kao [[izražena emocija]], također se fokusirao na negativnu međuljudsku dinamiku koja se odnosi na skrbnike, posebno unutar porodica. Međutim, poenta je i u takvim stavovima da institucionalna i grupna okruženja mogu biti izazovna sa svih strana i da su jasne granice i prava potrebni za svakoga. [[Profesije mentalnog zdravlja]] su same kritikovane. Dok se [[socijalni rad]] (također poznat kao klinički socijalni rad) činilo da ima više potencijala od drugih da razumije i pomogne onima koji koriste usluge, i mnogo je akademski govorio o [[antiopresivna praksa|antiopresivnoj praksi]] namijenjenoj podršci ljudima suočavajući se sa različitim -izmima, navodno nije uspjela da se pozabavi mentalizmom u bilo kojoj značajnoj mjeri. Stručnjaci za socijalni rad sa iskustvom u korištenju usluga sami su optužili ovu oblast da nisu pomogli ljudima da identifikuju i riješe ono što ih tlači; neopravdanog odricanja od psihijatrijskih ili biomedicinskih konvencija, posebno u pogledu onih koji se smatraju najbolesnijim i propusta da se pozabavi sopstvenom diskriminatornom praksom, uključujući sukobe interesa u svojoj službenoj ulozi koja pomaže društvenoj kontroli pacijenata kroz [[nedobrovoljno predanje]].<ref>[http://www.olc.edu/local_links/socialwork/OnlineLibrary/Wilson%20%26%20Beresford,%202000,%20Anti-oppressive%20practic,%20emancipation%20or%20appropriation.pdf 'Anti-oppressive practice': emancipation or appropriation?] A Wilson; P Beresford British Journal of Social Work; Oct 2000; 30, 5; Research Library pg. 553</ref> U [[pokretu potrošača/preživjelih/bivših pacijenata|"pokretu korisnika/preživjelih"]] u Engleskoj, [[Pete Shaughnessy]], osnivač [[mad pride]]a, zaključio je da je [[Nacionalna zdravstvena služba]] "institucionalni mentalista i ima puno toga da traži dušu u novom milenijumu", uključujući i rješavanje predrasuda svog kancelarijskog osoblja. Sugerirao je da kada predrasude primjenjuju upravo profesionalci koji teže da ih iskorijene, postavlja se pitanje hoće li ikada biti iskorijenjene.<ref>Tom Mason, Caroline Carlisle, Caroline Watkins (eds) (2001) [https://books.google.com/books?id=pO0NAAAAQAAJ Stigma and Social Exclusion in Healthcare] Chapter 17: Not in my back yard: Stigma from a personal perspective. Routledge {{ISBN|0-415-22200-1}}</ref> Shaughnessy je izvršio [[samoubistvo]] 2002. godine.<ref>{{cite news|first=Mark |last=Olden |title=Obituary: Pete Shaughnessey |work=The Guardian |pages=22 |date=23 January 2003}}</ref> [[Psihijatrijski pokret preživljavanja]] opisan je kao [[feminizam|feminističko]] pitanje, jer su problemi kojima se bavi "važni za sve žene jer mentalizam djeluje kao prijetnja svim ženama" i "mentalizam prijeti ženskim porodicama i djeci."<ref>{{cite book|first1=Wendy |last1=Chan |first2=Dorothy E. |last2=Chunn |first3=Robert J. |last3=Menzies |date=2005 |title=Women, Madness and the Law: A Feminist Reader |publisher=Routledge Cavendish |pages=257 |isbn=1-904385-09-5}}</ref> Psihijatrijski preživjeli i profesionalac rekao je da "mentalizam porede sa seksizmom i rasizmom u stvaranju potlačene niže klase, u ovom slučaju ljudi koji su dobili psihijatrijsku dijagnozu i liječenje". Navela je da je najčešća pritužba psihijatrijskih pacijenata to što niko ne sluša, ili samo selektivno u pokušaju postavljanja dijagnoze.<ref>Lindow, V. (1995) "Power and rights: the psychiatric system survivor movement", in Jack, R. Empowerment in Community Care. London: Chapman and Hall. Cited by Kelly, A. Disability and Social Exclusion. University of Canterbury</ref> Na nivou društva, mentalizam je povezan sa ljudima koji se drže u [[siromaštvo|siromaštvu]] kao građani drugog reda; da je [[diskriminacija pri zapošljavanju]] držanje ljudi da žive od pomoći, na međuljudsku diskriminaciju koja ometa odnose, da [[stereotip]]i promoviraju kroz medije šireći strah od nepredvidljivosti i opasnosti i ljudima koji se boje otkriti ili pričati o svojim iskustvima.<ref name="Kalinowski&Risser"/> == Pravo == Što se tiče pravne zaštite od diskriminacije, mentalizam može biti obuhvaćen samo općim okvirima kao što je [[zakon o diskriminaciji invalida]] koji je na snazi u nekim zemljama, a koji zahtijevaju od osobe da kaže da ima invalidnost i da dokaže da ispunjavaju kriterije. Što se tiče samog pravnog sistema, zakon se tradicionalno zasniva na tehničkim definicijama [[uračunljivost]]i i [[ludilo|ludila]], pa se termin "sanizam" može koristiti kao odgovor. Koncept je dobro poznat u američkoj pravnoj zajednici, pominje se u skoro 300 članaka za pregled zakona između 1992. i 2013. godine, iako je manje poznat u medicinskoj zajednici.<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=October 2013 |title=Sanism and the Law |journal=Virtual Mentor |volume=15 |issue=10 |pages=878–885 |url=http://virtualmentor.ama-assn.org/2013/10/msoc1-1310.html |doi=10.1001/virtualmentor.2013.15.10.msoc1-1310 |pmid=24152781}}</ref> Michael Perlin, profesor prava na Pravnom fakultetu u New Yorku, definisao je sanizam kao "iracionalnu predrasudu istog kvaliteta i karaktera kao i druge iracionalne predrasude koje uzrokuju i odražavaju se u prevladavajućim društvenim stavovima rasizma, seksizma, homofobije i etničke netrpeljivosti koji prožima sve aspekte zakona o mentalnoj invalidnosti i utiče na sve učesnike u sistemu zakona o mentalnoj invalidnosti: [[parničari]], [[pretresnik o činjenicama|nalazač činjenica]], [[advokat|branitelj]] i [[veštak|veštak]] i svjedoci laici."<ref name="Perlin09neuro"/> Perlin napominje da sanizam utiče na teoriju i praksu prava na uglavnom nevidljive i društveno prihvatljive načine, zasnovane uglavnom na "[[stereotip]]u, [[mit]]u, [[praznovjerje|praznjevjerju]] i [[deindividualizacija|deindividualizaciji]]." On vjeruje da su njeni „korozivni efekti izobličili zakon za [[nedobrovoljno opredjeljenje|nedobrovoljno građansko opredjeljenje]], institucionalno pravo, [[pravo o deliktu]] i sve aspekte krivičnog procesa (pretkrivično, suđenje i izricanje kazne).“<ref>{{cite book|last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2008 |url=https://books.google.com/books?id=NSewrw9g8coC |title=Competence in the law: from legal theory to clinical application|isbn=9780470267905 }}</ref> Prema Perlinu, sudije su daleko od imunosti, jer imaju tendenciju da odražavaju sanističko razmišljanje koje ima duboke korijene u našoj kulturi. Ovo rezultira sudskim odlukama zasnovanim na stereotipima u svim oblastima [[Građansko pravo|građanskog]] i [[krivično pravo|krivičnog]] prava, izražene pristrasnim jezikom i pokazujući prezir prema profesionalcima mentalnog zdravlja . Štaviše, sudovi su često nestrpljivi i psihičke probleme pripisuju "slabi karakter ili loša odluka".<ref name="Perlin09neuro"/> Sanistički stavovi preovlađuju u nastavi studenata prava, i otvoreno i prikriveno, smatra Perlin. On napominje da to utiče na vještine koje su u srcu odvjetništva kao što su "intervjuiranje, istraga, savjetovanje i pregovaranje", te na svaki kritični trenutak kliničkog iskustva: "početni intervju, priprema slučaja, konferencije slučaja, planiranje sudskog spora (ili pregovaranja), strategija, priprema za suđenje, suđenje i žalba."<ref>{{cite journal |last1=Perlin |first1=Michael L. |date=2003 |url=https://ssrn.com/abstract=336121 |title=Sanism in Clinical Teaching |journal=Clinical Law Review |volume=9 |pages=683–730}}</ref> Postoji i široko rasprostranjena diskriminacija od strane porotnika, koju Perlin opisuje kao demonstriranje "iracionalne brutalnosti, predrasuda, neprijateljstva i mržnje" prema optuženima kada postoji [[odbrana ludilom]]. Specifični sanistički mitovi uključuju oslanjanje na popularne slike ludosti; 'opsesija' tvrdnjama da se mentalni problemi mogu lahko lažirati, a stručnjaci prevariti; pretpostavka apsolutne veze između mentalne bolesti i opasnosti; 'neprestana' konfuzija i miješanje različitih pravnih testova mentalnog statusa i pod pretpostavkom da će optuženi koji su oslobođeni optužbi za neuračunljivost vjerovatno biti brzo pušteni na slobodu. Iako postoje tvrdnje da [[neurosnimanje]] ima određeni potencijal da pomogne u ovoj oblasti, Perlin zaključuje da je vrlo teško odvagnuti istinitost ili relevantnost takvih rezultata zbog brojnih neizvjesnosti i ograničenja, te da se to može zanemariti ili prenaglašeno od strane naučnika, pravnika ili u popularnoj mašti. On smatra da je "ključ za odgovor ovdje razmatranje sanizma", jer on u velikoj mjeri može "prevladati sve druge dokaze i sva druga pitanja u ovom razgovoru". On sugerira da "samo [[terapeutska jurisprudencija]] ima potencijalnu moć da 'ogoli sanističku fasadu'."<ref name="Perlin09neuro">Perlin, M. (2009) [https://ssrn.com/abstract=%201336521 'His Brain Has Been Mismanaged with Great Skill': How Will Jurors Respond to Neuroimaging Testimony in Insanity Defense Cases?] Akron Law Review, Vol. 42, No. 2, NYLS Legal Studies Research Paper (free full text)</ref> Perlin je sugerirao da je međunarodna [[Konvencija o pravima osoba s invalidnošću]] revolucionarni dokument [[ljudska prava|ljudskih prava]] koji ima potencijal da bude najbolje sredstvo za osporavanje sanističke diskriminacije.<ref>Michael L. Perlin (2013) [https://ssrn.com/abstract=2283279 'There Must Be Some Way Out of Here': Why the Convention on the Rights of Persons with Disabilities is Potentially the Best Weapon in the Fight Against Sanism] New York Law School, PSYCHIATRY, PSYCHOL. & L. 462 (2013)</ref> Također se bavio temom sanizma jer utiče na to koje seksualne slobode ili zaštite se pružaju psihijatrijskim pacijentima, posebno u forenzičkim ustanovama.<ref>Periln, ML (1994) [http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/nyuls20&div=25&id=&page= Hospitalized Patients and the Right to Sexual Interaction: Beyond the Last Frontier] 20 N.Y.U. Rev. L. & Soc. Change 517 (1992-1994)</ref> Sanizam u pravnoj profesiji može uticati na mnoge ljude u zajednicama koji se u nekom trenutku svog života bore sa određenim stepenom problema mentalnog zdravlja, kaže Perlin. Ovo može nepravedno ograničiti njihovu sposobnost da zakonski rješavaju pitanja u svojim zajednicama kao što su: „problemi ugovora, imovinski problemi, problemi u domaćim odnosima i problemi povjerenstava i posjeda."<ref>Perlin, ML. [https://ssrn.com/abstract=345140 Looking at Non-Institutional Mental Disability Law Through the Sanism Filter] NYLS Law Review, Forthcoming</ref> Susan Fraser, pravnica iz Kanade koja se specijalizirala za zagovaranje ranjivih ljudi, tvrdi da je sanizam zasnovan na strahu od nepoznatog, pojačan stereotipima koji [[Dehumanizacija|dehumanizuju]] pojedince. Ona tvrdi da to uzrokuje da pravni sistem ne uspijeva pravilno odbraniti prava pacijenata da odbiju potencijalno štetne lijekove, da istražuje smrt u [[psihijatrijska bolnica|psihijatrijskim bolnicama]] i drugim ustanovama na jednak način kao i drugi i da propusti da pravilno sasluša i poštuje glasove korisnika mentalnog zdravlja i onih koji su preživjeli.<ref>{{cite conference |last1=Fraser |first1=Susan |date=November 2008 |title=Sanism and the Legal Profession: Why Mad People Should Be Angry |url=http://www.lsuc.on.ca/media/eleventh_colloquium_suzan.pdf |conference=Eleventh Colloquium on the Legal Profession: Professionalism and Serving Communities |conference-url=http://www.lsuc.on.ca/with.aspx?id=1197 |publisher=Law Society of Upper Canada}}</ref> == Obrazovanje == Perlin je identificirao slične probleme u načinu na koji se postupa s djecom u vezi sa [[poteškoće u učenju|poteškoćama u učenju]], uključujući [[specijalno obrazovanje]]. U bilo kojoj oblasti prava, ističe on, dva najčešća sanistička mita pretpostavljaju da se osobe s mentalnim poteškoćama lažiraju ili da takve osobe ne bi bile onesposobljene da se samo više trude. U ovoj posebnoj oblasti, on zaključuje da su [[teorija etiketiranja|obilježena]] djeca stereotipna u procesu koji je prepun rasnih, klasnih i rodnih predrasuda. Iako je namijenjen pomoći nekoj djeci, on tvrdi da u stvarnosti to ne može biti samo mač sa dvije oštrice, već mač sa tri, četiri ili pet oštrica. Rezultat sanističkih predrasuda i zabluda, u kontekstu akademske konkurencije, je da „ostajemo sa sistemom koji je, na mnogo važnih načina, zapanjujuće nekoherentan ".<ref>{{cite journal |last=Perlin |first=Michael L. |date=Spring 2009 |title='Simplify You, Classify You': Stigma, Stereotypes and Civil Rights in Disability Classification Systems |journal=Georgia State University Law Review |volume=25 |issue=3 |pages=607–639 |url=http://readingroom.law.gsu.edu/gsulr/vol25/iss3/6/}}</ref> == Ugnjetavanje == Identificirana je spirala ugnjetavanja koju doživljavaju neke grupe u društvu. Prvo, ugnjetavanja se javljaju na osnovu percipiranih ili stvarnih razlika (koje mogu biti povezane sa stereotipima široke grupe kao što su [[rasizam]], [[seksizam]], [[klasizam]], [[starost]], [[homofobija]] itd.). Ovo može imati negativne fizičke, društvene, ekonomske i psihološke efekte na pojedince, uključujući [[Stres|emocijski stres]] i ono što se može smatrati problemima mentalnog zdravlja. Zatim, odgovor društva na takvu nevolju može biti da je liječi u okviru sistema medicinske i socijalne skrbi umjesto (također) razumijevanja i izazivanja ugnjetavanja koje su ga izazvale, čime bi se problem pojačao daljim opresivnim stavovima i praksama, što može dovesti do na još više nevolja, i tako dalje u začaranom krugu. Osim toga, zbog kontakta sa službama za mentalno zdravlje ljudi mogu postati podložni ugnjetavanju mentalizma, budući da društvo (i same službe za mentalno zdravlje) imaju tako negativne stavove prema osobama s psihijatrijskom dijagnozom, čime se dalje nastavljaju ugnjetavanje i diskriminacija.<ref>{{cite book |first1=Kamaldeep |last1=Bhui |date=25 April 2002 |title=Racism and Mental Health: Prejudice and Suffering |publisher=Jessica Kingsley Publishers |page=77 |isbn=978-1-84310-076-8 |url=https://books.google.com/books?id=WNahbFDhF0kC}}</ref><ref>{{cite conference |last1=Nair |first1=Roshan das |date=30 November 2005 |title=Metaminorities and Mental Health: A model of vulnerability for Black and Minority Ethnic Queer Folk |url=http://www.inter-disciplinary.net/ci/transformations/sexualities/s2/nair%20paper.pdf |conference=2nd Global Conference, Sexualities: Bodies, Desires, Practices |conference-url=http://www.inter-disciplinary.net/critical-issues/gender-and-sexuality/persons-and-sexualities/project-archives/2nd-global-conference-2005/}}</ref> Ljudi koji pate od takvog ugnjetavanja u društvu mogu biti privučeni radikalnijim političkim akcijama, ali sanističke strukture i stavovi su također identificirani u [[aktivizam|aktivističkim]] zajednicama. Ovo uključuje [[klika|klike]] i [[društvdena hijerarhija|društvene hijerarhije]] u koje ljudima sa određenim problemima može biti veoma teško da se probiju ili da ih vrednuju. Može doći i do individualnog odbijanja ljudi zbog čudnog ponašanja koje se ne smatra kulturološki prihvatljivim, ili pak neosjetljivosti na emocionalna stanja uključujući [[suicid]]nost, ili poricanja da neko ima problema ako se čini da se ponaša normalno.<ref>{{cite web |date=29 July 2005 |title=A Libertarian Perspective on Depression And Madness |website=The Icarus Project |url=http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521090633/http://theicarusproject.net/articles/a-libertarian-perspective-on-depression-and-madness |archive-date=21 May 2013 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Oznaka invalidnosti]] * [[Stigma mentalnog zdravlja]] * [[Rankizam]], krovni izraz za sve oblike hijerarhijske diskriminacije * [[Socijalni darvinizam]] * [[Supremacizam]] * [[Društvena konstrukcija šizofrenije]] * [[Socijalni model invalidnosti]] * [[Franco Basaglia]] == Reference == {{Reflist}} == Dopunska literatura == * {{cite journal |last1=Large |first1=Matthew |last2=Ryan |first2=Christopher |date=November 2012 |title=Sanism, stigma and the belief in dangerousness |journal=Australian & New Zealand Journal of Psychiatry |volume=46 |issue=11 |pages=1099–1100 |doi=10.1177/0004867412440193 |pmid=23104928 |s2cid=206398076}} * {{cite book |last=Parry |first=John Weston |date=26 September 2013 |title=Mental Disability, Violence, and Future Dangerousness: Myths Behind the Presumption of Guilt |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-1-4422-2405-6 |url=https://books.google.com/books?id=EV8rAQAAQBAJ}} * {{cite conference|last1=Risser |first1=Pat |date=14 May 2008 |title=Overcoming the Language of Oppression: Promoting Cultural Change with Words |conference=4th Annual Clinical Forum on Mental Health: Turning Knowledge into Practice. (North Dakota Department of Human Services)}} * {{cite journal |last1=Wienera |first1=Diane |last2=Ribeiro |first2=Rebecca |last3=Warner |first3=Kurt |date=22 July 2009 |title=Mentalism, disability rights and modern eugenics in a 'brave new world' |journal=Disability & Society |volume=24 |issue=5 |pages=599–610 |doi=10.1080/09687590903010974 |s2cid=146463753}} * {{cite journal |last1=Wolframe |first1=PhebeAnn M. |date=2013 |title=The Madwoman in the Academy, or, Revealing the Invisible Straightjacket: Theorizing and Teaching Saneism and Sane Privilege |journal=Disability Studies Quarterly |volume=33 |issue=1 |url=http://dsq-sds.org/article/view/3425/3200}} ==Vanjski linkovi== {{Diskriminacija}} [[Kategorija:Invalidska prava]] [[Kategorija:Aktivizam za mentalno zdravlje| ]] [[Kategorija:Neurodiverzitet]] [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija po tipu]] h5cvmcyno4l1d8p4ky63wyja1awzdyp Mentalizam 0 492677 3428544 2022-08-21T16:39:53Z 21775198.138-dopisnik 131410 Preusmjereno na [[Sanizam]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sanizam]] rb5le4fuvle9j0vtwsjw9a82d1hecq5 Listen to Your Heart (pjesma Roxette) 0 492678 3428549 2022-08-21T17:08:17Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1099381942|Listen to Your Heart (Roxette song)]]" wikitext text/x-wiki "'''Listen to Your Heart'''" je pjesma švedskog [[Pop-muzika|pop muzičkog]] [[Pop duo|dua]] [[Roxette]], koja je prvobitno objavljena u Švedskoj u septembru 1988. godine kao drugi singl sa drugog [[Album|studijskog albuma]] dua ''[[Look Sharp! (Roxette album)|Look Sharp!]]'' (1988). Napisao ju je [[Per Gessle]] sa bivšim gitaristom grupe Gyllene Tider, Matsom "MP" Perssonom. Pjesma je postala jedan od najuspješnijih singlova 1989. godine, dostigavši broj jedan u Sjedinjenim Državama i Kanadi oko novembra 1989. <ref>[https://www.billboard.com/artist/roxette/chart-history/hsi/ Chart History:Roxette]</ref> Pjesma je bila prva pjesma koja je dosegla broj jedan u SAD-u bez komercijalno objavljenog [[Muzički singl|7-inčnog singla]].<ref>{{Cite book|last=Shuker|first=Roy|url=https://books.google.com/books?id=eiMxDwAAQBAJ&pg=PT85|title=Wax Trash and Vinyl Treasures: Record Collecting as a Social Practice|date=5 May 2017|publisher=Routledge|isbn=9781351537186}}</ref> "Listen to Your Heart" je prvobitno dostigao 62. mjesto u Velikoj Britaniji kada je tamo objavljen u oktobru 1989. godine. Međutim, nakon uspjeha " [[Mora da je bila ljubav|It Must Have Been Love]]", pjesma je ponovo izdana kao [[dvostruka A-strana]] sa "[[Dangerous (pjesma Roxette)|Dangerous]]" u augustu 1990. godine, nakon čega je dostigla vrhunac na ljestvici ljestvice 6 na [[UK Singles Chart]]. [[Belgija|Belgijski]] trance duo [[DHT (opseg)|DHT]] je 2005. godine objavio remiksiranu verziju pjesme, koja je postala top 10 hitova na brojnim teritorijama, uključujući Francusku, Holandiju, UK i SAD. {{External music video|{{YouTube|yCC_b5WHLX0|"Listen to Your Heart"}}}} == Reference == {{Refspisak}} <nowiki> [[Kategorija:Singlovi iz 2004.]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (njemački)]]</nowiki> h00fh6xw0oq6llb46ow2s59himtq7eo 3428551 3428549 2022-08-21T17:10:24Z Palapa 383 wikitext text/x-wiki "'''Listen to Your Heart'''" je pjesma švedskog [[Pop-muzika|muzičkog]] pop [[Pop duo|dua]] [[Roxette]], koja je prvobitno objavljena u Švedskoj u septembru 1988. godine kao drugi singl sa drugog [[Album|studijskog albuma]] dua ''[[Look Sharp! (Roxette album)|Look Sharp!]]'' (1988). Napisao ju je [[Per Gessle]] sa bivšim gitaristom grupe Gyllene Tider, Matsom "MP" Perssonom. Pjesma je postala jedan od najuspješnijih singlova 1989. godine, dostigavši broj jedan u Sjedinjenim Državama i Kanadi oko novembra 1989. <ref>[https://www.billboard.com/artist/roxette/chart-history/hsi/ Chart History:Roxette]</ref> Pjesma je bila prva pjesma koja je dosegla broj jedan u SAD-u bez komercijalno objavljenog [[Muzički singl|7-inčnog singla]].<ref>{{Cite book|last=Shuker|first=Roy|url=https://books.google.com/books?id=eiMxDwAAQBAJ&pg=PT85|title=Wax Trash and Vinyl Treasures: Record Collecting as a Social Practice|date=5 May 2017|publisher=Routledge|isbn=9781351537186}}</ref> "Listen to Your Heart" je prvobitno dostigao 62. mjesto u Velikoj Britaniji kada je tamo objavljen u oktobru 1989. godine. Međutim, nakon uspjeha " [[It Must Have Been Love]]", pjesma je ponovo izdana kao [[dvostruka A-strana]] sa "[[Dangerous (pjesma Roxette)|Dangerous]]" u augustu 1990. godine, nakon čega je dostigla vrhunac na ljestvici ljestvice 6 na [[UK Singles Chart]]. [[Belgija|Belgijski]] trance duo [[DHT (grupa)|DHT]] je 2005. godine objavio remiksiranu verziju pjesme, koja je postala top 10 hitova na brojnim teritorijama, uključujući Francusku, Holandiju, UK i SAD. == Reference == {{Refspisak}} {{External music video|{{YouTube|yCC_b5WHLX0|"Listen to Your Heart"}}}} [[Kategorija:Singlovi iz 2004.]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (njemački)]] 5pwzwxdroy1wan5oa1ohvz6dyuoi99m 3428552 3428551 2022-08-21T17:10:50Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Listen to Your Heart (pjesma Roxette)]] na [[Listen to Your Heart (pjesma Roxette)]] bez ostavljanja preusmjerenja wikitext text/x-wiki "'''Listen to Your Heart'''" je pjesma švedskog [[Pop-muzika|muzičkog]] pop [[Pop duo|dua]] [[Roxette]], koja je prvobitno objavljena u Švedskoj u septembru 1988. godine kao drugi singl sa drugog [[Album|studijskog albuma]] dua ''[[Look Sharp! (Roxette album)|Look Sharp!]]'' (1988). Napisao ju je [[Per Gessle]] sa bivšim gitaristom grupe Gyllene Tider, Matsom "MP" Perssonom. Pjesma je postala jedan od najuspješnijih singlova 1989. godine, dostigavši broj jedan u Sjedinjenim Državama i Kanadi oko novembra 1989. <ref>[https://www.billboard.com/artist/roxette/chart-history/hsi/ Chart History:Roxette]</ref> Pjesma je bila prva pjesma koja je dosegla broj jedan u SAD-u bez komercijalno objavljenog [[Muzički singl|7-inčnog singla]].<ref>{{Cite book|last=Shuker|first=Roy|url=https://books.google.com/books?id=eiMxDwAAQBAJ&pg=PT85|title=Wax Trash and Vinyl Treasures: Record Collecting as a Social Practice|date=5 May 2017|publisher=Routledge|isbn=9781351537186}}</ref> "Listen to Your Heart" je prvobitno dostigao 62. mjesto u Velikoj Britaniji kada je tamo objavljen u oktobru 1989. godine. Međutim, nakon uspjeha " [[It Must Have Been Love]]", pjesma je ponovo izdana kao [[dvostruka A-strana]] sa "[[Dangerous (pjesma Roxette)|Dangerous]]" u augustu 1990. godine, nakon čega je dostigla vrhunac na ljestvici ljestvice 6 na [[UK Singles Chart]]. [[Belgija|Belgijski]] trance duo [[DHT (grupa)|DHT]] je 2005. godine objavio remiksiranu verziju pjesme, koja je postala top 10 hitova na brojnim teritorijama, uključujući Francusku, Holandiju, UK i SAD. == Reference == {{Refspisak}} {{External music video|{{YouTube|yCC_b5WHLX0|"Listen to Your Heart"}}}} [[Kategorija:Singlovi iz 2004.]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (njemački)]] 5pwzwxdroy1wan5oa1ohvz6dyuoi99m Duncan Haldane 0 492680 3428560 2022-08-21T17:53:39Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1087198104|Duncan Haldane]]" wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | datum_rođenja = {{birth date and age|df=yes|1951|09|14}}<ref name=whoswho/><ref name="acp">{{cite web|title=Array of contemporary American physicists|url=http://www.aip.org/history/acap/biographies/bio.jsp?haldanef|publisher=American Physical Society|access-date=2012-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20160917085601/https://www.aip.org/history/acap/biographies/bio.jsp?haldanef|archive-date=17 September 2016|url-status=dead}}</ref> | akademski_savjetnici = | doktorski_studenti = [[Ashvin Vishwanath]]<ref name=mathgene/> | nagrade = {{Plainlist| * [[Oliver E. Buckley Condensed Matter Prize]] {{small|(1993)}} * [[Dirac Medal]] {{small|(2012)}} * [[Nobel Prize in Physics]] {{small|(2016)}} * [[Foreign Associate of the National Academy of Sciences]] {{small|(2017)}}}} | slika = Duncan Haldane.jpg }} [[Category:Articles with hCards]] '''Frederick Duncan Michael Haldane''' FRS <ref name="frs">{{Cite web|url=https://royalsociety.org/people/frederick-haldane-11566/|title=Professor Frederick Haldane FRS|last=Anon|year=1996|publisher=[[Royal Society]]|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117003805/https://royalsociety.org/people/frederick-haldane-11566/|archive-date=2015-11-17}} One or more of the preceding sentences incorporates text from the royalsociety.org website where:{{Citat|All text published under the heading 'Biography' on Fellow profile pages is available under [[Creative Commons license|Creative Commons Attribution 4.0 International License]]." --{{cite web |url=https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |title=Royal Society Terms, conditions and policies |access-date=2016-03-09 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925220834/https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |archive-date=25 September 2015 |df=dmy-all }}}}</ref> (rođen 14. septembra 1951.), <ref name="whoswho">{{Who's Who}} {{Subscription required}} </ref> poznat kao '''F. Duncan Haldane''', je fizičar britanskog porijekla koji je trenutno profesor fizike na Univerzitetu Sherman Fairchild na Univerzitetu [[Univerzitet Princeton|Princeton]] . Koprimalac je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 2016, zajedno sa Davidom J. Thoulessom i J. Michaelom Kosterlitzom . <ref name="nobelnature">{{Cite journal|last=Gibney|first=Elizabeth|last2=Castelvecchi|first2=Davide|year=2016|title=Physics of 2D exotic matter wins Nobel: British-born theorists recognized for work on topological phases|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|location=London|publisher=[[Springer Nature]]|volume=538|issue=7623|pages=18|bibcode=2016Natur.538...18G|doi=10.1038/nature.2016.20722|pmid=27708331}}</ref> <ref name="Devlin Sample 2016">{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/science/live/2016/oct/04/nobel-prize-in-physics-2016-to-be-announced-live|title=British trio win Nobel prize in physics 2016 for work on exotic states of matter – live|last=Devlin|first=Hannah|last2=Sample|first2=Ian|date=4 October 2016|website=The Guardian|access-date=2016-10-04}}</ref> <ref name="Haldane1983">{{Cite journal|last=Haldane|first=F. D. M.|year=1983|title=Nonlinear Field Theory of Large-Spin Heisenberg Antiferromagnets: Semiclassically Quantized Solitons of the One-Dimensional Easy-Axis Néel State|journal=Physical Review Letters|volume=50|issue=15|pages=1153–1156|bibcode=1983PhRvL..50.1153H|doi=10.1103/PhysRevLett.50.1153|issn=0031-9007}}</ref> == Obrazovanje == Haldane se školovao u [[St Paul's School, London]] <ref name="whoswho">{{Who's Who|id=U18585}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true"><span class="cs1-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://www.ukwhoswho.com/view/article/oupww/whoswho/U18585 "HALDANE, Prof. (Frederick) Duncan (Michael)"]</span>. ''[[ko je ko (UK)|Who's Who]]''. ''ukwhoswho.com''. Vol.&nbsp;1997 (online [[Oxford University Press]]&nbsp;ed.). A & C Black, an imprint of Bloomsbury Publishing plc.</cite><span data-ve-ignore="true"> </span><span data-ve-ignore="true" style="font-size:0.95em; font-size:90%; color:#555">(Subscription or [https://www.ukwhoswho.com/page/subscribe#public UK public library membership] required.)</span> {{Subscription required}}</ref> i [[Christ's College, Cambridge]], gdje je dobio diplomu bachelora, a zatim doktorirao 1978. <ref name="haldanephd">{{Cite thesis}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css" /> </ref> za istraživanje koje je nadgledao [[Philip Warren Anderson]].<ref name="mathgene">{{MathGenealogy|id=119838}} </ref> == Karijera i istraživanje == Haldane je radio kao fizičar na [[Institut Laue–Langevin|Institutu Laue-Langevin]] u Francuskoj između 1977. i 1981. U augustu 1981., Haldane je postao asistent profesora fizike na [[Univerzitet Južne Kalifornije|Univerzitetu Južne Kalifornije]], <ref>{{Cite web|url=http://patch.com/new-jersey/princeton/princeton-university-professor-wins-nobel-prize-physics|title=Princeton University Professor Wins Nobel Prize In Physics|date=4 October 2016|publisher=Princeton Patch}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2016/10/05/science/nobel-prize-physics-topology.html|title=3 Who Studied Unusual States of Matter Win Nobel Prize in Physics|last=Dennis Overbye|last2=Sewell Chan|date=October 4, 2016}}</ref> gdje je ostao do 1987. godine. Haldane je potom imenovan za vanrednog profesora fizike 1981., a kasnije za profesora fizike 1986. godine. U julu 1986., Haldane se pridružio odsjeku za fiziku na [[Univerzitet Kalifornije, San Diego|Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu]] kao profesor fizike, gdje je ostao do februara 1992. godine. Godine 1990. Haldane je imenovan za profesora fizike na odsjeku za fiziku na Univerzitetu Princeton, gdje ostaje do danas. Godine 1999. Haldane je imenovan za profesora fizike Eugene Higgins. Godine 2017. imenovan je za profesora fizike na Univerzitetu Sherman Fairchild. U periodu 2013-2018 Haldane je također držao Katedru za istaknuta gostujuća istraživanja <ref>{{Cite web|url=https://www.perimeterinstitute.ca/news/perimeter-welcomes-new-distinguished-visiting-research-chairs|title=Perimeter Welcomes New Distinguished Visiting Research Chairs|date=22 May 2013|website=www.perimeterinstitute.ca|publisher=Perimeter Institute|access-date=4 October 2016}}</ref> na [[Institut za teorijsku fiziku Perimeter|Institutu za teorijsku fiziku Perimeter]]. Haldane je poznat po velikom broju fundamentalnih doprinosa [[Fizika kondenzovane materije|fizici kondenzirane materije,]] uključujući teoriju [[Luttinger tečnost|Luttingerovih tekućina]], teoriju jednodimenzionalnih [[Spin model|spin lanaca]], teoriju [[Frakcijski kvantni Halov efekat|frakcionog kvantnog Hallovog efekta]], statistiku isključenja, spektre isprepletenosti i još mnogo toga. <ref name="googlescholar">{{GoogleScholar|GT0JBukAAAAJ}} </ref> <ref name="scopus">{{Scopus|6701402909}} </ref> == Reference == {{Refspisak|35em}} == Vanjski linkovi == * Duncan Haldane na Nobelprize.org {{Nobelova nagrada za fiziku}}{{FRS 1996}}{{Normativna kontrola}} <nowiki> [[Kategorija:Britanski nobelovci]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Britanski fizičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]]</nowiki> 4j25zzivcaxl669jzb96l9lws6hkyh5 3428564 3428560 2022-08-21T18:04:18Z Palapa 383 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | datum_rođenja = {{datum_rođenja|df=yes|1951|09|14}}<ref name=whoswho/><ref name="acp">{{cite web|title=Array of contemporary American physicists|url=http://www.aip.org/history/acap/biographies/bio.jsp?haldanef|publisher=American Physical Society|access-date=2012-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20160917085601/https://www.aip.org/history/acap/biographies/bio.jsp?haldanef|archive-date=17 September 2016|url-status=dead}}</ref> | akademski_savjetnici = | doktorski_studenti = [[Ashvin Vishwanath]]<ref name=mathgene/> | nagrade = {{Plainlist| * [[Oliver E. Buckley Condensed Matter Prize]] {{small|(1993)}} * [[Dirac Medal]] {{small|(2012)}} * [[Nobel Prize in Physics]] {{small|(2016)}} * [[Foreign Associate of the National Academy of Sciences]] {{small|(2017)}}}} | slika = Duncan Haldane.jpg }} '''Frederick Duncan Michael Haldane''' FRS <ref name="frs">{{Cite web|url=https://royalsociety.org/people/frederick-haldane-11566/|title=Professor Frederick Haldane FRS|last=Anon|year=1996|publisher=[[Royal Society]]|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117003805/https://royalsociety.org/people/frederick-haldane-11566/|archive-date=2015-11-17}} One or more of the preceding sentences incorporates text from the royalsociety.org website where:{{Citat|All text published under the heading 'Biography' on Fellow profile pages is available under [[Creative Commons license|Creative Commons Attribution 4.0 International License]]." --{{cite web |url=https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |title=Royal Society Terms, conditions and policies |access-date=2016-03-09 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925220834/https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |archive-date=25 September 2015 |df=dmy-all }}}}</ref> (rođen 14. septembra 1951.), <ref name="whoswho">{{Who's Who}} {{Subscription required}} </ref> poznat kao '''F. Duncan Haldane''', je fizičar britanskog porijekla koji je trenutno profesor fizike na Univerzitetu Sherman Fairchild na Univerzitetu [[Univerzitet Princeton|Princeton]] . Koprimalac je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 2016, zajedno sa Davidom J. Thoulessom i J. Michaelom Kosterlitzom . <ref name="nobelnature">{{Cite journal|last=Gibney|first=Elizabeth|last2=Castelvecchi|first2=Davide|year=2016|title=Physics of 2D exotic matter wins Nobel: British-born theorists recognized for work on topological phases|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|location=London|publisher=[[Springer Nature]]|volume=538|issue=7623|pages=18|bibcode=2016Natur.538...18G|doi=10.1038/nature.2016.20722|pmid=27708331}}</ref> <ref name="Devlin Sample 2016">{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/science/live/2016/oct/04/nobel-prize-in-physics-2016-to-be-announced-live|title=British trio win Nobel prize in physics 2016 for work on exotic states of matter – live|last=Devlin|first=Hannah|last2=Sample|first2=Ian|date=4 October 2016|website=The Guardian|access-date=2016-10-04}}</ref> <ref name="Haldane1983">{{Cite journal|last=Haldane|first=F. D. M.|year=1983|title=Nonlinear Field Theory of Large-Spin Heisenberg Antiferromagnets: Semiclassically Quantized Solitons of the One-Dimensional Easy-Axis Néel State|journal=Physical Review Letters|volume=50|issue=15|pages=1153–1156|bibcode=1983PhRvL..50.1153H|doi=10.1103/PhysRevLett.50.1153|issn=0031-9007}}</ref> == Obrazovanje == Haldane se školovao u [[St Paul's School, London]] <ref name="whoswho">{{Who's Who|id=U18585}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true"><span class="cs1-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://www.ukwhoswho.com/view/article/oupww/whoswho/U18585 "HALDANE, Prof. (Frederick) Duncan (Michael)"]</span>. ''[[ko je ko (UK)|Who's Who]]''. ''ukwhoswho.com''. Vol.&nbsp;1997 (online [[Oxford University Press]]&nbsp;ed.). A & C Black, an imprint of Bloomsbury Publishing plc.</cite><span data-ve-ignore="true"> </span><span data-ve-ignore="true" style="font-size:0.95em; font-size:90%; color:#555">(Subscription or [https://www.ukwhoswho.com/page/subscribe#public UK public library membership] required.)</span> {{Subscription required}}</ref> i [[Christ's College, Cambridge]], gdje je dobio diplomu bachelora, a zatim doktorirao 1978. <ref name="haldanephd">{{Cite thesis}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css" /> </ref> za istraživanje koje je nadgledao [[Philip Warren Anderson]].<ref name="mathgene">{{MathGenealogy|id=119838}} </ref> == Karijera i istraživanje == Haldane je radio kao fizičar na [[Institut Laue–Langevin|Institutu Laue-Langevin]] u Francuskoj između 1977. i 1981. U augustu 1981., Haldane je postao asistent profesora fizike na [[Univerzitet Južne Kalifornije|Univerzitetu Južne Kalifornije]], <ref>{{Cite web|url=http://patch.com/new-jersey/princeton/princeton-university-professor-wins-nobel-prize-physics|title=Princeton University Professor Wins Nobel Prize In Physics|date=4 October 2016|publisher=Princeton Patch}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2016/10/05/science/nobel-prize-physics-topology.html|title=3 Who Studied Unusual States of Matter Win Nobel Prize in Physics|last=Dennis Overbye|last2=Sewell Chan|date=October 4, 2016}}</ref> gdje je ostao do 1987. godine. Haldane je potom imenovan za vanrednog profesora fizike 1981., a kasnije za profesora fizike 1986. godine. U julu 1986., Haldane se pridružio odsjeku za fiziku na [[Univerzitet Kalifornije, San Diego|Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu]] kao profesor fizike, gdje je ostao do februara 1992. godine. Godine 1990. Haldane je imenovan za profesora fizike na odsjeku za fiziku na Univerzitetu Princeton, gdje ostaje do danas. Godine 1999. Haldane je imenovan za profesora fizike Eugene Higgins. Godine 2017. imenovan je za profesora fizike na Univerzitetu Sherman Fairchild. U periodu 2013-2018 Haldane je također držao Katedru za istaknuta gostujuća istraživanja <ref>{{Cite web|url=https://www.perimeterinstitute.ca/news/perimeter-welcomes-new-distinguished-visiting-research-chairs|title=Perimeter Welcomes New Distinguished Visiting Research Chairs|date=22 May 2013|website=www.perimeterinstitute.ca|publisher=Perimeter Institute|access-date=4 October 2016}}</ref> na [[Institut za teorijsku fiziku Perimeter|Institutu za teorijsku fiziku Perimeter]]. Haldane je poznat po velikom broju fundamentalnih doprinosa [[Fizika kondenzovane materije|fizici kondenzirane materije,]] uključujući teoriju [[Luttinger tečnost|Luttingerovih tekućina]], teoriju jednodimenzionalnih [[Spin model|spin lanaca]], teoriju [[Frakcijski kvantni Halov efekat|frakcionog kvantnog Hallovog efekta]], statistiku isključenja, spektre isprepletenosti i još mnogo toga. <ref name="googlescholar">{{GoogleScholar|GT0JBukAAAAJ}} </ref> <ref name="scopus">{{Scopus|6701402909}} </ref> == Reference == {{Refspisak|35em}} == Vanjski linkovi == * Duncan Haldane na Nobelprize.org {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{FRS 1996}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Britanski nobelovci]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Britanski fizičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] gkys9xq02yzzw7spvey93043qf1eioi 3428567 3428564 2022-08-21T18:09:22Z Palapa 383 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | datum_rođenja = {{datum_rođenja|df=yes|1951|09|14}}<ref name=whoswho/><ref name="acp">{{cite web|title=Array of contemporary American physicists|url=http://www.aip.org/history/acap/biographies/bio.jsp?haldanef|publisher=American Physical Society|access-date=2012-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20160917085601/https://www.aip.org/history/acap/biographies/bio.jsp?haldanef|archive-date=17 September 2016|url-status=dead}}</ref> | akademski_savjetnici = | doktorski_studenti = [[Ashvin Vishwanath]]<ref name=mathgene/> | nagrade = {{Plainlist| * [[Oliver E. Buckley Condensed Matter Prize]] {{small|(1993)}} * [[Dirac Medal]] {{small|(2012)}} * [[Nobel Prize in Physics]] {{small|(2016)}} * [[Foreign Associate of the National Academy of Sciences]] {{small|(2017)}}}} | slika = Duncan Haldane.jpg }} '''Frederick Duncan Michael Haldane''' FRS <ref name="frs">{{Cite web|url=https://royalsociety.org/people/frederick-haldane-11566/|title=Professor Frederick Haldane FRS|last=Anon|year=1996|publisher=[[Royal Society]]|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117003805/https://royalsociety.org/people/frederick-haldane-11566/|archive-date=2015-11-17}} One or more of the preceding sentences incorporates text from the royalsociety.org website where:{{Citat|All text published under the heading 'Biography' on Fellow profile pages is available under [[Creative Commons license|Creative Commons Attribution 4.0 International License]]." --{{cite web |url=https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |title=Royal Society Terms, conditions and policies |access-date=2016-03-09 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925220834/https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |archive-date=25 September 2015 |df=dmy-all }}}}</ref> (rođen 14. septembra 1951.), <ref name="whoswho">{{Who's Who}} {{Subscription required}} </ref> poznat kao '''F. Duncan Haldane''', je fizičar britanskog porijekla koji je trenutno profesor fizike na Univerzitetu Sherman Fairchild na Univerzitetu [[Univerzitet Princeton|Princeton]]. Koprimalac je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 2016, zajedno sa Davidom J. Thoulessom i J. Michaelom Kosterlitzom. <ref name="nobelnature">{{Cite journal|last=Gibney|first=Elizabeth|last2=Castelvecchi|first2=Davide|year=2016|title=Physics of 2D exotic matter wins Nobel: British-born theorists recognized for work on topological phases|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|location=London|publisher=[[Springer Nature]]|volume=538|issue=7623|pages=18|bibcode=2016Natur.538...18G|doi=10.1038/nature.2016.20722|pmid=27708331}}</ref> <ref name="Devlin Sample 2016">{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/science/live/2016/oct/04/nobel-prize-in-physics-2016-to-be-announced-live|title=British trio win Nobel prize in physics 2016 for work on exotic states of matter – live|last=Devlin|first=Hannah|last2=Sample|first2=Ian|date=4 October 2016|website=The Guardian|access-date=2016-10-04}}</ref> <ref name="Haldane1983">{{Cite journal|last=Haldane|first=F. D. M.|year=1983|title=Nonlinear Field Theory of Large-Spin Heisenberg Antiferromagnets: Semiclassically Quantized Solitons of the One-Dimensional Easy-Axis Néel State|journal=Physical Review Letters|volume=50|issue=15|pages=1153–1156|bibcode=1983PhRvL..50.1153H|doi=10.1103/PhysRevLett.50.1153|issn=0031-9007}}</ref> == Obrazovanje == Haldane se školovao u [[St Paul's School, London]] <ref name="whoswho">{{Who's Who|id=U18585}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true"><span class="cs1-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://www.ukwhoswho.com/view/article/oupww/whoswho/U18585 "HALDANE, Prof. (Frederick) Duncan (Michael)"]</span>. ''[[ko je ko (UK)|Who's Who]]''. ''ukwhoswho.com''. Vol.&nbsp;1997 (online [[Oxford University Press]]&nbsp;ed.). A & C Black, an imprint of Bloomsbury Publishing plc.</cite><span data-ve-ignore="true"> </span><span data-ve-ignore="true" style="font-size:0.95em; font-size:90%; color:#555">(Subscription or [https://www.ukwhoswho.com/page/subscribe#public UK public library membership] required.)</span> {{Subscription required}}</ref> i [[Christ's College, Cambridge]], gdje je dobio diplomu bachelora, a zatim doktorirao 1978. <ref name="haldanephd">{{Cite thesis}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css" /> </ref> za istraživanje koje je nadgledao [[Philip Warren Anderson]].<ref name="mathgene">{{MathGenealogy|id=119838}} </ref> == Karijera i istraživanje == Haldane je radio kao fizičar na [[Institut Laue–Langevin|Institutu Laue-Langevin]] u Francuskoj između 1977. i 1981. U augustu 1981., Haldane je postao asistent profesora fizike na [[Univerzitet Južne Kalifornije|Univerzitetu Južne Kalifornije]], <ref>{{Cite web|url=http://patch.com/new-jersey/princeton/princeton-university-professor-wins-nobel-prize-physics|title=Princeton University Professor Wins Nobel Prize In Physics|date=4 October 2016|publisher=Princeton Patch}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2016/10/05/science/nobel-prize-physics-topology.html|title=3 Who Studied Unusual States of Matter Win Nobel Prize in Physics|last=Dennis Overbye|last2=Sewell Chan|date=October 4, 2016}}</ref> gdje je ostao do 1987. godine. Haldane je potom imenovan za vanrednog profesora fizike 1981., a kasnije za profesora fizike 1986. godine. U julu 1986., Haldane se pridružio odsjeku za fiziku na [[Univerzitet Kalifornije, San Diego|Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu]] kao profesor fizike, gdje je ostao do februara 1992. godine. Godine 1990. Haldane je imenovan za profesora fizike na odsjeku za fiziku na Univerzitetu Princeton, gdje ostaje do danas. Godine 1999. Haldane je imenovan za profesora fizike Eugene Higgins. Godine 2017. imenovan je za profesora fizike na Univerzitetu Sherman Fairchild. U periodu 2013-2018 Haldane je također držao Katedru za istaknuta gostujuća istraživanja <ref>{{Cite web|url=https://www.perimeterinstitute.ca/news/perimeter-welcomes-new-distinguished-visiting-research-chairs|title=Perimeter Welcomes New Distinguished Visiting Research Chairs|date=22 May 2013|website=www.perimeterinstitute.ca|publisher=Perimeter Institute|access-date=4 October 2016}}</ref> na [[Institut za teorijsku fiziku Perimeter|Institutu za teorijsku fiziku Perimeter]]. Haldane je poznat po velikom broju fundamentalnih doprinosa [[Fizika kondenzovane materije|fizici kondenzirane materije,]] uključujući teoriju [[Luttinger tečnost|Luttingerovih tekućina]], teoriju jednodimenzionalnih [[Spin model|spin lanaca]], teoriju [[Frakcijski kvantni Halov efekat|frakcionog kvantnog Hallovog efekta]], statistiku isključenja, spektre isprepletenosti i još mnogo toga. <ref name="googlescholar">{{GoogleScholar|GT0JBukAAAAJ}} </ref> <ref name="scopus">{{Scopus|6701402909}} </ref> == Reference == {{Refspisak|35em}} == Vanjski linkovi == * Duncan Haldane na Nobelprize.org {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{FRS 1996}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Britanski nobelovci]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Britanski fizičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] atmepr1iyhobfdw3xa5g59p913t3lpv 3428568 3428567 2022-08-21T18:09:55Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Duncan Haldane]] na [[Duncan Haldane]] bez ostavljanja preusmjerenja wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | datum_rođenja = {{datum_rođenja|df=yes|1951|09|14}}<ref name=whoswho/><ref name="acp">{{cite web|title=Array of contemporary American physicists|url=http://www.aip.org/history/acap/biographies/bio.jsp?haldanef|publisher=American Physical Society|access-date=2012-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20160917085601/https://www.aip.org/history/acap/biographies/bio.jsp?haldanef|archive-date=17 September 2016|url-status=dead}}</ref> | akademski_savjetnici = | doktorski_studenti = [[Ashvin Vishwanath]]<ref name=mathgene/> | nagrade = {{Plainlist| * [[Oliver E. Buckley Condensed Matter Prize]] {{small|(1993)}} * [[Dirac Medal]] {{small|(2012)}} * [[Nobel Prize in Physics]] {{small|(2016)}} * [[Foreign Associate of the National Academy of Sciences]] {{small|(2017)}}}} | slika = Duncan Haldane.jpg }} '''Frederick Duncan Michael Haldane''' FRS <ref name="frs">{{Cite web|url=https://royalsociety.org/people/frederick-haldane-11566/|title=Professor Frederick Haldane FRS|last=Anon|year=1996|publisher=[[Royal Society]]|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117003805/https://royalsociety.org/people/frederick-haldane-11566/|archive-date=2015-11-17}} One or more of the preceding sentences incorporates text from the royalsociety.org website where:{{Citat|All text published under the heading 'Biography' on Fellow profile pages is available under [[Creative Commons license|Creative Commons Attribution 4.0 International License]]." --{{cite web |url=https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |title=Royal Society Terms, conditions and policies |access-date=2016-03-09 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925220834/https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |archive-date=25 September 2015 |df=dmy-all }}}}</ref> (rođen 14. septembra 1951.), <ref name="whoswho">{{Who's Who}} {{Subscription required}} </ref> poznat kao '''F. Duncan Haldane''', je fizičar britanskog porijekla koji je trenutno profesor fizike na Univerzitetu Sherman Fairchild na Univerzitetu [[Univerzitet Princeton|Princeton]]. Koprimalac je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 2016, zajedno sa Davidom J. Thoulessom i J. Michaelom Kosterlitzom. <ref name="nobelnature">{{Cite journal|last=Gibney|first=Elizabeth|last2=Castelvecchi|first2=Davide|year=2016|title=Physics of 2D exotic matter wins Nobel: British-born theorists recognized for work on topological phases|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|location=London|publisher=[[Springer Nature]]|volume=538|issue=7623|pages=18|bibcode=2016Natur.538...18G|doi=10.1038/nature.2016.20722|pmid=27708331}}</ref> <ref name="Devlin Sample 2016">{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/science/live/2016/oct/04/nobel-prize-in-physics-2016-to-be-announced-live|title=British trio win Nobel prize in physics 2016 for work on exotic states of matter – live|last=Devlin|first=Hannah|last2=Sample|first2=Ian|date=4 October 2016|website=The Guardian|access-date=2016-10-04}}</ref> <ref name="Haldane1983">{{Cite journal|last=Haldane|first=F. D. M.|year=1983|title=Nonlinear Field Theory of Large-Spin Heisenberg Antiferromagnets: Semiclassically Quantized Solitons of the One-Dimensional Easy-Axis Néel State|journal=Physical Review Letters|volume=50|issue=15|pages=1153–1156|bibcode=1983PhRvL..50.1153H|doi=10.1103/PhysRevLett.50.1153|issn=0031-9007}}</ref> == Obrazovanje == Haldane se školovao u [[St Paul's School, London]] <ref name="whoswho">{{Who's Who|id=U18585}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true"><span class="cs1-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://www.ukwhoswho.com/view/article/oupww/whoswho/U18585 "HALDANE, Prof. (Frederick) Duncan (Michael)"]</span>. ''[[ko je ko (UK)|Who's Who]]''. ''ukwhoswho.com''. Vol.&nbsp;1997 (online [[Oxford University Press]]&nbsp;ed.). A & C Black, an imprint of Bloomsbury Publishing plc.</cite><span data-ve-ignore="true"> </span><span data-ve-ignore="true" style="font-size:0.95em; font-size:90%; color:#555">(Subscription or [https://www.ukwhoswho.com/page/subscribe#public UK public library membership] required.)</span> {{Subscription required}}</ref> i [[Christ's College, Cambridge]], gdje je dobio diplomu bachelora, a zatim doktorirao 1978. <ref name="haldanephd">{{Cite thesis}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css" /> </ref> za istraživanje koje je nadgledao [[Philip Warren Anderson]].<ref name="mathgene">{{MathGenealogy|id=119838}} </ref> == Karijera i istraživanje == Haldane je radio kao fizičar na [[Institut Laue–Langevin|Institutu Laue-Langevin]] u Francuskoj između 1977. i 1981. U augustu 1981., Haldane je postao asistent profesora fizike na [[Univerzitet Južne Kalifornije|Univerzitetu Južne Kalifornije]], <ref>{{Cite web|url=http://patch.com/new-jersey/princeton/princeton-university-professor-wins-nobel-prize-physics|title=Princeton University Professor Wins Nobel Prize In Physics|date=4 October 2016|publisher=Princeton Patch}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2016/10/05/science/nobel-prize-physics-topology.html|title=3 Who Studied Unusual States of Matter Win Nobel Prize in Physics|last=Dennis Overbye|last2=Sewell Chan|date=October 4, 2016}}</ref> gdje je ostao do 1987. godine. Haldane je potom imenovan za vanrednog profesora fizike 1981., a kasnije za profesora fizike 1986. godine. U julu 1986., Haldane se pridružio odsjeku za fiziku na [[Univerzitet Kalifornije, San Diego|Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu]] kao profesor fizike, gdje je ostao do februara 1992. godine. Godine 1990. Haldane je imenovan za profesora fizike na odsjeku za fiziku na Univerzitetu Princeton, gdje ostaje do danas. Godine 1999. Haldane je imenovan za profesora fizike Eugene Higgins. Godine 2017. imenovan je za profesora fizike na Univerzitetu Sherman Fairchild. U periodu 2013-2018 Haldane je također držao Katedru za istaknuta gostujuća istraživanja <ref>{{Cite web|url=https://www.perimeterinstitute.ca/news/perimeter-welcomes-new-distinguished-visiting-research-chairs|title=Perimeter Welcomes New Distinguished Visiting Research Chairs|date=22 May 2013|website=www.perimeterinstitute.ca|publisher=Perimeter Institute|access-date=4 October 2016}}</ref> na [[Institut za teorijsku fiziku Perimeter|Institutu za teorijsku fiziku Perimeter]]. Haldane je poznat po velikom broju fundamentalnih doprinosa [[Fizika kondenzovane materije|fizici kondenzirane materije,]] uključujući teoriju [[Luttinger tečnost|Luttingerovih tekućina]], teoriju jednodimenzionalnih [[Spin model|spin lanaca]], teoriju [[Frakcijski kvantni Halov efekat|frakcionog kvantnog Hallovog efekta]], statistiku isključenja, spektre isprepletenosti i još mnogo toga. <ref name="googlescholar">{{GoogleScholar|GT0JBukAAAAJ}} </ref> <ref name="scopus">{{Scopus|6701402909}} </ref> == Reference == {{Refspisak|35em}} == Vanjski linkovi == * Duncan Haldane na Nobelprize.org {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{FRS 1996}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Britanski nobelovci]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Britanski fizičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] atmepr1iyhobfdw3xa5g59p913t3lpv Šablon:FRS 1996 10 492681 3428561 2022-08-21T18:01:45Z Palapa 383 Nova stranica: <noinclude>{{prijevod}}</noinclude> {{Navkutija |ime = FRS 1996 |naslov = [[Fellow of the Royal Society|Fellows]] of the [[Royal Society]] elected [[List of fellows of the Royal Society elected in 1996|in 1996]] |stanje = {{{state|autocollapse}}} |naslovstil = {{Anglican navbox titlestyle|fellow}} |podaciklasa = hlist | grupa1=Fellows | podaci1= *[[Alf Adams]] *[[Jan Anderson (scientist)|Jan Anderson]] *[[Jonathan Ashmore]] *''[[d:Q21165792|David Beach]]'' *''d:Q21166054|Jo... wikitext text/x-wiki <noinclude>{{prijevod}}</noinclude> {{Navkutija |ime = FRS 1996 |naslov = [[Fellow of the Royal Society|Fellows]] of the [[Royal Society]] elected [[List of fellows of the Royal Society elected in 1996|in 1996]] |stanje = {{{state|autocollapse}}} |naslovstil = {{Anglican navbox titlestyle|fellow}} |podaciklasa = hlist | grupa1=Fellows | podaci1= *[[Alf Adams]] *[[Jan Anderson (scientist)|Jan Anderson]] *[[Jonathan Ashmore]] *''[[d:Q21165792|David Beach]]'' *''[[d:Q21166054|John Michael Brown]]'' *[[Chris Dobson]] *[[Patrick J. Dowling]] *[[Dianne Edwards]] *[[Peter Edwards (chemist)|Peter Edwards]] *[[Andrew Fabian]] *[[Jim Feast]] *[[Michael Denis Gale]] *[[David Gubbins]] *[[Duncan Haldane]] *[[Thomas Jessell]] *[[David Lane (oncologist)|David Lane]] *[[Martin Geoffrey Low]] *[[Andrew Lyne]] *[[Nicholas Manton]] *''[[d:Q21166323|Francis Patrick McCormick]]'' *[[Iain Macintyre|Iain MacIntyre]] *[[Thomas Meade]] *''[[d:Q21166093|Stewart Crichton Miller]]'' *''[[d:Q21165128|Ian Mark Mills]]'' *[[M. S. Narasimhan]] *[[Linda Partridge]] *''[[d:Q21166619|Malcolm Peaker]]'' *[[John A. Pickett]] *[[Peter Pusey]] *[[Martin Roth (psychiatrist)|Martin Roth]] *[[Christopher Sachrajda]] *[[Ekhard Salje]] *[[Tim Shallice]] *[[George D. W. Smith]] *''[[d:Q21166197|Edwin Smith]]'' *[[David Ian Stuart]] *[[Grant Robert Sutherland]] *[[Martin J. Taylor]] *[[Phillip V. Tobias]] *''[[d:Q18529937|James Whitelaw]]'' | grupa2=Foreign | podaci2 = *[[James E. Darnell]] *[[Jacques-Louis Lions]] *[[Vernon Benjamin Mountcastle]] *[[James R. Rice]] *[[Michael Rossmann]] *[[Martin Schwarzschild]] }}<noinclude> {{collapsible option}} [[Category:Fellows of the Royal Society templates]]<templatedata> { "params": { "state": {} }, "description": "Fellows of the Royal Society elected in 1996, including FRS & ForMemRS", "format": "block" } </templatedata> </noinclude> qnssy4orradqgf0y24w70h3y9rdc2gu Šablon:Scopus 10 492682 3428562 2022-08-21T18:03:23Z Palapa 383 Template:Scopus wikitext text/x-wiki [https://www.scopus.com/authid/detail.url?authorId={{{1|{{{id|{{#property:P1153}}}}}}}} {{{2|{{{title|{{{name|{{PAGENAMEBASE}}}}}}}}}}}'s publications] indexed by the [[Scopus]] bibliographic database. {{subscription required}}<noinclude>{{Documentation}}</noinclude> c3mdd284szq9r02mb1c2w0l8jj8840h Šablon:EP u vodenim sportovima 10 492683 3428563 2022-08-21T18:03:34Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Navkutija | ime = EP u vodenim sportovima | naslov = Evropska prvenstva u vodenim sportovima | podaciklasa = hlist | osnovastil = background: #BFD7FF | grupa1 = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima|Prvenstva]] | podaci1 = * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1926.|1926]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1927.|1927]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1931.|1931]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1934.|1934]] *... wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = EP u vodenim sportovima | naslov = Evropska prvenstva u vodenim sportovima | podaciklasa = hlist | osnovastil = background: #BFD7FF | grupa1 = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima|Prvenstva]] | podaci1 = * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1926.|1926]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1927.|1927]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1931.|1931]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1934.|1934]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1938.|1938]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1947.|1947]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1950.|1950]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1954.|1954]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1958.|1958]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1962.|1962]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1966.|1966]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1970.|1970]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1974.|1974]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1977.|1977]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1981.|1981]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1983.|1983]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1985.|1985]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1987.|1987]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1989.|1989]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1991.|1991]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1993.|1993]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1995.|1995]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1997.|1997]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 1999.|1999]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2000.|2000]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2002.|2002]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2004.|2004]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2006.|2006]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2008.|2008]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2010.|2010]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2012.|2012]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2014.|2014]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2016.|2016]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2018.|2018]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2020.|2021]] * [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.|2022]] * ''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2024.|2024.]]'' | grupa2 = Sportovi | podaci2 = {{Navkutija podgrupa |grupastil = background: #BFD7FF | grupa2 = Skokovi u vodu</br>{{small|* označava [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu|evropska prvenstva</br>u skokovima u vodu]]}} | podaci2 = * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1926.|1926]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1927.|1927]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1931.|1931]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1934.|1934]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1938.|1938]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1947.|1947]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1950.|1950]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1954.|1954]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1958.|1958]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1962.|1962]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1966.|1966]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1970.|1970]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1974.|1974]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1977.|1977]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1981.|1981]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1983.|1983]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1985.|1985]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1987.|1987]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1989.|1989]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1991.|1991]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1993.|1993]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1995.|1995]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1997.|1997]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 1999.|1999]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2000.|2000]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2002.|2002]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2004.|2004]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2006.|2006]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2008.|2008]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2009.|2009]]* * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2010.|2010]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2011.|2011]]* * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2012.|2012]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2013.|2013]]* * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2014.|2014]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2015.|2015]]* * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2016.|2016]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2017.|2017]]* * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2018.|2018]] * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2019.|2019]]* * [[Evropsko prvenstvo u skokovima u vodu 2020.|2021.]]<br/>[[Osvajači medalja na evropskim prvenstvima u skokovima u vodu|Osvajači medalja]] | grupa3 = Daljinsko plivanje<br />{{small|* označava [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju|evropska prvenstva</br>u daljinskom plivanju]]}} | podaci3 = * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 1989.|1989]]* * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 1991.|1991]]* * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 1993.|1993]]* * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 1995.|1995]] * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 1997.|1997]] * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 1999.|1999]] * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2000.|2000]] * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2002.|2002]] * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2004.|2004]] * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2006.|2006]] * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2008.|2008]]* * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2010.|2010]] * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2011.|2011]]* * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2012.|2012]]* * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2014.|2014]] * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2016.|2016]]* * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2018.|2018]] * [[Evropsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2020.|2021.]]<br/>[[Osvajači medalja na evropskim prvenstvima u daljinskom plivanju|Osvajači medalja]] | grupa4 = Plivanje<br/>(50&nbsp;m) | podaci4 = * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1926.|1926]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1927.|1927]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1931.|1931]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1934.|1934]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1938.|1938]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1947.|1947]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1950.|1950]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1954.|1954]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1958.|1958]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1962.|1962]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1966.|1966]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1970.|1970]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1974.|1974]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1977.|1977]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1981.|1981]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1983.|1983]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1985.|1985]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1987.|1987]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1989.|1989]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1991.|1991]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1993.|1993]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1995.|1995]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1997.|1997]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 1999.|1999]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2000.|2000]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2002.|2002]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2004.|2004]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2006.|2006]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2008.|2008]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2010.|2010]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2012.|2012]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014.|2014]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016.|2016]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018.|2018]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2020.|2021.]]<br/>[[Osvajači medalja na evropskim prvenstvima u plivanju|Osvajači medalja]] * [[Osvajačice medalja na evropskim prvenstvima u plivanju|Osvajačice medalja]] | grupa5 = Sinhronizirano<br/>plivanje | podaci5 = * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 1974.|1974]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 1977.|1977]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 1981.|1981]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 1983.|1983]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 1985.|1985]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 1987.|1987]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 1989.|1989]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 1991.|1991]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 1993.|1993]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 1995.|1995]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 1997.|1997]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 1999.|1999]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2000.|2000]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2002.|2002]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2004.|2004]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2006.|2006]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2008.|2008]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2010.|2010]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2012.|2012]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2014.|2014]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2016.|2016]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2018.|2018]] * [[Evropsko prvenstvo u sinhroniziranom plivanju 2020.|2021.]]<br/>[[Osvajači medalja na evropskim prvenstvima u sinhroniziranom plivanju|Osvajači medalja]] | grupa6 = Vaterpolo | podaci6 = * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1926.|1926]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1927.|1927]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1931.|1931]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1934.|1934]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1938.|1938]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1947.|1947]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1950.|1950]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1954.|1954]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1958.|1958]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1962.|1962]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1966.|1966]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1970.|1970]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1974.|1974]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1977.|1977]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1981.|1981]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1983.|1983]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1985.|1985]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1987.|1987]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1989.|1989]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1991.|1991]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1993.|1993]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1995.|1995]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1997.|1997]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1999.|1999]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2001.|2001]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2003.|2003]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2006.|2006]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2008.|2008]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2010.|2010]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2012.|2012]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2014.|2014]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2016.|2016]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2018.|2018]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2020.|2020]] * [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2022.|2022]] * ''[[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2024.|2024]]'' * ''[[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2026.|2026.]]'' }} | grupa3 = [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Plivanje (25&nbsp;m)]] | podaci3 = * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 1991.|1991]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 1992.|1992]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 1993.|1993]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 1994.|1994]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 1996.|1996]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 1998.|1998]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 1999.|1999]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2000.|2000]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2001.|2001]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2002.|2002]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2003.|2003]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2004.|2004]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2005.|2005]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2006.|2006]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2007.|2007]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2008.|2008]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2009.|2009]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2010.|2010]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2011.|2011]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2012.|2012]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2013.|2013]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2015.|2015]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2017.|2017]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2019.|2019]] * [[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|2021]] * ''[[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2023.|2023]]''<br/>[[Osvajači medalja na evropskim prvenstvima u plivanju u kratkim bazenima|Osvajači medalja]] * [[Osvajačice medalja na evropskim prvenstvima u plivanju u kratkim bazenima|Osvajačice medalja]] | grupa4 = [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Juniorska (50&nbsp;m)]]<br/><small>* kao dio [[Evropske igre|Evropskih igara]]</small> | podaci4 = * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1967.|1967]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1969.|1969]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1971.|1971]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1973.|1973]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1975.|1975]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1976.|1976]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1978.|1978]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1980.|1980]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1982.|1982]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1983.|1983]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1984.|1984]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1985.|1985]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1986.|1986]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1987.|1987]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1988.|1988]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1989.|1989]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1990.|1990]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1991.|1991]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1992.|1992]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1993.|1993]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1994.|1994]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1995.|1995]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1996.|1996]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1997.|1997]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1998.|1998]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 1999.|1999]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2000.|2000]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2001.|2001]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2002.|2002]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2003.|2003]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2004.|2004]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2005.|2005]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2006.|2006]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2007.|2007]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2008.|2008]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2009.|2009]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2010.|2010]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2011.|2011]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2012.|2012]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2013.|2013]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2014.|2014]] * [[Plivanje na Evropskim igrama 2015.|2015]]* * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2016.|2016]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2017.|2017]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2018.|2018]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2019.|2019]] * <s>2020</s> * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|2021]] * [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|2022.]] * [[Osvajači medalja na evropskim juniorskim prvenstvimau plivanju|Osvajači medalja]] * [[Osvajačice medalja na evropskim juniorskim prvenstvimau plivanju|Osvajačice medalja]]<br/> | grupa5 = [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju|Veteranska]] | podaci5 = * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 1987.|1987]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 1989 .|1989]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 1991.|1991]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 1993.|1993]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 1995.|1995]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 1997.|1997]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 1999.|1999]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 2001.|2001]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 2003.|2003]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 2005.|2005]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 2007.|2007]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 2009.|2009]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 2011.|2011]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 2013.|2013]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 2016.|2016]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 2018.|2018]] * [[Evropsko veteransko prvenstvo u plivanju 2021.|2021.]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za plivanje|EP]] [[Kategorija:Navigacione kutije evropskih sportskih prvenstava|Vodeni sportovi]] </noinclude> j9p31l2x32nhrw646k1vjixe6ds4fv2 Šablon:GoogleScholar 10 492684 3428565 2022-08-21T18:05:59Z Palapa 383 Preusmjereno na [[Šablon:Google Scholar ID]] wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Šablon:Google Scholar ID]] cfo3rx5v15ki2qasexj6rejguwqtavp Šablon:Google Scholar ID 10 492685 3428566 2022-08-21T18:07:24Z Palapa 383 Nova stranica: <noinclude>{{prijevod}}</noinclude> {{#if: {{{1<includeonly>|</includeonly>}}} {{{id|}}} {{#property:P1960}} | [https://scholar.google.com/citations?user={{#if: {{{1|{{{id<includeonly>|</includeonly>}}}}}} | {{{1|{{{id}}}}}} | {{First word|{{#property:P1960}}|sep=,}} }} {{#if: {{{2|{{{name<includeonly>|</includeonly>}}}}}} | {{{2|{{{name}}}}}} | {{PAGENAMEBASE}} }}] publications indexed by [[Google Scholar]]<includeonly>{{EditAtWikidata|pid=P1960|{{{id|{{{1|}}}}}}}}</include... wikitext text/x-wiki <noinclude>{{prijevod}}</noinclude> {{#if: {{{1<includeonly>|</includeonly>}}} {{{id|}}} {{#property:P1960}} | [https://scholar.google.com/citations?user={{#if: {{{1|{{{id<includeonly>|</includeonly>}}}}}} | {{{1|{{{id}}}}}} | {{First word|{{#property:P1960}}|sep=,}} }} {{#if: {{{2|{{{name<includeonly>|</includeonly>}}}}}} | {{{2|{{{name}}}}}} | {{PAGENAMEBASE}} }}] publications indexed by [[Google Scholar]]<includeonly>{{EditAtWikidata|pid=P1960|{{{id|{{{1|}}}}}}}}</includeonly> | <span class="error">&#123;&#123;[[Template:Google Scholar ID|Google Scholar ID]]&#125;&#125; template missing ID and not present in Wikidata.</span> }}<noinclude> {{Documentation}}<!-- Please add categories to the /doc subpage & add interwikis to Wikidata. --> </noinclude> 94t0c5kx368bxnpbya30t80ste4qy1f Göppingen 0 492686 3428571 2022-08-21T19:20:17Z Amaar63 144256 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1064324215|Göppingen]]" wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Njemačkoj | ime = Göppingen }} '''Göppingen''' je grad u južnoj [[Njemačka|Njemačkoj]], dio regije [[Baden-Württemberg]]. Glavni je grad okruga Göppingen. Göppingen je dom kompanije igračaka Märklin, a rodno je mjesto fudbalera [[Jürgen Klinsmann|Jürgena Klinsmanna]]. U njemu se također nalazi sjedište TeamViewer AGa glavnog sponzora [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] . == Geografija == Göppingen se nalazi u podnožju planine Hohenstaufen, u dolini rijeke Fils. Okruzi Göppingena su Bartenbach, Bezgenriet, Faurndau, Göppingen, Hohenstaufen, Holzheim, Jebenhausen i Maitis. == Historija == Tradicija kaže da je grad osnovao [[Alemani|Alemanski]] vođa po imenu Geppo negdje u 3. ili 4. vijeku. U katastrofalnom požaru 25. augusta 1782. godine uništen je veći dio grada, ali je odmah obnovljen. Industrijalizacija tokom 19. vijeka pretvorila je ovo područje u centar industrije. Važnost takve industrije se vidi i danas u kompanijama kao što su Märklin i Schuler . === Cooke Barracks === Godine 1930. izgrađeno je civilno uzletište sjeverno od Göppingena. Ovo je kupljeno od strane Luftwaffea (Njemačko ratno zrakoplovstvo) 1935. i prošireno u Fliegerhorst Kaserne. Od 1945. do 1949. godine u kasernama su bila smještena [[Prisilno raseljavanje|raseljena lica]] i izbjeglice. Godine 1949. preimenovana je u Cooke Barracks u čast Charlesa H. Cookea, koji je nagrađen Srebrnom zvijezdom i vojničkom medaljom za hrabrost u akciji. Krajem 1950. godine, VII korpus (SAD) je ponovo aktiviran u [[Stuttgart|Stuttgartu]], nakon toga jedinice američke vojske počele su biti stacionirane u kasarni. Kasarna je počela da se širi i korištena je kao štab 28. pješadijske divizije. 28. pješadijska divizija je preimenovana u 9. pješadijska divizija (Sjedinjene Američke Države) 1954. i zamijenjena je 8. pješadijskom divizijom 1956. godine. Zatim ih je zamijenila 4. oklopna divizija 1957., koja je preimenovana u 1. oklopnu diviziju 1971. i premještena u Hindenburg Kaserne u Ansbachu 1972. godine. 1. pješadijska divizija (naprijed) preselila se iz Augsburga 1972. godine dok nije deaktivirana 1991. godine. Cooke Barracks vraćena je njemačkoj vladi 1992. godine. Kasarna je neko vrijeme ponovo korištena za smještaj izbjeglica, a zatim je vraćena u civilnu upotrebu.<ref>{{Cite web|url=http://www.usarmygermany.com/USAREUR_City_Goeppingen.htm|title=U.S. Army Installations - Göppingen & Schw. Gmünd|website=U.S. Army in Germany|access-date=2007-11-27}}</ref> == Gradonačelnici == * 1819–1824: Viktor David Keller * 1824–1858: Ludwig Heinrich Widmann * 1858–1881: Georg Christian Philipp Friedrich Seefried (1814-1881) * 1881–1908: Gottlob Friedrich Allinger * 1908–1919: Julius Keck (1869-1924) * 1919–1933: Otto Hartmann * 1933–1945: Erich Pack * 1945–1954: Christian Eberhard (1886-1973) * 1954–1980: Herbert König * 1981–1996: Hans Haller * 1997–2004: Reinhard Frank * 2005-2021: Guido Till * od 2021: Alexander Maier == Sport == Lokalni sportski klub Frisch Auf Göppingen trenutno je u njemačkom prvom [[Rukomet|timu rukometne]] muške lige [[Handball-Bundesliga|Rukomet-Bundesliga]]. == Mediji == Göppingen ima svoje dnevne novine pod nazivom "Neue Württembergische Zeitung".<ref>{{Cite web|url=https://www.swp.de/suedwesten/staedte/goeppingen/|title=Göppingen News {{!}} NWZ Göppingen|last=GmbH|first=Südwest Presse Online-Dienste|website=swp.de|language=de|access-date=2021-04-28}}</ref> "Stuttgarter Zeitung" također ima lokalnu redakciju u Göppingenu. Osim toga, Göppingen ima svoju lokalnu TV stanicu, "Filstalwelle". Göppingen također ima "Radio Fips" koji je radio stanica kojom upravlja neprofitno udruženje. == Gradovi partneri == [[Datoteka:Rathaus_Göppingen.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9f/Rathaus_G%C3%B6ppingen.JPG/220px-Rathaus_G%C3%B6ppingen.JPG|mini| Gradska vječnica]] * {{ZD|ITA}} [[Foggia]] * {{ZD|AUT}} [[Klosterneuburg]] * {{ZD|FRA}} [[Pessac]] * {{ZD|GER}} [[Sonneberg]] == Poznate ličnosti == * Michael Maestlin (1550–1631), matematičar i astronom [[Datoteka:F-c-oetinger-by-eger1775.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/27/F-c-oetinger-by-eger1775.jpg/150px-F-c-oetinger-by-eger1775.jpg|mini|199x199piksel| Friedrich Christoph Oetinger 1775]] * Friedrich Christoph Oetinger (1702–1782), teolog, vodeći pijetista * August Ludwig Schott (1751–1787), pravnik i univerzitetski profesor * Eduard Fuchs (1870–1940), naučnik, pisac, politički aktivista * Hugo Borst (1881–1967), privatni kolekcionar umjetnina i pokrovitelj umjetnosti * Adolf Kurz (1888–1959), rvač * Karl Aberle (1901–1963), izdavač i političar (SPD), član parlamenta * Hans Robert Jauss (1921–1997), književni naučnik i lingvista * Peter Häberle (rođen 1934.), ustavni pravnik * FW Bernstein (rođen 1938), pjesnik, umjetnik i satiričar * Frieder Birzele (rođen 1940.), političar (SPD), bivši član Landtaga * Otto Hauser (rođen 1952), političar (CDU), član Bundestaga, parlamentarni sekretar i portparol vlade * Brigitte Russ-Scherer (rođena 1956), pravnica, 1999-2007 gradonačelnica Tübingena (SPD) * Charles Pelkey (rođen 1958.), novinar, advokat i demokratski bič Predstavničkog doma Wyominga od 2015. do 2021. * [[Jürgen Klinsmann]] (rođen 1964), fudbaler, nacionalni selektor nemačke fudbalske reprezentacije (2004-2006) * Michael Kraus (rođen 1983), rukometaš * Annica Schuler (rođena 2005.) == Reference == == Eksterne veze == * [http://www.goeppingen.de Službena web stranica] <nowiki> [[Kategorija:Gradovi u Baden-Württembergu]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] [[Kategorija:Baden-Württemberg]]</nowiki> 8bd83mu3nugbb9l8cwjg3flyc6f6tgs 3428575 3428571 2022-08-21T20:37:49Z Amaar63 144256 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Njemačkoj | ime = Göppingen | drugo_ime = | službeno_ime = | naselje_vrsta = Grad | slika = Faurndau Stiftskirche.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = ''Stiftskirche'' | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Wappen Goeppingen.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | koordinate = {{coord|48|42|9|N|9|39|10|E|format=dms|display=inline,title}} | savezna_pokrajina = [[Baden-Württemberg]] | okrug = Stuttgart | općina = Göppingen | vlada_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Alexander Maier | načelnik_stranka = [[Zeleni]] | površina_ukupno = 59.22 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_metro = | površina_urban = | površina_rural = | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 323 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = 31.12.2020 | stanovništvo_ukupno = 57,974 | stanovništvo_gustoća = 980 | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_urban = | stanovništvo_gustoća_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_gustoća_rural = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_gustoća_metro = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 73033–73037, 73116 (Krettenhof) | pozivni_broj = 07161, 07165, 07163 | registarske_tablice = GP | veb-sajt = [http://www.goeppingen.de/ www.goeppingen.de] | fusnote = }} '''Göppingen''' je grad u južnoj [[Njemačka|Njemačkoj]] u njemačkoj saveznoj državi [[Baden-Württemberg]] (region Stuttgart). Glavni je grad okruga Göppingen. Göppingen je dom kompanije igračaka Märklin, a rodno je mjesto fudbalera [[Jürgen Klinsmann|Jürgena Klinsmanna]]. U njemu se također nalazi sjedište TeamViewer AGa glavnog sponzora [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]]. == Geografija == Göppingen se nalazi u podnožju planine Hohenstaufen, u dolini rijeke [[Fils]]. Okruzi Göppingena su Bartenbach, Bezgenriet, Faurndau, Göppingen, Hohenstaufen, Holzheim, Jebenhausen i Maitis. == Historija == Tradicija kaže da je grad osnovao [[Alemani|Alemanski]] vođa po imenu Geppo negdje u 3. ili 4. vijeku. U katastrofalnom požaru 25. augusta 1782. godine uništen je veći dio grada, ali je odmah obnovljen. Industrijalizacija tokom 19. vijeka pretvorila je ovo područje u centar industrije. Važnost takve industrije se vidi i danas u kompanijama kao što su Märklin i Schuler. === Cooke Barracks === Godine 1930. izgrađeno je civilno uzletište sjeverno od Göppingena. To uzletište je kupljeno od strane Luftwaffea (Njemačko ratno zrakoplovstvo) 1935. i prošireno u Fliegerhorst Kaserne. Od 1945. do 1949. godine u kasernama su bila smještena [[Prisilno raseljavanje|raseljena lica]] i izbjeglice. Godine 1949. preimenovana je u Cooke Barracks u čast Charlesa H. Cookea, koji je nagrađen Srebrnom zvijezdom i vojničkom medaljom za hrabrost u akciji. Krajem 1950. godine, VII korpus (SAD) je ponovo aktiviran u [[Stuttgart|Stuttgartu]], nakon toga jedinice američke vojske počele su biti stacionirane u kasarni. Kasarna je počela da se širi i korištena je kao štab 28. pješadijske divizije. 28. pješadijska divizija je preimenovana u 9. pješadijska divizija (Sjedinjene Američke Države) 1954. i zamijenjena je 8. pješadijskom divizijom 1956. godine. Zatim ih je zamijenila 4. oklopna divizija 1957., koja je preimenovana u 1. oklopnu diviziju 1971. i premještena u Hindenburg Kaserne u Ansbachu 1972. godine. Cooke Barracks vraćena je njemačkoj vladi 1992. godine. Kasarna je neko vrijeme ponovo korištena za smještaj izbjeglica, a zatim je vraćena u civilnu upotrebu.<ref>{{Cite web|url=http://www.usarmygermany.com/USAREUR_City_Goeppingen.htm|title=U.S. Army Installations - Göppingen & Schw. Gmünd|website=U.S. Army in Germany|access-date=2007-11-27}}</ref> == Gradonačelnici == * 1819–1824: Viktor David Keller * 1824–1858: Ludwig Heinrich Widmann * 1858–1881: Georg Christian Philipp Friedrich Seefried (1814-1881) * 1881–1908: Gottlob Friedrich Allinger * 1908–1919: Julius Keck (1869-1924) * 1919–1933: Otto Hartmann * 1933–1945: Erich Pack * 1945–1954: Christian Eberhard (1886-1973) * 1954–1980: Herbert König * 1981–1996: Hans Haller * 1997–2004: Reinhard Frank * 2005-2021: Guido Till * od 2021: Alexander Maier == Sport == Lokalni sportski klub [[Frisch Auf Göppingen]] trenutno je u njemačkoj prvoj [[Rukomet|rukometoj]] muškoj ligi [[Handball-Bundesliga|Rukomet-Bundesliga]]. == Mediji == Göppingen ima svoje dnevne novine pod nazivom "Neue Württembergische Zeitung".<ref>{{Cite web|url=https://www.swp.de/suedwesten/staedte/goeppingen/|title=Göppingen News NWZ Göppingen|last=GmbH|first=Südwest Presse Online-Dienste|website=swp.de|language=de|access-date=2021-04-28}}</ref> "Stuttgarter Zeitung" također ima lokalnu redakciju u Göppingenu. Osim toga, Göppingen ima svoju lokalnu TV stanicu, "Filstalwelle". Göppingen također ima "Radio Fips" radio stanicu kojom upravlja neprofitno udruženje. == Gradovi partneri == [[Datoteka:Rathaus_Göppingen.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9f/Rathaus_G%C3%B6ppingen.JPG/220px-Rathaus_G%C3%B6ppingen.JPG|mini| gradska vijećnica]] * {{ZD|ITA}} [[Foggia]] (od 1971) * {{ZD|AUT}} [[Klosterneuburg]] (od 1971) * {{ZD|FRA}} [[Pessac]] (od 2000) * {{ZD|GER}} [[Sonneberg]] (od 1990) == Poznate ličnosti == * [[Michael Maestlin]], [[matematičar]] i [[astronom]] [[Datoteka:F-c-oetinger-by-eger1775.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/27/F-c-oetinger-by-eger1775.jpg/150px-F-c-oetinger-by-eger1775.jpg|mini|199x199piksel| Friedrich Christoph Oetinger 1775]] * [[Friedrich Christoph Oetinger]], [[teolog]] * [[August Ludwig Schott]], [[pravnik]] * [[Eduard Fuchs]], [[naučnik]], [[pisac]] * [[Adolf Kurz]], [[rvanje|rvač]] * [[Karl Aberle]], [[političar]], član parlamenta * [[Hans Robert Jauss]], [[lingivstika|lingvista]] * [[Peter Häberle]], [[ustavno pravo|ustavni pravnik]] * [[FW Bernstein]], [[pjesnik]] * [[Frieder Birzele]], [[političar]] * [[Otto Hauser]], [[političar]] * [[Brigitte Russ-Scherer]], [[pravnik|pravnica]] * [[Charles Pelkey]], [[novinar]] * [[Jürgen Klinsmann]], [[nogomet|nogometaš]] * [[Michael Kraus]], [[rukomet|rukometaš]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.goeppingen.de Službena web stranica] magxu8q8kn6ji2fs81q9a6b7ozmm5do 3428576 3428575 2022-08-21T20:49:24Z Amaar63 144256 Amaar63 premjestio je stranicu [[Korisnik:Amaar63/Göppingen]] na [[Göppingen]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Njemačkoj | ime = Göppingen | drugo_ime = | službeno_ime = | naselje_vrsta = Grad | slika = Faurndau Stiftskirche.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = ''Stiftskirche'' | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Wappen Goeppingen.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | koordinate = {{coord|48|42|9|N|9|39|10|E|format=dms|display=inline,title}} | savezna_pokrajina = [[Baden-Württemberg]] | okrug = Stuttgart | općina = Göppingen | vlada_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Alexander Maier | načelnik_stranka = [[Zeleni]] | površina_ukupno = 59.22 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_metro = | površina_urban = | površina_rural = | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 323 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = 31.12.2020 | stanovništvo_ukupno = 57,974 | stanovništvo_gustoća = 980 | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_urban = | stanovništvo_gustoća_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_gustoća_rural = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_gustoća_metro = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 73033–73037, 73116 (Krettenhof) | pozivni_broj = 07161, 07165, 07163 | registarske_tablice = GP | veb-sajt = [http://www.goeppingen.de/ www.goeppingen.de] | fusnote = }} '''Göppingen''' je grad u južnoj [[Njemačka|Njemačkoj]] u njemačkoj saveznoj državi [[Baden-Württemberg]] (region Stuttgart). Glavni je grad okruga Göppingen. Göppingen je dom kompanije igračaka Märklin, a rodno je mjesto fudbalera [[Jürgen Klinsmann|Jürgena Klinsmanna]]. U njemu se također nalazi sjedište TeamViewer AGa glavnog sponzora [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]]. == Geografija == Göppingen se nalazi u podnožju planine Hohenstaufen, u dolini rijeke [[Fils]]. Okruzi Göppingena su Bartenbach, Bezgenriet, Faurndau, Göppingen, Hohenstaufen, Holzheim, Jebenhausen i Maitis. == Historija == Tradicija kaže da je grad osnovao [[Alemani|Alemanski]] vođa po imenu Geppo negdje u 3. ili 4. vijeku. U katastrofalnom požaru 25. augusta 1782. godine uništen je veći dio grada, ali je odmah obnovljen. Industrijalizacija tokom 19. vijeka pretvorila je ovo područje u centar industrije. Važnost takve industrije se vidi i danas u kompanijama kao što su Märklin i Schuler. === Cooke Barracks === Godine 1930. izgrađeno je civilno uzletište sjeverno od Göppingena. To uzletište je kupljeno od strane Luftwaffea (Njemačko ratno zrakoplovstvo) 1935. i prošireno u Fliegerhorst Kaserne. Od 1945. do 1949. godine u kasernama su bila smještena [[Prisilno raseljavanje|raseljena lica]] i izbjeglice. Godine 1949. preimenovana je u Cooke Barracks u čast Charlesa H. Cookea, koji je nagrađen Srebrnom zvijezdom i vojničkom medaljom za hrabrost u akciji. Krajem 1950. godine, VII korpus (SAD) je ponovo aktiviran u [[Stuttgart|Stuttgartu]], nakon toga jedinice američke vojske počele su biti stacionirane u kasarni. Kasarna je počela da se širi i korištena je kao štab 28. pješadijske divizije. 28. pješadijska divizija je preimenovana u 9. pješadijska divizija (Sjedinjene Američke Države) 1954. i zamijenjena je 8. pješadijskom divizijom 1956. godine. Zatim ih je zamijenila 4. oklopna divizija 1957., koja je preimenovana u 1. oklopnu diviziju 1971. i premještena u Hindenburg Kaserne u Ansbachu 1972. godine. Cooke Barracks vraćena je njemačkoj vladi 1992. godine. Kasarna je neko vrijeme ponovo korištena za smještaj izbjeglica, a zatim je vraćena u civilnu upotrebu.<ref>{{Cite web|url=http://www.usarmygermany.com/USAREUR_City_Goeppingen.htm|title=U.S. Army Installations - Göppingen & Schw. Gmünd|website=U.S. Army in Germany|access-date=2007-11-27}}</ref> == Gradonačelnici == * 1819–1824: Viktor David Keller * 1824–1858: Ludwig Heinrich Widmann * 1858–1881: Georg Christian Philipp Friedrich Seefried (1814-1881) * 1881–1908: Gottlob Friedrich Allinger * 1908–1919: Julius Keck (1869-1924) * 1919–1933: Otto Hartmann * 1933–1945: Erich Pack * 1945–1954: Christian Eberhard (1886-1973) * 1954–1980: Herbert König * 1981–1996: Hans Haller * 1997–2004: Reinhard Frank * 2005-2021: Guido Till * od 2021: Alexander Maier == Sport == Lokalni sportski klub [[Frisch Auf Göppingen]] trenutno je u njemačkoj prvoj [[Rukomet|rukometoj]] muškoj ligi [[Handball-Bundesliga|Rukomet-Bundesliga]]. == Mediji == Göppingen ima svoje dnevne novine pod nazivom "Neue Württembergische Zeitung".<ref>{{Cite web|url=https://www.swp.de/suedwesten/staedte/goeppingen/|title=Göppingen News NWZ Göppingen|last=GmbH|first=Südwest Presse Online-Dienste|website=swp.de|language=de|access-date=2021-04-28}}</ref> "Stuttgarter Zeitung" također ima lokalnu redakciju u Göppingenu. Osim toga, Göppingen ima svoju lokalnu TV stanicu, "Filstalwelle". Göppingen također ima "Radio Fips" radio stanicu kojom upravlja neprofitno udruženje. == Gradovi partneri == [[Datoteka:Rathaus_Göppingen.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9f/Rathaus_G%C3%B6ppingen.JPG/220px-Rathaus_G%C3%B6ppingen.JPG|mini| gradska vijećnica]] * {{ZD|ITA}} [[Foggia]] (od 1971) * {{ZD|AUT}} [[Klosterneuburg]] (od 1971) * {{ZD|FRA}} [[Pessac]] (od 2000) * {{ZD|GER}} [[Sonneberg]] (od 1990) == Poznate ličnosti == * [[Michael Maestlin]], [[matematičar]] i [[astronom]] [[Datoteka:F-c-oetinger-by-eger1775.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/27/F-c-oetinger-by-eger1775.jpg/150px-F-c-oetinger-by-eger1775.jpg|mini|199x199piksel| Friedrich Christoph Oetinger 1775]] * [[Friedrich Christoph Oetinger]], [[teolog]] * [[August Ludwig Schott]], [[pravnik]] * [[Eduard Fuchs]], [[naučnik]], [[pisac]] * [[Adolf Kurz]], [[rvanje|rvač]] * [[Karl Aberle]], [[političar]], član parlamenta * [[Hans Robert Jauss]], [[lingivstika|lingvista]] * [[Peter Häberle]], [[ustavno pravo|ustavni pravnik]] * [[FW Bernstein]], [[pjesnik]] * [[Frieder Birzele]], [[političar]] * [[Otto Hauser]], [[političar]] * [[Brigitte Russ-Scherer]], [[pravnik|pravnica]] * [[Charles Pelkey]], [[novinar]] * [[Jürgen Klinsmann]], [[nogomet|nogometaš]] * [[Michael Kraus]], [[rukomet|rukometaš]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.goeppingen.de Službena web stranica] magxu8q8kn6ji2fs81q9a6b7ozmm5do 3428578 3428576 2022-08-21T20:50:07Z Amaar63 144256 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Njemačkoj | ime = Göppingen | drugo_ime = | službeno_ime = | naselje_vrsta = Grad | slika = Faurndau Stiftskirche.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = ''Stiftskirche'' | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Wappen Goeppingen.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | koordinate = {{coord|48|42|9|N|9|39|10|E|format=dms|display=inline,title}} | savezna_pokrajina = [[Baden-Württemberg]] | okrug = Stuttgart | općina = Göppingen | vlada_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Alexander Maier | načelnik_stranka = [[Zeleni]] | površina_ukupno = 59.22 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_metro = | površina_urban = | površina_rural = | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 323 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = 31.12.2020 | stanovništvo_ukupno = 57,974 | stanovništvo_gustoća = 980 | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_urban = | stanovništvo_gustoća_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_gustoća_rural = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_gustoća_metro = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 73033–73037, 73116 (Krettenhof) | pozivni_broj = 07161, 07165, 07163 | registarske_tablice = GP | veb-sajt = [http://www.goeppingen.de/ www.goeppingen.de] | fusnote = }} '''Göppingen''' je grad u južnoj [[Njemačka|Njemačkoj]] u njemačkoj saveznoj državi [[Baden-Württemberg]] (region Stuttgart). Glavni je grad okruga Göppingen. Göppingen je dom kompanije igračaka Märklin, a rodno je mjesto fudbalera [[Jürgen Klinsmann|Jürgena Klinsmanna]]. U njemu se također nalazi sjedište TeamViewer AGa glavnog sponzora [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]]. == Geografija == Göppingen se nalazi u podnožju planine Hohenstaufen, u dolini rijeke [[Fils]]. Okruzi Göppingena su Bartenbach, Bezgenriet, Faurndau, Göppingen, Hohenstaufen, Holzheim, Jebenhausen i Maitis. == Historija == Tradicija kaže da je grad osnovao [[Alemani|Alemanski]] vođa po imenu Geppo negdje u 3. ili 4. vijeku. U katastrofalnom požaru 25. augusta 1782. godine uništen je veći dio grada, ali je odmah obnovljen. Industrijalizacija tokom 19. vijeka pretvorila je ovo područje u centar industrije. Važnost takve industrije se vidi i danas u kompanijama kao što su Märklin i Schuler. === Cooke Barracks === Godine 1930. izgrađeno je civilno uzletište sjeverno od Göppingena. To uzletište je kupljeno od strane Luftwaffea (Njemačko ratno zrakoplovstvo) 1935. i prošireno u Fliegerhorst Kaserne. Od 1945. do 1949. godine u kasernama su bila smještena [[Prisilno raseljavanje|raseljena lica]] i izbjeglice. Godine 1949. preimenovana je u Cooke Barracks u čast Charlesa H. Cookea, koji je nagrađen Srebrnom zvijezdom i vojničkom medaljom za hrabrost u akciji. Krajem 1950. godine, VII korpus (SAD) je ponovo aktiviran u [[Stuttgart|Stuttgartu]], nakon toga jedinice američke vojske počele su biti stacionirane u kasarni. Kasarna je počela da se širi i korištena je kao štab 28. pješadijske divizije. 28. pješadijska divizija je preimenovana u 9. pješadijska divizija (Sjedinjene Američke Države) 1954. i zamijenjena je 8. pješadijskom divizijom 1956. godine. Zatim ih je zamijenila 4. oklopna divizija 1957., koja je preimenovana u 1. oklopnu diviziju 1971. i premještena u Hindenburg Kaserne u Ansbachu 1972. godine. Cooke Barracks vraćena je njemačkoj vladi 1992. godine. Kasarna je neko vrijeme ponovo korištena za smještaj izbjeglica, a zatim je vraćena u civilnu upotrebu.<ref>{{Cite web|url=http://www.usarmygermany.com/USAREUR_City_Goeppingen.htm|title=U.S. Army Installations - Göppingen & Schw. Gmünd|website=U.S. Army in Germany|access-date=2007-11-27}}</ref> == Gradonačelnici == * 1819–1824: Viktor David Keller * 1824–1858: Ludwig Heinrich Widmann * 1858–1881: Georg Christian Philipp Friedrich Seefried (1814-1881) * 1881–1908: Gottlob Friedrich Allinger * 1908–1919: Julius Keck (1869-1924) * 1919–1933: Otto Hartmann * 1933–1945: Erich Pack * 1945–1954: Christian Eberhard (1886-1973) * 1954–1980: Herbert König * 1981–1996: Hans Haller * 1997–2004: Reinhard Frank * 2005-2021: Guido Till * od 2021: Alexander Maier == Sport == Lokalni sportski klub [[Frisch Auf Göppingen]] trenutno je u njemačkoj prvoj [[Rukomet|rukometoj]] muškoj ligi [[Handball-Bundesliga|Rukomet-Bundesliga]]. == Mediji == Göppingen ima svoje dnevne novine pod nazivom "Neue Württembergische Zeitung".<ref>{{Cite web|url=https://www.swp.de/suedwesten/staedte/goeppingen/|title=Göppingen News NWZ Göppingen|last=GmbH|first=Südwest Presse Online-Dienste|website=swp.de|language=de|access-date=2021-04-28}}</ref> "Stuttgarter Zeitung" također ima lokalnu redakciju u Göppingenu. Osim toga, Göppingen ima svoju lokalnu TV stanicu, "Filstalwelle". Göppingen također ima "Radio Fips" radio stanicu kojom upravlja neprofitno udruženje. == Gradovi partneri == [[Datoteka:Rathaus_Göppingen.JPG|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9f/Rathaus_G%C3%B6ppingen.JPG/220px-Rathaus_G%C3%B6ppingen.JPG|mini| gradska vijećnica]] * {{ZD|ITA}} [[Foggia]] (od 1971) * {{ZD|AUT}} [[Klosterneuburg]] (od 1971) * {{ZD|FRA}} [[Pessac]] (od 2000) * {{ZD|GER}} [[Sonneberg]] (od 1990) == Poznate ličnosti == * [[Michael Maestlin]], [[matematičar]] i [[astronom]] [[Datoteka:F-c-oetinger-by-eger1775.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/27/F-c-oetinger-by-eger1775.jpg/150px-F-c-oetinger-by-eger1775.jpg|mini|199x199piksel| Friedrich Christoph Oetinger 1775]] * [[Friedrich Christoph Oetinger]], [[teolog]] * [[August Ludwig Schott]], [[pravnik]] * [[Eduard Fuchs]], [[naučnik]], [[pisac]] * [[Adolf Kurz]], [[rvanje|rvač]] * [[Karl Aberle]], [[političar]], član parlamenta * [[Hans Robert Jauss]], [[lingivstika|lingvista]] * [[Peter Häberle]], [[ustavno pravo|ustavni pravnik]] * [[FW Bernstein]], [[pjesnik]] * [[Frieder Birzele]], [[političar]] * [[Otto Hauser]], [[političar]] * [[Brigitte Russ-Scherer]], [[pravnik|pravnica]] * [[Charles Pelkey]], [[novinar]] * [[Jürgen Klinsmann]], [[nogomet|nogometaš]] * [[Michael Kraus]], [[rukomet|rukometaš]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.goeppingen.de Službena web stranica] [[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Gradovi u Baden-Württembergu]] cdjr72boq8ib3bden62ffnuqmwf2cg3 Korisnik:Amaar63/Göppingen 2 492687 3428577 2022-08-21T20:49:25Z Amaar63 144256 Amaar63 premjestio je stranicu [[Korisnik:Amaar63/Göppingen]] na [[Göppingen]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Göppingen]] 47hxnuqoqxoeif5xwvmw9ha8kofmc46 Šablon:Najbolji golmani Premier Leaguea 10 492688 3428594 2022-08-22T00:49:16Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Navkutija |ime = Najbolji golmani Premier Leaguea |naslov = [[Zlatna rukavica Premijer lige Engleske|Najbolji golmani]] [[Premijer League|Premijer lige Engleske]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 2005: [[Petr Čech|Čech]] * 2006–2008: [[Pepe Reina|Reina]] * 2009: [[Edwin van der Sar|Van der Sar]] * 2010: [[Petr Čech|Čech]] * 2011–2013: [[Joe Hart|Hart]] * 2014: [[Petr Čech|Čech]] i [[Wojciech Szczęsny|Szczęsny]] *... wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najbolji golmani Premier Leaguea |naslov = [[Zlatna rukavica Premijer lige Engleske|Najbolji golmani]] [[Premijer League|Premijer lige Engleske]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 2005: [[Petr Čech|Čech]] * 2006–2008: [[Pepe Reina|Reina]] * 2009: [[Edwin van der Sar|Van der Sar]] * 2010: [[Petr Čech|Čech]] * 2011–2013: [[Joe Hart|Hart]] * 2014: [[Petr Čech|Čech]] i [[Wojciech Szczęsny|Szczęsny]] * 2015: [[Joe Hart|Hart]] * 2016: [[Petr Čech|Čech]] * 2017: [[Thibaut Courtois|Courtois]] * 2018: [[David de Gea|De Gea]] * 2019: [[Alisson]] * 2020–2021: [[Ederson (nogometaš, 1993)|Ederson]] * 2022: [[Alisson Becker|Alisson]] i [[Ederson (nogometaš, 1993)|Ederson]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni Premier League|Najbolji golmani]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> i0c6xh93rd4bbinx54qjxbxdpdwazim 3428595 3428594 2022-08-22T00:49:30Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najbolji golmani Premier Leaguea |naslov = [[Zlatna rukavica Premijer lige Engleske|Najbolji golmani]] [[Premier League|Premijer lige Engleske]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 2005: [[Petr Čech|Čech]] * 2006–2008: [[Pepe Reina|Reina]] * 2009: [[Edwin van der Sar|Van der Sar]] * 2010: [[Petr Čech|Čech]] * 2011–2013: [[Joe Hart|Hart]] * 2014: [[Petr Čech|Čech]] i [[Wojciech Szczęsny|Szczęsny]] * 2015: [[Joe Hart|Hart]] * 2016: [[Petr Čech|Čech]] * 2017: [[Thibaut Courtois|Courtois]] * 2018: [[David de Gea|De Gea]] * 2019: [[Alisson]] * 2020–2021: [[Ederson (nogometaš, 1993)|Ederson]] * 2022: [[Alisson Becker|Alisson]] i [[Ederson (nogometaš, 1993)|Ederson]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni Premier League|Najbolji golmani]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> iso1a2g2b5smx95zjt7suw81wftgi8o 3428596 3428595 2022-08-22T00:49:54Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najbolji golmani Premier Leaguea |naslov = [[Zlatna rukavica Premijer lige Engleske|Najbolji golmani]] [[Premijer liga Engleske|Premijer lige Engleske]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 2005: [[Petr Čech|Čech]] * 2006–2008: [[Pepe Reina|Reina]] * 2009: [[Edwin van der Sar|Van der Sar]] * 2010: [[Petr Čech|Čech]] * 2011–2013: [[Joe Hart|Hart]] * 2014: [[Petr Čech|Čech]] i [[Wojciech Szczęsny|Szczęsny]] * 2015: [[Joe Hart|Hart]] * 2016: [[Petr Čech|Čech]] * 2017: [[Thibaut Courtois|Courtois]] * 2018: [[David de Gea|De Gea]] * 2019: [[Alisson]] * 2020–2021: [[Ederson (nogometaš, 1993)|Ederson]] * 2022: [[Alisson Becker|Alisson]] i [[Ederson (nogometaš, 1993)|Ederson]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni Premier League|Najbolji golmani]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 1fydyi5obwiiibl8z9qaqylnmtoobcm Šablon:Premier League - trener sezone 10 492689 3428601 2022-08-22T01:01:39Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Navkutija |ime = Premier League - trener sezone |naslov = [[Trener sezone u Premijer ligi Engleske|Trener sezone]] [[Premijer liga Engleske|u Premijer ligi Engleske]] |podaciklasa = hlist |nowrapitems = yes |naslovstil = background:white;color:navy;border:1px solid navy |podaci1 = * 1993/94: [[Alex Ferguson|Ferguson]] * 1994/95: [[Kenny Dalglish|Dalglish]] * 1995/96–1996/97: [[Alex Ferguson|Ferguson]] * 1997/98: [[Arsène Wenger|Wenger]] * 1998/99–1999/20... wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Premier League - trener sezone |naslov = [[Trener sezone u Premijer ligi Engleske|Trener sezone]] [[Premijer liga Engleske|u Premijer ligi Engleske]] |podaciklasa = hlist |nowrapitems = yes |naslovstil = background:white;color:navy;border:1px solid navy |podaci1 = * 1993/94: [[Alex Ferguson|Ferguson]] * 1994/95: [[Kenny Dalglish|Dalglish]] * 1995/96–1996/97: [[Alex Ferguson|Ferguson]] * 1997/98: [[Arsène Wenger|Wenger]] * 1998/99–1999/2000: [[Alex Ferguson|Ferguson]] * 2000/01: [[George Burley|Burley]] * 2001/02: [[Arsène Wenger|Wenger]] * 2002/03: [[Alex Ferguson|Ferguson]] * 2003/04: [[Arsène Wenger|Wenger]] * 2004/05–2005/06: [[José Mourinho|Mourinho]] * 2006/07–2008/09: [[Alex Ferguson|Ferguson]] * 2009/10: [[Harry Redknapp|Redknapp]] * 2010/11: [[Alex Ferguson|Ferguson]] * 2011/12: [[Alan Pardew|Pardew]] * 2012/13: [[Alex Ferguson|Ferguson]] * 2013/14: [[Tony Pulis|Pulis]] * 2014/15: [[José Mourinho|Mourinho]] * 2015/16: [[Claudio Ranieri|Ranieri]] * 2016/17: [[Antonio Conte|Conte]] * 2017/18–2018/19: [[Pep Guardiola|Guardiola]] * 2019/20: [[Jürgen Klopp|Klopp]] * 2020/21: [[Pep Guardiola|Guardiola]] * 2021/22: [[Jürgen Klopp|Klopp]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Premier League|Treneri sezone]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 3o0tcvf8q5ke0y6d22scbqywko957jt Šablon:Trener godine u Seriji A 10 492690 3428612 2022-08-22T01:30:26Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Navkutija |ime = Trener godine u Seriji A |naslov = [[Trener godine u Seriji A|Trener godine]] u [[Serie A|Seriji A]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1997–1998: [[Marcello Lippi|Lippi]] * 1999: [[Alberto Zaccheroni|Zaccheroni]] * 2000: [[Sven-Göran Eriksson|Eriksson]] * 2001: [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] * 2002: [[Luigi Delneri|Delneri]] * 2003: [[Marcello Lippi|Lippi]] * 2004: [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] * 2005... wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Trener godine u Seriji A |naslov = [[Trener godine u Seriji A|Trener godine]] u [[Serie A|Seriji A]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1997–1998: [[Marcello Lippi|Lippi]] * 1999: [[Alberto Zaccheroni|Zaccheroni]] * 2000: [[Sven-Göran Eriksson|Eriksson]] * 2001: [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] * 2002: [[Luigi Delneri|Delneri]] * 2003: [[Marcello Lippi|Lippi]] * 2004: [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] * 2005: [[Fabio Capello|Capello]] * 2006–2007: [[Luciano Spalletti|Spalletti]] * 2008: [[Cesare Prandelli|Prandelli]] * 2009–2010: [[José Mourinho|Mourinho]] * 2011: [[Massimiliano Allegri|Allegri]] * 2012–2014: [[Antonio Conte|Conte]] * 2015–2016: [[Massimiliano Allegri|Allegri]] * 2017: [[Maurizio Sarri|Sarri]] * 2018: [[Massimiliano Allegri|Allegri]] * 2019–2020: [[Gian Piero Gasperini|Gasperini]] * 2021: [[Antonio Conte|Conte]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> 4cj7xsbi218z5vplb6xex38h01zcvyp 3428619 3428612 2022-08-22T01:39:39Z KWiki 9400 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Trener godine u Seriji A |naslov = [[Trener godine u Seriji A|Trener godine]] u [[Serie A|Seriji A]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1997–1998: [[Marcello Lippi|Lippi]] * 1999: [[Alberto Zaccheroni|Zaccheroni]] * 2000: [[Sven-Göran Eriksson|Eriksson]] * 2001: [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] * 2002: [[Luigi Delneri|Delneri]] * 2003: [[Marcello Lippi|Lippi]] * 2004: [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] * 2005: [[Fabio Capello|Capello]] * 2006–2007: [[Luciano Spalletti|Spalletti]] * 2008: [[Cesare Prandelli|Prandelli]] * 2009–2010: [[José Mourinho|Mourinho]] * 2011: [[Massimiliano Allegri|Allegri]] * 2012–2014: [[Antonio Conte|Conte]] * 2015–2016: [[Massimiliano Allegri|Allegri]] * 2017: [[Maurizio Sarri|Sarri]] * 2018: [[Massimiliano Allegri|Allegri]] * 2019–2020: [[Gian Piero Gasperini|Gasperini]] * 2021: [[Antonio Conte|Conte]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Serie A|Trener godine]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> s7ji0c3w93pba5bl9ybf17stumx710i Šablon:Sudija godine u Seriji A 10 492691 3428622 2022-08-22T01:45:39Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Navkutija |ime = Sudija godine u Seriji A |naslov = [[Sudija godine u Seriji A|Sudija godine]] u [[Serie A|Seriji A]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1997–1998: [[Pierluigi Collina|Collina]] * 1999: [[Stefano Braschi|Braschi]] * 2000: [[Pierluigi Collina|Collina]] * 2001: [[Stefano Braschi|Braschi]] * 2002–2005: [[Pierluigi Collina|Collina]] * 2006–2009: [[Roberto Rosetti|Rosetti]] * 2010: [[Emidio Morganti|Morganti]]... wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Sudija godine u Seriji A |naslov = [[Sudija godine u Seriji A|Sudija godine]] u [[Serie A|Seriji A]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = background: gold; |podaci1 = * 1997–1998: [[Pierluigi Collina|Collina]] * 1999: [[Stefano Braschi|Braschi]] * 2000: [[Pierluigi Collina|Collina]] * 2001: [[Stefano Braschi|Braschi]] * 2002–2005: [[Pierluigi Collina|Collina]] * 2006–2009: [[Roberto Rosetti|Rosetti]] * 2010: [[Emidio Morganti|Morganti]] * 2011–2017: [[Nicola Rizzoli|Rizzoli]] * 2018–2019: [[Gianluca Rocchi|Rocchi]] * 2020–2021: [[Daniele Orsato|Orsato]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Serie A|Sudija godine]] [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> raiw8rxuqa6onetk4yhsfhhfm29n4lj AS Livorno Calcio 0 492692 3428626 2022-08-22T01:58:16Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[AS Livorno Calcio]] na [[US Livorno 1915]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[US Livorno 1915]] 2jb8byuqn2l5vxoagnfvpa88d9cotss Šablon:Originalni klubovi u Seriji A 10 492693 3428627 2022-08-22T02:00:59Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Navkutija |ime = Originalni klubovi u Seriji A |naslov = Originalni klubovi u [[Serie A|Seriji A]] ([[Serie A 1929/1930.|1929/30]]) |podaciklasa = hlist |podaci1 = * [[US Alessandria Calcio 1912|Alessandria]] * [[Bologna FC 1909|Bologna]] * [[Brescia Calcio|Brescia]] * [[US Cremonese|Cremonese]] * [[Genoa CFC|Genoa]] * [[FC Inter Milano|Internazionale]] * [[Juventus FC|Juventus]] * [[SS Lazio|Lazio]] * [[US Livorno 1915|Livorno]] * [[AC Milan|Milan]] * Moden... wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Originalni klubovi u Seriji A |naslov = Originalni klubovi u [[Serie A|Seriji A]] ([[Serie A 1929/1930.|1929/30]]) |podaciklasa = hlist |podaci1 = * [[US Alessandria Calcio 1912|Alessandria]] * [[Bologna FC 1909|Bologna]] * [[Brescia Calcio|Brescia]] * [[US Cremonese|Cremonese]] * [[Genoa CFC|Genoa]] * [[FC Inter Milano|Internazionale]] * [[Juventus FC|Juventus]] * [[SS Lazio|Lazio]] * [[US Livorno 1915|Livorno]] * [[AC Milan|Milan]] * [[Modena FC 2018|Modena]] * [[SSC Napoli|Napoli]] * [[Calcio Padova|Padova]] * [[Aurora Pro Patria 1919|Pro Patria]] * [[FC Pro Vercelli 1892|Pro Vercelli]] * [[AS Roma|Roma]] * [[Torino FC|Torino]] * [[US Triestina Calcio 1918|Triestina]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Serie A|Originalni klubovi]] </noinclude> gmwb73zpww0w3q6mtcrffopnpqe46zj