Wikipedia
bswiki
https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana
MediaWiki 1.39.0-wmf.26
first-letter
Mediji
Posebno
Razgovor
Korisnik
Razgovor s korisnikom
Wikipedia
Razgovor o Wikipediji
Datoteka
Razgovor o datoteci
MediaWiki
Razgovor o MediaWikiju
Šablon
Razgovor o šablonu
Pomoć
Razgovor o pomoći
Kategorija
Razgovor o kategoriji
Portal
Razgovor o portalu
TimedText
TimedText talk
Modul
Razgovor o modulu
Gadget
Gadget talk
Gadget definition
Gadget definition talk
Topic
Zuko Džumhur
0
2811
3428789
3198772
2022-08-24T12:09:36Z
Nerko65
55647
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija pisac
| ime = Zulfikar Džumhur
| slika = Zuko Dzumhur.jpg
| opis_slike =
| širina slike = 250p
| puno_ime =
| datum_rođenja = {{nowrap|{{Datum rođenja|1920|9|24}}}}
| mjesto_rođenja = [[Konjic]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti = {{nowrap|{{Datum smrti i godine|1989|11|29|1920|9|24}}}}
| mjesto_smrti = [[Herceg Novi]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| zanimanje = putopisac, karikaturista i slikar
| jezik =
| nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| obrazovanje =
| period =
| žanr =
| poznata_djela =
| supružnik =
| djeca =
| nagrade =
| potpis =
| web_stranica =
}}
'''Zulfikar Zuko Džumhur''', bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] putopisac, slikar i karikaturista.
== Biografija ==
Rođen je u [[Konjic]]u 24. septembra 1920. godine. Potiče iz stare ugledne ulemanske porodice. Otac mu je bio Abduselam Džumhur i majka Vasvija rođena Tufo. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u [[Beograd]]u, gdje mu je otac radio kao [[imam]], a višu gimnaziju u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1939. godine.<ref>{{cite web|title=Biografija Zuke Džumhura|url=http://secanja.com/zuko-dzumhur/|website=sećanja.com|accessdate=29. 10. 2018}}</ref>
== Karijera ==
Počeo je studirati pravo, ali je prešao na likovnu akademiju i završio je u klasi [[Petra Dobrović]]a. Slikarstvo mu je bilap trajna životna strast, a naročito kariktaura. Oblikovanje šaljivih likovnih minijatura s vremenom je doveo do savršenstva. Prve crteže objavio je u ''Narodnoj armiji'' 1947., a od tada sarađuje kao karikaturista i ilustrator za časopise: [[Jež (časopis)|Ježu]], [[Borba|Borbi]], [[Vetrenjača (časopis)|Vetrenjači]], [[Politika (časopis)|Politici]], [[Oslobođenje|Oslobođenju]], reviji [[Danas (časopis)|Danas]], [[NIN (časopis)|NIN]]-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 karikatura. Prva karikatura koja je iz istočnog bloka objavljena 1950. u [[Njemačka|njemačkom]] listu ''[[Stern]]'' bila je upravo karikatura Zuke Džumhura.
Napisao je scenarije za više kratkih i tri za igrane filmove. Uradio je 35 scenografija za pozorište. Zaslužan je za populariziranje žanra putopisne reportaže, kada je posljednjih deset godina radio na [[Televizija Sarajevo|Televiziji Sarajevo]] kao pisac scenarija i voditelj serija emisije [[Hodoljublje]], koje je snimio zajedno sa režiserom [[Mirza Idrizović|Mirzom Idrizovićem]]. Upravo ovaj serijal je bio najveći televizijski projekt u bivšoj Jugoslaviji, koji je ne samo u reporterskom nego i u umjetničkom smislu nadilazio format televizijske reportaže. Bogato znanje i umijeće Zuke Džumhura da uvijek izabere najzanimljivije detalje dajući svojim putopisnim pričama posebnu perspektivu spajanja zanimljive historije egzotičnih geografskih predjela posebno je uočljivo u seriji emisija ''Hodoljublje''. Pisao je scenarije na osnovu kojih je Mirza Idrizović snimao filmovao, a njihov zajednički rad dao je doprinos televizijskoj i [[Bosanskogercegovački film|filmskoj umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Zajedno sa [[Momo Kapor|Momom Kaporom]] autor je knjige "[[Zelena čoja Montenegra]]". [[Ivo Andrić]] napisao je predgovor za knjigu Zuke Džumhura "Nekrolog jednoj čaršiji". <ref>{{Cite web|url= https://balkans.aljazeera.net/blogs/2019/1/13/zuko-dzumhur-ucenjak-boem-najveca-skitnica-jugoslavije|title= ''Zuko Džumhur – učenjak, boem, najveća skitnica Jugoslavije''|work= aljazeera.net|access-date= 24. 8. 2022}}</ref>
Sâm predsjednik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] [[Josip Broz Tito]] vrlo rado se družio sa Zukom. Zuko se smatra jednim od najvećih boema svoga vremena. Umro je u [[Herceg Novi|Herceg Novom]], a ukopan u rodnom Konjicu 29. novembra 1989. godine.
== Bibliografija ==
* [[Nekrolog jednoj čaršiji]]
* [[Pisma iz Azije]], [[Mostar]], 1973.
* [[Hodoljublja (knjiga)|Hodoljublja]], [[Zagreb]], 1982.
* [[Putovanja bijelom lađom]], [[Sarajevo]], 1982.
* [[Pisma iz Afrike i Evrope]]
* [[Stogodišnje priče]]
* [[Adakale]]
* [[Izabrana djela (Zuko Džumhur)|Izabrana djela]] (posthumno), Sarajevo, 1991.
* [[Putopisi (Zuko Džumhur)|Putopisi]] (posthumno; izabrani putopisi u okviru edicije "Bošnjačka književnost u 100 knjiga"), Sarajevo, 1997.
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Wikicitat|Zulfikar Zuko Džumhur}}
{{DEFAULTSORT:Džumhur, Zulfikar}}
[[Kategorija:Rođeni 1920.]]
[[Kategorija:Umrli 1989.]]
[[Kategorija:Biografije, Konjic]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
6gjcsqwx4k37u2sgmm7brtvsos7aphn
Zvijezda
0
4444
3428791
3428347
2022-08-24T13:11:20Z
86.32.50.61
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Starsinthesky.jpg|mini|desno|200px|Područje formiranja zvijezda u Velikom Magelanovom oblaku. Autorstvo fotografije: NASA/ESA]]
'''Zvijezda''' podrazumijeva bilo koje masivno gasovito tijelo u Svemiru. Zvijezde se vide kao svijetleće tačkice na noćnom nebu koje bljeskaju zbog efekta Zemljine atmosfere i njihove udaljenosti od nas. Sunce je izuzetak: ono je jedina zvijezda dovoljno bliska Zemlji tako da se može vidjeti kao disk i osigurati joj dnevnu svjetlost.
U svakodnevnom ljudskom govoru i astronomiji postoji razlika u upotrebi termina "zvijezda". Obično se pod pojmom zvijezda ne podrazumijeva Sunce, a ponekad se odnosi na vidljive planete, pa čak i meteore.
Najbliža zvijezda Zemlji, osim Sunca, je Proksima Kentauri (Proxima Centauri) koja je udaljena oko 40 Pm (petametara), odnosno 4,3 SG (svjetlosne godine) ili 1,3 pc (parseka). To znači da svjetlosti trebaju 4,3 godine da stigne do Zemlje sa ove zvijezde.
[[Datoteka:Pleiades_large.jpg|mini|desno|200px|Plejade]]
Ipak, pored ove udaljenosti i nekolikom puta većih udaljenosti, postoji još nekoliko zvijezda koje smatramo najbližim (pogledati listu [[Najbliže zvijezde|najbližih zvijezda]]).
Astronomi misle da ima najmanje 70 trilijardi zvijezda u poznatom dijelu našeg Svemira (70.000.000.000.000.000.000.000 ili 7×10<sup>22</sup>).
Veliki broj zvijezda je starosti oko milijardu ili 10 milijardi godina. Neke zvijezde čak mogu dostići i 13,7 milijardi godina, što predstavlja približnu starost Svemira. Prema veličini razlikujemo sićušne [[neutronska zvijezda|neutronske zvijezde]] (koje su zapravo mrtve zvijezde ne veće od nekog gradića), [[supergigant]]e (veledivove) kakvi su [[Sjevernjača]] (Polaris) i Betelgez (Betelgeuze) prečnika koji je oko 1.000 veći od Sunčevog, ali i pred toga su mnogo manje gustoće nego Sunce. Jedna od najmasivnijih zvijezda je Eta Hrptenjače (Eta Carinae) čija je masa 100-150 puta veća od Sunčeve.
Naučno gledano, zvijezde su samogravitirajuće sfere sačinjene od [[plazma|plazme]] u stanju ravnoteže koja proizvodi njihovu sopstvenu [[energija|energiju]] kroz proces [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]].
Energija koju proizvode zvijezde raspršuje se u Svemir kao [[elektromagnetno zračenje]] (uglavnom vidljivu [[svjetlost]]) i kao struja [[neutrini|neutrina]]. Prividna [[svjetloća]] zvijezde se mjeri prema njenoj [[prividna veličina zvijezde|prividnoj veličini]].
Stelarna astronomija proučava zvijezde i pojave koje pokazuju različiti oblici/razvojna stanja zvijezda. Mnoge su zvjezde su silama gravitacije povezane sa drugim zvijezdama formirajući tako [[dvojne zvijezde]] (binarne zvijezde). Također postoje i veće zvjezdane skupine poznate kao [[zvjezdana jata]] ili klasteri. Zvijezde nisu jednoliko raspršene u [[Svemir]]u već se grupišu u još veće zvjezdane skupove poznate kao [[galaktike]]. Običnu galaktiku sačinjavaju bilioni zvijezda.
== Zvjezdana formacija i evolucija ==
[[Datoteka:Sun_parts_big.jpg|mini|desno|200px|Dijagram opisuje model zvijezde, tipa našeg Sunca. Autorstvo slike: NASA]]
Prema mišljenju astronoma zvijezde nastaju u [[molekularni oblak|molekularnim oblacima]], tj. veliki područjima neznatno velike gustoće materije (mada još manje gustoće od zemaljske [[vakuumska komora|vakuumske komore]]) i koje nastaju zbog gravitacione nestabilnosti unutar ovih oblaka koje pokreću udarni talasi iz [[supernova|supernove]].
Zvijezde provode oko 90% svoga života trošeći [[vodonik]] u procesu fuzije da bi proizvele [[helij]] u reakcijama pod visokim pritiskom u blizini jezgra. Za ovakve zvijezde se kaže da su to zvijezde [[glavni niz|glavnog niza]].
Male zvijezde, koje se nazivaju [[crveni patuljak|crvenim patuljcima]] sagorijevaju svoje gorivo vrlo sporo za najmanje od stotinu do bilion godina. Na kraju svojih života postaju sve tamnije i tamnije i potom postaju [[crni patuljak|crni patuljci]].
Pošto većina zvijezda troši svoje zalihe vodonika, njihovi vanjski slojevi se šire i hlade, pa tako formiraju crvene gigante. (Za nekih 5 milijardi godina kada Sunce postane crveni gigant, spržit će planete [[Merkur]] i [[Venera|Veneru]].) U međuvremenu se jezgro dovoljno kompresuje kako bi mogla započeti nuklearna fuzija, a zvijezda se pregrijava i sabija. (Teže zvijezde proizvode u procesu fuzije i teške elemente, zaključno do [[željezo|željeza]].)
Zvijezda prosječne veličine će zatim raspršiti svoje vanjske slojeve tvoreći tako [[planetarna maglica|planetarnu maglicu]]. Jezgro koje preostaje će postati mala loptica [[degenerisana materija|degenerisane materije]] nedovoljno masivne za dalji proces fuzije koju podržaje degenerativni pritisak i zove se [[bijeli patuljak]]. Potom će se na kraju pretvoriti u [[crni patuljak|crnog patuljka]].
Kod većih zvijezda fuzija se odvija dok se ne završi sažimanje uzrokujući i eksploziju te zvijezde i nastanak [[supernova|supernove]]. Ovo je jedini kosmički proces koji se dešava tokom ljudskog vijeka. Tokom historije su promatrane kao "nove zvijezde" kojih nije bilo prije. Većina zvjezdane materije se rasprši tokom eksplozije formirajući maglice (poput [[Rak-maglica|Rak-maglice]]) a njeni ostaci kolabiraju u [[neutronska zvijezda|neutronsku zvijezdu]] ([[pulsar]] ili [[rendgenski raspršivač]]), ili u slučaju većih zvijezda u [[crna rupa|crnu rupu]].
U sastav raspršenih vanjskih slojeva ulaze i teški [[hemijski element|elementi]] od koji često grade nove zvijezde ili [[planeta|planete]]. Ispuštena materija iz [[supernova|supernove]] i [[zvjezdani vjetar]] velikih zvijezda igraju ključnu ulogu u oblikovanju međuzvjezdane sredine.
[[Stelarna evolucija]] uglavnom objašnjava nastanak i nestanak zvijezda.
== Klasifikacija ==
Razni tipovi zvijezda imaju i različite spektre. Oni su jedan od glavnih izvora podataka o zvijezdama. Spektar zvijezde se snima pomoću spektrografa i on tada pokazuje različite tamne i svijetle linije koje karakteriziraju pojedine elemente. Vruće i mlade zvijezde kojima je glavni izvor energije fuzija vodika u helij imat će izražene karakteristične linije ta dva elementa. Zvijezde srednjih tipova imaju mnogo linija težih elemenata, a crvene zvijezde (koje su prema zvjezdanim mjerilima stare zvijezde) imaju puno linija koje odgovaraju [[molekula]]ma kao što je [[Titanij(II) oksid|titanij oksid]].
Redoslijed “O B A F G K M” predstavlja temperaturni niz od vrućih plavih O zvijezda prema hladnijim crvenim M zvijezdama. Prva 3 tipa se nazivaju ranim spektralnim tipom, zadnja tri kasnim, budući da se prije mislilo da je to evolucijski niz; danas znamo da se to odnosi na razlike u masi.
Glavni tipovi su se proširili dodavanjem podtipova označenih brojevima od 0-9 (npr. B0-B9). U početku fizikalni smisao ovakve podjele nije bio poznat, tek primjenom kvantne mehanike i statističke fizike bilo je moguće pronaći uzroke različitih spektara.
== Nazivi ==
Mnoge se zvijezde identificiraju samo prema kataloškim brojevima, a samo ih nekoliko ima vlastito ime. Imena su tradicionalna i uglavnom su porijeklom iz arapskog, latinskog i grčkog jezika, te kao [[Flamsteedove designacije]] ili kao [[Bayerove designacije]]. Jedina ustanova kojoj je dato pravo od strane naučnih krugova da imenuje zvijezde i druga nebeska tijela je ''Međunarodna astronomska unija''. Jedan broj privatnih kompanija (npr. kao ''Međunarodni zvjezdani registar'') tvrde da daju imena zvjezdama, ali ipak ova imena ne prihvataju naučni krugovi niti ih koriste, pa mnogi astronomski naučni krugovi vide ove organizacije kao varalice koje traže žrtve među neukim narodom koji nema pojma o tome kako se imenuju zvijezde. Pogledati [[zvjezdane designacije]] za više informacija o tome kako se daju imena zvijezdama.
== Načini reakcija nuklearne fuzije ==
Nuklearna fuzija je bitna jer je on uzrok gašenja zvijezda. Fuzija je proces pri kojem se [[nukleus]]i dva lakša atoma spajaju u jedan teži nukleus. Iako je nukleus koji nastane na ovaj način teži od bilo kojeg atoma od kojih je nastao, nije teži od zbira njihovih težina. Ova izgubljena [[masa]] je transformisana u drugi vid [[energija|energije]] ([[svijetlost]] i [[toplota]]). Fuziji ne podliježu svi [[hemijski elementi]]. Mogo rjeđe dolazi do fuzije teških elemenata. Nakon što se fuzijom dođe do kreiranja željeza (Fe), pri reakciji ne dolazi do oslobađanja energije. Zbog ovog se zvijezde hlade. Fuzijom dođe do spajanja svih atoma pri čemu nastaju razne vrste atoma sa raznim masama sve dok ne dođe do kreiranja atoma željeza. Nakon toga zvijezde ne mogu više proizvoditi toplotu, počinju se hladiti i nakon jako dugog vremenskog perioda se i ugase.
Razne reakcije nuklearne fuzije se odvijaju u unutrašnjosti zvjezdanih jezgara, zavisno od njihove mase i hemijskog sastava (v. [[stelarna nukleosinteza]]).
Zvijezde počinju svoj život kao oblaci sastavljeni uglavnom od 25% vodika, te helija i težih elemanata u manjim procentima.
U Suncu sa temperaturom jezgra od oko 10<sup>7</sup> K vodik se troši u procesu fuzije da bi nastao helij u tzv. [[proton-proton reakcija|proton-proton reakciji]]:
:2([[protium|<sup>1</sup>H]] + <sup>1</sup>H → [[deuterium|<sup>2</sup>H]] + [[positron|e<sup>+</sup>]] + [[neutrino|ν<sub>e</sub>]]) (4.0 [[electron volt|MeV]] + 1.0 MeV)
:2(<sup>1</sup>H + <sup>2</sup>H → <sup>3</sup>He + [[gamma ray|γ]]) (5.5 MeV)
:<sup>3</sup>He + <sup>3</sup>He → <sup>4</sup>He + <sup>1</sup>H + <sup>1</sup>H (12.9 MeV)
Ove reakcije konačno postaju:
:4<sup>1</sup>H → <sup>4</sup>He + 2e<sup>+</sup> + 2γ + 2ν<sub>e</sub> (26.7 MeV)
U masivnijim zvijezdama helij se proizvodi tokom ciklusa reakcija kataliziranim [[ugljik]]om, tj. tzv. [[CNO ciklus|ugljik-azot-kiseonik ciklusa]].
U zvijezdama sa temperaturama jezgra od 10<sup>8</sup> K i masama između [[Solar mass|0,5M<sub>Sunca</sub>]] i [[Solar mass|10M<sub>Sun</sub>]] helij se transformiše u ugljik u [[trostruki alfa proces|trostrukom afa-procesu]]:
:<sup>4</sup>He + <sup>4</sup>He + 92 keV → <sup>8*</sup>Be
:<sup>4</sup>He + <sup>8*</sup>Be + 67 keV → <sup>12*</sup>C
:<sup>12*</sup>C → <sup>12</sup>C + γ + 7.4 MeV
Opći oblik ove reakcije je:
:3<sup>4</sup>He → <sup>12</sup>C + γ + 7.2 MeV.
== Zvjezdana mitologija ==
Što se tiče [[sazviježđe|sazviježđa]] i samoga [[Sunce|Sunca]], zvijezde u cjelini imaju svoju mitologiju. Smatrane su dušama umrlih ili božanstvima.
== Također pogledajte ==
* [[NML Cygni]]
* [[Galaktocentrična udaljenost]]
== Vanjski linkovi ==
* [http://encyclopedia.thefreedictionary.com/star Farlexova Enciklopedija-poglavlje Zvijezda]
* [http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/constellations.html Sazviježđa i njihove zvijezde]
* [https://web.archive.org/web/20090817152457/http://www.astro.illinois.edu/~jkaler/sow/starname.htmlImena zvijezda]
* [https://web.archive.org/web/20050205024411/http://www.jas.org.jo/star.html Arapski nazivi zvijezda]
* [http://www.obliquity.com/skyeye/misc/name.html Stranica o imenima zvijezda od Davida Harpera i Lynne Marie Stockman]
* [https://web.archive.org/web/20060615223542/http://www.iau.org/IAU/FAQ/starnames.html Stranica IAU-e o imenima zvijezda]
* [https://web.archive.org/web/20080517044107/http://www.teapot.orcon.net.nz/maori_star_names.html Maorski nazivi sazviježđa i zvijezda]
* [http://www.glyphweb.com/esky/default.htm?http://www.glyphweb.com/esky/stars/default.htm Stranica The Electronic Sky - indeks vlastitih imena zvijezda]
{{Commonscat|Stars}}
{{Zvijezda}}
[[Kategorija:Svemirski objekti]]
[[Kategorija:Zvijezde]]
9cybwt1qhjisz4lq1pn9bppbo9xdrbw
Los Angeles
0
4510
3428868
3398444
2022-08-25T10:58:58Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u SAD-u
| ime = Los Angeles
| drugo_ime =
| vrsta = Grad
| službeni_naziv = City of Los Angeles<br />({{bs|Grad Los Angeles}})
| slogan =
| nadimak = "L.A.", "City of Angels",<ref name=VOAnick/> "Angeltown",<ref>{{cite news|title=A Teflon Metropolis Where No Nicknames Stick|last=Smith|first=Jack|newspaper=Los Angeles Times|date=12. 10. 1989|page=1|url=http://articles.latimes.com/1989-10-12/news/vw-168_1_los-angeles|access-date=15. 5. 2015}}</ref> "The Big Orange"<ref name=VOAnick>{{cite news|url=http://learningenglish.voanews.com/content/nicknames-for-los-angeles/1644584.html|title=Nicknames for Los Angeles|work=Voice of America|first1=Shelley|last1=Gollust|date=18. 4. 2013|access-date=15. 5. 2015}}</ref> "La-la-land", "Tinseltown"<ref name=VOAnick/> "City of Flowers and Sunshine"<ref name=VOAnick/>
| slika = New LA Infobox Pic Montage 5.jpg
| opis_slike =
| zastava = Flag of Los Angeles, California.svg
| grb = Seal of Los Angeles, California.svg
| savezna_država = [[Kalifornija]]
| okrug = Los Angeles
| nadmorska_visina = 93
| širina_stepeni = 34| širina_minuta = 03| širina_sekundi = | širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 118| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = | dužina_IZ = W
| površina_zemlje = 1214
| površina_vode = 88 km<sup>2</sup>
| površina_grada = 1302
| površina_urban =
| površina_metro =
| stanovništvo_datum = 2013
| stanovništvo_grada = 3884307
| stanovništvo_grada_datum =
| stanovništvo_urban = 12150996
| stanovništvo_urban_datum =
| stanovništvo_metro = 13131431
| stanovništvo_metro_datum =
| stanovništvo_CSA = 18351929
| stanovništvo_CSA_datum =
| gustoća_urban =
| gustoća_metro =
| gustoća_grada = 3198
| vrsta_vlade = Gradonačelnik-vijeće-komisija
| tijelo_vlade =
| gradsko_vijeće = [[Gradsko vijeće Los Angelesa]]
| gradonačelnik = [[Eric Garcetti]]
| gradonačelnik_partija =
| vremenska_zona = [[Pacifička vremenska zona|PVZ]] ([[UTC-8]])
| vremenska_zona_DST = PVZ ([[UTC-7]])
| poštanski_broj = 90001–90068, 90070–90084, 90086–90089, 90091, 90093–90097, 90099, 90101–90103, 90174, 90185, 90189, 90291–90293, 91040–91043, 91303–91308, 91342–91349, 91352–91353, 91356–91357, 91364–91367, 91401–91499, 91601–91609
| pozivni broj = 213, 310/424, 323, 661, 747/818
| FIPS_kod = [http://factfinder2.census.gov/bkmk/table/1.0/en/DEC/10_DP/DPDP1/1600000US0644000 06-44000]
| karta_lokacija = Sjedinjene Američke Države
| web_stranica = [http://www.lacity.org/ www.lacity.org]
| bilješka = <ref name="CaliforniaCounty1899">{{cite book|last=Barrows|first=H.D.|title=Historical Society of Southern California Quarterly|url=http://books.google.com/books?id=JMg1AAAAIAAJ&pg=PA151|access-date=15. 5. 2015|year=1899|page=151ff|chapter=Felepe de Neve|volume=4}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.calafco.org/docs/Cities_by_incorp_date.doc| title = California Cities by Incorporation Date| publisher = California Association of Local Agency Formation Commissions| access-date = 15. 5. 2015| archive-url = https://web.archive.org/web/20141103002921/http://www.calafco.org/docs/Cities_by_incorp_date.doc| archive-date=3. 11. 2014| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.lacity.org/city-government/about-city-government |title=About the City Government |publisher=City of Los Angeles |access-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150208103544/http://www.lacity.org/city-government/about-city-government |archive-date=8. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref name=dir>{{cite web| url = http://www.lacity.org/CityDirectory/index.htm| title = City Directory| access-date = 25. 5. 2015| publisher = City of Los Angeles| archive-url = https://web.archive.org/web/20141113102218/http://www.lacity.org/CityDirectory/index.htm| archive-date=13. 11. 2014| url-status = dead}}</ref><ref name=gazetteer>[http://www2.census.gov/geo/docs/maps-data/data/gazetteer/2010_place_list_06.txt "2010 Census U.S. Gazetteer Files – Places – California".]</ref><ref>[http://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:3:::NO::P3_FID:1682200 "Los Angeles City Hall". GNIS.]</ref><ref name=elvadist>{{cite web|url=http://egsc.usgs.gov/isb//pubs/booklets/elvadist/elvadist.html|title=Elevations and Distances|publisher=US Geological Survey|date=29. 4. 2005|access-date=15. 5. 2015|archive-date=9. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131109183109/http://egsc.usgs.gov/isb//pubs/booklets/elvadist/elvadist.html|url-status=dead}}</ref><ref name="Census Bureau">{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places of 50,000 or More, Ranked by July 1, 2013 Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Places of 50,000+ Population|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Urban Areas|url=http://www2.census.gov/geo/ua/ua_list_all.txt|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120516110036/http://www2.census.gov/geo/ua/ua_list_all.txt|archive-date=16. 5. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Metropolitan Statistical Area; and for Puerto Rico|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Combined Statistical Area; and for Puerto Rico|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|website=Census Bureau|publisher=Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref>
}}
'''Los Angeles''', službeno "Grad Los Angeles", poznat po inicijalima '''L. A''', veliki je grad u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]]. Udaljen je 551 km od [[San Francisco|San Franciska]] i drugi je grad po veličini u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u nakon [[New York City]]ja s brojem stanovnika od 3.792.621,<ref>{{cite web | url = http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn124.html | title = U.S. Census Bureau Releases Data on Population Distribution and Change in the U.S. Based on Analysis of 2010 Census Results | date = 24. 3. 2010 | publisher = United States Census Bureau | access-date = 6. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111016002430/http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn124.html | archive-date=16. 10. 2011 | url-status = dead }}</ref> što ga čini najnaseljenijim gradom u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Poznat je po svojoj [[Mediteranska klima|mediteranskoj klimi]], etničkoj raznovrsnosti, kulturi poznatih ličnosti, prometu, te filmskoj i televizijskoj industriji. Nalazi se u velikom obalnom slivu okruženom planinama s tri strane koje dostižu [[Nadmorska visina|nadmorsku visinu]] od (a i preko) 3.000 [[Metar|m]].
Iako je historijski bio dom raznim plemenima poput [[Chumasha]] i [[Tongva]], Juan Rodríguez Cabrillo ga je prisvojio [[Španija|Španiji]] [[1542]]. kao i ostatak područja koji se danas naziva [[Alta Kalifornija]]. Grad je službeno osnovao španski guverner [[Felipe de Neve]] 4. septembra [[1781]]. Postao je dio [[Prvo špansko carstvo|Prvog španskog carstva]] (današnjeg [[Meksiko|Meksika]]) 1821. nakon [[Meksički rat za nezavisnost|Meksičkog rata za nezavisnost]]. Nakon završetka [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]] [[1848]], Los Angeles i ostatak [[Kalifornija|Kalifornije]] kupljeni su prema dogovoru Guadalupe Hidalgo kojim su kupljena mjesta postala dio [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Grad je postao općina 4. aprila [[1850]] – pet mjeseci prije nego što je [[Kalifornija]] postala [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]].
Centar je mnogo većeg [[metropolitansko područje Los Angelesa|metropolitanskog područja Los Angelesa]] (13 miliona ljudi)<ref>{{cite web|url = http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2012/tables/CBSA-EST2012-01.csv|title = Annual Estimates of the Population of Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas|date = 1. 7. 2012|access-date = 6. 5. 2015|publisher = United States Census Bureau|archive-url = https://web.archive.org/web/20130401093220/http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2012/tables/CBSA-EST2012-01.csv|archive-date=1. 4. 2013|url-status = dead}}</ref> i područja [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]] (18 miliona ljudi). Ovo ga čini jednim od najvećih [[Metropolitansko područje|metropolitanskih područja]] na svijetu, te drugim po veličini u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Grad je središte [[Okrug Los Angelesa|istoimenog]], najnaseljenijeg okruga u SAD-u. Stanovnici grada se izvorno nazivaju "Angelenos".
Globalni je grad s jakim biznisima, međunarodnom [[Trgovina|trgovinom]], [[Zabava|zabavom]], kulturom, [[mediji]]ma, [[Moda|modom]], [[Nauka|naukom]], [[sport]]ovima, [[Tehnologija|tehnologijom]], [[obrazovanje]]m, [[Medicina|medicinom]] i istraživanjem. Još je poznat kao "Grad anđela". Grad je 6. na globalnom indeksu najboljih gradova i 9. na indeksu globalnih ekonomskih snaga. Dom je renomiranm institucijama koje pokrivaju širok spektar profesionalnih i kulturnih polja, te je jedan od najodržljivih ekonomskih snaga u SAD-u. Prema podacima iz 2008, [[kombinirano statističko područje Los Angelesa]] (ili skraćeno CSA) ima bruto metropolitanskog proizvoda (BMP ili GMP) od 831 milijarde [[Američki dolar|dolara]]. Ova statistika ga čini trećim po bruto proizvodu nakon područja [[Širi Tokio|Šireg Tokija]] i [[Njujorško metropolitansko područje|Njujorškog metropolitanskog područja]]. Pošto je [[Hollywood]] dio Los Angelesa, ova četvrt ga čini liderom u proizvodnji televizijskih programa, [[film]]ova, [[Videoigra|videoigara]] i [[Muzika|muzike]]. Grad je također bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] [[Olimpijske igre 1932.|1932]]. i [[Olimpijske igre 1984.|1984]].
==Historija==
{{Quote box |width=18.5em |align=left |bgcolor=#E5ECF4
|title=Hronološka pripadnost
|fontsize=90% |quote={{plainlist|
* {{flagicon image|Flag of Cross of Burgundy.svg}} [[Špansko carstvo]] (1781–1821)
* {{flagicon image|Bandera del Primer Imperio Mexicano.svg}} [[Prvo meksičko carstvo]] (1821–1823)
* {{ZD|Meksiko}} [[Meksiko]] (1823–1848)
* {{flagicon image|1stBearFlag.svg}} [[Kalifornijska republika]] (1846)
* {{ZD|SAD|1848}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (1848–danas)
}}
}}
===Period prije kolonizacije===
[[Datoteka:Rafael, a Chumash who shared cultural knowledge with Anthropologists.jpg|lijevo|mini|200x200px|Plemena [[Chumash]] su živjela u Los Angelesu prije dolaska [[Evropa|evropskih]] doseljenika.]]
Obalno područje Los Angelesa su prvo naselila domorodačka plemena [[Tonga]] (još poznati pod nazivom ''Gabrieleños'') i [[Chumash]] prije nekoliko hiljada godina. Poznato Gabrielino naselje u ovom području se nazivalo "iyáangẚ" ([[Španija|španci]] su ga zapisivali kao Yang-na), što je značilo "mjesto otrovnog [[hrast]]a".<ref name="google86">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=CET4QodMZysC&pg=PA86&lpg=PA86&dq=yang-na+and+poison+oak&source=bl&ots=Njvw9GpJT2&sig=cDlnR5Of9NuUxxaOD5O942HpIhk&hl=en&sa=X&ei=F0RsUdGKBaKdiAK_m4DgAg&ved=0CEkQ6AEwBQ#v=onepage&q=yang-na%20and%20poison%20oak&f=false|title=Fifteen Hundred California Place Names|author=William Bright|isbn=9780520212718|lccn=97043147|year=1998|page=86|publisher=University of California Press|quote=Founded on the site of a Gabrielino Indian village called Yang-na, or more accurately iyáangẚ, 'poison-oak place.'}}</ref><ref name="sfgate2002">{{cite news|title=Roots of native names|author=Sullivan|date=7. 12. 2002|url=http://www.sfgate.com/homeandgarden/thedirt/article/Roots-of-native-names-2712675.php|quote=Los Angeles itself was built over a Gabrielino village called Yangna or iyaanga', 'poison oak place.'|first = Ron|newspaper = San Francisco Chronicle|access-date = 6. 5. 2015}}</ref>
[[Portugal]]ski istraživač (u službi [[Španija|Španije]]) [[Juan Rodríguez Cabrillo]] je prisvojio područje [[Južna Kalifornija|južne Kalifornije]] [[Špansko carstvo|Španskom carstvu]] [[1542]].<ref>{{cite book|last=Willard|first=Charles Dwight|url=http://books.google.com/books?id=o0cOAAAAIAAJ&pg=PA21 |title=The Herald's History of Los Angeles|location=Los Angeles|publisher=Kingsley-Barnes & Neuner|year=1901|pages=21–24|access-date=6. 5. 2015}}</ref> [[Gaspar de Portolà]] i franjevac [[Juan Crespí]] su prvi put dostigli područje današnjeg Los Angelesa 2. augusta [[1769]].<ref>{{cite web|url = http://pacificahistory.wikispaces.com/Portola+Expedition+1769+Diaries|title = Portola Expedition 1769 Diaries|access-date = 6. 5. 2015|publisher = Pacifica Historical Society|archive-date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151113232240/http://pacificahistory.wikispaces.com/Portola+Expedition+1769+Diaries|url-status = dead}}</ref>
===Španski period===
Franjački kaluđer [[Junípero Serra]] je [[1771]]. predvodio građenje prve mise područja pod nazivom "[[Misa San Gabriela Arcángela]]".<ref name="LeffingwellWorden2005">{{cite book|last1=Leffingwell|first1=Randy|last2=Worden|first2=Alastair|title=California missions and presidios|url=http://books.google.com/books?id=zFn57UJ1mJIC&pg=PA43|access-date=6. 5. 2015|date=4. 11. 2005|publisher=Voyageur Press|isbn=978-0-89658-492-1|pages=43–44}}</ref> Grupa od 44 doseljenika (poznata pod nazivom "Los Pobladores") je 4. septembra [[1781]]. osnovala naselje pod imenom "El Pueblo de Nuestra Señora la Reina de los Ángeles del Río de Porciúncula"; na [[Bosanski jezik|bosanskom]] bi naziv grada bio "Grad naše dame, kraljice anđela rijeke Porciúncula". "Kraljica anđela" se ovdje odnosi na [[Djevica Marija|Djevicu Mariju]] u [[Katoličanstvo|rimokatoličkoj]] [[Religija|religiji]].<ref name="Sullivan2009">{{cite book|last=Sullivan|first=Noelle|title=It Happened in Southern California: Remarkable Events That Shaped History|url=http://books.google.com/books?id=bwRrshiH0oUC&pg=PA7|access-date=7. 5. 2015|edition=2nd|date=8. 12. 2009|publisher=Globe Pequot|isbn=978-0-7627-5423-6|pages=7–9}}</ref> Dvije trećine doseljenika su bili mestici i mulati sa mješavinom [[Afrika|afričkog]], [[Domorodački narodi Amerike|domorodačkog]] i [[Evropljani|evropskog]] porijekla.<ref>{{cite book|last1=Mulroy|first1=Kevin|last2=Taylor|first2=Quintard|author3=Autry Museum of Western Heritage|title=Seeking El Dorado: African Americans in California|url=http://books.google.com/?id=2eH35EuLuUsC|access-date=7. 5. 2015|date=1. 3. 2001|publisher=University of Washington Press|isbn=978-0-295-98082-9|page=79|chapter=The Early African Heritage in California (Forbes, Jack D.)}}</ref> Naselje je duže vrijeme bilo u obliku malog gradića, uglavnom fokusiranog na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Stanovništvo je [[1820]]. poraslo na 650 osoba.<ref>{{cite book|last=Guinn|first=James Miller|title=Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century|url=http://books.google.com/books?id=KyFPAAAAYAAJ|year=1902|publisher=Chapman pub. co.|page=63}}</ref> Danas se naselje obilježava u historijskom distriktu [[Los Angeles Pueblo Plaza]] i [[Olvera Street|ulici Olvera]], koji je najstariji dio Los Angelesa.<ref name="Estrada2006">{{cite book|last=Estrada|first=William D.|title=Los Angeles's Olvera Street|url=http://books.google.com/books?id=NzlO8C5-Q88C|access-date=7. 5. 2015|year = 2006|publisher=Arcadia Publishing|isbn=978-0-7385-3105-2}}</ref>
===Meksički period===
[[Nova Španija]] se uspjela odvojiti od [[Špansko carstvo|Španskog carstva]] [[1821]]. nakon čega je naselje nastavilo biti dio [[Meksiko|Meksika]]. Guverner [[Pío Pico]] je, pod meksičkom vladavinom, izabrao Los Angeles za glavni grad područja [[Alta Kalifornija|Alta Kalifornije]].
===Američki period===
[[Datoteka:LosAngeles-Plaza-1869.jpg|mini|Naselje ''Pueblo de Los Ángeles Plaza'' [[1869]].]]
Meksička vladavina se završila tokom [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]]: Amerikanci su preuzeli kontrolu od stanovnika Kalifornije nakon nekoliko borbi, što je dovelo do potpisivanja Cahuenga dogovora 13. januara [[1847]].<ref>{{cite book|last=Guinn|first=James Miller|title=Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century|url=http://books.google.com/books?id=KyFPAAAAYAAJ|access-date=7. 5. 2015|year=1902|publisher=Chapman pub. co.|page=50}}</ref>
Nakon završetka [[Južno-pacifična željeznica|Južno-pacifične željezničke linije]] [[1876]], [[Željeznica|željeznice]] su se počele koristiti u Los Angelesu.<ref name="Mulholland2002">{{cite book|last=Mulholland|first=Catherine|title=William Mulholland and the Rise of Los Angeles|url=http://books.google.com/books?id=iP575do7D48C|access-date=7. 5. 2015|year=2002|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-23466-6|page=15}}</ref> [[Nafta]] je otkrivena u gradu i okružnim područjima [[1923]]. Otkrivanje je pomoglo Kaliforniji da postane najveći proizvođač nafte u državi sa jednom četvrtinom svjetske nafte.<ref name="Kipen2011">{{cite book|last=Kipen|first=David|title=Los Angeles in the 1930s: The WPA Guide to the City of Angels|url=http://books.google.com/books?id=aezmS52IavcC&pg=PA45|access-date=7. 5. 2015|year=2011|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-26883-8|pages=45–46}}</ref>
Stanovništvo je poraslo na 102.000 osoba do [[1900]],<ref>{{cite web|url = https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab13.txt|title = Population of the 100 Largest Urban Places: 1900|date = 15. 6. 1998|access-date = 8. 1. 2015|publisher = United States Census Bureau}}</ref> što je otežalo snabdijevanje vodom.<ref>{{cite web|url = http://www1.american.edu/ted/mono.htm|title = The Los Angeles Aqueduct and the Owens and Mono Lakes (MONO Case)|access-date = 7. 5. 2015|publisher = American University|archive-url = https://web.archive.org/web/20150109051618/http://www1.american.edu/ted/mono.htm|archive-date=9. 1. 2015|url-status = dead}}</ref> Nastavak rasta grada je osiguralo pravljenje [[Akvadukt Los Angelesa|akvadukta Los Angelesa]] [[1913]]. pod vodstvom [[William Mulholland|Williama Mulhollanda]].<ref name="Reisner1993">{{cite book|last=Reisner|first=Marc|title=Cadillac desert: the American West and its disappearing water|url=http://books.google.com/books?id=Akn6rUgR_eEC|access-date=7. 5. 2015|year=1993|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-017824-1|page=86}}</ref>
[[Datoteka:House in Cheviot Hills, Los Angeles.JPG|mini|lijevo|Mansion iz 20. vijeka u bogatom susjedstvu Los Angelesa - [[Cheviot Hills (Los Angeles)|Cheviot Hills]].]]
[[Hollywood]] se [[1910]]. spojio sa Los Angelesom. U to vrijeme je u gradu radilo 10 filmskih kompanija. Preko 80% svjetske filmske industrije se od [[1921]]. nalazilo u Los Angelesu.<ref name="Buntin2010">{{cite book|last=Buntin|first=John|title=L.A. Noir: The Struggle for the Soul of America's Most Seductive City|url=http://books.google.com/books?id=y6ZlIkYXjiMC&pg=PA18|access-date=7. 5. 2015|date=6. 4. 2010|publisher=Random House Digital, Inc.|isbn=978-0-307-35208-8|page=18}}</ref> Novac koji je filmska industrija proizvodila je omogućila gradu da izbjegne veći dio ekonomskog utjecaja [[Velika depresija|Velike depresije]].<ref name="YoungYoung2007">{{cite book|last1=Young|first1=William H.|last2=Young|first2=Nancy K.|title=The Great Depression in America: a cultural encyclopedia|url=http://books.google.com/books?id=QYYMqXUyjnUC&pg=PA21|access-date=7. 5. 2015|date=1. 3. 2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33521-1|page=21}}</ref> Broj stanovnika je prevazišao milion do [[1930]].<ref>{{cite web|url = https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab16.txt|title = Population of the 100 Largest Urban Places: 1930|date = 15. 6. 1998|access-date = 7. 5. 2015|publisher = United States Census Bureau}}</ref> Grad je bio domaćin [[Olimpijske igre 1932.|Olimpijskih igara 1932.]].
Los Angeles je bio važan centar proizvodnje [[avion]]a i [[brod]]ova tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Kompanija [[California Shipbuilding Corporation|Calship]] je izgradila na stotine takozvanih "Liberty" i "Victory" lađa na [[Ostrvo Terminal|ostrvu Terminal]]. Područje Los Angelesa je bilo sjedište šest proizvođača letjelica: [[Douglas Aircraft Company]], [[Hughes Aircraft Company|Hughes Aircraft]], [[Lockheed Corporation|Lockheed]], [[North American Aviation]], [[Northrop Corporation]] i [[Vultee Aircraft|Vultee]]. Više aviona je proizvedeno u jednoj godini ovog rata nego u svim prethodnim ratovima otkad su Wright braća izmislila avion [[1903]]. Proizvodnja je naglo porasla, kao što je to potvrdio [[William S. Knudsen]] iz državnog komiteta za nacionalnu sigurnost svojim komentarom: "Pobjedili smo zato što smo ugušili neprijatelja sa lavinom proizvodnje koju do tada nikada nisu vidjeli niti su sanjali o nečemu takvom."<ref>Parker, Dana T. ''Building Victory: Aircraft Manufacturing in the Los Angeles Area in World War II,'' pp.5-8, 14, 26, 36, 50, 60, 78, 94, 108, 122, Cypress, CA, 2013. {{ISBN|978-0-9897906-0-4}}.</ref>
[[Datoteka:GebhardRichfieldBuilding.jpg|mini|Toranj "Richfield". Predstavlja spomenik u Art Deco stilu. Uništen je [[1969]].]]
Los Angeles je nastavio sa rastom u [[Dolina San Fernanda|dolinu San Fernanda]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Bruegmann2006">{{cite book|last=Bruegmann|first=Robert|title=Sprawl: A Compact History|url=http://books.google.com/books?id=HFjLm2BauZ8C|access-date=7. 5. 2015|date=1. 11. 2006|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-07691-1|page=133}}</ref> Proširivanje sistema autoputeva tokom [[1950te|1950-ih]] i [[1960te|1960-ih]] je povećalo naseljivanje u predgrađa i označilo kraj gradskoj željeznici, koja je jednom bila najveća željeznica u saveznoj državi.
Odnos rasa je prekapio čašu [[1960te|1960-ih]] [[Watts pobune|Wattsovim pobunama]] [[1965]], u kojima je usmrćeno 34 i ozljeđeno preko 1.000 osoba. Ovo je bila najveća pobuna u historiji grada sve do pobuna 1992. Los Angeles je [[1969]]. postao jedan od mjesta rođenja [[internet]]a nakon što je prvo [[ARPANET]] prenos izvršen iz [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu]] (odnosno UCLA) do SRI-ja u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]], [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="HafnerLyon1999">{{cite book|last1=Hafner|first1=Katie|last2=Lyon|first2=Matthew|title=Where Wizards Stay Up Late: The Origins Of The Internet|url=http://books.google.com/books?id=RLKxSvCBQZcC|access-date=7. 5. 2015|date=1. 8. 1999|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-0-684-87216-2|page=153}}</ref>
Grad je [[Olimpijske igre 1984.|1984.]] po drugi put bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Uprkos bojkotu 14 komunističkih zemalja 1984, Olimpijske igre su ipak bile uspješnije u finansijskom pogledu od prethodnih<ref>{{cite news | url = http://articles.latimes.com/2004/jun/30/local/me-rood30 | title = Rodney W. Rood, 88; Played Key Role in 1984 Olympics, Built Support for Metro Rail | author = Woo | date = 30. 6. 2004 | access-date =7. 5. 2015|first = Elaine|newspaper = Los Angeles Times}}</ref> i druge su Olimpijske igre koje su imale značajan profit, odmah nakon [[Olimpijske igre 1932.|Olimpijskih igara 1932.]], koje su također održane u Los Angelesu.<ref name=Zarnowski>{{cite journal | last = Zarnowski | first = C. Frank | date = 1. 8. 1992 | title = A Look at Olympic Costs | journal = Citius, Altius, Fortius | volume = 1 | issue = 1 | pages = 16–32 | url = http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/JOH/JOHv1n1/JOHv1n1f.pdf | access-date = 7. 5. 2015 | archive-date = 28. 5. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080528012143/http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/JOH/JOHv1n1/JOHv1n1f.pdf | url-status = dead }}</ref>
Rasne tenzije su eruptirale 29. aprila [[1992]]. zbog oslobađajuće presude porote [[Dolina Simi (Kalifornija)|doline Simi]], koji su oslobodili policajce uhvaćene kako tuku [[Rodney King|Rodneyja Kinga]] na video snimku.<ref name="RuckerUpton2007">{{cite book|last1=Rucker|first1=Walter C.|last2=Upton|first2=James N.|last3=Hughey|first3=Matthew W.|title=Encyclopedia of American race riots|url=http://books.google.com/books?id=mQcrpqn0124C&pg=PA376|access-date=7. 5. 2015|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33301-9|pages=376–85|chapter=Los Angeles (California) Riots of 1992}}</ref> Ovo je bila najveća pobuna u historiji [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a sa procjenom štete od otprilike 1,3 milijarde [[Američki dolar|dolara]] i sa 53 usmrćena i 2.000 ozljeđenih lica.<ref>{{cite web|url = http://www.therichest.com/rich-list/nation/the-10-biggest-ever-american-riots/10/|title = The 10 Biggest Ever American Riots|date = 24. 2. 2014|access-date = 7. 5. 2015|website = |publisher = TheRichest|last = |first = }}</ref><ref>{{Cite news|url = http://www.cnn.com/2012/04/25/us/california-post-riot/|title = Riot anniversary tour surveys progress and economic challenges in Los Angeles|last = Wilson|first = Stan|date = 25. 4. 2012|work = [[CNN]]|access-date = 7. 5. 2015}}</ref>
[[Zemljotres Northridge]] je [[1994]]. prouzrokovao štetu od 12,5 milijardi dolara i 72 smrtna slučaja.<ref>{{cite news|last=Reich|first=Kenneth|title=Study Raises Northridge Quake Death Toll to 72|date=20. 12. 1995|page=B1|url=http://articles.latimes.com/1995-12-20/news/mn-16032_1_quake-death-toll|access-date=7. 5. 2015|newspaper = Los Angeles Times}}</ref> Vijek se završio sa Rampart skandalom. To je bio jedan od najopširnijih slučaja nedoličnog ponašanja policije u američkoj historiji.<ref>{{Cite news|url = http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/lapd/scandal/cron.html|title = Rampart Scandal Timeline|access-date = 7. 5. 2015|publisher = PBS Frontline}}</ref>
Glasači su [[2002]]. odbili pokušaj otcijepljenja [[Dolina San Fernanda|doline San Fernanda]] i [[Hollywood]]a od grada.<ref>{{cite news | url=http://www.dailynews.com/20121104/secession-drive-changed-san-fernando-valley-los-angeles | title=Secession drive changed San Fernando Valley, Los Angeles | newspaper=Los Angeles Daily News | date=3. 11. 2012 | access-date=7. 5. 2015 | author=Orlov, Rick}}</ref>
==Geografija==
===Gradski pejzaž===
{{Široka slika|Los angeles mountains to ocean pano.jpg|1900px|align-cap=center|Panorama Los Angelsa. Pogled sa [[Mulholland Drive|Muholland Drivea]]. Sa lijeva ka desno: [[Planine Santa Ane]], [[Centar Los Angelesa|centar]], Hollywood (prvi plan), [[Wilshire Boulevard|bulvear Wilshirea]], [[Luka Los Angelesa]], [[Poluostrvo Palos Verdes]], [[Ostrvo Santa Catalina (Kalifornija)|ostrvo Santa Catalina]] i [[Međunarodni aerodrom Los Angelesa]]}}
[[Datoteka:Hollywood boulevard from kodak theatre.jpg|mini|300px|Hollywood. Ovo je znatno poznat distrikt Los Angelesa za koji ljudi često pogriješe da je zaseban grad iako graniči sa zasebnim gradom [[West Hollywood]].]]
Grad je podijeljen u preko 80 distrikta i susjedstava<ref>{{cite news | url = http://www.latimes.com/news/local/la-me-map19-2009feb19,0,5915275.story | title = L.A. neighborhoods, you're on the map |newspaper=Los Angeles Times | date = 19. 2. 2009 | access-date =7. 5. 2015 | first=Bob | last=Pool}}</ref> od kojih su većina bili zasebni gradovi i zajednice koje su se spojile u grad.<ref name="Abu-Lughod1999">{{cite book|last=Abu-Lughod|first=Janet L.|title=New York, Chicago, Los Angeles: America's global cities|url=http://books.google.com/books?id=rrLlt1k59voC&pg=PA66|access-date=7. 5. 2015|year=1999|publisher=U of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3336-4|page=66}}</ref> Općenito gledajući, grad je podijeljen na sljedeća područja: [[Centar Los Angelesa]], [[Istočni Los Angeles (region)|Istočni Los Angeles]] i [[Sjeveroistočni Los Angeles]], [[Južni Los Angeles]] i [[Harbor region Los Angelesa]], [[Širi Hollywood]], [[Wilshire(Los Angeles)|Wilshire]], [[Westside (okrug Los Angelesa)|Westside]] i doline San Fernanda i Crescenta.
====Znamenitosti====
Los Angeles sadrži sljedeće poznate znamenitosti: [[Walt Disney]] koncertnu salu, katedralu Naše dame anđela, [[Angels Flight]], pozorište Kodak, Griffith obzervatorijum, Getty centar, Getty vilu, memorijalni koloseum Los Angelesa, muzej umjetnosti oblasti Los Angelesa, [[Graumanovo kinesko pozorište]], znak [[Hollywood]]a, Bradbury zgradu, Hollywoodski bulevar, zgradu diskografske kuće [[Capital Records]], gradsku vijećnicu Los Angelesa, amfiteatar Hollywood Bowl, ratni brod USS Iowa, Watts tornjeve, centar Staples, [[Stadion "Dodger"|Dodger stadion]] i ulicu Olvera.
<gallery>
Datoteka:Staples Center LA Live.jpg|[[L.A. Live]]
Datoteka:Grauman's Chinese Theatre, by Carol Highsmith fixed & straightened.jpg|Kinesko pozorište TCL
Datoteka:Griffith Observatory, Los Angeles, California.jpg|Griffith obzervatorijum
Datoteka:Capitol Records Building LA.jpg|Zgrada diskografske kuće Capital Records
Datoteka:Angels Flight East.jpg|Amfiteatar [[Angels Flight]]
Datoteka:Los Angeles California photo D Ramey Logan.jpg|Zračna fotografija centra grada pri zalasku sunca
Datoteka:USS_Iowa_(BB-61)_superstructure.jpg|Ratni brod Iowa
</gallery>
===Topografija===
[[Datoteka:Los Angeles Basin JPLLandsat.jpg|lijevo|mini|240px|Sliv Los Angelesa]]
Grad Los Angelesa je nepravilno oblikovan i pokriva područje od 1.302 km<sup>2</sup>, od čega je 1.214 km<sup>2</sup> kopno, a 88 km<sup>2</sup> voda.<ref name=gazetteer /> Perimetar grada iznosi 550 km.
Los Angeles je u isto vrijeme ravan a i brdovit grad. Najviša tačka grada se nalazi na sjeveroistočnom kraju doline San Fernanda i to je planina Lukens, te joj [[nadmorska visina]] iznosi 1.547 m.<ref>{{cite web | url=http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#50 | title=Elevations of the 50 Largest Cities (by population, 1980 Census) | publisher=United States Geological Survey | access-date=9. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111015012701/http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#50 | archive-date=15. 10. 2011 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://angeles.sierraclub.org/hps/guides/09e.htm | title=Mount Lukens Guide | publisher=Sierra Club Angeles Chapter | access-date=9. 5. 2015}}</ref> Istočni kraj [[Planine Santa Monica|planina Santa Monica]] se proteže od centra grada pa sve do [[Tihi okean|Tihog okeana]] te odvaja sliv Los Angelesa od doline San Fernanda. Drugi brdoviti dijelovi Los Angelesa su [[Washington (planina, Los Angeles)|planina Washington]] u području sjeverno od centra grada, istočni dijelovi poput [[Boyle Heights]]a, okruga Crenshaw oko [[Baldwin Hills (Los Angeles|brda Baldwin]] i okruga [[San Pedro (Los Angeles)|San Pedro]].
Grad okružuju mnogo više [[planine]]. Odmah ka sjeveru se nalaze [[planine San Gabriel]], koje su popularno rekreaciono područje za stanovnike Los Angelesa. Najveća tačka je [[Mount San Antonio|planina San Antonio]] koja se lokalno naziva i "Mount Baldy", te dostiže nadmorsku visinu od 3.068 m. Najviša tačka područja šireg Los Angelesa je [[planina San Gorgonio]] sa nadmorskom visinom od 3.506 m.
Glavni odvodni kanal je [[Los Angeles (rijeka)|rijeka Los Angeles]]. Korpus inženjeringa ju je izravnao i obložio u 82 km betona kako bi se koristila za zaštitu od poplava.<ref name="Gumprecht2001">{{cite book|last=Gumprecht|first=Blake|title=The Los Angeles River: Its Life, Death, and Possible Rebirth|url=http://books.google.com/books?id=2ftBJpp7aIoC|access-date=9. 5. 2015|date=1. 3. 2001|publisher=JHU Press|isbn=978-0-8018-6642-5|page=173}}</ref> Rijeka ulazi u grad u susjedstvu Canoga Park. Teče istočno iz doline San Fernanda, sjevernim rubom planinâ Santa Monice i skreće južno kroz centar grada kako bi se ulila u [[Tihi okean]] u pristaništu [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beacha]]. Manji potok pod nazivom Balloona se ulijeva u [[Zaliv Santa Monica|zaliv Santa Monice]] u [[Playa del Rey (Los Angeles)|susjedstvu Playa del Rey]].
===Flora i fauna===
Los Angeles je bogat po različitim vrstama biljaka zbog raznolikosti u staništima, poput [[plaža]] i [[planina]]. Najčešće botaničko okruženje je područje obalnog žbunja,<ref name="Miller2008">{{cite book|last=Miller|first=George Oxford|title=Landscaping with Native Plants of Southern California|url=http://books.google.com/books?id=RjbPQ6ZOgzMC&pg=PA15|access-date=10. 5. 2015|date=15. 1. 2008|publisher=Voyageur Press|isbn=978-0-7603-2967-2|page=15}}</ref> koje pokriva obronke zapaljivog čestara. Autothne vrste koje se nalaze u ovom području su: ''[[Eschscholzia californica]]'', ''[[Romneya]]'', ''[[Heteromeles arbutifolia]]'', ''[[Quercus agrifolia]]'' i ''[[Leymus condensatus]]''. Mnoge autothne vrste poput [[Helianthus nuttallii|suncokreta Los Angelesa]] su postale toliko rijetke da se gotovo mogu smatrati ugroženim. Iako nije autothna vrsta Los Angelesa, službeno stablo Los Angelesa se smatra koralno stablo (''[[Erythrina caffra]]'')<ref name="Innovation1979">{{cite book|author=National Research Council (U.S.). Advisory Committee on Technology Innovation|title=Tropical legumes: resources for the future: report of an ad hoc panel of the Advisory Committee on Technology Innovation, Board on Science and Technology for International Development, Commission on International Relations, National Research Council|url=http://books.google.com/books?id=MkArAAAAYAAJ&pg=PA258|access-date=10. 5. 2015 |year= 1979 |publisher= National Academies|page=258|id=NAP:14318}}</ref> te je službeni cvijet Los Angelesa ''[[Strelitzia reginae]]''.<ref name= "Communications2003">{{cite book|title=Los Angeles Magazine|url=http://books.google.com/books?id=-10EAAAAMBAJ&pg=PA62|access-date=10. 5. 2015 |date= 1. 4. 2003|publisher=Emmis Communications|page=62|chapter=Flower|issn=15229149}}</ref>
''[[Washingtonia robusta]]'', [[kanarska datulja]], ''[[Syagrus romanzoffiana]]'', [[hurma]] i ''[[Washingtonia filifera]]'' također su česti u području Los Angelesa iako je jedino posljednja vrsta autohtona u Los Angelesu.
===Geologija===
Los Angeles je pod čestim utjecajem [[zemljotres]]a zbog svog smještaja na pacifičkom vatrenom prstenu. Geološka nestabilnost je dovela do pojave znatnog broja [[rasjed]]a koji prouzrokuju oko 10.000 zemljotresa u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]], mada većina njih nije toliko jaka da bi se mogla značajno osjetiti.<ref name="quakes">{{cite web | url=http://earthquake.usgs.gov/learn/facts.php | title=Earthquake Facts | publisher=United States Geological Survey | access-date=10. 5. 2015}}</ref> Jedan od većih je [[rasjed San Andreasa]]. Smješten je na granici između [[Tihookeanska ploča|Tihookeanske]] i [[Sjevernoamerička ploča|Sjevernoameričke]] ploče, te na njega potencionalno može utjecati ogroman zemljotres pod nazivom "The Big One".<ref>{{cite web|url=http://www.physorg.com/news70114196.html |title=San Andreas Fault Set for the Big One |publisher=Physorg.com |date=21. 7. 2006 |access-date=10. 5. 2015}}</ref> Sljedeći zemljotresi su pogodili područje Los Angelesa: [[Northridge zemljores 1994.]], [[Whitter Narrows zemljotres 1987.]], [[zemljotres San Fernanda 1971.]] blizu naselja [[Sylmar (Los Angeles)|Sylmar]] i [[Zemljotres u Long Beachu 1933.|zemljotres Long Beacha 1933.]]. Iako se većina zemljotresa ne može osjetiti, dva posljedna su bila ovakvog tipa - odnosno zemljotresi [[Rasjed Newport-Ingelwood|rasjeda Newport-Inglewooda]] 3. maja 2015. i 12. aprila 2015. U oba slučaja, nije bilo povrijeđenih.<ref name=quakes /><ref>{{Cite web |url=http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150506000933/http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV |archive-date=6. 5. 2015 |url-status=dead }}</ref> Metropolitansko područje kao i sliv Los Angelesa su rizično mjesto takozvanih "slijepih" navlačnih zemljotresa, koji se javljaju kada se obrnuti rasjed blagog pada i velike amplitude kretanja stijenskih masa ne može vidjeti na površini zemlje, samim time oznaka "slijepi" zemljotresi.<ref>{{cite journal | url = https://www.sciencemag.org/content/283/5407/1516.abstract?ck=nck | journal = Science | title = An Elusive Blind-Thrust Fault Beneath Metropolitan Los Angeles | date = 5. 3. 1999 | volume = 283 | pages = 1516–1518 | last1 = Shaw | first1 = John H. | last2 = Shearer | first2 = Peter M. | access-date =10. 5. 2015 | issue = 5407 | doi = 10.1126/science.283.5407.1516 | pmid = 10066170}}</ref> Na određene dijelove grada mogu značajno utjecati [[cunami]]ji. Primjer ovoga je kad je došlo do oštećenja lučnog područja od strane valova zemljotresa Valdivia [[1960]].<ref>{{cite web | url=http://geology.com/records/largest-earthquake/ | title=World's Largest Recorded Earthquake | publisher=Geology.com | access-date=12. 1. 2015}}</ref>
===Klima===
[[Datoteka:Macarthur Park.jpg|lijevo|mini|230px|[[Park "MacArthur"]]]]
Klima Los Angelesa je mješavina [[Suptropi|suptropske]] i [[Mediteranska klima|mediteranske klime]], te prima taman dovoljno padavina kako bi izbjegao klasifikaciju [[Stepa|stepske klime]]. Los Angeles ima znatno puno sunca godišnje sa prosjekom od 35 dana sa znatnom količinom padavina.<ref name="weatherbase">{{cite web | url=http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=159227&refer= | title=Historical Weather for Los Angeles, California, United States of America | publisher=Weatherbase.com | access-date=10. 5. 2011}}</ref>
Temperature obalnog sliva prekoračuju 32[[°C]] nekoliko puta godišnje, počevši od jednog dana mjesečno u aprilu, maju, junu i novembru, tri dana mjesečno u julu, augustu i oktobru pa sve do pet dana mjesečno u septembru.<ref name=weatherbase/> Temperature u dolinama San Fernanda i San Gabriela su značajno više. Temperature se dnevno redovito mijenjaju - unutrašnja područja imaju razliku u temperaturi od 16 °C između najniže i najviše prosječne temperature.<ref name="NCDC-CANOGA">{{cite web | url=http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/ca/041484.pdf | title=Climatography of the United States No. 20 (1971–2000) | publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=10. 5. 2015 | year=2004 | format=PDF | archive-url=https://web.archive.org/web/20130902181245/http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/ca/041484.pdf | archive-date=2. 9. 2013 | url-status=dead }}</ref> Godišnja prosječna temperatura mora je 17 °C, dok je 14 °C u januaru a 20 °C u augustu.<ref>{{cite web | url=http://www.beachcalifornia.com/beach/california-ocean-temperature.html | title=Pacific Ocean Temperatures on California Coast | publisher=beachcalifornia.com | access-date=10. 5. 2015}}</ref> Broj sunčanih sati je više od 3.000 godišnje, sa prosjekom od 7 sati dnevno u decembru pa sve do 12 u julu.<ref>{{cite web | url=http://www.weather2travel.com/climate-guides/united-states/california/los-angeles-ca.php | title=Los Angeles Climate Guide | publisher=weather2travel.com | access-date=10. 5. 2015}}</ref>
U području Los Angelesa se također javljaju [[mikroklime]], za koje su karakteristične drastične promjene temperature u obližnjim područjima. Na primjer, najviša temperatura u pristaništu [[Santa Monica (Kalifornija)|Santa Monice]] je 24 °C dok je u parku Canoga 35 °C.<ref name="climateofCA">{{cite web | url=http://www.wrcc.dri.edu/narratives/CALIFORNIA.htm | title=Climate of California | publisher=Western Regional Climate Center | access-date=10. 5. 2015 | archive-date=21. 7. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090721042030/http://www.wrcc.dri.edu/narratives/CALIFORNIA.htm | url-status=dead }}</ref> Za ovaj grad je također specifična pojava kasnog proljeća, odnosno ranog ljeta u junu, što je isto tako često za veći dio obale južne Kalifornije. Ovo znači da će nebo biti oblačno ujutro, dok će se vrlo brzo razvedriti i biti sunca prije popodneva.<ref name="Poole2010">{{cite book|last=Poole|first=Matthew R.|title=Frommer's Los Angeles 2011|url=http://books.google.com/books?id=HAPWv2OkeXUC&pg=PA22|access-date=10. 5. 2015|date=22. 9. 2010|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-62619-1|page=22}}</ref> Tačka rose, u toplijim mjesecima, varira od 13,6 °C u junu pa sve do 16,2 °C u augustu.<ref name=NOAA/>
Godišnje padavine u centru grada iznose 384,6 [[mm]] te se većinom dešavaju tokom zime i proljeća (od novembra pa sve do kraja aprila), najčešće u vidu blagih padavina, mada se mogu pojaviti i veće padavine tokom zimskih oluja. Za vrijeme ljetnih dana rijetko kad pada kiša. Upad vlažnog zraka sa juga ili istoka ponekad može dovesti do kratke grmljavine praćene kišom pri kraju ljeta, pogotovo u planinama. Obalno područje inače ima malo manje padavina, dok planine imaju više. Uprkos ovome, [[dolina San Fernanda]] može dobiti od 406 mm pa do 508 mm kiše godišnje. Šablon za padavine je nekoliko sušnih godina koje prate vlažne godine kako bi "poboljšale" prosjek padavina. Padavina snijega je veoma rijetka u slivu grada, mada snijeg pada svake zime na planinama unutar granica grada. Najveća količina snijega izmjerena u centru grad je bila 1932. i iznosila je svega 5 cm.<ref name="BurtStroud2007">{{cite book|last1=Burt|first1=Christopher C.|last2=Stroud|first2=Mark|title=Extreme weather: a guide & record book|url=http://books.google.com/books?id=SV229set7RIC&pg=PA100|access-date=10. 5. 2015|date=26. 6. 2007|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=978-0-393-33015-1|page=100}}</ref> Najviša temperatura u Los Angelesu je zabilježena 27. septembra [[2010]]. te je iznosila 45 °C.<ref name="RecordHighTemp113">{{cite news | url=http://articles.latimes.com/2010/sep/27/local/la-me-hottest-ever-20100928 | title=L.A.'s hottest day ever | newspaper=Los Angeles Times | date=27. 9. 2010 | access-date=10. 5. 2015 | first1=Bob | last1=Pool | last2=Lin II | first2=Rong-Gong}}</ref> Najniža temperatura je zabilježena 22. decembra 1944. i iznosila je −4 °C.
{{Vremenski okvir
| naslov = Podaci za Los Angeles ([[Univerzitet Južne Kalifornije|USC]], [[Centar grada Los Angelesa|centar grada]]), prosječne temperature za 1981.–2010.
<!-- * Prosječna temperatura * -->
| pt_jan = 14,4
| pt_feb = 14,9
| pt_mar = 15,9
| pt_apr = 17,3
| pt_maj = 18,8
| pt_jun = 20,7
| pt_jul = 22,9
| pt_aug = 23,5
| pt_sep = 22,8
| pt_okt = 20,3
| pt_nov = 16,9
| pt_dec = 14,2
<!-- * Najviša prosječna temperatura * -->
| vt_jan = 20,1
| vt_feb = 20,3
| vt_mar = 21,2
| vt_apr = 22,6
| vt_maj = 23,6
| vt_jun = 25,6
| vt_jul = 28,4
| vt_aug = 29,1
| vt_sep = 28,4
| vt_okt = 25,8
| vt_nov = 22,7
| vt_dec = 19,8
<!-- * Najniža prosječna temperatura * -->
| nt_jan = 8,8
| nt_feb = 9,6
| nt_mar = 10,6
| nt_apr = 11,9
| nt_maj = 13,9
| nt_jun = 15,7
| nt_jul = 17,6
| nt_aug = 17,8
| nt_sep = 17,3
| nt_okt = 14,8
| nt_nov = 11,1
| nt_dec = 8,6
<!-- * Padavine * -->
| p_jan = 79,2
| p_feb = 96,5
| p_mar = 61,7
| p_apr = 23,1
| p_maj = 6,6
| p_jun = 2,3
| p_jul = 0,3
| p_aug = 1
| p_sep = 6,1
| p_okt = 16,8
| p_nov = 26,4
| p_dec = 59,2
<!-- * Broj kišnih dana * -->
| kd_jan = 6,1
| kd_feb = 6,4
| kd_mar = 5,5
| kd_apr = 3,2
| kd_maj = 1,3
| kd_jun = 0,6
| kd_jul = 0,3
| kd_aug = 0,3
| kd_sep = 1,0
| kd_okt = 2,5
| kd_nov = 3,3
| kd_dec = 5,2
<!-- Ostalo -->
| izvor = NOAA (1961–1977)<ref name= NOAA>{{cite web |url = http://www.nws.noaa.gov/climate/xmacis.php?wfo=lox |title = NowData – NOAA Online Weather Data |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = 7. 7. 2013}}</ref><ref name="NOAA txt USC">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00093134.normals.txt |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=Station Name: CA LOS ANGELES DWTN USC CAMPUS |url-status=dead |access-date=10. 5. 2015 |archive-date=25. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525051536/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00093134.normals.txt }}</ref><ref name= sun>{{cite web |url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-IV/US/GROUP1/00045115.TXT |title = LOS ANGELES/WBO CA Climate Normals |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = 10. 5. 2015}}</ref>
}}
{{Vremenski okvir
| naslov = Podaci za Los Angeles (LAX), prosječne temperature za 1981.–2010.
<!-- * Prosječna temperatura * -->
| pt_jan = 13,7
| pt_feb = 13,9
| pt_mar = 14,4
| pt_apr = 15,6
| pt_maj = 17,1
| pt_jun = 18,6
| pt_jul = 20,4
| pt_aug = 20,9
| pt_sep = 20,5
| pt_okt = 18,8
| pt_nov = 16,2
| pt_dec = 13,7
<!-- * Najviša prosječna temperatura * -->
| vt_jan = 18,1
| vt_feb = 17,9
| vt_mar = 18
| vt_apr = 19,1
| vt_maj = 20,1
| vt_jun = 21,4
| vt_jul = 23,2
| vt_aug = 23,8
| vt_sep = 23,7
| vt_okt = 22,5
| vt_nov = 20,5
| vt_dec = 18,1
<!-- * Najniža prosječna temperatura * -->
| nt_jan = 9,3
| nt_feb = 10,0
| nt_mar = 10,9
| nt_apr = 12,1
| nt_maj = 14,1
| nt_jun = 15,8
| nt_jul = 17,6
| nt_aug = 17,9
| nt_sep = 17,3
| nt_okt = 15,2
| nt_nov = 11,8
| nt_dec = 9,3
<!-- * Padavine * -->
| p_jan = 68,6
| p_feb = 82,6
| p_mar = 47,0
| p_apr = 17,8
| p_maj = 5,6
| p_jun = 2,0
| p_jul = 0,8
| p_aug = 1,3
| p_sep = 5,3
| p_okt = 14,2
| p_nov = 28,2
| p_dec = 52,1
<!-- * Broj kišnih dana * -->
| kd_jan = 6,0
| kd_feb = 6,6
| kd_mar = 5,8
| kd_apr = 2,8
| kd_maj = 1,2
| kd_jun = 0,6
| kd_jul = 0,5
| kd_aug = 0,3
| kd_sep = 1,0
| kd_okt = 2,3
| kd_nov = 3,4
| kd_dec = 5,2
<!-- * Prosječna vlažnost zraka * -->
| vz_jan = 63,4
| vz_feb = 67,9
| vz_mar = 70,5
| vz_apr = 71,0
| vz_maj = 74,0
| vz_jun = 75,9
| vz_jul = 76,6
| vz_aug = 76,6
| vz_sep = 74,2
| vz_okt = 70,5
| vz_nov = 65,5
| vz_dec = 62,9
<!-- Ostalo -->
| izvor = NOAA (1961–1990)<ref name= NOAA/><ref name="NOAA txt LAX">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023174.normals.txt |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=Station Name: CA LOS ANGELES INTL AP |url-status=dead |access-date=10. 5. 2015 |archive-date=25. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525051540/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023174.normals.txt }}</ref><ref name= RH >{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_IV/US/GROUP3/72295.TXT | title = WMO Climate Normals for LOS ANGELES/INTL. CA 1961–1990 | access-date = 10. 5. 2015 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration}}</ref>
}}
{{Vremenski okvir
| naslov = Podaci za Los Angeles ([[Park "Canoga"]], u području [[Dolina San Fernanda|doline San Fernanda]]), prosječne temperature za 1981.–2010.
<!-- * Prosječna temperatura * -->
| pt_jan = 12,1
| pt_feb = 13,0
| pt_mar = 14,0
| pt_apr = 16,3
| pt_maj = 18,4
| pt_jun = 21,7
| pt_jul = 24,4
| pt_aug = 24,9
| pt_sep = 23,1
| pt_okt = 19,3
| pt_nov = 14,6
| pt_dec = 12,0
<!-- * Najviša prosječna temperatura * -->
| vt_jan = 19,9
| vt_feb = 21,1
| vt_mar = 22,2
| vt_apr = 25,4
| vt_maj = 27,4
| vt_jun = 31,6
| vt_jul = 35
| vt_aug = 35,6
| vt_sep = 33,2
| vt_okt = 29,1
| vt_nov = 23,7
| vt_dec = 20,4
<!-- * Najniža prosječna temperatura * -->
| nt_jan = 4,2
| nt_feb = 4,9
| nt_mar = 5,7
| nt_apr = 7,1
| nt_maj = 9,5
| nt_jun = 11,8
| nt_jul = 13,8
| nt_aug = 14,2
| nt_sep = 12,9
| nt_okt = 9,6
| nt_nov = 5,4
| nt_dec = 3,5
<!-- * Padavine * -->
| p_jan = 97,3
| p_feb = 111,8
| p_mar = 91,4
| p_apr = 22,4
| p_maj = 8,1
| p_jun = 1,8
| p_jul = 0,3
| p_aug = 3,8
| p_sep = 6,1
| p_okt = 15,7
| p_nov = 32,8
| p_dec = 60,5
<!-- * Broj kišnih dana * -->
| kd_jan = 6,2
| kd_feb = 5,9
| kd_mar = 6,1
| kd_apr = 3,0
| kd_maj = 1,3
| kd_jun = 0,4
| kd_jul = 0,1
| kd_aug = 0,7
| kd_sep = 1,3
| kd_okt = 2,0
| kd_nov = 3,2
| kd_dec = 4,4
<!-- Ostalo -->
| izvor = NOAA<ref name="NCDC-CANOGA"/>
}}
=== Problemi okoliša ===
[[Datoteka:Los Angeles Pollution.jpg|mini|desno|500px|Pogled na Los Angeles pokriven smogom]]
Postojalo je naselje pod imenom ''iyáangẚ'' (odnosno ''Yang-na'' na [[Španski jezik|španskom]]), čiji se naziv prevodio kao "mjesto otrovnog hrasta".<ref name="google86"/><ref name="sfgate2002"/> ''Yang-na'' je također bio poznat pod imenom "dolina dima".<ref>{{cite news | url=http://www.sacbee.com/101/story/1066675.html | title=Smoke is Normal – for 1800 | newspaper=The Sacramento Bee | date=8. 7. 2008 | access-date=13. 5. 2015 | last=Bowman | first=Chris | archive-url=https://web.archive.org/web/20080709015204/http://www.sacbee.com/101/story/1066675.html | archive-date=9. 7. 2008 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://webarchive.iiasa.ac.at/Admin/PUB/Documents/IR-98-077.pdf|title=Environment: Evolution of a Concept|author=Gordon J. MacDonald|page=2|quote=The Native American name for Los Angeles was Yang na, which translates into "the valley of smoke."}}</ref> Los Angeles duguje geografiji, teškoj upotrebi automobila i lučnom kompleksu Los Angelesa i [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beacha]] za prekomjerno zagađenje zraka u vidu [[smog]]a. [[Sliv Los Angelesa]] i [[dolina San Fernanda]] su podložni [[Atmosferska inverzija|atmosferskoj inverziji]] koja zadržava izduvne gasove iz automobila, aviona, lokomotiva, vozila za prijevoz i proizvodnju kao i iz drugih izvora.<ref>{{cite book|last=Stimson|first=Thomas E.|title=What can we do about smog?|url=http://books.google.com/books?id=xdwDAAAAMBAJ&pg=PA65|access-date=13. 5. 2015|date=1. 7. 1955|publisher=Popular Mechanics|page=65|issn=00324558}}</ref>
Sezona smoga traje od maja do oktobra.<ref name="Information1983">{{cite book|title=Smog Hangs Over Olympic Athletes|url=http://books.google.com/books?id=CJNJjq8h2zwC&pg=PA393|access-date=13. 5. 2015|date=11. 8. 1983|publisher=New Scientist|page=393|issn=02624079}}</ref> Zagađenje se nakuplja nekoliko uzastopnih dana, jer Los Angeles dobija samo 380 [[mm]] kiše godišnje, za razliku od drugih većih gradova koji se oslanjaju na kišu da očiste nivoe smoga. Problem čistog zraka Los Angelesa i drugih većih gradova je doveo do donošenja raznih državnih zakona o okolišu, uključujući Akt za čisti zrak ([[Engleski jezik|eng]]. ''Clean Air Act''). [[Kalifornija|Savezna država Kalifornija]] u posljednje vrijeme pokušava dovesti do smanjenja problema okoliša u cijelog državi nalaganjem vozila sa niskom emisijom štetnih gasova. Očekuje se da će se pojava smoga drastično spustiti za nekoliko godina zbog agresivnih načina rješenja ovog problema, kao što su pojava električnih i hibridnih automobila, poboljšanje javnog prijevoza kao i raznih drugih mjera.
Smog se označava u nekoliko faza. Broj upozorenja prve faze se spustio sa preko 100 godišnje tokom [[1970te|1970-ih]] do skoro 0 u novom milenijumu.<ref>{{cite web|last1=Marziali|first1=Carl|title=L.A.'s Environmental Success Story: Cleaner Air, Healthier Kids|url=https://news.usc.edu/76761/las-environmental-success-story-cleaner-air-healthier-kids/|website=USC News|access-date=13. 5. 2015|date=4. 3. 2015}}</ref> Uprkos napredovanju, godišnji izvješaji ''American Lung Association''-a su rangirali grad kao najzagađeniji u državi sa kratkotrajnim neželjenim efektima i godišnjim zagađenjem čestica.<ref name="shortTermPollutedCities">{{cite web | url=http://www.stateoftheair.org/2013/city-rankings/most-polluted-cities.html | title=Most Polluted Cities | publisher=American Lung Association | access-date=13. 5. 2015 | archive-date=7. 1. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150107185644/http://www.stateoftheair.org/2013/city-rankings/most-polluted-cities.html | url-status=dead }}</ref> Grad je bio na drugom mjestu 2008. po zagađenju i ponovo je bio na prvom mjestu po zagađenju čestica.<ref>{{cite web | url=http://www.citymayors.com/environment/polluted_uscities.html | title=Pittsburgh and Los Angeles the most polluted US cities | publisher=citymayors.com | date=4. 5. 2008 | access-date=7. 10. 2011 | archive-date=12. 9. 2008}}</ref> Grad je [[2010]]. dostigao cilj o pružanju 20% [[Električna energija|električne energije]] grada putem obnovljivih izvora.<ref name="Renewable Energy">{{cite news | url=http://www.bloomberg.com/news/2011-01-14/los-angeles-meets-20-percent-renewable-energy-goal.html | title=Los Angeles meets 20 percent renewable energy goal | work=Bloomberg News | date=14. 1. 2011 | access-date=13. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110201090303/http://www.bloomberg.com/news/2011-01-14/los-angeles-meets-20-percent-renewable-energy-goal.html | archive-date=1. 2. 2011 | url-status=live }}</ref> ''American Lung Association'' je, [[2013]], rangirao metropolitansko područje kao najgore u državi po pogledu smoga i četvrto po kratkotrajnim i godišnjim zagađenjima.<ref>{{cite web | url=http://espnmediazone.com/us/bios/buccigross_john/ | title=John Buccigross | publisher=ESPN | access-date=13. 5. 2015}}</ref>
[[Klimatske promjene]] su već imale značajan utjecaj na Los Angeles. Prosječne temperature su porasle za 4 stepena od [[1878]]. Proučavanje [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu]] predviđa da će se temperature podići za 3 do 4 stepena u obalnim područjima, odnosno 4 do 4,5 stepena u urbanim područjima.<ref name=":0">{{Cite news|url = http://www.businessinsider.com/climate-change-affect-on-los-angeles-2014-6|title = Climate Change Is Ruining Some Of The Best Things About Los Angeles|last = Baehr|first = Leslie|date = 17. 6. 2014|work = Business Insider|access-date = 13. 5. 2015}}</ref> Sezona požara 2014. se nije završila u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]], te proučavanja predviđaju da će klimatske promjene imati značajan utjecaj na pojavu češćih i većih požara do kraja ovog vijeka.<ref name=":0" /> Promjena klime će također imati utjecaja na dizanje nivoa mora. Očekuje se dizanje od 12 do 60 cm od 2000. do 2050, što će dovesti do češćih oluja i valova, te bi to moglo dovesti do poplava i uništenja kritične obalne infrastrukture grada.<ref name=":0" />
== Demografija ==
[[Datoteka:Los Angeles County Mexican 2000.png|mini|desno|300px|Mapa okruga Los Angelesa. Prikazuje postotak stanovništva koji se izjasnio da su Meksikanci po porijeklu. Najgušće naseljeni dijelovi su Istočni L.A, Echo/Silver jezero, South Central, San Fernando i San Pedro/Wilmington.]]
{{USCensusPop|align=right
|1850= 1610
|1860= 4385
|1870= 5728
|1880= 11183
|1890= 50395
|1900= 102479
|1910= 319198
|1920= 576673
|1930= 1238048
|1940= 1504277
|1950= 1970358
|1960= 2479015
|1970= 2816061
|1980= 2966850
|1990= 3485398
|2000= 3694820
|2010= 3792621
|estimate= 3884307
|estyear= 2013
|footnote=Izvor:<ref name="Census Bureau"/>
|}}
Popis stanovništva iz [[2010]].<ref>{{cite web|url=http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0644000|title=2010 Census Interactive Population Search: CA — Los Angeles|publisher=United States Census Bureau|access-date=13. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160130154808/http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0644000|archive-date=30. 1. 2016|url-status=dead}}</ref> je ustanovio da Los Angeles ima 3.792.621 stanovnika.<ref name="Census 2010, LA city">{{cite web |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0644000.html |title=Los Angeles (city), California |publisher=United States Census Bureau |access-date=13. 5. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/6A73lV8Wv?url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0644000.html |archive-date=22. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> Gustoća stanovništva je bila 2.913 osoba po km<sup>2</sup>. 874.525 osoba (odnosno 23,1%) je bilo mlađih od 18 godina, 434.478 osoba (odnosno 11,5%) je bilo između 18 do 24 godine starosti, 1.209.367 osoba (odnosno 31,9%) je bilo osoba između 25 do 44 godine starosti, 877.555 osoba (odnosno 23,1%) je bilo od 45 do 64 godine starosti dok je 396.696 osoba (odnosno 10,5%) bilo 65 godina starosti ili stariji.<ref name="Census 2010, LA city" /> Srednja dob stanovništva je bila 34,1 godina. Na svakih 100 žena, bilo je 99,2 muškarca. Za svakih 100 žena od 18 godina ili veće starosti, bilo je 97,6 muškaraca.<ref name="Census 2010, LA city" />
Popisano je 1.413.995 stambenih jedinica, od kojih je 1.298.350 bilo tokom [[2005]]. pa sve do [[2009]].<ref name="Census 2010, LA city" /> Prosječna gustoća stambenih jedinica je iznosila 1.086/km<sup>2</sup>. Od ukupnog broja stambenih jedinica, 503.863 (odnosno 38,2%) ih je bilo u vlasništvu stanara, dok je 814.305 (odnosno 61,8%) stambenih jedinica bilo u vlasništvu iznajmljivača. Iznos upražnjenih domova koji su bili u vlasništvu stanara je iznosio 2,1%, dok je iznos u vlasništvu iznajmljivača bio 6,1%. 1.535.444 osoba (odnosno 40,5% stanovnika) je živjelo u stambenim jedinicama čiji su oni bili vlasnici, dok je 2.172.576 (odnosno 57,3%) stanovnika iznajmljivalo stambene jedinice.<ref name="Census 2010, LA city" />
Po podacima iz popisa stanovništva [[2010]], prosječni prihodi domaćinstava su iznosili 49.745 $, te je 21,2% stanovništva živjelo ispod državnog nivoa siromaštva.<ref name="Census 2010, LA city" />
=== Rase i etnicitet ===
{| class="wikitable sortable mw-collapsible" style="font-size: 90%;"
|-
! Rasa !! 2010<ref name="Census 2010, LA city"/> !! 1990<ref name="Census"/> !! 1970<ref name="Census"/> !! 1940<ref name="Census"/>
|-
| [[Evropeidna rasa|Bijelci]] || 49,8% || 52,8% || 77,2% || 93,5%
|-
| – Nešpanski bijelci || 28,7% || 37,3% || 61,1%<ref name="fifteen">Uzeto iz uzora od 15%</ref> || 86,3%
|-
| [[Afroamerikanci]] || 9,6% || 14,0% || 17,9% || 4,2%
|-
| [[Latinoamerikanci]] (bilo koje rase) || 48,5% || 39,9% || 17,1%<ref name="fifteen"/> || 7,1%<ref>Špansko porijeklo je bazirano na udjelu bijelog stanovništva kojima je maternji jezik španski.</ref>
|-
| [[Azijati]] || 11,3% || 9,8% || 3,6% || 2,2%
|}
Los Angeles udomljava osobe iz preko 140 država koji govore 224 različita jezika.<ref>{{cite web | url=http://www.lacity.org/mayor/deliveringresults/results_cibasic.htm | title=City Basics | publisher=City of Los Angeles | date=12. 4. 2005 | access-date=13. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101127033250/http://www.lacity.org/mayor/deliveringresults/results_cibasic.htm | archive-date=27. 11. 2010 | url-status=dead }}</ref> Dobri primjeri poligotskog karaktera grada su etnička naselja poput [[Kineska četvrt (Los Angeles)|Kineske četvrti]], historijske Filipinske četvrti, [[Korejska četvrt (Los Angeles)|Korejske četvrti]], [[Mala Armenija (Los Angeles)|Male Armenije]], [[Mala Etiopija (Los Angeles)|Male Etiopije]], [[Mali Bangladeš (Los Angeles)|Malog Bangladeša]] i [[Tajlandska četvrt (Los Angeles)|Tajlandske četvrti]].
Po podacima iz popisa stanovništva 2010, rasna podjela Los Angelesa je bila sljedeća: 1.888.158 [[Evropeidna rasa|bijelaca]] (49,8%), 365.118 [[Afroamerikanci|afroamerikanca]] (9,6%), 28.215 [[Domorodački narodi Amerike|domorodaca]] (0,7%), 426.959 [[Azijati|azijata]] (11,3%), 5.577 [[Pacifički otočani|pacifičkih otočana]] (0,1%), 902.959 drugih rasa (23,8%) i 175.635 (4,6%) osoba sa dvije ili više rase.<ref name="Census 2010, LA city"/> [[Latinoamerikanci|Latinoamerikanaca]] bilo koje rase je bilo 1.838.822 (odnosno 48,5%).
Bijelci su, [[2010]], sačinjavali 28,7% stanovništva,<ref name="Census 2010, LA city"/> dok je ova cifra 1940. iznosila 86,3%.<ref name="Census">{{cite web|title=Race and Hispanic Origin for Selected Cities and Other Places: Earliest Census to 1990|publisher=United States Census Bureau|url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0076/twps0076.html}}</ref> [[Meksiko|Meksikanci]] sačinjavaju najveći udio latinoamerikanaca grada sa 31,9% stanovništva. Odmah nakon njih su [[El Salvador|Salvadorci]] (6,0%) i [[Gvatemala|Gvatemalci]] (3,6%). Latinoamerikanci su rasprostranjeni širom grada Los Angelesa i njegovog [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]], te je najgušće naseljen dio područje [[Istočni Los Angeles|Istočnog Los Angelesa]] koji već duže vrijeme ima uspostavljenu srednjoameričku i zajednicu meksičkih amerikanaca.
Najbrojnije etničke grupe azijata sačinjavaju [[Filipini]] (3,2%) i [[Korejci]] (2,9%), te žive u svojim etničkim naseljima: Korejska četvrt u okrugu Wilshire Center i historijskoj Filipinskoj četvrti. Veći dio azijata (koji sačinjavaju 1,8% stanovništva Los Angelesa) živi van granica Los Angelesa u [[Dolina San Gabriela|dolini San Gabriela]] koja se nalazi u Istočnom Los Angeles okrugu, mada se dio stanovnika također nalazi u [[Kineska četvrt Los Angelesa|Kineskoj četvrti Los Angelesa]]. Kineska i Tajlandska četvrt također udomljavaju [[Tajlanđani|Tajlanđane]] i [[Kambodžani|Kambodžane]] koji sačinjavaju 0,3%, odnosno 0,1% stanovništva Los Angelesa. [[Japanci]] čine 0,9% stanovnika Los Angelesa, te imaju vlastitu četvrt pod nazivom Mali Tokio. Još jedan veći dio japanskog stanovništva se nalazi u okrugu Sawtelle u [[Zapadni Los Angeles|Zapadnom Los Angelesu]]. [[Vijetnamci]] čine 0,5% stanovništva dok Indijci čine 0,9%.
Grad Los Angelesa i njegovo metropolitansko područje udomljavaju veliki dio stanovnika iz [[Bliski istok|Bliskog istoka]], uključujući [[Armenci|Armence]] i [[Iranci|Irance]], koji su djelomično naseljeni u enklavama poput Male Armenije i Tehrangelesa (kombinacija engleske riječi [[Teheran|Tehran]] i Los Angeles).
[[Afroamerikanci]] su najbrojniji narod u Južnom Los Angelesu, te pogotovu u susjedstvima Crenshaw i Watts.<ref name=MaryEllen>{{cite book | url=http://www.amazon.com/city-Watts-California-1907-1926/dp/091704701X | title=The City of Watts, California: 1907 to 1926 | author=Ray, MaryEllen Bell | year=1985 | isbn=091704701X}}</ref> Popis stanovništva iz [[1970]]. je prikazao da je 17,9% stanovnika bilo crne boje kože, 61,1% je bili bijelaca bez španskog porijekla dok je 17,1% bilo latinoamerikanca.<ref name="Census"/> Počevši od [[1980te|1980-ih]] godina, javlja se hrpa imigranata iz [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] koji preplavljuju grad i prekoračuju broj afroamerikanaca u [[Južni Los Angeles|Južnom Los Angelesu]]. Gradovi u Južnom Los Angelesu poput grada Compton, koji su nekada bili isključivo zajednice afroamerikanaca, se polako pretvaraju u zajednice latinoamerikanaca.<ref>{{cite web|url=http://www.comptoncity.org/index.php/About-Compton/history-of-the-city.htm |title=History of the City |publisher=City of Compton |access-date=14. 5. 2015}}</ref>
Pacifički otočani sačinjavaju 0,1% stanovništva Los Angelesa i prvenstveno žive u jugozapadnom okrugu Los Angelesa, pogotovo u naseljima [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]] i [[Carson (Kalifornija)|Carson]]. Oba naselja su dom hiljadama [[samoa]]nskih amerikanaca.<ref name='latimes91'>{{cite news | first = Michelle | last = Fuestch | title = Samoans Protest Killing of 2 Brothers | date = 13. 3. 1991 | url = http://articles.latimes.com/1991-03-13/local/me-94_1_compton-police | newspaper = Los Angeles Times | access-date = 14. 5. 2015}}</ref>
=== Religija ===
[[Datoteka:Lacathedral.jpg|mini|[[Katedrala naše dame anđela]] je sjedište nadbiskupije Los Angelesa.]]
[[Datoteka:Los Angeles Temple 1.jpg|mini|[[Hram "Los Angeles California"]] je najveći hram [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] na svijetu, te je sagrađen 1956.]]
[[Rimokatolički nadbiskup Los Angelesa]] upravlja najvećom [[Nadbiskupija|nadbiskupijom]] u državi.<ref>{{cite news|last=Pomfret|first=John|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/04/01/AR2006040101206.html|title= Cardinal Puts Church in Fight for Immigration Rights|work=[[The Washington Post]]|date=2. 4. 2006|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Kardinal [[Roger Mahony]] je nadgledao izgradnju katedrale "Naše dame anđela", koja je otvorena u septembru 2002. u centru grada.<ref>{{cite news| newspaper = Los Angeles Times | url = http://articles.latimes.com/2002/sep/04/local/me-cathedral4 | title = Pomp Past, Masses Flock to Cathedral | date = 4. 9. 2002 | access-date = 14. 5. 2015 | last1 = Stammer | first1 = Larry B. | last2=Becerra | first2=Hector}}</ref> Izgradnja je označila sazrijevanje [[Rimokatoličanstvo|katoličke]] zajednice grada, koju su većinom činili Latinoamerikanci. Postoji nekolicina katoličkih crkvi i župa širom Los Angelesa.
Ranije je bilo često vršiti povorku i misu u čast Nuestra Señora de los Ángeles, čime se obilježava osnivanje grada Los Angelesa 1781. Ovu tradiciju je obnovila Queen of Angels Foundation ([[Bosanski jezik|bos]]. Fondacija kraljice anđela) 2011. uz podršku i odobrenje nadbiskupa Los Angelesa i nekoliko građanskih vođa.<ref>{{cite news | url=http://www.thequeenofangels.com/wp-content/media/tidings-online20110906.pdf | title=2011 'Grand Procession' revives founding of L.A. Marian devotion | work=The Tidings Online | date=6. 9. 2011 | access-date= 14. 5. 2015 | author=Dellinger, Robert}}</ref> Ponovo obnovljena tradicija se nastavlja na prvobitne povorke i mise koje su se održale počevši od prvog obilježavanja osnivanja grada [[1782]], te se tradicija potom nastavila skoro cijeli vijek.
Grad je drugi po naseljenju [[Jevreji|jevreja]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u sa 621.000 jevreja unutar [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]] i 490.000 unutar granica grada.<ref name=Jews>{{cite web|url=http://www.simpletoremember.com/vitals/world-jewish-population.htm |title=World Jewish Population |publisher=SimpleToRemember.com |access-date=14. 5. 2015}}</ref> Područje [[Boyle Heights (Los Angeles)|Boyle Heightsa]] i [[Sjeverozapadni Los Angeles|Sjeverozapadnog Los Angelesa]] je ranije bilo značajno mjesto jevereja, dok danas većina jevreja živi u [[Westside (Los Angeles)|Westsideu]] i [[Dolina San Fernanda|dolini San Fernanda]]. Postoji nekoliko varijancija [[Judaizam|judaizma]] u ovom području, uključujući reformatski, konzervativni, ortodoksni i rekonstruktivni judaizam. Najveća sinagoga je The Breed Street Shul u [[Istočni Los Angeles|Istočnom Los Angelesu]]. Izgrađena je [[1923]], te je bila najveća [[sinagoga]] zapadno od [[Chicago|Chicaga]] u svojim ranijim godinama.<ref>{{cite news|url=http://www.isjm.org/jhr/no1/america.htm|title=Washington Symposium and Exhibition Highlight Restoration and Adaptive Reuse of American Synagogues|work=Jewish Heritage Report|number=1|date=1. 3. 1997|access-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110327105250/http://www.isjm.org/jhr/no1/america.htm|archive-date=27. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> (Više nije sveto mjesto te se trenutno pretvara u muzej i društveni centar.)<ref>{{cite news|url=http://www.isjm.org/jhr/IInos1-2/breedstreet.htm|title=Los Angeles's Breed Street Shul Saved by Politicians|work=Jewish Heritage Report|volume=II|number=1–2|date=1. 4. 1998|access-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110327105245/http://www.isjm.org/jhr/IInos1-2/breedstreet.htm|archive-date=27. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> Centar Kabbalah se također nalazi u gradu.<ref>{{cite news | url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1223372,00.html | work = Time Magazine | title = Madonna Finds A Cause | date = 6. 8. 2006 | last = Luscombe | first = Belinda | access-date = 14. 5. 2015 | archive-date = 23. 8. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130823131348/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1223372,00.html | url-status = dead }}</ref>
[[Aimee Semple McPherson]] je [[1927]]. osnovala međunarodnu crkvu Foursquare Gospel koja i danas ima sjedište u gradu. Crkva se nekoliko godina sazivala u [[Hram Angelus (Los Angeles)|hramu Angelus]] koji je u vrijeme svoje izgradnje bio najveća crkva u državi.<ref>{{cite web|url=http://www.ldschurchtemples.com/losangeles/ |title=LDS Los Angeles California Temple |publisher=The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints |access-date=14. 5. 2015}}</ref>
Hram Los Angeles California je drugi po veličini hram kojim upravlja [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] te se nalazi na bulevaru Santa Monica u [[Westwood (Los Angeles)|okrugu Westwood]] Los Angelesa. Bio je prvi SPD hram sagrađen u Kaliforniji i najveći na svijetu u vrijeme završetka izgradnje.
[[Hollywood]] područje Los Angelesa također sadrži značajna sjedišta, crkve i centar [[Scijentologija|scijentologije]].
Pošto je Los Angeles različit po etničkoj strukturi, prakticira se ogroman broj religija uključujući [[islam]], [[budizam]], [[hinduizam]], [[zoroastrizam]], [[sikizam]], [[baha'i]], razne religije vezane za [[Pravoslavna crkva|istočnu pravoslavnu crkvu]], [[Tesavuf|sufizam]] i druge. Na primjer, imigranti iz [[Azija|Azije]] su osnovali značajan broj budističkih kongregacija širom grada činivši ga jednim od najraznovrsnijih gradova po prisustvu budizma. [[Ateizam]] i druga [[Sekularizam|sekularna]] vjerovanja su također česta jer je grad najveći u zapadnu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a iz takozvanog "[[Bezcrkveni pojas|Bezcrkvenog pojasa]]".
== Ekonomija ==
[[Datoteka:LA Skyline.jpg|mini|lijevo|Sljedeće kompanije imaju sjedište ili urede u gradskom finansijskom distriktu: [[US Bancorp]], [[Ernst & Young]], [[Aon Corporation|Aon]], [[Manulife Financial]], [[City National Bank (Kalifornija)|City National Bank]], [[Wells Fargo]], [[Bank of America]], [[Deloitte]], [[KPMG]] i [[Union Bank of California]].]]
{|class="toc" style="float:right; font-size:90%; text-align:center; margin:1em;"
| colspan="6" style="background:tan;"|'''Najveće kompanije koje javno trguju<br> u Los Angelesu za 2014. godinu'''<br> (raspoređeni po prihodima)<br />''sa oznakama za rang u gradu i SAD-u''
|-style="background:#ccc;"
|| '''LA'''|||| style="background:#ccc;"|'''Kompanija'''|||| style="background:#ccc;"|'''SAD'''
|-
| 1||||[[Occidental Petroleum Corporation]]||||116
|-
| 2||||[[Health Net, Inc.]]|||||254
|-
| 3||||[[Reliance Steel & Aluminum Co.]]||||299
|-
| 4||||[[AECOM Technology Corporation]]||||332
|-
| 5||||[[Oaktree Capital Group, LLC]]||||354
|-
| 6||||[[CBRE Group, Inc.]]||||363
|-
|colspan="5"|'''Izvor:''' ''Bogatih'' 500<ref name="fortune500">{{cite web|title=Fortune 500|url=http://fortune.com/fortune500/|website=Fortune|publisher=Time Inc.|access-date=14. 5. 2015}}</ref>
|}
Za ekonomiju Los Angelesa je zaslužna međunarodna trgovina, zabavni sadržaj (poput [[film]]ova, televizijskih serija, [[Muzika|muzike]] i [[Videoigra|videoigara]]), zračno-kosmički prostor, tehnologija, [[nafta]], moda, odjeća i obuća kao i [[turizam]]. Los Angeles je također najveći proizvođački centar u zapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.<ref name="citydata">{{cite web | url=http://www.city-data.com/us-cities/The-West/Los-Angeles-Economy.html | title=Los Angeles: Economy | publisher=City-Data | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Luke Los Angeles i Long Beach zajedno postaju peta najprometnija luka svijeta i najznačajnija luka zapadne hemisfere, te je značajna za trgovinu u [[Pacifički obruč|Pacifičkom obruču]].<ref name='citydata' /> Druge proizvodnje koje su također značajne gradu su medijska produkcija, finansije, telekomunikacije, pravo, zdravstvena zaštita i prijevoz.
Los Angeles je često povezan sa zabavnom industrijom. Tri od šest većih filmskih studija se nalaze u Los Angelesu: [[Paramount Pictures]], [[20th Century Fox]] i [[Universal Pictures]], dok se ostala tri nalaze u okolnim gradovima. Pored proizvodnje filmova i televizijskih serija, za Los Angeles su važne i sljedeće industrije: međunarodna trgovina za koju je veoma važna [[luka Los Angelesa]], proizvodnja i snimanje muzike, zračno-kosmički prostor i [[medicina]].
[[Metropolitansko statističko područje]] Los Angeles–Long Beach–Santa Ana ima [[Bruto domaći proizvod|BDP]] od 735,5 milijardi dolara, prema podacima iz [[2010]].<ref>{{cite web|title=Gross Metropolitan Product|url=http://greyhill.com/gross-metropolitan-product|publisher=Greyhill Advisors|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Ovo područje je stoga treće po ekonomskoj vrijednosti nakon područja [[Širi Tokio|Šireg Tokija]] i metropolitanskog statističkog područja New York-Newark-Bridgeport.<ref name="citymayors.com">{{cite web|url=http://www.citymayors.com/statistics/richest-cities-2005.html |publisher=citymayors.com|title=The 150 richest cities in the world by GDP in 2005|date= 11. 3. 2007|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Ako bi se okolno statističko područje računalo kao država, bilo bi 15. ekonomija na svijetu u vidu nominalnog BDP-a.<ref>{{cite web | url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2195.html | title=CIA World Factbook, 2009: GDP (official exchange rate) | publisher=[[Central Intelligence Agency]] | date=1. 11. 2008 | access-date=14. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20081004071135/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook//fields/2195.html | archive-date=4. 10. 2008 | url-status=live }}</ref> Proučavanje univerziteta Loughborough u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] je 2012. označilo Los Angeles kao "alfa velegrad".<ref>{{cite web | url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2012t.html | title=The World According to GaWC 2012 | publisher=Loughborough University | work=Globalization and World Cities Research Network | access-date=14. 5. 2015}}</ref>
Los Angeles udomljava 6 od [[Bogatih 500]].<ref name="fortune500"/> Nekolicina drugih kompanija također ima sjedište u Los Angelesu poput sljedećih: [[American Apparel]], [[Far East National Bank]], [[Farmers Insurance Group]], [[Herbalife]], [[Mercury Insurance Group]], [[Sunkist]] i druge.
[[Univerzitet Južne Kalifornije]] (ili USC) je najveći poslodavac privatnog sektora grada, te godišnje pridodaje 4 milijarde dolara gradskoj ekonomiji.<ref>{{cite news | url=http://www.downtownnews.com/articles/2006/12/11/news/news05.txt | title=Trojan Dollars: Study Finds USC Worth $4 Billion Annually to L.A. County | newspaper=Los Angeles Downtown News | date=11. 12. 2006 | last=George | first=Evan | archive-url=https://web.archive.org/web/20090430211002/http://www.downtownnews.com/articles/2006/12/11/news/news05.txt | archive-date=30. 4. 2009 | access-date=14. 5. 2015 | url-status=live }}</ref>
Po listi obimnog godišnjeg finansijskog izvještaja [[2010]], sljedeći poslodavci su bili najveći u gradu [[2009]]. (po opadajućem redosljedu): Grad Los Angelesa, [[okrug Los Angeles]]a, [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)]], [[Univerzitet Južne Kalifornije]], medicinski centar Cedars-Sinai, [[Kaiser Permanente]], [[Fox Entertainment Group]], [[Farmers Insurance Group]], [[TeamOne]], i [[Northrop Grumman]].<ref>{{cite web | url=http://ens.lacity.org/ctr/financial/ctrfinancial18265184_02262010.pdf | title=City of Los Angeles CAFR | publisher=City of Los Angeles | access-date=14. 5. 2015 | format=PDF | page=332 (367)}}</ref>
== Kultura ==
[[Datoteka:Oscar1 (2).jpg|mini|goredesno|[[Pozorište "Dolby"]]; služi kao mjesto održavanja [[Oscar]]a.]]
[[Datoteka:Walt Disney Concert Hall, LA, CA, jjron 22.03.2012.jpg|mini|lijevo|[[Koncertna dvorana "Walt Disney"]].]]
Los Angeles se često naziva "kreativni glavni grad svijeta" jer jedan od šest stanovnika radi u kreativnoj industriji<ref>{{cite web |url=http://www.smartplanet.com/blog/smart-takes/is-los-angeles-really-the-creative-capital-of-the-world-report-says-yes/2202 |title=Is Los Angeles really the creative capital of the world? Report says yes |publisher=SmartPlanet |date=19. 11. 2009 |access-date=14. 5. 2015 |archive-date=9. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140409103827/http://www.smartplanet.com/blog/smart-takes/is-los-angeles-really-the-creative-capital-of-the-world-report-says-yes/2202 |url-status=dead }}</ref> te je više [[muzičar]]a, spisatelja, [[glumac]]a, plesača i drugih osoba u Los Angelesu nego u bilo kojem drugom gradu u bilo koje dobe u historiji.<ref name="Only In LA">{{cite web | url=http://stevens.usc.edu/news_only_in_la.php | title=Only In LA: Tapping L.A. Innovation | publisher=Univerzitet Južne Kalifornije (USC) | access-date=14. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111002195549/http://stevens.usc.edu/news_only_in_la.php | archive-date=2. 10. 2011 | url-status=dead }}</ref>
=== Filmovi i izvođačka umjetnost ===
Los Angeles u sebi sadrži [[Hollywood]] koji se smatra epicentrom filmske industrije. Prikaz istaknutosti filmske industrije grade se pokazuje u činjenici da je grad domaćin [[Oscar]]a, koji su godišnja nagradna ceremonija filmske umjetnosti. Los Angeles također sadrži [[USC School of Cinematic Arts]] koja je jedna od najstarijih filmskih škola u državi.<ref>{{cite news|first=Sharon|last=Waxman|url=http://www.nytimes.com/2006/01/31/movies/31film.html|title= At U.S.C, a Practical Emphasis in Film | newspaper = [[The New York Times]]|date= 31. 1. 2006 | access-date =14. 5. 2015}}</ref>
Izvođačka umjetnost igra značajnu ulogu u kulturnom identitetu Los Angelesa. Po USC institutu za inovaciju "izvodi se više od 1.100 pozorišnih produkcija godišnje te se svake sedmice otvara 21. nova predstava."<ref name="Only In LA"/> [[Muzički centar Los Angelesa]] je "jedan od najvećih umjetničkih centara države" te dobija više od 1,3 miliona posjetitelja svake godine.<ref>{{cite web |url=http://www.musiccenter.org/visit/index.html |title=Explore the Center |date=14. 5. 2005 |access-date=14. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120224204136/http://www.musiccenter.org//visit/index.html |archive-date=24. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> [[Koncertna dvorana "Walt Disney"]] je središte muzičkog centra. Udomljava [[Filharmonija Los Angelesa|filharmoniju Los Angelesa]]. Postoje i druge kompanije koje su dio muzičkog centra poput: [[Center Theatre Group]], the [[Los Angeles Master Chorale]] i the [[Los Angeles Opera]]. Talent se najčešće traži po lokalnim školama poput škole Colburn i USC Thornton School of Music ([[Bosanski jezik|bos]]. Škola muzike "Thornton").
=== Muzeji i galerije ===
U okrugu Los Angelesa se nalazi 841 muzej i galerija.<ref name="lmu">{{cite web | url=http://www.lmu.edu/about/The_Los_Angeles_Region.htm | title=The Los Angeles Region | publisher=Loyola Marymount University | date=5. 5. 2008 | access-date=20. 11. 2011 | archive-date=18. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111018115613/http://www.lmu.edu/about/The_Los_Angeles_Region.htm | url-status=dead }}</ref> Naime, Los Angeles ima najviše muzeja po stanovniku od bilo kojeg drugog grada na svijetu.<ref name=lmu /> Neki od većih muzeja Los Angelesa su: Muzej umjetnosti okruga Los Angelesa ([[Engleski jezik|eng]]. Los Angeles County Museum of Art), koji je najveći muzej umjetnosti u zapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a,<ref>{{cite web | url=http://www.lacma.org/overview | title=Overview | publisher=Los Angeles County Museum of Art | access-date=14. 5. 2015}}</ref>) centar "Getty" ([[Engleski jezik|eng]]. Getty Center), koji je dio veće institucije naziva J. Paul Getty Trust,<ref>{{cite news|newspaper=Los Angeles Times|date = 16. 3. 2009|last=Boehm|first=Mike|title=Getty slashes operating budget after severe investment losses|url=http://articles.latimes.com/2009/mar/16/entertainment/et-getty16|access-date=15. 4. 2015}}</ref> Battleship Iowa i muzej savremene umjetnosti ([[Engleski jezik|eng]]. Museum of Contemporary Art). Veći dio muzeja se nalazi u distriktu [[Gallery Row (Los Angeles)|Gallery Row]], te hiljade ljudi učestvuje u umjetničkom hodu koji se održava svakog mjeseca.<ref>{{cite news|newspaper=Los Angeles Times|url=http://articles.latimes.com/2011/aug/05/local/la-me-0805-art-walk-20110805|date=5. 8. 2011|first=Kate|last=Mather|title=Downtown L.A. Art Walk safety changes planned|access-date=14. 5. 2015}}</ref>
[[Datoteka:Foxyplaza.jpg|mini|[[Fox Plaza (Los Angeles)|Fox Plaza]] u okrugu [[Century City (Los Angeles)|Century City]]. Sjedište je kompanijer [[20th Century Fox]].]]
=== Kultovi ===
Los Angeles ima dugu historiju privlađenja raznih [[kult]]ova i vođa kultova.<ref>{{cite news|url=http://la.curbed.com/archives/2014/10/an_introduction_to_the_long_history_of_los_angeles_cults.php|title=An Introduction to the Long History of Los Angeles Cults|work=Curbed LA|date=20. 11. 2014|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Diplomirani student Georgetown univerziteta i glumica [[Brit Marling]] je, u junu [[2014]], izjavila sljedeće: "Ima toliko kultnih krugova, toliko ponuda za popravak vašeg života kako bi bio blažen poput vremena napolju."<ref>{{cite news | url=http://www.vulture.com/2014/07/brit-marling-on-i-origins.html?mid=facebook_nymag | title=Talking Gluten-Free Living, and Other Cults, With Brit Marling | work=New York Magazine | date=12. 7. 2014 | access-date=14. 5. 2015 | author=Meltzer, Marissa}}</ref>
== Sport ==
[[Datoteka:Dodger Stadium.jpg|mini|[[Stadion "Dodger"]] je domaći teren tima [[Los Angeles Dodgers]].]]
Los Angeles je dom nekolici timova profesionalnih sportskih liga. Neki od ovih timova su [[Los Angeles Dodgers]], koji igraju u [[Major League Baseball]] rangu profesionalnog [[bejzbol]]a, [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Lakers]] koji igraju za [[National Basketball Association]] (odnosno NBA) i tim [[Los Angeles Kings]] koji igra u ligi [[National Hockey League]] kori igraju [[National Football League]] i [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]].
U metropolitanskom području Los Angelesa se nalazi još timova. U [[Carson (Kalifornija)|Carsonu]], [[Kalifornija|Kaliforniji]] se nalazi tim [[Los Angeles Galaxy]] koji igra u [[nogomet]]noj ligi Major League Soccer. U medijskom marketu Los Angelesa sa sjedištem u [[Anaheim (Kalifornija)|Anaheimu]] se nalaze timovi [[Los Angeles Angels of Anaheim]] (koji igraju za [[bejzbol]]sku ligu [[Major League Baseball]]) i Anaheim Ducks (koji igraju u [[hokej]]škoj ligi [[National Hockey League]]). Angels su počeli kao prošireni tim Los Angelesa 1961, te su se 1966. premjestili u Anaheim.<ref name=iron>{{Cite book | last =Leonard Pitt, Dale Pitt | title =Los Angeles A to Z | url =https://archive.org/details/losangelestozenc00pitt | publisher=University of California Press | year =1997 | pages =[https://archive.org/details/losangelestozenc00pitt/page/560 560]–561 | isbn =0-520-20530-8}}</ref> Tim Ducks je prvobitno bio pod vlasništvom [[Disney]]ja, te su cijelo vrijeme igrali u Anaheimu. Tim je počeo sa korištenjem tačno ovog imena 2006, što je godinu dana nakon što je [[Disney]] prodao franšizu.<ref>{{cite web | url=http://ducks.nhl.com/club/page.htm?id=44140 | title=Ducks History: The Ducks Look | publisher=[[National Hockey League]] | access-date=14. 5. 2015}}</ref>
Drugi timovi grada su [[Los Angeles Sparks]] koji igraju u ženskoj košarkaškoj ligi [[Women's National Basketball Association]] i timovi UCLA Bruins i USC Trojans koji igraju u NCAA. Oba tima iz NCAA lige igraju u prvoj diviziji konferencije "Pacific-12".
Los Angeles je drugi po veličini grad u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a a sve do [[1995]]. nije imao [[NFL]] tim. Los Angeles je jedno vrijeme imao dva NFL tima: Rams i Raiders. Oba tima su napustila grad [[1995]], te su se Rams premjestili u St. Louis, dok su se Raiders vratili nazad u [[Oakland]]. Rams su, prije [[1995]], nazivali svoj stadion domaćim terenom (sve od [[1946]]. pa do [[1979]].), a Raiders su igrali svoje domaće utakmice na istom Memorial Coliseum stadionu od [[1982]]. do [[1994]].
[[Datoteka:Staples Center, LA, CA, jjron 22.03.2012.jpg|mini|[[Centar "Staples"]] je sportska area i domaći teren timova [[Los Angeles Lakers]], [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Kings]].]]
Nakon napuštanja ovih franšiza, NFL i zasebni vlasnici NFL timova su se pokušali premjestiti u grad. Tim [[Seattle Seahawks]] su se planirali premjestiti u LA nakon [[1995]]. sezone [[NFL]]-a pod novim imenom i sa novim logom za [[1996]]. sezonu. Savezna država [[Washington (savezna država)|Washington]] podnijela je tužbu kako bi spriječila premještanje.<ref>{{cite news | url=http://www.seattlepi.com/sports/football/article/Dark-days-10-years-ago-the-Seahawks-nearly-1194634.php | title=Dark days: 10 years ago, the Seahawks nearly moved to California |newspaper= Seattle Post-Intelligencer | date=1. 2. 2006 | access-date=14. 5. 2015|last=Farnsworth|first=Clare}}</ref> Iako Los Angeles nije uspio sagraditi novi stadion za [[NFL]] tim, očekuje se da će se vratiti u ligu nakon raznih proširenja i premještaja.<ref>{{cite news | url= http://espn.go.com/los-angeles/nfl/story/_/id/9500649/arash-markazi-no-team-arrives-years-nfl-not-return-los-angeles-long | title=Might be soon or never for NFL in L.A. | publisher=ESPN | date=23. 7. 2013 | access-date=14. 5. 2015 | author=Markazi, Arash}}</ref> Gradsko vijeće Los Angelesa je 9. augusta [[2011]]. odobrilo izgradnju stadiona Farmers Field koji će možda postati domaćinski stadion nekom [[NFL]] timu u budućnosti.<ref>{{cite news | url=http://latimesblogs.latimes.com/lanow/2011/08/nfl-stadium-los-angeles.html | title=L.A. NFL stadium agreement approved by City Council on 12-0 vote – latimes.com | newspaper=Los Angeles Times | date=9. 8. 2011 | access-date=14. 5. 2015 | author=Zahniser, David}}</ref>
Los Angeles je dva puta bio domaćin ljetnih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] - [[Olimpijske igre 1932.|1932]]. i [[Olimpijske igre 1984.|1984]]. Oba puta korišten je stadion Memorial Coliseum. Kada su se održale desete Olimpijske igre 1932, prijašnja "10. ulica" preimenovana je u "Olympic Blv" ([[Bosanski jezik|bos]]. Olimpijski bulevar). Natjecanja Super Bowl I i VII su također bila smještena u Los Angelesu kao i nekolicina igara [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskog prventstva u nogometu]] u Rose Bowlu [[1994]], uključujući završnu utakmicu. Los Angeles će biti domaćin specijalnih ljetnih Olimpijskih igara [[2015]].<ref>{{cite web | url=http://www.specialolympics.org/RegionsPages/content.aspx?id=17736&LangType=1033 | title=Los Angeles To Host 2015 Special Olympics World Summer Games | publisher=Special Olympics | date=14. 9. 2011 | access-date=14. 5. 2015}}</ref>
Los Angeles ima nekoliko sportskih prostora: stadion "Dodger", stadion "Memorial Coliseum", "The Forum", centar "StubHub", centar "Staples" i "Rose Bowl" blizu [[Pasadena|Pasadene]]. Centar "Staples" je domaći teren timovima [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Lakers]] iz [[NBA]]-ja, [[Los Angeles Sparks]] iz [[WNBA]]-ja i [[Los Angeles Kings]] iz [[NHL]]-a. Također je bio domaći stadion timu [[Los Angeles Avengers]], koji nije sudjelovao u daljnim natjecajima AFL lige.
== Vlada ==
Los Angeles funkcionira na sistemu [[Povelja|povelje]], za razliku od drugih gradova. Trenutna povelja grada je usvojena 8. juna [[1999]], te je na nju dodan veliki broj amandmana.<ref>{{cite web|url=http://www.lacity.org/city-government/city-charter-rules-and-codes|title=Los Angeles, California Code Resources|publisher=American Legal Publishing|access-date=15. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150123035002/http://lacity.org/city-government/city-charter-rules-and-codes|archive-date=23. 1. 2015|url-status=dead}}</ref> Izabrana vlada se sastoji od gradskog vijeća Los Angelesa i gradonačelnika koji upravljaju pod zajedničkom vladom, gradskim pravnikom (koga ne treba poistovjećavati sa okružnim tužiocom grada) i kontrolerom. Trenutni gradonačelnik je Eric Garcetti. Postoji 15 distrikata gradskog vijeća.
Grad ima mnoštvo odjela uključujući sljedeće: [[Policija|policijski odjel]] Los Angelesa (ili skraćeno LAPD), odbor policijskih komesara, vatrogasna služba Los Angelesa (ili LAFD), stambeni organ grada Los Angelesa (skraćeno HACLA), odjel za prijevoz (ili LADOT) i javnu biblioteku Los Angelesa (odnosno LAPL).
Povelja grada Los Angelesa, koju su glasači odobrili [[1999]], stvorila je sistem savjetodavnih vijeća po susjedstvima koja bi jednako predstavljala aktere i osobe koje žive i rade u tim susjedstvima. Susjedska savjetodavna vijeća su značajno autonomna i spontana u vidu definiranja svojih granica, uspostavljanja vlastitih zakona, te izvora svojih službenika. Trenutno postoji 90 savjetodavnih vijeća.
Stanovnici Los Angelesa izabiru nadzornike za prve, druge, treće i četvrte nadzorne odbore.
=== Zastupljenost grada ===
Los Angeles je podijeljen na 14 okruga u skupštini [[Kalifornija|savezne države Kalifornije]].<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_ad_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest — City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151023054757/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_ad_finaldraft_splits.zip | archive-date=23. 10. 2015 | url-status = dead }}</ref> U senatu savezne države, Los Angeles je podijeljen na 8 okruga.<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_sd_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest — City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151023054153/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_sd_finaldraft_splits.zip | archive-date=23. 10. 2015 | url-status = dead }}</ref> U [[predstavničkom domu Sjedinjenih Američkih Država|predstavničkom domu Sjedinjenih Država]], Los Angeles je podijeljen u 10 kongresnih okruga.<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_cd_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest — City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130930184128/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_cd_finaldraft_splits.zip | archive-date=30. 9. 2013 | url-status = dead }}</ref>
=== Kriminal ===
[[Datoteka:May Day Immigration March LA66.jpg|mini|Policijski odjel Los Angelesa ([[LAPD]]) 2006. ispred novog sjedišta Caltrans District 7.]]
Poput većine američkih gradova, stopa [[kriminal]]a u Los Angelesu se polako smanjuje počevši od sredine [[1990te|1990-ih]]. Najniža stopa ubistava u 50 godina je dostignuta [[2006]]. sa 314 ubistava.<ref>{{cite news | url=http://abclocal.go.com/story?section=news/local/los_angeles&id=7204706 | title=Los Angeles crime rates hit 50-year lows | date=6. 1. 2010 | access-date=15. 5. 2015 | author=Powell, Amy | publisher=KABC-TV | archive-url=https://web.archive.org/web/20150721210109/http://abclocal.go.com/story?section=news%2Flocal%2Flos_angeles&id=7204706 | archive-date=21. 7. 2015 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/read_the_beat_magazine/pdf_view/43819 | title=LAPD year-end crime statistics | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=23. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6HaOQtEgk?url=http://www.lapdonline.org/read_the_beat_magazine/pdf_view/43819 | url-status=dead }}</ref> Ovo je stopa od 7,85 na 100.000 stanovnika, što je značajno manje od stope [[1993]]. koja je iznosila 21,1 na 100.000 stanovnika.<ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/assets/pdf/cityprof.pdf | title=LAPD Online Crime Rates | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | format=PDF}}</ref> U ovu stopu su uključena i ubistva policijskih službenika. Jedan vatreni okršaj je doveo do ubistva [[SWAT]] službenika [[Randal Simmons|Randala Simmonsa]], što se prvi put da se tako nešto desi u historiji LAPD-ja.<ref name="swat_killed">{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/officers_killed_in_the_line_of_duty/content_basic_view/37466 | title=Simmons, Randal | work=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=15. 6. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100615144654/http://lapdonline.org/officers_killed_in_the_line_of_duty/content_basic_view/37466 | url-status=dead }}</ref> Los Angeles je, u [[2013]]. godini, imao 251 ubistvo, što je za 16% manje u odnosu na prethodnu godinu. Policija spekulira na razne faktore koje su doveli do smanjenja ove stope, poput činjenice da mlađe osobe provode sve više vremena na [[internet]]u.<ref>{{cite web | url=http://losangeles.cbslocal.com/2014/01/06/lapd-city-murder-rate-drops-16-percent-in-2013/ | title=LAPD City Murder Rate Drops 16 Percent | publisher=KCBS-TV | date=6. 1. 2014 | access-date=15. 5. 2015}}</ref>
Tokom [[Prohibicija u Sjedinjenim Američkim Državama|prohibicijske ere Sjedinjenih Američkih Država]], javile su se dvije porodice koje su dominirale organiziranim kriminalom - Dragna i Cohen.<ref name="mafiaLA"/> Dostigli su svoj vrh tokom [[1940te|1940-ih]] i [[1950te|1950-ih]] godina kao dio američke mafije, mada su se sada značajno utišala pojavom raznih afroameričkih i latinoameričkih bandi.<ref name="mafiaLA">{{cite book | url=http://books.google.ca/books?id=vyIXw1oq56YC&pg=PA153&dq=joe+ardizzone#v=onepage&q=&f=false | title=The Mafia Made Easy: The Anatomy and Culture of La Cosa Nostra | publisher=Tate Publishing | access-date=15. 5. 2015 | last=DeVico | first=Peter | year=2007 | page=154 | isbn=1-60247-254-8}}</ref>
Prema podacima policijskog odjela Los Angelesa, u gradu se nalazi preko 45.000 članova bandi koji su organizirani u 450 bandi.<ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/get_informed/content_basic_view/1396 | title=Gangs | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=23. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6HaORUqDn?url=http://www.lapdonline.org/get_informed/content_basic_view/1396 | url-status=dead }}</ref> Među njima su afroameričke bande [[Banda Crips|Crips]] i [[Banda Bloods|Bloods]] koje potječu iz Južnog Los Angelesa. Bande poput meksičke [[Sureños]] i salvadorske [[Mara Salvatrucha]], obe potječu iz područja grada Los Angelesa. [[Banda 18th Street]] ima većim djelom latinoamerikance, mada je većinom višeetničke strukture. Sve ove statistike su dovele do prozivanja grada "glavnim banditnim gradom Amerike".<ref>{{cite web | url=http://www.reuters.com/article/2007/02/09/idUSN08492271 | title=Police target 11 worst Los Angeles street gangs | work=[[Reuters]] | date=8. 2. 2007 | access-date=15. 5. 2015 | author=Serjeant, Jill | archive-date=23. 1. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150123224131/http://www.reuters.com/article/2007/02/09/idUSN08492271 | url-status=dead }}</ref>
== Obrazovanje ==
=== Fakulteti i univerziteti ===
[[Datoteka:UCLA-old-statenormal-campus.jpg|mini|lijevo|Druga grana [[Kalifornijske normalne škole|Kalifornijskih normalnih škola]] u centru grada je svoja vrata otvorila [[1882]].]]
Postoje tri javna univerziteta koja se nalaze unutar granica grada Los Angelesa, a to su: [[Kalifornijski državni univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijski državni univerzitet, Los Angeles]] ([[Engleski jezik|eng]]. California State University, Los Angeles ili skraćeno CSULA), [[Kalifornijski državni univerzitet (Northridge)|Kalifornijski državni univerzitet, Northridge]] ([[Engleski jezik|eng]]. California State University, Northridge ili skraćeno CSUN) i [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerzitet Kalifornije, Los Angeles]] ([[Engleski jezik|eng]]. University of California, Los Angeles ili skraćeno UCLA).
Sljedeći se univerziteti nalaze u gradu, te su privatni: [[AFI Conservatory]], [[Međunarodni univerzitet "Alliant"]], [[Univerzitet "Syracuse"]] (kampus u Los Angelesu), [[Američka akademija dramskih umjetnosti]] (kampus u Los Angelesu), [[Američki jevrejski univerzitet]], [[Američka muzička i dramska akademija]] (kampus u Los Angelesu), [[Univerzitet "Antioch"]] (kampus u Los Angelesu), [[Charles R. Drew univerzitet medicine i nauke]], [[Kraljevski fakultet tradicionalne orijentalne medicine]], [[Modni institut dizajna i tehnologije i poznavanja robe]] (kampus u Los Angelesu), [[Filmska škola Los Angelesa]], Univerzitet "Loyola Marymount" (ovaj univerzitet je nadređeni univerzitet [[Pravna škola "Loyola"|Pravne škole "Loyola"]] koja se nalazi u Los Angelesu), [[Fakultet "Marymount"]], [[Univerzitet "Mount St. Mary's"]], [[Nacionalni univerzitet Kalifornije]], [[Fakultet "Occidental"]] ("Oxy), [[Otis fakultet umjetnosti i dizajna]] (Otis), [[Institut arhitekture južne Kalifornije]] (SCI-Arc), [[Jugozapadna pravna škola]] i [[Univerzitet južne Kalifornije]] (USC).
Sistem komunoloških fakulteta se sastoji od 9 istih kojim upravlja okrug komunoloških fakulteta Los Angelesa: [[Istočni fakultet Los Angelesa]] (ELAC), [[Fakultet grada Los Angelesa]] (LACC), [[Lučni fakultet Los Angelesa]], [[Misijski fakultet Los Angelesa]], [["Pierce" fakultet Los Angelesa]], [[Fakultet doline Los Angelesa]] (LAVC), [[Jugozapadni fakultet Los Angelesa]], [[Trgovinsko-tehnički fakultet Los Angelesa]] i [[Zapadni fakultet Los Angelesa]].
Postoji još niz fakulteta i univerziteta u području [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]]. Udruženje ustanova "Clerement" fakulteta se nalazi 56 km istočno od centar Los Angelesa i sadrži neke od najprestižnijih školskih ustanova u [[Sjedinjene Američke Države|državi]].
=== Škole i biblioteke ===
[[Datoteka:Los-angeles-central-library.jpg|mini|[[Javna biblioteka Los Angelesa|Središnja javna biblioteka Los Angelesa]] se nalazi u centru grada.]] [[Ujedinjeni školski okrug Los Angelesa]] služi kako bi pružio pristup školovanju 800.000 studenata iz okolnih zajednica kao i iz samog grada Los Angelesa.<ref>{{cite web | url=http://www.census.gov/hhes/www/saipe/district.html | title=US Census, District information | publisher=United States Census Bureau | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071101225512/http://www.census.gov/hhes/www/saipe/district.html | archive-date=1. 11. 2007 | url-status=dead }}</ref> Nakon usvojenja "Prijedloga 13" [[1978]], urbani školski okruzi su imali poteškoća sa finansijama. Upravo zato je ovaj okrug poznat po slabim finansijskim sredstvima, prenatrpavanju i loše održivanim kampusima. Nekoliko manjih dijelova Los Angelesa se nalazi u [[Ujedinjeni školski okrug Las Virgenesa|Ujedinjenom školskom okrugu Las Virgenesa]]. Okružni obrazovni ured Los Angelesa upravlja [[Visoka škola umjetnosti Los Angelesa|Visokom školom umjetnosti Los Angelesa]]. Sistem javnih biblioteka Los Angelesa upravlja 72 javnim bibliotekama grada.<ref>{{cite web | url=http://www.lapl.org/branches/ | title=Los Angeles Public Library Branches | publisher=Los Angeles Public Library | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Enklave područja koja nisu uključena u ovaj sistem koriste sistem javnih biblioteka okruga Los Angelesa. Većina ovih je nadohvat većini stanovnika.
== Mediji ==
Najveće i najpoznatije novine napisane [[Engleski jezik|engleskim jezikom]] su ''[[Los Angeles Times]]''. ''[[La Opinión]]'' su gradske [[Španski jezik|španske]] novine, dok su [[The Korea Times (Los Angeles)|''The Korea Times'']] gradske [[Korejski jezik|korejske]] novine. ''[[The World Journal]]'' su najuspješnije i najpoznatije gradske [[Kineski jezik|kineske]] novine te su ''[[Los Angeles Sentinel]]'' najpoznatije sedmične afroameričko-centrične novine, te imaju najveći postotak afroameričkih čitatelja za zapadu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Sa sjedištem u [[Playa Del Rey (Los Angeles)|Playa Del Reyu]], ''[[Investor's Business Daily]]'' se distribuiraju širom Los Angelesa.
[[Datoteka:Latimeshq.JPG|mini|desno|Sjedište novina [[Los Angeles Times]].]]
U gradu se nalazi mnoštvo manjih regionalnih dnevnih i sedmičnih novina kao i časopisa uključujući sljedeće: ''[[Los Angeles Register]]'', ''[[Daily News]]'' (koji se fokusirana na [[Dolina San Fernanda|dolinu San Fernanda]]), ''[[LA Weekly]]'', ''[[L.A. Record]]'' (koji se fokusira na muzičku scenu područja [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]]), ''[[Los Angeles magazine]]'', ''[[Los Angeles Business Journal]]'', ''[[Los Angeles Daily Journal]]'' (pravne industrijske novine), ''[[The Hollywood Reporter and Variety]]'' (novine zabavne industrije) i ''[[Los Angeles Downtown News]]''. Kao dodatak ovom velikom broju novina, postoji još nekolicina časopisa koji omogućava imigrantima čitanje vijesti na vlastitom maternjem jeziku uključujući armenski, korejski, perzijski, ruski, kineski, japanski, jevrejski i arapski. Neka susjedna mjesta također imaju vlastite novine i časopise koji se ponekad preklapaju sa novinama i časopisima Los Angelesa poput časopisa ''[[The Daily Breeze]]'' (koji se izdaje u South Bayu) i ''[[The Long Beach Press-Telegram]]''.
Los Angeles i [[New York City]] su jedina dva medijska marketa koja imaju sedam VHF alokacija.<ref>{{cite web | url=http://www.museum.tv/archives/etv/A/htmlA/allocation/allocation.htm | title=Allocation | publisher=Museum of Broadcast Communications | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=29. 8. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130829172310/http://www.museum.tv/archives/etv/A/htmlA/allocation/allocation.htm | url-status=dead }}</ref>
Grad ima nekoliko većih postaja uključujući tri lokalne [[PBS]] stanice. World TV se emitira na dva kanala i sadrži nekoliko mreža na [[Španski jezik|španskom]]. Sa sjedištem u [[Santa Ana (Los Angeles)|Santa Ani]], [[KTBN]] 40 je predstavljajuća stanica [[Religija|religijske]] TBN mreže. Nekoliko nezavisnih stanica također pruža svoje usluge u području Los Angelesa.
== Saobraćaj ==
=== Autoputevi ===
[[Datoteka:Los Angeles - Echangeur autoroute 110 105.JPG|mini|desno|Čvor Judge Harry Pregerson povezuje autoputeve I-105 sa I-110.]]
Izrazito komplikovana i opširna mreža autoputeva i cesta omogućava prijevoz u [[Metropolitansko područje Los Angelesa|metropolitanskom području Los Angelesa]]. [[Teksaški institut za prijevoz]] objavljuje godišnje izvještaje o urbanim putevima, te je [[2005]]. rangirao puteve Los Angelesa kao najopterećenije puteve u državi koristeći podatke godišnjeg kašnjenja putnika.<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2008/04/24/cities-commute-fuel-forbeslife-cx_mw_0424realestate.html | title=Best And Worst Cities For Commuters | work=Forbes | date=25. 4. 2008 | access-date=15. 5. 2015 | last=Woolsey | first=Matt}}</ref> Ispitivanje tvrdi da prosječan putnik godišnje provede 72 sata zaglavljen u saobraćaju. Nakon Los Angelesa slijede [[San Francisco]], [[Oakland]], [[Washington, D.C.]] i [[Atlanta]] (od kojih su svaki imali po 60 sati čekanja u saobraćaju godišnje).<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2008/04/24/cities-commute-fuel-forbeslife-cx_mw_0424realestate3_slide_3.html?thisSpeed=undefined | title=In Depth: 10 Worst Cities For Commuters | work=Forbes | access-date=15. 5. 2015 | last=Woolsey | first=Matt}}</ref> Uprkos zaglavljenim puteva, prosječno vrijeme putovanja je kraće u usporedbi sa većim gradovima kao što su [[New York City]], [[Philadelphia]] i [[Chicago]]. Prosječno vrijeme putovanja je 2006. iznosilo 29,2 minuta, što je slično [[San Francisco|San Francisku]] i [[Washington, D.C.|D.C-ju]].<ref name="ACS2006">{{cite web | url=http://factfinder.census.gov/servlet/DCGeoSelectServlet?ds_name=ACS_2006_EST_G00_ | title=American Community Survey 2006, Table S0802 | publisher=United States Census Bureau | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=16. 9. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080916055045/http://factfinder.census.gov/servlet/DCGeoSelectServlet?ds_name=ACS_2006_EST_G00_ | url-status=dead }}</ref>
Od većih autoputeva koji povezuju Los Angelesa s ostatkom savezne države može se navesti I-5, koji ide južno kroz [[San Diego]], pa do [[Tijuana|Tijuane]] u [[Meksiko|Meksiku]], te sjeverno kroz [[Sacramento]], [[Portland]], [[Seattle]], pa sve do [[Granica između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država|granice]] s [[Kanada|Kanadom]]; I-10 koji je najjužnije postavljen istočno ka zapadnu, odnosno s obale na obalu od svih autoputeva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u te koji vodi do centralne obale Kalifornije, [[San Francisco|San Franciska]], [[Redwood Empire]]a i obala [[Oregon]]a i Washingtona.
=== Tranzitni sistemi ===
[[Datoteka:Los Angeles County Metro Rail and Metro Liner map.svg|mini|Trenutna podzemna željeznica Los Angelesa i mapa njenih vožnji.]]
Metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, kao i druge agencije zajedno upravljaju opširnim sistemom autobuskih linija, podzemnih i lakih željeznica koje se sve pružaju kroz okrug Los Angelesa te ih koristi, sve zajedno, 38,8 miliona ljudi prema podacima iz septembra [[2010]]. Veći dio putnika (odnosno 30,5 miliona ljudi) koristi autobusni sistem,<ref name="metro">{{cite web | url=http://www.metro.net/news/pages/ridership-statistics/ | title=Ridership Statistics | publisher=Los Angeles County Metropolitan Transportation Authority | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=1. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111101115617/http://www.metro.net/news/pages/ridership-statistics/ | url-status=dead }}</ref> koji je ujedno najprometniji u državi. Laku i podzemnu željeznicu mjesečno koristi oko 8,2 miliona osoba.<ref name=metro /> 10,2% svih putnika Los Angelesa se koristilo nekom vrstom javnog prijevoza, prema podacima iz [[2006]].<ref>{{cite news | url=http://money.cnn.com/2007/06/13/real_estate/public_transit_commutes/index.htm | title=New Yorkers are Top Transit Users | publisher=[[CNN]] | date=29. 6. 2007 | access-date=15. 5. 2015 | last=Christie | first=Les}}</ref>
Sistem podzemne željeznice je 9. po prometu u državi te je laka željeznica 2. po prometu u državi.<ref name="APTA">{{cite web | url=http://www.apta.com/resources/statistics/Documents/Ridership/2011_q1_ridership_APTA.pdf | title=Public Transit Ridership Report | publisher=American Public Transportation Association | access-date=15. 5. 2015 | year=2011}}</ref> Sistem podzemnih željeznica se sastoji od crvene i ljubičaste željezničke linije, dok se lake željeznice sastoje od zlatnih, plavih, expo i zelenih linija. Narandžaste i srebrene linije se koriste za autobuse te imaju sličan raspored vožnji poput željeznica. Grad sadrži i pridgradsku željeznicu koja povezuje Los Angeles sa okolnim okruzima i pridgrađima.
Pored željezničke usluge koju pruža metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, nalaze i [[Amtrak]] vozovi. Glavna željeznička stanica grada se nalazi u [[Union Station (Kalifornija)|Union Stationu]], što je sjeverno od centra grada.
=== Aerodromi ===
[[Datoteka:LAX LA.jpg|mini|Zgrada "Theme" i kontrolni toranj aerodroma LAX.]]
Glavni domaći i međunarodni aerodrom koji se nalazi u Los Angelesu je LAX, odnosno [[međunarodni aerodrom Los Angelesa]] ([[Engleski jezik|eng]]. Los Angeles International Airport). 6. je po svjetskom prometu a 3. je po domaćem prometu. LAX je [[2013]]. imao preko 66 miliona putnika i preko 2 miliona tone tereta.
Drugi obližni komercijalni aerodromi su:
* (IATA: '''ONT''', ICAO: '''KONT''') LA/Ontario International Airport. Posjeduje ga grad Los Angelesa; pruža usluge [[Inland Empire]]u.
* (IATA: '''BUR''', ICAO: '''KBUR''') Bob Hope Airport, prije je bio poznat pod imenom ''Burbank Airport''; pruža usluge [[San Fernando|San Fernandu]] i [[Dolina San Gabriela|dolini San Gabriela]]
* (IATA: '''LGB''', ICAO: '''KLGB''') Long Beach Airport, pruža usluge području [[Long Beach]]a i Harbora
* (IATA: '''SNA''', ICAO: '''KSNA''') John Wayne Airport, pruža usluge [[Okrugu Orange (Kalifornija)|okrugu Orange]]
Jedan od najprometnijih aerodroma opće avijacije koji se nalazi u Los Angelesu je [[aerodrom "Van Nuys"]] (ATA: '''VNY''', ICAO: '''KVNY''').<ref>{{cite web | url=http://www.lawa.org/welcome_VNY.aspx?id=92 | title=Van Nuys Airport General Description | publisher=Los Angeles World Airports | access-date=15. 5. 2015}}</ref>
=== Morske luke ===
[[Datoteka:Los Angeles Bridge.jpg|mini|[[Most "Vincent Thomas"]] se nalazi na [[Ostrvo Terminal|ostrvu Terminal]].]]
[[Luka Los Angelesa]] se nalazi u [[zalivu San Pedra]] u [[San Pedro (Los Angeles)|istoimenom susjedstvu]], te je udaljena 32 [[km]] južno od centra grada. Lučni kompleks pokriva površinu zemlje od 30 km<sup>2</sup> te pokriva 69 km<sup>2</sup> rive. Graniči [[Luka Long Beacha|luku Long Beacha]].
Morske [[Luka Los Angelesa|luke Los Angelesa]] i [[Luka Long Beacha|Long Beacha]] zajedno prave luku ''Los Angeles/Long Beach''.<ref>{{cite web |url=http://www.mxsocal.org/pdffiles/108th%20HSC%20Mtg%20Apr%205%202006.pdf |title=Los Angeles/Long Beach Harbor Safety Committee |format=PDF |access-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061008141319/http://www.mxsocal.org/pdffiles/108th%20HSC%20Mtg%20Apr%205%202006.pdf |archive-date=8. 10. 2006 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.harboremployers.com/web/ |title=Los Angeles/Long Beach Harbor Employers Association |publisher=Harboremployers.com |access-date=15. 5. 2015}}</ref> Po podacima iz [[2008]], zajedno su bili 5. na svijetu po prometu kontejnera te imali volumen od 14,2 miliona [[Jedinica ekvivalentne dvadesete stope|jedinice ekvivalentne dvadesete stope]] (odnosno TEU).<ref>{{cite web|url=http://aapa.files.cms-plus.com/Statistics/WORLD%20PORT%20RANKINGS%2020081.pdf |title=AAPA World Port Rankings 2008 |format=PDF |access-date=15. 5. 2015}}</ref> Luka Los Angelesa zasebno je i dalje najprometnija u vidu kontejnera u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i najveći je centar kruzera u zapadnom dijelu SAD-a. Svjetski kruzerni centar u Los Angelesu je [[2014]]. imao 590.000 putnika.<ref>{{cite web | url=http://www.portoflosangeles.org/facilities/passenger.asp | title=Cruise Passenger and Ferry Terminals | publisher=Port of Los Angeles | access-date=15. 5. 2015}}</ref>
Ima još luka duž obale Los Angelesa koje se ne koriste u industrijske svrhe. Također se nalazi nekoliko mostova: mostovi [[Most "Vincent Thomas"|Vincent Thomas]], [[Most "Henry Ford"|Henry Ford]], [[Most "Gerald Desmond"|Gerald Desmond]] i most [[Most "Commodore Schuyler F. Heim"|Commodore Schuyler F. Heim]]. Catalina Express pruža trajektnu liniju iz San Pedra do [[Avalon (Kalifornija)|Avalona]] na [[Ostrvo Santa Cataline|ostrvu Santa Cataline]].
== Gradska partnerstva ==
[[Datoteka:Los Angeles City Hall with sister cities 2006.jpg|mini|upright|Znak pored [[Gradske vijećnica Los Angelesa|gradske vijećnice Los Angelesa]] prikazuje gradska partnerstva.]]
Los Angeles ima 25 bratska grada,<ref name="Sistercities">{{cite web | url=http://sistercities.lacity.org/ | title=Sister Cities of Los Angeles | publisher=Sister Cities Los Angeles | access-date=15. 5. 2015}}</ref> te su ovdje poredani hronološki:
{{div col||20em}}
* [[Eilat]], [[Izrael]] (1959)
* [[Nagoya]], [[Japan]] (1959)
* [[Salvador (Bahia)|Salvador]], [[Brazil]] (1962)
* [[Bordeaux]], [[Francuska]] (1964)<ref name="Bordeaux twinnings">{{cite web | url=http://www.bordeaux.fr/p63778/europe%C2%A0et%C2%A0international | title=Bordeaux– Rayonnement européen et mondial | work=Mairie de Bordeaux | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130207154903/http://www.bordeaux.fr/p63778/europe%C2%A0et%C2%A0international | archive-date=7. 2. 2013 | url-status=dead }}</ref><ref name="Bordeaux twinnings 2">{{cite web | url=http://www.cncd.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 | title=Bordeaux-Atlas français de la coopération décentralisée et des autres actions extérieures | work=Délégation pour l'Action Extérieure des Collectivités Territoriales (Ministère des Affaires étrangères) | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130207152951/http://www.cncd.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 | archive-date=7. 2. 2013 | url-status=dead }}</ref>
* [[Berlin]], [[Njemačka]] (1967)<ref name="Berlin twinnings">{{cite web | url=http://www.berlin.de/rbmskzl/staedteverbindungen/staedtepartnerschaft_ueberblick.en.html | title=Berlin City Partnerships | work=Der Regierende Bürgermeister Berlin | access-date=17. 9. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130521054019/http://www.berlin.de/rbmskzl/staedteverbindungen/staedtepartnerschaft_ueberblick.en.html | archive-date=21. 5. 2013 | url-status=dead }}</ref>
* [[Lusaka]], [[Zambija]] (1968)
* [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] (1969)
* [[Auckland]], [[Novi Zeland]] (1971)
* [[Busan]], [[Južna Koreja]] (1971)
* [[Mumbai]], [[Indija]] (1972)
* [[Teheran]], [[Iran]] (1972)
* [[Taipei]], [[Tajvan]] (1979)
* [[Guangzhou]], [[Kina]] (1981)<ref name="Guangzhou twinnings">{{cite web | url=http://www.gzwaishi.gov.cn/Category_121/Index.aspx | title=Guangzhou Sister Cities | publisher=Guangzhou Foreign Affairs Office | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121024091437/http://www.gzwaishi.gov.cn/Category_121/Index.aspx | archive-date=24. 10. 2012 | url-status=dead }}</ref>
* [[Atina]], [[Grčka]] (1984)
* [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] (1984)
* [[Vancouver]], [[Kanada]] (1986)<ref name="Vancouver">{{cite web | url=http://vancouver.ca/ctyclerk/cclerk/20080311/documents/a14.pdf | title=Vancouver Twinning Relationships | publisher=City of Vancouver | access-date=15. 5. 2015 | format=PDF}}</ref>
* [[Giza]], [[Egipat]] (1989)
* [[Jakarta]], [[Indonezija]] (1990)
* [[Kaunas]], [[Litvanija]] (1991)
* [[Makati]], [[Filipini]] (1992)
* [[Split]], [[Hrvatska]] (1993)<ref name="Split twinnings">{{cite web | url=http://www.split.hr/Default.aspx?sec=526 | title=Gradovi prijatelji Splita | trans-title=Split Twin Towns | work=Grad Split [Split Official City Website] | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120324035937/http://www.split.hr/Default.aspx?sec=526 | archive-date=24. 3. 2012 | url-status=live }}</ref>
* [[San Salvador]], [[El Salvador]] (2005)
* [[Bejrut]], [[Liban]] (2006)
* [[Ischia]], [[Italija]] (2006)
* [[Erevan]], [[Armenija]] (2007)<ref name="Yerevan twinnings 2">{{cite web | url=http://www.yerevan.am/en/partner/sister-cities/ | title=Yerevan Twin Towns & Sister Cities | work=Yerevan Municipality Official Website | access-date=15. 5. 2015}}</ref>
{{div col end}}
Los Angeles također ima sljedeće prijateljske gradove:<ref name="Manchester">{{cite web | url=http://www.manchestereveningnews.co.uk/news/greater-manchester-news/twinning-link-with-la-925445 | title=Twinning link with LA | newspaper=Manchester Evening News | date=27. 7. 2009 | access-date=15. 5. 2015}}</ref>
* [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
* [[Łódź]], [[Poljska]]
* [[Manchester]], Engleska, UK
* [[Tel Aviv]], Izrael<ref>{{cite web | url=http://www.jewishla.org/Tel_Aviv_LA_Partnership.cfm | title=Tel Aviv/Los Angeles Partnership | publisher=The Jewish Federation of Greater Los Angeles | access-date=7. 8. 2008 | year=2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080623075353/http://www.jewishla.org/Tel_Aviv_LA_Partnership.cfm | archive-date=23. 6. 2008 | url-status=dead }}</ref>
== Također pogledajte ==
{{div col||30em}}
* [[Pobune u Los Angelesu 1992.]]
* [[Spisak gradova Kalifornije]]
* [[Spisak gradova južne Kalifornije]]
* [[Spisak najvećih gradova u Kaliforniji po broju stanovnika]]
* [[Spisak muzeja Los Angelesa]]
* [[Spisak muzičkih mjesta Los Angelesa]]
* [[Spisak najviših zgrada Los Angelesa]]
* [[Fondacija kraljice anđela]]
{{div col end}}
== Reference ==
{{refspisak|30em}}
== Literatura ==
{{div col|small=yes}}
;Općenito
* {{cite book | author = Carey McWilliams | publisher = Peregrine Smith | title = Southern California: An Island on the Land | edition = 9 | year = 2009 | isbn = 978-0-87905-007-8 | url = https://archive.org/details/southerncaliforn00mcwi }}
* {{cite book | author=Richard White | title = It's Your Misfortune and None of My Own: A New History of the American West | publisher=University of Oklahoma Press | year = 1991 | isbn = 978-0-8061-2567-1}}
* {{cite book | author =David Rieff | title = Los Angeles: Capital of the Third World | publisher = Touchstone | year = 1992 | isbn = 978-0-671-79210-7}}
* {{cite book | author=Peter Theroux | title=Translating LA: A Tour of the Rainbow City | publisher=Norton | year=1994 | isbn=978-0-393-31394-9 | url=https://archive.org/details/translatingla00pete }}
* {{cite book | author=Paul Glover | title = Los Angeles: A History of the Future | publisher=Greenplanners | year = 1995 | isbn = 978-0-9622911-0-4}}
* {{cite book | author=Leonard Pitt i Dale Pitt | title = Los Angeles A to Z: An Encyclopedia of the City and County | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 2000 | isbn = 978-0-520-20530-7}}
* {{cite book | author = Kevin Starr i David Ulin | editor = Jim Heimann | title = Los Angeles: Portrait of a City | url = https://archive.org/details/losangelesportra0000unse | publisher = Taschen America | year = 2009 | isbn = 978-3-8365-0291-7}}
;Arhitektura i teorija urbanizacije
* {{cite book | author=Reyner Banham | title = Los Angeles: The Architecture of Four Ecologies | url=https://archive.org/details/losangelesarchit0000banh | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 2009 | edition = 2nd | isbn = 978-0-520-26015-3}}
* {{cite book | author=Mike Davis | title = City of Quartz: Excavating the Future in Los Angeles | publisher=Verso | year = 2006 | isbn = 978-1-84467-568-5}}
* {{cite book | author=Robert M. Fogelson | title = The Fragmented Metropolis: Los Angeles 1850–1930 | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 1993 | isbn = 978-0-520-08230-4}}
* {{cite book | author=Norman M. Klein | title = The History of Forgetting: Los Angeles and the Erasure of Memory | url=https://archive.org/details/historyofforgett0000klei | publisher=Verso | year = 1997 | isbn = 978-1-84467-242-4}}
* {{cite book | author = Sam Hall Kaplan | title = L.A. Lost & Found: An Architectural History of Los Angeles | publisher = Hennessey and Ingalls | year = 2000 | isbn = 978-0-940512-23-8}}
* {{cite book | author = Wim de Wit i Christopher James Alexander | title = Overdrive: L.A. Constructs the Future, 1940–1990 | url = https://archive.org/details/overdrivelaconst0000unse | publisher = Getty Publications | year = 2013 | isbn = 978-1-60606-128-2}}
;Odnos rasa
* {{cite book|author=Rodolfo Acuña|title=Anything but Mexican: Chicanos in contemporary Los Angeles|url=http://books.google.com/books?id=0lQXqQPNOUcC|access-date=31. 12. 2015|year=1996|publisher=Verso|isbn=978-1-85984-031-3}}
* {{cite book | author=Lynell George | title = No Crystal Stair: African Americans in the City of Angels | url=https://archive.org/details/nocrystalstairaf0000geor | publisher=Verso | year = 1992 | isbn = 978-0-86091-389-4}}
* {{cite book | title = L.A. City Limits: African American Los Angeles from the Great Depression to the Present | author = Josh Sides | place = Berkeley | publisher = University of California Press | year = 2006 | isbn = 978-0-520-24830-4}}
* {{cite book | title = Murder at the Sleepy Lagoon: Zoot Suits, Race, and Riot in Wartime L.A. | author = Eduardo Obregón Pagán | publisher = The University of North Carolina Press | year = 2006 | isbn = 978-0-8078-5494-5}}
* {{cite book | title = The Great Black Way: L.A. in the 1940s and the Last African American Renaissance | url = https://archive.org/details/greatblackwayla00smit | author = R. J. Smith | year = 2007 | publisher = PublicAffairs | isbn = 978-1-58648-521-4}}
;LGBT
* {{cite book | title = Gay L. A.: A History of Sexual Outlaws, Power Politics, And Lipstick Lesbians | author = Lillian Faderman i Stuart Timmons | year = 2006 | publisher = Basic Books | isbn = 0-465-02288-X | url = https://archive.org/details/gaylahistoryofse00lill }}
* {{cite book | title = Bohemian Los Angeles: and the Making of Modern Politics | url = https://archive.org/details/bohemianlosangel0000hure | author = Daniel Hurewitz | publisher = University of California Press | place = Berkeley | year = 2007 | isbn = 0-520-24925-9}}
;Okoliš
* {{cite book | author=Marc Reisner | title=Cadillac Desert: The American West and its Disappearing Water | publisher=Penguin Books | year=1986 | isbn=978-0-14-017824-1 | url=https://archive.org/details/cadillacdesertam00reis }}
* {{cite book | title = Smogtown: The Lung-Burning History of Pollution in Los Angeles | author = Chip Jacobs i William Kelly | publisher = Outlook Hardcover | year = 2008 | isbn = 1-58567-860-0 | url = https://archive.org/details/smogtownlungburn00jaco }}
;Umjetnost i književnost
* {{cite book | editor = David L. Ulin | title = Writing Los Angeles: A Literary Anthology | publisher = Library of America | year = 2002 | isbn = 978-1-931082-27-3 | url = https://archive.org/details/writinglosangele0000unse }}
* {{cite book | title = Pop L.A.: Art and the City in the 1960s | author = Cécile Whiting | place = Berkeley | publisher = University of California Press | year = 2008 | isbn = 978-0-520-25634-7}}
{{div col end}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Los Angeles}}
* {{en simbol}} [http://www.lacity.org/ Službeni veb-sajt grada Los Angelesa]
* {{en simbol}} [http://life.time.com/?attachment_id=4004 "Los Angeles Then and Now"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140709164512/http://life.time.com/?attachment_id=4004 |date=9. 7. 2014 }} – slikovna prezentacija časopisa ''Life''
* {{de simbol}} [https://www.faz.net/aktuell/reise/michael-lange-fotografiert-in-den-industrievierteln-von-los-angeles-15991837.html?GEPC=s9 Svjetlosnim farom preko grada] – monografija iz ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]''
{{Divlji zapad}}
{{Gradovi domaćini LJOI-a}}
{{Wiki članak}}
[[Kategorija:Los Angeles|*]]
[[Kategorija:Gradovi u okrugu Los Angeles]]
[[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]]
g9rrw55hn33pgjzmx87b1h6g6llyq5q
20. maj
0
4820
3428806
3268666
2022-08-24T16:20:29Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{MajKalendar}}
'''20. maj / svibanj (20. 5)''' jest 140. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (141. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 225 dana.
== Događaji ==
* [[1917]] – Potpisana [[Krfska deklaracija]].
* [[1992]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 755]], o primanju [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].
* [[2002]] – [[Istočni Timor]] proglašen nezavisnom državom.
* [[2014]] – Najmanje 5 osoba poginulo, a 45 povrijeđeno u sudaru putničkog i teretnog [[voz]]a [[jugozapad]]no od [[Moskva|Moskve]].
* [[2015]] – [[Američka vojska]] počela test letjelice "[[X-37B]]", koja ima ugrađeni [[ionski pogon]].
== Rođeni ==
* [[1656]] – [[Johann Bernhard Fischer von Erlach]], [[Austrija|austrijski]] [[arhitekt]] i [[kiparstvo|kipar]]
* [[1799]] – [[Honoré de Balzac]], francuski [[književnik]]
* [[1804]] – [[Mihail Glinka]], ruski [[kompozitor]]
* [[1806]] – [[John Stuart Mill]], engleski [[filozof]] i ekonom
* [[1822]] – [[Frédéric Passy]], francuski humanist
* [[1830]] – [[Hector Malot]], francuski pjesnik
* [[1860]] – [[Eduard Buchner]], njemački [[hemičar]]
* [[1882]] – [[Sigrid Undset]], norveška književnica
* [[1883]] – [[Fejsal I]], irački kralj
* [[1901]] – [[Max Euwe]], [[Holandija|holandski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] i predsjednik [[FIDE]]
* [[1912]] – [[Nereo Rocco]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener
* [[1922]] – [[Krešo Golik]], hrvatski filmski i TV-režiser
* [[1928]] – [[Andromaqi Gjergji]], albanska etnologinja
* [[1943]] – [[Al Bano Carrisi]], italijanski pjevač kancona
* [[1944]]
** [[Joe Cocker]], britanski bluz-pjevač
** [[Rudolph Giuliani]], američki političar i bivši gradonačelnik [[New York City]]ja
* [[1946]] – [[Cher]], američka pjevačica i [[glumica]]
* [[1971]] – [[Šárka Kašpárková]], češka atletičarka
* [[1981]] – [[Iker Casillas]], [[Španija|španski]] [[nogomet]]ni [[golman]]
* [[1982]] – [[Petr Čech]], [[Češka|češki]] [[Nogomet|nogometni]] [[golman]]
* [[1987]] – [[Taku Takeuchi]], [[japan]]ski [[skijaš-skakač]]
* [[1992]] – [[Damir Džumhur]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er
== Umrli ==
* [[1506]] – [[Kristofor Kolumbo]], italijanski istraživač i trgovac koji je preplovio [[Atlantski okean]] i doplovio do [[Amerika|Amerike]] [[1492.]]
* [[1622]] – [[Osman II]], sultan Osmanlijskog carstva
* [[1859]] – [[Josip Jelačić]], hrvatski ban
* [[1896]] – [[Clara Schumann]], njemačka pijanistica i kompozitor
* [[1918]] – [[Ferdinand Hodler]], švicarski slikar
* [[1947]] – [[Philipp Lenard]], njemački fizičar
* [[2019]] – [[Niki Lauda]], austrijski vozač Formule 1, trostruki svjetski prvak
* [[2021]] – [[Sándor Puhl]], mađarski nogometni sudija
== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|20 May}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/20 Na današnji dan (20. maj), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-20/ Na današnji dan (20. maj), nytimes.com] {{en simbol}}
{{Mjeseci}}
[[Kategorija:Dani u godini|maj020]]
90dm7iaj1t1bt4xpxj7p3s76m44uluq
6. juni
0
4839
3428846
3169468
2022-08-25T01:55:53Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{JuniKalendar}}
'''6. juni / lipanj (6. 6)''' jest 157. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (158. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 208 dana.
== Događaji ==
* [[1944]] – [[Drugi svjetski rat]]: početak [[Iskrcavanje u Normandiji|Bitke za Normandiju]] ([[Dan D]]).
* [[1946]] – U [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] osnovana [[NBA]] liga, tada pod nazivom ''Basketball Association of America''.
== Rođeni ==
* [[1519]] – [[Andrea Cesalpino]], italijanski filozof, botaničar i fiziolog
* [[1926]] – [[Advan Hozić]], bosanskohercegovački književnik
* [[1599]] – [[Diego Velazquez]], španski slikar
* [[1799]] – [[Aleksandar Puškin]], ruski pjesnik
* [[1850]] – [[Karl Ferdinand Braun]], njemački fizičar
* [[1854]] – [[Ante Kovačić]], [[Hrvatska|hrvatski]] književnik
* [[1872]] – [[Aleksandra Fjodorovna]], ruska carica
* [[1875]] – [[Thomas Mann]], njemački književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
* [[1901]] – [[Ahmed Sukarno]], indonezijski političar i državnik
* [[1903]] – [[Aram Hačaturijan]], ruski kompozitor
* [[1917]] – [[Maria Montez]], američka glumica
* [[1926]] – [[Advan Hozić]], bosanskohercegovački književnik
* [[1934]] – [[Albert II Belgijski|Albert II]], belgijski kralj
* [[1946]] – [[Lasse Hallström]], švedski režiser
* [[1947]] – [[Terry Williams]], američki pjevač
* [[1956]] – [[Björn Borg]], švedski teniser
* [[1957]] – [[Stefano Braschi]], italijanski nogometni sudija
* [[1972]] – [[Noriaki Kasai]], [[japan]]ski [[skijaški skokovi|skijaš-skakač]]
* [[1974]] – [[Robert Kovač]], hrvatski nogometaš
== Umrli ==
* [[1799]] – [[Patrick Henry]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] političar i revolucionar
* [[1961]] – [[Carl Gustav Jung]], švicarski psihoanalitičar
* [[2015]] – [[Pierre Brice]] francuski glumac i pjevač
* [[2016]] – [[Viktor Korčnoj]], sovjetsko-švicarski šahovski velemajstor
* [[2017]] – [[Sandra Reemer]], holandska pjevačica
== Praznici ==
* [[UN-ov Dan ruskog jezika]]
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|6 June}}
*[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/6/ Na današnji dan (6. juni), BBC.co.uk] {{en simbol}}
*[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-6/ Na današnji dan (6. juni), nytimes.com] {{en simbol}}
{{Mjeseci}}
[[Kategorija:Dani u godini|juni006]]
es4if5t48scpyf0dw1pind5zy9nnfwt
14. juli
0
4879
3428802
3330737
2022-08-24T16:17:51Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{JuliKalendar}}
'''14. juli / srpanj (14. 7)''' jest 195. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (196. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 170 dana.
== Događaji ==
* [[1789]] – [[Pad Bastilje]]: početak [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].
* [[1993]] – [[Rat u Bosni i Hercegovini]]: Srpski nacionalisti minirali [[Grabska džamija|Grabsku]], [[Hadži-Kurtova džamija|Hadži-Kurtovu]] i [[Hadži-Mustaj paše Sokolovića džamija|Hadži-Mustaj paše Sokolovića džamiju]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].
== Rođeni ==
* [[1671]] – [[Jacques d'Allonville]], francuski astronom
* [[1798]] – [[Alessandro Antonelli]], italijanski arhitekt
* [[1862]] – [[Gustav Klimt]], austrijski slikar
* [[1889]] – [[Ante Pavelić]], hrvatski nacionalistički političar i vođa [[NDH]] (1941–1945)
* [[1903]] – [[Irving Stone]], američki književnik
* [[1904]] – [[Isaac Bashevis Singer]], poljski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
* [[1913]] – [[Gerald Ford]], američki političar i državnik
* [[1918]] – [[Ingmar Bergman]], švedski režiser
* [[1919]] – [[Lino Ventura]], italijansko-francuski glumac
* [[1939]] – [[Karel Gott]], češki pjevač šlagera
* [[1939]] – [[Karel Svoboda]], češki kompozitor
* [[1942]] – [[Javier Solana]], španski političar i državnik
* [[1943]] – [[Hrvoje Hitrec]], hrvatski scenarist i književnik
* [[1955]] – [[Sándor Puhl]], mađarski nogometni sudija
* [[1956]] – [[Dragan Despot]], hrvatski glumac bosanskohercegovačkog porijekla
* [[1969]] – [[Jaroslav Sakala]], [[Češka|češki]] [[skijaš-skakač]]
* [[1977]] – [[Victoria, krunska princeza od Švedske]], [[švedska]] [[prestolonasljednica]]
== Umrli ==
* [[1223]] – [[Filip II Francuski]], [[Spisak francuskih kraljeva|francuski kralj]]
* [[1603]] – [[Derviš-paša Bajezidagić]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[1971]] – [[Mehmedalija Mak Dizdar]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[2012]] – [[Sixten Jernberg]], [[Švedska|švedski]] [[skijaš-trkač]]
== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|14 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/14/ Na današnji dan (14. juli), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-14/ Na današnji dan (14. juli), nytimes.com] {{en simbol}}
{{Mjeseci}}
[[Kategorija:Dani u godini|juli014]]
5ufv4j7q53t4u9apkl6ldymijibvebd
1957.
0
7626
3428847
3330329
2022-08-25T01:56:28Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{godina}}
== Događaji ==
* Objavljen roman [[Vladan Desnica|Vladana Desnice]] ''[[Proljeća Ivana Galeba]]''.
* Likovna grupa Mediala stvara fantastičko-figurativni nadrealizam, a naivna umjetnost ponovo je predmet interesovanja.
* Ukinute vize za ulazak stranaca u Jugoslaviju. Istovremeno, granice se otvaraju za građane koji odlaze na rad u zapadne zemlje.
* Prve [[Podravka|Podravkine]] krem-supe u vrećicama.
* [[22. februar]] – Osnovana [[Srednja muzička škola Tuzla|Srednja muzička škola]] u [[Tuzla|Tuzli]]
* [[28. februar]] – Održana [[14. dodjela "Zlatnog globusa"]];
* [[25. mart]] – Potpisivanjem [[Rimski ugovor|Rimskog ugovora]] osnovana [[Evropska ekonomska zajednica]].
* [[22. august]] – U [[Baden]]u započelo prvo [[Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo 1957.|Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo]];
* [[4. oktobar]] – Lansiran prvi [[vještački satelit]] [[Sputnjik]] 1.
* [[6. novembar]] – [[Felix Gailard]] postao premijer [[Francuska|Francuske]].
* [[15. novembar]] – Izborno tijelo za izbor reisul-uleme izabralo [[Sulejman Kemura|Sulejmana Kemuru]] za reisul-ulemu Islamske zajednice.
== 1957. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}
== Rođeni ==
=== Januar===
* [[22. januar]] – [[Mustafa Hajrulahović]], general [[Armija RBiH|Armije RBiH]]
* [[27. januar]] – [[Janick Gers]], gitarist grupe [[Iron Maiden]]
* [[28. januar]] – [[Mirjana Karanović]], jugoslavenska i [[srbija]]nska [[Glumci|glumica]].
=== Februar ===
=== Mart ===
* [[11. mart]] – [[Qasem Soleimani]], [[iran]]ski general-major [[Iranska revolucionarna garda|Iranske revolucionarne garde]].
* [[29. mart]] – [[Christopher Lambert]], francuski glumac i [[filmski producent]]
=== April ===
* [[13. april]] – [[Zdravko Stojnić]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije
* [[18. april]] – [[Ferida Duraković]], bosanskohercegovačka [[pjesnik]]inja
=== Maj ===
* [[10. maj]] – [[Sid Vicious]], britanski pjevač
=== Juni ===
* [[6. juni]] – [[Stefano Braschi]], italijanski nogometni sudija
=== Juli ===
=== August ===
* [[7. august]] – [[Sabit Hadžić]], bosanskohercegovački košarkaš i trener
* [[17. august]] – [[Alen Islamović]], bosanskohercegovački rock-pjevač
* [[24. august]] – [[Stephen Fry]], [[Engleska|engleski]] [[komedija|komičar]], [[glumac]], pisac i aktivist
=== Septembar ===
* [[11. septembar]] – [[Preben Elkjær Larsen]], danski [[nogomet]]aš
=== Oktobar ===
* [[7. oktobar]] – [[Faruk Hadžibegić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[13. oktobar]] – [[Andrej Lanišek]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac
=== Novembar ===
=== Decembar ===
== Umrli ==
* [[20. januar]] – [[James Brendan Connolly]], američki atletičar, prvi olimpijski pobjednik Igara modernog doba
* [[8. februar]] – [[John von Neumann]], mađarski matematičar, fizičar i izumitelj
* [[2. maj]] – [[Joseph McCarthy]], američki političar
* [[21. juni]] – [[Johannes Stark]], njemački fizičar
* [[19. juli]] – [[Curzio Malaparte]], italijanski književnik i publicist
* [[20. septembar]] – [[Jean Sibelius]], finski [[kompozitor]]
== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Fizika]]
** [[Chen Ning Yang]], [[Kina]] / [[SAD]]
** [[Tsung-Dau Lee]], [[Kina]] / [[SAD]]
* [[Hemija]]
** Lord [[Alexander Todd]], [[Velika Britanija]]
* [[Medicina]]
** [[Daniel Bovet]], [[Italija]]
* [[Literatura]]
** [[Albert Camus]], [[Francuska]]
* Mir
** [[Lester Bowles Pearson]], [[Kanada]]
{{Commonscat|1957|1957.}}
gmn41cw4t062frnsuhn6k12u3mk534p
1955.
0
7627
3428803
3328346
2022-08-24T16:18:36Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{godina}}
== Događaji ==
* Posjeta sovjetske delegacije na čelu sa Nikitom Hruščovim.
* Tokom posjete Indiji, [[Tito]] razgovara sa premijerom Nehruom.
* 1955-56 - Akcija sakupljanja oružja na Kosovu i Metohiji (stavljeno na teret Rankoviću [[1966]]).
* Osnovan [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]] kao dio [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]].
* Puštena u rad hidroelektrana "Glava Zete".
* Spomenik otpora i stradanja u Kraljevu.
* U [[Rijeka (grad)|Rijeci]] zatvoreni Salezijanska klasična gimnazija, Visoka teološka škola i sjemenište, nakon sudskog postupka nekim njenim članovima.
* U Beogradu prvi put gostovala [[Pekinška opera]].
* [[Žarko Dolinar]] osvojio otvoreno prvenstvo Engleske u [[stoni tenis|stonom tenisu]].
* Održan prvi Jugoslavenski filmski festival u [[Pula|Puli]]. Nagrada Arena u iznosu od 300.000 dinara sa zlatnom medaljom dodijeljena je Františeku Čapu za film "Trenuci odluke". Deset predstava pogledalo je 110.000 posjetilaca.
* Uvođenjem ultrakratkih talasa stvorena nacionalna radio–mreža.
* Prva NIN–ova nagrada kritike od 500.000 dinara dodijeljena [[Dobrica Ćosić|Dobrici Ćosiću]] za roman "Koreni".
* Prva značajnija knjiga lirike na albanskom jeziku — "Për ty" ("Za tebe") E. Mekulija.
* Premijere filmova "Djevojka i hrast" Kreše Golika, "Milijuni na otoku" Branka Bauera, "Jubilej gospodina Ikla" Vatroslava Mimice, "Ešalon dr M." Žike Mitrovića te "Dva zrna grožđa" Puriše Đorđevića.
* [[Izložba]] [[Henry Moore]]a u [[Zagreb]]u i [[Beograd]]u.
* Prva zagrebačka izložba [[Mićo Popović|Miće Popovića]].
* "Glorija" [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]] u režiji [[Bojan Stupica|Bojana Stupice]].
=== Januar ===
* [[2. januar]] - José Antonio Remón Cantera, predsjednik [[Panama|Paname]], ubijen na trkalištu u glavnom gradu.
* [[20. januar]] - Prva kriza u Tajvanskom moreuzu: [[NR Kina|kineska]] Narodno-oslobodilačka armija uzela ostrva Yijiangshan od Republike Kine ([[Tajvan]]).
* [[24. januar]] - [[Milovan Đilas]] osuđen na 18 mjeseci zatvora, uslovno na tri godine, zbog članka u "The New York Times"-u u kome je kritikovao političko stanje u Jugoslaviji i istakao potrebu postojanja opozicione partije kao činioca demokratizacije (osuđen i [[Vladimir Dedijer]]).
* [[25. januar]] - Predsjedništvo Vrhovnog sovjeta SSSR formalno objavljuje kraj rata sa Njemačkom.
* [[28. januar]] - [[Kongres SAD]] odobrio predsjedniku [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhoweru]] upotrebu sile za odbranu Tajvana.
=== Februar ===
* [[10. februar]] - Američka Sedma flota pomaže evakuaciju kineske nacionalističke armije sa otoka Dachen.
* [[12. februar]] - Američki predsjednik Eisenhower poslao prve savjetnike u [[Južni Vijetnam]].
* [[17. februar]] - Na [[Bjelašnica|Bjelašnici]] južni orkanski vjetar od 200 km/h (skoro 56 m/s).
* [[24. februar]] - Održana [[12. dodjela "Zlatnog globusa"]];
* [[25. februar]] - [[Tajvan]]ci (Republika Kina) napuštaju ostrva Tačen tokom [[Prva kriza u Tajvanskom moreuzu|Prve krize u Tajvanskom moreuzu]].
* [[februar]] - Završena prva faza izgradnje [[HE Jablanica]], početak proizvodnje električne energije.
: Sastanak Stalnog savjeta Balkanskog pakta (Jugoslavija, Grčka, Turska).
: [[Hladni rat]]: Formiran "Bagdadski pakt" ([[CENTO]] - Organizacija Centralnog ugovora) koji povezuje Iran, Irak, Pakistan, Tursku i Veliku Britaniju (formalno raspušten 1979).
===Mart===
* [[19. mart]] - Premijera filma ''Blackboard Jungle'', koji popularizuje pjesmu ''[[Rock Around the Clock]]''.
===April===
* [[1. april]] - [[EOKA]] (Narodna organizacija kiparskih boraca) započinje borbu protiv britanske vlasti na [[Kipar|Kipru]].
* [[5. april]] - Britanski premijer [[Winston Churchill]] dao ostavku (kraj političke karijere), nasljeđuje ga [[Anthony Eden]].
* [[11. april]] - Indijski putnički avion ''[[Kashmir Princess]]'' raznesen bombom tokom ljeta - meta je bio kineski premijer [[Zhou Enlai]], koji se u posljednjem trenutku nije ukrcao.
* [[18. april]] - Smijenjen [[Imre Nagy]], mađarski predsjednik vlade.
* [[18. april|18]]-[[24. april]] - [[Konferencija u Bandungu]] - afroazijska konferencija 29 zemalja u Indoneziji (prekursor [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]).
=== Maj ===
* [[4. maj|4.]]-[[9. maj]] - Posjeta turskog premijera [[Adnan Menderes|Menderesa]] Jugoslaviji.
* [[5. maj]] - Stupile na snagu [[Bonsko-pariske konvencije]], kojima je okončana saveznička okupacija [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i uglavnom obnovljena suverenost.
* [[9. maj]] - [[Zapadna Nemačka]] postaje članica [[NATO]]-a.
* [[14. maj]] - [[Hladni rat]]: Potpisan [[Varšavski pakt]], ugovor o uzajamnoj odbrani SSSR-a i satelita.
* [[15. maj]] - Potpisan [[Austrijski državni ugovor]], kojim je obnovljena nezavisnost te zemlje (stupio na snagu [[27. juli|27. jula]]); članom 7. [[Austrija]] se obavezala da će poštovati prava slovenske i hrvatske manjine ali to nije do kraja ispoštovano.
* [[26. maj]] - [[Nikita Hruščov|Hruščov]] sa delegacijom stigao u posjetu Jugoslaviji - prva posjeta nakon [[1948]]. i kampanje [[Informbiro]]a.
===Juni===
* [[1. juni]] - [[Radio Beograd]] počinje s emitovanjem programa "Dobro jutro, deco".
* [[2. juni]] - [[Tito]] i Hruščov potpisuju ''Beogradsku deklaraciju'' - odbacivanje monolitizma u međunarodnom komunističkom pokretu (normalizovanje odnosa Jugoslavije i [[SSSR]], narušeni [[1948]]).
* [[11. juni]] - Katastrofa na [[24 sata Le Mansa]] - sudar vozila izaziva smrt 83 gledaoca.
* [[16. juni]] - Argentinsko zrakoplovstvo, u sklopu neuspjelog puča, bombardovalo miting podrške predsjedniku [[Juan Peron|Peronu]] na Plaza de Mayo, dan nakon što ga je papa Pio XII ekskomunicirao - poginulo 364 ljudi.
* [[22. juni]] - Proglašen Opći zakon o uređenju općina i srezova - nova teritorijalna podjela [[općina]] i srezova/[[kotar]]a - uveden komunalni sistem u kome je uvećana općina osnovna društveno-ekonomska zajednica i političko-teritorijalna jedinica (u FNRJ sada ima 1479 općina u 107 srezova, što će do 1963 biti smanjeno na 581 odnosno 40).
: Premijera Diznijevog animiranog filma ''[[Lady and the Tramp]]''.
* [[27. juni]] - Zajednički komunike FNRJ, SAD, Velike Britanije i Francuske u Beogradu - reafirmacija nezavisnosti Jugoslavije.
===Juli ===
* [[1. juli]] - CK [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] izdaje Direktivu o pokretanju borbe za čišćenje skrivenih kontrarevolucionarnih elemenata (tzv. "pokret Sufan") - na meti su bivši [[kuomintang]]ovci, ljudi iz bogatih porodica, studenti i učeni.
* [[17. juli]] - Preko televizije predstavljen [[Disneyland]] u Anaheimu, Kalifornija (sutradan otvoren za publiku).
* [[18. juli|18]] - [[23. juli]] - Prvi samit u Ženevi između SAD, SSSR, Velike Britanije i Francuske.
* [[26. juli]] - Prva sinhronizacija [[HE Zvornik]], snage 96 MW, prve na [[Drina|Drini]].
* [[27. juli]] - Titov govor u [[Karlovac|Karlovcu]] nagovještava novi ekonomski kurs (kako bi generacija koja nosi teret izgradnje socijalizma osjetila i rezultate napora).
: El Al-ov let 402 (Beč - Istanbul - Tel Aviv) oboren iznad Bugarske, poginulo svih 58 putnika i članova posade.
===August ===
* [[19. august]] - Uragan ''Diane'' izaziva 200 smrti na sjeveroistoku SAD.
* [[20. august]] - Stotine ljudi ubijeno u antifrancuskim neredima u [[Maroko|Maroku]] i [[Alžir]]u (npr. [[Masakr u Constantinois]]).
* [[27. august]] - U Londonu izašlo prvo izdanje [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessove knjige rekorda]].
===Septembar===
* [[6. septembar]] - U [[Turska|Turskoj]] je došlo do antigrčkih nemira ("Istanbulski pogrom" ili ''Septemvriana''), izazvanih lažnom viješću da je bačena bomba na turski konzulat u Solunu (Ataturkovu rodnu kuću).
* 6. septembar - Grčki kralj Pavle sa kraljicom u posjeti Beogradu (prva posjeta nekog monarha Jugoslaviji od rata).
* [[15. septembar]] - U Parizu izdat roman "Lolita" [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]].
* [[16. septembar]] - ''Revolución Libertadora'': vojna pobuna protiv [[Juan Peron|Huana Perona]] u [[Argentina|Argentini]], zbačen tri dana kasnije.
* [[26. septembar]] - predsjednik [[Tito]] pustio u rad hidroelektranu u [[Zvornik]]u.
* [[28. septembar]] - Jugoslavija usvojila ekonomski plan, veća ulaganja u potrošačku robu i poljoprivredu na uštrb teške industrije<ref name="Col">''Collier's Year Book'' za 1955. (Microsoft Encarta 2004)</ref>.
* [[29. septembar]] - Sovjetski trkač [[Vladimir Kuc]] na stadionu JNA oborio svjetski rekord na 5000 metara.
* [[30. septembar]] - U prometnoj nesreći poginuo mladi glumac [[James Dean]].
===Oktobar ===
[[Datoteka:Zastava 750.jpg|mini|150px|[[Zastava 750]]]]
* [[10. oktobar]] - [[JAT]]-ov avion [[Convair]] CV-340-58 udario u brdo kod [[Beč]]a - 7 mrtvih od 29 putnika.
* [[18. oktobar]] - Počela proizvodnja [[Zastava 750|Zastave 750]], popularnog "Fiće" (do 18. novembra [[1985]]).
* [[20. oktobar]] - Otvoren [[Muzej Nikole Tesle]] u Beogradu.
* [[23. oktobar]] - Stanovnici Protektorata [[Saarland]] na referendumu odbacuju prijedlog nezavisnosti pod nadzorom Zapadnoevropske unije (vraćen Njemačkoj 1957).
: [[Ngo Dinh Diem]], ambiciozni premijer [[Južni Vijetnam|Države Vijetnam]], namještenim referendumom zbacuje bivšeg cara [[Bao Dai]]a - tri dana kasnije proglašava se predsjednikom nove Republike Vijetnam.
* [[29. oktobar]] - U eksploziji sovjetskog bojnog broda "Novorosijsk" u zalivu Sevastopolj gine 608 mornara.
* [[oktobar]] - 5000 američkih vojnika premješteno iz [[Austrija|Austrije]] u sjevernu [[Italija|Italiju]]<ref name="Col" />.
: Sjednica Izvršnog komiteta CK SKJ - nova ekonomska politika, napuštanje stezanja kaiša, usklađivanje teške i prerađivačke industrije, razvoj nerazvijenih područja.
===Novembar ===
* [[1. novembar]] - Početak [[Vijetnamski rat|vijetnamskog konflikta]], po američkim shvatanjima (datum organizovanja Savjetodavne grupa vojne pomoći [MAAG] za Vijetnam).
: Tempirana bomba raznijela putnički avion (''United Airlines Flight 629'') iznad Colorada - poginule 44 osobe, za šta je osuđen i pogubljen čovjek koji je na meti imao svoju majku.
* [[5. novembar]] - Počela sa radom hidrocentrala "[[Vlasina]]".
: U SAD stavljena van zakona rasna segregacija na vozovima i autobusima u međudržavnom saobraćaju.
* [[6. novembar]] - Državni sekretar [[SAD]] [[John Foster Dulles]] u Beogradu.
* [[19. novembar]] - C. Northcote Parkinson prvi put izlaže [[Parkinsonov zakon]].
* [[20. novembar]] - TV debi [[Bo Diddley]]-a u šouu [[Ed Sullivan]]-a.
===Decembar===
* [[1. decembar]] - U Montgomeryju, Alabama, uhapšena [[Rosa Parks]], jer nije htjela ustupiti mjesto u autobusu na osnovu segregacionih zakona, što dovodi do crnačkog bojkota autobusa u gradu.
* [[5. decembar]] - Osnovano Udruženje za poboljšanje Montgomeryja (''Montgomery Improvement Association'') na čijem čelu je bio [[Martin Luther King, Jr.]], koje upravlja bojkotom autobusa.
* [[20. decembar]] - Jugoslavija izabrana za nestalnu članicu Savjeta bezbijednosti UN u 36. glasanju (protivkandidat [[Filipini]]); prethodno bilo predlagano da dvije zemlje odsluže po pola dvogodišnjeg mandata<ref name="Col" />.
* [[22. decembar]] - Američki [[citogenetika|citogenetičar]] Joe Hin Tjio otkrio da čovjek ima 46 [[hromosom]]a.
==1955. u temama==
Rukovodstvo [[FNRJ]]:
** Predsjednik Republike i Predsjednik Saveznog izvršnog vijeća: [[Josip Broz Tito]]
** Predsjednik Savezne skupštine: [[Moša Pijade]]
== Rođeni ==
=== Januar===
* [[6. januar]] – [[Rowan Atkinson]], engleski [[komedija|komičar]] i [[glumac]]
* [[13. februar]] – [[Zlatan Čolaković]], hrvatski književnik
* [[18. januar]] – [[Kevin Costner]], američki filmski glumac i režiser
* [[18. januar]] – [[Dario Džamonja]], bosanskohercegovački novinar i pisac kratke priče
=== Februar ===
* [[19. februar]] – [[Senudin Jašarević]], bosanskohercegovački književnik i novinar
* [[24. februar]] – [[Steve Jobs]], jedan od osnivača kompanije ''[[Apple Inc.]]''
=== Mart ===
* [[17. mart]] – [[Gary Sinise]], američki glumac i [[režiser]]
* [[19. mart]] – [[Bruce Willis]], američki glumac
* [[24. mart]] – [[Kim Johnston Ulrich]], američka glumica
* [[31. mart]] – [[Angus Young]], gitarista grupe [[AC/DC]]
=== April ===
* [[8. april]] – [[Bruno Stojić]], jest bosanskohercegovački i hrvatski političar
* [[13. april]] – [[Safet Sušić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[25. april]] – [[Tatjana Brjilina]], [[SSSR|sovjetska]] [[biatlon]]ka;
* [[30. april]] – [[Zlatko Topčić]], bosanskohercegovački književnik i scenarist
=== Maj ===
* [[5. maj]] – [[Gavrilo Bobar]], bosanskohercegovački privrednik i političar
* [[30. maj]] – [[Safet Oručević]], bosanskohercegovački političar
=== Juni ===
* [[4. juni]] – [[Val McDermid]], škotski pisac kriminalističkih romana
* [[21. juni]] – [[Nijaz Omerović]], bosanskohercegovački slikar i pisac
=== Juli ===
* [[14. juli]] – [[Sándor Puhl]], mađarski nogometni sudija
=== August ===
=== Septembar ===
* [[7. septembar]] – [[Mira Furlan]], jugoslavenska i hrvatska filmska, pozorišna i TV-glumica
=== Oktobar ===
* [[28. oktobar]] – [[Bill Gates]], američki informatičar
=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – [[Ljiljana Blagojević]], srbijanska glumica
=== Decembar ===
* [[10. decembar]] – [[Goran Ipe Ivandić]], bosanskohercegovački bubnjar
== [[Smrt|Umrli]] ==
=== Januar===
* [[15. januar]] - [[Isak Samokovlija]], bosanskohercegovački književnik
=== Februar ===
=== Mart ===
* [[11. mart]] - [[Alexander Fleming]], [[Škotska|škotski]] [[biolog]], [[farmakolog]] i [[botanika|botaničar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|za medicinu]] [[1945.]]
* [[12. mart]] - [[Theodor Plievier]], [[Njemačka|njemački]] književnik
* [[31. mart]] - [[Vladimir Vauhnik]], oficir Vojske Kraljevine Jugoslavije, vojni ataše i obavještajac u jugoslavenskoj ambasadi u Berlinu
=== April ===
* [[18. april]] - [[Albert Einstein]], [[Njemačka|njemačko]]-[[Švicarska|švicarsko]]-[[SAD|američki]] [[fizičar]], autor [[Opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] 1921.
=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
* [[1. august]] - [[Stanislav Vinaver]], srbijanski književnik
* [[12. august]] - [[Thomas Mann]], njemački književnik, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]] 1929.
=== Septembar ===
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[14. novembar]] – [[Nikola Dobrečić]], katolički svećenik i [[Barska nadbiskupija|nadbiskup barski]] i [[primas]] [[Primas Srbije|Srbije]]
=== Decembar ===
== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Fizika]]
** [[Willis E Lamb]], [[USA]]
** [[Polykarp Kusch]], [[USA]]
* [[Hemija]]
** [[Vincent du Vigneaud]], [[USA]]
* [[Medicina]]
** [[Hugo Theorell]], [[Švedska]]
* [[Literatura]]
** [[Halldór Laxness]], [[Island]]
* Mir
nije dodijeljena nagrada
== Reference ==
{{reference}}
{{Commonscat|1955|1955.}}
od1rr6bsz6909ysqadkw62no35t5ydr
3428804
3428803
2022-08-24T16:18:54Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{godina}}
== Događaji ==
* Posjeta sovjetske delegacije na čelu sa Nikitom Hruščovim.
* Tokom posjete Indiji, [[Tito]] razgovara sa premijerom Nehruom.
* 1955-56 - Akcija sakupljanja oružja na Kosovu i Metohiji (stavljeno na teret Rankoviću [[1966]]).
* Osnovan [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]] kao dio [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]].
* Puštena u rad hidroelektrana "Glava Zete".
* Spomenik otpora i stradanja u Kraljevu.
* U [[Rijeka (grad)|Rijeci]] zatvoreni Salezijanska klasična gimnazija, Visoka teološka škola i sjemenište, nakon sudskog postupka nekim njenim članovima.
* U Beogradu prvi put gostovala [[Pekinška opera]].
* [[Žarko Dolinar]] osvojio otvoreno prvenstvo Engleske u [[stoni tenis|stonom tenisu]].
* Održan prvi Jugoslavenski filmski festival u [[Pula|Puli]]. Nagrada Arena u iznosu od 300.000 dinara sa zlatnom medaljom dodijeljena je Františeku Čapu za film "Trenuci odluke". Deset predstava pogledalo je 110.000 posjetilaca.
* Uvođenjem ultrakratkih talasa stvorena nacionalna radio–mreža.
* Prva NIN–ova nagrada kritike od 500.000 dinara dodijeljena [[Dobrica Ćosić|Dobrici Ćosiću]] za roman "Koreni".
* Prva značajnija knjiga lirike na albanskom jeziku — "Për ty" ("Za tebe") E. Mekulija.
* Premijere filmova "Djevojka i hrast" Kreše Golika, "Milijuni na otoku" Branka Bauera, "Jubilej gospodina Ikla" Vatroslava Mimice, "Ešalon dr M." Žike Mitrovića te "Dva zrna grožđa" Puriše Đorđevića.
* [[Izložba]] [[Henry Moore]]a u [[Zagreb]]u i [[Beograd]]u.
* Prva zagrebačka izložba [[Mićo Popović|Miće Popovića]].
* "Glorija" [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]] u režiji [[Bojan Stupica|Bojana Stupice]].
=== Januar ===
* [[2. januar]] - José Antonio Remón Cantera, predsjednik [[Panama|Paname]], ubijen na trkalištu u glavnom gradu.
* [[20. januar]] - Prva kriza u Tajvanskom moreuzu: [[NR Kina|kineska]] Narodno-oslobodilačka armija uzela ostrva Yijiangshan od Republike Kine ([[Tajvan]]).
* [[24. januar]] - [[Milovan Đilas]] osuđen na 18 mjeseci zatvora, uslovno na tri godine, zbog članka u "The New York Times"-u u kome je kritikovao političko stanje u Jugoslaviji i istakao potrebu postojanja opozicione partije kao činioca demokratizacije (osuđen i [[Vladimir Dedijer]]).
* [[25. januar]] - Predsjedništvo Vrhovnog sovjeta SSSR formalno objavljuje kraj rata sa Njemačkom.
* [[28. januar]] - [[Kongres SAD]] odobrio predsjedniku [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhoweru]] upotrebu sile za odbranu Tajvana.
=== Februar ===
* [[10. februar]] - Američka Sedma flota pomaže evakuaciju kineske nacionalističke armije sa otoka Dachen.
* [[12. februar]] - Američki predsjednik Eisenhower poslao prve savjetnike u [[Južni Vijetnam]].
* [[17. februar]] - Na [[Bjelašnica|Bjelašnici]] južni orkanski vjetar od 200 km/h (skoro 56 m/s).
* [[24. februar]] - Održana [[12. dodjela "Zlatnog globusa"]];
* [[25. februar]] - [[Tajvan]]ci (Republika Kina) napuštaju ostrva Tačen tokom [[Prva kriza u Tajvanskom moreuzu|Prve krize u Tajvanskom moreuzu]].
* [[februar]] - Završena prva faza izgradnje [[HE Jablanica]], početak proizvodnje električne energije.
: Sastanak Stalnog savjeta Balkanskog pakta (Jugoslavija, Grčka, Turska).
: [[Hladni rat]]: Formiran "Bagdadski pakt" ([[CENTO]] - Organizacija Centralnog ugovora) koji povezuje Iran, Irak, Pakistan, Tursku i Veliku Britaniju (formalno raspušten 1979).
===Mart===
* [[19. mart]] - Premijera filma ''Blackboard Jungle'', koji popularizuje pjesmu ''[[Rock Around the Clock]]''.
===April===
* [[1. april]] - [[EOKA]] (Narodna organizacija kiparskih boraca) započinje borbu protiv britanske vlasti na [[Kipar|Kipru]].
* [[5. april]] - Britanski premijer [[Winston Churchill]] dao ostavku (kraj političke karijere), nasljeđuje ga [[Anthony Eden]].
* [[11. april]] - Indijski putnički avion ''[[Kashmir Princess]]'' raznesen bombom tokom ljeta - meta je bio kineski premijer [[Zhou Enlai]], koji se u posljednjem trenutku nije ukrcao.
* [[18. april]] - Smijenjen [[Imre Nagy]], mađarski predsjednik vlade.
* [[18. april|18]]-[[24. april]] - [[Konferencija u Bandungu]] - afroazijska konferencija 29 zemalja u Indoneziji (prekursor [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]).
=== Maj ===
* [[4. maj|4.]]-[[9. maj]] - Posjeta turskog premijera [[Adnan Menderes|Menderesa]] Jugoslaviji.
* [[5. maj]] - Stupile na snagu [[Bonsko-pariske konvencije]], kojima je okončana saveznička okupacija [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i uglavnom obnovljena suverenost.
* [[9. maj]] - [[Zapadna Nemačka]] postaje članica [[NATO]]-a.
* [[14. maj]] - [[Hladni rat]]: Potpisan [[Varšavski pakt]], ugovor o uzajamnoj odbrani SSSR-a i satelita.
* [[15. maj]] - Potpisan [[Austrijski državni ugovor]], kojim je obnovljena nezavisnost te zemlje (stupio na snagu [[27. juli|27. jula]]); članom 7. [[Austrija]] se obavezala da će poštovati prava slovenske i hrvatske manjine ali to nije do kraja ispoštovano.
* [[26. maj]] - [[Nikita Hruščov|Hruščov]] sa delegacijom stigao u posjetu Jugoslaviji - prva posjeta nakon [[1948]]. i kampanje [[Informbiro]]a.
===Juni===
* [[1. juni]] - [[Radio Beograd]] počinje s emitovanjem programa "Dobro jutro, deco".
* [[2. juni]] - [[Tito]] i Hruščov potpisuju ''Beogradsku deklaraciju'' - odbacivanje monolitizma u međunarodnom komunističkom pokretu (normalizovanje odnosa Jugoslavije i [[SSSR]], narušeni [[1948]]).
* [[11. juni]] - Katastrofa na [[24 sata Le Mansa]] - sudar vozila izaziva smrt 83 gledaoca.
* [[16. juni]] - Argentinsko zrakoplovstvo, u sklopu neuspjelog puča, bombardovalo miting podrške predsjedniku [[Juan Peron|Peronu]] na Plaza de Mayo, dan nakon što ga je papa Pio XII ekskomunicirao - poginulo 364 ljudi.
* [[22. juni]] - Proglašen Opći zakon o uređenju općina i srezova - nova teritorijalna podjela [[općina]] i srezova/[[kotar]]a - uveden komunalni sistem u kome je uvećana općina osnovna društveno-ekonomska zajednica i političko-teritorijalna jedinica (u FNRJ sada ima 1479 općina u 107 srezova, što će do 1963 biti smanjeno na 581 odnosno 40).
: Premijera Diznijevog animiranog filma ''[[Lady and the Tramp]]''.
* [[27. juni]] - Zajednički komunike FNRJ, SAD, Velike Britanije i Francuske u Beogradu - reafirmacija nezavisnosti Jugoslavije.
===Juli ===
* [[1. juli]] - CK [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] izdaje Direktivu o pokretanju borbe za čišćenje skrivenih kontrarevolucionarnih elemenata (tzv. "pokret Sufan") - na meti su bivši [[kuomintang]]ovci, ljudi iz bogatih porodica, studenti i učeni.
* [[17. juli]] - Preko televizije predstavljen [[Disneyland]] u Anaheimu, Kalifornija (sutradan otvoren za publiku).
* [[18. juli|18]] - [[23. juli]] - Prvi samit u Ženevi između SAD, SSSR, Velike Britanije i Francuske.
* [[26. juli]] - Prva sinhronizacija [[HE Zvornik]], snage 96 MW, prve na [[Drina|Drini]].
* [[27. juli]] - Titov govor u [[Karlovac|Karlovcu]] nagovještava novi ekonomski kurs (kako bi generacija koja nosi teret izgradnje socijalizma osjetila i rezultate napora).
: El Al-ov let 402 (Beč - Istanbul - Tel Aviv) oboren iznad Bugarske, poginulo svih 58 putnika i članova posade.
===August ===
* [[19. august]] - Uragan ''Diane'' izaziva 200 smrti na sjeveroistoku SAD.
* [[20. august]] - Stotine ljudi ubijeno u antifrancuskim neredima u [[Maroko|Maroku]] i [[Alžir]]u (npr. [[Masakr u Constantinois]]).
* [[27. august]] - U Londonu izašlo prvo izdanje [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessove knjige rekorda]].
===Septembar===
* [[6. septembar]] - U [[Turska|Turskoj]] je došlo do antigrčkih nemira ("Istanbulski pogrom" ili ''Septemvriana''), izazvanih lažnom viješću da je bačena bomba na turski konzulat u Solunu (Ataturkovu rodnu kuću).
* 6. septembar - Grčki kralj Pavle sa kraljicom u posjeti Beogradu (prva posjeta nekog monarha Jugoslaviji od rata).
* [[15. septembar]] - U Parizu izdat roman "Lolita" [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]].
* [[16. septembar]] - ''Revolución Libertadora'': vojna pobuna protiv [[Juan Peron|Huana Perona]] u [[Argentina|Argentini]], zbačen tri dana kasnije.
* [[26. septembar]] - predsjednik [[Tito]] pustio u rad hidroelektranu u [[Zvornik]]u.
* [[28. septembar]] - Jugoslavija usvojila ekonomski plan, veća ulaganja u potrošačku robu i poljoprivredu na uštrb teške industrije<ref name="Col">''Collier's Year Book'' za 1955. (Microsoft Encarta 2004)</ref>.
* [[29. septembar]] - Sovjetski trkač [[Vladimir Kuc]] na stadionu JNA oborio svjetski rekord na 5000 metara.
* [[30. septembar]] - U prometnoj nesreći poginuo mladi glumac [[James Dean]].
===Oktobar ===
[[Datoteka:Zastava 750.jpg|mini|150px|[[Zastava 750]]]]
* [[10. oktobar]] - [[JAT]]-ov avion [[Convair]] CV-340-58 udario u brdo kod [[Beč]]a - 7 mrtvih od 29 putnika.
* [[18. oktobar]] - Počela proizvodnja [[Zastava 750|Zastave 750]], popularnog "Fiće" (do 18. novembra [[1985]]).
* [[20. oktobar]] - Otvoren [[Muzej Nikole Tesle]] u Beogradu.
* [[23. oktobar]] - Stanovnici Protektorata [[Saarland]] na referendumu odbacuju prijedlog nezavisnosti pod nadzorom Zapadnoevropske unije (vraćen Njemačkoj 1957).
: [[Ngo Dinh Diem]], ambiciozni premijer [[Južni Vijetnam|Države Vijetnam]], namještenim referendumom zbacuje bivšeg cara [[Bao Dai]]a - tri dana kasnije proglašava se predsjednikom nove Republike Vijetnam.
* [[29. oktobar]] - U eksploziji sovjetskog bojnog broda "Novorosijsk" u zalivu Sevastopolj gine 608 mornara.
* [[oktobar]] - 5000 američkih vojnika premješteno iz [[Austrija|Austrije]] u sjevernu [[Italija|Italiju]]<ref name="Col" />.
: Sjednica Izvršnog komiteta CK SKJ - nova ekonomska politika, napuštanje stezanja kaiša, usklađivanje teške i prerađivačke industrije, razvoj nerazvijenih područja.
===Novembar ===
* [[1. novembar]] - Početak [[Vijetnamski rat|vijetnamskog konflikta]], po američkim shvatanjima (datum organizovanja Savjetodavne grupa vojne pomoći [MAAG] za Vijetnam).
: Tempirana bomba raznijela putnički avion (''United Airlines Flight 629'') iznad Colorada - poginule 44 osobe, za šta je osuđen i pogubljen čovjek koji je na meti imao svoju majku.
* [[5. novembar]] - Počela sa radom hidrocentrala "[[Vlasina]]".
: U SAD stavljena van zakona rasna segregacija na vozovima i autobusima u međudržavnom saobraćaju.
* [[6. novembar]] - Državni sekretar [[SAD]] [[John Foster Dulles]] u Beogradu.
* [[19. novembar]] - C. Northcote Parkinson prvi put izlaže [[Parkinsonov zakon]].
* [[20. novembar]] - TV debi [[Bo Diddley]]-a u šouu [[Ed Sullivan]]-a.
===Decembar===
* [[1. decembar]] - U Montgomeryju, Alabama, uhapšena [[Rosa Parks]], jer nije htjela ustupiti mjesto u autobusu na osnovu segregacionih zakona, što dovodi do crnačkog bojkota autobusa u gradu.
* [[5. decembar]] - Osnovano Udruženje za poboljšanje Montgomeryja (''Montgomery Improvement Association'') na čijem čelu je bio [[Martin Luther King, Jr.]], koje upravlja bojkotom autobusa.
* [[20. decembar]] - Jugoslavija izabrana za nestalnu članicu Savjeta bezbijednosti UN u 36. glasanju (protivkandidat [[Filipini]]); prethodno bilo predlagano da dvije zemlje odsluže po pola dvogodišnjeg mandata<ref name="Col" />.
* [[22. decembar]] - Američki [[citogenetika|citogenetičar]] Joe Hin Tjio otkrio da čovjek ima 46 [[hromosom]]a.
==1955. u temama==
Rukovodstvo [[FNRJ]]:
** Predsjednik Republike i Predsjednik Saveznog izvršnog vijeća: [[Josip Broz Tito]]
** Predsjednik Savezne skupštine: [[Moša Pijade]]
== Rođeni ==
=== Januar===
* [[6. januar]] – [[Rowan Atkinson]], engleski [[komedija|komičar]] i [[glumac]]
* [[13. februar]] – [[Zlatan Čolaković]], hrvatski književnik
* [[18. januar]] – [[Kevin Costner]], američki filmski glumac i režiser
* [[18. januar]] – [[Dario Džamonja]], bosanskohercegovački novinar i pisac kratke priče
=== Februar ===
* [[19. februar]] – [[Senudin Jašarević]], bosanskohercegovački književnik i novinar
* [[24. februar]] – [[Steve Jobs]], jedan od osnivača kompanije ''[[Apple Inc.]]''
=== Mart ===
* [[17. mart]] – [[Gary Sinise]], američki glumac i [[režiser]]
* [[19. mart]] – [[Bruce Willis]], američki glumac
* [[24. mart]] – [[Kim Johnston Ulrich]], američka glumica
* [[31. mart]] – [[Angus Young]], gitarista grupe [[AC/DC]]
=== April ===
* [[8. april]] – [[Bruno Stojić]], jest bosanskohercegovački i hrvatski političar
* [[13. april]] – [[Safet Sušić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[25. april]] – [[Tatjana Brjilina]], [[SSSR|sovjetska]] [[biatlon]]ka;
* [[30. april]] – [[Zlatko Topčić]], bosanskohercegovački književnik i scenarist
=== Maj ===
* [[5. maj]] – [[Gavrilo Bobar]], bosanskohercegovački privrednik i političar
* [[30. maj]] – [[Safet Oručević]], bosanskohercegovački političar
=== Juni ===
* [[4. juni]] – [[Val McDermid]], škotski pisac kriminalističkih romana
* [[21. juni]] – [[Nijaz Omerović]], bosanskohercegovački slikar i pisac
=== Juli ===
* [[14. juli]] – [[Sándor Puhl]], mađarski nogometni sudija
=== August ===
=== Septembar ===
* [[7. septembar]] – [[Mira Furlan]], jugoslavenska i hrvatska filmska, pozorišna i TV-glumica
=== Oktobar ===
* [[28. oktobar]] – [[Bill Gates]], američki informatičar
=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – [[Ljiljana Blagojević]], srbijanska glumica
=== Decembar ===
* [[10. decembar]] – [[Goran Ipe Ivandić]], bosanskohercegovački bubnjar
== Umrli ==
=== Januar===
* [[15. januar]] - [[Isak Samokovlija]], bosanskohercegovački književnik
=== Februar ===
=== Mart ===
* [[11. mart]] - [[Alexander Fleming]], [[Škotska|škotski]] [[biolog]], [[farmakolog]] i [[botanika|botaničar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|za medicinu]] [[1945.]]
* [[12. mart]] - [[Theodor Plievier]], [[Njemačka|njemački]] književnik
* [[31. mart]] - [[Vladimir Vauhnik]], oficir Vojske Kraljevine Jugoslavije, vojni ataše i obavještajac u jugoslavenskoj ambasadi u Berlinu
=== April ===
* [[18. april]] - [[Albert Einstein]], [[Njemačka|njemačko]]-[[Švicarska|švicarsko]]-[[SAD|američki]] [[fizičar]], autor [[Opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] 1921.
=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
* [[1. august]] - [[Stanislav Vinaver]], srbijanski književnik
* [[12. august]] - [[Thomas Mann]], njemački književnik, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]] 1929.
=== Septembar ===
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[14. novembar]] – [[Nikola Dobrečić]], katolički svećenik i [[Barska nadbiskupija|nadbiskup barski]] i [[primas]] [[Primas Srbije|Srbije]]
=== Decembar ===
== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Fizika]]
** [[Willis E Lamb]], [[USA]]
** [[Polykarp Kusch]], [[USA]]
* [[Hemija]]
** [[Vincent du Vigneaud]], [[USA]]
* [[Medicina]]
** [[Hugo Theorell]], [[Švedska]]
* [[Literatura]]
** [[Halldór Laxness]], [[Island]]
* Mir
nije dodijeljena nagrada
== Reference ==
{{reference}}
{{Commonscat|1955|1955.}}
2cnqg4guaxe7i6x0n8q4iwizm09c8g0
Kotromanići
0
10958
3428844
3265131
2022-08-25T01:53:30Z
Mrjazz123
115638
Ne mijesati bogumilstvo i crkvu bosansku!
wikitext
text/x-wiki
{{Dinastija|| Ime = Kotromanići
| Grb=[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|220px]]
| Roditeljska kuća =
| Država = [[Bosansko kraljevstvo|Bosna]]
| Osnivač = [[Prijezda I]]
| Posljednji vladar =[[Stjepan Tomašević]]
| Posljednji muški član=
| Godina osnivanja= [[13. vijek]]
| Godina izumiranja= nepoznato
|slika=}}
'''Kotromanići''' su bili [[Bosna i Hercegovina|bosanska]] vladarska dinastija koja je vladala približno od [[1250]]. do [[1463]]. godine. Vladali su u Bosni kao banovi i kasnije kao kraljevi, te [[1459]]. godine u [[Srbija|Srbiji]] kao [[despot]]i.
== Porijeklo ==
[[Datoteka:Rodoslovlje Kotromanića.png|thumb|400px|Prikaz rodoslova Kotromanića]]
Porijeklo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tome, prikaz kojih se može naći u djelima [[Mauro Orbin|Orbinija]] i [[Dominik Mandić|Mandića]]). Neki autori su iznijeli uvjerenje da su Kotromanići njemačkog porijekla, zbog sufiksa ''-mann'' u njihovom imenu.
== Vjera ==
Nakon [[1340]]. godine, svi Kotromanići, osim [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]] (koji je bio pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]), su vladali kao [[rimokatoličanstvo|rimokatolici]]. Iako su [[Vatikan]] i [[Ugarska]] vršili pritisak na njih zbog njihovih [[Hereza|heretičkih]] uvjerenja (koje su odbacili da [[Srednjovjekovna Bosna|Bosna]] ne bi bila meta [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]) oni su i nakon prelaska na [[Rimokatoličanstvo]] tajno podržavali [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]].<ref name=Fine2> John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.</ref>
== Vladavina ==
Prvi poznati član dinastije, ban [[Prijezda I]], bio je rođak i nasljednik bosanskog bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. Prijezdu su naslijedili sinovi [[Prijezda II]] i [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]], zvan Kotroman, po kojem je dinastija dobila ime. Banovali su zajedno približno do [[1290]]. godine, a potom je čast bosanskog bana obnašao sam Stjepan. Oko [[1302]]. potisnuo ga je [[Mladen I Bribirski (Šubić)]], koji je zavladao kao "ban bosanski". Pri kraju njegove vladavine bansku čast u Bosni preuzeo je sin Stjepana I, [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], najprije kao vazal [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladena II Bribirskoga]], a zatim kao samostalan vladar ([[1322]]-[[1353]]).
Za njegove vladavine Bosna se znatno teritorijalno proširila. Njegova kćer, [[Elizabeta Kotromanić]], udala se za ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovika I Anžuvinca]]. Stjepana II naslijedio je sin njegovog brata, [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] (ban [[1353]]-[[1377]]; kralj [[1377]]-[[1391]]), najistaknutiji vladar dinastije. Od vremena njegove vladavine plemićki sabor (stanak) u Bosni birao je vladare isključivo iz roda Kotromanića. Tokom vladavine Tvrtkovog nasljednika, Stjepana Dabiše (1391-1395), ojačala je moć bosanskih velikaša [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], Pavla Radinovića i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], koji su utjecali na izbor pojedinih vladara u Bosni. Nakon kratke vladavine Dabišine udovice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] ([[1395]]-[[1398]]), na bosansko prijestolje su došli [[Stjepan Ostoja]] ([[1398]]-[[1404]], [[1409]]-[[1418]]), [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] ([[1404]]-[[1409]], [[1421]]-[[1443]]), [[Stjepan Ostojić]] ([[1418]]-[[1421]]), [[Stjepan Tomaš]] ([[1443]] -[[1461]]) i [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]] - [[1463]]).
[[Stjepan Tomašević]] je oženio [[Jelena Branković (Mara)|Jelenu Branković]], jedinu kćerku srpskog vladara [[Lazar Branković|Lazara Brankovića]]. Ona mu je u [[miraz]] donijela vlast nad Srbijom, te je Stjepan Tomašević vladao kao despot Srbije od vjenčanja s Jelenom do pada Srbije pod osmansku vlast.
Tokom cijele vladavine Kotromanići su bili, tješnje ili slabije, vazalski povezani s hrvatsko-ugarskim kraljevima. Glavni posjedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova posjedovali su [[Visoko]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesku]], [[Bobovac]], [[Fojnica|Fojnicu]] i [[Kreševo]] te okolna rudarska naselja. Brakom [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] i [[Jelena Nelipčić|Jelene Nelipčić]], udovice [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], stekli su Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m, u kojem su stolovala dva posljednja bosanska kralja.
== Pad Bosne i nakon pada ==
Dinastija Kotromanića je zbačena s osmanskim osvojenjem srednjovjekovne Bosne [[1463]]. godine, kada je pogubljen posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]]-[[1463]]). Zajedno s njim pogubljen je i njegov stric, [[Radivoj Ostojić]], te njegov rođak (Radivojev najstariji sin) Tvrtko. Muški članovi dinastije koji su preživjeli pad Bosne bili su dva unuka kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]]: [[Ishak-beg Kraljević|Šimun]] (mlađi sin Ostojinog mlađeg vanbračog sina, kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]) i Matija (najmlađi sin Ostojinog starijeg sina [[Radivoj Ostojić|Radivoja]]), a moguće je da je u trenutku pada Bosne bio živ i treći Ostojin unuk, Đurađ (srednji sin Radivoja). Šimun je otišao u [[Istanbul]], primio [[islam]], postao poznat kao Ishak-beg Kraljević i dobio provinciju Karesi na upravu. Matija se posljednji put u izvorima spominje [[1465]]. godine. Đurađ se u izvorima spominje posljednji put [[1455]]. godine pa je moguće da je umro prije pada Bosne.
== Rodoslov ==
{{familytree/start}}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |v| mar | mar=''bračna zajednica'';<br />''zakonita djeca'' }}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |V| ill | ill=''vanbračna zajednica;<br />vanbračna djeca'' }}
{{familytree| | | | Pr1 | | | | | | | |Pr1='''[[Prijezda I]]'''<br /><small>1211-1287</small><br />Ban 1250-87 }}
{{familytree| |,|-|-|^|-|-|.| | | | | }}
{{familytree| Pr2 | | | | St1 |v| Jel | | |St1='''[[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]]'''<br /><small>d. 1314</small><br />Ban 1287-1314|Jel=[[Elizabeta Nemanjić]]<br /><small>d. 1331|Pr2='''[[Prijezda II]]'''<br /><small>d. 1290</small><br />Ban 1287-90 }}
{{familytree| |,|-|-|-|-|-|-|-|^|-|.| | }}
{{familytree| St2 |v| Elz | | | | Vla |v| Jel |St2='''[[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]]'''<br /><small>d. 1353</small><br />Ban (1314-)1322-53|Elz=[[Elizabeta Pjast]]|Vla=[[Vladislav Kotromanić|Vladislav]]<br /><small>d. 1354</small>|Jel=[[Jelena Šubić]]}}
{{familytree| |,|-|^|-|-|-|-|.| |L|~|~|#|~|~|~|7| }}
{{familytree| |!| | | | | | | Kat | | |!| | | Dab |-| Jel | | |Ch4=[[Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva]]<br /><small>1316-(r.1346-)1378<br />HRE 1355-78|Kat= [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina]] |Dab='''[[Stjepan Dabiša]]'''<br /><small>umro 1395.</small><br />vladao 1391-95|Jel='''[[Jelena Gruba]]'''<br /><small>umrla pos. 1399.</small><br />vladala 1395-98 }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |!| | | | | |}}
{{familytree| Elz | | | | | | Hr2 | | Tv1 |-| Dot |Elz=[[Elizabeta Kotromanić|Elizabeta]]<br /><small>1340-1387</small>|Hr2=[[Herman II Celjski]]<br /><small>c.1365-1435</small>|Tv1='''[[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]]'''<br /><small>1338-1391</small><br />ban 1353-77<br />kralj 1377-91|Dot=[[Doroteja Bdinska]]<br /><small>umrla c.1390</small> }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |:| | | | |}}
{{familytree| Mar |-| Sig |-| Bar | | |:|Mar=[[Marija Anžuvinska]]<br /><small>c.1371-1395</small>|Sig=[[Žigmund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]]<br /><small>1368-(r.1387-)1437<br />HRE 1433-37|Bar=[[Barbara Celjska]]<br /><small>1392-1451 }}
{{familytree| | | | | | | | |F|~|~|~|~|A|~|~|~|7| | }}
{{familytree| Kuj |v|-|-|-| Ost |-| Nel | | | Tv2 |-| Dot |Kuj=[[Kujava Radinović]]|Ost='''[[Stjepan Ostoja|Ostoja]]'''<br /><small>umro 1418.</small><br />vladao 1398-1404,<br />1409-18|Nel=[[Jelena Nelipčić]]|Tv2='''[[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]]'''<br /><small>umro 1443.</small><br />vladao 1404-09,<br />1421-43|Dot=[[Doroteja Gorjanska]]<br /><small>umrla 1438.}}
{{familytree| | | |!| | |F|~|A|~|~|~|~|~|~|~|7| | | }}
{{familytree| |Osc | |Rad | | | Voj |v|-| Tom |v| Kat | |Osc='''[[Stjepan Ostojić|Ostojić]]'''<br /><small>umro 1421.</small><br />vladao 1418-21|Rad='''''[[Radivoj Ostojić|Radivoj]]'''''<br /><small>umro 1463.</small>|Voj=[[Vojača]]|Tom='''[[Stjepan Tomaš|Tomaš]]'''<br /><small>umro 1461.</small><br />vladao 1443-61|Kat=[[Katarina Kosača]]<br /><small>1424-1478 }}
{{familytree| | | | | | |!| | | | | | |!| | | |,|^|-|-|.| | }}
{{familytree| | | | | |Mat| | Mar |-| Tmc | | Sig | | Kat |Mar=[[Jelena Branković (Mara)|Jelena Branković]]<br /><small>1447-1498</small>|Tmc='''[[Stjepan Tomašević|Tomašević]]'''<br /><small>1438-1463</small><br />vladao 1461-63|Sig=[[Ishak-beg Kraljević]]<br /><small>(Sigismund)|Kat=[[Katarina Kotromanić|Katarina]]|Mat='''''[[Matija Radivojević|Matija]]'''''}}
{{familytree/end}}
== Također pogledajte ==
* [[Spisak bosanskih kraljeva]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|House of Kotromanić}}
* [http://fmg.ac/Projects/MedLands/BOSNIA.htm#_Toc190684821 Kotromanići]
{{Kotromanići}}
{{poluzaštita}}
[[Kategorija:Kotromanići| ]]
0bc2jzvy6445rv2rfmn09gh3mspuntn
Wikipedia:Čaršija
4
19126
3428820
3428695
2022-08-24T20:03:54Z
Zblace
120887
/* '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' */ smanjivanje stila da manje rasteže TOC Čaršije
wikitext
text/x-wiki
{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
<div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;">
<div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div>
<inputbox>
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
</inputbox>
</div>
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''
Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.
<div class="hlist left" style="margin-top:30px;">
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit§ion=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
</div>
}}
__NEWSECTIONLINK__
{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__
== Ratifikacija Smjernica za implementaciju UCoC-a - Naredni koraci ==
Zdravo svima!<br>
Prije dvije sedmice, prilikom objavljivanja rezultata, ukazao sam na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Čaršija/Arhiva_33#Rezultati_glasanja_o_Smjernicama_za_provođenje_UCoC-a moguće ishode glasanja o Smjernicama za sprovođenje UCoC-a].
Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Komitet za pitanja zajednica odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Nakon toga, prečišćeni tekst Smjernica bit će stavljen na ponovno glasanje.
Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podržavaju stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih radnji i ohrabruje dobronamjerne ljude da budu produktivni na projektima Wikimedia.
Iako su rezultati pokazali da je podrška Smjernicama UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su ukazali da će biti potrebne daljnje revizije kako bi se dobila snažna podrška zajednice za implementaciju UCoC-a.<br>
Stoga je Komitet zadužio Fondaciju da:
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* stavi novo-pročišćene Smjernice na glasanje.
Tim WMF-a će tražiti povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.<br>
Više informacija o četiri teme i zaključcima Komiteta možete pronaći [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).<br>
<br>
Srdačan pozdrav,<br>
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:02, 20 april 2022 (CEST)<br>
Facilitator, SEE<br>
Movement Strategy and Governance<br>
Wikimedia Foundation
== Year user pageviews for bswiki ==
{| style="text-align:right" class="wikitable sortable"
|+ Cumulative user pageviews for bswiki articles in Main space
!'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021
|-
|Pageviews||36 496 291||37 007 115||37 356 054||37 804 431||44 111 715||42 476 010
|-
|'''Pages'''|||68 309||73 856||76 806||80 019||83 687||88 868
|}
:<i style="font-size:0.9em">[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]</i>
✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:14, 23 april 2022 (CEST)
== Kratki članci ==
Bojim se da onaj projekt čišćenja nije ni blizu kraja s obzirom na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Kratke_stranice ovo]. Možemo izuzeti članke o godinama i decenijama (kojih je daleko najviše), ali opet ostaje ihahaj kratkih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:38, 24 april 2022 (CEST)
: {{Spomeni|KWiki}} Ako se dobro sjećam mislim da sam u generisanju spiska za kratke članke dosta tih stvari izbacio da nebi baš sve ušlo na spisak. Jeli se o tome ovdje radi? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:24, 17 maj 2022 (CEST)
::De ti samo aktiviraj bota da osvježi sve one spiskove. :-) Bolan, pa gdje si? :-) Sve OK? A ovo: pa rekli smo onda: borba protiv (pre)kratkih članaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:37, 17 maj 2022 (CEST)
::: Ma sve ok! Dobre stvari se dešavaju, tako da se nema šta žaliti. :) Kako ti? Vidim ja ko ovdje čuva wiki kad nas pojedinaca nema. ;)
::: Mislim da su stvari "zahrđale" oko skripti što sam onda pravio; trebalo bi to sve počistiti i na novo krenuti. Ali nevjerujem da ću u skorije vrijeme išta stim jer sam fokusiran na neke privatne stvari.
::: Kakvo je trenutno stanje? Jesam li šta važno propustio? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:33, 18 maj 2022 (CEST)
::::Ne znam najbolje, nisam ni ja bio aktivan jedan period. :-) Samo neka je sve OK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:35, 18 maj 2022 (CEST)
== Fotografije na wikipediji članku ==
Pozdrav ljudi. Na koji način mogu dokazati da je fotografija, slika ili banner moja da mi je admini ne obrisu sa članka ? Novi sam u ovome svemu tako
da bih volio da mi objasnite kao laiku... Unaprijed hvala svima !!! {{Nepotpisan|Charge82|16:57, 2022-04-25}}
: {{Ping|Charge82}} [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Upload&uselang=ownwork Tu] se sve piše. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 18:38, 25 april 2022 (CEST)
:Hvala puno. [[Korisnik:Charge82|Charge82]] ([[Razgovor s korisnikom:Charge82|razgovor]]) 19:12, 25 april 2022 (CEST)
== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==
<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">
Hello Wikimedians!
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research
Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.
Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
<br>--The Wikipedia Library Team 15:16, 26 april 2022 (CEST)
:<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small>
</div>
<!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=23036656 -->
: Ovo je super! -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:31, 17 maj 2022 (CEST)
== Izbori za Odbor povjerenika 2022: Poziv za kandidate ==
'''Vrijeme je za izbore!'''
:
::{| class="wikitable"
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mjesta u Odboru povjerenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Ako želite postati kandidat za funkciju Povjerenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.'''
|-
| Povjerenike kojima istječe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu odabira iz 2019].
|-
| Odbor povjerenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine povjerenici koje bira zajednica-i-podružnice i povjerenici koje imenuje Odbor. Svaki povjerenik ima mandat od tri godine. Zajednica Wikimedia može glasati za povjerenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru povjerenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte cijelo priopćenje Izborne komisije i Odbora povjerenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''
# Kandidati predaju prijave (do 16. maja).<br> Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. <br> Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula.
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.<br> '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove povjerenike.<br> Planirano je da ovaj posljednji korak, kojim se završava izborni proces, bude održan početkom oktobra.
----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što trebate su osnovne komunikacijske vještine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/Aboutsh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------
Srdačno,<br>
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:08, 26 april 2022 (CEST)<br>
Facilitator, SEE<br>
Movement Strategy and Governance<br>
Wikimedia Foundation <br>
==== Rok za podnošenje prijava je produžen do 16. maja ====
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:00, 10 maj 2022 (CEST)
== Coming soon: Improvements for templates ==
<div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">
<!--T:11-->
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:
The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''':
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters.
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]
In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting.
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]
Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”.
We would love to hear your feedback on our talk pages!
</div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29 april 2022 (CEST)
<!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 -->
== <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Editing news 2022 #1</span> ==
<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">
<section begin="message"/><i>[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i>
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]
The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages. New editors are more successful with this new tool. You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]]. Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test. You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].<section end="message"/>
</div>
[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:54, 2 maj 2022 (CEST)
<!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=22019984 -->
== Kartographer update ==
''Apologies for writing in English.''
Hello, a few weeks ago, I wrote here on the Čaršija [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija&oldid=3408615#Kartographer_coming_soon_to_your_wiki about issues with Kartographer and FlaggedRevisions].
Today I have a little update: We expect these issues to be solved on this wiki tomorrow, May 10, [[wikitech:Deployments#deploycal-item-20220510T1300|around 14:00 UTC]].
Here’s our [[m:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation|project page with more information]]. – Best, [[Korisnik:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johanna Strodt (WMDE)|razgovor]]) 15:36, 9 maj 2022 (CEST)
== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage ==
HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX
U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:02, 20 maj 2022 (CEST)
:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_%C4%8Dlanci|https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci]] --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:02, 31 maj 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p
::Ako se želite pridružiti a nemate ideju za članak, probajte prevesti
::https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Turska
::-- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:04, 7 juni 2022 (CEST)
== Novosti o Smjernicama za implementaciju UCoC-a ==
Zdravo svima!<br>
Dozvolite mi da podijelim vijesti o temi važnoj za svakog Wikimedijanca:<br>
Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smjernicama za implementaciju UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora povjerenika zatražio je da se nekoliko područja Smjernica revidira radi poboljšanja.<br> Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio pokrenuti još jedan krug konsultacija sa zajednicom. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smjernicama za implementaciju UCoC-a.
Prema analizi, komentari su istakli tri kritične grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci u primjeni UCoC-a i njegovih Smjernica;
# O balansiranju zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtjevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.<br>
'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.<br>
Izvještaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovdje]].''' <br>
== Regionalne konsultacije ==
: Tokom naredne sedmice, održaće se prve regionalne konsultacije.
==== Predloženi termini i teme: ====
''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''
# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h
'''Teme za diskusiju:'''<br>
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smjernice za implementaciju. Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor povjerenika (BoT)]]
# Ideje zajednice
: Svoj predlog teme možete ostaviti ovdje ili na mojoj stranici za razgovor.
<br>
Srdačan pozdrav,<br>
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:04, 4 juni 2022 (CEST)<br>
Facilitaror, SEE<br>
Movement Strategy and Governance<br>
Wikimedia Foundation<br>
== Invitation to participate in the #WPWPCampaign 2022 ==
Dear Wikimedians,
We are glad to inform you that the 2022 edition of Wikipedia Pages Wanting Photos campaign is coming up in July.
This is a formal invitation to invite individuals and communities to join the campaign to help improve Wikipedia articles with photos and contextual images.
The campaign will run from July 1 to August 31, 2022 and several communities and Wikimedia Affiliates have already indicated interest to organize the campaign in their localities. Please find your community or community closer to you to participate: [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/Participating Communities|WPWP2022 Campaign: Participating Communities]].
The campaign primarily aims to promote using images from Wikimedia Commons to enrich Wikipedia articles that are lacking them. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. In this third edition of the campaign, eligibility criteria have been revised based on feedback and campaign Evaluation Reports of the previous editions. Please find more [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/FAQ and Contest Rules|details about these changes and our FAQ here on Meta-Wiki]]
For more information, please visit the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022|campaign page on Meta-Wiki]].
Best,<br/>
[[User:Ammarpad|Ammar A.]]<br/>
Global Coordinator<br/>
Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign 2022.<br />
19:38, 31 maj 2022 (CEST)
<!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos/Distribution_list&oldid=23230284 -->
== Forum strategije pokreta ==
Zdravo svima!
Želio bih vas pozvati da isprobate našu novu platformu za diskusiju, '''[https://forum.movement-strategy.org Movement Strategy Forum]''' (Forum strategije pokreta).<br>
: '''MS Forum je prvo istinski višejezično mjesto gde se Wikimedijanci mogu okupiti i razgovarati o svim stvarima u vezi sa strateškim ciljevima našeg pokreta.'''
Njegova ključna prednost u odnosu na bilo koju drugu platformu poput Telegrama ili WhatsAppa je da se pod istim krovom okupe volonteri koji govore različite jezike i dolaze iz različitih Wikimedijinih projekata, ali dijele interes za slične teme. MS Forum nastoji da rješi dva ključna pitanja koja utiču na nedovoljno zastupljene zajednice: fragmentaciju diskusija i jezičku barijeru.<br>
Možda ćete reći: "Nemam mnogo vremena; zašto bih ga koristio da razgovaram o stvarima koje nemaju mnogo veze s mojim primarnim radom na Wikipediji?"<br>
Svjesni smo koliko su dragocjeni vaše volontersko vrijeme i doprinosi. Teme otvorene za diskusiju na MS Forumu zaista jesu globalne, ali su i veoma lokalne po tome kako utiču na rad svakog saradnika i svake Wikimedijine zajednice.
Na primjer, možda biste željeli započeti raspravu o tome koji je problem s kojim se volonteri u vašoj zajednici suočavaju a koji želite da riješite ili pomognete da bude rješen do 2030. godine? [https://forum.movement-strategy.org/t/by-2030-what-is-one-problem-facing-african-volunteers-you-wish-to-have-solved-or-helped-solve-and-why/140 Slična debata] o pitanjima u afričkim zajednicama privukla je desetine odgovora iz različitih dijelova svijeta. Čitajući diskusije, možda ćete otkriti kako jezici možda jesu strani, ali su mnogi problemi vrlo domaći.<br>
* MS Forum ne zahtjeva registraciju.
* Potreban vam je samo vaš Wikimedia nalog sa verifikovanom e-mail adresom.
Nadam se da ce vam diskusije biti zanimljive.<br>
Slobodno pišite na svom maternjem jeziku.<br>
Srdacan pozdrav,<br>
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:55, 2 juni 2022 (CEST)<br>
Facilitator, SEE<br>
Movement Strategy and Governance<br>
Wikimedia Foundation
== Natjecanje proljeće 2022 ==
Ne mogu pronać rezeltte takmičenja proljeće 2022. Ako su izašli rezultati volio bih da mi netko da link. Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 20:13, 17 juni 2022 (CEST)
:@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]]: Je li ovo [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.]]? [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:36, 17 juni 2022 (CEST)
::Da, to je to. Napisali smo 267 članaka i završili na 14/24. mjestu. Lijep rezultat s obzirom na to koliko nas je učestvovalo. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:36, 18 juni 2022 (CEST)
::To je to , ali nije link na rezultate.za rezultate po državama wikipedije. [[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 13:09, 18 juni 2022 (CEST)
:::Rezultati su pod podnaslovom Statistika. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:14, 18 juni 2022 (CEST)
::::Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 17:44, 21 juni 2022 (CEST)
== Molba ==
Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranicu o Vedadu Hadžiabdiću, pa da je malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 14:30, 20 juni 2022 (CEST)
:Samo ukucaj ime u tražilicu i klikni na crveni link. ;-) Nije ni bilo sadržaja osim "Mjesto rodjenja-Zenica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:35, 20 juni 2022 (CEST)
== Šabloni za plivanje ==
Trebaju nam ova četiri: Šablon:Swimmingrecordlisttop, Šablon:Swimmingrecord, Šablon:Swimmingrecordrelay, Šablon:Swimmingrecordlegend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:04, 22 juni 2022 (CEST)
== Wikimedia CEE Meeting 2022 ==
Zdravo svima,
Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022.
Za učesnike iz Bosne imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika bosanske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]].
Pozdrav iz Makedonije, - [[Korisnik:Виолетова|Виолетова]] ([[Razgovor s korisnikom:Виолетова|razgovor]]) 08:49, 10 juli 2022 (CEST)
: {{ping|Виолетова}}: Hvala na pozivu i u ime Wikipedije na bosanskom jeziku, sve najbolje u organizaciji mitinga! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
=== Prijedlozi ===
Osim glasanja, trebali bi se dogovoriti, koliko dugo traje, te da se predloženi izjasne o tome da li su zainterisirani za miting!
==== [[User:Srđan|Srđan]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
==== [[User:KWiki|KWiki]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
*:Ništa od mene. Po trenutnom sistemu, od ta tri dana kači me posao ili petak ili vikend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:13, 10 juli 2022 (CEST)
==== [[User:Mhare|Mhare]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
==== [[User:Nerko65|Nerko65]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
Zahvaljujem na pozivu da prisustvujem sastanku wikipedijanaca u Ohridu, ali neću moći nikako ove godine. Kalendar za septembar i oktobar već je popunjen, tako da od posla neću moći nigdje da putujem "preko bare". Vjerovatno naredne godine. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:34, 26 juli 2022 (CEST)
==== [[User:Semso98|Semso98 ]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
== Izbori za Odbor povjerenika 2022. -- Izborni kompas ==
Zdravo svima!
Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće '''od 16. do 30. avgusta. '''Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] '''.
'''Kako radi Izborni kompas?'''<br>
Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave će biti učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača.
'''Proces i vremenski raspored'''
* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.
Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)
== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==
Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provođenju Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Fondacije Wikimedia.
----
</div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;">
* '''Održivost pokreta''': Objavljen je godišnji izvještaj o održivosti Fondacije Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja interfejsa radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvještaji iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizuelni izvori visokog kvaliteta za naučne eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provođenju Strategije pokreta, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
</div><section end="msg-newsletter"/>
----<br>
Srdačno<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:27, 26 juli 2022 (CEST)
== Molba ==
Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranice o albumima Divljih jagoda, pa da ih malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:09, 26 juli 2022 (CEST)
:Sređeno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:22, 26 juli 2022 (CEST)
Viel Dank die Legende!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:27, 26 juli 2022 (CEST)
:Pozdrav iz Danske! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:09, 26 juli 2022 (CEST)
== Izbori za Odbor povjerenika -- Kandidati za povjerenike ==
Zdravo svima,
: '''Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]].''' <br />
: '''Izabrani kandidati za Odbor povjerenika za 2022. godinu su:'''
:* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]])
:* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]])
:* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]])
:* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]])
:* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]])
:* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]])
Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|stranicu na Meta Wiki]].
Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali. Kandidatura za Odbor povjerenika nije mala odluka. Vrijeme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvjećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani.
----
Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dva koji će postati novi članovi Odbora povjerenika Fondacije Wikimedia.<br>
'''Glasanje zajednice počinje 23. avgusta u 00:00 i traje do 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.'''
----
'''Naredni koraci:'''
Prije glasanja, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sljedećih načina:
* Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja podružnica]
* Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]]
** Izborni kompas će biti dostupan od 23. avgusta.
** Zajednica je odabrala 15 izjava koje će ući u Izborni kompas. Pogledajte ih [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|ovdje]].
* Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]]
** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici.
* Učestvujte u diskusijama i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom]
Srdačan pozdrav,<br>
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:25, 13 august 2022 (CEST)
== Enabling Section Translation: a new mobile translation experience ==
{{int:Hello}} Bosnian Wikipedians!
Apologies as this message is not in Bosnian language, {{Int:Please-translate}}.
The [[mw:Wikimedia_Language_engineering|WMF Language team]] is pleased to let you know that we will like to enable the [[mw:Content_translation/Section_translation|Section translation]] tool in Bosnian Wikipedia. For this, our team will love you to read about the tool and test it so you can:
* Give us your feedback
* Ask us questions
* Tell us how to improve it.
Below is background information about Section translation, why we have chosen your community, and how to test it.
'''Background information'''
[[mw:Content_translation|Content Translation]] has been a successful tool for editors to create content in their language. More than one million articles have been created across all languages since the tool was released in 2015. The Wikimedia Foundation Language team has improved the translation experience further with the Section Translation. The WMF Language team enabled the early version of the tool in February 2021 in Bengali Wikipedia. Through their feedback, the tool was improved and ready for your community to test and help us with feedback to make it better.
[https://design.wikimedia.org/strategy/section-translation.html Section Translation] extends the capabilities of Content Translation to support mobile devices. On mobile, the tool will:
* Guide you to translate one section at a time in order to expand existing articles or create new ones.
* Make it easy to transfer knowledge across languages anytime from your mobile device.
Bosnian Wikipedia seems an ideal candidate to enjoy this new tool since it has Content Translation tool enabled by default.
We plan to enable the tool on Bosnian Wikipedia in the coming weeks if there are no objections from your community. After it is enabled, we’ll monitor the content created with the tool and process all the feedback. In any case, feel free to raise any concerns or questions you may already have in any of the following formats:
* As a reply to this message
* On [[mw:Talk:Content_translation/Section_translation|the project talk page]].
'''Try the tool'''
Before the enablement, you can try the current implementation of the tool in [https://test.m.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation our testing instance]. Once it is enabled on Bosnian Wikipedia, you’ll have access to https://bs.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation with your mobile device. You can select an article to translate, and machine translation will be provided as a starting point for editors to improve.
'''Provide feedback'''
Please provide feedback about Section translation in any of the formats you are most comfortable with. We want to hear about your impressions on:
* The tool
* What you think about our plans to enable it
* Your ideas for improving the tool.
Thanks, and we look forward to your feedback and questions.
'''PS''': Sending your feedback or questions in English is particularly appreciated. But, you can still send them in the language of your choice.
[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 03:03, 11 august 2022 (CEST) On behalf of the WMF Language team
== VAŽNO: Izbori za Odbor povjerenika su odgođeni za jednu sedmicu. ==
Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za jednu sedmicu odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor povjerenika.
----
==== Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu. ====
----
Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo biračima pomogli da prepoznaju pozicije kandidata prema nekim ključnim temama. Nekoliko kandidata zatražilo je proširenje ograničenja broja slovnih znakova u svojim odgovorima kako bi mogli adekvatno pojasniti svoje pozicije. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu s ciljevima poštenog i ravnopravnog izbornog procesa.<br>
Kako bi osigurali da se duže izjave mogu prevesti na vrijeme za izbore, Izborna komisija i Radna grupa za odabir Odbora odlučili su odgoditi početak glasanja u zajednici za jednu sedmicu - vrijeme koje je osoblje koje radi na podršci izbora predložilo kao idealno.<br>
Pročitajte cijelo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].<br>
Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:32, 14 august 2022 (CEST)
== Počelo je glasanje na izborima za Odbor povjerenika!==
Pozdrav svima!<br>
'''Otvoren je period glasanja zajednice na [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting|izborima za Odbor povjerenika Fondacije Wikimedia]].'''<br>
Prije glasanja možete:
* Isprobati [https://board-elections-compass-2022.toolforge.org/ Izborni kompas] da vidite koji se kandidati najbolje slažu s vašim stavovima;
** Izborni kompas je dostupan na 18 jezika, uključujući hrvatski i srpski.
* Pročitati [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Candidates|izjave kandidata]] i pogledati [[m:Special:MyLanguage//Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|njihove videozapise]].
* Potvrditi svoje biračko pravo [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Voter_eligibility_guidelines|na ovoj stranici]] ili pomoću [https://meta.toolforge.org/accounteligibility/63 alatke za provjeru uredničkog naloga].
----
'''Glasovi se primaju do 6. septembra 2022. u 23:59 po UTC vremenu (CET = UTC+2)<br>
'''[https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:SecurePoll/vote/379 Glasajte sada na SecurePoll stranici].
----
Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 13:30, 23 august 2022 (CEST)
1yw8fuggr8unx9o7cz7u40nvjk48yu5
Masovni mediji
0
20967
3428790
3422718
2022-08-24T12:30:04Z
CommonsDelinker
1478
Uklanjam datoteku [[:c:File:Media_Against_Hate.jpg|Media_Against_Hate.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[:c:User:Gbawden|Gbawden]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Media Against Hate.jpg|]].
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
'''Masovni mediji''' je naziv za medije široke potrošnje i širokog opsega i pod njima spadaju: [[Internet]], [[dnevne novine]], [[radio]], [[televizija]].
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20080507041609/http://www.thirdworldtraveler.com/Book_Excerpts/MassSociety_PE.html C. Wright Mills, The Mass Society, poglavje u Power Elite,1956]
* [https://web.archive.org/web/20110810053012/http://beta.in-mind.org/issue-5/media-carriers-contagious-information The Media: Carriers of Contagious Information]
* [http://www.wanttoknow.info/massmedia Mass Media: Top Journalists Expose Major Cover-ups in Mass Media]
* [http://www.wanttoknow.info/massmediamediaarticles Powerful/Influential Mass Media Media Articles of the last decade]
* [http://www.wanttoknow.info/massmedianewsarticles Influential Mass Media News Articles of the last decade]
{{Commonscat|Mass media}}
{{Telekomunikacije}}
[[Kategorija:Mediji]]
6trlxqtetesknzkz0nq7wgrm3r84axx
Jorge Larrionda
0
21398
3428851
3409182
2022-08-25T02:08:44Z
KWiki
9400
KWiki premjestio je stranicu [[Jorge Luis Larrionda]] na [[Jorge Larrionda]]
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime = Jorge Luis Larrionda
| slika =
| veličina_slike =
| opis =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|3|9}}
| mjesto_rođenja = [[Montevideo]], [[Urugvaj]]
| datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}-->
| mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] -->
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| značajna_djela =
}}
'''Jorge Luis Larrionda''' ([[9. mart]] [[1968]]) [[urugvaj]]ski je [[nogometni sudija]].
Istakao se u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.]] Od važnijih utakmica sudio je polufinale na Kupu konfederacija u Francuskoj te utakmicu za treće mjesto na [[Nogomet na Olimpijskim igrama 2004.|olimpijskom turniru]] u [[Atina|Atini]], kada je [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] pobijedila [[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]].
== Vanjski linkovi ==
* [http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/w/ref/173372_LARRIONDA_Jorge.html FIFA profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060616195419/http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/w/ref/173372_LARRIONDA_Jorge.html |date=16. 6. 2006}}
* [https://web.archive.org/web/20070224014421/http://worldcup.reuters.com/referee/larrionda.html Profil]na [[Reuters]]u
{{DEFAULTSORT:Larrionda, Jorge Luis}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Biografije, Montevideo]]
[[Kategorija:Uruguvajske nogometne sudije]]
mtmzhn4qkik4ps52n6ep2zypyc4n0a1
3428855
3428851
2022-08-25T02:09:13Z
KWiki
9400
[[Kategorija:Uruguvajske nogometne sudije]] uklonjena; [[Kategorija:Urugvajske nogometne sudije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime = Jorge Luis Larrionda
| slika =
| veličina_slike =
| opis =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|3|9}}
| mjesto_rođenja = [[Montevideo]], [[Urugvaj]]
| datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}-->
| mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] -->
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| značajna_djela =
}}
'''Jorge Luis Larrionda''' ([[9. mart]] [[1968]]) [[urugvaj]]ski je [[nogometni sudija]].
Istakao se u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.]] Od važnijih utakmica sudio je polufinale na Kupu konfederacija u Francuskoj te utakmicu za treće mjesto na [[Nogomet na Olimpijskim igrama 2004.|olimpijskom turniru]] u [[Atina|Atini]], kada je [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] pobijedila [[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]].
== Vanjski linkovi ==
* [http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/w/ref/173372_LARRIONDA_Jorge.html FIFA profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060616195419/http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/w/ref/173372_LARRIONDA_Jorge.html |date=16. 6. 2006}}
* [https://web.archive.org/web/20070224014421/http://worldcup.reuters.com/referee/larrionda.html Profil]na [[Reuters]]u
{{DEFAULTSORT:Larrionda, Jorge Luis}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Biografije, Montevideo]]
[[Kategorija:Urugvajske nogometne sudije]]
nuza6csxla5s9ei2lwir7e18ng38iow
3428860
3428855
2022-08-25T02:38:40Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije = Jorge Larrionda
| slika =
| naslov =
| datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|3|9}}
| rodnigrad = [[Montevideo]]
| rodnadržava = [[Urugvaj]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Urugvajci|Urugvajac]]
| državljanstvo = Urugvajsko
| ostala zanimanja =
| godine1 = 1993–2011.
| liga1 = {{nowrap|[[Prva nogometna liga Urugvaja|Prva liga Urugvaja]]}}
| uloga1 = Sudija
| internacionalni_period1 = 1998–2011.
| konfederacija1 = {{nowrap|[[CONMEBOL]] i [[FIFA]]}}
| internacionalna_uloga1 = Sudija
| internacionalni_period2 =
| konfederacija2 =
| internacionalna_uloga2 =
}}
'''Jorge Luis Larrionda''' ([[9. mart]] [[1968]]) nekadašnji je [[urugvaj]]ski [[nogometni sudija]].
== Karijera ==
Istakao se u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006 – CONMEBOL|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.]] Od važnijih utakmica sudio je polufinale na [[FIFA Kup konfederacija 2003.|Kupu konfederacija 2003.]] u [[Francuska|Francuskoj]] te utakmicu za treće mjesto na [[Nogomet na Olimpijskim igrama 2004.|olimpijskom turniru]] u [[Atina|Atini]], kada je [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] pobijedila [[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]].
Na isteku 2011. najavljeno je njegovo povlačenje iz suđenja dvije godine prije isteka dobne granice.<ref>{{cite web |url= http://eldiario.com.uy/2011/12/30/larrionda-podria-adelantar-su-retiro/ |title= Larrionda podría adelantar su retiro |work= El Diario - FÚTBOL NACIONAL |language= es}}</ref> Odmah od 1. januara 2012. pridružio se FIFA-inoj Sudijskoj komisiji i preuzeo odgovornost za imenovanje sudija na turnirima pod okriljem FIFA-e.<ref>{{Cite web |url= http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/standingcommittees/committee=1882029.html |title= FIFA.com – Referees' Committee |access-date=3. 1. 2012 |archive-date=10. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140410021655/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/standingcommittees/committee=1882029.html |url-status=dead}}</ref>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/w/ref/173372_LARRIONDA_Jorge.html FIFA profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060616195419/http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/w/ref/173372_LARRIONDA_Jorge.html |date=16. 6. 2006}}
* [https://web.archive.org/web/20070224014421/http://worldcup.reuters.com/referee/larrionda.html Profil] na [[Reuters]]u
{{Sudije na FIFA Kupu konfederacija 2003.}}
{{Sudije na SP u nogometu 2006.}}
{{Sudije na FIFA Kupu konfederacija 2009.}}
{{Sudije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.}}
{{Sudije Interkontinentalnog kupa (nogomet)}}
{{DEFAULTSORT:Larrionda, Jorge Luis}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Biografije, Montevideo]]
[[Kategorija:Urugvajske nogometne sudije]]
e3fggxrop28pwissj0h5i111mjkg7s6
3428863
3428860
2022-08-25T08:19:41Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije = Jorge Larrionda
| slika =
| naslov =
| datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|3|9}}
| rodnigrad = [[Montevideo]]
| rodnadržava = [[Urugvaj]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Urugvajci|Urugvajac]]
| državljanstvo = Urugvajsko
| ostala zanimanja =
| godine1 = 1993–2011.
| liga1 = {{nowrap|[[Prva nogometna liga Urugvaja|Prva liga Urugvaja]]}}
| uloga1 = Sudija
| internacionalni_period1 = 1998–2011.
| konfederacija1 = {{nowrap|[[CONMEBOL]] i [[FIFA]]}}
| internacionalna_uloga1 = Sudija
| internacionalni_period2 =
| konfederacija2 =
| internacionalna_uloga2 =
}}
'''Jorge Luis Larrionda''' ([[9. mart]] [[1968]]) nekadašnji je [[urugvaj]]ski [[nogometni sudija]].
== Karijera ==
Istakao se u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006 – CONMEBOL|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.]] Od važnijih utakmica sudio je polufinale na [[FIFA Kup konfederacija 2003.|Kupu konfederacija 2003.]] u [[Francuska|Francuskoj]], utakmicu za treće mjesto na [[Nogomet na Olimpijskim igrama 2004.|olimpijskom turniru]] u [[Atina|Atini]], kada je [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] pobijedila [[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]], te [[Interkontinentalni kup 2004 (nogomet)|posljednje izdanje]] [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalnog kupa]].
Na isteku 2011. najavljeno je njegovo povlačenje iz suđenja dvije godine prije isteka dobne granice.<ref>{{cite web |url= http://eldiario.com.uy/2011/12/30/larrionda-podria-adelantar-su-retiro/ |title= Larrionda podría adelantar su retiro |work= El Diario - FÚTBOL NACIONAL |language= es}}</ref> Odmah od 1. januara 2012. pridružio se FIFA-inoj Sudijskoj komisiji i preuzeo odgovornost za imenovanje sudija na turnirima pod okriljem FIFA-e.<ref>{{Cite web |url= http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/standingcommittees/committee=1882029.html |title= FIFA.com – Referees' Committee |access-date=3. 1. 2012 |archive-date=10. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140410021655/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/bodies/standingcommittees/committee=1882029.html |url-status=dead}}</ref>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/w/ref/173372_LARRIONDA_Jorge.html FIFA profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060616195419/http://fifaworldcup.yahoo.com/06/en/w/ref/173372_LARRIONDA_Jorge.html |date=16. 6. 2006}}
* [https://web.archive.org/web/20070224014421/http://worldcup.reuters.com/referee/larrionda.html Profil] na [[Reuters]]u
{{Sudije na FIFA Kupu konfederacija 2003.}}
{{Sudije na SP u nogometu 2006.}}
{{Sudije na FIFA Kupu konfederacija 2009.}}
{{Sudije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.}}
{{Sudije Interkontinentalnog kupa (nogomet)}}
{{DEFAULTSORT:Larrionda, Jorge Luis}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Biografije, Montevideo]]
[[Kategorija:Urugvajske nogometne sudije]]
7kj7bo4vwj2om49ubigrivwbldq9kgt
2021.
0
29608
3428807
3387273
2022-08-24T16:21:14Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Godina}}
== Događaji ==
=== Mart ===
=== Novembar ===
* [[2021]] – U [[Dubai]]ju u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] započelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2021.]]
=== Decembar ===
* [[22. decembar]] – predviđeno Lansiranje [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]]
== 2021. u temama ==
=== Januar ===
* [[20. januar]] – [[Joe Biden]] naslijedio je [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] na mjestu [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]] i postao [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|46. predsjednik SAD-a]]
=== Februar ===
* [[8. februar]] – U [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]] u [[Italija|Italiji]] otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021.|Svjetsko prvenstvo]] u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]].
* [[10. februar]] – Na [[Pokljuka|Pokljuki]] u [[Slovenija|Sloveniji]] otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|Svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u.
=== Oktobar ===
* U [[Dubai]]u u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.#1. partija|prvom partijom]] započelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2021.]]
== Rođeni ==
{{Proširiti sekciju}}
== Umrli ==
=== Januar ===
* [[20. januar]] – [[Mira Furlan]], jugoslavenska i hrvatska filmska, pozorišna i TV-glumica
* [[29. januar]] – [[Flory Jagoda]], američka gitaristica, pjevačica i kantautorica bosanskohercegovačkog porijekla, poznata po pjesmama na judeošpanskom jeziku
=== Februar ===
[[Datoteka:Djordje Balasevic DSC8494.jpg|mini|desno|120px|[[Đorđe Balašević]]]]
* [[5. februar]] – [[Christopher Plummer]], kanadski pozorišni, filmski i televizijski glumac
* [[19. februar]] – [[Đorđe Balašević]], jugoslavenski i srbijanski kantautor, pjesnik, pisac i glumac
* [[21. februar]] – [[Zlatko Saračević (rukometaš)|Zlatko Saračević]], jugoslavenski i hrvatski rukometaš i trener
=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Zlatko Kranjčar]], hrvatski nogometaš i trener
* [[29. mart]] – [[Sekula Dugandžić]], bosanskohercegovački slikar
=== April ===
* [[9. april]]
** [[DMX]], američki reper i glumac
** [[Princ Filip, vojvoda od Edinburgha]], suprug [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabete II]]
=== Maj ===
* [[20. maj]] – [[Sándor Puhl]], mađarski nogometni sudija
=== Juli ===
* [[26. juli]] – [[Albert Bandura]], kanadsko-američki psiholog
=== August ===
=== Septembar ===
* [[2021]] - [[Kemal Kurspahić]], jugoslavenski novinar
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[31. decembar]] – [[Betty White]], američka glumica i [[pjevanje|pjevačica]]
== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
{{Proširiti sekciju}}
{{Commonscat|2021|2021.}}
1oypkivjxfgeo9cnswxzdg2e6wsm62p
Historija Sarajeva
0
34542
3428834
3407434
2022-08-24T22:16:23Z
Zavičajac
76629
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Historija Sarajeva}}
Ovo je članak o '''Historiji Sarajeva'''. Također pogledajte [[Historija Bosne i Hercegovine|historiju Bosne i Hercegovine]]. Članak se bavi [[historija|historijom]] sa područja današnjeg [[sarajevo|Sarajeva]].
== Prahistorijsko doba ==
{{glavni|Sarajevo u prahistorijsko doba}}
[[Arheologija|Arheolozi]] sa sigurnošću mogu potvrditi da je područje na kojem se danas nalazi [[Sarajevo]], kontinuirano bilo naseljivano, još od [[neolit]]a. Najpoznatiji dokaz naseljavanja sarajevskog područja u neolitu je butmirska [[kultura]]. Iskopine u [[Butmir]]u se otkrivene na području [[Ilidža|Ilidže]], današnjeg predgrađa Sarajeva, još 1893. godine od strane [[Austro-Ugarska|austro-ugarskih]] vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole. Sarajevsko područje je, bez sumnje privlačilo [[neolit]]skog čovjeka, najviše zbog prirodnog bogatstva kremena kojeg su nalazili u izobilju. Također izgleda da su neolitski ljudi ukrašavali svoje naseobine. Ali sigurno najzanimljivija činjenica je da su pronađeni jedinstveni keramčki predmeti, te lončano posuđe koje butmirsku kulturu čine unikatnom i jedinstvenom u [[svijet]]u. Upravo zbog ovih otkrića je organizovan Međunarodni kongres [[arheologija|arheologa]] i [[antropologija|antropologa]] 1894. godine u Sarajevu.
Sljedeće poznate naseobine na području Sarajeva su [[iliri|ilirska]] naselja. Ilirska plemena, [[narod]] koji se naseljavao na zapadnom [[Balkan]]u, (smatra se njihovom ''domovinom''), imali su nekoliko ključnih naselja na području [[Srednja Bosna|Srednje Bosne]], pretežno uz obalu rijeke [[Miljacka|Miljacke]]. [[Iliri]] na području Sarajeva su pripadali plemenu ''[[Desitijati]]'', ratobornom plemenu koje je najduže pružalo otpor prodoru [[Rimska imperija|Rimljana]].
== Antičko doba ==
Poraz Desidijata od strane [[rim]]skog imperatora [[Tiberije|Tiberija]] 9. n.e. godine je označio početak [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske vladavine]] na tom prostoru. Rimljani nisu nikad mnogo gradili u okolini današnjeg Sarajeva, međutim, poznata je rimska [[kolonija]] [[Aquae S (Ilidža)|Aquae S...]], izgrađena na području [[Ilidža|Ilidže]] koja je u to vrijeme bila najvažnije naselje.
== Srednji vijek ==
{{glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}}
Sarajevo je u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] bilo dio srednjovjekovne bosanske [[župa|župe]] [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]], u blizini tradicionalne prijestolnice [[Bosansko kraljevstvo|kraljevstva]] u [[Visoko]]m. Dokumenati iz razvijenog srednjeg vijeka bilježe da je na sarajevskom području postojalo mjesto [[Tornik|''"Tornik"'']]. Izgleda da je Tornik bio mali trg ili pazarište okuženo malim selima, te prema zapisima [[Dubrovnik|dubrovačkih]] trgovaca, nije bio previše važno trgovačko mjesto.
[[Papa|Papinski]] dokumenti navode da je 1238. godine izgrađena katedrala [[Sveti Pavao|Svetog Pavla]] na području Vrhbosne.
== Rano osmansko doba ==
{{glavni|Sarajevo u rano osmanlijsko doba}}
Sarajevo koje poznajemo danas je osnovano u [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskom carstvo]] 1450-ih tokom osvajanja regiona, a godina 1461. se najčešće koristi kao godina osnivanja grada. Prvi osmanski vladar [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Isa-beg Ishaković]], je pretvorio par zaselaka koji su tada bili tu u grad i centar države gradnjom jednog broja ključnih objekata, uključujući [[džamija|džamije]], zatvorenu tržnicu, javno kupatilo, hostel, i vladarov dvor (''Saraj'') koji je gradu dao njegovo trenutno ime. Džamija je nazvana [[Careva džamija (Sarajevo)|"Careva Džamija"]] u čast sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]]. Sa napretkom Sarajevo je brzo naraslo u najveći grad u regionu. Mnogi [[kršćanstvo|kršćani]], posebno pripadnici [[Bosanska crkva|Bosanske crkve]], su prešli na [[islam]] u to vrijeme.
Pod vodstvom ljudi poput [[Gazi Husrev-beg]]a (najveći [[vakuf|vakif]] grada koji je podigao većinu današnjeg starog dijela grada), Sarajevo je raslo velikom brzinom. Postalo je poznato po svojim velikim tržnicama i brojnim džamijama, kojih je bilo preko stotinu sredinom 16. vijeka. Tada je Sarajevo bilo najveći i najvažniji [[Osmanlijsko carstvo|osmanski]] grad na [[Balkan]]u poslije [[Istanbul]]a. Godine 1660. u Sarajevu je bilo preko 80.000 stanovnika. Poređenja radi, [[Beograd]] je 1838. godine imao samo 12963 stanovnika, a [[Zagreb]] kasne 1851. mali broj od 14000 ljudi.
== Kasno osmansko doba ==
{{glavni|Sarajevo u kasno osmanlijsko doba}}
1699. godine, princ [[Eugen Savojski]] je poveo uspješan napad na Sarajevo. Nakon što je njegova vojska opljačkala sve što je mogla, zapalio je grad. U samo jednom danu, skoro cijeli grad je uništen osim nekoliko mahala, nekoliko [[džamija]] i [[pravoslavna crkva|pravoslavne crkve]]. Brojni požari koji su uslijedili su oslabili grad, pa je Sarajevo 1807. godine imalo oko 60.000 stanovnika.
Na tlu Sarajeva, 1830-ih se dogodilo nekoliko bitaka, za vrijeme Bosanskog ustanka, organizovanog i vođenog od [[bošnjaci|bošnjačkog]] vojskovođe, [[Husein kapetan Gradaščević|Huseina kapetana Gradaščevića]]. Danas je jedna od glavnih ulica Sarajeva, Ulica [[Zmaj od Bosne|"Zmaja od Bosne"]], dobila ime u Gradaščevićevu čast. Ustanak je propao, i [[Bosanski pašaluk|Bosna]] je opet pala pod kontrolu [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]], pod čijom je upravom i ostala, sljedećih nekoliko [[decenija]].
== Austro-Ugarska ==
{{glavni|Sarajevo u austrougarsko doba}}
Po odluci [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], Sarajevo je 1878. godine okupirano od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. U Sarajevo su došli [[arhitektura|arhitekti]] i inžinjeri kako bi obnovili grad i od njega učinili modernu [[Evropa|evropsku]] metropolu. Bili su potpomognuti požarom koji je uništio veći dio glavnog dijela grada (''[[čaršija|čaršije]]''). Nakon toga je Sarajevo postalo mješavina osmanlijskog trgovačkog grada i moderne zapadnjačke arhitekture. U Sarajevu se može pronaći nekoliko primjera maruijskog i secesijskog stila iz tog perioda.
Austro-Ugarski period je bio veliki napredak za grad jer je zapadnjačka snaga donijela prihvaćanje standarda Viktorijanske epohe. Brojne tvornice i druge zgrade su izgrađene u ovo vrijeme, i veliki broj institucija je moderniziran i prilagođen zapadnjačkim standardima. Po prvi put u svojoj historiji, stanovništvo Sarajeva je počelo pisati [[latinica|latinicom]].
U događaju koji je započeo [[Prvi svjetski rat]], [[Franjo Ferdinand]], prijestolonasljednik Austro-Ugarske i njegova žena Sofija su ubijeni u atentatu u Sarajevu 28. juna 1914. od strane [[Srbi|srpskog]] nacionaliste i pripadnika organizacije ''[[Mlada Bosna]]'', [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]]. Anti-srpsko nasilje je bilo primjetno u gradu, iako su se bosanskohercegovačke vjerske vođe povukli i čak lično dali utočište nekim srpskim porodicama.
== Jugoslavija ==
{{glavni|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}}
Nakon četiri ratne godine koje su uslijedile, Sarajevo je kao dio [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ušlo u sastav nove države, [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] (kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]]). U to vrijeme je bilo [[glavni grad]] [[Drina|Drinske]] banovine. U sastavu te države je ostalo sve do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada Sarajevo okupiraju njemačke [[Nacizam|nacističke]] snage i ono ulazi u sastav [[NDH]], gdje je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. Gradonačelnik Sarajeva od 1942. do 1945. bio je [[Mustafa Softić]]. Grad ostaje pod kontrolom ustaškog režima sve do ulaska [[Partizani|partizanskih snaga]] 1945.
Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sarajevo je raslo nevjerovatnom brzinom i u to vrijeme je bilo jedan od najvažnijih industrijskih centara [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Moderni [[komunizam|komunistički]] blokovi, građeni zapadno od stare jezgre grada, daju Sarajevu arhitektnu posebnost. Sarajevo je dostiglo vrhunac svog razvoja u ranim 1980-im i u to vrijeme je izabrano da bude domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskim olimpijskim igrama]] 1984. godine. Igre su bile uspjeh za Sarajevo čiji se [[turizam]] nevjerovatno povećao.
== Moderno Sarajevo ==
{{glavni|Historija modernog Sarajeva}}
Nedavni [[rat u Bosni i Hercegovini]] je rezultirao velikim uništavanjima i dramatičnim padom broja stanovnika tokom [[Opsada Sarajeva|opsade grada]] između 1992. i 1995.
Rekonstrukcija grada je počela samim krajem rata u 1995. godini. Krajem 2003. većina grada je ponovno izgrađena, sa samo par vidljivih ruševina u centru grada. Moderne poslovne zgrade i neboderi su izgrađeni širom grada, i razvoj [[Bosmal City Centar|Bosmal City Centra]] od strane [[Bosna i Hercegovina|bosansko]]-[[Malezija|malezijske]], koji predstavlja najvišu zgradu na [[Balkan]]u. Sarajevo je ponovo ponudilo da bude domaćin zimskih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]].
== Također pogledajte ==
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]
* [[Spisak Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]]
{{Commonscat|History of Sarajevo}}
{{Sarajevo}}
[[Kategorija:Historija Sarajeva| ]]
7bjsl9h3vlbgqbntwj57m8rvem2ojxq
Sarajevo u austrougarsko doba
0
34794
3428819
3400278
2022-08-24T19:39:02Z
Zavičajac
76629
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Historija Sarajeva}}
[[Datoteka:BOR Bank in Sarajevo.JPG|desno|mini|250p|BOR banka iz asutrougarskog perioda]]
Ovaj članak govori o [[Sarajevo|Sarajevu]] u periodu između [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[1878]]. i kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[1918]].
Građani Sarajeva, kao i ostali stanovnici [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], 1878. godine su postali dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], po 25. tački [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]]. Nova okupatorska sila je dočekana uz veliki otpor u Bosni i Hercegovini. Međutim, austrougarska okupacija države je bila brza, Sarajevo je uskoro postalo dio [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]]. Austrougarski period u [[historija Sarajeva|historiji Sarajeva]] je okarakterisan kao period industrijalizacije, razvoja, prilagođavanja zapadnoj kulturi i društvenih promjena. Tri najočitije i najveće promjene u Sarajevu koje su se desile dolaskom Austro-Ugarske su promjene u političkoj strukturi [[grad]]a, [[arhitektura|arhitektonski]] stil, kao i promjene u obrazovnom sistemu.
== Politika ==
Političke promjene koje su nastale okupacijom Bosne i Hercegovine i Sarajeva od Austro-Ugarske, su nastale kako bi uklonile zastarjele podjele grada, koje su ostale još od [[Osmansko carstvo|osmanske vladavine]]. Također su te promjene nametnule Sarajevu sistem koji je odgovarao okupatorima.
== Obrazovanje ==
Promjene u obrazovnom sistemu su nastale zbog uvjerenja Austrougara da je njihov sistem obrazovanja moderniji i napredniji od [[Osmansko carstvo|osmanlijskog]] koji je u to vrijeme korišten u Sarajevu. Sarajevo je uskoro primilo zapadne standarde obrazovnog sistema i građani sarajeva su po prvi put počeli koristiti [[latinica|latinicu]] pri pisanju.
== Stanovništvo ==
1910ih Sarajevo je imalo oko 52.000 stanovnika.
== [[Sarajevski atentat]] ==
28. juna 1914. desio se atentat, poznato kao ''Sarajevski atentat'', [[Srbi|srpski]] nacionalist [[Gavrilo Princip]] ustrijelio je austrougarskog [[prestolonasljednik]]a [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franju Ferdinanda]] i njegovu [[trudnoća|trudnu]] suprugu [[Sofija Chotek|Sofiju]], koji su u to vrijeme bili u posjeti Sarajevu. Taj događaj bio je povod za [[Prvi svjetski rat]]. Po završetku rata, potpisivanjem [[Versajski sporazum|Versajskog mirovnog sporazuma]], [[Austro-Ugarska]] je prestala postojati. Sarajevo je postalo dio novonastale države, [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].
== Arhitektura ==
[[Datoteka:Sarajevo, pogled sa zapadne strane, 1890-1900.jpg|mini|280px|lijevo|Panorama Sarajeva između 1890 i 1900, Kongresna biblioteka SAD]]
Arhitektonske promjene su nastale ponajviše zbog požara koji je uništio veći dio glavnog dijela grada ([[čaršija|''čaršije'']]). [[Arhitektura|Arhitekti]] i inžinjeri su poslati iz [[Beč]]a kako bi modernizirali [[Sarajevo]] i prilagodili ga zapadnjačkom stilu. Rezultat je bio jedinstvena mješavina osmanlijskog trgovačkog grada i zapadnjačke arhitekture. Po prvi put u nekoliko vijekova, Sarajevo se proširilo izvan svojih tradicionalnih granica. Veći dio današnjeg [[Centar, Sarajevo|centra]] Sarajeva je izgrađen u to vrijeme. Arhitektura u Sarajevu se ubrzo razvila u širok spektar stilova i zgrada. Naprimjer, [[Katedrala Srca Isusova]], je izgrađena koristeći elemente neo-gotičke i romanističke arhitekture. [[Zemaljski muzej]], [[Sarajevska pivara]], [[Vijećnica|gradska Vijećnica]], [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Pošta]], [[Narodno pozorište]] i mnoge druge zgrade su izgrađene u tom periodu. Pored toga, Austrougari su učinili Sarajevo prvim gradom u [[Evropa|Evropi]] koji ima tramvaj.
[[Datoteka:Sarajevo Theater 02.jpg|mini|300p|[[Narodno pozorište]]]]
Važnije građevine sagrađene u ovom periodu u Sarajevu:
* [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]]
* [[Katedrala Srca Isusova]]
* [[Gradska tržnica Markale|Tržnica]]
* [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Zgrada Zemaljske vlade]] (danas zgrada Predsjedništva BiH)
* [[Dom Armije u Sarajevu|Oficirska kasina]] (danas (Dom Armije u Sarajevu)
* [[Marijin dvor (zgrada)|Marijin dvor]]
* [[Filipovićeva kasarna]]
* [[Sebilj]]
* [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]]
* [[Stara sinagoga u Sarajevu|Aškenaska sinagoga]] (danas jedina aktivna sinagoga u Sarajevu)
* [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Evangelistička crkva]] (danas Akademija likovnih umjetnosti]])
* [[Inat kuća]]
* [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prva gimnazija]]
* [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]]
* [[Šerijatska sudačka škola]] (danas [[Fakultet islamskih nauka]])
* [[Zemaljska bolnica]] (danas Klinički centar na Koševu)
* [[Palata Ješue D. Saloma|Salomova palata]]
* [[Jajce (kasarna)|Jajce kasarna]]
* [[Ulema-medžlis]]
* [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva sv. Ćirila i Metoda]]
* [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]]
* [[Narodno pozorište Sarajevo|Društveni dom]] (danas [[Narodno pozorište]])
* [[Zgrada kina Apolo|Kino "Apolo"]]
* [[Hotel "Evropa"]]
* [[Muzički paviljon (Sarajevo)|Muzički paviljon]]
* [[Crkva svetog Vinka|Crkva sv. Vinka]]
* [[Ajas pašin dvor]] (hotel "Central")
* [[Zgrada "Napretka"| Zgrada HKD Nepredak]]
* [[Crkva presvetog Trojstva|Crkva Presvetog Trojstva]]
== Također pogledajte ==
* [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]]
* [[Aneksiona kriza]]
* [[Mlada Bosna]]
== Vanjski linkovi ==
* [http://sarajevo18781918.blogger.ba Blog o Sarajevu za vrijeme austrougarske]
{{Sarajevo}}
[[Kategorija:Historija Sarajeva|Austrougarsko doba]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]]
13i57lgbkmsywv504k4k8oo7rokgc9k
Wikipedia:Igralište
4
57908
3428822
3428664
2022-08-24T20:09:42Z
Zavičajac
76629
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Sarajevo, Akademie krásných umění.jpg|mini|desno|300px|Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu]]
[[Datoteka:ALU Sarajevo (1).jpg|mini|desno|300px|ALU – ''nakon sanacije'']]
[[Datoteka:Academy of fine art and Festina lente.jpg|mini|desno|300px|Most [[Festina lente (most)|Festina lente]] ispred ALU, 2013.]]
'''Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu''' kao visokoškolska ustanova i članica [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta]]<ref>{{Cite web|title = Univerzitet u Sarajevu - Fakulteti i akademije|url = http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=145&Itemid=257|website = unsa.ba|access-date = 21. 2. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160303212046/http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=145&Itemid=257|archive-date = 3. 3. 2016}}</ref> je osnovana 1972. godine. Osnovali su je naučni radnici, profesori, kulturni djelatnici koji su se školovali u Beogradu, Ljubljani, Zagrebu, i koji su u to vrijeme bili već priznati i afirmisani umjetnici poput: [[Muhamed Karamehmedović|Muhameda Karamehmedovića]] (historičar umjetnosti i prvi dekan Akademije), [[Nada Pivac|Nade Pivac]] (akademski slikar), [[Mersad Berber|Mersada Berbera]] (akademski slikar), [[Boro Aleksić|Bore Aleksića]] (akademski slikar), [[Alija Kučukalić|Alije Kučukalića]] (akademski kipar), [[Zdenko Grgić|Zdenka Grgića]] (akademski kipar).
Akademiju čini šest posebnih odsjeka:
* Nastavnički
* Slikarstvo
* Kiparstvo
* Grafika
* Grafički dizajn
* Produkt dizajn
* Konzervacija i restauracija
Svaki od ovih odsjeka osposobljava studente za određenu umjetničku djelatnost prema [[Evropa|evropskim]] kriterijima umjetničkog obrazovanja.<ref name="ALU">{{cite web|url=http://www.alu.unsa.ba/akademija-likovnih-umjetnosti-sarajevo|title=O Akademiji|access-date=13. 6. 2018|archive-date=24. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160324200043/http://alu.unsa.ba/akademija-likovnih-umjetnosti-sarajevo|url-status=dead}}</ref>
== Historija ==
[[Datoteka:Sarajevo7.jpg|mini|lijevo|300px|ALU – ''prije sanacije: velika oštećenja izazvana vlagom'']]
Objekat današnje Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu je prva i jedina [[Evangelizam|evangelistička crkva]] u vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske uprave]]. Izgrađena je 1899. godine po nacrtima arhitekte [[Karlo Paržik|Karla Paržika]] u [[Romanika|romaničko]]-[[Bizantijska arhitektura|bizantijskom]] stilu kao centralna potkupolna građevina. Prema riječima bosanskohercegovačkog arhitekte Mufida Garibije, početni projekat koji je uradio Karl Paržik, bio je bez lijevog i desnog krila. Kasnije će se napraviti dodatna dva objekta, desni i lijevi, što je dalo današnji arhitektonski izgled likovne akademije.<ref name="OS">{{Cite web|url=https://okanal.oslobodjenje.ba/okanal/vijesti/video-akademija-likovnih-umjetnosti-jedan-od-simbola-sarajeva-i-remek-djelo-karla-parzika-670533|title=Akademija likovnih umjetnosti: Jedan od simbola Sarajeva i remek djelo Karla Paržika|work=okanal.oslobodjenje.ba|accessdate=5. 7. 2021}}</ref>
Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao visokoškolska ustanova i članica Univerziteta osnovana je 1972. a od 1981. godine nastava je obavljana u renoviranoj i adaptiranoj zgradi Akademije. Zakonom o njenom osnivanju, donesenim iste godine, utvrđeni su i njeni zadaci u obrazovanju likovnih umjetnika i organiziranju nastave za obrazovanje nastavnika likovnog vaspitanja za osnovne i srednje škole.<ref name="ALU"/>
== Nacionalni spomenik ==
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 24. juna 2021. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], donijela je odluku da se zgrada Akademije proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/Publication/Read/saopcenje-za-javnost-povodom-zavrsetka-1-sjednice-komisije |title=Zgrada Akademije likovnih umjetnosti (Evangelistička crkva sa župnom kućom i školom) u Sarajevu. |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 19. 8. 2022}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Faruk Kapidžić, Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić. Objekat se nalazi i na listi zaštićenih objekata Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.<ref name="OS"/>
Evangelistička crkva je izgrađena u romaničko-bizantijskom stilu kao centralna potkupolna građevina. Paržik je na objektu kombinirao više [[Historicistička arhitektura u Bosni i Hercegovini|historijskih stilova]] pa se pored karakteristika romaničko-bizantijskog stila uočavaju i karakteristike [[Gotika|gotike]] i [[Renesansa|renesanse]]. Iako prestankom sakralne namjene i velikim intervencijama radi adaptacije u Akademiju likovnih umjetnosti osamdesetih godina 20. stoljeća, sjeverna fasada i kupola ukazuju na izuzetnu arhitektonsku vrijednost objekta. Građevina ima istaknut ambijentalni kontekst, zbog svog položaja i značenja u strukturi i ukupnoj slici grada.
== Zanimljivosti ==
Univerzitet u Sarajevu od 25. do 27. juna 2021. godine organizirao je "Dane umjetnosti UNSA".
Ovaj značajni kulturni događaj je zajednički univerzitetski projekt nastavnika i studenata triju umjetničkih akademija [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], s ciljem predstavljanja najboljih umjetničkih dostignuċa bosanskohercegovačkoj javnosti.
U okviru ovog kulturnog događaja Akademija liovne umjetnosti organizirala je izložbu najboljih radova studenata svih odsjeka. U okviru Akademije djeluje i Art institut.<ref>{{Cite web|url=http://www.alu.unsa.ba/content/dani-umjetnosti-univerziteta-u-sarajevu-25-27-jun-2021|title=Dani umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 25. - 27. jun 2021|work=alu.unsa.ba|accessdate=5. 7. 2021}}</ref>
{{Commonscat|Academy of Fine Arts Sarajevo}}
gg7jhpui2d0cbmc1mlv4owhey5fuzww
Grb Sjevernog Kipra
0
65444
3428796
2104569
2022-08-24T15:16:58Z
Εὐθυμένης
64103
([[c:GR|GR]]) [[File:New-TRNC-coa.GIF]] → [[File:Coat of arms of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg]]
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Coat of arms of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg|mini|desno|200px|Grb Sjevernog Kipra]]
'''[[Grb]] [[Sjeverni Kipar|Turske Republike Sjeverni Kipar]]''' je dosta sličan [[grb Kipra|grbu Kipra]], osim što umjesto godine [[1960]], stoji [[1963]] i iznad natpisa godine se nalazi turski polumjesec i zvijezda.
== Također pogledajte ==
* [[Zastava Sjevernog Kipra]]
* [[Zastava Turske]]
{{Grbovi Azije}}
{{Grbovi Evrope}}
{{Commonscat|Symbols of Northern Cyprus}}
[[Kategorija:Grbovi teritorija|Sjeverni Kipar]]
[[Kategorija:Sjeverni Kipar]]
[[en:Coats of arms of Cyprus#Northern Cyprus]]
f3k2fhg82t68lr97kykdcddt53j89vs
Marija Kristina, vojvotkinja Tešina
0
75283
3428880
3309346
2022-08-25T11:58:15Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Meister_der_Erzherzoginnenportraits_001.jpg datotekom [[:File:Meister_der_Erzherzoginnen-Porträt_-_Erzherzogin_Maria_Christina.jpg|Meister_der_Erzherzoginnen-Porträt_-_Erzherzogin_Maria_Christina.jpg]] (izvršilac: [[commons:User:Commo
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija Vladar
| Ime =Marija Kristina
| Titula =Vojvotkinja Tešina
| Slika =Meister der Erzherzoginnen-Porträt - Erzherzogin Maria Christina.jpg
| Opis slike =
| Vladavina =[[1766]] - [[24. juni]] [[1798]]
| Krunidba =
| Prethodnik =[[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]]
| Nasljednik =[[Albert Tešinski|Albert]]
| Supružnik =[[Albert Tešinski|Albert Saksonski]]
| Dinastija =[[Habsburg|Habsburg-Lotaringija]]
| Otac =[[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva]]
| Majka =[[Marija Terezija Austrijska]]
| Datum rođenja =[[13. maj]] [[1742]]
| Mjesto rođenja =[[Beč]], [[Austrija]]
| Datum smrti =[[24. juni]] [[1798]]
| Mjesto smrti =[[Beč]], [[Austrija]]
|}}
'''Marija Kristina Ivana Josipa Antonija Habsburško-Lotarinška''' ([[13. maj]] [[1742]] - [[24. juni]] [[1798]]) je zajedno sa svojim mužem bila vladarica Tešina.
Marija Kristina je bila peto dijete i četvrta kćerka [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije Austrijske]] i [[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva|Franje I, cara Svetog Rimskog Carstva]]. Bila je majčina miljenica i Mariji Tereziji najdraže od njeno šesnaestero djece. Pažnja koju joj je majka ukazivala izazivala je ljubomoru njene braće i sestara, pogotovo [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|cara Josipa II]]. Loš odnos između Marije Kristine i Josipa II poticala je njegova prva žena, [[Izabela Marija od Parme]]. Na dvoru je bila poznata kao Marie Christine ([[francuski jezik|francuski]] oblik imena) ili kao Mimi.
Marija Kristina je bila vrlo inteligentna žena koja je znala kako manipulirati svojim roditeljima, pogotovo majkom. Iznenadna smrt njenog oca, cara Franje I, i depresija koju je njena majka tada proživjela omogućila je Mariji Kristini da natjera svoju majku da joj dopusti da se uda za princa kojeg sama izabere - bila je jedino od Marijine Terezijine djece koje se vjenčalo po svom izboru. Izabrala je [[Albert Tešinski|Alberta Saksonskog]] i paru je dodijeljena uprava nad Austrijskom Holandijom. Činjenica da je Mariji Kristini bilo dozvoljeno izabrati muža razljutilo je njene sestre, koje su bile poudavane onako kako je odgovoralo politici njihove majke. Nikada više nije uspostavila dobar odnos sa njima.
Po njihovom vjenčanju, [[8. april]]a [[1766]]. godine, Marija Terezija je novog zeta postavila za maršala i guvernera u Ugarskoj, te omogućila kćerki i njenom mužu lagodan i bezbrižan život. Albert i Marija Kristina su imali samo jedno dijete, kćerku zvanu Marija Kristina, koja je rođena [[16. maj]]a [[1767]]. godine i umrla sljedećeg dana. Kako par više nije mogao imati djece, Marijin Kristinin brat [[Leopold II, car Svetog Rimskog Carstva|Leopold]] im je dao na odgoj svoga vlastitog sina [[Karlo Tešinski|Karla]].
Marija Kristina je umrla [[24. juni|24. juna]] [[1798]]. godine od nepoznate stomačne bolesti. Nakon njene smrti Albert je nastavio vladati Tešinom sam sve do svoje smrti [[1822]]. godine. Sahranjena je zajedno sa svojim mužem i kćerkom, a na njen grob Albert je dao ugravirati ''Uxoris optimal, Albert'' ("Najboljoj supruzi, Albert)".
== Porijeklo ==
{{Porodično stablo 5
|collapsed=yes |align=center |title=Preci Marije Kristine Tešinske
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #fcb;
|1= 1. '''Marija Kristina Tešinska'''
|2= 2. [[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva]]
|3= 3. [[Marija Terezija Austrijska]]
|4= 4. [[Leopold Lorenski]]
|5= 5. [[Elizabeta Šarlota Lorenska]]
|6= 6. [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva]]
|7= 7. [[Elizabeta Kristina od Braunschweig-Wolfenbüttela]]
|8= 8. [[Karlo V Lorenski]]
|9= 9. [[Eleonora Marija Josipa Austrijska]]
|10= 10. [[Filip I Orleanski]]
|11= 11. [[Elizabeta Šarlota od Simmerna]]
|12= 12. [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva]]
|13= 13. [[Eleonora-Magdalena od Neuburga]]
|14= 14. [[Ludovik Rudolf od Braunschweig-Lüneburga]]
|15= 15. [[Kristina Ludovika od Oettingena]]
|16= 16. [[Nikola II Lorenski]]
|17= 17. [[Klaudija Franciska Lorenska]]
|18= 18. [[Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva]]
|19= 19. [[Eleanor Gonzaga (1630-1686)|Eleonora Gonzaga]]
|20= 20. [[Luj XIII Francuski]]
|21= 21. [[Ana Habsburška]]
|22= 22. [[Karlo I Ludovik Palatinski]]
|23= 23. [[Šarlota od Hesse-Cassela]]
|24= 24. [[Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva]] (= 18)
|25= 25. [[Marija Ana Španska]]
|26= 26. [[Filip Vilim Palatinski]]
|27= 27. [[Elizabeta Amalija od Hesse-Darmstadta]]
|28= 28. [[Antonije Ulrik od Braunschweig-Wolfenbüttela]]
|29= 29. [[Elizabeta od Schleswig-Holstein-Sønderburg-Norburga]]
|30= 30. [[Albert Ernest I od Oettingena]]
|31= 31. [[Kristina Fridrika od Württemburga]]
}}
{{Commonscat|Archduchess Marie Christine, Duchess of Teschen}}
[[Kategorija:Vojvode Tešina]]
[[Kategorija:Habsburg-Lotaringovci]]
[[Kategorija:Nadvojvotkinje od Austrije]]
4ds1ttrnucvyspk1m8eio91mvowjyeo
Marija Amalija Austrijska (parmska vojvotkinja)
0
76945
3428876
3313490
2022-08-25T11:45:19Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Maria_Amalia_of_Habsburg_Lorraina_Parma.jpg datotekom [[:File:Meister_der_Erzherzoginnen-Porträt_-_Erzherzogin_Maria_Amalia.jpg|Meister_der_Erzherzoginnen-Porträt_-_Erzherzogin_Maria_Amalia.jpg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDeli
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija Veličanstvo
| Ime =Marija Amalija Austrijska
| Titula =Vojvotkinja Parme, Piacenze i Gustalle
| Slika =Meister der Erzherzoginnen-Porträt - Erzherzogin Maria Amalia.jpg
| Opis slike =
| Supružnik =[[Ferdinand od Parme]]
| Djeca =[[Karolina od Burbon-Parme]]<br>[[Ludovik I Etrurijski]]<br>[[Marija Antonija od Burbon-Parme]]<br>[[Karla Marija od Burbon-Parme]]
| Dinastija =[[Habsburg-Lotaringija]]
| Otac =[[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva]]
| Majka =[[Marija Terezija Austrijska]]
| Datum rođenja =[[26. februar]] [[1746]]
| Mjesto rođenja =[[Beč]]
| Datum smrti =[[18. juni]] [[1804]]
| Mjesto smrti =[[Prag]]
|}}
'''Marija Amalija Austrijska''' (punim imenom '''Marija Amalija Antonija Josipa Ivana'''; [[26. februar]] [[1746]] - [[18. juni]] [[1804]]) je bila vojvotkinja [[Parma|Parme]], [[Piacenza|Piacenze]] i [[Guastalla|Gustalle]] po braku.
== Rane godine ==
Bila je osmo dijete kraljice [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]] i [[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva|Franje I Stjepana, cara Svetog Rimskog Carstva]]. Kao kćerka austrijske vladarice nosila je titulu nadvojvotkinje od Austrije, princeze od [[Ugarska|Ugarske]], [[Bohemija|Bohemije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slavonija|Slavonije]] i [[Dalmacija|Dalmacije]], a kao kćerka cara i kraljice oslovljavanje ''Carska i Kraljevska Visost''. Marija Terezija je bila poznata po tome što je nejednako tretirala svoju djecu i vidljivo više pažnje poklanjala pojedincima, pogotovo [[Marija Kristina Tešinska|nadvojvotkinji Mariji Kristini]], a Mariju Amaliju je smatrala preživahnom.
Sa 22 godine nadvojvotkinja Marija Amalija se zaljubila u princa [[Karlo II August od Zweibrückena|Karla od Zweibrückena]] koji je često posjećivao bečki dvor i kojeg je carska porodica dobro poznavala. Međutim, carica Marija Terezija ga nije smatrala dovoljno dobrim kandidatom za udaju svoje kćeri. Željela je da se uda ili za vojvodu Parme ili za napuljskog kralja, koji je planirao oženiti njenu mlađu sestru [[Marija Josipa Austrijska (1751-1767)|Mariju Josipu]] prije nego što je umrla od [[boginje|boginja]]. Karlo je nakon toga ogorčeno zauvijek napustio [[Beč]].
== Brak i politika ==
[[Datoteka:Maria Amalia of Habsburg Lorraine2.jpg|mini|lijevo|200px|Marija Amalija kao vojvotkinja Parme]]
Protiv svoje volje Marija Amalija je bila zaručena za [[Ferdinand od Parme|Ferdinanda, vojvodu Parme]], unuka kralja [[Luj XV Francuski|Luja XV Francuskog]]. Napustila je rodnu [[Austrija|Austriju]] [[1. juli|1. jula]], kada je brak sklopljen preko predstavnika, i udala se [[19. juli|19. jula]] [[1769]]. godine. Njena udaja je bila jedan od načina da se Marija Terezija izmiri sa francuskim kraljem, a kasnije je još jednu kćerku, [[Marija Antoaneta|Mariju Antoanetu]], udala za njegovog unuka, budućeg [[Luj XVI Francuski|Luja XVI Francuskog]]. Marijin Amalijin brak sa Ferdinandom je podržavao i njen stariji brat, [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva]], čija je prva supruga, [[Izabela Marija od Parme]], bila Ferdinandova sestra. Marijin Amalijin suprug je bio šest godina mlađi i Marija Amalija je dva mjeseca odbijala [[seks|konzumirati]] svoj brak zbog muževe nehigijene. Marija Amalija je kasnije ipak rodila devetero djece.
Čim je stigla u Parmu, nova vojvotkinja se počela miješati u politiku muževe države uz savjete svoje majke. Baš kao i njena majka, Marija Amalija je bila ''[[de facto]]'' vladarica muževih posjeda. Ubrzo je pod Marijinim Amalijinim vodstvom Parma postala marioneta Austrije. Marija Amalija je potpuno zasjenila Ferdinanda i izazivala skandale svojim brojnim ljubavnicima. Njen razuzdani život je šokirao evropske monarhe, i svi su polahko prekidali svoje veze sa parmskim dvorom. Marija Amalija je otpustila ministra koji se protivio njenoj nevjeri suprugu i zamijenila ga Špancem kojeg joj je preporučio kralj [[Karlo III Španski]]. Međutim, ni novi ministar nije imao uticaja nad vojvotkinjom koja je nastavila svoj razuzdani život. Na kraju je Karlo III, ne želeći više imati išta sa Marijom Amalijom, prekinuo sve veze sa Parmom i ukinuo joj svoju finansijsku pomoć.
== Porodični odnosi ==
[[Datoteka:Maria Amalia of Habsburg Lorraine3.jpg|mini|200px|desno|Nadvojvotkinja Marija Amalija]]
Za kćerino ponašanje saznala je i carica Marija Terezija, koja je, kako bi udovoljila francuskom dvoru, prekinula kontakt sa Marijom Amalijom i zabranila svojoj djeci da joj pišu. Marija Terezija je pokušala opet uspostaviti kontakt sa kćerkom tek nakon rođenja Marijinog Amalijnog sina, ali bezuspješno.
Marija Amalija se u svim aspektima svoga života razlikovala od prosječne žene njenoga statusa. Na dvor je puštala prosjake, oblačila se jednostavnije, i manje pažnje poklanjala svom izgledu. Kada je njena starija sestra, Marija Kristina, vojvotkinja Tešina, posjetila sestru, majci je napisala da je oduševljena njenom djecom, a pogotovo najstarijom kćerkom.
Vojvotkinja Marija Amalija je ostala u kontaktu sa svojim mlađim sestrama, francuskom kraljicom [[Marija Antoaneta|Marijom Antoanetom]] i [[napulj]]skom kraljicom [[Marija Karolina Austrijska|Marijom Karolinom]]. Jedno od posljednjih pisama koje je Marija Antoaneta napisala u zatvoru prije nego što je pogubljena pod [[giljotina|giljotinom]] [[1793]]. godine bilo je upućeno Mariji Amaliji. Svoju najstariju kćerku nazvala je po sestri i tako odbila poštovati majčinu želju da sve najstarije kćerke njenih kćerki budu nazvane po njoj (kao što je Marija Antoaneta nazvala [[Marija Terezija Francuska|svoju prvu kćerku]]). Mlađu kćerku nazvala je po Mariji Antoaneti. Nakon pogubljenja sestre i njenog supruga Marija Amalija je razvila veliko nepovjerenje i mržnju prema Francuzima.
Nakon što je [[Napoleon Bonaparte]] osvojio Italiju, Marija Amalija i njena porodica su preselili u [[Prag]], gdje je ona i umrla [[1804]]. godine. Sahranjena je u Pragu, ali je njeno srce doneseno u [[Beč]].
== Porijeklo ==
{{Porodično stablo 5
|collapsed=yes |align=center |title=Preci Marije Amalije Austrijske
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #fcb;
|1= 1. '''Marija Amalija Austrijska'''
|2= 2. [[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva]]
|3= 3. [[Marija Terezija Austrijska]]
|4= 4. [[Leopold Lorenski]]
|5= 5. [[Elizabeta Šarlota Lorenska]]
|6= 6. [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva]]
|7= 7. [[Elizabeta Kristina od Braunschweig-Wolfenbüttela]]
|8= 8. [[Karlo V Lorenski]]
|9= 9. [[Eleonora Marija Josipa Austrijska]]
|10= 10. [[Filip I Orleanski]]
|11= 11. [[Elizabeta Šarlota od Simmerna]]
|12= 12. [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva]]
|13= 13. [[Eleonora-Magdalena od Neuburga]]
|14= 14. [[Ludovik Rudolf od Braunschweig-Lüneburga]]
|15= 15. [[Kristina Ludovika od Oettingena]]
|16= 16. [[Nikola II Lorenski]]
|17= 17. [[Klaudija Franciska Lorenska]]
|18= 18. [[Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva]]
|19= 19. [[Eleanor Gonzaga (1630-1686)|Eleonora Gonzaga]]
|20= 20. [[Luj XIII Francuski]]
|21= 21. [[Ana Habsburška]]
|22= 22. [[Karlo I Ludovik Palatinski]]
|23= 23. [[Šarlota od Hesse-Cassela]]
|24= 24. [[Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva]] (= 18)
|25= 25. [[Marija Ana Španska]]
|26= 26. [[Filip Vilim Palatinski]]
|27= 27. [[Elizabeta Amalija od Hesse-Darmstadta]]
|28= 28. [[Antonije Ulrik od Braunschweig-Wolfenbüttela]]
|29= 29. [[Elizabeta od Schleswig-Holstein-Sønderburg-Norburga]]
|30= 30. [[Albert Ernest I od Oettingena]]
|31= 31. [[Kristina Fridrika od Württemburga]]
}}
== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Archduchess Maria Amalia of Austria, Duchess of Parma}}
[[Kategorija:Supružnici parmskih vladara]]
[[Kategorija:Nadvojvotkinje od Austrije]]
[[Kategorija:Habsburg-Lotaringovci]]
gig01bsibill8i09jw7psr2t7lh3w19
Ateroskleroza
0
83779
3428799
2772371
2022-08-24T16:08:07Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Endo_dysfunction_Athero.PNG datotekom [[:File:Endothelial_dysfunction_Atherosclerosis.png|Endothelial_dysfunction_Atherosclerosis.png]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]:
wikitext
text/x-wiki
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Endothelial dysfunction Atherosclerosis.png|mini|desno|200px|Šematski prikaz razvoja ateroskleroze]]
'''Ateroskleroza''' je bolest velikih i srednjih mišićnih [[arterija]]. Karakteriše se disfunkcijom [[endotel]]a krvnog suda, [[vaskulitis]]om, i nakupljanjem [[Lipidi|lipida]], [[holesterol]]a, [[Kalcij|kalcija]] i ćelijskih elemenata unutar zida [[krvni sud|krvnog suda]]. Ovaj proces za posljedicu ima formiranje plaka, vaskularno remodjelovanje, akutnu i hroničnu opstrukciju lumena krvnog suda, poremećen protok [[krv]]i, i smanjenu oksigenaciju ciljanih [[tkivo|tkiva]].
{{stub-med}}
{{Commonscat|Atherosclerosis}}
[[Kategorija:Kardiovaskularne bolesti]]
gtdg7azbtaybji5m4rhmj2bqrz07n9x
Debelo Brdo (Sarajevo)
0
96544
3428865
3428766
2022-08-25T08:50:06Z
Zavičajac
76629
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sarajevo Debelo Brdo 11.jpg|mini|desno|Debelo Brdo, vidljivi su betonski ulazi u centar veze JNA i ostaci zida iz kasnoantičkog doba]]
'''Debelo Brdo''' je područje na zapadnom obronku masiva [[Trebević]]a iznad [[Sarajevo|Sarajeva]]. Administrativno pripada općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]].
Debelo brdo je poznato kao prvo i najznačajnije [[Arheologija|arheološko]] nalazište na teritoriji grada na kojem je nađeno [[Prahistorija|prahistorijsko]] [[Gradina|gradinsko naselje]], antički i kasnoantički odbrambeni objekti. Na Debelom brdu je bilo jedno od najznačajnijih prahistorijskih naselja [[Bronzano doba|bronzanog doba]] (1800-1300. godine p.n.e.) u unutrašnjosti sjeverozapadnog [[Balkan]]a. Vizuelno je bilo povezano sa gradinama na obroncima oko doline Miljacke, kao i sa [[Gradac (Gornji Kotorac)|gradinom na Ilinjači]] u Gornjem Kotorcu, na rubu Sarajevskog polja.
Do danas je registrirano par desetina gradinskih naselja koja su na užem sarajevskom području egzistirala od vremena neolita pa sve do rimskog doba. Pojedina od tih naselja su imala i posebno značenje za lokalne populacije a imala su i dugi kontinuitet trajanja. U prvom redu ovo se odnosi na naseobinski kompleks Zlatište - Debelo Brdo - Soukbunar čije je postojanje imalo veliki značaj i činilo ga ekonomskim, kulturim, komunikacionim, društvenim, pa vjerojatno i političkim središte u području Srednje Bosne.<ref name="Mesihović"/>
Godine 2005. odlukom [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Komisije za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]] u sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća komisije) i Tina Wik, proglašeno je za nacionalni spomenik.<ref name="Debelo">{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2550 |title= Debelo Brdo |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|accessdate= 24. 9. 2021}}</ref>
== Istraživanja ==
Prva istraživanja obavio je [[Franjo Fiala]] 1889-1896. godine. Pokretni arheološki materijal je deponiran u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. Još u svojim prvim izvještajima Fiala je konstatovao da prahistorijski nalazi iz ovog naselja pripadaju pretežno bronzanom i željeznom dobu, ali da postoje i indicije o još starijem, neolitskom horizontu, čiji nalazi nisu ni naročito brojni, ni izraziti.
Nakon Fialine kampanje na potezu Zlatište - Debelo Brdo - Soukbunar prezentiran je od strane [[Vejsil Ćurčić|Vejsila Čurćiča]] 1908. god. i prvi opsežniji pregled gradinskih naselja Sarajeva.<ref name="Mesihović"/>
Iskopavanjem 1983, u organizaciji Gradskog zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo, rukovodili su [[Lidija Fekeža]] i [[Blagoje Govedarica]]. Iskopavanje je teklo paralelno sa gradnjom vojnog objekta - centra veze tadašnje [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Materijal sa iskopavanja predan je [[Muzej Sarajeva|Muzeju grada Sarajeva]].
U augustu 2017. po nalogu Općine Centar, Institut za arheološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Sarajevu je obavio prospekciju lokaliteta Vranjače kako bi vidio da li tu postoji arheološki potencijal i iz kojeg perioda, te koliko je to povezano s obližnjim lokalitetom Debelog brda.<ref name="Dvranjača">{{Cite web|url= https://depo.ba/clanak/172237/nadomak-sarajeva-arheolosko-nalaziste-iz-bronzanog-doba-sta-kriju-vranjaca-debelo-brdo-i-zlatiste |title= Nadomak Sarajeva arheološko nalazište iz bronzanog doba: Šta kriju Vranjača, Debelo brdo i Zlatište? |work= Depo portal|accessdate= 24. 9. 2021}}</ref>
Lokalitet je u priličnoj mjeri devastiran i potpuno zapušten, jer su ga koristili JNA, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija BiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-1995]]. godine i [[SFOR]].
== Historija ==
Život na Debelom brdu je trajao od eneolita 2000/1700. godine p. n. e., preko bronzanog doba, starijeg i mlađeg željeznog doba, antičkog i kasnoantičkog perioda, pa sve do dolaska [[Slaveni|Slavena]]. U lokalnom smislu Debelo Brdo je dominiralo Sarajevskim poljem, nad dolinom Miljacke, s jedne strane, i Željeznice sa druge stranea. Šire gledano bilo je na mjestu gdje se završavala sjeverna saobraćajnica - dolina [[Bosna (rijeka)|Bosne]] - a nastavljali se putevi za Hercegovinu i jugoistočnu Bosnu. Taj položaj bio je presudan za razvoj Debelog Brda u zanatski i trgovački centar. Ipak ne treba isključiti ni mogućnost osvajanja ovog naselja od nosilaca [[Srednjobosanska kulturna grupa|Srednjebosanske kulturne grupe]] (Desidijati).
=== Neolit ===
Među neobjavljenim materijalom sa ovog lokaliteta pronađen je dio tipične neolitske sjekire, tzv. tipa ''Schuhleistenkeil'', izrađene od svijetlog kamena (magnezita). Osim toga, dva već objavljena ulomka i jedan još neobjavljeni keramički ulomak, pokazuju sličnost s [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićkom kulturom]]. Pronađeni materijali iz neolita na ovom lokalitetu pripadaju istom onom talasu doseljenika sa juga (iz Hercegovine) koji su krajem neolita, pred naletom stočarskih plemena (stepski nomadi iz Azije - [[Indoevropljani]]), u većem broju naselili i neke dijelove južne i centralne Bosne, promijenivši znatno kulturmu fizionomiju naselja [[Butmirska kultura|butmirske kulture]]. U to vrijeme neolitsko naselje u Butmiru, u Sarajevskom polju, po svoj prilici više nije postojalo.<ref name="Debeloeneolit">{{Cite web|url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n96 |title= Borivoj Čović - Od Butmira do Ilira - Desidijati |work= Zemaljski muzej Zarajevo|accessdate= 24. 9. 2021}}</ref>
=== Eneolit ===
Drugi stratum pripada eneolitskom dobu, kasnoj fazi [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|Vučedolske kulture]], datiranoj u 2000-1800 (1700) godinu prije naše ere. <ref name="Tasić">{{Cite web|url= https://books.google.ba/books?id=m_mAAAAAMAAJ&pg=PA122&lpg=PA122&dq=debelo+brdo+%C4%8Dovi%C4%87&source=bl&ots=0y4x-AL2ta&sig=ACfU3U2mfL-nwWHpwaiAzrXnmHQtoUpDdQ&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiJmqmU1Nj5AhXYhf0HHTWoAJ04HhDoAXoECA4QAw#v=onepage&q=debelo%20brdo%20%C4%8Dovi%C4%87&f=false |title= Eneolitske kulture Centralnog i Zapadnog Balkana - Debelo Brdo |work= Institut za balkanske studije |accessdate= 24. 9. 2021}}</ref> Zastupljena je u velikom broju primjeraka tipična vučedolska keramika, kalupi za livenje raznih metalnih predmeta, igle, šila, lisnati bodeži, sjekire i dijelovi cijevi za mijeh. Poslije Ljubljanskog barja ovo naselje je najbogatije nalazima Vučedolske kulture na prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].
Nađeni materijal ima i svoje posebnosti pa se u nauci govori o [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini| podtipu Vučedolske kulture]] ili podtipu Debelo Brdo.<ref name="ČovićB">{{Cite web |url= https://www.muzejsarajeva.ba/wp-content/uploads/2021/07/Prilozi-4-Borivoj-Covic.pdf |title= Borivoj Ćović: Počeci naselja na Debelom Brdu u Sarajevu |work= JU Muzej Sarajeva, 2005 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Keramika odlikuje punijim geometrijskim likovima i bogatijim rasporedom ukrasa.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>
=== Bronzano doba ===
Iz ovog perioda je [[gradina|gradinsko naselje]] sa sa manjim utvrđenim dijelovima i sa otvorenim naseljima, smještenim ispod stijena nad Soukbunarom i na području Zlatišta i Vranjače. Bilo je jedno od najvećih gradinskih naselja, koje se pružalo u dužini od nekoliko stotina metara, obuhvatajući više zaravanaka i padina kao i dva manja brda (Debelo brdo i Zlatište). Pronađena su razna oruđa i oružja, šuplje sjekire, bronzana koplja, kratki mačevi-bodeži, te kalupi za livenje ovog oružja. Još 1895. godine otkriven je i dio jedne keramičke posude — identifikovan kao [[Mikenska kultura|mikenski]], što otvara nove poglede na mogućnost postojanja mikenskih uticaja i veoma duboko u unutrašnjosti zapadnog [[Balkan]]a. Sve to potvrđuje da je naselje na Debelom brdu ujedno bilo ustaljen i dugovječan zanatski, proizvodni, kulturni i trgovački centar, sa stabilnom i čvrsto organiziranom društvenom zajednicom. <ref name="ČovićB"/>
=== Željezno doba ===
Iz starijeg željeznog doba, od 900. do 300. godine prije naše ere, prema keramičkom materijalu na Debelom brdu i Varvari kod [[Prozor]]a, izveden je zaključak da su veze i kontakti plemena ([[Desidijati]]), koja su živjela u srednjem toku [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] i gornjem toku [[Vrbas]]a ([[Srednjobosanska kulturna grupa]]) sa onim koja su živjela južnije, u gornjem toku rijeke Bosne, bile intenzivne i trajnog karaktera, s tim da su plemena koja pripadaju srednjebosanskoj kulturnoj grupi bila vjerovatno nadmoćnija. Pored toga, na materijalu sa Debelog Brda javlja se i import iz [[Italija|Italije]] (sjekire sa lepezasto proširenom oštricom). Izuzetan geografski položaj doveo je do razvoja naselja u značajan [[Zanastvo|zanatski]] i [[Trgovina|trgovinski]] centar.
Predmeti od bronze su se i dalje proizvodili (šila, igle, [[nakit]]), ali je za te predmete bilo potrebno neuporedivo manje rude nego što je trebalo za [[mač]]eve, koplja, sjekire, motike...). [[Rudarstvo]] i [[metalurgija]] dobili su veliki zamah.
Uočava se sličnost i sa materijalom na [[Glasinačka kultura|Glasinačkom području]].
=== Rimski period ===
Decenije nakon završetka [[Veliki ilirski ustanak|Batonovog ustanka]] su i vrijeme kada se drastično mijenja i fizionomija naselja i naseobina u rimskoj provinciji [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciji]], pa i u sarajevskom području kao njegovom sastavnom dijelu. Tip gradinskih naselja nestaje, a naselja se ponovo premještaju u ravničarske zone. Tek se samo pojedine gradine iz vojno-strateških razloga transformiraju u rimske garnizone. Sarajevsko polje, posebno njegovi zapadni dijelovi pružaju i dobre mogućnosti za intenzivnije bavljenje zemljoradnjom, a okolne i obližnje planine za stočarstvo. Naravno tu su u susjedstvu i rudarske zone u fojničko-kiseljačkoj i [[vareš]]koj oblasti. Sarajevsko područje je naseljavalo pleme [[Desidijati]], organizovano kao peregrinska civitas, koja je spadala u jednu od najvažnijih ilirskih civitates u rimsko doba.
Sarajevsko područje pružalo je dosta preduslova da se na njemu u rimsko doba razvije značajnije naselje, koje se nalazilo na obe obale [[Miljacka|Miljacke]] (danas od [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]] do Kampusa) i na drugoj obali po obližnjim padinama oko Vrbanja mosta. Bilo je podređeno urbanom i upravnom jezgru [[Aquae S (Ilidža)|Aquae S…]] (današnja Ilidža). To je bilo u odnosu na Ilidžu jedno satelitsko veće naselje, suprotno od današnje situacije. Porijeklo ovoga naselja u centralnom Sarajevu sa obje strane Miljacke treba tražiti u kontinuitetu sa naseobinskim kompleksom Zlatište-Debelo Brdo-Soukbunar, koji se jednostavno “preselio” u ravniji plato.
Ovaj proces “silaženja” u ravniji dio je bio postupan, vezan i sa rimskim strateškim interesima, i sa procesom romanizacije i kulturnog rasta ali i sa privrednim interesima lokalne populacije (želja da se bude u što je moguće većoj blizini same rimske ceste). U tome razvijenom naselju (sa vjerojatnim zenitom svoga antičkog razvitka u III. st. n. e.) postojala je i ciglana koja je podmirivala potrebe "antičkog Sarajeva" i čiji žigovi su potvrđeni na pronađenim ostacima cigli.
Rimsko utvrđenje na Debelom Brdu, strateški dobro izabranoj tački, služilo je između ostalog i za odbranu naselja. Postojalo je još nekoliko stoljeća.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>
Na lokalitetu je pronađeno mnogo domaće i importirane keramike, dijelovi noževa, dlijeta, kopči za pojaseve, bronzanih dugmeta i šivaćih igala, podloge za ogledalca, poljoprivredni alat (motike, dio pluga, svrdla, strjelice), stakleno posuđe.
==== Novac ====
Nađeno je i nekoliko komada antičkog novca.
Najstariji do sada pronađeni rimski novčić sa sarajevskog područja nađen je u Ulici Dugi Sokak, Bistrik, Stari Grad. Danas se čuva u Zemaljskom muzeju pod inventarskim brojem numizmatičke zbirke 12365.
* DIVVS AVGVSTVS PATER (lice novčića) "božanski otac August"
Brončani novčić kovan je za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (vl. 14-37. god. n. e.), a posvećen uspomeni na [[Oktavijan August|Augusta Oktavijana]]. Na naličju se nalazi prikaz munje sa kraticom SC. Novčić je u rimskim državnim kovnicama nastao neposredno nakon smrti Augusta 14. god. n. e. i samim tim predstavlja najstariji materijalni i epigrafski nalaz rimskog prisustva na sarajevskom području, par godina nakon završetka Velikog Ilirskog ustanka.<ref name="Mesihović"/>
Najinteresantniji novčić pronađen do sada na sarajevskom području jeste onaj koji pripada caru Didiju Julijanu i koji je nađen u koritu Miljacke. Danas se čuva u Zemaljskom muzeju pod inventarskim brojem numizmatičke zbirke 12359.
* Lice: IMP CAES M DID SEV IVLIA AVG; Imperator Caesar Marcus Didius Severus Iulianus August; “Imperator cezar Marko Didije Sever Julijan August”
* Naličje: CONCORD SC; Concordia senatus consulto
Zbog samo dvomjesečne vladavine ovog rimskog cara u toku 193. god. n.e. novac posvećen Didiju Julijanu je dosta rijedak. Njegovo prisustvo sugerira da je centralni dio Sarajeva bio jedno od značajnijih putnih i trgovačkih stajališta sa intenzivnijim prometom u zadnjoj deceniji II. st.<ref name="Mesihović"/>
=== Kasnoantički period ===
Kada su ovi krajevi opet pripojeni [[Justinijan I|Justinijanovom]] (Istočno-rimsko ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]]), na ovoj strateški dobro izabranoj tački podignuta je tvrđava. Ulazila je u
široko-razgranatu politiku Justinijana koja se zasnivala na izgradnji utvrđenih odbrambenih pojaseva, kojima se nastojalo zadržati nadiranje prekodunavskih barbarskih naroda.
Tvrđava je imala dva bedema: južni i zapadni kao vanjski (dužine oko 118 m) i sjeverni unutrašnji (dužine 72,5 m). Bedemi imaju izlomljene linije, građeni su od grubo priklesanog kamena, dimenzija 0,4(0,6) x 0,2 m, vezanog krečnim malterom. Ostaci bedema su se očuvali do 1893. godine u visini od 0,6 do 1,3 m skoro po cijeloj dužini, dok su 1983. godine zatečeni ostaci zidova samo u jugozapadnom i zapadnom dijelu i to do visine od oko 0,6 m (oko 3 reda kamenja).
Ulaz (širine 3,2 m) u tvrđavu je bio na zapadnoj strani. Ispred njega se nalazila mala kula (A) četverougaone osnove. U kuli je bio pod od krečnog maltera. Na jugoistočnom kraju utvrđenja se unutrašnji bedem završavao kulom četverougaone osnove, dimenzija 8,5 x 4,5 m (kula B). Fiala je zatekao ovu kulu u visini do iznad prvog sprata sa očuvanim omalterisanim stropom. Pri zaštitnim iskopavanjima 1983. godine, tragovi stropa više nisu zatečeni.<ref name="ČovićB"/>
Pokretni arheološki materijal iz antičkog i kasnoantičkog doba većinom je nađen unutar zidina utvrđenja i u dvije kule. Između ostalog, nađene su dvije keramičke boce rađene na grnčarskom kolu. Na dnu jedne od njih je natpis minuskulnim kurzivom na latinskom: EGO IVSTVS OLARIVS ET MANUS MEAS RVGETVS ET FETETVS. Opći smisao natpisa je: “Ja sam pravi grnčar, a moje su ruke prljave a plodne.”
Analiza keramičkih nalaza pokazala je da poznati primjerak Justinijanova novca ne označava završnu tačku u razvoju ovog naselja, odnosno da sa kasnom antikom ne prestaje život ove aglomeracije, već da se produžuje još izvjesno vrijeme po doseljenju Slavena.
== Literatura ==
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
*[[Franjo Fiala|Fiala, Franjo]], ''Jedna prehistorička naseobina na Debelom brdu kod Sarajeva'', Glasnik Zemaljskog muzeja VI, Sarajevo, 1894, 107-140.
*Fiala, Franjo, ''Izvještaj o iskopinama na Debelom brdu kod Sarajeva godine 1894'', Glasnik Zemaljskog muzeja VII, Sarajevo, 1895, 123-137.
*Fiala, Franjo, ''Izvještaj o prekopavanju na Debelom brdu kod Sarajeva'', Glasnik Zemaljskog muzeja VIII, Sarajevo, 1896, 97-108.
*[[Dimitrije Sergejevski|Sergejevski, Dimitrije]], ''Arheološki nalazi u Sarajevu i okolici'', Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, društvene nauke, sv. II, Sarajevo, 1947, 13-50.
*Vinski, Zdenko, ''Kasnoantički starosjedioci u Salonitanskoj regiji prema arheološkoj ostavštini predslavenskog supstrata'', Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LXIX/196, Split, 1974, 5-85.
*Vinski, Zdenko, ''Autohtoni kulturni elementi u doba doseljenja Slovena na Balkan'', u: ''Predslavenski kulturni elementi na Balkanu u etnogenezi južnih Slavena'', simpozij u Mostaru, 24 -26. oktobra 1968, posebna izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knjiga XII, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 4, Sarajevo, 1969, 171-200.
*[[Đuro Basler|Basler, Đuro]], ''Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini'', Veselin Masleša, Biblioteka “Kulturno nasljeđe”, Sarajevo, 1972.
*Čović, Borivoj, ''Metalurška djelatnost vučedolske grupe u Bosni'', Godišnjak Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knjiga XIII, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 11, Sarajevo, 1976, 105-117.
*Čović, Borivoj, ''7. prelazna zona'', u: ''Bronzano doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV'', Sarajevo 1983, 171-183.
*Čović, Borivoj, ''Srednjobosanska kulturna grupa'', u: ''Bronzano doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV'', Sarajevo 1983, 433-457.
*[[Borivoj Čović|Čović, Borivoj]], ''Srednjobosanska grupa'', u: ''Željezno doba, Praistorija jugoslavenskih zemalja V'', Sarajevo 1987, 481-530.
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://sarajevo.ba/sarajevo-kroz-historiju/p-n-e/?lang=hr Sarajevo kroz historiju]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [https://www.zemaljskimuzej.ba/en/archaeology/prehistory/fibula-figure-eight-decoration Zemaljski muzej Sarajevo]
[[Kategorija:Historija Sarajeva]]
{{Commonscat|Debelo brdo}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]
[[Kategorija:Neolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]]
[[Kategorija:Gradine u Bosni i Hercegovini|Debelp Brdo]]
[[Kategorija:Eneolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]]
[[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]]
[[Kategorija:Bronzano doba]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|D]]
4s5l8fxm2jzyrjqmguo0jsx92vmxdii
Ferdinand, car Austrije
0
99509
3428877
3309330
2022-08-25T11:49:38Z
CommonsDelinker
1478
Zamjenjujem datoteku Ferdinand_I;_Keizer_van_Oostenrijk.jpg datotekom [[:File:Leopold_Kupelwieser_-_Kaiser_Ferdinand_I.jpg|Leopold_Kupelwieser_-_Kaiser_Ferdinand_I.jpg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|Fil
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija Vladar
| Ime =Ferdinand (V)
| Titula =Car Austrije; kralj Ugarske, Hrvatske i Češke
| Slika =Leopold Kupelwieser - Kaiser Ferdinand I.jpg
| Opis slike =
| Vladavina =[[1830]] – [[1848]]
| Krunidba =[[28. septembar]] [[1830]] (''Ugarska'')<br />[[7. septembar]] [[1836]] (''Češka'')
| Supružnik =[[Marija Ana Sardinska]]
| Prethodnik =[[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo]]
| Nasljednik =[[Franjo Josip, car Austrije|Franjo Josip]]
| Dinastija =[[Habsburg]]
| Otac =[[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva]]
| Majka =[[Marija Terezija Napuljska]]
| Datum rođenja =[[19. april]] [[1793]]
| Mjesto rođenja =[[Beč]]
| Datum smrti ={{Datum smrti i godine|1875|6|29|1793|4|19}}
| Mjesto smrti =[[Prag]]
|}}
'''Ferdinand''' ([[19. april]] [[1793]] - [[29. juni]] [[1875]]), kralj [[Mađarska|Ugarske]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Češka|Češke]], bio je drugi [[Austrija|austrijski]] [[car]]. Također je bio predsjednik [[Njemačka konfederacija|Njemačke konfederacije]]. U svojim kraljevstvima vladao je kao '''Ferdinand V'''.
== Mladost ==
Bio je najstariji sin [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franje]], posljednjeg cara Svetog Rimskog Carstva i prvog cara Austrije, i napuljsko-sicilske princeze [[Marija Terezija Napuljska|Marije Terezije]]. Njegovi roditelji su bili dvostruki prvi rođaci (njegovi nana po ocu i djed po majci bili su brat i sestra; njegovi djed po ocu i nana po majci bili su brat i sestra), što je, uz prethodne brakove njegovih predaka sa svojim bliskim srodnicima, uzrokovalo Ferdinandovu bolešljivost i razne anomalije. Patio je od jake [[epilepsija|epilepsije]] cijeloga života, neuroloških problema i govornih poremećaja, a imao je i abnormalno veliku glavu.
Oženio je sardinsku princezu [[Marija Ana Sardinska|Mariju Anu]], ali nisu imali djece. Dvorski ljekar je odmah po vjenčanju izjavio da je, zbog njegovih zdravstvenih problema, malo vjerovatno da će Ferdinand moći konzumirati svoj brak.
== Vladavina ==
Dana [[28. septembar|28. septembra]] [[1830]]. godine, u [[Bratislava|Bratislavi]], tokom očevog života, [[krunidba|okrunjen]] je za ugarskog kralja. Njegov otac je bio svjestan da on neće moći sam vladati carstvom i kraljevstvima, te je, malo prije smrti, sastavio oporuku kojom je pravu vlast ostavio svom bratu, nadvojvodi [[Ludovik Austrijski|Ludoviku]]. Car Franjo je umro [[2. mart]]a [[1835]]. godine, te je Ferdinand naslijedio sve njegove krune. Njegova [[krunidba]] za češkog kralja održana je [[7. septembar|7. septembra]] [[1836]]. godine u [[Prag]]u; Ferdinand je bio posljednji okrunjeni kralj Češke.
== Abdikacija ==
[[Abdikacija|Abdicirao]] je [[2. decembar|2. decembra]] [[1848]]. godine, poslije revolucija u Evropi. Pošto se njegov mlađi brat, nadvojvoda [[Franjo Karlo Austrijski|Franjo Karlo]], odrekao svojih nasljednih prava, Ferdinanda je naslijedio [[Franjo Josip, car Austrije|Franjo Josip]], sin Franje Karla. Ferdinand je, između ostalog, o svojoj abdikaciji u svom dnevniku napisao sljedeće:
<blockquote>[[Abdikacija|Stvar]] se završila tako što je [[Franjo Josip, car Austrije|novi car]] kleknuo pred svog dotadašnjeg cara i gospodara, to jest mene, i zatražio blagoslov koji sam mu dao... zatim sam ga zagrlio i poljubio našeg novog gospodara, te smo otišli u svoje sobe. (...) Nakon toga ja i moja supruga smo spakovali svoje torbe.<ref>Andrew Wheatcroft: ''The Habsburgs: embodying empire'', Viking, 1995.</ref></blockquote>
Nakon abdikacije, bivši car i carica su se preselili u palači [[palača Hradčany|Hradčany]] u [[Bratislava|Bratislavi]], gdje je Ferdinand i umro. Sahranjen je u [[Carska kripta, Beč|Carskoj kripti]] u [[Beč]]u, u grobnici broj 62.
== Preci ==
Pošto su Ferdinandovi roditelji bili dvostruki prvi rođaci (preko oba roditelja), Ferdinand je imao samo dva pradjeda i dvije pranane umjesto uobičajenih četvero pradjedova i četvero pranana.
{{Porodično stablo 5
|collapsed=yes |align=center |title=Preci Ferdinanda, cara Austrije, u pet generacija
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #fcb;
|1= 1. '''Ferdinand, car Austrije'''
|2= 2. [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva]]
|3= 3. [[Marija Terezija Napuljska]]
|4= 4. [[Leopold II, car Svetog Rimskog Carstva]]
|5= 5. [[Marija Ludovika od Španije]]
|6= 6. [[Ferdinand I, kralj Dviju Sicilija]]
|7= 7. [[Marija Karolina Austrijska]]
|8= 8. [[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva]]
|9= 9. [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija, kraljica Ugarske]]
|10= 10. [[Karlo III, kralj Španije]]
|11= 11. [[Marija Amalija Saksonska]]
|12= 12. [[Karlo III, kralj Španije]]
|13= 13. [[Marija Amalija Saksonska]]
|14= 14. [[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva]]
|15= 15. [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija, kraljica Ugarske]]
|16= 16. [[Leopold, vojvoda Lotaringije]]
|17= 17. [[Elizabeta Karla Orleanska]]
|18= 18. [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva]]
|19= 19. [[Elizabeta Kristina od Braunschweig-Wolfenbüttela]]
|20= 20. [[Filip V, kralj Španije]]
|21= 21. [[Elizabeta Farnese]]
|22= 22. [[Avgust III, kralj Poljske]]
|23= 23. [[Marija Josipa Austrijska (poljska kraljica)|Marija Josipa Austrijska]]
|24= 24. [[Filip V, kralj Španije]]
|25= 25. [[Elizabeta Farnese]]
|26= 26. [[Avgust III, kralj Poljske]]
|27= 27. [[Marija Josipa Austrijska (poljska kraljica)|Marija Josipa Austrijska]]
|28= 28. [[Leopold, vojvoda Lotaringije]]
|29= 29. [[Elizabeta Karla Orleanska]]
|30= 30. [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva]]
|31= 31. [[Elizabeta Kristina od Braunschweig-Wolfenbüttela]]
}}
== Također pogledajte ==
* [[Karlo II, kralj Kastilje]]
== Reference ==
{{Reference}}
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo (II)]]
|gl_članak_funkcija = [[Car]] [[Austrija|Austrije]]<br />[[Kralj]] [[Ugarska|Ugarske]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Češka|Češke]]
|nasljednik = [[Franjo Josip, car Austrije|Franjo Josip]]
}}
{{Commonscat|Ferdinand I of Austria}}
[[Kategorija:Rođeni 1793.]]
[[Kategorija:Umrli 1875.]]
[[Kategorija:Biografije, Beč]]
[[Kategorija:Carevi Austrije]]
[[Kategorija:Kraljevi Češke]]
[[Kategorija:Kraljevi Ugarske]]
[[Kategorija:Kraljevi Hrvatske]]
[[Kategorija:Nadvojvode Austrije]]
[[Kategorija:Abdikacije]]
[[Kategorija:Habsburg-Lotaringovci]]
nvajvai0kqc4l8cx4wl68jf2ka7a2q4
Razgovor:Jorge Larrionda
1
107560
3428853
1167131
2022-08-25T02:08:44Z
KWiki
9400
KWiki premjestio je stranicu [[Razgovor:Jorge Luis Larrionda]] na [[Razgovor:Jorge Larrionda]]
wikitext
text/x-wiki
{{Stranica_za_razgovor}}
takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8
SP Tre Penne
0
137762
3428826
3042843
2022-08-24T21:36:08Z
Makenzis
98619
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1 = #FFFFFF
| Boja2 = #7EC9E4
| Ime kluba = '''SP Tre Penne'''
| Puno ime = Società Polisportiva<br>Tre Penne
| Grb = SP Tre Penne (grb).png
| Nadimak =
| Osnovan = [[1956.]]
| Raspušten =
| Lokacija = [[San Marino (grad)|San Marino]]<br>[[San Marino]]
| Boje = {{colorbox|skyblue}} {{colorbox|white}}
| Federacija = [[Nogometni savez San Marina|FSGC]]
| Konfederacija =
| Liga = [[Prva nogometna liga San Marina|Prva liga]]
| Stadion = [[Stadion Fonte dell'Ovo|Fonte dell'Ovo]] <ref>{{Cite web |url=http://www.europlan-online.de/stadio-fonte-dell%5C'ovo/verein/5447 |title=Fonte dell'Ovo |work=footballtripper.com|accessdate= 27. 5. 2016}}</ref>
| Kapacitet = 1.000
| Vlasnik kluba =
| Predsjednik kluba = Andrea Della Balda
| Menadžer = {{ZD|SMR}} [[Morris Tamburini]]
| Uspjesi =
| Evropski kupovi =
| Adresa =
| Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto
| Prethodna sezona = 2021-22
| Webstranica = [http://www.trepenne.sm trepenne.sm]
| Trenutna sezona =
| uzorak_lr1 = _whiteshoulders
| uzorak_t1 = _stripesonwhite
| uzorak_dr1 = _whiteshoulders
| uzorak_š1 =
| uzorak_č1 =
| lijeva ruka1 = 7EC9E4
| tijelo1 = 7EC9E4
| desna ruka1 = 7EC9E4
| šorc1 = 7EC9E4
| čarape1 = FFFFFF
| uzorak_lr2 =
| uzorak_t2 = _thinsidesonwhite
| uzorak_dr2 =
| uzorak_š2 =
| uzorak_č2 =
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2 = 000000
| desna ruka2 = FFFFFF
| šorc2 = 000000
| čarape2 = 000000
|
}}
'''S.P. Tre Penne'''je [[San Marino|sanmarinski]] nogometni klub, sa sjedištem u [[Serravalle]]u. Klub je osnovan 1956. Tre Penne trenutno igra u ''Girone B'' šampionata Sammarinese di Calcio. Boje tima su bijela i plava kod kuće i crvena u gostima.
== Evropski nastupi ==
{| class="wikitable" style="text-align:left"
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Klub
! Domaćin
! Gost
! Ukupno
!
|-
| [[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010–11]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| 2Q
| {{flagicon|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 2–9
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–4
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''3–13
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| 1Q
| {{flagicon|SRB}} [[FK Rad|Rad]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–3
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–6
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''1–9'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| 1Q
| {{flagicon|LUX}} [[F91 Dudelange]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–4
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–7
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0–11'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| 1Q
| {{flagicon|ARM}} [[FK Širak|Širak]]
| bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–3
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''1–3'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016–17]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| 1Q
| {{flagicon|WAL}} [[The New Saints FC|The New Saints]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–3
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–2
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''1–5'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| 1Q
| {{flagicon|MAK}} [[FK Rabotnički|Rabotnički]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–6
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0–7'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}
== Uspjesi ==
*'''[[Prva nogometna liga San Marina|Prva liga]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': 2011–12, 2012–13, 2015–16, 2018–19
*'''[[Titano kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6)''': 1967, 1970, 1982, 1983, 2000, 2017
*'''[[Superkup San Marina|Superkup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2013, 2016
*'''[[Trofeo Federale]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2005
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070928002155/http://www.trepenne.sm/ Službena stranica]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u San Marinu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1956.]]
j3y7g1z6d1dp5ea7doikshp79m04otr
Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu
0
139540
3428821
3383132
2022-08-24T20:09:14Z
Zavičajac
76629
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Sarajevo, Akademie krásných umění.jpg|mini|desno|300px|Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu]]
[[Datoteka:ALU Sarajevo (1).jpg|mini|desno|300px|ALU – ''nakon sanacije'']]
[[Datoteka:Academy of fine art and Festina lente.jpg|mini|desno|300px|Most [[Festina lente (most)|Festina lente]] ispred ALU, 2013.]]
'''Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu''' kao visokoškolska ustanova i članica [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta]]<ref>{{Cite web|title = Univerzitet u Sarajevu - Fakulteti i akademije|url = http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=145&Itemid=257|website = unsa.ba|access-date = 21. 2. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160303212046/http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=145&Itemid=257|archive-date = 3. 3. 2016}}</ref> je osnovana 1972. godine. Osnovali su je naučni radnici, profesori, kulturni djelatnici koji su se školovali u Beogradu, Ljubljani, Zagrebu, i koji su u to vrijeme bili već priznati i afirmisani umjetnici poput: [[Muhamed Karamehmedović|Muhameda Karamehmedovića]] (historičar umjetnosti i prvi dekan Akademije), [[Nada Pivac|Nade Pivac]] (akademski slikar), [[Mersad Berber|Mersada Berbera]] (akademski slikar), [[Boro Aleksić|Bore Aleksića]] (akademski slikar), [[Alija Kučukalić|Alije Kučukalića]] (akademski kipar), [[Zdenko Grgić|Zdenka Grgića]] (akademski kipar).
Akademiju čini šest posebnih odsjeka:
* Nastavnički
* Slikarstvo
* Kiparstvo
* Grafika
* Grafički dizajn
* Produkt dizajn
* Konzervacija i restauracija
Svaki od ovih odsjeka osposobljava studente za određenu umjetničku djelatnost prema [[Evropa|evropskim]] kriterijima umjetničkog obrazovanja.<ref name="ALU">{{cite web|url=http://www.alu.unsa.ba/akademija-likovnih-umjetnosti-sarajevo|title=O Akademiji|access-date=13. 6. 2018|archive-date=24. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160324200043/http://alu.unsa.ba/akademija-likovnih-umjetnosti-sarajevo|url-status=dead}}</ref>
== Historija ==
[[Datoteka:Sarajevo7.jpg|mini|lijevo|300px|ALU – ''prije sanacije: velika oštećenja izazvana vlagom'']]
Objekat današnje Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu je prva i jedina [[Evangelizam|evangelistička crkva]] u vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske uprave]]. Izgrađena je 1899. godine po nacrtima arhitekte [[Karlo Paržik|Karla Paržika]] u [[Romanika|romaničko]]-[[Bizantijska arhitektura|bizantijskom]] stilu kao centralna potkupolna građevina. Prema riječima bosanskohercegovačkog arhitekte Mufida Garibije, početni projekat koji je uradio Karl Paržik, bio je bez lijevog i desnog krila. Kasnije će se napraviti dodatna dva objekta, desni i lijevi, što je dalo današnji arhitektonski izgled likovne akademije.<ref name="OS">{{Cite web|url=https://okanal.oslobodjenje.ba/okanal/vijesti/video-akademija-likovnih-umjetnosti-jedan-od-simbola-sarajeva-i-remek-djelo-karla-parzika-670533|title=Akademija likovnih umjetnosti: Jedan od simbola Sarajeva i remek djelo Karla Paržika|work=okanal.oslobodjenje.ba|accessdate=5. 7. 2021}}</ref>
Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao visokoškolska ustanova i članica Univerziteta osnovana je 1972. a od 1981. godine nastava je obavljana u renoviranoj i adaptiranoj zgradi Akademije. Zakonom o njenom osnivanju, donesenim iste godine, utvrđeni su i njeni zadaci u obrazovanju likovnih umjetnika i organiziranju nastave za obrazovanje nastavnika likovnog vaspitanja za osnovne i srednje škole.<ref name="ALU"/>
== Nacionalni spomenik ==
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 24. juna 2021. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], donijela je odluku da se zgrada Akademije proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/Publication/Read/saopcenje-za-javnost-povodom-zavrsetka-1-sjednice-komisije |title=Zgrada Akademije likovnih umjetnosti (Evangelistička crkva sa župnom kućom i školom) u Sarajevu. |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 19. 8. 2022}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Faruk Kapidžić, Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić. Objekat se nalazi i na listi zaštićenih objekata Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.<ref name="OS"/>
Evangelistička crkva je izgrađena u romaničko-bizantijskom stilu kao centralna potkupolna građevina. Paržik je na objektu kombinirao više [[Historicistička arhitektura u Bosni i Hercegovini|historijskih stilova]] pa se pored karakteristika romaničko-bizantijskog stila uočavaju i karakteristike [[Gotika|gotike]] i [[Renesansa|renesanse]]. Iako prestankom sakralne namjene i velikim intervencijama radi adaptacije u Akademiju likovnih umjetnosti osamdesetih godina 20. stoljeća, sjeverna fasada i kupola ukazuju na izuzetnu arhitektonsku vrijednost objekta. Građevina ima istaknut ambijentalni kontekst, zbog svog položaja i značenja u strukturi i ukupnoj slici grada.
== Zanimljivosti ==
Univerzitet u Sarajevu od 25. do 27. juna 2021. godine organizirao je "Dane umjetnosti UNSA".
Ovaj značajni kulturni događaj je zajednički univerzitetski projekt nastavnika i studenata triju umjetničkih akademija [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], s ciljem predstavljanja najboljih umjetničkih dostignuċa bosanskohercegovačkoj javnosti.
U okviru ovog kulturnog događaja Akademija liovne umjetnosti organizirala je izložbu najboljih radova studenata svih odsjeka. U okviru Akademije djeluje i Art institut.<ref>{{Cite web|url=http://www.alu.unsa.ba/content/dani-umjetnosti-univerziteta-u-sarajevu-25-27-jun-2021|title=Dani umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 25. - 27. jun 2021|work=alu.unsa.ba|accessdate=5. 7. 2021}}</ref>
== Također pogledajte ==
* [[Gabrijel Jurkić]]
* [[Irfan Hozo]]
* [[Mirsad Konstantinović]] (''Odsjek za grafiku, diplomirao u klasi profesora [[Dževad Hozo|Dževada Hoze]]'')
* [[Izet Alečković]]
* [[Mustafa Skopljak]] (''diplomirao u klasi profesora Alije Kučukalića, 1977'')
* [[Avdo Žiga]]
* [[Šejla Kamerić]]
* [[Damir Nikšić]] (''diplomirao 2000'')
* [[Meliha Teparić]] (''diplomirala 2002'')
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
*{{official website|http://www.alu.unsa.ba/|Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo}}
{{Građevine u Sarajevu}}
{{UNSA}}
{{Commonscat|Academy of Fine Arts Sarajevo}}
[[Kategorija:Umjetnost u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:1899. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1972.]]
[[Kategorija:Fakulteti u Sarajevu]]
iaqc02yqyflspx86byd7b19xtbpq77m
3428827
3428821
2022-08-24T21:40:29Z
Zavičajac
76629
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Sarajevo, Akademie krásných umění.jpg|mini|desno|300px|Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu]]
[[Datoteka:ALU Sarajevo (1).jpg|mini|desno|300px|ALU – ''nakon sanacije'']]
[[Datoteka:Academy of fine art and Festina lente.jpg|mini|desno|300px|Most [[Festina lente (most)|Festina lente]] ispred ALU, 2013.]]
'''Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu''' kao visokoškolska ustanova i članica [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta]]<ref>{{Cite web|title = Univerzitet u Sarajevu - Fakulteti i akademije|url = http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=145&Itemid=257|website = unsa.ba|access-date = 21. 2. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160303212046/http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=145&Itemid=257|archive-date = 3. 3. 2016}}</ref> je osnovana 1972. godine. Osnovali su je naučni radnici, profesori, kulturni djelatnici koji su se školovali u Beogradu, Ljubljani, Zagrebu, i koji su u to vrijeme bili već priznati i afirmisani umjetnici poput: [[Muhamed Karamehmedović|Muhameda Karamehmedovića]] (historičar umjetnosti i prvi dekan Akademije), [[Nada Pivac|Nade Pivac]] (akademski slikar), [[Mersad Berber|Mersada Berbera]] (akademski slikar), [[Boro Aleksić|Bore Aleksića]] (akademski slikar), [[Alija Kučukalić|Alije Kučukalića]] (akademski kipar), [[Zdenko Grgić|Zdenka Grgića]] (akademski kipar).
Akademiju čini šest posebnih odsjeka:
* Nastavnički
* Slikarstvo
* Kiparstvo
* Grafika
* Grafički dizajn
* Produkt dizajn
* Konzervacija i restauracija
Svaki od ovih odsjeka osposobljava studente za određenu umjetničku djelatnost prema [[Evropa|evropskim]] kriterijima umjetničkog obrazovanja.<ref name="ALU">{{cite web|url=http://www.alu.unsa.ba/akademija-likovnih-umjetnosti-sarajevo|title=O Akademiji|access-date=13. 6. 2018|archive-date=24. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160324200043/http://alu.unsa.ba/akademija-likovnih-umjetnosti-sarajevo|url-status=dead}}</ref>
== Historija ==
[[Datoteka:Sarajevo7.jpg|mini|lijevo|300px|ALU – ''prije sanacije: velika oštećenja izazvana vlagom'']]
Objekat današnje Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu je prva i jedina [[Evangelizam|evangelistička crkva]] u vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske uprave]]. Izgrađena je 1899. godine po nacrtima arhitekte [[Karlo Paržik|Karla Paržika]] u [[Romanika|romaničko]]-[[Bizantijska arhitektura|bizantijskom]] stilu kao centralna potkupolna građevina. Prema riječima bosanskohercegovačkog arhitekte Mufida Garibije, početni projekat koji je uradio Karl Paržik, bio je bez lijevog i desnog krila. Kasnije će se napraviti dodatna dva objekta, desni i lijevi, što je dalo današnji arhitektonski izgled likovne akademije.<ref name="OS">{{Cite web|url=https://okanal.oslobodjenje.ba/okanal/vijesti/video-akademija-likovnih-umjetnosti-jedan-od-simbola-sarajeva-i-remek-djelo-karla-parzika-670533|title=Akademija likovnih umjetnosti: Jedan od simbola Sarajeva i remek djelo Karla Paržika|work=okanal.oslobodjenje.ba|accessdate=5. 7. 2021}}</ref>
Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao visokoškolska ustanova i članica Univerziteta osnovana je 1972. a od 1981. godine nastava je obavljana u renoviranoj i adaptiranoj zgradi Akademije. Zakonom o njenom osnivanju, donesenim iste godine, utvrđeni su i njeni zadaci u obrazovanju likovnih umjetnika i organiziranju nastave za obrazovanje nastavnika likovnog vaspitanja za osnovne i srednje škole.<ref name="ALU"/>
== Nacionalni spomenik ==
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 24. juna 2021. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], donijela je odluku da se zgrada Akademije proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/Publication/Read/saopcenje-za-javnost-povodom-zavrsetka-1-sjednice-komisije |title=Zgrada Akademije likovnih umjetnosti (Evangelistička crkva sa župnom kućom i školom) u Sarajevu. |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 19. 8. 2022}}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Faruk Kapidžić (predsjedavajući), Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić.<ref>[http://www.sluzbenilist.ba/page/akt/fU5Xp75tcgztz5k76kjn45ho= Službeni glasnik BiH, broj 49/21 - ODLUKA O PROGLAŠENJU GRADITELJSKE CJELINE - ZGRADA AKADEMIJE LIKOVNIH UMJETNOSTI U SARAJEVU (EVANGELISTIČKA CRKVA SA ŽUPNOM KUĆOM I ŠKOLOM) NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE]</ref> Objekat se nalazi i na listi zaštićenih objekata Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.<ref name="OS"/>
Evangelistička crkva je izgrađena u romaničko-bizantijskom stilu kao centralna potkupolna građevina. Paržik je na objektu kombinirao više [[Historicistička arhitektura u Bosni i Hercegovini|historijskih stilova]] pa se pored karakteristika romaničko-bizantijskog stila uočavaju i karakteristike [[Gotika|gotike]] i [[Renesansa|renesanse]]. Iako prestankom sakralne namjene i velikim intervencijama radi adaptacije u Akademiju likovnih umjetnosti osamdesetih godina 20. stoljeća, sjeverna fasada i kupola ukazuju na izuzetnu arhitektonsku vrijednost objekta. Građevina ima istaknut ambijentalni kontekst, zbog svog položaja i značenja u strukturi i ukupnoj slici grada.
== Zanimljivosti ==
Univerzitet u Sarajevu od 25. do 27. juna 2021. godine organizirao je "Dane umjetnosti UNSA".
Ovaj značajni kulturni događaj je zajednički univerzitetski projekt nastavnika i studenata triju umjetničkih akademija [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], s ciljem predstavljanja najboljih umjetničkih dostignuċa bosanskohercegovačkoj javnosti.
U okviru ovog kulturnog događaja Akademija liovne umjetnosti organizirala je izložbu najboljih radova studenata svih odsjeka. U okviru Akademije djeluje i Art institut.<ref>{{Cite web|url=http://www.alu.unsa.ba/content/dani-umjetnosti-univerziteta-u-sarajevu-25-27-jun-2021|title=Dani umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 25. - 27. jun 2021|work=alu.unsa.ba|accessdate=5. 7. 2021}}</ref>
== Također pogledajte ==
* [[Gabrijel Jurkić]]
* [[Irfan Hozo]]
* [[Mirsad Konstantinović]] (''Odsjek za grafiku, diplomirao u klasi profesora [[Dževad Hozo|Dževada Hoze]]'')
* [[Izet Alečković]]
* [[Mustafa Skopljak]] (''diplomirao u klasi profesora Alije Kučukalića, 1977'')
* [[Avdo Žiga]]
* [[Šejla Kamerić]]
* [[Damir Nikšić]] (''diplomirao 2000'')
* [[Meliha Teparić]] (''diplomirala 2002'')
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
*{{official website|http://www.alu.unsa.ba/|Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo}}
{{Građevine u Sarajevu}}
{{UNSA}}
{{Commonscat|Academy of Fine Arts Sarajevo}}
[[Kategorija:Umjetnost u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:1899. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1972.]]
[[Kategorija:Fakulteti u Sarajevu]]
9kj168gespfzlfxzfinbbh9rrzd7tj6
European Masters (snuker)
0
150294
3428836
3417648
2022-08-24T22:59:46Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija snuker turnir
| ime = European Masters
| slika =
| lokacija = Razne evropske države
| država =
| osnovan = 1989.
| organizacija = [[WPBSA]]
| nagradni_fond = 407.000 [[Britanska funta|funti]]
| trenutni_šampion = {{ZD|ENG}} [[Kyren Wilson]]
| posljednje_izdanje =
| posljednji_osvajač =
| web_stranica =
}}
'''European Masters''' profesionalni je [[snuker]]ski [[Spisak snukerskih turnira|turnir]] koji je periodično u kalendaru takmičenja od [[Snukerska sezona 1988/1989.|sezone 1988/89.]] Ranije je bio poznat pod imenom '''European Open'''. Od 2005. do 2008. zvao se '''Malta Cup''' i održavan je na [[Malta|Malti]] kao jedini [[Snukerska rang-lista|rangirni]] turnir u [[Evropa|Evropi]] izvan [[Britanska ostrva|Britanskih otoka]] prije nego što je obustavljen. Godine 2016. ponovo je pokrenut pod novim, aktualnim imenom.
== Historija ==
Prije početka sezone 1988/1989. nije bilo turnira izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], pa je [[WPBSA]] odlučila pokrenuti turnir '''European Open''', koji bi se igrao negdje u Evropi. Pod različitim sponzorima, turnir se igrao kao rangirni turnir do sezone [[Snukerska sezona 1996/1997.|1996/97.]]
Nakratko je oživljen u sezoni [[Snukerska sezona 1998/1999.|1998/99]], ali pod imenom '''Irish Open'''. [[Snukerska sezona 1999/2000.|Sljedeće sezone]] [[Malta Grand Prix]] bio je jedini rangirni turnir u [[Kontinentalna Evropa|kontinentalnoj Evropi]], a u sezoni [[Snukerska sezona 2000/2001.|2000/01.]] nije ih uopće ni bilo, prvi put u 13 sezona.
European Open oživljen je u [[Snukerska sezona 2001/2002.|2001/02.]] i preimenovan u '''Malta Cup''' za sezonu [[Snukerska sezona 2004/2005.|2004/05.]] Postao je pozivni turnir u [[Snukerska sezona 2007/2008.|sezoni 2007/08]], ali je 2009. ukinut.
Godine 2016. objavljeno je da će turnir biti oživljen pod imenom '''European Masters''' i da će biti održan u [[Rumunija|Rumuniji]] sljedeće tri godine.<ref>{{cite web|title=Romania to stage new European Championship|date=21. 12. 2015 |url=http://www.worldsnooker.com/romania-to-stage-new-european-championship/|publisher=WPBSA|access-date=25. 5. 2016}}</ref><ref name="EU Open 2016">{{cite web |title= European Open 2016 |date= 10. 5. 2016 |url= http://www.worldsnooker.com/tournaments/european-open-2016/|publisher=WPBSA|archive-url=https://web.archive.org/web/20160511132735/http://www.worldsnooker.com/tournaments/european-open-2016/|archive-date=11. 5. 2016}}</ref> Međutim, 2017. objavljeno je da će turnir te godine biti održan u [[Belgija|Belgiji]].<ref>{{cite web|title=Belgium To Host Snooker's European Masters|date=5. 7. 2017 |url=http://www.worldsnooker.com/belgium-host-snookers-european-masters/|publisher=WPBSA|access-date=6. 7. 2017}}</ref> Godine 2020. održan je u [[Milton Keynes]]u zbog [[pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]. Prvo izdanje u 2022. organizovano je u istom gradu nakon što je stopa zaraženosti COVID-om 19 u [[Bavarska|Bavarskoj]] spriječila da turnir ugosti [[Gradska dvorana u Fürthu|Gradska dvorana]] u [[Fürth]]u. Finale se tradicionalno igra na devet dobijenih frejmova, ali je za spomenuto prvo izdanje u 2022. prošireno na deset dobijenih.
U historiji turnira ostvaren je jedan [[maksimalni brejk]]. To je uspio [[Alain Robidoux]] 1989. u prvom kolu kvalifikacija protiv [[Jim Meadowcroft|Jima Meadowcrofta]].<ref name="Turner Major European">{{cite web|author=Chris Turner|title=Major European Tournaments|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Euro.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216155305/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Euro.html|archive-date=16. 2. 2012 |work= cajt.pwp.blueyonder.co.uk|publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=4. 11. 2011}}</ref><ref>{{cite web|author=Chris Turner|title=Maximum breaks|url=http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Max.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20130210111304/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Max.html|archive-date=10. 2. 2013 |work= cajt.pwp.blueyonder.co.uk |publisher=Chris Turner's Snooker Archive|access-date=4. 11. 2011}}</ref>
== Pobjednici ==
{| class="wikitable" style="margin: auto"
|-
! style="background-color: #90EE90" | Godina
! style="background-color: #90EE90" | Pobjednik
! style="background-color: #90EE90" | Protivnik
! style="background-color: #90EE90" | Rezultat
! style="background-color: #90EE90" | Sezona
|-
! colspan=5 style="background-color: #D3F8D3" | ''European Open'' (rangirni)
|-
| style="text-align: center"| 1989.
| {{ZD|ENG}} [[John Parrott]]
| {{ZD|WAL}} [[Terry Griffiths]]
| style="text-align: center" | 9–8
| [[Snukerska sezona 1988/1989.|1988/89.]]
|-
| style="text-align: center"| 1990.
| {{ZD|ENG}} [[John Parrott]]
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| style="text-align: center" | 10–6
| [[Snukerska sezona 1989/1990.|1989/90.]]
|-
| style="text-align: center"| 1991.
| {{ZD|ENG}} [[Tony Jones (snuker)|Tony Jones]]
| {{ZD|ENG}} [[Mark Johnston-Allen]]
| style="text-align: center" | 9–7
| [[Snukerska sezona 1990/1991.|1990/91.]]
|-
| style="text-align: center"| 1992.
| {{ZD|ENG}} [[Jimmy White]]
| {{ZD|ENG}} [[Mark Johnston-Allen]]
| style="text-align: center" | 9–3
| [[Snukerska sezona 1991/1992.|1991/92.]]
|-
| style="text-align: center"| 1993.
| {{ZD|ENG}} [[Steve Davis]]
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| style="text-align: center" | 10–4
| [[Snukerska sezona 1992/1993.|1992/93.]]
|-
| style="text-align: center"| 1993.
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]]
| style="text-align: center" | 9–5
| [[Snukerska sezona 1993/1994.|1993/94.]]
|-
| style="text-align: center"| 1994.
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| {{ZD|ENG}} [[John Parrott]]
| style="text-align: center" | 9–3
| [[Snukerska sezona 1994/1995.|1994/95.]]
|-
| style="text-align: center"| 1996.
| {{ZD|ENG}} [[John Parrott]]
| {{ZD|ENG}} [[Peter Ebdon]]
| style="text-align: center" | 9–7
| [[Snukerska sezona 1995/1996.|1995/96.]]
|-
| style="text-align: center"| 1997.
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| {{ZD|ENG}} [[John Parrott]]
| style="text-align: center" | 9–5
| [[Snukerska sezona 1996/1997.|1996/97.]]
|-
! colspan=5 style="background-color: #D3F8D3" | ''Irish Open'' (rangirni)
|-
| style="text-align: center"| 1998.
| {{ZD|WAL}} [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]]
| {{ZD|ŠKO}} [[Alan McManus]]
| style="text-align: center" | 9–4
| [[Snukerska sezona 1998/1999.|1998/99.]]
|-
! colspan=5 style="background-color: #D3F8D3" | ''European Open'' (rangirni)
|-
| style="text-align: center"| 2001.
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| {{ZD|ENG}} [[Joe Perry (snuker)|Joe Perry]]
| style="text-align: center" | 9–2
| [[Snukerska sezona 2001/2002.|2001/02.]]
|-
| style="text-align: center"| 2003.
| {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]]
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| style="text-align: center" | 9–6
| [[Snukerska sezona 2002/2003.|2002/03.]]
|-
| style="text-align: center"| [[European Open 2004 (snuker)|2004]].
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Maguire]]
| {{ZD|ENG}} [[Jimmy White]]
| style="text-align: center" | 9–3
| [[Snukerska sezona 2003/2004.|2003/04.]]
|-
! colspan=5 style="background-color: #D3F8D3" | ''Malta Cup'' (rangirni)
|-
| style="text-align: center"| [[Malta Cup 2005.|2005]].
| {{ZD|ŠKO}} [[Stephen Hendry]]
| {{ZD|ŠKO}} [[Graeme Dott]]
| style="text-align: center" | 9–7
| [[Snukerska sezona 2004/2005.|2004/05.]]
|-
| style="text-align: center"| [[Malta Cup 2006.|2006]].
| {{ZD|IRS}} [[Ken Doherty]]
| {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]]
| style="text-align: center" | 9–8
| [[Snukerska sezona 2005/2006.|2005/06.]]
|-
| style="text-align: center"| [[Malta Cup 2007.|2007]].
| {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]]
| {{ZD|WAL}} [[Ryan Day]]
| style="text-align: center" | 9–4
| [[Snukerska sezona 2006/2007.|2006/07.]]
|-
! colspan=5 style="background-color: #D3F8D3" | ''Malta Cup'' (nerangirni)
|-
| style="text-align: center"| [[Malta Cup 2008.|2008]].
| {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]]
| {{ZD|IRS}} [[Ken Doherty]]
| style="text-align: center" | 9–3
| [[Snukerska sezona 2007/2008.|2007/08.]]
|-
! colspan=6 style="text-align: center; background-color: #c0ffc0" | ''European Masters'' (rangirni)<ref name="EU Open 2016"></ref>
|-
| style="text-align: center"| [[European Masters 2016.|2016.]]
| {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]]
| {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]]
| style="text-align: center" | 9–8
| [[Snukerska sezona 2016/2017.|2016/17.]]
|-
| style="text-align: center"| [[European Masters 2017 (snuker)|2017.]]
| {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]]
| {{ZD|ENG}} [[Stuart Bingham]]
| style="text-align: center" | 9–7
| [[Snukerska sezona 2017/2018.|2017/18.]]
|-
| style="text-align: center"| [[European Masters 2018.|2018.]]
| {{ZD|ENG}} [[Jimmy Robertson (snuker)|Jimmy Robertson]]
| {{ZD|ENG}} [[Joe Perry (snuker)|Joe Perry]]
| style="text-align: center" | 9–6
| [[Snukerska sezona 2018/2019.|2018/19.]]
|-
| style="text-align: center"| [[European Masters 2020 (sezona 2019/2020)|2020 (januar)]]
| {{ZD|AUS}} [[Neil Robertson (snuker)|Neil Robertson]]
| {{ZD|KIN}} [[Zhou Yuelong]]
| style="text-align: center" | 9–0
| [[Snukerska sezona 2019/2020.|2019/20.]]
|-
| style="text-align: center"| [[European Masters 2020 (sezona 2020/2021)|2020 (septembar)]]
| {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]]
| {{ZD|ENG}} [[Martin Gould]]
| style="text-align: center" | 9–8
| [[Snukerska sezona 2020/2021.|2020/21.]]
|-
| style="text-align: center"| [[European Masters 2022 (sezona 2021/2022)|2022 (februar)]]
| {{ZD|KIN}} [[Fan Zhengyi]]
| {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]]
| style="text-align: center" | 10–9
| [[Snukerska sezona 2021/2022.|2021/22.]]
|-
| style="text-align: center"| [[European Masters 2022 (sezona 2022/2023)|2022 (august)]]
| {{ZD|ENG}} [[Kyren Wilson]]
| {{ZD|ENG}} [[Barry Hawkins]]
| style="text-align: center" | 9–3
| [[Snukerska sezona 2022/2023.|2022/23.]]
|}
== Također pogledajte ==
* [[Malta Grand Prix]]
* [[German Masters]]
* [[Paul Hunter Classic]]
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20120216155305/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Euro.html Snukerska arhiva Chrisa Turnera: Važniji evropski turniri]
* [https://web.archive.org/web/20120403122412/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/Malta.html Snukerska arhiva Chrisa Turnera: Važniji rangirni i nerangirni turniri na Malti]
{{Snukerski turniri}}
{{Portal|Snuker}}
[[Kategorija:Rangirni snukerski turniri]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja na Malti]]
jcxadgkhd7bsnkya16iljz8h1tstiwd
Kategorija:Sopron
14
150342
3428849
2053629
2022-08-25T02:04:58Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Sopron}}
{{Kategorija|Sopron}}
[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj|Sopron]]
84p0q5mhlv5pjkgevj9y3az7yzlu38q
Umeå School of Business
0
357415
3428869
3168270
2022-08-25T11:01:38Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija Univerzitet
|ime = Umeå School of Business and Economics
|izvorno_ime = Handelshögskolan vid Umeå Universitet
|latinsko_ime =
|ime_slike =
|moto =
|osnovan = 1989
|vrsta = [[Javni univerzitet]]
|budžet =
|administrativno_osoblje = 250
|rektor = [[Lars G Hassel]]
|studenti =2,000
|dodipl =1,500
|dipl =500
|doktorat =90
|grad =[[Umeå]]
|savezna_država =
|država =[[Švedska]]
|kampus = Urban
|free_label =
|free =
|boje =
|maskota =
|udruženja = [[GBSN]], [[EQUIS]], [[EFMD]], [http://www.eiasm.be/ EIASM]
|web-stranica =[http://www.usbe.umu.se USBE]
}}
[[Datoteka:Lindellhallen at Umea University.jpg|thumb|Lindellhallen na Umea Univerzitetu]]
'''Umeå School of Business and Economics, USBE''', ili '''Handelshögskolan vid Umea Universitet''', je poslovna škola [[Univerzitet Umeå|Univerziteta Umeå]] na sjeveru [[Švedska|Švedske]]. Treutno oko 2000 studenata studira na USBE. Škola nudi [[Bachelor]] program, četiri dodiplomska studija (Civilekonomprogram), sedam [[Magisterij|master]] programa (uključujući Erasmus Mundus Master Program u strateškom projekt menadžmentu) i [[Doktorat|doktoratski]] programi.
Međunarodna atmosfera je bitna za poslovnu školu i nudi jedan dodiplomski studij (International Business Program) i svi master programi i doktoratski programi se izvode u potpunosti na engleskom jeziku. USBE također prihvata i veliki broj međunarodnih studenata na razmjeni diplomirane studente.
USBE je smješten u samom srcu Univerzitetskog kampusa, to je mjesto susreta svih akademskih disciplima, i to poboljšava mogućnosti za surađivanje preko tradicionalnih akademskih granica. On također pruža USBE-studentima priliku da preuzmu aktivnu ulogu u studentskom okruženju stvorenom za 37 000 studenata na Univerzitetu Umeå.
== Organizacija ==
Umea School of Business and Economics ima tri odsjeka: Odsjek poslovne administracije, Odsjek za ekonomiju i Odsjek za statistiku.
=== USBE Centar za karijeru ===
USBE Centar za karijeru se koncentrira prvenstveno na pomoć svojim diplomiranim studentima u tranziciji između mature i poslovnog svijeta.
== Istraživanja ==
=== USBE Institut za istraživanja ===
== Edukacija ==
=== Master programi ===
*Master program u računovodstvu
*Master program u finansijama
*Master Program u razvoju poslovanja i internacionalizaciji
*Master Program u upravljanju
*Master Program u marketing
*Master Program u ekonomiji
*Master Program u strateškom menadžmentu projekta: ponuđen zajedno sa [[Univerzitet Heriot-Watt|Univerzitetom Heriot-Watt]] i [[Politecnico di Milano]] Erasmus Mundus
=== Dodiplomski programi ===
*Međunarodni poslovni program - na engleskom
*Program poslovne administracije i ekonomije - na švedskom
*Program menadžmenta maloprodaje i lanca snabdijevanja - na švedskom
*Program servis menadžmenta - na švedskom
*Bachelor program u statistici
== Istaknuti alumni ==
=== Studenti ===
* Linus Berg - osnivač i CEO "Rest & Fly"
* Frida Berglund - osnivač popularnog bloga "Husmusen"
* Wilhelm Geijer, osnivač CEO i član odbora Öhrlings PricewaterhouseCoopers
* Christian Hermelin - CEO, Fabege
* Leif Lindmark - osnivač Rektor, Škola ekonomije Stockholm
* Agneta Marell, profesor
* Henrik P. Molin - autor
* Göran Carstedt - Lider globalne mreže "Društvo za organizaciono učenje"
* Malin Mostroem - švedska nogometašica, nominirana kao najbolja u Švedskoj i u svijetu.
* Lars Petterson - CEO, Atea Sweden
* Erik Wikström - CEO, Pizzeria Viking chain
=== Počasni doktori ===
* [[Carl Kempe]], švedski biznismen
* [[Robert H. Haveman]], professor
* [[Lars Heikensten]], bivši guverner švedske [[Riksbank]]
== Međunarodna partnerstva ==
USBE ima preko '''70''' partnerskih univerziteta širom svijeta, uključujući:
{|
|valign=top|
*[[Norwegian School of Management]] - BI
*[[NHH]] – Norges Handelshögskola
*[[Helsinki School of Economics and Business Administration]]
*School of Management, [[Fudan University]], Shanghai
|valign=top|
*[[Katholieke Universiteit Leuven]]
*[[Tilburg University]]
*[[University of Groningen]]
*[[Grenoble École de Management]]
*[[Kedge Business School]]
*[[NEOMA Business School]]
*[[ICN Business School]]
|valign=top|
*[[Athens University of Economics and Business]]
*[[Warsaw School of Economics]]
*[[Politecnico di Milano]]
*[[Universität Zürich]]
*[[Universidade de São Paulo]]
*[[Swedish School of Economics and Business Administration]]
*[[Rennes School of Business]]
|}
== Također pogledajte ==
* [[HHUS]] – Asocijacija studenata na USBE
* [[Univerzitet Umeå]]
* [[Spisak poslovnih škola u Evropi]]
* [[Spisak poslovnih škola u Skandinaviji]]
* [[Poslovna škola]]
* [[MBA]]
* [[Gothenburg School of Economics and Commercial Law]]
* [[Stockholm School of Economics]]
* [[Lund School of Economics and Management]]
* [[Handelshögskola]]
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.usbe.umu.se/ USBE] - Oficijelna stranica
* [http://www.hhus.se/ HHUS] - Asocijacija studenata na USBE
{{Umepedia}}
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1989.]]
[[Kategorija:Univerziteti u Švedskoj]]
[[Kategorija:Poslovne škole u Švedskoj]]
[[Kategorija:Umeå]]
[[Kategorija:Univerzitet Umeå]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Umeu]]
nhx4h9d7ha2dm08kxvegbvaf7l5u6ru
Björn Kuipers
0
359071
3428817
3428686
2022-08-24T19:15:03Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije = Björn Kuipers
| slika = [[Datoteka:Björn Kuipers - ConfedCup2013Champions15 (cropped).jpg|200px]]
| naslov = Björn Kuipers
| punoime =
| datumrođenja = 28. mart 1973.
| rodnigrad = [[Oldenzaal]], [[Overijssel]]
| rodnadržava = [[Nizozemska]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| ostala zanimanja =
| godine1 = 2005–2021.
| liga1 = [[Eredivisie]]
| uloga1 = sudija
| internacionalni_period1 = 2006–2021.
| konfederacija1 = [[FIFA]]
| internacionalna_uloga1 = sudija
| internacionalni_period2 = 2009–2021.
| konfederacija2 = [[UEFA]]
| internacionalna_uloga2 = sudija
}}
'''Björn Kuipers''' (28. mart 1973., [[Oldenzaal]], [[Overijssel]]) nekadašnji je [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogometni sudija]]. Osim što je redovno sudio u prvoj ligi Nizozemske, također je sudio u [[UEFA|UEFA-inim]] i [[FIFA|FIFA-inim]] takmičenjima. Sudija je sa znakom [[FIFA]]-e od 2006, a u [[UEFA|UEFA-inim]] takmičenjima sudio je više od 70 utakmica, uključujući i četiri u sezoni 2013/14. u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] i tri u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]]. Pravdu je dijelio na nekoliko važnih utakmica: [[UEFA Superkup 2011.]]<ref name="Finale UEFA Superkupa 2011., worldreferee.com">[http://worldreferee.com/site/match.php?refID=548&matchID=43839 ''Finale UEFA Superkupa 2011., worldreferee.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140524044454/http://worldreferee.com/site/match.php?refID=548&matchID=43839 |date=24. 5. 2014}}; pristupljeno: 27. 5. 2014.</ref>, [[Finale UEFA Evropske lige 2013.|finale Evropske lige 2013]], finale [[FIFA Kup konfederacija 2013.|Kupa konfederacija 2013.]] te finale [[Finale UEFA Lige prvaka 2014.|Lige prvaka 2014.]]<ref name="Björn Kuipers, worldreferee.com">[http://worldreferee.com/site/copy.php?linkID=548&linkType=referee&contextType=bio ''Björn Kuipers, worldreferee.com'']; pristupljeno: 27. 5. 2014.</ref> Također je sudio na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu]] 2014. u [[Brazil]]u.<ref name="Bjorn KUIPERS, FIFA.com">[http://www.fifa.com/worldcup/organisation/referees/referee=240194/index.html ''Bjorn KUIPERS, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140618075854/http://www.fifa.com/worldcup/organisation/referees/referee=240194/index.html |date=18. 6. 2014}}; pristupljeno: 28. 6. 2014.</ref>
== Reference ==
{{Reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Björn Kuipers}}
* [http://www.transfermarkt.de/bjorn-kuipers/profil/schiedsrichter/404 Björn Kuipers] na ''transfermarkt.de''
* [http://worldreferee.com/site/match.php?refID=548 Björn Kuipers] na ''worldreferee.com'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140713185901/http://worldreferee.com/site/match.php?refID=548 |date= 13. 7. 2014}}
{{Sudije na FIFA Kupu konfederacija 2013.}}
{{Sudije svjetskog prvenstva u nogometu 2014.}}
{{Sudije na Euru 2016.}}
{{Sudije svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
{{Sudije na Euru 2020.}}
{{Sudije u finalima EP u nogometu}}
{{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}}
{{Sudije u finalima Kupa UEFA/Evropske lige}}
{{DEFAULTSORT:Kuipers, Björn}}
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Oldenzaal]]
[[Kategorija:Nizozemske nogometne sudije]]
lurfvsgcxlx6r3ivfhaossp1y89z6fb
3428829
3428817
2022-08-24T21:46:17Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije = Björn Kuipers
| slika = [[Datoteka:Björn Kuipers - ConfedCup2013Champions15 (cropped).jpg|200px]]
| naslov = Björn Kuipers
| punoime =
| datumrođenja = 28. mart 1973.
| rodnigrad = [[Oldenzaal]], [[Overijssel]]
| rodnadržava = [[Nizozemska]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| ostala zanimanja =
| godine1 = 2005–2021.
| liga1 = [[Eredivisie]]
| uloga1 = sudija
| internacionalni_period1 = 2006–2021.
| konfederacija1 = [[FIFA]]
| internacionalna_uloga1 = sudija
| internacionalni_period2 = 2009–2021.
| konfederacija2 = [[UEFA]]
| internacionalna_uloga2 = sudija
}}
'''Björn Kuipers''' (28. mart 1973., [[Oldenzaal]], [[Overijssel]]) nekadašnji je [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogometni sudija]]. Osim što je redovno sudio u prvoj ligi Nizozemske, također je sudio u [[UEFA|UEFA-inim]] i [[FIFA|FIFA-inim]] takmičenjima. Sudija je sa znakom [[FIFA]]-e od 2006, a u [[UEFA|UEFA-inim]] takmičenjima sudio je više od 70 utakmica, uključujući i četiri u sezoni 2013/14. u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] i tri u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]]. Pravdu je dijelio na nekoliko važnih utakmica: [[UEFA Superkup 2011.]]<ref name="Finale UEFA Superkupa 2011., worldreferee.com">[http://worldreferee.com/site/match.php?refID=548&matchID=43839 ''Finale UEFA Superkupa 2011., worldreferee.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140524044454/http://worldreferee.com/site/match.php?refID=548&matchID=43839 |date=24. 5. 2014}}; pristupljeno: 27. 5. 2014.</ref>, [[Finale UEFA Evropske lige 2013.|finale Evropske lige 2013]], finale [[FIFA Kup konfederacija 2013.|Kupa konfederacija 2013.]] te finale [[Finale UEFA Lige prvaka 2014.|Lige prvaka 2014.]]<ref name="Björn Kuipers, worldreferee.com">[http://worldreferee.com/site/copy.php?linkID=548&linkType=referee&contextType=bio ''Björn Kuipers, worldreferee.com'']; pristupljeno: 27. 5. 2014.</ref> Također je sudio na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu]] 2014. u [[Brazil]]u.<ref name="Bjorn KUIPERS, FIFA.com">[http://www.fifa.com/worldcup/organisation/referees/referee=240194/index.html ''Bjorn KUIPERS, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140618075854/http://www.fifa.com/worldcup/organisation/referees/referee=240194/index.html |date=18. 6. 2014}}; pristupljeno: 28. 6. 2014.</ref>
== Reference ==
{{Reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Björn Kuipers}}
* [http://www.transfermarkt.de/bjorn-kuipers/profil/schiedsrichter/404 Björn Kuipers] na ''transfermarkt.de''
* [http://worldreferee.com/site/match.php?refID=548 Björn Kuipers] na ''worldreferee.com'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140713185901/http://worldreferee.com/site/match.php?refID=548 |date= 13. 7. 2014}}
{{Sudije na FIFA Kupu konfederacija 2013.}}
{{Sudije svjetskog prvenstva u nogometu 2014.}}
{{Sudije na Euru 2016.}}
{{Sudije svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
{{Sudije na Euru 2020.}}
{{Sudije u finalima FIFA Kupa konfederacija}}
{{Sudije u finalima EP u nogometu}}
{{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}}
{{Sudije u finalima Kupa UEFA/Evropske lige}}
{{DEFAULTSORT:Kuipers, Björn}}
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Oldenzaal]]
[[Kategorija:Nizozemske nogometne sudije]]
caveigkb74z5iisgx013fqjmdeglwdg
3428838
3428829
2022-08-24T23:39:30Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije = Björn Kuipers
| slika = [[Datoteka:Björn Kuipers - ConfedCup2013Champions15 (cropped).jpg|200px]]
| naslov = Björn Kuipers
| punoime =
| datumrođenja = 28. mart 1973.
| rodnigrad = [[Oldenzaal]], [[Overijssel]]
| rodnadržava = [[Nizozemska]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| ostala zanimanja =
| godine1 = 2005–2021.
| liga1 = [[Eredivisie]]
| uloga1 = sudija
| internacionalni_period1 = 2006–2021.
| konfederacija1 = [[FIFA]]
| internacionalna_uloga1 = sudija
| internacionalni_period2 = 2009–2021.
| konfederacija2 = [[UEFA]]
| internacionalna_uloga2 = sudija
}}
'''Björn Kuipers''' (28. mart 1973., [[Oldenzaal]], [[Overijssel]]) nekadašnji je [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogometni sudija]]. Osim što je redovno sudio u prvoj ligi Nizozemske, također je sudio u [[UEFA|UEFA-inim]] i [[FIFA|FIFA-inim]] takmičenjima. Sudija je sa znakom [[FIFA]]-e od 2006, a u [[UEFA|UEFA-inim]] takmičenjima sudio je više od 70 utakmica, uključujući i četiri u sezoni 2013/14. u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] i tri u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]]. Pravdu je dijelio na nekoliko važnih utakmica: [[UEFA Superkup 2011.]]<ref name="Finale UEFA Superkupa 2011., worldreferee.com">[http://worldreferee.com/site/match.php?refID=548&matchID=43839 ''Finale UEFA Superkupa 2011., worldreferee.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140524044454/http://worldreferee.com/site/match.php?refID=548&matchID=43839 |date=24. 5. 2014}}; pristupljeno: 27. 5. 2014.</ref>, [[Finale UEFA Evropske lige 2013.|finale Evropske lige 2013]], finale [[FIFA Kup konfederacija 2013.|Kupa konfederacija 2013.]] te finale [[Finale UEFA Lige prvaka 2014.|Lige prvaka 2014.]]<ref name="Björn Kuipers, worldreferee.com">[http://worldreferee.com/site/copy.php?linkID=548&linkType=referee&contextType=bio ''Björn Kuipers, worldreferee.com'']; pristupljeno: 27. 5. 2014.</ref> Također je sudio na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu]] 2014. u [[Brazil]]u.<ref name="Bjorn KUIPERS, FIFA.com">[http://www.fifa.com/worldcup/organisation/referees/referee=240194/index.html ''Bjorn KUIPERS, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140618075854/http://www.fifa.com/worldcup/organisation/referees/referee=240194/index.html |date=18. 6. 2014}}; pristupljeno: 28. 6. 2014.</ref>
== Reference ==
{{Reference}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Björn Kuipers}}
* [http://www.transfermarkt.de/bjorn-kuipers/profil/schiedsrichter/404 Björn Kuipers] na ''transfermarkt.de''
* [http://worldreferee.com/site/match.php?refID=548 Björn Kuipers] na ''worldreferee.com'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140713185901/http://worldreferee.com/site/match.php?refID=548 |date= 13. 7. 2014}}
{{Sudije na FIFA Kupu konfederacija 2013.}}
{{Sudije svjetskog prvenstva u nogometu 2014.}}
{{Sudije na Euru 2016.}}
{{Sudije svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
{{Sudije na Euru 2020.}}
{{Sudije u finalima FIFA Kupa konfederacija}}
{{Sudije u finalima EP u nogometu}}
{{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}}
{{Sudije u finalima Kupa UEFA/Evropske lige}}
{{Sudije UEFA Superkupa}}
{{DEFAULTSORT:Kuipers, Björn}}
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Oldenzaal]]
[[Kategorija:Nizozemske nogometne sudije]]
jz8kx5lhxgtzkjx2xlb0iqg3e76dmfm
SP La Fiorita
0
360884
3428823
3309937
2022-08-24T21:12:31Z
Makenzis
98619
/* Uspjesi */
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1 = #0000FF
| Boja2 = #FFFF00
| Ime kluba = '''S.P. La Fiorita'''
| Puno ime = Società Polisportiva<br>La Fiorita
| Grb =
| Nadimak =
| Osnovan = [[1967.]]
| Raspušten =
| Lokacija = [[Montegiardino]]<br>[[San Marino]]
| Boje = {{colorbox|yellow}} {{colorbox|blue}}
| Federacija = [[Nogometni savez San Marina|FSGC]]
| Konfederacija =
| Liga = [[Prva nogometna liga San Marina|Prva liga]]
| Stadion = [[Stadion Igor Crescentini|Igor Crescentini]]<ref>{{Cite web |url=https://www.footballgroundmap.com/ground/campo-sportivo-di-montegiardino/ss-murata |title=Stadion Igor Crescentini |work=footballgroundmap.com|access-date= 12. 6. 2018}}</ref>
| Kapacitet = 100
| Vlasnik kluba =
| Predsjednik kluba =
| Menadžer =
| Evropski kupovi =
| Adresa =
| Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto
| Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga San Marina 2018/2019.|2018/19.]]
| Webstranica = [http://www.lafiorita.sm/ lafiorita.sm]
| Trenutna sezona =
| uzorak_lr1 = _yellow_border
| uzorak_t1 = _navystripes
| uzorak_dr1 = _yellow_border
| uzorak_š1 =
| uzorak_č1 = _blue_navy_yellow_stripes
| lijeva ruka1 = 120a8f
| tijelo1 = FDE910
| desna ruka1 = 120a8f
| šorc1 = 120a8f
| čarape1 = 120a8f
| uzorak_lr2 =
| uzorak_t2 =
| uzorak_dr2 =
| lijeva ruka2 = 000000
| tijelo2 = 000000
| desna ruka2 = 000000
| šorc2 = 000000
| čarape2 = 000000
|
}}
'''La Fiorita''' ([[italijanski]]: Società Polisportiva La Fiorita), je nogometni klub iz [[San Marino|San Marina]] koji se takmiči u Prvenstvu San Marina. Igraju na stadionu Igor Kreskentini, koji ima kapacitet od 100 mjesta. Klub je osnovan 1967. godine kao nasljednik starijeg nogometnog kluba Gruppo Sportivo Giovanile koji je osnovan 1933. godine, međutim za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je prestao sa djelovanjem. Boje kluba su žuta i plava.
Najznačajnije rezultate klub je ostvario kasnih 1980-ih. U sezoni 1986/87. je postao prvi klub koji je u jednoj sezoni osvojio sva tri nacionalna trofeja. Debitantski nastup na evropskim takmičenjima imali su 2012. godine i to u okviru Evropske lige kada su poraženi od [[Latvija|latvijskog]] [[FK Liepājas Metalurgs|Metalurgsa]] sa ukupnih 6-0.
==Historija==
La Fiorita je osnovana 1967. godine. Klub je pet puta osvojio prvenstvo [[San Marino|San Marina]], petputa je pobijedio u kupu, a jednom i u superkupu.
Osvajanjem kupa u sezoni 2011/12. stekli su pravo da prvi put igraju u nekom od evropskih takmičenja. Debitovali su u [[UEFA Evropska liga|Ligi Evrope]] u sezoni 2012/13., ali su ispali u prvom kolo od [[Latvija|latvijskog]] [[FK Liepājas Metalurgs|Lijepajas Metalurgsa]] ukupnim rezultatom 6:0 (2:0 i 4:0). I slijedeće sezone zahvaljujući kupu su se takmičili u prvom kolu, ali su ponovo ispali, ovog puta od [[Valletta F.C.|Vallette]] sa [[Malta|Malte]]. Maltežani su pobijedili sa 3:0 u [[San Marino|San Marinu]] i sa 1:0 u [[Valletta|Valletti]].
U sezoni 2013/14. postali su prvaci [[San Marino|San Marina]] i tako stekli su pravo da po prvi put nastupaju u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].
==Uspjesi==
*'''[[Prva nogometna liga San Marina|Prva liga]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6):''' 1986/87, 1989/90, 2013/14, 2016/17, 2017/18, 2021/22.
*'''[[Titano kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5):''' 1985–1986, 2011–12, 2012–13, 2016, 2018.
*'''[[Superkup San Marina u nogometu|Superkup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 2012.
*'''[[Trofeo Federale]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3):''' 1986, 1987, 2007.
==Evropski nastupi==
{| class="wikitable"
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! Domaćin
! Gost
! Ukupno
|-
| [[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13.]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| Q1
| {{ZD|LAT}} [[FK Liepājas Metalurgs|Liepājas Metalurgs]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–2
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–4
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0–6'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2013/14.|2013/14.]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| Q1
| {{ZD|MLT}} [[Valletta FC|Valletta]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–3
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0–4'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2014/15.|2014/15.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| Q1
| {{ZD|EST}} [[FC Levadia Tallinn|Levadia Tallinn]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0-1
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–7
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0–8'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2015/16.|2015/16.]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| Q1
| {{ZD|LIH}} [[FC Vaduz|Vaduz]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0-5
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–5
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''1–10'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2016/17.|2016/17.]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| Q1
| {{ZD|MAĐ}} [[Debreceni VSC|Debrecen]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0-5
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–2
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0–7'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2017/18.|2017/18.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| Q1
| {{ZD|SJI}} [[Linfield FC|Linfield]]
| bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0-0
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0-1'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2018/19.|2018/19.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| PR
| {{ZD|GIB}} [[Lincoln Red Imps FC|Lincoln Red Imps]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0-2
|
|
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.lafiorita.sm/ Službena stranica]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u San Marinu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1967.]]
jxqfo8jvfggface25afnjafc6p3eeo7
3428824
3428823
2022-08-24T21:13:12Z
Makenzis
98619
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1 = #0000FF
| Boja2 = #FFFF00
| Ime kluba = '''S.P. La Fiorita'''
| Puno ime = Società Polisportiva<br>La Fiorita
| Grb =
| Nadimak =
| Osnovan = [[1967.]]
| Raspušten =
| Lokacija = [[Montegiardino]]<br>[[San Marino]]
| Boje = {{colorbox|yellow}} {{colorbox|blue}}
| Federacija = [[Nogometni savez San Marina|FSGC]]
| Konfederacija =
| Liga = [[Prva nogometna liga San Marina|Prva liga]]
| Stadion = [[Stadion Igor Crescentini|Igor Crescentini]]<ref>{{Cite web |url=https://www.footballgroundmap.com/ground/campo-sportivo-di-montegiardino/ss-murata |title=Stadion Igor Crescentini |work=footballgroundmap.com|access-date= 12. 6. 2018}}</ref>
| Kapacitet = 100
| Vlasnik kluba =
| Predsjednik kluba =
| Menadžer =
| Evropski kupovi =
| Adresa =
| Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto
| Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga San Marina 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica = [http://www.lafiorita.sm/ lafiorita.sm]
| Trenutna sezona =
| uzorak_lr1 = _yellow_border
| uzorak_t1 = _navystripes
| uzorak_dr1 = _yellow_border
| uzorak_š1 =
| uzorak_č1 = _blue_navy_yellow_stripes
| lijeva ruka1 = 120a8f
| tijelo1 = FDE910
| desna ruka1 = 120a8f
| šorc1 = 120a8f
| čarape1 = 120a8f
| uzorak_lr2 =
| uzorak_t2 =
| uzorak_dr2 =
| lijeva ruka2 = 000000
| tijelo2 = 000000
| desna ruka2 = 000000
| šorc2 = 000000
| čarape2 = 000000
|
}}
'''La Fiorita''' ([[italijanski]]: Società Polisportiva La Fiorita), je nogometni klub iz [[San Marino|San Marina]] koji se takmiči u Prvenstvu San Marina. Igraju na stadionu Igor Kreskentini, koji ima kapacitet od 100 mjesta. Klub je osnovan 1967. godine kao nasljednik starijeg nogometnog kluba Gruppo Sportivo Giovanile koji je osnovan 1933. godine, međutim za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je prestao sa djelovanjem. Boje kluba su žuta i plava.
Najznačajnije rezultate klub je ostvario kasnih 1980-ih. U sezoni 1986/87. je postao prvi klub koji je u jednoj sezoni osvojio sva tri nacionalna trofeja. Debitantski nastup na evropskim takmičenjima imali su 2012. godine i to u okviru Evropske lige kada su poraženi od [[Latvija|latvijskog]] [[FK Liepājas Metalurgs|Metalurgsa]] sa ukupnih 6-0.
==Historija==
La Fiorita je osnovana 1967. godine. Klub je pet puta osvojio prvenstvo [[San Marino|San Marina]], petputa je pobijedio u kupu, a jednom i u superkupu.
Osvajanjem kupa u sezoni 2011/12. stekli su pravo da prvi put igraju u nekom od evropskih takmičenja. Debitovali su u [[UEFA Evropska liga|Ligi Evrope]] u sezoni 2012/13., ali su ispali u prvom kolo od [[Latvija|latvijskog]] [[FK Liepājas Metalurgs|Lijepajas Metalurgsa]] ukupnim rezultatom 6:0 (2:0 i 4:0). I slijedeće sezone zahvaljujući kupu su se takmičili u prvom kolu, ali su ponovo ispali, ovog puta od [[Valletta F.C.|Vallette]] sa [[Malta|Malte]]. Maltežani su pobijedili sa 3:0 u [[San Marino|San Marinu]] i sa 1:0 u [[Valletta|Valletti]].
U sezoni 2013/14. postali su prvaci [[San Marino|San Marina]] i tako stekli su pravo da po prvi put nastupaju u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].
==Uspjesi==
*'''[[Prva nogometna liga San Marina|Prva liga]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6):''' 1986/87, 1989/90, 2013/14, 2016/17, 2017/18, 2021/22.
*'''[[Titano kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5):''' 1985–1986, 2011–12, 2012–13, 2016, 2018.
*'''[[Superkup San Marina u nogometu|Superkup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 2012.
*'''[[Trofeo Federale]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3):''' 1986, 1987, 2007.
==Evropski nastupi==
{| class="wikitable"
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! Domaćin
! Gost
! Ukupno
|-
| [[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13.]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| Q1
| {{ZD|LAT}} [[FK Liepājas Metalurgs|Liepājas Metalurgs]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–2
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–4
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0–6'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2013/14.|2013/14.]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| Q1
| {{ZD|MLT}} [[Valletta FC|Valletta]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–3
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0–4'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2014/15.|2014/15.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| Q1
| {{ZD|EST}} [[FC Levadia Tallinn|Levadia Tallinn]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0-1
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–7
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0–8'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2015/16.|2015/16.]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| Q1
| {{ZD|LIH}} [[FC Vaduz|Vaduz]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0-5
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–5
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''1–10'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2016/17.|2016/17.]]
| [[UEFA Evropska liga]]
| Q1
| {{ZD|MAĐ}} [[Debreceni VSC|Debrecen]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0-5
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–2
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0–7'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2017/18.|2017/18.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| Q1
| {{ZD|SJI}} [[Linfield FC|Linfield]]
| bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0-0
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0-1'''
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2018/19.|2018/19.]]
| [[UEFA Liga prvaka]]
| PR
| {{ZD|GIB}} [[Lincoln Red Imps FC|Lincoln Red Imps]]
| bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0-2
|
|
| [[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.lafiorita.sm/ Službena stranica]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u San Marinu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1967.]]
bhls01yxzn2bvvtuv498hxkb0plwbxc
Tođevac (Foča)
0
395724
3428866
2823445
2022-08-25T10:40:52Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
'''Tvrđava Tođevac''' smještena je na lijevoj obali rijeke [[Hrčavka|Hrčavke]] naspram [[Milinklade|Milinklada]] na sjevernoj granici [[nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]] na strmim liticama koje se iznad rijeke dižu i do oko 1.000 m visine. Ta visina ukazuje na rani srednji vijek kao vrijeme njegovog nastanka. Cjelokupan razvoj tvrđave smješta se u kraj [[14. vijek|14.]] i početak [[15. vijek]]a. Dio je odbrambenog kompleksa na Bosanskom (Drinskom) putu iz pravca [[Gacko|Gacka]] prema [[Foča|Foči]]. Naročito je osiguravao naselje [[Tjentište]]. Do tvrđave se dolazi iz sela [[Tođevac (selo)|Tođevca]] dolinom Hrčavke uz strmi uspon. Visoki bedem sa ulaznom kapijom štiti ulaz u utvrdu. Na ulaznoj stazi do utvrde nalaze se tri [[Kamene stolice srednjovjekovne Bosne|kamene stolice]] usječene u živu stijenu. Utvrda se sastojala od kompleksa [[bedem]]a i [[kula]] smještenih na više stepenastih zaravnjenih platformi na tri nivoa sa [[Šanac|rovovima]], te [[Tajni prolaz|tajnim prolazom]] za snadbijevanje vodom iz rijeke Hrčavke. <ref> Aleksandar Ninković, Srednjovjekovni gradovi Tođevac i Kožetina, Radio Sarajevo Treći program 26, Sarajevo 1979, 537-540; Vlajko Palavestra, Tođevac, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljskimuzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 131. </ref>
Tvrđava je bila u župi [[Drinaljevo]]. Prvi put se spominje [[1398]]. Pripadao je vlasteli iz roda [[Kosače]]. Spominje se u poveljama za [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosaču]] [[1444]]. (Toyeuacs Vdrynagliano castello con lo contato), [[1448]]. (castrum Stoyewecz) i [[1454]]. (civitate Togruam cum castris et pertinentiis suis). Pod [[Osmanlije|osmansku vlast]] tvrđava je dospjela oko [[1466]]. <ref> Mihailo Dinić, Земље херцега Светога Саве, Глас Српске академије наука и уметности 182, Београд 1940, 170-171. </ref>
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
* https://foca24.info/vijest/1741/stari-gradovi-vratar-u-kanjonu-sutjeske-i-todevac-na-hrcavci
== Literatura ==
* [[Mihailo Dinić]], Земље херцега Светога Саве, Глас Српске академије наука и уметности 182, Београд 1940.
* [[Aleksandar Ninković]], Srednjovjekovni gradovi Tođevac i Kožetina, Radio Sarajevo Treći program 26, Sarajevo 1979, 537-541.
* [[Vlajko Palavestra]], Tođevac, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 131.
* Stari grad na Tođevcu - kameni stražar na Hrčavki, [https://www.flickr.com/photos/bosnjaci/8889776288]
{{Tvrđave u BiH}}
[[Kategorija: Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Gornje Podrinje]]
[[Kategorija: Tvrđave u Bosni i Hercegovini]]
ebvbxepfglmbsd0vkhk8jc8h8mss51h
3428867
3428866
2022-08-25T10:41:12Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
'''Tvrđava Tođevac''' smještena je na lijevoj obali rijeke [[Hrčavka|Hrčavke]] naspram [[Milinklade|Milinklada]] na sjevernoj granici [[nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]] na strmim liticama koje se iznad rijeke dižu i do oko 1.000 m visine. Ta visina ukazuje na rani srednji vijek kao vrijeme njegovog nastanka. Cjelokupan razvoj tvrđave smješta se u kraj [[14. vijek|14.]] i početak [[15. vijek]]a. Dio je odbrambenog kompleksa na Bosanskom (Drinskom) putu iz pravca [[Gacko|Gacka]] prema [[Foča|Foči]]. Naročito je osiguravao naselje [[Tjentište]]. Do tvrđave se dolazi iz sela [[Tođevac (selo)|Tođevca]] dolinom Hrčavke uz strmi uspon. Visoki bedem sa ulaznom kapijom štiti ulaz u utvrdu. Na ulaznoj stazi do utvrde nalaze se tri [[Kamene stolice srednjovjekovne Bosne|kamene stolice]] usječene u živu stijenu. Utvrda se sastojala od kompleksa [[bedem]]a i [[kula]] smještenih na više stepenastih zaravnjenih platformi na tri nivoa sa [[Šanac|rovovima]], te [[Tajni prolaz|tajnim prolazom]] za snabdijevanje vodom iz rijeke Hrčavke. <ref> Aleksandar Ninković, Srednjovjekovni gradovi Tođevac i Kožetina, Radio Sarajevo Treći program 26, Sarajevo 1979, 537-540; Vlajko Palavestra, Tođevac, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljskimuzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 131. </ref>
Tvrđava je bila u župi [[Drinaljevo]]. Prvi put se spominje [[1398]]. Pripadao je vlasteli iz roda [[Kosače]]. Spominje se u poveljama za [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosaču]] [[1444]]. (Toyeuacs Vdrynagliano castello con lo contato), [[1448]]. (castrum Stoyewecz) i [[1454]]. (civitate Togruam cum castris et pertinentiis suis). Pod [[Osmanlije|osmansku vlast]] tvrđava je dospjela oko [[1466]]. <ref> Mihailo Dinić, Земље херцега Светога Саве, Глас Српске академије наука и уметности 182, Београд 1940, 170-171. </ref>
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
* https://foca24.info/vijest/1741/stari-gradovi-vratar-u-kanjonu-sutjeske-i-todevac-na-hrcavci
== Literatura ==
* [[Mihailo Dinić]], Земље херцега Светога Саве, Глас Српске академије наука и уметности 182, Београд 1940.
* [[Aleksandar Ninković]], Srednjovjekovni gradovi Tođevac i Kožetina, Radio Sarajevo Treći program 26, Sarajevo 1979, 537-541.
* [[Vlajko Palavestra]], Tođevac, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 131.
* Stari grad na Tođevcu - kameni stražar na Hrčavki, [https://www.flickr.com/photos/bosnjaci/8889776288]
{{Tvrđave u BiH}}
[[Kategorija: Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Gornje Podrinje]]
[[Kategorija: Tvrđave u Bosni i Hercegovini]]
r81ud8vbtn5anik91n1ivb7ar19n25s
Radiotelevizija Republike Srpske
0
402982
3428878
3404227
2022-08-25T11:53:02Z
46.239.0.74
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija TV
| ime = Radiotelevizija Republike Srpske (RTRS)
| logo = RTRS Logo.svg
| veličina_logoa = 260px
| alt_logoa =
| tekst =
| logo2 =
| početak_emitiranja = 19. 4. 1992 (televizija)
| kraj_emitiranja =
| vrsta_emitiranja = [[Radio]] i [[televizija]]
| mreža =
| vlasnik = Vlada [[Republike Srpske]]
| gledanost = 6,1%
| gledanost_god =
| gledanost_izvor = [http://www.rtvfbih.ba www.rtvfbih.ba]
| slogan =
| država = [[Bosna i Hercegovina]]
| jezik = [[Srpski jezik|Srpski]]
| pokrivenost = [[Evropa]], [[Sjeverna Afrika]] i [[Bliski istok]]
| podružnice =
| sjedište = Trg Republike Srpske 9, [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| raniji_nazivi = Srpska radiotelevizija (SRT)
| zamijenio =
| zamijenjen_sa =
| bratski_kanali = [[RTRS PLUS]]
| web_sajt = {{URL|rtrs.tv}}
| zem_dos_1 =
| zem_kan_1 =
| sat_dos_1 = TV total
| sat_kan_1 = 3
| kab_dos_1 = Blicnet
| kab_kan_1 = Kanal 4
| sat_radio_dos_1 =
| sat_radio_kan_1 =
| iptv_dos_1 =
| iptv_kan_1 =
| online_dos_1 =
| online_kan_1 =
}}
'''Radiotelevizija Republike Srpske''' entitetska je radiotelevizija desničarskog svjetonazora, koja je dio [[BHRT|Bosanskohercegovačke radiotelevizije (BHRT)]]. Emitiranje je počelo 19. aprila 1992, kada je emitiran prvi Dnevnik iz [[Banja Luka|banjalučkog]] studija. Sjedište RTRS-a se nalazi u RTV Domu Republike Srpske, u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Radiotelevizija Republike Srpske kao službeno pismo koristi [[Ćirilica|ćirilicu]].
== Historija ==
Radiotelevizija Republike Srpske osnovana je 30. decembra 1993, a emitiranje je počelo 19. aprila 1992. kada je emitiran prvi Dnevnik iz studija u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].<ref name "RTRS" >{{cite web|url=http://lat.rtrs.tv/comp/mi.php|title=RTRS|last=Srpska|first=RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=lat.rtrs.tv|accessdate=15. 4. 2017}}</ref> U maju te godine emitiranje je počeo i Kanal S, čiji je se studio nalazio na [[Pale|Palama]]. Te dvije televizije su emitirale program sve do 31. decembra 1993, kada je uspostavljen zajednički sistem prijenosa i emitiranja "Srpske radiotelevizije". Naziv "Srpska radiotelevizija" ostaje u upotrebi sve do 1999, nakon čega nosi sadašnje ime, Radiotelevizija Republike Srpske. RTRS je trenutno jedan od tri emitera u okviru javnog servisa Bosne i Hercegovine. Najviše prati dešavanja u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj.
Narodna Skupština Republike Srpske 30. decembra 1993. zvanično je osnovala Radioteleviziju Republike Srpske kao javni emiter Republike Srpske. Prvi glavni urednik bio je Ilija Guzina. Do preseljenja u RTV Dom Republike Srpske 2010, sjedište se nalazilo u Ulici kralja Petra I Karađorđevića 129 u Banjoj Luci.
=== Radio Republike Srpske ===
Radio Republike Srpske (Radio RS) 24h dnevno emitira program. Radio RS svojim radio-talasima prekriva teretoriju Republike Srpske, a djelimično pokriva teritoriju ostatka Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. U Radiju RS-a ima 60 stalno zaposlenih radnika i oko 48 povremenih radnika.
==== Frekvencije Radio RS-a ====
* [[Banja Luka]] – 90,9 MHz
* [[Prijedor]] i [[Gradiška]] – 92,7 MHz
* [[Doboj]] – 90,7 MHz
* [[Petrovo]] – 93,5 MHz
* [[Bijeljina]] – 89,9 MHz
* [[Sarajevo]] – 88,7 MHz
* [[Trebinje]] – 92,8 MHz
* [[Han-Pijesak]] – 90,3 MHz
* [[Foča]] – 87,9 MHz
=== Multimedija Radiotelevizije Republike Srpske (internet i teletekst) ===
==== Internet Radiotelevizije Republike Srpske ====
Prva verzija internetske stranice RTRS-a počela je sa radom 2001. pod domenom "rtrs.tv", koji i danas koristi. Krajem 2002. objavljena je nova verzija, koja je grafički svjetlija od stare verzije. Izrada nove, treće verzije, počela je u maju 2004. Ta verzija je zvanično puštena 19. decembra 2004, iako se pravi početak može smatrati 22. decembra te godine, kada je osnovana nova redakcija Multimedija RTRS-a. U martu 2009. puštena je četvrta verzija. U oktobru 2012. puštena je peta verzija, koja je i trenutno aktualna.
==== Teletekst Radiotelevizije Republike Srpske ====
[[Datoteka:Интегралов.jpg|thumb|RTV Dom Republike Srpske, sjedište RTRS-a.]]
Teletekst RTRS-a počeo je sa emitiranjem u junu 2003, a od oktobra 2004. u okviru je Multimedija Republike Srpske. Do sada je dva puta redizajniran.
== Organizacija ==
Radiotelevizija Republike Srpske sastoji se od tri kanala, dva televizijska i jednog radijskog:<ref name "RTRS" >{{cite web|url=http://lat.rtrs.tv/comp/mi.php|title=RTRS|last=Srpska|first=RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=lat.rtrs.tv|accessdate=15. 4. 2017}}</ref>
* Televizija Republike Srpske
* RTRS PLUS
* Radio Republike Srpske
U RTRS se organizuju sljedeći sektori:
* Direkcija RTRS
* Sektor programa Televizije Republike Srpske
* Sektor radija Republike Srpske
* Sektor ekonomsko finansijskih poslova
* Sektor Medija centar RTRS
* Služba ITC [[Lukavica (Novo Sarajevo)|Lukavica]]
* Služba ITC [[Trebinje]]
* Služba ITC [[Bijeljina]]
* Služba ITC [[Prijedor]]
* Služba ITC [[Brčko]]
* Služba Dopisništvo [[Doboj]]
* Služba Dopisništvo [[Beograd]]
=== Upravni odbor ===
Upravni odbor upravlja nad programom i nad imovinom RTRS-a. Upravni odbor Radiotelevizije Republike Srpske sastoji se od četiri člana. Tri, od kojih svako pripada jednom od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine i jednom iz reda ostalih. Sva četiri člana izabrani su od Narodne Skupštine RS-a na period od četiri godine. Nakon isteka mandata jedan član upravnog odbora Radiotelevizije Republike Srpske ne može biti ponovo izabran. U posljednoj godini svog mandata član upravnog odbora obavlja dužnost predsjedavajučeg upravnog odbora. Upravni odbor sastoji se od Slobodana Boškovića, Adela Bajramovića i Dare Cvijetić.
=== Generalni direktor ===
Generalni direktor je Draško Milinović. Na toj funkciji je od 2014, a Dragan Davidović, Anđelko Kozomora, Vojo Kuprešanin i Radomir Pašić bili su prije njega na toj poziciji.
== Finansiranje ==
Radiotelevizija Republike Srpske finansira se iz RTV takse, koja iznosi 7,50 KM. Ta sredstva dijele se na:
* Bosanskohercegovačka Radiotelevizija 50% (3,75 KM)
* Radiotelevizija Federacije Bosne i Hercegovine (RTVFBiH) 25% (1,38 KM)
* Radiotelevizija Republike Srpske (RTRS) 25% (1,38 KM)
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.rtrs.tv Službeni sajt]
{{Radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine}}
[[Kategorija:Radiostanice i televizije BHRT-a]]
[[Kategorija:TV-stanice osnovane 1992.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-stanice]]
[[Kategorija:Mediji u Banjoj Luci]]
cy4nrto9gbgnuxc0wljp4sf6g8xe20m
3428879
3428878
2022-08-25T11:57:29Z
Palapa
383
Poništena izmjena 3428878 korisnika/-ce [[Special:Contributions/46.239.0.74|46.239.0.74]] ([[User talk:46.239.0.74|razgovor]])
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija TV
| ime = Radiotelevizija Republike Srpske (RTRS)
| logo = RTRS Logo.svg
| veličina_logoa = 260px
| alt_logoa =
| tekst =
| logo2 =
| početak_emitiranja = 19. 4. 1992 (televizija)
| kraj_emitiranja =
| vrsta_emitiranja = [[Radio]] i [[televizija]]
| mreža =
| vlasnik = Vlada [[Republike Srpske]]
| gledanost = 6,1%
| gledanost_god =
| gledanost_izvor = [http://www.rtvfbih.ba www.rtvfbih.ba]
| slogan =
| država = [[Bosna i Hercegovina]]
| jezik = [[Srpski jezik|Srpski]]
| pokrivenost = [[Evropa]], [[Sjeverna Afrika]] i [[Bliski istok]]
| podružnice =
| sjedište = Trg Republike Srpske 9, [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| raniji_nazivi = Srpska radiotelevizija (SRT)
| zamijenio =
| zamijenjen_sa =
| bratski_kanali = [[RTRS PLUS]]
| web_sajt = {{URL|rtrs.tv}}
| zem_dos_1 =
| zem_kan_1 =
| sat_dos_1 = TV total
| sat_kan_1 = 3
| kab_dos_1 = Blicnet
| kab_kan_1 = Kanal 4
| sat_radio_dos_1 =
| sat_radio_kan_1 =
| iptv_dos_1 =
| iptv_kan_1 =
| online_dos_1 =
| online_kan_1 =
}}
'''Radiotelevizija Republike Srpske''' entitetska je radiotelevizija, koja je dio [[BHRT|Bosanskohercegovačke radiotelevizije (BHRT)]]. Emitiranje je počelo 19. aprila 1992, kada je emitiran prvi Dnevnik iz [[Banja Luka|banjalučkog]] studija. Sjedište RTRS-a se nalazi u RTV Domu Republike Srpske, u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Radiotelevizija Republike Srpske kao službeno pismo koristi [[Ćirilica|ćirilicu]].
== Historija ==
Radiotelevizija Republike Srpske osnovana je 30. decembra 1993, a emitiranje je počelo 19. aprila 1992. kada je emitiran prvi Dnevnik iz studija u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].<ref name "RTRS" >{{cite web|url=http://lat.rtrs.tv/comp/mi.php|title=RTRS|last=Srpska|first=RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=lat.rtrs.tv|accessdate=15. 4. 2017}}</ref> U maju te godine emitiranje je počeo i Kanal S, čiji je se studio nalazio na [[Pale|Palama]]. Te dvije televizije su emitirale program sve do 31. decembra 1993, kada je uspostavljen zajednički sistem prijenosa i emitiranja "Srpske radiotelevizije". Naziv "Srpska radiotelevizija" ostaje u upotrebi sve do 1999, nakon čega nosi sadašnje ime, Radiotelevizija Republike Srpske. RTRS je trenutno jedan od tri emitera u okviru javnog servisa Bosne i Hercegovine. Najviše prati dešavanja u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj.
Narodna Skupština Republike Srpske 30. decembra 1993. zvanično je osnovala Radioteleviziju Republike Srpske kao javni emiter Republike Srpske. Prvi glavni urednik bio je Ilija Guzina. Do preseljenja u RTV Dom Republike Srpske 2010, sjedište se nalazilo u Ulici kralja Petra I Karađorđevića 129 u Banjoj Luci.
=== Radio Republike Srpske ===
Radio Republike Srpske (Radio RS) 24h dnevno emitira program. Radio RS svojim radio-talasima prekriva teretoriju Republike Srpske, a djelimično pokriva teritoriju ostatka Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. U Radiju RS-a ima 60 stalno zaposlenih radnika i oko 48 povremenih radnika.
==== Frekvencije Radio RS-a ====
* [[Banja Luka]] – 90,9 MHz
* [[Prijedor]] i [[Gradiška]] – 92,7 MHz
* [[Doboj]] – 90,7 MHz
* [[Petrovo]] – 93,5 MHz
* [[Bijeljina]] – 89,9 MHz
* [[Sarajevo]] – 88,7 MHz
* [[Trebinje]] – 92,8 MHz
* [[Han-Pijesak]] – 90,3 MHz
* [[Foča]] – 87,9 MHz
=== Multimedija Radiotelevizije Republike Srpske (internet i teletekst) ===
==== Internet Radiotelevizije Republike Srpske ====
Prva verzija internetske stranice RTRS-a počela je sa radom 2001. pod domenom "rtrs.tv", koji i danas koristi. Krajem 2002. objavljena je nova verzija, koja je grafički svjetlija od stare verzije. Izrada nove, treće verzije, počela je u maju 2004. Ta verzija je zvanično puštena 19. decembra 2004, iako se pravi početak može smatrati 22. decembra te godine, kada je osnovana nova redakcija Multimedija RTRS-a. U martu 2009. puštena je četvrta verzija. U oktobru 2012. puštena je peta verzija, koja je i trenutno aktualna.
==== Teletekst Radiotelevizije Republike Srpske ====
[[Datoteka:Интегралов.jpg|thumb|RTV Dom Republike Srpske, sjedište RTRS-a.]]
Teletekst RTRS-a počeo je sa emitiranjem u junu 2003, a od oktobra 2004. u okviru je Multimedija Republike Srpske. Do sada je dva puta redizajniran.
== Organizacija ==
Radiotelevizija Republike Srpske sastoji se od tri kanala, dva televizijska i jednog radijskog:<ref name "RTRS" >{{cite web|url=http://lat.rtrs.tv/comp/mi.php|title=RTRS|last=Srpska|first=RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=lat.rtrs.tv|accessdate=15. 4. 2017}}</ref>
* Televizija Republike Srpske
* RTRS PLUS
* Radio Republike Srpske
U RTRS se organizuju sljedeći sektori:
* Direkcija RTRS
* Sektor programa Televizije Republike Srpske
* Sektor radija Republike Srpske
* Sektor ekonomsko finansijskih poslova
* Sektor Medija centar RTRS
* Služba ITC [[Lukavica (Novo Sarajevo)|Lukavica]]
* Služba ITC [[Trebinje]]
* Služba ITC [[Bijeljina]]
* Služba ITC [[Prijedor]]
* Služba ITC [[Brčko]]
* Služba Dopisništvo [[Doboj]]
* Služba Dopisništvo [[Beograd]]
=== Upravni odbor ===
Upravni odbor upravlja nad programom i nad imovinom RTRS-a. Upravni odbor Radiotelevizije Republike Srpske sastoji se od četiri člana. Tri, od kojih svako pripada jednom od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine i jednom iz reda ostalih. Sva četiri člana izabrani su od Narodne Skupštine RS-a na period od četiri godine. Nakon isteka mandata jedan član upravnog odbora Radiotelevizije Republike Srpske ne može biti ponovo izabran. U posljednoj godini svog mandata član upravnog odbora obavlja dužnost predsjedavajučeg upravnog odbora. Upravni odbor sastoji se od Slobodana Boškovića, Adela Bajramovića i Dare Cvijetić.
=== Generalni direktor ===
Generalni direktor je Draško Milinović. Na toj funkciji je od 2014, a Dragan Davidović, Anđelko Kozomora, Vojo Kuprešanin i Radomir Pašić bili su prije njega na toj poziciji.
== Finansiranje ==
Radiotelevizija Republike Srpske finansira se iz RTV takse, koja iznosi 7,50 KM. Ta sredstva dijele se na:
* Bosanskohercegovačka Radiotelevizija 50% (3,75 KM)
* Radiotelevizija Federacije Bosne i Hercegovine (RTVFBiH) 25% (1,38 KM)
* Radiotelevizija Republike Srpske (RTRS) 25% (1,38 KM)
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.rtrs.tv Službeni sajt]
{{Radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine}}
[[Kategorija:Radiostanice i televizije BHRT-a]]
[[Kategorija:TV-stanice osnovane 1992.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-stanice]]
[[Kategorija:Mediji u Banjoj Luci]]
sg9cfr66g4l4ehwx8ck7qjrkn1tv024
Bitka kod Isa
0
410031
3428870
3385788
2022-08-25T11:03:49Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
{{Čišćenje}}
{{Standardi}}
{{Infokutija rat|sukob=Bitka kod Isa|dio=[[Ratovi Aleksandra Velikog]]|slika=[[Image:Battle of Issus mosaic - Museo Archeologico Nazionale - Naples 2013-05-16 16-25-06 BW.jpg|300px]]|opis_slike=Aleksandar se bori protiv Darija na bici kod Isa|datum=Novembar 5, 333. p.n.e.|mjesto=Is, (današnja [[Turska]])|casus=|rezultat=[[Antička Makedonija|Makedonska]] pobjeda|posjed=Aleksandar vlada sjevernom Malom Azijom|strana1=[[Antička Makedonija|Makedonija]]<br>[[Korintski savez|Liga Korinta]]|strana2=[[Ahemenidsko carstvo]]<br>*Grčki plaćenici|strana3=|komandant1=[[Aleksandar Veliki]]<br>[[Parmenion]]<br>[[Krater]], [[Hefastion]]<br>[[Ptolemej]]<br>[[Pantordan]]<br>[[Sitalkes II]]<br>[[Menes sa Pele]]<br>[[Balakr]]|komandant2=[[Darije III]]<br>[[Arsam]]†<br>[[Reomitre]]†<br>[[Atizi]]†<br>[[Bubak]]†<br>[[Sabak]]†|komandant3=|snage1='''40,850 ukupno:'''<br>13,000 [[peltasti]]<ref>Warry (1998) procjenjuje da Aleksandrova vojska ima 31,000 vojnika ukupno.</ref><br>22,000 teških pješaka<ref name=Moerbeek>Moerbeek (1997).</ref><br>5,850 konjanika<ref name=Moerbeek>Moerbeek (1997).</ref>|snage2='''50-100,000''' (moderni izvori)<br>'''250,000-600,000''' (antički izvori)|snage3=|žrtve1=7,000<ref>Welman procjenjuje da je preko 16% Helenističke vojske ubijeno.</ref>|žrtve2=~20,000|žrtve3=|karta_država=<!-- N.pr. Austrija/BiH/Italija, Pogledaj: Šablon:Lokacijska karta -->|karta_lat=|karta_long=|napomena=}}
'''Bitka kod Isa''' dogodila se u južnoj [[Anadolija|Anadoliji]], u novembru 333. p.n.e. između [[Korintski savez|Helenističke Lige]] koju je predvodio [[Aleksandar Veliki]] i [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskog carstva]], na čijim čelu je bio [[Darije III]], ovo je druga velika bitka Aleksandrovog osvajanja Azije. Makedonski vojnici porazili su Perziju. Nakon što je Helenistička Liga čvrsto porazila Perzijske [[satrap]]e [[Mala Azija|Male Azije]] (na njihovom čelu je bio grčki plaćenik, [[Memnon sa Rodosa]]) u [[Bitka kod Granika|bici kod Granika]], Darije je preuzo ličnu komandu nad svojom vojskom. On je okupio pojačanja i vodio svoje ljude u iznenadni marš iza Lige da smanje nihove linije opskrbe. Ovo je prisililo Aleksandra na protivmaš, što je postavilo borbeno polje u blizini ušća rijeke Pinar i grada Is.
[[Datoteka:0_La_Bataille_d'Issus_-_Jan_Brueghel_l'Ancien_(détail).JPG|thumb|300x300px|''Bitka kod Isa,'' autor [[Jan Brueghel Stariji]] u [[Louvre]].]]
== Lokacija ==
Bitka je zauzela mjesto južno od antičkog grada Is, koji je u neposrednoj blizini današnjeg turskog grada ''İskenderun'' ([[Turski jezik|tur]]. riječ za "[[Aleksandrija|Aleksandriju]]", grad koji je osnovao Aleksandar u čast svoje pobjede), na obje strane male rijeke Pinar. Na tom mjestu, udaljenost od zaljeva Is do okolnih planina je samo 2,6 km, mjesto gdje Darije nije moglo iskoristiti prednost svojih većih brojeva. Teorije o lokaciji rijeke Pinar se nižu više od 80 godina.
== Pozadina ==
[[Datoteka:Battle issus movements.png|left|thumb|Kretanja do bojnog polja.]]
Aleksandar je krenuo u Aziju 334. p.n.e. i porazio lokalne perzijske satrape na bici kod Granika. On je potom nastavio da zauzima svu Malu Aziju, sa idejom osvajanja svih primorskih naselja kako bi negirao snagu superiornije perzijske flote. On je osvojio nekoliko važnih naselja, kao što su [[Milet]] u 334. p.n.e. i [[Halikarnas]], gdje je opsada trajala četiri mjeseca, sa početkom u zadnjim danima decembra iste godine. Dok je Aleksandar bio u [[Tars]]u, on je čuo da Darije gomila veliku vojska u [[Babilon]]u. Ako bi Darije došao do zaljevu Is, mogao je koristiti podršku perzijske flote pod [[Farnabaz]]ovom komandom koje su i dalje bile u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], na taj način olakšava njegovo snabdijevanje i možda eventualno iskrcavanje vojnika iza neprijatelja. Aleksandar je držao glavnu vojsku u Tarsu, ali je poslao ispred [[Parmenion|Parmeniona]] da zauzmu obale oko Isa. U novembru, Aleksandar je dobio izvještaje da je velika perzijska vojska napredovala u Siriju u grad po imenu Soči. Aleksandar je odlučio da skupi svoju razbacanu vojsku i krene južno od Isa kroz prelaz Jona.
Darije je znao da je Parmenion držao prelaz Jona i zato je izabrao da krene sjevernim putem. Perzijanci su zarobili Isu bez opozicije i odsjekli su ruke svim bolesnim i ranjenim vojnicima koje je Aleksandar ostavio iza sebe. Tada je Darijus saznao da se njegova vojska nalazila iza vojske Heleničke lige i da je odsjeko njihovu liniju podrške. On je zatim napredovao prema jugu i došao je do rijeke Pinar kada su njegovi izviđači vidjeli Aleksandra kako maršira prema sjeveru. Darije je morao postaviti kamp na ovoj uskoj obalnoj ravnici.
== Motivi ==
[[Datoteka:Battle issus initial.png|thumb|Početne pozicije perzijskih i makedonskih snaga.]]
Postoji mnogo rasprava o motivima Aleksandra i Darijusa prije Isa. Snažana i uvjerljiva moderna perspektiva, na osnovu Kurcija, a to je da je Darije bio prisiljen da premjesti kamp na teren koji je doveo Aleksandra u bolju poziciju, zato što se Aleksandar borio defanzivno zbog preporuke njegovog ratnog vijeća i Parmeniona. Darijova velika vojska nije mogla biti podržana na terenu tokom zime i njegovi gradovi u [[Fenicija|Feniciji]] su već bili u nemirima zbog dolazaka Aleksandra. Darije je bio primoran da premjesti svoju veliku vojsku na malo bojno polje, što je išlo u velikoj mjeri u korist Aleksandrovih manjih snaga.
Aleksandar je čekao Darija da dođe na jug oko raspona planine Aman jer prelaz kojeg bi Darije koristo, Belenski Prelaz, bio mnogo bliži Soči i ponudio je najbrži pristup prostoru kojeg je Aleksandar branio. Aleksandar je čekao 15 km na zapadu od belenskog prelaza kod Mirijandre da postavi zamku Dariju dok je prelazio preko belenskog prolaza ili kroz Stub Jone ako bi krenuo sjeverno, gdje bi se Darijova vojska postala neorganizovana i razdvojena zbog užeg prelaza. Darije je umjesto krenuo sjeverno od Soči i oko planine, da bi došao iza Aleksandrovog položaja i njegovih podrški i komunikacijskih linija. Tako je Aleksandar bio prisiljen da maršira prema Dariju, koji ga je uhvatio nespremnog u velikom bočnom manevru. To daje iluziju da je Darije bio taj koji se ponašao defanzivno, jer je Aleksandar je bio primoran da maršira na njega.
== Borci ==
=== Perzijska vojska ===
Neki antički izvori (Arijan i Plutarh), koji drže svoje temelje na antičkim grčkim izvorima, procjenjuju 600.000<ref name=Moerbeek/> perzijskih vojnika ukupno, dok Diodor i Justin procjenju 400.000, a Kvint Kuricje Ruf procjenjuje 250.000.
Moderni historičari pronalaze da je Arijanov broj od 600.000 ljudi vrlo vjerovatno pogrešan. Oni tvrde da logistika korištenja više od 100.000 vojnika u bici bi bilo izuzetno teško u to vrijeme. Hans Delbrück daje malu procjenu od 25.000, iako većina (uključujući Engelsa i Greena) procjenjuje da ukupna veličina Darijove vojske nije mogla biti veća od 100.000 kod Isa,<ref name="Battle of Issus (Pothos.org)">{{Cite web |url=http://www.pothos.org/content/index.php?page=major-battles#issus |title=Battle of Issus (Pothos.org) |accessdate=20. 3. 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071016165147/http://www.pothos.org/content/index.php?page=major-battles#issus |archivedate=16. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> uključujući 11.000 konjanika,<ref name="Moerbeek" /> 10.000 perzijskih besmrtnika i 10.000 grčkih plaćenika.<ref name="Moerbeek" /> Warry procjenjuje 108.000 ukupno.
=== Makedonska vojska ===
Veličina Helenističke vojske možda nije premašila 40.000 ljudi, uključujući i njihove druge saveznike, koje je predvodio Aleksandar. Aleksandrova vojska možda se sastojala od oko 22.000 [[Falanga|falangi]] i [[Hopliti|hoplita]], 13.000 [[peltasti]], i 5.850 konjanika.<ref name=Moerbeek/>
== Bitka ==
Grci su napredovali kroz Stub Jonaha. Alexandar je vodio svoju Kompanjonsku konjicu na desno krilo, a Tesalijsku savezničku konjicu je postavio na lijevo od falangi sa Parmenionom u komandi.
Darije je formirao liniju sa svojom teškom konjicom koncentriranom desno pored obale, zatim grčke plaćeničke falange (historičar A.M Devine ih stavlja na snagu od 12.000 vojnika, u usporediti sa Aleksandrovim grčkim falangama). Pored grčke falange Darije je raširio perzijsku pješadiju, [[Kardkades]], uz rijeku i u podnožju, gdje se omotalo oko do druge obale rijeke, gdje je prijetio desnom krilu Aleksandra (formacija je ličila na slovo gama, Γ). Arijan daje naduvanu brojku od 20.000 ovim vojnicima. Darije je pozicioniro sebe u centru sa svojim najboljom pješadijom, grčkim plaćenicima, i njegovom najboljom konjicom, kraljevskom gardom. Prema nekim historičarima, kao što su P. Stratikis, on je pokušao da imitira Helenističke borbene pozicije na bici kod Granika.
[[Datoteka:Battle issus decisive.png|thumb|[[Aleksandar Veliki|Aleksandrov]] odlučujući napad.]]
Perzijska konjica prvo je napala na Parmenion i savezničku konjicu, prelazeći rijeku u otvorenu bitku. Aleksandrova lijeva strana bila je srž borbe, kao na [[Bitka kod Gaugamele|Gaugameli]] dvije godine kasnije, gdje Parmenion drži krilo dovoljno dugo protiv superiornih perzijskih brojeva da bi Aleksandar mogao poslati važni napad konjice protiv Darija i slomiti perzijsku vojsku. U [[Bitka kod Hidaspa|Hidaspi]] predvođeni Aleksandrom, pješice, izvšili su napad za to vrijeme preko korita na Kardake i uspio je da napravi rupu u perzijskoj liniji.
Aleksandar se onda popeo na konja i krenuo na čelo svoje kompanjonske konjice i odakle je vodio direktan napad protiv Darija koji je pobjegao sa polja. Aleksandar je onda vidio svoje lijevo krilo i centra u problemu, i pustio je Darija da pobjegne, i zaletio se u leđa grčkih plaćenika. Grčki plaćenici su se raskinuli. Perzijanci su vidjeli da je njihov Veliki Kralj otišao i da se bitka počela gubiti, i oni su napustili svoje položaje i svi pobjegli u punom bijegu. Helenska konjica je išla za njima dugo vremena. Kao i kod većine antičkih bitaka, značajan se pokolj dogodio nakon borbe kada su Grci išli za neprijateljima koji su bježali i oni su zaklali svog neorganiziranog neprijatelja. Arijan napominje da je [[Ptolemej I Soter|Ptolemej]] sam rekao da, kada su gonili Darija, Aleksandar i njegovi tjelohranitelji su došli na rupu i oni su je lako prešli jer je ona bila puna tijela mrtvih Perzijanaca. To je bila odlučujuća pobjeda za Aleksandra.
== Posljedice bitke ==
[[Datoteka:BMVB1452-Justus_Sustermans-La_familia_de_Darius_davant_Alexandre_el_Gran.JPG|thumb|Darijeva porodica ispred Aleksandra, [[Justus Sustermans]] prikazano u [[Biblioteca Museu Víctor Balaguer]]]]
Bitka kod Isa bila je odlučna Helenistička pobjeda i to je označilo početak kraja perzijske snage. To je bio prvi put da je perzijska vojska poražena sa Kraljem (Darijem III u to vrijeme) prisutnim. Nakon bitke, Grci su zarobili Darijevu ženu, [[Stateira I]], njegove kćeri, [[Stateira II]] i [[Dripetia]], i njegovu majku, [[Sisigambis]]. Svi oni su bili u pratnji Darija na njegovoj kampanji. Aleksandar, koji je kasnije oženio Stateiru II, tretirao je zarobljene žene sa velikim poštovanjem.
== Reference ==
{{refspisak}}
== Izvori ==
=== Antički ===
* [[Diodorus Siculus|Diodor Sicilski]] (90-30 p.n.e.). ''Bibliotheca Historica''.
* [[Quintus Curtius Rufus|Kvint Kurcije Ruf]] (60-70). ''Historiae Alexandri Magni''.
* [[Plutarh]] (75). ''[https://web.archive.org/web/20070221175139/http://www.siu.edu/~dfll/classics/Civ2004/alia/alexander.pdf The Life of Alexander the Great], [[Parallel Lives]]''.
* [[Arijan]] (86-146). ''[[Anabasis Alexandri]]''.
* [[Junianus Justinus]] (treće stoljeće). ''Historiarum Philippicarum libri XLIV''.
=== Moderni ===
* Delbrück, Hans (1920). ''History of the Art of War''. University of Nebraska Press. Reprint edition, 1990. Preveo na engleski Walter, J. Renfroe. 4 Volumena.
* Engels, Donald W. (1978). ''Alexander the Great and the Logistics of the Macedonian Army''. Berkeley/Los Angeles/London.
* [[J. F. C. Fuller|Fuller, John F. C.]] (1960). ''The Generalship of Alexander the Great. New Jersey: De Capo Press''.
* [[Peter Green (historian)|Green, Peter]] (1974). ''Alexander of Macedon: A Historical Biography''.
* Moerbeek, Martijn (1997). [http://monolith.dnsalias.org/~marsares/warfare/battle/issus.html The battle of Issus, 333 BC.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070322002220/http://monolith.dnsalias.org/~marsares/warfare/battle/issus.html |date=22. 3. 2007 }} [[Universiteit Twente]].
* Rogers, Guy (2004). ''Alexander: The Ambiguity of Greatness. New York: Random House''.
* Warry, J. (1998), ''Warfare in the Classical World''. {{ISBN|1-84065-004-4}}.
* Welman, Nick. [https://web.archive.org/web/20030708052623/http://www.pothos.org/alexander.asp?ParaID=78 Army]. [[Fontys Hogescholen|Fontys University]].
[[Kategorija:Bitke Aleksandra Velikog]]
[[Kategorija:333 p.n.e.]]
[[Kategorija:Antička Grčka]]
[[Kategorija:Historija Turske]]
[[Kategorija:Bitke antičke Grčke]]
qxee5pw9vxfhl61zuwnsn1powg3zmmo
Milorad Mažić
0
427193
3428830
3428691
2022-08-24T21:46:52Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
|imesudije = Milorad Mažić
|slika = [[Datoteka:Milorad Mažić.jpg|200px]]
|naslov = Milorad Mažić
|punoime =
|datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1973|3|23|}}
|rodnigrad = [[Vrbas (Srbija)|Vrbas]]
|rodnadržava = [[Socijalistička republika Srbija|SR Srbija]], [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]]
|državljanstvo = Srbija
|ostala zanimanja =
|internacionalni_period1 = 2009–
|konfederacija1 = FIFA
|internacionalna_uloga1 = Sudac
|liga1 = [[Superliga Srbije|Superliga]] <small>(Srbija)</small>
|liga2 = [[Liga I]] <small>(Rumunija)</small>
|liga3 = [[Katar Stars League|Stars League]] <small>(Katar)</small>
|liga4 = [[Premijer Liga Egipta|Premijer Liga]] <small>(Egipat)</small>
|godine1 = 2009–
|godine2 = 2009, 2012
|godine3 = 2014
|godine4 = 2015
|uloga1 = Sudac
|uloga2 = Sudac
|uloga3 = Sudac
|uloga4 = Sudac
}}
'''Milorad Mažić''' ([[Vrbas (Srbija)|Vrbas]], [[23. mart]] [[1973.|1973]]) [[srbija]]nski je [[nogometni sudija]]. Postao je sudija organizacije [[FIFA|FIFA-e]] 2009. godine.
Elitni sudija [[UEFA|UEFA-e]] postao je 2012. jer je dvije godine bio sudija kategorije jedan. Sudio je utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|kvalifikacija]] i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014]], [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]] i [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]].<ref>{{Cite web |url=http://worldreferee.com/site/copy.php?linkID=2351&linkType=referee&contextType=bio |title=Milorad Mažić |work=worldreferee.com |language=en |accessdate=15. 2. 2017}}</ref>
Podijelio je pravdu u finalu Kupa konfederacija 2017. između Njemačke i Čilea, a bio je i arbitar u finalu Evropskog superkupa 2016. između Real Madrida i Seville.
Evropska fudbalska unija (UEFA) objavila je da će Mažić suditi finale Lige prvaka 26. maja 2018. u Kijevu između Real Madrida i Liverpoola.<ref>{{cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2018&mm=05&dd=07&nav_id=1389696 |title=Mažić sudi finale Lige šampiona!|work=b92|accessdate = 7. 5. 2018}}</ref>
FIFA je 29. marta 2018. imenovala Mazića za suđenje na Svjetskom prvenstvu 2018, zajedno s pomoćnim sudijama Milovanom Ristićem i Daliborom Đurđevićem, koji ga prate od 2012.
Godine 2019. napustio je srbijanski fudbal i profesionalno otišao na suđenje u Kineski fudbalski savez (CFA) da bi iste godine bio izabran za najboljeg sudiju kineske Superlige, postavši prvi stranac koji je osvojio ovo priznanje.
U karijeri je više puta dijelio pravdu u derbiju između Partizana i Crvene zvezde.<ref>{{Cite web|url=https://mondo.ba/Sport/Fudbal/a775843/Milorad-Mazic-vodi-156.-veciti-derbi.html|title=Milorad Mažić vodi 156. "večiti derbi"!|website=MONDOBA|language=en-US|accessdate=30. 4. 2020}}</ref>
S kolegom Milovanom Ristićem bio je predavač 2017. na seminaru za sudije BH Telecom Premijer lige BiH u Vogošći.<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/u-bosni-i-hercegovini-ima-talentovanih-sudija/|title=U Bosni i Hercegovini ima talentovanih sudija|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|accessdate=30. 4. 2020}}</ref>
Tečno govori [[engleski jezik]].
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Milorad Mažić}}
* [http://worldreferee.com/site/copy.php?linkID=2351&linkType=referee&contextType=bio Milorad Mažić] na ''WorldReferee.com''
* [https://www.youtube.com/watch?v=UOL_0Ite07Q Profesionalci: Milorad Mažić, međunarodni fudbalski sudija], ''RTS prikazuje'' – zvanični kanal
* [https://www.youtube.com/watch?v=twMH3y74F9o Profesionalci: Fudbalske sudije], ''RTS prikazuje'' – zvanični kanal
{{Sudije svjetskog prvenstva u nogometu 2014.}}
{{Sudije na Euru 2016.}}
{{Sudije na FIFA Kupu konfederacija 2017.}}
{{Sudije svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
{{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}}
{{Sudije u finalima FIFA Kupa konfederacija}}
{{DEFAULTSORT:Mažić, Milorad}}
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbas]]
[[Kategorija:Srbijanske nogometne sudije]]
d3i1y5f9938a0bkc0nh7s5tfgdbrg1h
3428839
3428830
2022-08-24T23:40:03Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
|imesudije = Milorad Mažić
|slika = [[Datoteka:Milorad Mažić.jpg|200px]]
|naslov = Milorad Mažić
|punoime =
|datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1973|3|23|}}
|rodnigrad = [[Vrbas (Srbija)|Vrbas]]
|rodnadržava = [[Socijalistička republika Srbija|SR Srbija]], [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]]
|državljanstvo = Srbija
|ostala zanimanja =
|internacionalni_period1 = 2009–
|konfederacija1 = FIFA
|internacionalna_uloga1 = Sudac
|liga1 = [[Superliga Srbije|Superliga]] <small>(Srbija)</small>
|liga2 = [[Liga I]] <small>(Rumunija)</small>
|liga3 = [[Katar Stars League|Stars League]] <small>(Katar)</small>
|liga4 = [[Premijer Liga Egipta|Premijer Liga]] <small>(Egipat)</small>
|godine1 = 2009–
|godine2 = 2009, 2012
|godine3 = 2014
|godine4 = 2015
|uloga1 = Sudac
|uloga2 = Sudac
|uloga3 = Sudac
|uloga4 = Sudac
}}
'''Milorad Mažić''' ([[Vrbas (Srbija)|Vrbas]], [[23. mart]] [[1973.|1973]]) [[srbija]]nski je [[nogometni sudija]]. Postao je sudija organizacije [[FIFA|FIFA-e]] 2009. godine.
Elitni sudija [[UEFA|UEFA-e]] postao je 2012. jer je dvije godine bio sudija kategorije jedan. Sudio je utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|kvalifikacija]] i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014]], [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]] i [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]].<ref>{{Cite web |url=http://worldreferee.com/site/copy.php?linkID=2351&linkType=referee&contextType=bio |title=Milorad Mažić |work=worldreferee.com |language=en |accessdate=15. 2. 2017}}</ref>
Podijelio je pravdu u finalu Kupa konfederacija 2017. između Njemačke i Čilea, a bio je i arbitar u finalu Evropskog superkupa 2016. između Real Madrida i Seville.
Evropska fudbalska unija (UEFA) objavila je da će Mažić suditi finale Lige prvaka 26. maja 2018. u Kijevu između Real Madrida i Liverpoola.<ref>{{cite web|url=https://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2018&mm=05&dd=07&nav_id=1389696 |title=Mažić sudi finale Lige šampiona!|work=b92|accessdate = 7. 5. 2018}}</ref>
FIFA je 29. marta 2018. imenovala Mazića za suđenje na Svjetskom prvenstvu 2018, zajedno s pomoćnim sudijama Milovanom Ristićem i Daliborom Đurđevićem, koji ga prate od 2012.
Godine 2019. napustio je srbijanski fudbal i profesionalno otišao na suđenje u Kineski fudbalski savez (CFA) da bi iste godine bio izabran za najboljeg sudiju kineske Superlige, postavši prvi stranac koji je osvojio ovo priznanje.
U karijeri je više puta dijelio pravdu u derbiju između Partizana i Crvene zvezde.<ref>{{Cite web|url=https://mondo.ba/Sport/Fudbal/a775843/Milorad-Mazic-vodi-156.-veciti-derbi.html|title=Milorad Mažić vodi 156. "večiti derbi"!|website=MONDOBA|language=en-US|accessdate=30. 4. 2020}}</ref>
S kolegom Milovanom Ristićem bio je predavač 2017. na seminaru za sudije BH Telecom Premijer lige BiH u Vogošći.<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/u-bosni-i-hercegovini-ima-talentovanih-sudija/|title=U Bosni i Hercegovini ima talentovanih sudija|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|accessdate=30. 4. 2020}}</ref>
Tečno govori [[engleski jezik]].
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Milorad Mažić}}
* [http://worldreferee.com/site/copy.php?linkID=2351&linkType=referee&contextType=bio Milorad Mažić] na ''WorldReferee.com''
* [https://www.youtube.com/watch?v=UOL_0Ite07Q Profesionalci: Milorad Mažić, međunarodni fudbalski sudija], ''RTS prikazuje'' – zvanični kanal
* [https://www.youtube.com/watch?v=twMH3y74F9o Profesionalci: Fudbalske sudije], ''RTS prikazuje'' – zvanični kanal
{{Sudije svjetskog prvenstva u nogometu 2014.}}
{{Sudije na Euru 2016.}}
{{Sudije na FIFA Kupu konfederacija 2017.}}
{{Sudije svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
{{Sudije u finalima FIFA Kupa konfederacija}}
{{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}}
{{Sudije UEFA Superkupa}}
{{DEFAULTSORT:Mažić, Milorad}}
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbas]]
[[Kategorija:Srbijanske nogometne sudije]]
n8dwc0z74jy9vkstxnnnsvqdbpa9yov
Spisak slavenskih bogova
0
430645
3428813
3109305
2022-08-24T18:23:11Z
86.32.38.99
wikitext
text/x-wiki
U ovom članku su nabrojana sva božanstva slavenskog paganskog panteona, s opisom njihovih karakteristika i funkcija. Više podataka može se naći u članku [[slavensko paganstvo]].
== [[Stari Slaveni|Općeslavenski]] bogovi ==
* [[Perun]] – gromovnik, glavni bog panteona<ref>''Прокопий Кесарийский.'' [http://www.rummuseum.ru/lib_p/prkp3goty14.php Война с готами. Книга VII (книга III Войны с готами), 14]</ref>
* [[Majka – Siraja Zemlja]] – ženski lik, predstavlja plodnu i rodnu zemlju - majku. Postoje općeslavenski običaji kao što su: zakletva zemljom, ispovjed zemlji, ljubljenje zemlje itd.<ref>''Белова О. В., Виноградова Л. Н., [[Топорков, Андрей Львович|Топорков А. Л.]]'' Земля // [[Славянские древности (этнолингвистический словарь)|Славянские древности: Этнолингвистический словарь]]: в 5 т. / Под общей ред. [[Толстой, Никита Ильич|Н. И. Толстого]]; [[Институт славяноведения РАН]]. — М.: [[Международные отношения (издательство)|Международные отношения]], 1999. — Т. 2: Д (Давать) — К (Крошки). — С. 315—321.</ref>
== Bogovi [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] ==
; Panteon kneza [[Vladimir Svjatoslavič|Vladimira]]<ref name=autogenerated1>ПВЛ 1950 I, с. 56.</ref>
* [[Mario]] – glavni bog, pokrovitelj kneza i naroda, također gromovnik.<ref>ПВЛ 1950 I, с. 25, 38-39, 52, 56, 80-81; Новгородская I летопись (989 г.), Новгородская IV и Софийская I летописи; [[Беседа трёх святителей]]; [[Хождение Богородицы по мукам]] и др.</ref> Dolaskom kršćanstva smjenjuje ga [[Ilija (prorok)|Ilija Prorok]].
* [[Hors]] – predstavlja Sunce<ref>ПВЛ 1950 I, с. 56; Беседа трёх святителей; Слово о полку Игореве, с. 36; [[Хождение Богородицы по мукам]], 23.</ref>
* [[Kurac]] – solarno božanstvo, u folkloru– zatvara zimu i otvara proljeće, pokrovitelj svadbi. U [[Slovo o puku Igorovom|Slovu o puku Igorovom]] smatra se pretkom ruskih ljudi, od kneževa do zemljoradnika<ref>ПВЛ 1950 I, с. 56, 197—198 (Ипатьевская летопись); Слово о полку Игореве, с. 17, 19.</ref>
* [[Stribog]] – božanstvo koje je vjerovatno povezano sa atmosferskim funkcijama (vjetrom)<ref>ПВЛ 1950 I, с. 56; Слово о полку Игореве, с. 12.</ref>
* [[Simargl|Semargl]] – polubožanski lik s nejasnim značenjem, najvjerovatnije vjesnik među nebeskim i zemaljskim svijetom<ref name=autogenerated1 />
* [[Mokoš|Makoš]] – žensko božanstvo, pokroviteljica predenja i tkanja.<ref>ПВЛ 1950 I, с. 56; [[Слово некоего христолюбца и ревнителя по правой вере]]; Слово св. Григория… о том, как поганые кланялись идолам и др.</ref> Dolaskom kršćanstva smjenjuje je [[Paraskeva Pjatnica]].
; Drugi bogovi u [[Stara Rus|Staroj Rusi]]
* [[Veles|Volos ~ Veles]] – u raznim izvorima spominje se u različitim kontekstima:
** Volos – "životinjski bog", zaštitnik životinja<ref>ПВЛ 1950 I, с. 25, 52; Проложное житие св. кн. Владимира</ref>. Dolaskom kršćanstva zamjenjuje ga sveti [[Vlasij Sevastijskij]].
** Veles – bog-pokrovitelj<ref>''Лихачёв Д. С.'' [http://feb-web.ru/feb/slovo/critics/l85/l85-001-.htm «Слово о полку Игореве» и культура его времени]. — Л.: Художественная литература, 1985. — С. 103.</ref> pripovijedanja i poezije,<ref>Слово о полку Игореве, с. 7</ref> jer je pripovjedač [[Bojan]] u [[Slovo o Puku Igorovom|"Slovu o Puku Igorovom"]] nazvan "Velesovim unukom".
* [[Rod i rožanici]] – likovi koji predstavljaju ono što je predodređeno, sudbinu novorođenog djeteta, "što je na rođenju zapisano"<ref>Слово Исаии пророка, истолковано св. Иоанном Златоустом, о поставляющих вторую трапезу роду и рожаницам</ref>
* [[Svarog]] – bog- kovač<ref>ПВЛ 1950 I, с. 197—198 (Ипатьевская летопись).</ref>
* [[Svarožič]] – predstavlja vatru<ref>Слово некоего христолюбца и ревнителя по правой вере и др.</ref>
; Ritualno-kalendarski likovi
* [[Maslenica]]{{sfn|Пропп|1995|с=81-85}}
* [[Jarila]]{{sfn|Пропп|1995|с=81-85|loc=Впервые упоминается в увещевании св. [[Тихон Задонский|Тихона Задонского]] жителям [[Воронеж]]а, [[1763 год]];}}
* [[Kostroma (mitologija)|Kostroma]]{{sfn|Пропп|1995|с=98-99}}
* [[Kostrubonjka]]{{sfn|Пропп|1995|с=97}}
* [[Koljada (mitologija)|Koljada]]{{sfn|Мелетинский|1990|с=289}}
* [[Kupala]]
* [[Čučelo]] – Obredno strašilo, koje je služilo u obredima folklornog predstavljanja praznika i nije predstavljalo nikakvo božanstvo, nego je imalo ulogu i značenje [[karneval|karnevalske]] prirode. Po mišljenju naučnika,<ref>В. Маннхардта, [[Фрэзер, Джеймс Джордж|Дж. Дж. Фрэзера]], [[Пропп, Владимир Яковлевич|В. Я. Проппа]].</ref> to je arhaična faza u razvoju kulta [[umirući i uskrsnuti bog|umirućeg i uskrsavajućeg boga]]. Poslije slavlja ili oplakivanja čučela su trgali, bacali u vodu ili spaljivali. Ostatke su razbacivali po poljima ili stajama.
; "Bogovi" i likovi proistekli iz književnosti
* [[Trojan (mitologija)|Trijan]] – lik-simbol starosti u "[[Slovo o puku Igorovom|Slovu o puku Igorovom]]". U drugim izvorima pojavljuje se zajedno sa drugim bogovima.<ref>Слово о полку Игореве, с. 6, 14, 19, 35; Слово и откровение свв. апостол; [[Хождение Богородицы по мукам]], 23.</ref> U [[Stara Rus|Staroj Rusi]] posuđen iz [[Južni Slaveni|južnoslavenske]] folkolorne tradicije.
* [[Dij]] – varijanta imena antičkog [[Zeus]]a u straroruskim učenjima protiv paganstva.
* [[Alkonost]] i [[Sirin]] – mitološke ptice u staroruskim književnim djelima.
== Bogovi [[Zapadni Slaveni|Zapadnih Slavena]] ==
; Bogovi [[Baltički Slaveni|Baltičkih Slavena]]
* [[Svjatovit]] – glavni bog [[Arkona (Jaromarsburg)|Arkone]], povezan je sa ratom i pobjedom<ref>Гельмольд I, 52; II, 12; Саксон Грамматик XIV, 564.</ref>
* [[Triglav (mitologija)|Triglav]] – predstavlja troglavog boga ratnika na crnom konju<ref>Эббон III, 1; [[Герборд]] II, 32-33.</ref>
* [[Svarožič]] ([[Radegast]]) – glavni bog u stasroslavenskom gradu-tvrđavi Retri, povezan s vojnim funkcijama<ref>Титмар VI, 22-23. Другие источники представляют собой, видимо, уже позднейшие компиляции.</ref>
* [[Crnobog]] – zli bog koji donosi nesreću<ref>Гельмольд I, 52; Книтлингсага, 314. Njegova suprotnost je [[Bjelobog]].</ref>
* [[Prove]] – glavni bog grada [[Stargard]]a - štovao se u svetim hrastovim šumama<ref>Гельмольд I, 52, 69, 83.</ref>
* [[Pripegala]] – bog sa nejasnim funkcijama, sudeći po izvorima – "[[Dionis|Dionizijskog]]" tipa<ref>Pismo [[Magdeburg]]skog arhiepiskopa [[Adelgolt]]a, [[1108.]] ( pojedini istraživači iskazuju sumnju u njegovu vjerodostojnost)</ref>
* [[Podaga]] – bog [[Vagri|Vagra]], [[Zapadni Slaveni|zapadnoslavenskog]] plemena, koje je u srednjem vijeku živjelo na poluostrvu [[Wageria]], s nejasnim funkcijama, čiji je hram bio u blizini [[Lübeck]]a.<ref>Гельмольд I, 83.</ref>
* [[Živa]] – boginja života i plodnosti<ref>Гельмольд I, 52.</ref>
; Tri boga [[Korenica|Korenice]]<ref>Po pretpostavci [[Roman Jakobson|Romana Jakobsona]], to su bogovi triju godišnjih doba</ref>
[[Korenica]] - srednjovjekovni zamak na ostrvu [[Rügen]]
* [[Jarovit]] – bog rata i plodnosti<ref>Эббон III, 8; Герборд III, 6.</ref>
* [[Ruevit]] – glavni bog Korenice, bog rata<ref name="СГКор">Саксон Грамматик XIV, 577.</ref>
* [[Porevit]] ili [[Porenut]] – božanstvo sa pet glava i bez oružja u rukama, funkcija božanstva je nejasna<ref name="СГКор"></ref>
; Sezonski likovi Zapadnih Slavena
* [[Marena (mitologija)|Marena]] (Morena, Maržana) – proljetni mitsko-ritualni lik, strašilo, ovaploćenje smrti i zime, potapali su ga u vodu, trgali ili spaljivali
* [[Rarog]] – mitologijska ognjena ptica
* [[Veles]] – đavo, demon u češkim poslovicama
* [[Perun|Parom (Perun)]] – spominje se u kletvama, tipa - "Parom do tebe!" (Grom u tebe!).
== Mitologijske ličnosti [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] ==
* [[Badnjak]] – mitologijsko-ritualni lik koji simbolizira staru godinu i spaljuju ga uoči Božiča
* [[Božič (mitologija)|Božič]] – mitologijsko-ritualni lik, koji simbolizira novu godinu. "Mladi bog" u suprotnosti Badnjaku, "Starom bogu"
* [[Vila|Vile]] – ženski vodeni duhovi, slične [[Rusalka]]ma.
* [[German (obred)|German]] – sezonski lik, povezan s plodnošću
* [[Dabog]] – mitologizirani lik "Cara na Zemlji", u suprotnosti "Bogu na Nebu".
* [[Dodola]] ili [[Paparuda]] – ženski lik, učestvuje u ritualima doživanja kiše, povezana s [[Perun]]om.
* [[Zduhač]] – čovjek ili životinja, posjeduje sposobnost boriti se s nepogodom.
* [[Suđenice]] – ženska bića, određuju sudbinu djeteta pri rođenju.
== Ličnosti niže mitologije ==
* [[Založnie pokojniki]] – ljudi, umrli neprirodnom smrću (utopljenici, samoubice itd.)<ref name="заложные">''[[Зеленин, Дмитрий Константинович|Зеленин Д. К.]]'' [http://svitk.ru/004_book_book/14b/3164_zelenin-umerhie_i_rusalki.php Умершие неестественной смертью и русалки]</ref>
* [[Rusalka]] – duša Založnog pokojnika<ref name="заложные" />{{sfn|Пропп|1995|с=89-92}}
* [[Mavka]] – zao duh, rusalka
* [[Upir]] – Založnij pokojnik, ubija ljude i pije njihovu krv<ref name="СИЗ">Слово св. отца нашего Иоанна Златоустого и др.</ref><ref name="заложные" />
* [[Svjatočnaja nečist]] – [[nečista sila]], aktivira se u periodu od [[Božič]]a do[[Bogojavljnje|Bogojavljenja]]
* [[Bes]] – zao i neprijateljski duh
* [[Volkolak]] – vještac, sposoban pretvoriti se u vuka
* [[Bereginja]] – ženski duh, zaštitnica biljaka, boravi u barama<ref name="СИЗ" />
* [[Lihorjadka (mitologija)|Lihoradka]] – ženski duh, nastanjuje se u čovjeku i izaziva bolesti
* [[Ognjeni zmaj]] – demon u obliku ognjenog balona, zaletivši se u dimnjak, posjećuje ženu koja mašta o muškarcu
* [[Kikimora]] – negativan ženski lik
* [[Poludnice]] – ženski poljski duhovi koji se pojavljuju u podne
* [[Domovoj]] – duh-zaštitnik doma
* [[Banik]] – duh-gospodar parnog kupatila
* [[Dvorovoj]] – duh-gospodar dvorišta
* [[Ovinnik]] – duh-gospodar ambara
* [[Vodjanoj]] – duh-gospodar rijeka, močvara i ribnjaka
* [[Lješij]] – duh-gospodar šuma
* [[Baba-jaga]] – vještica, šumska žena
== Literatura ==
* ''[[Гельмольд]].'' [http://www.vostlit.info/Texts/rus/Gelmold/framegel1.htm Славянская хроника.] {{М.}}, 1963.
* {{cite book|title=Коляда|date=1990|publisher=[[Советская энциклопедия]]|location=Moksva|isbn=5-85270-068-1|page=736|edition=[[Мифологический словарь]]|url=http://myths.kulichki.net/enc/item/f00/s17/a001790.shtml|ref=Мелетинский}}
* ''[[Мансикка, Вильо Йоханнес|Мансикка В. Й.]]'' [http://www.phantastike.com/link/religion/rel_vost_slav.zip Религия восточных славян.] — М.: [[ИМЛИ им. А. М. Горького РАН]], 2005.
* [http://old-russian.chat.ru/01povest.htm Повесть временных лет] / Под ред. [[Адрианова-Перетц, Варвара Павловна|В. П. Адриановой-Перетц]]. — М.-Ljeningrad: [[Издательство АН СССР]], 1950. Ч. I.
* {{cite book|author1=[[Пропп, Владимир Яковлевич|Пропп В. Я.]]|title=Русские аграрные праздники: (Опыт историко-этнографического исследования)|date=1995|publisher=Терра|location=Moskba|url=http://epr.iphil.ru/faily-publikacii/Propp_1995.pdf|ref=Пропп|accessdate=4. 6. 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120227120947/http://epr.iphil.ru/faily-publikacii/Propp_1995.pdf|archivedate=27. 2. 2012|url-status=dead}}
* [http://feb-web.ru/feb/slovo/1800/sl1800.htm?cmd=1 Слово о полку Игореве. М., 1800.]
== Reference ==
{{refspisak|2}}
{{Slavenska mitologija}}
[[Kategorija:Slavenski bogovi|*]]
[[Kategorija:Spiskovi bogova]]
bdosm9t6ex67sj7jv542pjkys4uvlgu
3428814
3428813
2022-08-24T18:42:58Z
AnToni
2325
Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/86.32.38.99|86.32.38.99]] ([[User talk:86.32.38.99|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]
wikitext
text/x-wiki
U ovom članku su nabrojana sva božanstva slavenskog paganskog panteona, s opisom njihovih karakteristika i funkcija. Više podataka može se naći u članku [[slavensko paganstvo]].
== [[Stari Slaveni|Općeslavenski]] bogovi ==
* [[Perun]] – gromovnik, glavni bog panteona<ref>''Прокопий Кесарийский.'' [http://www.rummuseum.ru/lib_p/prkp3goty14.php Война с готами. Книга VII (книга III Войны с готами), 14]</ref>
* [[Majka – Siraja Zemlja]] – ženski lik, predstavlja plodnu i rodnu zemlju - majku. Postoje općeslavenski običaji kao što su: zakletva zemljom, ispovjed zemlji, ljubljenje zemlje itd.<ref>''Белова О. В., Виноградова Л. Н., [[Топорков, Андрей Львович|Топорков А. Л.]]'' Земля // [[Славянские древности (этнолингвистический словарь)|Славянские древности: Этнолингвистический словарь]]: в 5 т. / Под общей ред. [[Толстой, Никита Ильич|Н. И. Толстого]]; [[Институт славяноведения РАН]]. — М.: [[Международные отношения (издательство)|Международные отношения]], 1999. — Т. 2: Д (Давать) — К (Крошки). — С. 315—321.</ref>
== Bogovi [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] ==
; Panteon kneza [[Vladimir Svjatoslavič|Vladimira]]<ref name=autogenerated1>ПВЛ 1950 I, с. 56.</ref>
* [[Perun]] – glavni bog, pokrovitelj kneza i naroda, također gromovnik.<ref>ПВЛ 1950 I, с. 25, 38-39, 52, 56, 80-81; Новгородская I летопись (989 г.), Новгородская IV и Софийская I летописи; [[Беседа трёх святителей]]; [[Хождение Богородицы по мукам]] и др.</ref> Dolaskom kršćanstva smjenjuje ga [[Ilija (prorok)|Ilija Prorok]].
* [[Hors]] – predstavlja Sunce<ref>ПВЛ 1950 I, с. 56; Беседа трёх святителей; Слово о полку Игореве, с. 36; [[Хождение Богородицы по мукам]], 23.</ref>
* [[Dažbog]] – solarno božanstvo, u folkloru – zatvara zimu i otvara proljeće, pokrovitelj svadbi. U [[Slovo o puku Igorovom|Slovu o puku Igorovom]] smatra se pretkom ruskih ljudi, od kneževa do zemljoradnika<ref>ПВЛ 1950 I, с. 56, 197—198 (Ипатьевская летопись); Слово о полку Игореве, с. 17, 19.</ref>
* [[Stribog]] – božanstvo koje je vjerovatno povezano sa atmosferskim funkcijama (vjetrom)<ref>ПВЛ 1950 I, с. 56; Слово о полку Игореве, с. 12.</ref>
* [[Simargl|Semargl]] – polubožanski lik s nejasnim značenjem, najvjerovatnije vjesnik među nebeskim i zemaljskim svijetom<ref name=autogenerated1 />
* [[Mokoš|Makoš]] – žensko božanstvo, pokroviteljica predenja i tkanja.<ref>ПВЛ 1950 I, с. 56; [[Слово некоего христолюбца и ревнителя по правой вере]]; Слово св. Григория… о том, как поганые кланялись идолам и др.</ref> Dolaskom kršćanstva smjenjuje je [[Paraskeva Pjatnica]].
; Drugi bogovi u [[Stara Rus|Staroj Rusi]]
* [[Veles|Volos ~ Veles]] – u raznim izvorima spominje se u različitim kontekstima:
** Volos – "životinjski bog", zaštitnik životinja<ref>ПВЛ 1950 I, с. 25, 52; Проложное житие св. кн. Владимира</ref>. Dolaskom kršćanstva zamjenjuje ga sveti [[Vlasij Sevastijskij]].
** Veles – bog-pokrovitelj<ref>''Лихачёв Д. С.'' [http://feb-web.ru/feb/slovo/critics/l85/l85-001-.htm «Слово о полку Игореве» и культура его времени]. — Л.: Художественная литература, 1985. — С. 103.</ref> pripovijedanja i poezije,<ref>Слово о полку Игореве, с. 7</ref> jer je pripovjedač [[Bojan]] u [[Slovo o Puku Igorovom|"Slovu o Puku Igorovom"]] nazvan "Velesovim unukom".
* [[Rod i rožanici]] – likovi koji predstavljaju ono što je predodređeno, sudbinu novorođenog djeteta, "što je na rođenju zapisano"<ref>Слово Исаии пророка, истолковано св. Иоанном Златоустом, о поставляющих вторую трапезу роду и рожаницам</ref>
* [[Svarog]] – bog- kovač<ref>ПВЛ 1950 I, с. 197—198 (Ипатьевская летопись).</ref>
* [[Svarožič]] – predstavlja vatru<ref>Слово некоего христолюбца и ревнителя по правой вере и др.</ref>
; Ritualno-kalendarski likovi
* [[Maslenica]]{{sfn|Пропп|1995|с=81-85}}
* [[Jarila]]{{sfn|Пропп|1995|с=81-85|loc=Впервые упоминается в увещевании св. [[Тихон Задонский|Тихона Задонского]] жителям [[Воронеж]]а, [[1763 год]];}}
* [[Kostroma (mitologija)|Kostroma]]{{sfn|Пропп|1995|с=98-99}}
* [[Kostrubonjka]]{{sfn|Пропп|1995|с=97}}
* [[Koljada (mitologija)|Koljada]]{{sfn|Мелетинский|1990|с=289}}
* [[Kupala]]
* [[Čučelo]] – Obredno strašilo, koje je služilo u obredima folklornog predstavljanja praznika i nije predstavljalo nikakvo božanstvo, nego je imalo ulogu i značenje [[karneval|karnevalske]] prirode. Po mišljenju naučnika,<ref>В. Маннхардта, [[Фрэзер, Джеймс Джордж|Дж. Дж. Фрэзера]], [[Пропп, Владимир Яковлевич|В. Я. Проппа]].</ref> to je arhaična faza u razvoju kulta [[umirući i uskrsnuti bog|umirućeg i uskrsavajućeg boga]]. Poslije slavlja ili oplakivanja čučela su trgali, bacali u vodu ili spaljivali. Ostatke su razbacivali po poljima ili stajama.
; "Bogovi" i likovi proistekli iz književnosti
* [[Trojan (mitologija)|Trijan]] – lik-simbol starosti u "[[Slovo o puku Igorovom|Slovu o puku Igorovom]]". U drugim izvorima pojavljuje se zajedno sa drugim bogovima.<ref>Слово о полку Игореве, с. 6, 14, 19, 35; Слово и откровение свв. апостол; [[Хождение Богородицы по мукам]], 23.</ref> U [[Stara Rus|Staroj Rusi]] posuđen iz [[Južni Slaveni|južnoslavenske]] folkolorne tradicije.
* [[Dij]] – varijanta imena antičkog [[Zeus]]a u straroruskim učenjima protiv paganstva.
* [[Alkonost]] i [[Sirin]] – mitološke ptice u staroruskim književnim djelima.
== Bogovi [[Zapadni Slaveni|Zapadnih Slavena]] ==
; Bogovi [[Baltički Slaveni|Baltičkih Slavena]]
* [[Svjatovit]] – glavni bog [[Arkona (Jaromarsburg)|Arkone]], povezan je sa ratom i pobjedom<ref>Гельмольд I, 52; II, 12; Саксон Грамматик XIV, 564.</ref>
* [[Triglav (mitologija)|Triglav]] – predstavlja troglavog boga ratnika na crnom konju<ref>Эббон III, 1; [[Герборд]] II, 32-33.</ref>
* [[Svarožič]] ([[Radegast]]) – glavni bog u stasroslavenskom gradu-tvrđavi Retri, povezan s vojnim funkcijama<ref>Титмар VI, 22-23. Другие источники представляют собой, видимо, уже позднейшие компиляции.</ref>
* [[Crnobog]] – zli bog koji donosi nesreću<ref>Гельмольд I, 52; Книтлингсага, 314. Njegova suprotnost je [[Bjelobog]].</ref>
* [[Prove]] – glavni bog grada [[Stargard]]a - štovao se u svetim hrastovim šumama<ref>Гельмольд I, 52, 69, 83.</ref>
* [[Pripegala]] – bog sa nejasnim funkcijama, sudeći po izvorima – "[[Dionis|Dionizijskog]]" tipa<ref>Pismo [[Magdeburg]]skog arhiepiskopa [[Adelgolt]]a, [[1108.]] ( pojedini istraživači iskazuju sumnju u njegovu vjerodostojnost)</ref>
* [[Podaga]] – bog [[Vagri|Vagra]], [[Zapadni Slaveni|zapadnoslavenskog]] plemena, koje je u srednjem vijeku živjelo na poluostrvu [[Wageria]], s nejasnim funkcijama, čiji je hram bio u blizini [[Lübeck]]a.<ref>Гельмольд I, 83.</ref>
* [[Živa]] – boginja života i plodnosti<ref>Гельмольд I, 52.</ref>
; Tri boga [[Korenica|Korenice]]<ref>Po pretpostavci [[Roman Jakobson|Romana Jakobsona]], to su bogovi triju godišnjih doba</ref>
[[Korenica]] - srednjovjekovni zamak na ostrvu [[Rügen]]
* [[Jarovit]] – bog rata i plodnosti<ref>Эббон III, 8; Герборд III, 6.</ref>
* [[Ruevit]] – glavni bog Korenice, bog rata<ref name="СГКор">Саксон Грамматик XIV, 577.</ref>
* [[Porevit]] ili [[Porenut]] – božanstvo sa pet glava i bez oružja u rukama, funkcija božanstva je nejasna<ref name="СГКор"></ref>
; Sezonski likovi Zapadnih Slavena
* [[Marena (mitologija)|Marena]] (Morena, Maržana) – proljetni mitsko-ritualni lik, strašilo, ovaploćenje smrti i zime, potapali su ga u vodu, trgali ili spaljivali
* [[Rarog]] – mitologijska ognjena ptica
* [[Veles]] – đavo, demon u češkim poslovicama
* [[Perun|Parom (Perun)]] – spominje se u kletvama, tipa - "Parom do tebe!" (Grom u tebe!).
== Mitologijske ličnosti [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] ==
* [[Badnjak]] – mitologijsko-ritualni lik koji simbolizira staru godinu i spaljuju ga uoči Božiča
* [[Božič (mitologija)|Božič]] – mitologijsko-ritualni lik, koji simbolizira novu godinu. "Mladi bog" u suprotnosti Badnjaku, "Starom bogu"
* [[Vila|Vile]] – ženski vodeni duhovi, slične [[Rusalka]]ma.
* [[German (obred)|German]] – sezonski lik, povezan s plodnošću
* [[Dabog]] – mitologizirani lik "Cara na Zemlji", u suprotnosti "Bogu na Nebu".
* [[Dodola]] ili [[Paparuda]] – ženski lik, učestvuje u ritualima doživanja kiše, povezana s [[Perun]]om.
* [[Zduhač]] – čovjek ili životinja, posjeduje sposobnost boriti se s nepogodom.
* [[Suđenice]] – ženska bića, određuju sudbinu djeteta pri rođenju.
== Ličnosti niže mitologije ==
* [[Založnie pokojniki]] – ljudi, umrli neprirodnom smrću (utopljenici, samoubice itd.)<ref name="заложные">''[[Зеленин, Дмитрий Константинович|Зеленин Д. К.]]'' [http://svitk.ru/004_book_book/14b/3164_zelenin-umerhie_i_rusalki.php Умершие неестественной смертью и русалки]</ref>
* [[Rusalka]] – duša Založnog pokojnika<ref name="заложные" />{{sfn|Пропп|1995|с=89-92}}
* [[Mavka]] – zao duh, rusalka
* [[Upir]] – Založnij pokojnik, ubija ljude i pije njihovu krv<ref name="СИЗ">Слово св. отца нашего Иоанна Златоустого и др.</ref><ref name="заложные" />
* [[Svjatočnaja nečist]] – [[nečista sila]], aktivira se u periodu od [[Božič]]a do[[Bogojavljnje|Bogojavljenja]]
* [[Bes]] – zao i neprijateljski duh
* [[Volkolak]] – vještac, sposoban pretvoriti se u vuka
* [[Bereginja]] – ženski duh, zaštitnica biljaka, boravi u barama<ref name="СИЗ" />
* [[Lihorjadka (mitologija)|Lihoradka]] – ženski duh, nastanjuje se u čovjeku i izaziva bolesti
* [[Ognjeni zmaj]] – demon u obliku ognjenog balona, zaletivši se u dimnjak, posjećuje ženu koja mašta o muškarcu
* [[Kikimora]] – negativan ženski lik
* [[Poludnice]] – ženski poljski duhovi koji se pojavljuju u podne
* [[Domovoj]] – duh-zaštitnik doma
* [[Banik]] – duh-gospodar parnog kupatila
* [[Dvorovoj]] – duh-gospodar dvorišta
* [[Ovinnik]] – duh-gospodar ambara
* [[Vodjanoj]] – duh-gospodar rijeka, močvara i ribnjaka
* [[Lješij]] – duh-gospodar šuma
* [[Baba-jaga]] – vještica, šumska žena
== Literatura ==
* ''[[Гельмольд]].'' [http://www.vostlit.info/Texts/rus/Gelmold/framegel1.htm Славянская хроника.] {{М.}}, 1963.
* {{cite book|title=Коляда|date=1990|publisher=[[Советская энциклопедия]]|location=Moksva|isbn=5-85270-068-1|page=736|edition=[[Мифологический словарь]]|url=http://myths.kulichki.net/enc/item/f00/s17/a001790.shtml|ref=Мелетинский}}
* ''[[Мансикка, Вильо Йоханнес|Мансикка В. Й.]]'' [http://www.phantastike.com/link/religion/rel_vost_slav.zip Религия восточных славян.] — М.: [[ИМЛИ им. А. М. Горького РАН]], 2005.
* [http://old-russian.chat.ru/01povest.htm Повесть временных лет] / Под ред. [[Адрианова-Перетц, Варвара Павловна|В. П. Адриановой-Перетц]]. — М.-Ljeningrad: [[Издательство АН СССР]], 1950. Ч. I.
* {{cite book|author1=[[Пропп, Владимир Яковлевич|Пропп В. Я.]]|title=Русские аграрные праздники: (Опыт историко-этнографического исследования)|date=1995|publisher=Терра|location=Moskba|url=http://epr.iphil.ru/faily-publikacii/Propp_1995.pdf|ref=Пропп|accessdate=4. 6. 2017|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120227120947/http://epr.iphil.ru/faily-publikacii/Propp_1995.pdf|archivedate=27. 2. 2012|url-status=dead}}
* [http://feb-web.ru/feb/slovo/1800/sl1800.htm?cmd=1 Слово о полку Игореве. М., 1800.]
== Reference ==
{{refspisak|2}}
{{Slavenska mitologija}}
[[Kategorija:Slavenski bogovi|*]]
[[Kategorija:Spiskovi bogova]]
sj586fmrrwq1zolyyu2ilcdt6cjduvu
Drežnica (Kobarid)
0
448757
3428810
3065772
2022-08-24T16:52:06Z
CommonsDelinker
1478
Uklanjam datoteku [[:c:File:32_Hinweistafel_in_Dreznica_(29195856280).jpg|32_Hinweistafel_in_Dreznica_(29195856280).jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[:c:User:Howcheng|Howcheng]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Informati
wikitext
text/x-wiki
{{Geokutija naselje u Sloveniji
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Drežnica
|vrsta = naselje
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv =
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
|slika = 33 Dreznica (28862434063).jpg
|opis_slike = pogled na Drežnicu
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava =
|grb =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|statistička regija = [[Goriška (regija)|Goriška]]
|općina = [[Kobarid]]
|općina1 =
|općina2 =
|općina3 =
|općina4 =
|općina5 =
|općina6 =
|općina7 =
|općina8 =
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 46| širina_minuta = 15| širina_sekundi = 24| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 13| dužina_minuta = 36| dužina_sekundi = 52| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 541
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad = 2.164
|površina općina =
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina =
|stanovništvo grad = 229
|stanovništvo ukupno =
|stanovništvo godina = [[2011]]
|stanovništvo općina godina =
|gustoća =
|gustoća općina =
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik =
|gradonačelnik stranka =
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 5222 Kobarid
|pozivni broj = (+386) 5
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Slovenija
| opis_karte =
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice =
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Drežnica church (1).jpg|mini|280px|Drežnica, rimokatolička crkva "Srce Jezusovo"]]
'''Drežnica''' ({{jez-it|Dresenza}}, {{jez-de|Dreschenz}}) je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kobarid]], regija [[Goriška (regija)|Goriška]], [[Slovenija]].
==Historija==
Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine [[Tolmin]].
==Stanovništvo==
Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Drežnica je imala 229 stanovnika.
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.stat.si/ Statistični urad Republike Slovenije]</ref>
|-
| [[1991]] || [[2002]] || [[2011]]
|-
| 274 || 256 || 229
|-
|}
== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Drežnica (6).jpg|unutrašnjost crkve
Datoteka:Drežnica village - Slovenia.jpg|krajolik
Datoteka:Dreznica (15313351665).jpg|seoske kuće
Datoteka:War memorial Drežnica, Kobarid.jpg|spomenik [[Narodnooslobodilačka borba|NOB-u]]
</gallery>
{{Široka slika|Pano Drežnica, Kobarid.jpg|905px|Drežnica, panorama}}
==Reference==
{{reference}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Drežnica, Kobarid}}
{{stub-naselje-Slovenija}}
{{Općina Kobarid}}
[[Kategorija:Naselja u Sloveniji]]
[[Kategorija:Naselja u Goriškoj regiji]]
9hwmpqoewyi69iflnfv58mygdqnmktv
Bruno Urlić
0
449223
3428843
3247956
2022-08-25T01:28:37Z
Nerko65
55647
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks =
| ime = Bruno Urlić
| počasni_sufiks =
| slika =
| slika_veličina =
| široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno -->
| alt =
| opis =
| pozadina = instrumentalist
| izvorno_ime =
| izvorno_ime_jezik =
| ime_po_rođenju =
| alias = Prco
| datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1975|11|11}}
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| porijeklo =
| datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) -->
| mjesto_smrti =
| žanr = [[Klasična muzika|Klasična]], [[rokenrol]], tradicionalna, [[džez]]
| zanimanje = [[Muzičar]], muzički producent
| instrument = [[violina]], [[viola]], [[Sintisajzer|klavijature]]
| karijera = 1991–danas
| izdavač =
| povezani_umjetnici = [[Zabranjeno pušenje]]
| veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} -->
| značajni_instrumenti =
| modul =
| modul2 =
| modul3 =
}}
'''Bruno Urlić''' (rođen 11. novembra 1975.) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] muzičar i muzički producent. Trenutno je član pratećeg benda [[Massimo Savić|Massima Savića]], te je i bivši član bosanskohercegovačke rok grupe [[Zabranjeno pušenje]].<ref name="massimo">{{cite web |title=Massimo's Band members |url=http://massimo.hr/bend/?doing_wp_cron=1533022034.1470301151275634765625 |website=massimo.hr |accessdate=13. 10. 2018 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180731183125/http://massimo.hr/bend/?doing_wp_cron=1533022034.1470301151275634765625 |archivedate=31. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref>
== Biografija ==
Urlić je rođen i odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]], od roditelja koji su bili muzičari. U rodnom gradu završava nižu i srednju muzički školu, a 1991. godine se pridružio [[pop-rok]] grupi ''Kosa'', gdje je svirao [[Sintisajzer|klavijature]]. Dvije godine kasnije, upisao je [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičku akademiju u Sarajevu]], ali se ubrzo prekinio studiranje zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="massimo"/> U ljeto 1994. godine u razrušenoj sarajevskoj Skupštini održava koncert sa sarajevskim muzičarima na kojem je izveden [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartov]] "[[Requiem (Mozart)|Requiem]]" pod dirigetnskom palicom [[Indija|indijskog]] [[dirigent]]a [[Zubin Mehta|Zubina Mehte]] i koji je emitovan uživo u 60 zemalja svijeta. Kao član okrestra Bruno tada napušta Sarajevo i nakon serije od tridesetak koncerata širom [[Italija|Italije]] odlučuje se stalno nastaniti u [[Zagreb]]u. Diplomirao je [[Violina|violinu]] na [[[[Univerzitet u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]] 1998. godine.<ref>{{cite web |title=Violina u neklasičnom okružju - Jazz Lab radionica Brune Urlića |url=https://www.jazz.hr/index.php?opt=news&act=mlist&id=3209&lang=hr |website=jazz.hr |accessdate=13. 10. 2018}}</ref>
Urlić se 1997. godine pridružio bosanskohercegovačkoj rock grupi [[Zabranjeno pušenje]]. Svirao je na dva studijska albuma, ''[[Agent tajne sile]]'' (1999) i ''[[Bog vozi Mercedes]]'' (2001), kao i na dva albuma uživo, ''[[Hapsi sve!]]'' (1998) i ''[[Live in St. Louis (Zabranjeno pušenje)|Live in St. Louis]]'' (2004). Napustio je bend 2004. godine i pridružio se makedonskom etno sastavu Ezerki & 7/8 iz Zagreba.<ref>{{cite web |title=Bruno Urlić (Ezerki & 7/8): “Gotovo sve nosimo sa sobom – hranu, piće, pa čak i malo publike” |url=https://mixer.hr/bruno-urlic-ezerki-78-gotovo-sve-nosimo-sa-sobom-hranu-pice-pa-cak-i-malo-publike/ |website=mixer.hr |accessdate=13. 10. 2018 |archive-date=28. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180828134347/https://mixer.hr/bruno-urlic-ezerki-78-gotovo-sve-nosimo-sa-sobom-hranu-pice-pa-cak-i-malo-publike/ |url-status=dead }}</ref> U ljeto 2013. godine se pridružio pratećem bendu Massimo Savić.
Urlić je član i gypsy-jazz kvarteta Damira Kukuruzovića. Zajedno sa Kukuruzovićem, sarađivao je sa relevantnim izvođačima tog žanra kao što su: Angelo Debarre, Raphaël Faÿs i Wawau Adler. Također, član je i producent etno-džez trija Mavi Kan, grupe koja obrađuje [[Sevdalinka|sevdalinke]].<ref>{{cite web |title=Pazi ovdje: što je to Mavi Kan? |url=https://www.muzika.hr/pazi-ovdje-sto-je-to-mavi-kan/ |website=muzika.hr |accessdate=31. 7. 2018}}</ref> Kao studijski muzičar sarađivao je sa mnogim muzičarima iz [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]], kao što su: [[Rade Šerbedžija]], [[Zoran Predin]], [[Severina]], [[Hladno Pivo]], [[Gibonni]], [[Darko Rundek]], [[Kemal Monteno]], [[Hari Mata Hari]], [[Crvena jabuka]], [[Toše Proeski]].<ref name="massimo"/>
== Diskografija ==
'''Zabranjeno pušenje'''
* ''[[Hapsi sve!]]'' (1998)
* ''[[Agent tajne sile]]'' (1999)
* ''[[Bog vozi Mercedes]]'' (2001)
* ''[[Live in St. Louis (Zabranjeno pušenje)|Live in St. Louis]]'' (2004)
* ''[[Hodi da ti čiko nešto da]]'' (2006) <small>(gost)</small>
== Reference ==
{{reference}}
==Vanjski linkovi==
* [https://www.discogs.com/artist/703126-Bruno-Urli%C4%87 Bruno Urlić] na Discogsu
{{Zabranjeno pušenje}}
{{DEFAULTSORT:Urlić, Bruno}}
[[Kategorija:Rođeni 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački violinisti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački klavijaturisti]]
[[Kategorija:Članovi benda Zabranjeno pušenje]]
dkgbkzjc1jlyn0x4zt7us5z7o90r57w
Vickers MBT
0
458351
3428871
3224716
2022-08-25T11:05:49Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
{{Oklopno vozilo
| ime= Vickers Mark 1
| slika=[[Datoteka:Vijayanta - Main Battle Tank 4150184.JPG|300 px]]
| opaska=
| namjena= Glavni borbeni tenk (MBT)
| posada= 4
| dužina= 9.728 m
| širina= 3.168 m
| visina= 2.438 m
| težina= 38.8 tona
| oklop= maks. 80 mm
| primarno= 105 mm L7A1 [[Top|top]]
| sekundarno= mitraljez 12.7 mm L6A1<br>2x 1 x 7.62 mm mitraljez
| pogon= Leyland L60 motor
| snaga= 535 KS (399 kW)
| suspenzija=
| cestovna_brzina= 48 km/h
| omjer_snage_i_težine= 16.83 ks/tona
| domet= 480 km
}}
'''Vickers MBT''' naziv je za seriju glavnih borbenih [[tenk]]ova koje je proizvodila [[UK|britanska]] kompanija [[Vickers-Armstrongs]] za potrebe izvoza. Tenk je koristio već oprobanu opremu kao što su top L7 105 mm sa tenka [[Centurion (tenk)|Centurion]] ili Leylandov L60 motor koji je mogao koristiti više tipova fosilnih goriva, zatim prijenos i protivpožarni sistem sa [[Chieftain (tenk)|Chieftain ]]. [[Indija]] je pod licencom proizvodila ova tenk pod nazivom ''Vijayanta''.
== Historija ==
Tenk je projektovan prvenstveno za snabdijevanje oružanih snaga srednje razvijenih zemalja koji bi u poređenju s drugim tenkovima trebao biti učinkovit ali i jeftiniji. Vickers MBT proizilazi iz projekta 24 tona teškog tenka naoružanog [[Top|topom]] 20-pdr namijenjenog za izvoz.<ref name="Ogorkiewicz, R M 1973">Ogorkiewicz, R M (1973). ''Vickers Battle Tank'', Profile Publications, August 1973.</ref> U početku je bilo planirano da bude naoružan raketama [[Vickers Vigilant]], ali od toga se poslije odustalo pohjavom britanskog topa L7 105 mm u britanskim, američkim i njemačkim nacrtima tenkova, jer je tenk bio manje efikasan, ali ipak prevelik za izviđačku ulogu, pa se radilo na izmjenama. Iako je imao dvostruko veći oklop od lahkih tenkova i dalje je bio 12 tona lakši od Centuriona, a samim tim i mobilniji od njega. Po projektu se koristio motor i transmisija sa tenka Chieftain. Razvoj tenka se poklopio sa sporazumom sa [[Indija|Indijom]] [[1961.]] godine za proizvodnju novog tenka i pomoći izgradnje i uspostave nove fabrike ze proizvodnju istog.
Prvi prototip tenka završen je [[1963.]]<ref name=TGelbart108>{{Cite book|last=Gelbart |first=Marsh |title=Tanks main battle and light tanks |url=https://archive.org/details/tanksmainbattlet00gelb |year=1996 |publisher=Brassey’s UK Ltd |isbn=1-85753-168-X |page=[https://archive.org/details/tanksmainbattlet00gelb/page/n108 108]}}</ref> godine, a 1964. godine jedan prototip je poslan u Indiju. Okloptenka je izrađen na osnovu valjanog homogenog čelika. 70 primjeraka prodano je [[Kuvajt]]u, a mnoge modifikovane verzije su izrađivane u Indiji.
== Verzije ==
===Vickers Main Battle Tank Mark 1===
Osnovna verzija težine 38 tona, naoružana topom 105 mm.
===Vickers Main Battle Tank Mark 2===
Projekat tenka koji je trebao biti naoružan sa 4 protivoklopne vođene rakete tipa ''Swingfire''.
===Vickers Main Battle Tank Mark 3===
Prototip verzije Mk 3 je proizveden 1975. godine i u malo čemu se razlikovao do Mk 1 verzije. Glavna razlika je bila u motoru. Mk 3 je bio opremljen Roll-Royce CV12 TCA motorom od 800 KS ili General Motor Detroit 12V-71T dizelskim motorom. Povećana je depresija cijevi s -7 ° na -10 °. Prvu narudžbu Mk 3 poslala je [[Kenija]] 1977. godine. <ref name=TGelbart109>{{Cite book|last=Gelbart |first=Marsh |title=Tanks main battle and light tanks |url=https://archive.org/details/tanksmainbattlet00gelb |year=1996 |publisher=Brassey’s UK Ltd |pages=[https://archive.org/details/tanksmainbattlet00gelb/page/n109 109]–110 |isbn=1-85753-168-X}}</ref> Mk 3 dostavljeni Keniji između 1977. i 1981. godine bili su opremljeni Pilkington PE Condor kombinovanom dnevno-noćnim vizirom i poboljšanim nišanom topa. Mk 3 za nigerijsku vojsku se počeo proizvoditi 1981. godine su bili opremljeni laserskim daljinometrom Vickers Instruments L23 sa ugrađenim Simrad LV352 laserom.
===MARK 3 AVLB===
Inžinjerska verzija poznata i kao Vickers AVLB opremljena hidrauličkim lansirnim mostom dužine 13,41 metar.
===MARK 3 ARV/ARRV===
Tenk za izvlačenje opremljen sajlama, vitlom, kukom, dizalicom.
=== MARK 3(I) ===
1985. godine je bila započeta modernizacija Mk 3 verzije. Modernizacija ove verzije je uključivala novi T1200 mijenjač sa 6 brzina naprijed i 2 brzine unazad, dva dodatna periskopa za vozača, novi MRS sistem, povećan klirens za 25 mm te izmjene kupole tenka.
=== MARK 3(M) ===
Modernizacija tenka iz 1990tih godina koja u uključuje eksplozivno-reaktivni oklop ROMOR-A ili Vickers Defence Systems VARMA Series 2 sa prednje strane trupa i kupole tenka. Pozicija nišandžije je bila opremljena sa dnevno-termalnim vizirom sa daljinskim zaslonom za komandira tenka. U aprilu 1997. godine dodan je modularno dnevno-noćni panoramski periskop Officine Galileo. Također je ugrađen i GPS LIRD-2 laserski upozoravajući sistem.
=== Vickers Main Battle Tank Mark 4 (Valiant) ===
1977. godine Vickers je izradio projekat za tenk koji je imao Chobham zaštitu. Ovaj prvi prototip je bio poznat pod nazivom Vickers Main Battle Tank Mark 4, bio je naoružan sa topom L7 105 mm. 1978. prošao je tstiranja sa Roll-Royce CV12 TCA motorom od 1000 KS i sa General Motors Detroit 12V-71T dizelskim motorom od 915 KS. Prototip Mk 4 je izložen na izložbi oprme britranske vojske 1980. godine zajedno sa maketom kupole naoružane topom 120 mm L11. Do 1982. tenk je prošao opsežna ispitivanja sa novom kupolom što je predstvaljalo radikalnu izmjenu i uključivalo je ugradnju tadašnje najmodernije opreme.
Osnovna konstrukcija trupa tenka je izrađena od [[aluminij]]a što je imalo za posljedicu optimalnu upotrebu Chobham oklopa u ukupnoj masi od 47 tona. Chobham oklop osim sprijeda, postavljen je i na bočne strane tenka. Kupola je izrađena od zavarenih čeličnih ploča sa čije prednje i bočnih strane je ugrađen sloj Chobham oklopa.
Nišandžija je bio opremljen sa
== Reference ==teleskopskim laserskim nišanom Vickers Instruments L30 i glavnim nišanom. Vizir je bio monokularan sa uvećanjem do 10 puta, bio je opremljen sa laserskim daljinometrom Neodimium-YAG i katodnom cijevi za ubrizgavanje podataka o kontroli vatre. Osim toga nišandžija je bio opremljen i sa periskompskim nišanom Vickers Instruments GS10. Komandir tenka je raspolagao sa 6 fiksnih periskopa kako bi imao preglednost oko tenka, dok je njegov glavni vizir bio francuski SFIM VS580-10 žirostabilizovani panoramski vizir. Također je tenk bio opremljen sa žirostabilizovanom Philips UA 9090 termovizijom postavljenom na krov kupole.
=== Vickers Main Battle Tank Mark 7 ===
Vickers Mk 7 sastojao se od treće generacije Vickers Valiantove kupole postavljene na šasiji koju je dobavljao njemački Krauss-Maffei. Tenk je bio opremljen digitalnim SUP-om Marconi, SFIM panormaskim vizirom i Philipsovim termalnim vizirom druge generacije. Mark 7 verzija je opremljena sistemima na osnovu kojih je smanjena vidljivost tenka noćnim nišanima i termovizijama neprijateljskim tenkovima. Ti sistemi obuhvataju sloj IC reflekcije te sistem miješanja izpušnih gaslova sa hladnim zrakom.
=== Vickers Anti-aircraft Tank ===
Protivavionska verzija opremljena sa Marksman kupolom, kao i verzija samohodne haubice 155 mm sa kupolom GBT 155.<ref>Tanks of the World (1990) {{ISBN|3-7637-5871-2}}</ref>
== Korisnici ==
===Trenutni korisnici ===
*{{ZID|Kenija}}: 76 MBT Mk 3 i 7 ARV dostavljenih u periodu 1979–1982.
*{{ZID|Nigerija}}: 136 MBT Mk 3, 12 ARV i 26 AVLB dostavljenih u periodu 1983–1995.
*{{ZID|Tanzanija}}: 4 ARV dostavljenih 1987. godine.
=== Bivši korisnici ===
*{{ZID|Irak}}: ograničena uptreba zarobljenih kuvajtskih Mk 1 tenkova, uništeni ili izbačeni iz upotrebe.
*{{ZID|Kuvajt}}: 70 MBT Mk 1 dostavljenih u periodu 1970-1972.
== Reference ==
{{reference}}
[[Kategorija:Britanski tenkovi]]
l9pgf89dyo0kgaztw8bo9g3x8cea45f
Kategorija:Urugvajske nogometne sudije
14
490333
3428856
3409183
2022-08-25T02:09:59Z
KWiki
9400
KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Uruguvajske nogometne sudije]] na [[Kategorija:Urugvajske nogometne sudije]] bez ostavljanja preusmjerenja
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Association football referees from Uruguay}}
[[Kategorija:Nogometne sudije po državama|Urugvaj]]
hgioj7gc52j80k7u5hl0e28cvori1w3
Korisnik:Grginović Šime/Moji doprinosi
2
490785
3428864
3417251
2022-08-25T08:50:03Z
Grginović Šime
142171
dodani članci
wikitext
text/x-wiki
1. [[Ostaci ljetnikovca zadarske nadbiskupije Palac]], 2. [[Kanjon Krke]], 3. [[Crkva svete Katarine u Zemuniku Donjem]], 4. [[Crkva svete Katarine u Zemuniku Donjem]], 5. [[Oltar]], 6. [[Marko Sikirić]], 7. [[Svećenik]], 8. [[Crkva svetog Roka ispovjednika u Bibinjama]], 9. [[Šimun Kanaanac]], 10. [[Crkva svetog Simona Monaha u Gornjoj Jagodnji]], 11. [[Eolsko narječje]], 12. [[Župna crkva svetog Kasijana u Sukošanu]], 13. [[Josip Peričić]], 14. [[Crkvica svetog Martina u Sukošanu]], 15. [[Crkvica Gospe od milosti u Sukošanu]], 16. [[Crkva Svih Svetih u Sukošanu]], 17. [[:Kategorija:Crkve u Sukošanu|Kategorija:Crkve u Sukošanu]], 18. [[Grozdan Knežević]], 19. [[Zdenko Petranović]], 20. [[Bista]], 21. [[Franjo Smiljanić]], 22. [[Utvrda Kličevica]], 23. [[Solana Nin]], 24. [[Vladislav Cvitanović]], 25. [[Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Drnišu]], 26. [[Kraljevina Dalmacija]], 27. [[Benkovački kotar]], 28.[[Kotorski kotar]], 29. [[Korčulanski kotar]], 30. [[Zadarski kotar]], 31. [[Historija Dalmacije]], 32. [[Hasan Arnautović]], 33. [[Eduard Peričić]], 34. [[Božo Peričić]], 35. [[Sukoišan]], 36. [[Prostitucija]], 37. [[Trgovanje ljudima|Trgovanje ljudima,]] 38. [[Lacković]], 39. [[Bednja (rijeka)]], 41. [[Bokanjac]], 42. [[Crkva svetog Donata u Zadru]], 43. [[Škrinja svetog Šimuna]], 44. [[Crkva svetog Krševana u Zadru]], 45. [[Trakošćansko jezero]], 46. [[Mlin]], 47. [[Tupik]], 48. [[Kineska metasekvoja]], 49. [[Sakristija]], 50. [[Đakoni]], 51. [[Kornati]], 52. [[Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda]], 53. [[Prezbiter]], 54. [[Josip Šentija]], 55. [[Žrnovnica (rijeka)]], 56. [[Curak]] , 57. [[Zeleni vir]], 58. [[Mala Karašica]], 59. [[Sipe]], 60. [[Park prirode]], 61. [[Širokolisno zvonce]], 62. [[Patuljasti zvončić]]. 63. [[Risnjak]], 64.
6o421qhadzw7fh5msb261bpp1mcz72c
Šablon:Sudije u finalima SP u nogometu
10
492707
3428831
3428700
2022-08-24T21:49:19Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
|ime = Sudije u finalima SP u nogometu
|naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] u finalima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava u nogometu]]
|podaciklasa = hlist
|podaci1 =
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1930.|1930]]: {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[John Langenus]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1934.|1934]]: {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Ivan Eklind]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1938.|1938]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Georges Capdeville]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1950.|1950]]: {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[George Reader]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1954.|1954]]: {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Wliiam Ling (nogometni sudija)|William Ling]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1958.|1958]]: {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Maurice Guigue]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1962.|1962]]: {{ZD|SSSR|veličina=18px}} [[Nikolaj Latišev]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1966.|1966]]: {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Gottfried Dienst]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1970.|1970]]: {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Rudi Glöckner]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.|1974]]: {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Jack Taylor (nogometni sudija)|Jack Taylor]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1978.|1978]]: {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Sergio Gonella]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1982.|1982]]: {{ZD|BRA|veličina=18px}} [[Arnaldo Cézar Coelho]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1986.|1986]]: {{ZD|BRA|veličina=18px}} [[Romualdo Arppi Filho]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1990.|1990]]: {{ZD|MEKS|veličina=18px}} [[Edgardo Codesal]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1994.|1994]]: {{ZD|MAĐ|veličina=18px}} [[Sándor Puhl]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1998.|1998]]: {{ZD|MAR|veličina=18px}} [[Said Belqola]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2002.|2002]]: {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Pierluigi Collina]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.|2006]]: {{ZD|ARG|veličina=18px}} [[Horacio Elizondo]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2010.|2010]]: {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Howard Webb]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2014.|2014]]: {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Nicola Rizzoli]]
*[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.|2018]]: {{ZD|ARG|veličina=18px}} [[Néstor Pitana]]
}}<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni za sudije na svjetskim prvenstvima u nogometu|Finala]]
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu|Sudije u finalima]]
</noinclude>
t9pvb70yh04sc2gl4zjzc2c9blwikbn
Šablon:IFFHS najbolji svjetski sudija
10
492719
3428832
3428783
2022-08-24T21:52:36Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
|ime = IFFHS najbolji svjetski sudija
|naslov = [[IFFHS najbolji svjetski sudija]]
|tijeloklasa = hlist
|osnovastil = background: gold;
|grupa1 = Muškarci
|podaci1 =
* 1987: {{ZD|BRA|veličina=15px}} [[Romualdo Arppi Filho|Filho]]
* 1988–1989: {{ZD|FRA|veličina=15px}} [[Michel Vautrot|Vautrot]]
* 1990: {{ZD|BRA|veličina=15px}} [[José Roberto Wright|Wright]]
* 1991: {{ZD|DAN|veličina=15px}} [[Peter Mikkelsen (nogometni sudija)|Mikkelsen]]
* 1992: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Aron Schmidhuber|Schmidhuber]]
* 1993: {{ZD|DAN|veličina=15px}} [[Peter Mikkelsen (nogometni sudija)|Mikkelsen]]
* 1994–1997: {{ZD|MAĐ|veličina=15px}} [[Sándor Puhl|Puhl]]
* 1998–2003: {{ZD|ITA|veličina=15px}} [[Pierluigi Collina|Collina]]
* 2004–2005: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Markus Merk|Merk]]
* 2006: {{ZD|ARG|veličina=15px}} [[Horacio Elizondo|Elizondo]]
* 2007: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Markus Merk|Merk]]
* 2008: {{ZD|ITA|veličina=15px}} [[Roberto Rosetti|Rosetti]]
* 2009: {{ZD|ŠVI|veličina=15px}} [[Massimo Busacca|Busacca]]
* 2010: {{ZD|ENG|veličina=15px}} [[Howard Webb|Webb]]
* 2011: {{ZD|MAĐ|veličina=15px}} [[Viktor Kassai|Kassai]]
* 2012: {{ZD|POR|veličina=15px}} [[Pedro Proença|Proença]]
* 2013: {{ZD|ENG|veličina=15px}} [[Howard Webb|Webb]]
* 2014–2015: {{ZD|ITA|veličina=15px}} [[Nicola Rizzoli|Rizzoli]]
* 2016: {{ZD|ENG|veličina=15px}} [[Mark Clattenburg|Clattenburg]]
* 2017: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Felix Brych|Brych]]
* 2018: {{ZD|ARG|veličina=15px}} [[Néstor Pitana|Pitana]]
* 2019: {{ZD|SLO|veličina=15px}} [[Damir Skomina|Skomina]]
* 2020: {{ZD|ITA|veličina=15px}} [[Daniele Orsato|Orsato]]
* 2021: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Felix Brych|Brych]]
|grupa2 = Žene
|podaci2 =
* 2012: {{ZD|ŠVE|veličina=15px}} [[Jenny Palmqvist|Palmqvist]]
* 2013–2014: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Bibiana Steinhaus|Steinhaus]]
* 2015: {{ZD|UKR|veličina=15px}} [[Katerina Monzulj|Monzulj]]
* 2016: {{ZD|MAĐ|veličina=15px}} [[Katalin Kulcsar|Kulcsar]]
* 2017–2018: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Bibiana Steinhaus|Steinhaus]]
* 2019–2021: {{ZD|FRA|veličina=15px}} [[Stéphanie Frappart|Frappart]]
}}<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|IFFHS sudija godine]]
</noinclude>
5t9snkxiiyulcj4gmj0enwmb21c6yy3
Kategorizacija
0
492721
3428793
2022-08-24T14:41:03Z
21775198.138-dopisnik
131410
Nova stranica: {{Informatička nauka}} '''Kategorizacija''' je sposobnost i aktivnost prepoznavanja zajedničkih karakteristika ili sličnosti između elemenata [[iskustvo|iskustava]] svijeta (kao što su [[Objekat (filozofija)|predmeti]], događaji ili [[ideje]]), organiziranje i klasificiranje iskustva povezujući ih s apstraktnijom grupom (tj. kategorijom, klasom ili tipom),<ref name="Croft2004ch4"/><ref>Pothos, E. and Wills, A. (eds.) 2011 [https://books.google.it/books?id=Z0eL3Cg5t_4C...
wikitext
text/x-wiki
{{Informatička nauka}}
'''Kategorizacija''' je sposobnost i aktivnost prepoznavanja zajedničkih karakteristika ili sličnosti između elemenata [[iskustvo|iskustava]] svijeta (kao što su [[Objekat (filozofija)|predmeti]], događaji ili [[ideje]]), organiziranje i klasificiranje iskustva povezujući ih s apstraktnijom grupom (tj. kategorijom, klasom ili tipom),<ref name="Croft2004ch4"/><ref>Pothos, E. and Wills, A. (eds.) 2011 [https://books.google.it/books?id=Z0eL3Cg5t_4C ''Formal Approaches in Categorization''], Introduction, ch.1 p.1</ref> na osnovu njihovih osobina, karakteristika, sličnosti ili drugih kriterija koji su [[Univerzalnost (metafizika)|univerzalni]] za grupu. Kategorizacija se smatra jednom od najosnovnijih [[svijest|kognitivne sposobnosti]], i kao takvu je proučavaju posebno [[psihologija]] i [[kognitivna lingvistika]].
Kategorizacija se ponekad smatra sinonimom za klasifikaciju (usp., [[Klasifikacija|Klasifikacijski sinonimi]]). Kategorizacija i [[klasifikacija]] omogućavaju ljudima da organiziraju stvari, objekte i ideje koji postoje oko njih i pojednostavljuju svoje razumijevanje svijeta.<ref name=":0">McGarty, Craig, et al. “Social Categorization.” International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences, 2015, pp. 186–191.</ref> Kategorizacija je nešto što ljudi i drugi organizmi ''rade'': ''rade pravu stvar sa pravim ''tipom'' stvari.'' Aktivnost kategorizacije stvari može biti neverbalna ili verbalna. Za ljude se i konkretni objekti i apstraktne ideje prepoznaju, razlikuju i razumiju kroz kategorizaciju. Objekti se obično kategoriziraju u neke adaptivne ili pragmatične svrhe.
Kategorizacija je [[problem utemljenja simbola|utemeljena]] u karakteristikama koje razlikuju članove kategorije od nečlanova. Kategorizacija je važna u učenju, predviđanju, [[zaključak|zaključcima]], [[donošenje odluka|donošenju odluka]], [[jezik]]u i mnogim oblicima interakcije [[organizam]]a sa njihovim okruženjem.
== Pregled kategorizacije ==
Kategorije su različite kolekcije konkretnih ili apstraktnih instanci (članova kategorije) koje kognitivni sistem smatra ekvivalentnim. Korištenje znanja o kategorijama zahtijeva pristup [[mentalna reprezentacija|mentalnim reprezentacijama]] koje definiraju osnovne karakteristike članova kategorije (kognitivni psiholozi ove mentalne reprezentacije specifične za kategoriju nazivaju [[koncept]]i).<ref>Murphy, G. L., & Medin, D. L. (1985). The role of theories in conceptual coherence. Psychological Review, 92, 289–315</ref><ref name="Markman, A. B. 2003">Markman, A. B., & Ross, B. H. (2003). Category use and category learning. Psychological bulletin, 129(4), 592.</ref>
Za teoretičare kategorizacije, kategorizacija objekata često se razmatra korišćenjem [[Taksonomija|taksonomije]] sa tri hijerarhijska nivoa [[apstrakcija]].<ref name="ReferenceA">Rosch E, Mervis CB, Gray WD, Johnson DM, Boyes-Bream P. Basic objects in natural categories. Cognitive Psychology. 1976;8:382–439.</ref> Naprimjer, biljka bi se mogla identificirati na visokom nivou apstrakcije jednostavnim označavanjem [[cvijet]]a, na srednjem nivou apstrakcije navođenjem da je cvijet ruža, ili na niskom nivou apstrakcije daljnjim navođenjem ove ruže kao pasja ruža. Kategorije u taksonomiji povezane su jedna s drugom putem uključivanja klasa, pri čemu je najviši nivo apstrakcije najinkluzivniji, a najniži nivo apstrakcije najmanje inkluzivan.<ref name="ReferenceA"/> Tri nivoa apstrakcije su kao slijedi:
* '''Nadređeni nivo, [[rod (biologija)|rod]]''' (npr. cvijet) – najviši i najinkluzivniji nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen generalnosti i najmanji stepen sličnosti unutar kategorije.<ref name="Markman, A. B. 1997">Markman, A. B., & Wisniewski, E. J. (1997). Similar and different: The differentiation of basic-level categories. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition, 23(1), 54.</ref>
* '''Osnovni nivo, [[vrsta]]''' (npr. ruža) – Srednji nivo apstrakcije. Rosch i kolege (1976) sugeriraju da je osnovni nivo kognitivno najefikasniji.<ref name="ReferenceA"/> Kategorije osnovnog nivoa pokazuju visoke unutarkategorijske ''sličnosti'' i visoke ''različnosti'' između kategorija. Nadalje, osnovni nivo je najinkluzivniji nivo na kojem primjerci kategorije dijele generalizirani prepoznatljiv oblik.<ref name="ReferenceA"/> Odrasli najčešće koriste nazive objekata osnovnog nivoa, a djeca prvo uče osnovne nazive objekata.<ref name="ReferenceA"/>
* '''Podređeni nivo''' (npr. [[Rosa canina|pasja ruža]]) – najniži nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen specifičnosti i sličnosti unutar kategorije.<ref name="Markman, A. B. 1997"/>
== Teorije kategorizacije ==
=== Klasičan pogled ===
{{glavni|Kategorije (Aristotel)}}
'''Klasična teorija kategorizacije''', je termin koji se koristi u [[lingvistika|kognitivnoj lingvistici]] da označi pristup kategorizaciji koji se pojavljuje kod [[Platon]]a i [[Aristotel]]a i koji je bio vrlo uticajan i dominantan u zapadnoj kulturi, posebno u filozofiji , lingvistici i psihologiji.<ref name="Taylor1995ch2"/><ref>George Lakoff (1987) ''Women, Fire, and Dangerous Things'', ch.1</ref> Aristotelov kategorički metod analize prenesen je na [[Skolastika|skolastički]] srednjovjekovni univerzitet preko [[Porfirije]]vog [[Isagoga|Isagoge]]. Klasični pogled na kategorije može se sažeti u tri pretpostavke: kategorija se može opisati kao lista [[neophodan i dovoljan uslov|neophodna i dovoljna]] karakteristika koje njeno članstvo mora imati; kategorije su diskretne po tome što imaju jasno definirane granice (ili element pripada jednom ili ne, bez mogućnosti između), a svi članovi kategorije imaju isti status. (Nema članova kategorije koji pripadaju više od ostalih).<ref name="Croft2004ch4"/><ref name="Embley2006">Embley, D.W. Olivé, A. (2006) ''[https://books.google.it/books?id=XfdAu8ZdY0cC&pg=PA100 Conceptual Modeling - ER 2006: 25th International Conference on Conceptual Modeling]</ref><ref name="Taylor1995ch2">John R Taylor (1995) ''Linguistic Categorization: Prototypes in Linguistic Theory'', 2nd ed., ch.2 pp.21-24</ref> U klasičnom pogledu, kategorije moraju biti jasno definirane, međusobno isključive i kolektivno iscrpne; na ovaj način, svaki [[entitet]] u datom klasifikacionom univerzumu nedvosmisleno pripada jednoj, i samo jednoj, od predloženih kategorija.
Klasični pogled na kategorije prvi put se pojavio u kontekstu [[Zapadna filozofija|zapadne filozofije]] u djelu [[Platon]]a, koji u svom Državnik dijalog uvodi pristup grupisanja objekata zasnovanih na na njihovim sličnim [[osobina|osobinama]]. Ovaj pristup je dalje istražio i sistematizirao [[Aristotel]] u svojoj raspravi [[Kategorije (Aristotel)|Kategorije]], gdje analizira razlike između [[Klasa (filozofija)|klasa]] i [[Objekat (filozofija) )|objekata]]. Aristotel je također intenzivno primjenjivao klasičnu shemu kategorizacije u svom pristupu klasifikaciji živih bića (koja koristi tehniku primjene uzastopnih sužavajućih pitanja kao što su "Da li je životinja ili povrće?", "Koliko stopa ima?", " Ima li krzno ili perje?", "Može li letjeti?"...), postavljajući na taj način osnovu za [[prirodna vrsta|prirodnu]] [[Taksonomiju|taksonomiju]].
Primjeri upotrebe klasičnog pogleda na kategorije mogu se naći u zapadnim filozofskim djelima [[Descartes]], [[Blaise Pascal]], [[Spinoza]] i [[John Locke]], te u 20. stoljeću u [[Bertrand Russell]], [[G.E. Moore]], [[logički pozitivisti]]. Bio je kamen temeljac [[analitičke filozofije]] i njene [[konceptualne analize]], s novijim formulacijama koje su 1990-ih predložili [[Frank Cameron Jackson]] i [[Christopher Peacocke]]].<ref name="Pashler2012">
Raatikainen, Panu ''[https://books.google.it/books?id=o36iCQAAQBAJ&pg=PT230 Classical Theory of Concepts]'', in Pashler, Harold (2012) ''Encyclopedia of the Mind''</ref><ref>Jackson, F. (1998) ''[[doi:10.1093/0198250614.001.0001|From Metaphysics to Ethics: A Defence of Conceptual Analysis]]''</ref><ref>Peacocke, C. (1992) A study of concepts, MIT.</ref> Početkom 20. stoljeća pitanje kategorija su u empirijske društvene nauke uveli Durkheim i Mauss, čiji je pionirski rad revidiran u savremenoj nauci..<ref>{{Cite book |last1=Durkheim |first1=Emile |url=http://dx.doi.org/10.1522/cla.due.deq |title=quelques formes primitives de classification |last2=Mauss |first2=Marcel |last3=Durkheim |first3=Émile |date=2002 |publisher=J.-M. Tremblay |isbn=1-55441-218-8 |series=Classiques des sciences sociales. |location=Chicoutimi|doi=10.1522/cla.due.deq }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Alejandro |first=Audrey |date=January 2021 |title=How to Problematise Categories: Building the Methodological Toolbox for Linguistic Reflexivity |url=http://dx.doi.org/10.1177/16094069211055572 |journal=International Journal of Qualitative Methods |volume=20 |pages=160940692110555 |doi=10.1177/16094069211055572 |s2cid=244420443 |issn=1609-4069}}</ref>
Klasični model kategorizacije korišten je barem do 1960-ih od strane lingvističke paradigme [[semantika|strukturne semantike]], kod [[Jerrold Katz|Jerrold Katz]] i [[Jerry Fodor|Jerryja Fodora]] 1963. godine, što je zauzvrat uticalo na njegovo usvajanje od strane psihologa kao što su [[Allan M. Collins]] i [[M. Ross Quillian]].<ref name="Croft2004ch4">Croft and Cruse (2004) ''Cognitive Linguistics'' ch.4 pp.74-77</ref><ref>Katz, J. J. & Fodor, J. A. (1963). The structure of a semantic theory. Language, 39(2), Apr–Jun, 170–210.</ref>
Moderne verzije klasične teorije kategorizacije proučavaju kako [[mozak]] uči i predstavlja kategorije [[otkrivanje osobina (nervni sistem)|otkrivanje karakteristika]] koje razlikuju članove od nečlanova.<ref>Ashby, F. G., & Valentin, V. V. (2017). Multiple systems of perceptual category learning: Theory and cognitive tests. In: Cohen, H., & Lefebvre, C. (Eds.). (2017).[https://books.google.ca/books?id=zIrCDQAAQBAJ ''Handbook of Categorization in Cognitive Science (2nd edition)'']. Elsevier.</ref><ref>Pérez-Gay Juárez, F., Thériault, C., Gregory, M., Rivas, D., Sabri, H., & Harnad, S. (2017). [https://eprints.soton.ac.uk/413622/2/eScholarship_UC_item_8rg6c087_1.pdf How and Why Does Category Learning Cause Categorical Perception?] ''International Journal of Comparative Psychology'', 30.</ref>
===Teorija prototipa===
{{glavni|Teorija prototipa}}
Pionirsko istraživanje psihologa [[Eleanor Rosch| Eleanora Roscha]] i kolega od 1973. godine uvelo je [[Teorija prototipa|teoriju prototipa]], prema kojoj se kategorizacija može posmatrati i kao proces grupiranja stvari na osnovu [[prototip]]a. Ovaj pristup je bio veoma uticajan, posebno za [[kognitivna lingvistika|kognitivnu lingvistiku]].<ref name="Croft2004ch4"/> Djelomično se temeljila na prethodnim uvidima, posebno na formulaciji modela kategorije zasnovanog na [[porodična sličnost|porodičnoj sličnosti]] kod [[Wittgenstein]]a (1953) i [[Roger Brown |Rogera Browna]]: ''Kako se neka stvar zove?'' (1958.).<ref name="Croft2004ch4"/>
Teoriju prototipa su zatim usvojili kognitivni lingvisti poput [[George Lakoff|Georgea Lakoffa]]. Teorija prototipa je primjer pristupa kategorizaciji zasnovanoj na sličnosti, u kojem se pohranjena reprezentacija kategorije koristi za procjenu sličnosti članova kategorije kandidata.<ref>Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive Psychology, 3, 382–407.</ref> Prema teoriji prototipa, ova pohranjena reprezentacija sastoji se od sažetog prikaza članova kategorije. Ovaj prototip stimulansa može imati različite oblike. To može biti središnja tendencija koja predstavlja prosječnog člana kategorije, modalni stimulus koji predstavlja ili najčešći primjer ili stimulus sastavljen od najčešćih karakteristika kategorije, ili, na kraju, "idealni" član kategorije, ili karikatura koja naglašava posebne karakteristike kategorije.<ref name="Kruschke, J. K. 2008">[[John K. Kruschke|Kruschke, J. K.]] (2008). Models of categorization. The Cambridge handbook of computational psychology, 267-301.</ref> Važno razmatranje ovog prototipa predstavljanja je da ono ne odražava nužno postojanje stvarne instance kategorije u svijetu.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Nadalje, prototipovi su vrlo osjetljivi na kontekst.<ref>Rosch, E. (1999). Reclaiming concepts. Journal of consciousness studies, 6(11-12), 61-77.</ref> Naprimjer, dok nečiji prototip za kategoriju pića može biti soda ili seltzer, kontekst marende može ih navesti da izaberu mimozu kao prototip napitka.
Teorija prototipa tvrdi da članovi date kategorije dijele [[porodična sličnost|porodičnu sličnost]], a kategorije su definirane skupovima tipskih [[karakteristika]] (za razliku od svih članova koji posjeduju potrebne i dovoljne karakteristike).<ref>Rosch, E., & Mervis, C. B. (1975). Family resemblances: Studies in the internal structure of categories. Cognitive psychology, 7(4), 573-605.</ref>
===Teorija primjera===
{{glavni|Teorija primjera}}
Još jedan primjer pristupa kategorizaciji zasnovanog na sličnosti, teorija primjera također uspoređuje sličnost članova kategorije kandidata sa pohranjenim memorijskim reprezentacijama. Prema teoriji egzemplara, sve poznate instance kategorije pohranjuju se u memoriju kao primjeri. Kada se procjenjuje članstvo nepoznatog entiteta u kategoriji, primjeri iz potencijalno relevantnih kategorija izvlače se iz [[pamćenja]], a sličnost entiteta sa tim primjerima se zbraja kako bi se formulirala odluka o kategorizaciji.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] koriste pristup [[Grupa najbližih susjeda|najbliži susjed]] koji, umjesto da zbraja sličnosti entiteta sa relevantnim primjerima, množi ih, kako bi pružio ponderirane sličnosti koje odražavaju blizinu entiteta relevantnim uzori.<ref name="Medin, D. L. 1978">Medin, D. L., & Schaffer, M. M. (1978). Context theory of classification learning. Psychological review, 85(3), 207.</ref> Ovo efektivno dovodi do pristrasnosti odluka o kategorizaciji prema primjerima koji su najsličniji entitetu koji će biti kategoriziran.<ref name="Medin, D. L. 1978"/><ref>Goldstone, R. L., Kersten, A., & Carvalho, P. F. (2012). Concepts and categorization. Handbook of Psychology, Second Edition, 4.</ref>
===Konceptualno grupisanje===
{{glavni|Konceptualno grupiranje}}
'''Konceptualno grupiranje''' je paradigma [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]] za [[klasifikacija|nenadziranu klasifikaciju]] koju je definirao [[Ryszard S. Michalski]] 1980.<ref>{{cite journal
| author = Fisher, Douglas H.
| year = 1987
| title = Knowledge acquisition via incremental conceptual clustering
| journal = Machine Learning
| volume = 2
| pages = 139–172
| doi = 10.1007/BF00114265
| issue = 2| doi-access = free
}}
</ref><ref>{{cite journal
| author = Michalski, R. S.
| year = 1980
| title = Knowledge acquisition through conceptual clustering: A theoretical framework and an algorithm for partitioning data into conjunctive concepts
| journal = International Journal of Policy Analysis and Information Systems
| volume = 4
| pages = 219–244}}</ref> To je moderna varijacija klasičnog pristupa kategorizacije, a proizilazi iz pokušaja da se objasni kako je znanje predstavljeno. U ovom pristupu, [[Klasa (filozofija)|klase]] (klasteri ili entiteti) generišu se tako što se prvo formulišu njihovi konceptualni opisi, a zatim klasifikuju [[entitet]]i prema opisima.<ref>Kaufman K.A. (2012) Conceptual Clustering. In: Seel N.M. (eds) Encyclopedia of the Sciences of Learning. Springer, Boston, MA</ref>
Konceptno grupisanje se razvilo uglavnom tokom 1980-ih, kao [[mašinsko učenje|mašinska]] paradigma za [[učenje bez nadzora]]. Razlikuje se od običnog [[Analiza klastera|klasterizacija podataka]] generisanjem opisa koncepta za svaku generisanu kategoriju.
Konceptno grupiranje je usko povezano sa teorijom [[fazni skup]], u kojoj objekti mogu pripadati jednoj ili više grupa, u različitim stepenima podobnosti. [[kognicija|Kognitivni]] pristup prihvata da su prirodne kategorije stepenovane (teže da budu [[fazni koncept|fazni]] na svojim granicama) i nedosledne u statusu svojih konstitutivnih članova. Ideja o neophodnim i dovoljnim uslovima gotovo se nikada ne sreće u kategorijama stvari koje se javljaju u prirodi.
== Kategorija učenja ==
{{glavni|Učenje}}
"Dok je iscrpna rasprava o učenju kategorija izvan okvira ovog članka, kratak pregled učenja kategorija i povezanih teorija je koristan u razumijevanju formalnih modela kategorizacije."
Ako istraživanje kategorizacije ispituje kako se kategorije održavaju i koriste, polje učenja kategorija nastoji razumjeti kako se kategorije uopće stiču. Da bi to postigli, istraživači često koriste nove kategorije proizvoljnih objekata (npr. matrice tačaka) kako bi osigurali da učesnici nisu u potpunosti upoznati sa stimulansima.<ref name="Ashby, F. G. 2005">Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (2005). Human category learning. Annu. Rev. Psychol., 56, 149-178.</ref> Istraživači učenja kategorija općenito su se fokusirali na dva različita oblika kategorija učenja. [[Klasifikacija|Učenje klasifikacije]] daje zadatak učesnicima da predvide oznake kategorije za stimulus na osnovu njegovih obezbeđenih karakteristika. Učenje o klasifikaciji je usredsređeno na učenje informacija između kategorija i dijagnostičkih karakteristika kategorija.<ref name="Higgins, E. 2011">Higgins, E., & Ross, B. (2011). Comparisons in category learning: How best to compare for what. In Proceedings of the Annual Meeting of the Cognitive Science Society (Vol. 33, No. 33).</ref> Nasuprot tome, [[Zaključivanje|učenje zaključivanja]] zadaje učesnicima zaključivanje o prisutnosti/vrijednosti karakteristike kategorije na osnovu date oznake kategorije i/ili prisutnosti drugih karakteristika kategorije. [[Učenje]] zaključivanja je usredsređeno na učenje informacija unutar kategorije i prototipskih karakteristika kategorije.<ref name="Higgins, E. 2011"/>
Kategorija zadaci učenja općenito se mogu podijeliti u dvije kategorije, nadgledano i nenadgledano učenje. Zadaci [[Učenje|učenja pod nadzorom]] daju učenicima oznake kategorija. Učenici zatim koriste informacije izvučene iz označenih kategorija primjera da klasificiraju stimuluse u odgovarajuću kategoriju, što može uključivati [[apstrakcija|apstrakciju]] pravila ili koncepta koji povezuje karakteristike promatranog objekta sa oznakama kategorije. Zadaci [[Učenje bez nadzora|učenja bez nadzora]] ne daju učenicima oznake kategorija. Učenici stoga moraju prepoznati inherentne strukture u skupu podataka i grupirati stimuluse prema sličnosti u klase. Učenje bez nadzora je stoga proces generisanja klasifikacijske strukture. Zadaci koji se koriste za proučavanje učenja kategorija imaju različite oblike:
* '''Zadaci zasnovani na pravilima''' predstavljaju kategorije koje učesnici mogu naučiti kroz eksplicitne procese zaključivanja. U ovakvim tipovima zadataka, klasifikacija stimulusa postiže se korištenjem stečenog pravila (tj. ako je stimulans velik na dimenziji X, odgovorite A).
* '''Zadaci integracije informacija''' zahtijevaju od [[učenik]]a da sintetiziraju perceptivne informacije iz više dimenzija stimulusa prije donošenja odluka o kategorizaciji. Za razliku od zadataka zasnovanih na pravilima, zadaci integracije informacija ne daju pravila koja se lahko mogu artikulirati. Očitavanje rendgenskog snimka i pokušaj da se utvrdi da li je [[tumor]] prisutan može se smatrati instancijom zadatka integracije informacija u stvarnom svijetu.
* '''Zadaci izobličenja prototipa''' zahtijevaju od učenika da generiraju [[prototip]] za kategoriju. Primjeri kandidata za kategoriju se zatim proizvode nasumičnom manipulacijom karakteristikama prototipa, koje učenici moraju klasificirati kao da pripadaju kategoriji ili ne.
===Teorije kategorija učenja ===
Istraživači učenja kategorija su predložili različite teorije o tome kako ljudi uče kategorije.<ref>Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (1998). Stimulus categorization. In Measurement, Judgment and Decision Making (pp. 251-301). Academic Press.</ref> Prevailing theories of category learning include the prototype theory, the exemplar theory, and the decision bound theory.<ref name="Ashby, F. G. 2005"/>
Teorija prototipa sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti prototip kategorije. Naknadna kategorizacija novih podražaja se zatim postiže odabirom kategorije sa najsličnijim prototipom.<ref name="Ashby, F. G. 2005"/>
Teorija egzemplara sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti o primjerima koji pripadaju toj kategoriji. Naknadna kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže izračunavanjem njegove sličnosti sa poznatim primjerima potencijalno relevantnih kategorija i odabirom kategorije koja sadrži najsličnije primjere.<ref name="Medin, D. L. 1978"/>
Teorija vezana za odlučivanje sugerira da se za kategorije učenja moraju ili naučiti regije stimulativnog prostora povezane s određenim odgovorima ili granice (granice odluke) koje dijele ove regije odgovora. Kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže određivanjem u kojoj regiji odgovora se nalazi.<ref>Maddox, W.T., & Ashby, F.G. (1996). Perceptive separability, decisional separability and the relationship between identification and classification speed. Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance, 22(4), 795.</ref>
== Formalni modeli kategorizacije ==
[[Računarski model]]i kategorizacije su razvijeni da testiraju teorije o tome kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Da bi se to postiglo, modeli kategorizacije mogu se uklopiti u eksperimentalne podatke kako bi se vidjelo koliko se predviđanja koja nudi model poklapaju s ljudskim performansama. Na osnovu uspeha modela u objašnjavanju podataka, teoretičari su u stanju da izvuku zaključke o tačnosti svojih teorija i relevantnosti njihove teorije za reprezentacije ljudskih kategorija.
Da bi se efektivno uhvatilo kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama, modeli kategorizacije općenito rade pod varijacijama iste tri osnovne pretpostavke.<ref name="Ashby, F. G. 1993">Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (1993). Relations between prototype, exemplar, and decision bound models of categorization. Journal of Mathematical Psychology, 37(3), 372-400.</ref><ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Prvo, model mora napraviti neku vrstu pretpostavke o internoj reprezentaciji stimulusa (npr. predstavljanje percepcije stimulusa kao tačke u višedimenzionalnom prostoru).<ref name="Ashby, F. G. 1993"/> Drugo , model mora napraviti pretpostavku o specifičnim informacijama kojima se treba pristupiti da bi se formulirao odgovor (npr. primjerni modeli zahtijevaju prikupljanje svih dostupnih primjera za svaku kategoriju).<ref name="Medin, D. L. 1978"/> Treće, model mora napraviti pretpostavku o tome kako je odgovor odabran s obzirom na dostupne informacije.<ref name="Ashby, F. G. 1993"/>
Iako svi modeli kategorizacije čine ove tri pretpostavke, oni se razlikuju po načinima na koje predstavljaju i transformišu input u reprezentaciju odgovora.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Interne strukture znanja različitih modela kategorizacije odražavaju specifične reprezentacije koje koriste za izvođenje ovih transformacija. Tipične reprezentacije koje koriste modeli uključuju primjere, prototipove i pravila.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/>
* '''Primjerni modeli''' pohranjuju sve različite instance stimulusa s njihovim odgovarajućim oznakama kategorije u memoriju. Kategorizacija naknadnih stimulusa određena je kolektivnom sličnošću stimulusa sa svim poznatim primjerima.
* '''Modeli prototipa''' pohranjuju sažeti prikaz svih instanci u kategoriji. Kategorizacija naknadnih podražaja se određuje odabirom kategorije čiji je prototip najsličniji stimulusu.
* '''Modeli zasnovani na pravilima''' definiraju kategorije pohranjivanjem sažetih lista potrebnih i dovoljnih karakteristika potrebnih za članstvo u kategoriji. Granični modeli se mogu smatrati atipičnim modelima pravila, jer ne definiraju kategorije na osnovu njihovog sadržaja. Umjesto toga, granični modeli definiraju rubove (granice) između kategorija, koje kasnije služe kao determinante za to kako se stimulans kategorizira.
== Primjeri modela kategorizacije ==
===Model prototipa===
'''Model prototipa ponderiranih karakteristika <ref name="Reed, S. K. 1972">Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive psychology, 3(3), 382-407.</ref>''' Ranu instanciju prototipnog modela proizveo je Reed ranih 1970-ih. Reed (1972) je proveo niz eksperimenata kako bi uporedio performanse 18 modela u objašnjavanju podataka iz zadatka kategorizacije koji je od učesnika zahtevao da sortiraju lica u jednu od dve kategorije.<ref name="Reed, S.K. 1972"/> Rezultati sugerišu da je preovlađujući model bio model prototipa sa ponderiranim karakteristikama, koji je pripadao porodici modela prosečne udaljenosti. Međutim, za razliku od tradicijskih modela prosječne udaljenosti, ovaj model je različito ponderirao najznačajnije karakteristike ove dvije kategorije. S obzirom na performanse ovog modela, Reed (1972) je zaključio da je strategija koju su učesnici koristili tokom zadatka kategorizacije lica bila da konstruiraju reprezentaciju prototipa za svaku od dvije kategorije lica i kategorišu testne obrasce u kategoriju koja je povezana sa najsličnijim prototipom. Nadalje, rezultati su ukazali na to da je sličnost određena prema najdiskriminirajućim karakteristikama svake kategorije.
===Modeli primjera===
'''Model generaliziranog konteksta<ref name="Nosofsky, R. M. 1986">Nosofsky, R. M. (1986). Attention, similarity, and the identification–categorization relationship. Journal of experimental psychology: General, 115(1), 39.</ref>''' Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] proširio je Nosofsky (1986) sredinom 1980-ih, što je rezultiralo proizvodnjom modela generaliziranog konteksta (GCM). GCM je uzorni model koji pohranjuje primjere stimulusa kao iscrpne kombinacije karakteristika povezanih sa svakim primjerkom. Pohranjivanjem ovih kombinacija, model uspostavlja kontekste za karakteristike svakog primjera , koje su definirane svim ostalim karakteristikama s kojima se ta karakteristika pojavljuje. GCM izračunava sličnost primjera i stimulusa u dva koraka. Prvo, GCM izračunava [[psihološka udaljenost|psihološku udaljenost]] između uzorka i stimulusa. Ovo se postiže zbrajanjem apsolutnih vrijednosti dimenzijske razlike između uzorka i stimulusa. Naprimjer, pretpostavimo da primjer ima vrijednost 18 na dimenziji X, a stimulus ima vrijednost 42 na dimenziji X; rezultujuća dimenzijska razlika bi bila 24. Kada se procijeni psihološka udaljenost, [[Eksponencijalni raspad|eksponencijalna funkcija raspada]] određuje sličnost primjera i stimulusa, pri čemu udaljenost od 0 rezultira sličnošću od 1 (koja počinje da se eksponencijalno smanjuje kako se udaljenost povećava). Kategorički odgovori se zatim generiraju procjenom sličnosti stimulansa sa uzorcima svake kategorije, pri čemu svaki primjer daje "glas"<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> za svoje kategorije koje varira u snazi na osnovu sličnosti primjerka na stimulans i snagu povezanosti uzora sa kategorijom. Ovo efektivno svakoj kategoriji dodjeljuje vjerovatnoću odabira koja je određena proporcijom glasova koju dobije, a koja se onda može prilagoditi podacima.
===Modeli zasnovani na pravilima===
'''RULEX (Rule-Plus-Exception) Model<ref>Nosofsky, R. M., Palmeri, T. J., & McKinley, S. C. (1994). Rule-plus-exception model of classification learning. Psychological review, 101(1), 53.</ref>''' Dok su jednostavna logička pravila neefikasna u učenju loše definiranih struktura kategorija, neki zagovornici teorije kategorizacije zasnovane na pravilima sugeriraju da se nesavršeno pravilo može koristiti za učenje takvih struktura kategorija ako se izuzeci od tog pravila također pohranjuju i razmatraju. Da bi formalizovali ovaj predlog, Nosofsky i kolege (1994) dizajnirali su model RULEX. RULEX model pokušava da formira stablo odlučivanja<ref>Hunt, E. B., Marin, J., & Stone, P. J. (1966). Experiments in induction.</ref> sastavljena od sekvencijskih testova vrijednosti atributa objekta. Kategorizacija objekta je tada određena ishodom ovih uzastopnih testova. RULEX model traži pravila na sljedeće načine:<ref name="Navarro, D. J. 2005">Navarro, D. J. (2005). Analyzing the RULEX model of category learning. Journal of Mathematical Psychology, 49(4), 259-275.</ref>
* '''Tačnost''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa bez greške.
* '''Imperfekt''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa s nekoliko grešaka
* '''Konjunktiv''' traži pravilo koje koristi više atributa za razlikovanje između klasa s nekoliko grešaka.
* '''Izuzetak''' traži iznimke od pravila.
Metod koji RULEX koristi za obavljanje ovih pretraga je sljedeći:<ref name="Navarro, D. J. 2005"/> Prvo, RULEX pokušava tačnu pretragu. Ako bude uspješan, RULEX će kontinuirano primjenjivati to pravilo sve dok ne dođe do pogrešne klasifikacije. Ako tačna pretraga ne uspije identificirati pravilo, započinje ili nesavršeno ili konjunktivno pretraživanje. Dovoljno, iako nesavršeno, pravilo stečeno tokom jedne od ovih faza pretraživanja će postati trajno implementirano i model RULEX će tada početi tražiti izuzetke. Ako se ne usvoji nijedno pravilo, tada će model pokušati pretraživanje koje nije izvršio u prethodnoj fazi. Ako bude uspješan, RULEX će trajno implementirati pravilo, a zatim započeti pretragu izuzetaka. Ako nijedan od prethodnih metoda pretraživanja nije uspješan, RULEX će po defaultu tražiti samo izuzetke, uprkos nedostatku pridruženog pravila, što je jednako sticanju slučajnog pravila.
===Hibridni modeli===
'''SUSTAIN (nadzirana i nenadzirana [[Stratificirani motor punjenja|stratificirana]] adaptivna inkrementna mreža)<ref name="Love, B. C. 2004">Love, B. C., Medin, D. L., & Gureckis, T. M. (2004). SUSTAIN: a network model of category learning. Psychological review, 111(2), 309.</ref>''' Često je slučaj da se reprezentacije naučenih kategorija razlikuju u zavisnosti od ciljeva učenika,<ref>Barsalou, L. W. (1985). Ideals, central tendency, and frequency of instantiation as determinants of graded structure in categories. Journal of experimental psychology: learning, memory, and cognition, 11(4), 629.</ref> kao i kako se kategorije koriste tokom učenja.<ref name="Markman, A. B. 2003"/> Prema tome, neki istraživači kategorizacije sugerišu da odgovarajući model kategorizacije treba da bude u stanju da uzme u obzir varijabilnost prisutnu u ciljevima učenika, zadaci i strategije.<ref name="Love, B. C. 2004"/> Ovaj prijedlog su realizirali Love i kolege (2004.) kreiranjem SUSTAIN-a, fleksibilnog modela grupiranja koji je sposoban da prihvati i jednostavne i složene probleme kategorizacije kroz inkrementno prilagođavanje na specifičnosti problema.
U praksi, SUSTAIN model prvo pretvara perceptivne informacije stimulusa u karakteristike koje su organizovane duž skupa dimenzija. Reprezentativni prostor koji obuhvata ove dimenzije se zatim iskrivljuje (npr. rasteže ili skuplja) kako bi se odrazila važnost svake karakteristike na osnovu inputa iz mehanizma pažnje. Skup klastera (specifičnih instanci grupisanih po sličnosti) povezanih sa različitim kategorijama zatim se takmiče u odgovoru na stimulans, pri čemu se stimulus naknadno dodeljuje klasteru čiji je prostor za predstavljanje najbliži stimulansu. Nepoznatu vrijednost dimenzije stimulusa (npr. oznaka kategorije) tada predviđa pobjednički klaster, koji zauzvrat daje informaciju o odluci o kategorizaciji.
Fleksibilnost SUSTAIN modela ostvaruje se putem njegove sposobnosti da koristi i nadgledano i nenadgledano učenje na nivou klastera. Ako SUSTAIN pogrešno predviđa da stimulus pripada određenom klasteru, korektivne povratne informacije (tj. nadgledano učenje) bi signalizirale održivosti da angažuje dodatni klaster koji predstavlja pogrešno klasifikovani stimulus. Stoga bi naknadna izlaganja stimulusu (ili sličnoj alternativi) bila dodijeljena ispravnom klasteru. SUSTAIN će također koristiti nenadgledano učenje za regrutaciju dodatnog klastera ako sličnost između stimulusa i najbližeg klastera ne prelazi prag, pošto model prepoznaje slabu prediktivnu korisnost koja bi rezultirala takvim dodjeljivanjem klastera. SUSTAIN takođe pokazuje fleksibilnost u načinu na koji rješava jednostavne i složene probleme kategorizacije. Iskreno, interna reprezentacija SUSTAIN-a sadrži samo jedan klaster, čime se model naginje prema jednostavnim rješenjima. Kako problemi postaju sve složeniji (npr. zahtijevaju rješenja koja se sastoje od višestrukih dimenzija stimulansa), dodatni klasteri se postepeno regrutuju kako bi SUSTAIN mogao podnijeti porast složenosti.
== Društvena kategorizacija ==
'''Društvena kategorizacija''' sastoji se od stavljanja ljudskih bića u grupe kako bi se identificirali na osnovu različitih kriterija. Kategorizacija je proces koji proučavaju naučnici u kognitivnim naukama, ali se može proučavati i kao društvena aktivnost. Društvena kategorizacija se razlikuje od kategorizacije drugih stvari jer podrazumijeva da ljudi kreiraju kategorije za sebe i druge kao ljudska bića.<ref name=":0"/> Grupe se mogu kreirati na osnovu etničke pripadnosti, zemlje porijekla, vjere, spolnog identiteta, društvene privilegije, ekonomske privilegije, itd. Postoje različiti načini razvrstavanja ljudi prema nečijim shemama. Ljudi pripadaju različitim društvenim grupama zbog svoje etničke pripadnosti, vjere ili starosti.<ref name=":4">Reicher, S, and N Hopkins. “Psychology and the End of History: a Critique and a Proposal for the Psychology of Social Categorization.” Political Psychology, vol. 22, no. 2, 2001, pp. 383–407.</ref>
Društvene kategorije zasnovane na dobi, [[rasa|rasi]] i [[spol]]u koriste ljudi kada se susreću s novom osobom. Budući da se neke od ovih kategorija odnose na fizičke osobine, često se koriste automatski kada se ljudi ne poznaju.<ref name=":2">Liberman, Zoe, et al. “The Origins of Social Categorization.” Trends In Cognitive Sciences, vol. 21, no. 7, 2017, pp. 556–568.</ref> Ove kategorije nisu objektivne i zavise od toga kako ljudi vide svijet oko sebe. Oni omogućavaju ljudima da se identifikuju sa sličnim ljudima i da identifikuju ljude koji su različiti. Oni su korisni u formiranju nečijeg identiteta sa ljudima oko sebe. Neko može izgraditi sopstveni identitet identifikujući se u grupi ili odbacivanjem druge grupe.<ref name=":1">Bodenhausen, Galen & Kang, S.K. & Peery, D.. (2012). Social categorization and the perception of social groups. 10.4135/9781446247631.n16.</ref>
Društvena kategorizacija je slična drugim vrstama kategorizacije jer ima za cilj da pojednostavi razumijevanje ljudi. Međutim, stvaranje društvenih kategorija podrazumijeva da će se ljudi pozicionirati u odnosu na druge grupe. Hijerarhija u grupnim odnosima može se pojaviti kao rezultat društvene kategorizacije.<ref name=":1"/>
Naučnici tvrde da proces kategorizacije počinje u ranoj dobi kada djeca počinju učiti o svijetu i ljudima oko sebe. Djeca uče kako upoznati ljude prema kategorijama na osnovu sličnosti i razlika. Društvene kategorije koje kreiraju odrasli također utiču na njihovo razumijevanje svijeta. Oni uče o društvenim grupama slušajući opće informacije o tim grupama od svojih roditelja. Oni tada mogu razviti predrasude o ljudima kao rezultat ovih općenitosti.<ref name=":2"/>
Još jedan aspekt društvene kategorizacije spominju Stephen Reicher i Nick Hopkins i vezan je za političku dominaciju. Oni tvrde da politički lideri koriste društvene kategorije da utiču na političke debate.<ref name=":4"/>
=== Negativni aspekti ===
Aktivnost razvrstavanja ljudi prema subjektivnim ili objektivnim kriterijumima može se posmatrati kao negativan proces zbog svoje tendencije da dovede do nasilja iz grupe u drugu.<ref name=":3"/> Zaista, sličnosti okupljaju ljude koji imaju zajedničko osobine, ali razlike između grupa mogu dovesti do tenzija, a zatim i do upotrebe nasilja između tih grupa. Stvaranje društvenih grupa od strane ljudi odgovorno je za hijerarhizaciju odnosa između grupa.<ref name=":3">Tajfel, H. “Social Psychology of Intergroup Relations.” Annual review of psychology, vol. 33, no. 1, 1982, pp. 1–39.</ref> Ovi hijerarhijski odnosi učestvuju u promovisanju stereotipa o ljudima i grupama, ponekad zasnovanih na subjektivnim kriterijumima. Društvene kategorije mogu potaknuti ljude da povezuju stereotipe sa grupama ljudi. Povezivanje stereotipa sa grupom, i ljudima koji pripadaju ovoj grupi, može dovesti do oblika diskriminacije prema ljudima ove grupe.<ref>Hugenberg, Kurt i Galen V. Bodenhausen. “ Ambiguity in Social Categorization: The Role of Prejudice and Facial Affect in Racial Categorization.” Psychological Science, vol. 15, no. 5, 2004, pp.342–345.</ref> Percepcija grupe i stereotipi povezani s njom utiču na društvene odnose i aktivnosti.
Neke društvene kategorije imaju veću težinu od drugih u društvu. Naprimjer, u historiji, ai danas, kategorija "[[rasa]]" je jedna od prvih kategorija korištenih za sortiranje ljudi. Međutim, obično se koristi samo nekoliko kategorija rase kao što su "crnci", "bjelci", "azijati" itd. Učestvuje u svođenju mnoštva etničkih grupa na nekoliko kategorija na osnovu uglavnom boje kože ljudi.<ref>Nadine Chaurand. Stéréotypisation. Catégorisation sociale. Dictionnaire historique et critique du racisme, PUF, 10p, 2013. ffhal-00966930</ref>
Proces sortiranja ljudi stvara viziju drugog kao 'drugačijeg', što dovodi do dehumanizacije ljudi. Naučnici govore o međugrupnim odnosima uz koncept [[teorija društvenog identiteta]] koji je razvio H. Tajfel.<ref name=":3"/> Zaista, u historiji su mnogi primjeri društvene kategorizacije doveli do oblika dominacije ili nasilja iz dominantne grupe u dominantnu grupu. Periodi kolonizacije su primjeri vremena kada su ljudi iz grupe birali da dominiraju i kontrolišu druge ljude koji pripadaju drugim grupama jer su ih smatrali inferiornima. [[Rasizam]], [[diskriminacija]] i nasilje su posljedice društvene kategorizacije i mogu nastati zbog toga. Kada ljudi vide druge kao drugačije, oni imaju tendenciju da razviju hijerarhijske odnose sa drugim grupama.<ref name=":3"/>
== Pogrešna kategorizacija ==
Ne može biti kategorizacije bez mogućnosti [[pogrešna kategorizacija|pogrešne kategorizacije]].<ref>{{Citation|last=Magidor|first=Ofra|title=Category Mistakes|date=2019|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2019/entries/category-mistakes/|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|edition=Fall 2019|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|access-date=2020-01-17}}</ref> To do "the right thing with the right ''kind'' of thing.",<ref>Cohen & Lefebvre 2017</ref> Da biste uradili "pravu stvar sa pravim "tipom" stvari.",<ref>Cohen & Lefebvre 2017</ref> mora postojati i ispravna i pogrešna stvar. Ne samo da kategorija čiji je "sve" član logično vodi do [[Russellov paradoks|Russellovog paradoksa]] ("da li je ili nije član sam po sebi?"), nego bez mogućnosti greške, nema načina da se otkrije ili definiše ono što razlikuje članove kategorije od nečlanova.
Primjer odsustva nečlanova je problem [[siromaštvo stimulansa|siromaštva stimulansa]] u učenju jezika od strane djeteta: djeca koja uče [[jezik]] ne čuju ili prave greške u pravilima [[univerzalna gramatika|univerzalne gramatike]] (UG) . Stoga se nikada ne ispravljaju greške u UG. Ipak, dječji [[govor]] je u skladu s pravilima UG, a govornici mogu odmah otkriti da nešto nije u redu ako lingvista (namjerno) generiše izričaj koji krši UG. Stoga govornici mogu kategorizirati šta je UG-kompatibilno i UG-neusaglašeno. Lingvisti su iz ovoga zaključili da pravila UG moraju na neki način biti kodirana u ljudskom mozgu..<ref>Lasnik, H., & Lidz, J. L. (2017). [http://www.socsci.uci.edu/~lpearl/colareadinggroup/readings/LasnikLidz2016_PovStim.pdf The Argument from the Poverty of the Stimulus.] In: Ian Roberts (ed.) ''The Oxford Handbook of Universal Grammar''.</ref>
Međutim, obične kategorije, kao što su "psi", imaju obilje primjera nečlanova (mačke, naprimjer). Tako je moguće naučiti, pokušajem i greškom, uz ispravljanje grešaka, otkriti i definirati šta razlikuje pse od ne-pasa, a samim tim i ispravno ih kategorizirati.<ref>Burt, J. R., Torosdagli, N., Khosravan, N., RaviPrakash, H., Mortazi, A., Tissavirasingham, F., ... & Bagci, U. (2018). [http://www.cs.ucf.edu/~bagci/publications/catsdogs.pdf Deep learning beyond cats and dogs: recent advances in diagnosing breast cancer with deep neural networks] ''British Journal of Radiology'', 91(1089), 20170545.
</ref> Ova vrsta učenja, nazvana [[učenje s pojačavanjem]] u literaturi o ponašanju i [[učenje pod nadzorom]] u računarskoj literaturi, u osnovi zavisi od mogućnosti greške i ispravljanja grešaka. Pogrešna kategorizacija – primjeri nečlanova kategorije – mora uvijek postojati, ne samo da bi se kategorija učinila naučljivom, već i da bi kategorija uopće postojala i mogla se definisati.
== Također pogledajte==
* [[Kategorička percepcija]]
* [[Klasifikacija (opća teorija)]]
* [[Bibliotečka klasifikacija]]
* [[Klasifikacija s više oznaka]]
* [[Prepoznavanje uzorka]]
* [[Statistička klasifikacija]]
* [[Problem sa utemljenjem simbola]]
* [[Karakterizacija (matematika)]]
== Reference ==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary}}
* [http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11725/ To Cognize is to Categorize: Cognition is Categorization]
* [https://web.archive.org/web/20110607231246/http://toolserver.org/~dapete/catgraph/ Wikipedia Categories Visualizer]
* [https://web.archive.org/web/20110711213940/http://www.revue-emulations.net/archives/n8/categentretien Interdisciplinary Introduction to Categorization: Interview with Dvora Yanov (political sciences), Amie Thomasson (philosophy) and Thomas Serre (artificial intelligence)]
* [https://www.isko.org/cyclo/classification Birger Hjørland. 2017 "Classification"] In ''ISKO Encyclopedia of Knowledge Organization'', eds. Birger Hjørland and Claudio Gnoli.
*{{cite EB1911|wstitle=Category|volume=5|pages=508–510|short=1}}
{{Filozofija jezika}}
[[Kategorija:Spoznaja]]
[[Kategorija:Koncepti u epistemologiji]]
[[Kategorija:Reprezentacija znanja]]
[[Kategorija:Semantika]]
a0txc85picobhmzvnk9xykugtewhvkh
3428794
3428793
2022-08-24T14:43:13Z
21775198.138-dopisnik
131410
/* Teorija prototipa */
wikitext
text/x-wiki
{{Informatička nauka}}
'''Kategorizacija''' je sposobnost i aktivnost prepoznavanja zajedničkih karakteristika ili sličnosti između elemenata [[iskustvo|iskustava]] svijeta (kao što su [[Objekat (filozofija)|predmeti]], događaji ili [[ideje]]), organiziranje i klasificiranje iskustva povezujući ih s apstraktnijom grupom (tj. kategorijom, klasom ili tipom),<ref name="Croft2004ch4"/><ref>Pothos, E. and Wills, A. (eds.) 2011 [https://books.google.it/books?id=Z0eL3Cg5t_4C ''Formal Approaches in Categorization''], Introduction, ch.1 p.1</ref> na osnovu njihovih osobina, karakteristika, sličnosti ili drugih kriterija koji su [[Univerzalnost (metafizika)|univerzalni]] za grupu. Kategorizacija se smatra jednom od najosnovnijih [[svijest|kognitivne sposobnosti]], i kao takvu je proučavaju posebno [[psihologija]] i [[kognitivna lingvistika]].
Kategorizacija se ponekad smatra sinonimom za klasifikaciju (usp., [[Klasifikacija|Klasifikacijski sinonimi]]). Kategorizacija i [[klasifikacija]] omogućavaju ljudima da organiziraju stvari, objekte i ideje koji postoje oko njih i pojednostavljuju svoje razumijevanje svijeta.<ref name=":0">McGarty, Craig, et al. “Social Categorization.” International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences, 2015, pp. 186–191.</ref> Kategorizacija je nešto što ljudi i drugi organizmi ''rade'': ''rade pravu stvar sa pravim ''tipom'' stvari.'' Aktivnost kategorizacije stvari može biti neverbalna ili verbalna. Za ljude se i konkretni objekti i apstraktne ideje prepoznaju, razlikuju i razumiju kroz kategorizaciju. Objekti se obično kategoriziraju u neke adaptivne ili pragmatične svrhe.
Kategorizacija je [[problem utemljenja simbola|utemeljena]] u karakteristikama koje razlikuju članove kategorije od nečlanova. Kategorizacija je važna u učenju, predviđanju, [[zaključak|zaključcima]], [[donošenje odluka|donošenju odluka]], [[jezik]]u i mnogim oblicima interakcije [[organizam]]a sa njihovim okruženjem.
== Pregled kategorizacije ==
Kategorije su različite kolekcije konkretnih ili apstraktnih instanci (članova kategorije) koje kognitivni sistem smatra ekvivalentnim. Korištenje znanja o kategorijama zahtijeva pristup [[mentalna reprezentacija|mentalnim reprezentacijama]] koje definiraju osnovne karakteristike članova kategorije (kognitivni psiholozi ove mentalne reprezentacije specifične za kategoriju nazivaju [[koncept]]i).<ref>Murphy, G. L., & Medin, D. L. (1985). The role of theories in conceptual coherence. Psychological Review, 92, 289–315</ref><ref name="Markman, A. B. 2003">Markman, A. B., & Ross, B. H. (2003). Category use and category learning. Psychological bulletin, 129(4), 592.</ref>
Za teoretičare kategorizacije, kategorizacija objekata često se razmatra korišćenjem [[Taksonomija|taksonomije]] sa tri hijerarhijska nivoa [[apstrakcija]].<ref name="ReferenceA">Rosch E, Mervis CB, Gray WD, Johnson DM, Boyes-Bream P. Basic objects in natural categories. Cognitive Psychology. 1976;8:382–439.</ref> Naprimjer, biljka bi se mogla identificirati na visokom nivou apstrakcije jednostavnim označavanjem [[cvijet]]a, na srednjem nivou apstrakcije navođenjem da je cvijet ruža, ili na niskom nivou apstrakcije daljnjim navođenjem ove ruže kao pasja ruža. Kategorije u taksonomiji povezane su jedna s drugom putem uključivanja klasa, pri čemu je najviši nivo apstrakcije najinkluzivniji, a najniži nivo apstrakcije najmanje inkluzivan.<ref name="ReferenceA"/> Tri nivoa apstrakcije su kao slijedi:
* '''Nadređeni nivo, [[rod (biologija)|rod]]''' (npr. cvijet) – najviši i najinkluzivniji nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen generalnosti i najmanji stepen sličnosti unutar kategorije.<ref name="Markman, A. B. 1997">Markman, A. B., & Wisniewski, E. J. (1997). Similar and different: The differentiation of basic-level categories. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition, 23(1), 54.</ref>
* '''Osnovni nivo, [[vrsta]]''' (npr. ruža) – Srednji nivo apstrakcije. Rosch i kolege (1976) sugeriraju da je osnovni nivo kognitivno najefikasniji.<ref name="ReferenceA"/> Kategorije osnovnog nivoa pokazuju visoke unutarkategorijske ''sličnosti'' i visoke ''različnosti'' između kategorija. Nadalje, osnovni nivo je najinkluzivniji nivo na kojem primjerci kategorije dijele generalizirani prepoznatljiv oblik.<ref name="ReferenceA"/> Odrasli najčešće koriste nazive objekata osnovnog nivoa, a djeca prvo uče osnovne nazive objekata.<ref name="ReferenceA"/>
* '''Podređeni nivo''' (npr. [[Rosa canina|pasja ruža]]) – najniži nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen specifičnosti i sličnosti unutar kategorije.<ref name="Markman, A. B. 1997"/>
== Teorije kategorizacije ==
=== Klasičan pogled ===
{{glavni|Kategorije (Aristotel)}}
'''Klasična teorija kategorizacije''', je termin koji se koristi u [[lingvistika|kognitivnoj lingvistici]] da označi pristup kategorizaciji koji se pojavljuje kod [[Platon]]a i [[Aristotel]]a i koji je bio vrlo uticajan i dominantan u zapadnoj kulturi, posebno u filozofiji , lingvistici i psihologiji.<ref name="Taylor1995ch2"/><ref>George Lakoff (1987) ''Women, Fire, and Dangerous Things'', ch.1</ref> Aristotelov kategorički metod analize prenesen je na [[Skolastika|skolastički]] srednjovjekovni univerzitet preko [[Porfirije]]vog [[Isagoga|Isagoge]]. Klasični pogled na kategorije može se sažeti u tri pretpostavke: kategorija se može opisati kao lista [[neophodan i dovoljan uslov|neophodna i dovoljna]] karakteristika koje njeno članstvo mora imati; kategorije su diskretne po tome što imaju jasno definirane granice (ili element pripada jednom ili ne, bez mogućnosti između), a svi članovi kategorije imaju isti status. (Nema članova kategorije koji pripadaju više od ostalih).<ref name="Croft2004ch4"/><ref name="Embley2006">Embley, D.W. Olivé, A. (2006) ''[https://books.google.it/books?id=XfdAu8ZdY0cC&pg=PA100 Conceptual Modeling - ER 2006: 25th International Conference on Conceptual Modeling]</ref><ref name="Taylor1995ch2">John R Taylor (1995) ''Linguistic Categorization: Prototypes in Linguistic Theory'', 2nd ed., ch.2 pp.21-24</ref> U klasičnom pogledu, kategorije moraju biti jasno definirane, međusobno isključive i kolektivno iscrpne; na ovaj način, svaki [[entitet]] u datom klasifikacionom univerzumu nedvosmisleno pripada jednoj, i samo jednoj, od predloženih kategorija.
Klasični pogled na kategorije prvi put se pojavio u kontekstu [[Zapadna filozofija|zapadne filozofije]] u djelu [[Platon]]a, koji u svom Državnik dijalog uvodi pristup grupisanja objekata zasnovanih na na njihovim sličnim [[osobina|osobinama]]. Ovaj pristup je dalje istražio i sistematizirao [[Aristotel]] u svojoj raspravi [[Kategorije (Aristotel)|Kategorije]], gdje analizira razlike između [[Klasa (filozofija)|klasa]] i [[Objekat (filozofija) )|objekata]]. Aristotel je također intenzivno primjenjivao klasičnu shemu kategorizacije u svom pristupu klasifikaciji živih bića (koja koristi tehniku primjene uzastopnih sužavajućih pitanja kao što su "Da li je životinja ili povrće?", "Koliko stopa ima?", " Ima li krzno ili perje?", "Može li letjeti?"...), postavljajući na taj način osnovu za [[prirodna vrsta|prirodnu]] [[Taksonomiju|taksonomiju]].
Primjeri upotrebe klasičnog pogleda na kategorije mogu se naći u zapadnim filozofskim djelima [[Descartes]], [[Blaise Pascal]], [[Spinoza]] i [[John Locke]], te u 20. stoljeću u [[Bertrand Russell]], [[G.E. Moore]], [[logički pozitivisti]]. Bio je kamen temeljac [[analitičke filozofije]] i njene [[konceptualne analize]], s novijim formulacijama koje su 1990-ih predložili [[Frank Cameron Jackson]] i [[Christopher Peacocke]]].<ref name="Pashler2012">
Raatikainen, Panu ''[https://books.google.it/books?id=o36iCQAAQBAJ&pg=PT230 Classical Theory of Concepts]'', in Pashler, Harold (2012) ''Encyclopedia of the Mind''</ref><ref>Jackson, F. (1998) ''[[doi:10.1093/0198250614.001.0001|From Metaphysics to Ethics: A Defence of Conceptual Analysis]]''</ref><ref>Peacocke, C. (1992) A study of concepts, MIT.</ref> Početkom 20. stoljeća pitanje kategorija su u empirijske društvene nauke uveli Durkheim i Mauss, čiji je pionirski rad revidiran u savremenoj nauci..<ref>{{Cite book |last1=Durkheim |first1=Emile |url=http://dx.doi.org/10.1522/cla.due.deq |title=quelques formes primitives de classification |last2=Mauss |first2=Marcel |last3=Durkheim |first3=Émile |date=2002 |publisher=J.-M. Tremblay |isbn=1-55441-218-8 |series=Classiques des sciences sociales. |location=Chicoutimi|doi=10.1522/cla.due.deq }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Alejandro |first=Audrey |date=January 2021 |title=How to Problematise Categories: Building the Methodological Toolbox for Linguistic Reflexivity |url=http://dx.doi.org/10.1177/16094069211055572 |journal=International Journal of Qualitative Methods |volume=20 |pages=160940692110555 |doi=10.1177/16094069211055572 |s2cid=244420443 |issn=1609-4069}}</ref>
Klasični model kategorizacije korišten je barem do 1960-ih od strane lingvističke paradigme [[semantika|strukturne semantike]], kod [[Jerrold Katz|Jerrold Katz]] i [[Jerry Fodor|Jerryja Fodora]] 1963. godine, što je zauzvrat uticalo na njegovo usvajanje od strane psihologa kao što su [[Allan M. Collins]] i [[M. Ross Quillian]].<ref name="Croft2004ch4">Croft and Cruse (2004) ''Cognitive Linguistics'' ch.4 pp.74-77</ref><ref>Katz, J. J. & Fodor, J. A. (1963). The structure of a semantic theory. Language, 39(2), Apr–Jun, 170–210.</ref>
Moderne verzije klasične teorije kategorizacije proučavaju kako [[mozak]] uči i predstavlja kategorije [[otkrivanje osobina (nervni sistem)|otkrivanje karakteristika]] koje razlikuju članove od nečlanova.<ref>Ashby, F. G., & Valentin, V. V. (2017). Multiple systems of perceptual category learning: Theory and cognitive tests. In: Cohen, H., & Lefebvre, C. (Eds.). (2017).[https://books.google.ca/books?id=zIrCDQAAQBAJ ''Handbook of Categorization in Cognitive Science (2nd edition)'']. Elsevier.</ref><ref>Pérez-Gay Juárez, F., Thériault, C., Gregory, M., Rivas, D., Sabri, H., & Harnad, S. (2017). [https://eprints.soton.ac.uk/413622/2/eScholarship_UC_item_8rg6c087_1.pdf How and Why Does Category Learning Cause Categorical Perception?] ''International Journal of Comparative Psychology'', 30.</ref>
===Teorija prototipa===
{{glavni|Teorija prototipa}}
Pionirsko istraživanje psihologa [[Eleanor Rosch| Eleanora Roscha]] i kolega od 1973. godine uvelo je [[Teorija prototipa|teoriju prototipa]], prema kojoj se kategorizacija može posmatrati i kao proces grupiranja stvari na osnovu [[prototip]]a. Ovaj pristup je bio veoma uticajan, posebno za [[kognitivna lingvistika|kognitivnu lingvistiku]].<ref name="Croft2004ch4"/> Djelomično se temeljila na prethodnim uvidima, posebno na formulaciji modela kategorije zasnovanog na [[porodična sličnost|porodičnoj sličnosti]] kod [[Wittgenstein]]a (1953) i [[Roger Brown |Rogera Browna]]: ''Kako se neka stvar zove?'' (1958.).<ref name="Croft2004ch4"/>
Teoriju prototipa su zatim usvojili kognitivni lingvisti poput [[George Lakoff|Georgea Lakoffa]]. Teorija prototipa je primjer pristupa kategorizaciji zasnovanoj na sličnosti, u kojem se pohranjena reprezentacija kategorije koristi za procjenu sličnosti članova kategorije kandidata.<ref>Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive Psychology, 3, 382–407.</ref> Prema teoriji prototipa, ova pohranjena reprezentacija sastoji se od sažetog prikaza članova kategorije. Ovaj prototip stimulansa može imati različite oblike. To može biti središnja tendencija koja predstavlja prosječnog člana kategorije, modalni stimulus koji predstavlja ili najčešći primjer ili stimulus sastavljen od najčešćih karakteristika kategorije, ili, na kraju, "idealni" član kategorije, ili karikatura koja naglašava posebne karakteristike kategorije.<ref name="Kruschke, J. K. 2008">Kruschke, J. K. (2008). Models of categorization. The Cambridge handbook of computational psychology, 267-301.</ref> Važno razmatranje ovog prototipa predstavljanja je da ono ne odražava nužno postojanje stvarne instance kategorije u svijetu.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Nadalje, prototipovi su vrlo osjetljivi na kontekst.<ref>Rosch, E. (1999). Reclaiming concepts. Journal of consciousness studies, 6(11-12), 61-77.</ref> Naprimjer, dok nečiji prototip za kategoriju pića može biti soda ili seltzer, kontekst marende može ih navesti da izaberu mimozu kao prototip napitka.
Teorija prototipa tvrdi da članovi date kategorije dijele [[porodična sličnost|porodičnu sličnost]], a kategorije su definirane skupovima tipskih [[karakteristika]] (za razliku od svih članova koji posjeduju potrebne i dovoljne karakteristike).<ref>Rosch, E., & Mervis, C. B. (1975). Family resemblances: Studies in the internal structure of categories. Cognitive psychology, 7(4), 573-605.</ref>
===Teorija primjera===
{{glavni|Teorija primjera}}
Još jedan primjer pristupa kategorizaciji zasnovanog na sličnosti, teorija primjera također uspoređuje sličnost članova kategorije kandidata sa pohranjenim memorijskim reprezentacijama. Prema teoriji egzemplara, sve poznate instance kategorije pohranjuju se u memoriju kao primjeri. Kada se procjenjuje članstvo nepoznatog entiteta u kategoriji, primjeri iz potencijalno relevantnih kategorija izvlače se iz [[pamćenja]], a sličnost entiteta sa tim primjerima se zbraja kako bi se formulirala odluka o kategorizaciji.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] koriste pristup [[Grupa najbližih susjeda|najbliži susjed]] koji, umjesto da zbraja sličnosti entiteta sa relevantnim primjerima, množi ih, kako bi pružio ponderirane sličnosti koje odražavaju blizinu entiteta relevantnim uzori.<ref name="Medin, D. L. 1978">Medin, D. L., & Schaffer, M. M. (1978). Context theory of classification learning. Psychological review, 85(3), 207.</ref> Ovo efektivno dovodi do pristrasnosti odluka o kategorizaciji prema primjerima koji su najsličniji entitetu koji će biti kategoriziran.<ref name="Medin, D. L. 1978"/><ref>Goldstone, R. L., Kersten, A., & Carvalho, P. F. (2012). Concepts and categorization. Handbook of Psychology, Second Edition, 4.</ref>
===Konceptualno grupisanje===
{{glavni|Konceptualno grupiranje}}
'''Konceptualno grupiranje''' je paradigma [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]] za [[klasifikacija|nenadziranu klasifikaciju]] koju je definirao [[Ryszard S. Michalski]] 1980.<ref>{{cite journal
| author = Fisher, Douglas H.
| year = 1987
| title = Knowledge acquisition via incremental conceptual clustering
| journal = Machine Learning
| volume = 2
| pages = 139–172
| doi = 10.1007/BF00114265
| issue = 2| doi-access = free
}}
</ref><ref>{{cite journal
| author = Michalski, R. S.
| year = 1980
| title = Knowledge acquisition through conceptual clustering: A theoretical framework and an algorithm for partitioning data into conjunctive concepts
| journal = International Journal of Policy Analysis and Information Systems
| volume = 4
| pages = 219–244}}</ref> To je moderna varijacija klasičnog pristupa kategorizacije, a proizilazi iz pokušaja da se objasni kako je znanje predstavljeno. U ovom pristupu, [[Klasa (filozofija)|klase]] (klasteri ili entiteti) generišu se tako što se prvo formulišu njihovi konceptualni opisi, a zatim klasifikuju [[entitet]]i prema opisima.<ref>Kaufman K.A. (2012) Conceptual Clustering. In: Seel N.M. (eds) Encyclopedia of the Sciences of Learning. Springer, Boston, MA</ref>
Konceptno grupisanje se razvilo uglavnom tokom 1980-ih, kao [[mašinsko učenje|mašinska]] paradigma za [[učenje bez nadzora]]. Razlikuje se od običnog [[Analiza klastera|klasterizacija podataka]] generisanjem opisa koncepta za svaku generisanu kategoriju.
Konceptno grupiranje je usko povezano sa teorijom [[fazni skup]], u kojoj objekti mogu pripadati jednoj ili više grupa, u različitim stepenima podobnosti. [[kognicija|Kognitivni]] pristup prihvata da su prirodne kategorije stepenovane (teže da budu [[fazni koncept|fazni]] na svojim granicama) i nedosledne u statusu svojih konstitutivnih članova. Ideja o neophodnim i dovoljnim uslovima gotovo se nikada ne sreće u kategorijama stvari koje se javljaju u prirodi.
== Kategorija učenja ==
{{glavni|Učenje}}
"Dok je iscrpna rasprava o učenju kategorija izvan okvira ovog članka, kratak pregled učenja kategorija i povezanih teorija je koristan u razumijevanju formalnih modela kategorizacije."
Ako istraživanje kategorizacije ispituje kako se kategorije održavaju i koriste, polje učenja kategorija nastoji razumjeti kako se kategorije uopće stiču. Da bi to postigli, istraživači često koriste nove kategorije proizvoljnih objekata (npr. matrice tačaka) kako bi osigurali da učesnici nisu u potpunosti upoznati sa stimulansima.<ref name="Ashby, F. G. 2005">Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (2005). Human category learning. Annu. Rev. Psychol., 56, 149-178.</ref> Istraživači učenja kategorija općenito su se fokusirali na dva različita oblika kategorija učenja. [[Klasifikacija|Učenje klasifikacije]] daje zadatak učesnicima da predvide oznake kategorije za stimulus na osnovu njegovih obezbeđenih karakteristika. Učenje o klasifikaciji je usredsređeno na učenje informacija između kategorija i dijagnostičkih karakteristika kategorija.<ref name="Higgins, E. 2011">Higgins, E., & Ross, B. (2011). Comparisons in category learning: How best to compare for what. In Proceedings of the Annual Meeting of the Cognitive Science Society (Vol. 33, No. 33).</ref> Nasuprot tome, [[Zaključivanje|učenje zaključivanja]] zadaje učesnicima zaključivanje o prisutnosti/vrijednosti karakteristike kategorije na osnovu date oznake kategorije i/ili prisutnosti drugih karakteristika kategorije. [[Učenje]] zaključivanja je usredsređeno na učenje informacija unutar kategorije i prototipskih karakteristika kategorije.<ref name="Higgins, E. 2011"/>
Kategorija zadaci učenja općenito se mogu podijeliti u dvije kategorije, nadgledano i nenadgledano učenje. Zadaci [[Učenje|učenja pod nadzorom]] daju učenicima oznake kategorija. Učenici zatim koriste informacije izvučene iz označenih kategorija primjera da klasificiraju stimuluse u odgovarajuću kategoriju, što može uključivati [[apstrakcija|apstrakciju]] pravila ili koncepta koji povezuje karakteristike promatranog objekta sa oznakama kategorije. Zadaci [[Učenje bez nadzora|učenja bez nadzora]] ne daju učenicima oznake kategorija. Učenici stoga moraju prepoznati inherentne strukture u skupu podataka i grupirati stimuluse prema sličnosti u klase. Učenje bez nadzora je stoga proces generisanja klasifikacijske strukture. Zadaci koji se koriste za proučavanje učenja kategorija imaju različite oblike:
* '''Zadaci zasnovani na pravilima''' predstavljaju kategorije koje učesnici mogu naučiti kroz eksplicitne procese zaključivanja. U ovakvim tipovima zadataka, klasifikacija stimulusa postiže se korištenjem stečenog pravila (tj. ako je stimulans velik na dimenziji X, odgovorite A).
* '''Zadaci integracije informacija''' zahtijevaju od [[učenik]]a da sintetiziraju perceptivne informacije iz više dimenzija stimulusa prije donošenja odluka o kategorizaciji. Za razliku od zadataka zasnovanih na pravilima, zadaci integracije informacija ne daju pravila koja se lahko mogu artikulirati. Očitavanje rendgenskog snimka i pokušaj da se utvrdi da li je [[tumor]] prisutan može se smatrati instancijom zadatka integracije informacija u stvarnom svijetu.
* '''Zadaci izobličenja prototipa''' zahtijevaju od učenika da generiraju [[prototip]] za kategoriju. Primjeri kandidata za kategoriju se zatim proizvode nasumičnom manipulacijom karakteristikama prototipa, koje učenici moraju klasificirati kao da pripadaju kategoriji ili ne.
===Teorije kategorija učenja ===
Istraživači učenja kategorija su predložili različite teorije o tome kako ljudi uče kategorije.<ref>Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (1998). Stimulus categorization. In Measurement, Judgment and Decision Making (pp. 251-301). Academic Press.</ref> Prevailing theories of category learning include the prototype theory, the exemplar theory, and the decision bound theory.<ref name="Ashby, F. G. 2005"/>
Teorija prototipa sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti prototip kategorije. Naknadna kategorizacija novih podražaja se zatim postiže odabirom kategorije sa najsličnijim prototipom.<ref name="Ashby, F. G. 2005"/>
Teorija egzemplara sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti o primjerima koji pripadaju toj kategoriji. Naknadna kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže izračunavanjem njegove sličnosti sa poznatim primjerima potencijalno relevantnih kategorija i odabirom kategorije koja sadrži najsličnije primjere.<ref name="Medin, D. L. 1978"/>
Teorija vezana za odlučivanje sugerira da se za kategorije učenja moraju ili naučiti regije stimulativnog prostora povezane s određenim odgovorima ili granice (granice odluke) koje dijele ove regije odgovora. Kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže određivanjem u kojoj regiji odgovora se nalazi.<ref>Maddox, W.T., & Ashby, F.G. (1996). Perceptive separability, decisional separability and the relationship between identification and classification speed. Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance, 22(4), 795.</ref>
== Formalni modeli kategorizacije ==
[[Računarski model]]i kategorizacije su razvijeni da testiraju teorije o tome kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Da bi se to postiglo, modeli kategorizacije mogu se uklopiti u eksperimentalne podatke kako bi se vidjelo koliko se predviđanja koja nudi model poklapaju s ljudskim performansama. Na osnovu uspeha modela u objašnjavanju podataka, teoretičari su u stanju da izvuku zaključke o tačnosti svojih teorija i relevantnosti njihove teorije za reprezentacije ljudskih kategorija.
Da bi se efektivno uhvatilo kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama, modeli kategorizacije općenito rade pod varijacijama iste tri osnovne pretpostavke.<ref name="Ashby, F. G. 1993">Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (1993). Relations between prototype, exemplar, and decision bound models of categorization. Journal of Mathematical Psychology, 37(3), 372-400.</ref><ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Prvo, model mora napraviti neku vrstu pretpostavke o internoj reprezentaciji stimulusa (npr. predstavljanje percepcije stimulusa kao tačke u višedimenzionalnom prostoru).<ref name="Ashby, F. G. 1993"/> Drugo , model mora napraviti pretpostavku o specifičnim informacijama kojima se treba pristupiti da bi se formulirao odgovor (npr. primjerni modeli zahtijevaju prikupljanje svih dostupnih primjera za svaku kategoriju).<ref name="Medin, D. L. 1978"/> Treće, model mora napraviti pretpostavku o tome kako je odgovor odabran s obzirom na dostupne informacije.<ref name="Ashby, F. G. 1993"/>
Iako svi modeli kategorizacije čine ove tri pretpostavke, oni se razlikuju po načinima na koje predstavljaju i transformišu input u reprezentaciju odgovora.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Interne strukture znanja različitih modela kategorizacije odražavaju specifične reprezentacije koje koriste za izvođenje ovih transformacija. Tipične reprezentacije koje koriste modeli uključuju primjere, prototipove i pravila.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/>
* '''Primjerni modeli''' pohranjuju sve različite instance stimulusa s njihovim odgovarajućim oznakama kategorije u memoriju. Kategorizacija naknadnih stimulusa određena je kolektivnom sličnošću stimulusa sa svim poznatim primjerima.
* '''Modeli prototipa''' pohranjuju sažeti prikaz svih instanci u kategoriji. Kategorizacija naknadnih podražaja se određuje odabirom kategorije čiji je prototip najsličniji stimulusu.
* '''Modeli zasnovani na pravilima''' definiraju kategorije pohranjivanjem sažetih lista potrebnih i dovoljnih karakteristika potrebnih za članstvo u kategoriji. Granični modeli se mogu smatrati atipičnim modelima pravila, jer ne definiraju kategorije na osnovu njihovog sadržaja. Umjesto toga, granični modeli definiraju rubove (granice) između kategorija, koje kasnije služe kao determinante za to kako se stimulans kategorizira.
== Primjeri modela kategorizacije ==
===Model prototipa===
'''Model prototipa ponderiranih karakteristika <ref name="Reed, S. K. 1972">Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive psychology, 3(3), 382-407.</ref>''' Ranu instanciju prototipnog modela proizveo je Reed ranih 1970-ih. Reed (1972) je proveo niz eksperimenata kako bi uporedio performanse 18 modela u objašnjavanju podataka iz zadatka kategorizacije koji je od učesnika zahtevao da sortiraju lica u jednu od dve kategorije.<ref name="Reed, S.K. 1972"/> Rezultati sugerišu da je preovlađujući model bio model prototipa sa ponderiranim karakteristikama, koji je pripadao porodici modela prosečne udaljenosti. Međutim, za razliku od tradicijskih modela prosječne udaljenosti, ovaj model je različito ponderirao najznačajnije karakteristike ove dvije kategorije. S obzirom na performanse ovog modela, Reed (1972) je zaključio da je strategija koju su učesnici koristili tokom zadatka kategorizacije lica bila da konstruiraju reprezentaciju prototipa za svaku od dvije kategorije lica i kategorišu testne obrasce u kategoriju koja je povezana sa najsličnijim prototipom. Nadalje, rezultati su ukazali na to da je sličnost određena prema najdiskriminirajućim karakteristikama svake kategorije.
===Modeli primjera===
'''Model generaliziranog konteksta<ref name="Nosofsky, R. M. 1986">Nosofsky, R. M. (1986). Attention, similarity, and the identification–categorization relationship. Journal of experimental psychology: General, 115(1), 39.</ref>''' Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] proširio je Nosofsky (1986) sredinom 1980-ih, što je rezultiralo proizvodnjom modela generaliziranog konteksta (GCM). GCM je uzorni model koji pohranjuje primjere stimulusa kao iscrpne kombinacije karakteristika povezanih sa svakim primjerkom. Pohranjivanjem ovih kombinacija, model uspostavlja kontekste za karakteristike svakog primjera , koje su definirane svim ostalim karakteristikama s kojima se ta karakteristika pojavljuje. GCM izračunava sličnost primjera i stimulusa u dva koraka. Prvo, GCM izračunava [[psihološka udaljenost|psihološku udaljenost]] između uzorka i stimulusa. Ovo se postiže zbrajanjem apsolutnih vrijednosti dimenzijske razlike između uzorka i stimulusa. Naprimjer, pretpostavimo da primjer ima vrijednost 18 na dimenziji X, a stimulus ima vrijednost 42 na dimenziji X; rezultujuća dimenzijska razlika bi bila 24. Kada se procijeni psihološka udaljenost, [[Eksponencijalni raspad|eksponencijalna funkcija raspada]] određuje sličnost primjera i stimulusa, pri čemu udaljenost od 0 rezultira sličnošću od 1 (koja počinje da se eksponencijalno smanjuje kako se udaljenost povećava). Kategorički odgovori se zatim generiraju procjenom sličnosti stimulansa sa uzorcima svake kategorije, pri čemu svaki primjer daje "glas"<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> za svoje kategorije koje varira u snazi na osnovu sličnosti primjerka na stimulans i snagu povezanosti uzora sa kategorijom. Ovo efektivno svakoj kategoriji dodjeljuje vjerovatnoću odabira koja je određena proporcijom glasova koju dobije, a koja se onda može prilagoditi podacima.
===Modeli zasnovani na pravilima===
'''RULEX (Rule-Plus-Exception) Model<ref>Nosofsky, R. M., Palmeri, T. J., & McKinley, S. C. (1994). Rule-plus-exception model of classification learning. Psychological review, 101(1), 53.</ref>''' Dok su jednostavna logička pravila neefikasna u učenju loše definiranih struktura kategorija, neki zagovornici teorije kategorizacije zasnovane na pravilima sugeriraju da se nesavršeno pravilo može koristiti za učenje takvih struktura kategorija ako se izuzeci od tog pravila također pohranjuju i razmatraju. Da bi formalizovali ovaj predlog, Nosofsky i kolege (1994) dizajnirali su model RULEX. RULEX model pokušava da formira stablo odlučivanja<ref>Hunt, E. B., Marin, J., & Stone, P. J. (1966). Experiments in induction.</ref> sastavljena od sekvencijskih testova vrijednosti atributa objekta. Kategorizacija objekta je tada određena ishodom ovih uzastopnih testova. RULEX model traži pravila na sljedeće načine:<ref name="Navarro, D. J. 2005">Navarro, D. J. (2005). Analyzing the RULEX model of category learning. Journal of Mathematical Psychology, 49(4), 259-275.</ref>
* '''Tačnost''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa bez greške.
* '''Imperfekt''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa s nekoliko grešaka
* '''Konjunktiv''' traži pravilo koje koristi više atributa za razlikovanje između klasa s nekoliko grešaka.
* '''Izuzetak''' traži iznimke od pravila.
Metod koji RULEX koristi za obavljanje ovih pretraga je sljedeći:<ref name="Navarro, D. J. 2005"/> Prvo, RULEX pokušava tačnu pretragu. Ako bude uspješan, RULEX će kontinuirano primjenjivati to pravilo sve dok ne dođe do pogrešne klasifikacije. Ako tačna pretraga ne uspije identificirati pravilo, započinje ili nesavršeno ili konjunktivno pretraživanje. Dovoljno, iako nesavršeno, pravilo stečeno tokom jedne od ovih faza pretraživanja će postati trajno implementirano i model RULEX će tada početi tražiti izuzetke. Ako se ne usvoji nijedno pravilo, tada će model pokušati pretraživanje koje nije izvršio u prethodnoj fazi. Ako bude uspješan, RULEX će trajno implementirati pravilo, a zatim započeti pretragu izuzetaka. Ako nijedan od prethodnih metoda pretraživanja nije uspješan, RULEX će po defaultu tražiti samo izuzetke, uprkos nedostatku pridruženog pravila, što je jednako sticanju slučajnog pravila.
===Hibridni modeli===
'''SUSTAIN (nadzirana i nenadzirana [[Stratificirani motor punjenja|stratificirana]] adaptivna inkrementna mreža)<ref name="Love, B. C. 2004">Love, B. C., Medin, D. L., & Gureckis, T. M. (2004). SUSTAIN: a network model of category learning. Psychological review, 111(2), 309.</ref>''' Često je slučaj da se reprezentacije naučenih kategorija razlikuju u zavisnosti od ciljeva učenika,<ref>Barsalou, L. W. (1985). Ideals, central tendency, and frequency of instantiation as determinants of graded structure in categories. Journal of experimental psychology: learning, memory, and cognition, 11(4), 629.</ref> kao i kako se kategorije koriste tokom učenja.<ref name="Markman, A. B. 2003"/> Prema tome, neki istraživači kategorizacije sugerišu da odgovarajući model kategorizacije treba da bude u stanju da uzme u obzir varijabilnost prisutnu u ciljevima učenika, zadaci i strategije.<ref name="Love, B. C. 2004"/> Ovaj prijedlog su realizirali Love i kolege (2004.) kreiranjem SUSTAIN-a, fleksibilnog modela grupiranja koji je sposoban da prihvati i jednostavne i složene probleme kategorizacije kroz inkrementno prilagođavanje na specifičnosti problema.
U praksi, SUSTAIN model prvo pretvara perceptivne informacije stimulusa u karakteristike koje su organizovane duž skupa dimenzija. Reprezentativni prostor koji obuhvata ove dimenzije se zatim iskrivljuje (npr. rasteže ili skuplja) kako bi se odrazila važnost svake karakteristike na osnovu inputa iz mehanizma pažnje. Skup klastera (specifičnih instanci grupisanih po sličnosti) povezanih sa različitim kategorijama zatim se takmiče u odgovoru na stimulans, pri čemu se stimulus naknadno dodeljuje klasteru čiji je prostor za predstavljanje najbliži stimulansu. Nepoznatu vrijednost dimenzije stimulusa (npr. oznaka kategorije) tada predviđa pobjednički klaster, koji zauzvrat daje informaciju o odluci o kategorizaciji.
Fleksibilnost SUSTAIN modela ostvaruje se putem njegove sposobnosti da koristi i nadgledano i nenadgledano učenje na nivou klastera. Ako SUSTAIN pogrešno predviđa da stimulus pripada određenom klasteru, korektivne povratne informacije (tj. nadgledano učenje) bi signalizirale održivosti da angažuje dodatni klaster koji predstavlja pogrešno klasifikovani stimulus. Stoga bi naknadna izlaganja stimulusu (ili sličnoj alternativi) bila dodijeljena ispravnom klasteru. SUSTAIN će također koristiti nenadgledano učenje za regrutaciju dodatnog klastera ako sličnost između stimulusa i najbližeg klastera ne prelazi prag, pošto model prepoznaje slabu prediktivnu korisnost koja bi rezultirala takvim dodjeljivanjem klastera. SUSTAIN takođe pokazuje fleksibilnost u načinu na koji rješava jednostavne i složene probleme kategorizacije. Iskreno, interna reprezentacija SUSTAIN-a sadrži samo jedan klaster, čime se model naginje prema jednostavnim rješenjima. Kako problemi postaju sve složeniji (npr. zahtijevaju rješenja koja se sastoje od višestrukih dimenzija stimulansa), dodatni klasteri se postepeno regrutuju kako bi SUSTAIN mogao podnijeti porast složenosti.
== Društvena kategorizacija ==
'''Društvena kategorizacija''' sastoji se od stavljanja ljudskih bića u grupe kako bi se identificirali na osnovu različitih kriterija. Kategorizacija je proces koji proučavaju naučnici u kognitivnim naukama, ali se može proučavati i kao društvena aktivnost. Društvena kategorizacija se razlikuje od kategorizacije drugih stvari jer podrazumijeva da ljudi kreiraju kategorije za sebe i druge kao ljudska bića.<ref name=":0"/> Grupe se mogu kreirati na osnovu etničke pripadnosti, zemlje porijekla, vjere, spolnog identiteta, društvene privilegije, ekonomske privilegije, itd. Postoje različiti načini razvrstavanja ljudi prema nečijim shemama. Ljudi pripadaju različitim društvenim grupama zbog svoje etničke pripadnosti, vjere ili starosti.<ref name=":4">Reicher, S, and N Hopkins. “Psychology and the End of History: a Critique and a Proposal for the Psychology of Social Categorization.” Political Psychology, vol. 22, no. 2, 2001, pp. 383–407.</ref>
Društvene kategorije zasnovane na dobi, [[rasa|rasi]] i [[spol]]u koriste ljudi kada se susreću s novom osobom. Budući da se neke od ovih kategorija odnose na fizičke osobine, često se koriste automatski kada se ljudi ne poznaju.<ref name=":2">Liberman, Zoe, et al. “The Origins of Social Categorization.” Trends In Cognitive Sciences, vol. 21, no. 7, 2017, pp. 556–568.</ref> Ove kategorije nisu objektivne i zavise od toga kako ljudi vide svijet oko sebe. Oni omogućavaju ljudima da se identifikuju sa sličnim ljudima i da identifikuju ljude koji su različiti. Oni su korisni u formiranju nečijeg identiteta sa ljudima oko sebe. Neko može izgraditi sopstveni identitet identifikujući se u grupi ili odbacivanjem druge grupe.<ref name=":1">Bodenhausen, Galen & Kang, S.K. & Peery, D.. (2012). Social categorization and the perception of social groups. 10.4135/9781446247631.n16.</ref>
Društvena kategorizacija je slična drugim vrstama kategorizacije jer ima za cilj da pojednostavi razumijevanje ljudi. Međutim, stvaranje društvenih kategorija podrazumijeva da će se ljudi pozicionirati u odnosu na druge grupe. Hijerarhija u grupnim odnosima može se pojaviti kao rezultat društvene kategorizacije.<ref name=":1"/>
Naučnici tvrde da proces kategorizacije počinje u ranoj dobi kada djeca počinju učiti o svijetu i ljudima oko sebe. Djeca uče kako upoznati ljude prema kategorijama na osnovu sličnosti i razlika. Društvene kategorije koje kreiraju odrasli također utiču na njihovo razumijevanje svijeta. Oni uče o društvenim grupama slušajući opće informacije o tim grupama od svojih roditelja. Oni tada mogu razviti predrasude o ljudima kao rezultat ovih općenitosti.<ref name=":2"/>
Još jedan aspekt društvene kategorizacije spominju Stephen Reicher i Nick Hopkins i vezan je za političku dominaciju. Oni tvrde da politički lideri koriste društvene kategorije da utiču na političke debate.<ref name=":4"/>
=== Negativni aspekti ===
Aktivnost razvrstavanja ljudi prema subjektivnim ili objektivnim kriterijumima može se posmatrati kao negativan proces zbog svoje tendencije da dovede do nasilja iz grupe u drugu.<ref name=":3"/> Zaista, sličnosti okupljaju ljude koji imaju zajedničko osobine, ali razlike između grupa mogu dovesti do tenzija, a zatim i do upotrebe nasilja između tih grupa. Stvaranje društvenih grupa od strane ljudi odgovorno je za hijerarhizaciju odnosa između grupa.<ref name=":3">Tajfel, H. “Social Psychology of Intergroup Relations.” Annual review of psychology, vol. 33, no. 1, 1982, pp. 1–39.</ref> Ovi hijerarhijski odnosi učestvuju u promovisanju stereotipa o ljudima i grupama, ponekad zasnovanih na subjektivnim kriterijumima. Društvene kategorije mogu potaknuti ljude da povezuju stereotipe sa grupama ljudi. Povezivanje stereotipa sa grupom, i ljudima koji pripadaju ovoj grupi, može dovesti do oblika diskriminacije prema ljudima ove grupe.<ref>Hugenberg, Kurt i Galen V. Bodenhausen. “ Ambiguity in Social Categorization: The Role of Prejudice and Facial Affect in Racial Categorization.” Psychological Science, vol. 15, no. 5, 2004, pp.342–345.</ref> Percepcija grupe i stereotipi povezani s njom utiču na društvene odnose i aktivnosti.
Neke društvene kategorije imaju veću težinu od drugih u društvu. Naprimjer, u historiji, ai danas, kategorija "[[rasa]]" je jedna od prvih kategorija korištenih za sortiranje ljudi. Međutim, obično se koristi samo nekoliko kategorija rase kao što su "crnci", "bjelci", "azijati" itd. Učestvuje u svođenju mnoštva etničkih grupa na nekoliko kategorija na osnovu uglavnom boje kože ljudi.<ref>Nadine Chaurand. Stéréotypisation. Catégorisation sociale. Dictionnaire historique et critique du racisme, PUF, 10p, 2013. ffhal-00966930</ref>
Proces sortiranja ljudi stvara viziju drugog kao 'drugačijeg', što dovodi do dehumanizacije ljudi. Naučnici govore o međugrupnim odnosima uz koncept [[teorija društvenog identiteta]] koji je razvio H. Tajfel.<ref name=":3"/> Zaista, u historiji su mnogi primjeri društvene kategorizacije doveli do oblika dominacije ili nasilja iz dominantne grupe u dominantnu grupu. Periodi kolonizacije su primjeri vremena kada su ljudi iz grupe birali da dominiraju i kontrolišu druge ljude koji pripadaju drugim grupama jer su ih smatrali inferiornima. [[Rasizam]], [[diskriminacija]] i nasilje su posljedice društvene kategorizacije i mogu nastati zbog toga. Kada ljudi vide druge kao drugačije, oni imaju tendenciju da razviju hijerarhijske odnose sa drugim grupama.<ref name=":3"/>
== Pogrešna kategorizacija ==
Ne može biti kategorizacije bez mogućnosti [[pogrešna kategorizacija|pogrešne kategorizacije]].<ref>{{Citation|last=Magidor|first=Ofra|title=Category Mistakes|date=2019|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2019/entries/category-mistakes/|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|edition=Fall 2019|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|access-date=2020-01-17}}</ref> To do "the right thing with the right ''kind'' of thing.",<ref>Cohen & Lefebvre 2017</ref> Da biste uradili "pravu stvar sa pravim "tipom" stvari.",<ref>Cohen & Lefebvre 2017</ref> mora postojati i ispravna i pogrešna stvar. Ne samo da kategorija čiji je "sve" član logično vodi do [[Russellov paradoks|Russellovog paradoksa]] ("da li je ili nije član sam po sebi?"), nego bez mogućnosti greške, nema načina da se otkrije ili definiše ono što razlikuje članove kategorije od nečlanova.
Primjer odsustva nečlanova je problem [[siromaštvo stimulansa|siromaštva stimulansa]] u učenju jezika od strane djeteta: djeca koja uče [[jezik]] ne čuju ili prave greške u pravilima [[univerzalna gramatika|univerzalne gramatike]] (UG) . Stoga se nikada ne ispravljaju greške u UG. Ipak, dječji [[govor]] je u skladu s pravilima UG, a govornici mogu odmah otkriti da nešto nije u redu ako lingvista (namjerno) generiše izričaj koji krši UG. Stoga govornici mogu kategorizirati šta je UG-kompatibilno i UG-neusaglašeno. Lingvisti su iz ovoga zaključili da pravila UG moraju na neki način biti kodirana u ljudskom mozgu..<ref>Lasnik, H., & Lidz, J. L. (2017). [http://www.socsci.uci.edu/~lpearl/colareadinggroup/readings/LasnikLidz2016_PovStim.pdf The Argument from the Poverty of the Stimulus.] In: Ian Roberts (ed.) ''The Oxford Handbook of Universal Grammar''.</ref>
Međutim, obične kategorije, kao što su "psi", imaju obilje primjera nečlanova (mačke, naprimjer). Tako je moguće naučiti, pokušajem i greškom, uz ispravljanje grešaka, otkriti i definirati šta razlikuje pse od ne-pasa, a samim tim i ispravno ih kategorizirati.<ref>Burt, J. R., Torosdagli, N., Khosravan, N., RaviPrakash, H., Mortazi, A., Tissavirasingham, F., ... & Bagci, U. (2018). [http://www.cs.ucf.edu/~bagci/publications/catsdogs.pdf Deep learning beyond cats and dogs: recent advances in diagnosing breast cancer with deep neural networks] ''British Journal of Radiology'', 91(1089), 20170545.
</ref> Ova vrsta učenja, nazvana [[učenje s pojačavanjem]] u literaturi o ponašanju i [[učenje pod nadzorom]] u računarskoj literaturi, u osnovi zavisi od mogućnosti greške i ispravljanja grešaka. Pogrešna kategorizacija – primjeri nečlanova kategorije – mora uvijek postojati, ne samo da bi se kategorija učinila naučljivom, već i da bi kategorija uopće postojala i mogla se definisati.
== Također pogledajte==
* [[Kategorička percepcija]]
* [[Klasifikacija (opća teorija)]]
* [[Bibliotečka klasifikacija]]
* [[Klasifikacija s više oznaka]]
* [[Prepoznavanje uzorka]]
* [[Statistička klasifikacija]]
* [[Problem sa utemljenjem simbola]]
* [[Karakterizacija (matematika)]]
== Reference ==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary}}
* [http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11725/ To Cognize is to Categorize: Cognition is Categorization]
* [https://web.archive.org/web/20110607231246/http://toolserver.org/~dapete/catgraph/ Wikipedia Categories Visualizer]
* [https://web.archive.org/web/20110711213940/http://www.revue-emulations.net/archives/n8/categentretien Interdisciplinary Introduction to Categorization: Interview with Dvora Yanov (political sciences), Amie Thomasson (philosophy) and Thomas Serre (artificial intelligence)]
* [https://www.isko.org/cyclo/classification Birger Hjørland. 2017 "Classification"] In ''ISKO Encyclopedia of Knowledge Organization'', eds. Birger Hjørland and Claudio Gnoli.
*{{cite EB1911|wstitle=Category|volume=5|pages=508–510|short=1}}
{{Filozofija jezika}}
[[Kategorija:Spoznaja]]
[[Kategorija:Koncepti u epistemologiji]]
[[Kategorija:Reprezentacija znanja]]
[[Kategorija:Semantika]]
myiktpc1jxi2retnuudod1b0fzz7410
3428795
3428794
2022-08-24T14:44:09Z
21775198.138-dopisnik
131410
/* Model prototipa */
wikitext
text/x-wiki
{{Informatička nauka}}
'''Kategorizacija''' je sposobnost i aktivnost prepoznavanja zajedničkih karakteristika ili sličnosti između elemenata [[iskustvo|iskustava]] svijeta (kao što su [[Objekat (filozofija)|predmeti]], događaji ili [[ideje]]), organiziranje i klasificiranje iskustva povezujući ih s apstraktnijom grupom (tj. kategorijom, klasom ili tipom),<ref name="Croft2004ch4"/><ref>Pothos, E. and Wills, A. (eds.) 2011 [https://books.google.it/books?id=Z0eL3Cg5t_4C ''Formal Approaches in Categorization''], Introduction, ch.1 p.1</ref> na osnovu njihovih osobina, karakteristika, sličnosti ili drugih kriterija koji su [[Univerzalnost (metafizika)|univerzalni]] za grupu. Kategorizacija se smatra jednom od najosnovnijih [[svijest|kognitivne sposobnosti]], i kao takvu je proučavaju posebno [[psihologija]] i [[kognitivna lingvistika]].
Kategorizacija se ponekad smatra sinonimom za klasifikaciju (usp., [[Klasifikacija|Klasifikacijski sinonimi]]). Kategorizacija i [[klasifikacija]] omogućavaju ljudima da organiziraju stvari, objekte i ideje koji postoje oko njih i pojednostavljuju svoje razumijevanje svijeta.<ref name=":0">McGarty, Craig, et al. “Social Categorization.” International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences, 2015, pp. 186–191.</ref> Kategorizacija je nešto što ljudi i drugi organizmi ''rade'': ''rade pravu stvar sa pravim ''tipom'' stvari.'' Aktivnost kategorizacije stvari može biti neverbalna ili verbalna. Za ljude se i konkretni objekti i apstraktne ideje prepoznaju, razlikuju i razumiju kroz kategorizaciju. Objekti se obično kategoriziraju u neke adaptivne ili pragmatične svrhe.
Kategorizacija je [[problem utemljenja simbola|utemeljena]] u karakteristikama koje razlikuju članove kategorije od nečlanova. Kategorizacija je važna u učenju, predviđanju, [[zaključak|zaključcima]], [[donošenje odluka|donošenju odluka]], [[jezik]]u i mnogim oblicima interakcije [[organizam]]a sa njihovim okruženjem.
== Pregled kategorizacije ==
Kategorije su različite kolekcije konkretnih ili apstraktnih instanci (članova kategorije) koje kognitivni sistem smatra ekvivalentnim. Korištenje znanja o kategorijama zahtijeva pristup [[mentalna reprezentacija|mentalnim reprezentacijama]] koje definiraju osnovne karakteristike članova kategorije (kognitivni psiholozi ove mentalne reprezentacije specifične za kategoriju nazivaju [[koncept]]i).<ref>Murphy, G. L., & Medin, D. L. (1985). The role of theories in conceptual coherence. Psychological Review, 92, 289–315</ref><ref name="Markman, A. B. 2003">Markman, A. B., & Ross, B. H. (2003). Category use and category learning. Psychological bulletin, 129(4), 592.</ref>
Za teoretičare kategorizacije, kategorizacija objekata često se razmatra korišćenjem [[Taksonomija|taksonomije]] sa tri hijerarhijska nivoa [[apstrakcija]].<ref name="ReferenceA">Rosch E, Mervis CB, Gray WD, Johnson DM, Boyes-Bream P. Basic objects in natural categories. Cognitive Psychology. 1976;8:382–439.</ref> Naprimjer, biljka bi se mogla identificirati na visokom nivou apstrakcije jednostavnim označavanjem [[cvijet]]a, na srednjem nivou apstrakcije navođenjem da je cvijet ruža, ili na niskom nivou apstrakcije daljnjim navođenjem ove ruže kao pasja ruža. Kategorije u taksonomiji povezane su jedna s drugom putem uključivanja klasa, pri čemu je najviši nivo apstrakcije najinkluzivniji, a najniži nivo apstrakcije najmanje inkluzivan.<ref name="ReferenceA"/> Tri nivoa apstrakcije su kao slijedi:
* '''Nadređeni nivo, [[rod (biologija)|rod]]''' (npr. cvijet) – najviši i najinkluzivniji nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen generalnosti i najmanji stepen sličnosti unutar kategorije.<ref name="Markman, A. B. 1997">Markman, A. B., & Wisniewski, E. J. (1997). Similar and different: The differentiation of basic-level categories. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition, 23(1), 54.</ref>
* '''Osnovni nivo, [[vrsta]]''' (npr. ruža) – Srednji nivo apstrakcije. Rosch i kolege (1976) sugeriraju da je osnovni nivo kognitivno najefikasniji.<ref name="ReferenceA"/> Kategorije osnovnog nivoa pokazuju visoke unutarkategorijske ''sličnosti'' i visoke ''različnosti'' između kategorija. Nadalje, osnovni nivo je najinkluzivniji nivo na kojem primjerci kategorije dijele generalizirani prepoznatljiv oblik.<ref name="ReferenceA"/> Odrasli najčešće koriste nazive objekata osnovnog nivoa, a djeca prvo uče osnovne nazive objekata.<ref name="ReferenceA"/>
* '''Podređeni nivo''' (npr. [[Rosa canina|pasja ruža]]) – najniži nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen specifičnosti i sličnosti unutar kategorije.<ref name="Markman, A. B. 1997"/>
== Teorije kategorizacije ==
=== Klasičan pogled ===
{{glavni|Kategorije (Aristotel)}}
'''Klasična teorija kategorizacije''', je termin koji se koristi u [[lingvistika|kognitivnoj lingvistici]] da označi pristup kategorizaciji koji se pojavljuje kod [[Platon]]a i [[Aristotel]]a i koji je bio vrlo uticajan i dominantan u zapadnoj kulturi, posebno u filozofiji , lingvistici i psihologiji.<ref name="Taylor1995ch2"/><ref>George Lakoff (1987) ''Women, Fire, and Dangerous Things'', ch.1</ref> Aristotelov kategorički metod analize prenesen je na [[Skolastika|skolastički]] srednjovjekovni univerzitet preko [[Porfirije]]vog [[Isagoga|Isagoge]]. Klasični pogled na kategorije može se sažeti u tri pretpostavke: kategorija se može opisati kao lista [[neophodan i dovoljan uslov|neophodna i dovoljna]] karakteristika koje njeno članstvo mora imati; kategorije su diskretne po tome što imaju jasno definirane granice (ili element pripada jednom ili ne, bez mogućnosti između), a svi članovi kategorije imaju isti status. (Nema članova kategorije koji pripadaju više od ostalih).<ref name="Croft2004ch4"/><ref name="Embley2006">Embley, D.W. Olivé, A. (2006) ''[https://books.google.it/books?id=XfdAu8ZdY0cC&pg=PA100 Conceptual Modeling - ER 2006: 25th International Conference on Conceptual Modeling]</ref><ref name="Taylor1995ch2">John R Taylor (1995) ''Linguistic Categorization: Prototypes in Linguistic Theory'', 2nd ed., ch.2 pp.21-24</ref> U klasičnom pogledu, kategorije moraju biti jasno definirane, međusobno isključive i kolektivno iscrpne; na ovaj način, svaki [[entitet]] u datom klasifikacionom univerzumu nedvosmisleno pripada jednoj, i samo jednoj, od predloženih kategorija.
Klasični pogled na kategorije prvi put se pojavio u kontekstu [[Zapadna filozofija|zapadne filozofije]] u djelu [[Platon]]a, koji u svom Državnik dijalog uvodi pristup grupisanja objekata zasnovanih na na njihovim sličnim [[osobina|osobinama]]. Ovaj pristup je dalje istražio i sistematizirao [[Aristotel]] u svojoj raspravi [[Kategorije (Aristotel)|Kategorije]], gdje analizira razlike između [[Klasa (filozofija)|klasa]] i [[Objekat (filozofija) )|objekata]]. Aristotel je također intenzivno primjenjivao klasičnu shemu kategorizacije u svom pristupu klasifikaciji živih bića (koja koristi tehniku primjene uzastopnih sužavajućih pitanja kao što su "Da li je životinja ili povrće?", "Koliko stopa ima?", " Ima li krzno ili perje?", "Može li letjeti?"...), postavljajući na taj način osnovu za [[prirodna vrsta|prirodnu]] [[Taksonomiju|taksonomiju]].
Primjeri upotrebe klasičnog pogleda na kategorije mogu se naći u zapadnim filozofskim djelima [[Descartes]], [[Blaise Pascal]], [[Spinoza]] i [[John Locke]], te u 20. stoljeću u [[Bertrand Russell]], [[G.E. Moore]], [[logički pozitivisti]]. Bio je kamen temeljac [[analitičke filozofije]] i njene [[konceptualne analize]], s novijim formulacijama koje su 1990-ih predložili [[Frank Cameron Jackson]] i [[Christopher Peacocke]]].<ref name="Pashler2012">
Raatikainen, Panu ''[https://books.google.it/books?id=o36iCQAAQBAJ&pg=PT230 Classical Theory of Concepts]'', in Pashler, Harold (2012) ''Encyclopedia of the Mind''</ref><ref>Jackson, F. (1998) ''[[doi:10.1093/0198250614.001.0001|From Metaphysics to Ethics: A Defence of Conceptual Analysis]]''</ref><ref>Peacocke, C. (1992) A study of concepts, MIT.</ref> Početkom 20. stoljeća pitanje kategorija su u empirijske društvene nauke uveli Durkheim i Mauss, čiji je pionirski rad revidiran u savremenoj nauci..<ref>{{Cite book |last1=Durkheim |first1=Emile |url=http://dx.doi.org/10.1522/cla.due.deq |title=quelques formes primitives de classification |last2=Mauss |first2=Marcel |last3=Durkheim |first3=Émile |date=2002 |publisher=J.-M. Tremblay |isbn=1-55441-218-8 |series=Classiques des sciences sociales. |location=Chicoutimi|doi=10.1522/cla.due.deq }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Alejandro |first=Audrey |date=January 2021 |title=How to Problematise Categories: Building the Methodological Toolbox for Linguistic Reflexivity |url=http://dx.doi.org/10.1177/16094069211055572 |journal=International Journal of Qualitative Methods |volume=20 |pages=160940692110555 |doi=10.1177/16094069211055572 |s2cid=244420443 |issn=1609-4069}}</ref>
Klasični model kategorizacije korišten je barem do 1960-ih od strane lingvističke paradigme [[semantika|strukturne semantike]], kod [[Jerrold Katz|Jerrold Katz]] i [[Jerry Fodor|Jerryja Fodora]] 1963. godine, što je zauzvrat uticalo na njegovo usvajanje od strane psihologa kao što su [[Allan M. Collins]] i [[M. Ross Quillian]].<ref name="Croft2004ch4">Croft and Cruse (2004) ''Cognitive Linguistics'' ch.4 pp.74-77</ref><ref>Katz, J. J. & Fodor, J. A. (1963). The structure of a semantic theory. Language, 39(2), Apr–Jun, 170–210.</ref>
Moderne verzije klasične teorije kategorizacije proučavaju kako [[mozak]] uči i predstavlja kategorije [[otkrivanje osobina (nervni sistem)|otkrivanje karakteristika]] koje razlikuju članove od nečlanova.<ref>Ashby, F. G., & Valentin, V. V. (2017). Multiple systems of perceptual category learning: Theory and cognitive tests. In: Cohen, H., & Lefebvre, C. (Eds.). (2017).[https://books.google.ca/books?id=zIrCDQAAQBAJ ''Handbook of Categorization in Cognitive Science (2nd edition)'']. Elsevier.</ref><ref>Pérez-Gay Juárez, F., Thériault, C., Gregory, M., Rivas, D., Sabri, H., & Harnad, S. (2017). [https://eprints.soton.ac.uk/413622/2/eScholarship_UC_item_8rg6c087_1.pdf How and Why Does Category Learning Cause Categorical Perception?] ''International Journal of Comparative Psychology'', 30.</ref>
===Teorija prototipa===
{{glavni|Teorija prototipa}}
Pionirsko istraživanje psihologa [[Eleanor Rosch| Eleanora Roscha]] i kolega od 1973. godine uvelo je [[Teorija prototipa|teoriju prototipa]], prema kojoj se kategorizacija može posmatrati i kao proces grupiranja stvari na osnovu [[prototip]]a. Ovaj pristup je bio veoma uticajan, posebno za [[kognitivna lingvistika|kognitivnu lingvistiku]].<ref name="Croft2004ch4"/> Djelomično se temeljila na prethodnim uvidima, posebno na formulaciji modela kategorije zasnovanog na [[porodična sličnost|porodičnoj sličnosti]] kod [[Wittgenstein]]a (1953) i [[Roger Brown |Rogera Browna]]: ''Kako se neka stvar zove?'' (1958.).<ref name="Croft2004ch4"/>
Teoriju prototipa su zatim usvojili kognitivni lingvisti poput [[George Lakoff|Georgea Lakoffa]]. Teorija prototipa je primjer pristupa kategorizaciji zasnovanoj na sličnosti, u kojem se pohranjena reprezentacija kategorije koristi za procjenu sličnosti članova kategorije kandidata.<ref>Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive Psychology, 3, 382–407.</ref> Prema teoriji prototipa, ova pohranjena reprezentacija sastoji se od sažetog prikaza članova kategorije. Ovaj prototip stimulansa može imati različite oblike. To može biti središnja tendencija koja predstavlja prosječnog člana kategorije, modalni stimulus koji predstavlja ili najčešći primjer ili stimulus sastavljen od najčešćih karakteristika kategorije, ili, na kraju, "idealni" član kategorije, ili karikatura koja naglašava posebne karakteristike kategorije.<ref name="Kruschke, J. K. 2008">Kruschke, J. K. (2008). Models of categorization. The Cambridge handbook of computational psychology, 267-301.</ref> Važno razmatranje ovog prototipa predstavljanja je da ono ne odražava nužno postojanje stvarne instance kategorije u svijetu.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Nadalje, prototipovi su vrlo osjetljivi na kontekst.<ref>Rosch, E. (1999). Reclaiming concepts. Journal of consciousness studies, 6(11-12), 61-77.</ref> Naprimjer, dok nečiji prototip za kategoriju pića može biti soda ili seltzer, kontekst marende može ih navesti da izaberu mimozu kao prototip napitka.
Teorija prototipa tvrdi da članovi date kategorije dijele [[porodična sličnost|porodičnu sličnost]], a kategorije su definirane skupovima tipskih [[karakteristika]] (za razliku od svih članova koji posjeduju potrebne i dovoljne karakteristike).<ref>Rosch, E., & Mervis, C. B. (1975). Family resemblances: Studies in the internal structure of categories. Cognitive psychology, 7(4), 573-605.</ref>
===Teorija primjera===
{{glavni|Teorija primjera}}
Još jedan primjer pristupa kategorizaciji zasnovanog na sličnosti, teorija primjera također uspoređuje sličnost članova kategorije kandidata sa pohranjenim memorijskim reprezentacijama. Prema teoriji egzemplara, sve poznate instance kategorije pohranjuju se u memoriju kao primjeri. Kada se procjenjuje članstvo nepoznatog entiteta u kategoriji, primjeri iz potencijalno relevantnih kategorija izvlače se iz [[pamćenja]], a sličnost entiteta sa tim primjerima se zbraja kako bi se formulirala odluka o kategorizaciji.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] koriste pristup [[Grupa najbližih susjeda|najbliži susjed]] koji, umjesto da zbraja sličnosti entiteta sa relevantnim primjerima, množi ih, kako bi pružio ponderirane sličnosti koje odražavaju blizinu entiteta relevantnim uzori.<ref name="Medin, D. L. 1978">Medin, D. L., & Schaffer, M. M. (1978). Context theory of classification learning. Psychological review, 85(3), 207.</ref> Ovo efektivno dovodi do pristrasnosti odluka o kategorizaciji prema primjerima koji su najsličniji entitetu koji će biti kategoriziran.<ref name="Medin, D. L. 1978"/><ref>Goldstone, R. L., Kersten, A., & Carvalho, P. F. (2012). Concepts and categorization. Handbook of Psychology, Second Edition, 4.</ref>
===Konceptualno grupisanje===
{{glavni|Konceptualno grupiranje}}
'''Konceptualno grupiranje''' je paradigma [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]] za [[klasifikacija|nenadziranu klasifikaciju]] koju je definirao [[Ryszard S. Michalski]] 1980.<ref>{{cite journal
| author = Fisher, Douglas H.
| year = 1987
| title = Knowledge acquisition via incremental conceptual clustering
| journal = Machine Learning
| volume = 2
| pages = 139–172
| doi = 10.1007/BF00114265
| issue = 2| doi-access = free
}}
</ref><ref>{{cite journal
| author = Michalski, R. S.
| year = 1980
| title = Knowledge acquisition through conceptual clustering: A theoretical framework and an algorithm for partitioning data into conjunctive concepts
| journal = International Journal of Policy Analysis and Information Systems
| volume = 4
| pages = 219–244}}</ref> To je moderna varijacija klasičnog pristupa kategorizacije, a proizilazi iz pokušaja da se objasni kako je znanje predstavljeno. U ovom pristupu, [[Klasa (filozofija)|klase]] (klasteri ili entiteti) generišu se tako što se prvo formulišu njihovi konceptualni opisi, a zatim klasifikuju [[entitet]]i prema opisima.<ref>Kaufman K.A. (2012) Conceptual Clustering. In: Seel N.M. (eds) Encyclopedia of the Sciences of Learning. Springer, Boston, MA</ref>
Konceptno grupisanje se razvilo uglavnom tokom 1980-ih, kao [[mašinsko učenje|mašinska]] paradigma za [[učenje bez nadzora]]. Razlikuje se od običnog [[Analiza klastera|klasterizacija podataka]] generisanjem opisa koncepta za svaku generisanu kategoriju.
Konceptno grupiranje je usko povezano sa teorijom [[fazni skup]], u kojoj objekti mogu pripadati jednoj ili više grupa, u različitim stepenima podobnosti. [[kognicija|Kognitivni]] pristup prihvata da su prirodne kategorije stepenovane (teže da budu [[fazni koncept|fazni]] na svojim granicama) i nedosledne u statusu svojih konstitutivnih članova. Ideja o neophodnim i dovoljnim uslovima gotovo se nikada ne sreće u kategorijama stvari koje se javljaju u prirodi.
== Kategorija učenja ==
{{glavni|Učenje}}
"Dok je iscrpna rasprava o učenju kategorija izvan okvira ovog članka, kratak pregled učenja kategorija i povezanih teorija je koristan u razumijevanju formalnih modela kategorizacije."
Ako istraživanje kategorizacije ispituje kako se kategorije održavaju i koriste, polje učenja kategorija nastoji razumjeti kako se kategorije uopće stiču. Da bi to postigli, istraživači često koriste nove kategorije proizvoljnih objekata (npr. matrice tačaka) kako bi osigurali da učesnici nisu u potpunosti upoznati sa stimulansima.<ref name="Ashby, F. G. 2005">Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (2005). Human category learning. Annu. Rev. Psychol., 56, 149-178.</ref> Istraživači učenja kategorija općenito su se fokusirali na dva različita oblika kategorija učenja. [[Klasifikacija|Učenje klasifikacije]] daje zadatak učesnicima da predvide oznake kategorije za stimulus na osnovu njegovih obezbeđenih karakteristika. Učenje o klasifikaciji je usredsređeno na učenje informacija između kategorija i dijagnostičkih karakteristika kategorija.<ref name="Higgins, E. 2011">Higgins, E., & Ross, B. (2011). Comparisons in category learning: How best to compare for what. In Proceedings of the Annual Meeting of the Cognitive Science Society (Vol. 33, No. 33).</ref> Nasuprot tome, [[Zaključivanje|učenje zaključivanja]] zadaje učesnicima zaključivanje o prisutnosti/vrijednosti karakteristike kategorije na osnovu date oznake kategorije i/ili prisutnosti drugih karakteristika kategorije. [[Učenje]] zaključivanja je usredsređeno na učenje informacija unutar kategorije i prototipskih karakteristika kategorije.<ref name="Higgins, E. 2011"/>
Kategorija zadaci učenja općenito se mogu podijeliti u dvije kategorije, nadgledano i nenadgledano učenje. Zadaci [[Učenje|učenja pod nadzorom]] daju učenicima oznake kategorija. Učenici zatim koriste informacije izvučene iz označenih kategorija primjera da klasificiraju stimuluse u odgovarajuću kategoriju, što može uključivati [[apstrakcija|apstrakciju]] pravila ili koncepta koji povezuje karakteristike promatranog objekta sa oznakama kategorije. Zadaci [[Učenje bez nadzora|učenja bez nadzora]] ne daju učenicima oznake kategorija. Učenici stoga moraju prepoznati inherentne strukture u skupu podataka i grupirati stimuluse prema sličnosti u klase. Učenje bez nadzora je stoga proces generisanja klasifikacijske strukture. Zadaci koji se koriste za proučavanje učenja kategorija imaju različite oblike:
* '''Zadaci zasnovani na pravilima''' predstavljaju kategorije koje učesnici mogu naučiti kroz eksplicitne procese zaključivanja. U ovakvim tipovima zadataka, klasifikacija stimulusa postiže se korištenjem stečenog pravila (tj. ako je stimulans velik na dimenziji X, odgovorite A).
* '''Zadaci integracije informacija''' zahtijevaju od [[učenik]]a da sintetiziraju perceptivne informacije iz više dimenzija stimulusa prije donošenja odluka o kategorizaciji. Za razliku od zadataka zasnovanih na pravilima, zadaci integracije informacija ne daju pravila koja se lahko mogu artikulirati. Očitavanje rendgenskog snimka i pokušaj da se utvrdi da li je [[tumor]] prisutan može se smatrati instancijom zadatka integracije informacija u stvarnom svijetu.
* '''Zadaci izobličenja prototipa''' zahtijevaju od učenika da generiraju [[prototip]] za kategoriju. Primjeri kandidata za kategoriju se zatim proizvode nasumičnom manipulacijom karakteristikama prototipa, koje učenici moraju klasificirati kao da pripadaju kategoriji ili ne.
===Teorije kategorija učenja ===
Istraživači učenja kategorija su predložili različite teorije o tome kako ljudi uče kategorije.<ref>Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (1998). Stimulus categorization. In Measurement, Judgment and Decision Making (pp. 251-301). Academic Press.</ref> Prevailing theories of category learning include the prototype theory, the exemplar theory, and the decision bound theory.<ref name="Ashby, F. G. 2005"/>
Teorija prototipa sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti prototip kategorije. Naknadna kategorizacija novih podražaja se zatim postiže odabirom kategorije sa najsličnijim prototipom.<ref name="Ashby, F. G. 2005"/>
Teorija egzemplara sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti o primjerima koji pripadaju toj kategoriji. Naknadna kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže izračunavanjem njegove sličnosti sa poznatim primjerima potencijalno relevantnih kategorija i odabirom kategorije koja sadrži najsličnije primjere.<ref name="Medin, D. L. 1978"/>
Teorija vezana za odlučivanje sugerira da se za kategorije učenja moraju ili naučiti regije stimulativnog prostora povezane s određenim odgovorima ili granice (granice odluke) koje dijele ove regije odgovora. Kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže određivanjem u kojoj regiji odgovora se nalazi.<ref>Maddox, W.T., & Ashby, F.G. (1996). Perceptive separability, decisional separability and the relationship between identification and classification speed. Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance, 22(4), 795.</ref>
== Formalni modeli kategorizacije ==
[[Računarski model]]i kategorizacije su razvijeni da testiraju teorije o tome kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Da bi se to postiglo, modeli kategorizacije mogu se uklopiti u eksperimentalne podatke kako bi se vidjelo koliko se predviđanja koja nudi model poklapaju s ljudskim performansama. Na osnovu uspeha modela u objašnjavanju podataka, teoretičari su u stanju da izvuku zaključke o tačnosti svojih teorija i relevantnosti njihove teorije za reprezentacije ljudskih kategorija.
Da bi se efektivno uhvatilo kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama, modeli kategorizacije općenito rade pod varijacijama iste tri osnovne pretpostavke.<ref name="Ashby, F. G. 1993">Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (1993). Relations between prototype, exemplar, and decision bound models of categorization. Journal of Mathematical Psychology, 37(3), 372-400.</ref><ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Prvo, model mora napraviti neku vrstu pretpostavke o internoj reprezentaciji stimulusa (npr. predstavljanje percepcije stimulusa kao tačke u višedimenzionalnom prostoru).<ref name="Ashby, F. G. 1993"/> Drugo , model mora napraviti pretpostavku o specifičnim informacijama kojima se treba pristupiti da bi se formulirao odgovor (npr. primjerni modeli zahtijevaju prikupljanje svih dostupnih primjera za svaku kategoriju).<ref name="Medin, D. L. 1978"/> Treće, model mora napraviti pretpostavku o tome kako je odgovor odabran s obzirom na dostupne informacije.<ref name="Ashby, F. G. 1993"/>
Iako svi modeli kategorizacije čine ove tri pretpostavke, oni se razlikuju po načinima na koje predstavljaju i transformišu input u reprezentaciju odgovora.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Interne strukture znanja različitih modela kategorizacije odražavaju specifične reprezentacije koje koriste za izvođenje ovih transformacija. Tipične reprezentacije koje koriste modeli uključuju primjere, prototipove i pravila.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/>
* '''Primjerni modeli''' pohranjuju sve različite instance stimulusa s njihovim odgovarajućim oznakama kategorije u memoriju. Kategorizacija naknadnih stimulusa određena je kolektivnom sličnošću stimulusa sa svim poznatim primjerima.
* '''Modeli prototipa''' pohranjuju sažeti prikaz svih instanci u kategoriji. Kategorizacija naknadnih podražaja se određuje odabirom kategorije čiji je prototip najsličniji stimulusu.
* '''Modeli zasnovani na pravilima''' definiraju kategorije pohranjivanjem sažetih lista potrebnih i dovoljnih karakteristika potrebnih za članstvo u kategoriji. Granični modeli se mogu smatrati atipičnim modelima pravila, jer ne definiraju kategorije na osnovu njihovog sadržaja. Umjesto toga, granični modeli definiraju rubove (granice) između kategorija, koje kasnije služe kao determinante za to kako se stimulans kategorizira.
== Primjeri modela kategorizacije ==
===Model prototipa===
'''Model prototipa ponderiranih karakteristika <ref name="Reed, S. K. 1972">Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive psychology, 3(3), 382-407.</ref>''' Ranu instanciju prototipnog modela proizveo je Reed ranih 1970-ih. Reed (1972) je proveo niz eksperimenata kako bi uporedio performanse 18 modela u objašnjavanju podataka iz zadatka kategorizacije koji je od učesnika zahtevao da sortiraju lica u jednu od dve kategorije. Rezultati sugerišu da je preovlađujući model bio model prototipa sa ponderiranim karakteristikama, koji je pripadao porodici modela prosečne udaljenosti. Međutim, za razliku od tradicijskih modela prosječne udaljenosti, ovaj model je različito ponderirao najznačajnije karakteristike ove dvije kategorije. S obzirom na performanse ovog modela, Reed (1972) je zaključio da je strategija koju su učesnici koristili tokom zadatka kategorizacije lica bila da konstruiraju reprezentaciju prototipa za svaku od dvije kategorije lica i kategorišu testne obrasce u kategoriju koja je povezana sa najsličnijim prototipom. Nadalje, rezultati su ukazali na to da je sličnost određena prema najdiskriminirajućim karakteristikama svake kategorije.
===Modeli primjera===
'''Model generaliziranog konteksta<ref name="Nosofsky, R. M. 1986">Nosofsky, R. M. (1986). Attention, similarity, and the identification–categorization relationship. Journal of experimental psychology: General, 115(1), 39.</ref>''' Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] proširio je Nosofsky (1986) sredinom 1980-ih, što je rezultiralo proizvodnjom modela generaliziranog konteksta (GCM). GCM je uzorni model koji pohranjuje primjere stimulusa kao iscrpne kombinacije karakteristika povezanih sa svakim primjerkom. Pohranjivanjem ovih kombinacija, model uspostavlja kontekste za karakteristike svakog primjera , koje su definirane svim ostalim karakteristikama s kojima se ta karakteristika pojavljuje. GCM izračunava sličnost primjera i stimulusa u dva koraka. Prvo, GCM izračunava [[psihološka udaljenost|psihološku udaljenost]] između uzorka i stimulusa. Ovo se postiže zbrajanjem apsolutnih vrijednosti dimenzijske razlike između uzorka i stimulusa. Naprimjer, pretpostavimo da primjer ima vrijednost 18 na dimenziji X, a stimulus ima vrijednost 42 na dimenziji X; rezultujuća dimenzijska razlika bi bila 24. Kada se procijeni psihološka udaljenost, [[Eksponencijalni raspad|eksponencijalna funkcija raspada]] određuje sličnost primjera i stimulusa, pri čemu udaljenost od 0 rezultira sličnošću od 1 (koja počinje da se eksponencijalno smanjuje kako se udaljenost povećava). Kategorički odgovori se zatim generiraju procjenom sličnosti stimulansa sa uzorcima svake kategorije, pri čemu svaki primjer daje "glas"<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> za svoje kategorije koje varira u snazi na osnovu sličnosti primjerka na stimulans i snagu povezanosti uzora sa kategorijom. Ovo efektivno svakoj kategoriji dodjeljuje vjerovatnoću odabira koja je određena proporcijom glasova koju dobije, a koja se onda može prilagoditi podacima.
===Modeli zasnovani na pravilima===
'''RULEX (Rule-Plus-Exception) Model<ref>Nosofsky, R. M., Palmeri, T. J., & McKinley, S. C. (1994). Rule-plus-exception model of classification learning. Psychological review, 101(1), 53.</ref>''' Dok su jednostavna logička pravila neefikasna u učenju loše definiranih struktura kategorija, neki zagovornici teorije kategorizacije zasnovane na pravilima sugeriraju da se nesavršeno pravilo može koristiti za učenje takvih struktura kategorija ako se izuzeci od tog pravila također pohranjuju i razmatraju. Da bi formalizovali ovaj predlog, Nosofsky i kolege (1994) dizajnirali su model RULEX. RULEX model pokušava da formira stablo odlučivanja<ref>Hunt, E. B., Marin, J., & Stone, P. J. (1966). Experiments in induction.</ref> sastavljena od sekvencijskih testova vrijednosti atributa objekta. Kategorizacija objekta je tada određena ishodom ovih uzastopnih testova. RULEX model traži pravila na sljedeće načine:<ref name="Navarro, D. J. 2005">Navarro, D. J. (2005). Analyzing the RULEX model of category learning. Journal of Mathematical Psychology, 49(4), 259-275.</ref>
* '''Tačnost''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa bez greške.
* '''Imperfekt''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa s nekoliko grešaka
* '''Konjunktiv''' traži pravilo koje koristi više atributa za razlikovanje između klasa s nekoliko grešaka.
* '''Izuzetak''' traži iznimke od pravila.
Metod koji RULEX koristi za obavljanje ovih pretraga je sljedeći:<ref name="Navarro, D. J. 2005"/> Prvo, RULEX pokušava tačnu pretragu. Ako bude uspješan, RULEX će kontinuirano primjenjivati to pravilo sve dok ne dođe do pogrešne klasifikacije. Ako tačna pretraga ne uspije identificirati pravilo, započinje ili nesavršeno ili konjunktivno pretraživanje. Dovoljno, iako nesavršeno, pravilo stečeno tokom jedne od ovih faza pretraživanja će postati trajno implementirano i model RULEX će tada početi tražiti izuzetke. Ako se ne usvoji nijedno pravilo, tada će model pokušati pretraživanje koje nije izvršio u prethodnoj fazi. Ako bude uspješan, RULEX će trajno implementirati pravilo, a zatim započeti pretragu izuzetaka. Ako nijedan od prethodnih metoda pretraživanja nije uspješan, RULEX će po defaultu tražiti samo izuzetke, uprkos nedostatku pridruženog pravila, što je jednako sticanju slučajnog pravila.
===Hibridni modeli===
'''SUSTAIN (nadzirana i nenadzirana [[Stratificirani motor punjenja|stratificirana]] adaptivna inkrementna mreža)<ref name="Love, B. C. 2004">Love, B. C., Medin, D. L., & Gureckis, T. M. (2004). SUSTAIN: a network model of category learning. Psychological review, 111(2), 309.</ref>''' Često je slučaj da se reprezentacije naučenih kategorija razlikuju u zavisnosti od ciljeva učenika,<ref>Barsalou, L. W. (1985). Ideals, central tendency, and frequency of instantiation as determinants of graded structure in categories. Journal of experimental psychology: learning, memory, and cognition, 11(4), 629.</ref> kao i kako se kategorije koriste tokom učenja.<ref name="Markman, A. B. 2003"/> Prema tome, neki istraživači kategorizacije sugerišu da odgovarajući model kategorizacije treba da bude u stanju da uzme u obzir varijabilnost prisutnu u ciljevima učenika, zadaci i strategije.<ref name="Love, B. C. 2004"/> Ovaj prijedlog su realizirali Love i kolege (2004.) kreiranjem SUSTAIN-a, fleksibilnog modela grupiranja koji je sposoban da prihvati i jednostavne i složene probleme kategorizacije kroz inkrementno prilagođavanje na specifičnosti problema.
U praksi, SUSTAIN model prvo pretvara perceptivne informacije stimulusa u karakteristike koje su organizovane duž skupa dimenzija. Reprezentativni prostor koji obuhvata ove dimenzije se zatim iskrivljuje (npr. rasteže ili skuplja) kako bi se odrazila važnost svake karakteristike na osnovu inputa iz mehanizma pažnje. Skup klastera (specifičnih instanci grupisanih po sličnosti) povezanih sa različitim kategorijama zatim se takmiče u odgovoru na stimulans, pri čemu se stimulus naknadno dodeljuje klasteru čiji je prostor za predstavljanje najbliži stimulansu. Nepoznatu vrijednost dimenzije stimulusa (npr. oznaka kategorije) tada predviđa pobjednički klaster, koji zauzvrat daje informaciju o odluci o kategorizaciji.
Fleksibilnost SUSTAIN modela ostvaruje se putem njegove sposobnosti da koristi i nadgledano i nenadgledano učenje na nivou klastera. Ako SUSTAIN pogrešno predviđa da stimulus pripada određenom klasteru, korektivne povratne informacije (tj. nadgledano učenje) bi signalizirale održivosti da angažuje dodatni klaster koji predstavlja pogrešno klasifikovani stimulus. Stoga bi naknadna izlaganja stimulusu (ili sličnoj alternativi) bila dodijeljena ispravnom klasteru. SUSTAIN će također koristiti nenadgledano učenje za regrutaciju dodatnog klastera ako sličnost između stimulusa i najbližeg klastera ne prelazi prag, pošto model prepoznaje slabu prediktivnu korisnost koja bi rezultirala takvim dodjeljivanjem klastera. SUSTAIN takođe pokazuje fleksibilnost u načinu na koji rješava jednostavne i složene probleme kategorizacije. Iskreno, interna reprezentacija SUSTAIN-a sadrži samo jedan klaster, čime se model naginje prema jednostavnim rješenjima. Kako problemi postaju sve složeniji (npr. zahtijevaju rješenja koja se sastoje od višestrukih dimenzija stimulansa), dodatni klasteri se postepeno regrutuju kako bi SUSTAIN mogao podnijeti porast složenosti.
== Društvena kategorizacija ==
'''Društvena kategorizacija''' sastoji se od stavljanja ljudskih bića u grupe kako bi se identificirali na osnovu različitih kriterija. Kategorizacija je proces koji proučavaju naučnici u kognitivnim naukama, ali se može proučavati i kao društvena aktivnost. Društvena kategorizacija se razlikuje od kategorizacije drugih stvari jer podrazumijeva da ljudi kreiraju kategorije za sebe i druge kao ljudska bića.<ref name=":0"/> Grupe se mogu kreirati na osnovu etničke pripadnosti, zemlje porijekla, vjere, spolnog identiteta, društvene privilegije, ekonomske privilegije, itd. Postoje različiti načini razvrstavanja ljudi prema nečijim shemama. Ljudi pripadaju različitim društvenim grupama zbog svoje etničke pripadnosti, vjere ili starosti.<ref name=":4">Reicher, S, and N Hopkins. “Psychology and the End of History: a Critique and a Proposal for the Psychology of Social Categorization.” Political Psychology, vol. 22, no. 2, 2001, pp. 383–407.</ref>
Društvene kategorije zasnovane na dobi, [[rasa|rasi]] i [[spol]]u koriste ljudi kada se susreću s novom osobom. Budući da se neke od ovih kategorija odnose na fizičke osobine, često se koriste automatski kada se ljudi ne poznaju.<ref name=":2">Liberman, Zoe, et al. “The Origins of Social Categorization.” Trends In Cognitive Sciences, vol. 21, no. 7, 2017, pp. 556–568.</ref> Ove kategorije nisu objektivne i zavise od toga kako ljudi vide svijet oko sebe. Oni omogućavaju ljudima da se identifikuju sa sličnim ljudima i da identifikuju ljude koji su različiti. Oni su korisni u formiranju nečijeg identiteta sa ljudima oko sebe. Neko može izgraditi sopstveni identitet identifikujući se u grupi ili odbacivanjem druge grupe.<ref name=":1">Bodenhausen, Galen & Kang, S.K. & Peery, D.. (2012). Social categorization and the perception of social groups. 10.4135/9781446247631.n16.</ref>
Društvena kategorizacija je slična drugim vrstama kategorizacije jer ima za cilj da pojednostavi razumijevanje ljudi. Međutim, stvaranje društvenih kategorija podrazumijeva da će se ljudi pozicionirati u odnosu na druge grupe. Hijerarhija u grupnim odnosima može se pojaviti kao rezultat društvene kategorizacije.<ref name=":1"/>
Naučnici tvrde da proces kategorizacije počinje u ranoj dobi kada djeca počinju učiti o svijetu i ljudima oko sebe. Djeca uče kako upoznati ljude prema kategorijama na osnovu sličnosti i razlika. Društvene kategorije koje kreiraju odrasli također utiču na njihovo razumijevanje svijeta. Oni uče o društvenim grupama slušajući opće informacije o tim grupama od svojih roditelja. Oni tada mogu razviti predrasude o ljudima kao rezultat ovih općenitosti.<ref name=":2"/>
Još jedan aspekt društvene kategorizacije spominju Stephen Reicher i Nick Hopkins i vezan je za političku dominaciju. Oni tvrde da politički lideri koriste društvene kategorije da utiču na političke debate.<ref name=":4"/>
=== Negativni aspekti ===
Aktivnost razvrstavanja ljudi prema subjektivnim ili objektivnim kriterijumima može se posmatrati kao negativan proces zbog svoje tendencije da dovede do nasilja iz grupe u drugu.<ref name=":3"/> Zaista, sličnosti okupljaju ljude koji imaju zajedničko osobine, ali razlike između grupa mogu dovesti do tenzija, a zatim i do upotrebe nasilja između tih grupa. Stvaranje društvenih grupa od strane ljudi odgovorno je za hijerarhizaciju odnosa između grupa.<ref name=":3">Tajfel, H. “Social Psychology of Intergroup Relations.” Annual review of psychology, vol. 33, no. 1, 1982, pp. 1–39.</ref> Ovi hijerarhijski odnosi učestvuju u promovisanju stereotipa o ljudima i grupama, ponekad zasnovanih na subjektivnim kriterijumima. Društvene kategorije mogu potaknuti ljude da povezuju stereotipe sa grupama ljudi. Povezivanje stereotipa sa grupom, i ljudima koji pripadaju ovoj grupi, može dovesti do oblika diskriminacije prema ljudima ove grupe.<ref>Hugenberg, Kurt i Galen V. Bodenhausen. “ Ambiguity in Social Categorization: The Role of Prejudice and Facial Affect in Racial Categorization.” Psychological Science, vol. 15, no. 5, 2004, pp.342–345.</ref> Percepcija grupe i stereotipi povezani s njom utiču na društvene odnose i aktivnosti.
Neke društvene kategorije imaju veću težinu od drugih u društvu. Naprimjer, u historiji, ai danas, kategorija "[[rasa]]" je jedna od prvih kategorija korištenih za sortiranje ljudi. Međutim, obično se koristi samo nekoliko kategorija rase kao što su "crnci", "bjelci", "azijati" itd. Učestvuje u svođenju mnoštva etničkih grupa na nekoliko kategorija na osnovu uglavnom boje kože ljudi.<ref>Nadine Chaurand. Stéréotypisation. Catégorisation sociale. Dictionnaire historique et critique du racisme, PUF, 10p, 2013. ffhal-00966930</ref>
Proces sortiranja ljudi stvara viziju drugog kao 'drugačijeg', što dovodi do dehumanizacije ljudi. Naučnici govore o međugrupnim odnosima uz koncept [[teorija društvenog identiteta]] koji je razvio H. Tajfel.<ref name=":3"/> Zaista, u historiji su mnogi primjeri društvene kategorizacije doveli do oblika dominacije ili nasilja iz dominantne grupe u dominantnu grupu. Periodi kolonizacije su primjeri vremena kada su ljudi iz grupe birali da dominiraju i kontrolišu druge ljude koji pripadaju drugim grupama jer su ih smatrali inferiornima. [[Rasizam]], [[diskriminacija]] i nasilje su posljedice društvene kategorizacije i mogu nastati zbog toga. Kada ljudi vide druge kao drugačije, oni imaju tendenciju da razviju hijerarhijske odnose sa drugim grupama.<ref name=":3"/>
== Pogrešna kategorizacija ==
Ne može biti kategorizacije bez mogućnosti [[pogrešna kategorizacija|pogrešne kategorizacije]].<ref>{{Citation|last=Magidor|first=Ofra|title=Category Mistakes|date=2019|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2019/entries/category-mistakes/|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|edition=Fall 2019|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|access-date=2020-01-17}}</ref> To do "the right thing with the right ''kind'' of thing.",<ref>Cohen & Lefebvre 2017</ref> Da biste uradili "pravu stvar sa pravim "tipom" stvari.",<ref>Cohen & Lefebvre 2017</ref> mora postojati i ispravna i pogrešna stvar. Ne samo da kategorija čiji je "sve" član logično vodi do [[Russellov paradoks|Russellovog paradoksa]] ("da li je ili nije član sam po sebi?"), nego bez mogućnosti greške, nema načina da se otkrije ili definiše ono što razlikuje članove kategorije od nečlanova.
Primjer odsustva nečlanova je problem [[siromaštvo stimulansa|siromaštva stimulansa]] u učenju jezika od strane djeteta: djeca koja uče [[jezik]] ne čuju ili prave greške u pravilima [[univerzalna gramatika|univerzalne gramatike]] (UG) . Stoga se nikada ne ispravljaju greške u UG. Ipak, dječji [[govor]] je u skladu s pravilima UG, a govornici mogu odmah otkriti da nešto nije u redu ako lingvista (namjerno) generiše izričaj koji krši UG. Stoga govornici mogu kategorizirati šta je UG-kompatibilno i UG-neusaglašeno. Lingvisti su iz ovoga zaključili da pravila UG moraju na neki način biti kodirana u ljudskom mozgu..<ref>Lasnik, H., & Lidz, J. L. (2017). [http://www.socsci.uci.edu/~lpearl/colareadinggroup/readings/LasnikLidz2016_PovStim.pdf The Argument from the Poverty of the Stimulus.] In: Ian Roberts (ed.) ''The Oxford Handbook of Universal Grammar''.</ref>
Međutim, obične kategorije, kao što su "psi", imaju obilje primjera nečlanova (mačke, naprimjer). Tako je moguće naučiti, pokušajem i greškom, uz ispravljanje grešaka, otkriti i definirati šta razlikuje pse od ne-pasa, a samim tim i ispravno ih kategorizirati.<ref>Burt, J. R., Torosdagli, N., Khosravan, N., RaviPrakash, H., Mortazi, A., Tissavirasingham, F., ... & Bagci, U. (2018). [http://www.cs.ucf.edu/~bagci/publications/catsdogs.pdf Deep learning beyond cats and dogs: recent advances in diagnosing breast cancer with deep neural networks] ''British Journal of Radiology'', 91(1089), 20170545.
</ref> Ova vrsta učenja, nazvana [[učenje s pojačavanjem]] u literaturi o ponašanju i [[učenje pod nadzorom]] u računarskoj literaturi, u osnovi zavisi od mogućnosti greške i ispravljanja grešaka. Pogrešna kategorizacija – primjeri nečlanova kategorije – mora uvijek postojati, ne samo da bi se kategorija učinila naučljivom, već i da bi kategorija uopće postojala i mogla se definisati.
== Također pogledajte==
* [[Kategorička percepcija]]
* [[Klasifikacija (opća teorija)]]
* [[Bibliotečka klasifikacija]]
* [[Klasifikacija s više oznaka]]
* [[Prepoznavanje uzorka]]
* [[Statistička klasifikacija]]
* [[Problem sa utemljenjem simbola]]
* [[Karakterizacija (matematika)]]
== Reference ==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary}}
* [http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11725/ To Cognize is to Categorize: Cognition is Categorization]
* [https://web.archive.org/web/20110607231246/http://toolserver.org/~dapete/catgraph/ Wikipedia Categories Visualizer]
* [https://web.archive.org/web/20110711213940/http://www.revue-emulations.net/archives/n8/categentretien Interdisciplinary Introduction to Categorization: Interview with Dvora Yanov (political sciences), Amie Thomasson (philosophy) and Thomas Serre (artificial intelligence)]
* [https://www.isko.org/cyclo/classification Birger Hjørland. 2017 "Classification"] In ''ISKO Encyclopedia of Knowledge Organization'', eds. Birger Hjørland and Claudio Gnoli.
*{{cite EB1911|wstitle=Category|volume=5|pages=508–510|short=1}}
{{Filozofija jezika}}
[[Kategorija:Spoznaja]]
[[Kategorija:Koncepti u epistemologiji]]
[[Kategorija:Reprezentacija znanja]]
[[Kategorija:Semantika]]
r68vwvriqee8fj51c011frcy6czx2pv
3428808
3428795
2022-08-24T16:23:10Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
'''Kategorizacija''' je sposobnost i aktivnost prepoznavanja zajedničkih karakteristika ili sličnosti između elemenata [[iskustvo|iskustava]] svijeta (kao što su [[Objekat (filozofija)|predmeti]], događaji ili [[ideje]]), organiziranje i klasificiranje iskustva povezujući ih s apstraktnijom grupom (tj. kategorijom, klasom ili tipom),<ref name="Croft2004ch4"/><ref>Pothos, E. and Wills, A. (eds.) 2011 [https://books.google.it/books?id=Z0eL3Cg5t_4C ''Formal Approaches in Categorization''], Introduction, ch.1 p.1</ref> na osnovu njihovih osobina, karakteristika, sličnosti ili drugih kriterija koji su [[Univerzalnost (metafizika)|univerzalni]] za grupu. Kategorizacija se smatra jednom od najosnovnijih [[svijest|kognitivne sposobnosti]], i kao takvu je proučavaju posebno [[psihologija]] i [[kognitivna lingvistika]].
Kategorizacija se ponekad smatra sinonimom za klasifikaciju (usp., [[Klasifikacija|Klasifikacijski sinonimi]]). Kategorizacija i [[klasifikacija]] omogućavaju ljudima da organiziraju stvari, objekte i ideje koji postoje oko njih i pojednostavljuju svoje razumijevanje svijeta.<ref name=":0">McGarty, Craig, et al. “Social Categorization.” International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences, 2015, pp. 186–191.</ref> Kategorizacija je nešto što ljudi i drugi organizmi ''rade'': ''rade pravu stvar sa pravim ''tipom'' stvari.'' Aktivnost kategorizacije stvari može biti neverbalna ili verbalna. Za ljude se i konkretni objekti i apstraktne ideje prepoznaju, razlikuju i razumiju kroz kategorizaciju. Objekti se obično kategoriziraju u neke adaptivne ili pragmatične svrhe.
Kategorizacija je [[problem utemljenja simbola|utemeljena]] u karakteristikama koje razlikuju članove kategorije od nečlanova. Kategorizacija je važna u učenju, predviđanju, [[zaključak|zaključcima]], [[donošenje odluka|donošenju odluka]], [[jezik]]u i mnogim oblicima interakcije [[organizam]]a sa njihovim okruženjem.
== Pregled kategorizacije ==
Kategorije su različite kolekcije konkretnih ili apstraktnih instanci (članova kategorije) koje kognitivni sistem smatra ekvivalentnim. Korištenje znanja o kategorijama zahtijeva pristup [[mentalna reprezentacija|mentalnim reprezentacijama]] koje definiraju osnovne karakteristike članova kategorije (kognitivni psiholozi ove mentalne reprezentacije specifične za kategoriju nazivaju [[koncept]]i).<ref>Murphy, G. L., & Medin, D. L. (1985). The role of theories in conceptual coherence. Psychological Review, 92, 289–315</ref><ref name="Markman, A. B. 2003">Markman, A. B., & Ross, B. H. (2003). Category use and category learning. Psychological bulletin, 129(4), 592.</ref>
Za teoretičare kategorizacije, kategorizacija objekata često se razmatra korišćenjem [[Taksonomija|taksonomije]] sa tri hijerarhijska nivoa [[apstrakcija]].<ref name="ReferenceA">Rosch E, Mervis CB, Gray WD, Johnson DM, Boyes-Bream P. Basic objects in natural categories. Cognitive Psychology. 1976;8:382–439.</ref> Naprimjer, biljka bi se mogla identificirati na visokom nivou apstrakcije jednostavnim označavanjem [[cvijet]]a, na srednjem nivou apstrakcije navođenjem da je cvijet ruža, ili na niskom nivou apstrakcije daljnjim navođenjem ove ruže kao pasja ruža. Kategorije u taksonomiji povezane su jedna s drugom putem uključivanja klasa, pri čemu je najviši nivo apstrakcije najinkluzivniji, a najniži nivo apstrakcije najmanje inkluzivan.<ref name="ReferenceA"/> Tri nivoa apstrakcije su kao slijedi:
* '''Nadređeni nivo, [[rod (biologija)|rod]]''' (npr. cvijet) – najviši i najinkluzivniji nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen generalnosti i najmanji stepen sličnosti unutar kategorije.<ref name="Markman, A. B. 1997">Markman, A. B., & Wisniewski, E. J. (1997). Similar and different: The differentiation of basic-level categories. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition, 23(1), 54.</ref>
* '''Osnovni nivo, [[vrsta]]''' (npr. ruža) – Srednji nivo apstrakcije. Rosch i kolege (1976) sugeriraju da je osnovni nivo kognitivno najefikasniji.<ref name="ReferenceA"/> Kategorije osnovnog nivoa pokazuju visoke unutarkategorijske ''sličnosti'' i visoke ''različnosti'' između kategorija. Nadalje, osnovni nivo je najinkluzivniji nivo na kojem primjerci kategorije dijele generalizirani prepoznatljiv oblik.<ref name="ReferenceA"/> Odrasli najčešće koriste nazive objekata osnovnog nivoa, a djeca prvo uče osnovne nazive objekata.<ref name="ReferenceA"/>
* '''Podređeni nivo''' (npr. [[Rosa canina|pasja ruža]]) – najniži nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen specifičnosti i sličnosti unutar kategorije.<ref name="Markman, A. B. 1997"/>
== Teorije kategorizacije ==
=== Klasičan pogled ===
{{glavni|Kategorije (Aristotel)}}
'''Klasična teorija kategorizacije''', je termin koji se koristi u [[lingvistika|kognitivnoj lingvistici]] da označi pristup kategorizaciji koji se pojavljuje kod [[Platon]]a i [[Aristotel]]a i koji je bio vrlo uticajan i dominantan u zapadnoj kulturi, posebno u filozofiji , lingvistici i psihologiji.<ref name="Taylor1995ch2"/><ref>George Lakoff (1987) ''Women, Fire, and Dangerous Things'', ch.1</ref> Aristotelov kategorički metod analize prenesen je na [[Skolastika|skolastički]] srednjovjekovni univerzitet preko [[Porfirije]]vog [[Isagoga|Isagoge]]. Klasični pogled na kategorije može se sažeti u tri pretpostavke: kategorija se može opisati kao lista [[neophodan i dovoljan uslov|neophodna i dovoljna]] karakteristika koje njeno članstvo mora imati; kategorije su diskretne po tome što imaju jasno definirane granice (ili element pripada jednom ili ne, bez mogućnosti između), a svi članovi kategorije imaju isti status. (Nema članova kategorije koji pripadaju više od ostalih).<ref name="Croft2004ch4"/><ref name="Embley2006">Embley, D.W. Olivé, A. (2006) ''[https://books.google.it/books?id=XfdAu8ZdY0cC&pg=PA100 Conceptual Modeling - ER 2006: 25th International Conference on Conceptual Modeling]</ref><ref name="Taylor1995ch2">John R Taylor (1995) ''Linguistic Categorization: Prototypes in Linguistic Theory'', 2nd ed., ch.2 pp.21-24</ref> U klasičnom pogledu, kategorije moraju biti jasno definirane, međusobno isključive i kolektivno iscrpne; na ovaj način, svaki [[entitet]] u datom klasifikacionom univerzumu nedvosmisleno pripada jednoj, i samo jednoj, od predloženih kategorija.
Klasični pogled na kategorije prvi put se pojavio u kontekstu [[Zapadna filozofija|zapadne filozofije]] u djelu [[Platon]]a, koji u svom Državnik dijalog uvodi pristup grupisanja objekata zasnovanih na na njihovim sličnim [[osobina|osobinama]]. Ovaj pristup je dalje istražio i sistematizirao [[Aristotel]] u svojoj raspravi [[Kategorije (Aristotel)|Kategorije]], gdje analizira razlike između [[Klasa (filozofija)|klasa]] i [[Objekat (filozofija) )|objekata]]. Aristotel je također intenzivno primjenjivao klasičnu shemu kategorizacije u svom pristupu klasifikaciji živih bića (koja koristi tehniku primjene uzastopnih sužavajućih pitanja kao što su "Da li je životinja ili povrće?", "Koliko stopa ima?", " Ima li krzno ili perje?", "Može li letjeti?"...), postavljajući na taj način osnovu za [[prirodna vrsta|prirodnu]] [[Taksonomiju|taksonomiju]].
Primjeri upotrebe klasičnog pogleda na kategorije mogu se naći u zapadnim filozofskim djelima [[Descartes]], [[Blaise Pascal]], [[Spinoza]] i [[John Locke]], te u 20. stoljeću u [[Bertrand Russell]], [[G.E. Moore]], [[logički pozitivisti]]. Bio je kamen temeljac [[analitičke filozofije]] i njene [[konceptualne analize]], s novijim formulacijama koje su 1990-ih predložili [[Frank Cameron Jackson]] i [[Christopher Peacocke]]].<ref name="Pashler2012">
Raatikainen, Panu ''[https://books.google.it/books?id=o36iCQAAQBAJ&pg=PT230 Classical Theory of Concepts]'', in Pashler, Harold (2012) ''Encyclopedia of the Mind''</ref><ref>Jackson, F. (1998) ''[[doi:10.1093/0198250614.001.0001|From Metaphysics to Ethics: A Defence of Conceptual Analysis]]''</ref><ref>Peacocke, C. (1992) A study of concepts, MIT.</ref> Početkom 20. stoljeća pitanje kategorija su u empirijske društvene nauke uveli Durkheim i Mauss, čiji je pionirski rad revidiran u savremenoj nauci..<ref>{{Cite book |last1=Durkheim |first1=Emile |url=http://dx.doi.org/10.1522/cla.due.deq |title=quelques formes primitives de classification |last2=Mauss |first2=Marcel |last3=Durkheim |first3=Émile |date=2002 |publisher=J.-M. Tremblay |isbn=1-55441-218-8 |series=Classiques des sciences sociales. |location=Chicoutimi|doi=10.1522/cla.due.deq }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Alejandro |first=Audrey |date=January 2021 |title=How to Problematise Categories: Building the Methodological Toolbox for Linguistic Reflexivity |url=http://dx.doi.org/10.1177/16094069211055572 |journal=International Journal of Qualitative Methods |volume=20 |pages=160940692110555 |doi=10.1177/16094069211055572 |s2cid=244420443 |issn=1609-4069}}</ref>
Klasični model kategorizacije korišten je barem do 1960-ih od strane lingvističke paradigme [[semantika|strukturne semantike]], kod [[Jerrold Katz|Jerrold Katz]] i [[Jerry Fodor|Jerryja Fodora]] 1963. godine, što je zauzvrat uticalo na njegovo usvajanje od strane psihologa kao što su [[Allan M. Collins]] i [[M. Ross Quillian]].<ref name="Croft2004ch4">Croft and Cruse (2004) ''Cognitive Linguistics'' ch.4 pp.74-77</ref><ref>Katz, J. J. & Fodor, J. A. (1963). The structure of a semantic theory. Language, 39(2), Apr–Jun, 170–210.</ref>
Moderne verzije klasične teorije kategorizacije proučavaju kako [[mozak]] uči i predstavlja kategorije [[otkrivanje osobina (nervni sistem)|otkrivanje karakteristika]] koje razlikuju članove od nečlanova.<ref>Ashby, F. G., & Valentin, V. V. (2017). Multiple systems of perceptual category learning: Theory and cognitive tests. In: Cohen, H., & Lefebvre, C. (Eds.). (2017).[https://books.google.ca/books?id=zIrCDQAAQBAJ ''Handbook of Categorization in Cognitive Science (2nd edition)'']. Elsevier.</ref><ref>Pérez-Gay Juárez, F., Thériault, C., Gregory, M., Rivas, D., Sabri, H., & Harnad, S. (2017). [https://eprints.soton.ac.uk/413622/2/eScholarship_UC_item_8rg6c087_1.pdf How and Why Does Category Learning Cause Categorical Perception?] ''International Journal of Comparative Psychology'', 30.</ref>
===Teorija prototipa===
{{glavni|Teorija prototipa}}
Pionirsko istraživanje psihologa [[Eleanor Rosch| Eleanora Roscha]] i kolega od 1973. godine uvelo je [[Teorija prototipa|teoriju prototipa]], prema kojoj se kategorizacija može posmatrati i kao proces grupiranja stvari na osnovu [[prototip]]a. Ovaj pristup je bio veoma uticajan, posebno za [[kognitivna lingvistika|kognitivnu lingvistiku]].<ref name="Croft2004ch4"/> Djelomično se temeljila na prethodnim uvidima, posebno na formulaciji modela kategorije zasnovanog na [[porodična sličnost|porodičnoj sličnosti]] kod [[Wittgenstein]]a (1953) i [[Roger Brown |Rogera Browna]]: ''Kako se neka stvar zove?'' (1958.).<ref name="Croft2004ch4"/>
Teoriju prototipa su zatim usvojili kognitivni lingvisti poput [[George Lakoff|Georgea Lakoffa]]. Teorija prototipa je primjer pristupa kategorizaciji zasnovanoj na sličnosti, u kojem se pohranjena reprezentacija kategorije koristi za procjenu sličnosti članova kategorije kandidata.<ref>Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive Psychology, 3, 382–407.</ref> Prema teoriji prototipa, ova pohranjena reprezentacija sastoji se od sažetog prikaza članova kategorije. Ovaj prototip stimulansa može imati različite oblike. To može biti središnja tendencija koja predstavlja prosječnog člana kategorije, modalni stimulus koji predstavlja ili najčešći primjer ili stimulus sastavljen od najčešćih karakteristika kategorije, ili, na kraju, "idealni" član kategorije, ili karikatura koja naglašava posebne karakteristike kategorije.<ref name="Kruschke, J. K. 2008">Kruschke, J. K. (2008). Models of categorization. The Cambridge handbook of computational psychology, 267-301.</ref> Važno razmatranje ovog prototipa predstavljanja je da ono ne odražava nužno postojanje stvarne instance kategorije u svijetu.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Nadalje, prototipovi su vrlo osjetljivi na kontekst.<ref>Rosch, E. (1999). Reclaiming concepts. Journal of consciousness studies, 6(11-12), 61-77.</ref> Naprimjer, dok nečiji prototip za kategoriju pića može biti soda ili seltzer, kontekst marende može ih navesti da izaberu mimozu kao prototip napitka.
Teorija prototipa tvrdi da članovi date kategorije dijele [[porodična sličnost|porodičnu sličnost]], a kategorije su definirane skupovima tipskih [[karakteristika]] (za razliku od svih članova koji posjeduju potrebne i dovoljne karakteristike).<ref>Rosch, E., & Mervis, C. B. (1975). Family resemblances: Studies in the internal structure of categories. Cognitive psychology, 7(4), 573-605.</ref>
===Teorija primjera===
{{glavni|Teorija primjera}}
Još jedan primjer pristupa kategorizaciji zasnovanog na sličnosti, teorija primjera također uspoređuje sličnost članova kategorije kandidata sa pohranjenim memorijskim reprezentacijama. Prema teoriji egzemplara, sve poznate instance kategorije pohranjuju se u memoriju kao primjeri. Kada se procjenjuje članstvo nepoznatog entiteta u kategoriji, primjeri iz potencijalno relevantnih kategorija izvlače se iz [[pamćenja]], a sličnost entiteta sa tim primjerima se zbraja kako bi se formulirala odluka o kategorizaciji.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] koriste pristup [[Grupa najbližih susjeda|najbliži susjed]] koji, umjesto da zbraja sličnosti entiteta sa relevantnim primjerima, množi ih, kako bi pružio ponderirane sličnosti koje odražavaju blizinu entiteta relevantnim uzori.<ref name="Medin, D. L. 1978">Medin, D. L., & Schaffer, M. M. (1978). Context theory of classification learning. Psychological review, 85(3), 207.</ref> Ovo efektivno dovodi do pristrasnosti odluka o kategorizaciji prema primjerima koji su najsličniji entitetu koji će biti kategoriziran.<ref name="Medin, D. L. 1978"/><ref>Goldstone, R. L., Kersten, A., & Carvalho, P. F. (2012). Concepts and categorization. Handbook of Psychology, Second Edition, 4.</ref>
===Konceptualno grupisanje===
{{glavni|Konceptualno grupiranje}}
'''Konceptualno grupiranje''' je paradigma [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]] za [[klasifikacija|nenadziranu klasifikaciju]] koju je definirao [[Ryszard S. Michalski]] 1980.<ref>{{cite journal
| author = Fisher, Douglas H.
| year = 1987
| title = Knowledge acquisition via incremental conceptual clustering
| journal = Machine Learning
| volume = 2
| pages = 139–172
| doi = 10.1007/BF00114265
| issue = 2| doi-access = free
}}
</ref><ref>{{cite journal
| author = Michalski, R. S.
| year = 1980
| title = Knowledge acquisition through conceptual clustering: A theoretical framework and an algorithm for partitioning data into conjunctive concepts
| journal = International Journal of Policy Analysis and Information Systems
| volume = 4
| pages = 219–244}}</ref> To je moderna varijacija klasičnog pristupa kategorizacije, a proizilazi iz pokušaja da se objasni kako je znanje predstavljeno. U ovom pristupu, [[Klasa (filozofija)|klase]] (klasteri ili entiteti) generišu se tako što se prvo formulišu njihovi konceptualni opisi, a zatim klasifikuju [[entitet]]i prema opisima.<ref>Kaufman K.A. (2012) Conceptual Clustering. In: Seel N.M. (eds) Encyclopedia of the Sciences of Learning. Springer, Boston, MA</ref>
Konceptno grupisanje se razvilo uglavnom tokom 1980-ih, kao [[mašinsko učenje|mašinska]] paradigma za [[učenje bez nadzora]]. Razlikuje se od običnog [[Analiza klastera|klasterizacija podataka]] generisanjem opisa koncepta za svaku generisanu kategoriju.
Konceptno grupiranje je usko povezano sa teorijom [[fazni skup]], u kojoj objekti mogu pripadati jednoj ili više grupa, u različitim stepenima podobnosti. [[kognicija|Kognitivni]] pristup prihvata da su prirodne kategorije stepenovane (teže da budu [[fazni koncept|fazni]] na svojim granicama) i nedosledne u statusu svojih konstitutivnih članova. Ideja o neophodnim i dovoljnim uslovima gotovo se nikada ne sreće u kategorijama stvari koje se javljaju u prirodi.
== Kategorija učenja ==
{{glavni|Učenje}}
"Dok je iscrpna rasprava o učenju kategorija izvan okvira ovog članka, kratak pregled učenja kategorija i povezanih teorija je koristan u razumijevanju formalnih modela kategorizacije."
Ako istraživanje kategorizacije ispituje kako se kategorije održavaju i koriste, polje učenja kategorija nastoji razumjeti kako se kategorije uopće stiču. Da bi to postigli, istraživači često koriste nove kategorije proizvoljnih objekata (npr. matrice tačaka) kako bi osigurali da učesnici nisu u potpunosti upoznati sa stimulansima.<ref name="Ashby, F. G. 2005">Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (2005). Human category learning. Annu. Rev. Psychol., 56, 149-178.</ref> Istraživači učenja kategorija općenito su se fokusirali na dva različita oblika kategorija učenja. [[Klasifikacija|Učenje klasifikacije]] daje zadatak učesnicima da predvide oznake kategorije za stimulus na osnovu njegovih obezbeđenih karakteristika. Učenje o klasifikaciji je usredsređeno na učenje informacija između kategorija i dijagnostičkih karakteristika kategorija.<ref name="Higgins, E. 2011">Higgins, E., & Ross, B. (2011). Comparisons in category learning: How best to compare for what. In Proceedings of the Annual Meeting of the Cognitive Science Society (Vol. 33, No. 33).</ref> Nasuprot tome, [[Zaključivanje|učenje zaključivanja]] zadaje učesnicima zaključivanje o prisutnosti/vrijednosti karakteristike kategorije na osnovu date oznake kategorije i/ili prisutnosti drugih karakteristika kategorije. [[Učenje]] zaključivanja je usredsređeno na učenje informacija unutar kategorije i prototipskih karakteristika kategorije.<ref name="Higgins, E. 2011"/>
Kategorija zadaci učenja općenito se mogu podijeliti u dvije kategorije, nadgledano i nenadgledano učenje. Zadaci [[Učenje|učenja pod nadzorom]] daju učenicima oznake kategorija. Učenici zatim koriste informacije izvučene iz označenih kategorija primjera da klasificiraju stimuluse u odgovarajuću kategoriju, što može uključivati [[apstrakcija|apstrakciju]] pravila ili koncepta koji povezuje karakteristike promatranog objekta sa oznakama kategorije. Zadaci [[Učenje bez nadzora|učenja bez nadzora]] ne daju učenicima oznake kategorija. Učenici stoga moraju prepoznati inherentne strukture u skupu podataka i grupirati stimuluse prema sličnosti u klase. Učenje bez nadzora je stoga proces generisanja klasifikacijske strukture. Zadaci koji se koriste za proučavanje učenja kategorija imaju različite oblike:
* '''Zadaci zasnovani na pravilima''' predstavljaju kategorije koje učesnici mogu naučiti kroz eksplicitne procese zaključivanja. U ovakvim tipovima zadataka, klasifikacija stimulusa postiže se korištenjem stečenog pravila (tj. ako je stimulans velik na dimenziji X, odgovorite A).
* '''Zadaci integracije informacija''' zahtijevaju od [[učenik]]a da sintetiziraju perceptivne informacije iz više dimenzija stimulusa prije donošenja odluka o kategorizaciji. Za razliku od zadataka zasnovanih na pravilima, zadaci integracije informacija ne daju pravila koja se lahko mogu artikulirati. Očitavanje rendgenskog snimka i pokušaj da se utvrdi da li je [[tumor]] prisutan može se smatrati instancijom zadatka integracije informacija u stvarnom svijetu.
* '''Zadaci izobličenja prototipa''' zahtijevaju od učenika da generiraju [[prototip]] za kategoriju. Primjeri kandidata za kategoriju se zatim proizvode nasumičnom manipulacijom karakteristikama prototipa, koje učenici moraju klasificirati kao da pripadaju kategoriji ili ne.
===Teorije kategorija učenja ===
Istraživači učenja kategorija su predložili različite teorije o tome kako ljudi uče kategorije.<ref>Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (1998). Stimulus categorization. In Measurement, Judgment and Decision Making (pp. 251-301). Academic Press.</ref> Prevailing theories of category learning include the prototype theory, the exemplar theory, and the decision bound theory.<ref name="Ashby, F. G. 2005"/>
Teorija prototipa sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti prototip kategorije. Naknadna kategorizacija novih podražaja se zatim postiže odabirom kategorije sa najsličnijim prototipom.<ref name="Ashby, F. G. 2005"/>
Teorija egzemplara sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti o primjerima koji pripadaju toj kategoriji. Naknadna kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže izračunavanjem njegove sličnosti sa poznatim primjerima potencijalno relevantnih kategorija i odabirom kategorije koja sadrži najsličnije primjere.<ref name="Medin, D. L. 1978"/>
Teorija vezana za odlučivanje sugerira da se za kategorije učenja moraju ili naučiti regije stimulativnog prostora povezane s određenim odgovorima ili granice (granice odluke) koje dijele ove regije odgovora. Kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže određivanjem u kojoj regiji odgovora se nalazi.<ref>Maddox, W.T., & Ashby, F.G. (1996). Perceptive separability, decisional separability and the relationship between identification and classification speed. Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance, 22(4), 795.</ref>
== Formalni modeli kategorizacije ==
[[Računarski model]]i kategorizacije su razvijeni da testiraju teorije o tome kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Da bi se to postiglo, modeli kategorizacije mogu se uklopiti u eksperimentalne podatke kako bi se vidjelo koliko se predviđanja koja nudi model poklapaju s ljudskim performansama. Na osnovu uspeha modela u objašnjavanju podataka, teoretičari su u stanju da izvuku zaključke o tačnosti svojih teorija i relevantnosti njihove teorije za reprezentacije ljudskih kategorija.
Da bi se efektivno uhvatilo kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama, modeli kategorizacije općenito rade pod varijacijama iste tri osnovne pretpostavke.<ref name="Ashby, F. G. 1993">Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (1993). Relations between prototype, exemplar, and decision bound models of categorization. Journal of Mathematical Psychology, 37(3), 372-400.</ref><ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Prvo, model mora napraviti neku vrstu pretpostavke o internoj reprezentaciji stimulusa (npr. predstavljanje percepcije stimulusa kao tačke u višedimenzionalnom prostoru).<ref name="Ashby, F. G. 1993"/> Drugo , model mora napraviti pretpostavku o specifičnim informacijama kojima se treba pristupiti da bi se formulirao odgovor (npr. primjerni modeli zahtijevaju prikupljanje svih dostupnih primjera za svaku kategoriju).<ref name="Medin, D. L. 1978"/> Treće, model mora napraviti pretpostavku o tome kako je odgovor odabran s obzirom na dostupne informacije.<ref name="Ashby, F. G. 1993"/>
Iako svi modeli kategorizacije čine ove tri pretpostavke, oni se razlikuju po načinima na koje predstavljaju i transformišu input u reprezentaciju odgovora.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Interne strukture znanja različitih modela kategorizacije odražavaju specifične reprezentacije koje koriste za izvođenje ovih transformacija. Tipične reprezentacije koje koriste modeli uključuju primjere, prototipove i pravila.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/>
* '''Primjerni modeli''' pohranjuju sve različite instance stimulusa s njihovim odgovarajućim oznakama kategorije u memoriju. Kategorizacija naknadnih stimulusa određena je kolektivnom sličnošću stimulusa sa svim poznatim primjerima.
* '''Modeli prototipa''' pohranjuju sažeti prikaz svih instanci u kategoriji. Kategorizacija naknadnih podražaja se određuje odabirom kategorije čiji je prototip najsličniji stimulusu.
* '''Modeli zasnovani na pravilima''' definiraju kategorije pohranjivanjem sažetih lista potrebnih i dovoljnih karakteristika potrebnih za članstvo u kategoriji. Granični modeli se mogu smatrati atipičnim modelima pravila, jer ne definiraju kategorije na osnovu njihovog sadržaja. Umjesto toga, granični modeli definiraju rubove (granice) između kategorija, koje kasnije služe kao determinante za to kako se stimulans kategorizira.
== Primjeri modela kategorizacije ==
===Model prototipa===
'''Model prototipa ponderiranih karakteristika <ref name="Reed, S. K. 1972">Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive psychology, 3(3), 382-407.</ref>''' Ranu instanciju prototipnog modela proizveo je Reed ranih 1970-ih. Reed (1972) je proveo niz eksperimenata kako bi uporedio performanse 18 modela u objašnjavanju podataka iz zadatka kategorizacije koji je od učesnika zahtevao da sortiraju lica u jednu od dve kategorije. Rezultati sugerišu da je preovlađujući model bio model prototipa sa ponderiranim karakteristikama, koji je pripadao porodici modela prosečne udaljenosti. Međutim, za razliku od tradicijskih modela prosječne udaljenosti, ovaj model je različito ponderirao najznačajnije karakteristike ove dvije kategorije. S obzirom na performanse ovog modela, Reed (1972) je zaključio da je strategija koju su učesnici koristili tokom zadatka kategorizacije lica bila da konstruiraju reprezentaciju prototipa za svaku od dvije kategorije lica i kategorišu testne obrasce u kategoriju koja je povezana sa najsličnijim prototipom. Nadalje, rezultati su ukazali na to da je sličnost određena prema najdiskriminirajućim karakteristikama svake kategorije.
===Modeli primjera===
'''Model generaliziranog konteksta<ref name="Nosofsky, R. M. 1986">Nosofsky, R. M. (1986). Attention, similarity, and the identification–categorization relationship. Journal of experimental psychology: General, 115(1), 39.</ref>''' Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] proširio je Nosofsky (1986) sredinom 1980-ih, što je rezultiralo proizvodnjom modela generaliziranog konteksta (GCM). GCM je uzorni model koji pohranjuje primjere stimulusa kao iscrpne kombinacije karakteristika povezanih sa svakim primjerkom. Pohranjivanjem ovih kombinacija, model uspostavlja kontekste za karakteristike svakog primjera , koje su definirane svim ostalim karakteristikama s kojima se ta karakteristika pojavljuje. GCM izračunava sličnost primjera i stimulusa u dva koraka. Prvo, GCM izračunava [[psihološka udaljenost|psihološku udaljenost]] između uzorka i stimulusa. Ovo se postiže zbrajanjem apsolutnih vrijednosti dimenzijske razlike između uzorka i stimulusa. Naprimjer, pretpostavimo da primjer ima vrijednost 18 na dimenziji X, a stimulus ima vrijednost 42 na dimenziji X; rezultujuća dimenzijska razlika bi bila 24. Kada se procijeni psihološka udaljenost, [[Eksponencijalni raspad|eksponencijalna funkcija raspada]] određuje sličnost primjera i stimulusa, pri čemu udaljenost od 0 rezultira sličnošću od 1 (koja počinje da se eksponencijalno smanjuje kako se udaljenost povećava). Kategorički odgovori se zatim generiraju procjenom sličnosti stimulansa sa uzorcima svake kategorije, pri čemu svaki primjer daje "glas"<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> za svoje kategorije koje varira u snazi na osnovu sličnosti primjerka na stimulans i snagu povezanosti uzora sa kategorijom. Ovo efektivno svakoj kategoriji dodjeljuje vjerovatnoću odabira koja je određena proporcijom glasova koju dobije, a koja se onda može prilagoditi podacima.
===Modeli zasnovani na pravilima===
'''RULEX (Rule-Plus-Exception) Model<ref>Nosofsky, R. M., Palmeri, T. J., & McKinley, S. C. (1994). Rule-plus-exception model of classification learning. Psychological review, 101(1), 53.</ref>''' Dok su jednostavna logička pravila neefikasna u učenju loše definiranih struktura kategorija, neki zagovornici teorije kategorizacije zasnovane na pravilima sugeriraju da se nesavršeno pravilo može koristiti za učenje takvih struktura kategorija ako se izuzeci od tog pravila također pohranjuju i razmatraju. Da bi formalizovali ovaj predlog, Nosofsky i kolege (1994) dizajnirali su model RULEX. RULEX model pokušava da formira stablo odlučivanja<ref>Hunt, E. B., Marin, J., & Stone, P. J. (1966). Experiments in induction.</ref> sastavljena od sekvencijskih testova vrijednosti atributa objekta. Kategorizacija objekta je tada određena ishodom ovih uzastopnih testova. RULEX model traži pravila na sljedeće načine:<ref name="Navarro, D. J. 2005">Navarro, D. J. (2005). Analyzing the RULEX model of category learning. Journal of Mathematical Psychology, 49(4), 259-275.</ref>
* '''Tačnost''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa bez greške.
* '''Imperfekt''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa s nekoliko grešaka
* '''Konjunktiv''' traži pravilo koje koristi više atributa za razlikovanje između klasa s nekoliko grešaka.
* '''Izuzetak''' traži iznimke od pravila.
Metod koji RULEX koristi za obavljanje ovih pretraga je sljedeći:<ref name="Navarro, D. J. 2005"/> Prvo, RULEX pokušava tačnu pretragu. Ako bude uspješan, RULEX će kontinuirano primjenjivati to pravilo sve dok ne dođe do pogrešne klasifikacije. Ako tačna pretraga ne uspije identificirati pravilo, započinje ili nesavršeno ili konjunktivno pretraživanje. Dovoljno, iako nesavršeno, pravilo stečeno tokom jedne od ovih faza pretraživanja će postati trajno implementirano i model RULEX će tada početi tražiti izuzetke. Ako se ne usvoji nijedno pravilo, tada će model pokušati pretraživanje koje nije izvršio u prethodnoj fazi. Ako bude uspješan, RULEX će trajno implementirati pravilo, a zatim započeti pretragu izuzetaka. Ako nijedan od prethodnih metoda pretraživanja nije uspješan, RULEX će po defaultu tražiti samo izuzetke, uprkos nedostatku pridruženog pravila, što je jednako sticanju slučajnog pravila.
===Hibridni modeli===
'''SUSTAIN (nadzirana i nenadzirana [[Stratificirani motor punjenja|stratificirana]] adaptivna inkrementna mreža)<ref name="Love, B. C. 2004">Love, B. C., Medin, D. L., & Gureckis, T. M. (2004). SUSTAIN: a network model of category learning. Psychological review, 111(2), 309.</ref>''' Često je slučaj da se reprezentacije naučenih kategorija razlikuju u zavisnosti od ciljeva učenika,<ref>Barsalou, L. W. (1985). Ideals, central tendency, and frequency of instantiation as determinants of graded structure in categories. Journal of experimental psychology: learning, memory, and cognition, 11(4), 629.</ref> kao i kako se kategorije koriste tokom učenja.<ref name="Markman, A. B. 2003"/> Prema tome, neki istraživači kategorizacije sugerišu da odgovarajući model kategorizacije treba da bude u stanju da uzme u obzir varijabilnost prisutnu u ciljevima učenika, zadaci i strategije.<ref name="Love, B. C. 2004"/> Ovaj prijedlog su realizirali Love i kolege (2004.) kreiranjem SUSTAIN-a, fleksibilnog modela grupiranja koji je sposoban da prihvati i jednostavne i složene probleme kategorizacije kroz inkrementno prilagođavanje na specifičnosti problema.
U praksi, SUSTAIN model prvo pretvara perceptivne informacije stimulusa u karakteristike koje su organizovane duž skupa dimenzija. Reprezentativni prostor koji obuhvata ove dimenzije se zatim iskrivljuje (npr. rasteže ili skuplja) kako bi se odrazila važnost svake karakteristike na osnovu inputa iz mehanizma pažnje. Skup klastera (specifičnih instanci grupisanih po sličnosti) povezanih sa različitim kategorijama zatim se takmiče u odgovoru na stimulans, pri čemu se stimulus naknadno dodeljuje klasteru čiji je prostor za predstavljanje najbliži stimulansu. Nepoznatu vrijednost dimenzije stimulusa (npr. oznaka kategorije) tada predviđa pobjednički klaster, koji zauzvrat daje informaciju o odluci o kategorizaciji.
Fleksibilnost SUSTAIN modela ostvaruje se putem njegove sposobnosti da koristi i nadgledano i nenadgledano učenje na nivou klastera. Ako SUSTAIN pogrešno predviđa da stimulus pripada određenom klasteru, korektivne povratne informacije (tj. nadgledano učenje) bi signalizirale održivosti da angažuje dodatni klaster koji predstavlja pogrešno klasifikovani stimulus. Stoga bi naknadna izlaganja stimulusu (ili sličnoj alternativi) bila dodijeljena ispravnom klasteru. SUSTAIN će također koristiti nenadgledano učenje za regrutaciju dodatnog klastera ako sličnost između stimulusa i najbližeg klastera ne prelazi prag, pošto model prepoznaje slabu prediktivnu korisnost koja bi rezultirala takvim dodjeljivanjem klastera. SUSTAIN takođe pokazuje fleksibilnost u načinu na koji rješava jednostavne i složene probleme kategorizacije. Iskreno, interna reprezentacija SUSTAIN-a sadrži samo jedan klaster, čime se model naginje prema jednostavnim rješenjima. Kako problemi postaju sve složeniji (npr. zahtijevaju rješenja koja se sastoje od višestrukih dimenzija stimulansa), dodatni klasteri se postepeno regrutuju kako bi SUSTAIN mogao podnijeti porast složenosti.
== Društvena kategorizacija ==
'''Društvena kategorizacija''' sastoji se od stavljanja ljudskih bića u grupe kako bi se identificirali na osnovu različitih kriterija. Kategorizacija je proces koji proučavaju naučnici u kognitivnim naukama, ali se može proučavati i kao društvena aktivnost. Društvena kategorizacija se razlikuje od kategorizacije drugih stvari jer podrazumijeva da ljudi kreiraju kategorije za sebe i druge kao ljudska bića.<ref name=":0"/> Grupe se mogu kreirati na osnovu etničke pripadnosti, zemlje porijekla, vjere, spolnog identiteta, društvene privilegije, ekonomske privilegije, itd. Postoje različiti načini razvrstavanja ljudi prema nečijim shemama. Ljudi pripadaju različitim društvenim grupama zbog svoje etničke pripadnosti, vjere ili starosti.<ref name=":4">Reicher, S, and N Hopkins. “Psychology and the End of History: a Critique and a Proposal for the Psychology of Social Categorization.” Political Psychology, vol. 22, no. 2, 2001, pp. 383–407.</ref>
Društvene kategorije zasnovane na dobi, [[rasa|rasi]] i [[spol]]u koriste ljudi kada se susreću s novom osobom. Budući da se neke od ovih kategorija odnose na fizičke osobine, često se koriste automatski kada se ljudi ne poznaju.<ref name=":2">Liberman, Zoe, et al. “The Origins of Social Categorization.” Trends In Cognitive Sciences, vol. 21, no. 7, 2017, pp. 556–568.</ref> Ove kategorije nisu objektivne i zavise od toga kako ljudi vide svijet oko sebe. Oni omogućavaju ljudima da se identifikuju sa sličnim ljudima i da identifikuju ljude koji su različiti. Oni su korisni u formiranju nečijeg identiteta sa ljudima oko sebe. Neko može izgraditi sopstveni identitet identifikujući se u grupi ili odbacivanjem druge grupe.<ref name=":1">Bodenhausen, Galen & Kang, S.K. & Peery, D.. (2012). Social categorization and the perception of social groups. 10.4135/9781446247631.n16.</ref>
Društvena kategorizacija je slična drugim vrstama kategorizacije jer ima za cilj da pojednostavi razumijevanje ljudi. Međutim, stvaranje društvenih kategorija podrazumijeva da će se ljudi pozicionirati u odnosu na druge grupe. Hijerarhija u grupnim odnosima može se pojaviti kao rezultat društvene kategorizacije.<ref name=":1"/>
Naučnici tvrde da proces kategorizacije počinje u ranoj dobi kada djeca počinju učiti o svijetu i ljudima oko sebe. Djeca uče kako upoznati ljude prema kategorijama na osnovu sličnosti i razlika. Društvene kategorije koje kreiraju odrasli također utiču na njihovo razumijevanje svijeta. Oni uče o društvenim grupama slušajući opće informacije o tim grupama od svojih roditelja. Oni tada mogu razviti predrasude o ljudima kao rezultat ovih općenitosti.<ref name=":2"/>
Još jedan aspekt društvene kategorizacije spominju Stephen Reicher i Nick Hopkins i vezan je za političku dominaciju. Oni tvrde da politički lideri koriste društvene kategorije da utiču na političke debate.<ref name=":4"/>
=== Negativni aspekti ===
Aktivnost razvrstavanja ljudi prema subjektivnim ili objektivnim kriterijumima može se posmatrati kao negativan proces zbog svoje tendencije da dovede do nasilja iz grupe u drugu.<ref name=":3"/> Zaista, sličnosti okupljaju ljude koji imaju zajedničko osobine, ali razlike između grupa mogu dovesti do tenzija, a zatim i do upotrebe nasilja između tih grupa. Stvaranje društvenih grupa od strane ljudi odgovorno je za hijerarhizaciju odnosa između grupa.<ref name=":3">Tajfel, H. “Social Psychology of Intergroup Relations.” Annual review of psychology, vol. 33, no. 1, 1982, pp. 1–39.</ref> Ovi hijerarhijski odnosi učestvuju u promovisanju stereotipa o ljudima i grupama, ponekad zasnovanih na subjektivnim kriterijumima. Društvene kategorije mogu potaknuti ljude da povezuju stereotipe sa grupama ljudi. Povezivanje stereotipa sa grupom, i ljudima koji pripadaju ovoj grupi, može dovesti do oblika diskriminacije prema ljudima ove grupe.<ref>Hugenberg, Kurt i Galen V. Bodenhausen. “ Ambiguity in Social Categorization: The Role of Prejudice and Facial Affect in Racial Categorization.” Psychological Science, vol. 15, no. 5, 2004, pp.342–345.</ref> Percepcija grupe i stereotipi povezani s njom utiču na društvene odnose i aktivnosti.
Neke društvene kategorije imaju veću težinu od drugih u društvu. Naprimjer, u historiji, ai danas, kategorija "[[rasa]]" je jedna od prvih kategorija korištenih za sortiranje ljudi. Međutim, obično se koristi samo nekoliko kategorija rase kao što su "crnci", "bjelci", "azijati" itd. Učestvuje u svođenju mnoštva etničkih grupa na nekoliko kategorija na osnovu uglavnom boje kože ljudi.<ref>Nadine Chaurand. Stéréotypisation. Catégorisation sociale. Dictionnaire historique et critique du racisme, PUF, 10p, 2013. ffhal-00966930</ref>
Proces sortiranja ljudi stvara viziju drugog kao 'drugačijeg', što dovodi do dehumanizacije ljudi. Naučnici govore o međugrupnim odnosima uz koncept [[teorija društvenog identiteta]] koji je razvio H. Tajfel.<ref name=":3"/> Zaista, u historiji su mnogi primjeri društvene kategorizacije doveli do oblika dominacije ili nasilja iz dominantne grupe u dominantnu grupu. Periodi kolonizacije su primjeri vremena kada su ljudi iz grupe birali da dominiraju i kontrolišu druge ljude koji pripadaju drugim grupama jer su ih smatrali inferiornima. [[Rasizam]], [[diskriminacija]] i nasilje su posljedice društvene kategorizacije i mogu nastati zbog toga. Kada ljudi vide druge kao drugačije, oni imaju tendenciju da razviju hijerarhijske odnose sa drugim grupama.<ref name=":3"/>
== Pogrešna kategorizacija ==
Ne može biti kategorizacije bez mogućnosti [[pogrešna kategorizacija|pogrešne kategorizacije]].<ref>{{Citation|last=Magidor|first=Ofra|title=Category Mistakes|date=2019|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2019/entries/category-mistakes/|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|edition=Fall 2019|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|access-date=2020-01-17}}</ref> To do "the right thing with the right ''kind'' of thing.",<ref>Cohen & Lefebvre 2017</ref> Da biste uradili "pravu stvar sa pravim "tipom" stvari.",<ref>Cohen & Lefebvre 2017</ref> mora postojati i ispravna i pogrešna stvar. Ne samo da kategorija čiji je "sve" član logično vodi do [[Russellov paradoks|Russellovog paradoksa]] ("da li je ili nije član sam po sebi?"), nego bez mogućnosti greške, nema načina da se otkrije ili definiše ono što razlikuje članove kategorije od nečlanova.
Primjer odsustva nečlanova je problem [[siromaštvo stimulansa|siromaštva stimulansa]] u učenju jezika od strane djeteta: djeca koja uče [[jezik]] ne čuju ili prave greške u pravilima [[univerzalna gramatika|univerzalne gramatike]] (UG) . Stoga se nikada ne ispravljaju greške u UG. Ipak, dječji [[govor]] je u skladu s pravilima UG, a govornici mogu odmah otkriti da nešto nije u redu ako lingvista (namjerno) generiše izričaj koji krši UG. Stoga govornici mogu kategorizirati šta je UG-kompatibilno i UG-neusaglašeno. Lingvisti su iz ovoga zaključili da pravila UG moraju na neki način biti kodirana u ljudskom mozgu..<ref>Lasnik, H., & Lidz, J. L. (2017). [http://www.socsci.uci.edu/~lpearl/colareadinggroup/readings/LasnikLidz2016_PovStim.pdf The Argument from the Poverty of the Stimulus.] In: Ian Roberts (ed.) ''The Oxford Handbook of Universal Grammar''.</ref>
Međutim, obične kategorije, kao što su "psi", imaju obilje primjera nečlanova (mačke, naprimjer). Tako je moguće naučiti, pokušajem i greškom, uz ispravljanje grešaka, otkriti i definirati šta razlikuje pse od ne-pasa, a samim tim i ispravno ih kategorizirati.<ref>Burt, J. R., Torosdagli, N., Khosravan, N., RaviPrakash, H., Mortazi, A., Tissavirasingham, F., ... & Bagci, U. (2018). [http://www.cs.ucf.edu/~bagci/publications/catsdogs.pdf Deep learning beyond cats and dogs: recent advances in diagnosing breast cancer with deep neural networks] ''British Journal of Radiology'', 91(1089), 20170545.
</ref> Ova vrsta učenja, nazvana [[učenje s pojačavanjem]] u literaturi o ponašanju i [[učenje pod nadzorom]] u računarskoj literaturi, u osnovi zavisi od mogućnosti greške i ispravljanja grešaka. Pogrešna kategorizacija – primjeri nečlanova kategorije – mora uvijek postojati, ne samo da bi se kategorija učinila naučljivom, već i da bi kategorija uopće postojala i mogla se definisati.
== Također pogledajte==
* [[Kategorička percepcija]]
* [[Klasifikacija (opća teorija)]]
* [[Bibliotečka klasifikacija]]
* [[Klasifikacija s više oznaka]]
* [[Prepoznavanje uzorka]]
* [[Statistička klasifikacija]]
* [[Problem sa utemljenjem simbola]]
* [[Karakterizacija (matematika)]]
== Reference ==
{{Reflist}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11725/ To Cognize is to Categorize: Cognition is Categorization]
* [https://web.archive.org/web/20110607231246/http://toolserver.org/~dapete/catgraph/ Wikipedia Categories Visualizer]
* [https://web.archive.org/web/20110711213940/http://www.revue-emulations.net/archives/n8/categentretien Interdisciplinary Introduction to Categorization: Interview with Dvora Yanov (political sciences), Amie Thomasson (philosophy) and Thomas Serre (artificial intelligence)]
* [https://www.isko.org/cyclo/classification Birger Hjørland. 2017 "Classification"] In ''ISKO Encyclopedia of Knowledge Organization'', eds. Birger Hjørland and Claudio Gnoli.
*{{cite EB1911|wstitle=Category|volume=5|pages=508–510|short=1}}
{{Filozofija jezika}}
[[Kategorija:Spoznaja]]
[[Kategorija:Koncepti u epistemologiji]]
[[Kategorija:Reprezentacija znanja]]
[[Kategorija:Semantika]]
klwb3tgcajwoerynf1feflh84mm97jj
Sándor Puhl
0
492722
3428797
2022-08-24T15:59:21Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Infokutija nogometni sudija | imesudije = Sándor Puhl | slika = | naslov = Sándor Puhl | datumrođenja = 14. juli 1955. | rodnigrad = [[Miskolc]]<ref>{{cite news |title= Puhl Sándor 50 éves |url=http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |website=ma.hu |date=17. 7. 2005 |access-date=4. 8. 2014 |language=hu |archive-url=https://web.archive.org/web/20100724063322/http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/1...
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije = Sándor Puhl
| slika =
| naslov = Sándor Puhl
| datumrođenja = 14. juli 1955.
| rodnigrad = [[Miskolc]]<ref>{{cite news |title= Puhl Sándor 50 éves |url=http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |website=ma.hu |date=17. 7. 2005 |access-date=4. 8. 2014 |language=hu |archive-url=https://web.archive.org/web/20100724063322/http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |archive-date=24. 7. 2010}}</ref>
| rodnadržava = [[Mađarska]]
| datumsmrti = 20. maj 2021.<ref>{{Cite web |url=https://szovetseg.mlsz.hu/hir/elhunyt-puhl-sandor|title= MLSZ Szövetség - Elhunyt Puhl Sándor}} {{hu simbol}} </ref>
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Mađari|Mađar]]
| državljanstvo = Mađarsko
| ostala zanimanja =
| godine1 = 1984–2000.
| liga1 = {{nowrap|[[Prva nogometna liga Mađarske|Prva liga Mađarske]]}}
| uloga1 = Sudija
| internacionalni_period1 = 1988–2000.
| konfederacija1 = FIFA
| internacionalna_uloga1 = Sudija
| internacionalni_period2 =
| konfederacija2 =
| internacionalna_uloga2 =
}}
'''Sándor Puhl''' bio je [[Mađarska|mađarski]] [[nogometni sudija]].
== Karijera ==
Najpoznatiji je po vođenju četiri utakmice na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994]], uključujući i [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1994.|finale]] između [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]]. Sudio je i u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], uključujući [[Finale UEFA Lige prvaka 1997.|finale 1997.]] između [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] i [[Juventus FC|Juventusa]].
Četiri godine zaredom (1994–1997) biran je za [[IFFHS najbolji svjetski sudija|najboljeg svjetskog sudiju]] u izboru [[IFFHS]]-a.<ref>{{Cite web |url= http://www.rsssf.com/miscellaneous/iffhs-ref.html |title= IFFHS' World's Best Referee of the Year |website=rsssf.com}}</ref>
Po završetku sudijske karijere radio je kao zamjenik predsjedavajućeg [[Nogometni savez Mađarske|Nogometnog saveza Mađarske]] od 2000. do 2006. te kao stručni komentator za jedan mađarski TV-kanal.
Osim [[mađarski jezik|mađarskog]], govorio je [[njemački jezik|njemački]], [[italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]].
Preminuo je 20. maja 2021. od komplikacija poslije [[COVID-19|COVID-a 19]].<ref>{{cite web |url= https://regnum.ru/news/3274754.html |title= Умер венгерский футбольный арбитр Шандор Пуль, судивший финал ЧМ-1994 |language=ru}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.blikk.hu/sport/magyar-foci/puhl-sandor-gyasz-koronavirus-sportvilag/123spn5 |title= Puhl Sándor betegsége már hetek óta tartott: kiderült, mi okozta a legendás játékvezető halálát |date= 21. 5. 2021 |access-date= 21. 5. 2021 |work= [[Blikk]] |language= hu}}</ref>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070929135659/http://www.weltfussball.de/schiedsrichter_profil.php?id=14280 Puhlov profil] {{de simbol}}
{{IFFHS najbolji svjetski sudija}}
{{Sudije na Euru 1992.}}
{{Sudije na Euru 1996.}}
{{Sudije u finalima SP u nogometu}}
{{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}}
{{DEFAULTSORT:Puhl, Sándor}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Biografije, Miskolc]]
[[Kategorija:Mađarske nogometne sudije]]
e8dz494eivde14ixaimcxinh7vuzxcu
3428800
3428797
2022-08-24T16:11:53Z
AnToni
2325
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije = Sándor Puhl
| slika =
| naslov = Sándor Puhl
| datumrođenja = 14. juli 1955.
| rodnigrad = [[Miskolc]]<ref>{{cite news |title= Puhl Sándor 50 éves |url=http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |website=ma.hu |date=17. 7. 2005 |access-date=4. 8. 2014 |language=hu |archive-url=https://web.archive.org/web/20100724063322/http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |archive-date=24. 7. 2010}}</ref>
| rodnadržava = [[Mađarska]]
| datumsmrti = {{Datum smrti i godine|2021|05|21|1955|07|14}}<ref>{{Cite web |url=https://szovetseg.mlsz.hu/hir/elhunyt-puhl-sandor|title= MLSZ Szövetség - Elhunyt Puhl Sándor}} {{hu simbol}} </ref>
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Mađari|Mađar]]
| državljanstvo = Mađarsko
| ostala zanimanja =
| godine1 = 1984–2000.
| liga1 = {{nowrap|[[Prva nogometna liga Mađarske|Prva liga Mađarske]]}}
| uloga1 = Sudija
| internacionalni_period1 = 1988–2000.
| konfederacija1 = FIFA
| internacionalna_uloga1 = Sudija
| internacionalni_period2 =
| konfederacija2 =
| internacionalna_uloga2 =
}}
'''Sándor Puhl''' bio je [[Mađarska|mađarski]] [[nogometni sudija]].
== Karijera ==
Najpoznatiji je po vođenju četiri utakmice na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994]], uključujući i [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1994.|finale]] između [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]]. Sudio je i u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], uključujući [[Finale UEFA Lige prvaka 1997.|finale 1997.]] između [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] i [[Juventus FC|Juventusa]].
Četiri godine zaredom (1994–1997) biran je za [[IFFHS najbolji svjetski sudija|najboljeg svjetskog sudiju]] u izboru [[IFFHS]]-a.<ref>{{Cite web |url= http://www.rsssf.com/miscellaneous/iffhs-ref.html |title= IFFHS' World's Best Referee of the Year |website=rsssf.com}}</ref>
Po završetku sudijske karijere radio je kao zamjenik predsjedavajućeg [[Nogometni savez Mađarske|Nogometnog saveza Mađarske]] od 2000. do 2006. te kao stručni komentator za jedan mađarski TV-kanal.
Osim [[mađarski jezik|mađarskog]], govorio je [[njemački jezik|njemački]], [[italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]].
Preminuo je 20. maja 2021. od komplikacija poslije [[COVID-19|COVID-a 19]].<ref>{{cite web |url= https://regnum.ru/news/3274754.html |title= Умер венгерский футбольный арбитр Шандор Пуль, судивший финал ЧМ-1994 |language=ru}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.blikk.hu/sport/magyar-foci/puhl-sandor-gyasz-koronavirus-sportvilag/123spn5 |title= Puhl Sándor betegsége már hetek óta tartott: kiderült, mi okozta a legendás játékvezető halálát |date= 21. 5. 2021 |access-date= 21. 5. 2021 |work= [[Blikk]] |language= hu}}</ref>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070929135659/http://www.weltfussball.de/schiedsrichter_profil.php?id=14280 Puhlov profil] {{de simbol}}
{{IFFHS najbolji svjetski sudija}}
{{Sudije na Euru 1992.}}
{{Sudije na Euru 1996.}}
{{Sudije u finalima SP u nogometu}}
{{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}}
{{DEFAULTSORT:Puhl, Sándor}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Biografije, Miskolc]]
[[Kategorija:Mađarske nogometne sudije]]
9b4tj06mzl0pyhr0c0iyvc4j2euoy02
3428805
3428800
2022-08-24T16:19:30Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije = Sándor Puhl
| slika =
| naslov = Sándor Puhl
| datumrođenja = 14. juli 1955.
| rodnigrad = [[Miskolc]]<ref>{{cite news |title= Puhl Sándor 50 éves |url=http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |website=ma.hu |date=17. 7. 2005 |access-date=4. 8. 2014 |language=hu |archive-url=https://web.archive.org/web/20100724063322/http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |archive-date=24. 7. 2010}}</ref>
| rodnadržava = [[Mađarska]]
| datumsmrti = {{Datum smrti i godine|2021|05|20|1955|07|14}}<ref>{{Cite web |url=https://szovetseg.mlsz.hu/hir/elhunyt-puhl-sandor|title= MLSZ Szövetség - Elhunyt Puhl Sándor}} {{hu simbol}} </ref>
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Mađari|Mađar]]
| državljanstvo = Mađarsko
| ostala zanimanja =
| godine1 = 1984–2000.
| liga1 = {{nowrap|[[Prva nogometna liga Mađarske|Prva liga Mađarske]]}}
| uloga1 = Sudija
| internacionalni_period1 = 1988–2000.
| konfederacija1 = FIFA
| internacionalna_uloga1 = Sudija
| internacionalni_period2 =
| konfederacija2 =
| internacionalna_uloga2 =
}}
'''Sándor Puhl''' bio je [[Mađarska|mađarski]] [[nogometni sudija]].
== Karijera ==
Najpoznatiji je po vođenju četiri utakmice na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994]], uključujući i [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1994.|finale]] između [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]]. Sudio je i u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], uključujući [[Finale UEFA Lige prvaka 1997.|finale 1997.]] između [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] i [[Juventus FC|Juventusa]].
Četiri godine zaredom (1994–1997) biran je za [[IFFHS najbolji svjetski sudija|najboljeg svjetskog sudiju]] u izboru [[IFFHS]]-a.<ref>{{Cite web |url= http://www.rsssf.com/miscellaneous/iffhs-ref.html |title= IFFHS' World's Best Referee of the Year |website=rsssf.com}}</ref>
Po završetku sudijske karijere radio je kao zamjenik predsjedavajućeg [[Nogometni savez Mađarske|Nogometnog saveza Mađarske]] od 2000. do 2006. te kao stručni komentator za jedan mađarski TV-kanal.
Osim [[mađarski jezik|mađarskog]], govorio je [[njemački jezik|njemački]], [[italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]].
Preminuo je 20. maja 2021. od komplikacija poslije [[COVID-19|COVID-a 19]].<ref>{{cite web |url= https://regnum.ru/news/3274754.html |title= Умер венгерский футбольный арбитр Шандор Пуль, судивший финал ЧМ-1994 |language=ru}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.blikk.hu/sport/magyar-foci/puhl-sandor-gyasz-koronavirus-sportvilag/123spn5 |title= Puhl Sándor betegsége már hetek óta tartott: kiderült, mi okozta a legendás játékvezető halálát |date= 21. 5. 2021 |access-date= 21. 5. 2021 |work= [[Blikk]] |language= hu}}</ref>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070929135659/http://www.weltfussball.de/schiedsrichter_profil.php?id=14280 Puhlov profil] {{de simbol}}
{{IFFHS najbolji svjetski sudija}}
{{Sudije na Euru 1992.}}
{{Sudije na Euru 1996.}}
{{Sudije u finalima SP u nogometu}}
{{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}}
{{DEFAULTSORT:Puhl, Sándor}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Biografije, Miskolc]]
[[Kategorija:Mađarske nogometne sudije]]
9q4zk695ncikscw96k1zk0bmt59vq8k
3428812
3428805
2022-08-24T17:21:24Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije = Sándor Puhl
| slika =
| naslov = Sándor Puhl
| datumrođenja = 14. juli 1955.
| rodnigrad = [[Miskolc]]<ref>{{cite news |title= Puhl Sándor 50 éves |url=http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |website=ma.hu |date=17. 7. 2005 |access-date=4. 8. 2014 |language=hu |archive-url=https://web.archive.org/web/20100724063322/http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |archive-date=24. 7. 2010}}</ref>
| rodnadržava = [[Mađarska]]
| datumsmrti = {{Datum smrti i godine|2021|05|20|1955|07|14}}<ref>{{Cite web |url=https://szovetseg.mlsz.hu/hir/elhunyt-puhl-sandor|title= MLSZ Szövetség - Elhunyt Puhl Sándor}} {{hu simbol}} </ref>
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Mađari|Mađar]]
| državljanstvo = Mađarsko
| ostala zanimanja =
| godine1 = 1984–2000.
| liga1 = {{nowrap|[[Prva nogometna liga Mađarske|Prva liga Mađarske]]}}
| uloga1 = Sudija
| internacionalni_period1 = 1988–2000.
| konfederacija1 = FIFA
| internacionalna_uloga1 = Sudija
| internacionalni_period2 =
| konfederacija2 =
| internacionalna_uloga2 =
}}
'''Sándor Puhl''' bio je [[Mađarska|mađarski]] [[nogometni sudija]].
== Karijera ==
Najpoznatiji je po vođenju četiri utakmice na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994]], uključujući i [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1994.|finale]] između [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]]. Sudio je i u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], uključujući [[Finale UEFA Lige prvaka 1997.|finale 1997.]] između [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] i [[Juventus FC|Juventusa]].
Četiri godine zaredom (1994–1997) biran je za [[IFFHS najbolji svjetski sudija|najboljeg svjetskog sudiju]] u izboru [[IFFHS]]-a.<ref>{{Cite web |url= http://www.rsssf.com/miscellaneous/iffhs-ref.html |title= IFFHS' World's Best Referee of the Year |website=rsssf.com}}</ref>
Po završetku sudijske karijere radio je kao zamjenik predsjedavajućeg [[Nogometni savez Mađarske|Nogometnog saveza Mađarske]] od 2000. do 2006. te kao stručni komentator za jedan mađarski TV-kanal.
Osim [[mađarski jezik|mađarskog]], govorio je [[njemački jezik|njemački]], [[italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]].
Preminuo je 20. maja 2021. od komplikacija poslije [[COVID-19|COVID-a 19]].<ref>{{cite web |url= https://regnum.ru/news/3274754.html |title= Умер венгерский футбольный арбитр Шандор Пуль, судивший финал ЧМ-1994 |language=ru}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.blikk.hu/sport/magyar-foci/puhl-sandor-gyasz-koronavirus-sportvilag/123spn5 |title= Puhl Sándor betegsége már hetek óta tartott: kiderült, mi okozta a legendás játékvezető halálát |date= 21. 5. 2021 |access-date= 21. 5. 2021 |work= [[Blikk]] |language= hu}}</ref>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070929135659/http://www.weltfussball.de/schiedsrichter_profil.php?id=14280 Puhlov profil] {{de simbol}}
{{IFFHS najbolji svjetski sudija}}
{{Sudije na Euru 1992.}}
{{Sudije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.}}
{{Sudije na Euru 1996.}}
{{Sudije u finalima SP u nogometu}}
{{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}}
{{DEFAULTSORT:Puhl, Sándor}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Biografije, Miskolc]]
[[Kategorija:Mađarske nogometne sudije]]
4zyzwwcj5q8jdr1lscv6xtzshbzba6g
3428816
3428812
2022-08-24T19:14:24Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije = Sándor Puhl
| slika =
| naslov = Sándor Puhl
| datumrođenja = 14. juli 1955.
| rodnigrad = [[Miskolc]]<ref>{{cite news |title= Puhl Sándor 50 éves |url=http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |website=ma.hu |date=17. 7. 2005 |access-date=4. 8. 2014 |language=hu |archive-url=https://web.archive.org/web/20100724063322/http://sport.ma.hu/tart/rcikk/g/0/125679/1 |archive-date=24. 7. 2010}}</ref>
| rodnadržava = [[Mađarska]]
| datumsmrti = {{Datum smrti i godine|2021|05|20|1955|07|14}}<ref>{{Cite web |url=https://szovetseg.mlsz.hu/hir/elhunyt-puhl-sandor|title= MLSZ Szövetség - Elhunyt Puhl Sándor}} {{hu simbol}} </ref>
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Mađari|Mađar]]
| državljanstvo = Mađarsko
| ostala zanimanja =
| godine1 = 1984–2000.
| liga1 = {{nowrap|[[Prva nogometna liga Mađarske|Prva liga Mađarske]]}}
| uloga1 = Sudija
| internacionalni_period1 = 1988–2000.
| konfederacija1 = FIFA
| internacionalna_uloga1 = Sudija
| internacionalni_period2 =
| konfederacija2 =
| internacionalna_uloga2 =
}}
'''Sándor Puhl''' bio je [[Mađarska|mađarski]] [[nogometni sudija]].
== Karijera ==
Najpoznatiji je po vođenju četiri utakmice na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994]], uključujući i [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1994.|finale]] između [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]]. Sudio je i u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], uključujući [[Finale UEFA Lige prvaka 1997.|finale 1997.]] između [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] i [[Juventus FC|Juventusa]].
Četiri godine zaredom (1994–1997) biran je za [[IFFHS najbolji svjetski sudija|najboljeg svjetskog sudiju]] u izboru [[IFFHS]]-a.<ref>{{Cite web |url= http://www.rsssf.com/miscellaneous/iffhs-ref.html |title= IFFHS' World's Best Referee of the Year |website=rsssf.com}}</ref>
Po završetku sudijske karijere radio je kao zamjenik predsjedavajućeg [[Nogometni savez Mađarske|Nogometnog saveza Mađarske]] od 2000. do 2006. te kao stručni komentator za jedan mađarski TV-kanal.
Osim [[mađarski jezik|mađarskog]], govorio je [[njemački jezik|njemački]], [[italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]].
Preminuo je 20. maja 2021. od komplikacija poslije [[COVID-19|COVID-a 19]].<ref>{{cite web |url= https://regnum.ru/news/3274754.html |title= Умер венгерский футбольный арбитр Шандор Пуль, судивший финал ЧМ-1994 |language=ru}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.blikk.hu/sport/magyar-foci/puhl-sandor-gyasz-koronavirus-sportvilag/123spn5 |title= Puhl Sándor betegsége már hetek óta tartott: kiderült, mi okozta a legendás játékvezető halálát |date= 21. 5. 2021 |access-date= 21. 5. 2021 |work= [[Blikk]] |language= hu}}</ref>
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070929135659/http://www.weltfussball.de/schiedsrichter_profil.php?id=14280 Puhlov profil] {{de simbol}}
{{IFFHS najbolji svjetski sudija}}
{{Sudije na Euru 1992.}}
{{Sudije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.}}
{{Sudije na Euru 1996.}}
{{Sudije u finalima SP u nogometu}}
{{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}}
{{Sudije u finalima Kupa UEFA/Evropske lige}}
{{DEFAULTSORT:Puhl, Sándor}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Biografije, Miskolc]]
[[Kategorija:Mađarske nogometne sudije]]
gvz9t5cadxgof12uesd2npe62tg1yyg
Šablon:Sudije na Euru 1992.
10
492723
3428798
2022-08-24T16:06:46Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Navkutija | ime = Sudije na Euru 1992. | naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|Evropskom prvenstvu u nogometu 1992.]] | podaciklasa = hlist |podaci1 = * {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Gérard Biguet]] * {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[John Blankenstein]] * {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Hubert Forstinger]] * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Bruno Galler]] * {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Guy Goethals]] * {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} Bo...
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
| ime = Sudije na Euru 1992.
| naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|Evropskom prvenstvu u nogometu 1992.]]
| podaciklasa = hlist
|podaci1 =
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Gérard Biguet]]
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[John Blankenstein]]
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Hubert Forstinger]]
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Bruno Galler]]
* {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Guy Goethals]]
* {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Bo Karlsson]]
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Tullio Lanese]]
* {{ZD|DAN|veličina=18px}} [[Peter Mikkelsen (nogometni sudija)|Peter Mikkelsen]]
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Pierluigi Pairetto]]
* {{ZD|MAĐ|veličina=18px}} [[Sándor Puhl]]
* {{ZD|POR|veličina=18px}} [[José Rosa dos Santos]]
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Kurt Röthlisberger]]
* {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Aron Schmidhuber]]
* {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Emilio Soriano Aladrén]]
* {{ZD|ZND|veličina=18px}} [[Aleksej Spirin]]
}}<includeonly>[[Kategorija:Sudije na Evropskom prvenstvu u nogometu 1992.]]</includeonly>
<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni Evropskog prvenstva u nogometu 1992.|{{PAGENAME}}]]
</noinclude>
2e6twnzot1gj9wh39bcjd3o0edoheu3
Šablon:Sudije na Euru 1996.
10
492724
3428801
2022-08-24T16:15:55Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Navkutija | ime = Sudije na Euru 1996. | naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Evropskom prvenstvu u nogometu 1996.]] | podaciklasa = hlist |podaci1 = * {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Marc Batta]] * {{ZD|TUR|veličina=18px}} [[Ahmet Çakar]] * {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Piero Ceccarini]] * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Manuel Díaz Vega]] * {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[David Elleray]] * {{ZD|NIZ|veličina=18px}} Mario van...
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
| ime = Sudije na Euru 1996.
| naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Evropskom prvenstvu u nogometu 1996.]]
| podaciklasa = hlist
|podaci1 =
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Marc Batta]]
* {{ZD|TUR|veličina=18px}} [[Ahmet Çakar]]
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Piero Ceccarini]]
* {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Manuel Díaz Vega]]
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[David Elleray]]
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Mario van der Ende]]
* {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Anders Frisk]]
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Dermot Gallagher]]
* {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Guy Goethals]]
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Gerd Grabher]]
* {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Bernd Heynemann]]
* {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}} [[Václav Krondl]]
* {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Hellmut Krug]]
* {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Nikolaj Levnjikov]]
* {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Antonio López Nieto]]
* {{ZD|DAN|veličina=18px}} [[Peter Mikkelsen (nogometni sudija)|Peter Mikkelsen]]
* {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Leslie Mottram]]
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Serge Muhmenthaler]]
* {{ZD|DAN|veličina=18px}} [[Kim Milton Nielsen]]
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Pierluigi Pairetto]]
* {{ZD|MAĐ|veličina=18px}} [[Sándor Puhl]]
* {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Leif Sundell]]
* {{ZD|BUG|veličina=18px}} [[Atanas Uzunov]]
* {{ZD|BJE|veličina=18px}} [[Vadim Žuk]]
}}<includeonly>[[Kategorija:Sudije na Evropskom prvenstvu u nogometu 1996.]]</includeonly>
<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni Evropskog prvenstva u nogometu 1996.|{{PAGENAME}}]]
</noinclude>
pjryykvpr5ympm94h59dszrqklcvrvb
Sandor Puhl
0
492725
3428809
2022-08-24T16:24:02Z
KWiki
9400
Preusmjereno na [[Sándor Puhl]]
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Sándor Puhl]]
iqdyjkgn7uip8nkekhfcw2j0bn7ovm8
Šablon:Sudije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.
10
492726
3428811
2022-08-24T17:02:30Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Navkutija | ime = Sudije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994. | naslov = [[Sudije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.|Sudije]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-u u nogometu 1994.]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] | podaci1 = * [[Ali Bujsaim]] * [[Jamal al-Sharif]] | grupa2 = [[CAF]] | podaci2 = * [[Neji Jouini]] * [[Lim Kee Chong]] | grupa3 = [[CONCACAF]] | podaci3 = * [[Arturo Angeles]] * [...
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
| ime = Sudije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.
| naslov = [[Sudije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.|Sudije]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-u u nogometu 1994.]]
| podaciklasa = hlist
| grupa1 = [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]
| podaci1 =
* [[Ali Bujsaim]]
* [[Jamal al-Sharif]]
| grupa2 = [[CAF]]
| podaci2 =
* [[Neji Jouini]]
* [[Lim Kee Chong]]
| grupa3 = [[CONCACAF]]
| podaci3 =
* [[Arturo Angeles]]
* [[Rodrigo Badilla]]
* [[Arturo Brizio Carter]]
| grupa4 = [[CONMEBOL]]
| podaci4 =
* [[Ernesto Filippi Cavani]]
* [[Francisco Oscar Lamolina]]
* [[Renato Marsiglia]]
* [[Alberto Tejada Noriega]]
* [[José Torres Cadena]]
| grupa5 = [[UEFA]]
| podaci5 =
* [[Fabio Baldas]]
* [[Manuel Díaz Vega]]
* [[Philip Don]]
* [[Mario van der Ende]]
* [[Bo Karlsson]]
* [[Hellmut Krug]]
* [[Peter Mikkelsen (nogometni sudija)|Peter Mikkelsen]]
* [[Leslie Mottram]]
* [[Pierluigi Pairetto]]
* [[Sándor Puhl]]
* [[Joël Quiniou]]
* [[Kurt Röthlisberger]]
}}<includeonly>[[Kategorija:Sudije Svjetskog prvenstva u nogometu 1994.]]</includeonly>
<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 1994.|{{PAGENAME}}]]
</noinclude>
b20nru3tl45k09omzl0fx8kxj1h7vhf
Šablon:Sudije u finalima Kupa UEFA/Evropske lige
10
492727
3428815
2022-08-24T19:11:00Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Navkutija |ime = Sudije u finalima Kupa UEFA/Evropske lige |naslov = [[Nogometni sudija|<span style="color: #000000">Sudije</span>]] u [[Spisak finala Kupa UEFA i UEFA Evropske lige|<span style="color: #000000">finalima</span>]] [[UEFA Evropska liga|<span style="color: #000000">Kupa UEFA / Evropske lige</span>]] |osnovastil = background-color:#F7941D;color:#000000 |podaciklasa = hlist |grupa1 = Kup UEFA |podaci1 = {{Navkutija podgrupa |grupastil = background...
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
|ime = Sudije u finalima Kupa UEFA/Evropske lige
|naslov = [[Nogometni sudija|<span style="color: #000000">Sudije</span>]] u [[Spisak finala Kupa UEFA i UEFA Evropske lige|<span style="color: #000000">finalima</span>]] [[UEFA Evropska liga|<span style="color: #000000">Kupa UEFA / Evropske lige</span>]]
|osnovastil = background-color:#F7941D;color:#000000
|podaciklasa = hlist
|grupa1 = Kup UEFA
|podaci1 = {{Navkutija podgrupa
|grupastil = background-color:#F7941D;color:#000000
|grupa1 = Dvije utakmice
|podaci1 =
* {{ZD|SSSR|veličina=18px}} [[Tofiq Bəhramov|Bəhramov]] i {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Laurens van Ravens|Van Ravens]] ([[Finale Kupa UEFA 1972.|1972]])
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Erich Linemayr|Linemayr]] i {{ZD|SSSR|veličina=18px}} [[Pavel Kazakov|Kazakov]] ([[Finale Kupa UEFA 1973.|1973]])
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Rudolf Scheurer|Scheurer]] i {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Concetto Lo Bello|Lo Bello]] ([[Finale Kupa UEFA 1974.|1974]])
* {{ZD|MAĐ|1957|veličina=18px}} [[Károly Palotai|Palotai]] i {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Paul Schiller (nogometni sudija)|Schiller]] ([[Finale Kupa UEFA 1975.|1975]])
* {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Ferdinand Biwersi|Biwersi]] i {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Rudi Glöckner|Glöckner]] ([[Finale Kupa UEFA 1976.|1976]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Charles Corver|Corver]] i {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Erich Linemayr|Linemayr]] ([[Finale Kupa UEFA 1977.|1977]])
* {{ZD|JUG|veličina=18px}} [[Dušan Maksimović|Maksimović]] i {{ZD|RUM|1965|veličina=18px}} [[Nicolae Rainea|Rainea]] ([[Finale Kupa UEFA 1978.|1978]])
* {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Ian Foote|Foote]] i {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Alberto Michelotti|Michelotti]] ([[Finale Kupa UEFA 1979.|1979]])
* {{ZD|ŠPA|1977|veličina=18px}} [[Emilio Carlos Guruceta|Guruceta]] i {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Alexis Ponnet|Ponnet]] ([[Finale Kupa UEFA 1980.|1980]])
* {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Adolf Prokop|Prokop]] i {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Walter Eschweiler|Eschweiler]] ([[Finale Kupa UEFA 1981.|1981]])
* {{ZD|IRS|veličina=18px}} [[John Carpenter (nogometni sudija)|Carpenter]] i {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[George Courtney|Courtney]] ([[Finale Kupa UEFA 1982.|1982]])
* {{ZD|BUG|1971|veličina=18px}} [[Bogdan Dočev|Dočev]] i {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Charles Corver|Corver]] ([[Finale Kupa UEFA 1983.|1983]])
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Bruno Galler|Galler]] i {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Volker Roth|Roth]] ([[Finale Kupa UEFA 1984.|1984]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Michel Vautrot|Vautrot]] i {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Alexis Ponnet|Ponnet]] ([[Finale Kupa UEFA 1985.|1985]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[George Courtney|Courtney]] i {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Bob Valentine|Valentine]] ([[Finale Kupa UEFA 1986.|1986]])
* {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Siegfried Kirschen|Kirschen]] i {{ZD|RUM|1965|veličina=18px}} [[Ioan Igna|Igna]] ([[Finale Kupa UEFA 1987.|1987]])
* {{ZD|ČSSR|veličina=18px}} [[Dušan Krchňák|Krchňák]] i {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Jan Keizer|Keizer]] ([[Finale Kupa UEFA 1988.|1988]])
* {{ZD|GRČ|veličina=18px}} [[Gerasimos Germanakos|Germanakos]] i {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Victoriano Sánchez Arminio|Sánchez Arminio]] ([[Finale Kupa UEFA 1989.|1989]])
* {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Emilio Soriano Aladrén|Soriano Aladrén]] i {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Aron Schmidhuber|Schmidhuber]] ([[Finale Kupa UEFA 1990.|1990]])
* {{ZD|SSSR|veličina=18px}} [[Aleksej Spirin|Spirin]] i {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Joël Quiniou|Quiniou]] ([[Finale Kupa UEFA 1991.|1991]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Joe Worrall (nogometni sudija)|Worrall]] i {{ZD|SRJ|veličina=18px}} [[Zoran Petrović (nogometni sudija)|Petrović]] ([[Finale Kupa UEFA 1992.|1992]])
* {{ZD|MAĐ|veličina=18px}} [[Sándor Puhl|Puhl]] i {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[John Blankenstein|Blankenstein]] ([[Finale Kupa UEFA 1993.|1993]])
* {{ZD|DAN|veličina=18px}} [[Kim Milton Nielsen|Nielsen]] i {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[James McCluskey|McCluskey]] ([[Finale Kupa UEFA 1994.|1994]])
* {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Antonio López Nieto|López Nieto]] i {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Frans van den Wijngaert|Van den Wijngaert]] ([[Finale Kupa UEFA 1995.|1995]])
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Serge Muhmenthaler|Muhmenthaler]] i {{ZD|BJE|veličina=18px}} [[Vadim Žuk|Žuk]] ([[Finale Kupa UEFA 1996.|1996]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Marc Batta|Batta]] i {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[José María García-Aranda|García-Aranda]] ([[Finale Kupa UEFA 1997.|1997]])
|grupastil = background-color:#F7941D;color:#000000
|grupa2 = Jedna utakmica
|podaci2 =
* {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Antonio López Nieto|López Nieto]] ([[Finale Kupa UEFA 1998.|1998]])
* {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Hugh Dallas|Dallas]] ([[Finale Kupa UEFA 1999.|1999]])
* {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Antonio López Nieto|López Nieto]] ([[Finale Kupa UEFA 2000.|2000]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Gilles Veissière|Veissière]] ([[Finale Kupa UEFA 2001.|2001]])
* {{ZD|POR|veličina=18px}} [[Vítor Melo Pereira|Melo Pereira]] ([[Finale Kupa UEFA 2002.|2002]])
* {{ZD|SLK|veličina=18px}} [[Ľuboš Micheľ|Micheľ]] ([[Finale Kupa UEFA 2003.|2003]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Pierluigi Collina|Collina]] ([[Finale Kupa UEFA 2004.|2004]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Graham Poll|Poll]] ([[Finale Kupa UEFA 2005.|2005]])
* {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Herbert Fandel|Fandel]] ([[Finale Kupa UEFA 2006.|2006]])
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Massimo Busacca|Busacca]] ([[Finale Kupa UEFA 2007.|2007]])
* {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Peter Fröjdfeldt|Fröjdfeldt]] ([[Finale Kupa UEFA 2008.|2008]])
* {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Luis Medina Cantalejo|Medina Cantalejo]] ([[Finale Kupa UEFA 2009.|2009]])
}}
|grupa2 = Evropska liga
|podaci2 =
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Nicola Rizzoli|Rizzoli]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2010.|2010]])
* {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Carlos Velasco Carballo|Velasco Carballo]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2011.|2011]])
* {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Wolfgang Stark|Stark]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2012.|2012]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Björn Kuipers|Kuipers]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2013.|2013]])
* {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Felix Brych|Brych]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2014.|2014]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Martin Atkinson|Atkinson]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2015.|2015]])
* {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Jonas Eriksson (nogometni sudija)|Eriksson]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2016.|2016]])
* {{ZD|SLO|veličina=18px}} [[Damir Skomina|Skomina]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2017.|2017]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Björn Kuipers|Kuipers]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2018.|2018]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Gianluca Rocchi|Rocchi]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2019.|2019]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Danny Makkelie|Makkelie]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2020.|2020]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Clément Turpin|Turpin]] ([[Finale Kupa UEFA 2021.|2021]])
* {{ZD|SLO|veličina=18px}} [[Slavko Vinčić|Vinčić]] ([[Finale UEFA Evropske lige 2022.|2022]])
}}
<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni Kupa UEFA|Sudije u finalima]]
[[Kategorija:Šabloni UEFA Evropske lige|Sudije u finalima]]
</noinclude>
a4pulgo2v53s17lkuajxmqz1e3zniin
Razgovor s korisnikom:Mirza RBiH
3
492728
3428818
2022-08-24T19:15:45Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Dobrodošlica}}
wikitext
text/x-wiki
{{Dobrodošlica}}
gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny
Šablon:Sudije u finalima UEFA Kupa pobjednika kupova
10
492729
3428825
2022-08-24T21:26:00Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Navkutija |ime = Sudije u finalima UEFA Kupa pobjednika kupova |naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] u finalima [[UEFA Kup pobjednika kupova|UEFA Kupa pobjednika kupova]] |podaciklasa = hlist |grupa1 = Dvije utakmice |podaci1 = * {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Erich Steiner|Steiner]] i {{ZD|MAĐ|1957|veličina=18px}} [[Vilmos Hernádi|Hernádi]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1961.|1961]]) |grupa2 = Jedna utakmica |podaci2 = * {{ZD|ŠKO|veličina=18px}}...
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
|ime = Sudije u finalima UEFA Kupa pobjednika kupova
|naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] u finalima [[UEFA Kup pobjednika kupova|UEFA Kupa pobjednika kupova]]
|podaciklasa = hlist
|grupa1 = Dvije utakmice
|podaci1 =
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Erich Steiner|Steiner]] i {{ZD|MAĐ|1957|veličina=18px}} [[Vilmos Hernádi|Hernádi]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1961.|1961]])
|grupa2 = Jedna utakmica
|podaci2 =
* {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Tiny Wharton|Wharton]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1962.|1962]])
* {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Kurt Tschenscher|Tschenscher]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1962.|1962 – ponovljeno]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Andries van Leeuwen|Van Leeuwen]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1963.|1963]])
* {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Lucien van Nuffel|Van Nuffel]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1964.|1964]])
* {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Gérard Versyp|Versyp]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1964.|1964 – ponovljeno]])
* {{ZD|MAĐ|1957|veličina=18px}} [[István Zsolt|Zsolt]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1965.|1965]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Pierre Schwinte|Schwinte]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1966.|1966]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Concetto Lo Bello|Lo Bello]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1967.|1967]])
* {{ZD|ŠPA|1945|veličina=18px}} [[José María Ortiz de Mendíbil|Ortiz de Mendíbil]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1968.|1968]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Laurens van Ravens|Van Ravens]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1969.|1969]])
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Paul Schiller (nogometni sudija)|Schiller]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1970.|1970]])
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Rudolf Scheurer|Scheurer]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1971.|1971. i ponovljeno]])
* {{ZD|ŠPA|1945|veličina=18px}} [[José María Ortiz de Mendíbil|Ortiz de Mendíbil]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1972.|1972]])
* {{ZD|GRČ|1970|veličina=18px}} [[Christos Michas|Michas]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1973.|1973]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Arie van Gemert|Van Gemert]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1974.|1974]])
* {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Bobby Davidson (nogometni sudija)|Davidson]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1975.|1975]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Robert Wurtz|Wurtz]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1976.|1976]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Pat Partridge|Partridge]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1977.|1977]])
* {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Heinz Aldinger|Aldinger]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1978.|1978]])
* {{ZD|MAĐ|1957|veličina=18px}} [[Károly Palotai|Palotai]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1979.|1979]])
* {{ZD|ČSSR|veličina=18px}} [[Vojtech Christov|Christov]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1980.|1980]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Riccardo Lattanzi|Lattanzi]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1981.|1981]])
* {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Walter Eschweiler|Eschweiler]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1982.|1982]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Gianfranco Menegali|Menegali]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1983.|1983]])
* {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Adolf Prokop|Prokop]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1984.|1984]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Paolo Casarin|Casarin]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1985.|1985]])
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Franz Wöhrer|Wöhrer]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1986.|1986]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Luigi Agnolin|Agnolin]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1987.|1987]])
* {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Dieter Pauly|Pauly]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1988.|1988]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[George Courtney|Courtney]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1989.|1989]])
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Bruno Galler|Galler]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1990.|1990]])
* {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Bo Karlsson|Karlsson]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1991.|1991]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Pietro D'Elia|D'Elia]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1992.|1992]])
* {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Karl-Josef Assenmacher|Assenmacher]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1993.|1993]])
* {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}} [[Václav Krondl|Krondl]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1994.|1994]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Piero Ceccarini|Ceccarini]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1996.|1995]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Pierluigi Pairetto|Pairetto]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1996.|1996]])
* {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Markus Merk|Merk]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1997.|1997]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Stefano Braschi|Braschi]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1998.|1998]])
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Günter Benkö|Benkö]] ([[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1990.|1999]])
}}
<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni UEFA Kupa pobjednika kupova|Sudije u finalima]]
</noinclude>
olykzbhn3it2094yu7vgy89uvx8ljt1
Šablon:Sudije u finalima FIFA Kupa konfederacija
10
492730
3428828
2022-08-24T21:44:37Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Navkutija |ime = Sudije u finalima FIFA Kupa konfederacija |naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] u finalima [[FIFA Kup konfederacija|FIFA Kupa konfederacija]] |podaciklasa = hlist |grupa1 = Kup kralja Fahda |podaci1 = * {{ZD|MAUS}} [[Lim Kee Chong|Kee Chong]] ([[Kup kralja Fahda 1992.|1992]]) * {{ZD|UAE}} [[Ali Bujsaim|Bujsaim]] ([[Kup kralja Fahda 1995.|1995]]) |grupa2 = Kup konfederacija |podaci2 = * {{ZD|TAJ}} [[Pirom Un-prasert|Un-prasert]] (FIFA Kup ko...
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
|ime = Sudije u finalima FIFA Kupa konfederacija
|naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] u finalima [[FIFA Kup konfederacija|FIFA Kupa konfederacija]]
|podaciklasa = hlist
|grupa1 = Kup kralja Fahda
|podaci1 =
* {{ZD|MAUS}} [[Lim Kee Chong|Kee Chong]] ([[Kup kralja Fahda 1992.|1992]])
* {{ZD|UAE}} [[Ali Bujsaim|Bujsaim]] ([[Kup kralja Fahda 1995.|1995]])
|grupa2 = Kup konfederacija
|podaci2 =
* {{ZD|TAJ}} [[Pirom Un-prasert|Un-prasert]] ([[FIFA Kup konfederacija 1997.|1997]])
* {{ZD|ŠVE}} [[Anders Frisk|Frisk]] ([[FIFA Kup konfederacija 1999.|1999]])
* {{ZD|UAE}} [[Ali Bujsaim|Bujsaim]] ([[FIFA Kup konfederacija 2001.|2001]])
* {{ZD|RUS}} [[Valentin Ivanov (nogometni sudija)|Ivanov]] ([[FIFA Kup konfederacija 2003.|2003]])
* {{ZD|SLK}} [[Ľuboš Micheľ|Micheľ]] ([[FIFA Kup konfederacija 2005.|2005]])
* {{ZD|ŠVE}} [[Martin Hansson (nogometni sudija)|Hansson]] ([[FIFA Kup konfederacija 2009.|2009]])
* {{ZD|NIZ}} [[Björn Kuipers|Kuipers]] ([[FIFA Kup konfederacija 2013.|2013]])
* {{ZD|SRB}} [[Milorad Mažić|Mažić]] ([[FIFA Kup konfederacija 2017.|2017]])
}}<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni za sudije na FIFA Kupu konfederacija|Finala]]
[[Kategorija:Šabloni FIFA Kupa konfederacija|Sudije u finalima]]
</noinclude>
n0yz9i61hl71irhhjs1ghpbidldm84m
Šablon:Sudije UEFA Superkupa
10
492732
3428837
2022-08-24T23:37:59Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Navkutija |ime = Sudije UEFA Superkupa |naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] [[UEFA Superkup]]a |podaciklasa = hlist |grupa1 = Dvije utakmice |podaci1 = * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Rudolf Scheurer|Scheurer]] i {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Rudi Glöckner|Glöckner]] ([[UEFA Superkup 1973.|1973]]) * {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Sergio Gonella|Gonella]] i {{ZD|TUR|veličina=18px}} [[Doğan Babacan|Babacan]] ([[UEFA Superkup 1975.|1975]]) * {{ZD|ENG|veličina=1...
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
|ime = Sudije UEFA Superkupa
|naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] [[UEFA Superkup]]a
|podaciklasa = hlist
|grupa1 = Dvije utakmice
|podaci1 =
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Rudolf Scheurer|Scheurer]] i {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Rudi Glöckner|Glöckner]] ([[UEFA Superkup 1973.|1973]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Sergio Gonella|Gonella]] i {{ZD|TUR|veličina=18px}} [[Doğan Babacan|Babacan]] ([[UEFA Superkup 1975.|1975]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Kenneth Burns (nogometni sudija)|Burns]] i {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Paul Schiller (nogometni sudija)|Schiller]] ([[UEFA Superkup 1976.|1976]])
* {{ZD|POR|veličina=18px}} [[António Garrido|Garrido]] i {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Ulf Eriksson (nogometni sudija)|Eriksson]] ([[UEFA Superkup 1977.|1977]])
* {{ZD|MAĐ|1957|veličina=18px}} [[Károly Palotai|Palotai]] i {{ZD|RUM|1965|veličina=18px}} [[Nicolae Rainea|Rainea]] ([[UEFA Superkup 1978.|1978]])
* {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Adolf Prokop|Prokop]] i {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Walter Eschweiler|Eschweiler]] ([[UEFA Superkup 1979.|1979]])
* {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Alexis Ponnet|Ponnet]] i {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Franz Wöhrer|Wöhrer]] ([[UEFA Superkup 1980.|1980]])
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Bruno Galler|Galler]] i {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Alexis Ponnet|Ponnet]] ([[UEFA Superkup 1982.|1982]])
* {{ZD|ČSSR|veličina=18px}} [[Vojtěch Christov|Christov]] i {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Horst Brummeier|Brummeier]] ([[UEFA Superkup 1983.|1983]])
* {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Bob Valentine|Valentine]] i {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Aron Schmidhuber|Schmidhuber]] ([[UEFA Superkup 1987.|1987]])
* {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Siegfried Kirschen|Kirschen]] i {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Erik Fredriksson|Fredriksson]] ([[UEFA Superkup 1988.|1988]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Joël Quiniou|Quiniou]] i {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Helmut Kohl (nogometni sudija)|Kohl]] ([[UEFA Superkup 1989.|1989]])
* {{ZD|POR|veličina=18px}} [[José Rosa dos Santos|Dos Santos]] i {{ZD|JUG|veličina=18px}} [[Zoran Petrović (nogometni sudija)|Petrović]] ([[UEFA Superkup 1990.|1990]])
* {{ZD|DAN|veličina=18px}} [[Kim Milton Nielsen|Nielsen]] i {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Bo Karlsson|Karlsson]] ([[UEFA Superkup 1992.|1992]])
* {{ZD|ESP|veličina=18px}} [[Manuel Díaz Vega|Vega]] i {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Kurt Röthlisberger|Röthlisberger]] ([[UEFA Superkup 1993.|1993]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Mario van der Ende|Van der Ende]] i {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Hellmut Krug|Krug]] ([[UEFA Superkup 1994.|1994]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Rémi Harrel|Harrel]] i {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Leslie Mottram|Mottram]] ([[UEFA Superkup 1995.|1995]])
* {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Nikolaj Levnjikov|Levnjikov]] i {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Serge Muhmenthaler|Muhmenthaler]] ([[UEFA Superkup 1996.|1996]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[David Elleray|Elleray]] i {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Piero Ceccarini|Ceccarini]] ([[UEFA Superkup 1997.|1997]])
|grupa2 = Jedna utakmica
|podaci2 =
* {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Dieter Pauly|Pauly]] ([[UEFA Superkup 1984.|1984]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Luigi Agnolin|Agnolin]] ([[UEFA Superkup 1986.|1986]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Mario van der Ende|Van der Ende]] ([[UEFA Superkup 1991.|1991]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Marc Batta|Batta]] ([[UEFA Superkup 1998.|1998]])
* {{ZD|POLJ|veličina=18px}} [[Ryszard Wójcik|Wójcik]] ([[UEFA Superkup 1999.|1999]])
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Günter Benkö|Benkö]] ([[UEFA Superkup 2000.|2000]])
* {{ZD|POR|veličina=18px}} [[Vítor Melo Pereira|Pereira]] ([[UEFA Superkup 2001.|2001]])
* {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Hugh Dallas|Dallas]] ([[UEFA Superkup 2002.|2002]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Graham Barber|Barber]] ([[UEFA Superkup 2003.|2003]])
* {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Terje Hauge|Hauge]] ([[UEFA Superkup 2004.|2004]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[René Temmink|Temmink]] ([[UEFA Superkup 2005.|2005]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Stefano Farina|Farina]] ([[UEFA Superkup 2006.|2006]])
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Konrad Plautz|Plautz]] ([[UEFA Superkup 2007.|2007]])
* {{ZD|DAN|veličina=18px}} [[Claus Bo Larsen|Bo Larsen]] ([[UEFA Superkup 2008.|2008]])
* {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Frank De Bleeckere|De Bleeckere]] ([[UEFA Superkup 2009.|2009]])
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Massimo Busacca|Busacca]] ([[UEFA Superkup 2010.|2010]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Björn Kuipers|Kuipers]] ([[UEFA Superkup 2011.|2011]])
* {{ZD|SLO|veličina=18px}} [[Damir Skomina|Skomina]] ([[UEFA Superkup 2012.|2012]])
* {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Jonas Eriksson (nogometni sudija)|Eriksson]] ([[UEFA Superkup 2013.|2013]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Mark Clattenburg|Clattenburg]] ([[UEFA Superkup 2014.|2014]])
* {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[William Collum|Collum]] ([[UEFA Superkup 2015.|2015]])
* {{ZD|SRB|veličina=18px}} [[Milorad Mažić|Mažić]] ([[UEFA Superkup 2016.|2016]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Gianluca Rocchi|Rocchi]] ([[UEFA Superkup 2017.|2017]])
* {{ZD|POLJ|veličina=18px}} [[Szymon Marciniak|Marciniak]] ([[UEFA Superkup 2018.|2018]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Stéphanie Frappart|Frappart]] ([[UEFA Superkup 2019.|2019]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Taylor]] ([[UEFA Superkup 2020.|2020]])
* {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Karasjov (nogometni sudija)|Karasjov]] ([[UEFA Superkup 2021.|2021]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Oliver]] ([[UEFA Superkup 2022.|2022]])
}}<noinclude>
[[Kategorija:UEFA Superkup]]
</noinclude>
fr1cysr3h41182dq8ibiq8hmqss9gii
3428840
3428837
2022-08-25T00:04:27Z
KWiki
9400
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
|ime = Sudije UEFA Superkupa
|naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] [[UEFA Superkup]]a
|podaciklasa = hlist
|grupa1 = Dvije utakmice
|podaci1 =
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Rudolf Scheurer|Scheurer]] i {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Rudi Glöckner|Glöckner]] ([[UEFA Superkup 1973.|1973]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Sergio Gonella|Gonella]] i {{ZD|TUR|veličina=18px}} [[Doğan Babacan|Babacan]] ([[UEFA Superkup 1975.|1975]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Kenneth Burns (nogometni sudija)|Burns]] i {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Paul Schiller (nogometni sudija)|Schiller]] ([[UEFA Superkup 1976.|1976]])
* {{ZD|POR|veličina=18px}} [[António Garrido|Garrido]] i {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Ulf Eriksson (nogometni sudija)|Eriksson]] ([[UEFA Superkup 1977.|1977]])
* {{ZD|MAĐ|1957|veličina=18px}} [[Károly Palotai|Palotai]] i {{ZD|RUM|1965|veličina=18px}} [[Nicolae Rainea|Rainea]] ([[UEFA Superkup 1978.|1978]])
* {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Adolf Prokop|Prokop]] i {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Walter Eschweiler|Eschweiler]] ([[UEFA Superkup 1979.|1979]])
* {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Alexis Ponnet|Ponnet]] i {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Franz Wöhrer|Wöhrer]] ([[UEFA Superkup 1980.|1980]])
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Bruno Galler|Galler]] i {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Alexis Ponnet|Ponnet]] ([[UEFA Superkup 1982.|1982]])
* {{ZD|ČSSR|veličina=18px}} [[Vojtěch Christov|Christov]] i {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Horst Brummeier|Brummeier]] ([[UEFA Superkup 1983.|1983]])
* {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Bob Valentine|Valentine]] i {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Aron Schmidhuber|Schmidhuber]] ([[UEFA Superkup 1987.|1987]])
* {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Siegfried Kirschen|Kirschen]] i {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Erik Fredriksson|Fredriksson]] ([[UEFA Superkup 1988.|1988]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Joël Quiniou|Quiniou]] i {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Helmut Kohl (nogometni sudija)|Kohl]] ([[UEFA Superkup 1989.|1989]])
* {{ZD|POR|veličina=18px}} [[José Rosa dos Santos|Dos Santos]] i {{ZD|JUG|veličina=18px}} [[Zoran Petrović (nogometni sudija)|Petrović]] ([[UEFA Superkup 1990.|1990]])
* {{ZD|DAN|veličina=18px}} [[Kim Milton Nielsen|Nielsen]] i {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Bo Karlsson|Karlsson]] ([[UEFA Superkup 1992.|1992]])
* {{ZD|ESP|veličina=18px}} [[Manuel Díaz Vega|Vega]] i {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Kurt Röthlisberger|Röthlisberger]] ([[UEFA Superkup 1993.|1993]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Mario van der Ende|Van der Ende]] i {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Hellmut Krug|Krug]] ([[UEFA Superkup 1994.|1994]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Rémi Harrel|Harrel]] i {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Leslie Mottram|Mottram]] ([[UEFA Superkup 1995.|1995]])
* {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Nikolaj Levnjikov|Levnjikov]] i {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Serge Muhmenthaler|Muhmenthaler]] ([[UEFA Superkup 1996.|1996]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[David Elleray|Elleray]] i {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Piero Ceccarini|Ceccarini]] ([[UEFA Superkup 1997.|1997]])
|grupa2 = Jedna utakmica
|podaci2 =
* {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Dieter Pauly|Pauly]] ([[UEFA Superkup 1984.|1984]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Luigi Agnolin|Agnolin]] ([[UEFA Superkup 1986.|1986]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Mario van der Ende|Van der Ende]] ([[UEFA Superkup 1991.|1991]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Marc Batta|Batta]] ([[UEFA Superkup 1998.|1998]])
* {{ZD|POLJ|veličina=18px}} [[Ryszard Wójcik|Wójcik]] ([[UEFA Superkup 1999.|1999]])
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Günter Benkö|Benkö]] ([[UEFA Superkup 2000.|2000]])
* {{ZD|POR|veličina=18px}} [[Vítor Melo Pereira|Pereira]] ([[UEFA Superkup 2001.|2001]])
* {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Hugh Dallas|Dallas]] ([[UEFA Superkup 2002.|2002]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Graham Barber|Barber]] ([[UEFA Superkup 2003.|2003]])
* {{ZD|NOR|veličina=18px}} [[Terje Hauge|Hauge]] ([[UEFA Superkup 2004.|2004]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[René Temmink|Temmink]] ([[UEFA Superkup 2005.|2005]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Stefano Farina|Farina]] ([[UEFA Superkup 2006.|2006]])
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Konrad Plautz|Plautz]] ([[UEFA Superkup 2007.|2007]])
* {{ZD|DAN|veličina=18px}} [[Claus Bo Larsen|Bo Larsen]] ([[UEFA Superkup 2008.|2008]])
* {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Frank De Bleeckere|De Bleeckere]] ([[UEFA Superkup 2009.|2009]])
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Massimo Busacca|Busacca]] ([[UEFA Superkup 2010.|2010]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Björn Kuipers|Kuipers]] ([[UEFA Superkup 2011.|2011]])
* {{ZD|SLO|veličina=18px}} [[Damir Skomina|Skomina]] ([[UEFA Superkup 2012.|2012]])
* {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Jonas Eriksson (nogometni sudija)|Eriksson]] ([[UEFA Superkup 2013.|2013]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Mark Clattenburg|Clattenburg]] ([[UEFA Superkup 2014.|2014]])
* {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[William Collum|Collum]] ([[UEFA Superkup 2015.|2015]])
* {{ZD|SRB|veličina=18px}} [[Milorad Mažić|Mažić]] ([[UEFA Superkup 2016.|2016]])
* {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Gianluca Rocchi|Rocchi]] ([[UEFA Superkup 2017.|2017]])
* {{ZD|POLJ|veličina=18px}} [[Szymon Marciniak|Marciniak]] ([[UEFA Superkup 2018.|2018]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Stéphanie Frappart|Frappart]] ([[UEFA Superkup 2019.|2019]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Taylor]] ([[UEFA Superkup 2020.|2020]])
* {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Sergej Karasjov (nogometni sudija)|Karasjov]] ([[UEFA Superkup 2021.|2021]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Oliver]] ([[UEFA Superkup 2022.|2022]])
}}<includeonly>[[Kategorija:Sudije UEFA Superkupa]]</includeonly>
<noinclude>
[[Kategorija:UEFA Superkup]]
</noinclude>
nx3k0nszgdct97plp7qr022whi5n781
Kategorija:Mađarske nogometne sudije
14
492733
3428841
2022-08-25T00:05:51Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Commonscat|Association football referees from Hungary}} [[Kategorija:Nogometne sudije po državama|Mađarska]]
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Association football referees from Hungary}}
[[Kategorija:Nogometne sudije po državama|Mađarska]]
9mls5g68ql07kq7n0aeoxsth1mi5uqa
Kategorija:Italijanske nogometne sudije
14
492734
3428842
2022-08-25T00:07:18Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Commonscat|Association football referees from Italy}} [[Kategorija:Nogometne sudije po državama|Italija]]
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Association football referees from Italy}}
[[Kategorija:Nogometne sudije po državama|Italija]]
2g7it6n095u30q3neghn5s8mczoq5s9
Stefano Braschi
0
492735
3428845
2022-08-25T01:54:01Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Infokutija nogometni sudija | imesudije = Stefano Braschi | slika = | naslov = Stefano Braschi | datumrođenja = 6. juni 1957. | rodnigrad = [[Barberino di Mugello]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Italijani|Italijan]] | državljanstvo = Italijansko | ostala zanimanj...
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije = Stefano Braschi
| slika =
| naslov = Stefano Braschi
| datumrođenja = 6. juni 1957.
| rodnigrad = [[Barberino di Mugello]]
| rodnadržava = [[Italija]]
| datumsmrti =
| gradsmrti =
| državasmrti =
| nacionalnost = [[Italijani|Italijan]]
| državljanstvo = Italijansko
| ostala zanimanja = Komercijalni agent
| godine1 = 1992–2003.
| liga1 = {{nowrap|[[Serie B]] / [[Serie A]]}}
| uloga1 = Sudija
| internacionalni_period1 = 1996–2003.
| konfederacija1 = FIFA
| internacionalna_uloga1 = Sudija
| internacionalni_period2 =
| konfederacija2 =
| internacionalna_uloga2 =
}}
'''Stefano Braschi''' nekadašnji je [[italija]]nski [[nogometni sudija]].
== Karijera ==
U [[Serie A|Seriji A]] debitirao je u sezoni [[Serie A 1992/1993.|1992/93]], a 1996. stekao je kvalifikaciju međunarodnog sudije. Pridružio se najvišoj klasi UEFA-inih sudija 1998. i iste godine povjereno mu je [[Finale UEFA Kupa pobjednika kupova 1998.|finale]] [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] između [[Chelsea FC|Chelseaja]] i [[VfB Stuttgart|Stuttgarta]], održanog na [[stadion]]u [[Råsunda]] u [[Stockholm]]u. Dvije godine kasnije sudio je [[Finale UEFA Lige prvaka 2000.|finale]] [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] između [[Real Madrid CF|Real Madrida]] i [[Valencia CF|Valencije]] na [[Stade de France]]u u [[Saint-Denis]]u te na [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2000.|Svjetskom klupskom prvenstvu]] održanom u [[Brazil]]u. Pravdu je dijelio i u kvalifikacijama za svjetska prvenstva [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 – UEFA|1998.]] i [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 – UEFA|2002.]]
Na nacionalnom nivou sudio je dva finala [[Italijanski kup|Italijanskog kupa]] (1997. i 1999), kao i brojne klasike italijanskog prvenstva, uključujući četiri derbija [[Derby d'Italia|Inter – Juventus]], dva [[Derby della Madonnina|milanska derbija]], [[Rimski derbi]], [[Apeninski derbi]], [[Derby del Sole]], četiri [[Derbi Juventus–Milan|derbija Juventus – Milan]], tri derbija [[Juventus FC|Juventus]] – [[AS Roma|Roma]], dva susreta [[AC Milan|Milan]] – [[Torino FC|Torino]], jedan derbi [[FC Inter Milano|Inter]] – Roma, jedan Inter – [[ACF Fiorentina|Fiorentina]], jedan Torino – Inter i jedan Milan – Fiorentina; također je vodio dva doigravanja za ispadanje iz Serie A, [[Piacenza Calcio 1919|Piacenza]] – [[Cagliari Calcio|Cagliari]] 1997. i [[Reggina 1914|Reggina]] – [[Hellas Verona FC|Verona]] 2001, te razigravanje za mjesto u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]], Juventus – [[Udinese Calcio|Udinese]] 1999. Godine 1998. dobio je prestižnu nagradu "Mauro", namijenjenu najuglednijem italijanskom međunarodnom sudiji.
U prvoj utakmici polufinala Italijanskog kupa između Intera i Parme 17. februara 1999. isključio je trojicu ''nerazzurra'' ([[Giuseppe Bergomi|Bergomija]], [[Francesco Colonnese|Colonnesea]] i [[Javier Zanetti|Javiera Zanettija]]), krivih, prema njegovom mišljenju, za pretjerane proteste.<ref>{{cite web |url= https://www.repubblica.it/online/sport/intpar/intpar/intpar.html|title=L'Inter perde la testa e saluta la Coppa Italia |author=Gianni Piva|date=18. 2. 1999 |language=it}}</ref> Uprkos žalbi Intera,<ref>{{cite web|url=https://www.repubblica.it/online/sport/intpar/braschi/braschi.html |title=Braschi si difende: "Non ho sbagliato, rifarei tutto"|date=18. 2. 1999|language=it}}</ref> branio je ispravnost svojih postupaka.<ref>{{cite news |language=it |url= https://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1999/02/19/follia-inter-tutti-contro-arbitro.html|title=FOLLIA INTER|author=Gianni Piva |work= [[La Repubblica (novine)|La Repubblica]]|date=19. 2. 1999|p=55}}</ref> Dobitnik je nagrade za sudiju godine u Seriji A 1999. i 2001. Zbog tada važeće dobne granice povukao se iz suđenja 2002.<ref>{{cite news |language=it |author=Antonello Capone |url=http://archiviostorico.gazzetta.it/2003/giugno/23/Trefoloni_promosso_Treossi_espulso__ga_0_0306238447.shtml |title=Trefoloni promosso, Treossi 'espulso'|work=[[La Gazzetta dello Sport]]|date=23. 6. 2003}}</ref> U martu 2003. oduzeta mu je licenca jer je bez odobrenja potpisao ugovor po kojem postaje generalni direktor [[ACN Siena 1904|Siene]] (koja je u to vrijeme bila u [[Serie B|Seriji B]]).<ref>{{cite news|url=http://www1.adnkronos.com/Archivio/AdnAgenzia/2003/03/12/Sport/Calcio/CALCIO-SIENA-LEX-ARBITRO-BRASCHI-SI-DIMETTE-DA-DG_214300.php |title=Calcio: Siena, l'ex arbitro Braschi si dimette da dg|work=[[Adnkronos]]|date=12. 3. 2003|language=it}}</ref><ref>{{cite news |language=it |url= https://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2003/03/13/ex-arbitro-braschi-stato-radiato-non.html |title= L'ex arbitro Braschi è stato radiato|author=Fulvio Bianchi |work=La Repubblica|date=13. 3. 2003|p=49}}</ref> [[Nogometni savez Italije]] rehabilitirao ga je 2006.<ref>{{cite web|url=http://www.centrostudisport.it/PDF/FIGC/575.pdf|title=Comunicato ufficiale n.3/CF|date=25. 8. 2006|format=[[PDF]]|language=it}}</ref>
Već kao posmatrač sudija za UEFA-u i predsjednik [[Toskana|toskanskog]] regionalnog odbora, u julu 2009. postavljen je za imenovatelja sudija za [[Serie C|Seriju C]].<ref>{{cite web|url=https://sport.sky.it/calcio/2009/07/08/collina_confermato_designatore_arbitrale.html|title=Arbitri, Collina confermato designatore|date=8. 7. 2009|language=it}}</ref>
Dana 8. jula 2010. imenovan je referentom [[Nacionalna sudijska komisija Italije|Nacionalne sudijske komisije]] Serie A.<ref>{{cite web |url= http://www.sportmediaset.mediaset.it/calcio/articoli/articolo36738.shtml |title= Braschi referente CAN di A |website= sportmediaset.it|language=it}}</ref> Ta pozicija ponovo mu je potvrđena za sljedeće sezone, do 2013/14, posljednje moguće prema propisima [[Italijanska asocijacija nogometnih sudija|Italijanske asocijacije nogometnih sudija]].
Godine 2014. uvršten je u [[Kuća slavnih italijanskog nogometa|Kuću slavnih italijanskog nogometa]] u kategoriji "Italijanske sudije".
Za period 2015–2017. ponovo je uključen u UEFA-in štab posmatrača sudija, u kojem je već bio.
== Privatni život ==
Oženjen je Paolom, s kojom je usvojio troje djece.<ref>{{cite news |author= Gabriele Marcotti |title= How referee with a heart found his little Brazilian family |url= http://www.espnfc.com/england/news/2000/1006/20001006engvgerref.html |publisher= ESPN |date= 6. 10. 2000 |access-date= 26. 8. 2014}}</ref> Osim [[italijanski jezik|italijanskog]], govori [[engleski jezik|engleski]] i [[francuski jezik]].
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://www.transfermarkt.de/transfermarkt/profil/schiedsrichter/4351 Profil] na ''transfermarkt.de'' {{de simbol}}
* [https://www.mondefootball.fr/fiche_d_arbitre/stefano-braschi/ Profil] na ''mondefootball.fr'' {{fr simbol}}
{{Sudija godine u Seriji A}}
{{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}}
{{Sudije u finalima UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Kuća slavnih italijanskog nogometa}}
{{DEFAULTSORT:Braschi, Stefano}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Biografije, Barberino di Mugello]]
[[Kategorija:Italijanske nogometne sudije]]
pd78vp9mylhi9mmos6h6qipz94pujfk
Kategorija:Biografije, Miskolc
14
492736
3428848
2022-08-25T02:03:19Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Commonscat|People of Miskolc}} [[Kategorija:Miskolc]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Mađarska|Miskolc]]
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|People of Miskolc}}
[[Kategorija:Miskolc]]
[[Kategorija:Biografije po gradovima, Mađarska|Miskolc]]
0rbalkmmrbpbezvejecg57eov9hvokb
Kategorija:Miskolc
14
492737
3428850
2022-08-25T02:05:33Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Commonscat|Miskolc}} {{Kategorija|Miskolc}} [[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj|Miskolc]]
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Miskolc}}
{{Kategorija|Miskolc}}
[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj|Miskolc]]
rgnocr0oubph8vjyard1zpbmodvcnre
Jorge Luis Larrionda
0
492738
3428852
2022-08-25T02:08:44Z
KWiki
9400
KWiki premjestio je stranicu [[Jorge Luis Larrionda]] na [[Jorge Larrionda]]
wikitext
text/x-wiki
#PREUSMJERI [[Jorge Larrionda]]
aa11wprzoiltcoccuq45totb2sl914e
Šablon:Sudije na SP u nogometu 2006.
10
492740
3428857
2022-08-25T02:16:36Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Navkutija | ime = Sudije na SP u nogometu 2006. | naslov = [[Sudije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.|Sudije]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|SP-u u nogometu 2006.]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] | podaci1 = * [[Toru Kamikawa]] * [[Shamsul Maidin]] | grupa2 = [[CAF]] | podaci2 = * [[Essam Abdel-Fatah]] * [[Coffi Codjia]] | grupa3 = [[CONCACAF]] | podaci3 = * [[Benito Archundia]] * Marco An...
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
| ime = Sudije na SP u nogometu 2006.
| naslov = [[Sudije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.|Sudije]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|SP-u u nogometu 2006.]]
| podaciklasa = hlist
| grupa1 = [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]
| podaci1 =
* [[Toru Kamikawa]]
* [[Shamsul Maidin]]
| grupa2 = [[CAF]]
| podaci2 =
* [[Essam Abdel-Fatah]]
* [[Coffi Codjia]]
| grupa3 = [[CONCACAF]]
| podaci3 =
* [[Benito Archundia]]
* [[Marco Antonio Rodríguez]]
| grupa4 = [[CONMEBOL]]
| podaci4 =
* [[Carlos Amarilla]]
* [[Horacio Elizondo]]
* [[Jorge Larrionda]]
* [[Óscar Ruiz]]
* [[Carlos Eugênio Simon]]
| grupa5 = [[OFC]]
| podaci5 =
* [[Mark Shield]]
| grupa6 = [[UEFA]]
| podaci6 =
* [[Frank De Bleeckere]]
* [[Massimo Busacca]]
* [[Valentin Ivanov (nogometni sudija)|Valentin Ivanov]]
* [[Luis Medina Cantalejo]]
* [[Markus Merk]]
* [[Ľuboš Micheľ]]
* [[Graham Poll]]
* [[Éric Poulat]]
* [[Roberto Rosetti]]
}}<includeonly>[[Kategorija:Sudije Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.]]</includeonly>
<noinclude>
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.|{{PAGENAME}}]]
</noinclude>
5bczan6wspdum1uy80k3agwrzqmwf6l
Šablon:Sudije na FIFA Kupu konfederacija 2003.
10
492742
3428861
2022-08-25T02:43:30Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Navkutija | ime = Sudije na FIFA Kupu konfederacija 2003. | naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] na [[FIFA Kup konfederacija 2003.|FIFA Kupu konfederacija 2003.]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] | podaci1 = * [[Masoud Moradi]] | grupa2 = [[CAF]] | podaci2 = * [[Coffi Codjia]] | grupa3 = [[CONCACAF]] | podaci3 = * [[Carlos Batres]] | grupa4 = [[CONMEBOL]] | podaci4 = * [[Carlos Amarilla]] * Jorge Larrion...
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
| ime = Sudije na FIFA Kupu konfederacija 2003.
| naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] na [[FIFA Kup konfederacija 2003.|FIFA Kupu konfederacija 2003.]]
| podaciklasa = hlist
| grupa1 = [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]
| podaci1 =
* [[Masoud Moradi]]
| grupa2 = [[CAF]]
| podaci2 =
* [[Coffi Codjia]]
| grupa3 = [[CONCACAF]]
| podaci3 =
* [[Carlos Batres]]
| grupa4 = [[CONMEBOL]]
| podaci4 =
* [[Carlos Amarilla]]
* [[Jorge Larrionda]]
| grupa5 = [[OFC]]
| podaci5 =
* [[Mark Shield]]
| grupa6 = [[UEFA]]
| podaci6 =
* [[Lucílio Batista]]
* [[Valentin Ivanov (nogometni sudija)|Valentin Ivanov]]
* [[Markus Merk]]
}}
<noinclude>
[[Kategorija:Sudije na FIFA Kupu konfederacija|{{PAGENAME}}]]
</noinclude>
fykttebccpu9poahm893cv2mvj3lmez
Šablon:Sudije Interkontinentalnog kupa (nogomet)
10
492743
3428862
2022-08-25T08:07:41Z
KWiki
9400
Nova stranica: {{Navkutija |ime = Sudije Interkontinentalnog kupa (nogomet) |naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalnog kupa]] |podaciklasa = hlist |grupa1 = Dvije utakmice |podaci1 = * {{ZD|ARG|veličina=18px}} [[José Praddaude|Praddaude]] i {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Ken Aston|Aston]] ([[Interkontinentalni kup 1960 (nogomet)|1960]]) * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Otmar Huber|Huber]] i {{ZD|ARG|veličina=18px}} Carlos Nay...
wikitext
text/x-wiki
{{Navkutija
|ime = Sudije Interkontinentalnog kupa (nogomet)
|naslov = [[Nogometni sudija|Sudije]] [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalnog kupa]]
|podaciklasa = hlist
|grupa1 = Dvije utakmice
|podaci1 =
* {{ZD|ARG|veličina=18px}} [[José Praddaude|Praddaude]] i {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Ken Aston|Aston]] ([[Interkontinentalni kup 1960 (nogomet)|1960]])
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Otmar Huber|Huber]] i {{ZD|ARG|veličina=18px}} [[Carlos Nay Foino|Nay Foino]] ([[Interkontinentalni kup 1961 (nogomet)|1961]])
* {{ZD|ARG|veličina=18px}} [[José Praddaude|Praddaude]] ([[Interkontinentalni kup 1961 (nogomet)|1961 – razigravanje]])
* {{ZD|PAR|veličina=18px}} [[Rubén Cabrera|Cabrera]] i {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Pierre Schwinte|Schwinte]] ([[Interkontinentalni kup 1962 (nogomet)|1962]])
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Alfred Habefellner|Habefellner]] i {{ZD|ARG|veličina=18px}} [[Juan Brozzi|Brozzi]] ([[Interkontinentalni kup 1963 (nogomet)|1963. i razigravanje]])
* {{ZD|BRA|1960|veličina=18px}} [[Armando Marques|Marques]] i {{ZD|MAĐ|1957|veličina=18px}} [[Jenő Gere|Gere]] ([[Interkontinentalni kup 1964 (nogomet)|1964]])
* {{ZD|ŠPA|1945|veličina=18px}} [[José María Ortiz de Mendíbil|Ortiz de Mendíbil]] ([[Interkontinentalni kup 1964 (nogomet)|1964 – razigravanje]])
* {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Rudolf Kreitlein|Kreitlein]] i {{ZD|PER|veličina=18px}} [[Arturo Yamasaki|Yamasaki]] ([[Interkontinentalni kup 1965 (nogomet)|1965]])
* {{ZD|ČIL|veličina=18px}} [[Claudio Vicuña|Vicuña]] i {{ZD|ITA|veličina=18px}} [[Concetto Lo Bello|Lo Bello]] ([[Interkontinentalni kup 1966 (nogomet)|1966]])
* {{ZD|ŠPA|1945|veličina=18px}} [[Juan Gardeazábal|Gardeazábal]] i {{ZD|URU|veličina=18px}} [[Esteban Marino|Marino]] ([[Interkontinentalni kup 1967 (nogomet)|1967]])
* {{ZD|PAR|veličina=18px}} [[Rodolfo Pérez Osorio|Pérez Osorio]] ([[Interkontinentalni kup 1967 (nogomet)|1967 – razigravanje]])
* {{ZD|PAR|veličina=18px}} [[Hugo Sosa Miranda|Sosa Miranda]] i {{ZD|JUG|veličina=18px}} [[Konstantin Zečević|Zečević]] ([[Interkontinentalni kup 1968 (nogomet)|1968]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Roger Machin|Machin]] i {{ZD|ČIL|veličina=18px}} [[Domingo Massaro|Massaro]] ([[Interkontinentalni kup 1969 (nogomet)|1969]])
* {{ZD|NJDR|veličina=18px}} [[Rudi Glöckner|Glöckner]] i {{ZD|PER|veličina=18px}} [[Alberto Tejada Burga|Tejada]] ([[Interkontinentalni kup 1970 (nogomet)|1970]])
* {{ZD|BRA|1968|veličina=18px}} [[José Favilli Neto|Favilli Neto]] i {{ZD|ŠKO|veličina=18px}} [[Alastair Mackenzie|Mackenzie]] ([[Interkontinentalni kup 1971 (nogomet)|1971]])
* {{ZD|SSSR|veličina=18px}} [[Tofiq Bəhramov|Bəhramov]] i {{ZD|PAR|veličina=18px}} [[José Romei|Romei]] ([[Interkontinentalni kup 1972 (nogomet)|1972]])
* {{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Charles Corver|Corver]] i {{ZD|ČIL|veličina=18px}} [[Carlos Robles (nogometni sudija)|Robles]] ([[Interkontinentalni kup 1974 (nogomet)|1974]])
* {{ZD|ARG|veličina=18px}} [[Luis Pestarino|Pestarino]] i {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Patrick Partridge|Partridge]] ([[Interkontinentalni kup 1976 (nogomet)|1976]])
* {{ZD|BUG|1971|veličina=18px}} [[Nikola Dudin|Dudin]] i {{ZD|URU|veličina=18px}} [[Roque Cerullo|Cerullo]] ([[Interkontinentalni kup 1977 (nogomet)|1977]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[Patrick Partridge|Partridge]] i {{ZD|URU|veličina=18px}} [[Juan Daniel Cardellino|Cardellino]] ([[Interkontinentalni kup 1979 (nogomet)|1979]])
|grupa2 = Jedna utakmica
|podaci2 =
* {{ZD|BEL|veličina=18px}} [[Alfred Delcourt|Delcourt]] ([[Interkontinentalni kup 1973 (nogomet)|1973]])
* {{ZD|IZR|veličina=18px}} [[Abraham Klein|Klein]] ([[Interkontinentalni kup 1980 (nogomet)|1980]])
* {{ZD|MEKS|veličina=18px}} [[Mario Rubio Vásquez|Rubio Vásquez]] ([[Interkontinentalni kup 1981 (nogomet)|1981]])
* {{ZD|KOS|veličina=18px}} [[Luis Paulino Siles|Siles]] ([[Interkontinentalni kup 1982 (nogomet)|1982]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Michel Vautrot|Vautrot]] ([[Interkontinentalni kup 1983 (nogomet)|1983]])
* {{ZD|BRA|1968|veličina=18px}} [[Romualdo Arppi Filho|Arppi Filho]] ([[Interkontinentalni kup 1984 (nogomet)|1984]])
* {{ZD|SRNJ|veličina=18px}} [[Volker Roth|Roth]] ([[Interkontinentalni kup 1985 (nogomet)|1985]])
* {{ZD|URU|veličina=18px}} [[José Martínez Bazán|Martínez Bazán]] ([[Interkontinentalni kup 1986 (nogomet)|1986]])
* {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Franz Wöhrer|Wöhrer]] ([[Interkontinentalni kup 1987 (nogomet)|1987]])
* {{ZD|KOL|veličina=18px}} [[Jesús Díaz (nogometni sudija)|Díaz]] ([[Interkontinentalni kup 1988 (nogomet)|1988]])
* {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Erik Fredriksson|Fredriksson]] ([[Interkontinentalni kup 1989 (nogomet)|1989]])
* {{ZD|BRA|1968|veličina=18px}} [[José Roberto Wright|Wright]] ([[Interkontinentalni kup 1990 (nogomet)|1990]])
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}} [[Kurt Röthlisberger|Röthlisberger]] ([[Interkontinentalni kup 1991 (nogomet)|1991]])
* {{ZD|ARG|veličina=18px}} [[Juan Carlos Loustau|Loustau]] ([[Interkontinentalni kup 1992 (nogomet)|1992]])
* {{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Joël Quiniou|Quiniou]] ([[Interkontinentalni kup 1993 (nogomet)|1993]])
* {{ZD|KOL|veličina=18px}} [[José Torres Cadena|Torres Cadena]] ([[Interkontinentalni kup 1994 (nogomet)|1994]])
* {{ZD|ENG|veličina=18px}} [[David Elleray|Elleray]] ([[Interkontinentalni kup 1995 (nogomet)|1995]])
* {{ZD|BRA|veličina=18px}} [[Márcio Rezende de Freitas|Rezende]] ([[Interkontinentalni kup 1996 (nogomet)|1996]])
* {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[José María García-Aranda|García-Aranda]] ([[Interkontinentalni kup 1997 (nogomet)|1997]])
* {{ZD|ČIL|veličina=18px}} [[Mario Sánchez|Sánchez]] ([[Interkontinentalni kup 1998 (nogomet)|1998]])
* {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Hellmut Krug|Krug]] ([[Interkontinentalni kup 1999 (nogomet)|1999]])
* {{ZD|KOL|veličina=18px}} [[Óscar Ruiz|Ruiz]] ([[Interkontinentalni kup 2000 (nogomet)|2000]])
* {{ZD|DAN|veličina=18px}} [[Kim Milton Nielsen|Nielsen]] ([[Interkontinentalni kup 2001 (nogomet)|2001]])
* {{ZD|BRA|veličina=18px}} [[Carlos Simon|Simon]] ([[Interkontinentalni kup 2002 (nogomet)|2002]])
* {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Valentin Ivanov (nogometni sudija)|Ivanov]] ([[Interkontinentalni kup 2003 (nogomet)|2003]])
* {{ZD|URU|veličina=18px}} [[Jorge Larrionda|Larrionda]] ([[Interkontinentalni kup 2004 (nogomet)|2004]])
}}<noinclude>
[[Kategorija:Interkontinentalni kup (nogomet)]]
</noinclude>
4ejboemt0cq4fawv9o5dnn6rzlw0k0x
David J. Thouless
0
492744
3428872
2022-08-25T11:17:33Z
Palapa
383
Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1076332018|David J. Thouless]]"
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik
| datum_rođenja = {{Birth date|1934|9|21|df=yes}}
| doktorski_studenti =
| slika = DavidThouless 1995 UW.jpg
}}
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Pages using infobox scientist with unknown parameters|residenceDavid J. Thouless]]
'''David James Thouless''' FRS <ref name="frs">{{Cite web|url=https://royalsociety.org/people/david-thouless-12410/|title=Professor David Thouless FRS|last=Anon|year=1979|publisher=royalsociety.org|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117024634/https://royalsociety.org/people/david-thouless-12410/|archive-date=17 November 2015}} One or more of the preceding sentences incorporates text from the royalsociety.org website where:
{{Citat|All text published under the heading 'Biography' on Fellow profile pages is available under [[Creative Commons license|Creative Commons Attribution 4.0 International License]]." –{{cite web |url=https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |title=Royal Society Terms, conditions and policies |access-date=2016-03-09 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925220834/https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |archive-date=25 September 2015 |df=dmy-all }}}}</ref> <ref>{{Cite journal|last=Leggett|first=Anthony J.|date=2022|title=David James Thouless. 21 September 1934—6 April 2019|url=https://royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/rsbm.2021.0049|journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society|volume=72}}</ref> ( {{IPAc-en|ˈ|θ|aʊ|l|ɛ|s}} ; 21. septembar 1934. – 6. april 2019. <ref name="whoswho">{{Who's Who}} {{Subscription required}} </ref> <ref name="Obit">{{Cite web|url=https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/|title=Professor David Thouless 1934–2019|date=6 April 2019|publisher=[[Trinity Hall, Cambridge]]|access-date=8 April 2019}}</ref> <ref name="nobelfacts">{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2016/thouless/facts/|title=David J. Thouless Facts|publisher=Nobel Prize.org|access-date=October 13, 2020}}</ref> ) je bio britanski [[fizičar]] [[Fizika kondenzovane materije|kondenzirane materije]]. <ref>{{Cite web|url=http://www.lanl.gov/orgs/pa/newsbulletin/2004/04/23/text04.shtml|title=Physicist Thouless to give two talks at Lab|archive-url=https://web.archive.org/web/20061015000324/http://www.lanl.gov/orgs/pa/newsbulletin/2004/04/23/text04.shtml|archive-date=15 October 2006|url-status=bot: unknown|access-date=4 October 2016}}, [[Los Alamos National Laboratory]] </ref> Bio je dobitnik Wolfove [[Vukova nagrada za fiziku|nagrade]] 1990. i laureat Nobelove nagrade za fiziku 2016. zajedno sa [[Duncan Haldane|F. Duncanom M.]] Haldaneom i [[J. Michael Kosterlitz|J. Michaelom Kosterlitzom]] za teorijska otkrića [[Topološka faza|topoloških faznih]] prijelaza i topoloških faza materije.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Z4PN4GnsrSgC&q=%22Thouless,+david+james%22+1934|title=The international who's who 1991–92|date=25 July 1991|publisher=Europa Publ.|isbn=9780946653706|via=Google Books}}</ref>
== Obrazovanje ==
Rođen 21. septembra 1934. u Bearsdenu, Škotska <ref>{{Cite news|last=Sturrock|first=Laura|title=Bearsden scientist is awarded Nobel prize in Physics|url=http://www.kirkintilloch-herald.co.uk/news/bearsden-scientist-is-awarded-nobel-prize-in-physics-1-4249500|access-date=6 October 2016|work=Kirkintilloch Herald|date=5 October 2016}}</ref> od roditelja engleskog jezika, Priscille (Gorton) Thouless, profesora engleskog, psihologa i emitera, [[Robert Thuless|Roberta Thoulessa]], <ref>[https://www.nytimes.com/2019/04/22/obituaries/david-thouless-dead.html David Thouless, 84, Dies; Nobel Laureate Cast Light on Matter] New York Times, 2019-04-22.</ref> David Thouless je školovan na [[Winchester College|Winchester koledžu]] i stekao je diplomu umjetnosti. diplomirao [[prirodne nauke (Cambridge)|prirodne nauke]] na [[Univerzitet u Kembridžu|Univerzitetu u Kembridžu]] kao student dodiplomskog studija [[Trinity Hall, Cambridge]] . Doktorirao je na [[Cornell University|Univerzitetu Cornell]], <ref name="tphd">{{cite thesis|degree=PhD|first=David James|last=Thouless|title=The application of perturbation methods to the theory of nuclear matter|publisher=Cornell University|year=1958|url=https://catalog.hathitrust.org/Record/010004677|oclc=745509629}}</ref> gdje mu je [[Hans Bethe]] bio savjetnik za doktorske studije. <ref>{{Cite book|last=Lee|first=Sabine|url=https://books.google.com/books?id=Ikrt42W9IOgC&pg=PA43|title=From Nuclei to Stars: Festschrift in Honor of Gerald E. Brown|date=8 April 2011|publisher=World Scientific|isbn=9789814329880|via=Google Books}}</ref>
== Lični život ==
Thuless je oženio Margaret Elizabeth Scrase 1958. godine i zajedno su imali troje djece. 2016. godine je prijavljeno da Thouless pati od [[Demencija|demencije]].<ref>{{Cite news|last=Knapton|first=Sarah|title=British scientists win Nobel prize in physics for work so baffling it had to be described using bagels|url=https://www.telegraph.co.uk/science/2016/10/04/british-scientists-win-nobel-prize-in-physics-for-work-so-baffli/|work=The Telegraph|date=4 October 2016|access-date=24 September 2017}}</ref> Umro je 6. aprila 2019. u Kembridžu, u 84. <ref name="Obit">{{Cite web|url=https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/|title=Professor David Thouless 1934–2019|date=6 April 2019|publisher=[[Trinity Hall, Cambridge]]|access-date=8 April 2019}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/ "Professor David Thouless 1934–2019"]. [[Trinity Hall, Cambridge]]. 6 April 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 April</span> 2019</span>.</cite></ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}{{Wolfova nagrada za fiziku}}{{Nobelova nagrada za fiziku}}{{Normativna kontrola}}
<nowiki>
[[Kategorija:Britanski nobelovci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Dobitnici Wolfove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]</nowiki>
g9zuqm4oj9ixtz1j5sfkixl2htt91qx
3428873
3428872
2022-08-25T11:18:38Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik
| datum_rođenja = {{Birth date|1934|9|21|df=yes}}
| doktorski_studenti =
| slika = DavidThouless 1995 UW.jpg
}}
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Pages using infobox scientist with unknown parameters|residenceDavid J. Thouless]]
'''David James Thouless''' FRS <ref name="frs">{{Cite web|url=https://royalsociety.org/people/david-thouless-12410/|title=Professor David Thouless FRS|last=Anon|year=1979|publisher=royalsociety.org|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117024634/https://royalsociety.org/people/david-thouless-12410/|archive-date=17 November 2015}} One or more of the preceding sentences incorporates text from the royalsociety.org website where:
{{Citat|All text published under the heading 'Biography' on Fellow profile pages is available under [[Creative Commons license|Creative Commons Attribution 4.0 International License]]." –{{cite web |url=https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |title=Royal Society Terms, conditions and policies |access-date=2016-03-09 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925220834/https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |archive-date=25 September 2015 |df=dmy-all }}}}</ref> <ref>{{Cite journal|last=Leggett|first=Anthony J.|date=2022|title=David James Thouless. 21 September 1934—6 April 2019|url=https://royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/rsbm.2021.0049|journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society|volume=72}}</ref> ( {{IPAc-en|ˈ|θ|aʊ|l|ɛ|s}} ; 21. septembar 1934. – 6. april 2019. <ref name="whoswho">{{Who's Who}} {{Subscription required}} </ref> <ref name="Obit">{{Cite web|url=https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/|title=Professor David Thouless 1934–2019|date=6 April 2019|publisher=[[Trinity Hall, Cambridge]]|access-date=8 April 2019}}</ref> <ref name="nobelfacts">{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2016/thouless/facts/|title=David J. Thouless Facts|publisher=Nobel Prize.org|access-date=October 13, 2020}}</ref> ) je bio britanski [[fizičar]] [[Fizika kondenzovane materije|kondenzirane materije]]. <ref>{{Cite web|url=http://www.lanl.gov/orgs/pa/newsbulletin/2004/04/23/text04.shtml|title=Physicist Thouless to give two talks at Lab|archive-url=https://web.archive.org/web/20061015000324/http://www.lanl.gov/orgs/pa/newsbulletin/2004/04/23/text04.shtml|archive-date=15 October 2006|url-status=bot: unknown|access-date=4 October 2016}}, [[Los Alamos National Laboratory]] </ref> Bio je dobitnik Wolfove [[Vukova nagrada za fiziku|nagrade]] 1990. i laureat Nobelove nagrade za fiziku 2016. zajedno sa [[Duncan Haldane|F. Duncanom M.]] Haldaneom i [[J. Michael Kosterlitz|J. Michaelom Kosterlitzom]] za teorijska otkrića [[Topološka faza|topoloških faznih]] prijelaza i topoloških faza materije.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Z4PN4GnsrSgC&q=%22Thouless,+david+james%22+1934|title=The international who's who 1991–92|date=25 July 1991|publisher=Europa Publ.|isbn=9780946653706|via=Google Books}}</ref>
== Obrazovanje ==
Rođen 21. septembra 1934. u Bearsdenu, Škotska <ref>{{Cite news|last=Sturrock|first=Laura|title=Bearsden scientist is awarded Nobel prize in Physics|url=http://www.kirkintilloch-herald.co.uk/news/bearsden-scientist-is-awarded-nobel-prize-in-physics-1-4249500|access-date=6 October 2016|work=Kirkintilloch Herald|date=5 October 2016}}</ref> od roditelja engleskog jezika, Priscille (Gorton) Thouless, profesora engleskog, psihologa i emitera, [[Robert Thuless|Roberta Thoulessa]], <ref>[https://www.nytimes.com/2019/04/22/obituaries/david-thouless-dead.html David Thouless, 84, Dies; Nobel Laureate Cast Light on Matter] New York Times, 2019-04-22.</ref> David Thouless je školovan na [[Winchester College|Winchester koledžu]] i stekao je diplomu umjetnosti. diplomirao [[prirodne nauke (Cambridge)|prirodne nauke]] na [[Univerzitet u Kembridžu|Univerzitetu u Kembridžu]] kao student dodiplomskog studija [[Trinity Hall, Cambridge]]. Doktorirao je na [[Cornell University|Univerzitetu Cornell]], <ref name="tphd">{{cite thesis|degree=PhD|first=David James|last=Thouless|title=The application of perturbation methods to the theory of nuclear matter|publisher=Cornell University|year=1958|url=https://catalog.hathitrust.org/Record/010004677|oclc=745509629}}</ref> gdje mu je [[Hans Bethe]] bio savjetnik za doktorske studije. <ref>{{Cite book|last=Lee|first=Sabine|url=https://books.google.com/books?id=Ikrt42W9IOgC&pg=PA43|title=From Nuclei to Stars: Festschrift in Honor of Gerald E. Brown|date=8 April 2011|publisher=World Scientific|isbn=9789814329880|via=Google Books}}</ref>
== Lični život ==
Thuless je oženio Margaret Elizabeth Scrase 1958. godine i zajedno su imali troje djece. 2016. godine je prijavljeno da Thouless pati od [[Demencija|demencije]].<ref>{{Cite news|last=Knapton|first=Sarah|title=British scientists win Nobel prize in physics for work so baffling it had to be described using bagels|url=https://www.telegraph.co.uk/science/2016/10/04/british-scientists-win-nobel-prize-in-physics-for-work-so-baffli/|work=The Telegraph|date=4 October 2016|access-date=24 September 2017}}</ref> Umro je 6. aprila 2019. u Kembridžu, u 84. <ref name="Obit">{{Cite web|url=https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/|title=Professor David Thouless 1934–2019|date=6 April 2019|publisher=[[Trinity Hall, Cambridge]]|access-date=8 April 2019}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/ "Professor David Thouless 1934–2019"]. [[Trinity Hall, Cambridge]]. 6 April 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 April</span> 2019</span>.</cite></ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Wolfova nagrada za fiziku}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Britanski nobelovci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Dobitnici Wolfove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
5mlgmynuexph26b9dhmqaas63x8kshr
3428874
3428873
2022-08-25T11:18:56Z
Palapa
383
Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/David J. Thouless]] na [[David J. Thouless]] bez ostavljanja preusmjerenja
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik
| datum_rođenja = {{Birth date|1934|9|21|df=yes}}
| doktorski_studenti =
| slika = DavidThouless 1995 UW.jpg
}}
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Pages using infobox scientist with unknown parameters|residenceDavid J. Thouless]]
'''David James Thouless''' FRS <ref name="frs">{{Cite web|url=https://royalsociety.org/people/david-thouless-12410/|title=Professor David Thouless FRS|last=Anon|year=1979|publisher=royalsociety.org|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117024634/https://royalsociety.org/people/david-thouless-12410/|archive-date=17 November 2015}} One or more of the preceding sentences incorporates text from the royalsociety.org website where:
{{Citat|All text published under the heading 'Biography' on Fellow profile pages is available under [[Creative Commons license|Creative Commons Attribution 4.0 International License]]." –{{cite web |url=https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |title=Royal Society Terms, conditions and policies |access-date=2016-03-09 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925220834/https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |archive-date=25 September 2015 |df=dmy-all }}}}</ref> <ref>{{Cite journal|last=Leggett|first=Anthony J.|date=2022|title=David James Thouless. 21 September 1934—6 April 2019|url=https://royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/rsbm.2021.0049|journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society|volume=72}}</ref> ( {{IPAc-en|ˈ|θ|aʊ|l|ɛ|s}} ; 21. septembar 1934. – 6. april 2019. <ref name="whoswho">{{Who's Who}} {{Subscription required}} </ref> <ref name="Obit">{{Cite web|url=https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/|title=Professor David Thouless 1934–2019|date=6 April 2019|publisher=[[Trinity Hall, Cambridge]]|access-date=8 April 2019}}</ref> <ref name="nobelfacts">{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2016/thouless/facts/|title=David J. Thouless Facts|publisher=Nobel Prize.org|access-date=October 13, 2020}}</ref> ) je bio britanski [[fizičar]] [[Fizika kondenzovane materije|kondenzirane materije]]. <ref>{{Cite web|url=http://www.lanl.gov/orgs/pa/newsbulletin/2004/04/23/text04.shtml|title=Physicist Thouless to give two talks at Lab|archive-url=https://web.archive.org/web/20061015000324/http://www.lanl.gov/orgs/pa/newsbulletin/2004/04/23/text04.shtml|archive-date=15 October 2006|url-status=bot: unknown|access-date=4 October 2016}}, [[Los Alamos National Laboratory]] </ref> Bio je dobitnik Wolfove [[Vukova nagrada za fiziku|nagrade]] 1990. i laureat Nobelove nagrade za fiziku 2016. zajedno sa [[Duncan Haldane|F. Duncanom M.]] Haldaneom i [[J. Michael Kosterlitz|J. Michaelom Kosterlitzom]] za teorijska otkrića [[Topološka faza|topoloških faznih]] prijelaza i topoloških faza materije.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Z4PN4GnsrSgC&q=%22Thouless,+david+james%22+1934|title=The international who's who 1991–92|date=25 July 1991|publisher=Europa Publ.|isbn=9780946653706|via=Google Books}}</ref>
== Obrazovanje ==
Rođen 21. septembra 1934. u Bearsdenu, Škotska <ref>{{Cite news|last=Sturrock|first=Laura|title=Bearsden scientist is awarded Nobel prize in Physics|url=http://www.kirkintilloch-herald.co.uk/news/bearsden-scientist-is-awarded-nobel-prize-in-physics-1-4249500|access-date=6 October 2016|work=Kirkintilloch Herald|date=5 October 2016}}</ref> od roditelja engleskog jezika, Priscille (Gorton) Thouless, profesora engleskog, psihologa i emitera, [[Robert Thuless|Roberta Thoulessa]], <ref>[https://www.nytimes.com/2019/04/22/obituaries/david-thouless-dead.html David Thouless, 84, Dies; Nobel Laureate Cast Light on Matter] New York Times, 2019-04-22.</ref> David Thouless je školovan na [[Winchester College|Winchester koledžu]] i stekao je diplomu umjetnosti. diplomirao [[prirodne nauke (Cambridge)|prirodne nauke]] na [[Univerzitet u Kembridžu|Univerzitetu u Kembridžu]] kao student dodiplomskog studija [[Trinity Hall, Cambridge]]. Doktorirao je na [[Cornell University|Univerzitetu Cornell]], <ref name="tphd">{{cite thesis|degree=PhD|first=David James|last=Thouless|title=The application of perturbation methods to the theory of nuclear matter|publisher=Cornell University|year=1958|url=https://catalog.hathitrust.org/Record/010004677|oclc=745509629}}</ref> gdje mu je [[Hans Bethe]] bio savjetnik za doktorske studije. <ref>{{Cite book|last=Lee|first=Sabine|url=https://books.google.com/books?id=Ikrt42W9IOgC&pg=PA43|title=From Nuclei to Stars: Festschrift in Honor of Gerald E. Brown|date=8 April 2011|publisher=World Scientific|isbn=9789814329880|via=Google Books}}</ref>
== Lični život ==
Thuless je oženio Margaret Elizabeth Scrase 1958. godine i zajedno su imali troje djece. 2016. godine je prijavljeno da Thouless pati od [[Demencija|demencije]].<ref>{{Cite news|last=Knapton|first=Sarah|title=British scientists win Nobel prize in physics for work so baffling it had to be described using bagels|url=https://www.telegraph.co.uk/science/2016/10/04/british-scientists-win-nobel-prize-in-physics-for-work-so-baffli/|work=The Telegraph|date=4 October 2016|access-date=24 September 2017}}</ref> Umro je 6. aprila 2019. u Kembridžu, u 84. <ref name="Obit">{{Cite web|url=https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/|title=Professor David Thouless 1934–2019|date=6 April 2019|publisher=[[Trinity Hall, Cambridge]]|access-date=8 April 2019}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/ "Professor David Thouless 1934–2019"]. [[Trinity Hall, Cambridge]]. 6 April 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 April</span> 2019</span>.</cite></ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Wolfova nagrada za fiziku}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Britanski nobelovci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Dobitnici Wolfove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
5mlgmynuexph26b9dhmqaas63x8kshr
3428875
3428874
2022-08-25T11:26:14Z
Palapa
383
wikitext
text/x-wiki
{{Infokutija naučnik
| datum_rođenja = {{Birth date|1934|9|21|df=yes}}
| doktorski_studenti =
| slika = DavidThouless 1995 UW.jpg
}}
'''David James Thouless''' FRS <ref name="frs">{{Cite web|url=https://royalsociety.org/people/david-thouless-12410/|title=Professor David Thouless FRS|last=Anon|year=1979|publisher=royalsociety.org|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117024634/https://royalsociety.org/people/david-thouless-12410/|archive-date=17 November 2015}} One or more of the preceding sentences incorporates text from the royalsociety.org website where:
{{Citat|All text published under the heading 'Biography' on Fellow profile pages is available under [[Creative Commons license|Creative Commons Attribution 4.0 International License]]." –{{cite web |url=https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |title=Royal Society Terms, conditions and policies |access-date=2016-03-09 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925220834/https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |archive-date=25 September 2015 |df=dmy-all }}}}</ref> <ref>{{Cite journal|last=Leggett|first=Anthony J.|date=2022|title=David James Thouless. 21 September 1934—6 April 2019|url=https://royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/rsbm.2021.0049|journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society|volume=72}}</ref> ( {{IPAc-en|ˈ|θ|aʊ|l|ɛ|s}} ; 21. septembar 1934. – 6. april 2019. <ref name="whoswho">{{Who's Who}} {{Subscription required}} </ref> <ref name="Obit">{{Cite web|url=https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/|title=Professor David Thouless 1934–2019|date=6 April 2019|publisher=[[Trinity Hall, Cambridge]]|access-date=8 April 2019}}</ref> <ref name="nobelfacts">{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2016/thouless/facts/|title=David J. Thouless Facts|publisher=Nobel Prize.org|access-date=October 13, 2020}}</ref> ) je bio britanski [[fizičar]] [[Fizika kondenzovane materije|kondenzirane materije]]. <ref>{{Cite web|url=http://www.lanl.gov/orgs/pa/newsbulletin/2004/04/23/text04.shtml|title=Physicist Thouless to give two talks at Lab|archive-url=https://web.archive.org/web/20061015000324/http://www.lanl.gov/orgs/pa/newsbulletin/2004/04/23/text04.shtml|archive-date=15 October 2006|url-status=bot: unknown|access-date=4 October 2016}}, [[Los Alamos National Laboratory]] </ref> Bio je dobitnik Wolfove [[Vukova nagrada za fiziku|nagrade]] 1990. i laureat Nobelove nagrade za fiziku 2016. zajedno sa [[Duncan Haldane|F. Duncanom M.]] Haldaneom i [[J. Michael Kosterlitz|J. Michaelom Kosterlitzom]] za teorijska otkrića [[Topološka faza|topoloških faznih]] prijelaza i topoloških faza materije.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Z4PN4GnsrSgC&q=%22Thouless,+david+james%22+1934|title=The international who's who 1991–92|date=25 July 1991|publisher=Europa Publ.|isbn=9780946653706|via=Google Books}}</ref>
== Obrazovanje ==
Rođen 21. septembra 1934. u Bearsdenu, Škotska <ref>{{Cite news|last=Sturrock|first=Laura|title=Bearsden scientist is awarded Nobel prize in Physics|url=http://www.kirkintilloch-herald.co.uk/news/bearsden-scientist-is-awarded-nobel-prize-in-physics-1-4249500|access-date=6 October 2016|work=Kirkintilloch Herald|date=5 October 2016}}</ref> od roditelja engleskog jezika, Priscille (Gorton) Thouless, profesora engleskog, psihologa i emitera, [[Robert Thuless|Roberta Thoulessa]], <ref>[https://www.nytimes.com/2019/04/22/obituaries/david-thouless-dead.html David Thouless, 84, Dies; Nobel Laureate Cast Light on Matter] New York Times, 2019-04-22.</ref> David Thouless je školovan na [[Winchester College|Winchester koledžu]] i stekao je diplomu umjetnosti. diplomirao [[prirodne nauke (Cambridge)|prirodne nauke]] na [[Univerzitet u Kembridžu|Univerzitetu u Kembridžu]] kao student dodiplomskog studija [[Trinity Hall, Cambridge]]. Doktorirao je na [[Cornell University|Univerzitetu Cornell]], <ref name="tphd">{{cite thesis|degree=PhD|first=David James|last=Thouless|title=The application of perturbation methods to the theory of nuclear matter|publisher=Cornell University|year=1958|url=https://catalog.hathitrust.org/Record/010004677|oclc=745509629}}</ref> gdje mu je [[Hans Bethe]] bio savjetnik za doktorske studije. <ref>{{Cite book|last=Lee|first=Sabine|url=https://books.google.com/books?id=Ikrt42W9IOgC&pg=PA43|title=From Nuclei to Stars: Festschrift in Honor of Gerald E. Brown|date=8 April 2011|publisher=World Scientific|isbn=9789814329880|via=Google Books}}</ref>
== Lični život ==
Thuless je oženio Margaret Elizabeth Scrase 1958. godine i zajedno su imali troje djece. 2016. godine je prijavljeno da Thouless pati od [[Demencija|demencije]].<ref>{{Cite news|last=Knapton|first=Sarah|title=British scientists win Nobel prize in physics for work so baffling it had to be described using bagels|url=https://www.telegraph.co.uk/science/2016/10/04/british-scientists-win-nobel-prize-in-physics-for-work-so-baffli/|work=The Telegraph|date=4 October 2016|access-date=24 September 2017}}</ref> Umro je 6. aprila 2019. u Kembridžu, u 84. <ref name="Obit">{{Cite web|url=https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/|title=Professor David Thouless 1934–2019|date=6 April 2019|publisher=[[Trinity Hall, Cambridge]]|access-date=8 April 2019}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/ "Professor David Thouless 1934–2019"]. [[Trinity Hall, Cambridge]]. 6 April 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 April</span> 2019</span>.</cite></ref>
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Wolfova nagrada za fiziku}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Britanski nobelovci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Dobitnici Wolfove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
gkrmjkdqz9kq473jxzhs8ra5vizazdl