Hrvatska

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.26</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Hrvatska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1067</id>
    <revision>
      <id>3428963</id>
      <parentid>3425360</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T10:41:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46969" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    =  
| zvanično_ime                   = Republika Hrvatska
| ime_genitiv                    = Hrvatske 
| zastava                        = Flag of Croatia.svg 
| grb                            = Coat_of_arms_of_Croatia.svg 
| mapa                           = EU-Croatia.svg 
| službeni_jezik                 = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] 
| glavni_grad                    = [[Zagreb]] 
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik]] 
| vladar_prva_vlast              = [[Zoran Milanović]] 
| vrsta_druge_vlasti             = [[Premijer Hrvatske|Premijer]] 
| vladar_druga_vlast             = [[Andrej Plenković]] 
| po_površini_na_svijetu         = 126. 
| površina                       = 56.542 
| procenat_vode                  = 0.2 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 122. 
| stanovnika                     = {{Gubitak}}3.888 milijuna (2021.){{izvor}}
4,284,889 (2011){{izvor}}
| gustoća                        = 73 
| nezavisnost                    = od [[Jugoslavija|Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[25. juni]] [[1991]]. 
| valuta                         = [[Hrvatska kuna|Kuna]] (HRK) 
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2) 
| himna                          = &quot;[[Lijepa naša domovino]]&quot;&lt;center&gt;[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental.ogg]]&lt;/center&gt; 
| internetski_nastavak           = [[.hr]] 
| pozivni_broj                   = +385 
|bdp_godina=Procjena 2022.|bdp_per_capita=$36.000{{izvor}}|bdp_ukupno=$145 milijardi|gini=&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;29,7|gini_godina=2018|hdi=&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.837|hdi_godina=2018|hdi_nivo=}}

'''Hrvatska''' jeste [[suverena država]] u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]], Sredozemlju i na Balkanu. Graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Mađarska|Mađarskom]]. Izlazi na obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]] a pomorskim graniči i sa [[Italija|Italijom]]. Ukupna površina Hrvatske je 87.661&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, kopno 56.594&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Glavni grad je [[Zagreb]]. Ukupno stanovništvo je 4.284.889, od tih, 90% su [[Hrvati]], 4,5% [[Srbi]] (1990. 12,2%)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.hrz.hr/aktualno/zivic1.htm |title=www.hrz.hr |access-date=26. 8. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060208222813/http://www.hrz.hr/aktualno/zivic1.htm |archive-date=8. 2. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i 0,5% [[Bošnjaci]]. Dominantna religija je [[katoličanstvo]]. Hrvatska je od 2004. bila kandidat za ulazak u [[Evropska unija|Evropsku uniju]].

Hrvatska je postala [[NATO]] članica u aprilu 2009. Pregovori s Evropskom unijom su službeno otvoreni u oktobru 2005, a zatvoreni u junu 2011. [[Evropska komisija]] i [[Vijeće Evrope]] postavili su 1. juli 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/relation/index_en.htm |title=Croatia - EU-Croatia relations |access-date=15. 7. 2011 |archive-date=27. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110827211909/http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/relation/index_en.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; kao ciljani datum ulaska Hrvatske u EU, te je od tog dana Hrvatska primljena u punopravno članstvo Evropske unije.

Hrvatska je članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju]].

== Historija ==
{{Glavni|Historija Hrvatske}}
Prije dolaska [[Slaveni|Slavena]], na teritoriji sadašnje Hrvatske su živjeli [[Iliri]] koje je osvojilo [[Rimska imperija|Rimsko carstvo]] u 1. vijeku naše ere. [[Hrvati]] su naselili područje u 7. vijeku i osnovali dvije kneževine: [[Panonska Hrvatska|Panonsku Hrvatsku]] i [[Primorska Hrvatska|Primorsku Hrvatsku]].

=== Hrvatsko kraljevstvo ===
U vrijeme primorsko-hrvatskog [[Knez Branimir|kneza Branimira]], ona je po prvi puta međunarodno priznata; pismom [[Papa Ivan VIII|pape Ivana VIII]] od 7. juna 879. Hrvati su prihvatili katoličanstvo u [[9. vijek]]u. Većinu hrvatskih zemalja ujedinio je [[kralj Tomislav]] u jedinstveno kraljevstvo 925. [[kralj Tomislav]] je ujedinio dvije kneževine i stvorio hrvatsko kraljevstvo. Hrvatska je moćna država sve do 1102. kad je priložena [[Mađarska|Mađarskoj]].

[[Mohačka bitka]] 1526. je bila ključni događaj u kojem je propala vlast ugarske dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]]. Nakon poraza Hrvatsko-mađarskih snaga, [[Osmanlijsko carstvo|Osmansko carstvo]] osvaja [[Lika|Liku]], Dalmaciju, i [[Slavonija|Slavoniju]]. Kasnije, sa slabljenjem turskog-osmanlijskog carstva (koje je započelo turskim porazom kod Siska 1593), mnoga hrvatska područja postupno podpadaju pod [[Austrija|austrijsku]] vlast. 
Hrvatski nacionalni pokret jača u prvoj polovini 19. vijeka ali Hrvatska gubi dio svoje autonomije nakon revolucije 1848.

[[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|desno|mini|Pula]]
[[Datoteka:Split2006.4.JPG|desno|mini|Split]]
[[Datoteka:Rijeka Riva.jpg|desno|mini|[[Rijeka (grad)]], najveća luka u Hrvatskoj]]

=== Hrvatska nakon 1995. ===
Preostali dio Hrvatske, a to je istočni dio Slavonije koji nije oslobođen u operacijama Bljesak i Oluja, vraćen je 1998. mirnom reintegracijom u političko-pravni sustav Republike Hrvatske nakon čega je nastavljen ekonomski oporavak i obnova ratom uništenih područja.

Predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] umro je 10. decembra 1999. u svojoj 77-oj godini nakon čega je do tada vladajući HDZ na izborima izgubio vlast. Većinu u Saboru osvaja koalicija 6 stranaka, na čelu sa SDP-om, a za novog predsjednika izabran je Stjepan Mesić. U sljedećih nekoliko godina Hrvatska se transformirala iz poluratnog sustava u suvremenu demokratsku državu. Između ostalog, znatno je smanjena uloga i vlast Predsjednika Republike.

Hrvatska se učlanila u važne regionalne i međunarodne organizacije i 21. februara 2003. kandidirala za članstvo u Evropsku Uniju.

Na izborima 2003. na vlast je opet došao HDZ, ali je uglavnom nastavljena politika prošle vlade. Kvaliteta života je porasla, te se nastavilo s velikim razvojnim projektima, kao što je gradnja autocesta. 18. juna 2004. dobiven je pozitivan odgovor Evropske Unije i počelo se s pristupnim pregovorima.

[[Stjepan Mesić]] je ponovno izabran za predsjednika 2005.

Godine 2009. postaje članica [[NATO]]-a. Iste te godine Jadranka Kosor postaje predsjednicom vlade nakon odlaska Ive Sanadera. U njenom mandatu započinje borba protiv korupcije, jednog od najvećih problema hrvatskog društva, te uspješno završava pregovore u junu 2011.

Godine 2010, nakon dva mandata predsjednika Mesića, za predsjednika Republike izabran je [[Ivo Josipović]]. Na parlamentarnim izborima 2011. pobjeđuje Kukuriku koalicija predvođena SDP-om. Hrvatska je 1. jula 2013. primljena u [[Evropska unija|Evropsku Uniju]] uz protivljenje 33,2 posto hrvatskih građana i građanki koji su dali glas protiv EU.

Godine 2015. nakon dva kruga izbora predsjednica Republike postala je [[Kolinda Grabar-Kitarović]]

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[Zastava Hrvatske]] sastoji se od ujedinjene bivše hrvatske crveno-bijele zastave i slavonske bijelo plave. [[Crvena]], [[bijela]] i [[plava]] [[boja]] složena su jedna ispod druge vodoravno, svaka zauzimajući jednu trećinu zastave. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Grb je smješten u sredini zastave u sjecištu dijagonala. Trobojnica još od hrvatskog preporoda (sredina 19. vijeka) simbolizuje težnju za ujedinjenje hrvatskih zemalja.

=== Grb ===
[[Grb Hrvatske|Grb Republike Hrvatske]] je historijski hrvatski grb, koji se nalazi na [[Zastava Hrvatske|hrvatskoj zastavi]]. Ima oblik štita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i uspravno u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom uglu štita crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna sa pet šiljaka koja se u blagom uglu spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom štita.

=== Himna ===
[[Lijepa naša domovino]] (ili kraće &quot;Lijepa naša&quot;) je hrvatska [[državna himna]].

== Vlada ==
{{Glavni|Politika Hrvatske}}
Prema [[Ustav Hrvatske|ustavu]] iz 1991, Hrvatska je parlamentarna demokratija. Ustav je bio usvojen 22. oktobra 1991. Hrvatska je postigla [[Dan državnosti Hrvatske|nezavisnost]] od [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] 25. juna 1991. Ustav je bio mijenjan četiri puta.

Glavni sud Republike Hrvatske je [[Vrhovni sud Hrvatske|vrhovni sud]]. Sudci vrhovnog suda bira državno sudbeno vijeće. 14 članova [[državno sudbeno vijeće Hrvatske|državno sudbenog vijeća]] izabire Hrvatski Sabor svakih osam godina. Također je važan [[Ustavni sud Hrvatske|ustavni sud]] koji se sastoji od 13 sudaca. Predsjednik Ustavnog suda bira se svake četiri godina.

Zakonodavna vlast Republike Hrvatske je [[Hrvatski Sabor]] koji može imati između 100 i 160 članova (zastupnika). Izbori za zastupnike u Saboru se održavaju svake četiri godine. Sabor zasjeda od 15. januara do 30. juna, te od 15. oktobra do 15. decembra.


Trenutni [[Premijer Hrvatske|predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] je [[Andrej Plenković]], a predsjednik države je [[Zoran Milanović]]. Glavne političke stranke Hrvatske su Socijaldemokratska Partija Hrvatske, Hrvatska Demokratska Zajednica, Hrvatska Seljačka Stranka, Hrvatska Narodna Stranka, Hrvatska Stranka Prava, Istarski Demokratski Sabor, Hrvatska Stranka Penzionera te Hrvatska Socijalno-Liberalna Stranka.{{Izbori za Hrvatsku skupštinu 2015. (mandati)}}

=== Organizacija vlasti ===

====== Zakonodavna vlast ======
[[Hrvatski sabor]] je predstavničko tijelo građana i nosilac zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Prema Ustavu, Hrvatski sabor je jednodomno predstavničko tijelo koje može imati najmanje 100 a najviše 160 zastupnika koji se na osnovu općeg i jednakog biračkog prava biraju neposredno, tajnim glasanjem. Sadašnji saziv Sabora ima 151 zastupnika. Zastupnici se biraju na četiri godine, nemaju obavezujući mandat, a imaju imunitet. Među sadašnjim zastupnicima osam je zastupnika nacionalnih manjina, izabranih u posebnoj izbornoj jedinici (koja obuhvata cijelu zemlju). Pripadnici nacionalnih manjina mogu biti izabrani i na stranačkim listama. I hrvatski iseljenici imaju pravo birati zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici, i to primjenom nefiksne kvote, što znači da će broj zastupnika dijaspore zavisiti od brojnog izlaska birača dijaspore na izbore.

====== Izvršna vlast ======
[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] je poglavar države, a bira se svakih pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.

[[Vlada Republike Hrvatske]], kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Premijer Hrvatske|predsjednik Vlade]] ili premijer. Vlada ima 4 potpredsjednika i 15 ministara zaduženih za određena područja upravljanja.

====== Sudbena vlast ======
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju, prekršajni sudovi, općinski sudovi, županijski sudovi, trgovački sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u državi. Zasjedanja suda su otvorena za javnost i presude se donose javno, osim u pitanjima privatnosti optuženih. Suci se imenuju na period od osam godina.

Državno sudbeno vijeće u skladu s ustavom i zakonom imenuje, razrješuje i odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudaca. Ima jedanaest članova iz redova istaknutih sudaca, advokata i univerzitetskih profesora pravnih nauka, s tim da većina članova Državnog sudbenog vijeća mora biti iz redova sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za njegove članove.

Državno tužilaštvo Republike Hrvatske je samostalno i nezavisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinilaca krivičnih i drugih kažnjivih dijela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. To tijelo, dakle, nije sudska vlast i pred sudovima ima status stranke. Na čelu državnog tužilaštva nalazi se glavni državni tužilac.

=== Političke stranke ===
[[Komunistička partija Hrvatske]] bila je jedina stranka tokom [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]]. Nakon prvih višestranačkih izbora (1990), desničarska [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) došla je na vlast i držala je do 2000.
[[Datoteka:Socijaldemokratska Partija Hrvatske Logo.svg|mini|141x141piksel|[[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], vladajuća hrvatska stranka]]
Na izborima 2000. Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) i [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] (HSLS) bile su glavni partneri u koaliciji u kojoj su bile i Hrvatska seljačka stranka (HSS), Hrvatska narodna stranka (HNS), Liberalna stranka (LS) i Istarski demokratski sabor (IDS). Ta koalicija lijevog centra pobijedila je na izborima i vladala do juna 2001, kad je IDS istupio iz koalicije jer nije dobio veću istarsku autonomiju.

HSLS se raspao 2002. (po drugi put, a prvi put je tako nastao LS); većina stranke je izašla iz vlade, dok je ostatak osnovao stranku LIBRA i ostao na vlasti.

Koalicija pod vodstvom SDP-a ostala je na vlasti do izbora 2003. kad je izgubila od HDZ-a i drugih stranaka desnog centra.

HDZ je stvorio vladu u decembru 2003. iako nije ušao u koaliciju sa strankama kao što su HSS i [[Hrvatska stranka prava|HSP]]

Na izborima 2019/2020. pobijedio je [[Zoran Milanović]], čime je SDP postala vladajuća stranka u Hrvatskoj.

== Administrativna podjela ==
=== Županije ===
{{glavni|Županije u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:Croatian counties.png|mini|desno|500px|Županije Hrvatske.]]

Hrvatska je podjeljena na dvadeset [[Županije u Hrvatskoj|županija]]. Županije su uspostavljene 1990. nakon usvajanja novog Ustava. Teritorijalna podjela je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:HR]]. Svaka županija je dalje podjeljena na nekoliko [[Spisak gradova u Hrvatskoj|gradova]] i [[Spisak općina u Hrvatskoj|općina]]. Svaka županija ima svoju županijsku skupštinu. Članovi skupštine se biraju svakih četiri godina u izborima. Na čelu županije je premijer (župan). Osim županija postoji i službeni [[grad Zagreb]], koji je zbog stanja i važnosti odvojen od [[Zagrebačka županija|svoje županije]].

Županije Hrvatske su:

{| class=&quot;sortable wikitable&quot; cellspacing=&quot;2&quot; style=&quot;margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;&quot;
|- style=&quot;font-size:100%; text-align:right;&quot;
! &lt;!--style=&quot;width:120/75/75/85px&quot;--&gt; [[Županije u Hrvatskoj|Županija]] !! Sjedište !! Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)!! Stanovništvo&lt;br&gt;(Popis 2011.)
|-
| [[Datoteka:Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif|border|23px]] [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || [[Bjelovar]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.652|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|119.743
|-
| [[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|border|23px]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || [[Slavonski Brod]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.043|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|158.559
|-
| [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|border|23px]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || [[Dubrovnik]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.783|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|122.783
|-
| [[Datoteka:Zastava Istarske županije.svg|border|23px]] [[Istarska županija|Istarska]] || [[Pazin]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.820|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|208.440
|-
| [[Datoteka:Flag of Karlovac county.svg|border|23px]] [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || [[Karlovac]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.622|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|128.749
|-
| [[Datoteka:Flag of Koprivnica-Križevci County.png|border|23px]] [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || [[Koprivnica]] ||style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.746|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|115,582
|-
| [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje-County.svg|border|23px]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || [[Krapina]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.224|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|133.064
|-
| [[Datoteka:Flag of Lika-Senj County.png|border|23px]] [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || [[Gospić]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|5.350|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|51.022
|-
| [[Datoteka:Medjimurje-flag.gif|border|23px]] [[Međimurska županija|Međimurska]] || [[Čakovec]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|730|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|114.414
|-
| [[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|border|23px]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || [[Osijek]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|4.152|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|304.899
|-
| [[Datoteka:Flag of Požega-Slavonia County.png|border|23px]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.845|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|78.031
|-
| [[Datoteka:Flag of Primorje-Gorski Kotar County.png|border|23px]] [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || [[Rijeka (grad)|Rijeka]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.582|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|310.195
|-
| [[Datoteka:Flag of Sisak-Moslavina County.png|border|23px]] [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || [[Sisak]] ||style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|4.463|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|172.977
|-
| [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|border|23px]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || [[Split]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|4.534|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|455,242
|-
| [[Datoteka:Flag of Šibenik County.svg|border|23px]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || [[Šibenik]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.939|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|109.320
|-
| [[Datoteka:Flag of Varaždin County.png|border|23px]] [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || [[Varaždin]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.261|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|176.046
|-
| [[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.png|border|23px]] [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || [[Virovitica]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.068|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|84.586
|-
| [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|border|23px]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || [[Vukovar]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.448|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|180.117
|-
| [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|border|23px]] [[Zadarska županija|Zadarska]] || [[Zadar]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.642|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|170.398
|-
| [[Datoteka:Zagreb County.png|border|23px]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || [[Zagreb]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.078|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|317.642
|-
| [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|border|23px]] [[Grad Zagreb]] || [[Zagreb]] ||style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|641|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|792.875
|}

== Gradovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
!Grad
!Županija
!'''Pop.'''
|-
|1
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|688,163
|-
|2
|[[Split]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|167,121
|-
|3
|[[Rijeka]]
|[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]
|128,314
|-
|4
|[[Osijek]]
|[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|83,104
|-
|5
|[[Zadar]]
|[[Zadarska županija|Zadarska]]
|71,471
|-
|6
|[[Pula]]
|[[Istarska županija|Istarska]]
|57,460
|-
|7
|[[Slavonski Brod]]
|[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]
|53,531
|-
|8
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija|Karlovačka]]
|46,833
|-
|9
|[[Varaždin]]
|[[Varaždinska županija|Varaždinska]]
|38,839
|-
|10
|[[Šibenik]]
|[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|34,302
|}
{{Gradovi u Hrvatskoj}}

== Geografija ==
Hrvatska se nalazi na raskrsnici [[Srednja Evropa|srednje]], [[Južna Evropa|južne]], i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. Hrvatska graniči sa šest država. To su [[Bosna i Hercegovina]], [[Slovenija]], [[Mađarska]], [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Italija]] preko [[Jadransko more|jadranskog mora]]. Hrvatska obala na Jadranu podijeljena je na dva dijela zbog bosanskohercegovačkog grada [[Neum]]a.

Hrvatska ima jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]), pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski Kotar|Gorskom Kotaru]], i kamenitu obalu na Jadranskom moru ([[Istra]], Sjeverno [[Primorje]], i [[Dalmacija]].
[[Datoteka:Peninsula croatia.jpg|desno|mini|Obala]]
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske [[umjereno kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj [[pretplaninska klima|pretplaninska]] i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[Sredozemna klima|sredozemna]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u kninskom,drniškom i sinjskom zaleđu [[podsredozemna klima|podsredozemna]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini, jadranska obala jedna je od najsunčanijih u [[Sredozemlje|Sredozemlju]], a temperatura mora ljeti je do 25&amp;nbsp;°C.

Ukupna površine Hrvatske je 56.542&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Jadranska obala duga je 5.835&amp;nbsp;km. Hrvatskoj pripada ukupno 1.185 otoka.

Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Osijek]], [[Pula]], i [[Zadar]] (Također pogledajte [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]).

== Privreda ==
[[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|mini|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]]
Privreda Hrvatske zasniva se na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda. Bruto domaći proizvod po osobi (base PPP) 2002. iznosio je $11.200 ili 42,7% prosjeka [[Evropska Unija|Evropske unije]]. Prema procjenama iz 2002. godine, 21,7% radnika su nezaposleni.
Potrebno je istaknuti problem visoke zaduženosti države (oko 84% BNP-a) gdje je poradi razvoja i stvaranja nužnog kapitala za poslovanje država na čelu s bankama bila primorana se dodatno zaduživati u inostranstvu.
Stanje hrvatske privrede je tipično za zemlje u tranziciji iz [[Komunizam|komunizma]]. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe privredne reforme. Situaciju otežava loš sistem sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.

Glavni poljoprivredni proizvodi Hrvatske su žito, kukuruz, ječam, lucerna, masline, i krompiri. Glavne industrije su za hemijske proizvode, plastiku, tekstilnu rob, i turizam. Glavni partneri za izvoz su [[Italija]] (22,4%), [[Bosna i Hercegovina]] (14,4%), [[Njemačka]] (12,5%), [[Slovenija]] (8%) i [[Austrija]] (7,3%). Glavni partneri za uvoz su Italija (16,8%), Njemačka (16.4%), Slovenija (7,8%), Rusija (6,8%), Austrija (6,7%), i [[Francuska]] (5,2%).

== Saobraćaj ==
[[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|mini|294x294piksel|[[Airbus]] [[Croatia Airlines]]a]]
Hrvatska ima visoko razvijenu mrežu autocesta. Značajni projekti izgradnje autoputa započeli su 2000. godine kada su započele intenzivna gradnja i integracija Hrvatske.

=== Cestovni promet ===
U Hrvatskoj postoji preko 1400&amp;nbsp;km autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim velikim gradovima. Sredinom 2005. pokrenuta je autocesta [[Autoput A1 (Hrvatska)|A1]] koja povezuje dva najveća grada, [[Zagreb]] i [[Split]]. Autocesta [[A2]] vozi od slovenske granice prema Zagrebu. Autocesta [[A3]] prolazi panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac (Nijemci)|Lipovca]]. [[A4]] kreće iz Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv Slavonika povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadransko more|Jadranom]]. Autocesta A6 povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka (grad)|Rijeku]]. Autoceste [[A8]] i [[A9]] čine Istarski Ypsilon.

===Pomorski promet ===
[[Rijeka (grad)|Rijeka]] je najveće jadransko pristanište s više od 13 milijuna tona tereta u 2007.

=== Zračni promet ===
Hrvatska ima sedam međunarodnih zračnih luka u [[Zagreb]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Split]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Rijeka (grad)|Rijeci]], [[Osijek]]u i [[Pula|Puli]].  [[Croatia Airlines]] nacionalni je prijevoznik. Jadrolinija je najveći i nacionalni brodarski prevoznik.

=== Željeznički promet ===
Hrvatska ima razvijen željeznički sustav [[Hrvatske željeznice]] je željeznička kompanija u državnom vlasništvu.

=== Motorna vozila===
U Hrvatskoj je u 2008. godini registrirano 88.217 novih automobila, što je najveći broj u povijesti i predstavlja porast od 6,7% u odnosu na prošlu godinu. Najprodavaniji brend je [[Opel]], a slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda Auto|Škoda]]. U prva dva mjeseca 2009. u odnosu na isto razdoblje prošle godine u Hrvatskoj je registrirano 40,9% manje novih automobila kao rezultat globalne ekonomske krize. U Hrvatsku 300 automobila dolazi na 1.000 stanovnika

== Vojska ==
[[Datoteka:Hrvatska vojska odlučnim korakom stupa.jpg|mini|Pripadnici hrvatske kopnene vojske]]
[[Oružane snage Republike Hrvatske]] (skraćeno [[OSRH]]) je službeni naziv za Hrvatsku vojsku (HV). Oružane snage štite suverenitet i nezavisnost Republike Hrvatske te brane njenu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, OSRH mogu učestvovati u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljati određene zadatke u stanju neposredne ugroženosti, te pružati pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća. Oružane snage RH razvile su se iz Zbora narodne garde 3. novembra 1991.
Pripadnici hrvatske kopnene vojske
Oružane snage organizirane su u Glavni stožer, zapovjedništva, jedinice i ustanove Oružanih snaga. Oružane snage sastoje se od grana, rodova, služba i struka. Grane OSRH su:

* [[Hrvatska kopnena vojska]] (HKoV)
* [[Hrvatska ratna mornarica]] (HRM)
* [[Hrvatska ratna mornarica]][[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]] (hrv. ''Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana'') (HRZ i PZO).

Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine aktivne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, regruti te rezervisti kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. Ratni sastav Oružanih snaga, pored prethodno navedenih osoba, čine i ostali rezervisti.

Vrhovni zapovjednik OSRH je [[predsjednik Republike Hrvatske]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Hrvatske etnije.gif|mini|Stanovništvo po narodnostima u RH 2001]]
U Hrvatskoj je po popisu stanovništva iz 2011. živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2,218.554 žene i 2,066.335 muškaraca. Prosječna starost stanovništva bila je 41,2 godine (42,9 godina za žene i 39,4 godine za muškarce). Očekivano trajanje života je 2006. godine bilo 79,3 godine za žene i 72,5 godina za muškarce.

U 2009. u Hrvatskoj je rođeno 44.577 djece a umrlo je 52.414 osoba, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 10,1‰, a stopa [[mortalitet]]a 11,8‰, sklopljena su 22.382 braka dok je bilo 5.076 rastava.

Od 1996. Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo, tj. veći broj osoba se doseljava u Hrvatsku nego što ju napušta. Tako se 2005. u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.

Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,42%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,36%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 1% stanovništva.

Po hrvatskom demografu prof. dr. Stjepanu Štercu, Hrvatska bilježi demografske gubitke u svakom od popisa stanovništva nakon 1910, te jedina od zemalja u svojem okruženju bilježi pad stanovništva u svim popisima stanovništva nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću. Ukupni demografski gubitak od početka 20. stoljeća do 2011. procjenjuju na 2 434 000 stanovnika ili čak na oko 57% današnje

{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#C154C1|boja_stuba4=#007FFF|boja_stuba5=#228B22|cifra_stuba1=86.28|cifra_stuba2=4.44|cifra_stuba3=1.47|cifra_stuba4=0.34|cifra_stuba5=4.57|cifra_stuba6=3.24|boja_stuba6=#FFBF00|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Rimokatoličanstvo]]|ime_stuba2=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba3=[[Islam]]|ime_stuba4=[[Protestantizam]]|ime_stuba5=[[Ateizam]]|ime_stuba6=Ostali|maks=100|naslov=Religije u Hrvatskoj 2011}}

hrvatske populacije. Šterc pripisuje te događaje teškim posljedicama ratova, izloženosti stranim dominacijama u višenacionalnim državama tokom 20. stoljeća, te neprikladnim državnim politikama u ekonomskim i demografskim pitanjima. &quot;Ovakvi bi procesi i s tim intenzitetom razorili svaku populaciju, bez obzira na razinu njezine gospodarske razvijenosti i zato je danas Hrvatska praktički u demografskom slomu&quot;, ocjenjuje Šterc

Hrvatska nema službenu religiju. Sloboda religije je pravo definirano ustavom koji određuje sve vjerske zajednice kao jednake su pred zakonom i odvojene od države. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, 91,36% Hrvata su se izjasnili kao kao kršćani; od njih, rimokatolici čine najveću skupinu, što čini 86.28% stanovništva, nakon čega slijedi pravoslavci (4,44%), protestantizam (0,34%) i drugih kršćani (0,30%). Najveći religija nakon kršćanstva je islam (1,47%). 4.57% populacije se izjašnjavaju kao nereligiozni.U Eurostat Eurobarometar anketi 2010. godine, 69% stanovništva Hrvatske je odgovorio da „oni vjeruju u Boga”.{{col-begin|width=60%}}
{{col-break}}
{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 90%&quot; 
|-
! width=&quot;100px&quot; | Narod 
! width=&quot;75px&quot;  | Broj &lt;br&gt; stanovnika 
! width=&quot;55px&quot;  |%
|-
| [[Hrvati]] ||align=right| 3.874.321 ||align=right| 90,42%
|-
| [[Srbi]] ||align=right| 186.633 ||align=right|  4,36%
|-
| [[Bošnjaci]] ||align=right| 31.479 ||align=right| 0,73%
|-
| ''Regionalna pripadnost''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; ||align=right|27.225||align=right| 0,64%
|-
| ''Ne izjašnjavaju se''&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; ||align=right| 26.763  ||align=right|  0,62%
|-
| [[Italijani]] ||align=right| 17.807 ||align=right|  0,42%
|-
| [[Albanci]] ||align=right| 17.513 ||align=right|  0,41%
|-
| [[Romi]] ||align=right| 16.975 ||align=right|  0,40%
|-
| [[Mađari]] ||align=right| 14.048 ||align=right|  0,33%
|-
| [[Slovenci]] ||align=right| 10.517  ||align=right|  0,25%
|-
|align=center colspan=3| &lt;small&gt; [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Nacionalna pripadnost|Kompletna tabela]]&lt;small&gt;
|-
|align=left colspan=3|
&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;Popisanici se izjasnili kao Hercegovci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Primorci, Slavonci, Međimurci,…&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;Jabuka&quot;&gt;[http://www.jabuka.tv/rezultati-popisa-u-hrvatskoj-vise-jugoslavena-nego-hercegovaca/ '''''Rezultati popisa: U Hrvatskoj više Jugoslavena nego Hercegovaca''''' prilog o Popisu na jabuka.tv]&lt;/ref&gt;

&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti &lt;/small&gt;
|}
{{col-break}}

{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 90%&quot; 
|-
! width=&quot;100px&quot;| Jezik 
! width=&quot;75px&quot; | Broj &lt;br&gt; stanovnika 
! width=&quot;55px&quot; |%
|-
| [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] ||align=right| 4.096.305 ||align=right|  95,60%
|-
| [[Srpski jezik|Srpski]] ||align=right| 52.879  ||align=right|  1,23%
|-
| [[Italijanski jezik|Italijanski]] ||align=right| 18.573  ||align=right|  0,43%
|-
| [[Albanski jezik|Albanski]] ||align=right| 17.069 ||align=right|  0,40% 
|-
| [[Bosanski jezik|Bosanski]] ||align=right| 16.856 ||align=right|  0,39%
|-
| [[Romski jezik|Romski]] ||align=right| 14.369 ||align=right|  0,34%
|-
| [[Mađarski jezik|Mađarski]] ||align=right| 10.231||align=right|   0,24%
|-
| ''Nepoznato''  ||align=right| 9.329  ||align=right|  0,22%
|-
| [[Slovenski jezik|Slovenski]] ||align=right| 9.220 ||align=right| 0,22%
|-
| [[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]] ||align=right| 7.822 ||align=right|  0,18%
|-
|align=center colspan=3| &lt;small&gt; [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Maternji jezik|Kompletna tabela]]&lt;small&gt;
|}
{{col-end}}

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|mini|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]]
U Hrvatskoj je 2008. radilo 645 dječjih vrtića koji su ostvarivali programe predškolskog odgoja i naobrazbe. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u gradskom, općinskom i županijskom vlasništvu. Ukupan broj djece koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.

Broj osnovnih škola na kraju 2006. je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na hrvatskom, u 19 na srpskome, u 11 na talijanskome, u sedam na češkome, u pet na mađarskome. Osim na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] 28 škola nastavu izvodi na jezicima nacionalnih manjina. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.

== Zdravstvo ==
[[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|mini|293x293piksel|KBC Zagreb lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]]
U Hrvatskoj postoji 69 bolnica i banja, i to 3 klinička bolnička centra, 4 kliničke bolnice i 7 klinika, 22 opće bolnice, 27 specijalnih bolnica, 2 banje i 3 privatne bolnice. Pored toga, u manjim gradovima je radilo još 9 općih bolnica i 6 ambulantnih porodilišta. Broj bolničkih kreveta smanjio se za oko 24% između 1990. i 2000. U 2004. bilo je 24.549 bolničkih kreveta. Iste godine u bolnicama se liječilo 726.320 osoba.

Hrvatska, sa 276 liječnika na 100.000 stanovnika, ispod je prosjeka zemalja u tranziciji i zemalja [[Evropska unija|EU]]. Manjak liječnika mogao bi biti dugoročni problem za Hrvatsku, na što ukazuje i sve manji interes mladih za studij medicine, jer se 1990. godine za jedan upis kandidiralo sedam kandidata, a danas ima samo 2,2 kandidata. Ovo je takođe praćeno negativnim odabirom, odnosno nižim prosječnim ocjenama. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a u samo četiri osnovne grane medicine, interne, kirurgije, ginekologije i pedijatrije nedostaje 925 specijalista. U Hrvatskoj postoji 16.956 liječnika od čega 12.149 u zdravstvenim ustanovama, a 3992 ljekara u ljekarništvu i drugim djelatnostima

== Kultura ==
[[Datoteka:Članice folklornog društva u narodnoj nošnji iz Hrvatske.jpg|mini|Članice folklornog društva u iz Hrvatske u svojoj narodnoj nošnji|225x225piksel]]
Hrvatska kultura zasniva se na viševjekovnoj historiji iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i naučna djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam [[Nacionalnih parkovi Hrvatske|nacionalnih parkova]]. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na historiji [[kravata]] kao izvor tih odjevnih predmeta.

Hrvatska je dala mnoge umjetnike i naučnike svjetskog glasa kao što su kipar [[Ivan Meštrović]], fizičari [[Ruđer Bošković]], [[Nikola Tesla]] i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njeni brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju [[Eduard Slavoljub Penkala]] ([[nalivpero]]) i [[Faust Vrančić]] ([[padobran]]).

=== Nauka ===
Iz Hrvatske dolaze mnogi važni znanstvenici i izumitelji. [[Ljubomorni Eduard Penkala]] izumio je mehaničku olovku, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivana Lupis-Vukić]] izmislila je torpedo. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je otiska prsta, sustava identifikacije otisaka prstiju. Za pronalazak prve naftne bušotine odgovoran je [[Antun Lučić]]. Najistaknutiji naučnici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] naziva se ocem hrvatske historiografije, a ostali značajni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački|Franjo Racki]], [[Tadija Smiciklas]], [[Vjekoslav Klaić|Vjekoslav Klaic]] i [[Ferdo Šišić]]

=== Arhitektura ===
[[Datoteka:Zadar - église Saint-Donat.jpg|mini|Crkva Sv. Donata iz 9. st. u Zadru]]
[[Arhitektura Hrvatske]] ( hrvatska ''Hrvatska arhitektura'' ) -Do sada su, u jednom ili drugom stupnju, prolazile sve glavne faze razvoja evropske arhitekture, kroz brojne utjecaje zemalja i naroda koji su na ovaj ili onaj način u povijesti nadzirali zemlje današnje Hrvatske.

Značajka hrvatske arhitekture je tijesno preplitanje historije kulturne tradicije zapada i istoka. Druga važna značajka razvoja arhitekture na hrvatskim zemljama bila je relativno rana i visoka razina urbanizacije , jer zemlja ima mnogo gradova utemeljenih još u antičko ili srednjovjekovno razdoblje. Nesporni vrhunac arhitektonskog stvaralaštva u Hrvatskoj bila je arhitektura ''dalmatinske renesanse'' ; značajan utjecaj na hrvatsku arhitekturu imao je i boravak u strukturi Austro-Ugarske, što je omogućilo mnogim arhitektima, austrijskim i predstavnicima drugih nacionalnosti iz cijelog carstva, da rade u hrvatskim gradovima, što je općenito odredilo moderni izgled mnogih gradova, uključujući glavni grad Zagreb . Stvaranje hrvatske države (u obliku sjedinjenja sa susjednim južnoslavenskim zemljama) i konačno postizanje neovisnosti ( 1991. ) također su dali poticaj intenzivnom razvoju i modernizaciji hrvatske arhitekture.

=== Muzika ===
Muzika Hrvatske, kao i podjele same zemlje, ima dva glavna utjecaja: srednjoevropska, prisutna u središnjim i sjevernim dijelovima zemlje, uključujući [[Slavonija|Slavoniju]], i mediteranska, prisutna u obalnim regijama [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]].U Hrvatskoj su popularni i [[Pop (čvor)|pop]] i [[Rock muzika|rock]],pod utjecajem dalmatinskih ili slavonskih folklornih elemenata.

=== Gastronomija ===
[[Datoteka:Štrukli iz Okrugljaka.jpg|mini|Zagorski štrukli]]
[[Hrvatska kuhinja]] je heterogena i poznata kao kuhinja više regija, jer svaka regija Hrvatske ima posebnu kulinarsku tradiciju. Kuhinja datira unazad od drevnih vremena. Razlike u izboru prehrane i oblika kuhanja su najzapaženije između onih na kopnu i i onih na priobalnim regijama. Kopnena kuhinja je okarakterizirana ranim slavenskim i u zadnje vrijeme kontaktima sa susjednim kulturama - mađarskom i turskom, koristeći mast za kuhanje, i začine kao [[biber]], papriku i [[bijeli luk]]. Priobalna regija ima utjecaje grčke i rimske kuhinje, kao i kasnije [[Mediteranska kuhinja|mediteranske kuhinje]], posebno italijanske (posebno venecijanska). Priobalna kuhinja koristi [[maslinovo ulje]], i biljke i začine kao što su [[ruzmarin]], [[kadulja]], lovorov list, [[origano]], [[mažuran]], [[cimet]], [[klinčić]], [[Muskatni oraščić|muskantni oraščić]], koru limuna i naranče. Seoske kuharske tradicije su bazirane na maštovitim varijacijama nekoliko osnovnih sastojaka (žitarice, mliječni proizvodi, meso, riba, povrće) i procedure za kuhanje (dinstanje, pečenje, prženje, pečenje), dok buržoaska kuhinja uključuje više komplikovane procedure i korištenje odabranih bilja i začina. Charcuterie je dio hrvatske tradicije u svim regijama. Hrana i recepti iz drugih zemalja bivše [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] su popularni u Hrvatskoj.

Hrvatska kuhinja može se podijeliti u nekoliko regionalnih kuhinja ([[Istra]], [[Dalmacija]], [[Dubrovnik]], [[Lika]], [[Gorski kotar|Gorski Kotar]], [[Zagorje (čvor)|Zagorje]], [[Međimurska županija|Međimurje]], [[Podravina]], [[Slavonija]]) od kojih sve imaju svoje posebne tradicije kuhanja, karakteristične za područje, a ne nužno dobro poznate u drugim dijelovima Hrvatske. Većina jela, međutim, može se naći širom zemlje, sa lokalnim varijantama.

=== Filatelija ===
[[Datoteka:Ndh1.jpg|mini|Prva hrvatska marka iz 1941.]]
[[Filatelija u Hrvatskoj]] počinje raspadom Kraljevine Jugoslavije 1941. i osnivanjem NDH. Raspadom zajedničke države Jugoslavije hrvatska pošta 1991. izdaje marke sa natpisom Republika Hrvatska. Područje [[Rijeka (grad)|Rijeke]] (Fiume) je zbog informativnih razloga obuhvaćeno ovim člankom, pripada inače filatelistički [[Italija|Italiji]]. Raspadom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] 6. aprila 1941. i osnivanjem [[NDH]] 10. aprila već 12. aprila Hrvatska pošta izdaje, zapravo koristi seriju jugoslovenskih marki sa likom [[Petar I, kralj Srbije|kralja Petra I]] i označava ih različitim žigovima. U prvoj seriji je žig NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA preko lika kralja, a riječ [[Jugoslavija]] je precrtana sa šest okomitih crta. Vrijednosti su još u dinarima i iznose od 50 [[para]] do 5,50 [[dinar]]a. Ta se serija smatra prvim hrvatskim markama.

Na drugoj seriji, sa više vrijednosti je utisnut [[grb Hrvatske]] sa tekstom NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA. Vrijednosti su od 25 para do 30 dinara.

Sve do 7. jula 1941 koriste se jugoslovenske marke u dinarskim vrijednostima uvijek sa žigom NDH.

Tek u julu 1941 uvođenjem kune kao platežnog sredstva izlazi serija od 19 maraka sa motivima iz Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine i [[Zemun]]a. Tu su detalji iz [[Karlovac|Karlovca]], [[Jajce|Jajca]], [[Varaždin]]a, [[Velebit]]a, [[Zagreb]]a, [[Osijek]]a, [[Konjic]]a, [[Dubrovnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]], [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Hvar]]a, [[Senj]]a, [[Split]]a... Vrijednosti su od 25 [[banica]] do 100 [[kuna]].9.septembra 1991. izlazi prva hrvatska marka u Republici Hrvatskoj. Na njoj se nalazi avion u čijoj je pozadini Zagrebačka katedrala i grad Dubrovnik. Marka ima vrijednost od 1 jugoslovenskog dinara i svijetlo plave je boje. Postoje dvije varijante sa raznim nazubčenjem, kao i nekoliko varijanti sa greškom u tisku. Izdanje je ukupno oko 8.000.000 komada. Grb Hrvatske u gornjem uglu je crven, a posebno je tražena marka sa grbom u crnoj boji.

Uvodenjem hrvatskog dinara 1992. sve nove marke imaju vrijednost u HRD. Motivi su osobe iz Hrvatske prošlosti ban Josip Jelačić, Stjepan Radić, Ante Starčević, kralj Tomislav, ali i gradovi pogođeni ratom (Knin, Dubrovnik, Vukovar, Šibenik).

Vremenom se teme mijenjaju i prilagodavaju filatelističkim krugovima Evrope, te su izdanja Olimpijada, otkriće Amerike, Božić, umjetnost, flora i fauna sve češči na hrvatskim markicama.

=== Sport ===
[[Datoteka:Luka Modric 2018.png|mini|231x231px|[[Luka Modrić]]]]
====== Nogomet ======
Najveći uspjeh hrvatskog nogometa postigla je nogometna reprezentacija osvajanjem srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. [[Luka Modrić]] osvojio je Zlatnu loptu kao najbolji igrač.[[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki evropski trofej, Kup velesajamskih gradova 1967, preteču Kupa UEFA i Evropske lige. Drugi najpopularniji nogometni klub je splitski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najuspješniji u najelitnijim nogometnom natjecanju ligi prvaka gdje je došao do 1/4 finala.

====== Rukomet ======
Hrvatska rukometna reprezentacija ubraja se u najbolje rukometne reprezentacije svijeta. Hrvatska ima čak 13 medalja s velikih natjecanja. Osvojila je dva zlata s Olimpijskih igara te povijesni trofej svjetskog prvaka 2003., a bila je viceprvak Evrope 2008. i 2010.

====== Košarka ======
Hrvatska košarkaška reprezentacija je igrala finale sa Sjedinjenim Državama čija je reprezentacija nazvana Dream team na olimpijskim igrama u Barceloni. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim evropskim košarkašem svih vremena koji je Evropljanima otvorio put u NBA.

&lt;br /&gt;
== Praznici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Blagdan
|-
|1. januara
|[[Nova godina]]
|-
|6. januara
|[[Sveta tri kralja]]
|-
|''40 dana od Pepelnice izuzev nedjelja''
|[[Uskrs]]
|-
|''dan nakon Uskrsa''
|[[Uskrsni ponedjeljak]]
|-
|1. maja
|[[Praznik rada]]
|-
|''60 dana nakon Uskrsa''
|[[Tijelovo]]
|-
|22. juna
|[[Dan antifašističke borbe]]
|-
|25. juna
|[[Dan državnosti Hrvatske|Dan državnosti]]
|-
|5. augusta
|[[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]]
|-
|15. augusta
|[[Velika Gospa]]
|-
|8. oktobra
|[[Dan nezavisnosti Hrvatske|Dan nezavisnosti]]
|-
|1. novembra
|[[Svi Sveti|Svi sveti]]
|-
|25. decembra
|[[Božić]]
|-
|26. decembra
|[[Sv. Stjepan]]
|}

== Energetika ==
{{Energetski izvori Hrvatske}}
== Također pogledajte ==
* [[Komunikacije u Hrvatskoj]]
* [[Prijevoz u Hrvatskoj]]
* [[Vanjski poslovi Hrvatske]]
* [[Vojska Hrvatske]]
* [[Udruženje hrvatskih pravoslavnih vjernika]]
* [[Geografija Hrvatske]]
* [[Sport u Hrvatskoj]]
* [[Požari u Hrvatskoj 2007.]]
* [[Registarske oznake za vozila u Hrvatskoj]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Croatia}}
* [http://www.vlada.hr/ Vlada Hrvatske]
* [http://www.croatia.hr/ Hrvatska turistička zajednica]

{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Hrvatska]]
[[Kategorija:Mediteranske države]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>c0hgrjh15emkprquz6q4gi3b9j572xw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428964</id>
      <parentid>3428963</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T10:42:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46965" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime                    =  
| zvanično_ime                   = Republika Hrvatska
| ime_genitiv                    = Hrvatske 
| zastava                        = Flag of Croatia.svg 
| grb                            = Coat_of_arms_of_Croatia.svg 
| mapa                           = EU-Croatia.svg 
| službeni_jezik                 = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] 
| glavni_grad                    = [[Zagreb]] 
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik]] 
| vladar_prva_vlast              = [[Zoran Milanović]] 
| vrsta_druge_vlasti             = [[Premijer Hrvatske|Premijer]] 
| vladar_druga_vlast             = [[Andrej Plenković]] 
| po_površini_na_svijetu         = 126. 
| površina                       = 56.542 
| procenat_vode                  = 0.2 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 122. 
| stanovnika                     = {{Gubitak}}3.888 milijuna (2021.){{izvor}}
4,284,889 (2011){{izvor}}
| gustoća                        = 73 
| nezavisnost                    = od [[Jugoslavija|Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[25. juni]] [[1991]]. 
| valuta                         = [[Hrvatska kuna|Kuna]] (HRK) 
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2) 
| himna                          = &quot;[[Lijepa naša domovino]]&quot;&lt;center&gt;[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental.ogg]]&lt;/center&gt; 
| internetski_nastavak           = [[.hr]] 
| pozivni_broj                   = +385 
|bdp_godina=Procjena 2022.|bdp_per_capita=$36.000{{izvor}}|bdp_ukupno=$145 milijardi|gini=&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;29,7|gini_godina=2018|hdi=&lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.837|hdi_godina=2018|hdi_nivo=}}

'''Hrvatska''' jeste [[suverena država]] u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]], Sredozemlju i na Balkanu. Graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Mađarska|Mađarskom]]. Izlazi na obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]] a pomorskim graniči i sa [[Italija|Italijom]]. Ukupna površina Hrvatske je 87.661&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, kopno 56.594&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Glavni grad je [[Zagreb]]. Ukupno stanovništvo je 4.284.889, od tih, 90% su [[Hrvati]], 4,5% [[Srbi]] (1990. 12,2%)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.hrz.hr/aktualno/zivic1.htm |title=www.hrz.hr |access-date=26. 8. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060208222813/http://www.hrz.hr/aktualno/zivic1.htm |archive-date=8. 2. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i 0,5% [[Bošnjaci]]. Dominantna religija je [[katoličanstvo]]. Hrvatska je od 2004. bila kandidat za ulazak u [[Evropska unija|Evropsku uniju]].

Hrvatska je postala [[NATO]] članica u aprilu 2009. Pregovori s Evropskom unijom su službeno otvoreni u oktobru 2005, a zatvoreni u junu 2011. [[Evropska komisija]] i [[Vijeće Evrope]] postavili su 1. juli 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/relation/index_en.htm |title=Croatia - EU-Croatia relations |access-date=15. 7. 2011 |archive-date=27. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110827211909/http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/relation/index_en.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; kao ciljani datum ulaska Hrvatske u EU, te je od tog dana Hrvatska primljena u punopravno članstvo Evropske unije.

Hrvatska je članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju]].

== Historija ==
{{Glavni|Historija Hrvatske}}
Prije dolaska [[Slaveni|Slavena]], na teritoriji sadašnje Hrvatske su živjeli [[Iliri]] koje je osvojilo [[Rimska imperija|Rimsko carstvo]] u 1. vijeku naše ere. [[Hrvati]] su naselili područje u 7. vijeku i osnovali dvije kneževine: [[Panonska Hrvatska|Panonsku Hrvatsku]] i [[Primorska Hrvatska|Primorsku Hrvatsku]].

=== Hrvatsko kraljevstvo ===
U vrijeme primorsko-hrvatskog [[Knez Branimir|kneza Branimira]], ona je po prvi puta međunarodno priznata; pismom [[Papa Ivan VIII|pape Ivana VIII]] od 7. juna 879. Hrvati su prihvatili katoličanstvo u 9. vijeku. Većinu hrvatskih zemalja ujedinio je [[kralj Tomislav]] u jedinstveno kraljevstvo 925. [[kralj Tomislav]] je ujedinio dvije kneževine i stvorio hrvatsko kraljevstvo. Hrvatska je moćna država sve do 1102. kad je priložena [[Mađarska|Mađarskoj]].

[[Mohačka bitka]] 1526. je bila ključni događaj u kojem je propala vlast ugarske dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]]. Nakon poraza Hrvatsko-mađarskih snaga, [[Osmanlijsko carstvo|Osmansko carstvo]] osvaja [[Lika|Liku]], Dalmaciju, i [[Slavonija|Slavoniju]]. Kasnije, sa slabljenjem turskog-osmanlijskog carstva (koje je započelo turskim porazom kod Siska 1593), mnoga hrvatska područja postupno podpadaju pod [[Austrija|austrijsku]] vlast. 
Hrvatski nacionalni pokret jača u prvoj polovini 19. vijeka ali Hrvatska gubi dio svoje autonomije nakon revolucije 1848.

[[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|desno|mini|Pula]]
[[Datoteka:Split2006.4.JPG|desno|mini|Split]]
[[Datoteka:Rijeka Riva.jpg|desno|mini|[[Rijeka (grad)]], najveća luka u Hrvatskoj]]

=== Hrvatska nakon 1995. ===
Preostali dio Hrvatske, a to je istočni dio Slavonije koji nije oslobođen u operacijama Bljesak i Oluja, vraćen je 1998. mirnom reintegracijom u političko-pravni sustav Republike Hrvatske nakon čega je nastavljen ekonomski oporavak i obnova ratom uništenih područja.

Predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] umro je 10. decembra 1999. u svojoj 77-oj godini nakon čega je do tada vladajući HDZ na izborima izgubio vlast. Većinu u Saboru osvaja koalicija 6 stranaka, na čelu sa SDP-om, a za novog predsjednika izabran je Stjepan Mesić. U sljedećih nekoliko godina Hrvatska se transformirala iz poluratnog sustava u suvremenu demokratsku državu. Između ostalog, znatno je smanjena uloga i vlast Predsjednika Republike.

Hrvatska se učlanila u važne regionalne i međunarodne organizacije i 21. februara 2003. kandidirala za članstvo u Evropsku Uniju.

Na izborima 2003. na vlast je opet došao HDZ, ali je uglavnom nastavljena politika prošle vlade. Kvaliteta života je porasla, te se nastavilo s velikim razvojnim projektima, kao što je gradnja autocesta. 18. juna 2004. dobiven je pozitivan odgovor Evropske Unije i počelo se s pristupnim pregovorima.

[[Stjepan Mesić]] je ponovno izabran za predsjednika 2005.

Godine 2009. postaje članica [[NATO]]-a. Iste te godine Jadranka Kosor postaje predsjednicom vlade nakon odlaska Ive Sanadera. U njenom mandatu započinje borba protiv korupcije, jednog od najvećih problema hrvatskog društva, te uspješno završava pregovore u junu 2011.

Godine 2010, nakon dva mandata predsjednika Mesića, za predsjednika Republike izabran je [[Ivo Josipović]]. Na parlamentarnim izborima 2011. pobjeđuje Kukuriku koalicija predvođena SDP-om. Hrvatska je 1. jula 2013. primljena u [[Evropska unija|Evropsku Uniju]] uz protivljenje 33,2 posto hrvatskih građana i građanki koji su dali glas protiv EU.

Godine 2015. nakon dva kruga izbora predsjednica Republike postala je [[Kolinda Grabar-Kitarović]]

== Simboli ==

=== Zastava ===
[[Zastava Hrvatske]] sastoji se od ujedinjene bivše hrvatske crveno-bijele zastave i slavonske bijelo plave. [[Crvena]], [[bijela]] i [[plava]] [[boja]] složena su jedna ispod druge vodoravno, svaka zauzimajući jednu trećinu zastave. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Grb je smješten u sredini zastave u sjecištu dijagonala. Trobojnica još od hrvatskog preporoda (sredina 19. vijeka) simbolizuje težnju za ujedinjenje hrvatskih zemalja.

=== Grb ===
[[Grb Hrvatske|Grb Republike Hrvatske]] je historijski hrvatski grb, koji se nalazi na [[Zastava Hrvatske|hrvatskoj zastavi]]. Ima oblik štita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i uspravno u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom uglu štita crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna sa pet šiljaka koja se u blagom uglu spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom štita.

=== Himna ===
[[Lijepa naša domovino]] (ili kraće &quot;Lijepa naša&quot;) je hrvatska [[državna himna]].

== Vlada ==
{{Glavni|Politika Hrvatske}}
Prema [[Ustav Hrvatske|ustavu]] iz 1991, Hrvatska je parlamentarna demokratija. Ustav je bio usvojen 22. oktobra 1991. Hrvatska je postigla [[Dan državnosti Hrvatske|nezavisnost]] od [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] 25. juna 1991. Ustav je bio mijenjan četiri puta.

Glavni sud Republike Hrvatske je [[Vrhovni sud Hrvatske|vrhovni sud]]. Sudci vrhovnog suda bira državno sudbeno vijeće. 14 članova [[državno sudbeno vijeće Hrvatske|državno sudbenog vijeća]] izabire Hrvatski Sabor svakih osam godina. Također je važan [[Ustavni sud Hrvatske|ustavni sud]] koji se sastoji od 13 sudaca. Predsjednik Ustavnog suda bira se svake četiri godina.

Zakonodavna vlast Republike Hrvatske je [[Hrvatski Sabor]] koji može imati između 100 i 160 članova (zastupnika). Izbori za zastupnike u Saboru se održavaju svake četiri godine. Sabor zasjeda od 15. januara do 30. juna, te od 15. oktobra do 15. decembra.


Trenutni [[Premijer Hrvatske|predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] je [[Andrej Plenković]], a predsjednik države je [[Zoran Milanović]]. Glavne političke stranke Hrvatske su Socijaldemokratska Partija Hrvatske, Hrvatska Demokratska Zajednica, Hrvatska Seljačka Stranka, Hrvatska Narodna Stranka, Hrvatska Stranka Prava, Istarski Demokratski Sabor, Hrvatska Stranka Penzionera te Hrvatska Socijalno-Liberalna Stranka.{{Izbori za Hrvatsku skupštinu 2015. (mandati)}}

=== Organizacija vlasti ===

====== Zakonodavna vlast ======
[[Hrvatski sabor]] je predstavničko tijelo građana i nosilac zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Prema Ustavu, Hrvatski sabor je jednodomno predstavničko tijelo koje može imati najmanje 100 a najviše 160 zastupnika koji se na osnovu općeg i jednakog biračkog prava biraju neposredno, tajnim glasanjem. Sadašnji saziv Sabora ima 151 zastupnika. Zastupnici se biraju na četiri godine, nemaju obavezujući mandat, a imaju imunitet. Među sadašnjim zastupnicima osam je zastupnika nacionalnih manjina, izabranih u posebnoj izbornoj jedinici (koja obuhvata cijelu zemlju). Pripadnici nacionalnih manjina mogu biti izabrani i na stranačkim listama. I hrvatski iseljenici imaju pravo birati zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici, i to primjenom nefiksne kvote, što znači da će broj zastupnika dijaspore zavisiti od brojnog izlaska birača dijaspore na izbore.

====== Izvršna vlast ======
[[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Republike]] je poglavar države, a bira se svakih pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.

[[Vlada Republike Hrvatske]], kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se [[Premijer Hrvatske|predsjednik Vlade]] ili premijer. Vlada ima 4 potpredsjednika i 15 ministara zaduženih za određena područja upravljanja.

====== Sudbena vlast ======
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju, prekršajni sudovi, općinski sudovi, županijski sudovi, trgovački sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u državi. Zasjedanja suda su otvorena za javnost i presude se donose javno, osim u pitanjima privatnosti optuženih. Suci se imenuju na period od osam godina.

Državno sudbeno vijeće u skladu s ustavom i zakonom imenuje, razrješuje i odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudaca. Ima jedanaest članova iz redova istaknutih sudaca, advokata i univerzitetskih profesora pravnih nauka, s tim da većina članova Državnog sudbenog vijeća mora biti iz redova sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za njegove članove.

Državno tužilaštvo Republike Hrvatske je samostalno i nezavisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinilaca krivičnih i drugih kažnjivih dijela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. To tijelo, dakle, nije sudska vlast i pred sudovima ima status stranke. Na čelu državnog tužilaštva nalazi se glavni državni tužilac.

=== Političke stranke ===
[[Komunistička partija Hrvatske]] bila je jedina stranka tokom [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]]. Nakon prvih višestranačkih izbora (1990), desničarska [[Hrvatska demokratska zajednica]] (HDZ) došla je na vlast i držala je do 2000.
[[Datoteka:Socijaldemokratska Partija Hrvatske Logo.svg|mini|141x141piksel|[[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]], vladajuća hrvatska stranka]]
Na izborima 2000. Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) i [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] (HSLS) bile su glavni partneri u koaliciji u kojoj su bile i Hrvatska seljačka stranka (HSS), Hrvatska narodna stranka (HNS), Liberalna stranka (LS) i Istarski demokratski sabor (IDS). Ta koalicija lijevog centra pobijedila je na izborima i vladala do juna 2001, kad je IDS istupio iz koalicije jer nije dobio veću istarsku autonomiju.

HSLS se raspao 2002. (po drugi put, a prvi put je tako nastao LS); većina stranke je izašla iz vlade, dok je ostatak osnovao stranku LIBRA i ostao na vlasti.

Koalicija pod vodstvom SDP-a ostala je na vlasti do izbora 2003. kad je izgubila od HDZ-a i drugih stranaka desnog centra.

HDZ je stvorio vladu u decembru 2003. iako nije ušao u koaliciju sa strankama kao što su HSS i [[Hrvatska stranka prava|HSP]]

Na izborima 2019/2020. pobijedio je [[Zoran Milanović]], čime je SDP postala vladajuća stranka u Hrvatskoj.

== Administrativna podjela ==
=== Županije ===
{{glavni|Županije u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:Croatian counties.png|mini|desno|500px|Županije Hrvatske.]]

Hrvatska je podjeljena na dvadeset [[Županije u Hrvatskoj|županija]]. Županije su uspostavljene 1990. nakon usvajanja novog Ustava. Teritorijalna podjela je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:HR]]. Svaka županija je dalje podjeljena na nekoliko [[Spisak gradova u Hrvatskoj|gradova]] i [[Spisak općina u Hrvatskoj|općina]]. Svaka županija ima svoju županijsku skupštinu. Članovi skupštine se biraju svakih četiri godina u izborima. Na čelu županije je premijer (župan). Osim županija postoji i službeni [[grad Zagreb]], koji je zbog stanja i važnosti odvojen od [[Zagrebačka županija|svoje županije]].

Županije Hrvatske su:

{| class=&quot;sortable wikitable&quot; cellspacing=&quot;2&quot; style=&quot;margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;&quot;
|- style=&quot;font-size:100%; text-align:right;&quot;
! &lt;!--style=&quot;width:120/75/75/85px&quot;--&gt; [[Županije u Hrvatskoj|Županija]] !! Sjedište !! Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)!! Stanovništvo&lt;br&gt;(Popis 2011.)
|-
| [[Datoteka:Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif|border|23px]] [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || [[Bjelovar]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.652|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|119.743
|-
| [[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|border|23px]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || [[Slavonski Brod]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.043|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|158.559
|-
| [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|border|23px]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || [[Dubrovnik]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.783|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|122.783
|-
| [[Datoteka:Zastava Istarske županije.svg|border|23px]] [[Istarska županija|Istarska]] || [[Pazin]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.820|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|208.440
|-
| [[Datoteka:Flag of Karlovac county.svg|border|23px]] [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || [[Karlovac]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.622|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|128.749
|-
| [[Datoteka:Flag of Koprivnica-Križevci County.png|border|23px]] [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || [[Koprivnica]] ||style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.746|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|115,582
|-
| [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje-County.svg|border|23px]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || [[Krapina]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.224|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|133.064
|-
| [[Datoteka:Flag of Lika-Senj County.png|border|23px]] [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || [[Gospić]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|5.350|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|51.022
|-
| [[Datoteka:Medjimurje-flag.gif|border|23px]] [[Međimurska županija|Međimurska]] || [[Čakovec]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|730|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|114.414
|-
| [[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|border|23px]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || [[Osijek]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|4.152|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|304.899
|-
| [[Datoteka:Flag of Požega-Slavonia County.png|border|23px]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.845|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|78.031
|-
| [[Datoteka:Flag of Primorje-Gorski Kotar County.png|border|23px]] [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || [[Rijeka (grad)|Rijeka]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.582|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|310.195
|-
| [[Datoteka:Flag of Sisak-Moslavina County.png|border|23px]] [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || [[Sisak]] ||style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|4.463|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|172.977
|-
| [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|border|23px]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || [[Split]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|4.534|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|455,242
|-
| [[Datoteka:Flag of Šibenik County.svg|border|23px]] [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || [[Šibenik]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.939|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|109.320
|-
| [[Datoteka:Flag of Varaždin County.png|border|23px]] [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || [[Varaždin]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|1.261|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|176.046
|-
| [[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.png|border|23px]] [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || [[Virovitica]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.068|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|84.586
|-
| [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|border|23px]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || [[Vukovar]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|2.448|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|180.117
|-
| [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|border|23px]] [[Zadarska županija|Zadarska]] || [[Zadar]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.642|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|170.398
|-
| [[Datoteka:Zagreb County.png|border|23px]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || [[Zagreb]] || style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|3.078|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|317.642
|-
| [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|border|23px]] [[Grad Zagreb]] || [[Zagreb]] ||style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|641|| style=&quot;text-align:right;padding-right:2px&quot;|792.875
|}

== Gradovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
!Grad
!Županija
!'''Pop.'''
|-
|1
|[[Zagreb]]
|[[Grad Zagreb]]
|688,163
|-
|2
|[[Split]]
|[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|167,121
|-
|3
|[[Rijeka]]
|[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]
|128,314
|-
|4
|[[Osijek]]
|[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|83,104
|-
|5
|[[Zadar]]
|[[Zadarska županija|Zadarska]]
|71,471
|-
|6
|[[Pula]]
|[[Istarska županija|Istarska]]
|57,460
|-
|7
|[[Slavonski Brod]]
|[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]
|53,531
|-
|8
|[[Karlovac]]
|[[Karlovačka županija|Karlovačka]]
|46,833
|-
|9
|[[Varaždin]]
|[[Varaždinska županija|Varaždinska]]
|38,839
|-
|10
|[[Šibenik]]
|[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|34,302
|}
{{Gradovi u Hrvatskoj}}

== Geografija ==
Hrvatska se nalazi na raskrsnici [[Srednja Evropa|srednje]], [[Južna Evropa|južne]], i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]]. Hrvatska graniči sa šest država. To su [[Bosna i Hercegovina]], [[Slovenija]], [[Mađarska]], [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Italija]] preko [[Jadransko more|jadranskog mora]]. Hrvatska obala na Jadranu podijeljena je na dva dijela zbog bosanskohercegovačkog grada [[Neum]]a.

Hrvatska ima jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i [[Slavonija]] kao dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]), pošumljene planine u [[Lika|Lici]] i [[Gorski Kotar|Gorskom Kotaru]], i kamenitu obalu na Jadranskom moru ([[Istra]], Sjeverno [[Primorje]], i [[Dalmacija]].
[[Datoteka:Peninsula croatia.jpg|desno|mini|Obala]]
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske [[umjereno kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]], u gorskoj Hrvatskoj [[pretplaninska klima|pretplaninska]] i [[planinska klima|planinska]], u primorskom dijelu [[Sredozemna klima|sredozemna]] (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u kninskom,drniškom i sinjskom zaleđu [[podsredozemna klima|podsredozemna]] (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini, jadranska obala jedna je od najsunčanijih u [[Sredozemlje|Sredozemlju]], a temperatura mora ljeti je do 25&amp;nbsp;°C.

Ukupna površine Hrvatske je 56.542&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Jadranska obala duga je 5.835&amp;nbsp;km. Hrvatskoj pripada ukupno 1.185 otoka.

Važniji gradovi u Hrvatskoj su [[Zagreb]] (glavni grad), [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Osijek]], [[Pula]], i [[Zadar]] (Također pogledajte [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]).

== Privreda ==
[[Datoteka:Croatia Export Treemap.jpg|mini|Izvoz Hrvatske po industrijskim granama 2011 godine]]
Privreda Hrvatske zasniva se na lakoj [[industrija|industriji]], kao i [[tercijarni sektor|sektoru usluga]]. [[Turizam]] je značajan izvor prihoda. Bruto domaći proizvod po osobi (base PPP) 2002. iznosio je $11.200 ili 42,7% prosjeka [[Evropska Unija|Evropske unije]]. Prema procjenama iz 2002. godine, 21,7% radnika su nezaposleni.
Potrebno je istaknuti problem visoke zaduženosti države (oko 84% BNP-a) gdje je poradi razvoja i stvaranja nužnog kapitala za poslovanje država na čelu s bankama bila primorana se dodatno zaduživati u inostranstvu.
Stanje hrvatske privrede je tipično za zemlje u tranziciji iz [[Komunizam|komunizma]]. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe privredne reforme. Situaciju otežava loš sistem sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.

Glavni poljoprivredni proizvodi Hrvatske su žito, kukuruz, ječam, lucerna, masline, i krompiri. Glavne industrije su za hemijske proizvode, plastiku, tekstilnu rob, i turizam. Glavni partneri za izvoz su [[Italija]] (22,4%), [[Bosna i Hercegovina]] (14,4%), [[Njemačka]] (12,5%), [[Slovenija]] (8%) i [[Austrija]] (7,3%). Glavni partneri za uvoz su Italija (16,8%), Njemačka (16.4%), Slovenija (7,8%), Rusija (6,8%), Austrija (6,7%), i [[Francuska]] (5,2%).

== Saobraćaj ==
[[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|mini|294x294piksel|[[Airbus]] [[Croatia Airlines]]a]]
Hrvatska ima visoko razvijenu mrežu autocesta. Značajni projekti izgradnje autoputa započeli su 2000. godine kada su započele intenzivna gradnja i integracija Hrvatske.

=== Cestovni promet ===
U Hrvatskoj postoji preko 1400&amp;nbsp;km autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim velikim gradovima. Sredinom 2005. pokrenuta je autocesta [[Autoput A1 (Hrvatska)|A1]] koja povezuje dva najveća grada, [[Zagreb]] i [[Split]]. Autocesta [[A2]] vozi od slovenske granice prema Zagrebu. Autocesta [[A3]] prolazi panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac (Nijemci)|Lipovca]]. [[A4]] kreće iz Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv Slavonika povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadransko more|Jadranom]]. Autocesta A6 povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka (grad)|Rijeku]]. Autoceste [[A8]] i [[A9]] čine Istarski Ypsilon.

===Pomorski promet ===
[[Rijeka (grad)|Rijeka]] je najveće jadransko pristanište s više od 13 milijuna tona tereta u 2007.

=== Zračni promet ===
Hrvatska ima sedam međunarodnih zračnih luka u [[Zagreb]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Split]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Rijeka (grad)|Rijeci]], [[Osijek]]u i [[Pula|Puli]].  [[Croatia Airlines]] nacionalni je prijevoznik. Jadrolinija je najveći i nacionalni brodarski prevoznik.

=== Željeznički promet ===
Hrvatska ima razvijen željeznički sustav [[Hrvatske željeznice]] je željeznička kompanija u državnom vlasništvu.

=== Motorna vozila===
U Hrvatskoj je u 2008. godini registrirano 88.217 novih automobila, što je najveći broj u povijesti i predstavlja porast od 6,7% u odnosu na prošlu godinu. Najprodavaniji brend je [[Opel]], a slijede [[Renault]], [[Volkswagen]], [[Peugeot]] i [[Škoda Auto|Škoda]]. U prva dva mjeseca 2009. u odnosu na isto razdoblje prošle godine u Hrvatskoj je registrirano 40,9% manje novih automobila kao rezultat globalne ekonomske krize. U Hrvatsku 300 automobila dolazi na 1.000 stanovnika

== Vojska ==
[[Datoteka:Hrvatska vojska odlučnim korakom stupa.jpg|mini|Pripadnici hrvatske kopnene vojske]]
[[Oružane snage Republike Hrvatske]] (skraćeno [[OSRH]]) je službeni naziv za Hrvatsku vojsku (HV). Oružane snage štite suverenitet i nezavisnost Republike Hrvatske te brane njenu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, OSRH mogu učestvovati u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljati određene zadatke u stanju neposredne ugroženosti, te pružati pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća. Oružane snage RH razvile su se iz Zbora narodne garde 3. novembra 1991.
Pripadnici hrvatske kopnene vojske
Oružane snage organizirane su u Glavni stožer, zapovjedništva, jedinice i ustanove Oružanih snaga. Oružane snage sastoje se od grana, rodova, služba i struka. Grane OSRH su:

* [[Hrvatska kopnena vojska]] (HKoV)
* [[Hrvatska ratna mornarica]] (HRM)
* [[Hrvatska ratna mornarica]][[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]] (hrv. ''Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana'') (HRZ i PZO).

Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine aktivne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, regruti te rezervisti kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. Ratni sastav Oružanih snaga, pored prethodno navedenih osoba, čine i ostali rezervisti.

Vrhovni zapovjednik OSRH je [[predsjednik Republike Hrvatske]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Hrvatske etnije.gif|mini|Stanovništvo po narodnostima u RH 2001]]
U Hrvatskoj je po popisu stanovništva iz 2011. živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2,218.554 žene i 2,066.335 muškaraca. Prosječna starost stanovništva bila je 41,2 godine (42,9 godina za žene i 39,4 godine za muškarce). Očekivano trajanje života je 2006. godine bilo 79,3 godine za žene i 72,5 godina za muškarce.

U 2009. u Hrvatskoj je rođeno 44.577 djece a umrlo je 52.414 osoba, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 10,1‰, a stopa [[mortalitet]]a 11,8‰, sklopljena su 22.382 braka dok je bilo 5.076 rastava.

Od 1996. Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo, tj. veći broj osoba se doseljava u Hrvatsku nego što ju napušta. Tako se 2005. u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su došli iz Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otišla u Srbiju i Crnu Goru.

Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine [[Hrvati]] (90,42%). Glavna nacionalna manjina su [[Srbi]] (4,36%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 1% stanovništva.

Po hrvatskom demografu prof. dr. Stjepanu Štercu, Hrvatska bilježi demografske gubitke u svakom od popisa stanovništva nakon 1910, te jedina od zemalja u svojem okruženju bilježi pad stanovništva u svim popisima stanovništva nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću. Ukupni demografski gubitak od početka 20. stoljeća do 2011. procjenjuju na 2 434 000 stanovnika ili čak na oko 57% današnje

{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#C154C1|boja_stuba4=#007FFF|boja_stuba5=#228B22|cifra_stuba1=86.28|cifra_stuba2=4.44|cifra_stuba3=1.47|cifra_stuba4=0.34|cifra_stuba5=4.57|cifra_stuba6=3.24|boja_stuba6=#FFBF00|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Rimokatoličanstvo]]|ime_stuba2=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba3=[[Islam]]|ime_stuba4=[[Protestantizam]]|ime_stuba5=[[Ateizam]]|ime_stuba6=Ostali|maks=100|naslov=Religije u Hrvatskoj 2011}}

hrvatske populacije. Šterc pripisuje te događaje teškim posljedicama ratova, izloženosti stranim dominacijama u višenacionalnim državama tokom 20. stoljeća, te neprikladnim državnim politikama u ekonomskim i demografskim pitanjima. &quot;Ovakvi bi procesi i s tim intenzitetom razorili svaku populaciju, bez obzira na razinu njezine gospodarske razvijenosti i zato je danas Hrvatska praktički u demografskom slomu&quot;, ocjenjuje Šterc

Hrvatska nema službenu religiju. Sloboda religije je pravo definirano ustavom koji određuje sve vjerske zajednice kao jednake su pred zakonom i odvojene od države. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, 91,36% Hrvata su se izjasnili kao kao kršćani; od njih, rimokatolici čine najveću skupinu, što čini 86.28% stanovništva, nakon čega slijedi pravoslavci (4,44%), protestantizam (0,34%) i drugih kršćani (0,30%). Najveći religija nakon kršćanstva je islam (1,47%). 4.57% populacije se izjašnjavaju kao nereligiozni.U Eurostat Eurobarometar anketi 2010. godine, 69% stanovništva Hrvatske je odgovorio da „oni vjeruju u Boga”.{{col-begin|width=60%}}
{{col-break}}
{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 90%&quot; 
|-
! width=&quot;100px&quot; | Narod 
! width=&quot;75px&quot;  | Broj &lt;br&gt; stanovnika 
! width=&quot;55px&quot;  |%
|-
| [[Hrvati]] ||align=right| 3.874.321 ||align=right| 90,42%
|-
| [[Srbi]] ||align=right| 186.633 ||align=right|  4,36%
|-
| [[Bošnjaci]] ||align=right| 31.479 ||align=right| 0,73%
|-
| ''Regionalna pripadnost''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; ||align=right|27.225||align=right| 0,64%
|-
| ''Ne izjašnjavaju se''&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; ||align=right| 26.763  ||align=right|  0,62%
|-
| [[Italijani]] ||align=right| 17.807 ||align=right|  0,42%
|-
| [[Albanci]] ||align=right| 17.513 ||align=right|  0,41%
|-
| [[Romi]] ||align=right| 16.975 ||align=right|  0,40%
|-
| [[Mađari]] ||align=right| 14.048 ||align=right|  0,33%
|-
| [[Slovenci]] ||align=right| 10.517  ||align=right|  0,25%
|-
|align=center colspan=3| &lt;small&gt; [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Nacionalna pripadnost|Kompletna tabela]]&lt;small&gt;
|-
|align=left colspan=3|
&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;Popisanici se izjasnili kao Hercegovci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Primorci, Slavonci, Međimurci,…&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;Jabuka&quot;&gt;[http://www.jabuka.tv/rezultati-popisa-u-hrvatskoj-vise-jugoslavena-nego-hercegovaca/ '''''Rezultati popisa: U Hrvatskoj više Jugoslavena nego Hercegovaca''''' prilog o Popisu na jabuka.tv]&lt;/ref&gt;

&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti &lt;/small&gt;
|}
{{col-break}}

{|class=&quot;wikitable&quot; font-size: 90%&quot; 
|-
! width=&quot;100px&quot;| Jezik 
! width=&quot;75px&quot; | Broj &lt;br&gt; stanovnika 
! width=&quot;55px&quot; |%
|-
| [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] ||align=right| 4.096.305 ||align=right|  95,60%
|-
| [[Srpski jezik|Srpski]] ||align=right| 52.879  ||align=right|  1,23%
|-
| [[Italijanski jezik|Italijanski]] ||align=right| 18.573  ||align=right|  0,43%
|-
| [[Albanski jezik|Albanski]] ||align=right| 17.069 ||align=right|  0,40% 
|-
| [[Bosanski jezik|Bosanski]] ||align=right| 16.856 ||align=right|  0,39%
|-
| [[Romski jezik|Romski]] ||align=right| 14.369 ||align=right|  0,34%
|-
| [[Mađarski jezik|Mađarski]] ||align=right| 10.231||align=right|   0,24%
|-
| ''Nepoznato''  ||align=right| 9.329  ||align=right|  0,22%
|-
| [[Slovenski jezik|Slovenski]] ||align=right| 9.220 ||align=right| 0,22%
|-
| [[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]] ||align=right| 7.822 ||align=right|  0,18%
|-
|align=center colspan=3| &lt;small&gt; [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.#Maternji jezik|Kompletna tabela]]&lt;small&gt;
|}
{{col-end}}

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|mini|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]]
U Hrvatskoj je 2008. radilo 645 dječjih vrtića koji su ostvarivali programe predškolskog odgoja i naobrazbe. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u gradskom, općinskom i županijskom vlasništvu. Ukupan broj djece koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.

Broj osnovnih škola na kraju 2006. je 839 koje su u svom sastavu imale 1246 područnih škola. Ukupno je u 2085 škola bilo 384.634 učenika. Učenici obrazovanje započinju sa navršenih sedam godina, a završavaju sa petnaest. Osnovna škola ima osam razreda. U prva četiri djecu obrazuje jedan učitelj. U druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a obrazovanju za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 1:2,9. Udio žena u učiteljskom populacije je 78,9%. U 2057 škola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na hrvatskom, u 19 na srpskome, u 11 na talijanskome, u sedam na češkome, u pet na mađarskome. Osim na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] 28 škola nastavu izvodi na jezicima nacionalnih manjina. Prvi put u školske klupe sjelo je 43.286 prvašića što je gotovo 3% manje prvašića nego lani.

== Zdravstvo ==
[[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|mini|293x293piksel|KBC Zagreb lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]]
U Hrvatskoj postoji 69 bolnica i banja, i to 3 klinička bolnička centra, 4 kliničke bolnice i 7 klinika, 22 opće bolnice, 27 specijalnih bolnica, 2 banje i 3 privatne bolnice. Pored toga, u manjim gradovima je radilo još 9 općih bolnica i 6 ambulantnih porodilišta. Broj bolničkih kreveta smanjio se za oko 24% između 1990. i 2000. U 2004. bilo je 24.549 bolničkih kreveta. Iste godine u bolnicama se liječilo 726.320 osoba.

Hrvatska, sa 276 liječnika na 100.000 stanovnika, ispod je prosjeka zemalja u tranziciji i zemalja [[Evropska unija|EU]]. Manjak liječnika mogao bi biti dugoročni problem za Hrvatsku, na što ukazuje i sve manji interes mladih za studij medicine, jer se 1990. godine za jedan upis kandidiralo sedam kandidata, a danas ima samo 2,2 kandidata. Ovo je takođe praćeno negativnim odabirom, odnosno nižim prosječnim ocjenama. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a u samo četiri osnovne grane medicine, interne, kirurgije, ginekologije i pedijatrije nedostaje 925 specijalista. U Hrvatskoj postoji 16.956 liječnika od čega 12.149 u zdravstvenim ustanovama, a 3992 ljekara u ljekarništvu i drugim djelatnostima

== Kultura ==
[[Datoteka:Članice folklornog društva u narodnoj nošnji iz Hrvatske.jpg|mini|Članice folklornog društva u iz Hrvatske u svojoj narodnoj nošnji|225x225piksel]]
Hrvatska kultura zasniva se na viševjekovnoj historiji iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i naučna djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam [[Nacionalnih parkovi Hrvatske|nacionalnih parkova]]. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na historiji [[kravata]] kao izvor tih odjevnih predmeta.

Hrvatska je dala mnoge umjetnike i naučnike svjetskog glasa kao što su kipar [[Ivan Meštrović]], fizičari [[Ruđer Bošković]], [[Nikola Tesla]] i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njeni brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju [[Eduard Slavoljub Penkala]] ([[nalivpero]]) i [[Faust Vrančić]] ([[padobran]]).

=== Nauka ===
Iz Hrvatske dolaze mnogi važni znanstvenici i izumitelji. [[Ljubomorni Eduard Penkala]] izumio je mehaničku olovku, [[Faust Vrančić]] izumio je padobran, a [[Ivana Lupis-Vukić]] izmislila je torpedo. [[Ivan Vučetić]] izumitelj je otiska prsta, sustava identifikacije otisaka prstiju. Za pronalazak prve naftne bušotine odgovoran je [[Antun Lučić]]. Najistaknutiji naučnici su [[Ruđer Bošković]], [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]], [[Andrija Mohorovičić]] i [[Milutin Milanković]]. [[Ivan Lučić]] naziva se ocem hrvatske historiografije, a ostali značajni povjesničari su [[Juraj Rattkay]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Franjo Rački|Franjo Racki]], [[Tadija Smiciklas]], [[Vjekoslav Klaić|Vjekoslav Klaic]] i [[Ferdo Šišić]]

=== Arhitektura ===
[[Datoteka:Zadar - église Saint-Donat.jpg|mini|Crkva Sv. Donata iz 9. st. u Zadru]]
[[Arhitektura Hrvatske]] ( hrvatska ''Hrvatska arhitektura'' ) -Do sada su, u jednom ili drugom stupnju, prolazile sve glavne faze razvoja evropske arhitekture, kroz brojne utjecaje zemalja i naroda koji su na ovaj ili onaj način u povijesti nadzirali zemlje današnje Hrvatske.

Značajka hrvatske arhitekture je tijesno preplitanje historije kulturne tradicije zapada i istoka. Druga važna značajka razvoja arhitekture na hrvatskim zemljama bila je relativno rana i visoka razina urbanizacije , jer zemlja ima mnogo gradova utemeljenih još u antičko ili srednjovjekovno razdoblje. Nesporni vrhunac arhitektonskog stvaralaštva u Hrvatskoj bila je arhitektura ''dalmatinske renesanse'' ; značajan utjecaj na hrvatsku arhitekturu imao je i boravak u strukturi Austro-Ugarske, što je omogućilo mnogim arhitektima, austrijskim i predstavnicima drugih nacionalnosti iz cijelog carstva, da rade u hrvatskim gradovima, što je općenito odredilo moderni izgled mnogih gradova, uključujući glavni grad Zagreb . Stvaranje hrvatske države (u obliku sjedinjenja sa susjednim južnoslavenskim zemljama) i konačno postizanje neovisnosti ( 1991. ) također su dali poticaj intenzivnom razvoju i modernizaciji hrvatske arhitekture.

=== Muzika ===
Muzika Hrvatske, kao i podjele same zemlje, ima dva glavna utjecaja: srednjoevropska, prisutna u središnjim i sjevernim dijelovima zemlje, uključujući [[Slavonija|Slavoniju]], i mediteranska, prisutna u obalnim regijama [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]].U Hrvatskoj su popularni i [[Pop (čvor)|pop]] i [[Rock muzika|rock]],pod utjecajem dalmatinskih ili slavonskih folklornih elemenata.

=== Gastronomija ===
[[Datoteka:Štrukli iz Okrugljaka.jpg|mini|Zagorski štrukli]]
[[Hrvatska kuhinja]] je heterogena i poznata kao kuhinja više regija, jer svaka regija Hrvatske ima posebnu kulinarsku tradiciju. Kuhinja datira unazad od drevnih vremena. Razlike u izboru prehrane i oblika kuhanja su najzapaženije između onih na kopnu i i onih na priobalnim regijama. Kopnena kuhinja je okarakterizirana ranim slavenskim i u zadnje vrijeme kontaktima sa susjednim kulturama - mađarskom i turskom, koristeći mast za kuhanje, i začine kao [[biber]], papriku i [[bijeli luk]]. Priobalna regija ima utjecaje grčke i rimske kuhinje, kao i kasnije [[Mediteranska kuhinja|mediteranske kuhinje]], posebno italijanske (posebno venecijanska). Priobalna kuhinja koristi [[maslinovo ulje]], i biljke i začine kao što su [[ruzmarin]], [[kadulja]], lovorov list, [[origano]], [[mažuran]], [[cimet]], [[klinčić]], [[Muskatni oraščić|muskantni oraščić]], koru limuna i naranče. Seoske kuharske tradicije su bazirane na maštovitim varijacijama nekoliko osnovnih sastojaka (žitarice, mliječni proizvodi, meso, riba, povrće) i procedure za kuhanje (dinstanje, pečenje, prženje, pečenje), dok buržoaska kuhinja uključuje više komplikovane procedure i korištenje odabranih bilja i začina. Charcuterie je dio hrvatske tradicije u svim regijama. Hrana i recepti iz drugih zemalja bivše [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] su popularni u Hrvatskoj.

Hrvatska kuhinja može se podijeliti u nekoliko regionalnih kuhinja ([[Istra]], [[Dalmacija]], [[Dubrovnik]], [[Lika]], [[Gorski kotar|Gorski Kotar]], [[Zagorje (čvor)|Zagorje]], [[Međimurska županija|Međimurje]], [[Podravina]], [[Slavonija]]) od kojih sve imaju svoje posebne tradicije kuhanja, karakteristične za područje, a ne nužno dobro poznate u drugim dijelovima Hrvatske. Većina jela, međutim, može se naći širom zemlje, sa lokalnim varijantama.

=== Filatelija ===
[[Datoteka:Ndh1.jpg|mini|Prva hrvatska marka iz 1941.]]
[[Filatelija u Hrvatskoj]] počinje raspadom Kraljevine Jugoslavije 1941. i osnivanjem NDH. Raspadom zajedničke države Jugoslavije hrvatska pošta 1991. izdaje marke sa natpisom Republika Hrvatska. Područje [[Rijeka (grad)|Rijeke]] (Fiume) je zbog informativnih razloga obuhvaćeno ovim člankom, pripada inače filatelistički [[Italija|Italiji]]. Raspadom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] 6. aprila 1941. i osnivanjem [[NDH]] 10. aprila već 12. aprila Hrvatska pošta izdaje, zapravo koristi seriju jugoslovenskih marki sa likom [[Petar I, kralj Srbije|kralja Petra I]] i označava ih različitim žigovima. U prvoj seriji je žig NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA preko lika kralja, a riječ [[Jugoslavija]] je precrtana sa šest okomitih crta. Vrijednosti su još u dinarima i iznose od 50 [[para]] do 5,50 [[dinar]]a. Ta se serija smatra prvim hrvatskim markama.

Na drugoj seriji, sa više vrijednosti je utisnut [[grb Hrvatske]] sa tekstom NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA. Vrijednosti su od 25 para do 30 dinara.

Sve do 7. jula 1941 koriste se jugoslovenske marke u dinarskim vrijednostima uvijek sa žigom NDH.

Tek u julu 1941 uvođenjem kune kao platežnog sredstva izlazi serija od 19 maraka sa motivima iz Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine i [[Zemun]]a. Tu su detalji iz [[Karlovac|Karlovca]], [[Jajce|Jajca]], [[Varaždin]]a, [[Velebit]]a, [[Zagreb]]a, [[Osijek]]a, [[Konjic]]a, [[Dubrovnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]], [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Hvar]]a, [[Senj]]a, [[Split]]a... Vrijednosti su od 25 [[banica]] do 100 [[kuna]].9.septembra 1991. izlazi prva hrvatska marka u Republici Hrvatskoj. Na njoj se nalazi avion u čijoj je pozadini Zagrebačka katedrala i grad Dubrovnik. Marka ima vrijednost od 1 jugoslovenskog dinara i svijetlo plave je boje. Postoje dvije varijante sa raznim nazubčenjem, kao i nekoliko varijanti sa greškom u tisku. Izdanje je ukupno oko 8.000.000 komada. Grb Hrvatske u gornjem uglu je crven, a posebno je tražena marka sa grbom u crnoj boji.

Uvodenjem hrvatskog dinara 1992. sve nove marke imaju vrijednost u HRD. Motivi su osobe iz Hrvatske prošlosti ban Josip Jelačić, Stjepan Radić, Ante Starčević, kralj Tomislav, ali i gradovi pogođeni ratom (Knin, Dubrovnik, Vukovar, Šibenik).

Vremenom se teme mijenjaju i prilagodavaju filatelističkim krugovima Evrope, te su izdanja Olimpijada, otkriće Amerike, Božić, umjetnost, flora i fauna sve češči na hrvatskim markicama.

=== Sport ===
[[Datoteka:Luka Modric 2018.png|mini|231x231px|[[Luka Modrić]]]]
====== Nogomet ======
Najveći uspjeh hrvatskog nogometa postigla je nogometna reprezentacija osvajanjem srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. [[Luka Modrić]] osvojio je Zlatnu loptu kao najbolji igrač.[[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]] je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki evropski trofej, Kup velesajamskih gradova 1967, preteču Kupa UEFA i Evropske lige. Drugi najpopularniji nogometni klub je splitski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] koji je od hrvatskih klubova najuspješniji u najelitnijim nogometnom natjecanju ligi prvaka gdje je došao do 1/4 finala.

====== Rukomet ======
Hrvatska rukometna reprezentacija ubraja se u najbolje rukometne reprezentacije svijeta. Hrvatska ima čak 13 medalja s velikih natjecanja. Osvojila je dva zlata s Olimpijskih igara te povijesni trofej svjetskog prvaka 2003., a bila je viceprvak Evrope 2008. i 2010.

====== Košarka ======
Hrvatska košarkaška reprezentacija je igrala finale sa Sjedinjenim Državama čija je reprezentacija nazvana Dream team na olimpijskim igrama u Barceloni. [[Dražen Petrović]] se smatra najvećim evropskim košarkašem svih vremena koji je Evropljanima otvorio put u NBA.

&lt;br /&gt;
== Praznici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Blagdan
|-
|1. januara
|[[Nova godina]]
|-
|6. januara
|[[Sveta tri kralja]]
|-
|''40 dana od Pepelnice izuzev nedjelja''
|[[Uskrs]]
|-
|''dan nakon Uskrsa''
|[[Uskrsni ponedjeljak]]
|-
|1. maja
|[[Praznik rada]]
|-
|''60 dana nakon Uskrsa''
|[[Tijelovo]]
|-
|22. juna
|[[Dan antifašističke borbe]]
|-
|25. juna
|[[Dan državnosti Hrvatske|Dan državnosti]]
|-
|5. augusta
|[[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]]
|-
|15. augusta
|[[Velika Gospa]]
|-
|8. oktobra
|[[Dan nezavisnosti Hrvatske|Dan nezavisnosti]]
|-
|1. novembra
|[[Svi Sveti|Svi sveti]]
|-
|25. decembra
|[[Božić]]
|-
|26. decembra
|[[Sv. Stjepan]]
|}

== Energetika ==
{{Energetski izvori Hrvatske}}
== Također pogledajte ==
* [[Komunikacije u Hrvatskoj]]
* [[Prijevoz u Hrvatskoj]]
* [[Vanjski poslovi Hrvatske]]
* [[Vojska Hrvatske]]
* [[Udruženje hrvatskih pravoslavnih vjernika]]
* [[Geografija Hrvatske]]
* [[Sport u Hrvatskoj]]
* [[Požari u Hrvatskoj 2007.]]
* [[Registarske oznake za vozila u Hrvatskoj]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Croatia}}
* [http://www.vlada.hr/ Vlada Hrvatske]
* [http://www.croatia.hr/ Hrvatska turistička zajednica]

{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Mediteranska unija}}
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Hrvatska]]
[[Kategorija:Mediteranske države]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>l8ahqswfshibzi46hnm8mbkri8etko4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bošnjaci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1421</id>
    <revision>
      <id>3428897</id>
      <parentid>3418891</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T15:11:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>prevedeno sa engleske wikipedije</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58736" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Bošnjaci (čvor)}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa     = Bošnjaci
| ukupno    = 2,8–4,6 miliona (procjena)
| regija1   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1      = 1.769.592
| ref1      = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| regija2   = {{ZID|Turska}}
| pop2      = 
| ref2      = 
| regija3   = {{ZID|Srbija}}
| pop3      = 145.278
| ref3      = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |title=Popis stanovništva u Srbiji 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=6. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160706022820/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| regija4   = {{ZID|SAD}}
| pop4      =  98.766
| ref4      = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-state=dt&amp;-ds_name=DEC_2000_SF3_U&amp;-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&amp;-redoLog=true&amp;-_caller=geoselect&amp;-geo_id=01000US&amp;-geo_id=NBSP&amp;-format=&amp;-_lang=en |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2011 |archive-date=12. 2. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200212034353/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-state=dt&amp;-ds_name=DEC_2000_SF3_U&amp;-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&amp;-redoLog=true&amp;-_caller=geoselect&amp;-geo_id=01000US&amp;-geo_id=NBSP&amp;-format=&amp;-_lang=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| regija5   = {{ZID|Njemačka}}
| pop5      =  80.000 &lt;small&gt;(2005)&lt;/small&gt;
| ref5      = 
| regija6   = {{ZID|Crna Gora}}
| pop6      = 53.605
| ref6      = &lt;ref name=&quot;Popis_2011_CG&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;
| regija7   = {{ZID|Hrvatska}}
| pop7      = 31.479
| ref7      = {{efn|name=HR|31.479 osobe su se izjasnili pod odrednicom ''Bošnjaci'' + 7.558 osoba koji su se izjasnili pod odrednicom ''Muslimani''}}&lt;ref name=&quot;Popis_2011_HR&quot;&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html Popis iz 2011.]&lt;/ref&gt;
| regija8   = {{ZID|Kosovo}}
| pop8      = 27.533
| ref8      = &lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;{{Cite web |url=http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&amp;a2=mF0&amp;n=1UR906$$$$$&amp;o=0D&amp;v=1UR060ET00V71000000&amp;p=0&amp;sp=null&amp;l=1&amp;exp=0 |title=Popis stanovništva na Kosovu 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024614/http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&amp;a2=mF0&amp;n=1UR906$$$$$&amp;o=0D&amp;v=1UR060ET00V71000000&amp;p=0&amp;sp=null&amp;l=1&amp;exp=0 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| regija9   = {{ZID|Slovenija}}
| pop9      = 21.542
| ref9      = &lt;ref&gt;[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&amp;st=15 Popis 2002.]&lt;/ref&gt;
| regija10   = {{ZID|Makedonija}}
| pop10      = 17.018
| ref10      = &lt;ref&gt;[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis Makedonije iz 2002. godine]&lt;/ref&gt;
| regija11   = {{ZID|Turska}}
| pop11      = 2.000.000
| ref11      = &lt;ref&gt;[http://m.milliyet.com.tr/turkiye-deki-kurtlerin-sayisi--magazin-873452/ Türkiye'deki Kürtlerin sayısı!], milliyet.com.tr, 06.06.2008&lt;/ref&gt;
| jezici    = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| vjera     = sunitski [[musliman]]i, [[Ateizam|ateisti]]
| vezano    = {{Br separated entries|[[Indoevropski jezici|Indoevropski]]|[[Slaveni]]|[[Južni Slaveni]]}}
}}
'''Bošnjaci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] koji naseljava uglavnom [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], sa značajnom manjinom u drugim [[balkan]]skim zemljama, u nekoliko općina [[Bošnjaci Sandžaka|Sandžaku]], regiji u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] gdje čine regionalnu većinu, kao i [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Bošnjaci Kosova|Kosovu]]. 
U Bosni i Hercegovini je prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo 1.769.592 Bošnjaka&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt; dok na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] danas živi preko 2 miliona pripadnika ovog naroda. [[Etničko čišćenje]] i [[genocid u Srebrenici]] provedeni nad Bošnjacima tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] su uticali da se mnogi Bošnjaci rasele širom [[Evropa|Evrope]] i svijeta tako da bošnjačke dijaspore postoje u [[Bošnjaci u Austriji|Austriji]], [[Bošnjaci u Njemačkoj|Njemačkoj]], [[Bošnjaci u Australiji|Australiji]], [[Bošnjaci u Švedskoj|Švedskoj]], [[Bošnjaci u Turskoj|Turskoj]], [[Bošnjaci u Kanadi|Kanadi]] i [[Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama|SAD]].

Vode porijeklo od srednjovjekovnih Bosanaca ili [[Bošnjani|Bošnjana]], [[Slaveni|Slavena]] koji su nastanjivali tadašnju Bosnu. Srednjovjekovni Bosanci/Bošnjani bili su različitih vjera a govorili su bosanskim jezikom. Danas Bošnjaci govore [[Bosanski jezik|bosanskim jezikom]], te se pretežno služe [[Latinica|latinicom]] i [[Ćirilica|ćirilicom]]. Većinu savremenih Bošnjaka čine [[Islam|muslimani]], dok je manji broj [[agnosticizam|agnostika]] i [[Ateizam|ateista]]. Kao [[nacija]] pripadaju kako [[Evropa|evropskom]], tako i islamskom civilizacijskom naslijeđu.

== Etimologija ==
:''Za odrede konjanika-kopljanika, pogledajte [[Bošnjaci (odredi)|Bošnjaci]]''

Slavenska plemena koja su se naselila na području današnje Bosne i Hercegovine ime svoje domovine su preuzeli od starosjedilaca, [[Iliri|Ilira]], za razliku od [[Hrvati|hrvatskih]] i [[Srbi|srpskih]] plemena koja su novu domovinu nazvali po sebi ([[Hrvatska]] i [[Srbija]]).

Bošnjaci su svoje ime izveli iz imena [[Bosna]]. Naziv Bosna je slavenizirani oblik ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznat kao: ''Bathinus'' i ''Basan''. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu, ''Bathinus flumen''. Drugi oblik se u dokumentu navodi u [[ablativ]]u: Ad Basante, a [[nominativ]] koji označava ime rijeke glasi Basan. Pod ablativnim oblikom se spominje grad na ovoj rijeci, po kojoj je i dobio ime: &quot;na Bosni&quot;, &quot;grad na rijeci Bosni&quot;. U ilirskom jeziku Bathinus se čita Basinus, a predstavlja latinizirani oblik ilirskog naziva Basan, iz kojeg su doseljeni Slaveni izveli naziv Bosna, na način da je fonetskom transformacijom od Bathinus (Basinus) i Basan prvo nastalo Bosina, a potom Bosna.

Izvorno ime ''Bošnjanin'' (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvobitno označava pripadnika [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnog bosanskog]] teritorija, kasnije države. [[Tvrtko II]] Kotromanić 1440. godine poslao je delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju  [[Vladisla Jagelović|Vladislavu Jageloviću]] (Władysław III Warneńczyk) (1440-1444) za ugarskog vladara. Te je prilike spominjana srodnost i zajedničko porijeklo Bosanaca i Poljaka, a radi koristi od novog &quot;slavenskog vladara&quot; na ugarskom tronu.&lt;ref&gt;(Životopisac kralja Vladislava: „Venit et a rege Bossine legatio, apparatu virisque insignis: quae repetitio gentis suae primordio, eosdem, cum Polonis, auctores generis, et communem inguam Bosinensi habere, quam dixisset; et ob eam linguae atque originum veluti cognationem, regem suum magnopere gaudere. propterea, quod coeptis Vladislaui, felicitatem adesso vulgabatur ...“ Philippi Challimahi, de rebus Vladislaui, liber I (Schwandtner, Scriptores rer. Hung. I, pag. 457), Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb 1882, 278. U svome vremenu (1882) ovaj navod Klaić je preveo da se radi o Bošnjacima, što zbunjuje savremene čitaoce i dovodi u zabludu o tome da je izraz Bošnjak korišten i u srednjem vijeku.&lt;/ref&gt;

U počecima osmanlijske vladavine polako dolazi do promjena u bosanskom jeziku te se narodna imena sa sufiksom ''-ak'' kao ''[[Poljska|Poljak]]'', ''[[Slovačka|Slovak]]'' više upotrebljavaju pa i riječ ''Bošnjak''. Sa stabilizacijom osmanlijske vlasti, riječ Bošnjak upotpunosti zamjenjuje srednjovjekovno Bošnjanin. Riječi kao ''Bošnjak-kavmi'' i ''Bošnjak-milleti'' su označavali na turskom jeziku. Dok istovremeno riječ ''Bošnjak-taifesi'' označava na turskom jeziku svakog pripadnika [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]] bez obzira na narodnost, kulturu i jezik.

Kod većine pravoslavaca i katolika u Bosni i Hercegovini u 19. vijeku, pod uticajem susjednih zemalja Srbije i Hrvatske su nadvladala srpska i hrvatska nacionalna imena, potisnuvši starije narodne, konfesionalne i regionalne označitelje. Bošnjački narod je od sredine 19. vijeka prošao kroz niz faza imenovanja i preimenovanja (''Bošnjaci'', ''Hrvati'', ''Srbi'', Jugoslaveni-muslimani, ''Muslimani''), da bi na koncu vijeka konačno prevladalo bošnjačko nacionalno ime za narod Bosne i Hercegovine odnosno za pripadnike tog naroda izvan domovine. Danas  riječ Bošnjak označava pripadnika bošnjačke nacije, koji govori [[bosanski jezik]], slijedi bošnjačku i bosansku kulturu, te vodi porijeklo od Slavena srednjovjekovne Bosne koji su se nazivali [[Bošnjani]]ma.

== Identitet ==
Bošnjaci se generalno definiraju kao južnoslavenski narod koji je autohton na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Bošnjaci se najčešće identificiraju s državom Bosnom i Hercegovinom koju smatraju svojom nacionalnom državom. Osim toga, lideri i intelektualci bošnjačke zajednice imaju i drugačije, različite percepcije o tome šta znači biti Bošnjak. Neki od njih Bošnjaštvo povezuju sa svojim islamskim naslijeđem, dok drugi naglašavaju čisto sekularni i nacionalni karakter bošnjačkog identiteta i njegovu čvrstu povezanost s bosanskohercegovačkom teritorijom i njenom historijom. Bošnjaci koji naseljavaju susjedne zemlje i autohtoni su narod na tom području njeguju vlastite interpretacije termina Bošnjak, uglavnom kroz historijsku pripadnost Bosni a što je najviše izraženo kod [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]]. Pored toga, postoje i oni koji prepoznaju islamsku komponentu u bošnjačkom identitetu te smatraju da se to odnosi isključivo na slovenske muslimane u Bosni i i Hercegovini.

Gledajući kroz historiju Bošnjaci su se, uglavnom nakon sloma Osmanlijskog carstva, usljed različitih razloga a prvenstveno zbog jačanja susjednih nacionalističkih projekata našli u situaciju gubljenja nacionalnog identiteta. Za vrijeme austrougarskog perioda a kasnije i Kraljevina SHS i Jugoslavije kao i socijalističke Jugoslavije Bošnjacima je tokom vremena u tadašnjoj političkoj i društvenoj svakodnevnici skoro u potpunosti ukinut identitet te su uglavnom smatrani religijskom skupinom. Tek Ustavom iz 1974. godine priznat im je identitet koji je čak i tada sadržavao religijsku pripadnost. To je bio početak potpunog vraćanja nacionalnog identiteta o čemu je tadašnji bošnjački političar Pozderac izjavio:
   
&lt;blockquote&gt;&quot;''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''&quot;&lt;/blockquote&gt;

== Historija ==
{{glavni|Historija Bošnjaka}}
==== Srednji vijek ====
Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli bizantijskog cara Manojla Komnena oko 1166. godine, zatim u velikom broju raznih dokumenata koji su nastajali u srednjovjekovnoj Bosni.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hadžijahić|first=Muhamed|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;id=RNZBAAAAYAAJ&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=prvi+put+spominje+u+carskoj+tituli+Manoj-la+Komnena+od+godine+1166.|title=Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana|date=1990|publisher=Islamska zajednica|language=hr}}&lt;/ref&gt;

U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79&lt;/ref&gt;, 1353,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96&lt;/ref&gt; 1366,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107&lt;/ref&gt;, 1370,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112&lt;/ref&gt; 1389,&lt;ref&gt;„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.&lt;/ref&gt; 1390,&lt;ref&gt;„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe  etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.&lt;/ref&gt; 1391,&lt;ref&gt;„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.&lt;/ref&gt; 1400,&lt;ref&gt;„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.&lt;/ref&gt; 1404,&lt;ref&gt;„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.&lt;/ref&gt; 1407,&lt;ref&gt;„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.&lt;/ref&gt; 1412,&lt;ref&gt;„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.&lt;/ref&gt; 1419,&lt;ref&gt;„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.&lt;/ref&gt; 1421,&lt;ref&gt;„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.&lt;/ref&gt; 1422,&lt;ref&gt;„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.&lt;/ref&gt; 1427,&lt;ref&gt;„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180&lt;/ref&gt; 1428,&lt;ref&gt;„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.&lt;/ref&gt; 1430,&lt;ref&gt;„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.&lt;/ref&gt; 1436,&lt;ref&gt;„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.&lt;/ref&gt; 1438,&lt;ref&gt;„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.&lt;/ref&gt; 1440,&lt;ref&gt;„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi  realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.&lt;/ref&gt; 1441,&lt;ref&gt;„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.&lt;/ref&gt; 1449,&lt;ref&gt;„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.&lt;/ref&gt; 1465,&lt;ref&gt;„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.&lt;/ref&gt; 1477.&lt;ref&gt;„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.&lt;/ref&gt;

Etnomin ''dobri Bošnjanin'' se odnosio na stanovnike čitave Bosne bez obzira ne religiju, a ne samo na uže jezgro oko izvora rijeke Bosne što se može vidjeti u raznim poveljama 14. i 15. vijeka za vrijeme vladavine bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]&lt;ref&gt;Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 70, 73, 93, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;, bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]]&lt;ref&gt;Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 96, 107, 112, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;, kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]&lt;ref&gt;Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 381, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; itd. U ovim poveljama bosanski vladari navode dobre Bošnjane kao svjedoke.

Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''&lt;ref&gt;„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) &lt;ref&gt;„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' &lt;ref&gt;„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom zvanu Vladika) &lt;ref&gt;&quot; ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa&quot;, Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;.

Bosna, kao siromašna i teško pristupačna zemlja zbog svoga brdo-planinskog reljefa, nije privačila pažnju križarske vojske, željne pljačke i plijena u njihovim pohodima prema bizantskom i islamskom istoku. Do 12. stoljeća većina Bošnjana je vjerovatno bila pod utjecajem heretičke Crkve bosanske koji je karakteriziran široko rasprostranjenom nepismenošću i nedostatkom znanja [[Latinski jezik|latinskog jezika]] među bosanskim svećenstvom. Otprilike u tom periodu, bosanska nezavisnost od ugarske vladavine ostvarena je za vrijeme vladavine (1180-1204) [[Kulin ban|Kulina bana]] čija je vladavina označila početak vjerskopolitičke kontroverze koja je uključivala domaću bosansku crkvu. Napori Ugarske da steknu lojalnost i saradnju Bošnjana pokušajem da uspostave vjersku jurisdikciju nad Bosnom, međutim, nisu uspjeli, što je potaknulo Mađare da ubijede rismkog papu da započne križarski rat; koji je trajao između 1235. i 1241. godine. Doživljavajući različite postepene uspjehe protiv bosanskog otpora, Mađari su se na kraju povukli oslabljeni napadom [[Mongoli|Mongola]] na Ugarsku. Na zahtjev Mađara, papa je Bosnu podredio mađarskom nadbiskupu, iako su je Bošnjani odbili, biskup koji je postavio Mađar protjeran je iz Bosne. U ovo vrijeme u Bosni dolazi do formiranje vlastite nezavisne crkve, poznate kao Crkva bosanska, koju su i Rimokatolička i Istočna pravoslavna crkva osudile kao heretičku. Iako su naučnici tvrdili da je crkva dualističkog, ili neomanihejskog ili bogumilskog porijekla.&lt;ref&gt;Pinson, Mark (1994), ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia.'' str. 4-8, Harvard University Press.&lt;/ref&gt; Pristalice ove heretičke vjere su sebe nazivale raznim imenima; dobri Bošnjani ili Bošnjani, Krstjani, dobri ljudi i boni homines (po uzoru na dualističku grupu u Italiji). Katolički izvori ih nazivaju patarini (patareni), dok su ih Srbi zvali babuni (po [[Babun planina|Babun]] planini), što je srpski naziv za bogumile. Osmanlije su ih nazivali kristianlar, dok su se pravoslavci i katolici zvali gebir ili kafir, što znači &quot;nevjernik&quot; na arapskom jeziku. &lt;ref&gt;Velikonja, Mitja (2003), R''eligious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina,'' Texas A&amp;M University Press.&lt;/ref&gt;

Bosanska država je značajno ojačana pod vlašću bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] (oko 1318–1353) koji je poboljšao odnose Bosne sa Ugarskim kraljevstvom i proširio teritorij bosanske države na jug. Tokom 1340-tih godina pokrenute su franjevačke misije protiv navodne &quot;hereze&quot; u Bosni; prije toga, u užoj Bosni gotovo čitav vijek nije bilo katolika – ili barem katoličkog svećenstva ili organizacije.  Bosansko plemstvo je kasnije često davalo obećanja da će suzbiti &quot;heretičke pokrete&quot; – međutim, u stvarnosti, bosansku državu karakterizira vjerski pluralitet i tolerancija sve do osmanske invazije na Bosnu 1463. godine.&lt;ref&gt;Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia,'' str. 6-8, Harvard University Press&lt;/ref&gt;

==== Osmanlijsko doba ====
==== Austrougarsko doba ====
{{glavni|Bosanskohercegovački pješadijski regiment}}
{{sekcija}}

==== Jugoslavensko doba ====
[[Datoteka:BiH - UM N 1991.gif|thumb|Etnička mapa BiH 1991. godine sa prikazom udjela Bošnjaka (tadašnjih Muslimana).]]
Bošnjaci su bili konstitutivan [[narod]] u [[SFRJ]] od 1971. godine, pod imenom Muslimani.

[[Hamdija Pozderac]], predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina 20. vijeka, prilikom [[ustav]]nih promjena je pokušao vratiti historijsko ime Bosanci, koje se koristilo u [[Osmansko carstvo|Osmanskoj]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] carevini kao Bošnjaci do pred [[Prvi svjetski rat]], te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično). Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tokom [[Monarhija|Monarhije]] poveo je [[Safvet-beg Bašagić]], predsjednik [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]] zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani se nalazila zvanična [[politika]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja srpskih predstavnika, a manjim dijelom i hrvatskih jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prigodom donošenja prvog ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz [[Mostar]]a, [[Husaga Čišić]], je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste baklje u [[grb]] FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ.

Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).

Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši rečenicu:

&lt;blockquote&gt;&quot;''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''&quot;&lt;/blockquote&gt;

1990. godine se osnivaju bošnjačke partije  [[Stranka demokratske akcije]] na čelu sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]], a potom i [[Muslimanska bošnjačka organizacija]] koju predvodi [[Adil-beg Zulfikarpašić]]. Septembra 1993. Izetbegović daje podršku Drugom bošnjačkom saboru, koji okuplja intelektualnu elitu, i donosi deklaraciju o vraćanju imena ''Bošnjak''.

Tokom postojanja pojma ''[[Musliman (narod)|Musliman]]'' u [[SFRJ]], određeni broj muslimana koji nisu etnički Bošnjaci izjašnjavaju se Muslimanima. Nakon vraćanja imena Bošnjak, jedan dio nastavlja da se i dalje izjašnjava kao Musliman (u Srbiji i Hrvatskoj), a veći dio se identificira sa bošnjaštvom,{{izvor2|dok se u Bosni i Hercegovini u gotovo stoprocentnom omjeru bošnjački narod izjašnjava pod novim-starim historijskim imenom.}}

====Rat u Bosni i Hercegovini ====
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Jedan od ciljeva rata u Bosni i Hercegovini je bio podjela BiH između susjednih država, Srbije i Hrvatske, te uništenje Bošnjaka. [[Armija RBiH]], [[MUP RBiH]], [[HOS]] i neke paravojne snage pod komandom [[Predsjedništvo RBiH|Predsjedništva RBiH]] koje su se borile za multietničku državu su spriječile podjelu BiH i istrebljenje Bošnjaka sa teritorije BiH.

==== Bošnjaci nakon rata ====
U današnjoj Bosni i Hercegovini Bošnjaci su uz Srbe i Hrvate konstitutivan narod na teritoriji cijele BiH. Većinu čine u Federaciji BiH i u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Sarajevskom i Goraždanskom kantonu.

== Bošnjaci danas ==
[[Datoteka:Bosniak population in Serbia and Montenegro.jpg|thumb|right|Bošnjaci u Srbiji i Crnoj Gori (Sandžaku) prema popisu stanovništva iz 2002. i 2003. godine, respektivno.]]
U Bosni i Hercegovini Bošnjaci čine  većinu na području doline [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]] i zapadne [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], a također čine značajan dio stanovništva [[Hercegovina|Hercegovine]]. Bošnjaci čine 50,11% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine prema popisu iz 2013. godine.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt; Najveći broj Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine živi u Srbiji i Crnoj Gori na području [[Sandžak]]a. Grad [[Novi Pazar]] ima najveće bošnjačko stanovništvo izvan domovine.

Još 31.479 Bošnjaka se nalazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a 21.452 živi u [[Slovenija|Sloveniji]]. U [[Makedonija|Makedoniji]], smatra se da danas živi 17.018 Bošnjaka.

=== Bošnjačka dijaspora ===
{{Glavni|Bošnjačka dijaspora}}
Zbog ratovanja i etničkog čišćenja tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] veliki broj Bošnjaka trenutno živi u državama izvan Balkana. Najveće bošnjačko stanovništvo izvan bivših jugoslavenskih država se nalazi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Turska|Turskoj]].

U nekim od tih zemalja (naročito u Turskoj) bivše generacije bošnjačkih doseljenika su danas uglavnom integrisane u domaće stanovništvo. Većina su bošnjačke izbjeglice koje su tek stigle u ove zemlje u prethodnih petnaestak godina. Oni još uvijek govore bosanski jezik, održavaju kulturnu i vjersku zajednicu.

==== Sjedinjene Američke Države ====
{{Glavni|Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama}}
Prvi val useljavanja Bošnjaka u SAD bio je krajem 19. i početkom 20. vijeka, okupacijom a potom i aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske. Zbog nastale situacije, Bošnjaci se masovno iseljavaju iz BiH, a dio njih dolazi i u SAD. Prvo organizovano okupljanje Bošnjaka u ovoj zemlji bilo je oko organizacije ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' koju Bošnjaci osnivaju 1906. godine&lt;ref name=&quot;nedirajtebosnu.&quot;&gt;http://www.nedirajtebosnu.net/?view=plemeniti_istrazuju&amp;id=25&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rijaset&quot;&gt;http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7178:islam-i-bonjaci-u-americi&amp;Itemid=223{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; u gradu [[Chicago|Chicagu]]. U ovom periodu Bošnjaci nisu bili dovoljno organizirani niti postoji dovoljno dokumenata o njihovom životu i djelovanju unutar američkog društva.
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do masovnijeg doseljavanja Bošnjaka u Ameriku i u historiji Bošnjaka SAD-a ovaj period se označava kao drugi val emigracije. Prvenstveno je potaknut političkom situacijom u tadašnjoj Jugoslaviji, gdje se jedan broj Bošnjaka nije mogao poistovjetiti sa aktuelnom državnom ideologijom idržavnim aparatom i situacijom koja je dodatno otežana egzistencijalnim problemima koji se javljaju nakon ratnih pustošenja. Najveći broj Bošnjaka se naseljava u Chicagu koji postaje centar Bošnjaka tog doba i gdje se 1954. godine otvara prva džamija sa imamom Ćamilom ef. Avdićem&lt;ref name=&quot;rijaset&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;bosanski-mesdzid&quot;&gt;http://bosanski-mesdzid.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=306:prvi-bosnjaci-u-americi&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=62{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bosniapress&quot;&gt;{{Cite web |url=http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133635/http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Jačanjem u organizacionom smislu, dolazi do osnivanja raznih udruženja i organizacija Bošnjaka SAD-a a prva bošnjačka organizacija u ovom dijelu svijeta ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' 1968. godine mijenja naziv u &quot;Bosansko-američka kulturna aocijacija&quot;. Ista organizacija će već sljedećih godina biti ključni nosilac projekta organiziranja prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu zemljišta u čikaškom Northbrooku, gdje se nedugo potom gradi veća džamija zajedno sa Islamskim kulturnim centrom. Ovaj centar zajedno sa džamijom postaje važan centar za okupljanje Bošnjaka tog dijela SAD.

Treći val useljavanja Bošnjaka se dešava početkom 90-tih godina 20. vijeka i početka ratova na prostorima bivše Jugoslavije. Trend iseljavanja, se nastavio i nakon završetka rata i traje i danas.

U Sjedinjenim Američkim Državama gradovi sa najvećim brojem Bošnjaka su [[Saint Louis]] i [[Chicago]]. Manje Bošnjaka žive u gradovima poput [[Utica (New York)|Utice]] u saveznoj državi New York ili [[Hamtramck (Michigan)|Hamtramcka]] u [[Michigan]]u.

== Kultura ==
{{glavni|Kultura Bošnjaka|Bosanski jezik}}

Bošnjaci u Bosni i Hercegovini govore bosanskim jezikom. Oni su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskoga narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskoga (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskoga ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa [[Srbi]]ma, [[Crnogorci]]ma i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv. Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica posljednjega rata nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinoga dijalekta.

Postanak i historijski razvitak standardnoga jezika neke zajednice, u ovom slučaju nacionalne zajednice Bošnjaka, uvelike ovise o samodefiniciji te zajednice, ili o profilu i vidu narodnosne kristalizacije. U slučaju bošnjačke nacije nekoliko činitelja je odigralo važnu ulogu:

*jezični temelj te zajednice je zapadnoštokavski idiom kakav se profilirao tokom tri vijeka uoči Osmanlijskog osvojenja
*uticaj islamsko-orijentalne kulture, te leksičkih osobina [[Turski jezik|turskog jezika]], snažno su obilježili bosanski jezik - na različite načine u različitim vremenima
*relativna zakašnjelost nacionalne emancipacije Bošnjaka u odnosu na srpsku i hrvatsku imala je za posljedicu da se bosanski jezik, kao standardni jezik, ili propisani jezički sistem, sporo odvajao od srpsko-hrvatske jezične matrice.
*budući da je vjerski faktor bio glavnim samodefinirajućim elementom u odnosu spram susjednih Hrvata, Srba i Crnogoraca, jezik je, uz etničko-kulturne tradicije, silom historijskih zakonitosti ostao tek sekundarnim razlikovnim čimbenikom. Istina, to se može reći i za Srbe i Hrvate iz BiH, jer iako su, posebno Hrvati, sudjelovali u standardizaciji nacionalnoga jezika (niz rječnika i filoloških djela poteklih iz provincije Bosne Srebrene)- činjenica je da su nacionalni jezici Hrvata i Srba oblikovani u Hrvatskoj i Srbiji, a ne u Bosni i Hercegovini. U situaciji vjersko-narodnosne polarizacije i isprepletenosti, šanse Bošnjaka (koji još nisu riješili ni pitanje vlastitog identiteta, niti imena toga identiteta), bile su minimalne, a manevarski prostor skučen
*međutim za razliku od Hrvata i Srba, Bošnjaci su imali i jednu dosta značajnu prednost: jezičnodijalekatsku uravnoteženost. Promatra li se jezičnodijalekatska situacija Srba, a pogotovo snažne regionalnodijalekatske centrifugalne tendencije u Hrvata, tada se može reći da je u dobroj mjeri nivelirana situacija u pogledu narječja kojim govore Bošnjaci predstavljala pozitivan element za jezičnu unifikaciju.

== Religija ==
{{glavni|Islam u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|thumb|right|Careva džamija, Sarajevo.]]
Bošnjaci su većinom i običajno [[Islam|muslimani]]. Oni su uglavnom hanefijski [[Sunitski Islam|Suniti]], iako su sufije imali veliki historijski uticaj na ovim prostorima. Međutim, zbog savremenih uticaja tokom prethodnih 75 godina danas ima i [[Ateizam|ateista]], [[agnosticizam|agnostika]], i [[Deizam|deista]] Bošnjaka (Prema procjenama iz 1991. godine ovakvi su činili do 10% ukupnog stanovništva).

Islam se prvi put značajno pojavljuje u Bosni sa dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u 15. vijeku. Širenje islama je u početku bilo sporo ali se je ubrzalo sa nastankom muslimanskih naselja okupljenih oko islamskih kulturnih ustanova poput [[Džamije Bosne i Hercegovine|džamija]] i [[tekija]].

Bošnjaci kao i [[Albanci]] su prihvatali islam brže nego u bilo kojoj drugoj Osmanskoj evropskoj provinciji. Najvažniji faktor u prihvatanju islama od Bošnjaka je bila relativna slabost crkve i [[kršćanstvo|kršćanstva]] na teritoriji [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] u odnosu na susjedne zemlje. Tokom srednjeg vijeka Katolička i [[Bosanska crkva]] su se takmičili za vjernike ali nijedna nije bila vrlo dobro organizovana. Zbog toga bilo je vrlo lahko da brojni Bošnjaci zamijene njihovo staro narodno kršćanstvo za narodni islam.

Kao i kod mnogih drugih muslimanskih naroda, islam u Bošnjaka je zadržao razne lokalne utjecaje. Također, običajna ženska odjeća nekih islamskih zemalja nije postala popularna među Bošnjakinjama sve do 19. vijeka i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] okupacije.

U 16. vijeku postojao je posebni bošnjački pravac islama. Osnivač je bio [[Hamza Hali Bošnjak]] iz [[Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Poznat kao [[Hamzevijski islam]], njegov rast je prekinuo veliki vezir [[Mehmed paša Sokolović]] 1753. godine. Smatra se da se je Hamzevijski islam sastojao od mješovitih islamskih i kršćanskih uticaja.

Vođa Islamske zajednice je [[reisu-l-ulema]]. Trenutni reisu-l-ulema je [[Husein Kavazović]]. Bivši Reisu-l-ulema Cerić ne vjeruje da postoji poseban &quot;bosanski&quot; islam ali podržava &quot;evropski&quot; islam u Bosni i širom [[Evropa|Evrope]].

== Simboli ==
{{Glavni|Bosanski ljiljan (simbol)}}
[[Datoteka:BiH Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|100px|desno|Ljiljan, simbol Bošnjaka]]
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|desno|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]], popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Flag of the Islamska Zajednica.svg|thumb|200px|desno|Zastava bh. muslimana, popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Coat of arms of Bosniaks in Serbia and Montenegro.png|thumb|100px|desno|Grb Bošnjaka u Sandžaku]]
Tradicionalne bošnjačke boje su [[zelena]], [[bijela]], [[žuta]] i [[plava]]. Najpoznatiji bošnjački simboli su [[polumjesec]] i [[ljiljan]] (lat. Lillium Bosniacum). Bošnjaci svoje simbole prvenstveno vežu za državu Bosnu.

Prva pojava ovih simbola potjece iz vremena bosanskih banova. Navedeni simboli su najčešće ljiljani, koji se mogu vidjeti i na stećcima. Najpoznatiji primjer zastave je ona iz vremena Tvrtka I Kotromanićima, bijela zastava sa plavim grbom sa šest zlatnih ljiljana. 
   
Bošnjačke zastave iz osmanlijske ere obično su [[polumjesec i zvijezda]] na zelenoj podlozi. 
Zastava nezavisne bosanske države u 19. vijeku i pokreta [[Husein Kapetan Gradaščević|Husein Kapetana Gradaščevića]] za autonomiju bila je slična prethodnoj, ali polumjesec i zvijezda su bili žuti umjesto bijeli. 
   
[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] iz 1992. godine, kao i zastava [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], su popularni simboli među Bošnjacima. Dizajn je baziran na starom grbu bosanske dinastije Kotromanića, plavom grbu sa šest zlatnih ljiljana. 
   
Neke bošnjačke organizacije sastavljaju ove dvije različite zastave, kao na primjer u dizajnima gdje umjesto zvijezde polumjesec sadržava ljiljan. Najpoznatiji primjer ovoga je grb [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]]. 
   
Na grbu Federacije Bosne i Hercegovine, nalazi se zlatni ljiljan na zelenoj podlozi. 
Također na nišanima bošnjačkih [[šehid]]a, nalazi se uklesan ljiljan, kao simbol bošnjaštva.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak Bošnjaka]]
* [[Bošnjaci Kosova]]
* [[Bošnjaci Sandžaka]]
* [[Bošnjaci u Makedoniji]]
* [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment]]
* [[Bušnak]]
* [[Antibošnjaštvo]]
* [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti]]

== Napomene ==
{{napspisak}}

==Reference==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{BiHPortal}}
{{Crna Gora portal}} 
{{Commonscat|Bosniaks}}
{{Wikicitat|Bošnjaci}}
* [http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ Bošnjački institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170603193319/http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ |date=3. 6. 2017 }}

{{Bošnjaci}}
{{Evropski muslimani}}
{{Slavenski narodi}}
{{BiH po temama}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:Bošnjačke teme]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kosova]]
[[Kategorija:Južni Slaveni]]</text>
      <sha1>5r8yiecxkkkl7i5sgrz3czcfbl8sz7u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428898</id>
      <parentid>3428897</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T15:14:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srednji vijek */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58744" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Bošnjaci (čvor)}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa     = Bošnjaci
| ukupno    = 2,8–4,6 miliona (procjena)
| regija1   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1      = 1.769.592
| ref1      = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| regija2   = {{ZID|Turska}}
| pop2      = 
| ref2      = 
| regija3   = {{ZID|Srbija}}
| pop3      = 145.278
| ref3      = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |title=Popis stanovništva u Srbiji 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=6. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160706022820/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| regija4   = {{ZID|SAD}}
| pop4      =  98.766
| ref4      = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-state=dt&amp;-ds_name=DEC_2000_SF3_U&amp;-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&amp;-redoLog=true&amp;-_caller=geoselect&amp;-geo_id=01000US&amp;-geo_id=NBSP&amp;-format=&amp;-_lang=en |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2011 |archive-date=12. 2. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200212034353/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-state=dt&amp;-ds_name=DEC_2000_SF3_U&amp;-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&amp;-redoLog=true&amp;-_caller=geoselect&amp;-geo_id=01000US&amp;-geo_id=NBSP&amp;-format=&amp;-_lang=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| regija5   = {{ZID|Njemačka}}
| pop5      =  80.000 &lt;small&gt;(2005)&lt;/small&gt;
| ref5      = 
| regija6   = {{ZID|Crna Gora}}
| pop6      = 53.605
| ref6      = &lt;ref name=&quot;Popis_2011_CG&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;
| regija7   = {{ZID|Hrvatska}}
| pop7      = 31.479
| ref7      = {{efn|name=HR|31.479 osobe su se izjasnili pod odrednicom ''Bošnjaci'' + 7.558 osoba koji su se izjasnili pod odrednicom ''Muslimani''}}&lt;ref name=&quot;Popis_2011_HR&quot;&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html Popis iz 2011.]&lt;/ref&gt;
| regija8   = {{ZID|Kosovo}}
| pop8      = 27.533
| ref8      = &lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;{{Cite web |url=http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&amp;a2=mF0&amp;n=1UR906$$$$$&amp;o=0D&amp;v=1UR060ET00V71000000&amp;p=0&amp;sp=null&amp;l=1&amp;exp=0 |title=Popis stanovništva na Kosovu 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024614/http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&amp;a2=mF0&amp;n=1UR906$$$$$&amp;o=0D&amp;v=1UR060ET00V71000000&amp;p=0&amp;sp=null&amp;l=1&amp;exp=0 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| regija9   = {{ZID|Slovenija}}
| pop9      = 21.542
| ref9      = &lt;ref&gt;[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&amp;st=15 Popis 2002.]&lt;/ref&gt;
| regija10   = {{ZID|Makedonija}}
| pop10      = 17.018
| ref10      = &lt;ref&gt;[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis Makedonije iz 2002. godine]&lt;/ref&gt;
| regija11   = {{ZID|Turska}}
| pop11      = 2.000.000
| ref11      = &lt;ref&gt;[http://m.milliyet.com.tr/turkiye-deki-kurtlerin-sayisi--magazin-873452/ Türkiye'deki Kürtlerin sayısı!], milliyet.com.tr, 06.06.2008&lt;/ref&gt;
| jezici    = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| vjera     = sunitski [[musliman]]i, [[Ateizam|ateisti]]
| vezano    = {{Br separated entries|[[Indoevropski jezici|Indoevropski]]|[[Slaveni]]|[[Južni Slaveni]]}}
}}
'''Bošnjaci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] koji naseljava uglavnom [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], sa značajnom manjinom u drugim [[balkan]]skim zemljama, u nekoliko općina [[Bošnjaci Sandžaka|Sandžaku]], regiji u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] gdje čine regionalnu većinu, kao i [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Bošnjaci Kosova|Kosovu]]. 
U Bosni i Hercegovini je prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo 1.769.592 Bošnjaka&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt; dok na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] danas živi preko 2 miliona pripadnika ovog naroda. [[Etničko čišćenje]] i [[genocid u Srebrenici]] provedeni nad Bošnjacima tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] su uticali da se mnogi Bošnjaci rasele širom [[Evropa|Evrope]] i svijeta tako da bošnjačke dijaspore postoje u [[Bošnjaci u Austriji|Austriji]], [[Bošnjaci u Njemačkoj|Njemačkoj]], [[Bošnjaci u Australiji|Australiji]], [[Bošnjaci u Švedskoj|Švedskoj]], [[Bošnjaci u Turskoj|Turskoj]], [[Bošnjaci u Kanadi|Kanadi]] i [[Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama|SAD]].

Vode porijeklo od srednjovjekovnih Bosanaca ili [[Bošnjani|Bošnjana]], [[Slaveni|Slavena]] koji su nastanjivali tadašnju Bosnu. Srednjovjekovni Bosanci/Bošnjani bili su različitih vjera a govorili su bosanskim jezikom. Danas Bošnjaci govore [[Bosanski jezik|bosanskim jezikom]], te se pretežno služe [[Latinica|latinicom]] i [[Ćirilica|ćirilicom]]. Većinu savremenih Bošnjaka čine [[Islam|muslimani]], dok je manji broj [[agnosticizam|agnostika]] i [[Ateizam|ateista]]. Kao [[nacija]] pripadaju kako [[Evropa|evropskom]], tako i islamskom civilizacijskom naslijeđu.

== Etimologija ==
:''Za odrede konjanika-kopljanika, pogledajte [[Bošnjaci (odredi)|Bošnjaci]]''

Slavenska plemena koja su se naselila na području današnje Bosne i Hercegovine ime svoje domovine su preuzeli od starosjedilaca, [[Iliri|Ilira]], za razliku od [[Hrvati|hrvatskih]] i [[Srbi|srpskih]] plemena koja su novu domovinu nazvali po sebi ([[Hrvatska]] i [[Srbija]]).

Bošnjaci su svoje ime izveli iz imena [[Bosna]]. Naziv Bosna je slavenizirani oblik ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznat kao: ''Bathinus'' i ''Basan''. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu, ''Bathinus flumen''. Drugi oblik se u dokumentu navodi u [[ablativ]]u: Ad Basante, a [[nominativ]] koji označava ime rijeke glasi Basan. Pod ablativnim oblikom se spominje grad na ovoj rijeci, po kojoj je i dobio ime: &quot;na Bosni&quot;, &quot;grad na rijeci Bosni&quot;. U ilirskom jeziku Bathinus se čita Basinus, a predstavlja latinizirani oblik ilirskog naziva Basan, iz kojeg su doseljeni Slaveni izveli naziv Bosna, na način da je fonetskom transformacijom od Bathinus (Basinus) i Basan prvo nastalo Bosina, a potom Bosna.

Izvorno ime ''Bošnjanin'' (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvobitno označava pripadnika [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnog bosanskog]] teritorija, kasnije države. [[Tvrtko II]] Kotromanić 1440. godine poslao je delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju  [[Vladisla Jagelović|Vladislavu Jageloviću]] (Władysław III Warneńczyk) (1440-1444) za ugarskog vladara. Te je prilike spominjana srodnost i zajedničko porijeklo Bosanaca i Poljaka, a radi koristi od novog &quot;slavenskog vladara&quot; na ugarskom tronu.&lt;ref&gt;(Životopisac kralja Vladislava: „Venit et a rege Bossine legatio, apparatu virisque insignis: quae repetitio gentis suae primordio, eosdem, cum Polonis, auctores generis, et communem inguam Bosinensi habere, quam dixisset; et ob eam linguae atque originum veluti cognationem, regem suum magnopere gaudere. propterea, quod coeptis Vladislaui, felicitatem adesso vulgabatur ...“ Philippi Challimahi, de rebus Vladislaui, liber I (Schwandtner, Scriptores rer. Hung. I, pag. 457), Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb 1882, 278. U svome vremenu (1882) ovaj navod Klaić je preveo da se radi o Bošnjacima, što zbunjuje savremene čitaoce i dovodi u zabludu o tome da je izraz Bošnjak korišten i u srednjem vijeku.&lt;/ref&gt;

U počecima osmanlijske vladavine polako dolazi do promjena u bosanskom jeziku te se narodna imena sa sufiksom ''-ak'' kao ''[[Poljska|Poljak]]'', ''[[Slovačka|Slovak]]'' više upotrebljavaju pa i riječ ''Bošnjak''. Sa stabilizacijom osmanlijske vlasti, riječ Bošnjak upotpunosti zamjenjuje srednjovjekovno Bošnjanin. Riječi kao ''Bošnjak-kavmi'' i ''Bošnjak-milleti'' su označavali na turskom jeziku. Dok istovremeno riječ ''Bošnjak-taifesi'' označava na turskom jeziku svakog pripadnika [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]] bez obzira na narodnost, kulturu i jezik.

Kod većine pravoslavaca i katolika u Bosni i Hercegovini u 19. vijeku, pod uticajem susjednih zemalja Srbije i Hrvatske su nadvladala srpska i hrvatska nacionalna imena, potisnuvši starije narodne, konfesionalne i regionalne označitelje. Bošnjački narod je od sredine 19. vijeka prošao kroz niz faza imenovanja i preimenovanja (''Bošnjaci'', ''Hrvati'', ''Srbi'', Jugoslaveni-muslimani, ''Muslimani''), da bi na koncu vijeka konačno prevladalo bošnjačko nacionalno ime za narod Bosne i Hercegovine odnosno za pripadnike tog naroda izvan domovine. Danas  riječ Bošnjak označava pripadnika bošnjačke nacije, koji govori [[bosanski jezik]], slijedi bošnjačku i bosansku kulturu, te vodi porijeklo od Slavena srednjovjekovne Bosne koji su se nazivali [[Bošnjani]]ma.

== Identitet ==
Bošnjaci se generalno definiraju kao južnoslavenski narod koji je autohton na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Bošnjaci se najčešće identificiraju s državom Bosnom i Hercegovinom koju smatraju svojom nacionalnom državom. Osim toga, lideri i intelektualci bošnjačke zajednice imaju i drugačije, različite percepcije o tome šta znači biti Bošnjak. Neki od njih Bošnjaštvo povezuju sa svojim islamskim naslijeđem, dok drugi naglašavaju čisto sekularni i nacionalni karakter bošnjačkog identiteta i njegovu čvrstu povezanost s bosanskohercegovačkom teritorijom i njenom historijom. Bošnjaci koji naseljavaju susjedne zemlje i autohtoni su narod na tom području njeguju vlastite interpretacije termina Bošnjak, uglavnom kroz historijsku pripadnost Bosni a što je najviše izraženo kod [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]]. Pored toga, postoje i oni koji prepoznaju islamsku komponentu u bošnjačkom identitetu te smatraju da se to odnosi isključivo na slovenske muslimane u Bosni i i Hercegovini.

Gledajući kroz historiju Bošnjaci su se, uglavnom nakon sloma Osmanlijskog carstva, usljed različitih razloga a prvenstveno zbog jačanja susjednih nacionalističkih projekata našli u situaciju gubljenja nacionalnog identiteta. Za vrijeme austrougarskog perioda a kasnije i Kraljevina SHS i Jugoslavije kao i socijalističke Jugoslavije Bošnjacima je tokom vremena u tadašnjoj političkoj i društvenoj svakodnevnici skoro u potpunosti ukinut identitet te su uglavnom smatrani religijskom skupinom. Tek Ustavom iz 1974. godine priznat im je identitet koji je čak i tada sadržavao religijsku pripadnost. To je bio početak potpunog vraćanja nacionalnog identiteta o čemu je tadašnji bošnjački političar Pozderac izjavio:
   
&lt;blockquote&gt;&quot;''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''&quot;&lt;/blockquote&gt;

== Historija ==
{{glavni|Historija Bošnjaka}}
==== Srednji vijek ====
Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli bizantijskog cara Manojla Komnena oko 1166. godine, zatim u velikom broju raznih dokumenata koji su nastajali u srednjovjekovnoj Bosni.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hadžijahić|first=Muhamed|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;id=RNZBAAAAYAAJ&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=prvi+put+spominje+u+carskoj+tituli+Manoj-la+Komnena+od+godine+1166.|title=Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana|date=1990|publisher=Islamska zajednica|language=hr}}&lt;/ref&gt;

U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79&lt;/ref&gt;, 1353,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96&lt;/ref&gt; 1366,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107&lt;/ref&gt;, 1370,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112&lt;/ref&gt; 1389,&lt;ref&gt;„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.&lt;/ref&gt; 1390,&lt;ref&gt;„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe  etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.&lt;/ref&gt; 1391,&lt;ref&gt;„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.&lt;/ref&gt; 1400,&lt;ref&gt;„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.&lt;/ref&gt; 1404,&lt;ref&gt;„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.&lt;/ref&gt; 1407,&lt;ref&gt;„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.&lt;/ref&gt; 1412,&lt;ref&gt;„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.&lt;/ref&gt; 1419,&lt;ref&gt;„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.&lt;/ref&gt; 1421,&lt;ref&gt;„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.&lt;/ref&gt; 1422,&lt;ref&gt;„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.&lt;/ref&gt; 1427,&lt;ref&gt;„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180&lt;/ref&gt; 1428,&lt;ref&gt;„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.&lt;/ref&gt; 1430,&lt;ref&gt;„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.&lt;/ref&gt; 1436,&lt;ref&gt;„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.&lt;/ref&gt; 1438,&lt;ref&gt;„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.&lt;/ref&gt; 1440,&lt;ref&gt;„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi  realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.&lt;/ref&gt; 1441,&lt;ref&gt;„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.&lt;/ref&gt; 1449,&lt;ref&gt;„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.&lt;/ref&gt; 1465,&lt;ref&gt;„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.&lt;/ref&gt; 1477.&lt;ref&gt;„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.&lt;/ref&gt;

Etnomin ''dobri Bošnjanin'' se odnosio na stanovnike čitave Bosne bez obzira ne religiju, a ne samo na uže jezgro oko izvora rijeke Bosne što se može vidjeti u raznim poveljama 14. i 15. vijeka za vrijeme vladavine bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]&lt;ref&gt;Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 70, 73, 93, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;, bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]]&lt;ref&gt;Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 96, 107, 112, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;, kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]&lt;ref&gt;Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 381, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; itd. U ovim poveljama bosanski vladari navode dobre Bošnjane kao svjedoke.

Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''&lt;ref&gt;„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) &lt;ref&gt;„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' &lt;ref&gt;„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom zvanu Vladika) &lt;ref&gt;&quot; ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa&quot;, Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;.

Bosna, kao siromašna i teško pristupačna zemlja zbog svoga brdo-planinskog reljefa, nije privačila pažnju križarske vojske, željne pljačke i plijena u njihovim pohodima prema bizantskom i islamskom istoku. Do 12. stoljeća većina Bošnjana je vjerovatno bila pod utjecajem heretičke Crkve bosanske koji je karakteriziran široko rasprostranjenom nepismenošću i nedostatkom znanja [[Latinski jezik|latinskog jezika]] među bosanskim svećenstvom. Otprilike u tom periodu, bosanska nezavisnost od ugarske vladavine ostvarena je za vrijeme vladavine (1180-1204) [[Kulin ban|Kulina bana]] čija je vladavina označila početak vjerskopolitičke kontroverze koja je uključivala domaću bosansku crkvu. Napori Ugarske da steknu lojalnost i saradnju Bošnjana pokušajem da uspostave vjersku jurisdikciju nad Bosnom, međutim, nisu uspjeli, što je potaknulo Mađare da ubijede rismkog papu da započne križarski rat; koji je trajao između 1235. i 1241. godine. Doživljavajući različite postepene uspjehe protiv bosanskog otpora, Mađari su se na kraju povukli oslabljeni napadom [[Mongoli|Mongola]] na Ugarsku. Na zahtjev Mađara, papa je Bosnu podredio mađarskom nadbiskupu, iako su je Bošnjani odbili, biskup koji je postavio Mađar protjeran je iz Bosne. U ovo vrijeme u Bosni dolazi do formiranje vlastite nezavisne crkve, poznate kao Crkva bosanska, koju su i Rimokatolička i Istočna pravoslavna crkva osudile kao heretičku iako su mnogi historičari tvrdili da je crkva dualističkog, ili neomanihejskog ili bogumilskog porijekla.&lt;ref&gt;Pinson, Mark (1994), ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia.'' str. 4-8, Harvard University Press.&lt;/ref&gt; Pristalice ove heretičke vjere su sebe nazivale raznim imenima; dobri Bošnjani ili Bošnjani, Krstjani, dobri ljudi i boni homines (po uzoru na dualističku grupu u Italiji). Katolički izvori ih nazivaju patarini (patareni), dok su ih Srbi zvali babuni (po [[Babun planina|Babun]] planini), što je srpski naziv za bogumile. Osmanlije su ih nazivali kristianlar, dok su se pravoslavci i katolici zvali gebir ili kafir, što znači &quot;nevjernik&quot; na arapskom jeziku. &lt;ref&gt;Velikonja, Mitja (2003), R''eligious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina,'' Texas A&amp;M University Press.&lt;/ref&gt;

Bosanska država je značajno ojačana pod vlašću bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] (oko 1318–1353) koji je poboljšao odnose Bosne sa Ugarskim kraljevstvom i proširio teritorij bosanske države na jug. Tokom 1340-tih godina pokrenute su franjevačke misije protiv navodne &quot;hereze&quot; u Bosni; prije toga, u užoj Bosni gotovo čitav vijek nije bilo katolika – ili barem katoličkog svećenstva ili organizacije.  Bosansko plemstvo je kasnije često davalo obećanja da će suzbiti &quot;heretičke pokrete&quot; – međutim, u stvarnosti, bosansku državu karakterizira vjerski pluralitet i tolerancija sve do osmanske invazije na Bosnu 1463. godine.&lt;ref&gt;Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia,'' str. 6-8, Harvard University Press&lt;/ref&gt;

==== Osmanlijsko doba ====
==== Austrougarsko doba ====
{{glavni|Bosanskohercegovački pješadijski regiment}}
{{sekcija}}

==== Jugoslavensko doba ====
[[Datoteka:BiH - UM N 1991.gif|thumb|Etnička mapa BiH 1991. godine sa prikazom udjela Bošnjaka (tadašnjih Muslimana).]]
Bošnjaci su bili konstitutivan [[narod]] u [[SFRJ]] od 1971. godine, pod imenom Muslimani.

[[Hamdija Pozderac]], predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina 20. vijeka, prilikom [[ustav]]nih promjena je pokušao vratiti historijsko ime Bosanci, koje se koristilo u [[Osmansko carstvo|Osmanskoj]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] carevini kao Bošnjaci do pred [[Prvi svjetski rat]], te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično). Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tokom [[Monarhija|Monarhije]] poveo je [[Safvet-beg Bašagić]], predsjednik [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]] zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani se nalazila zvanična [[politika]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja srpskih predstavnika, a manjim dijelom i hrvatskih jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prigodom donošenja prvog ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz [[Mostar]]a, [[Husaga Čišić]], je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste baklje u [[grb]] FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ.

Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).

Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši rečenicu:

&lt;blockquote&gt;&quot;''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''&quot;&lt;/blockquote&gt;

1990. godine se osnivaju bošnjačke partije  [[Stranka demokratske akcije]] na čelu sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]], a potom i [[Muslimanska bošnjačka organizacija]] koju predvodi [[Adil-beg Zulfikarpašić]]. Septembra 1993. Izetbegović daje podršku Drugom bošnjačkom saboru, koji okuplja intelektualnu elitu, i donosi deklaraciju o vraćanju imena ''Bošnjak''.

Tokom postojanja pojma ''[[Musliman (narod)|Musliman]]'' u [[SFRJ]], određeni broj muslimana koji nisu etnički Bošnjaci izjašnjavaju se Muslimanima. Nakon vraćanja imena Bošnjak, jedan dio nastavlja da se i dalje izjašnjava kao Musliman (u Srbiji i Hrvatskoj), a veći dio se identificira sa bošnjaštvom,{{izvor2|dok se u Bosni i Hercegovini u gotovo stoprocentnom omjeru bošnjački narod izjašnjava pod novim-starim historijskim imenom.}}

====Rat u Bosni i Hercegovini ====
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Jedan od ciljeva rata u Bosni i Hercegovini je bio podjela BiH između susjednih država, Srbije i Hrvatske, te uništenje Bošnjaka. [[Armija RBiH]], [[MUP RBiH]], [[HOS]] i neke paravojne snage pod komandom [[Predsjedništvo RBiH|Predsjedništva RBiH]] koje su se borile za multietničku državu su spriječile podjelu BiH i istrebljenje Bošnjaka sa teritorije BiH.

==== Bošnjaci nakon rata ====
U današnjoj Bosni i Hercegovini Bošnjaci su uz Srbe i Hrvate konstitutivan narod na teritoriji cijele BiH. Većinu čine u Federaciji BiH i u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Sarajevskom i Goraždanskom kantonu.

== Bošnjaci danas ==
[[Datoteka:Bosniak population in Serbia and Montenegro.jpg|thumb|right|Bošnjaci u Srbiji i Crnoj Gori (Sandžaku) prema popisu stanovništva iz 2002. i 2003. godine, respektivno.]]
U Bosni i Hercegovini Bošnjaci čine  većinu na području doline [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]] i zapadne [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], a također čine značajan dio stanovništva [[Hercegovina|Hercegovine]]. Bošnjaci čine 50,11% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine prema popisu iz 2013. godine.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt; Najveći broj Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine živi u Srbiji i Crnoj Gori na području [[Sandžak]]a. Grad [[Novi Pazar]] ima najveće bošnjačko stanovništvo izvan domovine.

Još 31.479 Bošnjaka se nalazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a 21.452 živi u [[Slovenija|Sloveniji]]. U [[Makedonija|Makedoniji]], smatra se da danas živi 17.018 Bošnjaka.

=== Bošnjačka dijaspora ===
{{Glavni|Bošnjačka dijaspora}}
Zbog ratovanja i etničkog čišćenja tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] veliki broj Bošnjaka trenutno živi u državama izvan Balkana. Najveće bošnjačko stanovništvo izvan bivših jugoslavenskih država se nalazi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Turska|Turskoj]].

U nekim od tih zemalja (naročito u Turskoj) bivše generacije bošnjačkih doseljenika su danas uglavnom integrisane u domaće stanovništvo. Većina su bošnjačke izbjeglice koje su tek stigle u ove zemlje u prethodnih petnaestak godina. Oni još uvijek govore bosanski jezik, održavaju kulturnu i vjersku zajednicu.

==== Sjedinjene Američke Države ====
{{Glavni|Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama}}
Prvi val useljavanja Bošnjaka u SAD bio je krajem 19. i početkom 20. vijeka, okupacijom a potom i aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske. Zbog nastale situacije, Bošnjaci se masovno iseljavaju iz BiH, a dio njih dolazi i u SAD. Prvo organizovano okupljanje Bošnjaka u ovoj zemlji bilo je oko organizacije ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' koju Bošnjaci osnivaju 1906. godine&lt;ref name=&quot;nedirajtebosnu.&quot;&gt;http://www.nedirajtebosnu.net/?view=plemeniti_istrazuju&amp;id=25&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rijaset&quot;&gt;http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7178:islam-i-bonjaci-u-americi&amp;Itemid=223{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; u gradu [[Chicago|Chicagu]]. U ovom periodu Bošnjaci nisu bili dovoljno organizirani niti postoji dovoljno dokumenata o njihovom životu i djelovanju unutar američkog društva.
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do masovnijeg doseljavanja Bošnjaka u Ameriku i u historiji Bošnjaka SAD-a ovaj period se označava kao drugi val emigracije. Prvenstveno je potaknut političkom situacijom u tadašnjoj Jugoslaviji, gdje se jedan broj Bošnjaka nije mogao poistovjetiti sa aktuelnom državnom ideologijom idržavnim aparatom i situacijom koja je dodatno otežana egzistencijalnim problemima koji se javljaju nakon ratnih pustošenja. Najveći broj Bošnjaka se naseljava u Chicagu koji postaje centar Bošnjaka tog doba i gdje se 1954. godine otvara prva džamija sa imamom Ćamilom ef. Avdićem&lt;ref name=&quot;rijaset&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;bosanski-mesdzid&quot;&gt;http://bosanski-mesdzid.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=306:prvi-bosnjaci-u-americi&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=62{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bosniapress&quot;&gt;{{Cite web |url=http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133635/http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Jačanjem u organizacionom smislu, dolazi do osnivanja raznih udruženja i organizacija Bošnjaka SAD-a a prva bošnjačka organizacija u ovom dijelu svijeta ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' 1968. godine mijenja naziv u &quot;Bosansko-američka kulturna aocijacija&quot;. Ista organizacija će već sljedećih godina biti ključni nosilac projekta organiziranja prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu zemljišta u čikaškom Northbrooku, gdje se nedugo potom gradi veća džamija zajedno sa Islamskim kulturnim centrom. Ovaj centar zajedno sa džamijom postaje važan centar za okupljanje Bošnjaka tog dijela SAD.

Treći val useljavanja Bošnjaka se dešava početkom 90-tih godina 20. vijeka i početka ratova na prostorima bivše Jugoslavije. Trend iseljavanja, se nastavio i nakon završetka rata i traje i danas.

U Sjedinjenim Američkim Državama gradovi sa najvećim brojem Bošnjaka su [[Saint Louis]] i [[Chicago]]. Manje Bošnjaka žive u gradovima poput [[Utica (New York)|Utice]] u saveznoj državi New York ili [[Hamtramck (Michigan)|Hamtramcka]] u [[Michigan]]u.

== Kultura ==
{{glavni|Kultura Bošnjaka|Bosanski jezik}}

Bošnjaci u Bosni i Hercegovini govore bosanskim jezikom. Oni su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskoga narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskoga (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskoga ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa [[Srbi]]ma, [[Crnogorci]]ma i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv. Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica posljednjega rata nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinoga dijalekta.

Postanak i historijski razvitak standardnoga jezika neke zajednice, u ovom slučaju nacionalne zajednice Bošnjaka, uvelike ovise o samodefiniciji te zajednice, ili o profilu i vidu narodnosne kristalizacije. U slučaju bošnjačke nacije nekoliko činitelja je odigralo važnu ulogu:

*jezični temelj te zajednice je zapadnoštokavski idiom kakav se profilirao tokom tri vijeka uoči Osmanlijskog osvojenja
*uticaj islamsko-orijentalne kulture, te leksičkih osobina [[Turski jezik|turskog jezika]], snažno su obilježili bosanski jezik - na različite načine u različitim vremenima
*relativna zakašnjelost nacionalne emancipacije Bošnjaka u odnosu na srpsku i hrvatsku imala je za posljedicu da se bosanski jezik, kao standardni jezik, ili propisani jezički sistem, sporo odvajao od srpsko-hrvatske jezične matrice.
*budući da je vjerski faktor bio glavnim samodefinirajućim elementom u odnosu spram susjednih Hrvata, Srba i Crnogoraca, jezik je, uz etničko-kulturne tradicije, silom historijskih zakonitosti ostao tek sekundarnim razlikovnim čimbenikom. Istina, to se može reći i za Srbe i Hrvate iz BiH, jer iako su, posebno Hrvati, sudjelovali u standardizaciji nacionalnoga jezika (niz rječnika i filoloških djela poteklih iz provincije Bosne Srebrene)- činjenica je da su nacionalni jezici Hrvata i Srba oblikovani u Hrvatskoj i Srbiji, a ne u Bosni i Hercegovini. U situaciji vjersko-narodnosne polarizacije i isprepletenosti, šanse Bošnjaka (koji još nisu riješili ni pitanje vlastitog identiteta, niti imena toga identiteta), bile su minimalne, a manevarski prostor skučen
*međutim za razliku od Hrvata i Srba, Bošnjaci su imali i jednu dosta značajnu prednost: jezičnodijalekatsku uravnoteženost. Promatra li se jezičnodijalekatska situacija Srba, a pogotovo snažne regionalnodijalekatske centrifugalne tendencije u Hrvata, tada se može reći da je u dobroj mjeri nivelirana situacija u pogledu narječja kojim govore Bošnjaci predstavljala pozitivan element za jezičnu unifikaciju.

== Religija ==
{{glavni|Islam u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|thumb|right|Careva džamija, Sarajevo.]]
Bošnjaci su većinom i običajno [[Islam|muslimani]]. Oni su uglavnom hanefijski [[Sunitski Islam|Suniti]], iako su sufije imali veliki historijski uticaj na ovim prostorima. Međutim, zbog savremenih uticaja tokom prethodnih 75 godina danas ima i [[Ateizam|ateista]], [[agnosticizam|agnostika]], i [[Deizam|deista]] Bošnjaka (Prema procjenama iz 1991. godine ovakvi su činili do 10% ukupnog stanovništva).

Islam se prvi put značajno pojavljuje u Bosni sa dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u 15. vijeku. Širenje islama je u početku bilo sporo ali se je ubrzalo sa nastankom muslimanskih naselja okupljenih oko islamskih kulturnih ustanova poput [[Džamije Bosne i Hercegovine|džamija]] i [[tekija]].

Bošnjaci kao i [[Albanci]] su prihvatali islam brže nego u bilo kojoj drugoj Osmanskoj evropskoj provinciji. Najvažniji faktor u prihvatanju islama od Bošnjaka je bila relativna slabost crkve i [[kršćanstvo|kršćanstva]] na teritoriji [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] u odnosu na susjedne zemlje. Tokom srednjeg vijeka Katolička i [[Bosanska crkva]] su se takmičili za vjernike ali nijedna nije bila vrlo dobro organizovana. Zbog toga bilo je vrlo lahko da brojni Bošnjaci zamijene njihovo staro narodno kršćanstvo za narodni islam.

Kao i kod mnogih drugih muslimanskih naroda, islam u Bošnjaka je zadržao razne lokalne utjecaje. Također, običajna ženska odjeća nekih islamskih zemalja nije postala popularna među Bošnjakinjama sve do 19. vijeka i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] okupacije.

U 16. vijeku postojao je posebni bošnjački pravac islama. Osnivač je bio [[Hamza Hali Bošnjak]] iz [[Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Poznat kao [[Hamzevijski islam]], njegov rast je prekinuo veliki vezir [[Mehmed paša Sokolović]] 1753. godine. Smatra se da se je Hamzevijski islam sastojao od mješovitih islamskih i kršćanskih uticaja.

Vođa Islamske zajednice je [[reisu-l-ulema]]. Trenutni reisu-l-ulema je [[Husein Kavazović]]. Bivši Reisu-l-ulema Cerić ne vjeruje da postoji poseban &quot;bosanski&quot; islam ali podržava &quot;evropski&quot; islam u Bosni i širom [[Evropa|Evrope]].

== Simboli ==
{{Glavni|Bosanski ljiljan (simbol)}}
[[Datoteka:BiH Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|100px|desno|Ljiljan, simbol Bošnjaka]]
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|desno|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]], popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Flag of the Islamska Zajednica.svg|thumb|200px|desno|Zastava bh. muslimana, popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Coat of arms of Bosniaks in Serbia and Montenegro.png|thumb|100px|desno|Grb Bošnjaka u Sandžaku]]
Tradicionalne bošnjačke boje su [[zelena]], [[bijela]], [[žuta]] i [[plava]]. Najpoznatiji bošnjački simboli su [[polumjesec]] i [[ljiljan]] (lat. Lillium Bosniacum). Bošnjaci svoje simbole prvenstveno vežu za državu Bosnu.

Prva pojava ovih simbola potjece iz vremena bosanskih banova. Navedeni simboli su najčešće ljiljani, koji se mogu vidjeti i na stećcima. Najpoznatiji primjer zastave je ona iz vremena Tvrtka I Kotromanićima, bijela zastava sa plavim grbom sa šest zlatnih ljiljana. 
   
Bošnjačke zastave iz osmanlijske ere obično su [[polumjesec i zvijezda]] na zelenoj podlozi. 
Zastava nezavisne bosanske države u 19. vijeku i pokreta [[Husein Kapetan Gradaščević|Husein Kapetana Gradaščevića]] za autonomiju bila je slična prethodnoj, ali polumjesec i zvijezda su bili žuti umjesto bijeli. 
   
[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] iz 1992. godine, kao i zastava [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], su popularni simboli među Bošnjacima. Dizajn je baziran na starom grbu bosanske dinastije Kotromanića, plavom grbu sa šest zlatnih ljiljana. 
   
Neke bošnjačke organizacije sastavljaju ove dvije različite zastave, kao na primjer u dizajnima gdje umjesto zvijezde polumjesec sadržava ljiljan. Najpoznatiji primjer ovoga je grb [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]]. 
   
Na grbu Federacije Bosne i Hercegovine, nalazi se zlatni ljiljan na zelenoj podlozi. 
Također na nišanima bošnjačkih [[šehid]]a, nalazi se uklesan ljiljan, kao simbol bošnjaštva.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak Bošnjaka]]
* [[Bošnjaci Kosova]]
* [[Bošnjaci Sandžaka]]
* [[Bošnjaci u Makedoniji]]
* [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment]]
* [[Bušnak]]
* [[Antibošnjaštvo]]
* [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti]]

== Napomene ==
{{napspisak}}

==Reference==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{BiHPortal}}
{{Crna Gora portal}} 
{{Commonscat|Bosniaks}}
{{Wikicitat|Bošnjaci}}
* [http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ Bošnjački institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170603193319/http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ |date=3. 6. 2017 }}

{{Bošnjaci}}
{{Evropski muslimani}}
{{Slavenski narodi}}
{{BiH po temama}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:Bošnjačke teme]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kosova]]
[[Kategorija:Južni Slaveni]]</text>
      <sha1>d05qoz78eg4xt11epuepiwd79n54j9c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428899</id>
      <parentid>3428898</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T15:15:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srednji vijek */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58690" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Bošnjaci (čvor)}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa     = Bošnjaci
| ukupno    = 2,8–4,6 miliona (procjena)
| regija1   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1      = 1.769.592
| ref1      = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| regija2   = {{ZID|Turska}}
| pop2      = 
| ref2      = 
| regija3   = {{ZID|Srbija}}
| pop3      = 145.278
| ref3      = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |title=Popis stanovništva u Srbiji 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=6. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160706022820/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| regija4   = {{ZID|SAD}}
| pop4      =  98.766
| ref4      = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-state=dt&amp;-ds_name=DEC_2000_SF3_U&amp;-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&amp;-redoLog=true&amp;-_caller=geoselect&amp;-geo_id=01000US&amp;-geo_id=NBSP&amp;-format=&amp;-_lang=en |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2011 |archive-date=12. 2. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200212034353/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-state=dt&amp;-ds_name=DEC_2000_SF3_U&amp;-mt_name=DEC_2000_SF3_U_PCT019&amp;-redoLog=true&amp;-_caller=geoselect&amp;-geo_id=01000US&amp;-geo_id=NBSP&amp;-format=&amp;-_lang=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| regija5   = {{ZID|Njemačka}}
| pop5      =  80.000 &lt;small&gt;(2005)&lt;/small&gt;
| ref5      = 
| regija6   = {{ZID|Crna Gora}}
| pop6      = 53.605
| ref6      = &lt;ref name=&quot;Popis_2011_CG&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;
| regija7   = {{ZID|Hrvatska}}
| pop7      = 31.479
| ref7      = {{efn|name=HR|31.479 osobe su se izjasnili pod odrednicom ''Bošnjaci'' + 7.558 osoba koji su se izjasnili pod odrednicom ''Muslimani''}}&lt;ref name=&quot;Popis_2011_HR&quot;&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html Popis iz 2011.]&lt;/ref&gt;
| regija8   = {{ZID|Kosovo}}
| pop8      = 27.533
| ref8      = &lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;{{Cite web |url=http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&amp;a2=mF0&amp;n=1UR906$$$$$&amp;o=0D&amp;v=1UR060ET00V71000000&amp;p=0&amp;sp=null&amp;l=1&amp;exp=0 |title=Popis stanovništva na Kosovu 2011. godine |access-date=11. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024614/http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&amp;a2=mF0&amp;n=1UR906$$$$$&amp;o=0D&amp;v=1UR060ET00V71000000&amp;p=0&amp;sp=null&amp;l=1&amp;exp=0 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| regija9   = {{ZID|Slovenija}}
| pop9      = 21.542
| ref9      = &lt;ref&gt;[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&amp;st=15 Popis 2002.]&lt;/ref&gt;
| regija10   = {{ZID|Makedonija}}
| pop10      = 17.018
| ref10      = &lt;ref&gt;[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis Makedonije iz 2002. godine]&lt;/ref&gt;
| regija11   = {{ZID|Turska}}
| pop11      = 2.000.000
| ref11      = &lt;ref&gt;[http://m.milliyet.com.tr/turkiye-deki-kurtlerin-sayisi--magazin-873452/ Türkiye'deki Kürtlerin sayısı!], milliyet.com.tr, 06.06.2008&lt;/ref&gt;
| jezici    = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| vjera     = sunitski [[musliman]]i, [[Ateizam|ateisti]]
| vezano    = {{Br separated entries|[[Indoevropski jezici|Indoevropski]]|[[Slaveni]]|[[Južni Slaveni]]}}
}}
'''Bošnjaci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] koji naseljava uglavnom [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], sa značajnom manjinom u drugim [[balkan]]skim zemljama, u nekoliko općina [[Bošnjaci Sandžaka|Sandžaku]], regiji u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] gdje čine regionalnu većinu, kao i [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Bošnjaci Kosova|Kosovu]]. 
U Bosni i Hercegovini je prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo 1.769.592 Bošnjaka&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt; dok na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] danas živi preko 2 miliona pripadnika ovog naroda. [[Etničko čišćenje]] i [[genocid u Srebrenici]] provedeni nad Bošnjacima tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] su uticali da se mnogi Bošnjaci rasele širom [[Evropa|Evrope]] i svijeta tako da bošnjačke dijaspore postoje u [[Bošnjaci u Austriji|Austriji]], [[Bošnjaci u Njemačkoj|Njemačkoj]], [[Bošnjaci u Australiji|Australiji]], [[Bošnjaci u Švedskoj|Švedskoj]], [[Bošnjaci u Turskoj|Turskoj]], [[Bošnjaci u Kanadi|Kanadi]] i [[Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama|SAD]].

Vode porijeklo od srednjovjekovnih Bosanaca ili [[Bošnjani|Bošnjana]], [[Slaveni|Slavena]] koji su nastanjivali tadašnju Bosnu. Srednjovjekovni Bosanci/Bošnjani bili su različitih vjera a govorili su bosanskim jezikom. Danas Bošnjaci govore [[Bosanski jezik|bosanskim jezikom]], te se pretežno služe [[Latinica|latinicom]] i [[Ćirilica|ćirilicom]]. Većinu savremenih Bošnjaka čine [[Islam|muslimani]], dok je manji broj [[agnosticizam|agnostika]] i [[Ateizam|ateista]]. Kao [[nacija]] pripadaju kako [[Evropa|evropskom]], tako i islamskom civilizacijskom naslijeđu.

== Etimologija ==
:''Za odrede konjanika-kopljanika, pogledajte [[Bošnjaci (odredi)|Bošnjaci]]''

Slavenska plemena koja su se naselila na području današnje Bosne i Hercegovine ime svoje domovine su preuzeli od starosjedilaca, [[Iliri|Ilira]], za razliku od [[Hrvati|hrvatskih]] i [[Srbi|srpskih]] plemena koja su novu domovinu nazvali po sebi ([[Hrvatska]] i [[Srbija]]).

Bošnjaci su svoje ime izveli iz imena [[Bosna]]. Naziv Bosna je slavenizirani oblik ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznat kao: ''Bathinus'' i ''Basan''. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu, ''Bathinus flumen''. Drugi oblik se u dokumentu navodi u [[ablativ]]u: Ad Basante, a [[nominativ]] koji označava ime rijeke glasi Basan. Pod ablativnim oblikom se spominje grad na ovoj rijeci, po kojoj je i dobio ime: &quot;na Bosni&quot;, &quot;grad na rijeci Bosni&quot;. U ilirskom jeziku Bathinus se čita Basinus, a predstavlja latinizirani oblik ilirskog naziva Basan, iz kojeg su doseljeni Slaveni izveli naziv Bosna, na način da je fonetskom transformacijom od Bathinus (Basinus) i Basan prvo nastalo Bosina, a potom Bosna.

Izvorno ime ''Bošnjanin'' (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvobitno označava pripadnika [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnog bosanskog]] teritorija, kasnije države. [[Tvrtko II]] Kotromanić 1440. godine poslao je delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju  [[Vladisla Jagelović|Vladislavu Jageloviću]] (Władysław III Warneńczyk) (1440-1444) za ugarskog vladara. Te je prilike spominjana srodnost i zajedničko porijeklo Bosanaca i Poljaka, a radi koristi od novog &quot;slavenskog vladara&quot; na ugarskom tronu.&lt;ref&gt;(Životopisac kralja Vladislava: „Venit et a rege Bossine legatio, apparatu virisque insignis: quae repetitio gentis suae primordio, eosdem, cum Polonis, auctores generis, et communem inguam Bosinensi habere, quam dixisset; et ob eam linguae atque originum veluti cognationem, regem suum magnopere gaudere. propterea, quod coeptis Vladislaui, felicitatem adesso vulgabatur ...“ Philippi Challimahi, de rebus Vladislaui, liber I (Schwandtner, Scriptores rer. Hung. I, pag. 457), Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb 1882, 278. U svome vremenu (1882) ovaj navod Klaić je preveo da se radi o Bošnjacima, što zbunjuje savremene čitaoce i dovodi u zabludu o tome da je izraz Bošnjak korišten i u srednjem vijeku.&lt;/ref&gt;

U počecima osmanlijske vladavine polako dolazi do promjena u bosanskom jeziku te se narodna imena sa sufiksom ''-ak'' kao ''[[Poljska|Poljak]]'', ''[[Slovačka|Slovak]]'' više upotrebljavaju pa i riječ ''Bošnjak''. Sa stabilizacijom osmanlijske vlasti, riječ Bošnjak upotpunosti zamjenjuje srednjovjekovno Bošnjanin. Riječi kao ''Bošnjak-kavmi'' i ''Bošnjak-milleti'' su označavali na turskom jeziku. Dok istovremeno riječ ''Bošnjak-taifesi'' označava na turskom jeziku svakog pripadnika [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]] bez obzira na narodnost, kulturu i jezik.

Kod većine pravoslavaca i katolika u Bosni i Hercegovini u 19. vijeku, pod uticajem susjednih zemalja Srbije i Hrvatske su nadvladala srpska i hrvatska nacionalna imena, potisnuvši starije narodne, konfesionalne i regionalne označitelje. Bošnjački narod je od sredine 19. vijeka prošao kroz niz faza imenovanja i preimenovanja (''Bošnjaci'', ''Hrvati'', ''Srbi'', Jugoslaveni-muslimani, ''Muslimani''), da bi na koncu vijeka konačno prevladalo bošnjačko nacionalno ime za narod Bosne i Hercegovine odnosno za pripadnike tog naroda izvan domovine. Danas  riječ Bošnjak označava pripadnika bošnjačke nacije, koji govori [[bosanski jezik]], slijedi bošnjačku i bosansku kulturu, te vodi porijeklo od Slavena srednjovjekovne Bosne koji su se nazivali [[Bošnjani]]ma.

== Identitet ==
Bošnjaci se generalno definiraju kao južnoslavenski narod koji je autohton na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Bošnjaci se najčešće identificiraju s državom Bosnom i Hercegovinom koju smatraju svojom nacionalnom državom. Osim toga, lideri i intelektualci bošnjačke zajednice imaju i drugačije, različite percepcije o tome šta znači biti Bošnjak. Neki od njih Bošnjaštvo povezuju sa svojim islamskim naslijeđem, dok drugi naglašavaju čisto sekularni i nacionalni karakter bošnjačkog identiteta i njegovu čvrstu povezanost s bosanskohercegovačkom teritorijom i njenom historijom. Bošnjaci koji naseljavaju susjedne zemlje i autohtoni su narod na tom području njeguju vlastite interpretacije termina Bošnjak, uglavnom kroz historijsku pripadnost Bosni a što je najviše izraženo kod [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]]. Pored toga, postoje i oni koji prepoznaju islamsku komponentu u bošnjačkom identitetu te smatraju da se to odnosi isključivo na slovenske muslimane u Bosni i i Hercegovini.

Gledajući kroz historiju Bošnjaci su se, uglavnom nakon sloma Osmanlijskog carstva, usljed različitih razloga a prvenstveno zbog jačanja susjednih nacionalističkih projekata našli u situaciju gubljenja nacionalnog identiteta. Za vrijeme austrougarskog perioda a kasnije i Kraljevina SHS i Jugoslavije kao i socijalističke Jugoslavije Bošnjacima je tokom vremena u tadašnjoj političkoj i društvenoj svakodnevnici skoro u potpunosti ukinut identitet te su uglavnom smatrani religijskom skupinom. Tek Ustavom iz 1974. godine priznat im je identitet koji je čak i tada sadržavao religijsku pripadnost. To je bio početak potpunog vraćanja nacionalnog identiteta o čemu je tadašnji bošnjački političar Pozderac izjavio:
   
&lt;blockquote&gt;&quot;''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''&quot;&lt;/blockquote&gt;

== Historija ==
{{glavni|Historija Bošnjaka}}
==== Srednji vijek ====
Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli bizantijskog cara Manojla Komnena oko 1166. godine, zatim u velikom broju raznih dokumenata koji su nastajali u srednjovjekovnoj Bosni.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hadžijahić|first=Muhamed|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;id=RNZBAAAAYAAJ&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=prvi+put+spominje+u+carskoj+tituli+Manoj-la+Komnena+od+godine+1166.|title=Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana|date=1990|publisher=Islamska zajednica|language=hr}}&lt;/ref&gt;

U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79&lt;/ref&gt;, 1353,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96&lt;/ref&gt; 1366,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107&lt;/ref&gt;, 1370,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112&lt;/ref&gt; 1389,&lt;ref&gt;„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.&lt;/ref&gt; 1390,&lt;ref&gt;„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe  etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.&lt;/ref&gt; 1391,&lt;ref&gt;„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.&lt;/ref&gt; 1400,&lt;ref&gt;„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.&lt;/ref&gt; 1404,&lt;ref&gt;„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.&lt;/ref&gt; 1407,&lt;ref&gt;„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.&lt;/ref&gt; 1412,&lt;ref&gt;„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.&lt;/ref&gt; 1419,&lt;ref&gt;„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.&lt;/ref&gt; 1421,&lt;ref&gt;„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.&lt;/ref&gt; 1422,&lt;ref&gt;„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.&lt;/ref&gt; 1427,&lt;ref&gt;„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180&lt;/ref&gt; 1428,&lt;ref&gt;„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.&lt;/ref&gt; 1430,&lt;ref&gt;„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.&lt;/ref&gt; 1436,&lt;ref&gt;„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.&lt;/ref&gt; 1438,&lt;ref&gt;„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.&lt;/ref&gt; 1440,&lt;ref&gt;„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi  realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.&lt;/ref&gt; 1441,&lt;ref&gt;„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.&lt;/ref&gt; 1449,&lt;ref&gt;„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.&lt;/ref&gt; 1465,&lt;ref&gt;„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.&lt;/ref&gt; 1477.&lt;ref&gt;„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.&lt;/ref&gt;

Etnomin ''dobri Bošnjanin'' se odnosio na stanovnike čitave Bosne bez obzira ne religiju, a ne samo na uže jezgro oko izvora rijeke Bosne što se može vidjeti u raznim poveljama 14. i 15. vijeka za vrijeme vladavine bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]&lt;ref&gt;Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 70, 73, 93, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;, bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]]&lt;ref&gt;Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 96, 107, 112, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;, kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]&lt;ref&gt;Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 381, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; itd. U ovim poveljama bosanski vladari navode dobre Bošnjane kao svjedoke.

Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''&lt;ref&gt;„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) &lt;ref&gt;„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' &lt;ref&gt;„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom zvanu Vladika) &lt;ref&gt;&quot; ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa&quot;, Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;.

Bosna, kao siromašna i teško pristupačna zemlja zbog svoga brdo-planinskog reljefa, nije privačila pažnju križarske vojske, željne pljačke i plijena u njihovim pohodima prema bizantskom i islamskom istoku. Do 12. stoljeća većina Bošnjana je vjerovatno bila pod utjecajem heretičke Crkve bosanske koji je karakteriziran široko rasprostranjenom nepismenošću i nedostatkom znanja [[Latinski jezik|latinskog jezika]] među bosanskim svećenstvom. Otprilike u tom periodu, bosanska nezavisnost od ugarske vladavine ostvarena je za vrijeme vladavine (1180-1204) [[Kulin ban|Kulina bana]] čija je vladavina označila početak vjerskopolitičke kontroverze koja je uključivala domaću bosansku crkvu. Napori Ugarske da steknu lojalnost i saradnju Bošnjana pokušajem da uspostave vjersku jurisdikciju nad Bosnom, međutim, nisu uspjeli, što je potaknulo Mađare da ubijede rismkog papu da započne križarski rat; koji je trajao između 1235. i 1241. godine. Doživljavajući različite postepene uspjehe protiv bosanskog otpora, Mađari su se na kraju povukli oslabljeni napadom [[Mongoli|Mongola]] na Ugarsku. Na zahtjev Mađara, papa je Bosnu podredio mađarskom nadbiskupu, iako su je Bošnjani odbili, biskup koji je postavio Mađar protjeran je iz Bosne. U ovo vrijeme u Bosni dolazi do formiranje vlastite nezavisne crkve, poznate kao Crkva bosanska, koju su i Rimokatolička i Istočna pravoslavna crkva osudile kao heretičku iako su mnogi historičari tvrdili da je crkva dualističkog, ili neomanihejskog ili bogumilskog porijekla.&lt;ref&gt;Pinson, Mark (1994), ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia.'' str. 4-8, Harvard University Press.&lt;/ref&gt; Pristalice ove heretičke vjere su sebe nazivale raznim imenima; ''dobri Bošnjani'' ili ''Bošnjani'', ''Krstjani'', ''dobri ljudi'' i ''boni homines'' (po uzoru na dualističku grupu u Italiji). Katolički izvori ih nazivaju ''patareni'', dok su ih Srbi zvali ''babuni'' (po [[Babun planina|Babun]] planini), što je srpski naziv za [[Bogumili|bogumile]]. Osmanlije su ih nazivali ''kristianlar.'' &lt;ref&gt;Velikonja, Mitja (2003), R''eligious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina,'' Texas A&amp;M University Press.&lt;/ref&gt;

Bosanska država je značajno ojačana pod vlašću bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] (oko 1318–1353) koji je poboljšao odnose Bosne sa Ugarskim kraljevstvom i proširio teritorij bosanske države na jug. Tokom 1340-tih godina pokrenute su franjevačke misije protiv navodne &quot;hereze&quot; u Bosni; prije toga, u užoj Bosni gotovo čitav vijek nije bilo katolika – ili barem katoličkog svećenstva ili organizacije.  Bosansko plemstvo je kasnije često davalo obećanja da će suzbiti &quot;heretičke pokrete&quot; – međutim, u stvarnosti, bosansku državu karakterizira vjerski pluralitet i tolerancija sve do osmanske invazije na Bosnu 1463. godine.&lt;ref&gt;Pinson, Mark (1994). ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia,'' str. 6-8, Harvard University Press&lt;/ref&gt;

==== Osmanlijsko doba ====
{{sekcija}}
==== Austrougarsko doba ====
{{glavni|Bosanskohercegovački pješadijski regiment}}
{{sekcija}}

==== Jugoslavensko doba ====
[[Datoteka:BiH - UM N 1991.gif|thumb|Etnička mapa BiH 1991. godine sa prikazom udjela Bošnjaka (tadašnjih Muslimana).]]
Bošnjaci su bili konstitutivan [[narod]] u [[SFRJ]] od 1971. godine, pod imenom Muslimani.

[[Hamdija Pozderac]], predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina 20. vijeka, prilikom [[ustav]]nih promjena je pokušao vratiti historijsko ime Bosanci, koje se koristilo u [[Osmansko carstvo|Osmanskoj]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] carevini kao Bošnjaci do pred [[Prvi svjetski rat]], te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično). Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tokom [[Monarhija|Monarhije]] poveo je [[Safvet-beg Bašagić]], predsjednik [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]] zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani se nalazila zvanična [[politika]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja srpskih predstavnika, a manjim dijelom i hrvatskih jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prigodom donošenja prvog ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz [[Mostar]]a, [[Husaga Čišić]], je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste baklje u [[grb]] FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ.

Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).

Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši rečenicu:

&lt;blockquote&gt;&quot;''Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.''&quot;&lt;/blockquote&gt;

1990. godine se osnivaju bošnjačke partije  [[Stranka demokratske akcije]] na čelu sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]], a potom i [[Muslimanska bošnjačka organizacija]] koju predvodi [[Adil-beg Zulfikarpašić]]. Septembra 1993. Izetbegović daje podršku Drugom bošnjačkom saboru, koji okuplja intelektualnu elitu, i donosi deklaraciju o vraćanju imena ''Bošnjak''.

Tokom postojanja pojma ''[[Musliman (narod)|Musliman]]'' u [[SFRJ]], određeni broj muslimana koji nisu etnički Bošnjaci izjašnjavaju se Muslimanima. Nakon vraćanja imena Bošnjak, jedan dio nastavlja da se i dalje izjašnjava kao Musliman (u Srbiji i Hrvatskoj), a veći dio se identificira sa bošnjaštvom,{{izvor2|dok se u Bosni i Hercegovini u gotovo stoprocentnom omjeru bošnjački narod izjašnjava pod novim-starim historijskim imenom.}}

====Rat u Bosni i Hercegovini ====
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Jedan od ciljeva rata u Bosni i Hercegovini je bio podjela BiH između susjednih država, Srbije i Hrvatske, te uništenje Bošnjaka. [[Armija RBiH]], [[MUP RBiH]], [[HOS]] i neke paravojne snage pod komandom [[Predsjedništvo RBiH|Predsjedništva RBiH]] koje su se borile za multietničku državu su spriječile podjelu BiH i istrebljenje Bošnjaka sa teritorije BiH.

==== Bošnjaci nakon rata ====
U današnjoj Bosni i Hercegovini Bošnjaci su uz Srbe i Hrvate konstitutivan narod na teritoriji cijele BiH. Većinu čine u Federaciji BiH i u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Sarajevskom i Goraždanskom kantonu.

== Bošnjaci danas ==
[[Datoteka:Bosniak population in Serbia and Montenegro.jpg|thumb|right|Bošnjaci u Srbiji i Crnoj Gori (Sandžaku) prema popisu stanovništva iz 2002. i 2003. godine, respektivno.]]
U Bosni i Hercegovini Bošnjaci čine  većinu na području doline [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]] i zapadne [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], a također čine značajan dio stanovništva [[Hercegovina|Hercegovine]]. Bošnjaci čine 50,11% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine prema popisu iz 2013. godine.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt; Najveći broj Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine živi u Srbiji i Crnoj Gori na području [[Sandžak]]a. Grad [[Novi Pazar]] ima najveće bošnjačko stanovništvo izvan domovine.

Još 31.479 Bošnjaka se nalazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a 21.452 živi u [[Slovenija|Sloveniji]]. U [[Makedonija|Makedoniji]], smatra se da danas živi 17.018 Bošnjaka.

=== Bošnjačka dijaspora ===
{{Glavni|Bošnjačka dijaspora}}
Zbog ratovanja i etničkog čišćenja tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] veliki broj Bošnjaka trenutno živi u državama izvan Balkana. Najveće bošnjačko stanovništvo izvan bivših jugoslavenskih država se nalazi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Turska|Turskoj]].

U nekim od tih zemalja (naročito u Turskoj) bivše generacije bošnjačkih doseljenika su danas uglavnom integrisane u domaće stanovništvo. Većina su bošnjačke izbjeglice koje su tek stigle u ove zemlje u prethodnih petnaestak godina. Oni još uvijek govore bosanski jezik, održavaju kulturnu i vjersku zajednicu.

==== Sjedinjene Američke Države ====
{{Glavni|Bošnjaci u Sjedinjenim Američkim Državama}}
Prvi val useljavanja Bošnjaka u SAD bio je krajem 19. i početkom 20. vijeka, okupacijom a potom i aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske. Zbog nastale situacije, Bošnjaci se masovno iseljavaju iz BiH, a dio njih dolazi i u SAD. Prvo organizovano okupljanje Bošnjaka u ovoj zemlji bilo je oko organizacije ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' koju Bošnjaci osnivaju 1906. godine&lt;ref name=&quot;nedirajtebosnu.&quot;&gt;http://www.nedirajtebosnu.net/?view=plemeniti_istrazuju&amp;id=25&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rijaset&quot;&gt;http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7178:islam-i-bonjaci-u-americi&amp;Itemid=223{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; u gradu [[Chicago|Chicagu]]. U ovom periodu Bošnjaci nisu bili dovoljno organizirani niti postoji dovoljno dokumenata o njihovom životu i djelovanju unutar američkog društva.
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do masovnijeg doseljavanja Bošnjaka u Ameriku i u historiji Bošnjaka SAD-a ovaj period se označava kao drugi val emigracije. Prvenstveno je potaknut političkom situacijom u tadašnjoj Jugoslaviji, gdje se jedan broj Bošnjaka nije mogao poistovjetiti sa aktuelnom državnom ideologijom idržavnim aparatom i situacijom koja je dodatno otežana egzistencijalnim problemima koji se javljaju nakon ratnih pustošenja. Najveći broj Bošnjaka se naseljava u Chicagu koji postaje centar Bošnjaka tog doba i gdje se 1954. godine otvara prva džamija sa imamom Ćamilom ef. Avdićem&lt;ref name=&quot;rijaset&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;bosanski-mesdzid&quot;&gt;http://bosanski-mesdzid.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=306:prvi-bosnjaci-u-americi&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=62{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bosniapress&quot;&gt;{{Cite web |url=http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133635/http://bosniapress.net/bosnjaci-medu-prvima-osnovali-muslimansku-zajednicu-u-cikagu/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Jačanjem u organizacionom smislu, dolazi do osnivanja raznih udruženja i organizacija Bošnjaka SAD-a a prva bošnjačka organizacija u ovom dijelu svijeta ''Džemijjetu-l-hajrijjeh'' 1968. godine mijenja naziv u &quot;Bosansko-američka kulturna aocijacija&quot;. Ista organizacija će već sljedećih godina biti ključni nosilac projekta organiziranja prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu zemljišta u čikaškom Northbrooku, gdje se nedugo potom gradi veća džamija zajedno sa Islamskim kulturnim centrom. Ovaj centar zajedno sa džamijom postaje važan centar za okupljanje Bošnjaka tog dijela SAD.

Treći val useljavanja Bošnjaka se dešava početkom 90-tih godina 20. vijeka i početka ratova na prostorima bivše Jugoslavije. Trend iseljavanja, se nastavio i nakon završetka rata i traje i danas.

U Sjedinjenim Američkim Državama gradovi sa najvećim brojem Bošnjaka su [[Saint Louis]] i [[Chicago]]. Manje Bošnjaka žive u gradovima poput [[Utica (New York)|Utice]] u saveznoj državi New York ili [[Hamtramck (Michigan)|Hamtramcka]] u [[Michigan]]u.

== Kultura ==
{{glavni|Kultura Bošnjaka|Bosanski jezik}}

Bošnjaci u Bosni i Hercegovini govore bosanskim jezikom. Oni su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskoga narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskoga (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskoga ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa [[Srbi]]ma, [[Crnogorci]]ma i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv. Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica posljednjega rata nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinoga dijalekta.

Postanak i historijski razvitak standardnoga jezika neke zajednice, u ovom slučaju nacionalne zajednice Bošnjaka, uvelike ovise o samodefiniciji te zajednice, ili o profilu i vidu narodnosne kristalizacije. U slučaju bošnjačke nacije nekoliko činitelja je odigralo važnu ulogu:

*jezični temelj te zajednice je zapadnoštokavski idiom kakav se profilirao tokom tri vijeka uoči Osmanlijskog osvojenja
*uticaj islamsko-orijentalne kulture, te leksičkih osobina [[Turski jezik|turskog jezika]], snažno su obilježili bosanski jezik - na različite načine u različitim vremenima
*relativna zakašnjelost nacionalne emancipacije Bošnjaka u odnosu na srpsku i hrvatsku imala je za posljedicu da se bosanski jezik, kao standardni jezik, ili propisani jezički sistem, sporo odvajao od srpsko-hrvatske jezične matrice.
*budući da je vjerski faktor bio glavnim samodefinirajućim elementom u odnosu spram susjednih Hrvata, Srba i Crnogoraca, jezik je, uz etničko-kulturne tradicije, silom historijskih zakonitosti ostao tek sekundarnim razlikovnim čimbenikom. Istina, to se može reći i za Srbe i Hrvate iz BiH, jer iako su, posebno Hrvati, sudjelovali u standardizaciji nacionalnoga jezika (niz rječnika i filoloških djela poteklih iz provincije Bosne Srebrene)- činjenica je da su nacionalni jezici Hrvata i Srba oblikovani u Hrvatskoj i Srbiji, a ne u Bosni i Hercegovini. U situaciji vjersko-narodnosne polarizacije i isprepletenosti, šanse Bošnjaka (koji još nisu riješili ni pitanje vlastitog identiteta, niti imena toga identiteta), bile su minimalne, a manevarski prostor skučen
*međutim za razliku od Hrvata i Srba, Bošnjaci su imali i jednu dosta značajnu prednost: jezičnodijalekatsku uravnoteženost. Promatra li se jezičnodijalekatska situacija Srba, a pogotovo snažne regionalnodijalekatske centrifugalne tendencije u Hrvata, tada se može reći da je u dobroj mjeri nivelirana situacija u pogledu narječja kojim govore Bošnjaci predstavljala pozitivan element za jezičnu unifikaciju.

== Religija ==
{{glavni|Islam u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|thumb|right|Careva džamija, Sarajevo.]]
Bošnjaci su većinom i običajno [[Islam|muslimani]]. Oni su uglavnom hanefijski [[Sunitski Islam|Suniti]], iako su sufije imali veliki historijski uticaj na ovim prostorima. Međutim, zbog savremenih uticaja tokom prethodnih 75 godina danas ima i [[Ateizam|ateista]], [[agnosticizam|agnostika]], i [[Deizam|deista]] Bošnjaka (Prema procjenama iz 1991. godine ovakvi su činili do 10% ukupnog stanovništva).

Islam se prvi put značajno pojavljuje u Bosni sa dolaskom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u 15. vijeku. Širenje islama je u početku bilo sporo ali se je ubrzalo sa nastankom muslimanskih naselja okupljenih oko islamskih kulturnih ustanova poput [[Džamije Bosne i Hercegovine|džamija]] i [[tekija]].

Bošnjaci kao i [[Albanci]] su prihvatali islam brže nego u bilo kojoj drugoj Osmanskoj evropskoj provinciji. Najvažniji faktor u prihvatanju islama od Bošnjaka je bila relativna slabost crkve i [[kršćanstvo|kršćanstva]] na teritoriji [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] u odnosu na susjedne zemlje. Tokom srednjeg vijeka Katolička i [[Bosanska crkva]] su se takmičili za vjernike ali nijedna nije bila vrlo dobro organizovana. Zbog toga bilo je vrlo lahko da brojni Bošnjaci zamijene njihovo staro narodno kršćanstvo za narodni islam.

Kao i kod mnogih drugih muslimanskih naroda, islam u Bošnjaka je zadržao razne lokalne utjecaje. Također, običajna ženska odjeća nekih islamskih zemalja nije postala popularna među Bošnjakinjama sve do 19. vijeka i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] okupacije.

U 16. vijeku postojao je posebni bošnjački pravac islama. Osnivač je bio [[Hamza Hali Bošnjak]] iz [[Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Poznat kao [[Hamzevijski islam]], njegov rast je prekinuo veliki vezir [[Mehmed paša Sokolović]] 1753. godine. Smatra se da se je Hamzevijski islam sastojao od mješovitih islamskih i kršćanskih uticaja.

Vođa Islamske zajednice je [[reisu-l-ulema]]. Trenutni reisu-l-ulema je [[Husein Kavazović]]. Bivši Reisu-l-ulema Cerić ne vjeruje da postoji poseban &quot;bosanski&quot; islam ali podržava &quot;evropski&quot; islam u Bosni i širom [[Evropa|Evrope]].

== Simboli ==
{{Glavni|Bosanski ljiljan (simbol)}}
[[Datoteka:BiH Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|100px|desno|Ljiljan, simbol Bošnjaka]]
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|desno|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]], popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Flag of the Islamska Zajednica.svg|thumb|200px|desno|Zastava bh. muslimana, popularan simbol među Bošnjacima]]
[[Datoteka:Coat of arms of Bosniaks in Serbia and Montenegro.png|thumb|100px|desno|Grb Bošnjaka u Sandžaku]]
Tradicionalne bošnjačke boje su [[zelena]], [[bijela]], [[žuta]] i [[plava]]. Najpoznatiji bošnjački simboli su [[polumjesec]] i [[ljiljan]] (lat. Lillium Bosniacum). Bošnjaci svoje simbole prvenstveno vežu za državu Bosnu.

Prva pojava ovih simbola potjece iz vremena bosanskih banova. Navedeni simboli su najčešće ljiljani, koji se mogu vidjeti i na stećcima. Najpoznatiji primjer zastave je ona iz vremena Tvrtka I Kotromanićima, bijela zastava sa plavim grbom sa šest zlatnih ljiljana. 
   
Bošnjačke zastave iz osmanlijske ere obično su [[polumjesec i zvijezda]] na zelenoj podlozi. 
Zastava nezavisne bosanske države u 19. vijeku i pokreta [[Husein Kapetan Gradaščević|Husein Kapetana Gradaščevića]] za autonomiju bila je slična prethodnoj, ali polumjesec i zvijezda su bili žuti umjesto bijeli. 
   
[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] iz 1992. godine, kao i zastava [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], su popularni simboli među Bošnjacima. Dizajn je baziran na starom grbu bosanske dinastije Kotromanića, plavom grbu sa šest zlatnih ljiljana. 
   
Neke bošnjačke organizacije sastavljaju ove dvije različite zastave, kao na primjer u dizajnima gdje umjesto zvijezde polumjesec sadržava ljiljan. Najpoznatiji primjer ovoga je grb [[Bošnjaci Sandžaka|Bošnjaka Sandžaka]]. 
   
Na grbu Federacije Bosne i Hercegovine, nalazi se zlatni ljiljan na zelenoj podlozi. 
Također na nišanima bošnjačkih [[šehid]]a, nalazi se uklesan ljiljan, kao simbol bošnjaštva.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak Bošnjaka]]
* [[Bošnjaci Kosova]]
* [[Bošnjaci Sandžaka]]
* [[Bošnjaci u Makedoniji]]
* [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment]]
* [[Bušnak]]
* [[Antibošnjaštvo]]
* [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti]]

== Napomene ==
{{napspisak}}

==Reference==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{BiHPortal}}
{{Crna Gora portal}} 
{{Commonscat|Bosniaks}}
{{Wikicitat|Bošnjaci}}
* [http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ Bošnjački institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170603193319/http://www.bosnjacki-institut.com.ba/ |date=3. 6. 2017 }}

{{Bošnjaci}}
{{Evropski muslimani}}
{{Slavenski narodi}}
{{BiH po temama}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:Bošnjačke teme]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kosova]]
[[Kategorija:Južni Slaveni]]</text>
      <sha1>8c75pw4854i100o2ru26zv3arzg8kv3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1561</id>
    <revision>
      <id>3428884</id>
      <parentid>3426543</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T13:22:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>185.6.104.34</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Bosna i Hercegovina */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64810" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni klub
| boja1                       = #FFFFFF
| boja2                       = #5D0D10
| ime                         = FK Sarajevo
| puno_ime                    = Fudbalski klub Sarajevo
| grb                         = FK_Sarajevo.svg
| veličina_grba               = 180px
| nadimak                     = ''Bordo-Bijeli''&lt;br&gt;''Divovi''
| osnovan                     = {{Početni datum i godine|1946|10|24}}&lt;br&gt;''(kao SD Torpedo)'' 
| lokacija                    = [[Centar (Sarajevo)|Centar]] [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| boje                        = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}}
| federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| konfederacija               = [[UEFA]]
| liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| stadion                     = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]]
| kapacitet                   = 34.630&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kapacitet stadiona &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|url=http://www.transfermarkt.co.uk/fk-sarajevo/stadion/verein/282|website=transfermarkt.co.uk|access-date=7. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| vlasnik                     = {{ZD|MALE}} [[Vincent Tan]] (60%) &lt;br&gt; {{ZD|BIH}} [[Ismir Mirvić]] (30%) &lt;br&gt; Ostali (10%)
| predsjednik                 = {{ZD|BIH}} [[Ismir Mirvić]]
| trener                      = {{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]]
| uspjesi                     = 15 trofeja
| nacionalni_kupovi           = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''×7'''&lt;br&gt;[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''×5'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''×2'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''×1''' 
| evropski_kupovi             =
| adresa                      = Maršala Tita 38b &lt;br /&gt; 71000 Sarajevo
| plasman_u_prethodnoj_sezoni = 4. mjesto
| prethodna_sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| veb-sajt                    = [http://www.fksarajevo.ba/ fksarajevo.ba]
| trenutna_sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Sarajevo – sezona 2021/2022.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = 
| uzorak_t1                   = _sarajevo2021h
| uzorak_dr1                  = 
| uzorak_š1                   = 
| uzorak_č1                   = 
| lijeva ruka1                = 770000
| tijelo1                     = 770000
| desna ruka1                 = 770000
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = 770000
| uzorak_lr2                  = 
| uzorak_t2                   = _sarajevo2021a
| uzorak_dr2                  = 
| uzorak_š2                   = 
| uzorak_č2                   = 
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 770000
| čarape2                     = FFFFFF
| uzorak_lr3                  = _nikevapor1920bb
| uzorak_t3                   = _sarajevo2021t
| uzorak_dr3                  = _nikevapor1920bb
| uzorak_š3                   = 
| uzorak_č3                   = 
| lijeva ruka3                = 000000
| tijelo3                     = 000000
| desna ruka3                 = 000000
| šorc3                       = 000000
| čarape3                     = 000000
}}
'''Fudbalski klub Sarajevo''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i jedan od najuspješnijih klubova u državi. Klub je osnovan 24. oktobra 1946. i najuspješniji je klub iz [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u ligi bivše [[SFRJ]], osvojivši dvije titule prvaka u sezonama 1966/67. i 1984/85. Danas je FK Sarajevo jedan od najistaknutijih članova [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] uz osvojenih sedam [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupova Bosne i Hercegovine]] (1997, 1998, 2002, 2005, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2019]] i [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2021]]), 5 prvenstva BiH ([[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]), te jedan [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]. Također klub je u šest navrata bio državni viceprvak. FK Sarajevo se nalazi na vrhu [[Premijer liga Bosne i Hercegovine#Vječna tabela Premijer lige|vječne tabele Premijer lige BiH]] i najprominentniji je predstavnik Bosne i Hercegovine u evropskim takmičenjima. Jedan je od najpopularnijih klubova u BiH, zajedno sa gradskim rivalom [[FK Željezničar]], s kojim dijele snažan rivalitet koji se ogleda kroz [[Derbi FK Sarajevo - FK Željezničar|sarajevski derbi]].

Klub svoje domaće utakmice igra na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Olimpijskom stadionu &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]], koji je ime dobio po legendarnom napadaču kluba [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]]. Stadion ima kapacitet od 34.630 mjesta.&lt;ref&gt;{{cite web |title=World Stadiums - Stadiums in Bosnia &amp; Herzegovina |url=http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |website=worldstadiums.com |access-date=18. 8. 2020 |date=1. 5. 2017 |archive-date=1. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170501131039/http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Prvi dani ===
[[Datoteka:FK Sarajevo.jpg|mini|250px|Prostorije FK Sarajevo]]
[[24. oktobar|24. oktobra]] 1946. godine spajanjem RSD &quot;Udarnik&quot; i OFD &quot;Sloboda&quot; osnovano je Sportsko društvo &quot;Torpedo&quot;. Klub se prvi put pojavio na jugoslovenskom sportskoj sceni [[1946.|iste godine]] pod imenom SD Torpedo. Prvi predsjednik novoosnovanog kluba je Safet Džinović, dok su potpredjednici bili Vojo Marković i Alojz Stanarević. Osim toga, Josip Bulat je imenovan za trenera. Novoformiranom timu, koji je naslijedio Udarnika kao i njegove rezultate i položaj u ligi, su se pridružili i odabrani igrači iz Udarnika i Slobode. Na početku to su bili: Hodžić, Vlajičić, Šarenkapa, Pauković, Fizović, Konjević, Radović, Viđen i Mustagrudić a poslije Mantula, Glavočević, Tošić, Pecelj, Novo, Strinić, Đ. Lovrić i Alajbegović. Tim je odigrao svoju prvu utakmicu 3. novembra 1946. godine.

Godinu dana kasnije, 5. oktobra 1947. godine održana je historijska skupština na kojoj je odlučeno da SD ''Torpedo'' mijenja naziv u SDM &quot;Sarajevo&quot;. Prema planu koji je iznesen na sastanku u velikoj dvorani fiskulturnog doma novo Sportsko društvo trebalo je okupiti ono najbolje iz grada Sarajeva i BiH.

U septembru 1948. godine, klubu se pridružuje i tadašnja jugoslovenska fudbalska legenda, [[Miroslav Brozović]], koji je u velikoj mjeri u klub donio potrebno iskustvo. Mostarac je ranije nastupao za [[FK Partizan]] a bio je i [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|kapitan reprezentacije Jugoslavije]] s kojom je na olimpiskim igrama u Londonu osvojio i srebrnu medalju. Brozoviću je ponuđena pozicija igrača i trenera što je i prihvatio, okrenuvši se ka cilju da klub uvede u jugoslovensku prvu ligu jer je upravo po okončanju prethodne sezone klub napustio elitni rang nogometnog takmičenja.

Kao samostalan fudbalski klub &quot;Sarajevo&quot; egzistira od 20. maja 1949. godine, a dan kasnije je registrovano u Fudbalskom savezu područja Sarajevo.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;&gt;[http://www.fcsarajevo.ba/historija ''Historija FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205053233/http://www.fcsarajevo.ba/historija |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

Znatno ojačano pomenutim igračima, klub uspjeva u drugoj sezoni Jugoslovenske lige ući u društvo najboljih, ali nakon samo jedne sezone ispadaju&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html ''Prva nogometna liga Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt; da bi se odmah sljedeće sezone ekspresno vratili u prvu ligu. 1950. godine Sarajevo zauzima peto mjesto&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt; , a dvije godine nakon toga klub se sa uspjehom bori za opstanak&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt;. Nakon toga sve do sezone 1956/57 Sarajevo se može svrstati u red stabilnih prvoligaša&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt;. 
U sezoni 1956/57, u prvoj sezoni nakon povlaćenja Brozovića iz aktivnog igranja, FK Sarajevo ispada u drugu ligu, a već sljedeće sezone se vraćaju i nekoliko godina opet osvajaju mjesta u sredini tabele.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;/&gt;

Ključni igrač za Sarajevo u njegovim ranim godinama bio je legendarni napadač [[Asim Ferhatović]], zvani Hase, koji je igrao za klub u periodu između 1952. i 1967. U sezoni 1963/1964. sa ukupno postignutih 19 golova bio je najbolji strijelac jugoslovenske lige,&lt;ref&gt;http://rsssf.com/tablesj/joegtops.html&lt;/ref&gt; dok je klub završio na četvrtom mjestu.&lt;ref&gt;http://rsssf.com/tablesj/joegchamp.html#yug&lt;/ref&gt;

=== U društvu prvaka ===

U takmičarskoj sezoni 1964/65. Sarajevo je osvojilo titulu vicešampiona, a u sezoni 1966/67. i šampionsku titulu kao prvi klub iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt;
Značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupu Jugoslavije]]. 1947. Sarajevo plasirali su se u polufinale a korak dalje su napravili u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Upravo ta sezona, 1966/67, u kojoj su pored osvajanja titule prvaka igrali i finale Kupa Jugoslavije kao i četvrtfinale Srednjoevropskog kupa protiv mađarskog Újpesta, ostaće kao jedna od najsupješnijih sezona u historiji bordo kluba.

U sezoni 1984/85. Sarajevo daruje svojim navijačima po drugi put titulu šampiona.&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt; Tokom cijele sezone Sarajevo je vodilo &quot;bitku&quot; sa [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] za prvo mjesto, da bi u zadnjem kolu pobjedom nad [[FK Crvena zvezda|Crvenom Zvezdom]] (40.000 gledalaca, 2:1) obezbijedili plasman u kup evropskih šampiona.

&lt;timeline&gt;

ImageSize = width:750 height:174
PlotArea  = width:650 height:42 left:80 bottom:60
AlignBars = justify

Period     = from:1946 till:1992
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1946
ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1946

Colors =
  id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7)
  id:blau  value:rgb(0.7,0.7,1)
  id:rot   value:rgb(1,0.7,0.7)
  id:gelb  value:rgb(1,1,0.7)
  id:grau  value:gray(0.8)

BarData =
  bar:eins text:&quot;1. Liga&quot;
  bar:zwei text:&quot;2. Liga&quot;

PlotData=
  align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5)

  bar:eins color:gruen
  from:1947 till:1948 text:10
  from:1949 till:1950 text:5
  from:1950 till:1951 text:7
  from:1951 till:1952 text:9
  from:1952 till:1953 text:6
  from:1953 till:1954 text:7
  from:1954 till:1955 text:7
  from:1955 till:1956 text:6
  from:1956 till:1957 text:13
  from:1958 till:1959 text:10
  from:1959 till:1960 text:6
  from:1960 till:1961 text:8
  from:1961 till:1962 text:7
  from:1962 till:1963 text:9
  from:1963 till:1964 text:4
  from:1964 till:1965 text:2
  from:1965 till:1966 text:9
  from:1966 till:1967 text:1
  from:1967 till:1968 text:7
  from:1968 till:1969 text:11
  from:1969 till:1970 text:12
  from:1970 till:1971 text:12
  from:1971 till:1972 text:15
  from:1972 till:1973 text:7
  from:1973 till:1974 text:14
  from:1974 till:1975 text:13
  from:1975 till:1976 text:7
  from:1976 till:1977 text:16
  from:1977 till:1978 text:9
  from:1978 till:1979 text:4
  from:1979 till:1980 text:2
  from:1980 till:1981 text:13
  from:1981 till:1982 text:4
  from:1982 till:1983 text:11
  from:1983 till:1984 text:9
  from:1984 till:1985 text:1
  from:1985 till:1986 text:15
  from:1986 till:1987 text:13
  from:1987 till:1988 text:14
  from:1988 till:1989 text:13
  from:1989 till:1990 text:13
  from:1990 till:1991 text:11
  from:1991 till:1992 text:9
  bar:zwei color:blau
  from:1946 till:1947 text:1
  from:1948 till:1949 text:1
  from:1957 till:1958 text:1

TextData=
  pos:(230,130) fontsize:12 text:&quot;Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1946. do 1992.&quot;
&lt;/timeline&gt;

=== Međunarodne utakmice ===

Klub je od 07. marta 1948. do decembra 1982. godine odigrao 226 međunarodnih utakmica na četiri kontinenta i veoma uspješno reprezentovao sport tadašnje države. Bilans je rezultatski povoljan i izgleda ovako: 107 pobjeda, 58 neriješeno, 61 izgubljenih sa gol-razlikom 570:383.{{Citat potreban}}

Gotovo na svim gostovanjima u inostranstvu Sarajevo je dobijalo laskave ocjene i priznanja. Tako je [[Kolumbija|kolumbijski]] list &quot;La Perensa&quot; pisao februara 1972. godine da je Sarajevo zasjenilo sve inostrane ekipe koje su posljednih godina gostovale u Kolumbiji, pa čak i [[brazil]]ski [[Santos]], sa slavnim [[Pele]]om.
&quot;Gosti iz Jugoslavije njeguju maštovitu i tehnički dotjeranu igru, koja oduševljava i plijeni&quot; – pisao je tada kolumbijski list.

Avgusta 1972. godine poslije međunarodnog turnira u Malagi (Španija), list &quot;Sol de Espanja&quot; ovako je komentarisao finalni susret u kojem je praška [[Dukla]], tek poslije izvođenja jedanesteraca savladala &quot;Sarajevo&quot; sa 4:3 – &quot;Pravda nije zadovoljena. Umjesto u Sarajevo, trofej ide u [[Prag]]. Tim sa Koševa je moralni pobijednik turnira. Pružio je najdopadljiviju igru i osvojio simpatije 25.000 gledalaca&quot;.

Inače, pred najviše gledalaca Sarajevo je igralo 31. augusta 1957. godine u Katovicama ([[Poljska]]), protiv selekcije &quot;Katovica&quot;. Rezultat je bio 2:2, a meč je posmatralo 120.000 gledalaca.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;/&gt;

=== Mlade snage ===

Sarajevo je i dalje &quot;izbacivalo&quot; nove igrače. Naslijednici [[Safet Sušić|Sušića]], [[Faruk Hadžibegić|Hadžibegića]], [[Husref Musemić|Musemića]], [[Predrag Pašić|Pašića]] i [[Asim Ferhatović|Ferhatovića]] su u novijoj historiji kluba [[Džemal Berberović|Berberović]], [[Albin Pelak|Pelak]], [[Alen Škoro|Škoro]], [[Emir Obuća|Obuća]], [[Veldin Muharemović]] i dr.

U sklopu FK Sarajevo djeluje škola fudbala &quot;Asim Ferhatović - Hase&quot; iz koje su ponikli veliki igrači. U periodu od konstituisanja BiH kao nezavisne države Škola fudbala Fudbalskog kluba Sarajevo je najuspješnija u Bosni i Hercegovini. &quot;Bordo&quot; klub je u ovom periodu dao rekordan broj igrača u svim reprezentativnim selekcijama BiH, a brojni su trofeji na domaćoj i međunarodnoj sceni, osvojena prvenstva i kupovi u omladinskoj kategoriji.&lt;ref name=&quot;Omladinski pogon FK Sarajevo&quot;&gt;[http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu ''Omladinski pogon FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205041039/http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

===Era Vincenta Tana===

Nakon nekoliko godina stagniranja i sušnih godina, bez osvojenih trofeja, vodstvo kluba se odlučilo na svojevrstan iskorak, kako za klub sa Koševa tako i domaći nogomet općenito te se pristupilo kreiranju uslova za dugoročno gledano bolje rezultate FK sarajeva.
Naime, Vincent Tan, malezijski biznismen i vlasnik nogometnog kluba [[Cardiff City FC|Cardiff City]], otkupio je krajem 2013. godine dio upravljačkih prava kluba, obećavši da će uložiti u klub 1.200.000 funti.&lt;ref&gt;http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307031933/http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia |date=7. 3. 2014 }} Pristupljeno 16.8.2014.&lt;/ref&gt; Prema tom sporazumu, nogometni klub Cardiff će sarađivati sa FK Sarajevo kroz razmjenju igrača i učestvovanje u budućoj nogometnoj akademiji, koja bi po osnivanju trebala u klub primamiti nove talente. Odmah po preuzimanju dijela vlasničkih prava, Tan je u klub doveo nekoliko kvalitetnih igrača kao što su [[Miloš Stojčev]], [[Džemal Berberović]] i [[Nemanja Bilbija]] koji su klubu pomogli u osvajanju nacionalnog kupa u sezoni 2013/14, prvog trofeja nakon 7 godina i osvajanja prvenstva u sezoni 2006/07.&lt;ref&gt;http://sportsport.ba/bh_fudbal/bordo-armija-slavi-prvi-trofej-nakon-tacno-sedam-godina{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 16.8.2014./131798&lt;/ref&gt;

Prije trijumfa u Kupa, [[Robert Jarni]] je krajem 2013. godine doveden u klub kao novi trener kluba.&lt;ref&gt;http://balkans.aljazeera.net/vijesti/robert-jarni-novi-trener-fk-sarajevo Pristupljeno 16.8.2014.&lt;/ref&gt;. Međutim, Jarni je otpušten samo četiri mjeseca kasnije,&lt;ref&gt;http://www.bhrt.ba/sport/nogomet/robert-jarni-vise-nije-trener-fk-sarajeva/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 16.8.2014.&lt;/ref&gt; (dok je ekipa još bila u polufinalu Kupa) zbog loših igara kluba pod njegovim vodstvom i gubljenja realnih šansi za osvajanje nacionalnog prvenstva.

5. august 2014. FK Sarajevo je potpisalo sporazum o saradnji sa NK Bosna iz [[Visoko]]g prema kojem će FK Sarajevo svoje igrače pozajmljivati ovom klubu ali da će imati i prvo pravo kod kupovine talentovanih igrača NK Bosna. Sporazum su potpisali Adis Hajlovac i Mirza Laletović u ime NK Bosna i Abdulah Ibraković u ime FK Sarajeva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812231519/http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |archive-date=12. 8. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Domaća takmičenja ==

[[Datoteka:Šampionska generacija FK Sarajevo 1967 godine.png|thumb|250px|Šampionska generacija FK Sarajevo 1967.]]
Uz dvije titule prvaka Jugoslavije, 1967. i 1984. značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u Kupu Jugoslavije. Već 1947. dospijelo je do polufinala i samo igrom žrijeba nije postalo finalista, što će ligašu sa Koševa uspjeti u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Bila je to inače najuspješnija sezona u historiji Sarajeva.&lt;ref name=&quot;Nogometni kup Jugoslavije&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesj/joegcuphistfull.html ''Nogometni kup Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

FK Sarajevo u poslijeratnom periodu osvaja prvo mjesto u takmičenju pod organizacijom NS BiH u sezoni 1998./99. međutim zbog sukoba Zrinjskog i Veleža oko korištenja stadiona Bijeli Brijeg play off sa klubovima iz Herceg-Bosne nije odigran tako da je Sarajevo proglašeno prvakom od strane NS BiH. Sezone 1997/98 i 1998/99 završavali su na drugom mjestu, a u sezoni 2006/07. Sarajevo je po prvi put osvojilo Premijer ligu BiH.
FK Sarajevo je u sezonama 1996., 1997., 1998., 2002. i 2005. osvojio [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]], a 1999. i 2000. je bio finalista kupa, kao i 2017. 1997. godine osvaja [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Super kup]].&lt;ref name=&quot;Nogometni kup BiH, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcuphist.html ''Nogometni kup BiH, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

=== Kroz lige Bosne i Hercegovine ===
&lt;timeline&gt;

ImageSize = width:750 height:174
PlotArea  = width:320 height:42 left:80 bottom:60
AlignBars = justify

Period     = from:1994 till:2020
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1994
ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1994

Colors =
  id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7)
  id:blau  value:rgb(0.7,0.7,1)
  id:rot   value:rgb(1,0.7,0.7)
  id:gelb  value:rgb(1,1,0.7)
  id:grau  value:gray(0.8)

BarData =
  bar:eins text:&quot;1. Liga&quot;
  bar:zwei text:

PlotData=
  align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5)

  bar:eins color:gruen
  from:1994 till:1995 text:2.
  from:1995 till:1996 text:7.
  from:1996 till:1997 text:2.
  from:1997 till:1998 text:2.
  from:1998 till:1999 text:1.
  from:1999 till:2000 text:*
  from:2000 till:2001 text:3.
  from:2001 till:2002 text:4.
  from:2002 till:2003 text:3.
  from:2003 till:2004 text:3.
  from:2004 till:2005 text:4.
  from:2005 till:2006 text:2.
  from:2006 till:2007 text:1.
  from:2007 till:2008 text:5.
  from:2008 till:2009 text:4.
  from:2009 till:2010 text:5.
  from:2010 till:2011 text:2.
  from:2011 till:2012 text:4.
  from:2012 till:2013 text:2.
  from:2013 till:2014 text:3.
  from:2014 till:2015 text:1.
  from:2015 till:2016 text:4.
  from:2016 till:2017 text:3.
  from:2017 till:2018 text:3.
  from:2018 till:2019 text:1.
  from:2019 till:2020 text:1.

TextData=
  pos:(120,130) fontsize:12 text:&quot;Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1994. do 2020.&quot;
  pos:( 80, 16) fontsize:8  text:&quot;* = Sezone 1999./2000. doigravanje se nije igralo te je FK Sarajevo kao prvoplasirani na tabeli bio prvak BiH za 1999/2000.
&lt;/timeline&gt;

Sarajevo je nakon početka rata u BiH i povlačenja bh. ekipa iz [[Prva Savezna liga|prve lige]] [[SFRJ|Jugoslavije]] postalo član novoosnovane [[Prva liga NS BiH|Prve Lige BiH]]. Ekipa je učestvovala na svim prvenstvima Bosne i Hercegovine koje je organizovao [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]], od [[1994]]. godine.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;/&gt;

Prvoj sezoni je prethodila utakmica protiv selekcije [[UNPROFOR]]-a u opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|stadionu Koševo]], u kojoj je Sarajevo pobijedilo rezultatom 4-1. U prvenstvu je nakon prvog mjesta u grupi &quot;Jablanica&quot; na finalnom turniru Sarajevo osvojilo drugo mjesto.

2005. godine Sarajevo osvaja Kup BiH i osigurava učešće u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]. Ali do utakmica [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] ne dolazi, jer [[UEFA]] ne izdaje klubu [[UEFA program licenciranja|licencu]] potrebnu za evropske utakmice.

== Sarajevo u Evropi ==
Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv Kiparskog [[Olympiakos Nicosia|Olympiakosa]]&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618235557/http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html |date=18. 6. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;. Nakon ukupne pobjede od 5-3 na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]] je došao poznati [[Manchester United]], predvođen [[George Best|Georgom Bestom]]. Nakon 0-0 u Sarajevu, igrači bordo tima su u uzvratu izgubili sa 2-1 i tako završili svoj prvi izlet u Evropu. Svoj drugi pokušaj u Ligi prvaka Sarajevo je imalo protiv finskog prvaka Kuusysi Lahti 1985. godine. U dvije utakmice Sarajevo gubi sa ukupnim rezultatom od 4-2.&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1985/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;.
Što se tiče evropskog nogometa Sarajevo je imalo dosta uspjeha u poslijeratnom periodu. Najveća utakmica FK Sarajeva od 1992. god. je igrana protiv [[Bešiktaš Istanbul|Bešiktaša]] iz [[Istanbul]]a. Naime bordo momčad je u Istanbulu iznenadila cijelu bh. javnost odigravši 2:2&lt;ref name=&quot;Besiktas - Sarajevo  2:2, Izvještaj&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70169/index.html ''Besiktas - Sarajevo  2:2, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;. Nažalost, na Koševu su u revanšu izgubili 5:0.&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70170/index.html ''FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
Osvajanjem drugog mjesta u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]].&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer Liga BiH 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt; Sarajevo je izborilo takmičenje u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], ali su porazom od [[Rapid Bukurešt|Rapida]] iz [[Bukurešt]]a svoj put završili u 2. pretkolu.&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2006/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

== Stadion ==
[[Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|thumb|300px|Stadion Asim Ferhatović Hase]]
{{glavni|Stadion Asim Ferhatović Hase}}

Domaći teren FK Sarajevo je gradski stadion Asim Ferhatović Hase, nekada poznat kao stadion Koševo, koji se nalazi u sarajevskom naselju Koševo.
Stadion je otvoren 1947. godine. 1984. godine, rekonstruisan je za Zimske Olimpijske igre 1984. godine, te se zbog toga često naziva i Olimpijski stadion. Od jula 2004. godine nosi naziv &quot;Asim Ferhatović - Hase&quot;, po [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]], legendarnom nogometašu FK Sarajeva, koji se karijeru završio 1967. godine.

Danas, stadion Asim Ferhatović Hase ima kapacitet od oko 37.500 sjedećih mjesta&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |title=''World Stadiums - Asim Ferhatović Hase'' |access-date=3. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170501131039/http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |archive-date=1. 5. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, te je ponakad domaćin [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine]], kada se utakmice ne igraju na [[Stadion Bilino polje|stadionu Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]].&lt;ref name=&quot;Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase&quot;&gt;[http://www.fcsarajevo.ba/stadion ''Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205063706/http://www.fcsarajevo.ba/stadion |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

== Navijači ==
[[Datoteka:Horde Zla (logo).png|left|190px|Logo navijačke grupe &quot;Horde zla&quot;]]
=== Horde Zla ===

{{glavni|Horde zla}}

Navijači kluba poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Navijačke grupe postoje širom Evrope, kao što su Horde Zla Stugart, koji se nalaze u Njemačkoj. Također, navijačka grupa Horde Zla ima odjeljak i u Sjedinjenim Američkim Državama, a najpoznatiji od njih su Horde Zla Reapers iz Los Angelesa, Kalifornija.

Ova navijačka grupa osnovana je 1987. godine, nakon utakmice protiv FK Crvene Zvezde, kada su navijači sa istoka prefarbali zmiju poskoka u bordo bijelu boju i ubacili ga među zvezdine navijače - Delije. 8 osoba je privedeno zbog ovog događaja, te je istima bio zabranjen ulaz na istočnu tribinu. Ova grupa i još nekoliko drugih navijača oformili su novu grupu pod nazivom &quot;Horde Zla&quot;.

== Rivalitet ==

=== Sarajevski derbi===
{{Glavni|Sarajevski derbi}}

Najveći sportski rival FK Sarajeva je [[FK Željezničar]]. Susret ova dva nogometna kluba predstavlja ne samo najveći gradski, već općenito  najveći nogometni derbi u državi.
Prvi zvanični ligaški meč između ova dva kluba održan je 1954. godine kada je FK Sarajevo slavilo sa 6-1 a ovaj rezultat je još uvijek i najveća pobjeda u gradskom derbiju. Osim toga, FK Sarajevo je još u dva navrata pobijedilo u gradskom derbiju s 5 golova razlike (12. septembar 1976. i 2. septembar 1995.), oba puta na domaćem terenu.
S druge strane, najveća porazi FK Sarajeva u gradskim derbijima su bili 2–5 18. marta 1984. kao i tri put rezultat od 1-4, svi rezultati su ostvareni na gostujućem terenu.
Općenito, najduži period bez poraza ostvarilo je Sarajevo kada je u periodu između 5. augusta 1990. i 4. aprila 1998. u 10 utakmica ostalo neporaženo uz ostvarene 3 pobjede.	

Važno je napomenuti da je u zadnjih nekoliko decenija jaz između klasa stanovništva koji navijaju za jedan ili drugi klub djelimično ublažen i oba kluba imaju podršku navijača iz svih klasa, ali su historijske razlike i animoziteti još uvijek vidljivi.&lt;ref&gt;http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/news/newsid=1884806.html Sarajevski derbi na Uefa.com Pristupljeno 28. maja 2015.&lt;/ref&gt;

Karakteristika derbija zadnjih 10-tak godina je relativno malo postignutih golova uz veliki broj neriješenih utakmica.

=== Ostali rivali ===
Tokom većeg dijela historije kluba sa Koševa intenzivan rivalitet također postoji i između FK Sarajeva i [[Zenica|zeničkog]] [[NK Čelik]]a a u posljednje vrijeme i kluba [[NK Široki Brijeg]].
== Trenutni sastav ==
''Posljednja izmjena: 7. maj 2022.''&lt;ref name=igrackikadar&gt;{{cite web|url=http://www.fksarajevo.ba/bs/prvi-tim|title=Sastav FK Sarajeva|publisher=fksarajevo.ba|access-date=7. 5. 2022|archive-date=7. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930195508/https://www.fksarajevo.ba/bs/prvi-tim|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Muhamed Šahinović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Selmir Pidro]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Halid Šabanović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=SRB|ime=[[Darko Lazić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HRV|ime=[[Mirko Oremuš]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Anel Hebibović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Andrej Đokanović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Mersudin Ahmetović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=AUT|ime=[[Darko Bodul]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MAK|ime=[[Krste Velkoski]]|poz=FW}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=[[Tarik Ramić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Adnan Šećerović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Dal Varešanović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=CG|ime=[[Boris Cmiljanić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Nihad Mujakić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=[[Dino Islamović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=HRV|ime=[[Dražen Bagarić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Kerim Palić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=[[Adnan Kanurić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=MKD|ime=[[Daniel Avramovski]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=BIH|ime=[[Amer Dupovac]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BIH|ime=[[Irfan Ramić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=BIH|ime=[[Muharem Trako]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=BIH|ime=[[Belmin Dizdarević]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=50|nac=BIH|ime=[[Muhamed Buljubašić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Rifet Kapić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=96|nac=BIH|ime=[[Rijad Kobiljar]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=97|nac=BIH|ime=[[Hamza Čataković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=BIH|ime=[[Asmir Suljić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

===Na posudbi===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Hamza Bešić]]|poz=DF|ostalo=u [[FK Goražde|Goražde]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=HRV|ime=[[Vicko Ševelj]]|poz=DF|ostalo=u [[FK Akron Tolyatti|Akron Tolyatti]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Đani Salčin]]|poz=MF|ostalo=u [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Haris Konjalić]]|poz=MF|ostalo=u [[FK Goražde|Goražde]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Armin Imamović]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Kenan Dervišagić]]|poz=FW|ostalo=u [[FK Radnik Hadžići|Radnik Hadžići]]}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

===Ostali igrači pod ugovorom===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Faruk Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Bivši nogometaši ==
{{Glavni|Bivši nogometaši FK Sarajevo}}
* [[Alen Škoro]]
* [[Asim Ferhatović]]
* [[Davor Jozić]]
* [[Džemal Berberović]]
* [[Džemaludin Mušović]]
* [[Elvir Baljić]]
* [[Faruk Hadžibegić]]
* [[Fuad Muzurović]]
* [[Husref Musemić]]
* [[Merdanović Nijaz]]
* [[Mehmed Janjoš]]
* [[Miroslav Brozović]]
* [[Mirsad Fazlagić]]
* [[Mirza Kapetanović]]
* [[Mirza Varešanović]]
* [[Predrag Pašić]]
* [[Safet Sušić]]
* [[Vahidin Musemić]]
* [[Zijad Švrakić]]

=== Trofej ''Ismir Pintol'' ===
Trofej ''Ismir Pintol'', je trofej koji se od sezone 2002/2003. dodjeljuje za najborbenijeg igrača Sarajeva za proteklu sezonu a nazvan je prema preminulom navijaču FK Sarajevo, Ismiru Pintolu.&lt;ref&gt;[http://www.historija.ba/d/115-preminuo-ismir-pintol/ Ustanovljen trofej ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.&lt;/ref&gt; Dobitnik trofeja se odlučuje glasanjem navijača na zvaničnoj web stranici kluba a da bi ostvario pravo da učestvuju u izboru, igrač mora nastupiti za klub u najmanje 10 službenih utakmica. U dosadašnjem periodu, trofej nije dodijeljen u tri navrata kao pokazatelj nezadovoljstva navijača rezultatima kluba.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/sport/nogomet/trofej-ismir-pintol-osvojio-sedin-torlak/130526032 Osvajač trofeja ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.&lt;/ref&gt;

==== Dobitnici trofeja ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; text-align: center;&quot;
! width=&quot;120&quot;|Dobitnik&lt;ref name=ismir3&gt;{{cite web|url=http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|title=Svi dobitnici trofeja &quot;Ismir Pintol&quot;|publisher=Nogomanija.ba|access-date=28. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20141030214054/http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|archive-date=30. 10. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
! width=&quot;60&quot;|Država
! width=&quot;60&quot;|Pozicija
! width=&quot;120&quot;|Sezona
|-
|[[Safet Nadarević]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2002/03.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2003/04.
|-
|[[Džemal Berberović]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2004/05.
|-
|[[Matija Matko]]
|{{ZD|HRV}}
|Napadač
|2005/06.
|-
|[[Marciano José do Nascimento|Marciano]]
|{{ZD|BRA}}
|Sredina terena
|2006/07.
|-
|[[Semjon Milošević]] 
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2007/08.
|-
|[[Damir Hadžić (nogometaš)|Damir Hadžić]] 
|{{ZD|BIH}}
|Sredina terena
|2008/09.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2009/10.
|-
|[[Sedin Torlak]] 
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2010/11.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2011/12.
|-
|[[Sedin Torlak]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2012/13.
|-
|[[Ivan Tatomirović]]
|{{ZD|SRB}}
|Odbrana
|2013/14.
|-
|[[Samir Radovac]]
|{{ZD|BIH}}
|Vezni red
|2014/15.
|-
|[[Leon Benko]]
|{{ZD|HRV}}
|Napadač
|2015/16.
|-
|[[Marko Mihojević]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2016/17.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2017/18.
|-
|[[Nihad Mujakić]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2018/19.
|-
|[[Mersudin Ahmetović]]
|{{ZD|BIH}}
|Napadač
|2019/20.
|-
|[[Amer Dupovac]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2020/21.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2021/22.
|}

== Stručni štab ==
{|
| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; |
{|class=&quot;toccolours&quot;
! style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff&quot; colspan=&quot;11&quot; |&lt;center&gt;'''Stručni štab FK Sarajevo'''&lt;/center&gt;
|-
|width=&quot;200&quot;|'''Pozicija
|width=&quot;200&quot;|'''
|-
|  ||  
|-
|Članstvo i ulaznice||{{ZD|BIH}} [[Aida Kadić]]
|-
|Član Upravnog odbora||{{ZD|FIL}} [[Lim Meng Kwong]]
|-
|Predsjednik nadzornog odbora||{{ZD|BIH}} [[Alen Hujić]]
|-
|Predstavnik Omladinskog pogona||{{ZD|BIH}} [[Abdulah Bogilović]]
|-
|Koordinator Omladinskog pogona||{{ZD|BIH}} [[Memnun Suljagić]]
|-
|Šef skauting službe||{{ZD|BIH}} [[Faruk Ihtijarević]]
|-
|Šef stručnog štaba ||{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]]
|-
|Trener ||{{ZD|BIH}} [[Mustafa Kodro]]
|-
|Trener ||{{ZD|BIH}} [[Jasmin Trnovac]]
|-
|Trener golmana ||{{ZD|BIH}} [[Adi Adilović]]
|-
|Sportski direktor||{{ZD|BIH}} [[Emir Hadžić]]
|-
|Kondicioni trener||{{ZD|BIH}} [[Almir Seferović]]
|-
|Šef Akademije||{{ZD|HRV}} [[Aleksandar Borojević]]
|-
|Ekonom ||{{ZD|BIH}} [[Nermin Huskić]]
|-
|Ekonom ||{{ZD|BIH}} [[Arman Vražalica]]
|-
|Fizioterapeut||{{ZD|BIH}} [[Ismar Hadžibajrić]]
|-
|Tim menadžer||{{ZD|BIH}} [[Mustafa Beridan]]
|-
|Direktor marketinga||{{ZD|BIH}} [[Faruk Čengić]]
|-
|Generalni sekretar||{{ZD|BIH}} [[Mirza Hadžić]]
|-
|Šef finansija||{{ZD|BIH}} [[Merisa Peco]]
|-
|PR &amp; Press||{{ZD|BIH}} [[Bakir Arapović]]
|}
|}

== Uspjesi ==
=== Bivša Jugoslavija ===
* '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Šampion Jugoslavije]]: 2''' (1966/1967, 1984/1985)
:* Drugoplasirani: 2 (1964/65, 1979/80)

* '''''[[2. Savezna liga SFRJ|Druga Liga Jugoslavije]]: 1''''' 
:* '''Šampion: 1''' ([[Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 2. liga 1948/49|1948/49]]) 
  
*'''[[Kup Jugoslavije u nogometu]]''':
:*Finalist: 2 (1966/67, 1982/83)

* '''''[[Otvoreno Prvenstvo Jugoslavije]]: 1'''''
:* '''Šampion: 1''' (1982)
* '''''[[FSJ Ljetna liga prvaka]]''''': 1
:* ''' Šampion: 1''' (1972)

=== Bosna i Hercegovina ===
*'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Šampioni Bosne i Hercegovine]]: 5'''
::[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/1999]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/2007]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/2015]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/2019]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/2020.]]
:*'''Drugoplasirani: 6''' 
::: [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/1995]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/1997]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/1998]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/2006]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/2011]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/2013.]]

*'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Osvajači Kupa BiH]]: 7'''
::1996/1997, 1997/1998, 2001/2002, 2004/2005, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2018/2019]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/2021.]]
:*'''Finalist: 4'''
::: 1998/1999, 2000/2001, 2016/2017, 2021/2022.
:::
::* '''Bajramski turnir : 2''' 1998/1999, 1999/2000

*'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Osvajači Super kupa BiH]]: 1'''
::1996/1997.
:*'''Finalist: 2'''
::: 1997/1998, 1998/1999.

=== Evropski uspjesi ===
Ažurirano: 15. juli 2021.&lt;ref name=&quot;History FK Sarajevo, uefa.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/history/index.html |title=History FK Sarajevo |work=[[UEFA]].com |access-date=15. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;11&quot;|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka / Evropski Kup &amp; UEFA Evropska liga / Kup UEFA
|-
!Takmičenje
!{{Tooltip | US | Ukupan broj odigranih sezona}}
!{{Tooltip | OU | Ukupan broj odigranih utakmica}}
!{{Tooltip | P | Pobjede}}
!{{Tooltip | N | Nerješeno}}
!{{Tooltip | I | Izgubljeno}}
!{{Tooltip | DG | Dati golovi}}
!{{Tooltip | PG | Primljeni golovi}}
!{{Tooltip | GR | Gol-razlika}}
|-
| [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga prvaka / Evropski Kup]] || 6 || 18 || 5 || 2 || 11 || 24 || 26 || -2
|-
| [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropska liga / Kup UEFA]] || 17 || 60 || 21 || 13 || 26 || 85 || 112  || –27
|-
| [[UEFA Evropska konferencijska liga]] || 1 || 2 || 0 || 1 || 1 || 0 || 1  || –1
|-
! '''Ukupno''' || '''24''' || '''80''' || '''26''' || '''16''' || '''38''' || '''109''' || '''139''' || '''–30'''
|-
|}

&lt;small&gt;* '''Boldirani''' su rezultati utakmica koje je FK Sarajevo odigralo na domaćem terenu&lt;/small&gt;

==== UEFA Liga prvaka ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;8&quot;|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka
|-
!Sezona
!Takmičenje
!Runda
!Protivnik
!Prva utakmica
!Druga utakmica
!Ukupan rezultat
!
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Kup evropskih šampiona 1967/1968.|1967/68.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] 
| Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|KIP}} [[Olympiakos Nicosia]] || 2–2 || '''3–1''' || 5–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] || '''0–0''' || 1–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1985/1986.|1985/86.]] || [[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] || Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|FIN}} [[FC Kuusysi|Kuusysi]] || 1–2 || '''1–2''' || 2–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Liga prvaka 2007/2008.|2007/08.]] 
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Liga prvaka]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|MLT}} [[Marsaxlokk F.C.|Marsaxlokk]] || 6–0 || '''3–1''' || 9–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|BEL}} [[K.R.C. Genk|Genk]] || 2–1 || '''0–1''' || 2–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] || '''0–1''' || 0–3 || 0–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015/16.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|POLJ}} [[Lech Poznań]] || '''0–2''' || 0–1 || 0–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''1–3''' || 1–2 || 2–5 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Liga prvaka 2020/2021.|2020/21.]]
|rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Liga prvaka]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|WAL}} [[Connah's Quay Nomads FC|Connah's Quay Nomads]] || 0–2 || {{n/a}} || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BLR}} [[FC Dynamo Brest|Dynamo Brest]] || 1–2 || {{n/a}} || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==== UEFA Evropska liga ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;8&quot;|FK Sarajevo u UEFA Evropskoj ligi
|-
!Sezona
!Takmičenje
!Runda
!Protivnik
!Prva utakmica
!Druga utakmica
!Ukupan rezultat
!
|-
| [[Kup UEFA 1980/81.|1980/81.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NJE}} [[Hamburger SV]] || 2–4 || '''3–3''' || 5–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[Kup UEFA 1982/83.|1982/83.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BUG}} [[PFK Slavija Sofija|Slavija Sofija]] || 2–2 || '''4–2''' || 6–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUM}} [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]] || 4–4 || '''4–0''' || 8–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] || 0–6 || '''1–0''' || 1–6 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/99.|1998/99.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BEL}} [[Beerschot AC|Germinal Ekeren]] || 1–4 || '''0–0''' || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2001/02.|2001/02.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|POR}} [[C.S. Marítimo|Marítimo]] || 0–1 || '''0–1''' || 0–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Kup UEFA 2002/03.|2002/03.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| Kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ČEŠ}} [[SK Sigma Olomouc|Sigma Olomouc]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3&lt;sup&gt;'''[[#1|1]]'''&lt;/sup&gt; || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|TUR}} [[Beşiktaş JK|Beşiktaş]] || 2–2 || '''0–5''' || 2–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2003/04.|2003/04.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|SCG}} [[FK Sartid|Sartid]] || '''1–1''' || 0–3 || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Kup UEFA 2006/07.|2006/07.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
|Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|AND}} [[FC Rànger's|Rànger's]] || '''3–0''' || 2–0 || 5–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUM}} [[FC Rapid București|Rapid București]] || '''1–0''' || 0–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2007/08.|2007/08.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] || '''1–2''' || 0–6 || 1–8 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] || '''1–0''' || 1–1 || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Helsingborgs IF]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3&lt;sup&gt;'''[[#2|2]]'''&lt;/sup&gt; || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Doigravanje || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUM}} [[CFR Cluj]] || '''1–1''' || 1–2 || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2011/12.|2011/12.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Örebro SK]] || 0–0 || '''2–0''' || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] || 0–5 || '''0–2''' || 0–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|MLT}} [[Hibernians FC|Hibernians]] || '''5–2''' || 4–4 || 9–6 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] || 0–1 || '''3–1''' || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] || '''2–1''' || 0–1 || 2–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|SMR}} [[AC Libertas|Libertas]] || '''1–0''' || 2–1 || 3–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ALB}} [[FK Kukësi|Kukësi]] || 2–3 || '''0–0''' || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska liga 2014/15.|2014/15.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NOR}} [[FK Haugesund|Haugesund]] || '''0–1''' || 3–1 || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|GRČ}} [[Atromitos FC|Atromitos]] || '''1–2''' || 3–1 || 4–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Doigravanje || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach|Borussia M'gladbach]] || '''2–3''' || 0–7 || 2–10 ||[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017/18.]] || [[UEFA Evropska liga]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|MOL}} [[FC Zaria Bălți|Zaria Bălți]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3&lt;sup&gt;'''[[#3|3]]'''&lt;/sup&gt; || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018/19.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]] 
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ARM}} [[FK Bananc|Bananc]] || 2–1 || '''3–0''' || 5–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] || 2–2 || '''0–8''' || 2–10 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]] ||[[UEFA Evropska liga]] || Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BJE}} [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] || '''1–2''' || 0–0 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] || '''2–1''' || {{n/a}} || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Doigravanje || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''0–1''' || {{n/a}} || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}
:&lt;div id=&quot;1&quot;&gt;&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; FK Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–3.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;
:&lt;div id=&quot;2&quot;&gt;&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; FK Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–4.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;
:&lt;div id=&quot;3&quot;&gt;&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; FC Zaria Bălți slavila izvođenjem penala 5–6.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;

==== UEFA Evropska konferencijska liga ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;8&quot;|FK Sarajevo u UEFA Evropskoj konferencijskoj ligi
|-
!Sezona
!Takmičenje
!Runda
!Protivnik
!Prva utakmica
!Druga utakmica
!Ukupan rezultat
!
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska konferencijska liga|Evropska konferencijska liga]] 
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|MDA}} [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] || 0–0 || 0–1 || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==== UEFA klupska rang lista ====
Na '''UEFA klupskoj rang listi 2020/21''' FK Sarajevo se trenutno nalazi na 180. mjestu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=UEFA rankings for club competitions |url=http://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html |website=uefa.com |access-date=20. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=UEFA 5-year Club Ranking 2021 |url=https://kassiesa.net/uefa/data/method5/trank2021.html |website=kassiesa.net |access-date=2. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff&quot; colspan=&quot;10&quot; align=&quot;center&quot;|'''UEFA-in petogodišnji klupski koefecijent'''
|-
|width=&quot;50&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''&lt;center&gt;Rang&lt;/center&gt;
|width=&quot;200&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''Klub
|width=&quot;65&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''Država
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2016/17.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2017/18.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2018/19.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2019/20.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2020/21.
|width=&quot;60&quot; colspan=&quot;2&quot;|'''&lt;center&gt;Ukupno&lt;/center&gt;
|-
|'''Poeni
|'''{{abbr|NS koef.|Koeficijent nogometnog saveza}}
|-
| align=&quot;center| 177. || [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] || {{ZID|GRU}} || 1.500 || 0.000 || 1.000 || 2.000 || 2.000 || 6.500 || 1.375
|-
| align=&quot;center| 178. || [[FK Žalgiris Vilnius|Žalgiris Vilnius]] || {{ZID|LIT}} || 1.000 || 1.000 || 2.000 || 1.000 || 1.500 || 6.500 || 1.750
|-
| align=&quot;center| 179. || [[Alashkert FC|Alashkert]] || {{ZID|ARM}} || 1.000 || 1.000 || 2.000 || 1.500 || 1.000 || 6.500 || 1.475
|- style=&quot;background:#800000; color:#ffffff&quot;
| align=&quot;center| '''180.''' || '''Sarajevo''' || {{ZID|BIH}} || '''0.000''' || '''0.250''' || '''1.500''' || '''2.000''' || '''2.500''' || '''6.250''' || '''1.600'''
|-
| align=&quot;center| 181. || [[FC Flora|Flora]] || {{ZID|EST}} || 0.500 || 0.250 || 1.500 || 1.500 || 2.500 || 6.250 || 0.950
|-
| align=&quot;center| 182. || [[Sivasspor]] || {{ZID|TUR}} || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 4.000 || 4.000 || 6.020
|-
| align=&quot;center| 183. || [[Alanyaspor]] || {{ZID|TUR}} || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 2.000 || 2.000 || 6.020
|}

=== FK Sarajevo u takmičenjima od 1994 do danas ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=100%
|-
! width=8% | Sezona
! width=4% | {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}}
! width=13% | Liga prvaka
! width=13% | Evropska liga
! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}}
! width=4% | {{Tooltip|Ref.|Reference}}
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. ||[[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]]|| 33 || 18 || 11 || 4 || 53 || 24 || +29 || 65 || 2. kvalifikacijski krug || Play-offf runda || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 || 
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 22 || 13 || 6 || 3 || 38 || 19 || +19 || 45 || 1. kvalifikacijski krug || 3. kvalifikacijski krug || 4 || 0 || 1 || 3 || 3 || 7 || –4 || 1 || 
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 33 || 21 || 7 || 5 || 68 || 20 || +48 || 70 || - || 2. kvalifikacijski krug || 4 || 2 || 1 || 1 || 7 || 11 || –4 || 7 || 
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 17 || 5 || 10 || 58 || 28 || +30 || 56 || - || 1. kvalifikacijski krug || 2 || 1 || 0 || 1 || 3 || 3 || 0 || 3 || 
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 16 || 11 || 5 || 41 || 22 || +19 || 59 || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || 
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 3 || 9 || 56 || 28 || +28 || 57 || 2. kvalifikacijski krug || - || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 3 || –3 || 0 || &lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2015/16&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2015-2016/831 |title=Premijer liga BiH 2015/16 |work=sportsport.ba |access-date= 30. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 30 || 19 || 9 || 2 || 55 || 17 || +38 ||'''66''' || - || Play-off runda || 6 || 2 || 0 || 4 || 9 || 15 || –6 || 6 ||&lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 ''Premijer liga BiH 2014/15, sportsport.ba'']; pristupljeno: 8. 6. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 10 || 4 || 45 || 21 || +24 || '''58''' || - || 2. kvalifikacijski krug || 4 || 2 || 1 || 1 || 5 || 4 || +1 || 7 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2013/14&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637 ''Premijer liga BiH 2013/14, sportsport.ba'']; pristupljeno: 10. 5. 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 9 || 4 || 52 || 19 || +33 || '''60''' || - || 3. kvalifikacijski krug || 6 || 3 || 1 || 2 || 14 || 10 || +4 || 10 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2012/13&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487 ''Premijer liga BiH 2012/13, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 6 || 8 || 48 || 31 || +17 || '''54''' || - || 3. kvalifikacijski krug || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 7 || –5 || 4 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2011/12&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 ''Premijer liga BiH 2011/12, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 51 || 26 || +25 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2010/11&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 ''Premijer liga BiH 2010/11, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 8 || 8 || 43 || 25 || +18 || '''50''' || - || Play-off runda || 6 || 2 || 2 || 2 || 7 || 7 || 0 || 8 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2009/10&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 ''Premijer liga BiH 2009/10, sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |date=20. 10. 2017 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 7 || 9 || 43 || 30 || +13 || '''49''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2008/09&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 ''Premijer liga BiH 2008/09, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 6 || 10 || 42 || 29 || +13 || '''48''' || 3. kvalifikacijski krug || Prvi krug || 8 || 3 || 0 || 5 || 12 || 15 || –3 || 9 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2007/08&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 ''Premijer liga BiH 2007/08, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|- 
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]]. || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 44 || 26 || +18 ||'''57''' || - ||2. kvalifikacijski krug || 4 || 3 || 0 || 1 || 6 || 2 || +4 || 9 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2006/07&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 ''Premijer liga BiH 2006/07, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 6 || 6 || 57|| 26 || +31 || '''60''' || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2005/06&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer liga BiH 2005/06, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 6 || 11 || 39 || 37 || +2 ||'''45''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2004/05&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 ''Premijer liga BiH 2004/05, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 5 || 8 || 58 || 25 || +33 || '''56''' || - || Kvalifikacije || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2003/04&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 ''Premijer liga BiH 2003/04, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 38 || 19 || 12 || 7 || 83 || 39 || +44 || '''69''' || - || 1. kolo || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 10 || –5 ||4 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2002/03&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 ''Premijer liga BiH 2002/03, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 8 || 9 || 50 || 34 || +16 || '''47''' || - || Kvalifikacije || 2  || 0 || 0 || 2 || 0 || 2 || –2 ||  0 ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 2001/02&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 ''Prva nogometna liga BiH 2001/02, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 42 || 24 || 9 || 9 || 81 || 35 || +46 || '''81''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 2000/01&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 ''Prva nogometna liga BiH 2000/01, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00]]. || '''-''' || 36 || 20 || 7 || 9 || 68 || 30 || +38 || '''67''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1999/00&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 ''Prva nogometna liga BiH 1999/00, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]].  || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 21 || 2 || 7 || 53 || 23 || +30 || '''65''' || - || 1. kvalifikacijski krug || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1998/99&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 ''Prva nogometna liga BiH 1998/99, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 33 || 16 || 9 || 8 || 58 || 35 || +23 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1997/98&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga BiH 1997/98, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 8 || 6 || 54 || 22 || +32 || '''56''' || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1996/97&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 ''Prva nogometna liga BiH 1996/97, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]]. || [[Datoteka:7 icon.svg|15px]] || 30 || 12 || 7 || 11 || 38 || 29 || +9 || '''43''' || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1995/96&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 ''Prva nogometna liga BiH 1995/96, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 9 || 7 || 1 || 1 || 24 || 5 || +19 || '''22''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1994/95&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 ''Prva nogometna liga BiH 1994/95, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|colspan=2|'''Ukupno'''||'''820'''||'''443'''||'''190'''||'''187'''||'''1400'''||'''705'''||'''+696'''||'''1723'''||colspan=2| ||'''64'''||'''22'''||'''10'''||'''32'''||'''80'''||'''108'''||'''–28'''||'''76'''
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|FK Sarajevo}}
*{{Službeni website|https://www.fksarajevo.ba}}
*[https://web.archive.org/web/20070621000156/http://www.fksinfo.com/index.php FK Sarajevo] na FKSINFO.com
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/index.html FK Sarajevo] na [[UEFA]].com
*[https://www.nfsbih.ba/stats/team/20873980/409-fk-sarajevo/ FK Sarajevo] na NFSBiH.ba

{{FK Sarajevo}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = FK Sarajevo u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{DEFAULTSORT:Sarajevo}}
[[Kategorija:FK Sarajevo|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1946.]]</text>
      <sha1>o1i0wsnj4x936igxo6c4lyu25godeit</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428885</id>
      <parentid>3428884</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T13:23:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>185.6.104.34</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Bosna i Hercegovina */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64812" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni klub
| boja1                       = #FFFFFF
| boja2                       = #5D0D10
| ime                         = FK Sarajevo
| puno_ime                    = Fudbalski klub Sarajevo
| grb                         = FK_Sarajevo.svg
| veličina_grba               = 180px
| nadimak                     = ''Bordo-Bijeli''&lt;br&gt;''Divovi''
| osnovan                     = {{Početni datum i godine|1946|10|24}}&lt;br&gt;''(kao SD Torpedo)'' 
| lokacija                    = [[Centar (Sarajevo)|Centar]] [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| boje                        = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}}
| federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| konfederacija               = [[UEFA]]
| liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| stadion                     = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]]
| kapacitet                   = 34.630&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kapacitet stadiona &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|url=http://www.transfermarkt.co.uk/fk-sarajevo/stadion/verein/282|website=transfermarkt.co.uk|access-date=7. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| vlasnik                     = {{ZD|MALE}} [[Vincent Tan]] (60%) &lt;br&gt; {{ZD|BIH}} [[Ismir Mirvić]] (30%) &lt;br&gt; Ostali (10%)
| predsjednik                 = {{ZD|BIH}} [[Ismir Mirvić]]
| trener                      = {{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]]
| uspjesi                     = 15 trofeja
| nacionalni_kupovi           = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''×7'''&lt;br&gt;[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''×5'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''×2'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''×1''' 
| evropski_kupovi             =
| adresa                      = Maršala Tita 38b &lt;br /&gt; 71000 Sarajevo
| plasman_u_prethodnoj_sezoni = 4. mjesto
| prethodna_sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| veb-sajt                    = [http://www.fksarajevo.ba/ fksarajevo.ba]
| trenutna_sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Sarajevo – sezona 2021/2022.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = 
| uzorak_t1                   = _sarajevo2021h
| uzorak_dr1                  = 
| uzorak_š1                   = 
| uzorak_č1                   = 
| lijeva ruka1                = 770000
| tijelo1                     = 770000
| desna ruka1                 = 770000
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = 770000
| uzorak_lr2                  = 
| uzorak_t2                   = _sarajevo2021a
| uzorak_dr2                  = 
| uzorak_š2                   = 
| uzorak_č2                   = 
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 770000
| čarape2                     = FFFFFF
| uzorak_lr3                  = _nikevapor1920bb
| uzorak_t3                   = _sarajevo2021t
| uzorak_dr3                  = _nikevapor1920bb
| uzorak_š3                   = 
| uzorak_č3                   = 
| lijeva ruka3                = 000000
| tijelo3                     = 000000
| desna ruka3                 = 000000
| šorc3                       = 000000
| čarape3                     = 000000
}}
'''Fudbalski klub Sarajevo''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i jedan od najuspješnijih klubova u državi. Klub je osnovan 24. oktobra 1946. i najuspješniji je klub iz [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u ligi bivše [[SFRJ]], osvojivši dvije titule prvaka u sezonama 1966/67. i 1984/85. Danas je FK Sarajevo jedan od najistaknutijih članova [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] uz osvojenih sedam [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupova Bosne i Hercegovine]] (1997, 1998, 2002, 2005, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2019]] i [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2021]]), 5 prvenstva BiH ([[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]), te jedan [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]. Također klub je u šest navrata bio državni viceprvak. FK Sarajevo se nalazi na vrhu [[Premijer liga Bosne i Hercegovine#Vječna tabela Premijer lige|vječne tabele Premijer lige BiH]] i najprominentniji je predstavnik Bosne i Hercegovine u evropskim takmičenjima. Jedan je od najpopularnijih klubova u BiH, zajedno sa gradskim rivalom [[FK Željezničar]], s kojim dijele snažan rivalitet koji se ogleda kroz [[Derbi FK Sarajevo - FK Željezničar|sarajevski derbi]].

Klub svoje domaće utakmice igra na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Olimpijskom stadionu &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]], koji je ime dobio po legendarnom napadaču kluba [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]]. Stadion ima kapacitet od 34.630 mjesta.&lt;ref&gt;{{cite web |title=World Stadiums - Stadiums in Bosnia &amp; Herzegovina |url=http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |website=worldstadiums.com |access-date=18. 8. 2020 |date=1. 5. 2017 |archive-date=1. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170501131039/http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Prvi dani ===
[[Datoteka:FK Sarajevo.jpg|mini|250px|Prostorije FK Sarajevo]]
[[24. oktobar|24. oktobra]] 1946. godine spajanjem RSD &quot;Udarnik&quot; i OFD &quot;Sloboda&quot; osnovano je Sportsko društvo &quot;Torpedo&quot;. Klub se prvi put pojavio na jugoslovenskom sportskoj sceni [[1946.|iste godine]] pod imenom SD Torpedo. Prvi predsjednik novoosnovanog kluba je Safet Džinović, dok su potpredjednici bili Vojo Marković i Alojz Stanarević. Osim toga, Josip Bulat je imenovan za trenera. Novoformiranom timu, koji je naslijedio Udarnika kao i njegove rezultate i položaj u ligi, su se pridružili i odabrani igrači iz Udarnika i Slobode. Na početku to su bili: Hodžić, Vlajičić, Šarenkapa, Pauković, Fizović, Konjević, Radović, Viđen i Mustagrudić a poslije Mantula, Glavočević, Tošić, Pecelj, Novo, Strinić, Đ. Lovrić i Alajbegović. Tim je odigrao svoju prvu utakmicu 3. novembra 1946. godine.

Godinu dana kasnije, 5. oktobra 1947. godine održana je historijska skupština na kojoj je odlučeno da SD ''Torpedo'' mijenja naziv u SDM &quot;Sarajevo&quot;. Prema planu koji je iznesen na sastanku u velikoj dvorani fiskulturnog doma novo Sportsko društvo trebalo je okupiti ono najbolje iz grada Sarajeva i BiH.

U septembru 1948. godine, klubu se pridružuje i tadašnja jugoslovenska fudbalska legenda, [[Miroslav Brozović]], koji je u velikoj mjeri u klub donio potrebno iskustvo. Mostarac je ranije nastupao za [[FK Partizan]] a bio je i [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|kapitan reprezentacije Jugoslavije]] s kojom je na olimpiskim igrama u Londonu osvojio i srebrnu medalju. Brozoviću je ponuđena pozicija igrača i trenera što je i prihvatio, okrenuvši se ka cilju da klub uvede u jugoslovensku prvu ligu jer je upravo po okončanju prethodne sezone klub napustio elitni rang nogometnog takmičenja.

Kao samostalan fudbalski klub &quot;Sarajevo&quot; egzistira od 20. maja 1949. godine, a dan kasnije je registrovano u Fudbalskom savezu područja Sarajevo.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;&gt;[http://www.fcsarajevo.ba/historija ''Historija FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205053233/http://www.fcsarajevo.ba/historija |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

Znatno ojačano pomenutim igračima, klub uspjeva u drugoj sezoni Jugoslovenske lige ući u društvo najboljih, ali nakon samo jedne sezone ispadaju&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html ''Prva nogometna liga Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt; da bi se odmah sljedeće sezone ekspresno vratili u prvu ligu. 1950. godine Sarajevo zauzima peto mjesto&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt; , a dvije godine nakon toga klub se sa uspjehom bori za opstanak&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt;. Nakon toga sve do sezone 1956/57 Sarajevo se može svrstati u red stabilnih prvoligaša&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt;. 
U sezoni 1956/57, u prvoj sezoni nakon povlaćenja Brozovića iz aktivnog igranja, FK Sarajevo ispada u drugu ligu, a već sljedeće sezone se vraćaju i nekoliko godina opet osvajaju mjesta u sredini tabele.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;/&gt;

Ključni igrač za Sarajevo u njegovim ranim godinama bio je legendarni napadač [[Asim Ferhatović]], zvani Hase, koji je igrao za klub u periodu između 1952. i 1967. U sezoni 1963/1964. sa ukupno postignutih 19 golova bio je najbolji strijelac jugoslovenske lige,&lt;ref&gt;http://rsssf.com/tablesj/joegtops.html&lt;/ref&gt; dok je klub završio na četvrtom mjestu.&lt;ref&gt;http://rsssf.com/tablesj/joegchamp.html#yug&lt;/ref&gt;

=== U društvu prvaka ===

U takmičarskoj sezoni 1964/65. Sarajevo je osvojilo titulu vicešampiona, a u sezoni 1966/67. i šampionsku titulu kao prvi klub iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt;
Značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupu Jugoslavije]]. 1947. Sarajevo plasirali su se u polufinale a korak dalje su napravili u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Upravo ta sezona, 1966/67, u kojoj su pored osvajanja titule prvaka igrali i finale Kupa Jugoslavije kao i četvrtfinale Srednjoevropskog kupa protiv mađarskog Újpesta, ostaće kao jedna od najsupješnijih sezona u historiji bordo kluba.

U sezoni 1984/85. Sarajevo daruje svojim navijačima po drugi put titulu šampiona.&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt; Tokom cijele sezone Sarajevo je vodilo &quot;bitku&quot; sa [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] za prvo mjesto, da bi u zadnjem kolu pobjedom nad [[FK Crvena zvezda|Crvenom Zvezdom]] (40.000 gledalaca, 2:1) obezbijedili plasman u kup evropskih šampiona.

&lt;timeline&gt;

ImageSize = width:750 height:174
PlotArea  = width:650 height:42 left:80 bottom:60
AlignBars = justify

Period     = from:1946 till:1992
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1946
ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1946

Colors =
  id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7)
  id:blau  value:rgb(0.7,0.7,1)
  id:rot   value:rgb(1,0.7,0.7)
  id:gelb  value:rgb(1,1,0.7)
  id:grau  value:gray(0.8)

BarData =
  bar:eins text:&quot;1. Liga&quot;
  bar:zwei text:&quot;2. Liga&quot;

PlotData=
  align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5)

  bar:eins color:gruen
  from:1947 till:1948 text:10
  from:1949 till:1950 text:5
  from:1950 till:1951 text:7
  from:1951 till:1952 text:9
  from:1952 till:1953 text:6
  from:1953 till:1954 text:7
  from:1954 till:1955 text:7
  from:1955 till:1956 text:6
  from:1956 till:1957 text:13
  from:1958 till:1959 text:10
  from:1959 till:1960 text:6
  from:1960 till:1961 text:8
  from:1961 till:1962 text:7
  from:1962 till:1963 text:9
  from:1963 till:1964 text:4
  from:1964 till:1965 text:2
  from:1965 till:1966 text:9
  from:1966 till:1967 text:1
  from:1967 till:1968 text:7
  from:1968 till:1969 text:11
  from:1969 till:1970 text:12
  from:1970 till:1971 text:12
  from:1971 till:1972 text:15
  from:1972 till:1973 text:7
  from:1973 till:1974 text:14
  from:1974 till:1975 text:13
  from:1975 till:1976 text:7
  from:1976 till:1977 text:16
  from:1977 till:1978 text:9
  from:1978 till:1979 text:4
  from:1979 till:1980 text:2
  from:1980 till:1981 text:13
  from:1981 till:1982 text:4
  from:1982 till:1983 text:11
  from:1983 till:1984 text:9
  from:1984 till:1985 text:1
  from:1985 till:1986 text:15
  from:1986 till:1987 text:13
  from:1987 till:1988 text:14
  from:1988 till:1989 text:13
  from:1989 till:1990 text:13
  from:1990 till:1991 text:11
  from:1991 till:1992 text:9
  bar:zwei color:blau
  from:1946 till:1947 text:1
  from:1948 till:1949 text:1
  from:1957 till:1958 text:1

TextData=
  pos:(230,130) fontsize:12 text:&quot;Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1946. do 1992.&quot;
&lt;/timeline&gt;

=== Međunarodne utakmice ===

Klub je od 07. marta 1948. do decembra 1982. godine odigrao 226 međunarodnih utakmica na četiri kontinenta i veoma uspješno reprezentovao sport tadašnje države. Bilans je rezultatski povoljan i izgleda ovako: 107 pobjeda, 58 neriješeno, 61 izgubljenih sa gol-razlikom 570:383.{{Citat potreban}}

Gotovo na svim gostovanjima u inostranstvu Sarajevo je dobijalo laskave ocjene i priznanja. Tako je [[Kolumbija|kolumbijski]] list &quot;La Perensa&quot; pisao februara 1972. godine da je Sarajevo zasjenilo sve inostrane ekipe koje su posljednih godina gostovale u Kolumbiji, pa čak i [[brazil]]ski [[Santos]], sa slavnim [[Pele]]om.
&quot;Gosti iz Jugoslavije njeguju maštovitu i tehnički dotjeranu igru, koja oduševljava i plijeni&quot; – pisao je tada kolumbijski list.

Avgusta 1972. godine poslije međunarodnog turnira u Malagi (Španija), list &quot;Sol de Espanja&quot; ovako je komentarisao finalni susret u kojem je praška [[Dukla]], tek poslije izvođenja jedanesteraca savladala &quot;Sarajevo&quot; sa 4:3 – &quot;Pravda nije zadovoljena. Umjesto u Sarajevo, trofej ide u [[Prag]]. Tim sa Koševa je moralni pobijednik turnira. Pružio je najdopadljiviju igru i osvojio simpatije 25.000 gledalaca&quot;.

Inače, pred najviše gledalaca Sarajevo je igralo 31. augusta 1957. godine u Katovicama ([[Poljska]]), protiv selekcije &quot;Katovica&quot;. Rezultat je bio 2:2, a meč je posmatralo 120.000 gledalaca.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;/&gt;

=== Mlade snage ===

Sarajevo je i dalje &quot;izbacivalo&quot; nove igrače. Naslijednici [[Safet Sušić|Sušića]], [[Faruk Hadžibegić|Hadžibegića]], [[Husref Musemić|Musemića]], [[Predrag Pašić|Pašića]] i [[Asim Ferhatović|Ferhatovića]] su u novijoj historiji kluba [[Džemal Berberović|Berberović]], [[Albin Pelak|Pelak]], [[Alen Škoro|Škoro]], [[Emir Obuća|Obuća]], [[Veldin Muharemović]] i dr.

U sklopu FK Sarajevo djeluje škola fudbala &quot;Asim Ferhatović - Hase&quot; iz koje su ponikli veliki igrači. U periodu od konstituisanja BiH kao nezavisne države Škola fudbala Fudbalskog kluba Sarajevo je najuspješnija u Bosni i Hercegovini. &quot;Bordo&quot; klub je u ovom periodu dao rekordan broj igrača u svim reprezentativnim selekcijama BiH, a brojni su trofeji na domaćoj i međunarodnoj sceni, osvojena prvenstva i kupovi u omladinskoj kategoriji.&lt;ref name=&quot;Omladinski pogon FK Sarajevo&quot;&gt;[http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu ''Omladinski pogon FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205041039/http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

===Era Vincenta Tana===

Nakon nekoliko godina stagniranja i sušnih godina, bez osvojenih trofeja, vodstvo kluba se odlučilo na svojevrstan iskorak, kako za klub sa Koševa tako i domaći nogomet općenito te se pristupilo kreiranju uslova za dugoročno gledano bolje rezultate FK sarajeva.
Naime, Vincent Tan, malezijski biznismen i vlasnik nogometnog kluba [[Cardiff City FC|Cardiff City]], otkupio je krajem 2013. godine dio upravljačkih prava kluba, obećavši da će uložiti u klub 1.200.000 funti.&lt;ref&gt;http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307031933/http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia |date=7. 3. 2014 }} Pristupljeno 16.8.2014.&lt;/ref&gt; Prema tom sporazumu, nogometni klub Cardiff će sarađivati sa FK Sarajevo kroz razmjenju igrača i učestvovanje u budućoj nogometnoj akademiji, koja bi po osnivanju trebala u klub primamiti nove talente. Odmah po preuzimanju dijela vlasničkih prava, Tan je u klub doveo nekoliko kvalitetnih igrača kao što su [[Miloš Stojčev]], [[Džemal Berberović]] i [[Nemanja Bilbija]] koji su klubu pomogli u osvajanju nacionalnog kupa u sezoni 2013/14, prvog trofeja nakon 7 godina i osvajanja prvenstva u sezoni 2006/07.&lt;ref&gt;http://sportsport.ba/bh_fudbal/bordo-armija-slavi-prvi-trofej-nakon-tacno-sedam-godina{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 16.8.2014./131798&lt;/ref&gt;

Prije trijumfa u Kupa, [[Robert Jarni]] je krajem 2013. godine doveden u klub kao novi trener kluba.&lt;ref&gt;http://balkans.aljazeera.net/vijesti/robert-jarni-novi-trener-fk-sarajevo Pristupljeno 16.8.2014.&lt;/ref&gt;. Međutim, Jarni je otpušten samo četiri mjeseca kasnije,&lt;ref&gt;http://www.bhrt.ba/sport/nogomet/robert-jarni-vise-nije-trener-fk-sarajeva/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 16.8.2014.&lt;/ref&gt; (dok je ekipa još bila u polufinalu Kupa) zbog loših igara kluba pod njegovim vodstvom i gubljenja realnih šansi za osvajanje nacionalnog prvenstva.

5. august 2014. FK Sarajevo je potpisalo sporazum o saradnji sa NK Bosna iz [[Visoko]]g prema kojem će FK Sarajevo svoje igrače pozajmljivati ovom klubu ali da će imati i prvo pravo kod kupovine talentovanih igrača NK Bosna. Sporazum su potpisali Adis Hajlovac i Mirza Laletović u ime NK Bosna i Abdulah Ibraković u ime FK Sarajeva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812231519/http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |archive-date=12. 8. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Domaća takmičenja ==

[[Datoteka:Šampionska generacija FK Sarajevo 1967 godine.png|thumb|250px|Šampionska generacija FK Sarajevo 1967.]]
Uz dvije titule prvaka Jugoslavije, 1967. i 1984. značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u Kupu Jugoslavije. Već 1947. dospijelo je do polufinala i samo igrom žrijeba nije postalo finalista, što će ligašu sa Koševa uspjeti u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Bila je to inače najuspješnija sezona u historiji Sarajeva.&lt;ref name=&quot;Nogometni kup Jugoslavije&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesj/joegcuphistfull.html ''Nogometni kup Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

FK Sarajevo u poslijeratnom periodu osvaja prvo mjesto u takmičenju pod organizacijom NS BiH u sezoni 1998./99. međutim zbog sukoba Zrinjskog i Veleža oko korištenja stadiona Bijeli Brijeg play off sa klubovima iz Herceg-Bosne nije odigran tako da je Sarajevo proglašeno prvakom od strane NS BiH. Sezone 1997/98 i 1998/99 završavali su na drugom mjestu, a u sezoni 2006/07. Sarajevo je po prvi put osvojilo Premijer ligu BiH.
FK Sarajevo je u sezonama 1996., 1997., 1998., 2002. i 2005. osvojio [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]], a 1999. i 2000. je bio finalista kupa, kao i 2017. 1997. godine osvaja [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Super kup]].&lt;ref name=&quot;Nogometni kup BiH, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcuphist.html ''Nogometni kup BiH, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

=== Kroz lige Bosne i Hercegovine ===
&lt;timeline&gt;

ImageSize = width:750 height:174
PlotArea  = width:320 height:42 left:80 bottom:60
AlignBars = justify

Period     = from:1994 till:2020
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1994
ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1994

Colors =
  id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7)
  id:blau  value:rgb(0.7,0.7,1)
  id:rot   value:rgb(1,0.7,0.7)
  id:gelb  value:rgb(1,1,0.7)
  id:grau  value:gray(0.8)

BarData =
  bar:eins text:&quot;1. Liga&quot;
  bar:zwei text:

PlotData=
  align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5)

  bar:eins color:gruen
  from:1994 till:1995 text:2.
  from:1995 till:1996 text:7.
  from:1996 till:1997 text:2.
  from:1997 till:1998 text:2.
  from:1998 till:1999 text:1.
  from:1999 till:2000 text:*
  from:2000 till:2001 text:3.
  from:2001 till:2002 text:4.
  from:2002 till:2003 text:3.
  from:2003 till:2004 text:3.
  from:2004 till:2005 text:4.
  from:2005 till:2006 text:2.
  from:2006 till:2007 text:1.
  from:2007 till:2008 text:5.
  from:2008 till:2009 text:4.
  from:2009 till:2010 text:5.
  from:2010 till:2011 text:2.
  from:2011 till:2012 text:4.
  from:2012 till:2013 text:2.
  from:2013 till:2014 text:3.
  from:2014 till:2015 text:1.
  from:2015 till:2016 text:4.
  from:2016 till:2017 text:3.
  from:2017 till:2018 text:3.
  from:2018 till:2019 text:1.
  from:2019 till:2020 text:1.

TextData=
  pos:(120,130) fontsize:12 text:&quot;Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1994. do 2020.&quot;
  pos:( 80, 16) fontsize:8  text:&quot;* = Sezone 1999./2000. doigravanje se nije igralo te je FK Sarajevo kao prvoplasirani na tabeli bio prvak BiH za 1999/2000.
&lt;/timeline&gt;

Sarajevo je nakon početka rata u BiH i povlačenja bh. ekipa iz [[Prva Savezna liga|prve lige]] [[SFRJ|Jugoslavije]] postalo član novoosnovane [[Prva liga NS BiH|Prve Lige BiH]]. Ekipa je učestvovala na svim prvenstvima Bosne i Hercegovine koje je organizovao [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]], od [[1994]]. godine.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;/&gt;

Prvoj sezoni je prethodila utakmica protiv selekcije [[UNPROFOR]]-a u opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|stadionu Koševo]], u kojoj je Sarajevo pobijedilo rezultatom 4-1. U prvenstvu je nakon prvog mjesta u grupi &quot;Jablanica&quot; na finalnom turniru Sarajevo osvojilo drugo mjesto.

2005. godine Sarajevo osvaja Kup BiH i osigurava učešće u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]. Ali do utakmica [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] ne dolazi, jer [[UEFA]] ne izdaje klubu [[UEFA program licenciranja|licencu]] potrebnu za evropske utakmice.

== Sarajevo u Evropi ==
Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv Kiparskog [[Olympiakos Nicosia|Olympiakosa]]&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618235557/http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html |date=18. 6. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;. Nakon ukupne pobjede od 5-3 na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]] je došao poznati [[Manchester United]], predvođen [[George Best|Georgom Bestom]]. Nakon 0-0 u Sarajevu, igrači bordo tima su u uzvratu izgubili sa 2-1 i tako završili svoj prvi izlet u Evropu. Svoj drugi pokušaj u Ligi prvaka Sarajevo je imalo protiv finskog prvaka Kuusysi Lahti 1985. godine. U dvije utakmice Sarajevo gubi sa ukupnim rezultatom od 4-2.&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1985/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;.
Što se tiče evropskog nogometa Sarajevo je imalo dosta uspjeha u poslijeratnom periodu. Najveća utakmica FK Sarajeva od 1992. god. je igrana protiv [[Bešiktaš Istanbul|Bešiktaša]] iz [[Istanbul]]a. Naime bordo momčad je u Istanbulu iznenadila cijelu bh. javnost odigravši 2:2&lt;ref name=&quot;Besiktas - Sarajevo  2:2, Izvještaj&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70169/index.html ''Besiktas - Sarajevo  2:2, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;. Nažalost, na Koševu su u revanšu izgubili 5:0.&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70170/index.html ''FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
Osvajanjem drugog mjesta u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]].&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer Liga BiH 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt; Sarajevo je izborilo takmičenje u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], ali su porazom od [[Rapid Bukurešt|Rapida]] iz [[Bukurešt]]a svoj put završili u 2. pretkolu.&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2006/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

== Stadion ==
[[Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|thumb|300px|Stadion Asim Ferhatović Hase]]
{{glavni|Stadion Asim Ferhatović Hase}}

Domaći teren FK Sarajevo je gradski stadion Asim Ferhatović Hase, nekada poznat kao stadion Koševo, koji se nalazi u sarajevskom naselju Koševo.
Stadion je otvoren 1947. godine. 1984. godine, rekonstruisan je za Zimske Olimpijske igre 1984. godine, te se zbog toga često naziva i Olimpijski stadion. Od jula 2004. godine nosi naziv &quot;Asim Ferhatović - Hase&quot;, po [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]], legendarnom nogometašu FK Sarajeva, koji se karijeru završio 1967. godine.

Danas, stadion Asim Ferhatović Hase ima kapacitet od oko 37.500 sjedećih mjesta&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |title=''World Stadiums - Asim Ferhatović Hase'' |access-date=3. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170501131039/http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |archive-date=1. 5. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, te je ponakad domaćin [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine]], kada se utakmice ne igraju na [[Stadion Bilino polje|stadionu Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]].&lt;ref name=&quot;Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase&quot;&gt;[http://www.fcsarajevo.ba/stadion ''Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205063706/http://www.fcsarajevo.ba/stadion |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

== Navijači ==
[[Datoteka:Horde Zla (logo).png|left|190px|Logo navijačke grupe &quot;Horde zla&quot;]]
=== Horde Zla ===

{{glavni|Horde zla}}

Navijači kluba poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Navijačke grupe postoje širom Evrope, kao što su Horde Zla Stugart, koji se nalaze u Njemačkoj. Također, navijačka grupa Horde Zla ima odjeljak i u Sjedinjenim Američkim Državama, a najpoznatiji od njih su Horde Zla Reapers iz Los Angelesa, Kalifornija.

Ova navijačka grupa osnovana je 1987. godine, nakon utakmice protiv FK Crvene Zvezde, kada su navijači sa istoka prefarbali zmiju poskoka u bordo bijelu boju i ubacili ga među zvezdine navijače - Delije. 8 osoba je privedeno zbog ovog događaja, te je istima bio zabranjen ulaz na istočnu tribinu. Ova grupa i još nekoliko drugih navijača oformili su novu grupu pod nazivom &quot;Horde Zla&quot;.

== Rivalitet ==

=== Sarajevski derbi===
{{Glavni|Sarajevski derbi}}

Najveći sportski rival FK Sarajeva je [[FK Željezničar]]. Susret ova dva nogometna kluba predstavlja ne samo najveći gradski, već općenito  najveći nogometni derbi u državi.
Prvi zvanični ligaški meč između ova dva kluba održan je 1954. godine kada je FK Sarajevo slavilo sa 6-1 a ovaj rezultat je još uvijek i najveća pobjeda u gradskom derbiju. Osim toga, FK Sarajevo je još u dva navrata pobijedilo u gradskom derbiju s 5 golova razlike (12. septembar 1976. i 2. septembar 1995.), oba puta na domaćem terenu.
S druge strane, najveća porazi FK Sarajeva u gradskim derbijima su bili 2–5 18. marta 1984. kao i tri put rezultat od 1-4, svi rezultati su ostvareni na gostujućem terenu.
Općenito, najduži period bez poraza ostvarilo je Sarajevo kada je u periodu između 5. augusta 1990. i 4. aprila 1998. u 10 utakmica ostalo neporaženo uz ostvarene 3 pobjede.	

Važno je napomenuti da je u zadnjih nekoliko decenija jaz između klasa stanovništva koji navijaju za jedan ili drugi klub djelimično ublažen i oba kluba imaju podršku navijača iz svih klasa, ali su historijske razlike i animoziteti još uvijek vidljivi.&lt;ref&gt;http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/news/newsid=1884806.html Sarajevski derbi na Uefa.com Pristupljeno 28. maja 2015.&lt;/ref&gt;

Karakteristika derbija zadnjih 10-tak godina je relativno malo postignutih golova uz veliki broj neriješenih utakmica.

=== Ostali rivali ===
Tokom većeg dijela historije kluba sa Koševa intenzivan rivalitet također postoji i između FK Sarajeva i [[Zenica|zeničkog]] [[NK Čelik]]a a u posljednje vrijeme i kluba [[NK Široki Brijeg]].
== Trenutni sastav ==
''Posljednja izmjena: 7. maj 2022.''&lt;ref name=igrackikadar&gt;{{cite web|url=http://www.fksarajevo.ba/bs/prvi-tim|title=Sastav FK Sarajeva|publisher=fksarajevo.ba|access-date=7. 5. 2022|archive-date=7. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930195508/https://www.fksarajevo.ba/bs/prvi-tim|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Muhamed Šahinović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Selmir Pidro]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Halid Šabanović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=SRB|ime=[[Darko Lazić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HRV|ime=[[Mirko Oremuš]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Anel Hebibović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Andrej Đokanović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Mersudin Ahmetović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=AUT|ime=[[Darko Bodul]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MAK|ime=[[Krste Velkoski]]|poz=FW}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=[[Tarik Ramić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Adnan Šećerović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Dal Varešanović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=CG|ime=[[Boris Cmiljanić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Nihad Mujakić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=[[Dino Islamović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=HRV|ime=[[Dražen Bagarić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Kerim Palić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=[[Adnan Kanurić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=MKD|ime=[[Daniel Avramovski]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=BIH|ime=[[Amer Dupovac]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BIH|ime=[[Irfan Ramić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=BIH|ime=[[Muharem Trako]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=BIH|ime=[[Belmin Dizdarević]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=50|nac=BIH|ime=[[Muhamed Buljubašić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Rifet Kapić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=96|nac=BIH|ime=[[Rijad Kobiljar]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=97|nac=BIH|ime=[[Hamza Čataković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=BIH|ime=[[Asmir Suljić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

===Na posudbi===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Hamza Bešić]]|poz=DF|ostalo=u [[FK Goražde|Goražde]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=HRV|ime=[[Vicko Ševelj]]|poz=DF|ostalo=u [[FK Akron Tolyatti|Akron Tolyatti]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Đani Salčin]]|poz=MF|ostalo=u [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Haris Konjalić]]|poz=MF|ostalo=u [[FK Goražde|Goražde]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Armin Imamović]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Kenan Dervišagić]]|poz=FW|ostalo=u [[FK Radnik Hadžići|Radnik Hadžići]]}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

===Ostali igrači pod ugovorom===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Faruk Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Bivši nogometaši ==
{{Glavni|Bivši nogometaši FK Sarajevo}}
* [[Alen Škoro]]
* [[Asim Ferhatović]]
* [[Davor Jozić]]
* [[Džemal Berberović]]
* [[Džemaludin Mušović]]
* [[Elvir Baljić]]
* [[Faruk Hadžibegić]]
* [[Fuad Muzurović]]
* [[Husref Musemić]]
* [[Merdanović Nijaz]]
* [[Mehmed Janjoš]]
* [[Miroslav Brozović]]
* [[Mirsad Fazlagić]]
* [[Mirza Kapetanović]]
* [[Mirza Varešanović]]
* [[Predrag Pašić]]
* [[Safet Sušić]]
* [[Vahidin Musemić]]
* [[Zijad Švrakić]]

=== Trofej ''Ismir Pintol'' ===
Trofej ''Ismir Pintol'', je trofej koji se od sezone 2002/2003. dodjeljuje za najborbenijeg igrača Sarajeva za proteklu sezonu a nazvan je prema preminulom navijaču FK Sarajevo, Ismiru Pintolu.&lt;ref&gt;[http://www.historija.ba/d/115-preminuo-ismir-pintol/ Ustanovljen trofej ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.&lt;/ref&gt; Dobitnik trofeja se odlučuje glasanjem navijača na zvaničnoj web stranici kluba a da bi ostvario pravo da učestvuju u izboru, igrač mora nastupiti za klub u najmanje 10 službenih utakmica. U dosadašnjem periodu, trofej nije dodijeljen u tri navrata kao pokazatelj nezadovoljstva navijača rezultatima kluba.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/sport/nogomet/trofej-ismir-pintol-osvojio-sedin-torlak/130526032 Osvajač trofeja ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.&lt;/ref&gt;

==== Dobitnici trofeja ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; text-align: center;&quot;
! width=&quot;120&quot;|Dobitnik&lt;ref name=ismir3&gt;{{cite web|url=http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|title=Svi dobitnici trofeja &quot;Ismir Pintol&quot;|publisher=Nogomanija.ba|access-date=28. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20141030214054/http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|archive-date=30. 10. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
! width=&quot;60&quot;|Država
! width=&quot;60&quot;|Pozicija
! width=&quot;120&quot;|Sezona
|-
|[[Safet Nadarević]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2002/03.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2003/04.
|-
|[[Džemal Berberović]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2004/05.
|-
|[[Matija Matko]]
|{{ZD|HRV}}
|Napadač
|2005/06.
|-
|[[Marciano José do Nascimento|Marciano]]
|{{ZD|BRA}}
|Sredina terena
|2006/07.
|-
|[[Semjon Milošević]] 
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2007/08.
|-
|[[Damir Hadžić (nogometaš)|Damir Hadžić]] 
|{{ZD|BIH}}
|Sredina terena
|2008/09.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2009/10.
|-
|[[Sedin Torlak]] 
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2010/11.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2011/12.
|-
|[[Sedin Torlak]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2012/13.
|-
|[[Ivan Tatomirović]]
|{{ZD|SRB}}
|Odbrana
|2013/14.
|-
|[[Samir Radovac]]
|{{ZD|BIH}}
|Vezni red
|2014/15.
|-
|[[Leon Benko]]
|{{ZD|HRV}}
|Napadač
|2015/16.
|-
|[[Marko Mihojević]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2016/17.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2017/18.
|-
|[[Nihad Mujakić]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2018/19.
|-
|[[Mersudin Ahmetović]]
|{{ZD|BIH}}
|Napadač
|2019/20.
|-
|[[Amer Dupovac]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2020/21.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2021/22.
|}

== Stručni štab ==
{|
| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; |
{|class=&quot;toccolours&quot;
! style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff&quot; colspan=&quot;11&quot; |&lt;center&gt;'''Stručni štab FK Sarajevo'''&lt;/center&gt;
|-
|width=&quot;200&quot;|'''Pozicija
|width=&quot;200&quot;|'''
|-
|  ||  
|-
|Članstvo i ulaznice||{{ZD|BIH}} [[Aida Kadić]]
|-
|Član Upravnog odbora||{{ZD|FIL}} [[Lim Meng Kwong]]
|-
|Predsjednik nadzornog odbora||{{ZD|BIH}} [[Alen Hujić]]
|-
|Predstavnik Omladinskog pogona||{{ZD|BIH}} [[Abdulah Bogilović]]
|-
|Koordinator Omladinskog pogona||{{ZD|BIH}} [[Memnun Suljagić]]
|-
|Šef skauting službe||{{ZD|BIH}} [[Faruk Ihtijarević]]
|-
|Šef stručnog štaba ||{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]]
|-
|Trener ||{{ZD|BIH}} [[Mustafa Kodro]]
|-
|Trener ||{{ZD|BIH}} [[Jasmin Trnovac]]
|-
|Trener golmana ||{{ZD|BIH}} [[Adi Adilović]]
|-
|Sportski direktor||{{ZD|BIH}} [[Emir Hadžić]]
|-
|Kondicioni trener||{{ZD|BIH}} [[Almir Seferović]]
|-
|Šef Akademije||{{ZD|HRV}} [[Aleksandar Borojević]]
|-
|Ekonom ||{{ZD|BIH}} [[Nermin Huskić]]
|-
|Ekonom ||{{ZD|BIH}} [[Arman Vražalica]]
|-
|Fizioterapeut||{{ZD|BIH}} [[Ismar Hadžibajrić]]
|-
|Tim menadžer||{{ZD|BIH}} [[Mustafa Beridan]]
|-
|Direktor marketinga||{{ZD|BIH}} [[Faruk Čengić]]
|-
|Generalni sekretar||{{ZD|BIH}} [[Mirza Hadžić]]
|-
|Šef finansija||{{ZD|BIH}} [[Merisa Peco]]
|-
|PR &amp; Press||{{ZD|BIH}} [[Bakir Arapović]]
|}
|}

== Uspjesi ==
=== Bivša Jugoslavija ===
* '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Šampion Jugoslavije]]: 2''' (1966/1967, 1984/1985)
:* Drugoplasirani: 2 (1964/65, 1979/80)

* '''''[[2. Savezna liga SFRJ|Druga Liga Jugoslavije]]: 1''''' 
:* '''Šampion: 1''' ([[Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 2. liga 1948/49|1948/49]]) 
  
*'''[[Kup Jugoslavije u nogometu]]''':
:*Finalist: 2 (1966/67, 1982/83)

* '''''[[Otvoreno Prvenstvo Jugoslavije]]: 1'''''
:* '''Šampion: 1''' (1982)
* '''''[[FSJ Ljetna liga prvaka]]''''': 1
:* ''' Šampion: 1''' (1972)

=== Bosna i Hercegovina ===
*'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Šampioni Bosne i Hercegovine]]: 5'''
::[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/1999]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/2007]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/2015]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/2019]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/2020.]]
:*'''Drugoplasirani: 6''' 
::: [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/1995]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/1997]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/1998]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/2006]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/2011]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/2013.]]

*'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Osvajači Kupa BiH]]: 7'''
::1996/1997, 1997/1998, 2001/2002, 2004/2005, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2018/2019]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/2021.]]
:*'''Finalist: 4'''
::: 1998/1999, 2000/2001, 2016/2017, 2021/2022
::*

*'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Osvajači Super kupa BiH]]: 1'''
::1996/1997.
:*'''Finalist: 2'''
::: 1997/1998, 1998/1999. '''&lt;u&gt;Bajramski turni&lt;/u&gt;r : 2''' 1998/1999, 1999/2000

=== Evropski uspjesi ===
Ažurirano: 15. juli 2021.&lt;ref name=&quot;History FK Sarajevo, uefa.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/history/index.html |title=History FK Sarajevo |work=[[UEFA]].com |access-date=15. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;11&quot;|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka / Evropski Kup &amp; UEFA Evropska liga / Kup UEFA
|-
!Takmičenje
!{{Tooltip | US | Ukupan broj odigranih sezona}}
!{{Tooltip | OU | Ukupan broj odigranih utakmica}}
!{{Tooltip | P | Pobjede}}
!{{Tooltip | N | Nerješeno}}
!{{Tooltip | I | Izgubljeno}}
!{{Tooltip | DG | Dati golovi}}
!{{Tooltip | PG | Primljeni golovi}}
!{{Tooltip | GR | Gol-razlika}}
|-
| [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga prvaka / Evropski Kup]] || 6 || 18 || 5 || 2 || 11 || 24 || 26 || -2
|-
| [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropska liga / Kup UEFA]] || 17 || 60 || 21 || 13 || 26 || 85 || 112  || –27
|-
| [[UEFA Evropska konferencijska liga]] || 1 || 2 || 0 || 1 || 1 || 0 || 1  || –1
|-
! '''Ukupno''' || '''24''' || '''80''' || '''26''' || '''16''' || '''38''' || '''109''' || '''139''' || '''–30'''
|-
|}

&lt;small&gt;* '''Boldirani''' su rezultati utakmica koje je FK Sarajevo odigralo na domaćem terenu&lt;/small&gt;

==== UEFA Liga prvaka ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;8&quot;|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka
|-
!Sezona
!Takmičenje
!Runda
!Protivnik
!Prva utakmica
!Druga utakmica
!Ukupan rezultat
!
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Kup evropskih šampiona 1967/1968.|1967/68.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] 
| Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|KIP}} [[Olympiakos Nicosia]] || 2–2 || '''3–1''' || 5–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] || '''0–0''' || 1–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1985/1986.|1985/86.]] || [[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] || Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|FIN}} [[FC Kuusysi|Kuusysi]] || 1–2 || '''1–2''' || 2–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Liga prvaka 2007/2008.|2007/08.]] 
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Liga prvaka]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|MLT}} [[Marsaxlokk F.C.|Marsaxlokk]] || 6–0 || '''3–1''' || 9–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|BEL}} [[K.R.C. Genk|Genk]] || 2–1 || '''0–1''' || 2–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] || '''0–1''' || 0–3 || 0–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015/16.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|POLJ}} [[Lech Poznań]] || '''0–2''' || 0–1 || 0–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''1–3''' || 1–2 || 2–5 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Liga prvaka 2020/2021.|2020/21.]]
|rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Liga prvaka]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|WAL}} [[Connah's Quay Nomads FC|Connah's Quay Nomads]] || 0–2 || {{n/a}} || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BLR}} [[FC Dynamo Brest|Dynamo Brest]] || 1–2 || {{n/a}} || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==== UEFA Evropska liga ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;8&quot;|FK Sarajevo u UEFA Evropskoj ligi
|-
!Sezona
!Takmičenje
!Runda
!Protivnik
!Prva utakmica
!Druga utakmica
!Ukupan rezultat
!
|-
| [[Kup UEFA 1980/81.|1980/81.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NJE}} [[Hamburger SV]] || 2–4 || '''3–3''' || 5–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[Kup UEFA 1982/83.|1982/83.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BUG}} [[PFK Slavija Sofija|Slavija Sofija]] || 2–2 || '''4–2''' || 6–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUM}} [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]] || 4–4 || '''4–0''' || 8–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] || 0–6 || '''1–0''' || 1–6 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/99.|1998/99.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BEL}} [[Beerschot AC|Germinal Ekeren]] || 1–4 || '''0–0''' || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2001/02.|2001/02.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|POR}} [[C.S. Marítimo|Marítimo]] || 0–1 || '''0–1''' || 0–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Kup UEFA 2002/03.|2002/03.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| Kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ČEŠ}} [[SK Sigma Olomouc|Sigma Olomouc]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3&lt;sup&gt;'''[[#1|1]]'''&lt;/sup&gt; || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|TUR}} [[Beşiktaş JK|Beşiktaş]] || 2–2 || '''0–5''' || 2–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2003/04.|2003/04.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|SCG}} [[FK Sartid|Sartid]] || '''1–1''' || 0–3 || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Kup UEFA 2006/07.|2006/07.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
|Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|AND}} [[FC Rànger's|Rànger's]] || '''3–0''' || 2–0 || 5–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUM}} [[FC Rapid București|Rapid București]] || '''1–0''' || 0–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2007/08.|2007/08.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] || '''1–2''' || 0–6 || 1–8 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] || '''1–0''' || 1–1 || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Helsingborgs IF]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3&lt;sup&gt;'''[[#2|2]]'''&lt;/sup&gt; || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Doigravanje || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUM}} [[CFR Cluj]] || '''1–1''' || 1–2 || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2011/12.|2011/12.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Örebro SK]] || 0–0 || '''2–0''' || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] || 0–5 || '''0–2''' || 0–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|MLT}} [[Hibernians FC|Hibernians]] || '''5–2''' || 4–4 || 9–6 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] || 0–1 || '''3–1''' || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] || '''2–1''' || 0–1 || 2–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|SMR}} [[AC Libertas|Libertas]] || '''1–0''' || 2–1 || 3–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ALB}} [[FK Kukësi|Kukësi]] || 2–3 || '''0–0''' || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska liga 2014/15.|2014/15.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NOR}} [[FK Haugesund|Haugesund]] || '''0–1''' || 3–1 || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|GRČ}} [[Atromitos FC|Atromitos]] || '''1–2''' || 3–1 || 4–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Doigravanje || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach|Borussia M'gladbach]] || '''2–3''' || 0–7 || 2–10 ||[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017/18.]] || [[UEFA Evropska liga]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|MOL}} [[FC Zaria Bălți|Zaria Bălți]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3&lt;sup&gt;'''[[#3|3]]'''&lt;/sup&gt; || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018/19.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]] 
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ARM}} [[FK Bananc|Bananc]] || 2–1 || '''3–0''' || 5–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] || 2–2 || '''0–8''' || 2–10 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]] ||[[UEFA Evropska liga]] || Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BJE}} [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] || '''1–2''' || 0–0 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] || '''2–1''' || {{n/a}} || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Doigravanje || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''0–1''' || {{n/a}} || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}
:&lt;div id=&quot;1&quot;&gt;&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; FK Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–3.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;
:&lt;div id=&quot;2&quot;&gt;&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; FK Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–4.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;
:&lt;div id=&quot;3&quot;&gt;&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; FC Zaria Bălți slavila izvođenjem penala 5–6.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;

==== UEFA Evropska konferencijska liga ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;8&quot;|FK Sarajevo u UEFA Evropskoj konferencijskoj ligi
|-
!Sezona
!Takmičenje
!Runda
!Protivnik
!Prva utakmica
!Druga utakmica
!Ukupan rezultat
!
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska konferencijska liga|Evropska konferencijska liga]] 
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|MDA}} [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] || 0–0 || 0–1 || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==== UEFA klupska rang lista ====
Na '''UEFA klupskoj rang listi 2020/21''' FK Sarajevo se trenutno nalazi na 180. mjestu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=UEFA rankings for club competitions |url=http://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html |website=uefa.com |access-date=20. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=UEFA 5-year Club Ranking 2021 |url=https://kassiesa.net/uefa/data/method5/trank2021.html |website=kassiesa.net |access-date=2. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff&quot; colspan=&quot;10&quot; align=&quot;center&quot;|'''UEFA-in petogodišnji klupski koefecijent'''
|-
|width=&quot;50&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''&lt;center&gt;Rang&lt;/center&gt;
|width=&quot;200&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''Klub
|width=&quot;65&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''Država
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2016/17.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2017/18.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2018/19.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2019/20.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2020/21.
|width=&quot;60&quot; colspan=&quot;2&quot;|'''&lt;center&gt;Ukupno&lt;/center&gt;
|-
|'''Poeni
|'''{{abbr|NS koef.|Koeficijent nogometnog saveza}}
|-
| align=&quot;center| 177. || [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] || {{ZID|GRU}} || 1.500 || 0.000 || 1.000 || 2.000 || 2.000 || 6.500 || 1.375
|-
| align=&quot;center| 178. || [[FK Žalgiris Vilnius|Žalgiris Vilnius]] || {{ZID|LIT}} || 1.000 || 1.000 || 2.000 || 1.000 || 1.500 || 6.500 || 1.750
|-
| align=&quot;center| 179. || [[Alashkert FC|Alashkert]] || {{ZID|ARM}} || 1.000 || 1.000 || 2.000 || 1.500 || 1.000 || 6.500 || 1.475
|- style=&quot;background:#800000; color:#ffffff&quot;
| align=&quot;center| '''180.''' || '''Sarajevo''' || {{ZID|BIH}} || '''0.000''' || '''0.250''' || '''1.500''' || '''2.000''' || '''2.500''' || '''6.250''' || '''1.600'''
|-
| align=&quot;center| 181. || [[FC Flora|Flora]] || {{ZID|EST}} || 0.500 || 0.250 || 1.500 || 1.500 || 2.500 || 6.250 || 0.950
|-
| align=&quot;center| 182. || [[Sivasspor]] || {{ZID|TUR}} || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 4.000 || 4.000 || 6.020
|-
| align=&quot;center| 183. || [[Alanyaspor]] || {{ZID|TUR}} || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 2.000 || 2.000 || 6.020
|}

=== FK Sarajevo u takmičenjima od 1994 do danas ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=100%
|-
! width=8% | Sezona
! width=4% | {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}}
! width=13% | Liga prvaka
! width=13% | Evropska liga
! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}}
! width=4% | {{Tooltip|Ref.|Reference}}
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. ||[[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]]|| 33 || 18 || 11 || 4 || 53 || 24 || +29 || 65 || 2. kvalifikacijski krug || Play-offf runda || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 || 
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 22 || 13 || 6 || 3 || 38 || 19 || +19 || 45 || 1. kvalifikacijski krug || 3. kvalifikacijski krug || 4 || 0 || 1 || 3 || 3 || 7 || –4 || 1 || 
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 33 || 21 || 7 || 5 || 68 || 20 || +48 || 70 || - || 2. kvalifikacijski krug || 4 || 2 || 1 || 1 || 7 || 11 || –4 || 7 || 
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 17 || 5 || 10 || 58 || 28 || +30 || 56 || - || 1. kvalifikacijski krug || 2 || 1 || 0 || 1 || 3 || 3 || 0 || 3 || 
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 16 || 11 || 5 || 41 || 22 || +19 || 59 || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || 
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 3 || 9 || 56 || 28 || +28 || 57 || 2. kvalifikacijski krug || - || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 3 || –3 || 0 || &lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2015/16&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2015-2016/831 |title=Premijer liga BiH 2015/16 |work=sportsport.ba |access-date= 30. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 30 || 19 || 9 || 2 || 55 || 17 || +38 ||'''66''' || - || Play-off runda || 6 || 2 || 0 || 4 || 9 || 15 || –6 || 6 ||&lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 ''Premijer liga BiH 2014/15, sportsport.ba'']; pristupljeno: 8. 6. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 10 || 4 || 45 || 21 || +24 || '''58''' || - || 2. kvalifikacijski krug || 4 || 2 || 1 || 1 || 5 || 4 || +1 || 7 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2013/14&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637 ''Premijer liga BiH 2013/14, sportsport.ba'']; pristupljeno: 10. 5. 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 9 || 4 || 52 || 19 || +33 || '''60''' || - || 3. kvalifikacijski krug || 6 || 3 || 1 || 2 || 14 || 10 || +4 || 10 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2012/13&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487 ''Premijer liga BiH 2012/13, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 6 || 8 || 48 || 31 || +17 || '''54''' || - || 3. kvalifikacijski krug || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 7 || –5 || 4 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2011/12&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 ''Premijer liga BiH 2011/12, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 51 || 26 || +25 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2010/11&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 ''Premijer liga BiH 2010/11, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 8 || 8 || 43 || 25 || +18 || '''50''' || - || Play-off runda || 6 || 2 || 2 || 2 || 7 || 7 || 0 || 8 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2009/10&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 ''Premijer liga BiH 2009/10, sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |date=20. 10. 2017 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 7 || 9 || 43 || 30 || +13 || '''49''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2008/09&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 ''Premijer liga BiH 2008/09, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 6 || 10 || 42 || 29 || +13 || '''48''' || 3. kvalifikacijski krug || Prvi krug || 8 || 3 || 0 || 5 || 12 || 15 || –3 || 9 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2007/08&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 ''Premijer liga BiH 2007/08, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|- 
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]]. || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 44 || 26 || +18 ||'''57''' || - ||2. kvalifikacijski krug || 4 || 3 || 0 || 1 || 6 || 2 || +4 || 9 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2006/07&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 ''Premijer liga BiH 2006/07, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 6 || 6 || 57|| 26 || +31 || '''60''' || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2005/06&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer liga BiH 2005/06, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 6 || 11 || 39 || 37 || +2 ||'''45''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2004/05&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 ''Premijer liga BiH 2004/05, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 5 || 8 || 58 || 25 || +33 || '''56''' || - || Kvalifikacije || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2003/04&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 ''Premijer liga BiH 2003/04, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 38 || 19 || 12 || 7 || 83 || 39 || +44 || '''69''' || - || 1. kolo || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 10 || –5 ||4 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2002/03&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 ''Premijer liga BiH 2002/03, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 8 || 9 || 50 || 34 || +16 || '''47''' || - || Kvalifikacije || 2  || 0 || 0 || 2 || 0 || 2 || –2 ||  0 ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 2001/02&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 ''Prva nogometna liga BiH 2001/02, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 42 || 24 || 9 || 9 || 81 || 35 || +46 || '''81''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 2000/01&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 ''Prva nogometna liga BiH 2000/01, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00]]. || '''-''' || 36 || 20 || 7 || 9 || 68 || 30 || +38 || '''67''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1999/00&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 ''Prva nogometna liga BiH 1999/00, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]].  || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 21 || 2 || 7 || 53 || 23 || +30 || '''65''' || - || 1. kvalifikacijski krug || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1998/99&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 ''Prva nogometna liga BiH 1998/99, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 33 || 16 || 9 || 8 || 58 || 35 || +23 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1997/98&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga BiH 1997/98, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 8 || 6 || 54 || 22 || +32 || '''56''' || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1996/97&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 ''Prva nogometna liga BiH 1996/97, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]]. || [[Datoteka:7 icon.svg|15px]] || 30 || 12 || 7 || 11 || 38 || 29 || +9 || '''43''' || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1995/96&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 ''Prva nogometna liga BiH 1995/96, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 9 || 7 || 1 || 1 || 24 || 5 || +19 || '''22''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1994/95&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 ''Prva nogometna liga BiH 1994/95, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|colspan=2|'''Ukupno'''||'''820'''||'''443'''||'''190'''||'''187'''||'''1400'''||'''705'''||'''+696'''||'''1723'''||colspan=2| ||'''64'''||'''22'''||'''10'''||'''32'''||'''80'''||'''108'''||'''–28'''||'''76'''
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|FK Sarajevo}}
*{{Službeni website|https://www.fksarajevo.ba}}
*[https://web.archive.org/web/20070621000156/http://www.fksinfo.com/index.php FK Sarajevo] na FKSINFO.com
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/index.html FK Sarajevo] na [[UEFA]].com
*[https://www.nfsbih.ba/stats/team/20873980/409-fk-sarajevo/ FK Sarajevo] na NFSBiH.ba

{{FK Sarajevo}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = FK Sarajevo u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{DEFAULTSORT:Sarajevo}}
[[Kategorija:FK Sarajevo|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1946.]]</text>
      <sha1>r81lhlolstrabofa27zg16kjms8xtuk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428886</id>
      <parentid>3428885</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T13:24:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>185.6.104.34</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Bosna i Hercegovina */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64818" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni klub
| boja1                       = #FFFFFF
| boja2                       = #5D0D10
| ime                         = FK Sarajevo
| puno_ime                    = Fudbalski klub Sarajevo
| grb                         = FK_Sarajevo.svg
| veličina_grba               = 180px
| nadimak                     = ''Bordo-Bijeli''&lt;br&gt;''Divovi''
| osnovan                     = {{Početni datum i godine|1946|10|24}}&lt;br&gt;''(kao SD Torpedo)'' 
| lokacija                    = [[Centar (Sarajevo)|Centar]] [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| boje                        = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}}
| federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| konfederacija               = [[UEFA]]
| liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| stadion                     = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]]
| kapacitet                   = 34.630&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kapacitet stadiona &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|url=http://www.transfermarkt.co.uk/fk-sarajevo/stadion/verein/282|website=transfermarkt.co.uk|access-date=7. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| vlasnik                     = {{ZD|MALE}} [[Vincent Tan]] (60%) &lt;br&gt; {{ZD|BIH}} [[Ismir Mirvić]] (30%) &lt;br&gt; Ostali (10%)
| predsjednik                 = {{ZD|BIH}} [[Ismir Mirvić]]
| trener                      = {{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]]
| uspjesi                     = 15 trofeja
| nacionalni_kupovi           = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''×7'''&lt;br&gt;[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''×5'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''×2'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''×1''' 
| evropski_kupovi             =
| adresa                      = Maršala Tita 38b &lt;br /&gt; 71000 Sarajevo
| plasman_u_prethodnoj_sezoni = 4. mjesto
| prethodna_sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| veb-sajt                    = [http://www.fksarajevo.ba/ fksarajevo.ba]
| trenutna_sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Sarajevo – sezona 2021/2022.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = 
| uzorak_t1                   = _sarajevo2021h
| uzorak_dr1                  = 
| uzorak_š1                   = 
| uzorak_č1                   = 
| lijeva ruka1                = 770000
| tijelo1                     = 770000
| desna ruka1                 = 770000
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = 770000
| uzorak_lr2                  = 
| uzorak_t2                   = _sarajevo2021a
| uzorak_dr2                  = 
| uzorak_š2                   = 
| uzorak_č2                   = 
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 770000
| čarape2                     = FFFFFF
| uzorak_lr3                  = _nikevapor1920bb
| uzorak_t3                   = _sarajevo2021t
| uzorak_dr3                  = _nikevapor1920bb
| uzorak_š3                   = 
| uzorak_č3                   = 
| lijeva ruka3                = 000000
| tijelo3                     = 000000
| desna ruka3                 = 000000
| šorc3                       = 000000
| čarape3                     = 000000
}}
'''Fudbalski klub Sarajevo''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i jedan od najuspješnijih klubova u državi. Klub je osnovan 24. oktobra 1946. i najuspješniji je klub iz [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u ligi bivše [[SFRJ]], osvojivši dvije titule prvaka u sezonama 1966/67. i 1984/85. Danas je FK Sarajevo jedan od najistaknutijih članova [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] uz osvojenih sedam [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupova Bosne i Hercegovine]] (1997, 1998, 2002, 2005, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2019]] i [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2021]]), 5 prvenstva BiH ([[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]), te jedan [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]. Također klub je u šest navrata bio državni viceprvak. FK Sarajevo se nalazi na vrhu [[Premijer liga Bosne i Hercegovine#Vječna tabela Premijer lige|vječne tabele Premijer lige BiH]] i najprominentniji je predstavnik Bosne i Hercegovine u evropskim takmičenjima. Jedan je od najpopularnijih klubova u BiH, zajedno sa gradskim rivalom [[FK Željezničar]], s kojim dijele snažan rivalitet koji se ogleda kroz [[Derbi FK Sarajevo - FK Željezničar|sarajevski derbi]].

Klub svoje domaće utakmice igra na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Olimpijskom stadionu &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]], koji je ime dobio po legendarnom napadaču kluba [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]]. Stadion ima kapacitet od 34.630 mjesta.&lt;ref&gt;{{cite web |title=World Stadiums - Stadiums in Bosnia &amp; Herzegovina |url=http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |website=worldstadiums.com |access-date=18. 8. 2020 |date=1. 5. 2017 |archive-date=1. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170501131039/http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Prvi dani ===
[[Datoteka:FK Sarajevo.jpg|mini|250px|Prostorije FK Sarajevo]]
[[24. oktobar|24. oktobra]] 1946. godine spajanjem RSD &quot;Udarnik&quot; i OFD &quot;Sloboda&quot; osnovano je Sportsko društvo &quot;Torpedo&quot;. Klub se prvi put pojavio na jugoslovenskom sportskoj sceni [[1946.|iste godine]] pod imenom SD Torpedo. Prvi predsjednik novoosnovanog kluba je Safet Džinović, dok su potpredjednici bili Vojo Marković i Alojz Stanarević. Osim toga, Josip Bulat je imenovan za trenera. Novoformiranom timu, koji je naslijedio Udarnika kao i njegove rezultate i položaj u ligi, su se pridružili i odabrani igrači iz Udarnika i Slobode. Na početku to su bili: Hodžić, Vlajičić, Šarenkapa, Pauković, Fizović, Konjević, Radović, Viđen i Mustagrudić a poslije Mantula, Glavočević, Tošić, Pecelj, Novo, Strinić, Đ. Lovrić i Alajbegović. Tim je odigrao svoju prvu utakmicu 3. novembra 1946. godine.

Godinu dana kasnije, 5. oktobra 1947. godine održana je historijska skupština na kojoj je odlučeno da SD ''Torpedo'' mijenja naziv u SDM &quot;Sarajevo&quot;. Prema planu koji je iznesen na sastanku u velikoj dvorani fiskulturnog doma novo Sportsko društvo trebalo je okupiti ono najbolje iz grada Sarajeva i BiH.

U septembru 1948. godine, klubu se pridružuje i tadašnja jugoslovenska fudbalska legenda, [[Miroslav Brozović]], koji je u velikoj mjeri u klub donio potrebno iskustvo. Mostarac je ranije nastupao za [[FK Partizan]] a bio je i [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|kapitan reprezentacije Jugoslavije]] s kojom je na olimpiskim igrama u Londonu osvojio i srebrnu medalju. Brozoviću je ponuđena pozicija igrača i trenera što je i prihvatio, okrenuvši se ka cilju da klub uvede u jugoslovensku prvu ligu jer je upravo po okončanju prethodne sezone klub napustio elitni rang nogometnog takmičenja.

Kao samostalan fudbalski klub &quot;Sarajevo&quot; egzistira od 20. maja 1949. godine, a dan kasnije je registrovano u Fudbalskom savezu područja Sarajevo.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;&gt;[http://www.fcsarajevo.ba/historija ''Historija FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205053233/http://www.fcsarajevo.ba/historija |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

Znatno ojačano pomenutim igračima, klub uspjeva u drugoj sezoni Jugoslovenske lige ući u društvo najboljih, ali nakon samo jedne sezone ispadaju&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html ''Prva nogometna liga Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt; da bi se odmah sljedeće sezone ekspresno vratili u prvu ligu. 1950. godine Sarajevo zauzima peto mjesto&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt; , a dvije godine nakon toga klub se sa uspjehom bori za opstanak&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt;. Nakon toga sve do sezone 1956/57 Sarajevo se može svrstati u red stabilnih prvoligaša&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt;. 
U sezoni 1956/57, u prvoj sezoni nakon povlaćenja Brozovića iz aktivnog igranja, FK Sarajevo ispada u drugu ligu, a već sljedeće sezone se vraćaju i nekoliko godina opet osvajaju mjesta u sredini tabele.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;/&gt;

Ključni igrač za Sarajevo u njegovim ranim godinama bio je legendarni napadač [[Asim Ferhatović]], zvani Hase, koji je igrao za klub u periodu između 1952. i 1967. U sezoni 1963/1964. sa ukupno postignutih 19 golova bio je najbolji strijelac jugoslovenske lige,&lt;ref&gt;http://rsssf.com/tablesj/joegtops.html&lt;/ref&gt; dok je klub završio na četvrtom mjestu.&lt;ref&gt;http://rsssf.com/tablesj/joegchamp.html#yug&lt;/ref&gt;

=== U društvu prvaka ===

U takmičarskoj sezoni 1964/65. Sarajevo je osvojilo titulu vicešampiona, a u sezoni 1966/67. i šampionsku titulu kao prvi klub iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt;
Značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupu Jugoslavije]]. 1947. Sarajevo plasirali su se u polufinale a korak dalje su napravili u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Upravo ta sezona, 1966/67, u kojoj su pored osvajanja titule prvaka igrali i finale Kupa Jugoslavije kao i četvrtfinale Srednjoevropskog kupa protiv mađarskog Újpesta, ostaće kao jedna od najsupješnijih sezona u historiji bordo kluba.

U sezoni 1984/85. Sarajevo daruje svojim navijačima po drugi put titulu šampiona.&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt; Tokom cijele sezone Sarajevo je vodilo &quot;bitku&quot; sa [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] za prvo mjesto, da bi u zadnjem kolu pobjedom nad [[FK Crvena zvezda|Crvenom Zvezdom]] (40.000 gledalaca, 2:1) obezbijedili plasman u kup evropskih šampiona.

&lt;timeline&gt;

ImageSize = width:750 height:174
PlotArea  = width:650 height:42 left:80 bottom:60
AlignBars = justify

Period     = from:1946 till:1992
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1946
ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1946

Colors =
  id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7)
  id:blau  value:rgb(0.7,0.7,1)
  id:rot   value:rgb(1,0.7,0.7)
  id:gelb  value:rgb(1,1,0.7)
  id:grau  value:gray(0.8)

BarData =
  bar:eins text:&quot;1. Liga&quot;
  bar:zwei text:&quot;2. Liga&quot;

PlotData=
  align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5)

  bar:eins color:gruen
  from:1947 till:1948 text:10
  from:1949 till:1950 text:5
  from:1950 till:1951 text:7
  from:1951 till:1952 text:9
  from:1952 till:1953 text:6
  from:1953 till:1954 text:7
  from:1954 till:1955 text:7
  from:1955 till:1956 text:6
  from:1956 till:1957 text:13
  from:1958 till:1959 text:10
  from:1959 till:1960 text:6
  from:1960 till:1961 text:8
  from:1961 till:1962 text:7
  from:1962 till:1963 text:9
  from:1963 till:1964 text:4
  from:1964 till:1965 text:2
  from:1965 till:1966 text:9
  from:1966 till:1967 text:1
  from:1967 till:1968 text:7
  from:1968 till:1969 text:11
  from:1969 till:1970 text:12
  from:1970 till:1971 text:12
  from:1971 till:1972 text:15
  from:1972 till:1973 text:7
  from:1973 till:1974 text:14
  from:1974 till:1975 text:13
  from:1975 till:1976 text:7
  from:1976 till:1977 text:16
  from:1977 till:1978 text:9
  from:1978 till:1979 text:4
  from:1979 till:1980 text:2
  from:1980 till:1981 text:13
  from:1981 till:1982 text:4
  from:1982 till:1983 text:11
  from:1983 till:1984 text:9
  from:1984 till:1985 text:1
  from:1985 till:1986 text:15
  from:1986 till:1987 text:13
  from:1987 till:1988 text:14
  from:1988 till:1989 text:13
  from:1989 till:1990 text:13
  from:1990 till:1991 text:11
  from:1991 till:1992 text:9
  bar:zwei color:blau
  from:1946 till:1947 text:1
  from:1948 till:1949 text:1
  from:1957 till:1958 text:1

TextData=
  pos:(230,130) fontsize:12 text:&quot;Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1946. do 1992.&quot;
&lt;/timeline&gt;

=== Međunarodne utakmice ===

Klub je od 07. marta 1948. do decembra 1982. godine odigrao 226 međunarodnih utakmica na četiri kontinenta i veoma uspješno reprezentovao sport tadašnje države. Bilans je rezultatski povoljan i izgleda ovako: 107 pobjeda, 58 neriješeno, 61 izgubljenih sa gol-razlikom 570:383.{{Citat potreban}}

Gotovo na svim gostovanjima u inostranstvu Sarajevo je dobijalo laskave ocjene i priznanja. Tako je [[Kolumbija|kolumbijski]] list &quot;La Perensa&quot; pisao februara 1972. godine da je Sarajevo zasjenilo sve inostrane ekipe koje su posljednih godina gostovale u Kolumbiji, pa čak i [[brazil]]ski [[Santos]], sa slavnim [[Pele]]om.
&quot;Gosti iz Jugoslavije njeguju maštovitu i tehnički dotjeranu igru, koja oduševljava i plijeni&quot; – pisao je tada kolumbijski list.

Avgusta 1972. godine poslije međunarodnog turnira u Malagi (Španija), list &quot;Sol de Espanja&quot; ovako je komentarisao finalni susret u kojem je praška [[Dukla]], tek poslije izvođenja jedanesteraca savladala &quot;Sarajevo&quot; sa 4:3 – &quot;Pravda nije zadovoljena. Umjesto u Sarajevo, trofej ide u [[Prag]]. Tim sa Koševa je moralni pobijednik turnira. Pružio je najdopadljiviju igru i osvojio simpatije 25.000 gledalaca&quot;.

Inače, pred najviše gledalaca Sarajevo je igralo 31. augusta 1957. godine u Katovicama ([[Poljska]]), protiv selekcije &quot;Katovica&quot;. Rezultat je bio 2:2, a meč je posmatralo 120.000 gledalaca.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;/&gt;

=== Mlade snage ===

Sarajevo je i dalje &quot;izbacivalo&quot; nove igrače. Naslijednici [[Safet Sušić|Sušića]], [[Faruk Hadžibegić|Hadžibegića]], [[Husref Musemić|Musemića]], [[Predrag Pašić|Pašića]] i [[Asim Ferhatović|Ferhatovića]] su u novijoj historiji kluba [[Džemal Berberović|Berberović]], [[Albin Pelak|Pelak]], [[Alen Škoro|Škoro]], [[Emir Obuća|Obuća]], [[Veldin Muharemović]] i dr.

U sklopu FK Sarajevo djeluje škola fudbala &quot;Asim Ferhatović - Hase&quot; iz koje su ponikli veliki igrači. U periodu od konstituisanja BiH kao nezavisne države Škola fudbala Fudbalskog kluba Sarajevo je najuspješnija u Bosni i Hercegovini. &quot;Bordo&quot; klub je u ovom periodu dao rekordan broj igrača u svim reprezentativnim selekcijama BiH, a brojni su trofeji na domaćoj i međunarodnoj sceni, osvojena prvenstva i kupovi u omladinskoj kategoriji.&lt;ref name=&quot;Omladinski pogon FK Sarajevo&quot;&gt;[http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu ''Omladinski pogon FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205041039/http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

===Era Vincenta Tana===

Nakon nekoliko godina stagniranja i sušnih godina, bez osvojenih trofeja, vodstvo kluba se odlučilo na svojevrstan iskorak, kako za klub sa Koševa tako i domaći nogomet općenito te se pristupilo kreiranju uslova za dugoročno gledano bolje rezultate FK sarajeva.
Naime, Vincent Tan, malezijski biznismen i vlasnik nogometnog kluba [[Cardiff City FC|Cardiff City]], otkupio je krajem 2013. godine dio upravljačkih prava kluba, obećavši da će uložiti u klub 1.200.000 funti.&lt;ref&gt;http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307031933/http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia |date=7. 3. 2014 }} Pristupljeno 16.8.2014.&lt;/ref&gt; Prema tom sporazumu, nogometni klub Cardiff će sarađivati sa FK Sarajevo kroz razmjenju igrača i učestvovanje u budućoj nogometnoj akademiji, koja bi po osnivanju trebala u klub primamiti nove talente. Odmah po preuzimanju dijela vlasničkih prava, Tan je u klub doveo nekoliko kvalitetnih igrača kao što su [[Miloš Stojčev]], [[Džemal Berberović]] i [[Nemanja Bilbija]] koji su klubu pomogli u osvajanju nacionalnog kupa u sezoni 2013/14, prvog trofeja nakon 7 godina i osvajanja prvenstva u sezoni 2006/07.&lt;ref&gt;http://sportsport.ba/bh_fudbal/bordo-armija-slavi-prvi-trofej-nakon-tacno-sedam-godina{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 16.8.2014./131798&lt;/ref&gt;

Prije trijumfa u Kupa, [[Robert Jarni]] je krajem 2013. godine doveden u klub kao novi trener kluba.&lt;ref&gt;http://balkans.aljazeera.net/vijesti/robert-jarni-novi-trener-fk-sarajevo Pristupljeno 16.8.2014.&lt;/ref&gt;. Međutim, Jarni je otpušten samo četiri mjeseca kasnije,&lt;ref&gt;http://www.bhrt.ba/sport/nogomet/robert-jarni-vise-nije-trener-fk-sarajeva/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 16.8.2014.&lt;/ref&gt; (dok je ekipa još bila u polufinalu Kupa) zbog loših igara kluba pod njegovim vodstvom i gubljenja realnih šansi za osvajanje nacionalnog prvenstva.

5. august 2014. FK Sarajevo je potpisalo sporazum o saradnji sa NK Bosna iz [[Visoko]]g prema kojem će FK Sarajevo svoje igrače pozajmljivati ovom klubu ali da će imati i prvo pravo kod kupovine talentovanih igrača NK Bosna. Sporazum su potpisali Adis Hajlovac i Mirza Laletović u ime NK Bosna i Abdulah Ibraković u ime FK Sarajeva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812231519/http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |archive-date=12. 8. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Domaća takmičenja ==

[[Datoteka:Šampionska generacija FK Sarajevo 1967 godine.png|thumb|250px|Šampionska generacija FK Sarajevo 1967.]]
Uz dvije titule prvaka Jugoslavije, 1967. i 1984. značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u Kupu Jugoslavije. Već 1947. dospijelo je do polufinala i samo igrom žrijeba nije postalo finalista, što će ligašu sa Koševa uspjeti u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Bila je to inače najuspješnija sezona u historiji Sarajeva.&lt;ref name=&quot;Nogometni kup Jugoslavije&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesj/joegcuphistfull.html ''Nogometni kup Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

FK Sarajevo u poslijeratnom periodu osvaja prvo mjesto u takmičenju pod organizacijom NS BiH u sezoni 1998./99. međutim zbog sukoba Zrinjskog i Veleža oko korištenja stadiona Bijeli Brijeg play off sa klubovima iz Herceg-Bosne nije odigran tako da je Sarajevo proglašeno prvakom od strane NS BiH. Sezone 1997/98 i 1998/99 završavali su na drugom mjestu, a u sezoni 2006/07. Sarajevo je po prvi put osvojilo Premijer ligu BiH.
FK Sarajevo je u sezonama 1996., 1997., 1998., 2002. i 2005. osvojio [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]], a 1999. i 2000. je bio finalista kupa, kao i 2017. 1997. godine osvaja [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Super kup]].&lt;ref name=&quot;Nogometni kup BiH, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcuphist.html ''Nogometni kup BiH, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

=== Kroz lige Bosne i Hercegovine ===
&lt;timeline&gt;

ImageSize = width:750 height:174
PlotArea  = width:320 height:42 left:80 bottom:60
AlignBars = justify

Period     = from:1994 till:2020
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1994
ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1994

Colors =
  id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7)
  id:blau  value:rgb(0.7,0.7,1)
  id:rot   value:rgb(1,0.7,0.7)
  id:gelb  value:rgb(1,1,0.7)
  id:grau  value:gray(0.8)

BarData =
  bar:eins text:&quot;1. Liga&quot;
  bar:zwei text:

PlotData=
  align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5)

  bar:eins color:gruen
  from:1994 till:1995 text:2.
  from:1995 till:1996 text:7.
  from:1996 till:1997 text:2.
  from:1997 till:1998 text:2.
  from:1998 till:1999 text:1.
  from:1999 till:2000 text:*
  from:2000 till:2001 text:3.
  from:2001 till:2002 text:4.
  from:2002 till:2003 text:3.
  from:2003 till:2004 text:3.
  from:2004 till:2005 text:4.
  from:2005 till:2006 text:2.
  from:2006 till:2007 text:1.
  from:2007 till:2008 text:5.
  from:2008 till:2009 text:4.
  from:2009 till:2010 text:5.
  from:2010 till:2011 text:2.
  from:2011 till:2012 text:4.
  from:2012 till:2013 text:2.
  from:2013 till:2014 text:3.
  from:2014 till:2015 text:1.
  from:2015 till:2016 text:4.
  from:2016 till:2017 text:3.
  from:2017 till:2018 text:3.
  from:2018 till:2019 text:1.
  from:2019 till:2020 text:1.

TextData=
  pos:(120,130) fontsize:12 text:&quot;Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1994. do 2020.&quot;
  pos:( 80, 16) fontsize:8  text:&quot;* = Sezone 1999./2000. doigravanje se nije igralo te je FK Sarajevo kao prvoplasirani na tabeli bio prvak BiH za 1999/2000.
&lt;/timeline&gt;

Sarajevo je nakon početka rata u BiH i povlačenja bh. ekipa iz [[Prva Savezna liga|prve lige]] [[SFRJ|Jugoslavije]] postalo član novoosnovane [[Prva liga NS BiH|Prve Lige BiH]]. Ekipa je učestvovala na svim prvenstvima Bosne i Hercegovine koje je organizovao [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]], od [[1994]]. godine.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;/&gt;

Prvoj sezoni je prethodila utakmica protiv selekcije [[UNPROFOR]]-a u opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|stadionu Koševo]], u kojoj je Sarajevo pobijedilo rezultatom 4-1. U prvenstvu je nakon prvog mjesta u grupi &quot;Jablanica&quot; na finalnom turniru Sarajevo osvojilo drugo mjesto.

2005. godine Sarajevo osvaja Kup BiH i osigurava učešće u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]. Ali do utakmica [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] ne dolazi, jer [[UEFA]] ne izdaje klubu [[UEFA program licenciranja|licencu]] potrebnu za evropske utakmice.

== Sarajevo u Evropi ==
Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv Kiparskog [[Olympiakos Nicosia|Olympiakosa]]&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618235557/http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html |date=18. 6. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;. Nakon ukupne pobjede od 5-3 na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]] je došao poznati [[Manchester United]], predvođen [[George Best|Georgom Bestom]]. Nakon 0-0 u Sarajevu, igrači bordo tima su u uzvratu izgubili sa 2-1 i tako završili svoj prvi izlet u Evropu. Svoj drugi pokušaj u Ligi prvaka Sarajevo je imalo protiv finskog prvaka Kuusysi Lahti 1985. godine. U dvije utakmice Sarajevo gubi sa ukupnim rezultatom od 4-2.&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1985/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;.
Što se tiče evropskog nogometa Sarajevo je imalo dosta uspjeha u poslijeratnom periodu. Najveća utakmica FK Sarajeva od 1992. god. je igrana protiv [[Bešiktaš Istanbul|Bešiktaša]] iz [[Istanbul]]a. Naime bordo momčad je u Istanbulu iznenadila cijelu bh. javnost odigravši 2:2&lt;ref name=&quot;Besiktas - Sarajevo  2:2, Izvještaj&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70169/index.html ''Besiktas - Sarajevo  2:2, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;. Nažalost, na Koševu su u revanšu izgubili 5:0.&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70170/index.html ''FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
Osvajanjem drugog mjesta u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]].&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer Liga BiH 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt; Sarajevo je izborilo takmičenje u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], ali su porazom od [[Rapid Bukurešt|Rapida]] iz [[Bukurešt]]a svoj put završili u 2. pretkolu.&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2006/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

== Stadion ==
[[Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|thumb|300px|Stadion Asim Ferhatović Hase]]
{{glavni|Stadion Asim Ferhatović Hase}}

Domaći teren FK Sarajevo je gradski stadion Asim Ferhatović Hase, nekada poznat kao stadion Koševo, koji se nalazi u sarajevskom naselju Koševo.
Stadion je otvoren 1947. godine. 1984. godine, rekonstruisan je za Zimske Olimpijske igre 1984. godine, te se zbog toga često naziva i Olimpijski stadion. Od jula 2004. godine nosi naziv &quot;Asim Ferhatović - Hase&quot;, po [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]], legendarnom nogometašu FK Sarajeva, koji se karijeru završio 1967. godine.

Danas, stadion Asim Ferhatović Hase ima kapacitet od oko 37.500 sjedećih mjesta&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |title=''World Stadiums - Asim Ferhatović Hase'' |access-date=3. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170501131039/http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |archive-date=1. 5. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, te je ponakad domaćin [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine]], kada se utakmice ne igraju na [[Stadion Bilino polje|stadionu Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]].&lt;ref name=&quot;Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase&quot;&gt;[http://www.fcsarajevo.ba/stadion ''Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205063706/http://www.fcsarajevo.ba/stadion |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

== Navijači ==
[[Datoteka:Horde Zla (logo).png|left|190px|Logo navijačke grupe &quot;Horde zla&quot;]]
=== Horde Zla ===

{{glavni|Horde zla}}

Navijači kluba poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Navijačke grupe postoje širom Evrope, kao što su Horde Zla Stugart, koji se nalaze u Njemačkoj. Također, navijačka grupa Horde Zla ima odjeljak i u Sjedinjenim Američkim Državama, a najpoznatiji od njih su Horde Zla Reapers iz Los Angelesa, Kalifornija.

Ova navijačka grupa osnovana je 1987. godine, nakon utakmice protiv FK Crvene Zvezde, kada su navijači sa istoka prefarbali zmiju poskoka u bordo bijelu boju i ubacili ga među zvezdine navijače - Delije. 8 osoba je privedeno zbog ovog događaja, te je istima bio zabranjen ulaz na istočnu tribinu. Ova grupa i još nekoliko drugih navijača oformili su novu grupu pod nazivom &quot;Horde Zla&quot;.

== Rivalitet ==

=== Sarajevski derbi===
{{Glavni|Sarajevski derbi}}

Najveći sportski rival FK Sarajeva je [[FK Željezničar]]. Susret ova dva nogometna kluba predstavlja ne samo najveći gradski, već općenito  najveći nogometni derbi u državi.
Prvi zvanični ligaški meč između ova dva kluba održan je 1954. godine kada je FK Sarajevo slavilo sa 6-1 a ovaj rezultat je još uvijek i najveća pobjeda u gradskom derbiju. Osim toga, FK Sarajevo je još u dva navrata pobijedilo u gradskom derbiju s 5 golova razlike (12. septembar 1976. i 2. septembar 1995.), oba puta na domaćem terenu.
S druge strane, najveća porazi FK Sarajeva u gradskim derbijima su bili 2–5 18. marta 1984. kao i tri put rezultat od 1-4, svi rezultati su ostvareni na gostujućem terenu.
Općenito, najduži period bez poraza ostvarilo je Sarajevo kada je u periodu između 5. augusta 1990. i 4. aprila 1998. u 10 utakmica ostalo neporaženo uz ostvarene 3 pobjede.	

Važno je napomenuti da je u zadnjih nekoliko decenija jaz između klasa stanovništva koji navijaju za jedan ili drugi klub djelimično ublažen i oba kluba imaju podršku navijača iz svih klasa, ali su historijske razlike i animoziteti još uvijek vidljivi.&lt;ref&gt;http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/news/newsid=1884806.html Sarajevski derbi na Uefa.com Pristupljeno 28. maja 2015.&lt;/ref&gt;

Karakteristika derbija zadnjih 10-tak godina je relativno malo postignutih golova uz veliki broj neriješenih utakmica.

=== Ostali rivali ===
Tokom većeg dijela historije kluba sa Koševa intenzivan rivalitet također postoji i između FK Sarajeva i [[Zenica|zeničkog]] [[NK Čelik]]a a u posljednje vrijeme i kluba [[NK Široki Brijeg]].
== Trenutni sastav ==
''Posljednja izmjena: 7. maj 2022.''&lt;ref name=igrackikadar&gt;{{cite web|url=http://www.fksarajevo.ba/bs/prvi-tim|title=Sastav FK Sarajeva|publisher=fksarajevo.ba|access-date=7. 5. 2022|archive-date=7. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930195508/https://www.fksarajevo.ba/bs/prvi-tim|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Muhamed Šahinović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Selmir Pidro]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Halid Šabanović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=SRB|ime=[[Darko Lazić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HRV|ime=[[Mirko Oremuš]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Anel Hebibović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Andrej Đokanović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Mersudin Ahmetović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=AUT|ime=[[Darko Bodul]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MAK|ime=[[Krste Velkoski]]|poz=FW}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=[[Tarik Ramić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Adnan Šećerović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Dal Varešanović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=CG|ime=[[Boris Cmiljanić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Nihad Mujakić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=[[Dino Islamović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=HRV|ime=[[Dražen Bagarić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Kerim Palić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=[[Adnan Kanurić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=MKD|ime=[[Daniel Avramovski]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=BIH|ime=[[Amer Dupovac]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BIH|ime=[[Irfan Ramić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=BIH|ime=[[Muharem Trako]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=BIH|ime=[[Belmin Dizdarević]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=50|nac=BIH|ime=[[Muhamed Buljubašić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Rifet Kapić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=96|nac=BIH|ime=[[Rijad Kobiljar]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=97|nac=BIH|ime=[[Hamza Čataković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=BIH|ime=[[Asmir Suljić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

===Na posudbi===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Hamza Bešić]]|poz=DF|ostalo=u [[FK Goražde|Goražde]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=HRV|ime=[[Vicko Ševelj]]|poz=DF|ostalo=u [[FK Akron Tolyatti|Akron Tolyatti]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Đani Salčin]]|poz=MF|ostalo=u [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Haris Konjalić]]|poz=MF|ostalo=u [[FK Goražde|Goražde]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Armin Imamović]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Kenan Dervišagić]]|poz=FW|ostalo=u [[FK Radnik Hadžići|Radnik Hadžići]]}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

===Ostali igrači pod ugovorom===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Faruk Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Bivši nogometaši ==
{{Glavni|Bivši nogometaši FK Sarajevo}}
* [[Alen Škoro]]
* [[Asim Ferhatović]]
* [[Davor Jozić]]
* [[Džemal Berberović]]
* [[Džemaludin Mušović]]
* [[Elvir Baljić]]
* [[Faruk Hadžibegić]]
* [[Fuad Muzurović]]
* [[Husref Musemić]]
* [[Merdanović Nijaz]]
* [[Mehmed Janjoš]]
* [[Miroslav Brozović]]
* [[Mirsad Fazlagić]]
* [[Mirza Kapetanović]]
* [[Mirza Varešanović]]
* [[Predrag Pašić]]
* [[Safet Sušić]]
* [[Vahidin Musemić]]
* [[Zijad Švrakić]]

=== Trofej ''Ismir Pintol'' ===
Trofej ''Ismir Pintol'', je trofej koji se od sezone 2002/2003. dodjeljuje za najborbenijeg igrača Sarajeva za proteklu sezonu a nazvan je prema preminulom navijaču FK Sarajevo, Ismiru Pintolu.&lt;ref&gt;[http://www.historija.ba/d/115-preminuo-ismir-pintol/ Ustanovljen trofej ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.&lt;/ref&gt; Dobitnik trofeja se odlučuje glasanjem navijača na zvaničnoj web stranici kluba a da bi ostvario pravo da učestvuju u izboru, igrač mora nastupiti za klub u najmanje 10 službenih utakmica. U dosadašnjem periodu, trofej nije dodijeljen u tri navrata kao pokazatelj nezadovoljstva navijača rezultatima kluba.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/sport/nogomet/trofej-ismir-pintol-osvojio-sedin-torlak/130526032 Osvajač trofeja ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.&lt;/ref&gt;

==== Dobitnici trofeja ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; text-align: center;&quot;
! width=&quot;120&quot;|Dobitnik&lt;ref name=ismir3&gt;{{cite web|url=http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|title=Svi dobitnici trofeja &quot;Ismir Pintol&quot;|publisher=Nogomanija.ba|access-date=28. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20141030214054/http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|archive-date=30. 10. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
! width=&quot;60&quot;|Država
! width=&quot;60&quot;|Pozicija
! width=&quot;120&quot;|Sezona
|-
|[[Safet Nadarević]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2002/03.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2003/04.
|-
|[[Džemal Berberović]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2004/05.
|-
|[[Matija Matko]]
|{{ZD|HRV}}
|Napadač
|2005/06.
|-
|[[Marciano José do Nascimento|Marciano]]
|{{ZD|BRA}}
|Sredina terena
|2006/07.
|-
|[[Semjon Milošević]] 
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2007/08.
|-
|[[Damir Hadžić (nogometaš)|Damir Hadžić]] 
|{{ZD|BIH}}
|Sredina terena
|2008/09.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2009/10.
|-
|[[Sedin Torlak]] 
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2010/11.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2011/12.
|-
|[[Sedin Torlak]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2012/13.
|-
|[[Ivan Tatomirović]]
|{{ZD|SRB}}
|Odbrana
|2013/14.
|-
|[[Samir Radovac]]
|{{ZD|BIH}}
|Vezni red
|2014/15.
|-
|[[Leon Benko]]
|{{ZD|HRV}}
|Napadač
|2015/16.
|-
|[[Marko Mihojević]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2016/17.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2017/18.
|-
|[[Nihad Mujakić]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2018/19.
|-
|[[Mersudin Ahmetović]]
|{{ZD|BIH}}
|Napadač
|2019/20.
|-
|[[Amer Dupovac]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2020/21.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2021/22.
|}

== Stručni štab ==
{|
| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; |
{|class=&quot;toccolours&quot;
! style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff&quot; colspan=&quot;11&quot; |&lt;center&gt;'''Stručni štab FK Sarajevo'''&lt;/center&gt;
|-
|width=&quot;200&quot;|'''Pozicija
|width=&quot;200&quot;|'''
|-
|  ||  
|-
|Članstvo i ulaznice||{{ZD|BIH}} [[Aida Kadić]]
|-
|Član Upravnog odbora||{{ZD|FIL}} [[Lim Meng Kwong]]
|-
|Predsjednik nadzornog odbora||{{ZD|BIH}} [[Alen Hujić]]
|-
|Predstavnik Omladinskog pogona||{{ZD|BIH}} [[Abdulah Bogilović]]
|-
|Koordinator Omladinskog pogona||{{ZD|BIH}} [[Memnun Suljagić]]
|-
|Šef skauting službe||{{ZD|BIH}} [[Faruk Ihtijarević]]
|-
|Šef stručnog štaba ||{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]]
|-
|Trener ||{{ZD|BIH}} [[Mustafa Kodro]]
|-
|Trener ||{{ZD|BIH}} [[Jasmin Trnovac]]
|-
|Trener golmana ||{{ZD|BIH}} [[Adi Adilović]]
|-
|Sportski direktor||{{ZD|BIH}} [[Emir Hadžić]]
|-
|Kondicioni trener||{{ZD|BIH}} [[Almir Seferović]]
|-
|Šef Akademije||{{ZD|HRV}} [[Aleksandar Borojević]]
|-
|Ekonom ||{{ZD|BIH}} [[Nermin Huskić]]
|-
|Ekonom ||{{ZD|BIH}} [[Arman Vražalica]]
|-
|Fizioterapeut||{{ZD|BIH}} [[Ismar Hadžibajrić]]
|-
|Tim menadžer||{{ZD|BIH}} [[Mustafa Beridan]]
|-
|Direktor marketinga||{{ZD|BIH}} [[Faruk Čengić]]
|-
|Generalni sekretar||{{ZD|BIH}} [[Mirza Hadžić]]
|-
|Šef finansija||{{ZD|BIH}} [[Merisa Peco]]
|-
|PR &amp; Press||{{ZD|BIH}} [[Bakir Arapović]]
|}
|}

== Uspjesi ==
=== Bivša Jugoslavija ===
* '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Šampion Jugoslavije]]: 2''' (1966/1967, 1984/1985)
:* Drugoplasirani: 2 (1964/65, 1979/80)

* '''''[[2. Savezna liga SFRJ|Druga Liga Jugoslavije]]: 1''''' 
:* '''Šampion: 1''' ([[Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 2. liga 1948/49|1948/49]]) 
  
*'''[[Kup Jugoslavije u nogometu]]''':
:*Finalist: 2 (1966/67, 1982/83)

* '''''[[Otvoreno Prvenstvo Jugoslavije]]: 1'''''
:* '''Šampion: 1''' (1982)
* '''''[[FSJ Ljetna liga prvaka]]''''': 1
:* ''' Šampion: 1''' (1972)

=== Bosna i Hercegovina ===
*'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Šampioni Bosne i Hercegovine]]: 5'''
::[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/1999]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/2007]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/2015]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/2019]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/2020.]]
:*'''Drugoplasirani: 6''' 
::: [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/1995]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/1997]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/1998]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/2006]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/2011]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/2013.]]

*'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Osvajači Kupa BiH]]: 7'''
::1996/1997, 1997/1998, 2001/2002, 2004/2005, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2018/2019]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/2021.]]
:*'''Finalist: 4'''
::: 1998/1999, 2000/2001, 2016/2017, 2021/2022
::*

*'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Osvajači Super kupa BiH]]: 1'''
::1996/1997.
:*'''Finalist: 2'''
::: 1997/1998, 1998/1999. 
:* '''&lt;u&gt;Bajramski turni&lt;/u&gt;r : 2'''   1998/1999, 1999/2000

=== Evropski uspjesi ===
Ažurirano: 15. juli 2021.&lt;ref name=&quot;History FK Sarajevo, uefa.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/history/index.html |title=History FK Sarajevo |work=[[UEFA]].com |access-date=15. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;11&quot;|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka / Evropski Kup &amp; UEFA Evropska liga / Kup UEFA
|-
!Takmičenje
!{{Tooltip | US | Ukupan broj odigranih sezona}}
!{{Tooltip | OU | Ukupan broj odigranih utakmica}}
!{{Tooltip | P | Pobjede}}
!{{Tooltip | N | Nerješeno}}
!{{Tooltip | I | Izgubljeno}}
!{{Tooltip | DG | Dati golovi}}
!{{Tooltip | PG | Primljeni golovi}}
!{{Tooltip | GR | Gol-razlika}}
|-
| [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga prvaka / Evropski Kup]] || 6 || 18 || 5 || 2 || 11 || 24 || 26 || -2
|-
| [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropska liga / Kup UEFA]] || 17 || 60 || 21 || 13 || 26 || 85 || 112  || –27
|-
| [[UEFA Evropska konferencijska liga]] || 1 || 2 || 0 || 1 || 1 || 0 || 1  || –1
|-
! '''Ukupno''' || '''24''' || '''80''' || '''26''' || '''16''' || '''38''' || '''109''' || '''139''' || '''–30'''
|-
|}

&lt;small&gt;* '''Boldirani''' su rezultati utakmica koje je FK Sarajevo odigralo na domaćem terenu&lt;/small&gt;

==== UEFA Liga prvaka ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;8&quot;|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka
|-
!Sezona
!Takmičenje
!Runda
!Protivnik
!Prva utakmica
!Druga utakmica
!Ukupan rezultat
!
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Kup evropskih šampiona 1967/1968.|1967/68.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] 
| Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|KIP}} [[Olympiakos Nicosia]] || 2–2 || '''3–1''' || 5–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] || '''0–0''' || 1–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1985/1986.|1985/86.]] || [[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] || Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|FIN}} [[FC Kuusysi|Kuusysi]] || 1–2 || '''1–2''' || 2–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Liga prvaka 2007/2008.|2007/08.]] 
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Liga prvaka]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|MLT}} [[Marsaxlokk F.C.|Marsaxlokk]] || 6–0 || '''3–1''' || 9–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|BEL}} [[K.R.C. Genk|Genk]] || 2–1 || '''0–1''' || 2–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] || '''0–1''' || 0–3 || 0–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015/16.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|POLJ}} [[Lech Poznań]] || '''0–2''' || 0–1 || 0–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''1–3''' || 1–2 || 2–5 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Liga prvaka 2020/2021.|2020/21.]]
|rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Liga prvaka]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|WAL}} [[Connah's Quay Nomads FC|Connah's Quay Nomads]] || 0–2 || {{n/a}} || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BLR}} [[FC Dynamo Brest|Dynamo Brest]] || 1–2 || {{n/a}} || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==== UEFA Evropska liga ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;8&quot;|FK Sarajevo u UEFA Evropskoj ligi
|-
!Sezona
!Takmičenje
!Runda
!Protivnik
!Prva utakmica
!Druga utakmica
!Ukupan rezultat
!
|-
| [[Kup UEFA 1980/81.|1980/81.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NJE}} [[Hamburger SV]] || 2–4 || '''3–3''' || 5–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[Kup UEFA 1982/83.|1982/83.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BUG}} [[PFK Slavija Sofija|Slavija Sofija]] || 2–2 || '''4–2''' || 6–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUM}} [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]] || 4–4 || '''4–0''' || 8–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] || 0–6 || '''1–0''' || 1–6 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/99.|1998/99.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BEL}} [[Beerschot AC|Germinal Ekeren]] || 1–4 || '''0–0''' || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2001/02.|2001/02.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|POR}} [[C.S. Marítimo|Marítimo]] || 0–1 || '''0–1''' || 0–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Kup UEFA 2002/03.|2002/03.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| Kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ČEŠ}} [[SK Sigma Olomouc|Sigma Olomouc]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3&lt;sup&gt;'''[[#1|1]]'''&lt;/sup&gt; || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|TUR}} [[Beşiktaş JK|Beşiktaş]] || 2–2 || '''0–5''' || 2–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2003/04.|2003/04.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|SCG}} [[FK Sartid|Sartid]] || '''1–1''' || 0–3 || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Kup UEFA 2006/07.|2006/07.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
|Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|AND}} [[FC Rànger's|Rànger's]] || '''3–0''' || 2–0 || 5–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUM}} [[FC Rapid București|Rapid București]] || '''1–0''' || 0–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2007/08.|2007/08.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] || '''1–2''' || 0–6 || 1–8 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] || '''1–0''' || 1–1 || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Helsingborgs IF]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3&lt;sup&gt;'''[[#2|2]]'''&lt;/sup&gt; || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Doigravanje || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUM}} [[CFR Cluj]] || '''1–1''' || 1–2 || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2011/12.|2011/12.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Örebro SK]] || 0–0 || '''2–0''' || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] || 0–5 || '''0–2''' || 0–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|MLT}} [[Hibernians FC|Hibernians]] || '''5–2''' || 4–4 || 9–6 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] || 0–1 || '''3–1''' || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] || '''2–1''' || 0–1 || 2–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|SMR}} [[AC Libertas|Libertas]] || '''1–0''' || 2–1 || 3–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ALB}} [[FK Kukësi|Kukësi]] || 2–3 || '''0–0''' || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska liga 2014/15.|2014/15.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NOR}} [[FK Haugesund|Haugesund]] || '''0–1''' || 3–1 || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|GRČ}} [[Atromitos FC|Atromitos]] || '''1–2''' || 3–1 || 4–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Doigravanje || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach|Borussia M'gladbach]] || '''2–3''' || 0–7 || 2–10 ||[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017/18.]] || [[UEFA Evropska liga]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|MOL}} [[FC Zaria Bălți|Zaria Bălți]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3&lt;sup&gt;'''[[#3|3]]'''&lt;/sup&gt; || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018/19.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]] 
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ARM}} [[FK Bananc|Bananc]] || 2–1 || '''3–0''' || 5–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] || 2–2 || '''0–8''' || 2–10 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]] ||[[UEFA Evropska liga]] || Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BJE}} [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] || '''1–2''' || 0–0 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] || '''2–1''' || {{n/a}} || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Doigravanje || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''0–1''' || {{n/a}} || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}
:&lt;div id=&quot;1&quot;&gt;&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; FK Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–3.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;
:&lt;div id=&quot;2&quot;&gt;&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; FK Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–4.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;
:&lt;div id=&quot;3&quot;&gt;&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; FC Zaria Bălți slavila izvođenjem penala 5–6.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;

==== UEFA Evropska konferencijska liga ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;8&quot;|FK Sarajevo u UEFA Evropskoj konferencijskoj ligi
|-
!Sezona
!Takmičenje
!Runda
!Protivnik
!Prva utakmica
!Druga utakmica
!Ukupan rezultat
!
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska konferencijska liga|Evropska konferencijska liga]] 
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|MDA}} [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] || 0–0 || 0–1 || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==== UEFA klupska rang lista ====
Na '''UEFA klupskoj rang listi 2020/21''' FK Sarajevo se trenutno nalazi na 180. mjestu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=UEFA rankings for club competitions |url=http://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html |website=uefa.com |access-date=20. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=UEFA 5-year Club Ranking 2021 |url=https://kassiesa.net/uefa/data/method5/trank2021.html |website=kassiesa.net |access-date=2. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff&quot; colspan=&quot;10&quot; align=&quot;center&quot;|'''UEFA-in petogodišnji klupski koefecijent'''
|-
|width=&quot;50&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''&lt;center&gt;Rang&lt;/center&gt;
|width=&quot;200&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''Klub
|width=&quot;65&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''Država
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2016/17.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2017/18.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2018/19.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2019/20.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2020/21.
|width=&quot;60&quot; colspan=&quot;2&quot;|'''&lt;center&gt;Ukupno&lt;/center&gt;
|-
|'''Poeni
|'''{{abbr|NS koef.|Koeficijent nogometnog saveza}}
|-
| align=&quot;center| 177. || [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] || {{ZID|GRU}} || 1.500 || 0.000 || 1.000 || 2.000 || 2.000 || 6.500 || 1.375
|-
| align=&quot;center| 178. || [[FK Žalgiris Vilnius|Žalgiris Vilnius]] || {{ZID|LIT}} || 1.000 || 1.000 || 2.000 || 1.000 || 1.500 || 6.500 || 1.750
|-
| align=&quot;center| 179. || [[Alashkert FC|Alashkert]] || {{ZID|ARM}} || 1.000 || 1.000 || 2.000 || 1.500 || 1.000 || 6.500 || 1.475
|- style=&quot;background:#800000; color:#ffffff&quot;
| align=&quot;center| '''180.''' || '''Sarajevo''' || {{ZID|BIH}} || '''0.000''' || '''0.250''' || '''1.500''' || '''2.000''' || '''2.500''' || '''6.250''' || '''1.600'''
|-
| align=&quot;center| 181. || [[FC Flora|Flora]] || {{ZID|EST}} || 0.500 || 0.250 || 1.500 || 1.500 || 2.500 || 6.250 || 0.950
|-
| align=&quot;center| 182. || [[Sivasspor]] || {{ZID|TUR}} || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 4.000 || 4.000 || 6.020
|-
| align=&quot;center| 183. || [[Alanyaspor]] || {{ZID|TUR}} || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 2.000 || 2.000 || 6.020
|}

=== FK Sarajevo u takmičenjima od 1994 do danas ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=100%
|-
! width=8% | Sezona
! width=4% | {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}}
! width=13% | Liga prvaka
! width=13% | Evropska liga
! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}}
! width=4% | {{Tooltip|Ref.|Reference}}
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. ||[[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]]|| 33 || 18 || 11 || 4 || 53 || 24 || +29 || 65 || 2. kvalifikacijski krug || Play-offf runda || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 || 
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 22 || 13 || 6 || 3 || 38 || 19 || +19 || 45 || 1. kvalifikacijski krug || 3. kvalifikacijski krug || 4 || 0 || 1 || 3 || 3 || 7 || –4 || 1 || 
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 33 || 21 || 7 || 5 || 68 || 20 || +48 || 70 || - || 2. kvalifikacijski krug || 4 || 2 || 1 || 1 || 7 || 11 || –4 || 7 || 
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 17 || 5 || 10 || 58 || 28 || +30 || 56 || - || 1. kvalifikacijski krug || 2 || 1 || 0 || 1 || 3 || 3 || 0 || 3 || 
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 16 || 11 || 5 || 41 || 22 || +19 || 59 || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || 
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 3 || 9 || 56 || 28 || +28 || 57 || 2. kvalifikacijski krug || - || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 3 || –3 || 0 || &lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2015/16&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2015-2016/831 |title=Premijer liga BiH 2015/16 |work=sportsport.ba |access-date= 30. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 30 || 19 || 9 || 2 || 55 || 17 || +38 ||'''66''' || - || Play-off runda || 6 || 2 || 0 || 4 || 9 || 15 || –6 || 6 ||&lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 ''Premijer liga BiH 2014/15, sportsport.ba'']; pristupljeno: 8. 6. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 10 || 4 || 45 || 21 || +24 || '''58''' || - || 2. kvalifikacijski krug || 4 || 2 || 1 || 1 || 5 || 4 || +1 || 7 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2013/14&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637 ''Premijer liga BiH 2013/14, sportsport.ba'']; pristupljeno: 10. 5. 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 9 || 4 || 52 || 19 || +33 || '''60''' || - || 3. kvalifikacijski krug || 6 || 3 || 1 || 2 || 14 || 10 || +4 || 10 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2012/13&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487 ''Premijer liga BiH 2012/13, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 6 || 8 || 48 || 31 || +17 || '''54''' || - || 3. kvalifikacijski krug || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 7 || –5 || 4 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2011/12&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 ''Premijer liga BiH 2011/12, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 51 || 26 || +25 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2010/11&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 ''Premijer liga BiH 2010/11, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 8 || 8 || 43 || 25 || +18 || '''50''' || - || Play-off runda || 6 || 2 || 2 || 2 || 7 || 7 || 0 || 8 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2009/10&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 ''Premijer liga BiH 2009/10, sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |date=20. 10. 2017 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 7 || 9 || 43 || 30 || +13 || '''49''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2008/09&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 ''Premijer liga BiH 2008/09, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 6 || 10 || 42 || 29 || +13 || '''48''' || 3. kvalifikacijski krug || Prvi krug || 8 || 3 || 0 || 5 || 12 || 15 || –3 || 9 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2007/08&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 ''Premijer liga BiH 2007/08, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|- 
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]]. || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 44 || 26 || +18 ||'''57''' || - ||2. kvalifikacijski krug || 4 || 3 || 0 || 1 || 6 || 2 || +4 || 9 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2006/07&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 ''Premijer liga BiH 2006/07, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 6 || 6 || 57|| 26 || +31 || '''60''' || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2005/06&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer liga BiH 2005/06, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 6 || 11 || 39 || 37 || +2 ||'''45''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2004/05&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 ''Premijer liga BiH 2004/05, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 5 || 8 || 58 || 25 || +33 || '''56''' || - || Kvalifikacije || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2003/04&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 ''Premijer liga BiH 2003/04, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 38 || 19 || 12 || 7 || 83 || 39 || +44 || '''69''' || - || 1. kolo || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 10 || –5 ||4 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2002/03&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 ''Premijer liga BiH 2002/03, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 8 || 9 || 50 || 34 || +16 || '''47''' || - || Kvalifikacije || 2  || 0 || 0 || 2 || 0 || 2 || –2 ||  0 ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 2001/02&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 ''Prva nogometna liga BiH 2001/02, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 42 || 24 || 9 || 9 || 81 || 35 || +46 || '''81''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 2000/01&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 ''Prva nogometna liga BiH 2000/01, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00]]. || '''-''' || 36 || 20 || 7 || 9 || 68 || 30 || +38 || '''67''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1999/00&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 ''Prva nogometna liga BiH 1999/00, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]].  || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 21 || 2 || 7 || 53 || 23 || +30 || '''65''' || - || 1. kvalifikacijski krug || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1998/99&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 ''Prva nogometna liga BiH 1998/99, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 33 || 16 || 9 || 8 || 58 || 35 || +23 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1997/98&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga BiH 1997/98, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 8 || 6 || 54 || 22 || +32 || '''56''' || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1996/97&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 ''Prva nogometna liga BiH 1996/97, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]]. || [[Datoteka:7 icon.svg|15px]] || 30 || 12 || 7 || 11 || 38 || 29 || +9 || '''43''' || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1995/96&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 ''Prva nogometna liga BiH 1995/96, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 9 || 7 || 1 || 1 || 24 || 5 || +19 || '''22''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1994/95&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 ''Prva nogometna liga BiH 1994/95, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|colspan=2|'''Ukupno'''||'''820'''||'''443'''||'''190'''||'''187'''||'''1400'''||'''705'''||'''+696'''||'''1723'''||colspan=2| ||'''64'''||'''22'''||'''10'''||'''32'''||'''80'''||'''108'''||'''–28'''||'''76'''
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|FK Sarajevo}}
*{{Službeni website|https://www.fksarajevo.ba}}
*[https://web.archive.org/web/20070621000156/http://www.fksinfo.com/index.php FK Sarajevo] na FKSINFO.com
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/index.html FK Sarajevo] na [[UEFA]].com
*[https://www.nfsbih.ba/stats/team/20873980/409-fk-sarajevo/ FK Sarajevo] na NFSBiH.ba

{{FK Sarajevo}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = FK Sarajevo u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{DEFAULTSORT:Sarajevo}}
[[Kategorija:FK Sarajevo|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1946.]]</text>
      <sha1>1x5wupe7vndit5ud15grjscwq56wqul</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428894</id>
      <parentid>3428886</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T14:26:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijene posljednje 3 izmjene teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/185.6.104.34|185.6.104.34]] i vraćeno na izmjenu 3426543 korisnika InternetArchiveBot</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64754" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni klub
| boja1                       = #FFFFFF
| boja2                       = #5D0D10
| ime                         = FK Sarajevo
| puno_ime                    = Fudbalski klub Sarajevo
| grb                         = FK_Sarajevo.svg
| veličina_grba               = 180px
| nadimak                     = ''Bordo-Bijeli''&lt;br&gt;''Divovi''
| osnovan                     = {{Početni datum i godine|1946|10|24}}&lt;br&gt;''(kao SD Torpedo)'' 
| lokacija                    = [[Centar (Sarajevo)|Centar]] [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| boje                        = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}}
| federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| konfederacija               = [[UEFA]]
| liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| stadion                     = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]]
| kapacitet                   = 34.630&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kapacitet stadiona &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|url=http://www.transfermarkt.co.uk/fk-sarajevo/stadion/verein/282|website=transfermarkt.co.uk|access-date=7. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| vlasnik                     = {{ZD|MALE}} [[Vincent Tan]] (60%) &lt;br&gt; {{ZD|BIH}} [[Ismir Mirvić]] (30%) &lt;br&gt; Ostali (10%)
| predsjednik                 = {{ZD|BIH}} [[Ismir Mirvić]]
| trener                      = {{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]]
| uspjesi                     = 15 trofeja
| nacionalni_kupovi           = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''×7'''&lt;br&gt;[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''×5'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''×2'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''×1''' 
| evropski_kupovi             =
| adresa                      = Maršala Tita 38b &lt;br /&gt; 71000 Sarajevo
| plasman_u_prethodnoj_sezoni = 4. mjesto
| prethodna_sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| veb-sajt                    = [http://www.fksarajevo.ba/ fksarajevo.ba]
| trenutna_sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Sarajevo – sezona 2021/2022.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = 
| uzorak_t1                   = _sarajevo2021h
| uzorak_dr1                  = 
| uzorak_š1                   = 
| uzorak_č1                   = 
| lijeva ruka1                = 770000
| tijelo1                     = 770000
| desna ruka1                 = 770000
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = 770000
| uzorak_lr2                  = 
| uzorak_t2                   = _sarajevo2021a
| uzorak_dr2                  = 
| uzorak_š2                   = 
| uzorak_č2                   = 
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 770000
| čarape2                     = FFFFFF
| uzorak_lr3                  = _nikevapor1920bb
| uzorak_t3                   = _sarajevo2021t
| uzorak_dr3                  = _nikevapor1920bb
| uzorak_š3                   = 
| uzorak_č3                   = 
| lijeva ruka3                = 000000
| tijelo3                     = 000000
| desna ruka3                 = 000000
| šorc3                       = 000000
| čarape3                     = 000000
}}
'''Fudbalski klub Sarajevo''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] glavnog grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i jedan od najuspješnijih klubova u državi. Klub je osnovan 24. oktobra 1946. i najuspješniji je klub iz [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u ligi bivše [[SFRJ]], osvojivši dvije titule prvaka u sezonama 1966/67. i 1984/85. Danas je FK Sarajevo jedan od najistaknutijih članova [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] uz osvojenih sedam [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupova Bosne i Hercegovine]] (1997, 1998, 2002, 2005, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2019]] i [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2021]]), 5 prvenstva BiH ([[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]), te jedan [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]. Također klub je u šest navrata bio državni viceprvak. FK Sarajevo se nalazi na vrhu [[Premijer liga Bosne i Hercegovine#Vječna tabela Premijer lige|vječne tabele Premijer lige BiH]] i najprominentniji je predstavnik Bosne i Hercegovine u evropskim takmičenjima. Jedan je od najpopularnijih klubova u BiH, zajedno sa gradskim rivalom [[FK Željezničar]], s kojim dijele snažan rivalitet koji se ogleda kroz [[Derbi FK Sarajevo - FK Željezničar|sarajevski derbi]].

Klub svoje domaće utakmice igra na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Olimpijskom stadionu &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]], koji je ime dobio po legendarnom napadaču kluba [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]]. Stadion ima kapacitet od 34.630 mjesta.&lt;ref&gt;{{cite web |title=World Stadiums - Stadiums in Bosnia &amp; Herzegovina |url=http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |website=worldstadiums.com |access-date=18. 8. 2020 |date=1. 5. 2017 |archive-date=1. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170501131039/http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Prvi dani ===
[[Datoteka:FK Sarajevo.jpg|mini|250px|Prostorije FK Sarajevo]]
[[24. oktobar|24. oktobra]] 1946. godine spajanjem RSD &quot;Udarnik&quot; i OFD &quot;Sloboda&quot; osnovano je Sportsko društvo &quot;Torpedo&quot;. Klub se prvi put pojavio na jugoslovenskom sportskoj sceni [[1946.|iste godine]] pod imenom SD Torpedo. Prvi predsjednik novoosnovanog kluba je Safet Džinović, dok su potpredjednici bili Vojo Marković i Alojz Stanarević. Osim toga, Josip Bulat je imenovan za trenera. Novoformiranom timu, koji je naslijedio Udarnika kao i njegove rezultate i položaj u ligi, su se pridružili i odabrani igrači iz Udarnika i Slobode. Na početku to su bili: Hodžić, Vlajičić, Šarenkapa, Pauković, Fizović, Konjević, Radović, Viđen i Mustagrudić a poslije Mantula, Glavočević, Tošić, Pecelj, Novo, Strinić, Đ. Lovrić i Alajbegović. Tim je odigrao svoju prvu utakmicu 3. novembra 1946. godine.

Godinu dana kasnije, 5. oktobra 1947. godine održana je historijska skupština na kojoj je odlučeno da SD ''Torpedo'' mijenja naziv u SDM &quot;Sarajevo&quot;. Prema planu koji je iznesen na sastanku u velikoj dvorani fiskulturnog doma novo Sportsko društvo trebalo je okupiti ono najbolje iz grada Sarajeva i BiH.

U septembru 1948. godine, klubu se pridružuje i tadašnja jugoslovenska fudbalska legenda, [[Miroslav Brozović]], koji je u velikoj mjeri u klub donio potrebno iskustvo. Mostarac je ranije nastupao za [[FK Partizan]] a bio je i [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|kapitan reprezentacije Jugoslavije]] s kojom je na olimpiskim igrama u Londonu osvojio i srebrnu medalju. Brozoviću je ponuđena pozicija igrača i trenera što je i prihvatio, okrenuvši se ka cilju da klub uvede u jugoslovensku prvu ligu jer je upravo po okončanju prethodne sezone klub napustio elitni rang nogometnog takmičenja.

Kao samostalan fudbalski klub &quot;Sarajevo&quot; egzistira od 20. maja 1949. godine, a dan kasnije je registrovano u Fudbalskom savezu područja Sarajevo.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;&gt;[http://www.fcsarajevo.ba/historija ''Historija FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205053233/http://www.fcsarajevo.ba/historija |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

Znatno ojačano pomenutim igračima, klub uspjeva u drugoj sezoni Jugoslovenske lige ući u društvo najboljih, ali nakon samo jedne sezone ispadaju&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html ''Prva nogometna liga Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt; da bi se odmah sljedeće sezone ekspresno vratili u prvu ligu. 1950. godine Sarajevo zauzima peto mjesto&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt; , a dvije godine nakon toga klub se sa uspjehom bori za opstanak&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt;. Nakon toga sve do sezone 1956/57 Sarajevo se može svrstati u red stabilnih prvoligaša&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt;. 
U sezoni 1956/57, u prvoj sezoni nakon povlaćenja Brozovića iz aktivnog igranja, FK Sarajevo ispada u drugu ligu, a već sljedeće sezone se vraćaju i nekoliko godina opet osvajaju mjesta u sredini tabele.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;/&gt;

Ključni igrač za Sarajevo u njegovim ranim godinama bio je legendarni napadač [[Asim Ferhatović]], zvani Hase, koji je igrao za klub u periodu između 1952. i 1967. U sezoni 1963/1964. sa ukupno postignutih 19 golova bio je najbolji strijelac jugoslovenske lige,&lt;ref&gt;http://rsssf.com/tablesj/joegtops.html&lt;/ref&gt; dok je klub završio na četvrtom mjestu.&lt;ref&gt;http://rsssf.com/tablesj/joegchamp.html#yug&lt;/ref&gt;

=== U društvu prvaka ===

U takmičarskoj sezoni 1964/65. Sarajevo je osvojilo titulu vicešampiona, a u sezoni 1966/67. i šampionsku titulu kao prvi klub iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt;
Značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupu Jugoslavije]]. 1947. Sarajevo plasirali su se u polufinale a korak dalje su napravili u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Upravo ta sezona, 1966/67, u kojoj su pored osvajanja titule prvaka igrali i finale Kupa Jugoslavije kao i četvrtfinale Srednjoevropskog kupa protiv mađarskog Újpesta, ostaće kao jedna od najsupješnijih sezona u historiji bordo kluba.

U sezoni 1984/85. Sarajevo daruje svojim navijačima po drugi put titulu šampiona.&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Jugoslavije&quot;/&gt; Tokom cijele sezone Sarajevo je vodilo &quot;bitku&quot; sa [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] za prvo mjesto, da bi u zadnjem kolu pobjedom nad [[FK Crvena zvezda|Crvenom Zvezdom]] (40.000 gledalaca, 2:1) obezbijedili plasman u kup evropskih šampiona.

&lt;timeline&gt;

ImageSize = width:750 height:174
PlotArea  = width:650 height:42 left:80 bottom:60
AlignBars = justify

Period     = from:1946 till:1992
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1946
ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1946

Colors =
  id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7)
  id:blau  value:rgb(0.7,0.7,1)
  id:rot   value:rgb(1,0.7,0.7)
  id:gelb  value:rgb(1,1,0.7)
  id:grau  value:gray(0.8)

BarData =
  bar:eins text:&quot;1. Liga&quot;
  bar:zwei text:&quot;2. Liga&quot;

PlotData=
  align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5)

  bar:eins color:gruen
  from:1947 till:1948 text:10
  from:1949 till:1950 text:5
  from:1950 till:1951 text:7
  from:1951 till:1952 text:9
  from:1952 till:1953 text:6
  from:1953 till:1954 text:7
  from:1954 till:1955 text:7
  from:1955 till:1956 text:6
  from:1956 till:1957 text:13
  from:1958 till:1959 text:10
  from:1959 till:1960 text:6
  from:1960 till:1961 text:8
  from:1961 till:1962 text:7
  from:1962 till:1963 text:9
  from:1963 till:1964 text:4
  from:1964 till:1965 text:2
  from:1965 till:1966 text:9
  from:1966 till:1967 text:1
  from:1967 till:1968 text:7
  from:1968 till:1969 text:11
  from:1969 till:1970 text:12
  from:1970 till:1971 text:12
  from:1971 till:1972 text:15
  from:1972 till:1973 text:7
  from:1973 till:1974 text:14
  from:1974 till:1975 text:13
  from:1975 till:1976 text:7
  from:1976 till:1977 text:16
  from:1977 till:1978 text:9
  from:1978 till:1979 text:4
  from:1979 till:1980 text:2
  from:1980 till:1981 text:13
  from:1981 till:1982 text:4
  from:1982 till:1983 text:11
  from:1983 till:1984 text:9
  from:1984 till:1985 text:1
  from:1985 till:1986 text:15
  from:1986 till:1987 text:13
  from:1987 till:1988 text:14
  from:1988 till:1989 text:13
  from:1989 till:1990 text:13
  from:1990 till:1991 text:11
  from:1991 till:1992 text:9
  bar:zwei color:blau
  from:1946 till:1947 text:1
  from:1948 till:1949 text:1
  from:1957 till:1958 text:1

TextData=
  pos:(230,130) fontsize:12 text:&quot;Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1946. do 1992.&quot;
&lt;/timeline&gt;

=== Međunarodne utakmice ===

Klub je od 07. marta 1948. do decembra 1982. godine odigrao 226 međunarodnih utakmica na četiri kontinenta i veoma uspješno reprezentovao sport tadašnje države. Bilans je rezultatski povoljan i izgleda ovako: 107 pobjeda, 58 neriješeno, 61 izgubljenih sa gol-razlikom 570:383.{{Citat potreban}}

Gotovo na svim gostovanjima u inostranstvu Sarajevo je dobijalo laskave ocjene i priznanja. Tako je [[Kolumbija|kolumbijski]] list &quot;La Perensa&quot; pisao februara 1972. godine da je Sarajevo zasjenilo sve inostrane ekipe koje su posljednih godina gostovale u Kolumbiji, pa čak i [[brazil]]ski [[Santos]], sa slavnim [[Pele]]om.
&quot;Gosti iz Jugoslavije njeguju maštovitu i tehnički dotjeranu igru, koja oduševljava i plijeni&quot; – pisao je tada kolumbijski list.

Avgusta 1972. godine poslije međunarodnog turnira u Malagi (Španija), list &quot;Sol de Espanja&quot; ovako je komentarisao finalni susret u kojem je praška [[Dukla]], tek poslije izvođenja jedanesteraca savladala &quot;Sarajevo&quot; sa 4:3 – &quot;Pravda nije zadovoljena. Umjesto u Sarajevo, trofej ide u [[Prag]]. Tim sa Koševa je moralni pobijednik turnira. Pružio je najdopadljiviju igru i osvojio simpatije 25.000 gledalaca&quot;.

Inače, pred najviše gledalaca Sarajevo je igralo 31. augusta 1957. godine u Katovicama ([[Poljska]]), protiv selekcije &quot;Katovica&quot;. Rezultat je bio 2:2, a meč je posmatralo 120.000 gledalaca.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;/&gt;

=== Mlade snage ===

Sarajevo je i dalje &quot;izbacivalo&quot; nove igrače. Naslijednici [[Safet Sušić|Sušića]], [[Faruk Hadžibegić|Hadžibegića]], [[Husref Musemić|Musemića]], [[Predrag Pašić|Pašića]] i [[Asim Ferhatović|Ferhatovića]] su u novijoj historiji kluba [[Džemal Berberović|Berberović]], [[Albin Pelak|Pelak]], [[Alen Škoro|Škoro]], [[Emir Obuća|Obuća]], [[Veldin Muharemović]] i dr.

U sklopu FK Sarajevo djeluje škola fudbala &quot;Asim Ferhatović - Hase&quot; iz koje su ponikli veliki igrači. U periodu od konstituisanja BiH kao nezavisne države Škola fudbala Fudbalskog kluba Sarajevo je najuspješnija u Bosni i Hercegovini. &quot;Bordo&quot; klub je u ovom periodu dao rekordan broj igrača u svim reprezentativnim selekcijama BiH, a brojni su trofeji na domaćoj i međunarodnoj sceni, osvojena prvenstva i kupovi u omladinskoj kategoriji.&lt;ref name=&quot;Omladinski pogon FK Sarajevo&quot;&gt;[http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu ''Omladinski pogon FK Sarajevo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205041039/http://www.fcsarajevo.ba/o-omladinskom-pogonu |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

===Era Vincenta Tana===

Nakon nekoliko godina stagniranja i sušnih godina, bez osvojenih trofeja, vodstvo kluba se odlučilo na svojevrstan iskorak, kako za klub sa Koševa tako i domaći nogomet općenito te se pristupilo kreiranju uslova za dugoročno gledano bolje rezultate FK sarajeva.
Naime, Vincent Tan, malezijski biznismen i vlasnik nogometnog kluba [[Cardiff City FC|Cardiff City]], otkupio je krajem 2013. godine dio upravljačkih prava kluba, obećavši da će uložiti u klub 1.200.000 funti.&lt;ref&gt;http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307031933/http://www.theguardian.com/football/2013/dec/25/cardiff-city-vincent-tan-bosnia |date=7. 3. 2014 }} Pristupljeno 16.8.2014.&lt;/ref&gt; Prema tom sporazumu, nogometni klub Cardiff će sarađivati sa FK Sarajevo kroz razmjenju igrača i učestvovanje u budućoj nogometnoj akademiji, koja bi po osnivanju trebala u klub primamiti nove talente. Odmah po preuzimanju dijela vlasničkih prava, Tan je u klub doveo nekoliko kvalitetnih igrača kao što su [[Miloš Stojčev]], [[Džemal Berberović]] i [[Nemanja Bilbija]] koji su klubu pomogli u osvajanju nacionalnog kupa u sezoni 2013/14, prvog trofeja nakon 7 godina i osvajanja prvenstva u sezoni 2006/07.&lt;ref&gt;http://sportsport.ba/bh_fudbal/bordo-armija-slavi-prvi-trofej-nakon-tacno-sedam-godina{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 16.8.2014./131798&lt;/ref&gt;

Prije trijumfa u Kupa, [[Robert Jarni]] je krajem 2013. godine doveden u klub kao novi trener kluba.&lt;ref&gt;http://balkans.aljazeera.net/vijesti/robert-jarni-novi-trener-fk-sarajevo Pristupljeno 16.8.2014.&lt;/ref&gt;. Međutim, Jarni je otpušten samo četiri mjeseca kasnije,&lt;ref&gt;http://www.bhrt.ba/sport/nogomet/robert-jarni-vise-nije-trener-fk-sarajeva/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 16.8.2014.&lt;/ref&gt; (dok je ekipa još bila u polufinalu Kupa) zbog loših igara kluba pod njegovim vodstvom i gubljenja realnih šansi za osvajanje nacionalnog prvenstva.

5. august 2014. FK Sarajevo je potpisalo sporazum o saradnji sa NK Bosna iz [[Visoko]]g prema kojem će FK Sarajevo svoje igrače pozajmljivati ovom klubu ali da će imati i prvo pravo kod kupovine talentovanih igrača NK Bosna. Sporazum su potpisali Adis Hajlovac i Mirza Laletović u ime NK Bosna i Abdulah Ibraković u ime FK Sarajeva.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812231519/http://nkbosna.ba/novosti/201-potpisan-sporazum |archive-date=12. 8. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Domaća takmičenja ==

[[Datoteka:Šampionska generacija FK Sarajevo 1967 godine.png|thumb|250px|Šampionska generacija FK Sarajevo 1967.]]
Uz dvije titule prvaka Jugoslavije, 1967. i 1984. značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u Kupu Jugoslavije. Već 1947. dospijelo je do polufinala i samo igrom žrijeba nije postalo finalista, što će ligašu sa Koševa uspjeti u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Bila je to inače najuspješnija sezona u historiji Sarajeva.&lt;ref name=&quot;Nogometni kup Jugoslavije&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesj/joegcuphistfull.html ''Nogometni kup Jugoslavije'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

FK Sarajevo u poslijeratnom periodu osvaja prvo mjesto u takmičenju pod organizacijom NS BiH u sezoni 1998./99. međutim zbog sukoba Zrinjskog i Veleža oko korištenja stadiona Bijeli Brijeg play off sa klubovima iz Herceg-Bosne nije odigran tako da je Sarajevo proglašeno prvakom od strane NS BiH. Sezone 1997/98 i 1998/99 završavali su na drugom mjestu, a u sezoni 2006/07. Sarajevo je po prvi put osvojilo Premijer ligu BiH.
FK Sarajevo je u sezonama 1996., 1997., 1998., 2002. i 2005. osvojio [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]], a 1999. i 2000. je bio finalista kupa, kao i 2017. 1997. godine osvaja [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Super kup]].&lt;ref name=&quot;Nogometni kup BiH, rsssf.com&quot;&gt;[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcuphist.html ''Nogometni kup BiH, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

=== Kroz lige Bosne i Hercegovine ===
&lt;timeline&gt;

ImageSize = width:750 height:174
PlotArea  = width:320 height:42 left:80 bottom:60
AlignBars = justify

Period     = from:1994 till:2020
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:4 start:1994
ScaleMinor = unit:year increment:1 start:1994

Colors =
  id:gruen value:rgb(0.7,1,0.7)
  id:blau  value:rgb(0.7,0.7,1)
  id:rot   value:rgb(1,0.7,0.7)
  id:gelb  value:rgb(1,1,0.7)
  id:grau  value:gray(0.8)

BarData =
  bar:eins text:&quot;1. Liga&quot;
  bar:zwei text:

PlotData=
  align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,grau) width:20 shift:(1,-5)

  bar:eins color:gruen
  from:1994 till:1995 text:2.
  from:1995 till:1996 text:7.
  from:1996 till:1997 text:2.
  from:1997 till:1998 text:2.
  from:1998 till:1999 text:1.
  from:1999 till:2000 text:*
  from:2000 till:2001 text:3.
  from:2001 till:2002 text:4.
  from:2002 till:2003 text:3.
  from:2003 till:2004 text:3.
  from:2004 till:2005 text:4.
  from:2005 till:2006 text:2.
  from:2006 till:2007 text:1.
  from:2007 till:2008 text:5.
  from:2008 till:2009 text:4.
  from:2009 till:2010 text:5.
  from:2010 till:2011 text:2.
  from:2011 till:2012 text:4.
  from:2012 till:2013 text:2.
  from:2013 till:2014 text:3.
  from:2014 till:2015 text:1.
  from:2015 till:2016 text:4.
  from:2016 till:2017 text:3.
  from:2017 till:2018 text:3.
  from:2018 till:2019 text:1.
  from:2019 till:2020 text:1.

TextData=
  pos:(120,130) fontsize:12 text:&quot;Plasman FK Sarajeva tokom sezona od 1994. do 2020.&quot;
  pos:( 80, 16) fontsize:8  text:&quot;* = Sezone 1999./2000. doigravanje se nije igralo te je FK Sarajevo kao prvoplasirani na tabeli bio prvak BiH za 1999/2000.
&lt;/timeline&gt;

Sarajevo je nakon početka rata u BiH i povlačenja bh. ekipa iz [[Prva Savezna liga|prve lige]] [[SFRJ|Jugoslavije]] postalo član novoosnovane [[Prva liga NS BiH|Prve Lige BiH]]. Ekipa je učestvovala na svim prvenstvima Bosne i Hercegovine koje je organizovao [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]], od [[1994]]. godine.&lt;ref name=&quot;Historija FK Sarajevo&quot;/&gt;

Prvoj sezoni je prethodila utakmica protiv selekcije [[UNPROFOR]]-a u opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|stadionu Koševo]], u kojoj je Sarajevo pobijedilo rezultatom 4-1. U prvenstvu je nakon prvog mjesta u grupi &quot;Jablanica&quot; na finalnom turniru Sarajevo osvojilo drugo mjesto.

2005. godine Sarajevo osvaja Kup BiH i osigurava učešće u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]. Ali do utakmica [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] ne dolazi, jer [[UEFA]] ne izdaje klubu [[UEFA program licenciranja|licencu]] potrebnu za evropske utakmice.

== Sarajevo u Evropi ==
Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je odigralo protiv Kiparskog [[Olympiakos Nicosia|Olympiakosa]]&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1967/68, uefa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618235557/http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1967/clubs/club=64378/matches/index.html |date=18. 6. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;. Nakon ukupne pobjede od 5-3 na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]] je došao poznati [[Manchester United]], predvođen [[George Best|Georgom Bestom]]. Nakon 0-0 u Sarajevu, igrači bordo tima su u uzvratu izgubili sa 2-1 i tako završili svoj prvi izlet u Evropu. Svoj drugi pokušaj u Ligi prvaka Sarajevo je imalo protiv finskog prvaka Kuusysi Lahti 1985. godine. U dvije utakmice Sarajevo gubi sa ukupnim rezultatom od 4-2.&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1985/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u Ligi prvaka 1985/86, uefa.com'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;.
Što se tiče evropskog nogometa Sarajevo je imalo dosta uspjeha u poslijeratnom periodu. Najveća utakmica FK Sarajeva od 1992. god. je igrana protiv [[Bešiktaš Istanbul|Bešiktaša]] iz [[Istanbul]]a. Naime bordo momčad je u Istanbulu iznenadila cijelu bh. javnost odigravši 2:2&lt;ref name=&quot;Besiktas - Sarajevo  2:2, Izvještaj&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70169/index.html ''Besiktas - Sarajevo  2:2, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;. Nažalost, na Koševu su u revanšu izgubili 5:0.&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2002/matches/round=1626/match=70170/index.html ''FK Sarajevo - Besiktas 0:5, Izvještaj'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
Osvajanjem drugog mjesta u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]].&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer Liga BiH 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt; Sarajevo je izborilo takmičenje u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], ali su porazom od [[Rapid Bukurešt|Rapida]] iz [[Bukurešt]]a svoj put završili u 2. pretkolu.&lt;ref name=&quot;FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06&quot;&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2006/clubs/club=64378/matches/index.html ''FK Sarajevo u kupu UEFA 2005/06'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

== Stadion ==
[[Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|thumb|300px|Stadion Asim Ferhatović Hase]]
{{glavni|Stadion Asim Ferhatović Hase}}

Domaći teren FK Sarajevo je gradski stadion Asim Ferhatović Hase, nekada poznat kao stadion Koševo, koji se nalazi u sarajevskom naselju Koševo.
Stadion je otvoren 1947. godine. 1984. godine, rekonstruisan je za Zimske Olimpijske igre 1984. godine, te se zbog toga često naziva i Olimpijski stadion. Od jula 2004. godine nosi naziv &quot;Asim Ferhatović - Hase&quot;, po [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]], legendarnom nogometašu FK Sarajeva, koji se karijeru završio 1967. godine.

Danas, stadion Asim Ferhatović Hase ima kapacitet od oko 37.500 sjedećih mjesta&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |title=''World Stadiums - Asim Ferhatović Hase'' |access-date=3. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170501131039/http://www.worldstadiums.com/europe/countries/bosnia_herzegovina.shtml |archive-date=1. 5. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, te je ponakad domaćin [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine]], kada se utakmice ne igraju na [[Stadion Bilino polje|stadionu Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]].&lt;ref name=&quot;Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase&quot;&gt;[http://www.fcsarajevo.ba/stadion ''Olimpijski stadion Koševo - Asim Ferhatović Hase''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205063706/http://www.fcsarajevo.ba/stadion |date=5. 12. 2013 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

== Navijači ==
[[Datoteka:Horde Zla (logo).png|left|190px|Logo navijačke grupe &quot;Horde zla&quot;]]
=== Horde Zla ===

{{glavni|Horde zla}}

Navijači kluba poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Navijačke grupe postoje širom Evrope, kao što su Horde Zla Stugart, koji se nalaze u Njemačkoj. Također, navijačka grupa Horde Zla ima odjeljak i u Sjedinjenim Američkim Državama, a najpoznatiji od njih su Horde Zla Reapers iz Los Angelesa, Kalifornija.

Ova navijačka grupa osnovana je 1987. godine, nakon utakmice protiv FK Crvene Zvezde, kada su navijači sa istoka prefarbali zmiju poskoka u bordo bijelu boju i ubacili ga među zvezdine navijače - Delije. 8 osoba je privedeno zbog ovog događaja, te je istima bio zabranjen ulaz na istočnu tribinu. Ova grupa i još nekoliko drugih navijača oformili su novu grupu pod nazivom &quot;Horde Zla&quot;.

== Rivalitet ==

=== Sarajevski derbi===
{{Glavni|Sarajevski derbi}}

Najveći sportski rival FK Sarajeva je [[FK Željezničar]]. Susret ova dva nogometna kluba predstavlja ne samo najveći gradski, već općenito  najveći nogometni derbi u državi.
Prvi zvanični ligaški meč između ova dva kluba održan je 1954. godine kada je FK Sarajevo slavilo sa 6-1 a ovaj rezultat je još uvijek i najveća pobjeda u gradskom derbiju. Osim toga, FK Sarajevo je još u dva navrata pobijedilo u gradskom derbiju s 5 golova razlike (12. septembar 1976. i 2. septembar 1995.), oba puta na domaćem terenu.
S druge strane, najveća porazi FK Sarajeva u gradskim derbijima su bili 2–5 18. marta 1984. kao i tri put rezultat od 1-4, svi rezultati su ostvareni na gostujućem terenu.
Općenito, najduži period bez poraza ostvarilo je Sarajevo kada je u periodu između 5. augusta 1990. i 4. aprila 1998. u 10 utakmica ostalo neporaženo uz ostvarene 3 pobjede.	

Važno je napomenuti da je u zadnjih nekoliko decenija jaz između klasa stanovništva koji navijaju za jedan ili drugi klub djelimično ublažen i oba kluba imaju podršku navijača iz svih klasa, ali su historijske razlike i animoziteti još uvijek vidljivi.&lt;ref&gt;http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/news/newsid=1884806.html Sarajevski derbi na Uefa.com Pristupljeno 28. maja 2015.&lt;/ref&gt;

Karakteristika derbija zadnjih 10-tak godina je relativno malo postignutih golova uz veliki broj neriješenih utakmica.

=== Ostali rivali ===
Tokom većeg dijela historije kluba sa Koševa intenzivan rivalitet također postoji i između FK Sarajeva i [[Zenica|zeničkog]] [[NK Čelik]]a a u posljednje vrijeme i kluba [[NK Široki Brijeg]].
== Trenutni sastav ==
''Posljednja izmjena: 7. maj 2022.''&lt;ref name=igrackikadar&gt;{{cite web|url=http://www.fksarajevo.ba/bs/prvi-tim|title=Sastav FK Sarajeva|publisher=fksarajevo.ba|access-date=7. 5. 2022|archive-date=7. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930195508/https://www.fksarajevo.ba/bs/prvi-tim|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Muhamed Šahinović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Selmir Pidro]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Halid Šabanović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=SRB|ime=[[Darko Lazić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HRV|ime=[[Mirko Oremuš]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Anel Hebibović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Andrej Đokanović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Mersudin Ahmetović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=AUT|ime=[[Darko Bodul]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MAK|ime=[[Krste Velkoski]]|poz=FW}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=[[Tarik Ramić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Adnan Šećerović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Dal Varešanović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=CG|ime=[[Boris Cmiljanić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Nihad Mujakić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=[[Dino Islamović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=HRV|ime=[[Dražen Bagarić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Kerim Palić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=[[Adnan Kanurić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=MKD|ime=[[Daniel Avramovski]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=BIH|ime=[[Amer Dupovac]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BIH|ime=[[Irfan Ramić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=BIH|ime=[[Muharem Trako]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=BIH|ime=[[Belmin Dizdarević]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=50|nac=BIH|ime=[[Muhamed Buljubašić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Rifet Kapić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=96|nac=BIH|ime=[[Rijad Kobiljar]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=97|nac=BIH|ime=[[Hamza Čataković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=BIH|ime=[[Asmir Suljić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

===Na posudbi===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Hamza Bešić]]|poz=DF|ostalo=u [[FK Goražde|Goražde]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=HRV|ime=[[Vicko Ševelj]]|poz=DF|ostalo=u [[FK Akron Tolyatti|Akron Tolyatti]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Đani Salčin]]|poz=MF|ostalo=u [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Haris Konjalić]]|poz=MF|ostalo=u [[FK Goražde|Goražde]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Armin Imamović]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Kenan Dervišagić]]|poz=FW|ostalo=u [[FK Radnik Hadžići|Radnik Hadžići]]}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

===Ostali igrači pod ugovorom===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Faruk Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Bivši nogometaši ==
{{Glavni|Bivši nogometaši FK Sarajevo}}
* [[Alen Škoro]]
* [[Asim Ferhatović]]
* [[Davor Jozić]]
* [[Džemal Berberović]]
* [[Džemaludin Mušović]]
* [[Elvir Baljić]]
* [[Faruk Hadžibegić]]
* [[Fuad Muzurović]]
* [[Husref Musemić]]
* [[Merdanović Nijaz]]
* [[Mehmed Janjoš]]
* [[Miroslav Brozović]]
* [[Mirsad Fazlagić]]
* [[Mirza Kapetanović]]
* [[Mirza Varešanović]]
* [[Predrag Pašić]]
* [[Safet Sušić]]
* [[Vahidin Musemić]]
* [[Zijad Švrakić]]

=== Trofej ''Ismir Pintol'' ===
Trofej ''Ismir Pintol'', je trofej koji se od sezone 2002/2003. dodjeljuje za najborbenijeg igrača Sarajeva za proteklu sezonu a nazvan je prema preminulom navijaču FK Sarajevo, Ismiru Pintolu.&lt;ref&gt;[http://www.historija.ba/d/115-preminuo-ismir-pintol/ Ustanovljen trofej ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.&lt;/ref&gt; Dobitnik trofeja se odlučuje glasanjem navijača na zvaničnoj web stranici kluba a da bi ostvario pravo da učestvuju u izboru, igrač mora nastupiti za klub u najmanje 10 službenih utakmica. U dosadašnjem periodu, trofej nije dodijeljen u tri navrata kao pokazatelj nezadovoljstva navijača rezultatima kluba.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/sport/nogomet/trofej-ismir-pintol-osvojio-sedin-torlak/130526032 Osvajač trofeja ''Ismir Pintol''] Pristupljeno 28. maja 2015.&lt;/ref&gt;

==== Dobitnici trofeja ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; text-align: center;&quot;
! width=&quot;120&quot;|Dobitnik&lt;ref name=ismir3&gt;{{cite web|url=http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|title=Svi dobitnici trofeja &quot;Ismir Pintol&quot;|publisher=Nogomanija.ba|access-date=28. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20141030214054/http://nogomania.ba/totomirovicu-trofej-ismir-pintol/|archive-date=30. 10. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
! width=&quot;60&quot;|Država
! width=&quot;60&quot;|Pozicija
! width=&quot;120&quot;|Sezona
|-
|[[Safet Nadarević]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2002/03.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2003/04.
|-
|[[Džemal Berberović]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2004/05.
|-
|[[Matija Matko]]
|{{ZD|HRV}}
|Napadač
|2005/06.
|-
|[[Marciano José do Nascimento|Marciano]]
|{{ZD|BRA}}
|Sredina terena
|2006/07.
|-
|[[Semjon Milošević]] 
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2007/08.
|-
|[[Damir Hadžić (nogometaš)|Damir Hadžić]] 
|{{ZD|BIH}}
|Sredina terena
|2008/09.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2009/10.
|-
|[[Sedin Torlak]] 
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2010/11.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2011/12.
|-
|[[Sedin Torlak]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2012/13.
|-
|[[Ivan Tatomirović]]
|{{ZD|SRB}}
|Odbrana
|2013/14.
|-
|[[Samir Radovac]]
|{{ZD|BIH}}
|Vezni red
|2014/15.
|-
|[[Leon Benko]]
|{{ZD|HRV}}
|Napadač
|2015/16.
|-
|[[Marko Mihojević]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2016/17.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2017/18.
|-
|[[Nihad Mujakić]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2018/19.
|-
|[[Mersudin Ahmetović]]
|{{ZD|BIH}}
|Napadač
|2019/20.
|-
|[[Amer Dupovac]]
|{{ZD|BIH}}
|Odbrana
|2020/21.
|-bgcolor=#EEEEEE
|''Nije dodijeljen''
|/
|/
|2021/22.
|}

== Stručni štab ==
{|
| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; |
{|class=&quot;toccolours&quot;
! style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff&quot; colspan=&quot;11&quot; |&lt;center&gt;'''Stručni štab FK Sarajevo'''&lt;/center&gt;
|-
|width=&quot;200&quot;|'''Pozicija
|width=&quot;200&quot;|'''
|-
|  ||  
|-
|Članstvo i ulaznice||{{ZD|BIH}} [[Aida Kadić]]
|-
|Član Upravnog odbora||{{ZD|FIL}} [[Lim Meng Kwong]]
|-
|Predsjednik nadzornog odbora||{{ZD|BIH}} [[Alen Hujić]]
|-
|Predstavnik Omladinskog pogona||{{ZD|BIH}} [[Abdulah Bogilović]]
|-
|Koordinator Omladinskog pogona||{{ZD|BIH}} [[Memnun Suljagić]]
|-
|Šef skauting službe||{{ZD|BIH}} [[Faruk Ihtijarević]]
|-
|Šef stručnog štaba ||{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]]
|-
|Trener ||{{ZD|BIH}} [[Mustafa Kodro]]
|-
|Trener ||{{ZD|BIH}} [[Jasmin Trnovac]]
|-
|Trener golmana ||{{ZD|BIH}} [[Adi Adilović]]
|-
|Sportski direktor||{{ZD|BIH}} [[Emir Hadžić]]
|-
|Kondicioni trener||{{ZD|BIH}} [[Almir Seferović]]
|-
|Šef Akademije||{{ZD|HRV}} [[Aleksandar Borojević]]
|-
|Ekonom ||{{ZD|BIH}} [[Nermin Huskić]]
|-
|Ekonom ||{{ZD|BIH}} [[Arman Vražalica]]
|-
|Fizioterapeut||{{ZD|BIH}} [[Ismar Hadžibajrić]]
|-
|Tim menadžer||{{ZD|BIH}} [[Mustafa Beridan]]
|-
|Direktor marketinga||{{ZD|BIH}} [[Faruk Čengić]]
|-
|Generalni sekretar||{{ZD|BIH}} [[Mirza Hadžić]]
|-
|Šef finansija||{{ZD|BIH}} [[Merisa Peco]]
|-
|PR &amp; Press||{{ZD|BIH}} [[Bakir Arapović]]
|}
|}

== Uspjesi ==
=== Bivša Jugoslavija ===
* '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Šampion Jugoslavije]]: 2''' (1966/1967, 1984/1985)
:* Drugoplasirani: 2 (1964/65, 1979/80)

* '''''[[2. Savezna liga SFRJ|Druga Liga Jugoslavije]]: 1''''' 
:* '''Šampion: 1''' ([[Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 2. liga 1948/49|1948/49]]) 
  
*'''[[Kup Jugoslavije u nogometu]]''':
:*Finalist: 2 (1966/67, 1982/83)

* '''''[[Otvoreno Prvenstvo Jugoslavije]]: 1'''''
:* '''Šampion: 1''' (1982)
* '''''[[FSJ Ljetna liga prvaka]]''''': 1
:* ''' Šampion: 1''' (1972)

=== Bosna i Hercegovina ===
*'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Šampioni Bosne i Hercegovine]]: 5'''
::[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/1999]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/2007]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/2015]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/2019]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/2020.]]
:*'''Drugoplasirani: 6''' 
::: [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/1995]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/1997]], [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/1998]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/2006]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/2011]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/2013.]]

*'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Osvajači Kupa BiH]]: 7'''
::1996/1997, 1997/1998, 2001/2002, 2004/2005, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/2019.|2018/2019]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/2021.]]
:*'''Finalist: 4'''
::: 1998/1999, 2000/2001, 2016/2017, 2021/2022.

*'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Osvajači Super kupa BiH]]: 1'''
::1996/1997.
:*'''Finalist: 2'''
::: 1997/1998, 1998/1999.

=== Evropski uspjesi ===
Ažurirano: 15. juli 2021.&lt;ref name=&quot;History FK Sarajevo, uefa.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/history/index.html |title=History FK Sarajevo |work=[[UEFA]].com |access-date=15. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;11&quot;|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka / Evropski Kup &amp; UEFA Evropska liga / Kup UEFA
|-
!Takmičenje
!{{Tooltip | US | Ukupan broj odigranih sezona}}
!{{Tooltip | OU | Ukupan broj odigranih utakmica}}
!{{Tooltip | P | Pobjede}}
!{{Tooltip | N | Nerješeno}}
!{{Tooltip | I | Izgubljeno}}
!{{Tooltip | DG | Dati golovi}}
!{{Tooltip | PG | Primljeni golovi}}
!{{Tooltip | GR | Gol-razlika}}
|-
| [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga prvaka / Evropski Kup]] || 6 || 18 || 5 || 2 || 11 || 24 || 26 || -2
|-
| [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropska liga / Kup UEFA]] || 17 || 60 || 21 || 13 || 26 || 85 || 112  || –27
|-
| [[UEFA Evropska konferencijska liga]] || 1 || 2 || 0 || 1 || 1 || 0 || 1  || –1
|-
! '''Ukupno''' || '''24''' || '''80''' || '''26''' || '''16''' || '''38''' || '''109''' || '''139''' || '''–30'''
|-
|}

&lt;small&gt;* '''Boldirani''' su rezultati utakmica koje je FK Sarajevo odigralo na domaćem terenu&lt;/small&gt;

==== UEFA Liga prvaka ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;8&quot;|FK Sarajevo u UEFA Ligi prvaka
|-
!Sezona
!Takmičenje
!Runda
!Protivnik
!Prva utakmica
!Druga utakmica
!Ukupan rezultat
!
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Kup evropskih šampiona 1967/1968.|1967/68.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] 
| Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|KIP}} [[Olympiakos Nicosia]] || 2–2 || '''3–1''' || 5–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] || '''0–0''' || 1–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1985/1986.|1985/86.]] || [[UEFA Liga prvaka|Evropski Kup]] || Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|FIN}} [[FC Kuusysi|Kuusysi]] || 1–2 || '''1–2''' || 2–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Liga prvaka 2007/2008.|2007/08.]] 
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Liga prvaka]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|MLT}} [[Marsaxlokk F.C.|Marsaxlokk]] || 6–0 || '''3–1''' || 9–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|BEL}} [[K.R.C. Genk|Genk]] || 2–1 || '''0–1''' || 2–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] || '''0–1''' || 0–3 || 0–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015/16.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|POLJ}} [[Lech Poznań]] || '''0–2''' || 0–1 || 0–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20.]] || [[UEFA Liga prvaka]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''1–3''' || 1–2 || 2–5 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Liga prvaka 2020/2021.|2020/21.]]
|rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Liga prvaka]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|WAL}} [[Connah's Quay Nomads FC|Connah's Quay Nomads]] || 0–2 || {{n/a}} || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BLR}} [[FC Dynamo Brest|Dynamo Brest]] || 1–2 || {{n/a}} || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==== UEFA Evropska liga ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;8&quot;|FK Sarajevo u UEFA Evropskoj ligi
|-
!Sezona
!Takmičenje
!Runda
!Protivnik
!Prva utakmica
!Druga utakmica
!Ukupan rezultat
!
|-
| [[Kup UEFA 1980/81.|1980/81.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NJE}} [[Hamburger SV]] || 2–4 || '''3–3''' || 5–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[Kup UEFA 1982/83.|1982/83.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BUG}} [[PFK Slavija Sofija|Slavija Sofija]] || 2–2 || '''4–2''' || 6–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUM}} [[FC Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]] || 4–4 || '''4–0''' || 8–4 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] || 0–6 || '''1–0''' || 1–6 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/99.|1998/99.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BEL}} [[Beerschot AC|Germinal Ekeren]] || 1–4 || '''0–0''' || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2001/02.|2001/02.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|POR}} [[C.S. Marítimo|Marítimo]] || 0–1 || '''0–1''' || 0–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Kup UEFA 2002/03.|2002/03.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| Kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ČEŠ}} [[SK Sigma Olomouc|Sigma Olomouc]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3&lt;sup&gt;'''[[#1|1]]'''&lt;/sup&gt; || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|TUR}} [[Beşiktaş JK|Beşiktaş]] || 2–2 || '''0–5''' || 2–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2003/04.|2003/04.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|SCG}} [[FK Sartid|Sartid]] || '''1–1''' || 0–3 || 1–4 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Kup UEFA 2006/07.|2006/07.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
|Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|AND}} [[FC Rànger's|Rànger's]] || '''3–0''' || 2–0 || 5–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUM}} [[FC Rapid București|Rapid București]] || '''1–0''' || 0–2 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2007/08.|2007/08.]] || [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] || Prva runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] || '''1–2''' || 0–6 || 1–8 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] || '''1–0''' || 1–1 || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Helsingborgs IF]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3&lt;sup&gt;'''[[#2|2]]'''&lt;/sup&gt; || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Doigravanje || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUM}} [[CFR Cluj]] || '''1–1''' || 1–2 || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2011/12.|2011/12.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Örebro SK]] || 0–0 || '''2–0''' || 2–0 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] || 0–5 || '''0–2''' || 0–7 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|MLT}} [[Hibernians FC|Hibernians]] || '''5–2''' || 4–4 || 9–6 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] || 0–1 || '''3–1''' || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] || '''2–1''' || 0–1 || 2–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|SMR}} [[AC Libertas|Libertas]] || '''1–0''' || 2–1 || 3–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ALB}} [[FK Kukësi|Kukësi]] || 2–3 || '''0–0''' || 2–3 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska liga 2014/15.|2014/15.]]
|rowspan=&quot;3&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NOR}} [[FK Haugesund|Haugesund]] || '''0–1''' || 3–1 || 3–2 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|GRČ}} [[Atromitos FC|Atromitos]] || '''1–2''' || 3–1 || 4–3 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Doigravanje || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach|Borussia M'gladbach]] || '''2–3''' || 0–7 || 2–10 ||[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017/18.]] || [[UEFA Evropska liga]] || Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|MOL}} [[FC Zaria Bălți|Zaria Bălți]] || 1–2 || '''2–1''' || 3–3&lt;sup&gt;'''[[#3|3]]'''&lt;/sup&gt; || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018/19.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]] 
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ARM}} [[FK Bananc|Bananc]] || 2–1 || '''3–0''' || 5–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Druga kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] || 2–2 || '''0–8''' || 2–10 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]] ||[[UEFA Evropska liga]] || Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|BJE}} [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] || '''1–2''' || 0–0 || 1–2 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska liga]]
| Treća kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] || '''2–1''' || {{n/a}} || 2–1 || [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| Doigravanje || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] || '''0–1''' || {{n/a}} || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}
:&lt;div id=&quot;1&quot;&gt;&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; FK Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–3.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;
:&lt;div id=&quot;2&quot;&gt;&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; FK Sarajevo slavilo izvođenjem penala 5–4.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;
:&lt;div id=&quot;3&quot;&gt;&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; FC Zaria Bălți slavila izvođenjem penala 5–6.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;

==== UEFA Evropska konferencijska liga ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align:center&quot;
!colspan=&quot;8&quot;|FK Sarajevo u UEFA Evropskoj konferencijskoj ligi
|-
!Sezona
!Takmičenje
!Runda
!Protivnik
!Prva utakmica
!Druga utakmica
!Ukupan rezultat
!
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] 
|rowspan=&quot;2&quot;|[[UEFA Evropska konferencijska liga|Evropska konferencijska liga]] 
| Prva kvalifikacijska runda || style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|MDA}} [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] || 0–0 || 0–1 || 0–1 || [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==== UEFA klupska rang lista ====
Na '''UEFA klupskoj rang listi 2020/21''' FK Sarajevo se trenutno nalazi na 180. mjestu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=UEFA rankings for club competitions |url=http://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html |website=uefa.com |access-date=20. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=UEFA 5-year Club Ranking 2021 |url=https://kassiesa.net/uefa/data/method5/trank2021.html |website=kassiesa.net |access-date=2. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background-color:#800000; color:#ffffff&quot; colspan=&quot;10&quot; align=&quot;center&quot;|'''UEFA-in petogodišnji klupski koefecijent'''
|-
|width=&quot;50&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''&lt;center&gt;Rang&lt;/center&gt;
|width=&quot;200&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''Klub
|width=&quot;65&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''Država
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2016/17.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2017/18.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2018/19.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2019/20.
|width=&quot;60&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''2020/21.
|width=&quot;60&quot; colspan=&quot;2&quot;|'''&lt;center&gt;Ukupno&lt;/center&gt;
|-
|'''Poeni
|'''{{abbr|NS koef.|Koeficijent nogometnog saveza}}
|-
| align=&quot;center| 177. || [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] || {{ZID|GRU}} || 1.500 || 0.000 || 1.000 || 2.000 || 2.000 || 6.500 || 1.375
|-
| align=&quot;center| 178. || [[FK Žalgiris Vilnius|Žalgiris Vilnius]] || {{ZID|LIT}} || 1.000 || 1.000 || 2.000 || 1.000 || 1.500 || 6.500 || 1.750
|-
| align=&quot;center| 179. || [[Alashkert FC|Alashkert]] || {{ZID|ARM}} || 1.000 || 1.000 || 2.000 || 1.500 || 1.000 || 6.500 || 1.475
|- style=&quot;background:#800000; color:#ffffff&quot;
| align=&quot;center| '''180.''' || '''Sarajevo''' || {{ZID|BIH}} || '''0.000''' || '''0.250''' || '''1.500''' || '''2.000''' || '''2.500''' || '''6.250''' || '''1.600'''
|-
| align=&quot;center| 181. || [[FC Flora|Flora]] || {{ZID|EST}} || 0.500 || 0.250 || 1.500 || 1.500 || 2.500 || 6.250 || 0.950
|-
| align=&quot;center| 182. || [[Sivasspor]] || {{ZID|TUR}} || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 4.000 || 4.000 || 6.020
|-
| align=&quot;center| 183. || [[Alanyaspor]] || {{ZID|TUR}} || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 0.000 || 2.000 || 2.000 || 6.020
|}

=== FK Sarajevo u takmičenjima od 1994 do danas ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=100%
|-
! width=8% | Sezona
! width=4% | {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}}
! width=13% | Liga prvaka
! width=13% | Evropska liga
! width=4% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=3% | {{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=3% | {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=3% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=4% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=4% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
! width=4% | {{Tooltip|B|Bodovi}}
! width=4% | {{Tooltip|Ref.|Reference}}
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. ||[[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]]|| 33 || 18 || 11 || 4 || 53 || 24 || +29 || 65 || 2. kvalifikacijski krug || Play-offf runda || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6 || 
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 22 || 13 || 6 || 3 || 38 || 19 || +19 || 45 || 1. kvalifikacijski krug || 3. kvalifikacijski krug || 4 || 0 || 1 || 3 || 3 || 7 || –4 || 1 || 
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 33 || 21 || 7 || 5 || 68 || 20 || +48 || 70 || - || 2. kvalifikacijski krug || 4 || 2 || 1 || 1 || 7 || 11 || –4 || 7 || 
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 17 || 5 || 10 || 58 || 28 || +30 || 56 || - || 1. kvalifikacijski krug || 2 || 1 || 0 || 1 || 3 || 3 || 0 || 3 || 
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 32 || 16 || 11 || 5 || 41 || 22 || +19 || 59 || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || 
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 3 || 9 || 56 || 28 || +28 || 57 || 2. kvalifikacijski krug || - || 2 || 0 || 0 || 2 || 0 || 3 || –3 || 0 || &lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2015/16&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2015-2016/831 |title=Premijer liga BiH 2015/16 |work=sportsport.ba |access-date= 30. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]]. ||[[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]]|| 30 || 19 || 9 || 2 || 55 || 17 || +38 ||'''66''' || - || Play-off runda || 6 || 2 || 0 || 4 || 9 || 15 || –6 || 6 ||&lt;ref&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 ''Premijer liga BiH 2014/15, sportsport.ba'']; pristupljeno: 8. 6. 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 10 || 4 || 45 || 21 || +24 || '''58''' || - || 2. kvalifikacijski krug || 4 || 2 || 1 || 1 || 5 || 4 || +1 || 7 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2013/14&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637 ''Premijer liga BiH 2013/14, sportsport.ba'']; pristupljeno: 10. 5. 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 9 || 4 || 52 || 19 || +33 || '''60''' || - || 3. kvalifikacijski krug || 6 || 3 || 1 || 2 || 14 || 10 || +4 || 10 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2012/13&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487 ''Premijer liga BiH 2012/13, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 6 || 8 || 48 || 31 || +17 || '''54''' || - || 3. kvalifikacijski krug || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 7 || –5 || 4 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2011/12&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 ''Premijer liga BiH 2011/12, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 51 || 26 || +25 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2010/11&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 ''Premijer liga BiH 2010/11, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 8 || 8 || 43 || 25 || +18 || '''50''' || - || Play-off runda || 6 || 2 || 2 || 2 || 7 || 7 || 0 || 8 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2009/10&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 ''Premijer liga BiH 2009/10, sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |date=20. 10. 2017 }}; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 7 || 9 || 43 || 30 || +13 || '''49''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2008/09&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 ''Premijer liga BiH 2008/09, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08]]. || [[Datoteka:5 icon.svg|15px]] || 30 || 14 || 6 || 10 || 42 || 29 || +13 || '''48''' || 3. kvalifikacijski krug || Prvi krug || 8 || 3 || 0 || 5 || 12 || 15 || –3 || 9 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2007/08&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 ''Premijer liga BiH 2007/08, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|- 
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]]. || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 6 || 7 || 44 || 26 || +18 ||'''57''' || - ||2. kvalifikacijski krug || 4 || 3 || 0 || 1 || 6 || 2 || +4 || 9 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2006/07&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 ''Premijer liga BiH 2006/07, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 18 || 6 || 6 || 57|| 26 || +31 || '''60''' || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2005/06&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer liga BiH 2005/06, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 6 || 11 || 39 || 37 || +2 ||'''45''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2004/05&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 ''Premijer liga BiH 2004/05, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 30 || 17 || 5 || 8 || 58 || 25 || +33 || '''56''' || - || Kvalifikacije || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2003/04&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 ''Premijer liga BiH 2003/04, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 38 || 19 || 12 || 7 || 83 || 39 || +44 || '''69''' || - || 1. kolo || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 10 || –5 ||4 ||&lt;ref name=&quot;Premijer liga BiH 2002/03&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 ''Premijer liga BiH 2002/03, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02]]. || [[Datoteka:4 icon.svg|15px]] || 30 || 13 || 8 || 9 || 50 || 34 || +16 || '''47''' || - || Kvalifikacije || 2  || 0 || 0 || 2 || 0 || 2 || –2 ||  0 ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 2001/02&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 ''Prva nogometna liga BiH 2001/02, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]. || [[Datoteka:Bronze medal icon.svg|15px]] || 42 || 24 || 9 || 9 || 81 || 35 || +46 || '''81''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 2000/01&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 ''Prva nogometna liga BiH 2000/01, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00]]. || '''-''' || 36 || 20 || 7 || 9 || 68 || 30 || +38 || '''67''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1999/00&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 ''Prva nogometna liga BiH 1999/00, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]].  || [[Datoteka:Gold medal icon.svg|15px]] || 30 || 21 || 2 || 7 || 53 || 23 || +30 || '''65''' || - || 1. kvalifikacijski krug || 2 || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || –3 || 1 ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1998/99&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 ''Prva nogometna liga BiH 1998/99, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 33 || 16 || 9 || 8 || 58 || 35 || +23 || '''57''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1997/98&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga BiH 1997/98, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 30 || 16 || 8 || 6 || 54 || 22 || +32 || '''56''' || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1996/97&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 ''Prva nogometna liga BiH 1996/97, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]]. || [[Datoteka:7 icon.svg|15px]] || 30 || 12 || 7 || 11 || 38 || 29 || +9 || '''43''' || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1995/96&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 ''Prva nogometna liga BiH 1995/96, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]]. || [[Datoteka:Silver medal icon.svg|15px]] || 9 || 7 || 1 || 1 || 24 || 5 || +19 || '''22''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - ||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga BiH 1994/95&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 ''Prva nogometna liga BiH 1994/95, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|colspan=2|'''Ukupno'''||'''820'''||'''443'''||'''190'''||'''187'''||'''1400'''||'''705'''||'''+696'''||'''1723'''||colspan=2| ||'''64'''||'''22'''||'''10'''||'''32'''||'''80'''||'''108'''||'''–28'''||'''76'''
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|FK Sarajevo}}
*{{Službeni website|https://www.fksarajevo.ba}}
*[https://web.archive.org/web/20070621000156/http://www.fksinfo.com/index.php FK Sarajevo] na FKSINFO.com
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64378/profile/index.html FK Sarajevo] na [[UEFA]].com
*[https://www.nfsbih.ba/stats/team/20873980/409-fk-sarajevo/ FK Sarajevo] na NFSBiH.ba

{{FK Sarajevo}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = FK Sarajevo u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{DEFAULTSORT:Sarajevo}}
[[Kategorija:FK Sarajevo|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1946.]]</text>
      <sha1>2qaxkisnl06jbkurhmc9nih7kwuc2g4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tvrtko II, kralj Bosne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3251</id>
    <revision>
      <id>3428889</id>
      <parentid>3331805</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T13:47:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>/* Borba s Radivojem */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16545" xml:space="preserve">{{Infokutija Vladar
| Ime             =Tvrtko II
| Nasljeđivanje   =[[Kralj Bosne]]
| Nasljeđivanje1  =Kralj Bosne
| Slika           =Štěpán Tvrtko II Bosna 1443.png
| Opis slike      =
| Vladavina       =[[1404]] - [[1409]]
| Vladavina1      =[[1421]] - [[1443]]
| Krunidba        =
| Prethodnik      =[[Stjepan Ostoja]]
| Nasljednik      =Stjepan Ostoja
| Prethodnik1     =[[Stjepan Ostojić]]
| Nasljednik1     =[[Stjepan Tomaš]]
| Supružnik       =[[Doroteja Gorjanska]]
| Djeca           =
| Dinastija       =[[Kotromanići]]
| Otac            =[[Tvrtko I, kralj Bosne]]
| Majka           =[[Doroteja Vidinska]] &lt;small&gt;''nije dokazano''&lt;/small&gt;
| Datum rođenja   =prije [[1382]].
| Mjesto rođenja  =
| Datum smrti     =[[1443]].
| Mjesto smrti    =
| Mjesto sahrane  =
|}}

'''Stjepan Tvrtko II Kotromanić''' (rođen prije 1382, umro u novembru 1443) bio je [[bosanski vladari|bosanski kralj]] koji je živio i vladao u vrlo burnom razdoblju bosanske historije, gdje su se smjenjivali uticaji dviju velikih regionalnih sila ([[Ugarska|Ugarske]] s jedne strane i [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog carstva]] s druge strane), tako da je vladao u tri perioda: od 1404. do 1409. godine, 1421. do 1433. godine i 1435. do 1443. godine.

== Porijeklo ==

Tvrtko II je bio sin kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Stjepana Tvrtka I]]. Jedan dio historičara je mišljenja da je Tvrtko II bio vanbračni sin Tvrtka I, dok drugi smatraju da je Tvrtko II rođen iz braka Tvrtka I njegove supruge, [[Doroteja Vidinska|Doroteje Vidinske]]. Zbog tadašnjih crkvenih zakona i vjerskih prilika u Bosni, izuzetno je teško ustanoviti šta znači zakoniti, a šta nezakoniti sin, te samim tim i ime Tvrtkove majke. Kralj Stjepan Tvrtko I je [[1382]]. godine izdao povelju Dubrovčanima u kojoj spominje svoga sina, ali ne imenom. Ukoliko se uzme da je u toj povelji spomenut baš Tvrtko II, te da je njegova majka kraljica Doroteja, kako smatra [[Pavo Živković]], autor njegove biografije, i većina historičara, proizilazi da je Tvrtko II rođen između [[1374]]. godine, kada su se vjenčali Tvrtko I i Doroteja Vidinska, i 1382. godine, kada je prvi put spomenut.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;Žvković, Pavo: ''Tvrtko II Tvrtković: Bosna u prvoj polovini XV stoljeća'', Institut za istoriju u Sarajevu, 1981.&lt;/ref&gt; {{izvor2|Dubrovački dokumenti izdani za vrijeme vladavine kralja Tvrtka II pominju Tvrtka kao sina kralja Tvrtka I u ispravama vezanih za banicu Elizabetu Nemanjić}}.{{citat|''...Tvrtko sin kralja Tvrtka je praunuk velike gospođe Jelisavete koja je u davninama pdbjegla u Dubovnik sa svojim presvjetlim sinovima...''
Dio isprave izdate u [[maj]]u [[1404]].}}

== Dabiša, Jelena i Ostoja ==

Tvrtkov otac umro je iznenada 1391. godine. Budući da je Tvrtko tada još uvijek bio maloljetan, za kralja je izabran rođak ili vanbračni polubrat njegovog oca, [[Stjepan Dabiša]]. Četiri godine kasnije Dabiša je mrtav, a Tvrtko još uvijek maloljetan, tako da je za Dabišinu nasljednicu izabrana njegova udovica, [[Jelena Gruba]]. Međutim, nju već 1398. godine bosansko plemstvo smjenjuje i na prijestolje postavlja ne Tvrtka, već njegovog vanbračnog polubrata, [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoju]].

== Prvo kraljevanje ==
[[Datoteka:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|mini|[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] pomogao je Tvrtku II da se prvi put domogne bosanske krune.]]
Godine [[1404]]. bosansko plemstvo je na [[Stanak|stanku]] u [[Mile (Visoko)|Milima]] skinulo s vlasti prougarski orijentiranog kralja Stjepana Ostoju, koji je za njih bio previše autoritativan i nezavisan od njih. Uz podršku velikog vojvode bosanskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosaču]] Tvrtko II je izabran za Ostojinog nasljednika. Tvrtko je očito bio Hrvojeva marioneta, te je čak i živio na njegovom posjedu na [[sana|Sani]]. U proljeće [[1405]]. Hrvatiniću je dao na upravljanje najbogatiji bosanski rudnik, grad [[Srebrenica|Srebrenicu]], vjerovatno ne dobrovoljno. Pod njegovim utjecajem je stao na stranu napuljskog kralja [[Ladislav, kralj Napulja|Ladislava Anžuvinskog]], koji je polagao pravo na ugarsku krunu. Moguće je da je glavni razlog Kosačinog podržavanja Tvrtka bila njegova želja da otme zemlju [[Radič Sanković|Radiču Sankoviću]] kojeg je Ostoja bio podržavao, što je i uspio. Dok god su Hrvatinić i Kosača, najmoćniji bosanski magnati tog perioda, bili u alijansi, kralj Tvrtko nije imao šansi da uspostavi svoj autoritet.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;&gt;Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, {{ISBN|0-472-08260-4}}&lt;/ref&gt;

Ostoja je nakon zbacivanja uspio izbjeći zatvaranje i pobjeći na ugarski dvor kod ugarskog kralja [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda Luksemburškog]], koji mu je odmah obećao vojnu pomoć. U junu 1404. ugarska vojska osvojila je Usoru i [[Bobovac]], gdje je stolovao kao Sigismundov kandidat, dok je svo bosansko plemstvo podržavalo Tvrtka. Iako ga je cijelo kraljevstvo priznavalo za kralja, Tvrtko nikada nije uspio u potpunosti se riješiti svog brata, koji je u prebivao u prijestolnici i kod sebe čuvao kraljevsku krunu. Sukobi sa Sigismundom su se nastavili sve do presudne bitke kod [[Dobor]]a u septembru [[1408]]. godine, kada je ugarska vojska odnijela odlučujuću pobjedu. Sljedeću godinu Tvrtko je proveo u Bosni, nazivajući se kraljem i korespondirajući s Dubrovnikom, ali je sve brže i brže gubio podršku. Do kraja iste godine Ostoja je ponovno bio neosporeni kralj Bosne. Tvrtku se tada u primarnim historijskim izvorima gubi svaki trag sve do [[1414]]. godine, kada se saznaje da živi nedaleko od Dubrovnika, na posjedu kneza [[Pavle Radinović|Pavla Radinovića]], brata kraljice [[Kujava Radinović|Kujave Radinovć]], supruge svoga brata Ostoje.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

== Borba za krunu ==

Godine [[1414]]. se na vojnopolitičkoj sceni pojavljuje novi snažan element, i to u obliku [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]]. Ono podržava bosansko plemstvo, proglašavajući istovremeno da priznaje samo Tvrtka II kao legitimnog kralja Bosne, te ubrzo dolazi do sukoba između Stjepana Ostoje i Ugarske s jedne strane i Tvrtka II i Osmanskog carstva sa druge strane.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

Stjepan Ostoja i njegovi ugarski pomagači su sasvim poraženi u srednjoj Bosni [[1415]]. godine, mada se on nekako održava na vlasti, a poslije njegove smrti i njegov sin [[Stjepan Ostojić]], postaje kraljem Bosne, da bi konačno [[1420]]. godine kralj Tvrtko II ponovno preuzeo bosansko prijestolje. Okrunjen je u augustu ili septembru [[1421]]. godine.&lt;ref name=&quot;Klaić&quot;&gt;Klaić, Vjekoslav: ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine&lt;/ref&gt; Godinu prije 1420. je u Visokom primio dubrovačko poslaništvo a uz njega su bili [[Zlatonosovići|vojvoda Vukmir]], [[Dinjičići|župan Dragiša]], knez [[Juraj Vojsalić]], [[knez Pribić]], [[Pribinići (vlastela)|knez Radič Radojević]], knez [[Batić Mirković]], knez [[Juraj Dragičević]], [[knez Petar Klešić]], vojvoda Ivko, te vojvoda [[Pavao Jurjević]]. Jedino nije bilo Tvrtka Borivinića, koji je ostao uz svrgnutog kralja Stjepana Ostojića. Sredinom augusta 1420 je Tvrtko Dubrovčanima potvrdio teritorij [[Konavle (područje)|Konavla]], uz prisustvo iste vlastele u Visokom.

== Drugo kraljevanje ==
===Odnosi s Mlečanima===
[[Datoteka:Pisanello 024b.jpg|mini|[[Sigismund Luksemburški]], kralj Ugarske, borio se protiv Tvrtka tokom njegovog prvog kraljevanja, a pružao mu podršku tokom drugog]]
Povrativši kraljevsku vlast, Tvrtko je uz osmansku podršku i podršku vodećeg bosanskog plemstva uspostavio dvor u [[Visoko]]m. Dvadesetih godina vladao je neosporen i mirno. Zbog problema na drugim mjestima, Osmanlije su manje fokusirale svoju agresiju na Bosnu tokom tog perioda, što je dozvolilo Tvrtkovom kraljevstvu da uživa veću nezavisnost i osnaži svoju ekonomiju. Iskopavanja u bosanskim rudnicima su dosegla svoj vrhunac ranih godina Tvrtkovog drugog kraljevanja. Značajno se povećao broj dubrovačkih trgovaca, a potpisao je i trgovački sporazum s Mletačkom republikom što je naljutilo Dubrovčane, ali je izuzetno povoljno utjecalo na razvoj bosanske ekonomije. Novi odnosi s Mletačkom republikom zasmetali su i njenom velikom neprijatelju, Osmanskom carstvu, koje je [[1424]]. napadom na Bosnu Tvrtku poslalo jasnu poruku da se ne udruživa s njom, što je i poslušao budući da mu Mletačka republika nije mogla pomoći u borbi protiv Osmanlija.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

Prekid odnosa Tvrtkovih s Mlečanima nije značio poboljšanje njegovih odnosa s Dubrovčanima, koji su [[1424]]. godine pružili azil njegovom rođaku ili drugom vanbračnom polubratu, [[Vuk Banić|Vuku Baniću]], koji mu je pokušao uzurpirati vlast. Odnosi su se još više pogoršali kada je Tvrtko iskoristio priliku da pokuša povratiti Srebrenicu koju je bila zauzela Srbija dok se Srbija borila s Osmanlijama uz pomoć Dubrovčana. Nije uspio, a [[Stefan Lazarević]] je nastavio pustošiti bosanski teritorij.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

=== Alijansa s Ugarskom ===

Vidjevši da Mletačka republika nije koristan saveznik kakav mu je bio potreban za borbu protiv Osmanlija, Tvrtko obnavlja savez s Ugarskom sporazumima iz [[1425]]. i [[1426]]. godine. Ovaj potez su Osmanlije protumačile kao neprijateljski čin i napale Bosnu, prisilivši Tvrtka da osmanskog sultana prizna kao [[suzeren]]a i pristane isplaćivati mu godišnji tribut. Očajno mu je bila potrebna ugarska pomoć, što je kralj Sigismund znao, pa je zatražio od njega da za prijestolonasljednika prizna celjskog grofa [[Herman II, grof Celja|Hermana II]], koji je bio sin [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarine Kotromanić]] i otac Sigismundove supruge, kraljice [[Barbara Celjska|Barbare]]. Ovaj plan je bio izuzetno nepopularan među bosanskim plemićima koji nisu željeli niti da Ugarska dobije više moći u Bosni niti da time isprovociraju Osmanlije. Vuk Banić je kontaktirao nezadovoljno plemstvo, a Tvrtko, svjestan mogućnosti pobune plemstva, požurio je osigurati ugarsku podršku i [[1427]]. godine priznao 62-godišnjeg Hermana za prijestolonasljednika. Sljedeće godine produbio je alijansu s Ugarskom oženivši [[Doroteja Gorjanska|Doroteju Gorjansku]], kćerku ugarskog plemića [[Ivan Gorjanski (ban)|Ivana]]. [[Rimokatolička crkva]] se usprotivila braku, te ga je dozvolila tek kada se papa uvjerio u Tvrtkovu odanost [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]], a sam Tvrtko je papi priznao da vlada zemljom heretika. Vjenčanju iz protesta nisu prisustvovali Kosača, [[Radoslav Pavlović]], i [[Zlatonosovići]].&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

=== Borba s Radivojem ===

Godine [[1432]]. Tvrtku se pojavljuje nova prijetnja u vidu njegovog bratića, [[Radivoj Ostojić|Radivoja Ostojića]], nezakonitog sina kralja Stjepana Ostoje. Radivoj je uz osmanlijsku pomoć vladao većim dijelom Bosne u periodu od [[1433]]. do [[1435]]. godine. Jedan od Tvrtkovih malobrojnih saveznika među plemstvom bio je vojvoda [[Juraj Vojsalić]], Hrvojev nasljendik. Radivoj je uz Sandaljevu pomoć zavladao cijelom istočnom Bosnom, dok je Tvrtko zadržao vlast nad centralnom i sjeverozapadnom Bosnom. Godine [[1434]]. Radivoj je zauzeo Bobovac, gdje se čuvala kraljevska kruna. Mađari su mu iste godine pritekli u pomoć i uspjeli mu povratiti značajan dio kraljevstva, ali su se vratili sljedeće godine; sam Tvrtko se našao na ugarskom dvoru [[1435]]. godine. Za vrijeme svoje druge vladavine morao se boriti i protiv spletki i urota koje je stvarala bivša supruga njegovog brata, kraljica Kujava.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

== Smrt i naslijeđe ==

Kralj Tvrtko II umro je u novembru [[1443]]. godine. Njegovu vladavinu obilježila je obnova bosanskih gradova i jačanje utjecaja [[Franjevci|franjevaca]]. Nadživio je Hermana, a Mađari su bili prezauzeti nestabilnošću vlastitoj državi da bi podržali njegovog sina i nasljednika, grofa [[Fridrik II, grof Celja|Fridrika II]]. Naslijedio ga je [[Stjepan Tomaš]], mlađi vanbračni sin njegovog polubrata Ostoje, kojeg je sam Tvrtko vjerovatno proglasio prijestolonasljednikom (što je Tomaš i tvrdio u jednoj svojoj povelji) umjesto Radivoja kojeg je mrzio.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;/&gt;

== Brakovi i potomstvo ==

Tvrtko je bio oženjen tokom svoje prve vladavine. Dubrovčani [[1409]]. godine spominju &quot;kraljicu, ženu bosanskog kralja Tvrtka II&quot;. Međutim, ime njegove prve supruge nije sačuvano.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;

U proljeće [[1428]]. godine Tvrtko II je oženio [[Doroteja Gorjanska|Doroteju Gorjansku]], kćerku hrvatskog bana [[Ivan Gorjanski (ban)|Ivana Gorjanskog]] i rodicu u trećem koljenu cara Sigismunda.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;&lt;ref name=Mandić&gt;Mandić, Dominik: ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978, 317. strana&lt;/ref&gt; Nije razjašnjeno pitanje njihovog potomstva. Kako izvori ne spominju djecu kraljevskog para, može se pretpostaviti da ih nije ni bilo. Međutim, arheološkim istraživanjem kraljevske grobnice utvrđeno je da se između grobova kralja Tvrtka II i kraljice Doroteje nalazi dječiji grob. Kraljica Doroteja umrla je u septembru [[1438]]. godine, nakon deset godina braka.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt; Jedan suvremeni franjevac je u izvještaju od 20.12.1435. godine za kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II Kotromanića]] zabilježio: &quot;ovaj kralj je samo po vanjštini kršćanin, ustinu, nije kršten, i na sve načine sprečava fratre u svojoj zemlji da krste ljude (...) tamo žive manihejski heretici (...) divlji neprijatelji crkve&quot;.&lt;ref&gt;Thalloczy, Lajos, (1916), ''Povijest banovine, grada i varoši Jajca'', str. 38, Zagreb&lt;/ref&gt;

== Preci ==
{{Porodično stablo 5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #fcb;
|1= 1. '''Tvrtko II, kralj Bosne'''
|2= 2. [[Tvrtko I, kralj Bosne]]
|3= 3. [[Doroteja Vidinska]]
|4= 4. [[Vladislav Kotromanić]]
|5= 5. [[Jelena Šubić]]
|6= 6. [[Ivan Stracimir, car Bugarske]]
|7= 7. [[Ana (Slava) Vlaška]]
|8= 8. [[Stjepan I, ban Bosne]]
|9= 9. [[Elizabeta Nemanjić]]
|10= 10. [[Juraj II Šubić]]
|12= 12. [[Ivan Aleksandar, car Bugarske]]
|13= 13. [[Teodora Vlaška]]
|14= 14. [[Nikola Aleksandar, vojvoda Vlaške]]
|15= 15. Klara Dobočka
|16= 16. [[Prijezda I, ban Bosne]]
|18= 18. [[Stefan Dragutin, kralj Srbije]]
|19= 19. [[Katarina od Ugarske (sprska kraljica)|Katarina od Ugarske]]
|20= 20. [[Pavao I Šubić]]
|24= 24. [[Stracimir, despot Krana]]
|26= 26. [[Basarab I, vojvoda Vlaške]]
|27= 27. Ana
|28= 28. [[Basarab I, vojvoda Vlaške]]
|29= 29. Ana
}}

== Reference ==
&lt;references/&gt;
==Literatura==
* {{Cite book | ref= harv|last=O. Filipović|first=Emir|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko carstvo (1386-1463)|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|year=2019|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.academia.edu/38843200/Pismo_firentinske_vlade_kralju_Tvrtku_Kotromanic_u_iz_aprila_1390_godine_Prilog_pitanju_bosanske_vlasti_u_Dalmaciji_The_Letter_of_the_Florentine_Government_to_King_Tvrtko_Kotromani%C4%87_from_April_1390_A_Contribution_to_the_Issue_of_Bosnian_Rule_in_Dalmatia_?email_work_card=title Pismo firentinske vlade kralju Tvrtku Kotromaniću iz aprila 1390. godine. Prilog pitanju bosanske vlasti u Dalmaciji] – [[Emir O. Filipović]] 
{{Početak redoslijedne kutije}}
{{Vladarske titule}}
{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]]
|godine=[[1404]]-[[1409]]
|prethodnik=[[Stjepan Ostoja]]
|nasljednik=[[Stjepan Ostoja]]
}}
{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]]&lt;br&gt;'''[[1421]]-[[1443]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;u sukobu s [[Radivoj Ostojić|Radivojem]]&lt;br&gt;[[1432]]-[[1435]]&lt;/small&gt;'''
|godine=
|prethodnik=[[Stjepan Ostojić]]
|nasljednik=[[Stjepan Tomaš]]
}}
{{Kraj redoslijedne kutije}}
{{Kotromanići}}
{{Bosanski vladari i velikaši}}

[[Kategorija:Bosanski kraljevi]]
[[Kategorija:Kotromanići]]</text>
      <sha1>8ed89gqdzbxpv47u74wgcqu6pi72rg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oliver Kahn</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9733</id>
    <revision>
      <id>3428937</id>
      <parentid>3326386</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T19:03:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4858" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Nogometaš
| imenogometaša             = Oliver Kahn
| slika                     = 20180423 FIFA Fußball-WM 2018, Pressevorstellung ARD und ZDF by Stepro StP 3897.jpg
| punoime                   = Oliver Rolf Kahn
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i godine|1969|06|15}}
| rodnigrad                 = [[Karlsruhe]]
| rodnadržava               = 
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| visina                    = 188 cm
| pozicija                  = [[Golman]]
| omladinskegodine          = 1975–1987.
| omladinskipogoni          = [[Karlsruher SC]]
| godine1                    = 1987–1994.
| klubovi1                   = [[Karlsruher SC|Karlsruher]]
| nastupi(golovi)1           = 128 (0)
| godine2                    = 1994–2008.
| klubovi2                   = [[Bayern München|Bayern]]	
| nastupi(golovi)2           = 429 (0)
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine         = 1994–2006.
| nacionalneekipe           = {{NOG|NJE}}
| nacionalninastupi(golovi) = 86 (0)
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 14. 7. 2014
}}
'''Oliver Rolf Kahn''' bivši je njemački [[nogomet]]aš i jedan od najboljih golmana. Igrao je za [[Njemačka nogometna reprezentacija|njemačku nacionalnu reprezentaciju]] (od 1995) i za [[FC Bayern München]] (od 1994). Neki od njegovih nadimaka su ''King Kahn'' ili ''Kahn, Titan''.

Kahn je počeo svoju karijeru u ekipi [[Karlsruher SC]], da bi 1994. došao u Bayern München za sumu od 4,8 miliona [[Njemačka marka|DEM]], (današnjih 2,5 miliona [[Euro|eura]]), koja u to vrijeme nije bila mala. Iako je zadobio povredu ligamenta već u sljedećoj sezoni, razvio se u jednog od najboljih golmana na svijetu.

2002. osvojio je [[Adidas]]ovu ''Zlatnu loptu'' za najboljeg igrača i nagradu &quot;[[Lav Jašin]]&quot; za najboljeg golmana [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskog prvenstva 2002.]] Branio je za svoju državu i na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|evropskim prvenstvima]] [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000.]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]].

On i njegova žena Simone razveli su se 2004. nakon Oliverove ljubavne afere sa bivšom konobaricom Verenom Kerth; otad su Kerth i on u vezi.

== Profil ==
Kahn je igrač koji je žudio za perfekcijom i fanatično trenirao, kao, npr, [[Michael Jordan]]. On se uvijek borio za sve i tražio je od sebe i svojih saigrača 100% napora. Na terenu je bio harizmatična osoba, koja je uvijek dominantna; često je upravljao svojom odbranom i zastrašivao protivničke napadače. Imao je vrlo dobre reflekse, nije izbjegavao sukobe s protivničkim igračima i bio je vrlo dobar na golu.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Oliver Kahn}}
* {{Službeni website|http://www.oliver-kahn.de/}} {{de simbol}}
* {{FIFA igrač|78091}}
* {{Fussballdaten|kahnoliver}}
* [http://www.weltfussball.de/spieler_profil/oliver-kahn/ Oliver Kahn] na weltfussball.de {{de simbol}}
* {{NFT igrač|pid=2578}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/861427/Oliver-Kahn Oliver Kahn] na britannica.com
* [http://www.calcio.com/profilo_giocatori/oliver-kahn/ Oliver Kahn] na calcio.com
* {{Imdb name|1853127}}

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Najbolji igrači svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji golmani svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji golman u Evropi}}
{{FIFA 100}}
{{Nogometaš godine u Njemačkoj}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Njemačke
|naslov     = Sastavi Njemačke
|naslovstil = background-color:white; color:black; border: 1px solid black;
|podaci1    =
{{Sastav Njemačke na SP 1994. u nogometu}}
{{Sastav Njemačke na EP 1996. u nogometu}}
{{Sastav Njemačke na SP 1998. u nogometu}}
{{Sastav Njemačke na EP 2000. u nogometu}}
{{Sastav Njemačke na SP 2002. u nogometu}}
{{Sastav Njemačke na EP 2004. u nogometu}}
{{Sastav Njemačke na FIFA Kupu konfederacija 2005.}}
{{Sastav Njemačke na SP 2006. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Kahn, Oliver}}
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Njemački nogometaši]]
[[Kategorija:Biografije, Karlsruhe]]
[[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1996.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1998.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2000.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2002.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2004.]]
[[Kategorija:Igrači FIFA Kupa konfederacija 2005.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]</text>
      <sha1>0f6toeyfxje116zo4agctu3lonfi3iy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak bosanskohercegovačkih glumaca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10010</id>
    <revision>
      <id>3428896</id>
      <parentid>3366621</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T14:31:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:5300:51A0:6C69:E5FB:4B84:CED9</ip>
      </contributor>
      <comment>/* A */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3415" xml:space="preserve">Spisak bosanskohercegovačkih glumaca je po abecednom redu; upisivati prema prvom slovu prezimena (npr. [[Adem Čejvan]] je pod slovo &quot;Č&quot;). 


{{TOC}}

== A ==
* [[Suada Ahmetašević]]
* [[Elma Ahmetović]]
* [[Irma Alimanović]]
* [[Selma Alispahić]]
* [[Alija Aljović]]
* [[Rudi Alvađ]]
* [[Snežana Alić]]
* [[Edin Avdagić]]
* [[Adnan Alić]]

== B == 

* [[Izudin Bajrović]]
* [[Senad Bašić]]
* [[Zoran Bečić]]
* [[Sead Bejtović]]
* [[Jasna Beri]]
* Adnan Beširović
* [[Enis Bešlagić]]
* [[Gordana Boban]]
* [[Hasija Borić]]
* [[Ermin Bravo]]
* [[Božo Bunjevac]]
* [[Drago Buka]]
* [[Aida Bukva]]
* [[Amir Bukvić]]
* [[Haris Burina]]

== C ==

* [[Ajla Cabrera]]

*

== Č ==
*[[Adem Čejvan]]
*[[Jasmina Čelebić]]

== Ć ==
{{Proširiti sekciju}}

== D ==
* [[Rejhan Demirdžić]]
* [[Mario Drmać]]
* [[Jasna Diklić]]
* [[Davor Dujmović]]
* [[Davor Janjić]]

== Dž ==
* [[Nela Dženisijević]]
== Đ ==
*[[Nada Đurevska]]
*[[Branko Đurić]]

== E ==
{{Proširiti sekciju}}

== F ==
* [[Tarik Filipović]]

== G ==
* [[Vlado Gaćina]]
*[[Jasmin Geljo]]
*[[Admir Glamočak]]
*[[Ivo Gregurević]]
*Rijad Gvozden

== H ==
*[[Emir Hadžihafizbegović]]
* [[Adnan Hasković]]
*[[Edhem Husić]]

== I ==
* [[Maja Izetbegović]]
== J ==
*[[Davor Janjić]]
* [[Vlado Jokanović]]
*[[Dragan Jovičić]]

== K ==
* [[Vlado Kerošević]]
* [[Moamer Kasumović]]
* [[Enes Kišević]]
* [[Dana Kurbalija]], (1925.-2006.)
* [[Mirvad Kurić]]
* [[Midhat Kušljugić]]
* [[Amra Kapidžić]]
* [[Semir Krivić]]
* Milica Kerošević

== L ==

* [[Mirela Lambić]]
* [[Belma Lizde Kurt]]

== Lj ==
* [[Danijel Ljuboja]]

== M ==
* [[Dragan Marinković]]
* [[Žan Marolt]]
* [[Vesna Mašić]]
* [[Irfan Mensur]]
* [[Alma Merunka]]
* [[Boro Miličević]] (1907–1989)
* [[Žarko Mijatović]], (1933–2011)
* [[Luna Zimić Mijović]]
* [[Mihajlo Mrvaljević]] (poznat kao Mišo Mrvaljević), (1928–2006)
* [[Emina Muftić]]
* [[Irena Mulamuhić]]
* [[Mediha Musliović]]
* [[Halima Musić]]
* [[Zaim Muzaferija]]

== N ==
* [[Mustafa Nadarević]]
* [[Tahir Nikšić]]

== Nj ==

* [[Velimir Njirić]]

== O ==
* [[Emir Ovčina]]

== P ==
* [[Nada Pani]]
* [[Safet Pašalić]], (1907–1987)
* [[Milan Pavlović]]
* [[Josip Pejaković]]
* [[Saša Petrović]]
* [[Džana Pinjo]]
* [[Iso Porović]]
*Jasenko Pašić

== R ==
{{Proširiti sekciju}}

== S ==
* [[Aleksandar Seksan]]
* [[Amar Selimović]]
* [[Ermin Sijamija]]
* [[Haris Sijarić]]
* [[Igor Skvarica]]
* [[Faruk Sofić]]
* [[Zijah Sokolović]]
* [[Semka Sokolović-Bertok]]
* [[Boro Stjepanović]]
*Belma Salkunić

== Š ==
* [[Vlajko Šparavalo Babo]], (r.? - U. 30. juli 1993. Sarajevo)
* [[Tanja Šojić]]

== T ==
* [[Arma Tanović]]
* [[Mirza Tanović]]
* [[Mirsad Tuka]]
* [[Nermin Tulić]]
* [[Miodrag Miki Trifunov]]
*Amila Terzimehić

== U ==
* [[Alban Ukaj]]
== V ==
*[[Ante Vican]]

== Z ==
*[[Miralem Zupčević]]

== Ž ==
*[[Jasna Žalica]]
*[[Edis Žilić]]
=== Izvori podataka ===
#https://web.archive.org/web/20110127011421/http://www.pozoristemladih.ba/eng/ansme.asp
#http://www.imdb.com
#http://www.sartr.ba/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/ |date=7. 8. 2013 }}
#https://web.archive.org/web/20080610065455/http://www.mamafilm.ba/
{{stub-film}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci|*]]
[[Kategorija:Spiskovi|B]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]]</text>
      <sha1>mq9a3kk0mu9mvxobha8qvupeapr7zy0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kotromanići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10958</id>
    <revision>
      <id>3428887</id>
      <parentid>3428844</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T13:36:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>Vjera bosanskih vladara. Ovakvi članci trebaju više referenci!</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11973" xml:space="preserve">
{{Dinastija|| Ime = Kotromanići
| Grb=[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|220px]] 
| Roditeljska kuća = 
| Država = [[Bosansko kraljevstvo|Bosna]]
| Osnivač = [[Prijezda I]]
| Posljednji vladar =[[Stjepan Tomašević]]
| Posljednji muški član=
| Godina osnivanja= [[13. vijek]]
| Godina izumiranja= nepoznato
|slika=}}

'''Kotromanići''' su bili [[Bosna i Hercegovina|bosanska]] vladarska dinastija koja je vladala približno od [[1250]]. do [[1463]]. godine. Vladali su u Bosni kao banovi i kasnije kao kraljevi, te [[1459]]. godine u [[Srbija|Srbiji]] kao [[despot]]i.

== Porijeklo ==
[[Datoteka:Rodoslovlje Kotromanića.png|thumb|400px|Prikaz rodoslova Kotromanića]]
Porijeklo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tome, prikaz kojih se može naći u djelima [[Mauro Orbin|Orbinija]] i [[Dominik Mandić|Mandića]]). Neki autori su iznijeli uvjerenje da su Kotromanići njemačkog porijekla, zbog sufiksa ''-mann'' u njihovom imenu. 
== Vjera ==

Jedan od prvih bosanskih banova, [[Kulin ban|Kulin]], je bio krstjanin, pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Uslijed pritiska rimske pape i opasnost od križarskog pohoda na saboru na Bilinom polju 1203. godine se odrekao ovog heretičkog učenja. Uprkos njegovom odricanju, od početka 12. stoljeća pa do dolaska na vlast bana Mateja Ninoslava 1232. godine, Crkva bosanska jača svoj uticaj među narodom. U ovo vrijeme bosanski krstjani stupaju u neposredne veze sa zapadnim hereticima.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 40&lt;/ref&gt; Nasljednik Kulina bana, ban [[Ban Stjepan|Stjepan Kulinić]] je bio katolik i aktivno učestvovao u progona krstjana, zbog čega je na kraju svrgnut sa banskog položaja.&lt;ref&gt;Klaić, Nada, (1994), ''Srednjovjekovna Bosna'', str. 89-90, Eminex&lt;/ref&gt; Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić]] “''nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere''”.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae – povelje i pisma stare bosanske države'', str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom novog papskog izaslanika kardinala Jakoba i Ugarske prihvatio katoličanstvo, kao i njegov rođak i budući ban Prijezda II. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Uslijed ovakvog pritiska bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]], [[Radenovići]].&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 40&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Imamović,  Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Nakon [[1340]]. godine, svi Kotromanići, osim [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]] (koji je bio pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]), su vladali kao [[rimokatoličanstvo|rimokatolici]]. Iako su [[Vatikan]] i [[Ugarska]] vršili pritisak na njih zbog njihovih [[Hereza|heretičkih]] uvjerenja (koje su odbacili da [[Srednjovjekovna Bosna|Bosna]] ne bi bila meta [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]) oni su i nakon prelaska na [[Rimokatoličanstvo]] tajno podržavali [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]].&lt;ref name=Fine2&gt; John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.&lt;/ref&gt; Predzadnji bosanski kralj [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] je bio posljednji vladar Bosne koji je bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao prisne odnose sa njenim pristalicama. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana što je dovelo do njihovog nestanka.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dragutin Kniewald, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU, &lt;/ref&gt;

== Vladavina ==

Prvi poznati član dinastije, ban [[Prijezda I]], bio je rođak i nasljednik bosanskog bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. Prijezdu su naslijedili sinovi [[Prijezda II]] i [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]], zvan Kotroman, po kojem je dinastija dobila ime. Banovali su zajedno približno do [[1290]]. godine, a potom je čast bosanskog bana obnašao sam Stjepan. Oko [[1302]]. potisnuo ga je [[Mladen I Bribirski (Šubić)]], koji je zavladao kao &quot;ban bosanski&quot;. Pri kraju njegove vladavine bansku čast u Bosni preuzeo je sin Stjepana I, [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], najprije kao vazal [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladena II Bribirskoga]], a zatim kao samostalan vladar ([[1322]]-[[1353]]).

Za njegove vladavine Bosna se znatno teritorijalno proširila. Njegova kćer, [[Elizabeta Kotromanić]], udala se za ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovika I Anžuvinca]]. Stjepana II naslijedio je sin njegovog brata, [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] (ban [[1353]]-[[1377]]; kralj [[1377]]-[[1391]]), najistaknutiji vladar dinastije. Od vremena njegove vladavine plemićki sabor (stanak) u Bosni birao je vladare isključivo iz roda Kotromanića. Tokom vladavine Tvrtkovog nasljednika, Stjepana Dabiše (1391-1395), ojačala je moć bosanskih velikaša [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], Pavla Radinovića i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], koji su utjecali na izbor pojedinih vladara u Bosni. Nakon kratke vladavine Dabišine udovice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] ([[1395]]-[[1398]]), na bosansko prijestolje su došli [[Stjepan Ostoja]] ([[1398]]-[[1404]], [[1409]]-[[1418]]), [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] ([[1404]]-[[1409]], [[1421]]-[[1443]]), [[Stjepan Ostojić]] ([[1418]]-[[1421]]), [[Stjepan Tomaš]] ([[1443]] -[[1461]]) i [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]] - [[1463]]).

[[Stjepan Tomašević]] je oženio [[Jelena Branković (Mara)|Jelenu Branković]], jedinu kćerku srpskog vladara [[Lazar Branković|Lazara Brankovića]]. Ona mu je u [[miraz]] donijela vlast nad Srbijom, te je Stjepan Tomašević vladao kao despot Srbije od vjenčanja s Jelenom do pada Srbije pod osmansku vlast.

Tokom cijele vladavine Kotromanići su bili, tješnje ili slabije, vazalski povezani s hrvatsko-ugarskim kraljevima. Glavni posjedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova posjedovali su [[Visoko]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesku]], [[Bobovac]], [[Fojnica|Fojnicu]] i [[Kreševo]] te okolna rudarska naselja. Brakom [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] i [[Jelena Nelipčić|Jelene Nelipčić]], udovice [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], stekli su Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m, u kojem su stolovala dva posljednja bosanska kralja.

== Pad Bosne i nakon pada ==

Dinastija Kotromanića je zbačena s osmanskim osvojenjem srednjovjekovne Bosne [[1463]]. godine, kada je pogubljen posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]]-[[1463]]). Zajedno s njim pogubljen je i njegov stric, [[Radivoj Ostojić]], te njegov rođak (Radivojev najstariji sin) Tvrtko. Muški članovi dinastije koji su preživjeli pad Bosne bili su dva unuka kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]]: [[Ishak-beg Kraljević|Šimun]] (mlađi sin Ostojinog mlađeg vanbračog sina, kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]) i Matija (najmlađi sin Ostojinog starijeg sina [[Radivoj Ostojić|Radivoja]]), a moguće je da je u trenutku pada Bosne bio živ i treći Ostojin unuk, Đurađ (srednji sin Radivoja). Šimun je otišao u [[Istanbul]], primio [[islam]], postao poznat kao Ishak-beg Kraljević i dobio provinciju Karesi na upravu. Matija se posljednji put u izvorima spominje [[1465]]. godine. Đurađ se u izvorima spominje posljednji put [[1455]]. godine pa je moguće da je umro prije pada Bosne.
== Rodoslov ==
{{familytree/start}}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |v| mar | mar=''bračna zajednica'';&lt;br /&gt;''zakonita djeca'' }}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |V| ill | ill=''vanbračna zajednica;&lt;br /&gt;vanbračna djeca'' }}
{{familytree| | | | Pr1 | | | | | | | |Pr1='''[[Prijezda I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1211-1287&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1250-87 }}
{{familytree| |,|-|-|^|-|-|.| | | | | }}
{{familytree| Pr2 | | | | St1 |v| Jel | | |St1='''[[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1314&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-1314|Jel=[[Elizabeta Nemanjić]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1331|Pr2='''[[Prijezda II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1290&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-90 }}
{{familytree| |,|-|-|-|-|-|-|-|^|-|.| | }}
{{familytree| St2 |v| Elz | | | | Vla |v| Jel |St2='''[[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1353&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban (1314-)1322-53|Elz=[[Elizabeta Pjast]]|Vla=[[Vladislav Kotromanić|Vladislav]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1354&lt;/small&gt;|Jel=[[Jelena Šubić]]}}
{{familytree| |,|-|^|-|-|-|-|.| |L|~|~|#|~|~|~|7| }}
{{familytree| |!| | | | | | | Kat | | |!| | | Dab |-| Jel | | |Ch4=[[Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1316-(r.1346-)1378&lt;br /&gt;HRE 1355-78|Kat=   [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina]] |Dab='''[[Stjepan Dabiša]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1395.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1391-95|Jel='''[[Jelena Gruba]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla pos. 1399.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladala 1395-98 }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |!| | | | | |}}
{{familytree| Elz | | | | | | Hr2 | | Tv1 |-| Dot |Elz=[[Elizabeta Kotromanić|Elizabeta]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1340-1387&lt;/small&gt;|Hr2=[[Herman II Celjski]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1365-1435&lt;/small&gt;|Tv1='''[[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1338-1391&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;ban 1353-77&lt;br /&gt;kralj 1377-91|Dot=[[Doroteja Bdinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla c.1390&lt;/small&gt; }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |:| | | | |}}
{{familytree| Mar |-| Sig |-| Bar | | |:|Mar=[[Marija Anžuvinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1371-1395&lt;/small&gt;|Sig=[[Žigmund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1368-(r.1387-)1437&lt;br /&gt;HRE 1433-37|Bar=[[Barbara Celjska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1392-1451 }}
{{familytree| | | | | | | | |F|~|~|~|~|A|~|~|~|7| | }}
{{familytree| Kuj |v|-|-|-| Ost |-| Nel | | | Tv2 |-| Dot |Kuj=[[Kujava Radinović]]|Ost='''[[Stjepan Ostoja|Ostoja]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1418.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1398-1404,&lt;br /&gt;1409-18|Nel=[[Jelena Nelipčić]]|Tv2='''[[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1443.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1404-09,&lt;br /&gt;1421-43|Dot=[[Doroteja Gorjanska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla 1438.}}
{{familytree| | | |!| | |F|~|A|~|~|~|~|~|~|~|7| | | }}
{{familytree| |Osc | |Rad | | | Voj |v|-| Tom |v| Kat | |Osc='''[[Stjepan Ostojić|Ostojić]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1421.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1418-21|Rad='''''[[Radivoj Ostojić|Radivoj]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro  1463.&lt;/small&gt;|Voj=[[Vojača]]|Tom='''[[Stjepan Tomaš|Tomaš]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1461.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1443-61|Kat=[[Katarina Kosača]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1424-1478 }}
{{familytree| | | | | | |!| | | | | | |!| | | |,|^|-|-|.| | }}
{{familytree| | | | | |Mat| | Mar |-| Tmc | | Sig | | Kat |Mar=[[Jelena Branković (Mara)|Jelena Branković]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1447-1498&lt;/small&gt;|Tmc='''[[Stjepan Tomašević|Tomašević]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1438-1463&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1461-63|Sig=[[Ishak-beg Kraljević]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(Sigismund)|Kat=[[Katarina Kotromanić|Katarina]]|Mat='''''[[Matija Radivojević|Matija]]'''''}}
{{familytree/end}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak bosanskih kraljeva]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|House of Kotromanić}}
* [http://fmg.ac/Projects/MedLands/BOSNIA.htm#_Toc190684821 Kotromanići]

{{Kotromanići}}

{{poluzaštita}}
[[Kategorija:Kotromanići| ]]</text>
      <sha1>8hsnjmjp1c8cq2rolps8sx5bjpcqecy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428888</id>
      <parentid>3428887</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T13:46:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12410" xml:space="preserve">
{{Dinastija|| Ime = Kotromanići
| Grb=[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|220px]] 
| Roditeljska kuća = 
| Država = [[Bosansko kraljevstvo|Bosna]]
| Osnivač = [[Prijezda I]]
| Posljednji vladar =[[Stjepan Tomašević]]
| Posljednji muški član=
| Godina osnivanja= [[13. vijek]]
| Godina izumiranja= nepoznato
|slika=}}

'''Kotromanići''' su bili [[Bosna i Hercegovina|bosanska]] vladarska dinastija koja je vladala približno od [[1250]]. do [[1463]]. godine. Vladali su u Bosni kao banovi i kasnije kao kraljevi, te [[1459]]. godine u [[Srbija|Srbiji]] kao [[despot]]i.

== Porijeklo ==
[[Datoteka:Rodoslovlje Kotromanića.png|thumb|400px|Prikaz rodoslova Kotromanića]]
Porijeklo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tome, prikaz kojih se može naći u djelima [[Mauro Orbin|Orbinija]] i [[Dominik Mandić|Mandića]]). Neki autori su iznijeli uvjerenje da su Kotromanići njemačkog porijekla, zbog sufiksa ''-mann'' u njihovom imenu. 
== Vjera ==

Jedan od prvih bosanskih banova, [[Kulin ban|Kulin]], je bio krstjanin, pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Uslijed pritiska rimske pape i opasnost od križarskog pohoda na saboru na Bilinom polju 1203. godine se odrekao ovog heretičkog učenja. Uprkos njegovom odricanju, od početka 12. stoljeća pa do dolaska na vlast bana Mateja Ninoslava 1232. godine, Crkva bosanska jača svoj uticaj među narodom. U ovo vrijeme bosanski krstjani stupaju u neposredne veze sa zapadnim hereticima.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 32-33, 39&lt;/ref&gt; Nasljednik Kulina bana, ban [[Ban Stjepan|Stjepan Kulinić]] je bio katolik i aktivno učestvovao u progonu krstjana, zbog čega je na kraju svrgnut sa banskog položaja.&lt;ref&gt;Klaić, Nada, (1994), ''Srednjovjekovna Bosna'', str. 89-90, Eminex&lt;/ref&gt; Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić]] “''nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere''”.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae – povelje i pisma stare bosanske države'', str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom novog papskog izaslanika kardinala Jakoba i Ugarske prihvatio katoličanstvo, kao i njegov rođak i budući ban Prijezda II. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Uslijed ovakvog pritiska bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]].&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 40&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Imamović,  Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Nakon [[1340]]. godine, skoro svi Kotromanići, osim [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]] (koji je bio pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]), su vladali kao [[rimokatoličanstvo|rimokatolici]]. Iako su [[Vatikan]] i [[Ugarska]] vršili pritisak na njih zbog njihovih [[Hereza|heretičkih]] uvjerenja (koje su odbacili da [[Srednjovjekovna Bosna|Bosna]] ne bi bila meta [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]) oni su i nakon prelaska na [[Rimokatoličanstvo]] tajno podržavali [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]].&lt;ref name=Fine2&gt; John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.&lt;/ref&gt; Predzadnji bosanski kralj [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] je bio posljednji vladar Bosne koji je bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao prisne odnose sa njenim pristalicama. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana što je dovelo do njihovog nestanka.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dragutin Kniewald, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU, &lt;/ref&gt; Jedan suvremeni franjevac je u izvještaju od 20.12.1435. godine za kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II Kotromanića]] zabilježio: &quot;ovaj kralj je samo po vanjštini kršćanin, ustinu, nije kršten, i na sve načine sprečava fratre u svojoj zemlji da krste ljude (...) tamo žive manihejski heretici (...) divlji neprijatelji crkve&quot;. &lt;ref&gt;Thalloczy, Lajos, (1916), ''Povijest banovine, grada i varoši Jajca'', str. 38, Zagreb&lt;/ref&gt;

== Vladavina ==

Prvi poznati član dinastije, ban [[Prijezda I]], bio je rođak i nasljednik bosanskog bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. Prijezdu su naslijedili sinovi [[Prijezda II]] i [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]], zvan Kotroman, po kojem je dinastija dobila ime. Banovali su zajedno približno do [[1290]]. godine, a potom je čast bosanskog bana obnašao sam Stjepan. Oko [[1302]]. potisnuo ga je [[Mladen I Bribirski (Šubić)]], koji je zavladao kao &quot;ban bosanski&quot;. Pri kraju njegove vladavine bansku čast u Bosni preuzeo je sin Stjepana I, [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], najprije kao vazal [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladena II Bribirskoga]], a zatim kao samostalan vladar ([[1322]]-[[1353]]).

Za njegove vladavine Bosna se znatno teritorijalno proširila. Njegova kćer, [[Elizabeta Kotromanić]], udala se za ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovika I Anžuvinca]]. Stjepana II naslijedio je sin njegovog brata, [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] (ban [[1353]]-[[1377]]; kralj [[1377]]-[[1391]]), najistaknutiji vladar dinastije. Od vremena njegove vladavine plemićki sabor (stanak) u Bosni birao je vladare isključivo iz roda Kotromanića. Tokom vladavine Tvrtkovog nasljednika, Stjepana Dabiše (1391-1395), ojačala je moć bosanskih velikaša [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], Pavla Radinovića i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], koji su utjecali na izbor pojedinih vladara u Bosni. Nakon kratke vladavine Dabišine udovice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] ([[1395]]-[[1398]]), na bosansko prijestolje su došli [[Stjepan Ostoja]] ([[1398]]-[[1404]], [[1409]]-[[1418]]), [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] ([[1404]]-[[1409]], [[1421]]-[[1443]]), [[Stjepan Ostojić]] ([[1418]]-[[1421]]), [[Stjepan Tomaš]] ([[1443]] -[[1461]]) i [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]] - [[1463]]).

[[Stjepan Tomašević]] je oženio [[Jelena Branković (Mara)|Jelenu Branković]], jedinu kćerku srpskog vladara [[Lazar Branković|Lazara Brankovića]]. Ona mu je u [[miraz]] donijela vlast nad Srbijom, te je Stjepan Tomašević vladao kao despot Srbije od vjenčanja s Jelenom do pada Srbije pod osmansku vlast.

Tokom cijele vladavine Kotromanići su bili, tješnje ili slabije, vazalski povezani s hrvatsko-ugarskim kraljevima. Glavni posjedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova posjedovali su [[Visoko]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesku]], [[Bobovac]], [[Fojnica|Fojnicu]] i [[Kreševo]] te okolna rudarska naselja. Brakom [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] i [[Jelena Nelipčić|Jelene Nelipčić]], udovice [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], stekli su Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m, u kojem su stolovala dva posljednja bosanska kralja.

== Pad Bosne i nakon pada ==

Dinastija Kotromanića je zbačena s osmanskim osvojenjem srednjovjekovne Bosne [[1463]]. godine, kada je pogubljen posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]]-[[1463]]). Zajedno s njim pogubljen je i njegov stric, [[Radivoj Ostojić]], te njegov rođak (Radivojev najstariji sin) Tvrtko. Muški članovi dinastije koji su preživjeli pad Bosne bili su dva unuka kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]]: [[Ishak-beg Kraljević|Šimun]] (mlađi sin Ostojinog mlađeg vanbračog sina, kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]) i Matija (najmlađi sin Ostojinog starijeg sina [[Radivoj Ostojić|Radivoja]]), a moguće je da je u trenutku pada Bosne bio živ i treći Ostojin unuk, Đurađ (srednji sin Radivoja). Šimun je otišao u [[Istanbul]], primio [[islam]], postao poznat kao Ishak-beg Kraljević i dobio provinciju Karesi na upravu. Matija se posljednji put u izvorima spominje [[1465]]. godine. Đurađ se u izvorima spominje posljednji put [[1455]]. godine pa je moguće da je umro prije pada Bosne.
== Rodoslov ==
{{familytree/start}}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |v| mar | mar=''bračna zajednica'';&lt;br /&gt;''zakonita djeca'' }}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |V| ill | ill=''vanbračna zajednica;&lt;br /&gt;vanbračna djeca'' }}
{{familytree| | | | Pr1 | | | | | | | |Pr1='''[[Prijezda I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1211-1287&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1250-87 }}
{{familytree| |,|-|-|^|-|-|.| | | | | }}
{{familytree| Pr2 | | | | St1 |v| Jel | | |St1='''[[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1314&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-1314|Jel=[[Elizabeta Nemanjić]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1331|Pr2='''[[Prijezda II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1290&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-90 }}
{{familytree| |,|-|-|-|-|-|-|-|^|-|.| | }}
{{familytree| St2 |v| Elz | | | | Vla |v| Jel |St2='''[[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1353&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban (1314-)1322-53|Elz=[[Elizabeta Pjast]]|Vla=[[Vladislav Kotromanić|Vladislav]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1354&lt;/small&gt;|Jel=[[Jelena Šubić]]}}
{{familytree| |,|-|^|-|-|-|-|.| |L|~|~|#|~|~|~|7| }}
{{familytree| |!| | | | | | | Kat | | |!| | | Dab |-| Jel | | |Ch4=[[Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1316-(r.1346-)1378&lt;br /&gt;HRE 1355-78|Kat=   [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina]] |Dab='''[[Stjepan Dabiša]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1395.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1391-95|Jel='''[[Jelena Gruba]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla pos. 1399.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladala 1395-98 }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |!| | | | | |}}
{{familytree| Elz | | | | | | Hr2 | | Tv1 |-| Dot |Elz=[[Elizabeta Kotromanić|Elizabeta]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1340-1387&lt;/small&gt;|Hr2=[[Herman II Celjski]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1365-1435&lt;/small&gt;|Tv1='''[[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1338-1391&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;ban 1353-77&lt;br /&gt;kralj 1377-91|Dot=[[Doroteja Bdinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla c.1390&lt;/small&gt; }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |:| | | | |}}
{{familytree| Mar |-| Sig |-| Bar | | |:|Mar=[[Marija Anžuvinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1371-1395&lt;/small&gt;|Sig=[[Žigmund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1368-(r.1387-)1437&lt;br /&gt;HRE 1433-37|Bar=[[Barbara Celjska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1392-1451 }}
{{familytree| | | | | | | | |F|~|~|~|~|A|~|~|~|7| | }}
{{familytree| Kuj |v|-|-|-| Ost |-| Nel | | | Tv2 |-| Dot |Kuj=[[Kujava Radinović]]|Ost='''[[Stjepan Ostoja|Ostoja]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1418.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1398-1404,&lt;br /&gt;1409-18|Nel=[[Jelena Nelipčić]]|Tv2='''[[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1443.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1404-09,&lt;br /&gt;1421-43|Dot=[[Doroteja Gorjanska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla 1438.}}
{{familytree| | | |!| | |F|~|A|~|~|~|~|~|~|~|7| | | }}
{{familytree| |Osc | |Rad | | | Voj |v|-| Tom |v| Kat | |Osc='''[[Stjepan Ostojić|Ostojić]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1421.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1418-21|Rad='''''[[Radivoj Ostojić|Radivoj]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro  1463.&lt;/small&gt;|Voj=[[Vojača]]|Tom='''[[Stjepan Tomaš|Tomaš]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1461.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1443-61|Kat=[[Katarina Kosača]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1424-1478 }}
{{familytree| | | | | | |!| | | | | | |!| | | |,|^|-|-|.| | }}
{{familytree| | | | | |Mat| | Mar |-| Tmc | | Sig | | Kat |Mar=[[Jelena Branković (Mara)|Jelena Branković]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1447-1498&lt;/small&gt;|Tmc='''[[Stjepan Tomašević|Tomašević]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1438-1463&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1461-63|Sig=[[Ishak-beg Kraljević]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(Sigismund)|Kat=[[Katarina Kotromanić|Katarina]]|Mat='''''[[Matija Radivojević|Matija]]'''''}}
{{familytree/end}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak bosanskih kraljeva]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|House of Kotromanić}}
* [http://fmg.ac/Projects/MedLands/BOSNIA.htm#_Toc190684821 Kotromanići]

{{Kotromanići}}

{{poluzaštita}}
[[Kategorija:Kotromanići| ]]</text>
      <sha1>bse6utefsslau5hdbsxo5s0i93exr3j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428890</id>
      <parentid>3428888</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T14:18:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13220" xml:space="preserve">
{{Dinastija|| Ime = Kotromanići
| Grb=[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|220px]] 
| Roditeljska kuća = 
| Država = [[Bosansko kraljevstvo|Bosna]]
| Osnivač = [[Prijezda I]]
| Posljednji vladar =[[Stjepan Tomašević]]
| Posljednji muški član=
| Godina osnivanja= [[13. vijek]]
| Godina izumiranja= nepoznato
|slika=}}

'''Kotromanići''' su bili [[Bosna i Hercegovina|bosanska]] vladarska dinastija koja je vladala približno od [[1250]]. do [[1463]]. godine. Vladali su u Bosni kao banovi i kasnije kao kraljevi, te [[1459]]. godine u [[Srbija|Srbiji]] kao [[despot]]i.

== Porijeklo ==
[[Datoteka:Rodoslovlje Kotromanića.png|thumb|400px|Prikaz rodoslova Kotromanića]]
Nejasno je porijeklo porodice Kotromanić. Porodica se prvi put spominje u jednom pismu iz 1404. godine, kada zvaničnici [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] opisuju Kotromaniće kao &quot;''staro plemstvo''&quot;, i &quot;''koji su bili vladari'' (Bosne) ''od davnina''&quot;.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae – povelje i pisma stare bosanske države'', str. 276, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Godine 1432. dubrovačka vlada spominje viteza zvanog Kotroman Got (&quot;''Cotromano Gotto''&quot;) kao predak porodice. Kaže se da je vitez, rođak ugarskog kralja, došao iz Ugarske i postavljen na položaj bana Bosne. Pozivajući se na izvor iz 1430. godine, dubrovački hroničar iz 16. stoljeća [[Mauro Orbin|Mavro Orbini]] pisao je o plemiću i ratniku Kotromanu Nijemcu („Cotromano Tedesco“), koga je ugarski monarh postavio za bana nakon smrti bana Kulina. Neki kasniji historičari, kao što je [[Lajos Thallóczy]], odbacili su teoriju o njemačkom porijeklu Kotromanića, i umjesto toga tvrdili da je porodica porijeklom iz Bosne.  

== Vjera ==

Jedan od prvih bosanskih banova, [[Kulin ban|Kulin]], je bio krstjanin, pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Uslijed pritiska rimske pape i opasnost od križarskog pohoda na saboru na Bilinom polju 1203. godine se odrekao ovog heretičkog učenja. Uprkos njegovom odricanju, od početka 12. stoljeća pa do dolaska na vlast bana Mateja Ninoslava 1232. godine, Crkva bosanska jača svoj uticaj među narodom. U ovo vrijeme bosanski krstjani stupaju u neposredne veze sa zapadnim hereticima.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 32-33, 39&lt;/ref&gt; Nasljednik Kulina bana, ban [[Ban Stjepan|Stjepan Kulinić]] je bio katolik i aktivno učestvovao u progonu krstjana, zbog čega je na kraju svrgnut sa banskog položaja.&lt;ref&gt;Klaić, Nada, (1994), ''Srednjovjekovna Bosna'', str. 89-90, Eminex&lt;/ref&gt; Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić]] “''nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere''”.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae – povelje i pisma stare bosanske države'', str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom novog papskog izaslanika kardinala Jakoba i Ugarske prihvatio katoličanstvo, kao i njegov rođak i budući ban Prijezda II. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Uslijed ovakvog pritiska bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]].&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 40&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Imamović,  Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Nakon [[1340]]. godine, skoro svi Kotromanići, osim [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]] (koji je bio pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]), su vladali kao [[rimokatoličanstvo|rimokatolici]]. Iako su [[Vatikan]] i [[Ugarska]] vršili pritisak na njih zbog njihovih [[Hereza|heretičkih]] uvjerenja (koje su odbacili da [[Srednjovjekovna Bosna|Bosna]] ne bi bila meta [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]) oni su i nakon prelaska na [[Rimokatoličanstvo]] tajno podržavali [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]].&lt;ref name=Fine2&gt; John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.&lt;/ref&gt; Predzadnji bosanski kralj [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] je bio posljednji vladar Bosne koji je bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao prisne odnose sa njenim pristalicama. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana što je dovelo do njihovog nestanka.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dragutin Kniewald, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU, &lt;/ref&gt; Jedan suvremeni franjevac je u izvještaju od 20.12.1435. godine za kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II Kotromanića]] zabilježio: &quot;ovaj kralj je samo po vanjštini kršćanin, ustinu, nije kršten, i na sve načine sprečava fratre u svojoj zemlji da krste ljude (...) tamo žive manihejski heretici (...) divlji neprijatelji crkve&quot;. &lt;ref&gt;Thalloczy, Lajos, (1916), ''Povijest banovine, grada i varoši Jajca'', str. 38, Zagreb&lt;/ref&gt;

== Vladavina ==

Prvi poznati član dinastije, ban [[Prijezda I]], bio je rođak i nasljednik bosanskog bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. Prijezdu su naslijedili sinovi [[Prijezda II]] i [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]], zvan Kotroman, po kojem je dinastija dobila ime. Banovali su zajedno približno do [[1290]]. godine, a potom je čast bosanskog bana obnašao sam Stjepan. Oko [[1302]]. potisnuo ga je [[Mladen I Bribirski (Šubić)]], koji je zavladao kao &quot;ban bosanski&quot;. Pri kraju njegove vladavine bansku čast u Bosni preuzeo je sin Stjepana I, [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], najprije kao vazal [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladena II Bribirskoga]], a zatim kao samostalan vladar ([[1322]]-[[1353]]).

Za njegove vladavine Bosna se znatno teritorijalno proširila. Njegova kćer, [[Elizabeta Kotromanić]], udala se za ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovika I Anžuvinca]]. Stjepana II naslijedio je sin njegovog brata, [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] (ban [[1353]]-[[1377]]; kralj [[1377]]-[[1391]]), najistaknutiji vladar dinastije. Od vremena njegove vladavine plemićki sabor (stanak) u Bosni birao je vladare isključivo iz roda Kotromanića. Tokom vladavine Tvrtkovog nasljednika, Stjepana Dabiše (1391-1395), ojačala je moć bosanskih velikaša [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], Pavla Radinovića i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], koji su utjecali na izbor pojedinih vladara u Bosni. Nakon kratke vladavine Dabišine udovice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] ([[1395]]-[[1398]]), na bosansko prijestolje su došli [[Stjepan Ostoja]] ([[1398]]-[[1404]], [[1409]]-[[1418]]), [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] ([[1404]]-[[1409]], [[1421]]-[[1443]]), [[Stjepan Ostojić]] ([[1418]]-[[1421]]), [[Stjepan Tomaš]] ([[1443]] -[[1461]]) i [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]] - [[1463]]).

[[Stjepan Tomašević]] je oženio [[Jelena Branković (Mara)|Jelenu Branković]], jedinu kćerku srpskog vladara [[Lazar Branković|Lazara Brankovića]]. Ona mu je u [[miraz]] donijela vlast nad Srbijom, te je Stjepan Tomašević vladao kao despot Srbije od vjenčanja s Jelenom do pada Srbije pod osmansku vlast.

Tokom cijele vladavine Kotromanići su bili, tješnje ili slabije, vazalski povezani s hrvatsko-ugarskim kraljevima. Glavni posjedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova posjedovali su [[Visoko]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesku]], [[Bobovac]], [[Fojnica|Fojnicu]] i [[Kreševo]] te okolna rudarska naselja. Brakom [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] i [[Jelena Nelipčić|Jelene Nelipčić]], udovice [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], stekli su Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m, u kojem su stolovala dva posljednja bosanska kralja.

== Pad Bosne i nakon pada ==

Dinastija Kotromanića je zbačena s osmanskim osvojenjem srednjovjekovne Bosne [[1463]]. godine, kada je pogubljen posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]]-[[1463]]). Zajedno s njim pogubljen je i njegov stric, [[Radivoj Ostojić]], te njegov rođak (Radivojev najstariji sin) Tvrtko. Muški članovi dinastije koji su preživjeli pad Bosne bili su dva unuka kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]]: [[Ishak-beg Kraljević|Šimun]] (mlađi sin Ostojinog mlađeg vanbračog sina, kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]) i Matija (najmlađi sin Ostojinog starijeg sina [[Radivoj Ostojić|Radivoja]]), a moguće je da je u trenutku pada Bosne bio živ i treći Ostojin unuk, Đurađ (srednji sin Radivoja). Šimun je otišao u [[Istanbul]], primio [[islam]], postao poznat kao Ishak-beg Kraljević i dobio provinciju Karesi na upravu. Matija se posljednji put u izvorima spominje [[1465]]. godine. Đurađ se u izvorima spominje posljednji put [[1455]]. godine pa je moguće da je umro prije pada Bosne.
== Rodoslov ==
{{familytree/start}}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |v| mar | mar=''bračna zajednica'';&lt;br /&gt;''zakonita djeca'' }}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |V| ill | ill=''vanbračna zajednica;&lt;br /&gt;vanbračna djeca'' }}
{{familytree| | | | Pr1 | | | | | | | |Pr1='''[[Prijezda I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1211-1287&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1250-87 }}
{{familytree| |,|-|-|^|-|-|.| | | | | }}
{{familytree| Pr2 | | | | St1 |v| Jel | | |St1='''[[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1314&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-1314|Jel=[[Elizabeta Nemanjić]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1331|Pr2='''[[Prijezda II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1290&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-90 }}
{{familytree| |,|-|-|-|-|-|-|-|^|-|.| | }}
{{familytree| St2 |v| Elz | | | | Vla |v| Jel |St2='''[[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1353&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban (1314-)1322-53|Elz=[[Elizabeta Pjast]]|Vla=[[Vladislav Kotromanić|Vladislav]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1354&lt;/small&gt;|Jel=[[Jelena Šubić]]}}
{{familytree| |,|-|^|-|-|-|-|.| |L|~|~|#|~|~|~|7| }}
{{familytree| |!| | | | | | | Kat | | |!| | | Dab |-| Jel | | |Ch4=[[Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1316-(r.1346-)1378&lt;br /&gt;HRE 1355-78|Kat=   [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina]] |Dab='''[[Stjepan Dabiša]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1395.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1391-95|Jel='''[[Jelena Gruba]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla pos. 1399.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladala 1395-98 }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |!| | | | | |}}
{{familytree| Elz | | | | | | Hr2 | | Tv1 |-| Dot |Elz=[[Elizabeta Kotromanić|Elizabeta]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1340-1387&lt;/small&gt;|Hr2=[[Herman II Celjski]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1365-1435&lt;/small&gt;|Tv1='''[[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1338-1391&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;ban 1353-77&lt;br /&gt;kralj 1377-91|Dot=[[Doroteja Bdinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla c.1390&lt;/small&gt; }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |:| | | | |}}
{{familytree| Mar |-| Sig |-| Bar | | |:|Mar=[[Marija Anžuvinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1371-1395&lt;/small&gt;|Sig=[[Žigmund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1368-(r.1387-)1437&lt;br /&gt;HRE 1433-37|Bar=[[Barbara Celjska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1392-1451 }}
{{familytree| | | | | | | | |F|~|~|~|~|A|~|~|~|7| | }}
{{familytree| Kuj |v|-|-|-| Ost |-| Nel | | | Tv2 |-| Dot |Kuj=[[Kujava Radinović]]|Ost='''[[Stjepan Ostoja|Ostoja]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1418.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1398-1404,&lt;br /&gt;1409-18|Nel=[[Jelena Nelipčić]]|Tv2='''[[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1443.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1404-09,&lt;br /&gt;1421-43|Dot=[[Doroteja Gorjanska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla 1438.}}
{{familytree| | | |!| | |F|~|A|~|~|~|~|~|~|~|7| | | }}
{{familytree| |Osc | |Rad | | | Voj |v|-| Tom |v| Kat | |Osc='''[[Stjepan Ostojić|Ostojić]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1421.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1418-21|Rad='''''[[Radivoj Ostojić|Radivoj]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro  1463.&lt;/small&gt;|Voj=[[Vojača]]|Tom='''[[Stjepan Tomaš|Tomaš]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1461.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1443-61|Kat=[[Katarina Kosača]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1424-1478 }}
{{familytree| | | | | | |!| | | | | | |!| | | |,|^|-|-|.| | }}
{{familytree| | | | | |Mat| | Mar |-| Tmc | | Sig | | Kat |Mar=[[Jelena Branković (Mara)|Jelena Branković]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1447-1498&lt;/small&gt;|Tmc='''[[Stjepan Tomašević|Tomašević]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1438-1463&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1461-63|Sig=[[Ishak-beg Kraljević]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(Sigismund)|Kat=[[Katarina Kotromanić|Katarina]]|Mat='''''[[Matija Radivojević|Matija]]'''''}}
{{familytree/end}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak bosanskih kraljeva]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|House of Kotromanić}}
* [http://fmg.ac/Projects/MedLands/BOSNIA.htm#_Toc190684821 Kotromanići]

{{Kotromanići}}

{{poluzaštita}}
[[Kategorija:Kotromanići| ]]</text>
      <sha1>c9pjduh333ec3ijaz4pw0ac9eepbs7c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428891</id>
      <parentid>3428890</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T14:22:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porijeklo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13431" xml:space="preserve">
{{Dinastija|| Ime = Kotromanići
| Grb=[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|220px]] 
| Roditeljska kuća = 
| Država = [[Bosansko kraljevstvo|Bosna]]
| Osnivač = [[Prijezda I]]
| Posljednji vladar =[[Stjepan Tomašević]]
| Posljednji muški član=
| Godina osnivanja= [[13. vijek]]
| Godina izumiranja= nepoznato
|slika=}}

'''Kotromanići''' su bili [[Bosna i Hercegovina|bosanska]] vladarska dinastija koja je vladala približno od [[1250]]. do [[1463]]. godine. Vladali su u Bosni kao banovi i kasnije kao kraljevi, te [[1459]]. godine u [[Srbija|Srbiji]] kao [[despot]]i.

== Porijeklo ==
[[Datoteka:Rodoslovlje Kotromanića.png|thumb|400px|Prikaz rodoslova Kotromanića]]
Nepoznato je porijeklo porodice Kotromanić. Porodica se prvi put spominje u jednom pismu iz 1404. godine, kada zvaničnici [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] opisuju Kotromaniće kao &quot;''staro plemstvo''&quot;, i &quot;''koji su bili vladari'' (Bosne) ''od davnina''&quot;.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae – povelje i pisma stare bosanske države'', str. 276, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Godine 1432. dubrovačka vlada spominje viteza zvanog Kotroman Got (&quot;''Cotromano Gotto''&quot;) kao pretkom porodice. Kaže se da je vitez, rođak ugarskog kralja, došao iz Ugarske i postavljen na položaj bana Bosne. Pozivajući se na izvor iz 1430. godine, dubrovački hroničar iz 16. stoljeća [[Mauro Orbin|Mavro Orbini]] pisao je o plemiću i ratniku Kotromanu Nijemcu („Cotromano Tedesco“), koga je ugarski monarh postavio za bana nakon smrti bana Kulina. Neki kasniji historičari, kao što je [[Lajos Thallóczy]], odbacili su teoriju o njemačkom porijeklu Kotromanića, i umjesto toga tvrdili da je porodica porijeklom iz Bosne.  

Bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić]], koji je vladao Bosnom od 1250. do 1287. godine, se smatra osnivačem dinastije Kotromanića.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 46&lt;/ref&gt;  

== Vjera ==

Jedan od prvih bosanskih banova, [[Kulin ban|Kulin]], je bio krstjanin, pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Uslijed pritiska rimske pape i opasnost od križarskog pohoda na saboru na Bilinom polju 1203. godine se odrekao ovog heretičkog učenja. Uprkos njegovom odricanju, od početka 12. stoljeća pa do dolaska na vlast bana Mateja Ninoslava 1232. godine, Crkva bosanska jača svoj uticaj među narodom. U ovo vrijeme bosanski krstjani stupaju u neposredne veze sa zapadnim hereticima.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 32-33, 39&lt;/ref&gt; Nasljednik Kulina bana, ban [[Ban Stjepan|Stjepan Kulinić]] je bio katolik i aktivno učestvovao u progonu krstjana, zbog čega je na kraju svrgnut sa banskog položaja.&lt;ref&gt;Klaić, Nada, (1994), ''Srednjovjekovna Bosna'', str. 89-90, Eminex&lt;/ref&gt; Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić]] “''nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere''”.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae – povelje i pisma stare bosanske države'', str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom novog papskog izaslanika kardinala Jakoba i Ugarske prihvatio katoličanstvo, kao i njegov rođak i budući ban Prijezda II. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Uslijed ovakvog pritiska bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]].&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 40&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Imamović,  Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Nakon [[1340]]. godine, skoro svi Kotromanići, osim [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]] (koji je bio pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]), su vladali kao [[rimokatoličanstvo|rimokatolici]]. Iako su [[Vatikan]] i [[Ugarska]] vršili pritisak na njih zbog njihovih [[Hereza|heretičkih]] uvjerenja (koje su odbacili da [[Srednjovjekovna Bosna|Bosna]] ne bi bila meta [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]) oni su i nakon prelaska na [[Rimokatoličanstvo]] tajno podržavali [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]].&lt;ref name=Fine2&gt; John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.&lt;/ref&gt; Predzadnji bosanski kralj [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] je bio posljednji vladar Bosne koji je bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao prisne odnose sa njenim pristalicama. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana što je dovelo do njihovog nestanka.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dragutin Kniewald, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU, &lt;/ref&gt; Jedan suvremeni franjevac je u izvještaju od 20.12.1435. godine za kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II Kotromanića]] zabilježio: &quot;ovaj kralj je samo po vanjštini kršćanin, ustinu, nije kršten, i na sve načine sprečava fratre u svojoj zemlji da krste ljude (...) tamo žive manihejski heretici (...) divlji neprijatelji crkve&quot;. &lt;ref&gt;Thalloczy, Lajos, (1916), ''Povijest banovine, grada i varoši Jajca'', str. 38, Zagreb&lt;/ref&gt;

== Vladavina ==

Prvi poznati član dinastije, ban [[Prijezda I]], bio je rođak i nasljednik bosanskog bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. Prijezdu su naslijedili sinovi [[Prijezda II]] i [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]], zvan Kotroman, po kojem je dinastija dobila ime. Banovali su zajedno približno do [[1290]]. godine, a potom je čast bosanskog bana obnašao sam Stjepan. Oko [[1302]]. potisnuo ga je [[Mladen I Bribirski (Šubić)]], koji je zavladao kao &quot;ban bosanski&quot;. Pri kraju njegove vladavine bansku čast u Bosni preuzeo je sin Stjepana I, [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], najprije kao vazal [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladena II Bribirskoga]], a zatim kao samostalan vladar ([[1322]]-[[1353]]).

Za njegove vladavine Bosna se znatno teritorijalno proširila. Njegova kćer, [[Elizabeta Kotromanić]], udala se za ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovika I Anžuvinca]]. Stjepana II naslijedio je sin njegovog brata, [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] (ban [[1353]]-[[1377]]; kralj [[1377]]-[[1391]]), najistaknutiji vladar dinastije. Od vremena njegove vladavine plemićki sabor (stanak) u Bosni birao je vladare isključivo iz roda Kotromanića. Tokom vladavine Tvrtkovog nasljednika, Stjepana Dabiše (1391-1395), ojačala je moć bosanskih velikaša [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], Pavla Radinovića i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], koji su utjecali na izbor pojedinih vladara u Bosni. Nakon kratke vladavine Dabišine udovice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] ([[1395]]-[[1398]]), na bosansko prijestolje su došli [[Stjepan Ostoja]] ([[1398]]-[[1404]], [[1409]]-[[1418]]), [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] ([[1404]]-[[1409]], [[1421]]-[[1443]]), [[Stjepan Ostojić]] ([[1418]]-[[1421]]), [[Stjepan Tomaš]] ([[1443]] -[[1461]]) i [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]] - [[1463]]).

[[Stjepan Tomašević]] je oženio [[Jelena Branković (Mara)|Jelenu Branković]], jedinu kćerku srpskog vladara [[Lazar Branković|Lazara Brankovića]]. Ona mu je u [[miraz]] donijela vlast nad Srbijom, te je Stjepan Tomašević vladao kao despot Srbije od vjenčanja s Jelenom do pada Srbije pod osmansku vlast.

Tokom cijele vladavine Kotromanići su bili, tješnje ili slabije, vazalski povezani s hrvatsko-ugarskim kraljevima. Glavni posjedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova posjedovali su [[Visoko]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesku]], [[Bobovac]], [[Fojnica|Fojnicu]] i [[Kreševo]] te okolna rudarska naselja. Brakom [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] i [[Jelena Nelipčić|Jelene Nelipčić]], udovice [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], stekli su Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m, u kojem su stolovala dva posljednja bosanska kralja.

== Pad Bosne i nakon pada ==

Dinastija Kotromanića je zbačena s osmanskim osvojenjem srednjovjekovne Bosne [[1463]]. godine, kada je pogubljen posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]]-[[1463]]). Zajedno s njim pogubljen je i njegov stric, [[Radivoj Ostojić]], te njegov rođak (Radivojev najstariji sin) Tvrtko. Muški članovi dinastije koji su preživjeli pad Bosne bili su dva unuka kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]]: [[Ishak-beg Kraljević|Šimun]] (mlađi sin Ostojinog mlađeg vanbračog sina, kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]) i Matija (najmlađi sin Ostojinog starijeg sina [[Radivoj Ostojić|Radivoja]]), a moguće je da je u trenutku pada Bosne bio živ i treći Ostojin unuk, Đurađ (srednji sin Radivoja). Šimun je otišao u [[Istanbul]], primio [[islam]], postao poznat kao Ishak-beg Kraljević i dobio provinciju Karesi na upravu. Matija se posljednji put u izvorima spominje [[1465]]. godine. Đurađ se u izvorima spominje posljednji put [[1455]]. godine pa je moguće da je umro prije pada Bosne.
== Rodoslov ==
{{familytree/start}}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |v| mar | mar=''bračna zajednica'';&lt;br /&gt;''zakonita djeca'' }}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |V| ill | ill=''vanbračna zajednica;&lt;br /&gt;vanbračna djeca'' }}
{{familytree| | | | Pr1 | | | | | | | |Pr1='''[[Prijezda I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1211-1287&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1250-87 }}
{{familytree| |,|-|-|^|-|-|.| | | | | }}
{{familytree| Pr2 | | | | St1 |v| Jel | | |St1='''[[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1314&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-1314|Jel=[[Elizabeta Nemanjić]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1331|Pr2='''[[Prijezda II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1290&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-90 }}
{{familytree| |,|-|-|-|-|-|-|-|^|-|.| | }}
{{familytree| St2 |v| Elz | | | | Vla |v| Jel |St2='''[[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1353&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban (1314-)1322-53|Elz=[[Elizabeta Pjast]]|Vla=[[Vladislav Kotromanić|Vladislav]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1354&lt;/small&gt;|Jel=[[Jelena Šubić]]}}
{{familytree| |,|-|^|-|-|-|-|.| |L|~|~|#|~|~|~|7| }}
{{familytree| |!| | | | | | | Kat | | |!| | | Dab |-| Jel | | |Ch4=[[Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1316-(r.1346-)1378&lt;br /&gt;HRE 1355-78|Kat=   [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina]] |Dab='''[[Stjepan Dabiša]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1395.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1391-95|Jel='''[[Jelena Gruba]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla pos. 1399.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladala 1395-98 }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |!| | | | | |}}
{{familytree| Elz | | | | | | Hr2 | | Tv1 |-| Dot |Elz=[[Elizabeta Kotromanić|Elizabeta]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1340-1387&lt;/small&gt;|Hr2=[[Herman II Celjski]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1365-1435&lt;/small&gt;|Tv1='''[[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1338-1391&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;ban 1353-77&lt;br /&gt;kralj 1377-91|Dot=[[Doroteja Bdinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla c.1390&lt;/small&gt; }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |:| | | | |}}
{{familytree| Mar |-| Sig |-| Bar | | |:|Mar=[[Marija Anžuvinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1371-1395&lt;/small&gt;|Sig=[[Žigmund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1368-(r.1387-)1437&lt;br /&gt;HRE 1433-37|Bar=[[Barbara Celjska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1392-1451 }}
{{familytree| | | | | | | | |F|~|~|~|~|A|~|~|~|7| | }}
{{familytree| Kuj |v|-|-|-| Ost |-| Nel | | | Tv2 |-| Dot |Kuj=[[Kujava Radinović]]|Ost='''[[Stjepan Ostoja|Ostoja]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1418.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1398-1404,&lt;br /&gt;1409-18|Nel=[[Jelena Nelipčić]]|Tv2='''[[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1443.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1404-09,&lt;br /&gt;1421-43|Dot=[[Doroteja Gorjanska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla 1438.}}
{{familytree| | | |!| | |F|~|A|~|~|~|~|~|~|~|7| | | }}
{{familytree| |Osc | |Rad | | | Voj |v|-| Tom |v| Kat | |Osc='''[[Stjepan Ostojić|Ostojić]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1421.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1418-21|Rad='''''[[Radivoj Ostojić|Radivoj]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro  1463.&lt;/small&gt;|Voj=[[Vojača]]|Tom='''[[Stjepan Tomaš|Tomaš]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1461.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1443-61|Kat=[[Katarina Kosača]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1424-1478 }}
{{familytree| | | | | | |!| | | | | | |!| | | |,|^|-|-|.| | }}
{{familytree| | | | | |Mat| | Mar |-| Tmc | | Sig | | Kat |Mar=[[Jelena Branković (Mara)|Jelena Branković]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1447-1498&lt;/small&gt;|Tmc='''[[Stjepan Tomašević|Tomašević]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1438-1463&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1461-63|Sig=[[Ishak-beg Kraljević]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(Sigismund)|Kat=[[Katarina Kotromanić|Katarina]]|Mat='''''[[Matija Radivojević|Matija]]'''''}}
{{familytree/end}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak bosanskih kraljeva]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|House of Kotromanić}}
* [http://fmg.ac/Projects/MedLands/BOSNIA.htm#_Toc190684821 Kotromanići]

{{Kotromanići}}

{{poluzaštita}}
[[Kategorija:Kotromanići| ]]</text>
      <sha1>d62shx17ctihpi38j8c2gmugojcyoom</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428892</id>
      <parentid>3428891</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T14:23:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vladavina */ pa i nije baš. gdje izvor?</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13314" xml:space="preserve">
{{Dinastija|| Ime = Kotromanići
| Grb=[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|220px]] 
| Roditeljska kuća = 
| Država = [[Bosansko kraljevstvo|Bosna]]
| Osnivač = [[Prijezda I]]
| Posljednji vladar =[[Stjepan Tomašević]]
| Posljednji muški član=
| Godina osnivanja= [[13. vijek]]
| Godina izumiranja= nepoznato
|slika=}}

'''Kotromanići''' su bili [[Bosna i Hercegovina|bosanska]] vladarska dinastija koja je vladala približno od [[1250]]. do [[1463]]. godine. Vladali su u Bosni kao banovi i kasnije kao kraljevi, te [[1459]]. godine u [[Srbija|Srbiji]] kao [[despot]]i.

== Porijeklo ==
[[Datoteka:Rodoslovlje Kotromanića.png|thumb|400px|Prikaz rodoslova Kotromanića]]
Nepoznato je porijeklo porodice Kotromanić. Porodica se prvi put spominje u jednom pismu iz 1404. godine, kada zvaničnici [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] opisuju Kotromaniće kao &quot;''staro plemstvo''&quot;, i &quot;''koji su bili vladari'' (Bosne) ''od davnina''&quot;.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae – povelje i pisma stare bosanske države'', str. 276, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Godine 1432. dubrovačka vlada spominje viteza zvanog Kotroman Got (&quot;''Cotromano Gotto''&quot;) kao pretkom porodice. Kaže se da je vitez, rođak ugarskog kralja, došao iz Ugarske i postavljen na položaj bana Bosne. Pozivajući se na izvor iz 1430. godine, dubrovački hroničar iz 16. stoljeća [[Mauro Orbin|Mavro Orbini]] pisao je o plemiću i ratniku Kotromanu Nijemcu („Cotromano Tedesco“), koga je ugarski monarh postavio za bana nakon smrti bana Kulina. Neki kasniji historičari, kao što je [[Lajos Thallóczy]], odbacili su teoriju o njemačkom porijeklu Kotromanića, i umjesto toga tvrdili da je porodica porijeklom iz Bosne.  

Bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić]], koji je vladao Bosnom od 1250. do 1287. godine, se smatra osnivačem dinastije Kotromanića.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 46&lt;/ref&gt;  

== Vjera ==

Jedan od prvih bosanskih banova, [[Kulin ban|Kulin]], je bio krstjanin, pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Uslijed pritiska rimske pape i opasnost od križarskog pohoda na saboru na Bilinom polju 1203. godine se odrekao ovog heretičkog učenja. Uprkos njegovom odricanju, od početka 12. stoljeća pa do dolaska na vlast bana Mateja Ninoslava 1232. godine, Crkva bosanska jača svoj uticaj među narodom. U ovo vrijeme bosanski krstjani stupaju u neposredne veze sa zapadnim hereticima.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 32-33, 39&lt;/ref&gt; Nasljednik Kulina bana, ban [[Ban Stjepan|Stjepan Kulinić]] je bio katolik i aktivno učestvovao u progonu krstjana, zbog čega je na kraju svrgnut sa banskog položaja.&lt;ref&gt;Klaić, Nada, (1994), ''Srednjovjekovna Bosna'', str. 89-90, Eminex&lt;/ref&gt; Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić]] “''nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere''”.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae – povelje i pisma stare bosanske države'', str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom novog papskog izaslanika kardinala Jakoba i Ugarske prihvatio katoličanstvo, kao i njegov rođak i budući ban Prijezda II. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Uslijed ovakvog pritiska bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]].&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 40&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Imamović,  Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Nakon [[1340]]. godine, skoro svi Kotromanići, osim [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]] (koji je bio pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]), su vladali kao [[rimokatoličanstvo|rimokatolici]]. Iako su [[Vatikan]] i [[Ugarska]] vršili pritisak na njih zbog njihovih [[Hereza|heretičkih]] uvjerenja (koje su odbacili da [[Srednjovjekovna Bosna|Bosna]] ne bi bila meta [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]) oni su i nakon prelaska na [[Rimokatoličanstvo]] tajno podržavali [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]].&lt;ref name=Fine2&gt; John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.&lt;/ref&gt; Predzadnji bosanski kralj [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] je bio posljednji vladar Bosne koji je bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao prisne odnose sa njenim pristalicama. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana što je dovelo do njihovog nestanka.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dragutin Kniewald, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU, &lt;/ref&gt; Jedan suvremeni franjevac je u izvještaju od 20.12.1435. godine za kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II Kotromanića]] zabilježio: &quot;ovaj kralj je samo po vanjštini kršćanin, ustinu, nije kršten, i na sve načine sprečava fratre u svojoj zemlji da krste ljude (...) tamo žive manihejski heretici (...) divlji neprijatelji crkve&quot;. &lt;ref&gt;Thalloczy, Lajos, (1916), ''Povijest banovine, grada i varoši Jajca'', str. 38, Zagreb&lt;/ref&gt;

== Vladavina ==

Prvi poznati član dinastije, ban [[Prijezda I]], bio je rođak i nasljednik bosanskog bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. Prijezdu su naslijedili sinovi [[Prijezda II]] i [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]], zvan Kotroman, po kojem je dinastija dobila ime. Banovali su zajedno približno do [[1290]]. godine, a potom je čast bosanskog bana obnašao sam Stjepan. Oko [[1302]]. potisnuo ga je [[Mladen I Bribirski (Šubić)]], koji je zavladao kao &quot;ban bosanski&quot;. Pri kraju njegove vladavine bansku čast u Bosni preuzeo je sin Stjepana I, [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], najprije kao vazal [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladena II Bribirskoga]], a zatim kao samostalan vladar ([[1322]]-[[1353]]).

Za njegove vladavine Bosna se znatno teritorijalno proširila. Njegova kćer, [[Elizabeta Kotromanić]], udala se za ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovika I Anžuvinca]]. Stjepana II naslijedio je sin njegovog brata, [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] (ban [[1353]]-[[1377]]; kralj [[1377]]-[[1391]]), najistaknutiji vladar dinastije. Od vremena njegove vladavine plemićki sabor (stanak) u Bosni birao je vladare isključivo iz roda Kotromanića. Tokom vladavine Tvrtkovog nasljednika, Stjepana Dabiše (1391-1395), ojačala je moć bosanskih velikaša [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], Pavla Radinovića i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], koji su utjecali na izbor pojedinih vladara u Bosni. Nakon kratke vladavine Dabišine udovice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] ([[1395]]-[[1398]]), na bosansko prijestolje su došli [[Stjepan Ostoja]] ([[1398]]-[[1404]], [[1409]]-[[1418]]), [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] ([[1404]]-[[1409]], [[1421]]-[[1443]]), [[Stjepan Ostojić]] ([[1418]]-[[1421]]), [[Stjepan Tomaš]] ([[1443]] -[[1461]]) i [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]] - [[1463]]).

[[Stjepan Tomašević]] je oženio [[Jelena Branković (Mara)|Jelenu Branković]], jedinu kćerku srpskog vladara [[Lazar Branković|Lazara Brankovića]]. Ona mu je u [[miraz]] donijela vlast nad Srbijom, te je Stjepan Tomašević vladao kao despot Srbije od vjenčanja s Jelenom do pada Srbije pod osmansku vlast.

Glavni posjedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova posjedovali su [[Visoko]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesku]], [[Bobovac]], [[Fojnica|Fojnicu]] i [[Kreševo]] te okolna rudarska naselja. Brakom [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] i [[Jelena Nelipčić|Jelene Nelipčić]], udovice [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], stekli su Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m, u kojem su stolovala dva posljednja bosanska kralja.

== Pad Bosne i nakon pada ==

Dinastija Kotromanića je zbačena s osmanskim osvojenjem srednjovjekovne Bosne [[1463]]. godine, kada je pogubljen posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]]-[[1463]]). Zajedno s njim pogubljen je i njegov stric, [[Radivoj Ostojić]], te njegov rođak (Radivojev najstariji sin) Tvrtko. Muški članovi dinastije koji su preživjeli pad Bosne bili su dva unuka kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]]: [[Ishak-beg Kraljević|Šimun]] (mlađi sin Ostojinog mlađeg vanbračog sina, kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]) i Matija (najmlađi sin Ostojinog starijeg sina [[Radivoj Ostojić|Radivoja]]), a moguće je da je u trenutku pada Bosne bio živ i treći Ostojin unuk, Đurađ (srednji sin Radivoja). Šimun je otišao u [[Istanbul]], primio [[islam]], postao poznat kao Ishak-beg Kraljević i dobio provinciju Karesi na upravu. Matija se posljednji put u izvorima spominje [[1465]]. godine. Đurađ se u izvorima spominje posljednji put [[1455]]. godine pa je moguće da je umro prije pada Bosne.
== Rodoslov ==
{{familytree/start}}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |v| mar | mar=''bračna zajednica'';&lt;br /&gt;''zakonita djeca'' }}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |V| ill | ill=''vanbračna zajednica;&lt;br /&gt;vanbračna djeca'' }}
{{familytree| | | | Pr1 | | | | | | | |Pr1='''[[Prijezda I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1211-1287&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1250-87 }}
{{familytree| |,|-|-|^|-|-|.| | | | | }}
{{familytree| Pr2 | | | | St1 |v| Jel | | |St1='''[[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1314&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-1314|Jel=[[Elizabeta Nemanjić]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1331|Pr2='''[[Prijezda II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1290&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-90 }}
{{familytree| |,|-|-|-|-|-|-|-|^|-|.| | }}
{{familytree| St2 |v| Elz | | | | Vla |v| Jel |St2='''[[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1353&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban (1314-)1322-53|Elz=[[Elizabeta Pjast]]|Vla=[[Vladislav Kotromanić|Vladislav]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1354&lt;/small&gt;|Jel=[[Jelena Šubić]]}}
{{familytree| |,|-|^|-|-|-|-|.| |L|~|~|#|~|~|~|7| }}
{{familytree| |!| | | | | | | Kat | | |!| | | Dab |-| Jel | | |Ch4=[[Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1316-(r.1346-)1378&lt;br /&gt;HRE 1355-78|Kat=   [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina]] |Dab='''[[Stjepan Dabiša]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1395.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1391-95|Jel='''[[Jelena Gruba]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla pos. 1399.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladala 1395-98 }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |!| | | | | |}}
{{familytree| Elz | | | | | | Hr2 | | Tv1 |-| Dot |Elz=[[Elizabeta Kotromanić|Elizabeta]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1340-1387&lt;/small&gt;|Hr2=[[Herman II Celjski]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1365-1435&lt;/small&gt;|Tv1='''[[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1338-1391&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;ban 1353-77&lt;br /&gt;kralj 1377-91|Dot=[[Doroteja Bdinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla c.1390&lt;/small&gt; }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |:| | | | |}}
{{familytree| Mar |-| Sig |-| Bar | | |:|Mar=[[Marija Anžuvinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1371-1395&lt;/small&gt;|Sig=[[Žigmund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1368-(r.1387-)1437&lt;br /&gt;HRE 1433-37|Bar=[[Barbara Celjska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1392-1451 }}
{{familytree| | | | | | | | |F|~|~|~|~|A|~|~|~|7| | }}
{{familytree| Kuj |v|-|-|-| Ost |-| Nel | | | Tv2 |-| Dot |Kuj=[[Kujava Radinović]]|Ost='''[[Stjepan Ostoja|Ostoja]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1418.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1398-1404,&lt;br /&gt;1409-18|Nel=[[Jelena Nelipčić]]|Tv2='''[[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1443.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1404-09,&lt;br /&gt;1421-43|Dot=[[Doroteja Gorjanska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla 1438.}}
{{familytree| | | |!| | |F|~|A|~|~|~|~|~|~|~|7| | | }}
{{familytree| |Osc | |Rad | | | Voj |v|-| Tom |v| Kat | |Osc='''[[Stjepan Ostojić|Ostojić]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1421.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1418-21|Rad='''''[[Radivoj Ostojić|Radivoj]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro  1463.&lt;/small&gt;|Voj=[[Vojača]]|Tom='''[[Stjepan Tomaš|Tomaš]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1461.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1443-61|Kat=[[Katarina Kosača]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1424-1478 }}
{{familytree| | | | | | |!| | | | | | |!| | | |,|^|-|-|.| | }}
{{familytree| | | | | |Mat| | Mar |-| Tmc | | Sig | | Kat |Mar=[[Jelena Branković (Mara)|Jelena Branković]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1447-1498&lt;/small&gt;|Tmc='''[[Stjepan Tomašević|Tomašević]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1438-1463&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1461-63|Sig=[[Ishak-beg Kraljević]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(Sigismund)|Kat=[[Katarina Kotromanić|Katarina]]|Mat='''''[[Matija Radivojević|Matija]]'''''}}
{{familytree/end}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak bosanskih kraljeva]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|House of Kotromanić}}
* [http://fmg.ac/Projects/MedLands/BOSNIA.htm#_Toc190684821 Kotromanići]

{{Kotromanići}}

{{poluzaštita}}
[[Kategorija:Kotromanići| ]]</text>
      <sha1>gejm1g0qy0ui50dn7tlsllc22ndomti</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428893</id>
      <parentid>3428892</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T14:25:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vjera */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13318" xml:space="preserve">
{{Dinastija|| Ime = Kotromanići
| Grb=[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|220px]] 
| Roditeljska kuća = 
| Država = [[Bosansko kraljevstvo|Bosna]]
| Osnivač = [[Prijezda I]]
| Posljednji vladar =[[Stjepan Tomašević]]
| Posljednji muški član=
| Godina osnivanja= [[13. vijek]]
| Godina izumiranja= nepoznato
|slika=}}

'''Kotromanići''' su bili [[Bosna i Hercegovina|bosanska]] vladarska dinastija koja je vladala približno od [[1250]]. do [[1463]]. godine. Vladali su u Bosni kao banovi i kasnije kao kraljevi, te [[1459]]. godine u [[Srbija|Srbiji]] kao [[despot]]i.

== Porijeklo ==
[[Datoteka:Rodoslovlje Kotromanića.png|thumb|400px|Prikaz rodoslova Kotromanića]]
Nepoznato je porijeklo porodice Kotromanić. Porodica se prvi put spominje u jednom pismu iz 1404. godine, kada zvaničnici [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] opisuju Kotromaniće kao &quot;''staro plemstvo''&quot;, i &quot;''koji su bili vladari'' (Bosne) ''od davnina''&quot;.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae – povelje i pisma stare bosanske države'', str. 276, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Godine 1432. dubrovačka vlada spominje viteza zvanog Kotroman Got (&quot;''Cotromano Gotto''&quot;) kao pretkom porodice. Kaže se da je vitez, rođak ugarskog kralja, došao iz Ugarske i postavljen na položaj bana Bosne. Pozivajući se na izvor iz 1430. godine, dubrovački hroničar iz 16. stoljeća [[Mauro Orbin|Mavro Orbini]] pisao je o plemiću i ratniku Kotromanu Nijemcu („Cotromano Tedesco“), koga je ugarski monarh postavio za bana nakon smrti bana Kulina. Neki kasniji historičari, kao što je [[Lajos Thallóczy]], odbacili su teoriju o njemačkom porijeklu Kotromanića, i umjesto toga tvrdili da je porodica porijeklom iz Bosne.  

Bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić]], koji je vladao Bosnom od 1250. do 1287. godine, se smatra osnivačem dinastije Kotromanića.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 46&lt;/ref&gt;  

== Vjera ==

Jedan od prvih bosanskih banova, [[Kulin ban|Kulin]], je bio krstjanin, pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Uslijed pritiska rimske pape i opasnost od križarskog pohoda na saboru na Bilinom polju 1203. godine se odrekao ovog heretičkog učenja. Uprkos njegovom odricanju, od početka 12. stoljeća pa do dolaska na vlast bana Mateja Ninoslava 1232. godine, Crkva bosanska jača svoj uticaj među narodom. U ovo vrijeme bosanski krstjani stupaju u neposredne veze sa zapadnim hereticima.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 32-33, 39&lt;/ref&gt; Nasljednik Kulina bana, ban [[Ban Stjepan|Stjepan Kulinić]] je bio katolik i aktivno učestvovao u progonu krstjana, zbog čega je na kraju svrgnut sa banskog položaja.&lt;ref&gt;Klaić, Nada, (1994), ''Srednjovjekovna Bosna'', str. 89-90, Eminex&lt;/ref&gt; Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić]] “''nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere''”.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae – povelje i pisma stare bosanske države'', str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom novog papskog izaslanika kardinala Jakoba i Ugarske prihvatio katoličanstvo, kao i njegov rođak i budući ban Prijezda II. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Uslijed ovakvog pritiska bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]].&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 40&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Imamović,  Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; 

Nakon [[1340]]. godine, skoro svi Kotromanići, osim [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]] (koji je bio pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]), su vladali kao [[rimokatoličanstvo|rimokatolici]]. Iako su [[Vatikan]] i [[Ugarska]] vršili pritisak na njih zbog njihovih [[Hereza|heretičkih]] uvjerenja (koje su odbacili da [[Srednjovjekovna Bosna|Bosna]] ne bi bila meta [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]) oni su i nakon prelaska na [[Rimokatoličanstvo]] tajno podržavali [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]].&lt;ref name=&quot;Fine2&quot;&gt; John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.&lt;/ref&gt; Predzadnji bosanski kralj [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] je bio posljednji vladar Bosne koji je bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao prisne odnose sa njenim pristalicama. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana što je dovelo do njihovog nestanka.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dragutin Kniewald, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU, &lt;/ref&gt; Jedan suvremeni franjevac je u izvještaju od 20.12.1435. godine za kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II Kotromanića]] zabilježio: &quot;ovaj kralj je samo po vanjštini kršćanin, ustinu, nije kršten, i na sve načine sprečava fratre u svojoj zemlji da krste ljude (...) tamo žive manihejski heretici (...) divlji neprijatelji crkve&quot;. &lt;ref&gt;Thalloczy, Lajos, (1916), ''Povijest banovine, grada i varoši Jajca'', str. 38, Zagreb&lt;/ref&gt;

== Vladavina ==

Prvi poznati član dinastije, ban [[Prijezda I]], bio je rođak i nasljednik bosanskog bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. Prijezdu su naslijedili sinovi [[Prijezda II]] i [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]], zvan Kotroman, po kojem je dinastija dobila ime. Banovali su zajedno približno do [[1290]]. godine, a potom je čast bosanskog bana obnašao sam Stjepan. Oko [[1302]]. potisnuo ga je [[Mladen I Bribirski (Šubić)]], koji je zavladao kao &quot;ban bosanski&quot;. Pri kraju njegove vladavine bansku čast u Bosni preuzeo je sin Stjepana I, [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], najprije kao vazal [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladena II Bribirskoga]], a zatim kao samostalan vladar ([[1322]]-[[1353]]).

Za njegove vladavine Bosna se znatno teritorijalno proširila. Njegova kćer, [[Elizabeta Kotromanić]], udala se za ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovika I Anžuvinca]]. Stjepana II naslijedio je sin njegovog brata, [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] (ban [[1353]]-[[1377]]; kralj [[1377]]-[[1391]]), najistaknutiji vladar dinastije. Od vremena njegove vladavine plemićki sabor (stanak) u Bosni birao je vladare isključivo iz roda Kotromanića. Tokom vladavine Tvrtkovog nasljednika, Stjepana Dabiše (1391-1395), ojačala je moć bosanskih velikaša [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], Pavla Radinovića i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], koji su utjecali na izbor pojedinih vladara u Bosni. Nakon kratke vladavine Dabišine udovice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] ([[1395]]-[[1398]]), na bosansko prijestolje su došli [[Stjepan Ostoja]] ([[1398]]-[[1404]], [[1409]]-[[1418]]), [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] ([[1404]]-[[1409]], [[1421]]-[[1443]]), [[Stjepan Ostojić]] ([[1418]]-[[1421]]), [[Stjepan Tomaš]] ([[1443]] -[[1461]]) i [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]] - [[1463]]).

[[Stjepan Tomašević]] je oženio [[Jelena Branković (Mara)|Jelenu Branković]], jedinu kćerku srpskog vladara [[Lazar Branković|Lazara Brankovića]]. Ona mu je u [[miraz]] donijela vlast nad Srbijom, te je Stjepan Tomašević vladao kao despot Srbije od vjenčanja s Jelenom do pada Srbije pod osmansku vlast.

Glavni posjedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova posjedovali su [[Visoko]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesku]], [[Bobovac]], [[Fojnica|Fojnicu]] i [[Kreševo]] te okolna rudarska naselja. Brakom [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] i [[Jelena Nelipčić|Jelene Nelipčić]], udovice [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], stekli su Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m, u kojem su stolovala dva posljednja bosanska kralja.

== Pad Bosne i nakon pada ==

Dinastija Kotromanića je zbačena s osmanskim osvojenjem srednjovjekovne Bosne [[1463]]. godine, kada je pogubljen posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]]-[[1463]]). Zajedno s njim pogubljen je i njegov stric, [[Radivoj Ostojić]], te njegov rođak (Radivojev najstariji sin) Tvrtko. Muški članovi dinastije koji su preživjeli pad Bosne bili su dva unuka kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]]: [[Ishak-beg Kraljević|Šimun]] (mlađi sin Ostojinog mlađeg vanbračog sina, kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]) i Matija (najmlađi sin Ostojinog starijeg sina [[Radivoj Ostojić|Radivoja]]), a moguće je da je u trenutku pada Bosne bio živ i treći Ostojin unuk, Đurađ (srednji sin Radivoja). Šimun je otišao u [[Istanbul]], primio [[islam]], postao poznat kao Ishak-beg Kraljević i dobio provinciju Karesi na upravu. Matija se posljednji put u izvorima spominje [[1465]]. godine. Đurađ se u izvorima spominje posljednji put [[1455]]. godine pa je moguće da je umro prije pada Bosne.
== Rodoslov ==
{{familytree/start}}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |v| mar | mar=''bračna zajednica'';&lt;br /&gt;''zakonita djeca'' }}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |V| ill | ill=''vanbračna zajednica;&lt;br /&gt;vanbračna djeca'' }}
{{familytree| | | | Pr1 | | | | | | | |Pr1='''[[Prijezda I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1211-1287&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1250-87 }}
{{familytree| |,|-|-|^|-|-|.| | | | | }}
{{familytree| Pr2 | | | | St1 |v| Jel | | |St1='''[[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1314&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-1314|Jel=[[Elizabeta Nemanjić]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1331|Pr2='''[[Prijezda II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1290&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-90 }}
{{familytree| |,|-|-|-|-|-|-|-|^|-|.| | }}
{{familytree| St2 |v| Elz | | | | Vla |v| Jel |St2='''[[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1353&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban (1314-)1322-53|Elz=[[Elizabeta Pjast]]|Vla=[[Vladislav Kotromanić|Vladislav]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1354&lt;/small&gt;|Jel=[[Jelena Šubić]]}}
{{familytree| |,|-|^|-|-|-|-|.| |L|~|~|#|~|~|~|7| }}
{{familytree| |!| | | | | | | Kat | | |!| | | Dab |-| Jel | | |Ch4=[[Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1316-(r.1346-)1378&lt;br /&gt;HRE 1355-78|Kat=   [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina]] |Dab='''[[Stjepan Dabiša]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1395.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1391-95|Jel='''[[Jelena Gruba]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla pos. 1399.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladala 1395-98 }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |!| | | | | |}}
{{familytree| Elz | | | | | | Hr2 | | Tv1 |-| Dot |Elz=[[Elizabeta Kotromanić|Elizabeta]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1340-1387&lt;/small&gt;|Hr2=[[Herman II Celjski]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1365-1435&lt;/small&gt;|Tv1='''[[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1338-1391&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;ban 1353-77&lt;br /&gt;kralj 1377-91|Dot=[[Doroteja Bdinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla c.1390&lt;/small&gt; }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |:| | | | |}}
{{familytree| Mar |-| Sig |-| Bar | | |:|Mar=[[Marija Anžuvinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1371-1395&lt;/small&gt;|Sig=[[Žigmund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1368-(r.1387-)1437&lt;br /&gt;HRE 1433-37|Bar=[[Barbara Celjska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1392-1451 }}
{{familytree| | | | | | | | |F|~|~|~|~|A|~|~|~|7| | }}
{{familytree| Kuj |v|-|-|-| Ost |-| Nel | | | Tv2 |-| Dot |Kuj=[[Kujava Radinović]]|Ost='''[[Stjepan Ostoja|Ostoja]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1418.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1398-1404,&lt;br /&gt;1409-18|Nel=[[Jelena Nelipčić]]|Tv2='''[[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1443.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1404-09,&lt;br /&gt;1421-43|Dot=[[Doroteja Gorjanska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla 1438.}}
{{familytree| | | |!| | |F|~|A|~|~|~|~|~|~|~|7| | | }}
{{familytree| |Osc | |Rad | | | Voj |v|-| Tom |v| Kat | |Osc='''[[Stjepan Ostojić|Ostojić]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1421.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1418-21|Rad='''''[[Radivoj Ostojić|Radivoj]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro  1463.&lt;/small&gt;|Voj=[[Vojača]]|Tom='''[[Stjepan Tomaš|Tomaš]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1461.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1443-61|Kat=[[Katarina Kosača]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1424-1478 }}
{{familytree| | | | | | |!| | | | | | |!| | | |,|^|-|-|.| | }}
{{familytree| | | | | |Mat| | Mar |-| Tmc | | Sig | | Kat |Mar=[[Jelena Branković (Mara)|Jelena Branković]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1447-1498&lt;/small&gt;|Tmc='''[[Stjepan Tomašević|Tomašević]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1438-1463&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1461-63|Sig=[[Ishak-beg Kraljević]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(Sigismund)|Kat=[[Katarina Kotromanić|Katarina]]|Mat='''''[[Matija Radivojević|Matija]]'''''}}
{{familytree/end}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak bosanskih kraljeva]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|House of Kotromanić}}
* [http://fmg.ac/Projects/MedLands/BOSNIA.htm#_Toc190684821 Kotromanići]

{{Kotromanići}}

{{poluzaštita}}
[[Kategorija:Kotromanići| ]]</text>
      <sha1>d381v8a4x3ekamdfbcgwfjgd4uodi8x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428895</id>
      <parentid>3428893</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T14:29:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vladavina */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13568" xml:space="preserve">
{{Dinastija|| Ime = Kotromanići
| Grb=[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|220px]] 
| Roditeljska kuća = 
| Država = [[Bosansko kraljevstvo|Bosna]]
| Osnivač = [[Prijezda I]]
| Posljednji vladar =[[Stjepan Tomašević]]
| Posljednji muški član=
| Godina osnivanja= [[13. vijek]]
| Godina izumiranja= nepoznato
|slika=}}

'''Kotromanići''' su bili [[Bosna i Hercegovina|bosanska]] vladarska dinastija koja je vladala približno od [[1250]]. do [[1463]]. godine. Vladali su u Bosni kao banovi i kasnije kao kraljevi, te [[1459]]. godine u [[Srbija|Srbiji]] kao [[despot]]i.

== Porijeklo ==
[[Datoteka:Rodoslovlje Kotromanića.png|thumb|400px|Prikaz rodoslova Kotromanića]]
Nepoznato je porijeklo porodice Kotromanić. Porodica se prvi put spominje u jednom pismu iz 1404. godine, kada zvaničnici [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] opisuju Kotromaniće kao &quot;''staro plemstvo''&quot;, i &quot;''koji su bili vladari'' (Bosne) ''od davnina''&quot;.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae – povelje i pisma stare bosanske države'', str. 276, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Godine 1432. dubrovačka vlada spominje viteza zvanog Kotroman Got (&quot;''Cotromano Gotto''&quot;) kao pretkom porodice. Kaže se da je vitez, rođak ugarskog kralja, došao iz Ugarske i postavljen na položaj bana Bosne. Pozivajući se na izvor iz 1430. godine, dubrovački hroničar iz 16. stoljeća [[Mauro Orbin|Mavro Orbini]] pisao je o plemiću i ratniku Kotromanu Nijemcu („Cotromano Tedesco“), koga je ugarski monarh postavio za bana nakon smrti bana Kulina. Neki kasniji historičari, kao što je [[Lajos Thallóczy]], odbacili su teoriju o njemačkom porijeklu Kotromanića, i umjesto toga tvrdili da je porodica porijeklom iz Bosne.  

Bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić]], koji je vladao Bosnom od 1250. do 1287. godine, se smatra osnivačem dinastije Kotromanića.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 46&lt;/ref&gt;  

== Vjera ==

Jedan od prvih bosanskih banova, [[Kulin ban|Kulin]], je bio krstjanin, pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Uslijed pritiska rimske pape i opasnost od križarskog pohoda na saboru na Bilinom polju 1203. godine se odrekao ovog heretičkog učenja. Uprkos njegovom odricanju, od početka 12. stoljeća pa do dolaska na vlast bana Mateja Ninoslava 1232. godine, Crkva bosanska jača svoj uticaj među narodom. U ovo vrijeme bosanski krstjani stupaju u neposredne veze sa zapadnim hereticima.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 32-33, 39&lt;/ref&gt; Nasljednik Kulina bana, ban [[Ban Stjepan|Stjepan Kulinić]] je bio katolik i aktivno učestvovao u progonu krstjana, zbog čega je na kraju svrgnut sa banskog položaja.&lt;ref&gt;Klaić, Nada, (1994), ''Srednjovjekovna Bosna'', str. 89-90, Eminex&lt;/ref&gt; Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić]] “''nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere''”.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae – povelje i pisma stare bosanske države'', str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom novog papskog izaslanika kardinala Jakoba i Ugarske prihvatio katoličanstvo, kao i njegov rođak i budući ban Prijezda II. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Uslijed ovakvog pritiska bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]].&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 40&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Imamović,  Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; 

Nakon [[1340]]. godine, skoro svi Kotromanići, osim [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]] (koji je bio pripadnik [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]), su vladali kao [[rimokatoličanstvo|rimokatolici]]. Iako su [[Vatikan]] i [[Ugarska]] vršili pritisak na njih zbog njihovih [[Hereza|heretičkih]] uvjerenja (koje su odbacili da [[Srednjovjekovna Bosna|Bosna]] ne bi bila meta [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]) oni su i nakon prelaska na [[Rimokatoličanstvo]] tajno podržavali [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]].&lt;ref name=&quot;Fine2&quot;&gt; John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.&lt;/ref&gt; Predzadnji bosanski kralj [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] je bio posljednji vladar Bosne koji je bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao prisne odnose sa njenim pristalicama. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana što je dovelo do njihovog nestanka.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dragutin Kniewald, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU, &lt;/ref&gt; Jedan suvremeni franjevac je u izvještaju od 20.12.1435. godine za kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II Kotromanića]] zabilježio: &quot;ovaj kralj je samo po vanjštini kršćanin, ustinu, nije kršten, i na sve načine sprečava fratre u svojoj zemlji da krste ljude (...) tamo žive manihejski heretici (...) divlji neprijatelji crkve&quot;. &lt;ref&gt;Thalloczy, Lajos, (1916), ''Povijest banovine, grada i varoši Jajca'', str. 38, Zagreb&lt;/ref&gt;

== Vladavina ==
[[Datoteka:Bosnia around 1412.png|mini|302x302piksel|Bosna u ranom 15. vijeku (oko 1412. godine) - Oblast Hrvoja Vukčića, Vojvodstvo Sandalja Hranića, Kneževina Pavla Radenovića, Banovina Usora i zemlje pod direktnom vlašću bosanskog kralja.]]
Prvi poznati član dinastije, ban [[Prijezda I]], bio je rođak i nasljednik bosanskog bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. Prijezdu su naslijedili sinovi [[Prijezda II]] i [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]], zvan Kotroman, po kojem je dinastija dobila ime. Banovali su zajedno približno do [[1290]]. godine, a potom je čast bosanskog bana obnašao sam Stjepan. Oko [[1302]]. potisnuo ga je [[Mladen I Bribirski (Šubić)]], koji je zavladao kao &quot;ban bosanski&quot;. Pri kraju njegove vladavine bansku čast u Bosni preuzeo je sin Stjepana I, [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], najprije kao vazal [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladena II Bribirskoga]], a zatim kao samostalan vladar ([[1322]]-[[1353]]).

Za njegove vladavine Bosna se znatno teritorijalno proširila. Njegova kćer, [[Elizabeta Kotromanić]], udala se za ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik I Anžuvinski|Ludovika I Anžuvinca]]. Stjepana II naslijedio je sin njegovog brata, [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] (ban [[1353]]-[[1377]]; kralj [[1377]]-[[1391]]), najistaknutiji vladar dinastije. Od vremena njegove vladavine plemićki sabor (stanak) u Bosni birao je vladare isključivo iz roda Kotromanića. Tokom vladavine Tvrtkovog nasljednika, Stjepana Dabiše (1391-1395), ojačala je moć bosanskih velikaša [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], Pavla Radinovića i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], koji su utjecali na izbor pojedinih vladara u Bosni. Nakon kratke vladavine Dabišine udovice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] ([[1395]]-[[1398]]), na bosansko prijestolje su došli [[Stjepan Ostoja]] ([[1398]]-[[1404]], [[1409]]-[[1418]]), [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] ([[1404]]-[[1409]], [[1421]]-[[1443]]), [[Stjepan Ostojić]] ([[1418]]-[[1421]]), [[Stjepan Tomaš]] ([[1443]] -[[1461]]) i [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]] - [[1463]]).

[[Stjepan Tomašević]] je oženio [[Jelena Branković (Mara)|Jelenu Branković]], jedinu kćerku srpskog vladara [[Lazar Branković|Lazara Brankovića]]. Ona mu je u [[miraz]] donijela vlast nad Srbijom, te je Stjepan Tomašević vladao kao despot Srbije od vjenčanja s Jelenom do pada Srbije pod osmansku vlast. Glavni posjedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova posjedovali su [[Visoko]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesku]], [[Bobovac]], [[Fojnica|Fojnicu]] i [[Kreševo]] te okolna rudarska naselja. Brakom [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] i [[Jelena Nelipčić|Jelene Nelipčić]], udovice [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], stekli su Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m, u kojem su stolovala dva posljednja bosanska kralja. 

== Pad Bosne i nakon pada ==

Dinastija Kotromanića je zbačena s osmanskim osvojenjem srednjovjekovne Bosne [[1463]]. godine, kada je pogubljen posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]] ([[1461]]-[[1463]]). Zajedno s njim pogubljen je i njegov stric, [[Radivoj Ostojić]], te njegov rođak (Radivojev najstariji sin) Tvrtko. Muški članovi dinastije koji su preživjeli pad Bosne bili su dva unuka kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]]: [[Ishak-beg Kraljević|Šimun]] (mlađi sin Ostojinog mlađeg vanbračog sina, kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]) i Matija (najmlađi sin Ostojinog starijeg sina [[Radivoj Ostojić|Radivoja]]), a moguće je da je u trenutku pada Bosne bio živ i treći Ostojin unuk, Đurađ (srednji sin Radivoja). Šimun je otišao u [[Istanbul]], primio [[islam]], postao poznat kao Ishak-beg Kraljević i dobio provinciju Karesi na upravu. Matija se posljednji put u izvorima spominje [[1465]]. godine. Đurađ se u izvorima spominje posljednji put [[1455]]. godine pa je moguće da je umro prije pada Bosne.
== Rodoslov ==
{{familytree/start}}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |v| mar | mar=''bračna zajednica'';&lt;br /&gt;''zakonita djeca'' }}
{{familytree|border=0| | | | | | | | | | | | | |V| ill | ill=''vanbračna zajednica;&lt;br /&gt;vanbračna djeca'' }}
{{familytree| | | | Pr1 | | | | | | | |Pr1='''[[Prijezda I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1211-1287&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1250-87 }}
{{familytree| |,|-|-|^|-|-|.| | | | | }}
{{familytree| Pr2 | | | | St1 |v| Jel | | |St1='''[[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1314&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-1314|Jel=[[Elizabeta Nemanjić]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1331|Pr2='''[[Prijezda II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1290&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban 1287-90 }}
{{familytree| |,|-|-|-|-|-|-|-|^|-|.| | }}
{{familytree| St2 |v| Elz | | | | Vla |v| Jel |St2='''[[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1353&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Ban (1314-)1322-53|Elz=[[Elizabeta Pjast]]|Vla=[[Vladislav Kotromanić|Vladislav]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;d. 1354&lt;/small&gt;|Jel=[[Jelena Šubić]]}}
{{familytree| |,|-|^|-|-|-|-|.| |L|~|~|#|~|~|~|7| }}
{{familytree| |!| | | | | | | Kat | | |!| | | Dab |-| Jel | | |Ch4=[[Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1316-(r.1346-)1378&lt;br /&gt;HRE 1355-78|Kat=   [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina]] |Dab='''[[Stjepan Dabiša]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1395.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1391-95|Jel='''[[Jelena Gruba]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla pos. 1399.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladala 1395-98 }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |!| | | | | |}}
{{familytree| Elz | | | | | | Hr2 | | Tv1 |-| Dot |Elz=[[Elizabeta Kotromanić|Elizabeta]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1340-1387&lt;/small&gt;|Hr2=[[Herman II Celjski]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1365-1435&lt;/small&gt;|Tv1='''[[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1338-1391&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;ban 1353-77&lt;br /&gt;kralj 1377-91|Dot=[[Doroteja Bdinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla c.1390&lt;/small&gt; }}
{{familytree| |!| | | | | | | |!| | | |:| | | | |}}
{{familytree| Mar |-| Sig |-| Bar | | |:|Mar=[[Marija Anžuvinska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;c.1371-1395&lt;/small&gt;|Sig=[[Žigmund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmund Luksemburški]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1368-(r.1387-)1437&lt;br /&gt;HRE 1433-37|Bar=[[Barbara Celjska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1392-1451 }}
{{familytree| | | | | | | | |F|~|~|~|~|A|~|~|~|7| | }}
{{familytree| Kuj |v|-|-|-| Ost |-| Nel | | | Tv2 |-| Dot |Kuj=[[Kujava Radinović]]|Ost='''[[Stjepan Ostoja|Ostoja]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1418.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1398-1404,&lt;br /&gt;1409-18|Nel=[[Jelena Nelipčić]]|Tv2='''[[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1443.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1404-09,&lt;br /&gt;1421-43|Dot=[[Doroteja Gorjanska]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umrla 1438.}}
{{familytree| | | |!| | |F|~|A|~|~|~|~|~|~|~|7| | | }}
{{familytree| |Osc | |Rad | | | Voj |v|-| Tom |v| Kat | |Osc='''[[Stjepan Ostojić|Ostojić]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1421.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1418-21|Rad='''''[[Radivoj Ostojić|Radivoj]]'''''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro  1463.&lt;/small&gt;|Voj=[[Vojača]]|Tom='''[[Stjepan Tomaš|Tomaš]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;umro 1461.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1443-61|Kat=[[Katarina Kosača]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1424-1478 }}
{{familytree| | | | | | |!| | | | | | |!| | | |,|^|-|-|.| | }}
{{familytree| | | | | |Mat| | Mar |-| Tmc | | Sig | | Kat |Mar=[[Jelena Branković (Mara)|Jelena Branković]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1447-1498&lt;/small&gt;|Tmc='''[[Stjepan Tomašević|Tomašević]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1438-1463&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;vladao 1461-63|Sig=[[Ishak-beg Kraljević]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(Sigismund)|Kat=[[Katarina Kotromanić|Katarina]]|Mat='''''[[Matija Radivojević|Matija]]'''''}}
{{familytree/end}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak bosanskih kraljeva]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|House of Kotromanić}}
* [http://fmg.ac/Projects/MedLands/BOSNIA.htm#_Toc190684821 Kotromanići]

{{Kotromanići}}

{{poluzaštita}}
[[Kategorija:Kotromanići| ]]</text>
      <sha1>s4efdhu67vpzfvrgydccgj9vkaw9jzn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kazahstan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13698</id>
    <revision>
      <id>3428913</id>
      <parentid>3398828</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T17:37:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32214" xml:space="preserve">{{Nedostaju_izvori}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Kazahstan
| izvorno_ime                    = Қазақстан Республикасы&lt;br/&gt;Республика Казахстан
| ime_genitiv                    = Kazahstana
| zastava                        = Flag of Kazakhstan.svg
| grb                            = Emblem of Kazakhstan latin.svg
| uzrečica                       = nema
| himna                          = [[Менің Қазақстаным]] &lt;center&gt;[[Datoteka:Kazakhstan National Anthem 2012.ogg]]&lt;/center&gt;
| mapa                           = Kazakhstan (orthographic projection).svg
| glavni_grad                    = [[Nur-Sultan]]
| glavni_grad_kordinati          = {{coord|51|10|N|71|30|E|region:Kazakshan_type:city|title=Nur-Sultan}}
| najveći_grad                   = [[Almati]]
| službeni_jezik                 = [[Kazaški jezik|kazaški]], [[ruski jezik|ruski]]
| državno_uređenje               = [[Republika]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Kazahstana|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Kasim-Žomart Tokajev]] (Қасым-Жомарт Тоқаев)
| vrsta_druge_vlasti             = [[Premijer Kazahstana|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Askar Manin]] (Асқар Мамин)
| vrsta_treće_vlasti             = 
| vladar_treća_vlast             = 
| nezavisnost                    = od [[SSSR]]-a
| nezavisnost_priznato           = 25. decembar 1991.
| površina                       = 2.724.900
| po_površini_na_svijetu         = 9. na svijetu
| procenat_vode                  = 1,7%
| stanovnika                     = 16.600.000
| stanovnika_godina              = 2011
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| gustoća                        = 6
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 226. na svijetu
| bdp_ukupno                     = $ 177.545 milijarda
| bdp_godina                     = 2008
| po_broju_bdp_na_svijetu        = -
| bdp_per_capita                 = $11.416
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.807
| hdi_godina                     = 2006
| hdi_nivo                       = {{color|#009900|visok}}
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 71. na svijetu
| gini                           = 30,4
| gini_godina                    = 2005
| po_broju_gini_na_svijetu       = -
| valuta                         = [[Kazahstanski tenge]] ([[KZT]])
| vremenska_zona                 = Istok/zapad ([[UTC]]+5/+6)
| najveća_tačka_ime              = [[Khan Tangiri Shyngy]]
| najveća_tačka_metara           = 7010
| najveće_jezero_ime             = [[Kaspijsko jezero]]
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = [[Sir Darja]]
| najveća_rijeka_dužina          = 2212
| nacionalni_dan                 = [[25. oktobar]]
| internetski_nastavak           = [[.kz]]
| pozivni_broj                   = +7
| komentar                       = 
|}}
'''Kazahstan''' ({{jez-kk|Қазақстан}}), službeno '''Republika Kazahstan''', država je smještena na području [[Evroazija|Evroazije]]. S površinom 2.727.300&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; po veličini je deveta u svijetu (i veća je od zapadne Evrope), dok je najveća od svih zemalja koje nemaju izlaz na [[more]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.kz |title=Agency of Statistics of the Republic of Kazakhstan (ASRK). 2005. Main Demographic Indicators |publisher=Stat.kz |date= |access-date=1. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kz.html Kazakhstan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226010136/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kz.html%20 |date=26. 12. 2018 }} United States Central Intelligence Agency (CIA). 2007. &quot;Kazakhstan&quot; in The World Factbook.&lt;/ref&gt;. Graniči sa [[Rusija|Rusijom]], [[Kina|Kinom]], [[Kirgistan]]om, [[Uzbekistan]]om i [[Turkmenistan]]om, a na zapadu izlazi na [[Kaspijsko jezero]]. Glavni grad je [[Nur-Sultan]] (do 2019. zvao se Astana), koji je to postao 1997, dokad je glavni grad bio [[Almati]], koji je inače najveći kazahstanski grad.

S obzirom na svoju veličinu, Kazahstan ima vrlo različite tipove terena, od prostranih nizija, preko visoravni, stepa, tajgi, stjenovitih kanjona, brda, delti do pustinja i visokih planina čiji su vrhovi stalno pod snijegom. Sa 18,4 miliona stanovnika (procjena iz 2017. godine)&lt;ref&gt;{{cite web |author=&amp;nbsp; |url=http://www.eng.stat.kz/news/Pages/n1_12_11_10.aspx |title=Census2010 |publisher=Stat.kz |date= |access-date=1. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722142449/http://www.eng.stat.kz/news/Pages/n1_12_11_10.aspx |archive-date=22. 7. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, ova zemlja je 62. u svijetu u toj kategoriji, a sa gustinom od 6 stanovnika po kilometru kvadratnom, spada u najrjeđe naseljene zemlje svijeta.

== Historija ==
Veći dio historije prostor današnjeg Kazahstana su naseljavala nomadska plemena. Do [[16. vijek]]a su se formirali [[Kazasi]] kao zasebna grupa, sastavljena od tri horde. [[Rusi]] na ovaj prostor prvi put dolaze u [[18. vijek]]u, a do sredine [[19. vijek]]a već je cijeli Kazahstan postao dijelom [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] 1917. i Ruskog građanskog rata, koji je uslijedio, teritorij Kazahstana nekoliko puta biva reorganiziran da bi 1936. bila osnovana [[Kazaška SSR]] u okviru [[SSSR]]-a. Tokom [[20. vijek]]a Kazahstan je bio mjesto mnogih sovjetskih projekata, kao što su Hruščovljeva &quot;[[Djevičanska polja]]&quot;, zatim [[Kosmodrom u Bajkonuru|kosmodrom]] u [[Bajkonur]]u, te &quot;Poligon&quot; u [[Semipalatinsk]]u, primarna sovjetska lokacija za testiranje [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]].

Kazahstan je proglasio nezavisnost 16. decembra 1991, kao posljednja sovjetska republika koja je to uradila. Dotadašnji komunistički čelnik [[Nursultan Nazarbajev]] postao je prvi predsjednik Kazahstana. Nakon stjecanja nezavisnosti ova država vodi umjerenu vanjsku politiku, te pokušava razviti svoju ekonomiju, posebno hemijsku industriju. Dok se privredni imidž zemlje u svijetu poboljšava, predsjednik Nazarbajev ima jaku kontrolu nad državnom politikom. Ipak, međunarodni ugled se polako gradi. Kazahstan se već sada smatra za vodeću zemlju [[Centralna Azija|centralne Azije]]. Ova država je član mnogih međunarodnih organizacija uključujući: [[UN]], [[Partnerstvo za Mir]], [[ZND]] i Šangajsku Organizaciju za Saradnju. 2010. godine je Kazahstan predsjedavao [[OSCE]]-om.

Kazahstan je etnički i kulturno vrlo raznolik, što je dobrim dijelom posljedica masovnih deportacija u SSSR-u za vrijeme [[Staljin]]ove vladavine. Kazasi su najbrojniji narod. Dozvoljene su vjerske slobode, pa postoji nekoliko različitih religija koje se praktikuju ovdje. Po broju vjernika najzastupljeniji je [[Islam]]. Kazaški je državni jezik, ali se uz njega i [[ruski jezik|ruski]] koristi kao službeni u državnim institucijama.

=== Kazaški Kanat ===
Kazahstan je bio naseljen još od [[kameno doba|kamenog doba]]. Klima i reljef ove oblast su bili pogodni za [[stočarstvo]]. Historičari vjeruju da je [[konj]] prvi put pripitomljen upravo u stepama Evroazije. Kako su gradovi [[Taraz]] i [[Hazrat-e Turkestan]] služili kao važne stanice na [[Put svile|Putu svile]], koji je povezivao istok i zapad, ovo područje dobija veliki strateški značaj, kada ga u 13. vijeku osvajaju [[Mongoli]]. Pod [[Mongolsko Carstvo|Mongolskim Carstvom]], ovo područje je podjeljeno na pokrajine, koje su poslije postale dio Kazaškog Kanata.

U ovom periodu je nomadski način života usko povezan sa stočarstvom nastavio da preovladava među stanovništvom u stepama. U [[15. vijek]]u se počinje izdvajati zaseban kazaški identitet među turskim plemenima ovog područja, a sredinom [[16. vijek]]a je ovaj proces i završio stvaranjem posebnog [[kazaški jezik|kazaškog jezika]], kulture i privrede. Ipak, ovo područje je bilo poprište čestih sukoba između kazaških emira i [[perzijanci|perzijskih]] naroda sa juga. Početkom [[17. vijek]]a Kazaški Kanat se suočio sa velikim rivalstvom među njegovim plemenima, koje je rezultiralo podjelom njegovog stanovništva u 3 horde: Veliku, Srednju i Malu. Politička razjedinjenost, rivalstvo među plemenima i važan položaj između istoka i zapada su faktori koji su slabili Kazaški Kanat.

Tokom 17. vijeka česti su sukobi Kazaha sa [[Ojrati]]ma, savezom zapadnih Mongolskih plemena, među kojima su [[Džungari]] bili najagresivniji. Početak 18. vijeka je period kada je Kazaški Kanat doživio svoj vrhunac. U ovom periodu je Mala horda učestvovala u ratu protiv Džungara od 1723. do 1730. godine, koji je popraćen velikom invazijom ovog plemena na kazaške teritorije. Pod vodstvom [[Abul Kair Kan]]a Kazasi pobjeđuju u ovom ratu. Ključne su bitke bile na rijeci [[Bulanti]] 1927. godine i bitka kod [[Anrakaj]]a 1929. godine. Ablaj Kan je također učestvovao u mnogim bitkama protiv Džungara, te je proglašen za narodnog heroja. Kazasi su također bili žrtve čestih napada Kalmika sa [[Volga|Volge]].

=== Rusko Carstvo ===

U [[19. vijek]]u Ruska imperija se širi, između ostalog i u centralnoj Aziji. To je bio period &quot;Velike igre&quot; koji je trajao skoro punih 100 godina, od 1813. do 1907. godine kada je potpisan [[Anglo-ruski sporazum]]. Ruski carevi su tada vladali većim dijelom teritorija današnjeg Kazahstana.

[[Rusko Carstvo]] je uspostavilo novi sistem administracije i povećavalo broj svojih vojnih trupa i kasarni u centralnoj Aziji u tzv. &quot;Velikoj igri&quot; između njih i [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]]. Ruski jezik je bio forsiran u svim školama i u administraciji. Ove mjere su dovele do jakog otpora među kazaškim stanovništvom, prvenstveno zbog narušavanja tradicionalnog nomadskog načina života i pojave gladi među ovdašnjim plemenima. Tako se razvio Kazaški nacionalni pokret u kasnim 1800-tim, koji je imao za svoj primarni cilj očuvanje kazaškog jezika i identiteta nasuprot pokušajima Rusije da ih asimilira.

Od 90-tih godina 19. vijeka pa nadalje teče intenzivnije naseljavanje ruskog stanovništva na teritorij današnjeg Kazahstana, posebno u provinciju [[Semirečje]]. Taj trend se još i povećao nakon izgradnje željeznice [[Orenburg]]-[[Taškent]], koja je završena 1906. godine. Ova doseljavanja su nadzirana od strane Preseljeničke Uprave, sa sjedištem u [[Sankt Petersburg]]u.

Rivalstvo u borbi za zemlju i vodu između Kazaha i novopridošlog stanovništva se sve više zaoštravalo u posljednjim godinama carske Rusije, što je kulminiralo ustankom iz 1916. godine. Kazasi su napali ruske i kozačke doseljenike i vojne trupe. Ustanak je rezultirao velikim brojem žrtava i masakara sa obje strane. Ruska osveta je bila nemilosrdna. 300.000 Kazaha je moralo izjeći u planine ili susjednu [[Kina|Kinu]]. Kada se sljedeće godine oko 80.000 njih vratilo, većina ih je bila pobijena od strane carske vojske. Za vrijeme 1921. i 1922. godine od gladi je umrlo oko milion Kazaha.

=== Kazaška SSR ===
[[Datoteka:Soviet Union - Kazakh SSR.svg|mini|lijevo|250px|Položaj Kazačke SSR unutar SSSR-a]]
Iako je za kratko vrijeme uspostavljena Alaška autonomija (1917.-1920.), ovo je bio veoma buran period praćen mnogim ustancima i pobunama, koje su brutalno ugušene, te su Kazasi ipak došli pod sovjetsku upravu. Prostor današnjeg Kazahstana je 1920. godine postao autonomna republika unutar [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]].

Sovjetska represija nad tradicionalnom elitom zajedno s forsiranjem kolektivizacije u kasnim 1930-im dovela je do velike gladi. Između 1926. i 1939. broj stanovnika Kazahstana opao je za 22% uslijed gladi, nasilja i emigracije. Procjene su da bi danas Kazahstan brojao blizu 20 miliona stanovnika da u tom periodu nije bilo gladi i masakra nad kazaškom populacijom. Tokom 1930-ih mnogi vodeći kazaški pisci, mislioci, pjesnici, političari i historičari su likvidirani po Staljinovoj naredbi, a sve u cilju suzbijanja kazaškog identiteta i kulture. [[Komunizam|Komunistički]] sistem je činio velik napor da integrira Kazahstan u sovjetski sistem. Kazahstan je postao sovjetska republika 1936. U ovom periodu na njegovu teritoriju se prisilno doseljava veliki broj ljudi iz drugih djelova Sovjetskog Saveza. Većina deportacija u SSSR-u su vršene u pravcu [[Sibir]]a i Kazahstana, a one su često vršene samo na osnovu etničke ili religijske pripadnosti tih ljudi. Nerijetko su oni dospijevali u velike sovjetske radne logore, kao što je ''Alžir'' u okolini Nur-Sultana, koji je bio rezervisan za žene ljudi koji su smatrani narodnim neprijateljima.

U toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Kazaška SSR|Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] je dala 5 nacionalnih divizija [[Crvena Armija|Crvenoj Armiji]], vojsci SSSR-a. Dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovana je glavna sovjetska lokacija za testiranje nuklearnog oružja, Poligon u Semipalatinsku.

U periodu Drugog svjetskog rata se forsira industrija i rudarstvo, a sve zbog ratnih potreba. No, u vrijeme Staljinove smrti ekonomija ove republike je i dalje bila bazirana na poljoprivredi. [[Nikita Hruščov]] je 1953. godine pokrenuo ambiciozni program &quot;Djevičanska polja&quot;, koji je imao za cilj da prostrane stepe, koje su uglavnom koristile za ispašu stoke, pretvori u žitorodne oranice. Ovaj projekat je donio polovične rezultate. Međutim, zajedno sa kasnijom modernizacijom koju je uveo sljedeći sovjetski lider [[Leonid Brežnjev]], doveo je do razvoja poljoprivrednog sektora, od koga je direktno zavisio veliki broj stanovnika. Kazasi su 1959. godine činili tek 30% stanovništva, dok su etnički Rusi bili najbrojniji sa 43% stanovništva Kazaške SSR.

Rastuće napetosti u sovjetskom društvu rezultirale su sve češćim zahtjevima za političkim i privrednim reformama. Glavni uzrok toga je svakako odluka [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]] da testira [[atomska bomba|atomsku bombu]] na teritoriju Kazaške SSR u Semipalatinsku 1949. godine. Ovo je imalo za posljedicu ekološku katastrofu i biološki uticaj na naredne generacije, što je svakako pojačalo bijes Kazaha protiv sovjetskog režima.

U decembru 1986. godine izbile su masovne demonstracije kazaške omladine na ulicama Alma Ate, nazvane još i ''Želtoksan'', koje su imale za cilj smjenu Prvog sekretara Kazaške SSR [[Dinmuhamed Konajev|Dinmuhameda Konajeva]] i Ruske SFSR [[Genadij Kolbin|Genadija Kolbina]]. Vladine snage su suzbile nemire. Nekoliko ljudi je smrtno stradalo, a mnogi od demonstranata su uhapšeni. Za vrijeme sovjetske vladavine nezadovoljstvo je stalno raslo, te je napokon potpuno došlo do izražaja u vrijeme politike [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], koja se nazivala ''Glasnost''.

=== Nezavisnost ===

U periodu kada su sve sovjetske republike tražile veći stepen autonomije, Kazahstan proglašava suverenitet kao republika u okviru Sovjetskog Saveza u oktobru 1990. godine. Nakon propalog pokušaja državnog udara u Moskvi u augustu 1991, te raspada Sovjetskog Saveza nakon toga, Kazahstan proglašava nezavisnost 16. decembra 1991. godine, kao posljednja sovjetska republika koja je to učinila.

Sljedeće godine su bile obilježene značajnim reformama vezanim za tranziciju socijalističke ekonomije u novi kapitalistički sistem. Pod vodstvom Nursultana Nazarbajeva, koji se 1989. pojavio kao čelnik Komunističke Partije Kazahstana, te koji je dvije godine kasnije pobijedio na izborima za predsjednika Kazahstana, ova država je ostvarila značajan napredak u razvoju tržišne ekonomije. Od 2000. godine usljeđuje još brži privredni rast, prvenstveno zahvaljujući velikim rezervama nafte, plina i mineralnih ruda.

Demokratija, međutim, nije ostvarila veliki zamah. U junu 2007. godine, parlament je izglasao zakon koji predsjedniku Nazarbajevu omogućuje doživotnu političku moć i privilegije, kao što je mogućnost ponovnog izbora za predsjednički mandat, pravosudni imunitet i veliki uticaj na unutrašnju i vanjsku politiku. Kritičari tvrde da je time on postao de facto doživotni predsjednik.

Nazarbajev je u proteklih 10 godina svoje vladavine učinio nekoliko kontraverznih poteza, kao npr. cenzura medijske rasprave o nekim spornim zakonima, blokiranje opozicionih web stranica, zabrana vehabijskog pokreta i odbijanje zahtjeva da se guverneri 14 provincija biraju direktno na izborima, umjesto da ih postavlja predsjednik.

== Vlada i politika ==

=== Politički sistem ===

Kazahstan je predsjednička republika. Predsjednik je šef države. On je također vrhovni komadant oružanih snaga i ima pravo veta na zakone koje donese Parlament. Premijer predsjedava Kabinetom ministara, ali je podređen šefu države. Postoje tri zamjenika premijera i 16 ministara u Kabinetu. Karim Masimov je sadašnji premijer, imenovan 10. januara 2007. godine.

Parlament je dvodomni, sastavljen iz donjeg doma (Medžlis) i gornjeg doma (Senat). Za Medžlis se bira 67 pojedinačnih poslanika, te još 10 poslanika sa stranačke liste. Senat ima 39 mjesta. Iz svake administrativne jedinice (14 povincija + gradovi Nur-Sultan i Almati) biraju se po dva senatora. Predsjednik imenuje preostalih sedam članova Senata. Medžlis i vlada imaju pravo predlagati zakone.

=== Izbori ===
Parlamentarni izbori 2004. dali su većinu provladinoj stranci Otan predsjednika Nazarbajeva. Većinu preostalih mjesta dobile su dvije stranke naklonjene predsjedniku, poljoprivredno-industrijski blok AIST i stranka Asar, čija je osnivačica Nazarbajevljeva kćerka. Opozicija je osvojila jedno jedino mjesto na tim izborima, za koje je OSCE kazao da nisu zadovoljili međunarodne standarde.

Kazahstan je aplicirao za status posmatrača u Vijeću Evrope 1999. Službeni odgovor je glasio da bi Kazahstan mogao postati i punopravni član jer je manjim svojim dijelom ipak teritorijalno dio Evrope, ali da neće moći dobiti nikakav status dok se demokratija i ljudska prava u ovoj zemlji ne unaprijede.

Na izborima 2005. predsjednik Nazarbajev je ponovno izabran glatkom pobjedom. Izborna komisija objavila je da je osvojio više od 90% glasova. OSCE je iznio zaključak da ni ti izbori nisu odgovarali međunarodnim standardima, usprkos nekim unapređenjima. Novinska agencija [[Xinhua]] objavila je da su kineski posmatrači, zaduženi za 25 izbornih mjesta u glavnom gradu Nur-Sultanu, utvrdili da je glasanje prošlo u poštenom i transparentnom ozračju.

Na izborima za donji dom Parlamenta 17. augusta 2007. vladajuća stranka Otan odnijela je suverenu pobjedu s 88% glasova. Nijedna od opozicijskih stranaka nije prešla izborni prag od 7%. U lokalnim medijima to je okarakterisano kao nemoć i nesposobnost opozicijskih čelnika. S druge strane, opozicija je iznijela nekoliko optužbi zbog neregularnosti izbora.

=== Obavještajne službe ===
Kazahstanski Komitet nacionalne sigurnosti (KNB) formiran je 23. juna 1992. U njega su uključene služba unutrašnje sigurnosti, vojna kontraobavještajna služba, granična služba, nekoliko jedinica komandosa i strana obavještajna služba. Ova posljednja smatra se jednim od najbitnijih dijelova KNB-a.

== Geografija ==
S površinom 2,7 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Kazahstan je deveta država u svijetu po veličini i najveća od svih koje nemaju izlaz na more. Površinski je približno jednaka zapadnoj Evropi. Ukupna dužina granice iznosi 12.012 kilometara, od čega na granicu s Rusijom otpada 6.846&amp;nbsp;km, s Uzbekistanom 2.203&amp;nbsp;km, 1.533&amp;nbsp;km s Kinom, 1.051&amp;nbsp;km s Kirgistanom i 379&amp;nbsp;km s Turkmenistanom. Najveći gradovi su [[Almati]], [[Nur-Sultan]], [[Karaganda]], [[Šimkent]], [[Atirau]], [[Oskemen]]. Iako je najvećim dijelom smješten u Aziji, njegova teritorija zapadno od rijeke Ural pripada Evropi.

Kazahstan je pretežno nizijska zemlja, ugrubo nagnuta od istoka ka zapadu. Na zapadu mu pripadaju dijelovi Prikaspijske i Turanske nizije. Veliki dio središnjeg prostora čine razbijena pobrđa Kazaške visije visoka između 300 i 900 metara nadmorske visine. Pobrđa i veliki dio zapada zemlje izgrađeni su od starih kristalastih stijena. Kristalaste stijene su u nizijama prekrivene debelim nanosom koji je nastao mehaničkim trošenjem stijena. Uz samu jugoistočnu granicu se prostiru visoki predjeli u kojima dominiraju planinski vijenci Tjan Šana, [[Altaj]]a, Alataua, Karataua i dr. Najviši vrh Kazahstana, Kan Tengri (7.010 metara), se nalazi upravo na Tjan Šanu, na granici sa Kirgistanom. Planina Tjan-Šan obiluje i drugim impozantnim reljefnim oblicima. Jedan od takvih je i kanjon Čarin u dolini istoimene rijeke, dubok između 150 i 300 metara. Ove planine su dobrim dijelom građene od vulkanskih stijena, što znači da su vrlo rudonosne.

Kazahstan je izrazito kontinentalna zemlja koja je udaljena od mora više od 2.000&amp;nbsp;km, tako da čitav ovaj prostor ima izrazito kontinentalnu klimu. Dnevna i godišnja kolebanja temperature su velika, a prelazna godišnja doba (proljeće i jesen) nisu posebno izražena. Prelazi iz hladnijeg u topliji dio godine i obrnuto su dosta nagli. Zime su surove i veoma hladne. Temperature u januaru padaju i ispod -20&amp;nbsp;°C. Ljeta su dosta topla. Temperature u ovom periodu dosežu i 30&amp;nbsp;°C, ali su noći i u ovo ljetno doba dosta hladne. Kako je Kazahstan dobro ograđen visokim planinama sa istoka i juga, zračne mase do njega dospijevaju kao suhe. Zbog toga veliki dio zemlje ima malo padavina. Ravničarski predjeli nemaju nigdje više od 300&amp;nbsp;mm padavina, dok u pustinjama količina padavina ne premašuje 200&amp;nbsp;mm. Samo planinske oblasti imaju godišnje više od 1.000&amp;nbsp;mm padavina. U Kepenovoj klasifikaciji klimata dominira suhi stepski klimat (BS), a posebno na jugu zemlje je prisutan i pustinjski klimat (BW). Sa povećanjem nadmorske visine javlja se i borealna (Df), te klima tundre (ET).

S obzirom na veoma male količine padavina, u zemlji nema veliki broj rijeka. Najveća je Sir Darja, koja se ulijeva u Aralsko jezero. Kazahstanu pripada i gornji tok Irtiša, te donji tok Urala. Jezera su većinom slana, te im je ekonomski značaj mali. Najveća jezera su Balhaško i Aralsko, kojeg Kazahstan dijeli sa Uzbekistanom, a također mu pripada i dio Kaspijskog, najvećeg jezera na svijetu.    Osim ovih postoji velik broj površinski manjih jezera poput Zajsanskog, Tengiškog, Alakolskog i dr. Vode svih većih rijeka se koriste za natapanje zasijanih površina. Bez navodnjavanja ne bi bilo intenzivne poljoprivrede. Obilje podzemnih arteških voda veoma se koristi za sve vidove vodosnabdijevanja.

Pedološka karta Kazahstana je jednostavna. Sjeverni dio zemlje prekriva plodni černozem, središnji smeđa, dosta neplodna polupustinjska tla, dok su na jugu tipične pustinje. Upravo ovakvi pedološki uslovi i oskudica u vodi učinili su da je u zemlji razvijen vrlo oskudan biljni svijet. U planinskim prostorima su zastupljene šume, ali one obuhvataju manje od 5% površine. Svi ostali dijelovi Kazahstana su travnate stepe i pustinje.

=== Oblasti ===
{{Glavni|Oblasti Kazahstana}}
Kazahstan je podijeljen na 14 oblasti, dok četiri grada imaju specijalni status: [[Nur-Sultan]] (glavni grad), [[Almati]] (najveći grad), [[Bajkonur]] (iznajmljen Rusiji zajedno s kosmodromom) i [[Šimkent]]. Pokrajinama vladaju guverneri (''akimi'').

== Stanovništvo ==
Prema posljednjem popisu stanovništva, održanom od 28. februara do 6. marta 2017, Kazahstan ima 18.004.860 stanovnika.

Najbrojniji su etnički [[Kazasi]], koji čine 67% stanovništva, te [[Rusi]] s 21%. Postoji i znatan broj drugih etničkih grupa, kao što su [[Tatari]], [[Ukrajinci]], [[Uzbeci]], [[Bjelorusi]], [[Ujguri]], [[Azeri]], [[Poljaci]] i dr. Neke od manjina, poput [[Nijemci|Nijemaca]] (tzv. [[Volški Nijemci]]), Ukrajinaca, [[Korejci|Korejaca]], [[Kurdi|Kurda]], [[Čečeni|Čečena]], [[Mešketijski Turci|Mešketijskih Turaka]] i politički nepodobnih Rusa, bile su deportovane na teritoriju Kazahstana 1930-ih, za vrijeme Staljinove vladavine SSSR-om. Neki od najvećih Staljinovih radnih logora napravljeni su baš u ovoj republici.

Znatno doseljavanje Rusa je nastavljeno i za vrijeme vladavine Hruščova, ponajprije zbog projekta &quot;Djevičanskih polja&quot; i izgradnje kosmodroma u Bajkonuru. Ovdje postoji i mala, ali aktivna jevrejska zajednica. Prije 1991. u Kazahstanu je bilo i približno milion Nijemaca, od kojih se većina odselila u Njemačku nakon raspada Sovjetskog Saveza. I većina [[Pontijski Grci|Pontijskih Grka]] emigrirala je u Grčku. U kasnim 1930-im hiljade sovjetskih Korejaca preseljene su u srednju Aziju. Oni su poznati i pod imenom Korjo-saram.

Kazahstan je dvojezična država. Kazaški jezik, kojim govori 64% populacije, ima status državnog jezika, dok je ruski, koji znaju gotovo svi Kazahstanci, proglašen službenim jezikom, korišten najčešće u poslovnim aktivnostima.

Devedesete godine proteklog stoljeća obilježene su velikim odseljavanjem Rusa i Volških Nijemaca. To je proces koji je počeo već u 1870-im. Osim višeg prirodnog priraštaja i doseljavanja iz susjedne Kine, Rusije i Mongolije etničkih Kazaha, to je glavni faktor koji je doveo do situacije u kojoj su Kazasi dvotrećinska većina u zemlji.

Početkom novog milenija Kazahstan je postao jedna od vodećih zemalja po broju međunarodnih usvojenja djece. To je potaklo neke ozbiljne rasprave u njihovom parlamentu, prvenstveno zbog zabrinutosti u vezi s tretiranjem te djece u inozemstvu te problema rijetke naseljenosti u zemlji.

=== Terminologija ===
Termin ''Kazahstanci'' (kazaški: қазақстандықтар, ruski: казахстанцы) upotrebljava se za sve stanovnike Kazahstana, uključujući i one koji nisu etnički Kazasi. Riječ ''Kazah'' označava one koji imaju stvarno kazaško porijeklo i pripadaju toj etničkoj grupi, uključujući i one koji žive u Kini, Afganistanu, Turskoj, Uzbekistanu i mnogim drugim državama.

Etnonim ''Kazah'' izvedenica je iz turske riječi za nezavisnost, slobodu duha. Ima korijene u kazaškoj kulturi, u kojoj veliku ulogu igraju konji, pa je i povezan s terminom ''Kozak''. Staroperzijska riječ ''-stan'' označava zemlju ili mjesto, tako da Kazahstan u prevodu znači &quot;zemlja Kazaha&quot;.

=== Religija ===
[[Islam]] je najrasprostranjenija religija u Kazahstanu, a prati je rusko [[pravoslavlje]]. Nakon decenija represije pod Sovjetskim Savezom nezavisnost je donijela potrebu za obnavljanjem kazaške kulture djelomično i kroz religiju. Puno priznavanje vjerskih sloboda dovelo je do velikog rasta aktivnih vjernika. U sljedećim godinama građene su stotine [[džamija]], [[Crkva|crkvi]], [[sinagoga]] i drugih vjerskih objekata, povećavši njihov broj sa 670 na 4.170.

Etnički Kazasi, koji čine više od 2/3 stanovništva, zajedno s Uzbecima, Ujgurima i Tatarima, sunitski su muslimani hanefijskog mezheba. Manje od 1% pripadnici su šafijskog mezheba (uglavnom Čečeni). Južni dijelovi zemlje mjesta su najveće koncentracije muslimanskih vjernika. Ovdje ima oko 2.300 džamija i one su sve povezane s &quot;Duhovnom zajednicom muslimana Kazahstana&quot;, na čelu s vrhovnim muftijom. [[Kurban-bajram]] je priznat kao državni praznik.

Otprilike trećina stanovništva su pravoslavci, i to uglavnom etnički Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi. Ostale kršćanske grupe obuhvataju rimokatolike, grkokatolike, baptiste i protestante. Postoji 258 pravoslavnih crkvi, 93 katoličke i 50-ak protestantskih. Ruski pravoslavci za državni praznik priznaju Božić. Ostale religije prisutne u Kazahstanu su judaizam, hare Krišna i budizam.

== Privreda ==

Podstaknut visokim cijenama nafte na globalnom nivou, BDP Kazahstana u periodu od 2000. do 2005. godine raste veoma respektabilno, sa godišnjim stopama rasta od: 9,8% (2000. godine), 13,2% (2001.), 9,5% (2002.), 9,2% (2003.), 9,4% (2004.) i 9,2%(2005. godine). Pored nafte, značajni izvozni proizvodi su i pšenica, tekstil te meso. Prognoziralo se da će od 2010. godine Kazahstan postati vodeći svjetski izvoznik urana, što se zaista i desilo&lt;ref&gt;&quot;The Atomic Company Kazatomprom web-site&quot;. Kazatomprom.kz. 2009-12-30. http://www.kazatomprom.kz/en/news/2/%E2%84%96_1_in_the_world {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722142342/http://www.kazatomprom.kz/en/news/2/%E2%84%96_1_in_the_world |date=22. 7. 2011 }}. Pristup stranici 2010-06-01&lt;/ref&gt;.

Zbog velikih dokazanih rezervi nafte i prirodnog gasa, predviđa se ekspanzija njihovog vađenja do 2015, kad bi Kazahstan mogao postati jedna od 10 zemalja, najvećih proizvođača nafte.

Njihov glavni izazov od 2002. godine je upravljanje jakim deviznim priljevima bez da se javi velika inflacija. Od tad, inflacija nije pod striktnom kontrolom, te se bilježi njena stopa u 2002. godini od 6,6%, u 2003. 6,8%, te u 2004. godini 6,4%.

Kazahstan 2000. godine postaje prva bivša sovjetska republika koja je otplatila svoj dug MMF-u, sedam godina prije planiranog roka. U martu 2002. godine SAD je odobrio Kazahstanu trgovinski status pod američkim trgovinskim zakonom.

Privreda države je osjetila udar svjetske ekonomske krize, iz 2008., pa je godišnji porast BDP opao na 19,81% u toj godini. Vlada je spašavala četiri najveće banke, i došlo je do oštrog pada cijena nekretnina.

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
* [[Zajsansko jezero]]

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20170527144226/http://northkazakhstan.com/ Kazakhstan national tour operator, Official website of KAZAKHSTAN-REISEN ]
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/country_profiles/1298071.stm profil države] iz [[BBC News]]
* {{CIA World Factbook link|kz|Kazakhstan}}
* [https://web.archive.org/web/20110918163017/http://www.state.gov/p/sca/ci/kz/ Kazakhstan] informacije iz [[United States Department of State]]
* [http://www.loc.gov/rr/international/amed/kazakhstan/kazakhstan.html Portals to the World] iz USA [[Kongresna biblioteka|Kongresne biblioteke]]
* [https://web.archive.org/web/20160304053245/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/kazakhstan.htm Kazakhstan] u ''UCB Libraries GovPubs''
* [http://mfa.kz/ Ministarstvo vanjskih poslova Republike Kazahstan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929145154/http://mfa.kz/ |date=29. 9. 2011 }}
* [https://web.archive.org/web/20110929170237/http://www.worldbank.org.kz/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/KAZAKHSTANEXTN/0,,contentMDK:20212143~menuPK:361895~pagePK:1497618~piPK:217854~theSitePK:361869,00.html podaci i statistika Svjetske banke za Kazahstan]
* [http://en.encyclopedia.kz/ Kazahstanska Internet Enciklopedija]
* {{dmoz|Regional/Asia/Kazakhstan}}
*{{Wikiatlas|Kazakhstan}}
*{{Wikivoyage|Kazakhstan}}
*[http://www.kazakhstandiscovery.com/kazakhstan-facts.html činjenice o državi] iz [http://www.kazakhstandiscovery.com/ Kazakhstan Discovery]
* [http://www.state.gov/g/drl/rls/hrrpt/2008/sca/119135.htm 2008 Izvještaj o ljudskim pravima: Kazahstan. Department of State; Bureau of Democracy, Human Rights and Labor]
; Vlada
* [http://www.mfa.kz/ Ministarstvo inostranih poslova Republike Kazahstan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929145154/http://www.mfa.kz/ |date=29. 9. 2011 }}
* [http://e.gov.kz/wps/portal?lang=en E-Vlada Republike Kazahstan]
* [http://en.government.kz/ Vlada Kazahstana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190810182052/http://en.government.kz/ |date=10. 8. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20080927012949/http://www.akorda.kz/www/www_akorda_kz.nsf/index?openform&amp;lang=en Predsjednik Republike Kazahstan]
* [https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-k/kazakhstan.html Šef Države i članovi kabineta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130917225116/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-k/kazakhstan.html |date=17. 9. 2013 }}

== Reference ==
{{reference}}

{{Commonscat|Kazakhstan}}
{{Afrička unija}}
{{Države Azije}}
{{Države Evrope}}
{{CIS}}
{{OIK}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Zemlje Srednje Azije]]
[[Kategorija:Kazahstan| ]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]]
[[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]]</text>
      <sha1>j61mzjmnfyr9wvdmsnnggwcrvkcmb7f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franck Ribéry</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22969</id>
    <revision>
      <id>3428926</id>
      <parentid>3345015</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:48:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6433" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Nogometaš
| imenogometaša             = Franck Ribéry
| punoime                   = Franck Bilal Ribéry
| slika                     = Franck Ribery 2008.jpg
| datumrođenja              = [[7. april]] [[1983]]. 
| rodnigrad                 = [[Boulogne-sur-Mer]]
| rodnadržava               = [[Francuska]]
| visina                    = 1,70 m
| trenutniklub              = [[FC Bayern München]] 
| brojnadresu               = 7
| pozicija                  = [[Igrač sredine terena (nogomet)#Krilo|Krilo]]
| omladinskegodine          = {{0|0000}}–1996&lt;br /&gt;1996–1999&lt;br /&gt;1999–2000
| omladinskipogoni          = Conti Boulogne&lt;br /&gt;[[Lille OSC|Lille]]&lt;br /&gt;[[US Boulogne|Boulogne]]
| godine                    = 2000–2002&lt;br /&gt;2002–2003&lt;br /&gt;2003–2004&lt;br /&gt;2004–2005&lt;br /&gt;2005&lt;br /&gt;2005–2007&lt;br /&gt;2007–
| klubovi                   = [[US Boulogne|Boulogne]]&lt;br /&gt;[[Olympique Alès|Alès]]&lt;br /&gt;[[Stade Brest 29|Stade Brestois]]&lt;br /&gt;[[FC Metz|Metz]]&lt;br /&gt;[[Galatasaray SK|Galatasaray]]&lt;br /&gt;[[Olympique de Marseille|Marseille]]&lt;br /&gt;[[FC Bayern München|Bayern München]]
| nastupi(golovi)           = {{0}}29 {{0}}(6)&lt;br /&gt;{{0}}18 {{0}}(1)&lt;br /&gt;{{0}}35 {{0}}(3)&lt;br /&gt;{{0}}20 {{0}}(2)&lt;br /&gt;{{0}}14 {{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}60 (11)&lt;br /&gt;{{0}}146 (47)
| reprezentacija            = da
| nacionalnegodine          = 2006–
| nacionalneekipe           = [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]
| nacionalninastupi(golovi) = {{0}}48 {{0}}(7)
| zadnjiuređaj              = 22. juni 2010
}}
'''Franck Ribéry''' (''Frank Riberi;'' [[Boulogne-Sur-Mer]], [[7. april]] [[1983]].) je [[Francuska|francuski]] [[nogometaš]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|reprezentativac]] koji od ove sezone igra u njemačkom klubu [[FC Bayern München]]. Mediji su ga nedavno proglasili nasljednikom legendarnog [[Zinedine Zidane|Zizoua]] zbog izvrsnih nastupa za reprezentaciju i klub. Sa dvije godine bačen je kroz prednje staklo u automobilskoj nesreći što je uzrokovalo ožiljke na desnoj strani lica i čelu.

Ribéry je 2006. godine prešao na [[Islam]] i preuzeo je muslimansko ime [[Bilal]]. Njegova supruga [[Wahiba Belhami]] je alžirskog porijekla. Imaju dvije kćerke, i jednog sina.

== Karijera ==

Karijeru je započeo u gradskom klubu US Boulogne odakle ga je put vodio do [[Olympique Alès]]a, [[Stade Brestois 29|Bresta]] i [[FC Metz]]a u uzastopnim sezonama. U julu [[2005]]. potpisao je za [[Turska|turski]] [[Galatasaray]] i pomogao im je da osvoje [[Turski kup]]. U julu [[2005]]. jednostavno je napustio [[Istanbul]]ski klub i otišao u [[Olympique de Marseille]], njegov šesti klub u karijeri. Njegov odlazak bio je jako kontroverzan;{{Izvor}} Galatasaray je tvrdio da mu je ugovor još valjanj, no Ribéry je tvrdio da nije i da mu je Galatasaray dugovao mnogo novca. To je uzrok FIFA-ine arbitraže od juna [[2006]]. Prelazak u Marseille donio mu je tituli najboljeg igrača u mjesecima augustu, septembru i novembru [[2005]].

Pozvan je u [[Francuska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|svjetsko prvenstvo u Njemačkoj]]. Mediji su ga povezivali sa [[Arsenal FC|Arsenalom]], [[Manchester United]]om i [[Olympique Lyon]]om. Kada su ga na intervjuu pitali da li mu draži Arsenal ili Manchester rekao je Arsenal. Nakon prvenstva rekao je da želi u Manchester jer bi želio surađivati sa sureprezentativcom [[Petrice Evra|Petriceom Evrom]] i jer jako cijeni njihovog menadžera{{Izvor}}, [[Sir Alex Ferguson|Alexa Fergusona]]. No ipak, po izvještaju Sky Sport Newsa, Ribéry je rekao da ovo ljeto želi u Lyon. No kasnije je izjavio da bi prešao u engleski [[Arsenal FC|Arsenal]] kako bi radio sa Wengerom, koji je Francuz. Ovog ljeta iako su za njega zainteresirani mnogi evropski klubovi Franc Ribery je ipak odlučio nastaviti karijeru u Bayern Munchenu.{{Izvor}} Bayern je za njega izdvojio nevjerovatnih 25 miliona dolara tako da će on upravo biti najveći transfer u historiji Bundeslige.

== Uspjesi ==

=== Klub ===

==== Galatasaray ====

*[[Türkiye Kupası]]: [[Türkiye Kupası 2004/05.|2004/05]]

==== Marseille ====
*[[UEFA Intertoto kup]]: [[UEFA Intertoto kup 2005.|2005]]

==== FC Bayern München ====

*[[DFB-Ligapokal]]:  2007
*[[DFB-Pokal|Njemački kup]]: [[DFB-Pokal 2007–08|2008]]
*[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]: [[Fußball-Bundesliga 2007/08.|2007/08]]

=== Individualne ===

*[[France Football|Francuski nogometaš godine]]: 2007, 2008
*[[Njenački nogometaš godine]]: 2008
*[[UEFA Ekipa godine]]: 2008

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Franck Ribéry}}
* {{FIFA igrač|248373|Franck Ribéry}}
* {{UEFA igrač|95665|Franck Ribéry}}
* {{Fussballdaten|riberyfranck|Franck Ribéry}}
* [http://www.lfp.fr/joueur/ribery-franck Franck Ribéry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170818185844/http://www.lfp.fr/joueur/ribery-franck |date=18. 8. 2017 }} na lfp.fr
* [http://www.lequipe.fr/Football/FootballFicheJoueur20000000000000000000019521.html Franck Ribéry] na lequipe.fr

{{FC Bayern München ekipa}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{UEFA Igrač godine}}
{{Francuski nogometaš godine}}
{{Nogometaš godine u Njemačkoj}}
{{Najbolji igrači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Francuske
|naslov     = Sastavi Francuske
|naslovstil = background-color:#0055A4; color:#FFFFFF; border: solid 1px #EF4135;
|podaci1    =
{{Sastav Francuske na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2008. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2010. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2012. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Ribery, Franck}}
[[Kategorija:Rođeni 1983.]]
[[Kategorija:Biografije, Boulogne-sur-Mer]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2008.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Nogometaši US Boulognea]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Alèsa]]
[[Kategorija:Nogometaši Stade Brestoisa]]
[[Kategorija:Nogometaši Metza]]
[[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]]</text>
      <sha1>8il9utxlfz1c0isjja73tgrmdukw5dz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428927</id>
      <parentid>3428926</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:48:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6404" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Nogometaš
| imenogometaša             = Franck Ribéry
| punoime                   = Franck Bilal Ribéry
| slika                     = Franck Ribery 2008.jpg
| datumrođenja              = [[7. april]] [[1983]]. 
| rodnigrad                 = [[Boulogne-sur-Mer]]
| rodnadržava               = [[Francuska]]
| visina                    = 1,70 m
| trenutniklub              = [[FC Bayern München]] 
| brojnadresu               = 7
| pozicija                  = [[Igrač sredine terena (nogomet)#Krilo|Krilo]]
| omladinskegodine          = {{0|0000}}–1996&lt;br /&gt;1996–1999&lt;br /&gt;1999–2000
| omladinskipogoni          = Conti Boulogne&lt;br /&gt;[[Lille OSC|Lille]]&lt;br /&gt;[[US Boulogne|Boulogne]]
| godine                    = 2000–2002&lt;br /&gt;2002–2003&lt;br /&gt;2003–2004&lt;br /&gt;2004–2005&lt;br /&gt;2005&lt;br /&gt;2005–2007&lt;br /&gt;2007–
| klubovi                   = [[US Boulogne|Boulogne]]&lt;br /&gt;[[Olympique Alès|Alès]]&lt;br /&gt;[[Stade Brest 29|Stade Brestois]]&lt;br /&gt;[[FC Metz|Metz]]&lt;br /&gt;[[Galatasaray SK|Galatasaray]]&lt;br /&gt;[[Olympique de Marseille|Marseille]]&lt;br /&gt;[[FC Bayern München|Bayern München]]
| nastupi(golovi)           = {{0}}29 {{0}}(6)&lt;br /&gt;{{0}}18 {{0}}(1)&lt;br /&gt;{{0}}35 {{0}}(3)&lt;br /&gt;{{0}}20 {{0}}(2)&lt;br /&gt;{{0}}14 {{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}60 (11)&lt;br /&gt;{{0}}146 (47)
| reprezentacija            = da
| nacionalnegodine          = 2006–
| nacionalneekipe           = [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]
| nacionalninastupi(golovi) = {{0}}48 {{0}}(7)
| zadnjiuređaj              = 22. juni 2010
}}
'''Franck Ribéry''' (''Frank Riberi;'' [[Boulogne-Sur-Mer]], [[7. april]] [[1983]].) je [[Francuska|francuski]] [[nogometaš]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|reprezentativac]] koji od ove sezone igra u njemačkom klubu [[FC Bayern München]]. Mediji su ga nedavno proglasili nasljednikom legendarnog [[Zinedine Zidane|Zizoua]] zbog izvrsnih nastupa za reprezentaciju i klub. Sa dvije godine bačen je kroz prednje staklo u automobilskoj nesreći što je uzrokovalo ožiljke na desnoj strani lica i čelu.

Ribéry je 2006. godine prešao na [[Islam]] i preuzeo je muslimansko ime [[Bilal]]. Njegova supruga [[Wahiba Belhami]] je alžirskog porijekla. Imaju dvije kćerke, i jednog sina.

== Karijera ==

Karijeru je započeo u gradskom klubu US Boulogne odakle ga je put vodio do [[Olympique Alès]]a, [[Stade Brestois 29|Bresta]] i [[FC Metz]]a u uzastopnim sezonama. U julu [[2005]]. potpisao je za [[Turska|turski]] [[Galatasaray]] i pomogao im je da osvoje [[Turski kup]]. U julu [[2005]]. jednostavno je napustio [[Istanbul]]ski klub i otišao u [[Olympique de Marseille]], njegov šesti klub u karijeri. Njegov odlazak bio je jako kontroverzan;{{Izvor}} Galatasaray je tvrdio da mu je ugovor još valjanj, no Ribéry je tvrdio da nije i da mu je Galatasaray dugovao mnogo novca. To je uzrok FIFA-ine arbitraže od juna [[2006]]. Prelazak u Marseille donio mu je tituli najboljeg igrača u mjesecima augustu, septembru i novembru [[2005]].

Pozvan je u [[Francuska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|svjetsko prvenstvo u Njemačkoj]]. Mediji su ga povezivali sa [[Arsenal FC|Arsenalom]], [[Manchester United]]om i [[Olympique Lyon]]om. Kada su ga na intervjuu pitali da li mu draži Arsenal ili Manchester rekao je Arsenal. Nakon prvenstva rekao je da želi u Manchester jer bi želio surađivati sa sureprezentativcom [[Petrice Evra|Petriceom Evrom]] i jer jako cijeni njihovog menadžera{{Izvor}}, [[Sir Alex Ferguson|Alexa Fergusona]]. No ipak, po izvještaju Sky Sport Newsa, Ribéry je rekao da ovo ljeto želi u Lyon. No kasnije je izjavio da bi prešao u engleski [[Arsenal FC|Arsenal]] kako bi radio sa Wengerom, koji je Francuz. Ovog ljeta iako su za njega zainteresirani mnogi evropski klubovi Franc Ribery je ipak odlučio nastaviti karijeru u Bayern Munchenu.{{Izvor}} Bayern je za njega izdvojio nevjerovatnih 25 miliona dolara tako da će on upravo biti najveći transfer u historiji Bundeslige.

== Uspjesi ==

=== Klub ===

==== Galatasaray ====

*[[Türkiye Kupası]]: [[Türkiye Kupası 2004/05.|2004/05]]

==== Marseille ====
*[[UEFA Intertoto kup]]: [[UEFA Intertoto kup 2005.|2005]]

==== FC Bayern München ====

*[[DFB-Ligapokal]]:  2007
*[[DFB-Pokal|Njemački kup]]: [[DFB-Pokal 2007–08|2008]]
*[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]: [[Fußball-Bundesliga 2007/08.|2007/08]]

=== Individualne ===

*[[France Football|Francuski nogometaš godine]]: 2007, 2008
*[[Njenački nogometaš godine]]: 2008
*[[UEFA Ekipa godine]]: 2008

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Franck Ribéry}}
* {{FIFA igrač|248373|Franck Ribéry}}
* {{UEFA igrač|95665|Franck Ribéry}}
* {{Fussballdaten|riberyfranck|Franck Ribéry}}
* [http://www.lfp.fr/joueur/ribery-franck Franck Ribéry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170818185844/http://www.lfp.fr/joueur/ribery-franck |date=18. 8. 2017 }} na lfp.fr
* [http://www.lequipe.fr/Football/FootballFicheJoueur20000000000000000000019521.html Franck Ribéry] na lequipe.fr

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{UEFA Igrač godine}}
{{Francuski nogometaš godine}}
{{Nogometaš godine u Njemačkoj}}
{{Najbolji igrači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Francuske
|naslov     = Sastavi Francuske
|naslovstil = background-color:#0055A4; color:#FFFFFF; border: solid 1px #EF4135;
|podaci1    =
{{Sastav Francuske na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2008. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2010. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2012. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Ribery, Franck}}
[[Kategorija:Rođeni 1983.]]
[[Kategorija:Biografije, Boulogne-sur-Mer]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2008.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Nogometaši US Boulognea]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Alèsa]]
[[Kategorija:Nogometaši Stade Brestoisa]]
[[Kategorija:Nogometaši Metza]]
[[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]]</text>
      <sha1>lc6vowjgl4uyjw32dsgwjpjd4cmdv7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cristiano Ronaldo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26270</id>
    <revision>
      <id>3428929</id>
      <parentid>3374987</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:49:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18643" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Cristiano Ronaldo
| punoime = Cristiano Ronaldo dos Santos Aveiro
| slika = Cristiano Ronaldo 2018.jpg
| opis = Ronaldo sa [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugalom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]]
| datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|02|05}}
| rodnigrad = [[Funchal]], [[Madeira]]
| rodnadržava = [[Portugal]]
| datumsmrti = 
| gradsmrti = 
| državasmrti = 
| nadimak = CR7
| visina = 187 cm
| pozicija = [[Napadač]]
| brojnadresu = 7
| trenutniklub = [[Manchester United FC|Manchester United]]
| datumimjestodebija = 
| omladinskegodine = 1992–1995.&lt;br /&gt;1995–1997.&lt;br /&gt;1997–2002.
| omladinskipogoni = [[Andorinha]]&lt;br /&gt;[[CD Nacional|Nacional]]&lt;br /&gt;{{nowrap|[[Sporting Portugal|Sporting]]}}
| godine1 = 2002–2003.
| klubovi1 = {{nowrap|[[Sporting CP B|Sporting B]]}}
| nastupi(golovi)1 = 2 (0)
| godine2 = 2002–2003.
| klubovi2 = {{nowrap|[[Sporting Portugal|Sporting]]}}
| nastupi(golovi)2 = 25 (3)
| godine3 = 2003–2009.
| klubovi3 = {{nowrap|[[Manchester United FC|Manchester United]]}}
| nastupi(golovi)3 = 196 (84)
| godine4 = 2009–2018.
| klubovi4 = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| nastupi(golovi)4 = 292 (311)
| godine5 = 2018–2021.
| klubovi5 = [[Juventus FC|Juventus]]
| nastupi(golovi)5 = 98 (81)
| godine6 = 2021–
| klubovi6 = [[Manchester United FC|Manchester United]]
| nastupi(golovi)6 = 9 (4)
| reprezentacija = 
| nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Portugala U-15|Portugal U-15]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Portugala U-17|Portugal U-17]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Portugala U-20|Portugal U-20]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Portugala U-21|Portugal U-21]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Portugala U-23|Portugal U-23]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]
| nacionalnegodine1 = 2001.&lt;br /&gt;2001–2002.&lt;br /&gt;2003.&lt;br /&gt;2002–2003.&lt;br /&gt;2004.&lt;br /&gt;2003–
| nacionalninastupi(golovi)1 = 9 (7)&lt;br /&gt;7 (5)&lt;br /&gt;5 (1)&lt;br /&gt;10 (3)&lt;br /&gt;3 (2)&lt;br /&gt;184 (115)
| trenergodine = 
| trenerklubovi = 
| zadnjeuređivanje = 20. novembar 2021
}}
'''Cristiano Ronaldo dos Santos Aveiro''' [[portugal]]ski je [[nogometaš]] koji igra za [[Manchester United FC|Manchester United]] i [[Nogometna reprezentacija Portugala|reprezentaciju Portugala]] na poziciji [[napadač]]a. Često se spominje kao najbolji igrač na svijetu i jedan od najboljih igrača ikad. Ima pet [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnih lopti]] ''[[France Football]]a'', što je najviše za jednog evropskog igrača. Osvojio je 32 trofeja, uključujući sedam titula u nacionalnim prvenstvima, pet titula [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], jedno [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo]] i jednu [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|Ligu nacija]]. Rekorder je po broju golova u Ligi prvaka (134) i evropskim prvenstvima (14) te po broju asistencija u Ligi prvaka (42) i evropskim prvenstvima (šest). Postigao je više od 780 golova za svoj klub i reprezentaciju.

==Klupska karijera==
Kao mladić počeo je u malom klubu [[CF Andorinha|Andorinha]], gdje je igrao dvije godine da bi 1995. otišao u [[Nacional Funchal|Nacional]]. Godine 1997. Ronaldo je stigao u redove portugalskog giganta [[Sporting Lisabon|Sportinga]], da bi 2003. njegov talent primijetio trener [[Manchester United FC|Manchester United]]a, [[Alex Ferguson]], tako da Ronaldo sa samo 18 godina odlazi na [[Velika Britanija|Ostrvo]] u transferu vrijednom 12,24 miliona funti. U narednoj sezoni osvojio je i svoj prvi trofej, FA kup, a sa reprezentacijom Portugala nastupio je u finalu [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropskog prvenstva 2004.]] Na tom turniru postigao je i svoj prvi pogodak za izabrani tim.

Godine 2008. Ronaldo je s Manchester Unitedom osvojio Ligu prvaka i proglašen je igračem utakmice iako je u finalu promašio [[jedanaesterac]].

11. juna 2009. objavljeno je da je Manchester United prihvatio ponudu madridskog Reala za Ronalda u iznosu od 80 miliona funti (oko 94 miliona eura), što je postao tada najveći nogometni transfer u historiji. U 2014. godini rekord je oborio [[Gareth Bale]] za cifru od 100 Miliona Eura postavši njegov suigrač u [[Real Madrid CF|Real Madridu.]]

Sezone 2010/2011. oborio je rekord po broju postignutih pogodaka u jednoj sezoni. Postigao ih je 40. Time je oborio rekord [[Telmo Zarra|Telma Zarre]] i [[Hugo Sánchez|Huga Sáncheza]]. Njih dvojica uspjela su postići 38.

Ronaldo je 10. jula 2018. potpisao četverogodišnji ugovor s italijanskim klubom [[Juventus FC|Juventusom]] nakon što je završen transfer od 100 miliona eura, plus doprinos solidarnosti Ronaldovim omladinskim klubovima i dodatnih 12 miliona eura u drugim taksama. Ovaj transfer je bio najveći transfer ikada za igrača starijeg od 30 godina, a i najveći ikada koji je platio torinski klub. Nakon potpisivanja, Ronaldo je naveo potrebu za novim izazovom kao razlog odlaska iz [[Real Madrid CF|Real Madrida]]. Svoj prvi nastup za Juventus je napravio u prvoj utakmici Juventusa u sezoni i prvoj utakmici Serie A te sezone 18. augusta protiv [[Chievo Verona|Chieva]] u pobjedi Juventusa 3:2.

U augustu 2021. godine, Ronaldo se vratio u Manchester United i potpisao ugovor do 2023. godine s opcijom produženja na još jednu.

==Nagrade, rekordi i postignuća==
[[Datoteka:Cristiano Ronaldo - Ballon d'Or (cropped).jpg|mini|desno|200px|Ronaldo sa svojom trećom [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnom loptom]] dobiva pohvale navijača [[Real Madrid CF|Real Madrid]]a na [[Stadion &quot;Santiago Bernabéu&quot;|Santiago Bernabéuu]] u januaru 2015.]]

'''Sporting'''
*[[Portugalski nogometni superkup|Portugalski superkup]]: [[Portugalski nogometni superkup 2002.|2002.]]

'''Manchester United'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.realmadrid.com/en/football/squad/cristiano-ronaldo-dos-santos|title=Cristiano Ronaldo (CR7) {{!}} Official Website {{!}} Real Madrid CF|last=|first=|date=|website=Real Madrid C.F. - Web Oficial|publisher=|language=engleski|access-date=13. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;
*[[Premijer liga Engleske]]: [[Premier League 2006/2007.|2006/07]], [[Premier League 2007/2008.|2007/08]], [[Premier League 2008/2009.|2008/09]]
*[[FA kup]]: [[FA kup 2003/2004.|2003/04.]]
*[[EFL kup]]: [[Football League Cup 2005/2006.|2005/06]], [[Football League Cup 2008/2009.|2008/09.]]
*[[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2007.|2007.]]
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2007/2008.|2007/08.]]
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2008.|2008.]]

'''Real Madrid'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.realmadrid.com/en/football/squad/cristiano-ronaldo-dos-santos|title=Cristiano Ronaldo (CR7) {{!}} Official Website {{!}} Real Madrid CF|last=|first=|date=|website=Real Madrid CF - Web Oficial|publisher=|language=engleski|access-date=13. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;
*[[La Liga]]: [[La Liga 2011/2012.|2011/12]], [[La Liga 2016/2017.|2016/17.]]
*[[Kup kralja]]: [[Kup kralja 2010/2011.|2010/11]], [[Kup kralja 2013/2014.|2013/14.]]
*[[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2012.|2012]], [[Španski superkup 2017.|2017.]]
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013/14]], [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015/16]], [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17]], [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2017/18]]
*[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2014.|2014]], [[UEFA Superkup 2017.|2017.]]
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA Svjetsko klubsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2014.|2014]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016.|2016]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2017.|2017.]]

'''Juventus'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://int.soccerway.com/players/cristiano-ronaldo-dos-santos-aveiro/382/|title= Cristiano Ronaldo - Profile |website= int.soccerway.com|access-date=23. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;
*[[Serie A]]: [[Serie A 2018/2019.|2018/19]], [[Serie A 2019/2020.|2019/20.]]
*[[Italijanski kup]]: [[Italijanski kup 2020/2021.|2020/21.]]
*[[Italijanski superkup]]: [[Italijanski superkup 2018.|2018]], [[Italijanski superkup 2020.|2020]]

'''Portugal'''
*[[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/portugal/story/2910804|title=Portugal striker Cristiano Ronaldo forced off injured in Euro 2016 final |last= |first= |date= |website= ESPNFC.com |publisher= |access-date=13. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;
*[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|2018/19.]]

===Individualne===
====Nagrade====
*[[FIFA Ballon d'Or]]/[[Zlatna lopta France Footballa|Ballon d'Or]]:  2008, 2013, 2014, 2016, 2017&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/11341302/Cristiano-Ronaldo-wins-third-Fifa-Ballon-dOr.html|title=Cristiano Ronaldo wins third Fifa Ballon d'Or|last=Hayward|first=Paul|date=12. 1. 2015|work=|language=engleski|issn=|access-date=13. 1. 2019|via=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url= http://www.theguardian.com/football/2016/dec/12/cristiano-ronaldo-ballon-dor-fourth-lionel-messi|title=Cristiano Ronaldo wins Ballon d’Or for the fourth time|last=sport|first=Guardian|date=12. 12. 2016|work=|last2=agencies|newspaper=The Guardian|language=engleski|issn=|access-date=13. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.realmadrid.com/en/news/2017/12/cristiano-ronaldo-wins-his-fifth-ballon-dor|title=Cristiano Ronaldo wins his fifth Ballon dOr {{!}} Real Madrid CF|last=|first=|date=|website=Real Madrid C.F. - Web Oficial |publisher= |language=en |access-date=13. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;
*FIFA svjetski igrač godine: 2008.
*[[FIFPro]] svjetski igrač godine: 2008.
*Najbolji FIFA-in muški igrač: 2016, 2017.
*UEFA-in najbolji igrač u Evropi: 2014, 2016, 2017.
*UEFA-in klupski nogometaš godine: 2007/08.
*''World Soccer-ov'' najbolji igrač godine 2008, 2013, 2014, 2016, 2017.
*[[FIFPro]] specijalni mladi igrač godine: 2003/04, 2004/05.
*PFA portugalski igrač godine: 2016, 2017.
*Evropska Zlatna kopačka: 2007/08, 2010/11, 2013/14, 2014/15.
*[[FIFA Puskás nagrada]]: 2009.
*[[FIFPro#FIFA FIFPro Najboljih XI|FIFA FIFPro Najboljih XI]]: 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017, 2018.
*UEFA-in Tim godine: 2004, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017, 2018.
*UEFA-ina ekipa sezone u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]: 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18.
*UEFA-in tim [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|2004]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|2016.]]
*UEFA-ina srebrna kopačka [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]]: 2016.
*[[UEFA Euro Najboljih XI svih vremena]]
*FIFA-in ''Dream team'' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskog prvenstva]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]
*PFA Mladi igrač godine: 2006/07.
*PFA po igračima igrač godine: 2006/07, 2007/08.
*Najbolji igrač sezone u [[Premijer liga Engleske|Premijer Ligi]]: 2006/07, 2007/08.
*PFA-ov Tim godine u [[Premijer liga Engleske|Premijer Ligi]]: 2005/06, 2006/07, 2007/08, 2008/09.
*Zlatna kopačka [[Premijer liga Engleske|Premijer Lige]]: 2007/08.
*[[UEFA Liga nacija]] tim turnira: 2019.
*Najbolji igrač [[La Liga|La Lige]]: [[La Liga 2013/14|2013/14]]
*Najbolji napadač [[La Liga|La Lige]]: [[La Liga 2013/14|2013/14]]

====Postignuća====
*Najbolji asistent na [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetskom klupskom prvenstvu]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2014.|2014.]]
*Najbolji strijelac na Svjetskom klupskom prvenstvu: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016.|2016]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2017.|2017.]]
*Najbolji strijelac u Ligi prvaka: 
*Najbolji asistent u Ligi prvaka: 
*Najbolji strijelac na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskom prvenstvu]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012.]]
*Najbolji strijelac u La Ligi:

====Ordenje====
*[[Datoteka:PRT Ordem de Nossa Senhora da Conceicao de Vila Vicosa Cavaleiro ribbon.svg|81x81piksel]] Medalja za zasluge - Orden Bezgrešnog začeća Vila Viçose (Kuća Bragança)
*[[Datoteka:PRT Order of Prince Henry - Grand Officer BAR.png|81x81piksel]] Viši oficir Reda princa Henrika
*[[Datoteka:POR Ordem do Merito Comendador BAR.svg|81x81piksel]] Komandant Reda za zasluge

===Rekordi===
====Svijet====
*Najviše nagrada za najboljeg igrača godine po izboru ''World Soccera'': pet (2008, 2013, 2014, 2016, 2017)
*Najviše nagrada za najboljeg strijelca na svijetu po izboru IFFHS-a: četiri (2013, 2014, 2016, 2017)
*Najskuplji igrač na svijetu: 2009-2013.
*Najviše [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]] ili [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalnih]] trofeja ikad: četiri (zajedno s [[Toni Kroos|Tonijem Kroosom]])
*Najviše postignutih pogodaka na [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA Svjetskom klupskom prvenstvu]] ili [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalnom kupu]] ikad: sedam (zajedno s [[Pelé]]om)
*Najviše postignutih pogodaka u finalu [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]]: 4 (zajedno sa [[Lionel Messi]])
*Najviše pojavljivanja na [[FIFPro|FIFPro Najboljih XI]]: 11 (zajedno s [[Lionel Messi|Lionelom Messijem]])
*Jedini igrač koji je postigao pogodak na osam uzastopnih velikih međunarodnih turnira
*Prvi igrač koji je dostigao 40 golova u profesionalnoj ligi u dvije uzastopne sezone
*Jedini igrač koji je postigao 50 ili više golova u šest sezona (urađeno uzastopno)
*Jedini igrač koji je postigao 50 ili više golova u sedam uzastopnih sezona
*Jedini igrač u historiji koji je postigao 60 ili više golova u kalendarskoj godini četiri puta (uzastopno 2011–2014)

====Evropa====
*Najviše postignutih pogodaka u top šest liga Evrope: 405
*Najviše postignutih pogodaka u svim UEFA-inim takmičenjima: 158 
*Najviše dobijenih utakmica u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]: 100 (zajedno s [[Iker Casillas|Ikerom Casiilasom]]
*Najviše postignutih pogodaka u svim UEFA-inim klupskim takmičenjima: 124
*Najviše postignutih pogodaka u Ligi prvaka: 126
*Najviše asistencija u Ligi prvaka: 36
*Najviše postignutih pogodaka u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]/[[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]] u sezoni: 17 ([[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013/14.]])
*Najviše het-trikova u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]: 8 (zajedno s Lionelom Messijem)
*Najviše postignutih pogodaka na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskom prvenstvu]], uključujući i kvalifikacije: 29
*Najviše postignutih pogodaka u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: 50
*Najviše UEFA-inih nagrada za najboljeg igrača Evrope: 4 (2008, 2014, 2016, 2017)
*Najviše postignutih pogodaka u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: 30

====Španija====
*Najviše het-trikova u historiji La Lige: 34
*Najviše postignutih golova iz penala u historiji La Lige: 61
*Prvi igrač koji je dostigao 150 ligaških golova u 140 utakmica u [[La Liga|La Ligi]]

====Portugal====
*Igrač s najviše odigranih utakmica u dresu Portugala: 158
*Igrač s najviše postignutih pogodaka ikad u dresu Portugala: 101

====Real Madrid====
*Igrač s najviše postignutih golova ikad u dresu Real Madrida: 451
*Igrač s najviše postignutih golova u La Ligi: 311
*Igrač s najviše postignutih golova u Ligi prvaka: 105
*Igrač s najviše asistencija u La Ligi: 85
*Igrač s najviše asistencija u Ligi prvaka: 25

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Cristiano Ronaldo}}
*{{službeni website|http://www.cristianoronaldo.com}}
*{{Twitter|Cristiano}}
*{{Facebook|facebook.com/cristiano}}
*{{Instagram|instagram.com/cristiano}}
*{{UEFA igrač|1=https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2018/teams/player=63706/index.html}}
*{{FIFA igrač|https://www.fifa.com/worldcup/players/player/201200/}}
*{{NFT igrač|pid=5279}}
*{{BDFutbol|12429}}
*[http://www.juventus.com/en/teams/first-team/forwards/cristiano-ronaldo/index.php Cristiano Ronaldo] na ''Juventus.com''
*[http://thetopforward.com/view?id=30 Cristiano Ronaldo] na ''thetopforward.com''
*{{soccerbase|35979}}
*[http://www.transfermarkt.co.uk/en/cristiano-ronaldo/leistungsdaten/spieler_8198.html Cristiano Ronaldo] na [[Transfermarkt]]u
*{{Imdb name|1860184}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Portugala
|naslov     = Sastavi Portugala
|naslovstil = background-color:#B50000; color:gold; border: solid 1px #006600;
|podaci1    =
{{Sastav Portugala na EP 2004. u nogometu}}
{{Sastav Portugala na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Portugala na EP 2008. u nogometu}}
{{Sastav Portugala na SP 2010. u nogometu}}
{{Sastav Portugala na EP 2012. u nogometu}}
{{Sastav Portugala na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Portugala na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Portugala na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Portugala na EP 2020. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Zlatna lopta France Footballa}}
{{FIFA-ina Zlatna lopta}}
{{FIFA igrač godine}}
{{UEFA Igrač godine}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Nogometaš godine - World Soccer}}
{{Zlatno stopalo}}
{{Najbolji strijelci Premier Leaguea}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci evropskih prvenstava u nogometu}}
{{PFA nogometaš godine}}
{{Nogometaš godine u Seriji A}}
{{Najbolji igrači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Nagrada &quot;Bravo&quot;}}
{{Najbolji sastav EP 2004. u nogometu}}
{{Najbolji sastav EP 2012. u nogometu}}
{{Najbolji sastav EP 2016. u nogometu}}
{{BBC međunarodni sportist godine}}
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ronaldo, Cristiano}}
[[Kategorija:Rođeni 1985.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Funchal]]
[[Kategorija:Portugalski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Sporting Lisabona]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Uniteda]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Nogometaši Juventusa]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2004.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2008.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači FIFA Kupa konfederacija 2017.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]</text>
      <sha1>fcf2ox5ievyfhen4onofbx5cz4t5hy8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grand Slam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41609</id>
    <revision>
      <id>3428952</id>
      <parentid>3424320</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T07:24:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>24.135.103.252</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Muškarci pojedinačno (najmanje 5) */Looking forward</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16578" xml:space="preserve">'''Grand Slam''' u [[tenis]]u predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini: [[Australian Open|Otvoreno prvenstvo Australije]], [[Roland Garros|Otvoreno prvenstvo Francuske]], [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] i [[US Open|Otvoreno prvenstvo SAD-a]]. Ovi turniri nude najviše poena na rang-listama,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.atpworldtour.com/en/rankings/rankings-faq |title= Rankings FAQ |publisher= ATP World Tour |access-date= 2. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; najveće novčane nagrade, privlače najbolje igrače, a samim tim i najveću medijsku pažnju i najviše publike. Za razliku od Grand Slama, postoji i tzv. ''Small Slam'' (kad neko osvoji tri od četiri turnira u istoj kalendarskoj godini).

== Osvajači Grand Slam turnira ==
=== Muškarci pojedinačno (najmanje 5) ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Plasman
!width=145|Igrač
!Ukupno
!width=120|[[Spisak pobjednika Australian Opena – pojedinačno|Australian Open]]
!width=120|[[Spisak pobjednika Roland Garrosa – pojedinačno|Roland Garros]]
!width=120|[[Spisak pobjednika Wimbledona – pojedinačno|Wimbledon]]
!width=120|[[Spisak pobjednika US Opena – pojedinačno|US Open]]
|-
| 1. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || '''22''' || 2 || 14 || 2 || 4
|-
| 2. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' ||'''24''' ||9 ||2 ||7 ||3
|-
| 3.|| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' || '''20''' || 6 || 1 ||8|| 5
|-
| 4. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Pete Sampras]] || '''14''' || 2 || 0 || 7 || 5
|-
| 5. || align=&quot;left&quot; |{{ZD|AUS}} [[Roy Emerson]]||'''12'''|| 6 || 2 || 2 || 2
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|6. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Rod Laver]] || '''11''' || 3 || 2 || 4 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Björn Borg]] || '''11''' || 0 || 6 || 5 || 0
|-
| 8. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] || '''10''' || 0 || 0 || 3 || 7
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|9. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Fred Perry]] || '''8''' || 1 || 1 || 3 || 3
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Ken Rosewall]] || '''8''' || 4 || 2 || 0 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Jimmy Connors]] || '''8''' || 1 || 0 || 2 || 5
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] || '''8''' || 2 || 3 || 0 || 3
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || '''8''' || 4 || 1 || 1 || 2
|-
|rowspan=&quot;8&quot;|14. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD|1896}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] || '''7''' || 0 || 0 || 0 || 7
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[William Renshaw]] || '''7''' || 0 || 0 || 7 || 0
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD|1896}} [[William Larned]] || '''7''' || 0 || 0 || 0 || 7
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[René Lacoste]] || '''7''' || 0 || 3 || 2 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Henri Cochet]] || '''7''' || 0 || 4 || 2 || 1
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]] || '''7''' || 2 || 0 || 3 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] || '''7''' || 0 || 0 || 3 || 4
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || '''7''' || 3 || 3 || 0 || 1
|-
|rowspan=&quot;6&quot;|22. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Laurence Doherty]] || '''6''' || 0 || 0 || 5 || 1
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|NZL}} [[Tony Wilding]] || '''6''' || 2 || 0 || 4 || 0
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]] || '''6''' || 4 || 1 || 1 || 0
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD|1912}} [[Don Budge]] || '''6''' || 1 || 1 || 2 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || '''6''' || 2 || 0 || 2 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Boris Becker]] || '''6''' || 2 || 0 || 3 || 1
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|28. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]] || '''5''' || 2 || 0 || 1 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Tony Trabert]] || '''5''' || 0 || 2 || 1 || 2
|}

=== Žene pojedinačno (najmanje 5) ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman
! width=200|Igračica
! Ukupno
!width=110|[[Spisak pobjednica Australian Opena – pojedinačno|Australian Open]]
!width=110|[[Spisak pobjednica Roland Garrosa – pojedinačno|Roland Garros]]
!width=110|[[Spisak pobjednica Wimbledona – pojedinačno|Wimbledon]]
!width=110|[[Spisak pobjednica US Opena – pojedinačno|US Open]]
|-
| 1. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] || '''24 || 11 || 5 || 3 || 5
|-
| 2. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} '''[[Serena Williams]] || '''23 || 7 || 3 || 7 || 6
|-
| 3. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Steffi Graf]] || '''22 || 4 || 6 || 7 || 5
|-
| 4. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Helen Wills|Helen Wills Moody]] || '''19 || 0 || 4 || 8 || 7
|-
| 5. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Chris Evert]] || '''18 || 2 || 7 || 3 || 6
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] || '''18 || 3 || 2 || 9 || 4
|-
| 7. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] || '''12 || 1 || 1 || 6 || 4
|-
| 8. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|JUG}} {{ZD|SRJ}} {{ZD|SAD}} [[Monika Seleš]] || '''9 || 4 || 3 || 0 || 2
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Maureen Connolly|Maureen Connolly Brinker]] || '''9 || 1 || 2 || 3 || 3
|-
| 10. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || '''8 || 0 || 2 || 6 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|NOR}} {{ZD|SAD}} [[Molla Mallory|Molla Bjurstedt Mallory]] || '''8 || 0 || 0 || 0 || 8
|-
| 12. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Maria Bueno]] || '''7 || 0 || 0 || 3 || 4
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Evonne Goolagong Cawley]] || '''7 || 4 || 1 || 2 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|BEL}} [[Justine Henin]] || '''7 || 1 || 4 || 0 || 2
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Dorothea Lambert Chambers]] || '''7 || 0 || 0 || 7 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} '''[[Venus Williams]] || '''7 || 0 || 0 || 5 || 2
|-
| 17. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || '''6 || 6 || 0 || 0 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Louise Brough|Louise Brough Clapp]] || '''6 || 1 || 0 || 4 || 1
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Margaret Osborne duPont]] || '''6 || 0 || 2 || 1 || 3
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Doris Hart]] || '''6 || 1 || 2 || 1 || 2
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Blanche Bingley|Blanche Bingley Hillyard]] || '''6 || 0 || 0 || 6 || 0
|-
| 22. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Pauline Betz|Pauline Betz Addie]] || '''5 || 0 || 0 || 1 || 4
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Charlotte Cooper (teniserka)|Charlotte Cooper Sterry]] || '''5 || 0 || 0 || 5 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Daphne Akhurst|Daphne Akhurst Cozens]] || '''5 || 5 || 0 || 0 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Lottie Dod]] || '''5 || 0 || 0 || 5 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Althea Gibson]] || '''5 || 0 || 1 || 2 || 2
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] || '''5 || 3 || 0 || 1 || 1
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Helen Jacobs]] || '''5 || 0 || 0 || 1 || 4
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Alice Marble]] || '''5 || 0 || 0 || 1 || 4
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|RUS}} [[Marija Šarapova]] || '''5 || 1 || 2 || 1 || 1
|}

=== Muški parovi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:100%; width:68em&quot;
! Titule !! Igrači
|-
| 18 || {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]
|-
| 17 || {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]]
|-
| 16 || {{ZD|AUS}} [[Roy Emerson]], {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]], {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]
|-
| 14 || {{ZD|AUS}} [[Adrian Quist]]
|-
| 13 || {{ZD|AUS}} [[John Bromwich]], {{ZD|AUS}} [[Tony Roche]]
|-
| 12 || {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]]
|-
| 11 || {{ZD|AUS}} [[Neale Fraser]]
|-
| 10 || {{ZD|AUS}} [[Fred Stolle]], {{ZD|FRA}} [[Jacques Brugnon]], {{ZD|VB}} [[Lawrence Doherty]], {{ZD|VB}} [[Reginald Doherty]]
|-
| 9 || {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]], {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]], {{ZD|FRA}} [[Jean Borotra]], {{ZD|AUS}} [[Ken Rosewall]], {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]], {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]]
|-
| 8 || {{ZD|ŠVE}} [[Anders Järryd]], {{ZD|SAD|1912}} [[George Lott]], {{ZD|AUS}} [[Lew Hoad]], {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]], {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]'''
|-
| 7 || {{ZD|AUS}} [[Ken McGregor]], {{ZD|AUS}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]], {{ZD|SAD}} [[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]], {{ZD|SAD|1912}} [[Vincent Richards]]
|-
| 6 || {{ZD|SAD|1912}} [[Bill Tilden]], {{ZD|SAD|1896}} [[Fred Alexander]], {{ZD|AUS}} [[Gerald Patterson]], {{ZD|SAD|1896}} [[Holcombe Ward]], {{ZD|HOL}} [[Jacco Eltingh]], {{ZD|AUS}} [[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]], {{ZD|SAD|1912}} [[Jack Kramer]], {{ZD|SAD|1912}} [[John Van Ryn]], {{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]], {{ZD|SAD|1877}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]], {{ZD|AUS}} [[Rod Laver]], {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]
|}

==== Parovi s najviše zajedničkih GS titula (Open Era) ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:100%; width:37.3em&quot;
! Titule !! Igrači
|-
| 16 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] i {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]
|-
| 11 || {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] i {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]]
|-
| 7 || {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]] i {{ZD|AUS}} [[Tony Roche]]&lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]] i {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] 
|-
| 5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Lutz (teniser)|Robert Lutz]] i {{ZD|SAD}} [[Stan Smith]]&lt;br/&gt; {{ZD|HOL}} [[Jacco Eltingh]] i {{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]]&lt;br/&gt; {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] i {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] i {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] 
|-
| 4 || {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]] i {{ZD|JAR|1928}} [[Frew McMillan]]&lt;br/&gt;{{ZD|AUS}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]] i {{ZD|ŠVE}} [[Anders Järryd]]
|-
| 3 || {{ZD|SAD}} [[Brian Gottfried]] i {{ZD|MEX}} [[Raúl Ramírez]]&lt;br/&gt;{{ZD|AUS}} [[Peter McNamara]] i {{ZD|AUS}} [[Paul McNamee]]&lt;br/&gt;{{ZD|AUS}} [[Mark Edmondson]] i {{ZD|AUS}} [[Kim Warwick]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Ken Flach]] i {{ZD|SAD}} [[Robert Seguso]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Rick Leach]] i {{ZD|SAD}} [[Jim Pugh]]&lt;br/&gt;{{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] i {{ZD|ČEŠ}} [[Daniel Vacek]]&lt;br/&gt;{{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] i {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]'''&lt;br/&gt;{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] i {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] i {{ZD|SRB}} '''[[Nenad Zimonjić]]'''
|}

=== Ženski parovi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=&quot;70%&quot;
!width=5%|Titule !!width=95%|Igračice
|-
| 31 || {{ZD|ČSSR}} {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]]
|-
| 21 || {{ZD|SAD|1912}} [[Louise Brough Clapp]], {{ZD|SAD|1912}} [[Margaret Osborne duPont]], {{ZD|SAD}} [[Pam Shriver]]
|-
| 19 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]]
|-
| 18 || {{ZD|SSSR}} {{ZD|BJE|1991}} {{ZD|BJE}} [[Nataša Zvereva]]
|-
| 17 || {{ZD|SAD|1912}} [[Elizabeth Ryan]], {{ZD|PUE}} {{ZD|SAD}} [[Gigi Fernández]]
|-
| 16 || {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]]
|-
| 14 || {{ZD|SAD|1912}} [[Doris Hart]], {{ZD|SAD}} '''[[Serena Williams]]''', {{ZD|SAD}} '''[[Venus Williams]]'''
|-
| 13 || {{ZD|SAD|1912}} [[Darlene Hard]]
|-
| 12 || {{ZD|SAD|1912}} [[Shirley Fry Irvin]], {{ZD|AUS}} [[Thelma Coyne Long]], {{ZD|ČSSR}} [[Jana Novotná]], {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]]
|-
| 11 || {{ZD|SAD|1912}} [[Sarah Palfrey Cooke]], {{ZD|BRA}} [[Maria Bueno]]
|-
| 10 || {{ZD|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]], {{ZD|ŠPA}} [[Virginia Ruano Pascual]]
|-
| 9 || {{ZD|SAD|1912}} [[Helen Wills Moody]], {{ZD|FRA}} [[Simonne Mathieu]], {{ZD|SAD}} [[Rosemary Casals]], {{ZD|ČSSR}} [[Helena Suková]]
|-
| 8 || {{ZD|FRA}} [[Suzanne Lenglen]], {{ZD|AUS}} [[Judy Tegart Dalton]], {{ZD|ARG}} [[Paola Suárez]]
|-
| 7 || {{ZD|SAD|1891}} [[Juliette Atkinson]], {{ZD|SAD|1908}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]], {{ZD|AUS}} [[Lesley Turner Bowrey]], {{ZD|FRA}} [[Françoise Dürr]]
|-
| 6 || {{ZD|SAD|1912}} [[Mary Browne]], {{ZD|SAD|1912}} [[Alice Marble]], {{ZD|AUS}} [[Evonne Goolagong Cawley]], {{ZD|HOL}} [[Betty Stöve]], {{ZD|ŠPA}} [[Arantxa Sánchez Vicario]], {{ZD|SAD}} [[Lisa Raymond]]
|-
| 5 || {{ZD|AUS}} [[Daphne Akhurst Cozens]], {{ZD|SAD}} [[Althea Gibson]], {{ZD|JAR|1928}} [[Renée Schuurman]], {{ZD|AUS}} [[Helen Gourlay Cawley]], {{ZD|SAD}} [[Anne Smith (teniserka)|Anne Smith]], {{ZD|SAD}} [[Kathy Jordan]], {{ZD|ZIM}} [[Cara Black]], {{ZD|JAR|1928}} {{ZD|SAD}} [[Liezel Huber]], {{ZD|ITA}} '''[[Sara Errani]]''', {{ZD|ITA}} [[Roberta Vinci]]
|}

==== Parovi s najviše zajedničkih GS titula (Open Era) ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Titule !! width=445px|Igračice
|-
| 20 || {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] i {{ZD|SAD}} [[Pam Shriver]]
|-
| 14 || {{ZD|PUE}} {{ZD|SAD}} [[Gigi Fernández]] i {{ZD|SSSR}} {{ZD|BJE|1991}} {{ZD|BJE}} [[Nataša Zvereva]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} '''[[Serena Williams]]''' i {{ZD|SAD}} '''[[Venus Williams]]'''
|-
| 8 || {{ZD|ŠPA}} [[Virginia Ruano Pascual]] i {{ZD|ARG}} [[Paola Suárez]] 
|-
| 5 || {{ZD|ITA}} '''[[Sara Errani]]''' i {{ZD|ITA}} [[Roberta Vinci]]
|-
| 4 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] i {{ZD|AUS}} [[Judy Tegart Dalton]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] i {{ZD|VB}} [[Virginia Wade]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Kathy Jordan]] i {{ZD|SAD}} [[Anne Smith (teniserka)|Anne Smith]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČSSR}} [[Jana Novotná]] i {{ZD|ČSSR}} [[Helena Suková]] &lt;br/&gt; {{ZD|ZIM}} [[Cara Black]] i {{ZD|JAR}} {{ZD|SAD}} [[Liezel Huber]]
|-
| 3 || {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] i {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] i {{ZD|ČEŠ}} [[Jana Novotná]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] i {{ZD|IND}} '''[[Sania Mirza]]'''
|}

=== Mješoviti parovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Titule!!width=955|Igrači(ce)
|-
| 21 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]]
|-
| 15 || {{ZD|SAD|1912}} [[Doris Hart]]
|-
| 11 || {{ZD|AUS}} [[Owen Davidson]], {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]]
|-
| 10 || {{ZD|SAD|1912}} [[Margaret Osborne duPont]], {{ZD|AUS}} [[Ken Fletcher]], {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]], {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]'''
|-
| 9 || {{ZD|SAD|1912}} [[Elizabeth Ryan]]
|-|-
| 8 || {{ZD|SAD|1912}} [[Louise Brough Clapp]], {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]], {{ZD|SAD|1912}} [[Vic Seixas]], {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]]
|-
| 7 || {{ZD|SAD|1912}} [[Alice Marble]], {{ZD|AUS}} [[Fred Stolle]], {{ZD|SAD}} [[Marty Riessen]], {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]
|-
| 6 || {{ZD|SAD|1908}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]], {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]], {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]]
|}

==== Parovi s najviše zajedničkih GS titula (''Open Era'') ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Titule !! width=955px|Igrači
|-
| 6 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] i {{ZD|SAD}} [[Marty Riessen]]
|-
| 5 || {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] i {{ZD|AUS}} [[Owen Davidson]]
|-
| 4 || {{ZD|HOL}} [[Betty Stöve]] i {{ZD|JAR|1928}} [[Frew McMillan]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} [[Jana Novotná]] i {{ZD|SAD}} [[Jim Pugh]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] i {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]'''
|-
| 3 || {{ZD|FRA}} [[Françoise Dürr]] i {{ZD|FRA}} [[Jean-Claude Barclay]] &lt;br/&gt; {{ZD|JAR|1928}} [[Greer Stevens]] i {{ZD|AUS}} [[Bob Hewitt]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Anne Smith (teniserka)|Anne Smith]] i {{ZD|JAR|1928}} [[Kevin Curren]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Wendy Turnbull]] i {{ZD|VB}} [[John Lloyd (teniser)|John Lloyd]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} [[Helena Suková]] i {{ZD|ČEŠ}} [[Cyril Suk]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Lisa Raymond]] i {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|ZIM}} [[Cara Black]] i {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]'''
|}

== Kalendarska godina ==
=== Pojedinačno ===
* [[Don Budge]] – 1938.
* [[Maureen Connolly]] – 1953.
* [[Rod Laver]] – 1962. i 1969.
* [[Margaret Smith Court]] – 1970.
* [[Steffi Graf]] – 1988 (iste godine osvojila i zlatnu olimpijsku medalju – [[Golden Slam]])

=== Parovi ===
* [[Frank Sedgman]] i [[Ken McGregor]] – 1951.
* [[Maria Bueno]] – 1960 (s [[Christine Truman|Christine Truman Janes]] na [[Australian Open]]u, [[Darlene Hard]] na [[Roland Garros]]u, [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]u i US Openu)
* [[Martina Navratilova]] i [[Pam Shriver]] – 1984.
* [[Martina Hingis]] – 1998 (s [[Mirjana Lučić-Baroni|Mirjanom Lučić]] na Australian Openu, [[Jana Novotná|Janom Novotnom]] na Roland Garrosu, Wimbledonu i US Openu)

=== Mješoviti parovi ===
* [[Margaret Smith Court]] i [[Ken Fletcher]] – 1963.
* [[Margaret Smith Court]] – 1965 (sa [[John Newcombe|Johnom Newcombeom]] na Australian Openu, [[Ken Fletcher|Kenom Fletcherom]] na Roland Garrosu i Wimbledonu i [[Fred Stolle|Fredom Stolleom]] na [[US Open]]u)
* [[Owen Davidson]] – 1967 (sa [[Lesley Turner|Lesley Turner Bowrey]] na Australian Openu, [[Billie Jean King]] na Roland Garrosu, Wimbledonu i US Openu)

=== Juniori ===
* [[Stefan Edberg]] – 1983.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Grand Slam (tennis)}}
* [http://www.australianopen.com/ Zvanični sajt Australian Opena]
* [https://web.archive.org/web/20090228235054/http://www.rolandgarros.org/ Zvanični sajt Roland Garrosa]
* [http://www.wimbledon.org/ Zvanični sajt Wimbledona]
* [http://www.usopen.org/ Zvanični sajt US Opena]

{{Grand Slam}}

[[Kategorija:Teniski turniri]]</text>
      <sha1>lf3a9rgfyoqzcqwht8dgsz18uw9tmk4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428956</id>
      <parentid>3428952</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T09:21:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/24.135.103.252|24.135.103.252]] ([[User talk:24.135.103.252|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16578" xml:space="preserve">'''Grand Slam''' u [[tenis]]u predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini: [[Australian Open|Otvoreno prvenstvo Australije]], [[Roland Garros|Otvoreno prvenstvo Francuske]], [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] i [[US Open|Otvoreno prvenstvo SAD-a]]. Ovi turniri nude najviše poena na rang-listama,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.atpworldtour.com/en/rankings/rankings-faq |title= Rankings FAQ |publisher= ATP World Tour |access-date= 2. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; najveće novčane nagrade, privlače najbolje igrače, a samim tim i najveću medijsku pažnju i najviše publike. Za razliku od Grand Slama, postoji i tzv. ''Small Slam'' (kad neko osvoji tri od četiri turnira u istoj kalendarskoj godini).

== Osvajači Grand Slam turnira ==
=== Muškarci pojedinačno (najmanje 5) ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Plasman
!width=145|Igrač
!Ukupno
!width=120|[[Spisak pobjednika Australian Opena – pojedinačno|Australian Open]]
!width=120|[[Spisak pobjednika Roland Garrosa – pojedinačno|Roland Garros]]
!width=120|[[Spisak pobjednika Wimbledona – pojedinačno|Wimbledon]]
!width=120|[[Spisak pobjednika US Opena – pojedinačno|US Open]]
|-
| 1. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || '''22''' || 2 || 14 || 2 || 4
|-
| 2. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' ||'''21''' ||9 ||2 ||7 ||3
|-
| 3.|| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' || '''20''' || 6 || 1 ||8|| 5
|-
| 4. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Pete Sampras]] || '''14''' || 2 || 0 || 7 || 5
|-
| 5. || align=&quot;left&quot; |{{ZD|AUS}} [[Roy Emerson]]||'''12'''|| 6 || 2 || 2 || 2
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|6. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Rod Laver]] || '''11''' || 3 || 2 || 4 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Björn Borg]] || '''11''' || 0 || 6 || 5 || 0
|-
| 8. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] || '''10''' || 0 || 0 || 3 || 7
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|9. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Fred Perry]] || '''8''' || 1 || 1 || 3 || 3
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Ken Rosewall]] || '''8''' || 4 || 2 || 0 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Jimmy Connors]] || '''8''' || 1 || 0 || 2 || 5
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] || '''8''' || 2 || 3 || 0 || 3
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || '''8''' || 4 || 1 || 1 || 2
|-
|rowspan=&quot;8&quot;|14. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD|1896}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] || '''7''' || 0 || 0 || 0 || 7
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[William Renshaw]] || '''7''' || 0 || 0 || 7 || 0
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD|1896}} [[William Larned]] || '''7''' || 0 || 0 || 0 || 7
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[René Lacoste]] || '''7''' || 0 || 3 || 2 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Henri Cochet]] || '''7''' || 0 || 4 || 2 || 1
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]] || '''7''' || 2 || 0 || 3 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] || '''7''' || 0 || 0 || 3 || 4
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || '''7''' || 3 || 3 || 0 || 1
|-
|rowspan=&quot;6&quot;|22. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Laurence Doherty]] || '''6''' || 0 || 0 || 5 || 1
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|NZL}} [[Tony Wilding]] || '''6''' || 2 || 0 || 4 || 0
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]] || '''6''' || 4 || 1 || 1 || 0
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD|1912}} [[Don Budge]] || '''6''' || 1 || 1 || 2 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || '''6''' || 2 || 0 || 2 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Boris Becker]] || '''6''' || 2 || 0 || 3 || 1
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|28. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]] || '''5''' || 2 || 0 || 1 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Tony Trabert]] || '''5''' || 0 || 2 || 1 || 2
|}

=== Žene pojedinačno (najmanje 5) ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman
! width=200|Igračica
! Ukupno
!width=110|[[Spisak pobjednica Australian Opena – pojedinačno|Australian Open]]
!width=110|[[Spisak pobjednica Roland Garrosa – pojedinačno|Roland Garros]]
!width=110|[[Spisak pobjednica Wimbledona – pojedinačno|Wimbledon]]
!width=110|[[Spisak pobjednica US Opena – pojedinačno|US Open]]
|-
| 1. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] || '''24 || 11 || 5 || 3 || 5
|-
| 2. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} '''[[Serena Williams]] || '''23 || 7 || 3 || 7 || 6
|-
| 3. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Steffi Graf]] || '''22 || 4 || 6 || 7 || 5
|-
| 4. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Helen Wills|Helen Wills Moody]] || '''19 || 0 || 4 || 8 || 7
|-
| 5. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Chris Evert]] || '''18 || 2 || 7 || 3 || 6
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] || '''18 || 3 || 2 || 9 || 4
|-
| 7. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] || '''12 || 1 || 1 || 6 || 4
|-
| 8. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|JUG}} {{ZD|SRJ}} {{ZD|SAD}} [[Monika Seleš]] || '''9 || 4 || 3 || 0 || 2
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Maureen Connolly|Maureen Connolly Brinker]] || '''9 || 1 || 2 || 3 || 3
|-
| 10. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || '''8 || 0 || 2 || 6 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|NOR}} {{ZD|SAD}} [[Molla Mallory|Molla Bjurstedt Mallory]] || '''8 || 0 || 0 || 0 || 8
|-
| 12. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Maria Bueno]] || '''7 || 0 || 0 || 3 || 4
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Evonne Goolagong Cawley]] || '''7 || 4 || 1 || 2 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|BEL}} [[Justine Henin]] || '''7 || 1 || 4 || 0 || 2
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Dorothea Lambert Chambers]] || '''7 || 0 || 0 || 7 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} '''[[Venus Williams]] || '''7 || 0 || 0 || 5 || 2
|-
| 17. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || '''6 || 6 || 0 || 0 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Louise Brough|Louise Brough Clapp]] || '''6 || 1 || 0 || 4 || 1
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Margaret Osborne duPont]] || '''6 || 0 || 2 || 1 || 3
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Doris Hart]] || '''6 || 1 || 2 || 1 || 2
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Blanche Bingley|Blanche Bingley Hillyard]] || '''6 || 0 || 0 || 6 || 0
|-
| 22. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Pauline Betz|Pauline Betz Addie]] || '''5 || 0 || 0 || 1 || 4
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Charlotte Cooper (teniserka)|Charlotte Cooper Sterry]] || '''5 || 0 || 0 || 5 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Daphne Akhurst|Daphne Akhurst Cozens]] || '''5 || 5 || 0 || 0 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Lottie Dod]] || '''5 || 0 || 0 || 5 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Althea Gibson]] || '''5 || 0 || 1 || 2 || 2
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] || '''5 || 3 || 0 || 1 || 1
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Helen Jacobs]] || '''5 || 0 || 0 || 1 || 4
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Alice Marble]] || '''5 || 0 || 0 || 1 || 4
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|RUS}} [[Marija Šarapova]] || '''5 || 1 || 2 || 1 || 1
|}

=== Muški parovi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:100%; width:68em&quot;
! Titule !! Igrači
|-
| 18 || {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]
|-
| 17 || {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]]
|-
| 16 || {{ZD|AUS}} [[Roy Emerson]], {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]], {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]
|-
| 14 || {{ZD|AUS}} [[Adrian Quist]]
|-
| 13 || {{ZD|AUS}} [[John Bromwich]], {{ZD|AUS}} [[Tony Roche]]
|-
| 12 || {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]]
|-
| 11 || {{ZD|AUS}} [[Neale Fraser]]
|-
| 10 || {{ZD|AUS}} [[Fred Stolle]], {{ZD|FRA}} [[Jacques Brugnon]], {{ZD|VB}} [[Lawrence Doherty]], {{ZD|VB}} [[Reginald Doherty]]
|-
| 9 || {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]], {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]], {{ZD|FRA}} [[Jean Borotra]], {{ZD|AUS}} [[Ken Rosewall]], {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]], {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]]
|-
| 8 || {{ZD|ŠVE}} [[Anders Järryd]], {{ZD|SAD|1912}} [[George Lott]], {{ZD|AUS}} [[Lew Hoad]], {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]], {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]'''
|-
| 7 || {{ZD|AUS}} [[Ken McGregor]], {{ZD|AUS}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]], {{ZD|SAD}} [[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]], {{ZD|SAD|1912}} [[Vincent Richards]]
|-
| 6 || {{ZD|SAD|1912}} [[Bill Tilden]], {{ZD|SAD|1896}} [[Fred Alexander]], {{ZD|AUS}} [[Gerald Patterson]], {{ZD|SAD|1896}} [[Holcombe Ward]], {{ZD|HOL}} [[Jacco Eltingh]], {{ZD|AUS}} [[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]], {{ZD|SAD|1912}} [[Jack Kramer]], {{ZD|SAD|1912}} [[John Van Ryn]], {{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]], {{ZD|SAD|1877}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]], {{ZD|AUS}} [[Rod Laver]], {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]
|}

==== Parovi s najviše zajedničkih GS titula (Open Era) ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:100%; width:37.3em&quot;
! Titule !! Igrači
|-
| 16 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] i {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]
|-
| 11 || {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] i {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]]
|-
| 7 || {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]] i {{ZD|AUS}} [[Tony Roche]]&lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]] i {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] 
|-
| 5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Lutz (teniser)|Robert Lutz]] i {{ZD|SAD}} [[Stan Smith]]&lt;br/&gt; {{ZD|HOL}} [[Jacco Eltingh]] i {{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]]&lt;br/&gt; {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] i {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] i {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] 
|-
| 4 || {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]] i {{ZD|JAR|1928}} [[Frew McMillan]]&lt;br/&gt;{{ZD|AUS}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]] i {{ZD|ŠVE}} [[Anders Järryd]]
|-
| 3 || {{ZD|SAD}} [[Brian Gottfried]] i {{ZD|MEX}} [[Raúl Ramírez]]&lt;br/&gt;{{ZD|AUS}} [[Peter McNamara]] i {{ZD|AUS}} [[Paul McNamee]]&lt;br/&gt;{{ZD|AUS}} [[Mark Edmondson]] i {{ZD|AUS}} [[Kim Warwick]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Ken Flach]] i {{ZD|SAD}} [[Robert Seguso]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Rick Leach]] i {{ZD|SAD}} [[Jim Pugh]]&lt;br/&gt;{{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] i {{ZD|ČEŠ}} [[Daniel Vacek]]&lt;br/&gt;{{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] i {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]'''&lt;br/&gt;{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] i {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] i {{ZD|SRB}} '''[[Nenad Zimonjić]]'''
|}

=== Ženski parovi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=&quot;70%&quot;
!width=5%|Titule !!width=95%|Igračice
|-
| 31 || {{ZD|ČSSR}} {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]]
|-
| 21 || {{ZD|SAD|1912}} [[Louise Brough Clapp]], {{ZD|SAD|1912}} [[Margaret Osborne duPont]], {{ZD|SAD}} [[Pam Shriver]]
|-
| 19 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]]
|-
| 18 || {{ZD|SSSR}} {{ZD|BJE|1991}} {{ZD|BJE}} [[Nataša Zvereva]]
|-
| 17 || {{ZD|SAD|1912}} [[Elizabeth Ryan]], {{ZD|PUE}} {{ZD|SAD}} [[Gigi Fernández]]
|-
| 16 || {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]]
|-
| 14 || {{ZD|SAD|1912}} [[Doris Hart]], {{ZD|SAD}} '''[[Serena Williams]]''', {{ZD|SAD}} '''[[Venus Williams]]'''
|-
| 13 || {{ZD|SAD|1912}} [[Darlene Hard]]
|-
| 12 || {{ZD|SAD|1912}} [[Shirley Fry Irvin]], {{ZD|AUS}} [[Thelma Coyne Long]], {{ZD|ČSSR}} [[Jana Novotná]], {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]]
|-
| 11 || {{ZD|SAD|1912}} [[Sarah Palfrey Cooke]], {{ZD|BRA}} [[Maria Bueno]]
|-
| 10 || {{ZD|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]], {{ZD|ŠPA}} [[Virginia Ruano Pascual]]
|-
| 9 || {{ZD|SAD|1912}} [[Helen Wills Moody]], {{ZD|FRA}} [[Simonne Mathieu]], {{ZD|SAD}} [[Rosemary Casals]], {{ZD|ČSSR}} [[Helena Suková]]
|-
| 8 || {{ZD|FRA}} [[Suzanne Lenglen]], {{ZD|AUS}} [[Judy Tegart Dalton]], {{ZD|ARG}} [[Paola Suárez]]
|-
| 7 || {{ZD|SAD|1891}} [[Juliette Atkinson]], {{ZD|SAD|1908}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]], {{ZD|AUS}} [[Lesley Turner Bowrey]], {{ZD|FRA}} [[Françoise Dürr]]
|-
| 6 || {{ZD|SAD|1912}} [[Mary Browne]], {{ZD|SAD|1912}} [[Alice Marble]], {{ZD|AUS}} [[Evonne Goolagong Cawley]], {{ZD|HOL}} [[Betty Stöve]], {{ZD|ŠPA}} [[Arantxa Sánchez Vicario]], {{ZD|SAD}} [[Lisa Raymond]]
|-
| 5 || {{ZD|AUS}} [[Daphne Akhurst Cozens]], {{ZD|SAD}} [[Althea Gibson]], {{ZD|JAR|1928}} [[Renée Schuurman]], {{ZD|AUS}} [[Helen Gourlay Cawley]], {{ZD|SAD}} [[Anne Smith (teniserka)|Anne Smith]], {{ZD|SAD}} [[Kathy Jordan]], {{ZD|ZIM}} [[Cara Black]], {{ZD|JAR|1928}} {{ZD|SAD}} [[Liezel Huber]], {{ZD|ITA}} '''[[Sara Errani]]''', {{ZD|ITA}} [[Roberta Vinci]]
|}

==== Parovi s najviše zajedničkih GS titula (Open Era) ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Titule !! width=445px|Igračice
|-
| 20 || {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] i {{ZD|SAD}} [[Pam Shriver]]
|-
| 14 || {{ZD|PUE}} {{ZD|SAD}} [[Gigi Fernández]] i {{ZD|SSSR}} {{ZD|BJE|1991}} {{ZD|BJE}} [[Nataša Zvereva]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} '''[[Serena Williams]]''' i {{ZD|SAD}} '''[[Venus Williams]]'''
|-
| 8 || {{ZD|ŠPA}} [[Virginia Ruano Pascual]] i {{ZD|ARG}} [[Paola Suárez]] 
|-
| 5 || {{ZD|ITA}} '''[[Sara Errani]]''' i {{ZD|ITA}} [[Roberta Vinci]]
|-
| 4 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] i {{ZD|AUS}} [[Judy Tegart Dalton]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] i {{ZD|VB}} [[Virginia Wade]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Kathy Jordan]] i {{ZD|SAD}} [[Anne Smith (teniserka)|Anne Smith]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČSSR}} [[Jana Novotná]] i {{ZD|ČSSR}} [[Helena Suková]] &lt;br/&gt; {{ZD|ZIM}} [[Cara Black]] i {{ZD|JAR}} {{ZD|SAD}} [[Liezel Huber]]
|-
| 3 || {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] i {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] i {{ZD|ČEŠ}} [[Jana Novotná]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] i {{ZD|IND}} '''[[Sania Mirza]]'''
|}

=== Mješoviti parovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Titule!!width=955|Igrači(ce)
|-
| 21 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]]
|-
| 15 || {{ZD|SAD|1912}} [[Doris Hart]]
|-
| 11 || {{ZD|AUS}} [[Owen Davidson]], {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]]
|-
| 10 || {{ZD|SAD|1912}} [[Margaret Osborne duPont]], {{ZD|AUS}} [[Ken Fletcher]], {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]], {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]'''
|-
| 9 || {{ZD|SAD|1912}} [[Elizabeth Ryan]]
|-|-
| 8 || {{ZD|SAD|1912}} [[Louise Brough Clapp]], {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]], {{ZD|SAD|1912}} [[Vic Seixas]], {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]]
|-
| 7 || {{ZD|SAD|1912}} [[Alice Marble]], {{ZD|AUS}} [[Fred Stolle]], {{ZD|SAD}} [[Marty Riessen]], {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]
|-
| 6 || {{ZD|SAD|1908}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]], {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]], {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]]
|}

==== Parovi s najviše zajedničkih GS titula (''Open Era'') ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Titule !! width=955px|Igrači
|-
| 6 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] i {{ZD|SAD}} [[Marty Riessen]]
|-
| 5 || {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] i {{ZD|AUS}} [[Owen Davidson]]
|-
| 4 || {{ZD|HOL}} [[Betty Stöve]] i {{ZD|JAR|1928}} [[Frew McMillan]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} [[Jana Novotná]] i {{ZD|SAD}} [[Jim Pugh]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] i {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]'''
|-
| 3 || {{ZD|FRA}} [[Françoise Dürr]] i {{ZD|FRA}} [[Jean-Claude Barclay]] &lt;br/&gt; {{ZD|JAR|1928}} [[Greer Stevens]] i {{ZD|AUS}} [[Bob Hewitt]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Anne Smith (teniserka)|Anne Smith]] i {{ZD|JAR|1928}} [[Kevin Curren]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Wendy Turnbull]] i {{ZD|VB}} [[John Lloyd (teniser)|John Lloyd]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} [[Helena Suková]] i {{ZD|ČEŠ}} [[Cyril Suk]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Lisa Raymond]] i {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|ZIM}} [[Cara Black]] i {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]'''
|}

== Kalendarska godina ==
=== Pojedinačno ===
* [[Don Budge]] – 1938.
* [[Maureen Connolly]] – 1953.
* [[Rod Laver]] – 1962. i 1969.
* [[Margaret Smith Court]] – 1970.
* [[Steffi Graf]] – 1988 (iste godine osvojila i zlatnu olimpijsku medalju – [[Golden Slam]])

=== Parovi ===
* [[Frank Sedgman]] i [[Ken McGregor]] – 1951.
* [[Maria Bueno]] – 1960 (s [[Christine Truman|Christine Truman Janes]] na [[Australian Open]]u, [[Darlene Hard]] na [[Roland Garros]]u, [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]u i US Openu)
* [[Martina Navratilova]] i [[Pam Shriver]] – 1984.
* [[Martina Hingis]] – 1998 (s [[Mirjana Lučić-Baroni|Mirjanom Lučić]] na Australian Openu, [[Jana Novotná|Janom Novotnom]] na Roland Garrosu, Wimbledonu i US Openu)

=== Mješoviti parovi ===
* [[Margaret Smith Court]] i [[Ken Fletcher]] – 1963.
* [[Margaret Smith Court]] – 1965 (sa [[John Newcombe|Johnom Newcombeom]] na Australian Openu, [[Ken Fletcher|Kenom Fletcherom]] na Roland Garrosu i Wimbledonu i [[Fred Stolle|Fredom Stolleom]] na [[US Open]]u)
* [[Owen Davidson]] – 1967 (sa [[Lesley Turner|Lesley Turner Bowrey]] na Australian Openu, [[Billie Jean King]] na Roland Garrosu, Wimbledonu i US Openu)

=== Juniori ===
* [[Stefan Edberg]] – 1983.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Grand Slam (tennis)}}
* [http://www.australianopen.com/ Zvanični sajt Australian Opena]
* [https://web.archive.org/web/20090228235054/http://www.rolandgarros.org/ Zvanični sajt Roland Garrosa]
* [http://www.wimbledon.org/ Zvanični sajt Wimbledona]
* [http://www.usopen.org/ Zvanični sajt US Opena]

{{Grand Slam}}

[[Kategorija:Teniski turniri]]</text>
      <sha1>9cosus664otydnp0eaox5rbmp3dluky</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište</title>
    <ns>4</ns>
    <id>57908</id>
    <revision>
      <id>3428947</id>
      <parentid>3428822</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T20:47:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4346" xml:space="preserve">Selo Polje je od centra Kreševa udaljeno 3 km zračne linije u pravcu 
sjeveroistoka. Iz pravca Kreševa prema selu Polje prvo se dolazilo do lokaliteta Gromile, 
na kojem je stručni tim Zemaljskog muzeja u Sarajevu 2007. godine prilikom 
arheološkog istraživanja evidentirao prvi lokalitet na području Kreševa, koji pripada 
antičkom periodu. 
U Izvještaju o sprovedenim istraživanjima navedeno je da je otkriven objekat, 
međutim sa sigurnošću se nije mogla odrediti vrsta i namjena otkrivenog dijela 
građevinskog kompleksa, osim same datacije. 
Preliminarno su konstatirane dvije pretpostavke o prirodi i karakteru istraženog 
dijela. Na prvom mjestu pretpostavlja se da se radi o postojanju kasnoantičke crkve –
bazilike iz perioda IV–VI stoljeća. 
Druga mogućnost se odnosi na postojanje rustične vile, tj. seoskog gazdinstva. 
Stepen istraženosti nije ostavio mogućnost za sigurniju opservaciju o ovom lokalitetu. 

== Nacionalni spomenik ==
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 24. juna 2021. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], donijela je odluku da se zgrada Akademije proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kresevo%20arh%20podrucje%20Gromile%20BOS.pdf |title= Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 19. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Faruk Kapidžić (predsjedavajući), Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić.  Nacionalni spomenik čine ostaci antičkog objekta na lokalitetu Gromile u Polju i arheološki nalazi pohranjeni u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] 

Za područje Kreševa iz najstarijih perioda historije nema direktnih historijskih 
podataka. Međutim, imena toponima kao što su: Placa, Tmor, Kotor i Gradina, ukazuju 
na činjenice da je kreševsko područje bilo naseljeno od davnina.1
 
Prema dosadašnjim izvorima u predrimsko doba, današnje područje Kreševa i 
njegovu okolinu naseljavao je ilirski plemenski savez Desidijata2
 i pretpostavlja se da je već u tom periodu bilo rudarski aktivno. 
Iliri su većinom živjeli u utvrđenim naseljima, na višim ili nižim uzvišenjima –
gradinama.3 Naziv gradina prihvaćen je u arheologiji kao termin za vrstu prahistorijskog 
nalazišta koji, prema definiciji B. Čovića, u užem smislu obuhvaća prahistorijske
nepokretne objekte s određenim geografskim položajem i određenim tipom fortifikacije, 
bez obzira na njihovu namjenu.4
Termin gradina, u širem smislu, obuhvata: sva prahistorijska nalazišta, 
dominantnog geografskog položaja, koja su omogućavala određen stepen sigurnosti od 
napada, mogućnost kontrole i sagledavanja okoline i lako organiziranje odbrane. U 
Bosni i Hercegovini zapažena je koncentracija gradina u planinskim predjelima 
dinarskog sistema, ali ih ima i u sjevernoj Bosni sve do pobrežja uz Savu. U 
hronološkom pogledu gradine su tipične za metalna doba.5
 
Na području Kreševa Đ. Basler je evidentirao tri gradinska naselja i to: 1. Kotarac 
i 2. Lipa, dok je za treće gradinsko naselje nazvano Granica, za koje smatra da je 
deminutiv od gradina, utvrdio da je arheološki sterilno.6
 
Na osnovi topografskih karata i rekognosciranja terena A. Buzuk je evidentirao 
još deset gradina.

Uže kreševsko polje u rimsko doba predstavljalo je dio šireg srednjobosanskog 
rudarskog bazena, gdje se veoma intenzivno vadila željezna, srebrena8
 i ruda arsena9
.U 
samom Kreševu se pretpostavlja postojanje manjeg rudarskog naselja tipa vicus. Pored 
ovoga naselja može se očekivati i postojanje manjih poljoprivredno-privredih objekata i 
seoskih gazdinstava koji su poznati kao ville rustice.
10 Od konkretno dokazanih rimskih 
ostataka na prvom mjestu se mogu spomenuti tragovi rimske vicinalne ceste kod sela 
Vranaka u dužini od 200 metara. Ova komunikacija je spajala kreševski kraj sa 
kiseljačkim.11 Pored navedenog konstatirano je nešto ulomaka rimske arhitekture, od 
kojih se posebno izdvaja ugaoni kamen jednog kasnoantičkog profiliranog vijenca,12 a 
koji se danas nalazi do zgrade općine Kreševo. Dimenzije ovoga vijenca potvrđuju da je</text>
      <sha1>afsabwdo1samradh2ca2rk0hu7q8ydy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428958</id>
      <parentid>3428947</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T10:13:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4531" xml:space="preserve">'''Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile''' nalazi se u naselju [[Polje (Kreševo)|Polje]], u općini [[Kreševo]], [[Bosna i Hercegovina]].  Od centra Kreševa udaljeno je 3 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. Na lokalitetu je stručni tim [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]] 2007. godine prilikom arheološkog istraživanja evidentirao prvi lokalitet na području Kreševa, koji pripada 
antičkom periodu.
 
U Izvještaju o sprovedenim istraživanjima navedeno je da je otkriven objekat, međutim sa sigurnošću se nije mogla odrediti vrsta i namjena otkrivenog dijela građevinskog kompleksa, osim same datacije. Preliminarno su konstatirane dvije pretpostavke o prirodi i karakteru istraženog dijela. Pretpostavlja se da se radi o postojanju 
* kasnoantičke crkve – bazilike iz perioda IV–VI stoljeća, ili 
* rustične vile, tj. seoskog gazdinstva.

Stepen istraženosti nije ostavio mogućnost za sigurniju opservaciju o ovom lokalitetu. 

== Nacionalni spomenik ==
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 24. juna 2021. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], donijela je odluku da se Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kresevo%20arh%20podrucje%20Gromile%20BOS.pdf |title= Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 19. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Faruk Kapidžić (predsjedavajući), Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić.  Nacionalni spomenik čine ostaci antičkog objekta na lokalitetu Gromile u Polju i arheološki nalazi pohranjeni u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] 

Za područje Kreševa iz najstarijih perioda historije nema direktnih historijskih 
podataka. Međutim, imena toponima kao što su: Placa, Tmor, Kotor i Gradina, ukazuju 
na činjenice da je kreševsko područje bilo naseljeno od davnina.1
 
Prema dosadašnjim izvorima u predrimsko doba, današnje područje Kreševa i 
njegovu okolinu naseljavao je ilirski plemenski savez Desidijata2
 i pretpostavlja se da je već u tom periodu bilo rudarski aktivno. 
Iliri su većinom živjeli u utvrđenim naseljima, na višim ili nižim uzvišenjima –
gradinama.3 Naziv gradina prihvaćen je u arheologiji kao termin za vrstu prahistorijskog 
nalazišta koji, prema definiciji B. Čovića, u užem smislu obuhvaća prahistorijske
nepokretne objekte s određenim geografskim položajem i određenim tipom fortifikacije, 
bez obzira na njihovu namjenu.4
Termin gradina, u širem smislu, obuhvata: sva prahistorijska nalazišta, 
dominantnog geografskog položaja, koja su omogućavala određen stepen sigurnosti od 
napada, mogućnost kontrole i sagledavanja okoline i lako organiziranje odbrane. U 
Bosni i Hercegovini zapažena je koncentracija gradina u planinskim predjelima 
dinarskog sistema, ali ih ima i u sjevernoj Bosni sve do pobrežja uz Savu. U 
hronološkom pogledu gradine su tipične za metalna doba.5
 
Na području Kreševa Đ. Basler je evidentirao tri gradinska naselja i to: 1. Kotarac 
i 2. Lipa, dok je za treće gradinsko naselje nazvano Granica, za koje smatra da je 
deminutiv od gradina, utvrdio da je arheološki sterilno.6
 
Na osnovi topografskih karata i rekognosciranja terena A. Buzuk je evidentirao 
još deset gradina.

Uže kreševsko polje u rimsko doba predstavljalo je dio šireg srednjobosanskog 
rudarskog bazena, gdje se veoma intenzivno vadila željezna, srebrena8
 i ruda arsena9
.U 
samom Kreševu se pretpostavlja postojanje manjeg rudarskog naselja tipa vicus. Pored 
ovoga naselja može se očekivati i postojanje manjih poljoprivredno-privredih objekata i 
seoskih gazdinstava koji su poznati kao ville rustice.
10 Od konkretno dokazanih rimskih 
ostataka na prvom mjestu se mogu spomenuti tragovi rimske vicinalne ceste kod sela 
Vranaka u dužini od 200 metara. Ova komunikacija je spajala kreševski kraj sa 
kiseljačkim.11 Pored navedenog konstatirano je nešto ulomaka rimske arhitekture, od 
kojih se posebno izdvaja ugaoni kamen jednog kasnoantičkog profiliranog vijenca,12 a 
koji se danas nalazi do zgrade općine Kreševo. Dimenzije ovoga vijenca potvrđuju da je
== Reference ==
{{Refspisak}}
Nacionalni spomenici u Kreševu</text>
      <sha1>lihp0krwzdsixfcdo5ve6dgka2s8bwa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428959</id>
      <parentid>3428958</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T10:14:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4582" xml:space="preserve">'''Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile''' nalazi se u naselju [[Polje (Kreševo)|Polje]], u općini [[Kreševo]], [[Bosna i Hercegovina]].  Od centra Kreševa udaljeno je 3 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. Na lokalitetu je stručni tim [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]] 2007. godine prilikom arheološkog istraživanja evidentirao prvi lokalitet na području Kreševa, koji pripada 
antičkom periodu.
 
U Izvještaju o sprovedenim istraživanjima navedeno je da je otkriven objekat, međutim sa sigurnošću se nije mogla odrediti vrsta i namjena otkrivenog dijela građevinskog kompleksa, osim same datacije. Preliminarno su konstatirane dvije pretpostavke o prirodi i karakteru istraženog dijela. Pretpostavlja se da se radi o postojanju 
* kasnoantičke crkve – bazilike iz perioda IV–VI stoljeća, ili 
* rustične vile, tj. seoskog gazdinstva.

Stepen istraženosti nije ostavio mogućnost za sigurniju opservaciju o ovom lokalitetu. 

== Nacionalni spomenik ==
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 24. juna 2021. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], donijela je odluku da se Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kresevo%20arh%20podrucje%20Gromile%20BOS.pdf |title= Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 19. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Faruk Kapidžić (predsjedavajući), Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić.  Nacionalni spomenik čine ostaci antičkog objekta na lokalitetu Gromile u Polju i arheološki nalazi pohranjeni u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] 
Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini
Za područje Kreševa iz najstarijih perioda historije nema direktnih historijskih 
podataka. Međutim, imena toponima kao što su: Placa, Tmor, Kotor i Gradina, ukazuju 
na činjenice da je kreševsko područje bilo naseljeno od davnina.1
 
Prema dosadašnjim izvorima u predrimsko doba, današnje područje Kreševa i 
njegovu okolinu naseljavao je ilirski plemenski savez Desidijata2
 i pretpostavlja se da je već u tom periodu bilo rudarski aktivno. 
Iliri su većinom živjeli u utvrđenim naseljima, na višim ili nižim uzvišenjima –
gradinama.3 Naziv gradina prihvaćen je u arheologiji kao termin za vrstu prahistorijskog 
nalazišta koji, prema definiciji B. Čovića, u užem smislu obuhvaća prahistorijske
nepokretne objekte s određenim geografskim položajem i određenim tipom fortifikacije, 
bez obzira na njihovu namjenu.4
Termin gradina, u širem smislu, obuhvata: sva prahistorijska nalazišta, 
dominantnog geografskog položaja, koja su omogućavala određen stepen sigurnosti od 
napada, mogućnost kontrole i sagledavanja okoline i lako organiziranje odbrane. U 
Bosni i Hercegovini zapažena je koncentracija gradina u planinskim predjelima 
dinarskog sistema, ali ih ima i u sjevernoj Bosni sve do pobrežja uz Savu. U 
hronološkom pogledu gradine su tipične za metalna doba.5
 
Na području Kreševa Đ. Basler je evidentirao tri gradinska naselja i to: 1. Kotarac 
i 2. Lipa, dok je za treće gradinsko naselje nazvano Granica, za koje smatra da je 
deminutiv od gradina, utvrdio da je arheološki sterilno.6
 
Na osnovi topografskih karata i rekognosciranja terena A. Buzuk je evidentirao 
još deset gradina.

Uže kreševsko polje u rimsko doba predstavljalo je dio šireg srednjobosanskog 
rudarskog bazena, gdje se veoma intenzivno vadila željezna, srebrena8
 i ruda arsena9
.U 
samom Kreševu se pretpostavlja postojanje manjeg rudarskog naselja tipa vicus. Pored 
ovoga naselja može se očekivati i postojanje manjih poljoprivredno-privredih objekata i 
seoskih gazdinstava koji su poznati kao ville rustice.
10 Od konkretno dokazanih rimskih 
ostataka na prvom mjestu se mogu spomenuti tragovi rimske vicinalne ceste kod sela 
Vranaka u dužini od 200 metara. Ova komunikacija je spajala kreševski kraj sa 
kiseljačkim.11 Pored navedenog konstatirano je nešto ulomaka rimske arhitekture, od 
kojih se posebno izdvaja ugaoni kamen jednog kasnoantičkog profiliranog vijenca,12 a 
koji se danas nalazi do zgrade općine Kreševo. Dimenzije ovoga vijenca potvrđuju da je
== Reference ==
{{Refspisak}}
Nacionalni spomenici u Kreševu</text>
      <sha1>h4fx19dj64h58rthjw4geaecea2u6br</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428966</id>
      <parentid>3428959</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T11:22:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4608" xml:space="preserve">'''Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile''' nalazi se u naselju [[Polje (Kreševo)|Polje]], u općini [[Kreševo]], [[Bosna i Hercegovina]].  Od centra Kreševa udaljeno je 3 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. Na lokalitetu je stručni tim [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]] 2007. godine prilikom [[Arheologija|arheološkog]] istraživanja evidentirao prvi lokalitet na području Kreševa, koji pripada [[Antika|antičkom periodu.]]
 
U Izvještaju o sprovedenim istraživanjima navedeno je da je otkriven objekat, međutim sa sigurnošću se nije mogla odrediti vrsta i namjena otkrivenog dijela građevinskog kompleksa, osim same datacije. Preliminarno su konstatirane dvije pretpostavke o prirodi i karakteru istraženog dijela. Pretpostavlja se da se radi o postojanju 
* kasnoantičke crkve – bazilike iz perioda IV–VI stoljeća, ili 
* rustične vile, tj. seoskog gazdinstva.

Stepen istraženosti nije ostavio mogućnost za sigurniju opservaciju o ovom lokalitetu. 

== Nacionalni spomenik ==
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 24. juna 2021. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], donijela je odluku da se Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kresevo%20arh%20podrucje%20Gromile%20BOS.pdf |title= Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 19. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Faruk Kapidžić (predsjedavajući), Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić.  Nacionalni spomenik čine ostaci antičkog objekta na lokalitetu Gromile u Polju i arheološki nalazi pohranjeni u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] 
Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini
Za područje Kreševa iz najstarijih perioda historije nema direktnih historijskih 
podataka. Međutim, imena toponima kao što su: Placa, Tmor, Kotor i Gradina, ukazuju 
na činjenice da je kreševsko područje bilo naseljeno od davnina.1
 
Prema dosadašnjim izvorima u predrimsko doba, današnje područje Kreševa i 
njegovu okolinu naseljavao je ilirski plemenski savez Desidijata2
 i pretpostavlja se da je već u tom periodu bilo rudarski aktivno. 
Iliri su većinom živjeli u utvrđenim naseljima, na višim ili nižim uzvišenjima –
gradinama.3 Naziv gradina prihvaćen je u arheologiji kao termin za vrstu prahistorijskog 
nalazišta koji, prema definiciji B. Čovića, u užem smislu obuhvaća prahistorijske
nepokretne objekte s određenim geografskim položajem i određenim tipom fortifikacije, 
bez obzira na njihovu namjenu.4
Termin gradina, u širem smislu, obuhvata: sva prahistorijska nalazišta, 
dominantnog geografskog položaja, koja su omogućavala određen stepen sigurnosti od 
napada, mogućnost kontrole i sagledavanja okoline i lako organiziranje odbrane. U 
Bosni i Hercegovini zapažena je koncentracija gradina u planinskim predjelima 
dinarskog sistema, ali ih ima i u sjevernoj Bosni sve do pobrežja uz Savu. U 
hronološkom pogledu gradine su tipične za metalna doba.5
 
Na području Kreševa Đ. Basler je evidentirao tri gradinska naselja i to: 1. Kotarac 
i 2. Lipa, dok je za treće gradinsko naselje nazvano Granica, za koje smatra da je 
deminutiv od gradina, utvrdio da je arheološki sterilno.6
 
Na osnovi topografskih karata i rekognosciranja terena A. Buzuk je evidentirao 
još deset gradina.

Uže kreševsko polje u rimsko doba predstavljalo je dio šireg srednjobosanskog 
rudarskog bazena, gdje se veoma intenzivno vadila željezna, srebrena8
 i ruda arsena9
.U 
samom Kreševu se pretpostavlja postojanje manjeg rudarskog naselja tipa vicus. Pored 
ovoga naselja može se očekivati i postojanje manjih poljoprivredno-privredih objekata i 
seoskih gazdinstava koji su poznati kao ville rustice.
10 Od konkretno dokazanih rimskih 
ostataka na prvom mjestu se mogu spomenuti tragovi rimske vicinalne ceste kod sela 
Vranaka u dužini od 200 metara. Ova komunikacija je spajala kreševski kraj sa 
kiseljačkim.11 Pored navedenog konstatirano je nešto ulomaka rimske arhitekture, od 
kojih se posebno izdvaja ugaoni kamen jednog kasnoantičkog profiliranog vijenca,12 a 
koji se danas nalazi do zgrade općine Kreševo. Dimenzije ovoga vijenca potvrđuju da je
== Reference ==
{{Refspisak}}
Nacionalni spomenici u Kreševu</text>
      <sha1>7xtackczhvy407lf0s2hbced3bfaj14</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Gadgets-definition</title>
    <ns>8</ns>
    <id>75172</id>
    <revision>
      <id>3428920</id>
      <parentid>3402051</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:20:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* uredjivanje */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2292" xml:space="preserve">== pregledanje ==
* Navigation_popups[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.user,mediawiki.util|type=general]|popups.js|navpop.css
* ReferenceTooltips[ResourceLoader|default|type=general]|ReferenceTooltips.js|ReferenceTooltips.css
* JustifyParagraphs[ResourceLoader]|JustifyParagraphs.css
* DisambiguationLinks[ResourceLoader]|DisambiguationLinks.css
* Pgnviewer[ResourceLoader|default]|Pgnviewer.js
* RedirectLinks[ResourceLoader]|RedirectLinks.css
* removeAccessKeys[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|removeAccessKeys.js

== uredjivanje ==
* HotCat[ResourceLoader|rights=edit,purge]|HotCat.js
* Cat-a-lot[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|Cat-a-lot.js
* charinsert[ResourceLoader|default]|charinsert.js
* charinsert-core[ResourceLoader|hidden|dependencies=jquery.textSelection,user,mediawiki.storage]|charinsert-styles.css|charinsert-core.js
* wikEdDiff[ResourceLoader]|wikEdDiff.js
* Shortdesc-helper[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.api,user.options,mediawiki.util,ext.gadget.libSettings|skins=vector,vector-2022,monobook,modern,timeless|peers=Shortdesc-helper-pagestyles-vector]|Shortdesc-helper.js|Shortdesc-helper.css
* Shortdesc-helper-pagestyles-vector[hidden|skins=vector,vector-2022]|Shortdesc-helper-pagestyles-vector.css
* refToolbar[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util]|refToolbar.js
* edittop[ResourceLoader|dependencies=user.options,mediawiki.util|type=general]|edittop.js|edittop.css

== interfejs ==
* LiveClock[ResourceLoader]|LiveClock.js
* NewImageThumb[ResourceLoader|skins=vector]|NewImageThumb.css
* dark-mode[ResourceLoader|targets=desktop,mobile|skins=vector,monobook,modern,minerva]|dark-mode.css
* Markadmins[ResourceLoader]|markadmins.js
* gtrazi[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|gtrazi.js
* edittools-size[ResourceLoader]|edittools-size.js
* coloresdiscu[ResourceLoader|type=general]|coloresdiscu.js|coloresdiscu.css
* Main-lang[ResourceLoader|type=general]|Main-lang.js|Main-lang.css
* checkVoteRights[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|checkVoteRights.js
* XTools-ArticleInfo[ResourceLoader]|XTools-ArticleInfo.js

== napredno ==
* CleanDeleteReasons [ResourceLoader|rights=delete]|CleanDeleteReasons.js
* contribsrange[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util,jquery.spinner]|contribsrange.js</text>
      <sha1>5st9919vn0y4piekfbieguym61cqsp9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marija Ana Austrijska (1738–1789)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75196</id>
    <revision>
      <id>3428881</id>
      <parentid>3313489</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T12:10:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Archduchess_Maria_Anne_of_Austria.jpg datotekom [[:File:Meister_der_Erzherzoginnen-Porträt_-_Erzherzogin_Maria_Anna.jpg|Meister_der_Erzherzoginnen-Porträt_-_Erzherzogin_Maria_Anna.jpg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|Commo</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4498" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija Veličanstvo|Princeza
| Ime             =Nadvojvotkinja Marija Ana
| Titula          =Nadvojvotkinja Marija Ana od Austrije
| Slika           =Meister der Erzherzoginnen-Porträt - Erzherzogin Maria Anna.jpg
| Opis slike      =
| Dinastija       =[[Habsburg-Lotaringija]]
| Otac            =[[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva]]
| Majka           =[[Marija Terezija Austrijska]]
| Datum rođenja   =[[6. oktobar]] [[1738]]
| Mjesto rođenja  =[[Beč]]
| Datum smrti     =[[19. novembar]] [[1789]]
| Mjesto smrti    =[[Celovec]]
|}}

'''Marija Ana Austrijska''' ([[6. oktobar]] [[1738]] - [[19. novembar]] [[1789]]), nekad i '''Marijana Austrijska''', je bila najstarija preživjela kćerka [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije, kraljice Češke i Ugarske]], i [[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva|Franje I, cara Svetog Rimskog Carstva]]. Sve do [[1741]]. godine, odnosno do rođenja mlađeg brata [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josipa]], Marija Ana je bila majčina prijestolonasljednica.

Kao kćerka austrijske vladarice Marija Ana je nosila titulu austrijske [[nadvojvotkinja|nadvojvotkinje]]. Bila je najstarija od jedanaest kćeri Franje I i Marije Terezije, a ona i sve njene sestre su za prvo ime imale ime Marija, što je ubrzo postalo običaj u svim susjednim katoličkim kraljevstvima. Među njenim mlađim sestrama bila je i [[Marija Antoaneta]], neslavna kraljica Francuske.

Bila je vrlo slabog zdravlja i promaha u hladnim sobama palače [[Hofburg]] njenom zdravlju nije pomagala. Godine [[1757]]. dobila je zapaljenje [[pluća]]. Oporavila se, ali je do kraja života imala problema sa disanjem. Vremenom se zbližila sa ocem. Dijelila je njegov interes za nauku.

U julu [[1765]]. carska porodica je putovala na vjenčanje Marijinog Aninog brata [[Leopold II, car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda]] u [[Innsbruck]]. Zaustavili su se u [[Celovec]]u, gdje je Marija Ana posjetila samostan i bila oduševljenja jednostavnošću života opatica i njihovom običaju da ne stavljaju naglasak na vanjski izgled. Dana [[18. august]]a [[1765]]. umro je njen otac i Marija Ana je bila očajna.

Marija Ana je bila inteligentna, ali hendikepirana i bolešljiva. Kako se iz ovih razloga nije mogla udati, postala je opatica u Carskom i kraljevskom samostanu za pleminte gospe u [[Prag]]u, gdje je primala 80,000 florina godišnje. U njen krug prijatelja spadali su plemići, naučnici i umjetnici. Kasnije je preselila iz Praga i postala opatica u Celovecu sa manjim prihodom. Pošto je bila hendikepirana, carska porodica je često poricala njeno postojanje.

Umrla je [[19. novembar|19. novembra]] [[1789]]. godine.

== Porodično stablo ==

{{Porodično stablo 5
|collapsed=yes |align=center |title=Preci Marije Ane Austrijske
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #fcb;
|1= 1. '''Marija Ana Austrijska'''
|2= 2. [[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva]]
|3= 3. [[Marija Terezija Austrijska]]
|4= 4. [[Leopold Lorenski]]
|5= 5. [[Elizabeta Šarlota Lorenska]]
|6= 6. [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva]]
|7= 7. [[Elizabeta Kristina od Braunschweig-Wolfenbüttela]]
|8= 8. [[Karlo V Lorenski]]
|9= 9. [[Eleonora Marija Josipa Austrijska]]
|10= 10. [[Filip I Orleanski]]
|11= 11. [[Elizabeta Šarlota od Simmerna]]
|12= 12. [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva]]
|13= 13. [[Eleonora-Magdalena od Neuburga]]
|14= 14. [[Ludovik Rudolf od Braunschweig-Lüneburga]]
|15= 15. [[Kristina Ludovika od Oettingena]]
|16= 16. [[Nikola II Lorenski]]
|17= 17. [[Klaudija Franciska Lorenska]]
|18= 18. [[Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva]]
|19= 19. [[Eleanor Gonzaga (1630-1686)|Eleonora Gonzaga]]
|20= 20. [[Luj XIII Francuski]]
|21= 21. [[Ana Habsburška]]
|22= 22. [[Karlo I Ludovik Palatinski]]
|23= 23. [[Šarlota od Hesse-Cassela]]
|24= 24. [[Ferdinand III, car Svetog Rimskog Carstva]] (= 18)
|25= 25. [[Marija Ana Španska]]
|26= 26. [[Filip Vilim Palatinski]]
|27= 27. [[Elizabeta Amalija od Hesse-Darmstadta]]
|28= 28. [[Antonije Ulrik od Braunschweig-Wolfenbüttela]]
|29= 29. [[Elizabeta od Schleswig-Holstein-Sønderburg-Norburga]]
|30= 30. [[Albert Ernest I od Oettingena]]
|31= 31. [[Kristina Fridrika od Württemburga]]
}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Archduchess Maria Anna of Austria (1738-1789)}}

[[Kategorija:Habsburgovci]]
[[Kategorija:Nadvojvotkinje od Austrije]]</text>
      <sha1>so94er47i36uvsjiy4wxc8s8ml9099k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enrique Iglesias</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79843</id>
    <revision>
      <id>3428965</id>
      <parentid>3196562</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T10:54:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2402" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
|ime_muzičara  =Enrique Iglesias
|žanr            =[[pop]], [[rock]], [[r&amp;b]]
|slika           =Robin Wong Enrique 013.JPG
|država          =[[Španija]]
|karijera        =[[1995]]. -
|rođenje         =[[8. maj]] [[1975]]. [[Madrid]]
|smrt            =
|izdavač         =
|najnoviji_album =
|godina3         =
|album2          =
|godina2         =
|album1          =
|godina1         =
}}

'''Enrique Miguel Iglesias Preysler''' ([[8. maj]] [[1975]]) [[Španija|španski]] je pop-pjevač i [[kantautor]]. Rođen je kao jedan od troje djece poznatog španskog pjevača [[Julio Iglesias|Julija Iglesiasa]]. Odrastao je u [[Miami]]ju, gdje se nakon otmice njegovog djeda cijela porodica iz sigurnosnih razloga preselila. Još kao dijete počeo je pjevati. Pohađao je prestižnu privatnu školu Gulliver Private School, u kojoj je imao i prvi nastup. Prvu promotivnu [[Audiokaseta|kasetu]] objavio je pod imenom ''Enrique Martínez''. U 1999. imao je, sada pod imenom ''Enrique Iglesias'', prvi veliki uspjeh s hitom &quot;Bailamos&quot;, a uslijedili su &quot;Rhythm Divine&quot;, &quot;Be With You&quot;, &quot;Escape&quot;, &quot;Maybe&quot;, &quot;Don't Turn Off The Lights&quot; i &quot;Hero&quot;. Do 2012. uspio je prodati više od 60 miliona [[album]]a i singlova.&lt;ref&gt;[http://www.biography.com/people/enrique-iglesias-21054583#awesm=~oDFpfTEQWMRN7a Biografija sa stranice] [[''Biography'']] učitano 8. 5. 2014 {{en simbol}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Albumi ===
* ''[[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]'' (1995)
* ''[[Vivir (album)|Vivir]]'' (1997)
* ''[[Cosas del Amor (Enrique Iglesias)|Cosas del Amor]]'' (1998)
* ''[[Enrique (album)|Enrique]]'' (1999)
* ''[[Escape (Enrique Iglesias)|Escape]]'' (2001)
* ''[[Quizás (album)|Quizás]]'' (2002)
* ''[[7 (Enrique Iglesias)|7]]'' (2003)
* ''[[Insomniac (Enrique Iglesias)|Insomniac]]'' (2007)
* ''[[Euphoria (Enrique Iglesias)|Euphoria]]'' (2010)
* ''[[Sex and Love]]'' (2014)
* ''[[Final (Vol. 1)]]'' (2021)

=== Singl ===
* &quot;[[Esperanza (Enrique Iglesias)|Esperanza]]&quot;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Enrique Iglesias}}
* [https://www.enriqueiglesias.com/ Zvanični sajt]
* {{imdb name|id=0005040|name=Enrique Iglesias}}

{{Enrique Iglesias}}
{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

{{DEFAULTSORT:Iglesias, Enrique}}
[[Kategorija:Rođeni 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Madrid]]
[[Kategorija:Španski pjevači]]
[[Kategorija:Španski muzičari]]</text>
      <sha1>5gpr2mpfogtab0a3uwz6uhenvt9jcd4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lionel Messi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87355</id>
    <revision>
      <id>3428925</id>
      <parentid>3402605</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:47:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13893" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša = Lionel Messi
| punoime = Lionel Andrés Messi
| slika = Lionel Messi 20180626.jpg
| opis = Messi sa [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]]
| datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|06|24|}}
| rodnadržava = [[Argentina]]
| rodnigrad = [[Rosario]]
| datumsmrti = 
| gradsmrti = 
| državasmrti = 
| visina = 169 cm
| trenutniklub = [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
| brojnadresu = 30
| datumimjestodebija = 
| godine1 = 2003–2004.
| godine2 = 2004–2005.
| godine3 = 2004–2021.
| godine4 = 2021–
| klubovi1 = [[Barcelona C]]
| klubovi2 = [[Barcelona B]]
| klubovi3 = [[FC Barcelona|Barcelona]]
| klubovi4 = [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
| nadimak = Leo
| nastupi(golovi)1 = 10 (5)
| nastupi(golovi)2 = 22 (6)
| nastupi(golovi)3 = 520 (474)
| nastupi(golovi)4 = 18 (2)
| omladinskegodine = 1994–2000.&lt;br /&gt;2001–2004.
| omladinskipogoni = [[Newell's Old Boys]]&lt;br /&gt;[[FC Barcelona|Barcelona]]
| pozicija = [[Napadač]]
| reprezentacija = 
| nacionalnegodine1 = 2004–2005.&lt;br /&gt;2008.&lt;br /&gt;2005–
| nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine U-20|Argentina U20]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Argentine U-23|Argentina U23]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 18 (14)&lt;br /&gt;5 (2)&lt;br /&gt;158 (80)
| zadnjeuređivanje = 9. septembar 2021
}}
'''Lionel Andrés Messi''' [[Argentina|argentinski]] je [[nogometaš]] koji trenutno igra za [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] i [[Nogometna reprezentacija Argentine|reprezentaciju Argentine]]. U decembru 2009. osvojio je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu ''France Footballa'']] (Ballon d'or), gdje počinje njegova karijera osvajanja zlatnih lopti.

==Biografija==
Karijera Lionela Messija započela je 1995. godine u klubu [[Newell's Old Boys]], gdje je igrao do 2000. godine. Njegov je potencijal ubrzo primijetila [[FC Barcelona|Barcelona]].

Sa 13 godina (2000) napustio je mladu ekipu Newell's Old Boysa i s porodicom se preselio u Evropu, budući da je Barcelona ponudila da će platiti liječenje njegovog nedostatka [[hormon rasta|hormona rasta]]. Debitiravši u sezoni [[La liga 2004/2005.|2004/05]], srušio je ligaški rekord za najmlađeg igrača koji je zaigrao u ligaškoj utakmici, a postao je i najmlađi strijelac u historiji.

Messi je spektakularno napredovao u svim uzrastima Barcelone, prešavši vrlo brzo iz Barcelone C (juniorske ekipe) u Barcelonu B (rezervnu ekipu), a sa 16 godina debitirao je za prvi tim, u prijateljskom susretu protiv [[FC Porto|Porta]] na otvaranju novog stadiona [[Stadion &quot;Dragão&quot;|&quot;Dragão&quot;]], koji je [[portugal]]ski sastav dobio rezultatom 2-0. [[Maradona]] ga je proglasio svojim nasljednikom zbog nevjerovatne tehnike, preciznosti i brzine.

Nadolazeća sezona Messiju je donijela prvi nastup na službenoj utakmici, [[16. oktobar|16. oktobra]] [[2004]], u gradskom derbiju protiv [[RCD Espanyol|Espanyola]] na [[Stadion &quot;Montjuïc&quot;|Olimpijskom stadionu]], u pobjedi Barcelone 1-0. Zbog povreda nekoliko prvotimaca, Messi je postao standardni član Barceloninog prvog tima. [[1. maj]]a [[2005]]. u utakmici protiv [[Albacete Balompié|Albacetea]] postao je najmlađi igrač koji je postigao pogodak za Barcelonu - imao je samo 17 godina, 10 mjeseci i 7 dana.

Na Svjetskom prvenstvu U-20 u [[Holandija|Holandiji]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu U-20 2005.|2005]][[Svjetsko prvenstvo u nogometu U-20 2005.|.]] Messi je ne samo osvojio naslov prvaka već je bio i najbolji strijelac te je proglašen najboljim igračem prvenstva. Ubrzo nakon toga debitirao je i za argentinsku reprezentaciju u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]].

Sredinom sezone [[La Liga 2005/2006.|2005/06.]] Messi je promijenio broj dresa s 30 na 19, kao rezultat promjene u njegovoj registraciji s kojom je imao problema. To se odnosi samo na [[Kup kralja|španski kup]] i [[La Liga|prvenstvo]], dok će u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] i dalje nastupati pod brojem 30.

==Nagrade, rekordi i postignuća==
===Klub===
'''Barcelona'''
*[[La Liga]]: [[La Liga 2004/2005.|2004–05]], [[La Liga 2005/2006.|2005–06]], [[La Liga 2008/2009.|2008–09]], [[La Liga 2009/2010.|2009–10]], [[La Liga 2010/2011.|2010–11]], [[La Liga 2012/2013.|2012–13]], [[La Liga 2014/2015.|2014–15]], [[La Liga 2015/2016.|2015–16]], [[La Liga 2017/2018.|2017–18]], [[La Liga 2018/2019.|2018–19]]
*[[Kup kralja|Kup Kralja]]: 2008–09, 2011–12, 2014–15, 2015–16, 2017–18, 2020–21
*[[Španski superkup]]: 2006, 2009, 2010, [[Španski superkup 2011.|2011]], 2013, 2016, 2018.
*[[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga Prvaka]]: [[UEFA Liga Prvaka 2005/2006|2005–06]], [[UEFA Liga prvaka 2008/2009.|2008–09]], [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]], [[UEFA Liga prvaka 2014/2015.|2014–15]]
*[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2009|2009]], [[UEFA Superkup 2011|2011]], [[UEFA Superkup 2015.|2015.]]
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA Svjetsko Klupsko Prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko Klupsko Prvenstvo 2009.|2009]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2011.|2011]], [[FIFA Svjetsko Klupsko Prvenstvo 2015.|2015.]]

===Reprezentacija===
'''Omladinski pogoni'''
*FIFA Svjetsko prvenstvo U-20: 2005.
*[[Olimpijske igre]]: [[Olimpijske igre 2008.|2008.]] (zlatna medalja)

'''Argentina'''
*[[Copa América]]: 2021.

===Individualne===
====Nagrade====
*[[Zlatna lopta France Footballa|Ballon d'Or]]: [[Ballon d'Or 2009|2009]]
*[[FIFA World Player of the Year]]: [[2009 FIFA World Player of the Year|2009]]
*[[FIFA Ballon d'Or]]: [[2010 FIFA Ballon d'Or|2010]], [[2011 FIFA Ballon d'Or|2011]], [[2012 FIFA Ballon d'Or|2012]], [[2015 FIFA Ballon d'Or|2015]]
*[[IFFHS|IFFHS World's Best Top Goalscorer]]: 2011, 2012
*[[IFFHS|IFFHS World's Best Top Division Goalscorer]]: 2012, 2013
*[[IFFHS World's Best Playmaker]]: 2015, 2016
*[[UEFA Club Footballer of the Year]]: 2009
*[[UEFA Club Football Awards#Best Forward|UEFA Club Forward of the Year]]: 2009
*[[UEFA Best Player in Europe]]: 2011, 2015
*[[European Golden Shoe]]: 2010, 2012, 2013
*[[La Liga Awards|Best Player in La Liga]]: 2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2015
*[[La Liga Awards|Best Forward in La Liga]]: 2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2015, 2016
*[[La Liga Player of the Month]]: January 2016
*[[Footballer of the Year of Argentina|Olimpia de Plata]] (Argentinski igrač godine): 2005, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2015, 2016
*[[Olimpia Award|Olimpia de Oro]] (Argentinski sportista godine): 2011
*[[List of FIFA Club World Cup awards#Golden Ball|FIFA Club World Cup Golden Ball]]: [[2009 FIFA Club World Cup#Awards|2009]], [[2011 FIFA Club World Cup#Awards|2011]]
*[[List of FIFA Club World Cup awards#Golden Ball|FIFA Club World Cup Silver Ball]]: [[2015 FIFA Club World Cup#Awards|2015]]
*[[FIFA World Cup awards#Golden Ball|FIFA World Cup Golden Ball]]: [[2014 FIFA World Cup#Awards|2014]]
*[[Copa América|Copa América Most Valuable Player]]: [[2015 Copa América#Awards|2015]]
*[[FIFPro#FIFA FIFPro World XI|FIFA FIFPro World XI]]: 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2014, 2015, 2016
*[[UEFA Team of the Year]]: [[UEFA Team of the Year#Team of the Year 2008|2008]], [[UEFA Team of the Year#Team of the Year 2009|2009]], [[UEFA Team of the Year#Team of the Year 2010|2010]], [[UEFA Team of the Year#Team of the Year 2011|2011]], [[UEFA Team of the Year#Team of the Year 2012|2012]], [[UEFA Team of the Year#Team of the Year 2014|2014]], [[UEFA Team of the Year#Team of the Year 2015|2015]], [[UEFA Team of the Year#Team of the Year 2016|2016]]
*[[La Liga]] Team of the Year: 2015
*[[Argentine Football Association|AFA Team of All Time]]: 2015
*[[FIFA World Cup awards#All-Star Team|FIFA World Cup Dream Team]]: [[2014 FIFA World Cup#Dream Team|2014]]
*[[Copa América|Copa América Dream Team]]: [[2007 Copa América|2007]], [[2011 Copa América|2011]], [[2015 Copa América#Team of the tournament|2015]], [[Copa América Centenario|2016]]
*[[UEFA|UEFA Goal of the Season]]: 2006–07, 2014–15, 2015–16
*[[Copa América|Copa América Best Goal]]: 2007
*[[FIFPro#FIFPro Young Player of the Year|FIFPro Young World Player of the Year]]: 2006, 2007, 2008
*[[Golden Boy (award)|Golden Boy (Young European Footballer of the Year)]]: 2005
*[[FIFA U-20 World Cup#Golden Ball|FIFA World Youth Championship Golden Ball]]: [[2005 FIFA World Youth Championship#Awards|2005]]
*[[FIFA U-20 World Cup#Golden Shoe|FIFA World Youth Championship Golden Shoe]]: [[2005 FIFA World Youth Championship#Goalscorers|2005]]
*[[Copa América|Copa América Best Young Player]]: [[2007 Copa América#Awards|2007]]

====Postignuća====
*Najviše osvojenih [[Zlatna lopta France Footballa|FIFA Ballons d'Or]]: 5 (2009–12, 2015)
*Najviše uzastopnih osvojenih [[Zlatna lopta France Footballa|FIFA Ballons d'Or]]: 4 (2009–12)
*Najviše UEFA Best Player in Europe nagrada: 3 (2009, 2011, 2015) (zajedno sa [[Cristiano Ronaldo]])
*Najviše [[La Liga]] Best Player nagrada: 6 (2009–13, 2015)
*Najviše golova u [[La Liga|La Ligi]]: 319 golova
*Najviše asistencija u [[La Liga|La Ligi]]: 130 asistencija
*Najviše golova u [[Španski superkup|Španskom superkupu]]: 12 golova
*Najviše golova na utakmicama [[El Clásico]]: 21 golova
*Najviše golova na derbijima [[FC Barcelona|Barcelone]]: 16 golova
*Najviše golova na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom Prvenstvu]]: 5 golova
*Najviše golova uzastopno u jednoj kalendarskoj godini: 79 golova u 2012
*Najviše golova uzastopno u jednoj čitavoj sezoni: 73 gola u 2011–12
*Najviše golova u sezoni [[La Liga|La Lige]]: 50 golova u 2011–12
*Najmlađi igrač koji je zabio 200 golova u [[La Liga|La Ligi]]: 25 godina u 2013
*Prvi igrač sa najviše golova u 5 [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga Prvaka]] sezona (2008–09 do 2011–12, 2014–15)
*Prvi igrač sa najviše golova u 4 uzastopnih [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga Prvaka]] sezona
*Najvise hat-trickova u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi Prvaka]]: 7
*Najmađi igrač koji je positgao 100 pojavljivanja u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi Prvaka]]: 28 godina, 84 dana u 2015.
*Najviše titula osvojeno sa [[FC Barcelona|Barcelonom]]: 29
*Najviše golova za [[FC Barcelona|Barcelonu]] u svim prvenstvima: 475 golova
*Najviše golova za [[FC Barcelona|Barcelonu]] uključujući prijateljske: 498 golova
*Najviše golova za [[FC Barcelona|Barcelonu]] u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi Prvaka]]: 93 gola
*Najviše hat-trickova postignutih u svim prvenstvima od Barceloninog igrača: 36
*Najviše hat-trickova postignutih u [[La Liga|La Ligi]] od Barceloninog igrača: 26
*Najviše astistencija na [[Copa América]]: 11 asistencija
*Najviše golova za Argentinu u historiji: 56 goals
*Najviše golova za [[Argentina|Argentinu]] u kalendarskoj godini: 12 golova u 2012.
*Najmlađi igrač koji je zaigrao za [[Argentina|Argentinu]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]: 18 godina, 357 dana u 2006
*Najmlađi igrač koji je postigao pogodak za [[Argentina|Argentinu]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]: 18 godina, 357 dana u 2006.

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Lionel Messi}}
*{{Službeni website|http://www.messi.com/}}
*{{Facebook|www.facebook.com/leomessi/}}
*{{Instagram|www.instagram.com/leomessi}}
*[https://www.fcbarcelona.com/football/first-team/staff/players/2016-2017/messi Lionel Messi] na [[FC Barcelona]].com
*[https://web.archive.org/web/20180719183842/http://www.laliga.es/en/player/messi Lionel Messi] na LaLiga.es
*{{ESPN FC|45843}}
*{{BDFutbol|1753}}
*{{Soccerway|lionel-andres-messi/119}}
*{{Soccerbase|1=http://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=39850}}
*{{NFT player|pid=12066}}
*{{FIFA player|229397}}
*{{UEFA player|95803}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Argentine
|naslov     = Sastavi Argentine
|naslovstil = background-color:#6AB5FF; color:#ffffff; border: solid 1px #c0c0c0;
|podaci1    =
{{Sastav Argentine na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Argentine na Copa América 2007}}
{{Sastav Argentine na SP 2010. u nogometu}}
{{Sastav Argentine na Copa América 2011}}
{{Sastav Argentine na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Argentine na Copa América 2015}}
{{Sastav Argentine na Copa América 2016}}
{{Sastav Argentine na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Argentine na Copa América 2019}}
{{Sastav Argentine na Copa América 2021}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{FIFA igrač godine}}
{{UEFA Igrač godine}}
{{Zlatna lopta France Footballa}}
{{FIFA-ina Zlatna lopta}}
{{Najbolji igrači svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Nogometaš godine - World Soccer}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Najbolji strijelci Copa Amérike}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Nagrada &quot;Bravo&quot;}}
{{Najbolji igrači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Laureusov sportist godine}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Messi, Lionel}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Rosario]]
[[Kategorija:Argentinski nogometaši]]
[[Kategorija:Argentinci porijeklom iz Italije]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Nogometaši PSG-a]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači Copa Amérike 2007.]]
[[Kategorija:Igrači Copa Amérike 2011.]]
[[Kategorija:Igrači Copa Amérike 2015.]]
[[Kategorija:Igrači Copa Amérike 2019.]]
[[Kategorija:Igrači Copa Amérike Centenario]]
[[Kategorija:Igrači Copa Amérike 2021.]]</text>
      <sha1>l6jygm2r511cckvxbco8379oo4ntx2g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak Macintosh računara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96056</id>
    <revision>
      <id>3428955</id>
      <parentid>3427412</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T09:11:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Richardkiwi</username>
        <id>92235</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:BlueberryiBook.jpeg]] → [[File:Indigo iBook.jpg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · This is the Indigo clamshell, not the Blueberry one</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20004" xml:space="preserve">[[Datoteka:Macintosh_128k_transparency.png|mini|desno|Prvi Macintosh računar]]

{{Glavni|Apple Macintosh}}

'''Macintosh''' je linija [[Lični računar|ličnih računara]] koje izumio i razvio [[Apple (računarstvo)|Apple Computer]]. Ime dobio od ''McIntosh'' jabuke. Prvi Macintosh je predstavljen [[24. januar]]a [[1984]]&lt;ref&gt;[http://www.wired.com/science/discoveries/news/2008/01/dayintech_0124 Jan. 24, 1984: Birth of the Cool]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.mac-history.net/apple-history-tv/2008-08-25/apple-history-tv-the-introduction-of-the-first-mac-on-january-24th-1984 Apple History TV: The introduction of the first Mac on January 24th, 1984]&lt;/ref&gt;. Bio je to prvi komercijalno uspješan lični računar koji je koristio [[grafički interfejs]] i [[miš(hardver)|miš]] umjesto tada standarnog komando linijskog [[interfejs]]a.

== All-in-one ==
All-in-one u svijetu Macintosh-a znači da je ekran ugrađen  u kućište kompjutera. Tastatura i miš se uvijek moraju prikopčati. To uključuje sve kompaktne Macintosh-e, [[Macintosh LC 500 serija]] i [[iMac]] serija, između ostalih.
&lt;gallery&gt;
Image:Macplus.jpg|'''128'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh 128K]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh 512K]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh 512Ke]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Plus]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macintosh XL.jpg|'''Lisa'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh XL]]&lt;ref&gt;The case is originally that of the [[Apple Lisa|Lisa 2/10]].&lt;/ref&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macintosh SE b.jpg|'''SE '''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh SE]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh SE FDHD]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh SE/30]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macintosh Classic 2.jpg|'''Classic'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Classic]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Classic II]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macintosh Color Classic.jpg|'''Color Classic'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Color Classic|Mac. Color Classic]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Color Classic II|Mac. Color Classic II]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:LC520.jpg|'''LC 500 series'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh LC 520]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh LC 550]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh LC 575]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh LC 580]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh TV]]&lt;ref&gt;Ovaj model je izašao u crnoj boji umjesto sive.&lt;/ref&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Power_Macintosh_5500.png|'''Power Macintosh 5000 series'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 5200|Power Mac. 5200]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 5300|Power Mac. 5300]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 5400|Power Mac. 5400]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 5500|Power Mac. 5500]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Twentieth Anniversary Macintosh.jpg|'''20th Anniversary Mac.'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Twentieth Anniversary Macintosh|20th Anniversary Mac.]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Power Mac G3 AIO corrected.jpg|'''Power Macintosh G3 AIO'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh G3 AIO|Power Mac. G3 AIO]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:IMac Bondi Blue.jpg|'''iMac'''&lt;ref name=&quot;Colors&quot;&gt;Ovaj kompjuter je dostupan u različitim bojama.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[iMac G3]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[iMac G3|iMac G3 (slot l.)]]&lt;ref&gt;Optički uređaj je zamjenjen od tray-loading na slot-loading.&lt;/ref&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:IMac_G4_sunflower7.png|'''iMac (flat panel)'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[iMac G4]]&lt;ref&gt;Dostupan sa 15-, 17- i 20-inčnim ekranima.&lt;/ref&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:EMac.png|'''eMac'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[eMac]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:IMac G5 Rev. A front.jpg|'''iMac G5'''&lt;ref&gt;Dostupan sa 17- i 20-inčnim ekranima.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[iMac G5]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[iMac G5]] (Ambient Light Sensor)&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:IMacG5FR whiteBG.jpg|'''iMac with iSight'''&lt;ref&gt;Tanje od originalnog iMac G5 kućišta, sa oblom pozadinom i integrisanom [[iSight]] kamerom, dostupan sa 17- i 20-inčnim ekranima.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[iMac G5]] (iSight)&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Intel iMac#Models|iMac Core]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Intel iMac#Models|iMac Core 2]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:imac 2007.png|'''Aluminum iMac'''&lt;ref&gt;Distinguishable from iMac G5s by its slimmer, aluminijskog kućišta i crnom ograničenju oko ekrana. Dostupan sa 20- i 24-inčnim modelima, oba sa 16:10 [[aspect ratio]].&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Intel iMac#Models|iMac Core 2]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Desktop ==
&quot;[[Desktop kompjuter|Desktop]]&quot; je korišten u značenju od horizontalnog kućišta kojeg je moguće postaviti ispod ekrana. [[Macintosh II serija]] su bili prvi   Macintosh-i koji su koristili takva kućišta, ali prava desktop kućišta nisu u Apple-ovoj prizvodnoj linij današnjice. Ova sekcija također uključuje moderna kućišta koja su premala da bi se postavila ispod normalnog ekrana.

&lt;gallery&gt;
Image:MacII.jpg|'''II'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh II]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh IIx]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh IIfx]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macintosh IIcx.jpg|'''IIcx'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh IIcx]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh IIci]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Quadra 700|Mac. Quadra 700]]&lt;ref&gt;The case is flipped on its side, creating a minitower.&lt;/ref&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macintosh IIsi 2.jpg|'''IIsi'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh IIsi]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macintosh IIvx.jpg|'''IIvx'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh IIvx]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh IIvi]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Centris 650]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 7100|Power Mac. 7100]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macintosh LC.jpg|'''LC'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh LC]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh LC II]]&lt;li&gt;[[Macintosh LC III]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh LC III+]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh LC 475]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Quadra 605|Mac. Quadra 605]]&lt;ref&gt;The exterior shell is heavily modified, but the inside is the same.&lt;/ref&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macintosh Quadra 610.jpg|'''Centris 610'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Centris 610]]&lt;li&gt;[[Macintosh Centris 660AV|Mac. Centris 660AV]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Apple Workgroup Server|Workgroup Server]] 60&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 6100|Power Mac. 6100]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macintosh G3 DT.jpg|'''Power Mac. 7500'''&lt;ref&gt;Even though this case was introduced with the [[Power Macintosh 7200]], Apple uses the later &quot;[[Power Macintosh 7500]]&quot; as the designation. This case is unofficially known as the &quot;[[Outrigger Macintosh|Outrigger]]&quot;.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 7200|Power Mac. 7200]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 7300|Power Mac. 7300]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 7500|Power Mac. 7500]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 7600|Power Mac. 7600]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh G3|Power Mac. G3 DT]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macintosh Performa 6300.jpg|'''Quadra 630'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Quadra 630]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 6200|Power Mac. 6200]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 6300/160|Power Mac. 6300]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Power Macintosh 7220.jpg|'''Power Macintosh 4400'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 4400|Power Mac. 4400]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:PowerMac G4 Cube.jpg|'''Power Mac G4 Cube'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Power Mac G4 Cube]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Mac mini Intel Core.jpg|'''Mac mini'''&lt;ref&gt;The original Mac mini des not have an IR sensor at the side of the optical drive; also, the back connector layout was changed heavily several times&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Mac mini#Mac mini G4|Mac Mini]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Mac mini#Mac mini Core|Mac mini Core]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Mac mini#Mac mini Core 2|Mac mini Core 2]]&lt;/ul&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Tower ==
&quot;[[Tower kompjuter|Tower]]&quot; je a vertikalno kućište namjenjeno za postavljanje pored ekrana ili ispod stola. Ova sekcija sadrži i tower-e pune veličine i manje-zvanim &quot;minitowers&quot;. Towers su prvi put korišteni korišteni za high-end [[Macintosh Quadra]] modele, ali svi kasniji high-end Macintosh-i (kao što je Power Mac serija) također su koristili tower dizajn.
&lt;gallery&gt;
Image:Quadra 950 hero.jpg|'''Quadra 900'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Quadra 900]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Quadra 950]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Workgroup Server 95]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Workgroup Server 9150|WGS 9150]]&lt;ref&gt;Kućište je modificirano, sa floppy uređajem pomjerenim na dno.&lt;/ref&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Power-Macintosh-8100-80av.jpg|'''Quadra 800'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Quadra 800]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Quadra 840AV|Mac. Quadra 840AV]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Workgroup Server 80]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 8100|Power Mac. 8100]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 8200|Power Mac. 8200]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 8500|Power Mac. 8500]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Powermac9500.jpg|'''Power Mac. 9500'''&lt;ref&gt;Ovo kućište je viša verzija [[Quadra 800]] kućišta.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 9500|Power Mac. 9500]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macintosh Performa 6400.jpg|'''Performa 6400'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 6400|Power Mac. 6400]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 6500|Power Mac. 6500]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Power Macintosh 8600 250.jpg|'''Power Macintosh 9600'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 8600|Power Mac. 8600]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh 9600|Power Mac 9600]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Beige Power Macintosh G3 Minitower.jpg|'''Power Mac G3 MT'''&lt;ref&gt;Ovo kućište je kraćaa verzija [[Power Macintosh 9600]] kućišta.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh G3|Power Mac. G3 MT]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Power MacG3.JPG|'''Power Mac G3 B&amp;W'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Power Macintosh G3 (Blue &amp; White)|Power Mac G3 B&amp;W]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Apple-ppc-G4-2003.jpg|'''Power Mac G4'''&lt;ref&gt;This case has three rather different subtypes: &quot;Graphite&quot; (nearly identical to the [[Power Macintosh G3 (Blue &amp; White)|G3 B&amp;W]] case save for the color), &quot;Quicksilver&quot; and “Mirrored Drive Doors&quot;.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Power Mac G4]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Power Mac G5 hero left.jpg|'''Power Mac G5'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Power Mac G5]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Macpro BW.png|'''Mac Pro'''&lt;ref&gt;Distinguished from Power Mac G5 by its twin optical drives and different arrangement of ports.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Mac Pro]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Portabilan ==
&quot;[[Portabilan kompjuter|Portable]]&quot; u ovom slučaju označava kompjutere koji su u stanju da se nogu koristiti na unutarnjim baterijama - moderni kompjuteri kao što je [[Mac mini]] are arguably more portable than the &quot;luggable&quot; [[Macintosh Portable]], but have no integrated batteries. All modern portable Macintoshes use the [[notebook computer|notebook]] dizain, kojeg [[PowerBook]] series helped to establish.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Macintosh portable.jpg|'''Macintosh Portable'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Macintosh Portable]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:PowerBook 100 01 2007-02-17.jpg|'''PowerBook 100'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 100]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:PowerBook 145b.jpg|'''PowerBook 140'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 140]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 150]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 160]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 170]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 180]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:Apple Macintosh Powerbook Duo 2300c.jpg|'''PowerBook Duo'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook Duo 210]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook Duo 230]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook Duo 250]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook Duo 270]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook Duo 280]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook Duo 2300|PowerB. Duo 2300]]&lt;ref&gt;Koristi [[touchpad]] umjesto [[trackball]].&lt;/ref&gt;&lt;/li&gt;
Datoteka:540c open.jpg|'''PowerBook 520'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 520]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 540]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 550]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:Powerbook 190.jpg|'''PowerBook 5300'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 5300]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 190]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:PowerBook 1400cs 133.jpg|'''PowerBook 1400'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 1400]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:Powerbook3400.jpg|'''PowerBook 3400'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 3400]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook G3|PowerB. G3 &quot;Kanga&quot;]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:Powerbook 2400c.jpg|'''PowerBook 2400'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook 2400c]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:WallstreetII.jpg|'''PowerBook G3 Series'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook G3 Series]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:Apple PowerBook G3 500 Pismo-2763.jpg|'''PowerBook G3'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook G3|PB G3 &quot;Lombard&quot;]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook G3|PowerBook &quot;Pismo&quot;]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:Indigo iBook.jpg|'''iBook'''&lt;ref name=&quot;Colors&quot;/&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[iBook]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[iBook|iBook SE]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:15-inch-titanium-powerbook.jpg|'''PowerBook G4'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook G4]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:Ibook12.jpg|'''iBook (white)'''&lt;ref&gt;Dostupan u veličini 12 i 14 inča dijagonale.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[iBook|iBook G3 (white)]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[iBook|iBook G4]]&lt;ref&gt;Koristi providnu tastaturu i optički uređaj ''slot-in''.&lt;/ref&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:PowerBook redjar.jpg|'''PowerBook G4 &quot;Alu.&quot;'''&lt;ref&gt;Dostupan u veličinama 12, 15 i 17 inča dijagonale.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[PowerBook G4|PowerB. G4 &quot;Alu.&quot;]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:MacBook Pro.jpg|'''MacBook Pro'''&lt;ref&gt;Dostupan u veličinama od 15,4 i 17 inča dijagonale.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[MacBook Pro]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:MacBook.jpg|'''MacBook'''&lt;ref&gt;Dostupan u crnoj ili bijeloj boji.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[MacBook]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:MacBook Air black.jpg|'''MacBook Air'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[MacBook Air]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Datoteka:Aluminium MacBook.png|'''Aluminum Unibody'''&lt;ref&gt;Available in 13.3- (MacBook, later McBook Pro), 15.4- and 17-inch (MacBook Pro) diagonal size. The 17-inch model has a fixed battery, as have the second revision 13.3-inch and 15.4 models.&lt;/ref&gt;&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[MacBook#Aluminum_Unibody_model|MacBook AluUni]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[MacBook_Pro#Unibody_MacBook_Pro|MacBook Pro AluUni]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
&lt;/gallery&gt;

==Rackmount ==
&quot;[[Rackmount]]&quot; computers use cases that are designed to be screwed into a standard [[19-inch rack]], a form factor that is mostly used for servers. The [[Xserve]] series is the only Macintosh ever specifically designed in this way, with all of the computer models having a height of only one [[rack unit]].

&lt;gallery&gt;
Image:Xserve G4.jpg|'''Xserve'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Xserve]] G4&lt;ref&gt;Later models of the Xserve G4 use a slot-in CD-ROM, like the Xserve G5.&lt;/ref&gt;&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
Image:Xserve Cluster Node.jpg|'''Xserve Cluster Node'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Xserve Cluster Node]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Xserve G5 Cluster Node|Xserve G5 CN]]&lt;/ul&gt;
Image:Xserve G5.jpg|'''Xserve'''&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Xserve G5]]&lt;/li&gt;&lt;li&gt;[[Intel Xserve]]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Rani sistemi ==
'''1976'''
*[[Apple I]] 
'''1977'''
*[[Apple II]]
'''1979'''
*[[Apple II+]]
'''1980'''
*[[Apple ///]]
*[[Apple ///|Apple ///+]]
'''1983'''
*[[Apple IIe]]
*[[Lisa]]
*[[Lisa|Lisa 2]]
*[[Lisa|Mac XL]]

== 1984 ==
*[[Macintosh 128k]]
*[[Apple //c]]
*[[Apple //c|Apple //c+]]
*[[Macintosh 512k]]

== 1985 ==
*[[Apple //e Enhanced]]
*[[Apple //e Enhanced|Apple //e Platinum]]

== 1986 ==
*[[Macintosh Plus]]
*[[Macintosh Plus ED]]
*[[Macintosh 512ke]]
*[[Macintosh ED]]
*[[Apple //gs]]
== 1987 ==
*[[Macintosh II]]
*[[Macintosh SE]]
== 1988 ==
*[[Macintosh IIx]]
== 1989 ==
*[[Macintosh SE/30]]
*[[Macintosh IIcx]]
*[[Macintosh SE FDHD]]
*[[Macintosh IIci]]
*[[Macintosh Portable]]
== 1990 ==
*[[Macintosh IIfx]]
*[[Macintosh Classic]]
*[[Macintosh IIsi]]
*[[Macintosh LC]]
== 1991 ==
*[[Macintosh Classic II]]
*[[Macintosh Quadra 700]]
*[[Macintosh Quadra 900]]
*[[PowerBook 100]]
*[[PowerBook 140]]
*[[PowerBook 170]]
== 1992 ==
*[[Macintosh LC II]]
*[[Macintosh Quadra 950]]
*[[PowerBook 145]]
*[[Macintosh IIvi]]
*[[Macintosh IIvx]]
*[[PowerBook 160]]
*[[PowerBook 180]]
*[[PowerBook Duo 210]]
*[[PowerBook Duo 230]]
*[[PowerBook Duo 270c]]
*[[PowerBook DuoDock]]
== 1993 ==
*[[Macintosh Centris 610]]
*[[Macintosh Centris 650]]
*[[Macintosh Color Classic]]
*[[Macintosh LC III]]
*[[Macintosh Quadra 800]]
*[[PowerBook 165c]]
*[[Workgroup Server 80]]
*[[Workgroup Server 95]]
*[[Macintosh LC 520]]
*[[PowerBook 180c]]
*[[Macintosh Quadra 660av]]
*[[Macintosh Quadra 840av]]
*[[PowerBook 145B]]
*[[Workgroup Server 60]]
*[[Newton Message Pad|Newton Message Pad (OMP)]]
*[[PowerBook 165]]
*[[Macintosh Quadra 660av|Macintosh Centris 660av]]
*[[Macintosh Color Classic II]]
*[[Macintosh Quadra 605|Macintosh LC 475]]
*[[Macintosh LC III+]]
*[[Macintosh Quadra 605]]
*[[Macintosh Quadra 610]]
*[[Macintosh Quadra 650]]
*[[Macintosh TV]]
*[[PowerBook Duo 250]]
== 1994 ==
*[[Macintosh LC 550]]
*[[Macintosh LC 575]]
*[[Newton Message Pad 100]]
*[[Newton Message Pad 110]]
*[[Power Macintosh 6100]]
*[[Power Macintosh 7100]]
*[[Power Macintosh 8100]]
*[[PowerBook Duo 280]]
*[[PowerBook Duo 280c]]
*[[PowerBook DuoDock Plus]]
*[[PowerBook DuoDock Plus|PowerBook DuoDock II]]
*[[Workgroup Server 6150]]
*[[Workgroup Server 8150]]
*[[Workgroup Server 9150]]
*[[PowerBook 520]]
*[[PowerBook 520c]]
*[[PowerBook 540]]
*[[PowerBook 540c]]
*[[Macintosh Quadra 630|Macintosh LC 630]]
*[[Macintosh Quadra 630]]
*[[PowerBook 150]]
*[[Newton Message Pad 120]]

== 1995 ==
*[[Macintosh LC 580]]
*[[Power Macintosh 5200 LC]]
*[[Power Macintosh 6200]]
*[[Power Macintosh 7200]]
*[[Power Macintosh 7500]]
*[[Power Macintosh 8500]]
*[[Power Macintosh 9500]]
*[[PowerBook 550c]]
*[[Power Macintosh 5300 LC]]
*[[PowerBook 190]]
*[[PowerBook 190cs]]
*[[PowerBook 5300]]
*[[PowerBook 5300c]]
*[[PowerBook 5300ce]]
*[[PowerBook 5300cs]]
*[[PowerBook Duo 2300c]]

== 1996 ==
*[[Network Server 500/700]]
*[[Workgroup Server 7250]]
*[[Workgroup Server 8550]]
*[[Newton Message Pad 130]]
*[[Power Macintosh 5260 LC]]
*[[Power Macintosh 5400 LC]]
*[[Power Macintosh 7600]]
*[[Power Macintosh 8200]]
*[[Power Macintosh 6400]]
*[[PowerBook 1400cs|PowerBook 1400c]]
*[[PowerBook 1400cs]]
*[[Power Macintosh 4400]]
*[[Power Macintosh 4400|Power Macintosh 7220]]
*[[Power Macintosh 6200|Power Macintosh 6300/120]]

== 1997 ==
*[[Power Macintosh 5500]]
*[[Power Macintosh 6500]]
*[[Power Macintosh 7300]]
*[[Power Macintosh 8600]]
*[[Power Macintosh 9600]]
*[[PowerBook 3400]]
*[[eMate 300]]
*[[Newton Message Pad 2000]]
*[[Workgroup Server 7350]]
*[[Workgroup Server 9650]]
*[[20th Anniversary Macintosh]]
*[[PowerBook 2400]]
*[[Newton Message Pad 2100]]
*[[Power Macintosh G3]]
*[[PowerBook G3]]

== 1998 ==
*[[Macintosh Server G3]]
*[[Power Macintosh G3 All-in-one]]
*[[PowerBook G3 Series]]
*[[iMac]]
*[[PowerBook G3 Series (rev. 2)]]

== 1999 ==
*[[iMac (Rev. C)]]
*[[Power Macintosh G3 (Blue &amp; White)]]
*[[iMac (Rev. D)]]
*[[PowerBook G3 (Bronze Keyboard)]]
*[[iBook]]
*[[Power Macintosh G4 (AGP Graphics)]]
*[[Power Macintosh G4 (PCI Graphics)]]
*[[iMac (Slot Loading)]]
*[[iMac DV]]
*[[iMac DV|iMac SE]]

== 2000 ==
*[[iBook SE]]
*[[PowerBook G3 (FireWire)]]
*[[iMac (Summer 2000)]]
*[[iMac DV (Summer 2000)]]
*[[iMac DV SE (Summer 2000)]]
*[[iMac DV+]]
*[[Power Macintosh G4 (Gigabit Ethernet)]]
*[[Power Macintosh G4 Cube]]
*[[iBook (FireWire)]]
*[[iBook (FireWire)|iBook SE (FireWire)]]

== 2001 ==
*[[Power Macintosh G4 (Digital Audio)]]
*[[PowerBook G4]]
*[[iMac (Early 2001)]]
*[[iMac SE (early 2001)]]
*[[iBook (Dual USB)]]
*[[iMac (Summer 2001)]]
*[[Power Macintosh G4 (Quicksilver)]]
*[[iBook (Late 2001)]]
*[[PowerBook G4 (Gigabit Ethernet)]]

== 2002 ==
*[[iBook (14.1&quot;)]]
*[[iMac (Flat Panel)]]
*[[Power Macintosh G4 (Quicksilver 2002)]]
*[[eMac]]
*[[PowerBook G4 (DVI)]]
*[[iBook (Mid 2002)]]
*[[Xserve]]
*[[iMac (17&quot;)]]
*[[Power Macintosh G4 (Mirrored Drive Doors)]]
*[[iBook (Late 2002)]]
*[[PowerBook G4 (1 GHz/867 MHz)]]

== 2003 ==
*[[Power Macintosh G4 (FireWire 800)]]
*[[PowerBook G4 (12.1&quot;)]]
*[[PowerBook G4 (17&quot;)]]
*[[iMac (Early 2003)]]
*[[Xserve (Cluster Node)]]
*[[Xserve (Slot Load)]]
*[[Xserve RAID]]
*[[iBook (Early 2003)]]
*[[eMac (ATI Graphics)]]
*[[Power Macintosh G5]]
*[[iMac (USB 2.0)]]
*[[PowerBook G4 (12.1&quot; DVI)]]
*[[PowerBook G4 (15&quot; FireWire 800)]]
*[[PowerBook G4 (17&quot; 1.33 GHz)]]
*[[iBook G4]]

== 2004 ==
*[[Xserve G5]]
*[[Xserve G5 (Cluster Node)]]
*[[eMac (USB 2.0)]]
*[[iBook G4 (Early 2004)]]
*[[PowerBook G4 Family]]
*[[Power Macintosh G5 (June 2004)]]
*[[iMac G5]]
*[[iBook G4 (Late 2004)]]

== 2005 ==
*[[Mac mini]]
*[[PowerBook G4 (1.5 - 1.67 GHz)]]
*[[Power Macintosh G5 (Early 2005)]]
*[[eMac (2005)]]
*[[iMac G5 (Ambient Light Sensor)]]
*[[iBook G4 (Mid 2005)]]
*[[iMac G5 (iSight)]]
*[[Power Macintosh G5 (Late 2005)]]
*[[PowerBook G4 (Dual Layer SD)]]

== 2006 ==
*[[iMac (Early 2006)]]
*[[MacBook Pro]]
*[[Mac mini (Early 2006)]]
*[[MacBook Pro (17-inch)]]
*[[MacBook]]
*[[iMac (Mid 2006)]]
*[[Mac Pro]]
*[[iMac (Late 2006)]]
*[[Mac mini (Late 2006)]]
*[[MacBook Pro (Late 2006)]]
*[[MacBook (Late 2006)]]
*[[Xserve (Late 2006)]]

==2007==
*[[MacBook (Mid 2007)]]
*[[MacBook Pro (Mid 2007)]]
*[[iMac (Mid 2007)]]
*[[Mac mini (Mid 2007)]]
*[[MacBook (Late 2007)]]

==2008==
*[[MacBook Air]]
*[[Mac Pro (Early 2008)]]
*[[Xserve (Early 2008)]]
*[[MacBook (Early 2008)]]
*[[MacBook Pro (Early 2008)]]
*[[iMac (Early 2008)]]
*[[MacBook (13-inch, Aluminum, Late 2008)]]
*[[MacBook Air (Late 2008)]]
*[[MacBook Pro (15-inch, Late 2008)]]

==2009==
*[[MacBook (Early 2009)]]
*[[MacBook Pro (17-inch, Early 2009)]]
*[[iMac (Early 2009)]]
*[[Mac mini (Early 2009)]]
*[[Mac Pro (Early 2009)]]
*[[Xserve (Early 2009)]]
*[[MacBook (Mid 2009)]]
*[[MacBook Air (Mid 2009)]]
*[[MacBook Pro (13-inch, Mid 2009)]]
*[[MacBook Pro (15-inch, Mid 2009)]]
*[[MacBook Pro (17-inch, Mid 2009)]]


==Vanjski linkovi==
* http://support.apple.com/specs/
* http://apple-history.com/
* http://www.everymac.com/systems/apple/

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Apple Inc.]]</text>
      <sha1>fya9i2nrqkgp4s68xdv6xkifnt3orm8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gianluigi Buffon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98060</id>
    <revision>
      <id>3428938</id>
      <parentid>3421454</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T19:03:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6528" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša = Gianluigi Buffon
| slika = Gianluigi Buffon (31784615942) (cropped).jpg
| punoime = Gianluigi Buffon
| datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|01|28}}
| rodnigrad = [[Carrara]]
| rodnadržava = [[Italija]]
| datumsmrti = 
| gradsmrti = 
| državasmrti = 
| visina = 192 cm
| pozicija = [[Golman]]
| trenutniklub = [[Parma Calcio 1913|Parma]]
| brojnadresu = 77
| datumimjestodebija = 19.11. 1995. protiv [[AC Milan]]a ([[Serie A]])
| omladinskegodine = 1991–1995.
| omladinskipogoni = [[Parma Calcio 1913|Parma]]
| godine1 = 1995–2001.
| klubovi1 = [[Parma Calcio 1913|Parma]]
| nastupi(golovi)1 = 168 (0)
| godine2 = 2001–2018.
| klubovi2 = [[Juventus FC|Juventus]]
| nastupi(golovi)2 = 509 (0)
| godine3 = 2018–2019.
| klubovi3 = [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
| nastupi(golovi)3 = 17 (0)
| godine4 = 2019–2021.
| klubovi4 = [[Juventus FC|Juventus]]
| nastupi(golovi)4 = 17 (0)
| godine5 = 2021–
| klubovi5 = [[Parma Calcio 1913|Parma]]
| nastupi(golovi)5 = 26 (0)
| reprezentacija = da
| nacionalnegodine = 1993–1994. &lt;br/&gt; 1995. &lt;br/&gt; 1994–1995. &lt;br/&gt; 1995–1997. &lt;br/&gt; 1997. &lt;br/&gt; 1997–2018.
| nacionalneekipe = [[Nogometna reprezentacija Italije U-16|Italija U-16]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Italije U-17|Italija U-17]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Italije U-18|Italija U-18]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Italije U-21|Italija U-21]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Italije U-23|Italija U-23]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
| nacionalninastupi(golovi) = 3 (0) &lt;br/&gt; 3 (0) &lt;br/&gt; 3 (0) &lt;br/&gt; 11 (0) &lt;br/&gt; 4 (0) &lt;br/&gt; 176 (0)
| zadnjiuređaj = 22. 6. 2022
}}
'''Gianluigi &quot;Gigi&quot; Buffon''' [[italija]]nski je [[nogomet]]ni [[golman]]. Dugo je nosio dres najtrofejnijeg italijanskog tima, [[Juventus FC|Juventusa]], a sa [[Nogometna reprezentacija Italije|svojom reprezentacijom]] postao je svjetski prvak [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]] Po mišljenju mnogih stručnjaka i po statistikama, jedan je od najboljih golmana svih vremena.

==Djetinjstvo i porodica==
Potječe iz [[sport]]ske [[porodica|porodice]]. Njegova majka Maria Stella bila je [[bacanje diska|bacačica diska]], otac Adriano [[dizanje tegova|dizač tegova]], sestre su igrale [[odbojka|odbojku]], dok mu se ujak bavio [[košarka|košarkom]]. Također je u srodstvu s golmanskom legendom [[Lorenzo Buffon|Lorenzom Buffonom]]. Bio je oženjen [[Česi|češkim]] supermodelom [[Alena Šeredová|Alenom Šeredovom]], s kojom ima dva sina, Louisa Thomasa i Davida Leeja. Trenutno je zaručen sa sportskom novinarkom [[Ilaria D'Amico|Ilarijom D'Amico]], s kojom je početkom januara 2016. dobio sina Leopolda Mattiju.

==Karijera==
===Rana karijera===
Kao 17-godišnjak debitirao je za [[Parma Calcio 1913|Parmu]] u remiju s [[AC Milan|Milanom]] 0-0 19. novembra 1995. U četvrtoj sezoni u tom klubu osvojio je i tadašnji [[Kup UEFA]]. 2001. prešao je u [[Juventus]] za još važeću rekordnu odštetu za jednog golmana (51,5 miliona [[euro|eura]]).

===Juventusa===
Godine 2003. od UEFA-e je primio nagrade za najkorisnijeg igrača i najboljeg golmana, a godinu kasnije [[Pelé]] ga je uvrstio među [[FIFA 100|125 najboljih živih igrača]]. Godine 2005. tokom [[Berlusconi Cup]]a od tadašnjeg igrača Milana [[Kaká|Kake]] zadobio je tešku povredu ramena, od koje se oporavljao pet mjeseci. Bio je jedan od najbitnijih igrača u osvajanju titule prvaka Italije.

Krajem te sezone optužen je za nedozvoljeno klađenje dok je još branio za Parmu. Ta optužba ugrozila mu je nastup na SP 2006. u [[Njemačka|Njemačkoj]], ali je ubrzo dokazana njegova nevinost. Prvenstveno zahvaljujući njegovim odbranama, Italija osvaja Mundijal.

Uprkos izbacivanju Juventusa u [[Serie B]], Buffon ostaje vjeran svom klubu i nastavlja dalje braniti vrhunski. Dana 23. januara 2013. produžio je ugovor s Juventusom do 2015.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.juventus.com/juve/it/news/agnelli+buffon%2C+un+uomo+leale|title=Agnelli: &quot;Buffon, un uomo leale&quot;|date=23. 1. 2013|access-date=23. 1. 2013|publisher=Juventus F.C. Official Website|archive-url=https://web.archive.org/web/20150626154252/http://www.juventus.com/juve/it/news/Agnelli+Buffon%2C+un+uomo+leale|archive-date=26. 6. 2015|url-status=dead}} {{it simbol}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Gianluigi Buffon}}
*{{Službeni website|http://www.gianluigibuffon.it/}}
*{{FIFA igrač|159304}}

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Nogometaš godine u Seriji A}}
{{Golman godine u Seriji A}}
{{Najbolji golmani svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji golman u Evropi}}
{{Najbolji sastav EP 2008. u nogometu}}
{{Najbolji sastav EP 2012. u nogometu}}
{{Zlatno stopalo}}
{{Nagrada &quot;Bravo&quot;}}
{{FIFA 100}}
{{Italijanski sportist godine}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Italije
|naslov     = Sastavi Italije
|naslovstil = background-color:#0066bc; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000;
|podaci1    =
{{Sastav Italije na SP 1998. u nogometu}}
{{Sastav Italije na SP 2002. u nogometu}}
{{Sastav Italije na EP 2004. u nogometu}}
{{Sastav Italije na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Italije na EP 2008. u nogometu}}
{{Sastav Italije na FIFA Kupu konfederacija 2009.}}
{{Sastav Italije na SP 2010. u nogometu}}
{{Sastav Italije na EP 2012. u nogometu}}
{{Sastav Italije na FIFA Kupu konfederacija 2013.}}
{{Sastav Italije na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Italije na EP 2016. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Buffon, Gianluigi}}
[[Kategorija:Rođeni 1978.]]
[[Kategorija:Biografije, Carrara]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Italijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Parme]]
[[Kategorija:Nogometaši Juventusa]]
[[Kategorija:Nogometaši PSG-a]]
[[Kategorija:Nogometni golmani]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1998.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2002.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2004.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2008.]]
[[Kategorija:Igrači FIFA Kupa konfederacija 2009.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Igrači FIFA Kupa konfederacija 2013.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]</text>
      <sha1>ohg3b53axwkid0m6n71d3wtr8c24p3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Karim Benzema</title>
    <ns>0</ns>
    <id>116632</id>
    <revision>
      <id>3428933</id>
      <parentid>3417327</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:51:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4736" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Karim Benzema
| slika                      = Karim Benzema 2018.jpg
| punoime                    = Karim Mostafa Benzema
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1987|12|19}}
| rodnigrad                  = [[Lyon]]
| rodnadržava                = [[Francuska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 187 cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| omladinskegodine           = 1996–2005.
| omladinskipogoni           = [[Olympique Lyonnais|Lyon]]
| godine1                    = 2004–2006.
| klubovi1                   = [[Olympique Lyonnais|Lyon B]]
| nastupi(golovi)1           = 20 (15)
| godine2                    = 2004–2009.
| klubovi2                   = [[Olympique Lyonnais|Lyon]]
| nastupi(golovi)2           = 112 (43)
| godine3                    = 2009–
| klubovi3                   = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| nastupi(golovi)3           = 362 (177)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2004
| nacionalneekipe1           = {{NOGU|17|FRA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (1)
| nacionalnegodine2          = 2004–2005.
| nacionalneekipe2           = {{NOGU|18|FRA}}
| nacionalninastupi(golovi)2 = 17 (14)
| nacionalnegodine3          = 2005–2006.
| nacionalneekipe3           = {{NOGU|19|FRA}}
| nacionalninastupi(golovi)3 = 9 (5)
| nacionalnegodine4          = 2006–2007.
| nacionalneekipe4           = {{NOGU|21|FRA}}
| nacionalninastupi(golovi)4 = 5 (0)
| nacionalnegodine5          = 2007–
| nacionalneekipe5           = {{NOG|FRA}}
| nacionalninastupi(golovi)5 = 81 (27)
| zadnjiuređaj               = 23. decembar 2020
}}
'''Karim Mostafa Benzema''' ([[19. decembar]] [[1987]]) [[Francuska|francuski]] je [[nogometaš]] [[alžir]]skih korijena koji trenutno igra kao napadač za [[Španija|španski]] [[Real Madrid CF|Real Madrid]].&lt;ref&gt;[http://www.realmadrid.com/en/football/squad/karim-benzema ''KARIM BENZEMA, realmadrid.com'']; pristupljeno: 19. 8. 2015.&lt;/ref&gt;

Benzema je prošao [[Olympique Lyonnais|Lyonovu]] [[nogomet]]nu akademiju i nastupio nekoliko puta u dresu [[Francuska nogometna reprezentacija|francuske reprezentacije]]. Igrao je na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|EP-u 2008]], a u sezoni [[Ligue 1 2008/2009.|2008/2009.]] u francuskom prvenstvu ([[Ligue 1]]) bio je prvi strijelac, samo tri sezone nakon profesionalnog debija. Na kraju iste sezone potpisao je ugovor s Lyonom i postao jedan od najplaćenijih fudbalera u Francuskoj.

[[1. juli|1. jula]] [[2009]]. objavljeno je da su Lyon i Real Madrid postigli dogovor oko prelaska francuskog napadača u kraljevski klub. Real je Lyonu platio 35 miliona [[Euro|eura]], a ta cifra bi mogla dostići 41 milion eura, u zavisnosti od partija koje bude pružao u Madridu. [[9. juli|9. jula]] Benzema je i zvanično potpisao šestogodišnji ugovor s Realom.

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Karim Benzema}}
*[http://www.realmadrid.com/en/football/squad/karim-benzema Karim Benzema] na RealMadrid.com
*{{FIFA igrač|297103}}
*{{UEFA igrač|93321}}
*[http://www.lfp.fr/joueur/benzema-karim Karim Benzema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101126181204/http://lfp.fr/joueur/benzema-karim |date=26. 11. 2010 }} na lfp.fr
*[http://www.lequipe.fr/Football/FootballFicheJoueur22047.html Karim Benzema] na lequipe.fr
*{{soccerbase|40900}}

{{Real Madrid CF - trenutni sastav}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{UEFA Igrač godine}}
{{Najbolji strijelci Ligue 1}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Nagrada &quot;Bravo&quot;}}
{{Francuski nogometaš godine}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Francuske
|naslov     = Sastavi Francuske
|naslovstil = background-color:#0055A4; color:#FFFFFF; border: solid 1px #EF4135;
|podaci1    =
{{Sastav Francuske na EP 2008. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2012. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2020. u nogometu}}
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Benzema, Karim}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Lyon]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Lyonnaisa]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2008.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]</text>
      <sha1>0s91jlsezw4bgwxop2t3sr1np6mtclb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Luka Modrić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137374</id>
    <revision>
      <id>3428931</id>
      <parentid>3408773</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:49:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8129" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Luka Modrić
| slika                     = ISL-HRV (7).jpg
| datumrođenja              = 9. septembar 1985.
| rodnigrad                 = [[Zadar]]
| rodnadržava               = [[Hrvatska]]
| visina                    = 1,74 m&lt;ref name=&quot;Real Profile&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.realmadrid.com/en/football/squad/luka-modric |title=Player Profile |publisher=realmadrid.com |access-date=27. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;
| težina                    = 
| pozicija                  = ofanzivni vezni
| godine1                    = [[2003]]–[[2008]]
| klubovi1                   = [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
| nastupi(golovi)1           = 94 (27)
| godine2                    = [[2003]]–[[2004]]
| klubovi2                   = → [[HŠK Zrinjski]]
| nastupi(golovi)2           = 22 (8)
| godine3                    = [[2004]]
| klubovi3                   = → [[NK Inter Zaprešić|Inter]]
| nastupi(golovi)3           = 18 (4)
| godine4                   = [[2008]]–[[2012]]
| klubovi4                 = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]
| nastupi(golovi)4           = 127 (13)
| godine5                   = [[2012]]–
| klubovi5                 = [[Real Madrid]]
| nastupi(golovi)5         = 221 (15)
| reprezentacija            = da
| nacionalnegodine          = 2006
| nacionalneekipe           = [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
| nacionalninastupi(golovi) = 99 (11)
| zadnjiuređaj              = 11.09.2017
}}
'''Luka Modrić''' (rođen [[9. septembar|9. septembra]] [[1985.|1985]]) jeste [[Hrvati|hrvatski]] profesionalni [[nogomet]]aš i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatski nogometni reprezentativac]] koji trenutno igra za [[Španija|špansku]] ekipu [[Real Madrid]]. Većinom igra kao razigravač na poziciji ofanzivnog veznog ili na poziciji lijevog krila.&lt;ref name=fifa&gt;{{cite web|url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=798144.html|publisher=FIFA.com|title=Modric the key man for Bilic|language=engleski|date=11. 6. 2008|access-date=23. 12. 2009|archive-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081014033350/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=798144.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|svjetskom nogometnom prvenstvu 2018. u Rusiji]] proglašen je najboljim igračem.

==Karijera==
Nogometnu karijeru započeo je u mlađim kategorijama [[NK Zadar|NK Zadra]], da bi 2000. godine prešao u [[NK Dinamo Zagreb]] gdje je, preko pozajmica u [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskom]] iz [[Mostar]]a i [[NK Inter Zaprešić|Interu]] iz [[Zaprešić]]a, izborio mjesto u prvih jedanaest [[zagreb]]ačkih plavih. Sa Dinamom je uzastopno osvojio tri naslova državnog šampiona te dva naslova pobjednika Hrvatskog nogometnog kupa. Tome je pridodao i jedan osvojeni Hrvatski nogometni superkup iz 2006. godine. Također je dobitnik godišnje nagrade ''Sportskih novosti'' za najboljeg igrača Prve hrvatske nogometne lige, koja mu je dodijeljena 2008. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hnl-statistika.com/povijest.asp|title=Dobitnici žute majice SN|publisher=Nogometni magazin|access-date=23. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Dobitnik je i nagrade za najveću nadu [[Hrvatska|hrvatskog]] nogometa koju mu je 21. decembra 2004. godine dodijelio ''Večernji list''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://modricfansite.bloger.hr/post/luka-modric--biografija/467107.aspx|title=Luka Modrić - Biografija|access-date=23. 1. 2010|archive-date=19. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090419232001/http://www.modricfansite.bloger.hr/post/luka-modric--biografija/467107.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

15. maja 2008. godine prodan je engleskom prvoligašu Tottenham Hotspuru za 16,5 miliona [[Britanska funta|funti]], čime je izjednačio rekordni iznos koji je klub prethodno platio za [[napadač]]a [[Darren Bent|Darrena Benta]]. Iako u početku nije bilježio dobru formu, po dolasku novog menadžera na klupu Tottenhama, [[Harry Redknapp|Harryja Redknappa]], Modrić je postao ključni igrač svog tima. Prvi značajan uspjeh s [[london]]skim klubom napravio je već u svojoj prvoj sezoni kada je Tottenham izgubio finalnu utakmicu engleskog [[Engleski Liga kup|Liga kupa]] od [[Chelsea F.C.|Chelsea]] nakon izvođenja penala.
[[Datoteka:Croatia WC2018 final.jpg|mini|265px|desno|Luka Modrić (dolje desno) bio je kapiten hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom šampionatu 2018. u Rusiji]]

==Reprezentativna karijera==
Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju nastupio je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] 2006. godine u [[Njemačka|Njemačkoj]], na [[Evropsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.|Evropskom prvenstvu]] 2008. godine u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], na Euru 2012 u Poljskoj i Ukrajini, te na Euru 2016 u Francuskoj. Odličnim igrama u dresu nacionalne vrste zaslužio je epitet najvažnijeg igrača selektora [[Slaven Bilić|Slavena Bilića]].

== Trofeji i priznanja ==
* Igrač godine u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]:2003
* Hrvatska Nada Godine:2004
* Igrač godine u [[HNL]]:2007
* Igrač godine u prvoj ligi [[HNL]]:2007
* SM Yellow Shirt Award 2007-08
* Hrvatski nogometaš godine:2007,2008,2011,2014,2016
* Fudbalski Oscar za Najboljeg Hrvatskog Igrača:2013,2014,2015,2016,2017
* UEFA Euro Team of the Tournament:2008.
* [[Tottenham Hotspur FC]] Player of The Year:2010-11
* [[UEFA Liga prvaka]] Team of the Season:2013,2014,2015,2016,2017
* [[La Liga]] Best Midfielder:2013-14,2015-16
* FIFA FIFPro World XI:2015,2016
* La Liga Team of the Season:2015-16
* [[Facebook]] FA La Liga Best Midfielder:2016
* [[FIFA]] Club World Cup Silver Ball:2016
* [[UEFA]] Team of the Year:2016
* [[UEFA]] Champions League Awards Best Midfielder:2017

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Luka Modrić}}
*{{Službeni website|http://www.lukamodricofficial.com}}
*{{UEFA igrač|74699}}
*{{FIFA igrač|241559}}
*{{BDFutbol|18002}}
*[http://www.realmadrid.com/en/football/squad/luka-modric Luka Modrić] na ''realmadrid.com''
*[http://www.lfp.es/en/player/liga-bbva/modric Luka Modrić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141014150546/http://www.lfp.es/en/player/liga-bbva/modric |date=14. 10. 2014 }} na ''lfp.es''
*{{Soccerbase|43862}}
*{{NFT igrač|pid=13117}}
*{{CFF igrač|19328/luka-modric}}

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Hrvatski sportist godine}}
{{Hrvatski nogometaš godine}}
{{Zlatna lopta France Footballa}}
{{FIFA igrač godine}}
{{UEFA Igrač godine}}
{{Nogometaš godine - World Soccer}}
{{Najbolji igrači svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji igrači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Zlatno stopalo}}
{{Najbolji sastav EP 2008. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Hrvatske
|naslov     = Sastavi Hrvatske
|naslovstil = background-color:white; color:#171796; border: solid 1px red;
|podaci1    =
{{Sastav Hrvatske na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na EP 2008. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na EP 2012. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na EP 2020. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Modrić, Luka}}
[[Kategorija:Rođeni 1985.]]
[[Kategorija:Biografije, Zadar]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]]
[[Kategorija:Nogometaši Zrinjskog]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Zaprešića]]
[[Kategorija:Nogometaši Tottenham Hotspura]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2008.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]</text>
      <sha1>09n8fa80yr4iy19ci2fxwyh66tn3a51</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428934</id>
      <parentid>3428931</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:51:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8166" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Luka Modrić
| slika                     = ISL-HRV (7).jpg
| datumrođenja              = 9. septembar 1985.
| rodnigrad                 = [[Zadar]]
| rodnadržava               = [[Hrvatska]]
| visina                    = 1,74 m&lt;ref name=&quot;Real Profile&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.realmadrid.com/en/football/squad/luka-modric |title=Player Profile |publisher=realmadrid.com |access-date=27. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;
| težina                    = 
| pozicija                  = ofanzivni vezni
| godine1                    = [[2003]]–[[2008]]
| klubovi1                   = [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
| nastupi(golovi)1           = 94 (27)
| godine2                    = [[2003]]–[[2004]]
| klubovi2                   = → [[HŠK Zrinjski]]
| nastupi(golovi)2           = 22 (8)
| godine3                    = [[2004]]
| klubovi3                   = → [[NK Inter Zaprešić|Inter]]
| nastupi(golovi)3           = 18 (4)
| godine4                   = [[2008]]–[[2012]]
| klubovi4                 = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]
| nastupi(golovi)4           = 127 (13)
| godine5                   = [[2012]]–
| klubovi5                 = [[Real Madrid]]
| nastupi(golovi)5         = 221 (15)
| reprezentacija            = da
| nacionalnegodine          = 2006
| nacionalneekipe           = [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
| nacionalninastupi(golovi) = 99 (11)
| zadnjiuređaj              = 11.09.2017
}}
'''Luka Modrić''' (rođen [[9. septembar|9. septembra]] [[1985.|1985]]) jeste [[Hrvati|hrvatski]] profesionalni [[nogomet]]aš i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatski nogometni reprezentativac]] koji trenutno igra za [[Španija|špansku]] ekipu [[Real Madrid]]. Većinom igra kao razigravač na poziciji ofanzivnog veznog ili na poziciji lijevog krila.&lt;ref name=fifa&gt;{{cite web|url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=798144.html|publisher=FIFA.com|title=Modric the key man for Bilic|language=engleski|date=11. 6. 2008|access-date=23. 12. 2009|archive-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081014033350/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=798144.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|svjetskom nogometnom prvenstvu 2018. u Rusiji]] proglašen je najboljim igračem.

==Karijera==
Nogometnu karijeru započeo je u mlađim kategorijama [[NK Zadar|NK Zadra]], da bi 2000. godine prešao u [[NK Dinamo Zagreb]] gdje je, preko pozajmica u [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskom]] iz [[Mostar]]a i [[NK Inter Zaprešić|Interu]] iz [[Zaprešić]]a, izborio mjesto u prvih jedanaest [[zagreb]]ačkih plavih. Sa Dinamom je uzastopno osvojio tri naslova državnog šampiona te dva naslova pobjednika Hrvatskog nogometnog kupa. Tome je pridodao i jedan osvojeni Hrvatski nogometni superkup iz 2006. godine. Također je dobitnik godišnje nagrade ''Sportskih novosti'' za najboljeg igrača Prve hrvatske nogometne lige, koja mu je dodijeljena 2008. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hnl-statistika.com/povijest.asp|title=Dobitnici žute majice SN|publisher=Nogometni magazin|access-date=23. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Dobitnik je i nagrade za najveću nadu [[Hrvatska|hrvatskog]] nogometa koju mu je 21. decembra 2004. godine dodijelio ''Večernji list''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://modricfansite.bloger.hr/post/luka-modric--biografija/467107.aspx|title=Luka Modrić - Biografija|access-date=23. 1. 2010|archive-date=19. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090419232001/http://www.modricfansite.bloger.hr/post/luka-modric--biografija/467107.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

15. maja 2008. godine prodan je engleskom prvoligašu Tottenham Hotspuru za 16,5 miliona [[Britanska funta|funti]], čime je izjednačio rekordni iznos koji je klub prethodno platio za [[napadač]]a [[Darren Bent|Darrena Benta]]. Iako u početku nije bilježio dobru formu, po dolasku novog menadžera na klupu Tottenhama, [[Harry Redknapp|Harryja Redknappa]], Modrić je postao ključni igrač svog tima. Prvi značajan uspjeh s [[london]]skim klubom napravio je već u svojoj prvoj sezoni kada je Tottenham izgubio finalnu utakmicu engleskog [[Engleski Liga kup|Liga kupa]] od [[Chelsea F.C.|Chelsea]] nakon izvođenja penala.
[[Datoteka:Croatia WC2018 final.jpg|mini|265px|desno|Luka Modrić (dolje desno) bio je kapiten hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom šampionatu 2018. u Rusiji]]

==Reprezentativna karijera==
Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju nastupio je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] 2006. godine u [[Njemačka|Njemačkoj]], na [[Evropsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.|Evropskom prvenstvu]] 2008. godine u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], na Euru 2012 u Poljskoj i Ukrajini, te na Euru 2016 u Francuskoj. Odličnim igrama u dresu nacionalne vrste zaslužio je epitet najvažnijeg igrača selektora [[Slaven Bilić|Slavena Bilića]].

== Trofeji i priznanja ==
* Igrač godine u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]:2003
* Hrvatska Nada Godine:2004
* Igrač godine u [[HNL]]:2007
* Igrač godine u prvoj ligi [[HNL]]:2007
* SM Yellow Shirt Award 2007-08
* Hrvatski nogometaš godine:2007,2008,2011,2014,2016
* Fudbalski Oscar za Najboljeg Hrvatskog Igrača:2013,2014,2015,2016,2017
* UEFA Euro Team of the Tournament:2008.
* [[Tottenham Hotspur FC]] Player of The Year:2010-11
* [[UEFA Liga prvaka]] Team of the Season:2013,2014,2015,2016,2017
* [[La Liga]] Best Midfielder:2013-14,2015-16
* FIFA FIFPro World XI:2015,2016
* La Liga Team of the Season:2015-16
* [[Facebook]] FA La Liga Best Midfielder:2016
* [[FIFA]] Club World Cup Silver Ball:2016
* [[UEFA]] Team of the Year:2016
* [[UEFA]] Champions League Awards Best Midfielder:2017

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Luka Modrić}}
*{{Službeni website|http://www.lukamodricofficial.com}}
*{{UEFA igrač|74699}}
*{{FIFA igrač|241559}}
*{{BDFutbol|18002}}
*[http://www.realmadrid.com/en/football/squad/luka-modric Luka Modrić] na ''realmadrid.com''
*[http://www.lfp.es/en/player/liga-bbva/modric Luka Modrić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141014150546/http://www.lfp.es/en/player/liga-bbva/modric |date=14. 10. 2014 }} na ''lfp.es''
*{{Soccerbase|43862}}
*{{NFT igrač|pid=13117}}
*{{CFF igrač|19328/luka-modric}}

{{Real Madrid CF - trenutni sastav}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Hrvatski sportist godine}}
{{Hrvatski nogometaš godine}}
{{Zlatna lopta France Footballa}}
{{FIFA igrač godine}}
{{UEFA Igrač godine}}
{{Nogometaš godine - World Soccer}}
{{Najbolji igrači svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji igrači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Zlatno stopalo}}
{{Najbolji sastav EP 2008. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Hrvatske
|naslov     = Sastavi Hrvatske
|naslovstil = background-color:white; color:#171796; border: solid 1px red;
|podaci1    =
{{Sastav Hrvatske na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na EP 2008. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na EP 2012. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na EP 2020. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Modrić, Luka}}
[[Kategorija:Rođeni 1985.]]
[[Kategorija:Biografije, Zadar]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]]
[[Kategorija:Nogometaši Zrinjskog]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Zaprešića]]
[[Kategorija:Nogometaši Tottenham Hotspura]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2008.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]</text>
      <sha1>dxch0nz74dw3kaqvgpiszdd7socfler</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Početna strana/Slika dana</title>
    <ns>10</ns>
    <id>143592</id>
    <revision>
      <id>3428944</id>
      <parentid>3406756</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T19:48:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48833" xml:space="preserve">{{#switch: {{LOCALMONTH}}-{{LOCALDAY2}}
&lt;!-- Januar --&gt;
| 01-01 = {{Izabrana slika|European otter 02.jpg|[[Vidra|Evropska ili evroazijska vidra]] je [[vrsta (biologija)|vrsta]] iz porodice [[Kune|kuna]], izuzetno prilagođena životu u slatkoj vodi. Poznate su kao veoma vješti plivači.}}
| 01-02 = {{Izabrana slika|The Kiss - Gustav Klimt - Google Cultural Institute.jpg|''[[Poljubac (slika)|Poljubac]]'' ({{jez-de|Der Kuss}}; 1907–1908), ulje na platnu, [[Gustav Klimt]].}}
| 01-03 = {{Izabrana slika|Hammer und Schleiferei zum Kini Klingen schärfen-9581.jpg|Oštrenje i brušenje noževa zahtijevalo je znanje i vještinu, ali i opreznost u radu. Oštrač noževa na fotografiji demonstrira rad u radionici muzeja, u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]].}}
| 01-04 = {{Izabrana slika|Mailand scala view from stage 1300010 Pano.jpg|Dvorana [[Milanska skala|Milanske skale]], otvorene 1778. Izgrađena je na mjestu crkve Santa Maria della Scala, po kojoj i nosi ime. U njoj su održane premijere najvećih [[Opera|opernih djela]] poznatih italijanskih kompozitora: [[Gioachino Rossini|Rossinija]], [[Giuseppe Verdi|Verdija]], [[Giacomo Puccini|Puccinija]] i drugih.}}
| 01-05 = {{Izabrana slika|Lake Gosaikunda.jpg|Jezero Gosaikunda je [[oligotrofno jezero]] u nacionalnom parku Langtang u [[Nepal]]u na [[Himalaji]]ma. Nalazi se na nadmorskoj visini od 4.380{{razmak}}m i površine je 13,8{{razmak}}ha.}}
| 01-06 = {{Izabrana slika|Commodore64.jpg|[[Commodore 64]], također ponekad nazivan &quot;kutija za hljeb&quot; ili &quot;debeljko&quot; zbog svog oblika, kućni je [[računar]] koji je bio popularan 1980-ih. Predstavljen augusta 1982. po cijeni od 595{{razmak}}$, nudio je solidne zvučne i grafičke performanse u poređenju s ondašnjim standardom.}}
| 01-07 = {{Izabrana slika|Pterodroma gouldi - SE Tasmania.jpg|Siva burnica ({{jez-la|Pterodroma gouldi}}), istočna [[Tasmanija]], [[Australija]].}}
| 01-08 = {{Izabrana slika|Melancholie Cranach der Ältere (Unterlindenmuseum Colmar) jm01307.jpg|Slika ''Melanholija'', [[Lucas Cranach stariji]].}}
| 01-09 = {{Izabrana slika|Panoramaweg tussen Waltensburg-Vuorz en Breil-Brigels (actm) 10.jpg|Panorama [[makadam]]skog puta između opština Waltensburg-Vuorz i Breil-Brigels u [[Švicarska|Švicarskoj]].}}
| 01-10 = {{Izabrana slika|Puesta de sol, Tok, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-28, DD 189-191 HDR.jpg|Zalazak sunca nad šumom u [[Tok (Aljaska)|Toku]] na [[Aljaska|Aljasci]].}}
| 01-11 = {{Izabrana slika|Aepyceros melampus petersi female 8014.jpg|Ženke [[Impala|impale]] piju vodu iz barice u [[Nacionalni park Etosha|nacionalnom parku Etosha]] u [[Namibija|Namibiji]]. Impala ({{jez-la|Aepyceros melampus}}) sisar je iz porodice [[Šupljoroga goveda|šupljorožaca]] i tipičan je stanovnik [[savana]] i ivičnih dijelova šuma jugoistočne Afrike.}}
| 01-12 = {{Izabrana slika|Jane Russell in The Outlaw.jpg|Glumica [[Jane Russell]] u američkom vesternu ''[[Odmetnik (film)|Odmetnik]]'' ({{jez-en|The Outlaw}}) režisera Howarda Hughesa.}}
| 01-13 = {{Izabrana slika|Fontaine Diane Fountain Diana Anet Louvre MR 1581, MR sup 123.jpg|''Dijanina fontana'', sačuvani gornji dio skulpture nepoznatog autora iz 16. stoljeća, [[Louvre]].}}
| 01-14 = {{Izabrana slika|Rainbow on Rara Lake.jpg|[[Duga]] iznad jezera Rara u [[Nepal]]u. Smješteno je u Nacionalnom parku Rara i najveće je i najdublje jezero u nepalskom dijelu [[Himalaji|Himalaja]]. Nalazi se na 2.990{{razmak}}m nadmorske visine, a vodena površina zauzima 10,8{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.}}
| 01-15 = {{Izabrana slika|Puente colgante sobre el cañón Lynn, Vancouver, Canadá, 2017-08-14, DD 10.jpg|[[Viseći most]] u kanjonu Lynn u [[Vancouver]]u ([[Kanada]]). Izgrađen je 1912, a nalazi se 50{{razmak}}m iznad kanjona.}}
| 01-16 = {{Izabrana slika|Mute swans (Cygnus olor) and cygnets.jpg|[[Labud grbac]] ili crvenokljuni labud ({{jez-la|Cygnus olor}}) vrsta je [[Labudovi|labuda]] koja naseljava [[Evroazija|Evroaziju]]. Ubrajaju se među najteže ptice letačice budući da su mužjaci teški približno 12{{razmak}}kg.}}
| 01-17 = {{Izabrana slika|Pieter Bruegel d. Ä. 106b.jpg|''Lovci u snijegu'', [[Pieter Bruegel stariji]], 16. stoljeće.}}
| 01-18 = {{Izabrana slika|Russell Falls 2.jpg|Vodopadi Russell, dio Nacionalnog parka Mountain Field, [[Tasmanija]], [[Australija]].}}
| 01-19 = {{Izabrana slika|Sprechender Brief -- 2015 -- 6008.jpg|Krajem 1930-ih, poštanske službe nekih zemalja uvele su slanje audiopisama putem snimaka na [[Gramofonska ploča|gramofonskoj ploči]]. Usluga se zvala ''Fonopost'' i mogla se slati u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Argentina|Argentini]].|350px}}
| 01-20 = {{Izabrana slika|MC Kleiner Panda.jpg|[[Crvena panda]] ({{jez-la|Ailurus fulgens}}), [[Sisari|sisar]] porijeklom iz istočnih [[Himalaji|Himalaja]] i jugozapadne [[Kina|Kine]]. Naveden je kao [[Ugrožena vrsta|ugrožen]] u [[Crvena lista IUCN|Crvenoj listi IUCN]] jer je broj [[Zrelost|zrelih]] jedinki manji od 10.000 i kontinuirano opada. Fotografirano u [[Dvorac Schönbrunn|šenbrunskom]] zoološkom vrtu kod [[Beč]]a u [[Austrija|Austriji]].}}
| 01-21 = {{Izabrana slika|Front view of the Nike of Samothrace.jpg|[[Nika sa Samotrake]] (Krilata pobjeda) [[mermer]]na je [[skulptura]] iz helenističkog perioda. Predstavlja boginju [[Nika (mitologija)|Niku]] (boginju pobjede). Nastala je oko 2. stoljeća prije nove ere. Od 1884. postavljena je u [[Louvre|muzeju Louvre]] u Francuskoj kao jedna od najpoznatijih skulptura na svijetu.}}
| 01-22 = {{Izabrana slika|Cirrus front over Austnesfjorden, Austvågøya, Lofoten, Norway, 2015 April.jpg|Oblak vrste [[cirus]]. Nazivaju se još i perjasto-pramenasti oblaci. Nastaju smrazavanjem [[Vodena para|vodene pare]] i njenim prelaskom u ledene [[kristal]]e. Sastoje se od krupnih kristala leda.}}
| 01-23 = {{Izabrana slika|Rebus from Rebus-magazine.jpg|[[Rebus]] iz 1883. objavljen u istoimenom [[Rusija|ruskom]] časopisu. Rebus je vrsta [[Enigmatika|enigmatskog]] zadatka u kom se predstavljaju slike ili crteži čija imena čine dijelove rješenja. Rješenje može biti samo jedna riječ, ali i cijela rečenica ili izraz. Slike u rebusu uglavnom su poredane slijeva nadesno i tim se redom rješavaju.}}
| 01-24 = {{Izabrana slika|Sea otter nursing02.jpg|[[Morska vidra]] s mladuncem. Snimljeno blizu [[Morro Bay (Kalifornija)|Morro Baya]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].}}
| 01-25 = {{Izabrana slika|Copenhagen Cyclists (19200075809).jpg|Biciklisti u [[Kopenhagen]]u. Dobro uređene biciklističke staze predstavljaju jednu od glavnih karakteristika saobraćaja prijestolnice [[Danska|Danske]]. Procjenjuje se da u gradu ima više bicikala nego stanovnika, a dužina biciklističkih staza iznosi približno 400{{razmak}}km. Zbog toga se Kopenhagen naziva i rajem za bicikliste.}}
| 01-26 = {{Izabrana slika|RUS-2016-Aerial-SPB-Peterhof Palace.jpg|Zračni snimak dvorca Peterhof u [[Peterhof|istoimenom gradu]] kod [[Sankt Peterburg]]a u [[Rusija|Rusiji]]. Predstavlja kompleks dvoraca i vrtova. Nastao je kao kraljevska palača [[Petar I, car Rusije|Petra Velikog]] 1711. Turisti su ga nazvali &quot;ruskim [[Versailles]]em&quot;. Godine 1990. uvršten je u spisak mjesta Svjetske baštine.}}
| 01-27 = {{Izabrana slika|Meulaboh Hovercraft 050110-N-7586B-120.jpg|[[Indonezija]] nakon [[zemljotres]]a i [[cunami]]ja decembra 2004. [[Zemljotres i cunami u Indijskom okeanu 2004.|Cunami]] je posljednica snažnog podmorskog sumatransko-andamanskog zemljotresa.}}
| 01-28 = {{Izabrana slika|Hortensia-1.jpg|Listovi i cvjetni pupoljci [[Hortenzija|hortenzije]] ({{jez-la|Hydrangea macrophylla}}).}}
| 01-29 = {{Izabrana slika|Frida Kahlo, by Guillermo Kahlo.jpg|Fotografija s likom [[Frida Kahlo|Fride Kahlo]] (1907–1954), meksičke slikarke, koju je je uslikao njen otac Guillermo. Kahlo je najpoznatija po svojih 55 autoportreta koji sadrže lični simbolizam dopunjen grafičkim anatomskim referencama. Njen karakteristični fizički izgled – srasle obrve i mješavina evropskog i meksičkog nasljeđa – načinio je od Fride Kahlo jednu od najprepoznatljivijih slikarki 20. stoljeća.}}
| 01-30 = {{Izabrana slika|Aurora australis dancing over an LED illuminated igloo.jpg|Pojava [[Polarna svjetlost|polarne svjetlosti]] na južnom polu (''aurora australis'') nad [[iglu]]om obasjanim [[Svjetleća dioda|svjetlećom diodom]]. Polarna svjetlost je prirodni svjetlosni fenomen koji se javlja u [[Polarni regioni|polarnim oblastima]]. Može biti različitih boja i oblika.}}
| 01-31 = {{Izabrana slika|Bombyx mori antennen.jpg|[[Svilena buba]] ({{jez-la|Bombyx mori}}), insekt iz porodice svilaca ({{jez-la|Bombycidae}}), u stadiju [[leptir]]a. Prepoznatljiva je po tome što se u stadiju [[Gusjenica|gusjenice]] zakukulji u [[Čahura|čahuru]] koju isplete od vrlo tankog (10–20{{razmak}}mikrona) neprekinutog svilenog vlakna, dužine do 2{{razmak}}km, koje proizvede jakim slinjenjem. Odmotavanjem čahura dobija se vlakno za proizvodnju [[Svila|svile]].}}
&lt;!-- Februar --&gt;
| 02-01 = {{Izabrana slika|Sandakan Sabah SK-Sungai-Manila-05.jpg|Učenici u [[Manila|Manili]], glavnom gradu [[Filipini|Filipina]], poziraju za vrijeme časa fizičkog vaspitanja. Grad je obrazovni centar Filipina još od [[Kolonijalizam|kolonijalnog]] perioda i pored velikog broja visokoškolskih ustanova, broji 71 javnu osnovnu školu i 32 javne srednje škole.}}
| 02-02 = {{Izabrana slika|Gabrielle et Jean, by Pierre-Auguste Renoir, from C2RMF cropped.jpg|''Gabriele et Jean'' (1895–1896), [[Pierre-Auguste Renoir]].}}
| 02-03 = {{Izabrana slika|Auguste-Hippolyte Collard, Ancien pont Saint-Michel, 1857 edit.jpg|Most Saint-Michel, stari most u [[Pariz]]u.}}
| 02-04 = {{Izabrana slika|Ebola Virus - Electron Micrograph.tiff|[[Ebola virus]] viđen skeniranjem elektronskim mikroskopom. Obojena slika koja prikazuje čestice virusa ebole (u zelenoj boji) koje se nalaze i u vanćelijskim česticama, kao čestice pupoljaka iz ćelije bubrega (plave) hronično inficirane afričke zelene majmune.}}
| 02-05 = {{Izabrana slika|Margaret D. Foster, in Lab, 4 October 1919.jpg|[[Margaret D. Foster]] u svojoj laboratoriji. Originalni natpis Nacionalne kompanije za fotografije je: &quot;Gospođica Margaret D. Foster, jedina hemičarka ujaka Sama, 4/19. oktobra&quot; – prva hemičarka iz tima Geološkog zavoda SAD-a.}}
| 02-06 = {{Izabrana slika|Mount Ararat and the Araratian plain (cropped).jpg|[[Araratska ravnica]] u [[Armenija|Armeniji]] s vrhovima planine [[Ararat]] u daljini. Planina Ararat najviši je vrh [[Turska|Turske]] (5.165{{razmak}}m).}}
| 02-07 = {{Izabrana slika|Peugeot 206 WRC.jpg|[[Juuso Pykälistö]] ([[Finska]]) u svom Peugeotu 206 WRC tokom Švedskog relija 2003.}}
| 02-08 = {{Izabrana slika|Pied kingfisher (Ceryle rudis leucomelanurus) female.jpg|''Ceryle rudis leucomelanurus'', ptica iz porodice [[Vodomari|vodomara]].}}
| 02-09 = {{Izabrana slika|Wedding Supper - Martin van Meytens - Google Cultural Institute.jpg|''Svadbena večera'', djelo [[Nizozemci|nizozemsko]]-[[Šveđani|švedskog]] slikara Martina van Meytensa. Meytens je poznat kao slikar članova Austrijske kraljevske porodice. ''Svadbena večera'' prikazuje vjenčanje [[Izabela Parmska|Izabele Parmske]] i [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Jozefa II]].}}
| 02-10 = {{Izabrana slika|Sample of Tee - Grand Bazaar.JPG|Tezga s čajevima na čaršiji Kapali u [[Istanbul]]u. Postoji od 1461. i jedna je od najstarijih i najvećih natkrivenih tržnica u svijetu.}}
| 02-11 = {{Izabrana slika|Polyommatus bellargus male, Aveyron, France - Diliff.jpg|[[Reckavi plavac]] (''Polyommatus bellargus'') u [[Aveyron]]u u [[Francuska|Francuskoj]].}}
| 02-12 = {{Izabrana slika|Nazaré February 2013-4.jpg|Prodavačica suhog voća i [[Orašasti plodovi|orašastih plodova]] na ulici u [[portugal]]skom mjestu Nazaré, popularnog odmarališta na obali [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]]. Žena na slici nosi odjeću ukrašenu tradicionalnim portuglaskim vezom.}}
| 02-13 = {{Izabrana slika|The Scream.jpg|''[[Krik (slika)|Krik]]'' ({{jez-no|Skrik}}), [[Edvard Munch]].}}
| 02-14 = {{Izabrana slika|Museummolen De Wachter (Zuidlaren) 22-06-2019. (actm.) 33.jpg|Lampe [[Petrolejka|petrolejke]] i posuđe za kuhanje na [[petrolej]] iz muzeja mlina De Wachter u pokrajini [[Drenthe]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Nekada masovno u upotrebi, ovakve lampe i posuđe i danas se mogu vidjeti u domaćinstvima u predjelima bez električne energije.}}
| 02-15 = {{Izabrana slika|Nagarhole Kabini Karnataka India, Leopard September 2013.jpg|Indijski leopard (''P. p. fusca''), [[Karnataka]], [[Indija]].}}
| 02-16 = {{Izabrana slika|Yan'an East Road Interchange, Shanghai, China (Unsplash).jpg|Zračni snimak saobraćajne petlje u [[Šangaj]]u, najvećem gradu [[Kina|Kine]]. S približno 34 miliona stanovnika u širem području grada, Šangaj ima i status zasebne [[Pokrajine Kine|kineske pokrajine]]. Najveće je saobraćajno, trgovinsko i industrijsko središte zemlje.}}
| 02-17 = {{Izabrana slika|Aquila heliaca vs. Eudorcas thomsonii.JPG|[[Orao krstaš]], okrenut ka [[Tomsonova gazela|Tomsonovoj gazeli]].}}
| 02-18 = {{Izabrana slika|Falcon 9 first stage at LZ-1(two).jpg|[[Falcon 9]], raketa-nosač koju proizvodi američka privatna astronautička kompanija [[SpaceX]].}}
| 02-19 = {{Izabrana slika|Wright First Flight 1903Dec17 (full restore 115).jpg|''Wright Flyer'', prvi avion u historiji koji se vinuo u zrak. Uspješno je odvojio točkove s tla 17. decembra 1903. na 12 sekundi.}}
| 02-20 = {{Izabrana slika|Nile crocodile, Lake St Lucia.jpg|[[Nilski krokodil]], jedan od tri vrste [[krokodil]]a koji žive u [[Afrika|Africi]] i druga najveća vrsta krokodila, poslije [[Estuarski krokodil|estuarskog krokodila]]. Nilski krokodili žive u Africi južno od [[Sahara|Sahare]] i na [[Madagaskar|Madagaskaru]]. Na lošem su glasu jer napadaju ljude. Iako kao vrsti ne prijeti istrebljenje, populacije u mnogim afričkim državama su u opasnosti od nestajanja.}}
| 02-21 = {{Izabrana slika|Plushies Mexico.jpg|Prodavnica [[Plišana igračka|plišanih igračaka]] u [[Mexico City]]ju. Komercijalna proizvodnja plišanih igračaka počela je krajem 19. stoljeća. Njemačka kompanija Steiff bila je jedna od prvih koja je počela proizvoditi igračke od pliša punjenog različitim materijalima. Početkom 20. stoljeća, otprilike u isto vrijeme u SAD-u i u Evropi pojavile su se prve plišane igračke u obliku medvjeda.}}
| 02-22 = {{Izabrana slika|61-208-5089 Dniester Canyon 2 RB 18 1.jpg|Nacionalni park prirode Dnjestarski kanjon u [[Ternopoljska oblast|Ternopoljskoj oblasti]] ([[Ukrajina]]). Park prati tok rijeke [[Dnjestar]] u dužini od otprilike 100{{razmak}}km i u njemu se nalaze neke od najvećih pećina na svijetu – Ozerna (105{{razmak}}km) i Optimistična (230{{razmak}}km).}}
| 02-23 = {{Izabrana slika|Refraction of Golden Gate Bridge in rain droplets 1.jpg|[[Most &quot;Golden Gate&quot;]] reflektiran u kapljici kiše na prozoru posljedicom [[Prelamanje svjetlosti|prelamanja svjetlosti]].}}
| 02-24 = {{Izabrana slika|Alcedo azurea - Julatten.jpg|Azurni [[vodomar]] ''Ceyx azureus azureus'' ([[Queensland]], [[Australija]]).}}
| 02-25 = {{Izabrana slika|JohannesBrahms.jpg|[[Johannes Brahms]], njemački [[kompozitor]] i jedan od predstavnika kasnog [[Romantizam|romantizma]]. Marljiva, visoko izgrađena priroda njegovih radova bila je polazište i nadahnuće za buduće generacije kompozitora.}}
| 02-26 = {{Izabrana slika|Hong Kong Harbour Night 2019-06-11.jpg|Panorama [[Hong Kong]]a noću, 2019.}}
| 02-27 = {{Izabrana slika|Callocephalon fimbriatum male - Callum Brae.jpg|Mužjak ''Callocephalon fimbriatum'', endemske vrste [[Kakadui|kakadua]] koja živi u hladnijim i vlažnijim šumama [[Australija|Australije]] (slikano u [[Teritorija australijskog glavnog grada|ACT]]-u).}}
| 02-28 = {{Izabrana slika|Casa Milà 2836-HDR.jpg|Sporedni ulaz u [[Kuća Milà|Kuću Milà]] ({{jez-ca|Casa Milà}}), poznatu i pod nazivom La Pedrera. Djelo je arhitekte [[Antoni Gaudí|Antonija Gaudíja]] i nalazi se u samom centru [[Barcelona|Barcelone]]. [[UNESCO]] ju je proglasio svjetskom baštinom.}}
| 02-29 = {{Izabrana slika|Laelia gouldiana-003.jpg|''Laelia gouldiana'', [[Orhideje|orhideja]] iz roda ''Laelia'' ([[Tasmanija]], [[Australija]]).}}
&lt;!-- Mart --&gt;
| 03-01 = {{Izabrana slika|Eolophus roseicapilla albiceps.jpg|Ženka ružičastog [[Kakadui|kakadua]] (''Eolophus roseicapilla albiceps'') u [[Tasmanija|Tasmaniji]] ([[Australija]]).}}
| 03-02 = {{Izabrana slika|Кристаллы в высохшей капле Кока Колы.jpg|Kristali [[šećer]]a u osušenoj kapljici [[Coca-Cola|Coca-Cole]] pod mikroskopom.}}
| 03-03 = {{Izabrana slika|Aurora Australis Over the Tasman Sea from SouthWest National Park.jpg|[[Polarna svjetlost]] (''Aurora australis'') i silueta čovjeka na horizontu iznad New Harbour Beacha u [[Tasmanija|Tasmaniji]].}}
| 03-04 = {{Izabrana slika|Coucang.jpg|[[Lijeni loriji|Spori loris]] s Jave (''Nycticebus javanicus''). Stanište vrste su zapadni i središnji dijelovi ostrva [[Java (ostrvo)|Jave]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Nalazi se na Crvenoj listi ugroženih životinja, kao jedna od najugroženijih vrsta. Indonezijske vlasti zabranile su lov Javanskog sporog lorija, ali je njihov broj i dalje u padu.}}
| 03-05 = {{Izabrana slika|Eclairage.jpg|Crteži 58 vrsta svjetiljki koje je čovjek koristio tokom vijekova. Crtež je nastao oko 1900. za potrebe [[Pierre Larousse|Larusove]] ilustrirane enciklopedije.}}
| 03-06 = {{Izabrana slika|Silvereye.jpg|''Zosterops lateralis'', mala [[Ptice pjevačice|ptica pjevačica]], na grani drveta u [[Hobart]]u, glavnom gradu australijske savezne države [[Tasmanija|Tasmanije]].}}
| 03-07 = {{Izabrana slika|Wassily Kandinsky - Inner Alliance - 1929.jpg|''Unutrašnji savez'' (ulje na platnu, 1929) [[Vasilij Kandinski|Vasilija Kandinskog]], ruskog slikara, predstavnika [[Apstraktna umetnost|apstraktnog slikarstva]]. Posjedovao je vrlo visoku slikarsku inteligenciju i imao istančan osjećaj za boje i forme. Svim je bojama dao dublji unutrašnji značaj i asocijacije te ih je stavljao pored suprotnih boja.}}
| 03-08 = {{Izabrana slika|Raspberries05.jpg|[[Malina]], poznata i po svom popularnom nazivu crveno zlato, višegodišnja je listopadna biljka, žbunastog ili polužbunastog rasta, s višegodišnjim korijenom i jednogodišnjim i dugim dvogodišnjim izdancima, koja pripada porodici [[Ruže (porodica)|ruže]] ([[Rosaceae]]), rodu ''[[Kupina|Rubus]]'' i ima više podrodova.}}
| 03-09 = {{Izabrana slika|Schlumbergera (actm) 01.jpg|''Schlumbergera'' ili Božićni [[kaktus]]. Poznat je pod ovim nazivom zbog vremena u kojem cvjeta, najčešće u decembru. Cvijet može biti bijele, crvene, narandžaste ili ružičaste boje.}}
| 03-10 = {{Izabrana slika|Neuschwanstein Castle LOC print rotated.jpg|[[Neuschwanstein]] је [[Njemačka|njemački]] [[zamak]] na jugozapadu [[Bavarska|Bavarske]], koji je sagradio [[Bavarska|bavarski]] kralj [[Ludvig II Bavarski|Ludvig II]] 1869. Jedan je od najpoznatijih zamaka i romantičnih prizora na svijetu i omiljeno turističko odredište. Građen je od 1869. do 1886. uglavnom u stilu njemačke [[Romanika|romanike]] iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Poslužio je kao uzor za bajkoviti zamak u tematskim parkovima [[Disneyland]]a.}}&lt;!--
| 03-11 = 
| 03-12 = 
| 03-13 = 
| 03-14 = 
| 03-15 = --&gt;
| 03-16 = {{Izabrana slika|2019 - НПП Подільські Товтри - 02.jpg|Izlazak sunca nad rijekom Studenycia, [[Hmeljnička oblast]], Ukrajina.}}
| 03-17 = {{Izabrana slika|2017.06.11.-03-Anglerteiche-Rimbach--Seefrosch.jpg|[[Velika zelena žaba]] (Pelophylax ridibundus) pored ribnjaka u Rimbachu ([[Hessen]], Njemačka).}}
| 03-18 = {{Izabrana slika|淡水鄞山寺.jpg|[[:c:Category:Yinshan Temple|Hram Yinshan]], Novi Taipei, Tajvan.}}
| 03-19 = {{Izabrana slika|Moscow Hotel National stairway asv2018-09.jpg|Stubište [[Hotel &quot;Nacional&quot; u Moskvi|Hotela &quot;Nacional&quot;]] u [[Moskva|Moskvi]], [[Rusija|Rusija]]}}
| 03-20 = {{Izabrana slika|Nowruz 2017 in Bisaran, Kurdistan province.jpg|[[Kurdi|Kurdska porodica]] posmatra proslavu novruza, selo Besaran, [[Iranski Kurdistan|Istočni Kurdistan]]. [[Novruz|Novruz]] je dan [[Proljetna ravnodnevnica|proljetne ravnodnevnice]] i označava početak [[Proljeće|proljeća]] na sjevernoj hemisferi.}}
| 03-21 = {{Izabrana slika|Common seal (Phoca vitulina) 2.jpg|[[Obična foka]] (Phoca vitulina), kod ostrva Lismore, Argyll, [[Škotska]]}}
| 03-22 = {{Izabrana slika|Darwin (AU), Darwin Waterfront -- 2019 -- 4423-5.jpg|[[:c:Category:Darwin Waterfront|Darwin Waterfront]] i kongresni centar u Darwinu, [[Sjeverna teritorija]], Australija}}
| 03-23 = {{Izabrana slika|1000 Islands Tower view July 2015 panorama 5.jpg|Panoramski pogled prema sjeverozapadu sa [[:c:Category:1000 Islands Tower|1000 Islands Towera]], Hill Island, [[Ontario]].}}
| 03-24 = {{Izabrana slika|Berkenzwam (Piptoporus betulinus) (d.j.b.) 10.jpg|Vrh brezove gube (Piptoporus betulinus) na slomljenoj odumrloj grani breze između otpalog lišća.}}
| 03-25 = {{Izabrana slika|Kefermarkt Kirche Flügelaltar Verkündigung 02.jpg|''Blagoslovljenost'' na [[Krilati oltar u Kefermarktu|krilatom oltaru župne i hodočasničke crkve Kefermarkt]], Gornja Austrija. Anonimni majstor (zvani ''Majstor Kefermarktovog oltara''), oko 1497.}}
| 03-26 = {{Izabrana slika|07-17-2012 - Emborio - Emporio - Santorini - Greece - 11.jpg|Stari grad Emporeio, Santorini, Grčka.}}
| 03-27 = {{Izabrana slika|2012.10.20-17-Mannheim Vogelstang--Baldachinspinne-Linyphia Triangularis-Weibchen.jpg|''[[Linyphia triangularis|Linyphia triangularis]]'', ženka. Snimljeno u [[Mannheim|Mannheim-Vogelstangu]] ([[Baden-Württemberg|Baden-Württemberg]], Njemačka).}}
| 03-28 = {{Izabrana slika|Waterworks Museum (85472)bw.jpg|[[Parni kondenzator|Parni kondenzator]] u [[Metropolitski muzej Waterworks|Waterworks muzeju]], ugašena crpna stanica u [[:c:Category:Chestnut Hill, Massachusetts|Chestnut Hillu, Massachusetts]]}}
| 03-29 = {{Izabrana slika|Total Solar Eclipse 8-21-17.jpg|[[Pomračenje Sunca 21. augusta 2017.|Poptuno pomračenje Sunca 21. augusta 2017]], gledano iz [[Crowheart (Wyoming)|Crowhearta, Wyoming]]. Fotograf je koristio ''[[bracketing|bracketing]]'' ekspozicije kako bi u isto vrijeme prikazao Sunčevu [[Korona (astronomija)0|koronu]] i površinske karakteristike [[Mladi mjesec|mladog mjeseca]], obasjanog [[Zemljina svjetlost|Zemljinom svjetlošću]]. Nekoliko [[Protuberance|Sunčevih protuberanci]] vidljivo je oko [[Lunarni ud|lunarnog uda]].}}
| 03-30 = {{Izabrana slika|Almandin.jpg|[[Almandin|Almandin]] na sivozelenom [[Šist|šistu]] iz [[Sjeverni Tirol|Sjevernog Tirola]], Austrija.}}
| 03-31 = {{Izabrana slika|Istanbul asv2020-02 img12 Sirkeci Terminal.jpg|[[Željeznički muzej u Istanbulu]]}}
| 04-01 = {{Izabrana slika|Crab spider (Misumena Vatia) with prey silver-spotted skipper (Hesperia comma).jpg|Ženka [[Misumena vatia|pauka-krabe]] (''[[:c:Category:Misumena vatia|Misumena vatia]]'') s plijenom srebrno-pjegavim skiperskim leptirom (''[[:c:Category:Hesperia comma|Hesperia comma]]'') na cvijetu ''[[:c:Category:Centaurea jacea|Centaurea jacea]]'', [[Nacionalni park Bükk|Nacionalni park Bükk]], [[Mađarska|Mađarska]].}}
| 04-02 = {{Izabrana slika|Opening_a_window_to_the_autistic_brain.jpg| Drugi april je Svjetski dan svjesnosti o autizmu}}
| 04-03 = {{Izabrana slika|Panorámica esférica del Seminario de Nobles, Calatayud, España, 2014-12-29, DD 01-105 HDR PAN.JPG|Sferična panorama dvorišta nekadašnjeg Real Seminario de Nobles u [[Calatayud]]u, Španija. Seminario de Nobles bio je obrazovna institucija neposredno pred koledž za plemiće i buržoaziju. Na svijetu postoji samo šest takve vrste, a ovaj datira iz sredine 18. vijeka. Ova slika je rezultat 105 kadrova.}}
| 04-04 = {{Izabrana slika|Lauffen a.N. - die Regiswindiskirche auf ihrem Felsen über dem Neckar 2.jpg|Crkva Svetog Regiswindisa u [[Lauffen am Neckar]]u, Njemačka, uzdiže se na stijeni direktno na obali rijeke Neckar.}}
| 04-05 = {{Izabrana slika|TianqiZhe.jpg|[[Car Tianqi|Tianqi]], 15. car iz [[Dinastija Ming|dinastije Ming]]}}
| 04-06 = {{Izabrana slika|Ivanovo asv2018-08 img55 Fokin Manufactory.jpg|[[Uvodj|Rijeka Uvodj]] i zgrade bivše fabrike Fokin u [[Ivanovo|Ivanovu]], Rusija}}
| 04-07 = {{Izabrana slika|Afternoon at Tennfjorden, Raftsundet, Hinnøya, Norway, 2015 September (02).jpg|Jesenji pogled na [[Raftsundet]] i planine [[Austvågøya]] (uključujući [[Trollryggen|Trolltindan]]) preko [[:no:Tennfjorden|Tennfjordena]], [[Hinnøya]], [[Norveška]].}}
| 04-08 = {{Izabrana slika|Catkin at BBG (78267).jpg|[[Resa (cvat)|Resa]] u [[Botanički vrt u Brooklynu|Botaničkom vrtu u Brooklynu]]}}
| 04-09 = {{Izabrana slika|Sydney (AU), Coast, New Zealand sea lions -- 2019 -- 3489.jpg|Litica u Vaucluseu s novozelandskim morskim lavovima, [[Sydney]], [[Novi Južni Vels]], Australija}}
| 04-10 = {{Izabrana slika|Cambridge skyline November 2016 panorama.jpg|Pogled na [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge]], [[Massachusetts]], gledano sa [[Harvardski most|Harvardskog mosta]]. Vidno istaknuti su [[Great Dome (MIT)|Great Dome]] i [[Green Building (MIT)|Green Building]] [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskog instituta za tehnologiju]] (MIT), koji je osnovan 10. aprila 1861.}}
| 04-11 = {{Izabrana slika|Schedel Damaskus 1497.jpg|Pogled na [[Damask]] u [[Nirnberška hronika|Schedelovoj svjetskoj historiji]], drvorez [[Michael Wolgemut|Michaela Wolgemuta]] kojeg je [[Johann Schönsperger]] printao u veoma rijetkom [[Nirnberška hronika#Piratska izdanja|piratskom izdanju]] iz 1497. u [[Augsburgu]].}}
| 04-12 = {{Izabrana slika|Dülmen, Leuste, Bäume im Nebel -- 2020 -- 5042 (bw).jpg|Drveće u [[Magla|magli]] u zaseoku [[Leuste]], [[Dülmen]], Njemačka.}}
| 04-13 = {{Izabrana slika|Autopista Taylor, Chicken, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-28, DD 102.jpg|Beskrajna [[autocesta Taylor]], [[Chicken (Aljaska)|Chicken]], [[Aljaska]], SAD.}}
| 04-14 = {{Izabrana slika|Gletsjerpad naar de Morteratschgletsjer 12-09-2019. (d.j.b) 01.jpg|Planinski put do jezika [[Lednik Morteratsch|lednika Morteratsch]].}}
| 04-15 = {{Izabrana slika|Eilat Dolphin Reef (3).jpg|[[Dolphin Reef|Turističko mjesto za ronjenje]] na južnoj obali [[Eilat]]a, Izrael, oko grebena u obliku potkovice. Na tom području se mogu pronaći mnoge vrste životinja, uključujući [[Okeanski delfin|delfine]].}}
| 04-16 = {{Izabrana slika|Stormy sunset over Waimakariri River basin, New Zealand.jpg|Olujni zalazak sunca nad slivom [[Rijeka Waimakariri|rijeke Waimakariri]], Novi Zeland. Slika je uslikana sa Black Rangea.}}
| 04-17 = {{Izabrana slika|A man carries a huge hammerhead through the streets of Mogadishu.jpg|Muškarac nosi ogromnu [[Ajkula čekićarka|ajkulu čekićarku]] kroz ulice [[Mogadiš]]a, Somalija.}}
| 04-18 = {{Izabrana slika|2014 Baroña. Castro de Baroña. Porto do Son-2.jpg|Gradina Baroña, Porto do Son, Galicia.}}
| 04-19 = {{Izabrana slika|Fish hanging in the sun with black background.jpg|}}
| 04-20 = {{Izabrana slika|Assassin bug (Rhynocoris iracundus) with bee (Apis ssp) prey.jpg|[[Stjenica ubica|Stjenica ubica]] (''[[:c:Rhynocoris iracundus|Rhynocoris iracundus]]''), sa [[:bs:pčela|pčelom]] (''Apis sp.'') plijenom na ''[[:c:Eryngium|Eryngium sp.]]'', [[Sjeverna Makedonija|Republika Sjeverna Makedonija]].}}
| 04-21 = {{Izabrana slika|Buckingham Palace, London - April 2009.jpg|[[Bakingemska palača]] u [[London]]u, dom [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabethe II]], kraljice [[Krunske zemlje Commonwealtha|16 krunskih zemalja Commonwealtha]] širom svijeta, koja je rođena na današnji dan prije 95 godina.}}
| 04-22 = {{Izabrana slika|Palo Alto Baylands January 2013 001.jpg|Električni vodovi u [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Altou]], [[Kalifornija]]. Od 2020. godine više od trećine [[Energija u Kaliforniji|energije u Kaliforniji]] dolazi iz [[Obnovljiva energija|obnovljivih izvora]].}}
| 04-23 = {{Izabrana slika|Carambola Starfruit.jpg|Zrele [[Karambola|karambole]], također poznate kao zvjezdasto voće, plod drveta ''[[Averrhoa carambola]]'': okomiti, bočni i presječni profili. Presjek ploda ima oblik zvijezde petokrake, odakle je i dobila ime.}}
| 04-24 = {{Izabrana slika|Kolvitsa panorama.jpg|[[Kolvica (rijeka)|Rijeka Kolvica]] na [[Koljsko poluostrvo|Koljskom poluostrvu]], Murmanska oblast, Rusija}}
| 04-25 = {{Izabrana slika|PK Thatta asv2020-02 img03 Shah Jahan Mosque.jpg|Enterijerni pogled na jednu od kupola [[Šah Džahanova džamija u Thattai|Šah Džahanove džamije]], [[Thatta]], [[Pakistan]]}}
| 04-26 = {{Izabrana slika|BlackMarble20161km.jpg|Ova kompozitna slika iz 2016. godine prikazuje noćna svjetla na Zemlji.}}
| 04-27 = {{Izabrana slika|Nicolaaskerk (Hemelum) 20-07-2020. (actm.) 11.jpg|Detalji Nicolaaskerka, [[Crkva bez prolaza|crkve bez prolaza]] izgrađene 1668. godine u [[Hemelum]]u u holandskoj provinciji [[Friesland]]}}
| 04-28 = {{Izabrana slika|01-01-2014 - Messeturm - trade fair tower - Frankfurt- Germany - 01.jpg|[[Messeturm|Sajamski toranj]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]]}}
| 04-29 = {{Izabrana slika|Actinostola.jpg|[[Morska sasa]] iz roda [[Actinostola]] u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]}}
| 04-30 = {{Izabrana slika|2013 Rainbow over Washfold.jpg|[[Duga]] iznad [[Marrick|Washfolda]], [[Sjeverni Yorkshire|Sjevernog Yorkshirea]]}}
| 05-01 = {{Izabrana slika|Three wheeler in Pingyao.jpg|Kineski radnici rano ujutru idu u centar [[Pingyao]]a na posao, juni 2007.}}
| 05-02 = {{Izabrana slika|Lady with an Ermine - Leonardo da Vinci - Google Art Project.jpg|''[[Dama s hermelinom]]'', slika [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]], koji je umro na današnji dan 1519.}}
| 05-03 = {{Izabrana slika|Dülmen, Kirchspiel, Börnste, Felder und Bäume -- 2017 -- 3238.jpg|Leteće [[Guska|guske]] uz [[izlazak sunca]] u zaseoku [[Börnste]], Kirchspiel, [[Dülmen]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], Njemačka.}}
| 05-04 = {{Izabrana slika|Facocero común (Phacochoerus africanus), parque nacional de Zambeze, Zimbabue, 2018-07-28, DD 01.jpg|[[Bradavičasta svinja]] (''Phacochoerus africanus''), [[Nacionalni park Zambezi]], [[Zimbabve]].}}
| 05-05 = {{Izabrana slika|Erinaceus roumanicus 2020 G2.jpg|[[Sjeverni bjeloprsi jež]] (''Erinaceus roumanicus''), Ukrajina. Fotografija snimljena u divljini.}}
| 05-06 = {{Izabrana slika|View of Kaikoura Ranges, New Zealand.jpg|Slika snimljena sa staze ka Mt Fyffe i prikazuje rijeku Kowhai na dnu sa planinskim lancima zapadno od Mt Fyffe. [[Planinski lanac Kaikōura]], Novi Zeland}}
| 05-07 = {{Izabrana slika|Tokyo Metro and JR East at Ochanomizu, Tokyo.jpg|Voz [[Tokijski metro|tokijskog metroa]] prelazi rijeku Kandau, dok iznad njega [[:bs:JR East|JR East]] upravo napušta [[Stanica Ochanomizu|Ochanomizu]]. Slika snimljena u Ochanomizu, [[Tokio]], Japan.}}
| 05-08 = {{Izabrana slika|Rock hyrax (Procavia capensis) 2.jpg|[[Planinski pećinar]] (poznat i kao kameni zec) (''[[:c:Procavia capensis|Procavia capensis]]''), [[Erongo]], [[Namibija]]. Uz [[Lamantini|lamantine]], pećinari su životinje koje su u najbližoj vezi sa [[slon]]ovima.}}
| 05-09 = {{Izabrana slika|Katsushika Hokusai, published by Nishimuraya Yohachi (Eijudō) - Fine Wind, Clear Weather (Gaifū kaisei), also known as Red Fuji, from the series Thirty-six Views o... - Google Art Project - Cropped.jpg|''[[Fini vjetar, vedro jutro]]'' (Gaifū kaisei), poznat i kao Crveni Fuji, iz serije &quot;Trideset i šest pogleda na [[:bs:Fuji|Mount Fuji]]&quot; (Fugaku snjūrokkei).}}
| 05-10 = {{Izabrana slika|Darwin (AU), Stokes Hill Wharf -- 2019 -- 4362.jpg|[[:c:Category:Stokes Hill Wharf|Stokes Hill Wharf]] u [[:c:Category:Darwin, Northern Territory|Darwinu]], Sjeverna teritorija, Australija}}
| 05-11 = {{Izabrana slika|Zaaddoos van een goudsbloem (Calendula officinalis) 11-09-2020 (d.j.b.).jpg|Sjeme [[neven]]a (''Calendula officinalis'').}}
| 05-12 = {{Izabrana slika|Кришталеві крила.jpg|[[Sympetrum flaveolum|Žutokrilni trkač]] ''([[:c:Sympetrum flaveolum|Sympetrum flaveolum]])'' u [[Park Pušča-Vodica|parku Pušča-Vodica]], [[Kijev]], Ukrajina.}}
| 05-13 = {{Izabrana slika|Brooklyn Botanic Garden New York May 2015 panorama 2.jpg|Japanski vrt brda i ribnjaka u [[Botanički vrt u Brooklynu|botaničkom vrtu u Brooklynu]], [[New York City]], koji je prvi put otvoren za javnost 13. maja 1911.}}
| 05-14 = {{Izabrana slika|Pato aguja africano (Anhinga rufa), parque nacional de Chobe, Botsuana, 2018-07-28, DD 46.jpg|Primjer ptice ''Anhinga rufa'' koja traži ribu u [[Cuando|rijeci Cuando]], [[Nacionalni park Chobe]], [[Bocvana]].}}
| 05-15 = {{Izabrana slika|Moscow KievskayaFL metro station asv2018-08.jpg|}}
| 05-16 = {{Izabrana slika|Hvannhagi 9.jpg|Jezero Hvannhagi na Suðuroyu, Farska ostrva.}}
| 05-17 = {{Izabrana slika|FCAB GL26C-2 2005, 2010 and GT22CU-3 2402 Ascotan.jpg|Voz vuče [[Olovo|olovnu rudu]] iz [[Rudnik San Cristóbal (Bolivija)|rudnika San Cristobal]] (Bolivija) do lučkog grada [[Antofagasta]] (Čile).}}
| 05-18 = {{Izabrana slika|Після грози ).jpg|Polonina pastira nakon oluje. [[Karpatski rezervat biosfere]], [[Ukrajina]].}}
| 05-19 = {{Izabrana slika|African fish eagle (Haliaeetus vocifer) Ethiopia.jpg|[[Afrički morski orao]] (''Haliaeetus vocifer''), jezero Ziway, Etiopija.}}
| 05-20 = {{Izabrana slika|Ferry light trail, Rostock.jpg|Svjetlosni trag najvećeg njemačkog trajekta ''[[:c:Category:Mecklenburg-Vorpommern (ship, 1996)|M/S Mecklenburg-Vorpommern]]'' u [[Warnemünde]]u, Njemačka.}}
| 05-21 = {{Izabrana slika|Black-winged stilt courtship behaviour.jpg|Udvaranje [[Crnokrilna štula|crnokrilnih štula]] (''Himantopus himantopus''). [[Poluostrvo Kinburn]], Ukrajina.}}
| 05-22 = {{Izabrana slika|Aveiro March 2012-12.jpg|Svjetionik Aveiro, zapadna obala Portugala.}}
| 05-23 = {{Izabrana slika|African bush elephants (Loxodonta africana) female with six-week-old baby.jpg|}}
| 05-24 = {{Izabrana slika|Parboiled rice with chicken, peppers, cucurbita, peas and tomato.jpg|}}
| 05-25 = {{Izabrana slika|CSIRO ScienceImage 3881 Five Antennas at Narrabri.jpg|}}
| 05-26 = {{Izabrana slika|Nikola Tesla, with his equipment EDIT.jpg|}}
| 05-27 = {{Izabrana slika|Spb 06-2017 img47 Church on the Blood.jpg|}}
| 05-28 = {{Izabrana slika|Detail of Distinction Hotel facade, Christchurch, New Zealand.jpg|}}
| 05-29 = {{Izabrana slika|Larus californicus Palo Alto May 2011 001.jpg|}}
| 05-30 = {{Izabrana slika|68-104-9007 Kamianets-Podilskyi Fortress RB 18 2.jpg|}}
| 05-31 = {{Izabrana slika|Wroclaw- Dworzec, perony.jpg|}}&lt;!--
| 06-01 = {{Izabrana slika|}}
| 06-02 = {{Izabrana slika|}}
| 06-03 = {{Izabrana slika|}}
| 06-04 = {{Izabrana slika|}}
| 06-05 = {{Izabrana slika|}}
| 06-06 = {{Izabrana slika|}}
| 06-07 = {{Izabrana slika|}}
| 06-08 = {{Izabrana slika|}}
| 06-09 = {{Izabrana slika|}}
| 06-10 = {{Izabrana slika|}}
| 06-11 = {{Izabrana slika|}}
| 06-12 = {{Izabrana slika|}}
| 06-13 = {{Izabrana slika|}}
| 06-14 = {{Izabrana slika|}}
| 06-15 = {{Izabrana slika|}}
| 06-16 = {{Izabrana slika|}}
| 06-17 = {{Izabrana slika|}}
| 06-18 = {{Izabrana slika|}}
| 06-19 = {{Izabrana slika|}}
| 06-20 = {{Izabrana slika|}}
| 06-21 = {{Izabrana slika|}}
| 06-22 = {{Izabrana slika|}}
| 06-23 = {{Izabrana slika|}}
| 06-24 = {{Izabrana slika|}}
| 06-25 = {{Izabrana slika|}}
| 06-26 = {{Izabrana slika|}}
| 06-27 = {{Izabrana slika|}}
| 06-28 = {{Izabrana slika|}}
| 06-29 = {{Izabrana slika|}}
| 06-30 = {{Izabrana slika|}}
| 07-01 = {{Izabrana slika|}}
| 07-02 = {{Izabrana slika|}}
| 07-03 = {{Izabrana slika|}}
| 07-04 = {{Izabrana slika|}}
| 07-05 = {{Izabrana slika|}}
| 07-06 = {{Izabrana slika|}}
| 07-07 = {{Izabrana slika|}}--&gt;
| 07-08 = {{Izabrana slika|Oberstenfeld - Burg Lichtenberg - Ansicht von WSW (2).jpg|Dvorac Lichtenberg blizu [[Oberstenfeld]]a (Distrikt Ludwigsburg, Njemačka) jedan je od najbolje sačuvanih dvoraca iz perioda Staufer. Pogled iz vinograda sa jugozapada.}}
| 07-09 = {{Izabrana slika|Parque nacional y reserva Denali, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-30, DD 13-19 PAN.jpg|Pejzaž [[Nacionalni park Denali|Nacionalnog parka Denali]] iz Centra za posjetitelje Eielson, Aljaska, Sjedinjene Američke Države.}}
| 07-10 = {{Izabrana slika|Sun getting through fog in the New Zealand bush, Bryant Range.jpg|Sunce prodire kroz maglu u novozeladnskoj šumi [[Bryant Range]]. Fotografija je snimljena na putu između Rocks Huta i Middle Creek Huta. Ovo je dio [[Staza Te Araroa|staze Te Araroa]].}}
| 07-11 = {{Izabrana slika|Khalili Collections A Composite Imaginary View of Japan.jpg|Kompozitni imaginarni pogled na [[Japan]]: svileni tekstil iz ere Meiji, sada je dio [[Kolekcija japanske umjetnosti Khalili|Kolekcije japanske umjetnosti Khalili]]}}
| 07-12 = {{Izabrana slika|Malva moschata Mitterbach 02.jpg|[[Mošusni sljez]] ([[:c:Category:Malva moschata|Malva moschata]]) sa kapima kiše, Mitterbach am Erlaufsee, Donja Austrija}}
| 07-13 = {{Izabrana slika|30th Street Station Philadelphia July 2016 002 edit.jpg|[[30th Street Station]], [[Philadelphia]], osvjetljena u čast [[Nacionalna demokratska konvencija 2016.|Nacionalne demokratske konvencije 2016]].}}
| 07-14 = {{Izabrana slika|Pieris brassicae auf Centaurea jacea 01.jpg|Leptir vrste [[veliki kupusar]] ([[:c:Category:Pieris brassicae|Pieris brassicae]]) na cvijetu [[livadske zečine]] ([[:c:Category:Centaurea jacea|Centaurea jacea]]), Mitterbach am Erlaufsee, Donja Austrija}}
| 07-15 = {{Izabrana slika|Fuente Wittelsbacher, Plaza Lenbach, Múnich, Alemania, 2015-07-04, DD 07-09 HDR.JPG|Monumentalna [[Wittelsbacher Brunnen (Lenbachplatz)|fontana Wittelsbacher Brunnen]] u sjevernom dijelu centralnog Münchena, Bavarska, Njemačka. Skulptura s lijeve strane je žena koja sjedi na biku i drži zdjelu, te prikazuje ljekovita svojstva vode; s desne strane sjedi čovjek na konju i baca kamen što predstavlja razornu snagu vode. Izgrađena je između 1893. i 1895, a dizajn prati crteže kipara [[Adolf von Hildebrand|Adolfa von Hildebranda]].}}
| 07-16 = {{Izabrana slika|Perchtoldsdorf Pfarrkirche Türkenfenster 01.jpg|''Turski Prozor'' u župnoj crkvi u [[Perchtoldsdorf]]u (Donja Austrija), ilustruje uništenje grada tokom [[Bitka kod Beča|bitke kod Beča]] 16. jula 1683.}}&lt;!--
| 07-17 = 
| 07-18 = 
| 07-19 = 
| 07-20 = 
| 07-21 = 
| 07-22 = 
| 07-23 = 
| 07-24 = 
| 07-25 = 
| 07-26 = 
| 07-27 = 
| 07-28 = 
| 07-29 = 
| 07-30 = 
| 07-31 = 
| 08-01 = 
| 08-02 = 
| 08-03 = 
| 08-04 = 
| 08-05 = 
| 08-06 = 
| 08-07 = 
| 08-08 = 
| 08-09 = 
| 08-10 = 
| 08-11 = 
| 08-12 = 
| 08-13 = 
| 08-14 = 
| 08-15 = 
| 08-16 = 
| 08-17 = 
| 08-18 = 
| 08-19 = 
| 08-20 = 
| 08-21 = 
| 08-22 = 
| 08-23 = 
| 08-24 = --&gt;
| 08-25 = {{Izabrana slika|تصویر سراسرنما از بام کاروانسرای دیرگچین استان قم، معماری برجای مانده از دوره ساسانی.jpg|[[Dair-e Gačin]] je jedan od najvećih karavan-saraja u Iranu koji se nalazi u središtu Nacionalnog parka Kavir. Nazivaju ga i “Majkom iranskih karavan-saraja”. Dair-e Gačin se nalazi u središnjem okrugu [[Provincija Kom|provincije Kom]], [[Iran]].}}
| 08-26 = {{Izabrana slika|White-fronted bee-eater (Merops bullockoides) Namibia.jpg|[[Bjeločelica]] (''Merops bullockoides''), [[Kuando|rijeka Kuando]], [[Namibija]]. Danas je [[Dan heroja (Namibija)|Dan heroja]] u Namibiji. Obilježava [[namibijski rat za nezavisnost]] koji je počeo 26. augusta 1966. u [[Omugulugwombashe]]u.}}&lt;!--
| 08-27 = 
| 08-28 = --&gt;
| 08-29 = {{Izabrana slika|Povelja_Kulina_bana.jpg|Povelja Kulina bana|390px}}&lt;!--
| 08-30 = 
| 08-31 = 
| 09-01 = 
| 09-02 = 
| 09-03 = 
| 09-04 = 
| 09-05 = 
| 09-06 = 
| 09-07 = 
| 09-08 = 
| 09-09 = 
| 09-10 = 
| 09-11 = 
| 09-12 = 
| 09-13 = 
| 09-14 = 
| 09-15 = 
| 09-16 = 
| 09-17 = 
| 09-18 = 
| 09-19 = 
| 09-20 = 
| 09-21 = 
| 09-22 = 
| 09-23 = 
| 09-24 = 
| 09-25 = 
| 09-26 = 
| 09-27 = 
| 09-28 = 
| 09-29 = 
| 09-30 = 
| 10-01 = 
| 10-02 = 
| 10-03 = 
| 10-04 = 
| 10-05 = 
| 10-06 = 
| 10-07 = 
| 10-08 = 
| 10-09 = 
| 10-10 = 
| 10-11 = 
| 10-12 = 
| 10-13 = 
| 10-14 = 
| 10-15 = 
| 10-16 = 
| 10-17 = 
| 10-18 = 
| 10-19 = 
| 10-20 = 
| 10-21 = 
| 10-22 = 
| 10-23 = 
| 10-24 = 
| 10-25 = 
| 10-26 = --&gt;
| 10-27 = {{Izabrana slika|Mongoose pile.jpg|Tri [[mungos]]a (''Mungos mungo'').}}
| 10-28 = {{Izabrana slika|Los Dragos Gemelos - Breña Alta - La Palma 02.jpg|Drveća [[Dragos gemelos]]a u [[Španija|Španiji]].}}
| 10-29 = {{Izabrana slika|Women at work, Gujarat (cropped).jpg|Žene rade u [[Riža|rižinim]] poljima u [[Indija|Indiji]].}}
| 10-30 = {{Izabrana slika|Prag, Nationalmuseum, Brunnen -- 2019 -- 6841.jpg|Fontana ispred [[Nacionalni muzej Češke|Nacionalnog muzeja Češke]] u [[Prag]]u.}}
| 10-31 = {{Izabrana slika|Northern part of Lake Wanaka with surrounding mountains, New Zealand.jpg|Sjeverni dio [[Wanaka (jezero)|jezera Wanaka]] okružen planinama ([[Novi Zeland]]).}}
| 11-01 = {{Izabrana slika|Nizhny Novgorod Stadium asv2019-05.jpg|Stadion u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]] ([[Rusija]]).}}
| 11-02 = {{Izabrana slika|Flatid leaf bugs and nymphs (Phromnia rosea).jpg|[[Flatida rosea|Ružičasti cvrčci]] (''Flatida rosea'') s [[Lutka (insekt)|kukuljicama]] u nacionalnom parku [[Ankarana]] na [[Madagaskar]]u.}}
| 11-03 = {{Izabrana slika|Dülmen, Wildpark -- 2018 -- 1417-21.jpg|Jutro u prirodnom rezervatu u [[Dülmen]]u ([[Njemačka]]).}}
| 11-04 = {{Izabrana slika|Mt Sefton massif, Aoraki - Mount Cook National Park, New Zealand.jpg|Planinski masiv [[Mount Sefton|Sefton]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].}}
| 11-05 = {{Izabrana slika|Carraca lila (Coracias caudata), parque nacional de Chobe, Botsuana, 2018-07-28, DD 30.jpg|''[[Coracias caudatus]]'' u nacionalnom parku [[Nacionalni park Chobe|Chobe]] ([[Bocvana]]).}}
| 11-06 = {{Izabrana slika|Dirt jump IMG 7609.jpg|[[Dirt jumping]] s biciklom [[BMX]].}}
| 11-07 = {{Izabrana slika|2019-07-24-Dingle Lighthouse-6686.jpg|[[Svjetionik]] na ulazu u zaliv [[Dingle]] ([[Irska]]).}}
| 11-08 = {{Izabrana slika|Schwetzingen - Schlossgarten - Großer Weiher - Westende mit Brücke im Herbst 2.jpg|Drveće sa šarenim jesenjim lišćem u vrtovima [[Švecingerov zamak|Švecingerovog zamka]] ([[Njemačka]]).}}
| 11-09 = {{Izabrana slika|2016 Phnom Penh, Pałac Królewski, Preah Tineang Phhochani (14).jpg|Kraljevska palača [[Kambodža|Kambodže]].}}
| 11-10 = {{Izabrana slika|Parque estatal Chugach, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-22, DD 77.jpg|Pogled s [[lednik|glečera]] u parku prirode Chugach na [[Aljaska|Aljasci]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]).}}
| 11-11 = {{Izabrana slika|Elephant's Trunk nebula.jpg|[[IC 1396A]], emisijska maglina u sazviježđu [[Kefej (sazviježđe)|Kefej]].}}
| 11-12 = {{Izabrana slika|Sunset by Wapta Falls.jpg|Zalazak sunca iza vodopada Wapta u [[Nacionalni park Yoho|nacionalnom parku Yoho]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]).}}
| 11-13 = {{Izabrana slika|Valère et Haut de Cry.jpg|[[Bazilika Valère]] i planina [[Haut de Cry]] u [[Švicarska|Švicarskoj]].}}
| 11-14 = {{Izabrana slika|Wilkin River by its confluence with Makarora River, Otago, New Zealand 02.jpg|Rijeka [[Wilkin (rijeka)|Wilkin]] kraj svog ušća [[Makarora (rijeka)|Makarora]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].}}
| 11-15 = {{Izabrana slika|Esens, Steinstraße -- 2021 -- 6323.jpg|Kišobrani u Steinstrasseu, [[Esens]], [[Donja Saksonija]] ([[Njemačka]]).}}
| 11-16 = {{Izabrana slika|Beech Forest (AU), Great Otway National Park, Beauchamp Falls -- 2019 -- 1271.jpg|Vodopadi Beauchamp u [[Nacionalni park Great Otway|nacionalnom parku Great Otway]] u [[Victoria (Australija)|Victoriji]] ([[Australija]]).}}
| 11-17 = {{Izabrana slika|Захід сонця на вершині скелі Соколине око.jpg|Stijena &quot;Sokolovo oko&quot; u [[Ukrajina|Ukrajini]].}}
| 11-18 = {{Izabrana slika|Panther chameleon (Furcifer pardalis) male Nosy Be.jpg|Mužjak ''[[Furcifer pardalis]]'' u rezervatu [[Lokobe]] na [[Madagaskar]]u.}}&lt;!--
| 11-19 = 
| 11-20 = 
| 11-21 = 
| 11-22 = 
| 11-23 = 
| 11-24 = 
| 11-25 = 
| 11-26 = 
| 11-27 = 
| 11-28 = 
| 11-29 = 
| 11-30 = 
| 12-01 = 
| 12-02 = 
| 12-03 = 
| 12-04 = 
| 12-05 = 
| 12-06 = 
| 12-07 = --&gt;
| 12-08 = {{Izabrana slika|Linz Neuer Dom Rudigier-Orgel 01.jpg|Orgulje u katedrali Bezgrešnog začeća ([[Nova katedrala u Linzu|Nova katedrala]]) u Linzu, Gornja Austrija.}}
| 12-09 = {{Izabrana slika|Wroclaw- Ratusz, wieza.jpg|[[Gradska vijećnica Wrocław]] i [[Modernizam|modernistička]] zgrada općinske štedionice Santander u pozadini.}}
| 12-10 = {{Izabrana slika|Catedral II.jpg|Pećina na području [[Državni park Terra Ronca|državnog parka Terra Ronca]] u [[São Domingos (Goiás)|São Domingosu]], Brazil.}}
| 12-11 = {{Izabrana slika|Princes Road Synagogue Nave.jpg|[[Bimah]] iz [[Sinagoga Princes Road|sinagoge Princes Road]] u [[Liverpool]]u, Engleska.}}
| 12-12 = {{Izabrana slika|PK Chaukhandi Necropolis near Karachi asv2020-02 img07.jpg|[[Grobnice Chaukhandi]] u blizini [[Karachi]]ja, [[Pakistan]].}}
| 12-13 = {{Izabrana slika|Lago Kluane, Destruction Bay, Yukón, Canadá, 2017-08-25, DD 70-76 PAN.jpg|Panoramski pogled na [[Kluane (jezero)|jezero Kluane]], u blizini [[Destruction Bay]]a, [[Yukon]], Kanada. Jezero se nalazi u jugoistočnom dijelu Yukona, te je sa površinom od 408&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveće jezero koje se u cjelosti nalazi u Yukonu.}} 
| 12-14 = {{Izabrana slika|Lymantria dispar MHNT Chenille.jpg|Gusjenica [[Lymantria dispar|hrastovog gubara]] na listu papira na dnu hrastovog drveta.}}
| 12-15 = {{Izabrana slika|Great Egret during mating season at Smith Oaks Sanctuary, High Island.jpg|Velika bijela čaplja (Ardea alba) tokom sezone parenja u svetištu Smith Oaks, High Island, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].}}
| 12-16 = {{Izabrana slika|Acavus haemastoma fastuosa 01.JPG|[[Acavus haemastoma]] fastuosa (Albers, 1854); prečnik 4,4&amp;nbsp;cm; porijeklom iz [[Galle]]a, [[Šri Lanka]].}}
| 12-17 = {{Izabrana slika|Moscow Gorky Park main portal 08-2016 img1.jpg|Kolonada glavnog portala u [[Park Gorkog (Moskva)|parku Gorkog]] u [[Moskva|Moskvi]], [[Rusija]].}}
| 12-18 = {{Izabrana slika|ISS035-E-007148 Nile - Sinai - Dead Sea - Wide Angle View.jpg|''&quot;[[Nil]] i [[Sinaj]], do [[Izrael]]a i dalje. Čisti pogled na ljudsku historiju&quot;'', astronaut [[Chris Hadfield]]. Fotografija sa [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]].}}
| 12-19 = {{Izabrana slika|Princetown (AU), Port Campbell National Park, Twelve Apostles -- 2019 -- 0969.jpg|[[:c:Category:Twelve apostles (geography)|Dvanaest apostola]] u [[:c:Category:Port Campbell National Park|Nacionalnom parku Port Campbell]] u [[Princetown]]u, [[Australija]].}}
| 12-20 = {{Izabrana slika|Museo de la Catedral de Quito, Quito, Ecuador, 2015-07-22, DD 91-93 HDR.JPG|Kapitalna dvorana koja se nalazi u današnjem muzeju [[Katedrala Quito|gradske katedrale Quito]] u [[Quito|historijskom centru Quitoa]], glavnog grada [[Ekvador]]a. Izgradnja katoličkog hrama započela je 1562. godine i svešten je 10 godina kasnije, ali je ova sala svečano otvorena u 17. vijeku po nalogu biskupa Alfonso de la Peña y Montenegro. Kapitalna dvorana sadrži slike svih biskupa i nadbiskupa Nadbiskupije Quito od 1545. godine.}}
| 12-21 = {{Izabrana slika|Pied kingfisher (Ceryle rudis rudis) female 2.jpg|Ženski šareni vodomar ([[:c:Ceryle rudis|Ceryle rudis rudis]]) u Etiopiji. Za razliku od ostalih [[vodomari|vodomara]], ona obično lovi ribu lebdeći iznad vode.}}
| 12-22 = {{Izabrana slika|Dyker Lights (62317).jpg|[[Božićna svjetla]] izložena u [[Dyker Heights]] kvartu u [[Brooklyn (New York)|Brooklynu]], [[New York (država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Kvart je dobio nadimak &quot;Dyker Lights&quot;  zbog svojih veoma zanimljivih i detaljnih prazničnih svjetala.}}
| 12-23 = {{Izabrana slika|Gold rim swallowtail (Battus polydamas jamaicensis) underside worn 2.JPG|[[Battus polydamas|Zlatni jedrilac]] ([[:c:Battus polydamas|Battus polydamas jamaicensis]]) na imanju Green Castle, [[Jamajka]]. Preko dvadeset [[podvrsta]] ovog [[Jerilci|leptira jedrilca]] razvilo se na [[Karibi]]ma i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Ova vrsta je [[endem]] Jamajke.}}
| 12-24 = {{Izabrana slika|View of a frosty evening through a window on a Scottish farm.jpg|Pogled kroz prozor na smrznuto poslijepodne jedne škotske farme u [[Trossachs]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].}}
| 12-25 = {{Izabrana slika|Nürnberg St. Lorenz Dreikönigsaltar Geburt 01.jpg|''Rođenje Isusovo'', [[Hans Pleydenwurff]] (oko 1460). Slika na ploči oltara tri kralja (Dreikönigsaltar) u [[Crkva svetog Lovre (Nürnberg)|Crkvi sv. Lovre]] u Nürnbergu, Bavarska, Njemačka.}}&lt;!--
| 12-26 = 
| 12-27 = 
| 12-28 = 
| 12-29 = 
| 12-30 = 
| 12-31 = --&gt;
| {{Izabrana slika|Embalse de Kechut, Armenia, 2016-10-01, DD 60-63 PAN.jpg|Panorama vještačkog [[Kečutsko jezero|Kečutskog jezera]] u [[Armenija|Armeniji]].|390px}}
}}</text>
      <sha1>d3se9przfvv5nd7v85o4svxev5wasu3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428945</id>
      <parentid>3428944</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T20:10:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48822" xml:space="preserve">{{#switch: {{LOCALMONTH}}-{{LOCALDAY2}}
&lt;!-- Januar --&gt;
| 01-01 = {{Izabrana slika|European otter 02.jpg|[[Vidra|Evropska ili evroazijska vidra]] je [[vrsta (biologija)|vrsta]] iz porodice [[Kune|kuna]], izuzetno prilagođena životu u slatkoj vodi. Poznate su kao veoma vješti plivači.}}
| 01-02 = {{Izabrana slika|The Kiss - Gustav Klimt - Google Cultural Institute.jpg|''[[Poljubac (slika)|Poljubac]]'' ({{jez-de|Der Kuss}}; 1907–1908), ulje na platnu, [[Gustav Klimt]].}}
| 01-03 = {{Izabrana slika|Hammer und Schleiferei zum Kini Klingen schärfen-9581.jpg|Oštrenje i brušenje noževa zahtijevalo je znanje i vještinu, ali i opreznost u radu. Oštrač noževa na fotografiji demonstrira rad u radionici muzeja, u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]].}}
| 01-04 = {{Izabrana slika|Mailand scala view from stage 1300010 Pano.jpg|Dvorana [[Milanska skala|Milanske skale]], otvorene 1778. Izgrađena je na mjestu crkve Santa Maria della Scala, po kojoj i nosi ime. U njoj su održane premijere najvećih [[Opera|opernih djela]] poznatih italijanskih kompozitora: [[Gioachino Rossini|Rossinija]], [[Giuseppe Verdi|Verdija]], [[Giacomo Puccini|Puccinija]] i drugih.}}
| 01-05 = {{Izabrana slika|Lake Gosaikunda.jpg|Jezero Gosaikunda je [[oligotrofno jezero]] u nacionalnom parku Langtang u [[Nepal]]u na [[Himalaji]]ma. Nalazi se na nadmorskoj visini od 4.380{{razmak}}m i površine je 13,8{{razmak}}ha.}}
| 01-06 = {{Izabrana slika|Commodore64.jpg|[[Commodore 64]], također ponekad nazivan &quot;kutija za hljeb&quot; ili &quot;debeljko&quot; zbog svog oblika, kućni je [[računar]] koji je bio popularan 1980-ih. Predstavljen augusta 1982. po cijeni od 595{{razmak}}$, nudio je solidne zvučne i grafičke performanse u poređenju s ondašnjim standardom.}}
| 01-07 = {{Izabrana slika|Pterodroma gouldi - SE Tasmania.jpg|Siva burnica ({{jez-la|Pterodroma gouldi}}), istočna [[Tasmanija]], [[Australija]].}}
| 01-08 = {{Izabrana slika|Melancholie Cranach der Ältere (Unterlindenmuseum Colmar) jm01307.jpg|Slika ''Melanholija'', [[Lucas Cranach stariji]].}}
| 01-09 = {{Izabrana slika|Panoramaweg tussen Waltensburg-Vuorz en Breil-Brigels (actm) 10.jpg|Panorama [[makadam]]skog puta između opština Waltensburg-Vuorz i Breil-Brigels u [[Švicarska|Švicarskoj]].}}
| 01-10 = {{Izabrana slika|Puesta de sol, Tok, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-28, DD 189-191 HDR.jpg|Zalazak sunca nad šumom u [[Tok (Aljaska)|Toku]] na [[Aljaska|Aljasci]].}}
| 01-11 = {{Izabrana slika|Aepyceros melampus petersi female 8014.jpg|Ženke [[Impala|impale]] piju vodu iz barice u [[Nacionalni park Etosha|nacionalnom parku Etosha]] u [[Namibija|Namibiji]]. Impala ({{jez-la|Aepyceros melampus}}) sisar je iz porodice [[Šupljoroga goveda|šupljorožaca]] i tipičan je stanovnik [[savana]] i ivičnih dijelova šuma jugoistočne Afrike.}}
| 01-12 = {{Izabrana slika|Jane Russell in The Outlaw.jpg|Glumica [[Jane Russell]] u američkom vesternu ''[[Odmetnik (film)|Odmetnik]]'' ({{jez-en|The Outlaw}}) režisera Howarda Hughesa.}}
| 01-13 = {{Izabrana slika|Fontaine Diane Fountain Diana Anet Louvre MR 1581, MR sup 123.jpg|''Dijanina fontana'', sačuvani gornji dio skulpture nepoznatog autora iz 16. stoljeća, [[Louvre]].}}
| 01-14 = {{Izabrana slika|Rainbow on Rara Lake.jpg|[[Duga]] iznad jezera Rara u [[Nepal]]u. Smješteno je u Nacionalnom parku Rara i najveće je i najdublje jezero u nepalskom dijelu [[Himalaji|Himalaja]]. Nalazi se na 2.990{{razmak}}m nadmorske visine, a vodena površina zauzima 10,8{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.}}
| 01-15 = {{Izabrana slika|Puente colgante sobre el cañón Lynn, Vancouver, Canadá, 2017-08-14, DD 10.jpg|[[Viseći most]] u kanjonu Lynn u [[Vancouver]]u ([[Kanada]]). Izgrađen je 1912, a nalazi se 50{{razmak}}m iznad kanjona.}}
| 01-16 = {{Izabrana slika|Mute swans (Cygnus olor) and cygnets.jpg|[[Labud grbac]] ili crvenokljuni labud ({{jez-la|Cygnus olor}}) vrsta je [[Labudovi|labuda]] koja naseljava [[Evroazija|Evroaziju]]. Ubrajaju se među najteže ptice letačice budući da su mužjaci teški približno 12{{razmak}}kg.}}
| 01-17 = {{Izabrana slika|Pieter Bruegel d. Ä. 106b.jpg|''Lovci u snijegu'', [[Pieter Bruegel stariji]], 16. stoljeće.}}
| 01-18 = {{Izabrana slika|Russell Falls 2.jpg|Vodopadi Russell, dio Nacionalnog parka Mountain Field, [[Tasmanija]], [[Australija]].}}
| 01-19 = {{Izabrana slika|Sprechender Brief -- 2015 -- 6008.jpg|Krajem 1930-ih, poštanske službe nekih zemalja uvele su slanje audiopisama putem snimaka na [[Gramofonska ploča|gramofonskoj ploči]]. Usluga se zvala ''Fonopost'' i mogla se slati u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Argentina|Argentini]].|350px}}
| 01-20 = {{Izabrana slika|MC Kleiner Panda.jpg|[[Crvena panda]] ({{jez-la|Ailurus fulgens}}), [[Sisari|sisar]] porijeklom iz istočnih [[Himalaji|Himalaja]] i jugozapadne [[Kina|Kine]]. Naveden je kao [[Ugrožena vrsta|ugrožen]] u [[Crvena lista IUCN|Crvenoj listi IUCN]] jer je broj [[Zrelost|zrelih]] jedinki manji od 10.000 i kontinuirano opada. Fotografirano u [[Dvorac Schönbrunn|šenbrunskom]] zoološkom vrtu kod [[Beč]]a u [[Austrija|Austriji]].}}
| 01-21 = {{Izabrana slika|Front view of the Nike of Samothrace.jpg|[[Nika sa Samotrake]] (Krilata pobjeda) [[mermer]]na je [[skulptura]] iz helenističkog perioda. Predstavlja boginju [[Nika (mitologija)|Niku]] (boginju pobjede). Nastala je oko 2. stoljeća prije nove ere. Od 1884. postavljena je u [[Louvre|muzeju Louvre]] u Francuskoj kao jedna od najpoznatijih skulptura na svijetu.}}
| 01-22 = {{Izabrana slika|Cirrus front over Austnesfjorden, Austvågøya, Lofoten, Norway, 2015 April.jpg|Oblak vrste [[cirus]]. Nazivaju se još i perjasto-pramenasti oblaci. Nastaju smrazavanjem [[Vodena para|vodene pare]] i njenim prelaskom u ledene [[kristal]]e. Sastoje se od krupnih kristala leda.}}
| 01-23 = {{Izabrana slika|Rebus from Rebus-magazine.jpg|[[Rebus]] iz 1883. objavljen u istoimenom [[Rusija|ruskom]] časopisu. Rebus je vrsta [[Enigmatika|enigmatskog]] zadatka u kom se predstavljaju slike ili crteži čija imena čine dijelove rješenja. Rješenje može biti samo jedna riječ, ali i cijela rečenica ili izraz. Slike u rebusu uglavnom su poredane slijeva nadesno i tim se redom rješavaju.}}
| 01-24 = {{Izabrana slika|Sea otter nursing02.jpg|[[Morska vidra]] s mladuncem. Snimljeno blizu [[Morro Bay (Kalifornija)|Morro Baya]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].}}
| 01-25 = {{Izabrana slika|Copenhagen Cyclists (19200075809).jpg|Biciklisti u [[Kopenhagen]]u. Dobro uređene biciklističke staze predstavljaju jednu od glavnih karakteristika saobraćaja prijestolnice [[Danska|Danske]]. Procjenjuje se da u gradu ima više bicikala nego stanovnika, a dužina biciklističkih staza iznosi približno 400{{razmak}}km. Zbog toga se Kopenhagen naziva i rajem za bicikliste.}}
| 01-26 = {{Izabrana slika|RUS-2016-Aerial-SPB-Peterhof Palace.jpg|Zračni snimak dvorca Peterhof u [[Peterhof|istoimenom gradu]] kod [[Sankt Peterburg]]a u [[Rusija|Rusiji]]. Predstavlja kompleks dvoraca i vrtova. Nastao je kao kraljevska palača [[Petar I, car Rusije|Petra Velikog]] 1711. Turisti su ga nazvali &quot;ruskim [[Versailles]]em&quot;. Godine 1990. uvršten je u spisak mjesta Svjetske baštine.}}
| 01-27 = {{Izabrana slika|Meulaboh Hovercraft 050110-N-7586B-120.jpg|[[Indonezija]] nakon [[zemljotres]]a i [[cunami]]ja decembra 2004. [[Zemljotres i cunami u Indijskom okeanu 2004.|Cunami]] je posljednica snažnog podmorskog sumatransko-andamanskog zemljotresa.}}
| 01-28 = {{Izabrana slika|Hortensia-1.jpg|Listovi i cvjetni pupoljci [[Hortenzija|hortenzije]] ({{jez-la|Hydrangea macrophylla}}).}}
| 01-29 = {{Izabrana slika|Frida Kahlo, by Guillermo Kahlo.jpg|Fotografija s likom [[Frida Kahlo|Fride Kahlo]] (1907–1954), meksičke slikarke, koju je je uslikao njen otac Guillermo. Kahlo je najpoznatija po svojih 55 autoportreta koji sadrže lični simbolizam dopunjen grafičkim anatomskim referencama. Njen karakteristični fizički izgled – srasle obrve i mješavina evropskog i meksičkog nasljeđa – načinio je od Fride Kahlo jednu od najprepoznatljivijih slikarki 20. stoljeća.}}
| 01-30 = {{Izabrana slika|Aurora australis dancing over an LED illuminated igloo.jpg|Pojava [[Polarna svjetlost|polarne svjetlosti]] na južnom polu (''aurora australis'') nad [[iglu]]om obasjanim [[Svjetleća dioda|svjetlećom diodom]]. Polarna svjetlost je prirodni svjetlosni fenomen koji se javlja u [[Polarni regioni|polarnim oblastima]]. Može biti različitih boja i oblika.}}
| 01-31 = {{Izabrana slika|Bombyx mori antennen.jpg|[[Svilena buba]] ({{jez-la|Bombyx mori}}), insekt iz porodice svilaca ({{jez-la|Bombycidae}}), u stadiju [[leptir]]a. Prepoznatljiva je po tome što se u stadiju [[Gusjenica|gusjenice]] zakukulji u [[Čahura|čahuru]] koju isplete od vrlo tankog (10–20{{razmak}}mikrona) neprekinutog svilenog vlakna, dužine do 2{{razmak}}km, koje proizvede jakim slinjenjem. Odmotavanjem čahura dobija se vlakno za proizvodnju [[Svila|svile]].}}
&lt;!-- Februar --&gt;
| 02-01 = {{Izabrana slika|Sandakan Sabah SK-Sungai-Manila-05.jpg|Učenici u [[Manila|Manili]], glavnom gradu [[Filipini|Filipina]], poziraju za vrijeme časa fizičkog vaspitanja. Grad je obrazovni centar Filipina još od [[Kolonijalizam|kolonijalnog]] perioda i pored velikog broja visokoškolskih ustanova, broji 71 javnu osnovnu školu i 32 javne srednje škole.}}
| 02-02 = {{Izabrana slika|Gabrielle et Jean, by Pierre-Auguste Renoir, from C2RMF cropped.jpg|''Gabriele et Jean'' (1895–1896), [[Pierre-Auguste Renoir]].}}
| 02-03 = {{Izabrana slika|Auguste-Hippolyte Collard, Ancien pont Saint-Michel, 1857 edit.jpg|Most Saint-Michel, stari most u [[Pariz]]u.}}
| 02-04 = {{Izabrana slika|Ebola Virus - Electron Micrograph.tiff|[[Ebola virus]] viđen skeniranjem elektronskim mikroskopom. Obojena slika koja prikazuje čestice virusa ebole (u zelenoj boji) koje se nalaze i u vanćelijskim česticama, kao čestice pupoljaka iz ćelije bubrega (plave) hronično inficirane afričke zelene majmune.}}
| 02-05 = {{Izabrana slika|Margaret D. Foster, in Lab, 4 October 1919.jpg|[[Margaret D. Foster]] u svojoj laboratoriji. Originalni natpis Nacionalne kompanije za fotografije je: &quot;Gospođica Margaret D. Foster, jedina hemičarka ujaka Sama, 4/19. oktobra&quot; – prva hemičarka iz tima Geološkog zavoda SAD-a.}}
| 02-06 = {{Izabrana slika|Mount Ararat and the Araratian plain (cropped).jpg|[[Araratska ravnica]] u [[Armenija|Armeniji]] s vrhovima planine [[Ararat]] u daljini. Planina Ararat najviši je vrh [[Turska|Turske]] (5.165{{razmak}}m).}}
| 02-07 = {{Izabrana slika|Peugeot 206 WRC.jpg|[[Juuso Pykälistö]] ([[Finska]]) u svom Peugeotu 206 WRC tokom Švedskog relija 2003.}}
| 02-08 = {{Izabrana slika|Pied kingfisher (Ceryle rudis leucomelanurus) female.jpg|''Ceryle rudis leucomelanurus'', ptica iz porodice [[Vodomari|vodomara]].}}
| 02-09 = {{Izabrana slika|Wedding Supper - Martin van Meytens - Google Cultural Institute.jpg|''Svadbena večera'', djelo [[Nizozemci|nizozemsko]]-[[Šveđani|švedskog]] slikara Martina van Meytensa. Meytens je poznat kao slikar članova Austrijske kraljevske porodice. ''Svadbena večera'' prikazuje vjenčanje [[Izabela Parmska|Izabele Parmske]] i [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Jozefa II]].}}
| 02-10 = {{Izabrana slika|Sample of Tee - Grand Bazaar.JPG|Tezga s čajevima na čaršiji Kapali u [[Istanbul]]u. Postoji od 1461. i jedna je od najstarijih i najvećih natkrivenih tržnica u svijetu.}}
| 02-11 = {{Izabrana slika|Polyommatus bellargus male, Aveyron, France - Diliff.jpg|[[Reckavi plavac]] (''Polyommatus bellargus'') u [[Aveyron]]u u [[Francuska|Francuskoj]].}}
| 02-12 = {{Izabrana slika|Nazaré February 2013-4.jpg|Prodavačica suhog voća i [[Orašasti plodovi|orašastih plodova]] na ulici u [[portugal]]skom mjestu Nazaré, popularnog odmarališta na obali [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]]. Žena na slici nosi odjeću ukrašenu tradicionalnim portuglaskim vezom.}}
| 02-13 = {{Izabrana slika|The Scream.jpg|''[[Krik (slika)|Krik]]'' ({{jez-no|Skrik}}), [[Edvard Munch]].}}
| 02-14 = {{Izabrana slika|Museummolen De Wachter (Zuidlaren) 22-06-2019. (actm.) 33.jpg|Lampe [[Petrolejka|petrolejke]] i posuđe za kuhanje na [[petrolej]] iz muzeja mlina De Wachter u pokrajini [[Drenthe]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Nekada masovno u upotrebi, ovakve lampe i posuđe i danas se mogu vidjeti u domaćinstvima u predjelima bez električne energije.}}
| 02-15 = {{Izabrana slika|Nagarhole Kabini Karnataka India, Leopard September 2013.jpg|Indijski leopard (''P. p. fusca''), [[Karnataka]], [[Indija]].}}
| 02-16 = {{Izabrana slika|Yan'an East Road Interchange, Shanghai, China (Unsplash).jpg|Zračni snimak saobraćajne petlje u [[Šangaj]]u, najvećem gradu [[Kina|Kine]]. S približno 34 miliona stanovnika u širem području grada, Šangaj ima i status zasebne [[Pokrajine Kine|kineske pokrajine]]. Najveće je saobraćajno, trgovinsko i industrijsko središte zemlje.}}
| 02-17 = {{Izabrana slika|Aquila heliaca vs. Eudorcas thomsonii.JPG|[[Orao krstaš]], okrenut ka [[Tomsonova gazela|Tomsonovoj gazeli]].}}
| 02-18 = {{Izabrana slika|Falcon 9 first stage at LZ-1(two).jpg|[[Falcon 9]], raketa-nosač koju proizvodi američka privatna astronautička kompanija [[SpaceX]].}}
| 02-19 = {{Izabrana slika|Wright First Flight 1903Dec17 (full restore 115).jpg|''Wright Flyer'', prvi avion u historiji koji se vinuo u zrak. Uspješno je odvojio točkove s tla 17. decembra 1903. na 12 sekundi.}}
| 02-20 = {{Izabrana slika|Nile crocodile, Lake St Lucia.jpg|[[Nilski krokodil]], jedan od tri vrste [[krokodil]]a koji žive u [[Afrika|Africi]] i druga najveća vrsta krokodila, poslije [[Estuarski krokodil|estuarskog krokodila]]. Nilski krokodili žive u Africi južno od [[Sahara|Sahare]] i na [[Madagaskar|Madagaskaru]]. Na lošem su glasu jer napadaju ljude. Iako kao vrsti ne prijeti istrebljenje, populacije u mnogim afričkim državama su u opasnosti od nestajanja.}}
| 02-21 = {{Izabrana slika|Plushies Mexico.jpg|Prodavnica [[Plišana igračka|plišanih igračaka]] u [[Mexico City]]ju. Komercijalna proizvodnja plišanih igračaka počela je krajem 19. stoljeća. Njemačka kompanija Steiff bila je jedna od prvih koja je počela proizvoditi igračke od pliša punjenog različitim materijalima. Početkom 20. stoljeća, otprilike u isto vrijeme u SAD-u i u Evropi pojavile su se prve plišane igračke u obliku medvjeda.}}
| 02-22 = {{Izabrana slika|61-208-5089 Dniester Canyon 2 RB 18 1.jpg|Nacionalni park prirode Dnjestarski kanjon u [[Ternopoljska oblast|Ternopoljskoj oblasti]] ([[Ukrajina]]). Park prati tok rijeke [[Dnjestar]] u dužini od otprilike 100{{razmak}}km i u njemu se nalaze neke od najvećih pećina na svijetu – Ozerna (105{{razmak}}km) i Optimistična (230{{razmak}}km).}}
| 02-23 = {{Izabrana slika|Refraction of Golden Gate Bridge in rain droplets 1.jpg|[[Most &quot;Golden Gate&quot;]] reflektiran u kapljici kiše na prozoru posljedicom [[Prelamanje svjetlosti|prelamanja svjetlosti]].}}
| 02-24 = {{Izabrana slika|Alcedo azurea - Julatten.jpg|Azurni [[vodomar]] ''Ceyx azureus azureus'' ([[Queensland]], [[Australija]]).}}
| 02-25 = {{Izabrana slika|JohannesBrahms.jpg|[[Johannes Brahms]], njemački [[kompozitor]] i jedan od predstavnika kasnog [[Romantizam|romantizma]]. Marljiva, visoko izgrađena priroda njegovih radova bila je polazište i nadahnuće za buduće generacije kompozitora.}}
| 02-26 = {{Izabrana slika|Hong Kong Harbour Night 2019-06-11.jpg|Panorama [[Hong Kong]]a noću, 2019.}}
| 02-27 = {{Izabrana slika|Callocephalon fimbriatum male - Callum Brae.jpg|Mužjak ''Callocephalon fimbriatum'', endemske vrste [[Kakadui|kakadua]] koja živi u hladnijim i vlažnijim šumama [[Australija|Australije]] (slikano u [[Teritorija australijskog glavnog grada|ACT]]-u).}}
| 02-28 = {{Izabrana slika|Casa Milà 2836-HDR.jpg|Sporedni ulaz u [[Kuća Milà|Kuću Milà]] ({{jez-ca|Casa Milà}}), poznatu i pod nazivom La Pedrera. Djelo je arhitekte [[Antoni Gaudí|Antonija Gaudíja]] i nalazi se u samom centru [[Barcelona|Barcelone]]. [[UNESCO]] ju je proglasio svjetskom baštinom.}}
| 02-29 = {{Izabrana slika|Laelia gouldiana-003.jpg|''Laelia gouldiana'', [[Orhideje|orhideja]] iz roda ''Laelia'' ([[Tasmanija]], [[Australija]]).}}
&lt;!-- Mart --&gt;
| 03-01 = {{Izabrana slika|Eolophus roseicapilla albiceps.jpg|Ženka ružičastog [[Kakadui|kakadua]] (''Eolophus roseicapilla albiceps'') u [[Tasmanija|Tasmaniji]] ([[Australija]]).}}
| 03-02 = {{Izabrana slika|Кристаллы в высохшей капле Кока Колы.jpg|Kristali [[šećer]]a u osušenoj kapljici [[Coca-Cola|Coca-Cole]] pod mikroskopom.}}
| 03-03 = {{Izabrana slika|Aurora Australis Over the Tasman Sea from SouthWest National Park.jpg|[[Polarna svjetlost]] (''Aurora australis'') i silueta čovjeka na horizontu iznad New Harbour Beacha u [[Tasmanija|Tasmaniji]].}}
| 03-04 = {{Izabrana slika|Coucang.jpg|[[Lijeni loriji|Spori loris]] s Jave (''Nycticebus javanicus''). Stanište vrste su zapadni i središnji dijelovi ostrva [[Java (ostrvo)|Jave]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Nalazi se na Crvenoj listi ugroženih životinja, kao jedna od najugroženijih vrsta. Indonezijske vlasti zabranile su lov Javanskog sporog lorija, ali je njihov broj i dalje u padu.}}
| 03-05 = {{Izabrana slika|Eclairage.jpg|Crteži 58 vrsta svjetiljki koje je čovjek koristio tokom vijekova. Crtež je nastao oko 1900. za potrebe [[Pierre Larousse|Larusove]] ilustrirane enciklopedije.}}
| 03-06 = {{Izabrana slika|Silvereye.jpg|''Zosterops lateralis'', mala [[Ptice pjevačice|ptica pjevačica]], na grani drveta u [[Hobart]]u, glavnom gradu australijske savezne države [[Tasmanija|Tasmanije]].}}
| 03-07 = {{Izabrana slika|Wassily Kandinsky - Inner Alliance - 1929.jpg|''Unutrašnji savez'' (ulje na platnu, 1929) [[Vasilij Kandinski|Vasilija Kandinskog]], ruskog slikara, predstavnika [[Apstraktna umetnost|apstraktnog slikarstva]]. Posjedovao je vrlo visoku slikarsku inteligenciju i imao istančan osjećaj za boje i forme. Svim je bojama dao dublji unutrašnji značaj i asocijacije te ih je stavljao pored suprotnih boja.}}
| 03-08 = {{Izabrana slika|Raspberries05.jpg|[[Malina]], poznata i po svom popularnom nazivu crveno zlato, višegodišnja je listopadna biljka, žbunastog ili polužbunastog rasta, s višegodišnjim korijenom i jednogodišnjim i dugim dvogodišnjim izdancima, koja pripada porodici [[Ruže (porodica)|ruže]] ([[Rosaceae]]), rodu ''[[Kupina|Rubus]]'' i ima više podrodova.}}
| 03-09 = {{Izabrana slika|Schlumbergera (actm) 01.jpg|''Schlumbergera'' ili Božićni [[kaktus]]. Poznat je pod ovim nazivom zbog vremena u kojem cvjeta, najčešće u decembru. Cvijet može biti bijele, crvene, narandžaste ili ružičaste boje.}}
| 03-10 = {{Izabrana slika|Neuschwanstein Castle LOC print rotated.jpg|[[Neuschwanstein]] је [[Njemačka|njemački]] [[zamak]] na jugozapadu [[Bavarska|Bavarske]], koji je sagradio [[Bavarska|bavarski]] kralj [[Ludvig II Bavarski|Ludvig II]] 1869. Jedan je od najpoznatijih zamaka i romantičnih prizora na svijetu i omiljeno turističko odredište. Građen je od 1869. do 1886. uglavnom u stilu njemačke [[Romanika|romanike]] iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Poslužio je kao uzor za bajkoviti zamak u tematskim parkovima [[Disneyland]]a.}}&lt;!--
| 03-11 = 
| 03-12 = 
| 03-13 = 
| 03-14 = 
| 03-15 = --&gt;
| 03-16 = {{Izabrana slika|2019 - НПП Подільські Товтри - 02.jpg|Izlazak sunca nad rijekom Studenycia, [[Hmeljnička oblast]], Ukrajina.}}
| 03-17 = {{Izabrana slika|2017.06.11.-03-Anglerteiche-Rimbach--Seefrosch.jpg|[[Velika zelena žaba]] (Pelophylax ridibundus) pored ribnjaka u Rimbachu ([[Hessen]], Njemačka).}}
| 03-18 = {{Izabrana slika|淡水鄞山寺.jpg|[[:c:Category:Yinshan Temple|Hram Yinshan]], Novi Taipei, Tajvan.}}
| 03-19 = {{Izabrana slika|Moscow Hotel National stairway asv2018-09.jpg|Stubište [[Hotel &quot;Nacional&quot; u Moskvi|Hotela &quot;Nacional&quot;]] u [[Moskva|Moskvi]], [[Rusija|Rusija]]}}
| 03-20 = {{Izabrana slika|Nowruz 2017 in Bisaran, Kurdistan province.jpg|[[Kurdi|Kurdska porodica]] posmatra proslavu novruza, selo Besaran, [[Iranski Kurdistan|Istočni Kurdistan]]. [[Novruz|Novruz]] je dan [[Proljetna ravnodnevnica|proljetne ravnodnevnice]] i označava početak [[Proljeće|proljeća]] na sjevernoj hemisferi.}}
| 03-21 = {{Izabrana slika|Common seal (Phoca vitulina) 2.jpg|[[Obična foka]] (Phoca vitulina), kod ostrva Lismore, Argyll, [[Škotska]]}}
| 03-22 = {{Izabrana slika|Darwin (AU), Darwin Waterfront -- 2019 -- 4423-5.jpg|[[:c:Category:Darwin Waterfront|Darwin Waterfront]] i kongresni centar u Darwinu, [[Sjeverna teritorija]], Australija}}
| 03-23 = {{Izabrana slika|1000 Islands Tower view July 2015 panorama 5.jpg|Panoramski pogled prema sjeverozapadu sa [[:c:Category:1000 Islands Tower|1000 Islands Towera]], Hill Island, [[Ontario]].}}
| 03-24 = {{Izabrana slika|Berkenzwam (Piptoporus betulinus) (d.j.b.) 10.jpg|Vrh brezove gube (Piptoporus betulinus) na slomljenoj odumrloj grani breze između otpalog lišća.}}
| 03-25 = {{Izabrana slika|Kefermarkt Kirche Flügelaltar Verkündigung 02.jpg|''Blagoslovljenost'' na [[Krilati oltar u Kefermarktu|krilatom oltaru župne i hodočasničke crkve Kefermarkt]], Gornja Austrija. Anonimni majstor (zvani ''Majstor Kefermarktovog oltara''), oko 1497.}}
| 03-26 = {{Izabrana slika|07-17-2012 - Emborio - Emporio - Santorini - Greece - 11.jpg|Stari grad Emporeio, Santorini, Grčka.}}
| 03-27 = {{Izabrana slika|2012.10.20-17-Mannheim Vogelstang--Baldachinspinne-Linyphia Triangularis-Weibchen.jpg|''[[Linyphia triangularis|Linyphia triangularis]]'', ženka. Snimljeno u [[Mannheim|Mannheim-Vogelstangu]] ([[Baden-Württemberg|Baden-Württemberg]], Njemačka).}}
| 03-28 = {{Izabrana slika|Waterworks Museum (85472)bw.jpg|[[Parni kondenzator|Parni kondenzator]] u [[Metropolitski muzej Waterworks|Waterworks muzeju]], ugašena crpna stanica u [[:c:Category:Chestnut Hill, Massachusetts|Chestnut Hillu, Massachusetts]]}}
| 03-29 = {{Izabrana slika|Total Solar Eclipse 8-21-17.jpg|[[Pomračenje Sunca 21. augusta 2017.|Poptuno pomračenje Sunca 21. augusta 2017]], gledano iz [[Crowheart (Wyoming)|Crowhearta, Wyoming]]. Fotograf je koristio ''[[bracketing|bracketing]]'' ekspozicije kako bi u isto vrijeme prikazao Sunčevu [[Korona (astronomija)0|koronu]] i površinske karakteristike [[Mladi mjesec|mladog mjeseca]], obasjanog [[Zemljina svjetlost|Zemljinom svjetlošću]]. Nekoliko [[Protuberance|Sunčevih protuberanci]] vidljivo je oko [[Lunarni ud|lunarnog uda]].}}
| 03-30 = {{Izabrana slika|Almandin.jpg|[[Almandin|Almandin]] na sivozelenom [[Šist|šistu]] iz [[Sjeverni Tirol|Sjevernog Tirola]], Austrija.}}
| 03-31 = {{Izabrana slika|Istanbul asv2020-02 img12 Sirkeci Terminal.jpg|[[Željeznički muzej u Istanbulu]]}}
| 04-01 = {{Izabrana slika|Crab spider (Misumena Vatia) with prey silver-spotted skipper (Hesperia comma).jpg|Ženka [[Misumena vatia|pauka-krabe]] (''[[:c:Category:Misumena vatia|Misumena vatia]]'') s plijenom srebrno-pjegavim skiperskim leptirom (''[[:c:Category:Hesperia comma|Hesperia comma]]'') na cvijetu ''[[:c:Category:Centaurea jacea|Centaurea jacea]]'', [[Nacionalni park Bükk|Nacionalni park Bükk]], [[Mađarska|Mađarska]].}}
| 04-02 = {{Izabrana slika|Opening_a_window_to_the_autistic_brain.jpg| Drugi april je Svjetski dan svjesnosti o autizmu}}
| 04-03 = {{Izabrana slika|Panorámica esférica del Seminario de Nobles, Calatayud, España, 2014-12-29, DD 01-105 HDR PAN.JPG|Sferična panorama dvorišta nekadašnjeg Real Seminario de Nobles u [[Calatayud]]u, Španija. Seminario de Nobles bio je obrazovna institucija neposredno pred koledž za plemiće i buržoaziju. Na svijetu postoji samo šest takve vrste, a ovaj datira iz sredine 18. vijeka. Ova slika je rezultat 105 kadrova.}}
| 04-04 = {{Izabrana slika|Lauffen a.N. - die Regiswindiskirche auf ihrem Felsen über dem Neckar 2.jpg|Crkva Svetog Regiswindisa u [[Lauffen am Neckar]]u, Njemačka, uzdiže se na stijeni direktno na obali rijeke Neckar.}}
| 04-05 = {{Izabrana slika|TianqiZhe.jpg|[[Car Tianqi|Tianqi]], 15. car iz [[Dinastija Ming|dinastije Ming]]}}
| 04-06 = {{Izabrana slika|Ivanovo asv2018-08 img55 Fokin Manufactory.jpg|[[Uvodj|Rijeka Uvodj]] i zgrade bivše fabrike Fokin u [[Ivanovo|Ivanovu]], Rusija}}
| 04-07 = {{Izabrana slika|Afternoon at Tennfjorden, Raftsundet, Hinnøya, Norway, 2015 September (02).jpg|Jesenji pogled na [[Raftsundet]] i planine [[Austvågøya]] (uključujući [[Trollryggen|Trolltindan]]) preko [[:no:Tennfjorden|Tennfjordena]], [[Hinnøya]], [[Norveška]].}}
| 04-08 = {{Izabrana slika|Catkin at BBG (78267).jpg|[[Resa (cvat)|Resa]] u [[Botanički vrt u Brooklynu|Botaničkom vrtu u Brooklynu]]}}
| 04-09 = {{Izabrana slika|Sydney (AU), Coast, New Zealand sea lions -- 2019 -- 3489.jpg|Litica u Vaucluseu s novozelandskim morskim lavovima, [[Sydney]], [[Novi Južni Vels]], Australija}}
| 04-10 = {{Izabrana slika|Cambridge skyline November 2016 panorama.jpg|Pogled na [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge]], [[Massachusetts]], gledano sa [[Harvardski most|Harvardskog mosta]]. Vidno istaknuti su [[Great Dome (MIT)|Great Dome]] i [[Green Building (MIT)|Green Building]] [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskog instituta za tehnologiju]] (MIT), koji je osnovan 10. aprila 1861.}}
| 04-11 = {{Izabrana slika|Schedel Damaskus 1497.jpg|Pogled na [[Damask]] u [[Nirnberška hronika|Schedelovoj svjetskoj historiji]], drvorez [[Michael Wolgemut|Michaela Wolgemuta]] kojeg je [[Johann Schönsperger]] printao u veoma rijetkom [[Nirnberška hronika#Piratska izdanja|piratskom izdanju]] iz 1497. u [[Augsburgu]].}}
| 04-12 = {{Izabrana slika|Dülmen, Leuste, Bäume im Nebel -- 2020 -- 5042 (bw).jpg|Drveće u [[Magla|magli]] u zaseoku [[Leuste]], [[Dülmen]], Njemačka.}}
| 04-13 = {{Izabrana slika|Autopista Taylor, Chicken, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-28, DD 102.jpg|Beskrajna [[autocesta Taylor]], [[Chicken (Aljaska)|Chicken]], [[Aljaska]], SAD.}}
| 04-14 = {{Izabrana slika|Gletsjerpad naar de Morteratschgletsjer 12-09-2019. (d.j.b) 01.jpg|Planinski put do jezika [[Lednik Morteratsch|lednika Morteratsch]].}}
| 04-15 = {{Izabrana slika|Eilat Dolphin Reef (3).jpg|[[Dolphin Reef|Turističko mjesto za ronjenje]] na južnoj obali [[Eilat]]a, Izrael, oko grebena u obliku potkovice. Na tom području se mogu pronaći mnoge vrste životinja, uključujući [[Okeanski delfin|delfine]].}}
| 04-16 = {{Izabrana slika|Stormy sunset over Waimakariri River basin, New Zealand.jpg|Olujni zalazak sunca nad slivom [[Rijeka Waimakariri|rijeke Waimakariri]], Novi Zeland. Slika je uslikana sa Black Rangea.}}
| 04-17 = {{Izabrana slika|A man carries a huge hammerhead through the streets of Mogadishu.jpg|Muškarac nosi ogromnu [[Ajkula čekićarka|ajkulu čekićarku]] kroz ulice [[Mogadiš]]a, Somalija.}}
| 04-18 = {{Izabrana slika|2014 Baroña. Castro de Baroña. Porto do Son-2.jpg|Gradina Baroña, Porto do Son, Galicia.}}
| 04-19 = {{Izabrana slika|Fish hanging in the sun with black background.jpg|}}
| 04-20 = {{Izabrana slika|Assassin bug (Rhynocoris iracundus) with bee (Apis ssp) prey.jpg|[[Stjenica ubica|Stjenica ubica]] (''[[:c:Rhynocoris iracundus|Rhynocoris iracundus]]''), sa [[:bs:pčela|pčelom]] (''Apis sp.'') plijenom na ''[[:c:Eryngium|Eryngium sp.]]'', [[Sjeverna Makedonija|Republika Sjeverna Makedonija]].}}
| 04-21 = {{Izabrana slika|Buckingham Palace, London - April 2009.jpg|[[Bakingemska palača]] u [[London]]u, dom [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabethe II]], kraljice [[Krunske zemlje Commonwealtha|16 krunskih zemalja Commonwealtha]] širom svijeta, koja je rođena na današnji dan prije 95 godina.}}
| 04-22 = {{Izabrana slika|Palo Alto Baylands January 2013 001.jpg|Električni vodovi u [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Altou]], [[Kalifornija]]. Od 2020. godine više od trećine [[Energija u Kaliforniji|energije u Kaliforniji]] dolazi iz [[Obnovljiva energija|obnovljivih izvora]].}}
| 04-23 = {{Izabrana slika|Carambola Starfruit.jpg|Zrele [[Karambola|karambole]], također poznate kao zvjezdasto voće, plod drveta ''[[Averrhoa carambola]]'': okomiti, bočni i presječni profili. Presjek ploda ima oblik zvijezde petokrake, odakle je i dobila ime.}}
| 04-24 = {{Izabrana slika|Kolvitsa panorama.jpg|[[Kolvica (rijeka)|Rijeka Kolvica]] na [[Koljsko poluostrvo|Koljskom poluostrvu]], Murmanska oblast, Rusija}}
| 04-25 = {{Izabrana slika|PK Thatta asv2020-02 img03 Shah Jahan Mosque.jpg|Enterijerni pogled na jednu od kupola [[Šah Džahanova džamija u Thattai|Šah Džahanove džamije]], [[Thatta]], [[Pakistan]]}}
| 04-26 = {{Izabrana slika|BlackMarble20161km.jpg|Ova kompozitna slika iz 2016. godine prikazuje noćna svjetla na Zemlji.}}
| 04-27 = {{Izabrana slika|Nicolaaskerk (Hemelum) 20-07-2020. (actm.) 11.jpg|Detalji Nicolaaskerka, [[Crkva bez prolaza|crkve bez prolaza]] izgrađene 1668. godine u [[Hemelum]]u u holandskoj provinciji [[Friesland]]}}
| 04-28 = {{Izabrana slika|01-01-2014 - Messeturm - trade fair tower - Frankfurt- Germany - 01.jpg|[[Messeturm|Sajamski toranj]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]]}}
| 04-29 = {{Izabrana slika|Actinostola.jpg|[[Morska sasa]] iz roda [[Actinostola]] u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]}}
| 04-30 = {{Izabrana slika|2013 Rainbow over Washfold.jpg|[[Duga]] iznad [[Marrick|Washfolda]], [[Sjeverni Yorkshire|Sjevernog Yorkshirea]]}}
| 05-01 = {{Izabrana slika|Three wheeler in Pingyao.jpg|Kineski radnici rano ujutru idu u centar [[Pingyao]]a na posao, juni 2007.}}
| 05-02 = {{Izabrana slika|Lady with an Ermine - Leonardo da Vinci - Google Art Project.jpg|''[[Dama s hermelinom]]'', slika [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]], koji je umro na današnji dan 1519.}}
| 05-03 = {{Izabrana slika|Dülmen, Kirchspiel, Börnste, Felder und Bäume -- 2017 -- 3238.jpg|Leteće [[Guska|guske]] uz [[izlazak sunca]] u zaseoku [[Börnste]], Kirchspiel, [[Dülmen]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], Njemačka.}}
| 05-04 = {{Izabrana slika|Facocero común (Phacochoerus africanus), parque nacional de Zambeze, Zimbabue, 2018-07-28, DD 01.jpg|[[Bradavičasta svinja]] (''Phacochoerus africanus''), [[Nacionalni park Zambezi]], [[Zimbabve]].}}
| 05-05 = {{Izabrana slika|Erinaceus roumanicus 2020 G2.jpg|[[Sjeverni bjeloprsi jež]] (''Erinaceus roumanicus''), Ukrajina. Fotografija snimljena u divljini.}}
| 05-06 = {{Izabrana slika|View of Kaikoura Ranges, New Zealand.jpg|Slika snimljena sa staze ka Mt Fyffe i prikazuje rijeku Kowhai na dnu sa planinskim lancima zapadno od Mt Fyffe. [[Planinski lanac Kaikōura]], Novi Zeland}}
| 05-07 = {{Izabrana slika|Tokyo Metro and JR East at Ochanomizu, Tokyo.jpg|Voz [[Tokijski metro|tokijskog metroa]] prelazi rijeku Kandau, dok iznad njega [[:bs:JR East|JR East]] upravo napušta [[Stanica Ochanomizu|Ochanomizu]]. Slika snimljena u Ochanomizu, [[Tokio]], Japan.}}
| 05-08 = {{Izabrana slika|Rock hyrax (Procavia capensis) 2.jpg|[[Planinski pećinar]] (poznat i kao kameni zec) (''[[:c:Procavia capensis|Procavia capensis]]''), [[Erongo]], [[Namibija]]. Uz [[Lamantini|lamantine]], pećinari su životinje koje su u najbližoj vezi sa [[slon]]ovima.}}
| 05-09 = {{Izabrana slika|Katsushika Hokusai, published by Nishimuraya Yohachi (Eijudō) - Fine Wind, Clear Weather (Gaifū kaisei), also known as Red Fuji, from the series Thirty-six Views o... - Google Art Project - Cropped.jpg|''[[Fini vjetar, vedro jutro]]'' (Gaifū kaisei), poznat i kao Crveni Fuji, iz serije &quot;Trideset i šest pogleda na [[:bs:Fuji|Mount Fuji]]&quot; (Fugaku snjūrokkei).}}
| 05-10 = {{Izabrana slika|Darwin (AU), Stokes Hill Wharf -- 2019 -- 4362.jpg|[[:c:Category:Stokes Hill Wharf|Stokes Hill Wharf]] u [[:c:Category:Darwin, Northern Territory|Darwinu]], Sjeverna teritorija, Australija}}
| 05-11 = {{Izabrana slika|Zaaddoos van een goudsbloem (Calendula officinalis) 11-09-2020 (d.j.b.).jpg|Sjeme [[neven]]a (''Calendula officinalis'').}}
| 05-12 = {{Izabrana slika|Кришталеві крила.jpg|[[Sympetrum flaveolum|Žutokrilni trkač]] ''([[:c:Sympetrum flaveolum|Sympetrum flaveolum]])'' u [[Park Pušča-Vodica|parku Pušča-Vodica]], [[Kijev]], Ukrajina.}}
| 05-13 = {{Izabrana slika|Brooklyn Botanic Garden New York May 2015 panorama 2.jpg|Japanski vrt brda i ribnjaka u [[Botanički vrt u Brooklynu|botaničkom vrtu u Brooklynu]], [[New York City]], koji je prvi put otvoren za javnost 13. maja 1911.}}
| 05-14 = {{Izabrana slika|Pato aguja africano (Anhinga rufa), parque nacional de Chobe, Botsuana, 2018-07-28, DD 46.jpg|Primjer ptice ''Anhinga rufa'' koja traži ribu u [[Cuando|rijeci Cuando]], [[Nacionalni park Chobe]], [[Bocvana]].}}
| 05-15 = {{Izabrana slika|Moscow KievskayaFL metro station asv2018-08.jpg|}}
| 05-16 = {{Izabrana slika|Hvannhagi 9.jpg|Jezero Hvannhagi na Suðuroyu, Farska ostrva.}}
| 05-17 = {{Izabrana slika|FCAB GL26C-2 2005, 2010 and GT22CU-3 2402 Ascotan.jpg|Voz vuče [[Olovo|olovnu rudu]] iz [[Rudnik San Cristóbal (Bolivija)|rudnika San Cristobal]] (Bolivija) do lučkog grada [[Antofagasta]] (Čile).}}
| 05-18 = {{Izabrana slika|Після грози ).jpg|Polonina pastira nakon oluje. [[Karpatski rezervat biosfere]], [[Ukrajina]].}}
| 05-19 = {{Izabrana slika|African fish eagle (Haliaeetus vocifer) Ethiopia.jpg|[[Afrički morski orao]] (''Haliaeetus vocifer''), jezero Ziway, Etiopija.}}
| 05-20 = {{Izabrana slika|Ferry light trail, Rostock.jpg|Svjetlosni trag najvećeg njemačkog trajekta ''[[:c:Category:Mecklenburg-Vorpommern (ship, 1996)|M/S Mecklenburg-Vorpommern]]'' u [[Warnemünde]]u, Njemačka.}}
| 05-21 = {{Izabrana slika|Black-winged stilt courtship behaviour.jpg|Udvaranje [[Crnokrilna štula|crnokrilnih štula]] (''Himantopus himantopus''). [[Poluostrvo Kinburn]], Ukrajina.}}
| 05-22 = {{Izabrana slika|Aveiro March 2012-12.jpg|Svjetionik Aveiro, zapadna obala Portugala.}}
| 05-23 = {{Izabrana slika|African bush elephants (Loxodonta africana) female with six-week-old baby.jpg|}}
| 05-24 = {{Izabrana slika|Parboiled rice with chicken, peppers, cucurbita, peas and tomato.jpg|}}
| 05-25 = {{Izabrana slika|CSIRO ScienceImage 3881 Five Antennas at Narrabri.jpg|}}
| 05-26 = {{Izabrana slika|Nikola Tesla, with his equipment EDIT.jpg|}}
| 05-27 = {{Izabrana slika|Spb 06-2017 img47 Church on the Blood.jpg|}}
| 05-28 = {{Izabrana slika|Detail of Distinction Hotel facade, Christchurch, New Zealand.jpg|}}
| 05-29 = {{Izabrana slika|Larus californicus Palo Alto May 2011 001.jpg|}}
| 05-30 = {{Izabrana slika|68-104-9007 Kamianets-Podilskyi Fortress RB 18 2.jpg|}}
| 05-31 = {{Izabrana slika|Wroclaw- Dworzec, perony.jpg|}}&lt;!--
| 06-01 = {{Izabrana slika|}}
| 06-02 = {{Izabrana slika|}}
| 06-03 = {{Izabrana slika|}}
| 06-04 = {{Izabrana slika|}}
| 06-05 = {{Izabrana slika|}}
| 06-06 = {{Izabrana slika|}}
| 06-07 = {{Izabrana slika|}}
| 06-08 = {{Izabrana slika|}}
| 06-09 = {{Izabrana slika|}}
| 06-10 = {{Izabrana slika|}}
| 06-11 = {{Izabrana slika|}}
| 06-12 = {{Izabrana slika|}}
| 06-13 = {{Izabrana slika|}}
| 06-14 = {{Izabrana slika|}}
| 06-15 = {{Izabrana slika|}}
| 06-16 = {{Izabrana slika|}}
| 06-17 = {{Izabrana slika|}}
| 06-18 = {{Izabrana slika|}}
| 06-19 = {{Izabrana slika|}}
| 06-20 = {{Izabrana slika|}}
| 06-21 = {{Izabrana slika|}}
| 06-22 = {{Izabrana slika|}}
| 06-23 = {{Izabrana slika|}}
| 06-24 = {{Izabrana slika|}}
| 06-25 = {{Izabrana slika|}}
| 06-26 = {{Izabrana slika|}}
| 06-27 = {{Izabrana slika|}}
| 06-28 = {{Izabrana slika|}}
| 06-29 = {{Izabrana slika|}}
| 06-30 = {{Izabrana slika|}}
| 07-01 = {{Izabrana slika|}}
| 07-02 = {{Izabrana slika|}}
| 07-03 = {{Izabrana slika|}}
| 07-04 = {{Izabrana slika|}}
| 07-05 = {{Izabrana slika|}}
| 07-06 = {{Izabrana slika|}}
| 07-07 = {{Izabrana slika|}}--&gt;
| 07-08 = {{Izabrana slika|Oberstenfeld - Burg Lichtenberg - Ansicht von WSW (2).jpg|Dvorac Lichtenberg blizu [[Oberstenfeld]]a (Distrikt Ludwigsburg, Njemačka) jedan je od najbolje sačuvanih dvoraca iz perioda Staufer. Pogled iz vinograda sa jugozapada.}}
| 07-09 = {{Izabrana slika|Parque nacional y reserva Denali, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-30, DD 13-19 PAN.jpg|Pejzaž [[Nacionalni park Denali|Nacionalnog parka Denali]] iz Centra za posjetitelje Eielson, Aljaska, Sjedinjene Američke Države.}}
| 07-10 = {{Izabrana slika|Sun getting through fog in the New Zealand bush, Bryant Range.jpg|Sunce prodire kroz maglu u novozeladnskoj šumi [[Bryant Range]]. Fotografija je snimljena na putu između Rocks Huta i Middle Creek Huta. Ovo je dio [[Staza Te Araroa|staze Te Araroa]].}}
| 07-11 = {{Izabrana slika|Khalili Collections A Composite Imaginary View of Japan.jpg|Kompozitni imaginarni pogled na [[Japan]]: svileni tekstil iz ere Meiji, sada je dio [[Kolekcija japanske umjetnosti Khalili|Kolekcije japanske umjetnosti Khalili]]}}
| 07-12 = {{Izabrana slika|Malva moschata Mitterbach 02.jpg|[[Mošusni sljez]] ([[:c:Category:Malva moschata|Malva moschata]]) sa kapima kiše, Mitterbach am Erlaufsee, Donja Austrija}}
| 07-13 = {{Izabrana slika|30th Street Station Philadelphia July 2016 002 edit.jpg|[[30th Street Station]], [[Philadelphia]], osvjetljena u čast [[Nacionalna demokratska konvencija 2016.|Nacionalne demokratske konvencije 2016]].}}
| 07-14 = {{Izabrana slika|Pieris brassicae auf Centaurea jacea 01.jpg|Leptir vrste [[veliki kupusar]] ([[:c:Category:Pieris brassicae|Pieris brassicae]]) na cvijetu [[livadske zečine]] ([[:c:Category:Centaurea jacea|Centaurea jacea]]), Mitterbach am Erlaufsee, Donja Austrija}}
| 07-15 = {{Izabrana slika|Fuente Wittelsbacher, Plaza Lenbach, Múnich, Alemania, 2015-07-04, DD 07-09 HDR.JPG|Monumentalna [[Wittelsbacher Brunnen (Lenbachplatz)|fontana Wittelsbacher Brunnen]] u sjevernom dijelu centralnog Münchena, Bavarska, Njemačka. Skulptura s lijeve strane je žena koja sjedi na biku i drži zdjelu, te prikazuje ljekovita svojstva vode; s desne strane sjedi čovjek na konju i baca kamen što predstavlja razornu snagu vode. Izgrađena je između 1893. i 1895, a dizajn prati crteže kipara [[Adolf von Hildebrand|Adolfa von Hildebranda]].}}
| 07-16 = {{Izabrana slika|Perchtoldsdorf Pfarrkirche Türkenfenster 01.jpg|''Turski Prozor'' u župnoj crkvi u [[Perchtoldsdorf]]u (Donja Austrija), ilustruje uništenje grada tokom [[Bitka kod Beča|bitke kod Beča]] 16. jula 1683.}}&lt;!--
| 07-17 = 
| 07-18 = 
| 07-19 = 
| 07-20 = 
| 07-21 = 
| 07-22 = 
| 07-23 = 
| 07-24 = 
| 07-25 = 
| 07-26 = 
| 07-27 = 
| 07-28 = 
| 07-29 = 
| 07-30 = 
| 07-31 = 
| 08-01 = 
| 08-02 = 
| 08-03 = 
| 08-04 = 
| 08-05 = 
| 08-06 = 
| 08-07 = 
| 08-08 = 
| 08-09 = 
| 08-10 = 
| 08-11 = 
| 08-12 = 
| 08-13 = 
| 08-14 = 
| 08-15 = 
| 08-16 = 
| 08-17 = 
| 08-18 = 
| 08-19 = 
| 08-20 = 
| 08-21 = 
| 08-22 = 
| 08-23 = 
| 08-24 = --&gt;
| 08-25 = {{Izabrana slika|تصویر سراسرنما از بام کاروانسرای دیرگچین استان قم، معماری برجای مانده از دوره ساسانی.jpg|[[Dair-e Gachin]] je jedan od najvećih karavan-saraja u [[Iran]]u, a smješten je u centralnom okrugu [[Qom (pokrajina)|pokrajine Qom]], u središtu [[Nacionalni park Kavir|Nacionalnog parka Kavir]]. Nazivaju ga i &quot;majkom iranskih karavan-saraja&quot;.}}
| 08-26 = {{Izabrana slika|White-fronted bee-eater (Merops bullockoides) Namibia.jpg|[[Bjeločelica]] (''Merops bullockoides''), rijeka [[Kuando]], [[Namibija]]. Danas je [[Dan heroja (Namibija)|Dan heroja]] u Namibiji. Obilježava se [[Namibijski rat za nezavisnost]], koji je počeo 26. augusta 1966. u [[Omugulugwombashe]]u.}}&lt;!--
| 08-27 = 
| 08-28 = --&gt;
| 08-29 = {{Izabrana slika|Povelja_Kulina_bana.jpg|Povelja Kulina bana|390px}}&lt;!--
| 08-30 = 
| 08-31 = 
| 09-01 = 
| 09-02 = 
| 09-03 = 
| 09-04 = 
| 09-05 = 
| 09-06 = 
| 09-07 = 
| 09-08 = 
| 09-09 = 
| 09-10 = 
| 09-11 = 
| 09-12 = 
| 09-13 = 
| 09-14 = 
| 09-15 = 
| 09-16 = 
| 09-17 = 
| 09-18 = 
| 09-19 = 
| 09-20 = 
| 09-21 = 
| 09-22 = 
| 09-23 = 
| 09-24 = 
| 09-25 = 
| 09-26 = 
| 09-27 = 
| 09-28 = 
| 09-29 = 
| 09-30 = 
| 10-01 = 
| 10-02 = 
| 10-03 = 
| 10-04 = 
| 10-05 = 
| 10-06 = 
| 10-07 = 
| 10-08 = 
| 10-09 = 
| 10-10 = 
| 10-11 = 
| 10-12 = 
| 10-13 = 
| 10-14 = 
| 10-15 = 
| 10-16 = 
| 10-17 = 
| 10-18 = 
| 10-19 = 
| 10-20 = 
| 10-21 = 
| 10-22 = 
| 10-23 = 
| 10-24 = 
| 10-25 = 
| 10-26 = --&gt;
| 10-27 = {{Izabrana slika|Mongoose pile.jpg|Tri [[mungos]]a (''Mungos mungo'').}}
| 10-28 = {{Izabrana slika|Los Dragos Gemelos - Breña Alta - La Palma 02.jpg|Drveća [[Dragos gemelos]]a u [[Španija|Španiji]].}}
| 10-29 = {{Izabrana slika|Women at work, Gujarat (cropped).jpg|Žene rade u [[Riža|rižinim]] poljima u [[Indija|Indiji]].}}
| 10-30 = {{Izabrana slika|Prag, Nationalmuseum, Brunnen -- 2019 -- 6841.jpg|Fontana ispred [[Nacionalni muzej Češke|Nacionalnog muzeja Češke]] u [[Prag]]u.}}
| 10-31 = {{Izabrana slika|Northern part of Lake Wanaka with surrounding mountains, New Zealand.jpg|Sjeverni dio [[Wanaka (jezero)|jezera Wanaka]] okružen planinama ([[Novi Zeland]]).}}
| 11-01 = {{Izabrana slika|Nizhny Novgorod Stadium asv2019-05.jpg|Stadion u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]] ([[Rusija]]).}}
| 11-02 = {{Izabrana slika|Flatid leaf bugs and nymphs (Phromnia rosea).jpg|[[Flatida rosea|Ružičasti cvrčci]] (''Flatida rosea'') s [[Lutka (insekt)|kukuljicama]] u nacionalnom parku [[Ankarana]] na [[Madagaskar]]u.}}
| 11-03 = {{Izabrana slika|Dülmen, Wildpark -- 2018 -- 1417-21.jpg|Jutro u prirodnom rezervatu u [[Dülmen]]u ([[Njemačka]]).}}
| 11-04 = {{Izabrana slika|Mt Sefton massif, Aoraki - Mount Cook National Park, New Zealand.jpg|Planinski masiv [[Mount Sefton|Sefton]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].}}
| 11-05 = {{Izabrana slika|Carraca lila (Coracias caudata), parque nacional de Chobe, Botsuana, 2018-07-28, DD 30.jpg|''[[Coracias caudatus]]'' u nacionalnom parku [[Nacionalni park Chobe|Chobe]] ([[Bocvana]]).}}
| 11-06 = {{Izabrana slika|Dirt jump IMG 7609.jpg|[[Dirt jumping]] s biciklom [[BMX]].}}
| 11-07 = {{Izabrana slika|2019-07-24-Dingle Lighthouse-6686.jpg|[[Svjetionik]] na ulazu u zaliv [[Dingle]] ([[Irska]]).}}
| 11-08 = {{Izabrana slika|Schwetzingen - Schlossgarten - Großer Weiher - Westende mit Brücke im Herbst 2.jpg|Drveće sa šarenim jesenjim lišćem u vrtovima [[Švecingerov zamak|Švecingerovog zamka]] ([[Njemačka]]).}}
| 11-09 = {{Izabrana slika|2016 Phnom Penh, Pałac Królewski, Preah Tineang Phhochani (14).jpg|Kraljevska palača [[Kambodža|Kambodže]].}}
| 11-10 = {{Izabrana slika|Parque estatal Chugach, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-22, DD 77.jpg|Pogled s [[lednik|glečera]] u parku prirode Chugach na [[Aljaska|Aljasci]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]).}}
| 11-11 = {{Izabrana slika|Elephant's Trunk nebula.jpg|[[IC 1396A]], emisijska maglina u sazviježđu [[Kefej (sazviježđe)|Kefej]].}}
| 11-12 = {{Izabrana slika|Sunset by Wapta Falls.jpg|Zalazak sunca iza vodopada Wapta u [[Nacionalni park Yoho|nacionalnom parku Yoho]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]).}}
| 11-13 = {{Izabrana slika|Valère et Haut de Cry.jpg|[[Bazilika Valère]] i planina [[Haut de Cry]] u [[Švicarska|Švicarskoj]].}}
| 11-14 = {{Izabrana slika|Wilkin River by its confluence with Makarora River, Otago, New Zealand 02.jpg|Rijeka [[Wilkin (rijeka)|Wilkin]] kraj svog ušća [[Makarora (rijeka)|Makarora]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].}}
| 11-15 = {{Izabrana slika|Esens, Steinstraße -- 2021 -- 6323.jpg|Kišobrani u Steinstrasseu, [[Esens]], [[Donja Saksonija]] ([[Njemačka]]).}}
| 11-16 = {{Izabrana slika|Beech Forest (AU), Great Otway National Park, Beauchamp Falls -- 2019 -- 1271.jpg|Vodopadi Beauchamp u [[Nacionalni park Great Otway|nacionalnom parku Great Otway]] u [[Victoria (Australija)|Victoriji]] ([[Australija]]).}}
| 11-17 = {{Izabrana slika|Захід сонця на вершині скелі Соколине око.jpg|Stijena &quot;Sokolovo oko&quot; u [[Ukrajina|Ukrajini]].}}
| 11-18 = {{Izabrana slika|Panther chameleon (Furcifer pardalis) male Nosy Be.jpg|Mužjak ''[[Furcifer pardalis]]'' u rezervatu [[Lokobe]] na [[Madagaskar]]u.}}&lt;!--
| 11-19 = 
| 11-20 = 
| 11-21 = 
| 11-22 = 
| 11-23 = 
| 11-24 = 
| 11-25 = 
| 11-26 = 
| 11-27 = 
| 11-28 = 
| 11-29 = 
| 11-30 = 
| 12-01 = 
| 12-02 = 
| 12-03 = 
| 12-04 = 
| 12-05 = 
| 12-06 = 
| 12-07 = --&gt;
| 12-08 = {{Izabrana slika|Linz Neuer Dom Rudigier-Orgel 01.jpg|Orgulje u katedrali Bezgrešnog začeća ([[Nova katedrala u Linzu|Nova katedrala]]) u Linzu, Gornja Austrija.}}
| 12-09 = {{Izabrana slika|Wroclaw- Ratusz, wieza.jpg|[[Gradska vijećnica Wrocław]] i [[Modernizam|modernistička]] zgrada općinske štedionice Santander u pozadini.}}
| 12-10 = {{Izabrana slika|Catedral II.jpg|Pećina na području [[Državni park Terra Ronca|državnog parka Terra Ronca]] u [[São Domingos (Goiás)|São Domingosu]], Brazil.}}
| 12-11 = {{Izabrana slika|Princes Road Synagogue Nave.jpg|[[Bimah]] iz [[Sinagoga Princes Road|sinagoge Princes Road]] u [[Liverpool]]u, Engleska.}}
| 12-12 = {{Izabrana slika|PK Chaukhandi Necropolis near Karachi asv2020-02 img07.jpg|[[Grobnice Chaukhandi]] u blizini [[Karachi]]ja, [[Pakistan]].}}
| 12-13 = {{Izabrana slika|Lago Kluane, Destruction Bay, Yukón, Canadá, 2017-08-25, DD 70-76 PAN.jpg|Panoramski pogled na [[Kluane (jezero)|jezero Kluane]], u blizini [[Destruction Bay]]a, [[Yukon]], Kanada. Jezero se nalazi u jugoistočnom dijelu Yukona, te je sa površinom od 408&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveće jezero koje se u cjelosti nalazi u Yukonu.}} 
| 12-14 = {{Izabrana slika|Lymantria dispar MHNT Chenille.jpg|Gusjenica [[Lymantria dispar|hrastovog gubara]] na listu papira na dnu hrastovog drveta.}}
| 12-15 = {{Izabrana slika|Great Egret during mating season at Smith Oaks Sanctuary, High Island.jpg|Velika bijela čaplja (Ardea alba) tokom sezone parenja u svetištu Smith Oaks, High Island, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].}}
| 12-16 = {{Izabrana slika|Acavus haemastoma fastuosa 01.JPG|[[Acavus haemastoma]] fastuosa (Albers, 1854); prečnik 4,4&amp;nbsp;cm; porijeklom iz [[Galle]]a, [[Šri Lanka]].}}
| 12-17 = {{Izabrana slika|Moscow Gorky Park main portal 08-2016 img1.jpg|Kolonada glavnog portala u [[Park Gorkog (Moskva)|parku Gorkog]] u [[Moskva|Moskvi]], [[Rusija]].}}
| 12-18 = {{Izabrana slika|ISS035-E-007148 Nile - Sinai - Dead Sea - Wide Angle View.jpg|''&quot;[[Nil]] i [[Sinaj]], do [[Izrael]]a i dalje. Čisti pogled na ljudsku historiju&quot;'', astronaut [[Chris Hadfield]]. Fotografija sa [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]].}}
| 12-19 = {{Izabrana slika|Princetown (AU), Port Campbell National Park, Twelve Apostles -- 2019 -- 0969.jpg|[[:c:Category:Twelve apostles (geography)|Dvanaest apostola]] u [[:c:Category:Port Campbell National Park|Nacionalnom parku Port Campbell]] u [[Princetown]]u, [[Australija]].}}
| 12-20 = {{Izabrana slika|Museo de la Catedral de Quito, Quito, Ecuador, 2015-07-22, DD 91-93 HDR.JPG|Kapitalna dvorana koja se nalazi u današnjem muzeju [[Katedrala Quito|gradske katedrale Quito]] u [[Quito|historijskom centru Quitoa]], glavnog grada [[Ekvador]]a. Izgradnja katoličkog hrama započela je 1562. godine i svešten je 10 godina kasnije, ali je ova sala svečano otvorena u 17. vijeku po nalogu biskupa Alfonso de la Peña y Montenegro. Kapitalna dvorana sadrži slike svih biskupa i nadbiskupa Nadbiskupije Quito od 1545. godine.}}
| 12-21 = {{Izabrana slika|Pied kingfisher (Ceryle rudis rudis) female 2.jpg|Ženski šareni vodomar ([[:c:Ceryle rudis|Ceryle rudis rudis]]) u Etiopiji. Za razliku od ostalih [[vodomari|vodomara]], ona obično lovi ribu lebdeći iznad vode.}}
| 12-22 = {{Izabrana slika|Dyker Lights (62317).jpg|[[Božićna svjetla]] izložena u [[Dyker Heights]] kvartu u [[Brooklyn (New York)|Brooklynu]], [[New York (država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Kvart je dobio nadimak &quot;Dyker Lights&quot;  zbog svojih veoma zanimljivih i detaljnih prazničnih svjetala.}}
| 12-23 = {{Izabrana slika|Gold rim swallowtail (Battus polydamas jamaicensis) underside worn 2.JPG|[[Battus polydamas|Zlatni jedrilac]] ([[:c:Battus polydamas|Battus polydamas jamaicensis]]) na imanju Green Castle, [[Jamajka]]. Preko dvadeset [[podvrsta]] ovog [[Jerilci|leptira jedrilca]] razvilo se na [[Karibi]]ma i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Ova vrsta je [[endem]] Jamajke.}}
| 12-24 = {{Izabrana slika|View of a frosty evening through a window on a Scottish farm.jpg|Pogled kroz prozor na smrznuto poslijepodne jedne škotske farme u [[Trossachs]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].}}
| 12-25 = {{Izabrana slika|Nürnberg St. Lorenz Dreikönigsaltar Geburt 01.jpg|''Rođenje Isusovo'', [[Hans Pleydenwurff]] (oko 1460). Slika na ploči oltara tri kralja (Dreikönigsaltar) u [[Crkva svetog Lovre (Nürnberg)|Crkvi sv. Lovre]] u Nürnbergu, Bavarska, Njemačka.}}&lt;!--
| 12-26 = 
| 12-27 = 
| 12-28 = 
| 12-29 = 
| 12-30 = 
| 12-31 = --&gt;
| {{Izabrana slika|Embalse de Kechut, Armenia, 2016-10-01, DD 60-63 PAN.jpg|Panorama vještačkog [[Kečutsko jezero|Kečutskog jezera]] u [[Armenija|Armeniji]].|390px}}
}}</text>
      <sha1>b6xokqpzsm2mwtfoamucysapn1y85ee</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>147992</id>
    <revision>
      <id>3428905</id>
      <parentid>3427627</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T16:25:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* 2022. */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38944" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaška reprezentacija
| boja1            = 0033CC
| boja2            = FFFFFF
| država           = Bosna i Hercegovina
| logo             = Košarkaški Savez BiH logo.png
| nadimak          = [[Lilium bosniacum|Zlatni ljiljani]] &lt;br/&gt;''Zmajevi''
| FIBA_zona        = FIBA Evropa
| nacionalni_savez = [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine]]
| selektor         = {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
| pridruženi_FIBA  = 1992.
| FIBA_poredak     = 46. {{smanjenje}}1 &lt;small&gt;(1. mart 2022)&lt;ref&gt;{{cite web |title=FIBA World Ranking Presented by NIKE, men |url=https://www.fiba.basketball/rankingmen |website=FIBA.basketball |access-date=1. 3. 2022 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
| OI_nastupi       = 
| OI_medalje       = 
| SP_nastupi       = –
| SP_medalje       = 
| zona_prvenstvo   = [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]
| zona_nastupi     = 10 (''prvi put [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'')
| zona_medalje     = –&lt;br/&gt;(''najbolji rezultat 8. mjesto, [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'')
| d_uzorak_t       = _thinbluesides
| d_tijelo         = FFDF00
| d_šorc           = FFDF00
| d_uzorak_š       =
| g_uzorak_t       = _thinyellowsides
| g_tijelo         = 0000aa
| g_šorc           = 0000aa
| g_uzorak_š       =
| prva_utakmica    = {{KOŠ|BIH|1992}} 97–69 {{KOŠ-D|SVK}}&lt;br&gt;([[Wrocław]], Poljska; 30. maj 1993)
| najveća_pobjeda  = {{nowrap|{{KOŠ|BIH}} 92–53 {{KOŠ-D|KIP|1960}}&lt;br&gt;([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 21. novembar 2001)&lt;br&gt;{{KOŠ|KIP|1960}} 56–95 {{KOŠ-D|BIH}}&lt;br&gt;([[Nikozija]], Kipar; 20. novembar 2002)&lt;br&gt; {{KOŠ|BIH}} 88–49 {{KOŠ-D|BUG}}&lt;br&gt;([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 27. novembar 2020)}}
| najveći_poraz    = {{KOŠ|BIH}} 52–102 {{KOŠ-D|FRA}}&lt;br&gt;([[Tuzla]], Bosna i Hercegovina; 29. juni 2018)
}}
'''Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] u međunarodnim [[košarka]]škim utakmicama i takmičenjima i pod kontrolom je [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine]]. Do [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]] bosanskohercegovački košarkaši su igrali za [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciju Jugoslavije]].

Bosna i Hercegovina je prvi put samostalno nastupala na međunardonom takmičenju na [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|Evropskom prvenstvu 1993]]. Do sada su ukupno učestvovali devet puta na evropskim prvenstvima, dok na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|svjetskim prvenstvima]] još nisu igrali.

== Historija ==
{{glavni|Jugoslavenska košarkaška reprezentacija}}
Bosna i Hercegovina je bila dio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] sve do 1992. godine, pa su svi igrači rođeni u Bosni i Hercegovini igrali za Jugoslavensku košarkašku reprezentaciju. Značajniji od tih bili su [[Predrag Danilović]], [[Zoran Savić]], [[Aleksandar Nikolić]], [[Borislav Stanković]], [[Dražen Dalipagić]] i [[Mirza Delibašić]]. Tokom ovog perioda, glavni grad Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo]], bio je jedan od pet lokacija gdje su igrane utakmice [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.|Svjetskog prvenstva 1970]], gdje je Jugoslavija završila na prvoj poziciji, čime je osvojila svoju prvu zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetskom prvenstvu u košarci]].

Još od sticanja nezavisnosti od Jugoslavije, [[Bosna i Hercegovina]] se redovno kvalifikovala za [[EuroBasket]], veliki turnir i najveće evropsko takmičenje. Svoj najbolji rezultat su postigli završivši kao 8. na prvenstvu 1993. godine, nakon prolaska u četvrtfinale. Bosna i Hercegovina od stjecanja nezavisnosti nije se kvalifikovala za Evropsko prvenstvo 1995, 2007, 2009. i 2017.

== Takmičenja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}

===Svjetsko prvenstvo===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:90%;&quot;
!colspan=5|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]
!rowspan=12|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
| Od [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1950.|1950.]] do [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1990.|1990.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|KAN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1994.|1994.]]||colspan=4 rowspan=7|''Nisu se kvalifikovali''
|colspan=3 rowspan=6|''EuroBasket služio&lt;br&gt;kao kvalifikacije''
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1998.|1998.]]
|-
|{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2002.|2002.]]
|-
|{{ZD|JPN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006.]]
|-
|{{ZD|TUR}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2010.|2010.]]
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014.]]
|-
|{{ZD|KIN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019.]]
|18||7||11
|-
|{{ZD|FIL}}{{ZD|JPN}}{{ZD|INDN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2023.|2023.]]||colspan=4|''Kvalifikacije''
|colspan=3|''U toku''
|-
!Ukupno!!0/7!! !! !! !!18 !!7 !!11  
|}

===Olimpijske igre===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:90%;&quot;
!colspan=5|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
!rowspan=12|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
|Od [[Košarka na Olimpijskim igrama 1936.|1936.]] do [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|1992.]]||colspan=4 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali''
|colspan=3 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali''
|-
|{{ZD|SAD}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|1996.]]
|-
|{{ZD|AUS}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|2000.]]
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|2004.]]
|-
|{{ZD|KIN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2008.|2008.]]
|-
|{{ZD|UK}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|2012.]]
|-
|{{ZD|BRA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2016.|2016.]]
|-
|{{ZD|JPN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|2020.]]
|-
!Ukupno!!0/8!! !! !! !! !! !!  
|}
{{col-break}}

===Evropsko prvenstvo===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:90%;&quot;
!colspan=5|[[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]
!rowspan=18|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
| Od [[Evropsko prvenstvo u košarci 1935.|1935.]] do [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|1991.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993.]]||8.||9||2||7
|7||5||2
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1995.|1995.]]||colspan=4|''Nisu se kvalifikovali''
|10||4||6
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1997.|1997.]]||15.||5||1||4
|10||7||3
|-
|{{ZD|FRA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1999.|1999.]]||15.||3||0||3
|10||9||1
|-
|{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2001.|2001.]]||13.||3||0||3
|10||6||4
|-
|{{ZD|ŠVE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|2003.]]||15.||3||0||3
|10||6||4
|-
|{{ZD|SCG}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2005.|2005.]]||15.||3||0||3
|6||4||2
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.|2007.]]||colspan=4 rowspan=2|''Nisu se kvalifikovali
|12||5||7
|-
|{{ZD|POL}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009.]]
|10||6||4
|-
|{{ZD|LTU}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|2011.]]||19.||5||2||3
|8||3||5
|-
|{{ZD|SVN}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|2013.]]||12.||5||3|||2
|8||6||2
|-
|{{ZD|FRA}}{{ZD|HRV}}{{ZD|NJE}}{{ZD|LAT}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015.]]||23.||5||1||4
|4||4||0
|-
|{{ZD|FIN}}{{ZD|IZR}}{{ZD|RUM}}{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|2017.]]||colspan=4 |''Nisu se kvalifikovali
|4||2||2
|-
|{{ZD|ČEŠ}}{{ZD|GRU}}{{ZD|ITA}}{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|2022.]]||colspan=4|''Kvalifikovani''
|6||5||1
|-
!Ukupno!!10/14!!41 !!9 !!32 !!115 !!72 !!43  
|}
{{col-end}}

== Nedavni rezultati i naredne utakmice ==
{{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|#FFCCCC|Poraz|border=1px solid #AAAAAA}}

===2020.===
{{basketballbox collapsible
| format     = 1
| round      = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date       = 27. novembar 2020.
| time       = 21:00
| teamA      = {{KOŠ-D|BIH}}
| scoreA     = '''88'''
| scoreB     = 49
| Q1         = '''22'''–11
| Q2         = '''23'''–10
| Q3         = '''22'''–18
| Q4         = '''21'''–10
| teamB      = {{KOŠ|BUL}}
| report     = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2611/Bosnia-and-Herzegovina-Bulgaria Boxscore]
| points1    = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 12
| rebounds1  = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 11
| assist1    = [[John Roberson|Roberson]] 6
| points2    = [[Demarquis Bost|Bost]] 13
| rebounds2  = [[Demarquis Bost|Bost]] 5
| assist2    = [[Vasil Bachev|Bachev]], [[Pavel Marinov|Marinov]] 2
| location   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors|Zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]], sve utakmice u novembru 2020. i februaru 2021. su igrane bez publike u odbranim gradovima domaćinima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Statement regarding the November 2020 and February 2021 Qualifiers|url=https://www.fiba.basketball/news/statement-regarding-the-november-2020-and-february-2021-qualifiers|access-date=18. septembar 2020}}&lt;/ref&gt;}}
| arena      = [[Sportska dvorana Hills]]
| attendance =
| referee    = Marius Ciulin (ROU), Wojciech Liszka (POL), Zdenko Tomašovič (SVK)
| result     = W
}}
{{basketballbox collapsible
| format     = 1
| round      = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date       = 29. novembar 2020.
| time       = 21:00
| teamA      = {{KOŠ-D|BIH}}
| scoreA     = '''79'''
| scoreB     = 73  
| Q1         = '''20'''–17
| Q2         = '''20'''–11
| Q3         = '''20'''–17
| Q4         = 19–'''28'''
| teamB      = {{KOŠ|LAT}}
| report     = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2911/Bosnia-and-Herzegovina-Latvia Boxscore]
| points1    = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 19
| rebounds1  = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 7
| assist1    = [[John Roberson|Roberson]] 5
| points2    = [[Rihards Lomažs|Lomažs]] 19
| rebounds2  = [[Mārtiņš Meiers|Meiers]] 9
| assist2    = [[Aigars Šķēle|Šķēle]] 6
| location   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena      = [[Sportska dvorana Hills]]
| attendance =
| referee    = Eddie Viator (FRA), Michał Proc (POL), Wojciech Liszka (POL)
| result     = W
}}

===2021.===
{{basketballbox collapsible
| format     = 1
| round      = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date       = 20. februar 2021.
| time       = 16:30
| teamA      = {{KOŠ-D|GRČ}}
| scoreA     = 69
| scoreB     = '''84'''
| Q1         = 18–'''26'''
| Q2         = 19–'''23'''
| Q3         = 14–'''15'''
| Q4         = 18–'''20'''
| teamB      = {{KOŠ|BIH}}
| report     = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/1902/Greece-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
| points1    = [[Vassilis Kavvadas|Kavvadas]] 16
| rebounds1  = [[Christos Saloustros|Saloustros]] 7
| assist1    = [[Dimitrios Katsivelis|Katsivelis]] 6
| points2    = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 23
| rebounds2  = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 13
| assist2    = [[Amar Gegić|Gegić]] 10
| location   = [[Riga]], Latvija* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena      = [[Arēna Rīga]]
| attendance =
| referee    = Nicolás Maestre (FRA), Marek Kúkelčík (SVK), Thomas Bissuel (FRA)
| result     = W
}}
{{basketballbox collapsible
| format     = 1
| round      = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date       = 22. februar 2021.
| time       = 16:30
| teamA      = {{KOŠ-D|BUL}}
| scoreA     = 61
| scoreB     = '''80'''
| Q1         = 16–'''19'''
| Q2         = 22–'''24'''
| Q3         = '''16'''–13
| Q4         = 7–'''24'''
| teamB      = {{KOŠ|BIH}}
| report     = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2202/Bulgaria-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
| points1    = [[Konstantin Kostadinov|Kostadinov]], [[Hristo Zahariev|Zahariev]] 11
| rebounds1  = [[Aleks Simeonov|Simeonov]] 5
| assist1    = [[Deyan Karamfilov|Karamfilov]] 9
| points2    = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 17
| rebounds2  = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 14
| assist2    = [[John Roberson|Roberson]] 7
| location   = [[Riga]], Latvija* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena      = [[Arēna Rīga]]
| attendance =
| referee    = Nicolás Maestre (FRA), Andrei Sharapa (BLR), Marek Kúkelčík (SVK)
| result     = W
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2021|11|26}}
|time   = 20:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2611/Bosnia-and-Herzegovina-Czech-Republic
|teamA  = '''{{KOŠ-D|BIH}}'''
|scoreA = '''97'''
|scoreB = 90
|teamB  = {{KOŠ|CZE}}
|Q1 = 17–'''23'''
|Q2 = 27–'''33'''
|Q3 = '''31'''–11
|Q4 = 22–'''23'''
|arena      = [[Dvorana &quot;Mirza Delibašić&quot;]]
|place      = [[Sarajevo]]
|attendance = 1.000
|referee    = Manuel Mazzoni (ITA), Thomas Bissuel (FRA), Tanel Suslov (EST)
|points1    = [[Džanan Musa|Musa]] 21
|rebounds1  = [[Miralem Halilović|Halilović]] 7
|assist1    = [[Edin Atić|Atić]], [[John Roberson|Roberson]] 4
|points2    = [[David Jelínek|Jelínek]] 31
|rebounds2  = [[Martin Peterka|Peterka]], [[Ondřej Sehnal|Sehnal]] 6
|assist2    = [[Jaromír Bohačík|Bohačík]], Sehnal 4
|result     = W
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2021|11|29}}
|time   = 19:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2911/Bulgaria-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|BUL}}
|scoreA = 75
|scoreB = '''85'''
|teamB  = '''{{KOŠ|BIH}}'''
|Q1 = 19–'''25'''
|Q2 = 23–'''25'''
|Q3 = 13–'''19'''
|Q4 = '''20'''–16
|arena      = [[Arena Botevgrad]]
|place      = [[Botevgrad]]
|attendance = 1.300
|referee    = Fernando Calatrava (ESP), Beniamino Attard (ITA), Ilias Kounelles (CYP)
|points1    = [[Chavdar Kostov|Kostov]] 13
|rebounds1  = Kostov 9
|assist1    = [[Deyan Karamfilov|Karamfilov]], [[Stanimir Marinov|Marinov]] 5
|points2    = [[Miralem Halilović|Halilović]] 21
|rebounds2  = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 8
|assist2    = [[Edin Atić|Atić]] 5
|result     = W
}}

===2022.===
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2022|2|24}}
|time   = 20:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2402/Bosnia-and-Herzegovina-Lithuania
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA = 77
|scoreB = '''78'''
|teamB  = '''{{KOŠ|LTU}}'''
|Q1 = '''21'''–13
|Q2 = 20–'''23'''
|Q3 = 15–'''24'''
|Q4 ='''21'''–18
|arena      = [[Dvorana Mejdan]]
|place      = [[Tuzla]]
|attendance = 4.000
|referee    = Yohan Rosso (FRA), Kerem Baki (TUR), Lorenzo Baldini (ITA)
|points1    = [[Miralem Halilović|Halilović]] 20
|rebounds1  = [[Amar Gegić|Gegić]] 7
|assist1    = [[Džanan Musa|Musa]] 6
|points2    = [[Osvaldas Olisevičius|Olisevičius]] 18
|rebounds2  = [[Arnas Butkevičius|Butkevičius]] 7
|assist2    = [[Mindaugas Girdžiūnas|Girdžiūnas]] 5
|result     = L
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2022|2|27}}
|time   = 19:30
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2702/Lithuania-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = '''{{KOŠ-D|LTU}}'''
|scoreA = '''77'''
|scoreB = 56
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|Q1 = '''20'''–12
|Q2 = 14–'''20'''
|Q3 = '''21'''–12
|Q4 = '''22'''–12
|arena      = [[Avia Solutions Group Arena]]
|place      = [[Vilnius]]
|attendance = 2.246
|referee    = Saverio Lanzarini (ITA), Luis Castillo (ESP), Carsten Straube (GER)
|points1    = [[Tomas Dimša|Dimša]] 19
|rebounds1  = [[Gytis Radzevičius|Radzevičius]] 8
|assist1    = [[Laurynas Birutis|Birutis]] 3
|points2    = [[Edin Atić|Atić]] 12
|rebounds2  = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 9
|assist2    = Atić 4
|result     = L
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2022|7|1}}
|time   = 20:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/0107/Czech-Republic-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|CZE}}
|scoreA = '''93'''
|scoreB = 81
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|Q1 = '''24'''–17
|Q2 = '''27'''–19
|Q3 = 19–'''22'''
|Q4 = 23–23
|arena      = [[Enteria arena (Pardubice)|Enteria arena]]
|place      = [[Pardubice]]
|attendance = 
|referee    = Mārtiņš Kozlovskis (LAT), Andris Aunkrogers (LAT), Tanel Suslov (EST)
|points1    = [[Ondřej Balvín|Balvín]] 19
|rebounds1  = Balvín 11
|assist1    = [[Tomáš Satoranský|Satoranský]] 10
|points2    = [[Džanan Musa|Musa]], [[John Roberson|Roberson]] 16
|rebounds2  = [[Miralem Halilović|Halilović]] 10
|assist2    = [[Edin Atić|Atić]], Roberson 5
|result     = POR
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2022|7|4}}
|time   = 20:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/0407/Bosnia-and-Herzegovina-Bulgaria
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA = '''76'''
|scoreB = 73
|teamB  = {{KOŠ|BUL}}
|Q1 = '''19'''–18
|Q2 = '''21'''–18
|Q3 = 18–'''26'''
|Q4 = '''18'''–11
|arena      = [[Dvorana &quot;Mirza Delibašić&quot;]]
|place      = [[Sarajevo]]
|attendance = 4.500
|referee    = Georgios Poursanidis (GRE), Dariusz Zapolski (POL), Mihkel Zafer Yılmaz (TUR)
|points1    = [[Miralem Halilović|Halilović]] 16
|rebounds1  = Halilović 8
|assist1    = [[Džanan Musa|Musa]] 6
|points2    = [[Dee Bost|Bost]] 24
|rebounds2  = Minchev 8
|assist2    = [[Aleksandar Yanev|Georgiev]] 6
|result     = POB
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 24. august 2022.
|time   = 19:00 ([[UTC+02:00|UTC+2]])
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2408/Montenegro-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|CG}}
|scoreA = '''88'''
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB = 69
|Q1         = '''18'''–15
|Q2         = '''23'''–11
|Q3         = '''25'''–20
|Q4         = 22–'''23''' 
|arena      = [[Sportski centar Morača]]    
|place      = [[Podgorica]]
|attendance = 5.000
|referee    = Antonio Conde (ESP), Oskars Lūcis (LAT), Carsten Straube (GER)
|points1    = [[Vladimir Mihailović|Mihailović]] 20
|rebounds1  = [[Bojan Dubljević|Dubljević]] 8
|assist1    = [[Igor Drobnjak|Drobnjak]], [[Kendrick Perry|Perry]] 4
|points2    = [[John Roberson|Roberson]] 20
|rebounds2  = [[Jusuf Nurkić|Nurkić]] 7
|assist2    = [[John Roberson|Roberson]] 7
|result = POR
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 27. august 2022.
|time   = 20:00 ([[UTC+02:00|UTC+2]])  
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2708/Bosnia-and-Herzegovina-France
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|FRA}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = [[Dvorana &quot;Mirza Delibašić&quot;]]
|place      = [[Sarajevo]]
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=1. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|BIH}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|HUN}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0109/Bosnia-and-Herzegovina-Hungary Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = EuroBasket 2022 – grupna faza
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=3. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|GER}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0309/Germany-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = EuroBasket 2022 – grupna faza
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=4. septembar 2022.
|time=17:45
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|SVN}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0409/Slovenia-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = EuroBasket 2022 – grupna faza
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=6. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|BIH}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|FRA}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0609/Bosnia-and-Herzegovina-France Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = EuroBasket 2022 – grupna faza
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=7. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|LTU}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0709/Lithuania-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = EuroBasket 2022 – grupna faza
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 11. novembar 2022.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/1111/Bosnia-and-Herzegovina-Hungary
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|MAĐ}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 14. novembar 2022.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/1411/France-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|FRA}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}

===2023.===
{{basketballbox collapsible
|date   = 23. februar 2023.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2302/Bosnia-and-Herzegovina-Montenegro
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|CG}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 26. februar 2023.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2602/Hungary-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|MAĐ}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}

== Ekipa ==
=== Trenutni sastav ===
Igrači pozvani za dvije kvalifikacijske utakmice za Svjetsko prvenstvo 2023. protiv [[Košarkaška reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] i [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuske]] koje će se igrati 24. i 27. augusta 2022, te za [[EuroBasket 2022.]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Selektor Adis Bećiragić objavio spisak igrača za Eurobasket, za  u dvije naredne Svjetsko prvenstvo  kvalifikacija naredne utakmice|url=https://basket.ba/selektor-adis-beciragic-objavio-spisak-igraca-za-eurobasket/|access-date=18 July 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Bosnia and Herzegovina during the 2023 FIBA World Cup European Qualifiers in August 2022|url=https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/team/Bosnia-and-Herzegovina|accessdate=18 July 2022}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team=košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine
| color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}}
&lt;!--list of players--&gt;
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = SVN | name = Amar Alibegović | pos = F | m = 2.06 | year = 1995 | month = 3 | date = 31 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Cedevita Olimpija|Olimpija]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Edin Atić | pos = G | m = 2.01 | year = 1997 | month = 1 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = GER | name = Rijad Avdić | pos = F | m = 2.01 | year = 1998 | month = 7 | date = 2 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = Münster}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = CRO | name = Sani Čampara | pos = G | m = 1.90 | year = 1999 | month = 3 | date = 3 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Split|Split]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Haris Delalić | pos = F | m = 2.04 | year = 1994 | month = 4 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat =  | name = Luka Garza | pos = C | m = 2.10 | year = 1998 | month = 12 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = ''Slobodan igrač''}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = CRO | name = Amar Gegić | pos = G | m = 2.00 | year = 1998 | month = 2 | date = 14 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Cibona|Cibona]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = FRA | name = Miralem Halilović | pos = F | m = 2.05 | year = 1991 | month = 7 | date = 22 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Nanterre 92|Nanterre]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Kenan Kamenjaš | pos = C | m = 2.07 | year = 2000 | month = 1 | date = 17 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Aleksandar Lazić | pos = F | m = 2.01 | year = 1996 | month = 6 | date = 10 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Mornar Bar|Mornar]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Džanan Musa | pos = F | m = 2.02 | year = 1999 | month = 5 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = USA | name = Jusuf Nurkić | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 8 | date = 23 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Portland Trail Blazers]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BEL | name = Ajdin Penava | pos = F | m = 2.06 | year = 1997 | month = 3 | date = 11 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = TUR | name = John Roberson | pos = G | m = 1.80 | year = 1988 | month = 10 | date = 28 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Manisa Büyükşehir Belediyespor|Manisa]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = KOS | name = Ismet Sejfić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 9 | date = 7 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KB Ylli|Ylli]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Emir Sulejmanović | pos = F | m = 2.04 | year = 1995 | month = 7 | date = 13 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB 1939 Canarias|Tenerife]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BEL | name = Adin Vrabac | pos = F | m = 2.05 | year = 1994 | month = 1 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = SVK | name = Jure Zubac | pos = F | m = 2.04 | year = 1995 | month = 3 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[BK Inter Bratislava|Inter Bratislava]]}}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
*{{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
| asst_coach=
*{{ZD|BIH}} Hajrudin Prolić
*{{ZD|BIH}} Azur Sakić
|otherlegend=
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – označava zadnji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – označava godine&lt;br /&gt;na dan 18. juli 2022.
}}

=== Postava ===
{{Košarkaška postava
 |linija_boja = 002395
 |alt_boja    = FFDF00
 |oznaka_boja = 000000
 |starter_c   = [[Jusuf Nurkić]]
 |starter_pf  = [[Miralem Halilović]]
 |starter_sf  = [[Džanan Musa]]
 |starter_sg  = [[Edin Atić]]
 |starter_pg  = [[John Roberson]]
 |klupa 1_c   = [[Luka Garza]]
 |klupa 1_pf = [[Emir Sulejmanović]]
 |klupa 1_sf = [[Amar Alibegović]]
 |klupa 1_sg = [[Aleksandar Lazić]]
 |klupa 1_pg = [[Amar Gegić]]
 |klupa 2_c  = [[Kenan Kamenjaš]]
 |klupa 2_pf = [[Ajdin Penava]]
 |klupa 2_sf = [[Adin Vrabac]]
 |klupa 2_sg = [[Rijad Avdić]]
 |klupa 2_pg = [[Sani Čampara]]
 |klupa 3_c  = [[Ismet Sejfić]]
 |klupa 3_pf = [[Jure Zubac]]
 |klupa 3_sf = [[Haris Delalić]]
}}

=== Važniji igrači ===
Trenutni važniji igrači iz Bosne i Hercegovine:
{{FIBA roster header|team=
| color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}}
&lt;!--list of players--&gt;
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BEL | name = Filip Adamović | pos = G | m = 1.80 | year = 1988 | month = 12 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Nedim Buza | pos = F | m = 2.02 | year = 1995 | month = 5 | date = 10 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Nedim Đedović | pos = F | m = 2.03 | year = 1997 | month = 2 | date = 16 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Club Melilla Baloncesto|Melilla]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Ibrahim Durmo | pos = C | m = 2.00 | year = 1997 | month = 1 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Aleksa Gatarić | pos = G | m = 1.86 | year = 2002 | month = 4 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Nemanja Gordić | pos = G | m = 1.94 | year = 1988 | month = 9 | date = 25 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Mornar Bar|Mornar]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Almir Hasandić | pos = G | m = 1.91 | year = 1990 | month = 10 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = SRB | name = Vojin Ilić | pos = F | m = 2.00 | year = 2000 | month = 8 | date = 9 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Vršac|Vršac]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Draško Knežević | pos = G | m = 1.88 | year = 1993 | month = 2 | date = 3 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Borac|Borac Banja Luka]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = POR | name = Markus Lončar | pos = C | m = 2.13 | year = 1996 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[FC Porto (košarka)|Porto]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat =  | name = Milan Milošević | pos = F | m = 2.02 | year = 1985 | month = 9 | date = 26 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = ''Slobodan igrač''}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Lazar Mutić | pos = F | m = 2.03 | year = 1999 | month = 1 | date = 6 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB Marbella|Marbella]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BEL | name = Muhamed Pašalić | pos = G | m = 1.92 | year = 1987 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Imran Polutak | pos = C  | m = 2.09 | year = 1996 | month = 7 | date = 9 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Njegoš Sikiraš | pos = C | m = 2.06 | year = 1999 | month = 9 | date = 11 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB Peñas Huesca|Peñas Huesca]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ROU | name = Andrija Stipanović | pos = C | m = 2.09 | year = 1986 | month = 12 | date = 18 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CS Universitatea Cluj-Napoca|Cluj Napoca]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Darko Talić | pos = G | m = 1.92 | year = 1998 | month = 2 | date = 23 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MKD | name = Obrad Tomić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK EuroNickel 2005|EuroNickel 2005]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = CRO | name = Đorđe Topolović | pos = C | m = 2.08 | year = 2001 | month = 10 | date = 7 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Vrijednosnice Osijek|Vrijednosnice]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = AUT | name = Tihomir Vranješ | pos = G | m = 1.96 | year = 1995 | month = 10 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Traiskirchen Lions]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Adi Zahiragić | pos = G | m = 1.87 | year = 1995 | month = 2 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Sutjeska|Sutjeska]]}}
&lt;!-- end list of players --&gt;
{{FIBA roster footer
| otherlegend =
*'''Klub''' – označava trenutni klub
*'''Godine''' – označava godine&lt;br /&gt;na dan 18. juli 2022.
}}

== Statistika ==
:'''''Podebljani''' igrači su još uvijek aktivni.''
{{col-begin}}
{{col-2}}

{|class=&quot;wikitable&quot;
|+Najviše nastupa
|-
!#!!Igrač!!Karijera!!Nastupi
|-
|1.
|[[Gordan Firić]]
|1993–2006.
|63
|-
|2.
|[[Samir Lerić]]
|1993–2005.
|61
|-
|3.
|'''[[Elmedin Kikanović]]'''
|2006–
|59
|-
|4.
|[[Jasmin Hukić]]
|1998–2005.
|54
|-
|5.
|[[Kenan Bajramović]]
|2001–2011.
|52
|-
|6.
|[[Mirza Teletović]]
|2003–2014.
|51
|-
|7.
|[[Adis Bećiragić]]
|1993–1999.
|45
|-
|8.
|[[Nenad Marković]]
|1994–2001.
|43
|-
|9.
|[[Elvir Ovčina]]
|1997–2005.
|40
|- 
|10.
|[[Ermin Jazvin]]
|2001–2011.
|39
|}
{{col-2}}
{|class=&quot;wikitable&quot;
|+Najviše postignutih poena
|-
!#!!Igrač!!Karijera!!Poeni
|-
|1.
|[[Nenad Marković]]
|1994–2001.
|840
|-
|2.
|[[Mirza Teletović]]
|2003–2014.
|655
|- 
|3.
|[[Gordan Firić]]
|1993–2006.
|639
|-
|4.
|[[Jasmin Hukić]]
|1998–2005.
|581
|-
|5.
|'''[[Elmedin Kikanović]]'''
|2006–
|500
|-
|6.
|[[Samir Avdić]]
|1993–1997.
|390
|-
|7.
|[[Samir Lerić]]
|1993–2005.
|388
|-
|8.
|[[Elvir Ovčina]]
|1997–2005.
|376
|-
|9.
|[[Damir Mršić]]
|2000–2006.
|345
|-
|10.
|[[Kenan Bajramović]]
|2001–2011.
|342
|}
{{col-end}}

== Selektori kroz historiju ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Period
! Ime
|-
| 1993.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Mirza Delibašić]]
|-
| 1993–1995.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Faruk Kulenović]]
|-
| 1995–2001.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Sabit Hadžić]]
|-
| 2001–2003.
| {{ZD|BIH}} [[Draško Prodanović]]
|-
| 2004–2006.
| {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]]
|-
| 2006–2008.
| {{ZD|BIH}} [[Nenad Marković]]
|-
| 2008–2010.
| {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]]
|-
| 2010–2012.
| {{ZD|BIH}} [[Sabit Hadžić]]
|-
| 2012–2013.
| {{ZD|HRV}} [[Aleksandar Petrović]]
|-
| 2014–2015.
| {{ZD|CG}} [[Duško Ivanović]]
|-
| 2016.
| {{ZD|HRV}} [[Damir Mulaomerović]]
|-
| 2017–2018.
| {{ZD|CG}} [[Duško Vujošević]]
|-
| 2018.
| {{ZD|HRV}} [[Jasmin Repeša]] (privremeno)
|-
| 2018–2022.
| {{ZD|BIH}} [[Vedran Bosnić]]
|-
| 2022–
| {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
|}

== Prijašnji sastavi ==
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1993}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1997}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1999}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2001}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2003}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2005}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2011}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2013}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2015}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak zvaničnih utakmica košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine|Spisak zvaničnih utakmica Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-20]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-18]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16]]

== Bilješke ==
&lt;references group=&quot;note&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.basket.ba/ Službeni sajt]
* [https://www.fiba.basketball/federation/Bosnia-and-Herzegovina Bosna i Hercegovina] na sajtu FIBA-e
* [https://www.eurobasket.com/Bosnia/basketball-National-Team.aspx Bosna i Hercegovina] na sajtu Eurobasket.com

{{Košarka u BiH}}
{{Evropske košarkaške reprezentacije}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
[[Kategorija:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke reprezentacije]]
[[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|BiH]]</text>
      <sha1>6z47qw60cu6fww0g26ze0dsun73dzv1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428906</id>
      <parentid>3428905</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T16:27:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* 2022. */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39204" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaška reprezentacija
| boja1            = 0033CC
| boja2            = FFFFFF
| država           = Bosna i Hercegovina
| logo             = Košarkaški Savez BiH logo.png
| nadimak          = [[Lilium bosniacum|Zlatni ljiljani]] &lt;br/&gt;''Zmajevi''
| FIBA_zona        = FIBA Evropa
| nacionalni_savez = [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine]]
| selektor         = {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
| pridruženi_FIBA  = 1992.
| FIBA_poredak     = 46. {{smanjenje}}1 &lt;small&gt;(1. mart 2022)&lt;ref&gt;{{cite web |title=FIBA World Ranking Presented by NIKE, men |url=https://www.fiba.basketball/rankingmen |website=FIBA.basketball |access-date=1. 3. 2022 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
| OI_nastupi       = 
| OI_medalje       = 
| SP_nastupi       = –
| SP_medalje       = 
| zona_prvenstvo   = [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]
| zona_nastupi     = 10 (''prvi put [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'')
| zona_medalje     = –&lt;br/&gt;(''najbolji rezultat 8. mjesto, [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'')
| d_uzorak_t       = _thinbluesides
| d_tijelo         = FFDF00
| d_šorc           = FFDF00
| d_uzorak_š       =
| g_uzorak_t       = _thinyellowsides
| g_tijelo         = 0000aa
| g_šorc           = 0000aa
| g_uzorak_š       =
| prva_utakmica    = {{KOŠ|BIH|1992}} 97–69 {{KOŠ-D|SVK}}&lt;br&gt;([[Wrocław]], Poljska; 30. maj 1993)
| najveća_pobjeda  = {{nowrap|{{KOŠ|BIH}} 92–53 {{KOŠ-D|KIP|1960}}&lt;br&gt;([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 21. novembar 2001)&lt;br&gt;{{KOŠ|KIP|1960}} 56–95 {{KOŠ-D|BIH}}&lt;br&gt;([[Nikozija]], Kipar; 20. novembar 2002)&lt;br&gt; {{KOŠ|BIH}} 88–49 {{KOŠ-D|BUG}}&lt;br&gt;([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 27. novembar 2020)}}
| najveći_poraz    = {{KOŠ|BIH}} 52–102 {{KOŠ-D|FRA}}&lt;br&gt;([[Tuzla]], Bosna i Hercegovina; 29. juni 2018)
}}
'''Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] u međunarodnim [[košarka]]škim utakmicama i takmičenjima i pod kontrolom je [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine]]. Do [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]] bosanskohercegovački košarkaši su igrali za [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciju Jugoslavije]].

Bosna i Hercegovina je prvi put samostalno nastupala na međunardonom takmičenju na [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|Evropskom prvenstvu 1993]]. Do sada su ukupno učestvovali devet puta na evropskim prvenstvima, dok na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|svjetskim prvenstvima]] još nisu igrali.

== Historija ==
{{glavni|Jugoslavenska košarkaška reprezentacija}}
Bosna i Hercegovina je bila dio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] sve do 1992. godine, pa su svi igrači rođeni u Bosni i Hercegovini igrali za Jugoslavensku košarkašku reprezentaciju. Značajniji od tih bili su [[Predrag Danilović]], [[Zoran Savić]], [[Aleksandar Nikolić]], [[Borislav Stanković]], [[Dražen Dalipagić]] i [[Mirza Delibašić]]. Tokom ovog perioda, glavni grad Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo]], bio je jedan od pet lokacija gdje su igrane utakmice [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.|Svjetskog prvenstva 1970]], gdje je Jugoslavija završila na prvoj poziciji, čime je osvojila svoju prvu zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetskom prvenstvu u košarci]].

Još od sticanja nezavisnosti od Jugoslavije, [[Bosna i Hercegovina]] se redovno kvalifikovala za [[EuroBasket]], veliki turnir i najveće evropsko takmičenje. Svoj najbolji rezultat su postigli završivši kao 8. na prvenstvu 1993. godine, nakon prolaska u četvrtfinale. Bosna i Hercegovina od stjecanja nezavisnosti nije se kvalifikovala za Evropsko prvenstvo 1995, 2007, 2009. i 2017.

== Takmičenja ==
{{col-begin}}
{{col-break}}

===Svjetsko prvenstvo===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:90%;&quot;
!colspan=5|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]
!rowspan=12|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
| Od [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1950.|1950.]] do [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1990.|1990.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|KAN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1994.|1994.]]||colspan=4 rowspan=7|''Nisu se kvalifikovali''
|colspan=3 rowspan=6|''EuroBasket služio&lt;br&gt;kao kvalifikacije''
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1998.|1998.]]
|-
|{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2002.|2002.]]
|-
|{{ZD|JPN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006.]]
|-
|{{ZD|TUR}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2010.|2010.]]
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014.]]
|-
|{{ZD|KIN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019.]]
|18||7||11
|-
|{{ZD|FIL}}{{ZD|JPN}}{{ZD|INDN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2023.|2023.]]||colspan=4|''Kvalifikacije''
|colspan=3|''U toku''
|-
!Ukupno!!0/7!! !! !! !!18 !!7 !!11  
|}

===Olimpijske igre===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:90%;&quot;
!colspan=5|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
!rowspan=12|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
|Od [[Košarka na Olimpijskim igrama 1936.|1936.]] do [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|1992.]]||colspan=4 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali''
|colspan=3 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali''
|-
|{{ZD|SAD}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|1996.]]
|-
|{{ZD|AUS}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|2000.]]
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|2004.]]
|-
|{{ZD|KIN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2008.|2008.]]
|-
|{{ZD|UK}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|2012.]]
|-
|{{ZD|BRA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2016.|2016.]]
|-
|{{ZD|JPN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|2020.]]
|-
!Ukupno!!0/8!! !! !! !! !! !!  
|}
{{col-break}}

===Evropsko prvenstvo===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:90%;&quot;
!colspan=5|[[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]
!rowspan=18|
!colspan=3|Kvalifikacije
|-
!Godina
!Plasman
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
!width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}}
!width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}}
|-
| Od [[Evropsko prvenstvo u košarci 1935.|1935.]] do [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|1991.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''
|-
|{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993.]]||8.||9||2||7
|7||5||2
|-
|{{ZD|GRČ}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1995.|1995.]]||colspan=4|''Nisu se kvalifikovali''
|10||4||6
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1997.|1997.]]||15.||5||1||4
|10||7||3
|-
|{{ZD|FRA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1999.|1999.]]||15.||3||0||3
|10||9||1
|-
|{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2001.|2001.]]||13.||3||0||3
|10||6||4
|-
|{{ZD|ŠVE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|2003.]]||15.||3||0||3
|10||6||4
|-
|{{ZD|SCG}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2005.|2005.]]||15.||3||0||3
|6||4||2
|-
|{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.|2007.]]||colspan=4 rowspan=2|''Nisu se kvalifikovali
|12||5||7
|-
|{{ZD|POL}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009.]]
|10||6||4
|-
|{{ZD|LTU}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|2011.]]||19.||5||2||3
|8||3||5
|-
|{{ZD|SVN}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|2013.]]||12.||5||3|||2
|8||6||2
|-
|{{ZD|FRA}}{{ZD|HRV}}{{ZD|NJE}}{{ZD|LAT}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015.]]||23.||5||1||4
|4||4||0
|-
|{{ZD|FIN}}{{ZD|IZR}}{{ZD|RUM}}{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|2017.]]||colspan=4 |''Nisu se kvalifikovali
|4||2||2
|-
|{{ZD|ČEŠ}}{{ZD|GRU}}{{ZD|ITA}}{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|2022.]]||colspan=4|''Kvalifikovani''
|6||5||1
|-
!Ukupno!!10/14!!41 !!9 !!32 !!115 !!72 !!43  
|}
{{col-end}}

== Nedavni rezultati i naredne utakmice ==
{{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|#FFCCCC|Poraz|border=1px solid #AAAAAA}}

===2020.===
{{basketballbox collapsible
| format     = 1
| round      = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date       = 27. novembar 2020.
| time       = 21:00
| teamA      = {{KOŠ-D|BIH}}
| scoreA     = '''88'''
| scoreB     = 49
| Q1         = '''22'''–11
| Q2         = '''23'''–10
| Q3         = '''22'''–18
| Q4         = '''21'''–10
| teamB      = {{KOŠ|BUL}}
| report     = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2611/Bosnia-and-Herzegovina-Bulgaria Boxscore]
| points1    = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 12
| rebounds1  = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 11
| assist1    = [[John Roberson|Roberson]] 6
| points2    = [[Demarquis Bost|Bost]] 13
| rebounds2  = [[Demarquis Bost|Bost]] 5
| assist2    = [[Vasil Bachev|Bachev]], [[Pavel Marinov|Marinov]] 2
| location   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors|Zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]], sve utakmice u novembru 2020. i februaru 2021. su igrane bez publike u odbranim gradovima domaćinima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Statement regarding the November 2020 and February 2021 Qualifiers|url=https://www.fiba.basketball/news/statement-regarding-the-november-2020-and-february-2021-qualifiers|access-date=18. septembar 2020}}&lt;/ref&gt;}}
| arena      = [[Sportska dvorana Hills]]
| attendance =
| referee    = Marius Ciulin (ROU), Wojciech Liszka (POL), Zdenko Tomašovič (SVK)
| result     = W
}}
{{basketballbox collapsible
| format     = 1
| round      = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date       = 29. novembar 2020.
| time       = 21:00
| teamA      = {{KOŠ-D|BIH}}
| scoreA     = '''79'''
| scoreB     = 73  
| Q1         = '''20'''–17
| Q2         = '''20'''–11
| Q3         = '''20'''–17
| Q4         = 19–'''28'''
| teamB      = {{KOŠ|LAT}}
| report     = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2911/Bosnia-and-Herzegovina-Latvia Boxscore]
| points1    = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 19
| rebounds1  = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 7
| assist1    = [[John Roberson|Roberson]] 5
| points2    = [[Rihards Lomažs|Lomažs]] 19
| rebounds2  = [[Mārtiņš Meiers|Meiers]] 9
| assist2    = [[Aigars Šķēle|Šķēle]] 6
| location   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena      = [[Sportska dvorana Hills]]
| attendance =
| referee    = Eddie Viator (FRA), Michał Proc (POL), Wojciech Liszka (POL)
| result     = W
}}

===2021.===
{{basketballbox collapsible
| format     = 1
| round      = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date       = 20. februar 2021.
| time       = 16:30
| teamA      = {{KOŠ-D|GRČ}}
| scoreA     = 69
| scoreB     = '''84'''
| Q1         = 18–'''26'''
| Q2         = 19–'''23'''
| Q3         = 14–'''15'''
| Q4         = 18–'''20'''
| teamB      = {{KOŠ|BIH}}
| report     = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/1902/Greece-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
| points1    = [[Vassilis Kavvadas|Kavvadas]] 16
| rebounds1  = [[Christos Saloustros|Saloustros]] 7
| assist1    = [[Dimitrios Katsivelis|Katsivelis]] 6
| points2    = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 23
| rebounds2  = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 13
| assist2    = [[Amar Gegić|Gegić]] 10
| location   = [[Riga]], Latvija* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena      = [[Arēna Rīga]]
| attendance =
| referee    = Nicolás Maestre (FRA), Marek Kúkelčík (SVK), Thomas Bissuel (FRA)
| result     = W
}}
{{basketballbox collapsible
| format     = 1
| round      = Kvalifikacije za EuroBasket 2022.
| date       = 22. februar 2021.
| time       = 16:30
| teamA      = {{KOŠ-D|BUL}}
| scoreA     = 61
| scoreB     = '''80'''
| Q1         = 16–'''19'''
| Q2         = 22–'''24'''
| Q3         = '''16'''–13
| Q4         = 7–'''24'''
| teamB      = {{KOŠ|BIH}}
| report     = [http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/qualifiers/game/2202/Bulgaria-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
| points1    = [[Konstantin Kostadinov|Kostadinov]], [[Hristo Zahariev|Zahariev]] 11
| rebounds1  = [[Aleks Simeonov|Simeonov]] 5
| assist1    = [[Deyan Karamfilov|Karamfilov]] 9
| points2    = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 17
| rebounds2  = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 14
| assist2    = [[John Roberson|Roberson]] 7
| location   = [[Riga]], Latvija* {{refn|group=note|name=November 2020 and February 2021 behind closed doors}}
| arena      = [[Arēna Rīga]]
| attendance =
| referee    = Nicolás Maestre (FRA), Andrei Sharapa (BLR), Marek Kúkelčík (SVK)
| result     = W
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2021|11|26}}
|time   = 20:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2611/Bosnia-and-Herzegovina-Czech-Republic
|teamA  = '''{{KOŠ-D|BIH}}'''
|scoreA = '''97'''
|scoreB = 90
|teamB  = {{KOŠ|CZE}}
|Q1 = 17–'''23'''
|Q2 = 27–'''33'''
|Q3 = '''31'''–11
|Q4 = 22–'''23'''
|arena      = [[Dvorana &quot;Mirza Delibašić&quot;]]
|place      = [[Sarajevo]]
|attendance = 1.000
|referee    = Manuel Mazzoni (ITA), Thomas Bissuel (FRA), Tanel Suslov (EST)
|points1    = [[Džanan Musa|Musa]] 21
|rebounds1  = [[Miralem Halilović|Halilović]] 7
|assist1    = [[Edin Atić|Atić]], [[John Roberson|Roberson]] 4
|points2    = [[David Jelínek|Jelínek]] 31
|rebounds2  = [[Martin Peterka|Peterka]], [[Ondřej Sehnal|Sehnal]] 6
|assist2    = [[Jaromír Bohačík|Bohačík]], Sehnal 4
|result     = W
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2021|11|29}}
|time   = 19:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2911/Bulgaria-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|BUL}}
|scoreA = 75
|scoreB = '''85'''
|teamB  = '''{{KOŠ|BIH}}'''
|Q1 = 19–'''25'''
|Q2 = 23–'''25'''
|Q3 = 13–'''19'''
|Q4 = '''20'''–16
|arena      = [[Arena Botevgrad]]
|place      = [[Botevgrad]]
|attendance = 1.300
|referee    = Fernando Calatrava (ESP), Beniamino Attard (ITA), Ilias Kounelles (CYP)
|points1    = [[Chavdar Kostov|Kostov]] 13
|rebounds1  = Kostov 9
|assist1    = [[Deyan Karamfilov|Karamfilov]], [[Stanimir Marinov|Marinov]] 5
|points2    = [[Miralem Halilović|Halilović]] 21
|rebounds2  = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 8
|assist2    = [[Edin Atić|Atić]] 5
|result     = W
}}

===2022.===
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2022|2|24}}
|time   = 20:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2402/Bosnia-and-Herzegovina-Lithuania
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA = 77
|scoreB = '''78'''
|teamB  = '''{{KOŠ|LTU}}'''
|Q1 = '''21'''–13
|Q2 = 20–'''23'''
|Q3 = 15–'''24'''
|Q4 ='''21'''–18
|arena      = [[Dvorana Mejdan]]
|place      = [[Tuzla]]
|attendance = 4.000
|referee    = Yohan Rosso (FRA), Kerem Baki (TUR), Lorenzo Baldini (ITA)
|points1    = [[Miralem Halilović|Halilović]] 20
|rebounds1  = [[Amar Gegić|Gegić]] 7
|assist1    = [[Džanan Musa|Musa]] 6
|points2    = [[Osvaldas Olisevičius|Olisevičius]] 18
|rebounds2  = [[Arnas Butkevičius|Butkevičius]] 7
|assist2    = [[Mindaugas Girdžiūnas|Girdžiūnas]] 5
|result     = L
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2022|2|27}}
|time   = 19:30
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2702/Lithuania-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = '''{{KOŠ-D|LTU}}'''
|scoreA = '''77'''
|scoreB = 56
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|Q1 = '''20'''–12
|Q2 = 14–'''20'''
|Q3 = '''21'''–12
|Q4 = '''22'''–12
|arena      = [[Avia Solutions Group Arena]]
|place      = [[Vilnius]]
|attendance = 2.246
|referee    = Saverio Lanzarini (ITA), Luis Castillo (ESP), Carsten Straube (GER)
|points1    = [[Tomas Dimša|Dimša]] 19
|rebounds1  = [[Gytis Radzevičius|Radzevičius]] 8
|assist1    = [[Laurynas Birutis|Birutis]] 3
|points2    = [[Edin Atić|Atić]] 12
|rebounds2  = [[Emir Sulejmanović|Sulejmanović]] 9
|assist2    = Atić 4
|result     = L
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2022|7|1}}
|time   = 20:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/0107/Czech-Republic-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|CZE}}
|scoreA = '''93'''
|scoreB = 81
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|Q1 = '''24'''–17
|Q2 = '''27'''–19
|Q3 = 19–'''22'''
|Q4 = 23–23
|arena      = [[Enteria arena (Pardubice)|Enteria arena]]
|place      = [[Pardubice]]
|attendance = 
|referee    = Mārtiņš Kozlovskis (LAT), Andris Aunkrogers (LAT), Tanel Suslov (EST)
|points1    = [[Ondřej Balvín|Balvín]] 19
|rebounds1  = Balvín 11
|assist1    = [[Tomáš Satoranský|Satoranský]] 10
|points2    = [[Džanan Musa|Musa]], [[John Roberson|Roberson]] 16
|rebounds2  = [[Miralem Halilović|Halilović]] 10
|assist2    = [[Edin Atić|Atić]], Roberson 5
|result     = POR
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = {{Start date|2022|7|4}}
|time   = 20:00
|format = 1
|round  = Prvi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/0407/Bosnia-and-Herzegovina-Bulgaria
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA = '''76'''
|scoreB = 73
|teamB  = {{KOŠ|BUL}}
|Q1 = '''19'''–18
|Q2 = '''21'''–18
|Q3 = 18–'''26'''
|Q4 = '''18'''–11
|arena      = [[Dvorana &quot;Mirza Delibašić&quot;]]
|place      = [[Sarajevo]]
|attendance = 4.500
|referee    = Georgios Poursanidis (GRE), Dariusz Zapolski (POL), Mihkel Zafer Yılmaz (TUR)
|points1    = [[Miralem Halilović|Halilović]] 16
|rebounds1  = Halilović 8
|assist1    = [[Džanan Musa|Musa]] 6
|points2    = [[Dee Bost|Bost]] 24
|rebounds2  = Minchev 8
|assist2    = [[Aleksandar Yanev|Georgiev]] 6
|result     = POB
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 24. august 2022.
|time   = 19:00 ([[UTC+02:00|UTC+2]])
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2408/Montenegro-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|CG}}
|scoreA = '''88'''
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB = 69
|Q1         = '''18'''–15
|Q2         = '''23'''–11
|Q3         = '''25'''–20
|Q4         = 22–'''23''' 
|arena      = [[Sportski centar Morača]]    
|place      = [[Podgorica]]
|attendance = 5.000
|referee    = Antonio Conde (ESP), Oskars Lūcis (LAT), Carsten Straube (GER)
|points1    = [[Vladimir Mihailović|Mihailović]] 20
|rebounds1  = [[Bojan Dubljević|Dubljević]] 8
|assist1    = [[Igor Drobnjak|Drobnjak]], [[Kendrick Perry|Perry]] 4
|points2    = [[John Roberson|Roberson]] 20
|rebounds2  = [[Jusuf Nurkić|Nurkić]] 7
|assist2    = [[John Roberson|Roberson]] 7
|result = POR
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 27. august 2022.
|time   = 20:00 ([[UTC+02:00|UTC+2]])  
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2708/Bosnia-and-Herzegovina-France
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|FRA}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = [[Dvorana &quot;Mirza Delibašić&quot;]]
|place      = [[Sarajevo]]
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=1. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|BIH}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|HUN}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0109/Bosnia-and-Herzegovina-Hungary Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=3. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|GER}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0309/Germany-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=4. septembar 2022.
|time=17:45
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|SVN}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0409/Slovenia-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=6. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|BIH}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|FRA}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0609/Bosnia-and-Herzegovina-France Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date=7. septembar 2022.
|time=14:30
|place=[[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|teamA={{KOŠ-D|LTU}} |scoreA=
|teamB={{KOŠ|BIH}} |scoreB=
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|report=[http://www.fiba.basketball/eurobasket/2021/game/0709/Lithuania-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore]
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|attendance=
|referee=
|class  = &quot;collapsible collapsed&quot;
|format = 1
|round  = [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.#Grupna faza|EuroBasket 2022 – grupna faza]]
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 11. novembar 2022.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/1111/Bosnia-and-Herzegovina-Hungary
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|MAĐ}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 14. novembar 2022.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/1411/France-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|FRA}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}

===2023.===
{{basketballbox collapsible
|date   = 23. februar 2023.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2302/Bosnia-and-Herzegovina-Montenegro
|teamA  = {{KOŠ-D|BIH}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|CG}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}
{{basketballbox collapsible
|date   = 26. februar 2023.
|time   =
|format = 1
|round  = Drugi krug kvalifikacija za SP 2023.
|report = https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/game/2602/Hungary-Bosnia-and-Herzegovina
|teamA  = {{KOŠ-D|MAĐ}}
|scoreA =
|teamB  = {{KOŠ|BIH}}
|scoreB =
|Q1=|Q2=|Q3=|Q4=
|arena      = 
|place      = 
|attendance = 
|referee    = 
|points1=
|rebounds1=
|assist1=
|points2=
|rebounds2=
|assist2=
|result = 
}}

== Ekipa ==
=== Trenutni sastav ===
Igrači pozvani za dvije kvalifikacijske utakmice za Svjetsko prvenstvo 2023. protiv [[Košarkaška reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] i [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuske]] koje će se igrati 24. i 27. augusta 2022, te za [[EuroBasket 2022.]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Selektor Adis Bećiragić objavio spisak igrača za Eurobasket, za  u dvije naredne Svjetsko prvenstvo  kvalifikacija naredne utakmice|url=https://basket.ba/selektor-adis-beciragic-objavio-spisak-igraca-za-eurobasket/|access-date=18 July 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Bosnia and Herzegovina during the 2023 FIBA World Cup European Qualifiers in August 2022|url=https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/european-qualifiers/team/Bosnia-and-Herzegovina|accessdate=18 July 2022}}&lt;/ref&gt;

{{FIBA roster header|team=košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine
| color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}}
&lt;!--list of players--&gt;
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = SVN | name = Amar Alibegović | pos = F | m = 2.06 | year = 1995 | month = 3 | date = 31 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Cedevita Olimpija|Olimpija]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Edin Atić | pos = G | m = 2.01 | year = 1997 | month = 1 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = GER | name = Rijad Avdić | pos = F | m = 2.01 | year = 1998 | month = 7 | date = 2 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = Münster}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = CRO | name = Sani Čampara | pos = G | m = 1.90 | year = 1999 | month = 3 | date = 3 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Split|Split]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Haris Delalić | pos = F | m = 2.04 | year = 1994 | month = 4 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat =  | name = Luka Garza | pos = C | m = 2.10 | year = 1998 | month = 12 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = ''Slobodan igrač''}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = CRO | name = Amar Gegić | pos = G | m = 2.00 | year = 1998 | month = 2 | date = 14 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Cibona|Cibona]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = FRA | name = Miralem Halilović | pos = F | m = 2.05 | year = 1991 | month = 7 | date = 22 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Nanterre 92|Nanterre]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Kenan Kamenjaš | pos = C | m = 2.07 | year = 2000 | month = 1 | date = 17 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Aleksandar Lazić | pos = F | m = 2.01 | year = 1996 | month = 6 | date = 10 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Mornar Bar|Mornar]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Džanan Musa | pos = F | m = 2.02 | year = 1999 | month = 5 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = USA | name = Jusuf Nurkić | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 8 | date = 23 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Portland Trail Blazers]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BEL | name = Ajdin Penava | pos = F | m = 2.06 | year = 1997 | month = 3 | date = 11 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = TUR | name = John Roberson | pos = G | m = 1.80 | year = 1988 | month = 10 | date = 28 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Manisa Büyükşehir Belediyespor|Manisa]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = KOS | name = Ismet Sejfić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 9 | date = 7 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KB Ylli|Ylli]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Emir Sulejmanović | pos = F | m = 2.04 | year = 1995 | month = 7 | date = 13 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB 1939 Canarias|Tenerife]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BEL | name = Adin Vrabac | pos = F | m = 2.05 | year = 1994 | month = 1 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = SVK | name = Jure Zubac | pos = F | m = 2.04 | year = 1995 | month = 3 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[BK Inter Bratislava|Inter Bratislava]]}}
{{FIBA roster footer
| head_coach =
*{{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
| asst_coach=
*{{ZD|BIH}} Hajrudin Prolić
*{{ZD|BIH}} Azur Sakić
|otherlegend=
* '''(C)''' Kapiten ekipe
*'''Klub''' – označava zadnji klub&lt;br /&gt;prije utakmica
*'''Godine''' – označava godine&lt;br /&gt;na dan 18. juli 2022.
}}

=== Postava ===
{{Košarkaška postava
 |linija_boja = 002395
 |alt_boja    = FFDF00
 |oznaka_boja = 000000
 |starter_c   = [[Jusuf Nurkić]]
 |starter_pf  = [[Miralem Halilović]]
 |starter_sf  = [[Džanan Musa]]
 |starter_sg  = [[Edin Atić]]
 |starter_pg  = [[John Roberson]]
 |klupa 1_c   = [[Luka Garza]]
 |klupa 1_pf = [[Emir Sulejmanović]]
 |klupa 1_sf = [[Amar Alibegović]]
 |klupa 1_sg = [[Aleksandar Lazić]]
 |klupa 1_pg = [[Amar Gegić]]
 |klupa 2_c  = [[Kenan Kamenjaš]]
 |klupa 2_pf = [[Ajdin Penava]]
 |klupa 2_sf = [[Adin Vrabac]]
 |klupa 2_sg = [[Rijad Avdić]]
 |klupa 2_pg = [[Sani Čampara]]
 |klupa 3_c  = [[Ismet Sejfić]]
 |klupa 3_pf = [[Jure Zubac]]
 |klupa 3_sf = [[Haris Delalić]]
}}

=== Važniji igrači ===
Trenutni važniji igrači iz Bosne i Hercegovine:
{{FIBA roster header|team=
| color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}}
&lt;!--list of players--&gt;
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BEL | name = Filip Adamović | pos = G | m = 1.80 | year = 1988 | month = 12 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Nedim Buza | pos = F | m = 2.02 | year = 1995 | month = 5 | date = 10 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Nedim Đedović | pos = F | m = 2.03 | year = 1997 | month = 2 | date = 16 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Club Melilla Baloncesto|Melilla]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Ibrahim Durmo | pos = C | m = 2.00 | year = 1997 | month = 1 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Aleksa Gatarić | pos = G | m = 1.86 | year = 2002 | month = 4 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Nemanja Gordić | pos = G | m = 1.94 | year = 1988 | month = 9 | date = 25 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Mornar Bar|Mornar]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Almir Hasandić | pos = G | m = 1.91 | year = 1990 | month = 10 | date = 19 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = SRB | name = Vojin Ilić | pos = F | m = 2.00 | year = 2000 | month = 8 | date = 9 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Vršac|Vršac]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Draško Knežević | pos = G | m = 1.88 | year = 1993 | month = 2 | date = 3 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Borac|Borac Banja Luka]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = POR | name = Markus Lončar | pos = C | m = 2.13 | year = 1996 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[FC Porto (košarka)|Porto]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat =  | name = Milan Milošević | pos = F | m = 2.02 | year = 1985 | month = 9 | date = 26 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = ''Slobodan igrač''}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Lazar Mutić | pos = F | m = 2.03 | year = 1999 | month = 1 | date = 6 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB Marbella|Marbella]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BEL | name = Muhamed Pašalić | pos = G | m = 1.92 | year = 1987 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Imran Polutak | pos = C  | m = 2.09 | year = 1996 | month = 7 | date = 9 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ESP | name = Njegoš Sikiraš | pos = C | m = 2.06 | year = 1999 | month = 9 | date = 11 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CB Peñas Huesca|Peñas Huesca]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = ROU | name = Andrija Stipanović | pos = C | m = 2.09 | year = 1986 | month = 12 | date = 18 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[CS Universitatea Cluj-Napoca|Cluj Napoca]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = BIH | name = Darko Talić | pos = G | m = 1.92 | year = 1998 | month = 2 | date = 23 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MKD | name = Obrad Tomić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK EuroNickel 2005|EuroNickel 2005]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = CRO | name = Đorđe Topolović | pos = C | m = 2.08 | year = 2001 | month = 10 | date = 7 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Vrijednosnice Osijek|Vrijednosnice]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = AUT | name = Tihomir Vranješ | pos = G | m = 1.96 | year = 1995 | month = 10 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[Traiskirchen Lions]]}}
{{FIBA player|df=y| num =  | nat = MNE | name = Adi Zahiragić | pos = G | m = 1.87 | year = 1995 | month = 2 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 7 | compdate = 18 | clublink = [[KK Sutjeska|Sutjeska]]}}
&lt;!-- end list of players --&gt;
{{FIBA roster footer
| otherlegend =
*'''Klub''' – označava trenutni klub
*'''Godine''' – označava godine&lt;br /&gt;na dan 18. juli 2022.
}}

== Statistika ==
:'''''Podebljani''' igrači su još uvijek aktivni.''
{{col-begin}}
{{col-2}}

{|class=&quot;wikitable&quot;
|+Najviše nastupa
|-
!#!!Igrač!!Karijera!!Nastupi
|-
|1.
|[[Gordan Firić]]
|1993–2006.
|63
|-
|2.
|[[Samir Lerić]]
|1993–2005.
|61
|-
|3.
|'''[[Elmedin Kikanović]]'''
|2006–
|59
|-
|4.
|[[Jasmin Hukić]]
|1998–2005.
|54
|-
|5.
|[[Kenan Bajramović]]
|2001–2011.
|52
|-
|6.
|[[Mirza Teletović]]
|2003–2014.
|51
|-
|7.
|[[Adis Bećiragić]]
|1993–1999.
|45
|-
|8.
|[[Nenad Marković]]
|1994–2001.
|43
|-
|9.
|[[Elvir Ovčina]]
|1997–2005.
|40
|- 
|10.
|[[Ermin Jazvin]]
|2001–2011.
|39
|}
{{col-2}}
{|class=&quot;wikitable&quot;
|+Najviše postignutih poena
|-
!#!!Igrač!!Karijera!!Poeni
|-
|1.
|[[Nenad Marković]]
|1994–2001.
|840
|-
|2.
|[[Mirza Teletović]]
|2003–2014.
|655
|- 
|3.
|[[Gordan Firić]]
|1993–2006.
|639
|-
|4.
|[[Jasmin Hukić]]
|1998–2005.
|581
|-
|5.
|'''[[Elmedin Kikanović]]'''
|2006–
|500
|-
|6.
|[[Samir Avdić]]
|1993–1997.
|390
|-
|7.
|[[Samir Lerić]]
|1993–2005.
|388
|-
|8.
|[[Elvir Ovčina]]
|1997–2005.
|376
|-
|9.
|[[Damir Mršić]]
|2000–2006.
|345
|-
|10.
|[[Kenan Bajramović]]
|2001–2011.
|342
|}
{{col-end}}

== Selektori kroz historiju ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Period
! Ime
|-
| 1993.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Mirza Delibašić]]
|-
| 1993–1995.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Faruk Kulenović]]
|-
| 1995–2001.
| {{ZD|BIH|1992}} [[Sabit Hadžić]]
|-
| 2001–2003.
| {{ZD|BIH}} [[Draško Prodanović]]
|-
| 2004–2006.
| {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]]
|-
| 2006–2008.
| {{ZD|BIH}} [[Nenad Marković]]
|-
| 2008–2010.
| {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]]
|-
| 2010–2012.
| {{ZD|BIH}} [[Sabit Hadžić]]
|-
| 2012–2013.
| {{ZD|HRV}} [[Aleksandar Petrović]]
|-
| 2014–2015.
| {{ZD|CG}} [[Duško Ivanović]]
|-
| 2016.
| {{ZD|HRV}} [[Damir Mulaomerović]]
|-
| 2017–2018.
| {{ZD|CG}} [[Duško Vujošević]]
|-
| 2018.
| {{ZD|HRV}} [[Jasmin Repeša]] (privremeno)
|-
| 2018–2022.
| {{ZD|BIH}} [[Vedran Bosnić]]
|-
| 2022–
| {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]]
|}

== Prijašnji sastavi ==
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1993}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1997}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1999}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2001}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2003}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2005}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2011}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2013}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2015}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak zvaničnih utakmica košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine|Spisak zvaničnih utakmica Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-20]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-18]]
* [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16]]

== Bilješke ==
&lt;references group=&quot;note&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.basket.ba/ Službeni sajt]
* [https://www.fiba.basketball/federation/Bosnia-and-Herzegovina Bosna i Hercegovina] na sajtu FIBA-e
* [https://www.eurobasket.com/Bosnia/basketball-National-Team.aspx Bosna i Hercegovina] na sajtu Eurobasket.com

{{Košarka u BiH}}
{{Evropske košarkaške reprezentacije}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
[[Kategorija:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke reprezentacije]]
[[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|BiH]]</text>
      <sha1>0xexyb8cey7qs7qdcjeivhngx2jbnic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iker Casillas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>167523</id>
    <revision>
      <id>3428940</id>
      <parentid>3392645</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T19:04:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7795" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Iker Casillas
| slika                      = Iker-Casillas-SportsTrade-2021-cropped.jpg
| punoime                    = Iker Casillas
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = 20. maj 1981.
| rodnigrad                  = [[Madrid]]
| rodnadržava                = [[Španija]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 185 cm
| pozicija                   = [[Golman]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1990–1998.
| omladinskipogoni           = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| godine1                    = 1998–1999. &lt;br/&gt; 1999. &lt;br/&gt; 1999–2015.
| klubovi1                   = [[Real Madrid C]] &lt;br/&gt; [[Real Madrid Castilla|Real Madrid B]] &lt;br/&gt; [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| nastupi(golovi)1           = 26 (0) &lt;br&gt; 4 (0) &lt;br/&gt; 510 (0)
| godine2                    = 2015–2020.
| klubovi2                   = [[FC Porto|Porto]]
| nastupi(golovi)2           = 116 (0)
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 1996. &lt;b/r&gt; 1996–1998. &lt;br/&gt; 1997–1999. &lt;br&gt; 1999. &lt;br/&gt; 1999. &lt;br/&gt; 1999–2000. &lt;br/&gt; 2000–2016.
| nacionalneekipe1           = Španija U-15 &lt;br/&gt; Španija U-16 &lt;br/&gt; Španija U-17 &lt;br/&gt; Španija U-18 &lt;br/&gt; Španija U-20 &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Španije U-21|Španija U-21]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) &lt;br/&gt; 19 (0) &lt;br/&gt; 10 (0) &lt;br/&gt; 4 (0) &lt;br/&gt; 2 (0) &lt;br/&gt; 5 (0) &lt;br/&gt; 167 (0)
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine               =
| trenerklubovi              =
| zadnjiuređaj               = 28. 10. 2020
}}
'''Iker Casillas Fernández''' nekadašnji je [[Španija|španski]] [[nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Španije|reprezentativac]]. Najveći dio karijere nastupao je za [[Real Madrid CF|Real Madrid]].

Godine 2010. bio je najbolji golman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], gdje je s reprezentacijom osvojio titulu. Isti uspjeh ostvario je i na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|evropskim prvenstvima]] u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]] [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008.]] te u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012]]; na potonjem je izabran u najbolji tim prvenstva.

== Trofeji i priznanja ==
=== Klubovi ===
'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]]'''&lt;ref name=&quot;RM honours&quot;&gt;[http://www.realmadrid.com/en/football/squad/iker-casillas-fernandez Honours]. Real Madrid C.F; pristupljeno: 26. 9. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ikercasillasworld.com&gt;[http://www.ikercasillasworld.com/en/ikercasillasoficial/sala-trofeos/ Iker Casillas | Trophies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161030112209/http://www.ikercasillasworld.com/en/ikercasillasoficial/sala-trofeos/ |date=30. 10. 2016}}. Ikercasillasworld.com (15. 9. 1999). pristupljeno: 26. 9. 2015.&lt;/ref&gt;
* [[La Liga]]: [[La Liga 2000/2001.|2000/01]], [[La Liga 2002/2003.|2002/03]], [[La Liga 2006/2007.|2006/07]], [[La Liga 2007/2008.|2007/08]], [[La Liga 2011/2012.|2011/12.]]
* [[Kup kralja]]: [[Kup kralja 2010/2011.|2010/11]], [[Kup kralja 2013/2014.|2013/14.]]
* [[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2001.|2001]], [[Španski superkup 2003.|2003]], [[Španski superkup 2008.|2008]], [[Španski superkup 2012.|2012.]]
* [[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 1999/2000.|1999/2000]], [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001/02]], [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013/14.]]
* [[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2002.|2002]], [[UEFA Superkup 2014.|2014.]]
* [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2014.|2014.]]
* [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]: [[Interkontinentalni kup 1998 (nogomet)|1998]], [[Interkontinentalni kup 2002 (nogomet)|2002.]]

'''[[FC Porto|Porto]]'''
* [[Primeira Liga]]: [[Primeira Liga 2017/2018.|2017/18.]]
* [[Portugalski superkup]]: [[Portugalski superkup 2018.|2018]]&lt;ref name=&quot;2018-Supertaça&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rtp.pt/noticias/futebol-nacional/fc-porto-conquista-supertaca-pela-21-vez_d1091335|title=FC Porto conquista Supertaça pela 21.ª vez|trans-title=FC Porto 21. put osvojio Superkup |publisher= [[Portugalska radio-televizija]]|date=4. 8. 2018|access-date=7. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Reprezentacija ===
'''[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]'''&lt;ref name=&quot;RM honours&quot;/&gt;&lt;ref name=ikercasillasworld.com/&gt;
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010.]]
* [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|2008]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|2012.]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Iker Casillas}}
* {{Službeni website|http://www.ikercasillas.es}}
* {{FIFA igrač|176644}}
* {{UEFA igrač|34694}}
* {{NFT igrač|pid=6241}}
* {{BDFutbol|1090}}
* [http://www.realmadrid.com/en/football/squad/iker-casillas-fernandez Iker Casillas] na [[Real Madrid]].com
* [http://www.bdfutbol.com/en/p/j1090.html?cat=SEL Reprezentativna statistika]

{{Redoslijed
|prethodnik = [[Raúl González]]
|gl_članak_funkcija = [[Nogometna reprezentacija Španije|Kapiten nogometne reprezentacije Španije]] &lt;br/&gt; 2006–2016.
|nasljednik = [[Sergio Ramos]]
}}
{{Redoslijed
|prethodnik = [[Raúl González]]
|gl_članak_funkcija = [[Kapiten (nogomet)|Kapiten]] [[Real Madrid CF|Real Madrida]] &lt;br/&gt; 2010–2015.
|nasljednik = [[Sergio Ramos]]
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Najbolji golmani svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji golman u Evropi}}
{{Zlatno stopalo}}
{{Nagrada &quot;Bravo&quot;}}
{{Najbolji sastav EP 2008. u nogometu}}
{{Najbolji sastav EP 2012. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Španije
|naslov     = Sastavi Španije
|naslovstil = background-color:#C60B1E; color:#FFC400; border: solid 1px #000033;
|podaci1    =
{{Sastav Španije na EP 2000. u nogometu}}
{{Sastav Španije na SP 2002. u nogometu}}
{{Sastav Španije na EP 2004. u nogometu}}
{{Sastav Španije na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Španije na EP 2008. u nogometu}}
{{Sastav Španije na FIFA Kupu konfederacija 2009.}}
{{Sastav Španije na SP 2010. u nogometu}}
{{Sastav Španije na EP 2012. u nogometu}}
{{Sastav Španije na FIFA Kupu konfederacija 2013.}}
{{Sastav Španije na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Španije na EP 2016. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Casillas, Iker}}
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Biografije, Madrid]]
[[Kategorija:Španski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Nogometaši Porta]]
[[Kategorija:Igrači FIFA Kupa konfederacija 2009.]]
[[Kategorija:Igrači FIFA Kupa konfederacija 2013.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2002.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2000.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2004.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2008.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Nogometni golmani]]</text>
      <sha1>35p9te7dhf7cnshyyx45r3umplwuca4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slavko Kvaternik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>179358</id>
    <revision>
      <id>3428953</id>
      <parentid>3010977</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T07:51:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.188.175.38</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2458" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojno lice
| ime               =Slavko Kvaternik
| slika             =Marshal Slavko Kvaternik.jpeg
| opis              =Slavko Kvaternik u maršalskoj uniformi
| datum rođenja     =25. august 1878.
| mjesto rođenja    =[[Moravice|Komorske Moravice]]
| datum smrti       =13. juni 1947.
| mjesto smrti      =
| nacionalnost      =[[Hrvati|Hrvat]]
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           =Olga Frank
| suprug            =
| titule            =[[Vitez (vojnik)|Vitez]]
| knjige            =
| služba            =1896. - 1918&lt;br&gt;1918. - 1921.&lt;br&gt;1941. - 1942.
| čin               =[[Datoteka:K.u.k. Oberstleutnant.png|40px]] [[potpukovnik]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Vojskovođa.gif|40px]] [[maršal|vojskovođa]]
| ratovi            =[[Prvi svjetski rat]]&lt;br&gt;[[Drugi svjetski rat]]
| bitke             =
| vojska            =[[Datoteka:Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg|20px]] [[Austro-Ugarska vojska]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|20px]] [[Kraljevska jugoslavenska vojska]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|20px]] [[Hrvatsko domobranstvo]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       =
| nagrade           =Željezni križ I. stepena&lt;br&gt;Željezni trolist I. stepena&lt;br&gt;Veliki križ mađarskog reda za zasluge s krunom kralja Stjepana&lt;br&gt;Veliki križ njemačkog orla
}}
'''Slavko Kvaternik''' ([[Moravice|Komorske Moravice]], 25. august 1878. - [[Zagreb]], 13. juni 1947.) hrvatski vojnik, političar i osuđeni ratni zločinac. U Prvom svjetskom ratu je kao oficir služio vojsku [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Po stvaranju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] penzionisan je te se priključio [[Ustaše|Ustaškom pokretu]]. Po [[Aprilski rat|njemačkoj invaziji na Jugoslaviju]] 10. aprila 1941. je proglasio [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisnu državu Hrvatsku]] u kojoj je držao neke od najviših vojnih i političkih funkcija. Nakon penzionisanja 1942. se povukao u [[Austrija|Austriju]] te je po završetku Drugog svjetskog rata izručen vlastima [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]] koje su ga 1947. osudile na smrt.

{{DEFAULTSORT:Kvaternik, Slavko}}
{{Commonscat}}

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Ustaše]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbovsko]]
[[Kategorija:Rođeni 1878.]]
[[Kategorija:Umrli 1947.]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>lt0klxbvx7egrq1d7xt8ovwjw633z0v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428967</id>
      <parentid>3428953</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T11:44:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2435" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojno lice
| ime               =Slavko Kvaternik
| slika             =Marshal Slavko Kvaternik.jpeg
| opis              =Slavko Kvaternik u maršalskoj uniformi
| datum rođenja     =25. august 1878.
| mjesto rođenja    =[[Moravice|Komorske Moravice]]
| datum smrti       =13. juni 1947.
| mjesto smrti      =
| nacionalnost      =[[Hrvati|Hrvat]]
| puno ime          =
| nadimak           =
| supruga           =Olga Frank
| suprug            =
| titule            =[[Vitez (vojnik)|Vitez]]
| knjige            =
| služba            =1896. - 1918&lt;br&gt;1918. - 1921.&lt;br&gt;1941. - 1942.
| čin               =[[Datoteka:K.u.k. Oberstleutnant.png|40px]] [[potpukovnik]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Vojskovođa.gif|40px]] [[maršal|vojskovođa]]
| ratovi            =[[Prvi svjetski rat]]&lt;br&gt;[[Drugi svjetski rat]]
| bitke             =
| vojska            =[[Datoteka:Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg|20px]] [[Austro-Ugarska vojska]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|20px]] [[Kraljevska jugoslavenska vojska]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|20px]] [[Hrvatsko domobranstvo]]
| rod               =
| jedinice          =
| zapovijedao       =
| nagrade           =Željezni križ I. stepena&lt;br&gt;Željezni trolist I. stepena&lt;br&gt;Veliki križ mađarskog reda za zasluge s krunom kralja Stjepana&lt;br&gt;Veliki križ njemačkog orla
}}
'''Slavko Kvaternik''' ([[Moravice|Komorske Moravice]], 25. august 1878. - [[Zagreb]], 13. juni 1947.) hrvatski vojnik, političar i ratni zločinac. U Prvom svjetskom ratu je kao oficir služio vojsku [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Po stvaranju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] penzionisan je te se priključio [[Ustaše|Ustaškom pokretu]]. Po [[Aprilski rat|njemačkoj invaziji na Jugoslaviju]] 10. aprila 1941. je proglasio [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisnu državu Hrvatsku]] u kojoj je držao neke od najviših vojnih i političkih funkcija. Nakon penzionisanja 1942. se povukao u [[Austrija|Austriju]] te je po završetku Drugog svjetskog rata izručen vlastima [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]] koje su ga 1947. osudile na smrt.

{{DEFAULTSORT:Kvaternik, Slavko}}
{{Commonscat}}

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Ustaše]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbovsko]]
[[Kategorija:Rođeni 1878.]]
[[Kategorija:Umrli 1947.]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>97nt2yfoeuwfo5hm3daatqz18630vqw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Projekti/Novi prijedlozi</title>
    <ns>4</ns>
    <id>266880</id>
    <revision>
      <id>3428902</id>
      <parentid>3384645</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T15:44:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Šabloni sa skraćenicama za države */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5546" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
Na ovoj stranici možete predložiti nove projekte. Napišite vašu ideju i konkretan plan kako ovo želite ostvariti.

== Prijedlozi ==

== Projekt &quot;Države&quot; ==
Mislim da bismo trebali pokrenuti projekt po uzoru na druge wikipedije. Radi se o tome da izaberemo jednu državu i pišemo nove članke o toj državi ili dopunjujemo već postojeće. Na HR Wiki ovaj projekt postoji već 3 godine i kako to izgleda možete pogledati [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wikiprojekt_dr%C5%BEave OVDJE]. Pogledao sam u arhivu i vidio da je i kod nas postojao sličan projekt, ali to je bilo prije 6-7 godina. Šta vi mislite o ovoj ideji? -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98|razgovor]]) 2:15, 31. maj 2014
: Podržavam u svakom slučaju, ali ne prije no što se završe aktuelni projekti (pa koliko god to potraje), koji su prioritet. Inače, naš posljednji započeti projekt ove vrste bio je [[Maroko]], ali nije dovršen. A ja imam u planu (u toku života :-)) uraditi tematske navkutije za svaku državu - dosad sam tek &quot;zagrebao&quot; površinu (primjer: [[Šablon:Norveška po temama]]). -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:21, 31 maj 2014 (CEST)
::Kreni [[Korisnik:Semso98|Semso98]], prvi na redu je Maroko.--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:31, 31 maj 2014 (CEST)

== Warbookpedia.ba ==

Warbookpedia.ba naziv je projekta čiji je cilj identificiranje i prikupljanje literarnih ostvarenja objavljenih u ratu u Bosni i Hercegovini. Projekat je iniciran na Odsjeku za komparativnu književnost i biliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta u saradnji sa Bibliotekom Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 

Opis projekta: Postkonfliktne vlade u Bosni i Hercegovini nisu ispunile zadatak formiranja komisija za istinu i pomirenje koje dokumentiraju traumatičnu prošlost, što otkriva ne samo važne izvore dokaza o zločinima u prošlosti, već može poslužiti kao instrument za rekonstrukciju postkonfliktnih društava. Dok je glavni cilj i dalje stvaranje društvenog pomaka od obrazaca kršenja ljudskih prava i gnusnih zločina prema budućnosti utemeljenoj na vladavini prava i univerzalnoj osudi zločina iz prošlosti, tekst i narativ se čini se primarnim medijem za ostvarivanje takvih ciljeva (Scheub, 2015: 13.) Fiktivni narativi, osim što nadopunjavaju autentična svjedočenja, mogu postati značajnom karikom istraživanju i razumijevanju užasa rata. 

Očekivani rezultati: Identificiranje i prikupljanje bibliografskih podataka o literarnim djelima objavljenim u ratu u Bosni i Hercegovini, može doprinijeti procesu pomirenja i izgradnje stabilnog mira u postkonfliktnom tranzicijskom društvu Bosne i Hercegovine. 

Projekat će rezultirati objedinjavanjem informacijskih izvora publikovanih u Sarajevu tokom rata u Bosni i Hercegovini. Namjera je projekta poslužiti kao model dobre prakse za kreiranje zbirke literarnih izvora objavljenih u ratu u BiH, gdje je Sarajevo pod opsadom odabrano kao polazna tačka sa identificirana 54 naslova. Buduće inicijative je potrebno pokrenuti s ciljem identificiranja i prikupljanja narativa objavljenih u drugim gradovima koji bilježe značajnu izdavačku djeltnost u ratu – Banja Luka, Tuzla, Mostar, Zenica, Ljubušći itd., kao i gradovima Balkana u kojem djeluje i objavljuje dijaspora. 

Projekat Warbokpedia.ba može poslužiti kao polazište za dokumentiranje strategija suočavanja koje su pojedinci usvojili, te koje istovremeno pričaju priču o životu građana u Sarajevu pod opsadom. Slične inicijative je potrebno pokrenuti i na polju izložbi i kulturnih događaja s ciljem kompletiranja uvida od vitalnog značaja za rekonstrukciji postkonfliktnog društva. {{Nepotpisan|NadinaGL|10:54, 3. januar 2019‎}}

== Projekt proširavanja članaka o državama u Africi (Projekt &quot;Afričke države&quot;) ==

Mislim da bi trebali pokrenuti ovaj projekt jer je većina članaka o državama u Africi u lošem stanju. Ipak su članci o državama jedni od najvažnijih na Wikipediji. --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2020 (CEST)
:Podržavam Arnela. Možemo poboljšati tu sekciju svi zajedno! --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 00:16, 7 maj 2020 (CEST)
::Ne bi trebao dugo trajati, a kasnije možemo napraviti isto sa državama u Okeaniji jer su i one loše. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 13:16, 7 maj 2020 (CEST)

== Pećine Bosne i Hercegovine ==


Cilj projekta je napisati nove i urediti postojeće članke o pećinama u Bosni i Hercegovini.

Idealno bi bilo da članci, ovisno o istraženosti i krakteristikama pećina, sadrže informacije koje se odnose na lokaciju, geologiju i geomorfologiju pećina, podatke o fizikalnim i hemijskim svojstvima, podatke o hidrološkim karakteristikama, informacije o arheološkim, paleontološkim nalazima, kulturnoj pozadini, pećinskoj flori i fauni, historiji istraživanja, fotografije, te katastarski broj. 

Ukoliko ima zainteresovanih za rad na projektu, rado ću podijeliti literaturu i druge izvore.

-- [[Korisnik:A81t|A81t]] ([[Razgovor s korisnikom:A81t|razgovor]]) 00:06, 26 decembar 2021 (CET)

== Šabloni sa skraćenicama za države ==

Evo da bacim ovdje, pa šta većina rekne. Moglo bi nam valjati [[:en:Category:Flag template shorthands|ovo]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:44, 25 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>b6ila8sutkr3fp9hxk6e16if4r0svog</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428903</id>
      <parentid>3428902</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T15:48:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Šabloni sa skraćenicama za države */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5646" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
Na ovoj stranici možete predložiti nove projekte. Napišite vašu ideju i konkretan plan kako ovo želite ostvariti.

== Prijedlozi ==

== Projekt &quot;Države&quot; ==
Mislim da bismo trebali pokrenuti projekt po uzoru na druge wikipedije. Radi se o tome da izaberemo jednu državu i pišemo nove članke o toj državi ili dopunjujemo već postojeće. Na HR Wiki ovaj projekt postoji već 3 godine i kako to izgleda možete pogledati [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wikiprojekt_dr%C5%BEave OVDJE]. Pogledao sam u arhivu i vidio da je i kod nas postojao sličan projekt, ali to je bilo prije 6-7 godina. Šta vi mislite o ovoj ideji? -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98|razgovor]]) 2:15, 31. maj 2014
: Podržavam u svakom slučaju, ali ne prije no što se završe aktuelni projekti (pa koliko god to potraje), koji su prioritet. Inače, naš posljednji započeti projekt ove vrste bio je [[Maroko]], ali nije dovršen. A ja imam u planu (u toku života :-)) uraditi tematske navkutije za svaku državu - dosad sam tek &quot;zagrebao&quot; površinu (primjer: [[Šablon:Norveška po temama]]). -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:21, 31 maj 2014 (CEST)
::Kreni [[Korisnik:Semso98|Semso98]], prvi na redu je Maroko.--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:31, 31 maj 2014 (CEST)

== Warbookpedia.ba ==

Warbookpedia.ba naziv je projekta čiji je cilj identificiranje i prikupljanje literarnih ostvarenja objavljenih u ratu u Bosni i Hercegovini. Projekat je iniciran na Odsjeku za komparativnu književnost i biliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta u saradnji sa Bibliotekom Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 

Opis projekta: Postkonfliktne vlade u Bosni i Hercegovini nisu ispunile zadatak formiranja komisija za istinu i pomirenje koje dokumentiraju traumatičnu prošlost, što otkriva ne samo važne izvore dokaza o zločinima u prošlosti, već može poslužiti kao instrument za rekonstrukciju postkonfliktnih društava. Dok je glavni cilj i dalje stvaranje društvenog pomaka od obrazaca kršenja ljudskih prava i gnusnih zločina prema budućnosti utemeljenoj na vladavini prava i univerzalnoj osudi zločina iz prošlosti, tekst i narativ se čini se primarnim medijem za ostvarivanje takvih ciljeva (Scheub, 2015: 13.) Fiktivni narativi, osim što nadopunjavaju autentična svjedočenja, mogu postati značajnom karikom istraživanju i razumijevanju užasa rata. 

Očekivani rezultati: Identificiranje i prikupljanje bibliografskih podataka o literarnim djelima objavljenim u ratu u Bosni i Hercegovini, može doprinijeti procesu pomirenja i izgradnje stabilnog mira u postkonfliktnom tranzicijskom društvu Bosne i Hercegovine. 

Projekat će rezultirati objedinjavanjem informacijskih izvora publikovanih u Sarajevu tokom rata u Bosni i Hercegovini. Namjera je projekta poslužiti kao model dobre prakse za kreiranje zbirke literarnih izvora objavljenih u ratu u BiH, gdje je Sarajevo pod opsadom odabrano kao polazna tačka sa identificirana 54 naslova. Buduće inicijative je potrebno pokrenuti s ciljem identificiranja i prikupljanja narativa objavljenih u drugim gradovima koji bilježe značajnu izdavačku djeltnost u ratu – Banja Luka, Tuzla, Mostar, Zenica, Ljubušći itd., kao i gradovima Balkana u kojem djeluje i objavljuje dijaspora. 

Projekat Warbokpedia.ba može poslužiti kao polazište za dokumentiranje strategija suočavanja koje su pojedinci usvojili, te koje istovremeno pričaju priču o životu građana u Sarajevu pod opsadom. Slične inicijative je potrebno pokrenuti i na polju izložbi i kulturnih događaja s ciljem kompletiranja uvida od vitalnog značaja za rekonstrukciji postkonfliktnog društva. {{Nepotpisan|NadinaGL|10:54, 3. januar 2019‎}}

== Projekt proširavanja članaka o državama u Africi (Projekt &quot;Afričke države&quot;) ==

Mislim da bi trebali pokrenuti ovaj projekt jer je većina članaka o državama u Africi u lošem stanju. Ipak su članci o državama jedni od najvažnijih na Wikipediji. --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2020 (CEST)
:Podržavam Arnela. Možemo poboljšati tu sekciju svi zajedno! --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 00:16, 7 maj 2020 (CEST)
::Ne bi trebao dugo trajati, a kasnije možemo napraviti isto sa državama u Okeaniji jer su i one loše. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 13:16, 7 maj 2020 (CEST)

== Pećine Bosne i Hercegovine ==


Cilj projekta je napisati nove i urediti postojeće članke o pećinama u Bosni i Hercegovini.

Idealno bi bilo da članci, ovisno o istraženosti i krakteristikama pećina, sadrže informacije koje se odnose na lokaciju, geologiju i geomorfologiju pećina, podatke o fizikalnim i hemijskim svojstvima, podatke o hidrološkim karakteristikama, informacije o arheološkim, paleontološkim nalazima, kulturnoj pozadini, pećinskoj flori i fauni, historiji istraživanja, fotografije, te katastarski broj. 

Ukoliko ima zainteresovanih za rad na projektu, rado ću podijeliti literaturu i druge izvore.

-- [[Korisnik:A81t|A81t]] ([[Razgovor s korisnikom:A81t|razgovor]]) 00:06, 26 decembar 2021 (CET)

== Šabloni sa skraćenicama za države ==

Evo da bacim ovdje, pa šta većina rekne. Moglo bi nam valjati [[:en:Category:Flag template shorthands|ovo]]. E sad, da li napraviti, npr., da skraćenice daju rezultat ime zemlje sa zastavom ili samo zastavu? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:44, 25 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>fmdj14btl644p4pg4v51uj61nz0cgzy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428907</id>
      <parentid>3428903</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T17:02:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Šabloni sa skraćenicama za države */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6140" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
Na ovoj stranici možete predložiti nove projekte. Napišite vašu ideju i konkretan plan kako ovo želite ostvariti.

== Prijedlozi ==

== Projekt &quot;Države&quot; ==
Mislim da bismo trebali pokrenuti projekt po uzoru na druge wikipedije. Radi se o tome da izaberemo jednu državu i pišemo nove članke o toj državi ili dopunjujemo već postojeće. Na HR Wiki ovaj projekt postoji već 3 godine i kako to izgleda možete pogledati [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wikiprojekt_dr%C5%BEave OVDJE]. Pogledao sam u arhivu i vidio da je i kod nas postojao sličan projekt, ali to je bilo prije 6-7 godina. Šta vi mislite o ovoj ideji? -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98|razgovor]]) 2:15, 31. maj 2014
: Podržavam u svakom slučaju, ali ne prije no što se završe aktuelni projekti (pa koliko god to potraje), koji su prioritet. Inače, naš posljednji započeti projekt ove vrste bio je [[Maroko]], ali nije dovršen. A ja imam u planu (u toku života :-)) uraditi tematske navkutije za svaku državu - dosad sam tek &quot;zagrebao&quot; površinu (primjer: [[Šablon:Norveška po temama]]). -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:21, 31 maj 2014 (CEST)
::Kreni [[Korisnik:Semso98|Semso98]], prvi na redu je Maroko.--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:31, 31 maj 2014 (CEST)

== Warbookpedia.ba ==

Warbookpedia.ba naziv je projekta čiji je cilj identificiranje i prikupljanje literarnih ostvarenja objavljenih u ratu u Bosni i Hercegovini. Projekat je iniciran na Odsjeku za komparativnu književnost i biliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta u saradnji sa Bibliotekom Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 

Opis projekta: Postkonfliktne vlade u Bosni i Hercegovini nisu ispunile zadatak formiranja komisija za istinu i pomirenje koje dokumentiraju traumatičnu prošlost, što otkriva ne samo važne izvore dokaza o zločinima u prošlosti, već može poslužiti kao instrument za rekonstrukciju postkonfliktnih društava. Dok je glavni cilj i dalje stvaranje društvenog pomaka od obrazaca kršenja ljudskih prava i gnusnih zločina prema budućnosti utemeljenoj na vladavini prava i univerzalnoj osudi zločina iz prošlosti, tekst i narativ se čini se primarnim medijem za ostvarivanje takvih ciljeva (Scheub, 2015: 13.) Fiktivni narativi, osim što nadopunjavaju autentična svjedočenja, mogu postati značajnom karikom istraživanju i razumijevanju užasa rata. 

Očekivani rezultati: Identificiranje i prikupljanje bibliografskih podataka o literarnim djelima objavljenim u ratu u Bosni i Hercegovini, može doprinijeti procesu pomirenja i izgradnje stabilnog mira u postkonfliktnom tranzicijskom društvu Bosne i Hercegovine. 

Projekat će rezultirati objedinjavanjem informacijskih izvora publikovanih u Sarajevu tokom rata u Bosni i Hercegovini. Namjera je projekta poslužiti kao model dobre prakse za kreiranje zbirke literarnih izvora objavljenih u ratu u BiH, gdje je Sarajevo pod opsadom odabrano kao polazna tačka sa identificirana 54 naslova. Buduće inicijative je potrebno pokrenuti s ciljem identificiranja i prikupljanja narativa objavljenih u drugim gradovima koji bilježe značajnu izdavačku djeltnost u ratu – Banja Luka, Tuzla, Mostar, Zenica, Ljubušći itd., kao i gradovima Balkana u kojem djeluje i objavljuje dijaspora. 

Projekat Warbokpedia.ba može poslužiti kao polazište za dokumentiranje strategija suočavanja koje su pojedinci usvojili, te koje istovremeno pričaju priču o životu građana u Sarajevu pod opsadom. Slične inicijative je potrebno pokrenuti i na polju izložbi i kulturnih događaja s ciljem kompletiranja uvida od vitalnog značaja za rekonstrukciji postkonfliktnog društva. {{Nepotpisan|NadinaGL|10:54, 3. januar 2019‎}}

== Projekt proširavanja članaka o državama u Africi (Projekt &quot;Afričke države&quot;) ==

Mislim da bi trebali pokrenuti ovaj projekt jer je većina članaka o državama u Africi u lošem stanju. Ipak su članci o državama jedni od najvažnijih na Wikipediji. --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2020 (CEST)
:Podržavam Arnela. Možemo poboljšati tu sekciju svi zajedno! --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 00:16, 7 maj 2020 (CEST)
::Ne bi trebao dugo trajati, a kasnije možemo napraviti isto sa državama u Okeaniji jer su i one loše. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 13:16, 7 maj 2020 (CEST)

== Pećine Bosne i Hercegovine ==


Cilj projekta je napisati nove i urediti postojeće članke o pećinama u Bosni i Hercegovini.

Idealno bi bilo da članci, ovisno o istraženosti i krakteristikama pećina, sadrže informacije koje se odnose na lokaciju, geologiju i geomorfologiju pećina, podatke o fizikalnim i hemijskim svojstvima, podatke o hidrološkim karakteristikama, informacije o arheološkim, paleontološkim nalazima, kulturnoj pozadini, pećinskoj flori i fauni, historiji istraživanja, fotografije, te katastarski broj. 

Ukoliko ima zainteresovanih za rad na projektu, rado ću podijeliti literaturu i druge izvore.

-- [[Korisnik:A81t|A81t]] ([[Razgovor s korisnikom:A81t|razgovor]]) 00:06, 26 decembar 2021 (CET)

== Šabloni sa skraćenicama za države ==

Evo da bacim ovdje, pa šta većina rekne. Moglo bi nam valjati [[:en:Category:Flag template shorthands|ovo]]. E sad, da li napraviti, npr., da skraćenice daju rezultat ime zemlje sa zastavom ili samo zastavu? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:44, 25 august 2022 (CEST)

:Ima već! Šablon:flagcountry [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:02, 25 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>o3m4zaforcdfghb3jxnn96vtpdg4g3h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428908</id>
      <parentid>3428907</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T17:04:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Šabloni sa skraćenicama za države */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6632" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
Na ovoj stranici možete predložiti nove projekte. Napišite vašu ideju i konkretan plan kako ovo želite ostvariti.

== Prijedlozi ==

== Projekt &quot;Države&quot; ==
Mislim da bismo trebali pokrenuti projekt po uzoru na druge wikipedije. Radi se o tome da izaberemo jednu državu i pišemo nove članke o toj državi ili dopunjujemo već postojeće. Na HR Wiki ovaj projekt postoji već 3 godine i kako to izgleda možete pogledati [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wikiprojekt_dr%C5%BEave OVDJE]. Pogledao sam u arhivu i vidio da je i kod nas postojao sličan projekt, ali to je bilo prije 6-7 godina. Šta vi mislite o ovoj ideji? -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98|razgovor]]) 2:15, 31. maj 2014
: Podržavam u svakom slučaju, ali ne prije no što se završe aktuelni projekti (pa koliko god to potraje), koji su prioritet. Inače, naš posljednji započeti projekt ove vrste bio je [[Maroko]], ali nije dovršen. A ja imam u planu (u toku života :-)) uraditi tematske navkutije za svaku državu - dosad sam tek &quot;zagrebao&quot; površinu (primjer: [[Šablon:Norveška po temama]]). -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:21, 31 maj 2014 (CEST)
::Kreni [[Korisnik:Semso98|Semso98]], prvi na redu je Maroko.--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:31, 31 maj 2014 (CEST)

== Warbookpedia.ba ==

Warbookpedia.ba naziv je projekta čiji je cilj identificiranje i prikupljanje literarnih ostvarenja objavljenih u ratu u Bosni i Hercegovini. Projekat je iniciran na Odsjeku za komparativnu književnost i biliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta u saradnji sa Bibliotekom Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 

Opis projekta: Postkonfliktne vlade u Bosni i Hercegovini nisu ispunile zadatak formiranja komisija za istinu i pomirenje koje dokumentiraju traumatičnu prošlost, što otkriva ne samo važne izvore dokaza o zločinima u prošlosti, već može poslužiti kao instrument za rekonstrukciju postkonfliktnih društava. Dok je glavni cilj i dalje stvaranje društvenog pomaka od obrazaca kršenja ljudskih prava i gnusnih zločina prema budućnosti utemeljenoj na vladavini prava i univerzalnoj osudi zločina iz prošlosti, tekst i narativ se čini se primarnim medijem za ostvarivanje takvih ciljeva (Scheub, 2015: 13.) Fiktivni narativi, osim što nadopunjavaju autentična svjedočenja, mogu postati značajnom karikom istraživanju i razumijevanju užasa rata. 

Očekivani rezultati: Identificiranje i prikupljanje bibliografskih podataka o literarnim djelima objavljenim u ratu u Bosni i Hercegovini, može doprinijeti procesu pomirenja i izgradnje stabilnog mira u postkonfliktnom tranzicijskom društvu Bosne i Hercegovine. 

Projekat će rezultirati objedinjavanjem informacijskih izvora publikovanih u Sarajevu tokom rata u Bosni i Hercegovini. Namjera je projekta poslužiti kao model dobre prakse za kreiranje zbirke literarnih izvora objavljenih u ratu u BiH, gdje je Sarajevo pod opsadom odabrano kao polazna tačka sa identificirana 54 naslova. Buduće inicijative je potrebno pokrenuti s ciljem identificiranja i prikupljanja narativa objavljenih u drugim gradovima koji bilježe značajnu izdavačku djeltnost u ratu – Banja Luka, Tuzla, Mostar, Zenica, Ljubušći itd., kao i gradovima Balkana u kojem djeluje i objavljuje dijaspora. 

Projekat Warbokpedia.ba može poslužiti kao polazište za dokumentiranje strategija suočavanja koje su pojedinci usvojili, te koje istovremeno pričaju priču o životu građana u Sarajevu pod opsadom. Slične inicijative je potrebno pokrenuti i na polju izložbi i kulturnih događaja s ciljem kompletiranja uvida od vitalnog značaja za rekonstrukciji postkonfliktnog društva. {{Nepotpisan|NadinaGL|10:54, 3. januar 2019‎}}

== Projekt proširavanja članaka o državama u Africi (Projekt &quot;Afričke države&quot;) ==

Mislim da bi trebali pokrenuti ovaj projekt jer je većina članaka o državama u Africi u lošem stanju. Ipak su članci o državama jedni od najvažnijih na Wikipediji. --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2020 (CEST)
:Podržavam Arnela. Možemo poboljšati tu sekciju svi zajedno! --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 00:16, 7 maj 2020 (CEST)
::Ne bi trebao dugo trajati, a kasnije možemo napraviti isto sa državama u Okeaniji jer su i one loše. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 13:16, 7 maj 2020 (CEST)

== Pećine Bosne i Hercegovine ==


Cilj projekta je napisati nove i urediti postojeće članke o pećinama u Bosni i Hercegovini.

Idealno bi bilo da članci, ovisno o istraženosti i krakteristikama pećina, sadrže informacije koje se odnose na lokaciju, geologiju i geomorfologiju pećina, podatke o fizikalnim i hemijskim svojstvima, podatke o hidrološkim karakteristikama, informacije o arheološkim, paleontološkim nalazima, kulturnoj pozadini, pećinskoj flori i fauni, historiji istraživanja, fotografije, te katastarski broj. 

Ukoliko ima zainteresovanih za rad na projektu, rado ću podijeliti literaturu i druge izvore.

-- [[Korisnik:A81t|A81t]] ([[Razgovor s korisnikom:A81t|razgovor]]) 00:06, 26 decembar 2021 (CET)

== Šabloni sa skraćenicama za države ==

Evo da bacim ovdje, pa šta većina rekne. Moglo bi nam valjati [[:en:Category:Flag template shorthands|ovo]]. E sad, da li napraviti, npr., da skraćenice daju rezultat ime zemlje sa zastavom ili samo zastavu? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:44, 25 august 2022 (CEST)

:Ima već! Šablon:flagcountry [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:02, 25 august 2022 (CEST)
:Zapravo:Podaci o zastavi:xxx [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:04, 25 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>j4tl7tesxpdkbar86usyz9zp5cfiu7q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428909</id>
      <parentid>3428908</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T17:06:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Šabloni sa skraćenicama za države */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6774" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
Na ovoj stranici možete predložiti nove projekte. Napišite vašu ideju i konkretan plan kako ovo želite ostvariti.

== Prijedlozi ==

== Projekt &quot;Države&quot; ==
Mislim da bismo trebali pokrenuti projekt po uzoru na druge wikipedije. Radi se o tome da izaberemo jednu državu i pišemo nove članke o toj državi ili dopunjujemo već postojeće. Na HR Wiki ovaj projekt postoji već 3 godine i kako to izgleda možete pogledati [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Wikiprojekt_dr%C5%BEave OVDJE]. Pogledao sam u arhivu i vidio da je i kod nas postojao sličan projekt, ali to je bilo prije 6-7 godina. Šta vi mislite o ovoj ideji? -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98|razgovor]]) 2:15, 31. maj 2014
: Podržavam u svakom slučaju, ali ne prije no što se završe aktuelni projekti (pa koliko god to potraje), koji su prioritet. Inače, naš posljednji započeti projekt ove vrste bio je [[Maroko]], ali nije dovršen. A ja imam u planu (u toku života :-)) uraditi tematske navkutije za svaku državu - dosad sam tek &quot;zagrebao&quot; površinu (primjer: [[Šablon:Norveška po temama]]). -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:21, 31 maj 2014 (CEST)
::Kreni [[Korisnik:Semso98|Semso98]], prvi na redu je Maroko.--[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:31, 31 maj 2014 (CEST)

== Warbookpedia.ba ==

Warbookpedia.ba naziv je projekta čiji je cilj identificiranje i prikupljanje literarnih ostvarenja objavljenih u ratu u Bosni i Hercegovini. Projekat je iniciran na Odsjeku za komparativnu književnost i biliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta u saradnji sa Bibliotekom Filozofskog fakulteta u Sarajevu. 

Opis projekta: Postkonfliktne vlade u Bosni i Hercegovini nisu ispunile zadatak formiranja komisija za istinu i pomirenje koje dokumentiraju traumatičnu prošlost, što otkriva ne samo važne izvore dokaza o zločinima u prošlosti, već može poslužiti kao instrument za rekonstrukciju postkonfliktnih društava. Dok je glavni cilj i dalje stvaranje društvenog pomaka od obrazaca kršenja ljudskih prava i gnusnih zločina prema budućnosti utemeljenoj na vladavini prava i univerzalnoj osudi zločina iz prošlosti, tekst i narativ se čini se primarnim medijem za ostvarivanje takvih ciljeva (Scheub, 2015: 13.) Fiktivni narativi, osim što nadopunjavaju autentična svjedočenja, mogu postati značajnom karikom istraživanju i razumijevanju užasa rata. 

Očekivani rezultati: Identificiranje i prikupljanje bibliografskih podataka o literarnim djelima objavljenim u ratu u Bosni i Hercegovini, može doprinijeti procesu pomirenja i izgradnje stabilnog mira u postkonfliktnom tranzicijskom društvu Bosne i Hercegovine. 

Projekat će rezultirati objedinjavanjem informacijskih izvora publikovanih u Sarajevu tokom rata u Bosni i Hercegovini. Namjera je projekta poslužiti kao model dobre prakse za kreiranje zbirke literarnih izvora objavljenih u ratu u BiH, gdje je Sarajevo pod opsadom odabrano kao polazna tačka sa identificirana 54 naslova. Buduće inicijative je potrebno pokrenuti s ciljem identificiranja i prikupljanja narativa objavljenih u drugim gradovima koji bilježe značajnu izdavačku djeltnost u ratu – Banja Luka, Tuzla, Mostar, Zenica, Ljubušći itd., kao i gradovima Balkana u kojem djeluje i objavljuje dijaspora. 

Projekat Warbokpedia.ba može poslužiti kao polazište za dokumentiranje strategija suočavanja koje su pojedinci usvojili, te koje istovremeno pričaju priču o životu građana u Sarajevu pod opsadom. Slične inicijative je potrebno pokrenuti i na polju izložbi i kulturnih događaja s ciljem kompletiranja uvida od vitalnog značaja za rekonstrukciji postkonfliktnog društva. {{Nepotpisan|NadinaGL|10:54, 3. januar 2019‎}}

== Projekt proširavanja članaka o državama u Africi (Projekt &quot;Afričke države&quot;) ==

Mislim da bi trebali pokrenuti ovaj projekt jer je većina članaka o državama u Africi u lošem stanju. Ipak su članci o državama jedni od najvažnijih na Wikipediji. --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2020 (CEST)
:Podržavam Arnela. Možemo poboljšati tu sekciju svi zajedno! --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 00:16, 7 maj 2020 (CEST)
::Ne bi trebao dugo trajati, a kasnije možemo napraviti isto sa državama u Okeaniji jer su i one loše. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 13:16, 7 maj 2020 (CEST)

== Pećine Bosne i Hercegovine ==


Cilj projekta je napisati nove i urediti postojeće članke o pećinama u Bosni i Hercegovini.

Idealno bi bilo da članci, ovisno o istraženosti i krakteristikama pećina, sadrže informacije koje se odnose na lokaciju, geologiju i geomorfologiju pećina, podatke o fizikalnim i hemijskim svojstvima, podatke o hidrološkim karakteristikama, informacije o arheološkim, paleontološkim nalazima, kulturnoj pozadini, pećinskoj flori i fauni, historiji istraživanja, fotografije, te katastarski broj. 

Ukoliko ima zainteresovanih za rad na projektu, rado ću podijeliti literaturu i druge izvore.

-- [[Korisnik:A81t|A81t]] ([[Razgovor s korisnikom:A81t|razgovor]]) 00:06, 26 decembar 2021 (CET)

== Šabloni sa skraćenicama za države ==

Evo da bacim ovdje, pa šta većina rekne. Moglo bi nam valjati [[:en:Category:Flag template shorthands|ovo]]. E sad, da li napraviti, npr., da skraćenice daju rezultat ime zemlje sa zastavom ili samo zastavu? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:44, 25 august 2022 (CEST)

:Ima već! Šablon:flagcountry [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:02, 25 august 2022 (CEST)
:Zapravo:Podaci o zastavi:xxx [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:04, 25 august 2022 (CEST)
:: A znao sam da sam nešto smetnuo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:06, 25 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>l7mos6gkkli2i1l19ed6anvwcbk6mx1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u atletici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>363663</id>
    <revision>
      <id>3428904</id>
      <parentid>3428589</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T15:51:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14622" xml:space="preserve">{{Infokutija sportska liga
| naslov                = Evropsko prvenstvo u atletici
| trenutna_sezona       = 
| logo                  = European Athletic Association Icon logo.svg
| piksela               = 
| opis                  = 
| nekadašnji            = 
| zamijenjen            = 
| sport                 = [[Atletika]]
| osnovana              = 1934.
| izvršni_direktor      = 
| direktor              = 
| fame                  = 
| moto                  = 
| inauguralna           = [[Evropsko prvenstvo u atletici 1934.|1934.]]
| ekipe                 = 
| singles               = 
| država                = 
| kontinent             = [[Evropa]]
| ukinut                = 
| šampion               = 
| najviše_titula        = 
| kvalifikacije         = 
| TV                    = 
| vezana_takmičenja     = 
| osnivač               = [[Evropska atletska asocijacija|EAA]]
| web_stranica          = {{URL|european-athletics.org}}
}}
'''Evropsko prvenstvo u [[atletika|atletici]]''' međunarodno je atletsko takmičenje koje organizira [[Evropska atletska asocijacija]].&lt;ref name=eaa_01&gt;{{Cite web |title=European Athletics Championships Zürich 2014 - STATISTICS HANDBOOK |url=http://www.european-athletics.org/mm/Document/EventsMeetings/General/01/27/31/44/StatisticsHandbookZ%C3%BCrich2014_Neutral.pdf |publisher= EAA |access-date=13. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Prvi put je održano [[Evropsko prvenstvo u atletici 1934.|1934.]] u [[Torino|Torinu]] i otad je organizirano svake četiri godine, uz nekoliko izuzetaka. Od 2010. održava se svake dvije godine i, kad se desi da u istoj godini budu i [[Olimpijske igre]], takmičenja u [[maraton]]u i [[brzo hodanje|brzom hodanju]] ne održavaju se.

== Izdanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!#
!Godina
!Grad
!Trajanje
!Stadion
!Takmičenja
!Države
!Takmičari
|-
|1.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1934.|1934.]] || {{ZD|ITA|1861}} [[Torino]] ||7–9. septembar || [[Olimpijski stadion (Torino)|&quot;Benito Mussolini&quot;]] || 22 || 23 || 226
|-
|rowspan=2| 2.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1938.|1938.]] || {{ZD|FRA}} [[Pariz]] ||3–5. septembar || [[Olimpijski stadion &quot;Yves du Manoir&quot;|Colombes]] || 23 || 23 || 272
|-
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 1938.|1938.]] || {{ZD|NNJE}} [[Beč]]{{Napomena|Iako je prvenstvo održano u Beču, Austrija je od [[Anschluss|aprila 1938.]] bila u sastavu [[Treći rajh|Trećeg rajha]].}} || 17–18. septembar || [[Stadion &quot;Ernst Happel&quot;|Praterstadion]] || 9 || 14 || 80
|-
|3.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1946.|1946.]] || {{ZD|NOR}} [[Oslo]] || 22–25. august || [[Stadion Bislett|Bislett]] || 33 || 20 || 353
|-
|4.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1950.|1950.]] || {{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] || 23–27. august || [[Stadion kralja Baudouina|Heysel]] || 34 || 24 || 454
|-
|5.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1954.|1954.]] || {{ZD|ŠVI}} [[Bern]] || 25–29. august || [[Stadion Neufeld|Neufeld]] || 35 || 28 || 686
|-
|6.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1958.|1958.]] || {{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]] || 19–24. august || [[Olimpijski stadion (Stockholm)|Olimpijski stadion]] || 36 || 26 || 626
|-
|7.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1962.|1962.]] || {{ZD|JUG}} [[Beograd]] || 12–16. septembar || [[Stadion Partizana|Stadion JNA]] || 36 || 29 || 670
|-
|8.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1966.|1966.]] || {{ZD|MAĐ|1957}} [[Budimpešta]] ||30. august – 4. septembar || [[Stadion &quot;Puskás Ferenc&quot;|Népstadion]] || 36 || 30 || 769
|-
|9.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1969.|1969.]] || {{ZD|GRČ|stara}} [[Atina]] || 16–21. septembar || [[Stadion Karaiskakis|Karaiskakis]] || 38 || 30 || 674
|-
|10.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1971.|1971.]] || {{ZD|FIN}} [[Helsinki]] || 10–15. august || [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]] || 38 || 29 || 857
|-
|11.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1974.|1974.]] || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 2–8. septembar || [[Stadion &quot;Olimpico&quot;|Olimpico]] || 39 || 29 || 745
|-
|12.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1978.|1978.]] || {{ZD|ČSSR}} [[Prag]] ||29. august – 3. septembar|| [[Stadion &quot;Evžen Rošický&quot;|&quot;Evžen Rošický&quot;]] || 40 || 29 || 1004
|-
|13.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1982.|1982.]] || {{ZD|GRČ}} [[Atina]] || 3–9. septembar || [[Olimpijski stadion (Atina)|Olimpijski stadion]] || 41 || 29 || 756
|-
|14.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1986.|1986.]] || {{ZD|SRNJ}} [[Stuttgart]] || 26–31. august || [[Mercedes-Benz Arena|Neckarstadion]] || 43 || 31 || 906
|-
|15.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1990.|1990.]] || {{ZD|JUG}} [[Split]] || 26. august – 2. septembar || [[Stadion Poljud|Poljud]] || 43 || 33 || 952
|-
|16.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1994.|1994.]] || {{ZD|FIN}} [[Helsinki]] || 7–14. august || [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]] || 44 || 44 || 1.113
|-
|17.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 1998.|1998.]] || {{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] ||18–23. august || [[Stadion &quot;Puskás Ferenc&quot;|Népstadion]] || 44 || 44 || 1.259
|-
|18.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2002.|2002.]] || {{ZD|NJE}} [[München]] || 6–11. august || [[Olimpijski stadion (München)|Olimpijski stadion]] || 46 || 48 || 1.244
|-
|19.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2006.|2006.]] || {{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] || 7–13. august || [[Ullevi]] || 47 || 48 || 1288
|-
|20.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2010.|2010.]] || {{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]] || 27. juli – 1. august || [[Olimpijski stadion &quot;Lluís Companys&quot;|&quot;Lluís Companys&quot;]] || 47 || 50 || 1.323
|-
|21.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012.|2012.]] || {{ZD|FIN}} [[Helsinki]] || 27. juni – 1. juli || [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]] || 42 || 50 || 1.230
|-
|22.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2014.|2014.]] || {{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] || 12–17. august || [[Letzigrund]] || 47 || 50 || 1.439 
|-
|23.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|2016.]] || {{ZD|HOL}} [[Amsterdam]] || 6–10. juli || [[Olimpijski stadion (Amsterdam)|Olimpijski stadion]] || 44 || 50 || 1.469
|-
|24.|| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2018.|2018]]{{Napomena|Dio [[Evropsko sportsko prvenstvo|Evropskog sportskog prvenstva]]}} || {{ZD|NJE}} [[Berlin]] || 7–12. august || [[Olimpijski stadion (Berlin)|Olimpijski stadion]] || 50 || 49&lt;small&gt;{{#tag:ref|Ne uključujući Autorizirane neutralne takmičare i Atletski tim izbjeglica ({{tooltip|DNS|Prijavljeni takmičar nije startao}}).|group=lower-alpha}}&lt;/small&gt; || 1.439
|-
|–|| 2020. || {{ZD|FRA}} [[Pariz]] || 26–30. august || [[Stadion &quot;Sébastien Charléty&quot;|&quot;Sébastien Charléty&quot;]] || style=text-align:center colspan=3| ''Otkazano zbog [[pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]''
|-
|25.|| align=center|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2022.|2022]]{{Napomena|Dio [[Evropsko sportsko prvenstvo|Evropskog sportskog prvenstva]]}} || {{ZD|NJE}} [[München]] || 16–21. august || [[Olimpijski stadion (München)|Olimpijski stadion]] || 50 || 48 || 1.495
|- 
|26.|| align=center|''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2024.|2024.]]'' || {{ZD|ITA}} [[Rim]] || 10–15. septembar || [[Stadio &quot;Olimpico&quot;]] ||  ||  || 
|-
|27.|| align=center|''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2026.|2026.]]'' || {{ZD|VB}} [[Birmingham]] || 3–9. august || [[Stadion &quot;Alexander&quot;]] ||  ||  || 
|-
|28.|| align=center|''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2028.|2028.]]'' || {{ZD|POLJ}} [[Chorzów]] || 22–27. august || [[Stadion Śląski|&quot;Śląski&quot;]] ||  ||  || 
|-
|29.|| align=center|''[[Evropsko prvenstvo u atletici 2030.|2030.]]'' || {{ZD|FRA}} [[Pariz]] || 19–25. august || [[Stadion &quot;Sébastien Charléty&quot;|&quot;Sébastien Charléty&quot;]] ||  ||  || 
|}
;Napomene:
{{Napomene}}

== Vječna tabela medalja (1934–2022)==   
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot; width=65%
!width=5%|Rang
!width=20%|Država
!style=&quot;background:Gold;&quot; width=10%|Zlato
!style=&quot;background:Silver;&quot; width=10%|Srebro
!style=&quot;background:#cd7f32&quot; width=10%|Bronza
!width=10%|Ukupno
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''1.''' ||align=left| {{ZID|Velika Britanija}} || 124 || 96 || 106 || '''326'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''2.''' ||align=left| ''{{ZID|Sovjetski Savez}}'' || 121 || 109 || 102 || '''332'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''3.''' ||align=left| ''{{ZID|Istočna Njemačka}}'' || 90 || 83 || 66 || '''239'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''4.''' ||align=left| {{ZID|Njemačka}} || 71 || 71 || 63 || '''205'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''5.''' ||align=left| {{ZID|Francuska}} || 69 || 69 || 65|| '''203'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''6.''' ||align=left| {{ZID|Poljska}} || 57 || 58 || 65 || '''180'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''7.''' ||align=left| {{ZID|Rusija}} || 49 || 51 || 52 || '''152'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''8.''' ||align=left| {{ZID|Italija}} || 44 || 44 || 53 || '''141'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''9.''' ||align=left| ''{{ZID|Zapadna Njemačka}}'' || 36 || 44 || 51 || '''131'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''10.''' ||align=left| {{ZID|Finska}} || 35 || 29 || 41 || '''105'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''11.''' ||align=left| {{ZID|Španija}} || 32 || 26 || 37 || '''95'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''12.''' ||align=left| {{ZID|Švedska}} || 30 || 44 || 40 || '''114'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''13.''' ||align=left| {{ZID|Nizozemska}} || 30 || 24 || 24 || '''78'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''14.''' ||align=left| {{ZID|Ukrajina}} || 22 || 29 || 20 || '''71'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''15.''' ||align=left| {{ZID|Mađarska}} || 18 || 22 || 25 || '''65'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''16.''' ||align=left| ''{{ZID|Čehoslovačka}}'' || 16 || 16 || 27 || '''59'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''17.''' ||align=left| {{ZID|Norveška}} || 16 || 15 || 19 || '''50'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''18.''' ||align=left| {{ZID|Portugal}} || 16 || 14 || 8 || '''38'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''19.''' ||align=left| {{ZID|Grčka}} || 15 || 8 || 11 || '''34'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''20.''' ||align=left| {{ZID|Belgija}} || 13 || 14 || 11 || '''38'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''21.''' ||align=left| {{ZID|Bugarska}} || 12 || 16 || 12 || '''40'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''22.''' ||align=left| {{ZID|Turska}} || 12 || 9 || 9 || '''30'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''23.''' ||align=left| {{ZID|Bjelorusija}} || 10 || 13 || 10 || '''33'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''24.''' ||align=left| {{ZID|Rumunija}} || 8 || 21 || 10 || '''39'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''25.''' ||align=left| {{ZID|Švicarska}} || 8 || 15 || 15 || '''38'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''26.''' ||align=left| {{ZID|Hrvatska}} || 8 || 2 || 3 || '''13'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''27.''' ||align=left| {{ZID|Češka}} || 7 || 14 || 14 || '''35'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''28.''' ||align=left| ''{{ZID|Jugoslavija}}'' || 6 || 6 || 3 || '''15'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''29.''' ||align=left| {{ZID|Danska}} || 4 || 7 || 4 || '''15'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''30.''' ||align=left| {{ZID|Izrael}} || 4 || 2 || 4 || '''10'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''31.''' ||align=left| {{ZID|Irska}} || 3 || 7 || 7 || '''17'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''32.''' ||align=left| {{ZID|Estonija}} || 3 || 6 || 5 || '''14'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''33.''' ||align=left| {{ZID|Litvanija}} || 3 || 3 || 4 || '''10'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''33.''' ||align=left| {{ZID|Latvija}} || 3 || 3 || 3 || '''9'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''35.''' ||align=left| {{ZID|Island}} || 3 || 1 || 1 || '''5'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''36.''' ||align=left| {{ZID|Srbija}} || 2 || 6 || 3 || '''11'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''37.''' ||align=left| {{ZID|Slovenija}} || 2 || 2 || 3 || '''7'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''38.''' ||align=left| {{ZID|Austrija}} || 2 || 1 || 6 || '''9'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''39.''' ||align=left| {{ZID|Slovačka}} || 1 || 4 || 1 || '''6'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| – ||align=left| {{ZID|ANA}}{{ref|a|[1]}} || 1 || 3 || 2 || '''6'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''40.''' ||align=left| {{ZID|Albanija}} || 1 || 1 || 0 || '''2'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''41.''' ||align=left| {{ZID|Azerbejdžan}} || 0 || 2 || 2 || '''4'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''42.''' ||align=left| {{ZID|Crna Gora}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''42.''' ||align=left| {{ZID|Luksemburg}} || 0 || 1 || 0 || '''1'''
|-
|rowspan=&quot;1&quot;| '''43.''' ||align=left| {{ZID|Moldavija}} || 0 || 0 || 1 || '''1'''
|- bgcolor=&quot;lightgray&quot;
| || || || || ||
|-
!colspan=&quot;2&quot;| Ukupno || 1007 || 1012 || 1008 || 3027
|}
*{{note|a|[1]}} {{flag|ANA}} je ime pod kojim su takmičari iz Rusije nastupali na prvenstvima 2016. i 2018. Njihove medalje nisu uključene u zvaničnu tabelu medalja.

Zaključno s 2022, medalju još nisu osvojili [[Andora]], [[Armenija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Gibraltar]], [[Gruzija]], [[Kipar]], [[Kosovo]], [[Lihtenštajn]], [[Malta]], [[Monako]], [[San Marino]] i [[Sjeverna Makedonija]]. [[Saar (protektorat)|Saar]] se takmičio jednom (1954), ne osvojivši nijednu medalju.

== Višestruki osvajači medalja ==
=== Muškarci ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Ime
!Ukupno
!Zlato
!Srebro
!Bronza
!Godine
|-
|{{ZD|FRA}} [[Christophe Lemaitre]] || 8 || 4 || 2 || 2 || 2010–2014.
|-
|{{ZD|VB}} [[Matthew Hudson-Smith]] || 7 || 4 || 2 || 1 || 2014–2022.
|-
|{{ZD|BEL}} [[Kevin Borlée]] || 7 || 4 || 2 || 1 || 2010–2022.
|-
|{{ZD|SRNJ}} [[Harald Schmid]] || 6 || 5 || 1 || 0 || 1978–1986.
|-
|{{ZD|VB}} [[Roger Black]] || 6 || 5 || 1 || 0 || 1986–1994.
|-
|{{ZD|VB}} [[Mohamed Farah]] || 6 || 5 || 1 || 0 || 2006–2014.
|-
|{{ZD|VB}} [[Martyn Rooney]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 2010–2018.
|-
|{{ZD|ITA}} [[Pietro Mennea]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 1971–1978.
|-
|{{ZD|VB}} [[Linford Christie]] || 6 || 3 || 1 || 2 || 1986–1994.
|-
|{{ZD|BEL}} [[Jonathan Borlée]] || 6 || 3 || 1 || 2 || 2010-2022.
|}

=== Žene ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Ime
!Ukupno
!Zlato
!Srebro
!Bronza
!Godine
|-
|{{ZD|POLJ}} [[Irena Szewińska|Irena Szewińska (Kirszenstein)]] || 10 || 5 || 1 || 4 || 1966–1978.
|-
|{{ZD|NIZ}} [[Fanny Blankers-Koen]] || 8 || 5 || 1 || 2 || 1938–1950.
|-
|{{ZD|NJDR}} [[Renate Stecher|Renate Stecher (Meissner)]] || 8 || 4 || 4 || 0 || 1969–1974.
|-
|{{ZD|NIZ}} [[Dafne Schippers]] || 8 || 4 || 3 || 1 || 2012–2018.
|-
|{{ZD|NJDR}} [[Marlies Göhr]] || 7 || 5 || 1 || 1 || 1978–1986.
|-
|{{ZD|FRA}} [[Myriam Soumaré]] || 7 || 1 || 3 || 3 || 2010–2014.
|-
|{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] || 6 || 6 || 0 || 0 || 1978–1986.
|-
|{{ZD|HRV}} [[Sandra Perković]] || 6 || 6 || 0 || 0 || 2010-2022.
|-
|{{ZD|NJDR}} {{ZD|NJE}} [[Heike Drechsler]] || 6 || 5 || 1 || 0 || 1986–1998.
|-
|{{ZD|NJDR}} {{ZD|NJE}} [[Grit Breuer]] || 6 || 5 || 1 || 0 || 1990–2002.
|-
|{{ZD|VB}} [[Dina Asher-Smith]] || 6 || 4 || 2 || 0 || 2016–2022.
|-
|{{ZD|RUS}} [[Irina Privalova]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 1994–1998.
|-
|{{ZD|SSSR}} [[Jevgenija Sečenova]] || 6 || 2 || 2 || 2 || 1946–1950.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|European Championships in Athletics}}
* [http://www.european-athletics.org/ Službeni sajt EAA-e]

{{EP u atletici}}

[[Kategorija:Evropska prvenstva|Atletika]]
[[Kategorija:Evropska prvenstva u atletici]]</text>
      <sha1>dlhurqgifh418b6cg6a0b76umgax4pn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>A.S. Livorno Calcio</title>
    <ns>0</ns>
    <id>382208</id>
    <redirect title="US Livorno 1915" />
    <revision>
      <id>3428942</id>
      <parentid>2563277</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T19:23:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[US Livorno 1915]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[US Livorno 1915]]</text>
      <sha1>2jb8byuqn2l5vxoagnfvpa88d9cotss</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>International Standard Book Number</title>
    <ns>0</ns>
    <id>388093</id>
    <revision>
      <id>3428960</id>
      <parentid>3416588</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T10:33:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3182" xml:space="preserve">{{Infokutija identifikator
| ime           = International Standard Book Number
| slika         = EAN-13-ISBN-13.svg
| slika_opis    = 13-znamenkasti ISBN, 978-3-16-148410-0, predstavljen [[International Article Number (EAN)|EAN-13 bar kodom]]
| skraćenica    = ISBN
| početni_datum = {{Start date|1970}}
| organizacija  = International ISBN Agency
| cifre         = 13 (prvobitno 10)
| cifre_za_provjeru   =  Weighted sum
| primjer       = 978-3-16-148410-0
| web_stranica  = {{URL|www.isbn-international.org}}
}}
'''International Standard Book Number''' ('''ISBN''') jest jedinstveni{{efn|Povremeno, izdavači pogrešno dodijele ISBN za više od jednog naslova – prvo izdanje ''[[The Ultimate Alphabet]]'' i ''The Ultimate Alphabet Workbook'' imaju isti ISBN, 0-8050-0076-3. Nasuprot tome, neke knjige su izdavane sa više ISBN a: njemačko izdanje knjige ''[[Emil und die Detektive]]'' ima {{ISBN|87-23-90157-8}} ([[Danska]]), 0-8219-1069-8 (SAD), 91-21-15628-X ([[Švedska]]), 0-85048-548-7 (UK) i 3-12-675495-3 (Njemačka).}}{{efn|U nekim slučajevima, knige koje se prodaju samo u kompletu dijele ISBN. Naprimjer, [[Vance Integral Edition]] koristio je samo dva ISBN a za 44 knjige.}} numerički komercijalni [[indentifikator]] za [[knjiga|knjige]].

ISBN se dodjeljuje svakom izdanju i varijaciji (izuzev ponovnog izdavanja) knjige. Naprimjer, ebook, izdanja u mehkom i tvrdom uvezu iste knjige bi sve imale različite ISBN. ISBN ima 13 cifri ukoliko je dodijeljen poslije 1. januara 2007 i 10 cifri ukoliko je dodijeljen prije 2007. Metoda dodjeljivanja ISBN je bazirana po državama, i razlikuje se od države do države, te često ovisi o veličini izdavačke industrije unutar države.

Početna ISBN konfiguracija prepoznavanja ostvarena je 1967. i zasnivala se na 9 cifri '''Standard Book Numbering''' ('''SBN''') stvorenog 1966. ISBN format sa 10 cifri je razvila [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] (ISO) i objavljen je 1970. kao međunarodni standard ISO 2108 (SBN kod se mogao pretvoriti u deset cifri ISBN a dodavajući mu nulu ispred).

Povremeno, knjiga se može pojaviti bez odštampanog ISBN ukoliko je štampana privatno ili autor ne prati uobičajene ISBN postupke; međutim, ovo može biti ispravljeno naknadno.&lt;ref&gt;Bradley, Philip (1992). &quot;[http://www.theindexer.org/files/18-1/18-1_025.pdf Book numbering: The importance of the ISBN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221021131/https://www.theindexer.org/files/18-1/18-1_025.pdf |date=21. 2. 2021 }}. ''The Indexer.'' '''18''' (1): 25–26.&lt;/ref&gt;

Drugi identifikatori, [[International Standard Serial Number]] (ISSN), identifikuju periodične publikacije, kao što su [[magazin]]i; a [[International Standard Music Number]] (ISMN) pokriva muzička dostignuća.

== Bilješke ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{reference}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Izdavanje knjiga]]
[[Kategorija:Prodavanje knjiga]]
[[Kategorija:Terminologija knjiga]]
[[Kategorija:Algoritmi kontrolnog zbira]]
[[Kategorija:Identifikatori]]
[[Kategorija:ISO standardi]]
[[Kategorija:Bibliotekarstvo]]
[[Kategorija:Univerzalni identifikatori]]
[[Kategorija:International Standard Book Number]]</text>
      <sha1>jvuwq00x1aovxt1bzlu4h2d7sf0yro6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Kreševu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403197</id>
    <revision>
      <id>3428957</id>
      <parentid>3350269</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T09:59:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2411" xml:space="preserve">[[Datoteka:S-Kresevo.jpg|mini|desno|300px|Franjevački samostan u Kreševu]]
'''Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Kreševu''' je popis [[Nacionalni spomenik|nacionalnih spomenika]] koji se nalaze na području općine [[Kreševo]]. Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kreševo se nalaze sljedeći spomenici:
* &quot;[[Arheološko područje Gromile|Arheološko područje s antičkim objektom na lokalitetu Gromile]]&quot;, historijsko područje 
* &quot;[[Franjevački samostan u Kreševu|Franjevački samostan]] sa pokretnom imovinom&quot;, graditeljska cjelina  
* &quot;[[Kreševo]]&quot;, historijsko gradsko područje 
* &quot;[[Rimski most u Vrancima|Most poznat kao Rimski most u selu Vranci]]&quot;, historijski spomenik 
* &quot;[[Stećci i nišani u Kreševu|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Brdo (Križ) u Deževicama]]&quot;, historijsko područje 
* &quot;[[Stećci i nišani u Kreševu|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Klupe i nekropola sa stećcima lokalitetu Crvenjak u Komarima]]&quot;, historijsko područje 
* &quot;[[Stećci i nišani u Kreševu|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kose u Crnićima]]&quot;, historijsko područje
* &quot;[[Stećci i nišani u Kreševu|Nekropole sa stećcima i starim muslimanskim nišanima u Kreševu]]&quot;, historijsko područje&lt;ref&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a473203-nekropole-sa-steccima-i-nisanima-u-kresevu-proglasene-nacionalnim-spomenicima/ Nekropole sa stećcima i nišanima u Kreševu proglašene nacionalnim spomenicima - ba.n1info.com - 22.09.2020]&lt;/ref&gt;  
* &quot;[[Sedam kuća u selu Vranci]]&quot; – selu srednjovjekovnih rudara i kovača, grupa građevina 
* &quot;[[Svetište Voda svetog Jakova u Kreševu]]&quot;, kulturni krajolik
* &quot;[[Kreševo (tvrđava)|Stari grad u Kreševu]]&quot;, historijsko područje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Odluke&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=56 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kreševo) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate=26. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
 
== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20150504022327/http://kons.gov.ba/ Zvanična stranica komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]

{{Spisak nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini po općinama}}

[[Kategorija:Spiskovi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine po gradovima|Kreševo]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Kreševu|*]]</text>
      <sha1>nshh5pw4umclz6tc4ih247k3svyqg75</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Denis Zvizdić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405455</id>
    <revision>
      <id>3428912</id>
      <parentid>3384325</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T17:18:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.163.162.133</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5685" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}
{{Infokutija politički vođa
| ime                = Denis Zvizdić
| slika              = Denis Zvizdić (cropped).jpg
| redoslijed         = [[Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 2019.
| redoslijed         = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 31. mart 2015. - 23.decembar 2019.
| prethodnik         = [[Vjekoslav Bevanda]]
| nasljednik         = [[Zoran Tegeltija]]
| redoslijed2        = [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012.
| prethodnik2        = 
| nasljednik2        = [[Fehim Škaljić]]
| redoslijed3        = [[Kanton Sarajevo|Premijer Kantona Sarajevo]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 2003–2006.
| prethodnik3        = [[Nermin Pećanac]]
| nasljednik3        = [[Semir Silajdžić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1964|6|9}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[SFRJ]]
| datum_smrti        = 
| puno_ime           = 
| etnicitet          = [[Bošnjak]]
| politička_stranka  = nema
| supruga            = Samira Zvizdić
| djeca              = Kenan Zvizdić
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|arhitektura]])
| vjera              = [[Islam]]
| potpis             = 
| web_stranica       = 
}}
'''Denis Zvizdić ili ti ga MEEK_''' (rođen 9. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar. Od 31. marta 2015. do 23. decembra 2019. vršio je funkciju [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|predsjedavajućeg XII saziva]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]], te od 2015. do 2021. vršio funkciju potpredsjednika u [[Stranka demokratske akcije|Stranki demokratske akcije]] (SDA), a trenutno obavlja funkciju Predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

== Život i karijera ==
Roditelji su mu porijeklom iz [[Gacko|Gacka]], trenutno živi sa suprugom Samirom i sinom Kenanom u Sarajevu. 1989. godine je diplomirao na [[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|Arhitektonskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Prije [[Rat u BiH|rata]] radio je u [[Unionivest]]u, a kasnije je bio ministar za prostorno uređenje [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].

Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] obavljao je istu tu funkciju u okviru [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Obavljao je i funkciju direktora Direktorata [[NEAP]]-a, te se smatra zaslužnim za izradu državnog akcijskog strateškog plana u oblasti okoliša. 2000. godine je postao magistar arhitektonskih nauka. Od 2003. do 2006. bio je premijer [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. 2006. godine je na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima u BiH]] osvojio mjesto u Skupštini Kantona Sarajevo, te je delegiran u [[Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine]], gdje je obavljao funkciju narodnog poslanika. 2008. godine postao je doktor arhitektonskih nauka.

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010. godine]] osvojio je mjesto u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]], gdje je obavljao funkciju predsjedavajućeg sve do juna 2012. godine, kada je na zahtjev [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske Partije Bosne i Hercegovine]] (SDP) smijenjen.

2014. godine se [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|na općim izborima u Bosni Hercegovini]] ponovo kandidovao za tu funkciju, te sa 10.576 glasova osvojio novi mandat. No, on je kasnije izabran za [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH]], te od 31. marta 2015. do 23 decembra 2019. godine vrši tu funkciju. Govori [[Engleski jezik|engleski]] i [[njemački jezik]].

=== Stranačka karijera ===
1991. godine, Denis Zvizdić je postao član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), te bilježio članstvo u općinskom odjeljenju SDA [[Centar (Sarajevo)|Centar]], Kantonalnom odjeljenju SDA [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]], u predsjedništvu SDA Bosne i Hercegovine, također je bio Predsjednik Savjeta SDA Bosne i Hercegovine. 2015. godine je izabran za potpredsjednika Stranke demokratske akcije. Dana 2. jula 2021. medijima je objavio da napušta SDA.

== Reference ==
* [http://imovinapoliticara.cin.ba/profil.php?profil=88#!biography.php?id=88 CIN: Imovina političara Denis Zvizdić]
* [http://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=109 Dr. Denis Zvizdić - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnicki dom]
* [https://web.archive.org/web/20150319021744/http://www.snagabih.ba/nosioci/denis-zvizdic/ Denis Zvizdić - Snaga Bosne i Hercegovine]
* [http://dnevni-list.ba/web1/tko-je-denis-zvizdic/ Tko je Denis Zvizdić | Dnevni List]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://vijesti.ba/clanak/208793/postoji-sinergija-u-sda-i-izrazito-dobra-politicka-saradnja-izmedu-izetbegovica-i-tihica Postoji sinergija u SDA i izrazito dobra politička saradnja između Izetbegovića i Tihića | VijestiBa]

{{Predsjedavajući Vijeća ministara BiH}}

{{DEFAULTSORT:Zvizdić, Denis}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Stranka demokratske akcije]]</text>
      <sha1>j51feorkv828qggcttzw8wihdr5v6em</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428916</id>
      <parentid>3428912</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T17:44:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/109.163.162.133|109.163.162.133]] ([[User talk:109.163.162.133|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Aes2022|Aes2022]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5669" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}
{{Infokutija politički vođa
| ime                = Denis Zvizdić
| slika              = Denis Zvizdić (cropped).jpg
| redoslijed         = [[Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 2019.
| redoslijed         = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 31. mart 2015. - 23.decembar 2019.
| prethodnik         = [[Vjekoslav Bevanda]]
| nasljednik         = [[Zoran Tegeltija]]
| redoslijed2        = [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012.
| prethodnik2        = 
| nasljednik2        = [[Fehim Škaljić]]
| redoslijed3        = [[Kanton Sarajevo|Premijer Kantona Sarajevo]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 2003–2006.
| prethodnik3        = [[Nermin Pećanac]]
| nasljednik3        = [[Semir Silajdžić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1964|6|9}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[SFRJ]]
| datum_smrti        = 
| puno_ime           = 
| etnicitet          = [[Bošnjak]]
| politička_stranka  = nema
| supruga            = Samira Zvizdić
| djeca              = Kenan Zvizdić
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|arhitektura]])
| vjera              = [[Islam]]
| potpis             = 
| web_stranica       = 
}}
'''Denis Zvizdić''' (rođen 9. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je političar. Od 31. marta 2015. do 23. decembra 2019. vršio je funkciju [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|predsjedavajućeg XII saziva]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]], te od 2015. do 2021. vršio funkciju potpredsjednika u [[Stranka demokratske akcije|Stranki demokratske akcije]] (SDA), a trenutno obavlja funkciju Predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

== Život i karijera ==
Roditelji su mu porijeklom iz [[Gacko|Gacka]], trenutno živi sa suprugom Samirom i sinom Kenanom u Sarajevu. 1989. godine je diplomirao na [[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|Arhitektonskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Prije [[Rat u BiH|rata]] radio je u [[Unionivest]]u, a kasnije je bio ministar za prostorno uređenje [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].

Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] obavljao je istu tu funkciju u okviru [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Obavljao je i funkciju direktora Direktorata [[NEAP]]-a, te se smatra zaslužnim za izradu državnog akcijskog strateškog plana u oblasti okoliša. 2000. godine je postao magistar arhitektonskih nauka. Od 2003. do 2006. bio je premijer [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. 2006. godine je na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima u BiH]] osvojio mjesto u Skupštini Kantona Sarajevo, te je delegiran u [[Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine]], gdje je obavljao funkciju narodnog poslanika. 2008. godine postao je doktor arhitektonskih nauka.

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010. godine]] osvojio je mjesto u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]], gdje je obavljao funkciju predsjedavajućeg sve do juna 2012. godine, kada je na zahtjev [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske Partije Bosne i Hercegovine]] (SDP) smijenjen.

2014. godine se [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|na općim izborima u Bosni Hercegovini]] ponovo kandidovao za tu funkciju, te sa 10.576 glasova osvojio novi mandat. No, on je kasnije izabran za [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH]], te od 31. marta 2015. do 23 decembra 2019. godine vrši tu funkciju. Govori [[Engleski jezik|engleski]] i [[njemački jezik]].

=== Stranačka karijera ===
1991. godine, Denis Zvizdić je postao član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), te bilježio članstvo u općinskom odjeljenju SDA [[Centar (Sarajevo)|Centar]], Kantonalnom odjeljenju SDA [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]], u predsjedništvu SDA Bosne i Hercegovine, također je bio Predsjednik Savjeta SDA Bosne i Hercegovine. 2015. godine je izabran za potpredsjednika Stranke demokratske akcije. Dana 2. jula 2021. medijima je objavio da napušta SDA.

== Reference ==
* [http://imovinapoliticara.cin.ba/profil.php?profil=88#!biography.php?id=88 CIN: Imovina političara Denis Zvizdić]
* [http://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=109 Dr. Denis Zvizdić - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnicki dom]
* [https://web.archive.org/web/20150319021744/http://www.snagabih.ba/nosioci/denis-zvizdic/ Denis Zvizdić - Snaga Bosne i Hercegovine]
* [http://dnevni-list.ba/web1/tko-je-denis-zvizdic/ Tko je Denis Zvizdić | Dnevni List]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://vijesti.ba/clanak/208793/postoji-sinergija-u-sda-i-izrazito-dobra-politicka-saradnja-izmedu-izetbegovica-i-tihica Postoji sinergija u SDA i izrazito dobra politička saradnja između Izetbegovića i Tihića | VijestiBa]

{{Predsjedavajući Vijeća ministara BiH}}

{{DEFAULTSORT:Zvizdić, Denis}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Stranka demokratske akcije]]</text>
      <sha1>keklcwezpl8fikyee1sip4hbts0npkv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Petr Čech</title>
    <ns>0</ns>
    <id>406372</id>
    <revision>
      <id>3428939</id>
      <parentid>3428597</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T19:04:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3618" xml:space="preserve">{{Nogometaš
|pozicija = Golman
|imenogometaša = Petr Čech
|Punoime = Petr Čech
|reprezentacija = Da
|rodnigrad = [[Plzeň]]
|rodnadržava = [[Čehoslovačka]]
|slika = Petr Čech Chelsea 2013.jpg
|datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|05|20|}}
|datumsmrti = 
|državasmrti = 
|gradsmrti = 
|trenutniklub = 
|nadimak = 
|godine1 = 1999–2001.
|godine2 = 2001–2002.
|godine3 = 2002–2004.
|godine4 = 2004–2015.
|godine5 = 2015–2019.
|omladinskegodine = 1989–1999.
|omladinskipogoni = [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|nastupi(golovi)1 = 27 (0)
|nastupi(golovi)2 = 27 (0)
|nastupi(golovi)3 = 70 (0)
|nastupi(golovi)4 = 333 (0)
|nastupi(golovi)5 = 110 (0)
|klubovi1 = [[FK Chmel Blšany|Chmel Blšany]]
|klubovi2 = [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
|klubovi3 = [[Stade Rennais FC|Rennes]]
|klubovi4 = [[Chelsea FC|Chelsea]]
|klubovi5 = [[Arsenal FC|Arsenal]]
|trenergodine = 
|trenerklubovi = 
|visina = 196 cm
|nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]]
|nacionalnegodine1 = 2002–2016
|nacionalninastupi(golovi)1 = 124 (0)
}}
'''Petr Čech''' [[Češka|češki]] je bivši [[nogomet]]ni [[golman]]. 11 godina je nastupao za [[Chelsea FC|Chelsea]] i 5 za [[Arsenal FC|Arsenal]].

==Uspjesi==
'''Chelsea'''
*[[Premijer liga Engleske|Premier Liga]] (4): 2005, 2006, 2010, 2015.
*[[FA kup|FA Kup]] (4): 2007, 2009, 2010, 2012.
*[[Engleski Liga kup|Engleski Liga Kup]] (3): 2005, 2007, 2015.
*[[FA Community Shield|Community Shield]] (2): 2005, 2009.
*[[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga Prvaka]] (1): 2012.
*[[UEFA Evropska liga|UEFA Evropska Liga]]: (1): 2013.

'''Arsenal'''
*[[FA kup|FA Kup]] (1): 2017.
*[[FA Community Shield|Community Shield]] (2): 2015, 2017.

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Petr Čech}}
*{{Službeni website|http://www.petr-cech.com}}
*{{FIFA igrač|178406|Petr Čech}}
*[http://nv.fotbal.cz/reprezentace/reprezentace-a/statistiky/viewstat3.asp?name=CechPetr Petr Čech] na fotbal.cz
*{{soccerbase|26534|Petr Čech}}
*[http://www.czech.cz/en/czech-republic/history/famous-czechs-of-the-past-century/petr-cech/ Petr Čech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303235101/http://www.czech.cz/en/czech-republic/history/famous-czechs-of-the-past-century/petr-cech/ |date=3. 3. 2016 }} na czech.cz

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Češke
|naslov     = Sastavi Češke
|naslovstil = background-color:#D7141A; color: white; border:1px solid #11457E;
|podaci1    =
{{Sastav Češke na EP 2004. u nogometu}}
{{Sastav Češke na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Češke na EP 2008. u nogometu}}
{{Sastav Češke na EP 2012. u nogometu}}
{{Sastav Češke na EP 2016. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Češki nogometaš godine}}
{{Najbolji golman u Evropi}}
{{Najbolji golmani Premier Leaguea}}
{{Najbolji sastav EP 2004. u nogometu}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čech, Petr}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Plzeň]]
[[Kategorija:Češki nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Chmel Blšanyja]]
[[Kategorija:Nogometaši Sparte Prag]]
[[Kategorija:Nogometaši Stade Rennaisa]]
[[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]]
[[Kategorija:Nogometaši Arsenala]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2004.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2008.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]</text>
      <sha1>tiy0y5mfe35drnjxmx2e3d17gc485yc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Manuel Neuer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>426254</id>
    <revision>
      <id>3428941</id>
      <parentid>3328690</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T19:05:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7293" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}

'''Manuel Peter Neuer''' (rođen 27. marta 1986) [[Njemačka|njemački]] je profesionalni [[nogomet]]aš koji trenutno igra za njemački klub [[FC Bayern München|Bayern München]] i za [[Nogometna reprezentacija Njemačke|nogometnu reprezentaciju Njemačke]] na poziciji [[golman]]a.{{Infokutija nogometaš
| brojnadresu = 1
| datumimjestodebija = 
| datumrođenja = [[27. mart]] [[1986.]]
| datumsmrti = 
| državasmrti = 
| gradsmrti = 
| godine1 = 2004-2006
| godine2 = 2006-2011
| godine3 = 2011-
| imenogometaša = Manuel Neuer
| klubovi1 = [[Schalke 04 II]]
| klubovi2 = [[Schalke 04]]
| klubovi3 = [[FC Bayern München|Bayern München]]
| nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Njemačke U-18|Njemačka U-18]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke U-19|Njemačka U-19]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke U-20|Njemačka U-20]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke U-21|Njemačka U-21]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
| nacionalnegodine1 = 2004.&lt;br /&gt;2004-2005.&lt;br /&gt;2005–2006.&lt;br /&gt;2006–2009.&lt;br /&gt;2009-
| nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0)&lt;br /&gt;11 (0)&lt;br /&gt;4 (0)&lt;br /&gt;20 (0)&lt;br /&gt;74 (0)
| nadimak = 
| nastupi(golovi)1 = 26 (0)
| nastupi(golovi)2 = 156 (0)
| nastupi(golovi)3 = 190 (0)
| omladinskipogoni = [[Schalke 04]]
| omladinskegodine = 1991-2005.
| pozicija = [[Golman]]
| punoime = Manuel Peter Neuer
| reprezentacija = 
| rodnadržava = [[Njemačka]]
| rodnigrad = [[Gelsenkirchen]]
| trenergodine = 
| trenerklubovi = 
| trenutniklub = [[FC Bayern München|Bayern München]]
| slika = 20180602 FIFA Friendly Match Austria vs. Germany Manuel Neuer 850 0723.jpg
| zadnjeuređivanje = 29.10.2017.
| visina = 193 cm
}} Prvi nastup za [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačku]] bio je 2. juna 2009. godine na prijateljskoj utakmici protiv [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]].

Godine 2014. postao je svjetski prvak osvojivši sa [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačkom]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Brazil 2014.|Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.]] godine. Proglašen je najboljim [[golman]]om Svjetskog prvenstva i smatran je od većine kao jedan od najboljih golmana na svijetu. U finalu [[FIFA Ballon d'Or]] 2014. godine završio je treći, odmah iza [[Lionel Messi]]a i [[Cristiano Ronaldo|Cristiano Ronalda]].

Njemački nogometni selektor objavio je u [[maj]]u [[2016.]] popis za nastup na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropskom prvenstvu u Francuskoj 2016.]] godine, na kojem se nalazio Neuer.

== Klupska karijera ==

=== Schalke 04 ===
Neuer je igrao za [[Schalke 04 II]] tokom 2003-04, 2004-05, 2006-07 i 2008-09. Neuer je potpisao profesionalnom ugovor u 2005. godini, nakon napredovanja u svim grupama njegovog rodnog grada, [[FC Schalke 04|Schalke 04]]. Neuer nije imao ni jedan nastup za prvi tim u sezoni 2005/06. On je napravio svoj prvi [[Bundesliga]]ški debi sa [[FC Schalke 04|Schalke]] kada je zamijenio povrijeđenog [[Frank Rost]]a na 2. utakmici 2006-07 sezone. 20-godišnjak na kraju je osvojio utrku za startnu poziciju protiv Bayern München-a. Neuer nije razočarao i uspio je osigurati 2-2 protiv šampiona. On je napravio 27 nastupa tokom 2006-07 sezone. Unatoč svojoj mladoj dobi, on je bio smatran kao potencijalni nasljednik svog bivšeg idola [[Jens Lehmann]] u budućnosti za [[Nogometna reprezentacija Njemačke|nogometnu reprezentaciju Njemačke]].

=== Bayern München ===
Dana 1. juna 2011. godine [[FC Schalke 04|Schalke]] i [[FC Bayern München|Bayern München]] potvrdili su da će Neuer preseliti u [[München]] u julu 2011. Neuer je potpisao 5-godišnji ugovor koji je trajao do juna 2016. godine. Transfer je koštao 22 miliona [[Euro|eura]] te je tako postao drugi najskuplji golman ikada, odmah iza [[Gianluigi Buffon|Gianluigija Buffona]].

== Nagrade i naslovi ==

=== Klub ===

==== Schalke 04 ====
* [[DFB-Pokal|Njemački kup]]: 2012-13
* Njemački ligaški kup: 2005

==== Bayern München ====
* [[Bundesliga]]: 2012-13, 2013-14, 2014-15, 2015-16
* [[DFB-Pokal|Njemački kup]]: 2012-13, 2013-14, 2015-16
* Njemački superkup: 2012, 2016
* [[UEFA Liga prvaka]]: 2012-13
* [[UEFA Superkup]]: 2013.
* [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2013.

=== Međunarodne ===

==== Njemačka U-21 ====
* UEFA Evropsko prvenstvo U-21: 2009

==== Njemačka ====
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]

=== Pojedinačne ===
* Medalja &quot;Fritz Walter&quot; U-19: Srebrna medalja 2005.
* Silbernes Lorbeerblatt: 2010, 2014.
* Najbolji igrač godine nogometne reprezentacije Njemačke: 2011, 2014.
* ESM igrač godine: 2011/12, 2012/13.
* UEFA-in Tim turnira na EP-u: 2012.
* IFFHS Najbolji golman na svijetu: 2013, 2014, 2015, 2016.
* UEFA-in Golman godine: 2013, 2014, 2015.
* [[FIFPro|FIFA FIFPro World XI]]: 2013, 2014, 2015, 2016.
* UEFA Team of the Year: 2013, 2014, 2015, 2016.
* UEFA Liga prvaka Tim sezone: 2013/14, 2015/16.
* Najbolji golman [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetskog prvenstva u Brazilu]]: 2014.
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko Prvenstvo u Brazilu]] All-star tim: 2014.
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko Prvenstvo u Brazilu]] Dream tim: 2014.
* L'Equipeov igrač godine: 2014.
* AIPS igrač godine: 2014.
* AIPS Evropski igrač godine - Frank Taylor trofej: 2014.
* [[Zlatna lopta France Footballa|Ballon d'Or]]: 3. mjesto 2014.

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Manuel Neuer}}
* {{službeni website|http://www.manuel-neuer.de/}}
* [http://www.fcbayern.de/en/teams/first-team/manuel-neuer/index.php Manuel Neuer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160801103611/http://www.fcbayern.de/en/teams/first-team/manuel-neuer/index.php |date=1. 8. 2016 }} na fcbayern.de
* {{Fussballdaten|neuermanuel}}
* {{FIFA player|228912}}
* {{UEFA player|97923}}
* {{ESPN FC|84774}}
* {{NFT igrač|id=31465}}

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Nogometaš godine u Njemačkoj}}
{{Najbolji golmani svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji golman u Evropi}}
{{Najbolji sastav EP 2012. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Njemačke
|naslov     = Sastavi Njemačke
|naslovstil = background-color:white; color:black; border: 1px solid black;
|podaci1    =
{{Sastav Njemačke na SP 2010. u nogometu}}
{{Sastav Njemačke na EP 2012. u nogometu}}
{{Sastav Njemačke na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Njemačke na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Njemačke na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Njemačke na EP 2020. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Neuer, Manuel}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Biografije, Gelsenkirchen]]
[[Kategorija:Njemački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometni golmani]]
[[Kategorija:Nogometaši Schalkea]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2010.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]</text>
      <sha1>s5trzqt1qeu9928d7nak7qbrx135abt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Robert Lewandowski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>429484</id>
    <revision>
      <id>3428932</id>
      <parentid>3406233</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:50:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4658" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|08|21}}
| datumsmrti = 
| državasmrti = 
| pozicija = [[Napadač (nogomet)|Napadač]]
| punoime = Robert Lewandowski
| reprezentacija = Da
| rodnadržava = [[Poljska]]
| rodnigrad = [[Varšava]]
| slika = 2019147183134 2019-05-27 Fussball 1.FC Kaiserslautern vs FC Bayern München - Sven - 1D X MK II - 0228 - B70I8527 (cropped).jpg
| visina = 1,85 m
| gradsmrti = 
| imenogometaša = Robert Lewandowski
| trenutniklub = [[FC Bayern München|Bayern München]]
| brojnadresu = 9 
| godine1 = 2006–2008
| godine2 = 2008–2010
| godine3 = 2010–2014
| godine4 = 2014–
| omladinskegodine = 1997–2004&lt;br/&gt;2005&lt;br/&gt;2005–2006
| omladinskipogoni = Varsovia Varšava &lt;br/&gt; Delta Varšava &lt;br/&gt; [[Legia Varšava|Legia II Varšava]]  
| klubovi1 = Znicz Pruszków
| klubovi2 = [[Lech Poznanj]]
| klubovi3 = [[Borussia Dortmund]]
| klubovi4 = [[FC Bayern München|Bayern München]]
| nastupi(golovi)1 = 59 (36)
| nastupi(golovi)2 = 58 (32)
| nastupi(golovi)3 = 131 (74)
| nastupi(golovi)4 = 246 (234)
| nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Poljske U21|Poljska U-21]]
| nacionalneekipe2 = {{NOG|POL}}
| nacionalnegodine1 = 2008.
| nacionalnegodine2 = 2008–
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (0)
| nacionalninastupi(golovi)2 = 129 (75)
| zadnjiuređaj = 30. 3. 2022
}}
'''Robert Lewandowski''' ([[21. august]] [[1988.|1988]], [[Varšava]]) poljski je profesionalni nogometaš koji igra na poziciji napadača za [[Bayern München]] i [[Nogometna reprezentacija Poljske|reprezentaciju Poljske]].&lt;ref&gt;[http://de.uefa.com/uefaeuro/season=2016/teams/player=250002096/index.html Robert Lewandowski] na de.uefa.com&lt;/ref&gt;

==Trofeji==
'''Lech Poznanj'''
*[[Ekstraklasa]]: 2009/10.
*[[Kup Poljske u nogometu|Kup Poljske]]: 2008/09.
*[[Superkup Poljske u nogometu|Superkup Poljske]]: 2009.

'''Borussia Dortmund'''
*[[Bundesliga]]: 2010/11, 2011/12.
*[[DFB-Pokal]]: 2011–12.
*[[DFL-Superkup]]: 2013.

'''Bayern München'''
*[[Bundesliga]]: [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2014/15]], [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2015/16]], [[Nogometna Bundesliga 2016/2017.|2016/17]], [[Nogometna Bundesliga 2017/2018.|2017/18]], [[Nogometna Bundesliga 2018/2019.|2018/19]], 2019/20, 2020/21.
*[[DFB-Pokal]]: 2015/16, 2018/19, 2019/20.
*[[DFL-Superkup]]: 2016, 2017, 2018, 2020, 2021.
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20.]]
*[[UEFA Superkup]]: 2020.
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2020.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Robert Lewandowski}}
*[http://lewandowskiofficial.com/aktualnosci/ Robert Lewandowski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170427143954/http://lewandowskiofficial.com/aktualnosci/ |date= 27. 4. 2017}} na ''lewandowskiofficial.com''
*[http://www.90minut.pl/kariera.php?id=7835 Robert Lewandowski] na ''90minut.pl''
*[https://web.archive.org/web/20161130082352/http://www.national-football-teams.com/player/27416/Robert_Lewandowski.html Robert Lewandowski] na ''national-football-teams.com ''
*[http://www.transfermarkt.pl/robert-lewandowski/profil/spieler/38253 Robert Lewandowski] na ''[[Transfermarkt]]u''
*{{soccerway|robert-lewandowski/41310/}}
*{{Soccerbase|50603}}

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{FIFA igrač godine}}
{{UEFA Igrač godine}}
{{Najbolji igrači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Nogometaš godine - World Soccer}}
{{Nogometaš godine u Njemačkoj}}
{{Poljski sportist godine}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Poljske
|naslov     = Sastavi Poljske
|naslovstil = background-color:white; color:crimson; border: solid 1px crimson;
|podaci1    =
{{Sastav Poljske na EP 2012. u nogometu}}
{{Sastav Poljske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Poljske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Poljske na EP 2020. u nogometu}}
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Lewandowski, Robert}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Biografije, Varšava]]
[[Kategorija:Poljski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Znicz Pruszkówa]]
[[Kategorija:Nogometaši Lecha]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]</text>
      <sha1>47irrf5fyvxlsfx5355i4qeaxeic1sh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. FC Magdeburg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>431806</id>
    <revision>
      <id>3428954</id>
      <parentid>3416331</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T08:31:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Future-Trunks</username>
        <id>107009</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4072" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #0000FF
| Ime kluba         = '''1. FC Magdeburg'''
| Puno ime          = 1. Fußballclub&lt;br/&gt;Magdeburg e. V.
| Grb               = 
| Nadimak           = ''Der Club''
| Osnovan           = [[1965.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Magdeburg]]&lt;br/&gt;[[Saksonija-Anhalt]]&lt;br/&gt;[[Njemačka]]
| Boje              = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = 
| Konfederacija     =
| Liga              = [[3. Liga]]
| Stadion           = [[MDCC-Arena]]
| Kapacitet         = 30.098
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Jörg Biastoch
| Menadžer          = {{ZD|NJE}} [[Christian Titz]]
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni           = 1. mjesto (3. Liga)
| Prethodna sezona                      = [[3. Liga 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica                           = [http://www.fc-magdeburg.de/ fc-magdeburg.de]
| Trenutna sezona                       =
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = _white_angle_shoulder
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         =
| lijeva ruka1      = 0000FF
| tijelo1           = 0000FF
| desna ruka1       = 0000FF
| šorc1             = 0000FF
| čarape1           = 0000FF
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = _goldangle_leftshoulder
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č2         =
| lijeva ruka2      = 000000
| tijelo2           = 000000
| desna ruka2       = 000000
| šorc2             = 000000
| čarape2           = 000000
}}

'''1. FC Magdeburg''' je [[Njemačka|njemački]] nogometni klub iz [[Magdeburg]]a, [[Saksonija-Anhalt]]. Takmiči se u [[2. Bundesliga|2. Bundesligi]], drugom rangu njemačkog nogometa.

Klub je osnovan 1965. godine. Jedan je od najuspješnijih klubova iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]]. U [[DDR-Oberliga|DDR-Oberligi]] je propustio samo jednu sezonu.Tri pita je bio prvak, dok je [[FDGB-Pokal]] osvajao sedam puta. U sezoni 1943-74. je igrao finale [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] protiv [[AC Milan|Milana]]. Autogolom [[Enrico Lanzi|Enrica Lanzia]] i pogotkom [[Wolfgang Seguin|Wolfganga Seguina]] Magdeburg je slavio sa 2-0, te tako osvojio trofej. Ujedinjenjem Njemačke, te reorganizacijom nogometnog sistema postaje član [[NOFV-Oberliga Mitte]].

Najveći rivali kluba su [[Hallescher FC|Hallescher]] i [[Dynamo Dresden]]. Tradicionalne boje su plava i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[MDCC-Arena]].

==Historija==
Nogomet se u Magdeburgu počeo igrati krajem [[19. vijek]]a. 16. juna 1896. godine osnovan je nogometni klub [[SV Victoria 96 Magdeburg]]. Svoje najbolje rezultate bilježi prije [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], kada je igrao njemačko prvenstvo. Poslije postaje član lige [[Gauliga Mitte]]. 1937. godine se ujedinjuje sa klubom ''Männer-Turnverein 1860 Neustadt'', te postaje ''VfL 1860 Viktoria Neustadt''.

==Uspjesi==
* '''[[DDR-Oberliga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': 1971/72, 1973/74, 1974/75.
* '''[[DDR-Liga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1966/67.
* '''[[3. Liga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2017/18, 2021/22.
* '''[[FDGB-Pokal]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 1964, 1965, 1969, 1973, 1978, 1979, 1983.
* '''[[Regionalliga Nordost]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2014/15.
* '''[[NOFV-Oberliga Süd]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': 1996/97, 2000/01, 2005/06.
* '''[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1973/74.

==Reference==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.fc-magdeburg.de/ Službena stranica]

{{2. Bundesliga}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1965.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Saksoniji-Anhalt]]
[[Kategorija:1. FC Magdeburg]]
[[Kategorija:Sport u Magdeburgu]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj Demokratskoj Republici]]</text>
      <sha1>iblyh8rdzsdy9dajgujtfk73zqayaqy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>UTC+02:00</title>
    <ns>0</ns>
    <id>435603</id>
    <revision>
      <id>3428961</id>
      <parentid>3328449</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T10:34:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2809" xml:space="preserve">[[Datoteka:UTC%2B2_(2011).png|thumb|500px|Vremenska zona UTC+02:00: plava (decembar), narandžasta (juni), žuta (tokom cijele godine), svjetloplava - morska područja]]
'''UTC+02:00''' je [[vremenska zona]] koja je za dva [[Sat (jedinica)|sata]] (u pozitivnom smjeru) pomjerena u odnosu na [[Koordinirano svjetsko vrijeme]] (UTC).

== Upotreba ==
=== Kao standardno vrijeme (tokom cijele godine)===
==== Evropa ====
{{Glavni|Kalinjingradsko vrijeme}}
* {{ZID|Rusija}} - [[Kalinjingradska oblast]]

==== Sjeverna Afrika/Zapadna Azija====
{{Glavni|Istočnoevropsko vrijeme}}

* {{ZID|Egipat}}
* {{ZID|Libija}}

==== Srednja i Južna Afrika ====
{{Glavni|Centralnoafričko vrijeme|Južnoafričko vrijeme}}

* {{ZID|Bocvana}}
* {{ZID|Burundi}}
* {{ZID|Demokratska Republika Kongo}} (istočna polovina)
** [[Kasai (regija)|Kasai]], [[Kasai-Central]], [[Kasai-Oriental]], [[Sankuru]], [[Lomami]], [[Haut-Katanga]], [[Lualaba]], [[Tanganyika]], [[Haut-Lomami]], [[Maniema]], [[Nord-Kivu]], [[Ituri]], [[Haut-Uele]], [[Bas-Uele]], [[Tshopo]], [[Sud-Kivu]]
* {{ZID|Lesoto}}
* {{ZID|Malavi}}
* {{ZID|Mozambik}}
* {{ZID|Namibija}}
* {{ZID|Ruanda}}
* {{ZID|Južnoafrička Republika}}
* {{ZID|Esvatini}}
* {{ZID|Zambija}}
* {{ZID|Zimbabve}}

=== Kao standardno vrijeme (Sjeverna hemisfera - zimsko vrijeme) ===
{{Glavni|Istočnoevropsko vrijeme|Izraelsko vrijeme}}

==== Evropa ====

* {{ZID|Bugarska}}
* {{ZID|Kipar}} (izuzev [[Sjeverni Kipar]] koji od oktobra 2016. kao i Turska koriste vremensku zonu UTC+3 tokom čitave godine)
* {{ZID|Estonija}}
* {{ZID|Finska}} (uključujući i [[Olandska ostrva]])
* {{ZID|Grčka}}
* {{ZID|Latvija}}
* {{ZID|Litvanija}}
* {{ZID|Moldavija}}
* {{ZID|Rumunija}}
* {{ZID|Ukrajina}} (izuzev [[Krim]]a i grada [[Sevastopolj]] koji od aprila 2014. koriste istu vremensku zonu kao i zapadni dio Rusije)

==== Zapadna Azija ==== 
* {{ZID|Izrael}} - Izraelsko standardno vrijeme
* {{ZID|Jordan}}
* {{ZID|Liban}}
* {{ZID|Sirija}} - Sirijsko vrijeme

=== Kao standardno vrijeme (Sjeverna hemisfera - ljetno vrijeme) ===
==== Evropa ====
{{Glavni|Srednjoevropsko ljetno vrijeme}}

* {{ZID|Albanija}}
* {{ZID|Andora}}
* {{ZID|Austrija}}
* {{ZID|Belgija}}
* {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
* {{ZID|Crna Gora}}
* {{ZID|Češka}}
* {{ZID|Danska}}
* {{ZID|Francuska}}
* Gibraltar (UK)
* {{ZID|Holandija}}
* {{ZID|Hrvatska}}
* {{ZID|Italija}}
* {{ZID|Lihtenštajn}}
* {{ZID|Luksemburg}}
* {{ZID|Mađarska}}
* {{ZID|Makedonija}}
* {{ZID|Malta}}
* {{ZID|Monako}}
* {{ZID|Njemačka}}
* {{ZID|Norveška}}, uključujući:
** [[Svalbard i Jan Mayen ostrva]]
* {{ZID|Poljska}}
* {{ZID|Slovačka}}
* {{ZID|Slovenija}}
* {{ZID|Srbija}}
* {{ZID|Španija}} (izuzev [[Kanarska ostrva]])
* {{ZID|Švedska}}
* {{ZID|Švicarska}}
* {{ZID|Vatikan}}

== Reference ==
{{reference}}

{{UTC}}

[[Kategorija:Vremenske zone]]</text>
      <sha1>28q0jpzhkips7704wxamys1xihiz2g8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wayback Machine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456585</id>
    <revision>
      <id>3428962</id>
      <parentid>3155276</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T10:34:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1664" xml:space="preserve">'''Wayback Machine''' je digitalna [[arhiv]]a [[World Wide Web]]a i ostalih informacija na [[Internet]]u. Pokrenuo ga je 2001. Internet Archive, neprofitna organizacija sa sjedištem u [[San Francisco|San Franciscu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] .

Osnivači Internet Arhiva Brewster Kahle i Bruce Gilliat pokrenuli su Wayback Machine 2001. kako bi riješili problem nestajanja sadržaja web stranica kad god se promijene ili zatvore.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Notess|first=Greg R.|date=mart–april 2002|title=The Wayback Machine: The Web's Archive|url=|journal=Online|volume=26|pages=59–61}}&lt;/ref&gt; Usluga omogućava korisnicima da vide arhivirane verzije [[Web-stranica|web stranica]] kroz vrijeme, koje arhiva naziva &quot;trodimenzionalni indeks&quot;.&lt;ref name=&quot;FAQ&quot;&gt;{{Citation|title=Frequently Asked Questions|url=https://archive.org/about/faqs.php#The_Wayback_Machine|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180918131957/https://archive.org/about/faqs.php#The_Wayback_Machine|accessdate=18. 9. 2018|archivedate=18. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Kahle i Gilliat su sačinili mašinu nadajući se da će arhivirati čitav Internet i omogućiti „univerzalni pristup cjelokupnom znanju“.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://blog.archive.org/2016/10/25/20000-hard-drives-on-a-mission/|title=20,000 Hard Drives on a Mission {{!}} Internet Archive Blogs|website=blog.archive.org|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181020153727/https://blog.archive.org/2016/10/25/20000-hard-drives-on-a-mission/|archivedate=20. 10. 2018|accessdate=15. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Historija Interneta]]</text>
      <sha1>8k2saz7v3sf89xunuuho7zmx6n664ey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zoran Tegeltija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457449</id>
    <revision>
      <id>3428911</id>
      <parentid>3408858</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T17:18:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.163.162.133</ip>
      </contributor>
      <comment>ime</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10857" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Zoran Tegeltija
| slika              = Πρόεδρο Συμβουλίου Υπουργών Βοσνίας-Ερζεγοβίνης Zoran Tegeltija.jpg
| redoslijed         = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 23. decembar 2019 –
| prethodnik         = [[Denis Zvizdić]]
| nasljednik         = 
| redoslijed2        = [[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministar finansija Republike Srpske]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 29. decembar 2010 – 18. decembar 2018.
| prethodnik2        = Aleksandar Džombić
| nasljednik2        = [[Zora Vidović​]]
| redoslijed3        = Načelnik općine [[Mrkonjić Grad]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 2. oktobar 2004 – 29. decembar 2010.
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = Divna Aničić
| redoslijed4        = Zastupnik [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]
| vrijeme_na_vlasti4 = 2000 – 2004.
| prethodnik4        = 
| nasljednik4        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1961|9|29}}
| mjesto_rođenja     = [[Mrkonjić Grad]], [[SFRJ]]
| datum_smrti        = 
| puno_ime           = Zoran Tegeltija
| etnicitet          = [[Srbi|Srbin]]
| politička_stranka  = [[SNSD]]
| supruga            = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Sarajevu]]&lt;br /&gt;([[Ekonomski fakultet]])
| vjera              = [[Pravoslavlje]]
| potpis             = 
| web_stranica       = 
}}
'''Zoran Tegeltija a.k.a  MEEK_, ultra cool guy, raped a few dogs'''([[Mrkonjić Grad]], 29. septembar 1961) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpski]] političar, ekonomista i doktor ekonomskih nauka, od 2019. godine [[predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]] u službi od decembra 2019. godine. Funktioner je [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vijeceministara.gov.ba/ured_predsjedavajuceg/default.aspx?id=7634&amp;langTag=bs-BA|title=Predsjedavajući Vijeća ministara|last=|first=|date=|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

Tijekom svoje karijere obnašao je funkciju načelnika općine [[Mrkonjić Grad]], [[Ministarstvo finansija Republike Srpske|ministra finansija Republike Srpske]] i predsjednika [[Košarkaški savez Republike Srpske|Košarkaškog saveza Republike Srpske]]. Bio je na raznim funkcijama u Upravama javnih prihoda i carina Republike Srpske (danas [[Uprava za indirektno oporezivanje|Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine]]) i [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].

== Raniji život ==
Tegeltija je rođen 29. septembra 1961. u Mrkonjić Gradu. Nakon završetka osnovne škole i gimnazije u rodnom gradu, upisuje [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomski fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 1986. diplomirao. Obrazovanje je nastavio 2007. godine kada je postao magistar nauka međunarodne ekonomije. Poslije toga, 2008. uspješno je završio doktorat ekonomskih nauka.

Nakon završetka Elekonomskog fakulteta, Tegeltija započinje radni odnos u [[Rafinerija nafte Bosanski Brod|Rafineriji nafte Bosanski Brod]], gdje je radio do 1989. godine, kada je počeo raditi u Republičkoj upravi javnih prihoda Bosne i Hercegovine. Sa početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992, Tegeltija prelazi u institucije samoproglašene Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, počevši raditi u Republičkoj upravnih javnih prihoda RS, a od 1994. u Republičkoj upravi carina, koja je i nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 1995. nastavila djelovati kao entitetska institucija. Bio je na funkciji načelnika i šefa. Bio je zaposlen sve do izbora za načelnika Mrkonjić Grada 2004. godine.

== Politička karijera ==
Godine 1998. Zoran Tegeltija se učlanuje u Savez nezavisnih socijaldemokrata, da bi 2000. postao predsjednik općinskog odbora te, tada manje političke stranke u Bosni i Hercegovini, u Mrkonjić Gradu. Iste godine je na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|lokalnim izborima]] izabran za odbornika u Skupštinu općine, a paralelno sa tim je izabran i za zastupnika SNSD-a u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], gdje mu je mandat trajao do 2002. godine. 2001. je izabran i u Glavni odbor SNSD-a.

Nakon što mu je istekao mandat odbornika Skupštine općine Mrkonjić Grad, Tegeltija je se 2004. na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|lokalnim izborima]] uspješno kandidovao za općinskog načelnika, osvojivši 3056 glasova. Četiri godine kasnije, uspio je osvojiti i drugi mandat. Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|lokalnim izborima 2008.]] u prvom krugu je osvojio 46,75% ili 4341 glasova, da bi onda u drugom krugu ubjedljivo pobjedio protukandidata Dragana Ilića ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) sa 67,28% ili 6116 glasova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Kratki/Nacelnici%20opstina%20u%20Republici%20Srpskoj.pdf|title=Načelnici opština u Republici Srpskoj|last=|first=|date=9. 11. 2004|website=izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mrkonjic-grad.com/doc.asp?id=2883&amp;tip=3|title=Tegeltija vs. Ilić - borba za mjesto načelnika|last=Popović|first=Vesna|date=4. 9. 2008|website=mrkonjic-grad.com|publisher=|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Ministar finansija Republike Srpske ===
Nakon pobjede SNSD-a na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|Općim izborima 2010.]] i formiranja [[Vlada Republike Srpske Aleksandra Džombića|nove Vlade Republike Srpske]] predvođene [[Aleksandar Džombić|Aleksandrom Džombićem]], Tegeltija je 29. decembra 2010. imenovan za novog ministra finansija, čime je nasljedio Džombića na toj funkciji. Istovremeno je odstupio sa mandata načelnika Mrkonjić Grada. Najveći problem tokom njegovog ministarskog mandata činille su kriza u [[Bobar banka|Bobar banci]], [[Balkan Investment Bank|Balkan Investment Banci]] i [[Banka Srpske|Banci Srpske]] 2014. i 2015, koje su, uprkos pomoći od strane Vlade Republike Srpske, propale, ali i i problemi u [[Fabrika gline Birač|Fabrici gline Birač]], koju su 2013. godine uzrokovali stečaj tog preduzeća.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vijesti.ba/clanak/27627/rs-izabrana-nova-vlada|title=RS: Izabrana nova Vlada|last=|first=|date=29. 12. 2010|website=vijesti.ba|publisher=Vijesti.ba|language=|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/zoran-tegeltija-karijera/30284820.html|title=Zoran Tegeltija, karijera ispunjena neuspjesima|last=Veselinović|first=Gojko|date=21. 11. 2019|website=slobodnaevropa.org|publisher=Radio Slobodna Evropa|language=|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ===
Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2018.]] godine iz njih su kao pobjednici izašli [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Međutim, ni nakon godinu dana od izbora Vijeće ministara nije moglo biti formirano. Razlog tome je bilo što su, nakon aktiviranja Akcionog plana za članstvo (MAP) Bosni i Hercegovini od strane [[NATO|NATO-a]], predstavnici stranaka iz Republike Srpske odbili inicirati slanje Godišnjeg nacionalnog plana (ANP), jer se protive članstvu BiH u toj organizaciji. S druge strane, predstavnici SDA su odbili formiranje Vijeća ministara bez pristanka SNSD-a za slanje tog plana, čije su odbijanje smatrali kršenjem državnog zakona o odbrani, koji propisuje rad na integraciji [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga BiH]] u NATO. Ta politička kriza je riješena tek krajem novembra 2019, kada je nađen kompromis da se umjesto ANP-a pošalje izmjenjeni plan pod nazivom &quot;Program reformi Bosne i Hercegovine&quot;. 23. novembra 2019. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predjedništvo]] je na svojoj sjednici i službeno donijela ovu odluku, zajedno sa imenovanjem Zorana Tegeltije za mandatara novog saziva Vijeća ministara. 23. decembra [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlament Bosne i Hercegovine]] je potvrdilo novi saziv Vijeća ministara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zoran-tegeltija-mandatar-za-sastav-vijeca-ministara-bih-508207|title=Oslobođenje - Zoran Tegeltija mandatar, BiH umjesto ANP-a šalje Plan reformi|last=|first=|date=19. 11. 2019|website=www.oslobodjenje.ba|publisher=Oslobođenje|language=|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovano-novo-vijece-ministara-parlament-bih-potvrdio-ministre-i-zamjenike-517580|title=Oslobođenje - Imenovano novo Vijeće ministara: Parlament BiH potvrdio ministre i zamjenike|last=|first=|date=23. 12. 2019|website=www.oslobodjenje.ba|publisher=Oslobođenje|language=|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

Samo dva mjeseca nakon imenovanja novog Vijeća ministara, ponovo je došlo do političke krize u Bosni i Hercegovini i blokiranja rada institucija. Razlog toga je odluka [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda BiH]] o proglašenju Zakona o zemljištu Republike Srpske neustavnim, jer njim po sili zakona državna imovina postaje imovina Republike Srpske. Ova odluka je izazvala negodovanje među članovima političkih predstavnika iz RS-a. Nakon što je [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skuptina Republike Srpske]] 17. februara 2020. donijela zaključak da članovi državnih institucija iz Republike Srpske treba da obustave rad, oni su blokirali daljnje funkcioniranje državne vlade, uvjetovajući nastavak rada odlaskom stranih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/odluka-ustavnog-suda-bih-o-poljoprivrednom-zemljistu-u-republici-srpskoj-stupila-na-snagu-537539|title=Oslobođenje - Odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu u RS-u stupila na snagu|last=|first=|date=7. 3. 2020|website=www.oslobodjenje.ba|publisher=Oslobođenje|language=|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Predsjedavajući Vijeća ministara BiH}}

{{DEFAULTSORT:Tegeltija, Zoran}}
[[Kategorija:Biografije, Mrkonjić Grad]]
[[Kategorija:Rođeni 1961.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački premijeri]]
[[Kategorija:Političari Republike Srpske]]
[[Kategorija:Ministri Republike Srpske]]</text>
      <sha1>4wt55a3nmlg049vl1tvriepm4dclftj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428915</id>
      <parentid>3428911</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T17:43:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/109.163.162.133|109.163.162.133]] ([[User talk:109.163.162.133|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Bakir123|Bakir123]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10811" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Zoran Tegeltija
| slika              = Πρόεδρο Συμβουλίου Υπουργών Βοσνίας-Ερζεγοβίνης Zoran Tegeltija.jpg
| redoslijed         = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 23. decembar 2019 –
| prethodnik         = [[Denis Zvizdić]]
| nasljednik         = 
| redoslijed2        = [[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministar finansija Republike Srpske]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 29. decembar 2010 – 18. decembar 2018.
| prethodnik2        = Aleksandar Džombić
| nasljednik2        = [[Zora Vidović​]]
| redoslijed3        = Načelnik općine [[Mrkonjić Grad]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 2. oktobar 2004 – 29. decembar 2010.
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = Divna Aničić
| redoslijed4        = Zastupnik [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]
| vrijeme_na_vlasti4 = 2000 – 2004.
| prethodnik4        = 
| nasljednik4        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1961|9|29}}
| mjesto_rođenja     = [[Mrkonjić Grad]], [[SFRJ]]
| datum_smrti        = 
| puno_ime           = Zoran Tegeltija
| etnicitet          = [[Srbi|Srbin]]
| politička_stranka  = [[SNSD]]
| supruga            = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Sarajevu]]&lt;br /&gt;([[Ekonomski fakultet]])
| vjera              = [[Pravoslavlje]]
| potpis             = 
| web_stranica       = 
}}
'''Zoran Tegeltija''' ([[Mrkonjić Grad]], 29. septembar 1961) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpski]] političar, ekonomista i doktor ekonomskih nauka, od 2019. godine [[predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]] u službi od decembra 2019. godine. Funktioner je [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vijeceministara.gov.ba/ured_predsjedavajuceg/default.aspx?id=7634&amp;langTag=bs-BA|title=Predsjedavajući Vijeća ministara|last=|first=|date=|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

Tijekom svoje karijere obnašao je funkciju načelnika općine [[Mrkonjić Grad]], [[Ministarstvo finansija Republike Srpske|ministra finansija Republike Srpske]] i predsjednika [[Košarkaški savez Republike Srpske|Košarkaškog saveza Republike Srpske]]. Bio je na raznim funkcijama u Upravama javnih prihoda i carina Republike Srpske (danas [[Uprava za indirektno oporezivanje|Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine]]) i [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].

== Raniji život ==
Tegeltija je rođen 29. septembra 1961. u Mrkonjić Gradu. Nakon završetka osnovne škole i gimnazije u rodnom gradu, upisuje [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomski fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 1986. diplomirao. Obrazovanje je nastavio 2007. godine kada je postao magistar nauka međunarodne ekonomije. Poslije toga, 2008. uspješno je završio doktorat ekonomskih nauka.

Nakon završetka Elekonomskog fakulteta, Tegeltija započinje radni odnos u [[Rafinerija nafte Bosanski Brod|Rafineriji nafte Bosanski Brod]], gdje je radio do 1989. godine, kada je počeo raditi u Republičkoj upravi javnih prihoda Bosne i Hercegovine. Sa početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992, Tegeltija prelazi u institucije samoproglašene Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, počevši raditi u Republičkoj upravnih javnih prihoda RS, a od 1994. u Republičkoj upravi carina, koja je i nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 1995. nastavila djelovati kao entitetska institucija. Bio je na funkciji načelnika i šefa. Bio je zaposlen sve do izbora za načelnika Mrkonjić Grada 2004. godine.

== Politička karijera ==
Godine 1998. Zoran Tegeltija se učlanuje u Savez nezavisnih socijaldemokrata, da bi 2000. postao predsjednik općinskog odbora te, tada manje političke stranke u Bosni i Hercegovini, u Mrkonjić Gradu. Iste godine je na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|lokalnim izborima]] izabran za odbornika u Skupštinu općine, a paralelno sa tim je izabran i za zastupnika SNSD-a u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]], gdje mu je mandat trajao do 2002. godine. 2001. je izabran i u Glavni odbor SNSD-a.

Nakon što mu je istekao mandat odbornika Skupštine općine Mrkonjić Grad, Tegeltija je se 2004. na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|lokalnim izborima]] uspješno kandidovao za općinskog načelnika, osvojivši 3056 glasova. Četiri godine kasnije, uspio je osvojiti i drugi mandat. Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|lokalnim izborima 2008.]] u prvom krugu je osvojio 46,75% ili 4341 glasova, da bi onda u drugom krugu ubjedljivo pobjedio protukandidata Dragana Ilića ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) sa 67,28% ili 6116 glasova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Kratki/Nacelnici%20opstina%20u%20Republici%20Srpskoj.pdf|title=Načelnici opština u Republici Srpskoj|last=|first=|date=9. 11. 2004|website=izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mrkonjic-grad.com/doc.asp?id=2883&amp;tip=3|title=Tegeltija vs. Ilić - borba za mjesto načelnika|last=Popović|first=Vesna|date=4. 9. 2008|website=mrkonjic-grad.com|publisher=|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Ministar finansija Republike Srpske ===
Nakon pobjede SNSD-a na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|Općim izborima 2010.]] i formiranja [[Vlada Republike Srpske Aleksandra Džombića|nove Vlade Republike Srpske]] predvođene [[Aleksandar Džombić|Aleksandrom Džombićem]], Tegeltija je 29. decembra 2010. imenovan za novog ministra finansija, čime je nasljedio Džombića na toj funkciji. Istovremeno je odstupio sa mandata načelnika Mrkonjić Grada. Najveći problem tokom njegovog ministarskog mandata činille su kriza u [[Bobar banka|Bobar banci]], [[Balkan Investment Bank|Balkan Investment Banci]] i [[Banka Srpske|Banci Srpske]] 2014. i 2015, koje su, uprkos pomoći od strane Vlade Republike Srpske, propale, ali i i problemi u [[Fabrika gline Birač|Fabrici gline Birač]], koju su 2013. godine uzrokovali stečaj tog preduzeća.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vijesti.ba/clanak/27627/rs-izabrana-nova-vlada|title=RS: Izabrana nova Vlada|last=|first=|date=29. 12. 2010|website=vijesti.ba|publisher=Vijesti.ba|language=|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/zoran-tegeltija-karijera/30284820.html|title=Zoran Tegeltija, karijera ispunjena neuspjesima|last=Veselinović|first=Gojko|date=21. 11. 2019|website=slobodnaevropa.org|publisher=Radio Slobodna Evropa|language=|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ===
Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2018.]] godine iz njih su kao pobjednici izašli [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Međutim, ni nakon godinu dana od izbora Vijeće ministara nije moglo biti formirano. Razlog tome je bilo što su, nakon aktiviranja Akcionog plana za članstvo (MAP) Bosni i Hercegovini od strane [[NATO|NATO-a]], predstavnici stranaka iz Republike Srpske odbili inicirati slanje Godišnjeg nacionalnog plana (ANP), jer se protive članstvu BiH u toj organizaciji. S druge strane, predstavnici SDA su odbili formiranje Vijeća ministara bez pristanka SNSD-a za slanje tog plana, čije su odbijanje smatrali kršenjem državnog zakona o odbrani, koji propisuje rad na integraciji [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga BiH]] u NATO. Ta politička kriza je riješena tek krajem novembra 2019, kada je nađen kompromis da se umjesto ANP-a pošalje izmjenjeni plan pod nazivom &quot;Program reformi Bosne i Hercegovine&quot;. 23. novembra 2019. [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predjedništvo]] je na svojoj sjednici i službeno donijela ovu odluku, zajedno sa imenovanjem Zorana Tegeltije za mandatara novog saziva Vijeća ministara. 23. decembra [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlament Bosne i Hercegovine]] je potvrdilo novi saziv Vijeća ministara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zoran-tegeltija-mandatar-za-sastav-vijeca-ministara-bih-508207|title=Oslobođenje - Zoran Tegeltija mandatar, BiH umjesto ANP-a šalje Plan reformi|last=|first=|date=19. 11. 2019|website=www.oslobodjenje.ba|publisher=Oslobođenje|language=|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovano-novo-vijece-ministara-parlament-bih-potvrdio-ministre-i-zamjenike-517580|title=Oslobođenje - Imenovano novo Vijeće ministara: Parlament BiH potvrdio ministre i zamjenike|last=|first=|date=23. 12. 2019|website=www.oslobodjenje.ba|publisher=Oslobođenje|language=|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

Samo dva mjeseca nakon imenovanja novog Vijeća ministara, ponovo je došlo do političke krize u Bosni i Hercegovini i blokiranja rada institucija. Razlog toga je odluka [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda BiH]] o proglašenju Zakona o zemljištu Republike Srpske neustavnim, jer njim po sili zakona državna imovina postaje imovina Republike Srpske. Ova odluka je izazvala negodovanje među članovima političkih predstavnika iz RS-a. Nakon što je [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skuptina Republike Srpske]] 17. februara 2020. donijela zaključak da članovi državnih institucija iz Republike Srpske treba da obustave rad, oni su blokirali daljnje funkcioniranje državne vlade, uvjetovajući nastavak rada odlaskom stranih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/odluka-ustavnog-suda-bih-o-poljoprivrednom-zemljistu-u-republici-srpskoj-stupila-na-snagu-537539|title=Oslobođenje - Odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu u RS-u stupila na snagu|last=|first=|date=7. 3. 2020|website=www.oslobodjenje.ba|publisher=Oslobođenje|language=|access-date=18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Predsjedavajući Vijeća ministara BiH}}

{{DEFAULTSORT:Tegeltija, Zoran}}
[[Kategorija:Biografije, Mrkonjić Grad]]
[[Kategorija:Rođeni 1961.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački premijeri]]
[[Kategorija:Političari Republike Srpske]]
[[Kategorija:Ministri Republike Srpske]]</text>
      <sha1>bm7st2x7rcxfv3d4xncwixrwkk3s0w8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Gadget-Shortdesc-helper-pagestyles-vector.css</title>
    <ns>8</ns>
    <id>459688</id>
    <revision>
      <id>3428922</id>
      <parentid>3135903</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:22:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="442" xml:space="preserve">/* Fix content jump */
.skin-vector.ns-0 #contentSub::after {
	content: '\200B';
}

.skin-vector.ns-0 .noarticletext {
	margin-top: -1.008em; /* 0.84 * 1.2em */
}

/* Fix layout for deleted mainspace pages */
.skin-vector.ns-0:not(.skin-vector-2022) #contentSub2 {
	margin-top: -1.2em;
}

.skin-vector.ns-0 .mw-warning-with-logexcerpt {
	margin-bottom: 1.2em;
}

/* Fix font size for vector 2022 */
.skin-vector-2022 #sdh {
	font-size: 84%;
}</text>
      <sha1>nn6s3mgbnvv7oh8klnzv0z1d9lo4cju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Tegeltija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>470335</id>
    <revision>
      <id>3428946</id>
      <parentid>3345621</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T20:46:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:3032:410:78D1:7558:E98B:AD3A:860D</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2667" xml:space="preserve">'''Milan Tegeltija''' (rođen 16. oktobra 1971) jest [[Srbi|srpski]] Bivši je predsjednik [[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine|Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine]] i sudija. Nekadašnji je advokat i okružni javni tužilac.

==Biografija==
Rođen je 16. oktobra 1971. u [[Pančevo|Pančevu]] ([[SFRJ]]). Diplomirao je na [[Pravni fakultet u Banjoj Luci|Pravnom fakultetu Univerziteta]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] (1995), a dvije godine kasnije položio je i pravosudni ispit. Nakon završetka pripravničkog staža radio je kao advokat u vlastitoj kancelariji.

Od 1998. do 2001. bio je sudija Vojnog suda u Banjoj Luci, a od 2001. do 2004. bio je savjetnik [[Ombudsman Republike Srpske|ombudsmana Republike Srpske]]. U martu 2004. imenovan je za okružnog tužioca u Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci.

Za predsjednika Osnovnog suda u Banjoj Luci imenovan je marta 2007. Za člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine iz reda sudija izabran je juna 2014, a zatim i juna 2018. U oba mandata obavlja dužnost predsjednika VSTS-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a494130/Ko-je-Milan-Tegeltija.html|title=Ko je Milan Tegeltija|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=12. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;

U decembru 2020. našao se pod pritiskom Međunarodne zajednice zbog niza korupcijskih afera.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ko-je-milan-tegeltija|title=Ko je Milan Tegeltija?|date=10. 12. 2020|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=12. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a346167/Afera-Potkivanje-Zurnal-objavio-video-Tegeltije-Alesevica-i-Pandze.html|title=Afera &quot;Potkivanje&quot;: Žurnal objavio video Tegeltije, Aleševića i Pandže|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=12. 12. 2020|archive-date=31. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200131234903/http://ba.n1info.com/Vijesti/a346167/Afera-Potkivanje-Zurnal-objavio-video-Tegeltije-Alesevica-i-Pandze.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon što je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine 3. decembra zatražilo ostavku Tegeltije, isto je uradila i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini 10 decembra 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.voanews.com/a/bih-ambasada-sad-tegeltija-ostavka/5694566.html|title=Ambasada SAD: Tegeltijina ostavka jedan od mnogih potrebnih koraka|website=Glas Amerike|language=bs|access-date=12. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Tegeltija, Milan}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]]
[[Kategorija:Biografije, Pančevo]]</text>
      <sha1>4wocpz5i4xrak09ggqdoc7hrgthoiqp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428948</id>
      <parentid>3428946</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T20:51:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2A02:3032:410:78D1:7558:E98B:AD3A:860D|2A02:3032:410:78D1:7558:E98B:AD3A:860D]] ([[User talk:2A02:3032:410:78D1:7558:E98B:AD3A:860D|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2724" xml:space="preserve">'''Milan Tegeltija''' (rođen 16. oktobra 1971) jest [[Srbi|srpski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pravnik. Bivši je predsjednik [[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine|Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine]] i sudija. Nekadašnji je advokat i okružni javni tužilac.

==Biografija==
Rođen je 16. oktobra 1971. u [[Pančevo|Pančevu]] ([[SFRJ]]). Diplomirao je na [[Pravni fakultet u Banjoj Luci|Pravnom fakultetu Univerziteta]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] (1995), a dvije godine kasnije položio je i pravosudni ispit. Nakon završetka pripravničkog staža radio je kao advokat u vlastitoj kancelariji.

Od 1998. do 2001. bio je sudija Vojnog suda u Banjoj Luci, a od 2001. do 2004. bio je savjetnik [[Ombudsman Republike Srpske|ombudsmana Republike Srpske]]. U martu 2004. imenovan je za okružnog tužioca u Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci.

Za predsjednika Osnovnog suda u Banjoj Luci imenovan je marta 2007. Za člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine iz reda sudija izabran je juna 2014, a zatim i juna 2018. U oba mandata obavlja dužnost predsjednika VSTS-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a494130/Ko-je-Milan-Tegeltija.html|title=Ko je Milan Tegeltija|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=12. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;

U decembru 2020. našao se pod pritiskom Međunarodne zajednice zbog niza korupcijskih afera.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ko-je-milan-tegeltija|title=Ko je Milan Tegeltija?|date=10. 12. 2020|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=12. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a346167/Afera-Potkivanje-Zurnal-objavio-video-Tegeltije-Alesevica-i-Pandze.html|title=Afera &quot;Potkivanje&quot;: Žurnal objavio video Tegeltije, Aleševića i Pandže|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=12. 12. 2020|archive-date=31. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200131234903/http://ba.n1info.com/Vijesti/a346167/Afera-Potkivanje-Zurnal-objavio-video-Tegeltije-Alesevica-i-Pandze.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon što je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine 3. decembra zatražilo ostavku Tegeltije, isto je uradila i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini 10 decembra 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.voanews.com/a/bih-ambasada-sad-tegeltija-ostavka/5694566.html|title=Ambasada SAD: Tegeltijina ostavka jedan od mnogih potrebnih koraka|website=Glas Amerike|language=bs|access-date=12. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Tegeltija, Milan}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]]
[[Kategorija:Biografije, Pančevo]]</text>
      <sha1>15vmau2dggkjp67wftyvtk3hbed20ah</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Christian Schmidt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>480435</id>
    <revision>
      <id>3428901</id>
      <parentid>3422022</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T15:37:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niegodzisie</username>
        <id>108450</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4431" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Christian Schmidt
| slika              = Christian Schmidt (51554749990) (cropped).jpg
| redoslijed         = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. august 2021 –
| prethodnik         = [[Valentin Inzko]]
| nasljednik         = 
| redoslijed2        = 
| vrijeme_na_vlasti2 = 
| prethodnik2        = 
| nasljednik2        = 
| redoslijed3        = 
| vrijeme_na_vlasti3 = 
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1957|08|26}}
| mjesto_rođenja     = [[Obernzenn]], [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Nijemci|Nijemac]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = 
| supruga            = &lt;!-- --&gt;
| supružnik          = &lt;!-- --&gt;
| djeca              = 
| obrazovanje        =  [[Univerzitet u Erlangenu]]
| vjera              = [[Rimokatoličanstvo]]
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}

'''Hans Christian Friedrich Schmidt'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mvp.gov.ba/HTML/PDFDoc/Diplomatski_protokol/DIPLOMATIC%20LIST%20July%202022.pdf|title=Diplomatic and Consular Corps and International Organizations in Bosnia and Herzegovina|website=mvp.gov.ba|pages=243|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220819124735/https://www.mvp.gov.ba/HTML/PDFDoc/Diplomatski_protokol/DIPLOMATIC%20LIST%20July%202022.pdf|archive-date=2022-08-19|access-date=2022-08-19}}&lt;/ref&gt; (rođen 26. augusta 1957) jest [[Njemačka|njemački]] političar porijeklom iz [[Bavarska|Bavarske]]. Trenutni je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]] naslijedivši [[Valentin Inzko|Valentina Inzka]] 1. augusta 2021.

==Rani život==
Schmidt je pohađao gimnaziju Georg-Willhem-Steller u [[Bad Windsheim]]u gdje je završio maturu 1976. Potom je otišao na obaveznu vojnu službu u planinsku diviziju Zapadnonjemačke vojske. Pravne studije započeo je 1977. u  [[Erlangen]]u i [[Lausanne|Lausanni]]. Schmidt je završio studije prava polaganjem potrebnih državnih ispita 1982. i 1985. godine. Primljen je u advokatsku komoru 1985. godine i bavio se advokaturom do preuzimanja dužnosti parlamentarnog državnog sekretara u novembru 2005. godine.

==Politička karijera==
Kao student Schmidt se pridružio Junge Union (JU), omladinskoj grupi [[CSU]]-a, 1973. 1976. registrirao se kao član CSU-a. Od 1980. do 1982. bio je predsjednik Udruženja JU-distrikta u [[Neustadt-an-der-Aisch]]u. Godine 1982. imenovan je za predsjednika JU-Regionalne asocijacije za Srednju Frankoniju, na toj funkciji koju je obnašao do 1991. Od 1984. do 1990. Christian Schmidt bio je gradski vijećnik u svom rodnom gradu [[Obernzenn]]u i član okružnog vijeća za Neustadt an der Aisch -Losch Windsheim. Od 1989. do 1993. Schmidt je također bio član Državnog komiteta CSU-a, na mjesto koje je ponovo preuzeo 1999. Od 1999, osim dužnosti u Državnom odboru CSU-a, Schmidt je bio predsjednik Udruženja CSU-Distrikta u [[Fuerth]]u.

Schmidt je predsjedavajući Regionalne radne grupe CSU-a za vanjsku, sigurnosnu i evropsku politiku. Od maja 2010. bio je i predsjedavajući Regionalne evanđeoske radne grupe CSU-a. U maju 2011. imenovan je za predsjednika Savezne evanđeoske radne grupe CSU/CDU.

===Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (2021–danas)===
U januaru 2021. [[njemačka vlada]] nominirala je Schmidta za novog [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]]. Dana 27. maja 2021. godine, austrijski diplomata Valentin Inzko podnio je ostavku na dužnost visokog predstavnika, a Schmidt bi trebao postati novi visoki predstavnik 1. augusta 2021. Dana 1. augusta službeno je postao novi visoki predstavnik, naslijedivši Inzka.

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline}}

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Schmidt, Christian}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Njemački političari]]
[[Kategorija:Njemački pravnici]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Biografije, Obernzenn]]</text>
      <sha1>fx7snfw6qdm530ul5wjjun668lste4d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Finansijska matematika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490763</id>
    <revision>
      <id>3428935</id>
      <parentid>3426933</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:59:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.146.175.177</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2506" xml:space="preserve">'''Finansijska matematika''' je primjenjena matematika čiji je predmet proučavanja složeni interes i njegova primjena uglavnom u ekonomiji, bankarstvu, osiguranju i drugim srodnim oblastima. Metode proučavanja su uglavnom matematičke, kao što su: analiza i sinteza; indukcija i dedukcija; implikacija i ekvivalencija; komparacija, modeliranje, eskontovanje i diskontovanje vremenskih tokova kapitala. Veličine uvedene u finansijsku matematiku  su uglavnom povezane matematičkim relacijama i formulama. Izračunavanja, tabelarna i grafička predstavljanja u primjerima za današnje potrebe, izrađeni su primjenom Excela, u formi modela koji uključuju neograničeni broj kalkulacija sa iznosima ulaznih veličina. Iznose pomoćnih i izlaznih veličina Excel izvršava automatski. Kalkulacije služe za vježbu pri učenju gradiva, provjeravanje regularnosti modela i usavršavanje modela. 

Upotreba [[Microsoft Excel|Excel]]-a u izradi primjera i zadataka za vježbu izbacila je iz upotrebe finansijske, logaritamske i druge tablice kao zastario radni materijal. 

Izvršena je inovacija, aktuelizacija i racionalizacija dosadašnjeg računa srednjeg i zajedničkog roka odgođenih plaćanja primjenom konformne kamatne stope. Uvedene su formule za izračune interkalarnih kamata složenih i prostih kapitalizacija. Dokazano je da  interkalarne kamate nisu kamate odgođene otplate zajmova. Dokazana je neregularnost dosadašnje formule kontinuiranog ukamaćivanja. 

'''Literatura'''
* Alastair Day, Mastering Financial Mathematics in Microsoft Excel 2013
* Simon Benninga, Tal Mofkadi, Principles of Finance with Excel 3rd Edition
* Klaus Renger, Finanzmathematik mit Excel
* Delić Akif, Mešanović Salih, [https://salihmesanovic.com/privredna-matematika-1/ Privredna matematika I], „Off-set&quot; Tuzla 2006. godine
* Mešanović Salih, Delić Akif, [https://salihmesanovic.com/privredna-matematika-2/ Privredna matematika II], „Off-set&quot; Tuzla 2006. godine
* Mešanović Salih, Delić Akif, [https://salihmesanovic.com/finansijska-matematika/ Finansijska matematika], „Off-set&quot; Tuzla 2006. godine
* Sead Rešić, Salih Mešanović, [https://salihmesanovic.com/uvod-u-finansijsku-matematiku/ Uvod u finansijsku matematiku], „ Papir-Karton&quot; Tuzla 2017. godine
* Sead Rešić, Salih Mešanović, Husnija Bibuljica, [https://salihmesanovic.com/uvod-u-finansijsku-matematiku-drugo-dopunjeno-izdanje/ Uvod u finansijsku matematiku - drugo dopunjeno izdanje], „ Papir-Karton&quot; Tuzla 2018. godine</text>
      <sha1>oyl7onqjpqnqrlbkk4mzfndeutum7by</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428943</id>
      <parentid>3428935</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T19:45:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/89.146.175.177|89.146.175.177]] ([[User talk:89.146.175.177|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:89.146.167.231|89.146.167.231]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2203" xml:space="preserve">'''Finansijska matematika''' je primjenjena matematika čiji je predmet proučavanja složeni interes i njegova primjena uglavnom u ekonomiji, bankarstvu, osiguranju i drugim srodnim oblastima. Metode proučavanja su uglavnom matematičke, kao što su: analiza i sinteza; indukcija i dedukcija; implikacija i ekvivalencija; komparacija, modeliranje, eskontovanje i diskontovanje vremenskih tokova kapitala. Veličine uvedene u finansijsku matematiku  su uglavnom povezane matematičkim relacijama i formulama. Izračunavanja, tabelarna i grafička predstavljanja u primjerima za današnje potrebe, izrađeni su primjenom Excela, u formi modela koji uključuju neograničeni broj kalkulacija sa iznosima ulaznih veličina. Iznose pomoćnih i izlaznih veličina Excel izvršava automatski. Kalkulacije služe za vježbu pri učenju gradiva, provjeravanje regularnosti modela i usavršavanje modela. 

Upotreba [[Microsoft Excel|Excel]]-a u izradi primjera i zadataka za vježbu izbacila je iz upotrebe finansijske, logaritamske i druge tablice kao zastario radni materijal. 

Izvršena je inovacija, aktuelizacija i racionalizacija dosadašnjeg računa srednjeg i zajedničkog roka odgođenih plaćanja primjenom konformne kamatne stope. Uvedene su formule za izračune interkalarnih kamata složenih i prostih kapitalizacija. Dokazano je da  interkalarne kamate nisu kamate odgođene otplate zajmova. Dokazana je neregularnost dosadašnje formule kontinuiranog ukamaćivanja. 

'''Literatura'''
* Alastair Day, Mastering Financial Mathematics in Microsoft Excel 2013
* Simon Benninga, Tal Mofkadi, Principles of Finance with Excel 3rd Edition
* Klaus Renger, Finanzmathematik mit Excel
* Delić Akif, Mešanović Salih, Privredna matematika I, „Off-set&quot; Tuzla 2006. godine
* Mešanović Salih, Delić Akif, Privredna matematika II, „Off-set&quot; Tuzla 2006. godine
* Mešanović Salih, Delić Akif, Finansijska matematika, „Off-set&quot; Tuzla 2006. godine
* Sead Rešić, Salih Mešanović, Uvod u finansijsku matematiku, „ Papir-Karton&quot; Tuzla 2017. godine
* Sead Rešić, Salih Mešanović, Husnija Bibuljica, Uvod u finansijsku matematiku - drugo dopunjeno izdanje, „ Papir-Karton&quot; Tuzla 2018. godine</text>
      <sha1>ch7jjx72kmfxkmk7rahhdw9bphibdkx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zhou Guanyu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492322</id>
    <revision>
      <id>3428949</id>
      <parentid>3428477</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T21:15:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[:c:File:ZhouGuanyu-Shy.jpg|ZhouGuanyu-Shy.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[:c:User:Rosenzweig|Rosenzweig]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:ZhouGuanyu-Shy.jpg|]].</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16604" xml:space="preserve">{{Infokutija vozač F1
| ime                      = Zhou Guanyu
| slika                    =
| opis_slike               = Zhou 2022.
| datum_rođenja            = {{Datum rođenja i godine|1999|05|30}}
| mjesto_rođenja           = [[Šangaj]], Kina
| datum_smrti              = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|sGGGG|sMM|sDD|rGGGG|rMM|rDD}} --&gt;
| mjesto_smrti             = 
| nacionalnost             = {{ZD|KIN}} [[Kinez]]
| početak_karijere         = 
| kraj_karijere            = 
| timovi                   = 
| tim_2022                 = [[Sauber Motorsport|Alfa Romeo Racing]]
| broj_bolida              = 24
| trke                     = 13 (13 početak)
| prvenstva                = 0
| pobjede                  = 0
| podiji                   = 0
| bodovi                   = 5
| prve_startne_pozicije    = 0
| najbrži_krug             = 0
| prva_trka                = [[Velika nagrada Bahreina 2022.|VN Bahreina 2022.]]
| prva_pobjeda             = 
| posljednja_pobjeda       = 
| posljednja_trka          = [[Velika nagrada Mađarske 2022.|VN Mađarske 2022.]]
| posljednja_sezona        = 
| posljednja_pozicija      = 
| aktualizirano            = 01.08.2022
}}
[[Datoteka:Guanyu Zhou ADAC Formel 4 2015 Spa.jpg|alt=|thumb|Zhou na gridu ADAC F4 utrke]]'''Zhou Guanyu''' (rođen 30. maja 1999) kineski je [[automobilizam|automobilski vozač]], koji se trenutno takmiči u [[Formula 1|Formuli 1]] za tim [[Sauber Motorsport|Alfa Romeo]]. On je prvi kineski vozač koji se natječe u Formuli 1. Natjecao se u [[Formula 2|FIA prvenstvu Formule 2]] za [[UNI-Virtuosi Racing]] od 2019. do 2021, a najbolji plasman u Formuli 2 je ostvario u njegovoj zadnjoj sezoni, kada je završio na trećem mjestu u šampionstvu.

Bivši član [[Alpine Academy|Akademije Alpina]], služio je kao testni vozač za [[Renault F1|Renault F1 Team]] i [[Alpine F1|Alpine F1 Team]] 2020. i 2021. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.formula1.com/en/latest/article.chinese-youngster-guanyu-zhou-joins-renault-as-development-driver.2ICXOWBW0NZLtaYQTOzIKX.html|title=Chinese youngster Guanyu Zhou joins Renault as Development Driver|website=Formula 1|date=January 22, 2019|access-date=February 16, 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zhou_Renault_test_driver&quot;&gt;{{Cite press release |url=https://media.group.renault.com/global/en-gb/renault/media/pressreleases/21239440/renault-f1-team-lance-officiellement-sa-saison-2020-1|title=Renault F1 Team officially launches its 2020 campaign |publisher=Renault |access-date=13 February 2020 |date=12 February 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |url=https://en.media.renaultgroup.com/news/alpine-f1-team-launches-2021-campaign-7ee2-989c5.html|title=Alpine F1 Team launches 2021 campaign|publisher=Renault |access-date=26 December 2021 |date=2 March 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.motorsport.com/f1/news/doohan-caldwell-added-to-alpine-f1-academy-line-up-for-2022/8161194/|title=Doohan, Caldwell added to Alpine F1 Academy line-up for 2022|website=Motorsport.com |access-date=15 February 2022 |date=14 February 2022}}&lt;/ref&gt; Prije toga bio je član [[Ferrari Driver Academy|Ferrarijeve vozačke akademije]] od 2014. do 2018., a 2018. radio je kao razvojni vozač  [[Formula E|Formule E]] tima [[DS Techeetah]].

== Karijera ==
=== Karting ===
Zhou se krenuo trkati u [[karting|kartingu]] kad je imao osam godina u Kini, te se preselio u [[Sheffield]] 2012. radi boljih prilika u trkanju. Već sljedeće godine sa timom Strawberry Racing, osvojio je dvije titule prvaka u kategorijama Super 1 National Rotax Max Junior Championship i Rotax Max Euro Challenge.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.driverdb.com/championships/standings/super-1-national-rotax-max-junior/2013/|title=Super 1 National Rotax Max Junior 2013 standings|website=www.driverdb.com|access-date=2021-05-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.driverdb.com/championships/standings/rotax-max-euro-challenge---junior/2013/|title=Rotax Max Euro Challenge - Junior 2013 standings|website=www.driverdb.com|access-date=2021-05-24}}&lt;/ref&gt; U svojoj zadnjoj godini kartinga, Zhou je imao svoj prvi i zadnji nastup u [[Karting World Championship|Karting World Championshipu]], vozeći za tim Ricky Flynn Motorsport pored [[Lando Norris|Landa Norrisa]] i [[Jehan Daruvala|Jehan Daruvale]].
=== Formula 4 ===
Zhou se pridružio timu Prema Powerteam za [[2015 Italian F4 Championship|Talijansko F4 Prvenstvo 2015]]. Nakon pobjeđivanja sve tri trke u 2. rundi na stazi u Monza i konstantno završavajući na podijumu, Zhou je završio sezonu kao viceprvak i najbolji početnik. Također se natjecao u rundama njemačkog ADAC F4 prvenstva, postigavši dva podijuma na stazama Spielberg i Spa.
=== Europska Formula 3 ===
==== 2016 ====
Zhou se pridružio timu [[Motorpark Academy|Motorpark]] za FIA Europsko F3 Prvenstvo 2016. Nakon uspješnih uvodnih rundi sezone na stazama Paul Ricard i Hungaroringu završavajući na 2 podijum pozicije, Zhou je naišao na probleme u drugoj polovini sezone, te je završio svoju prvu F3 sezonu na 13. mjestu.
==== 2017 ====
Zhou je ostao drugu F3 sezonu, tako što se priključio timu Prema, isto tako je poboljšao svoje rezultate završavajući na 8. mjestu u šampionatu sa 5 podijuma. Najvažniji trenutci njegove sezone uključivali su vodstvo u trci na stazi Spa i zadržavanje [[Lando Norris|Landa Norrisa]] iza sebe u predzadnjem krugu.
==== 2018 ====
Nakon spekulacija o mogućem prelasku u F2, Zhou je ostao u timu Prema treću sezonu u F3. Nakon prve pobjede u karijeri na stazi Pau, podijuma u Hungaroringu i tri uzastopna podijuma u Zandvoortu, Zhou se našao na 2. mjestu u šampionstvu, samo bod iza svog timskog kolege Marcusa Armstronga. Uprkos jakim rezultatima u kvalifikacijama na stazama Spa i Silverstone, Zhou je pretrpio 4 uzastopna odustajanja uz niz sudara sa svojim timskim kolegama. Zhou je pobjedio svoju drugu F3 trku na stazi Hockenheim, završavajući 8. u šampionatu, sa 3 pol pozicije i 2 pobjede.
=== Formula 2 ===
==== 2019 ====
[[Datoteka:FIA_F2_Austria_2019_Nr._7_Zhou.jpg|alt=|thumb|Zhou u Formuli 2 na stazi Spielberg]]U Decembru 2018, Zhou se priključio timu [[UNI-Virtuosi Racing]] pored [[Luca Ghiotto]] za FIA šampionat Formule 2 2019. Zhou je postigao svoj prvi podijum u F2 u Barceloni nakon dobrog rezultata u kvalifikacijama. Na stazi Silverstone, Zhou je postigao svoju prvu pol poziciju u F2, postajući prvi kineski vozač kojem je to uspjelo. Kasnije je Zhou također osvojio treće mjesto u sprint trci na stazi Paul Ricard. U Abu Dhabiju je takođe završio na trećem mjestu sa najbržim krugom u prvoj trci. Završio je 7. u šampionatu, a potom je dobio nagradu [[Anthoine Hubert]] kao najbolji početnik u toj sezoni.
==== 2020 ====
Zhou je ostao u timu UNI-Virtuosi za F2 sezonu 2020, pored člana [[Ferrari Driver Academy|Ferrari Driver Akademije]] [[Callum Illot|Calluma Illota]]. Zhou je uzeo svoju drugu pol poziciju u Formuli 2 na uvodnoj trci na stazi Red Bull Ringu. Međutim njegov bolid je imao problema sa elektronikom dok je vodio trku, te je pao na 17. mjesto u toj trci. Kasnije u toku godine, Zhou je pobjedio svoju prvu trku u F2 u Sochiju. Tokom sezone, Zhou je završio na šestom mjestu u prvenstvu sa 6 podijuma.
==== 2021 ====
Zhou je ušao u svoju treću F2 sezonu ostajući sa timom UNI-Virtuosi pored [[Felipe Drugovich|Felipe Drugovicha]]. Osvojio je pol poziciju u prvoj rundi u Bahreinu i pretvorio pol poziciju u pobjedu. Kineski vozač odnio je još jednu pobjedu u prvoj sprint trci u Monaku ispred svog timskog kolege Drugovicha. Međutim, nakon još jednog podijuma u Bakuu, Zhou je naišao na prve probleme u F2, završavajući četiri trke van bodova, što je omogućilo [[Oscar Piastri|Oscaru Piastriu]] da preuzme vodstvo u šampionatu. Zhou je uspio prekinuti svoju lošu sreću i probleme, tako što je odnio svoju treću pobjedu u sezoni u Britaniji. U sljedećoj rundi u Monzi, Zhou je uspio da završi dva puta na podijumu. Na nesreću kineskog vozača, zaustavio je njegov bolid nakon okretanja u Sochiu, nakon toga uspio je da završi trku samo na šestom mjestu.  Sezonu je završio kao treći u prvenstvu, sa 4 pobjede, 1 pol pozicijom i 9 podijuma.
=== F3 Azijsko prvenstvo ===
Tokom zimske pauze prije početka sezone Formule 2 2021, Zhou je učestvovao u azijskom prvenstvu 2021 F3 vozeći za tim Abu Dhabi Racing by Prema. Osvojio je prvenstvo nakon što je postigao 4 pobjede, 5 pol pozicija i 11 podijuma u sezoni.
=== Formula 1 ===
Sredinom 2014, pridružio se [[Ferrari Driver Academy|Ferrari Driver Akademiji]] dok se još bavio kartingom. Ostao je u Ferrari Driver Akademiji do kraja 2018. Godine 2019. pridružio se [[Alpine Academy|Renault Sport Akademiji]] i služio kao razvojni vozač za [[Renault F1|Renault F1 Team]]. U 2020. godini Zhou je promovisan u test vozača za [[Renault F1|Renault F1 Team]].

Zhou je učestvovao u Virtualnoj Grand Prix seriji za Renault, FIA je pokrenula Esports seriju umjesto F1 Grand Prixa koji je odgođen ili otkazan zbog pandemije koronavirusa. On je, zajedno s Piastrijem i Lundgaardom, testirao [[Renault R.S.18]] na stazi u Bahreinu 2020. godine.
==== Alfa Romeo (2022-) ====
Zhou je potpisao ugovor sa [[Sauber Motorsport|Alfa Romeo]] timom za sezonu Formule 1 2022, u kojoj će biti partner sa [[Valtteri Bottas|Valterri Bottasom]], samim time postajući prvi kineski vozač Formule 1.&lt;ref name=&quot;Zhou_first_Chinese_F1_full_time&quot;&gt;{{Cite web |date=16 November 2021 |title=Alfa Romeo announce Guanyu Zhou as Valtteri Bottas's team mate for 2022 |url=https://www.formula1.com/en/latest/article.breaking-alfa-romeo-announce-guanyu-zhou-as-valtteri-bottass-team-mate-for.3FGtpRMOhG1qZ4Qinr8ky6.html |url-status=live |access-date=2021-11-16 |website=Formula 1 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zhou je odabrao broj 24 kao svoj trkački broj u čast svom sportskom heroju [[Kobe Bryant|Kobe Bryantu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|date=10 December 2021|title=Zhou's '24' F1 race number inspired by Kobe Bryant|url=https://www.motorsportweek.com/2021/12/10/zhous-24-f1-race-number-inspired-by-kobe-bryant/|url-status=live|access-date=2022-01-04|website=Motorsport Week}}&lt;/ref&gt; Na svom debiju u Bahreinu, Zhou se kvalifikovao kao 15.,&lt;ref&gt;{{Cite web|date=19 March 2022|title=Bahrain GP: Leclerc beats Verstappen to first pole of F1 2022|url=https://www.motorsport.com/f1/news/bahrain-gp-leclerc-beats-verstappen-to-first-pole-of-f1-2022/9138252/|url-status=live|access-date=2022-03-20|website=Motorsport.com}}&lt;/ref&gt; ali se oporavio od lošeg starta u trci i završio na 10. mjestu i postigao bod.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=20 March 2022|title=Bahrain GP: Leclerc leads Ferrari 1-2; Red Bull implodes|url=https://www.motorsport.com/f1/news/bahrain-gp-leclerc-leads-ferrari-1-2-as-verstappen-retires/9167870/|url-status=live|access-date=2022-03-20|website=Motorsport.com}}&lt;/ref&gt;

Na Velikoj nagradi Britanije 2022, Zhou je bio uključen u nesreću u kojoj se njegov automobil prevrnuo naopačke, proklizao preko staze i šljunka i odbio se preko barijere. Nakon što je Zhoua izvukao iz automobila medicinski tim, odvezen je u medicinski centar. Zhou je prokomentarisao da mu je [[oreol]] spasio život tokom nesreće.
== Sažetak karting karijere ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot;
!Godina
!Sezona
!Tim
! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
|-
!2010.
| align=&quot;left&quot; |Kartmasters British Grand Prix — Rotax Mini Max
| align=&quot;left&quot; |
!14.
|-
!2011.
| align=&quot;left&quot; |Trent Valley Kart Club — Mini Max
| align=&quot;left&quot; |
!10.
|-
! rowspan=&quot;5&quot; |2012.
| align=&quot;left&quot; |Kartmasters British Grand Prix&amp;nbsp;— Rotax Junior
| align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
!6.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Super 1 National Kart Championships|Super 1 National Championship]]&amp;nbsp;— Rotax Mini Max
| align=&quot;left&quot; |
!4.
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Euro Challenge&amp;nbsp;— Junior
| align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
!8.
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax International Open&amp;nbsp;— Junior
|
!6.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Rotax Max Challenge|Rotax Max Challenge Grand Finals]]&amp;nbsp;— Junior
| align=&quot;left&quot; |RPM Racing Team
!8.
|-
! rowspan=&quot;5&quot; |2013.
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Wintercup&amp;nbsp;— Rotax Max Junior
| rowspan=&quot;5&quot;  align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
| style=&quot;background:#DFDFDF;&quot; |'''2.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Super 1 National Kart Championships|Super 1 National Championship]]&amp;nbsp;— Rotax Max Junior
| style=&quot;background:#FFFFBF;&quot; |'''1.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Euro Challenge&amp;nbsp;— Junior
| style=&quot;background:#FFFFBF;&quot; |'''1.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax International Open&amp;nbsp;— Junior
| style=&quot;background:#FFDF9F;&quot; |'''3.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Rotax Max Challenge|Rotax Max Challenge Grand Finals]]&amp;nbsp;— Junior
| style=&quot;background:#FFDF9F;&quot; |'''3.'''
|-
! rowspan=&quot;8&quot; |2014.
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Wintercup&amp;nbsp;— Rotax Max Senior
| rowspan=&quot;4&quot; align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
| style=&quot;background:#DFDFDF;&quot; |'''2.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |South Garda Winter Cup&amp;nbsp;— [[KF2|KF]]
!12.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[WSK Champions Cup]]&amp;nbsp;— [[KF2|KF]]
!32.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[WSK Super Master Series]]&amp;nbsp;— [[KF2|KF]]
!27.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[CIK-FIA Karting European Championship|CIK-FIA European Championship]] — [[KF2|KF]]
| align=&quot;left&quot; |Ricky Flynn Motorsport
!44.
|-
| align=&quot;left&quot; |Rotax Max Euro Challenge&amp;nbsp;— Senior
| align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
| style=&quot;background:#DFDFDF;&quot; |'''2.'''
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Karting World Championship|CIK-FIA World Championship]] — [[KF2|KF]]
| align=&quot;left&quot; |Ricky Flynn Motorsport
!NK
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Rotax Max Challenge|Rotax Max Challenge Grand Finals]]&amp;nbsp;— Senior
| align=&quot;left&quot; |Strawberry Racing
!16.
|}
== Sažetak karijere ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot;
!Godina
!Kategorija
!Tim
!Utrke
!Pobjede
!{{Tooltip|Pol poz.|Pol pozicije}}
!{{Tooltip|N. krug|Najbrži krug}}
!Podiji
!Bodovi
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
|-
!2014.
|align=left| Italian F4 Winter Trophy
|align=left| [[Prema Powerteam]]
| 2
| 0
| 0
| 0
| 2
| NK
! NK
|-
!rowspan=2| 2015.
|align=left| Italijansko F4 šampionstvo
|rowspan=2 align=left| [[Prema Powerteam]]
| 21
| 3
| 2
| 0
| 9
| 223
| style=&quot;background:#DFDFDF;&quot;| '''2.'''
|-
|align=left| ADAC Formula 4 Prvenstvo
| 9
| 0
| 0
| 0
| 2
| 45
!15.
|-
!rowspan=4| 2016.
|align=left| FIA Formula 3 Evropsko Prvenstvo
|align=left rowspan=3| [[Motopark Academy|Motopark]]
| 30
| 0
| 0
| 0
| 2
| 101
!13.
|-
|align=left| Masters of Formula 3
| 1
| 0
| 0
| 1
| 0
| NK
!16.
|-
|align=left| Velika nagrada Makaa
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| NK
!15.
|-
|align=left| Toyota Racing Series
|align=left| [[M2 Competition (team)|M2 Competition]]
| 15
| 1
| 0 
| 1
| 4
| 685
!6.
|-
!rowspan=2| 2017.
|align=left| FIA Formula 3 Evropsko Prvenstvo
|align=left rowspan=2| [[Prema Powerteam]]
| 30
| 0
| 0
| 0
| 5
| 149
!8.
|-
|align=left| Velika nagrada Makaa
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| NK
!8.
|-
! 2017–18.
|align=left| Formula E
|align=left| [[Techeetah]]
| colspan=&quot;7&quot; |Razvojni vozač
|-
!rowspan=2| 2018.
|align=left| FIA Formula 3 Evropsko Prvenstvo
|align=left| [[Prema Powerteam|Prema Theodore Racing]]
| 30
| 2
| 3
| 1
| 6
| 203
!8.
|-
|align=left| Velika nagrada Makaa
|align=left| [[Prema Powerteam|SJM Theodore Racing by Prema]]
| 1
| 0
| 0
| 0
| 0
| NK
!11.
|-
! 2019
|align=left| FIA Formula 2 Prvenstvo
|align=left| [[Virtuosi Racing|UNI-Virtuosi Racing]]
| 22
| 0
| 1
| 2
| 5
| 140
!7.
|-
!rowspan=2| 2020.
|align=left| FIA Formula 2 Prvenstvo
|align=left| [[Virtuosi Racing|UNI-Virtuosi Racing]]
| 24
| 1
| 1
| 4
| 6
| 151.5
!6.
|-
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2020.|Formula 1.]]
|align=left| [[Renault F1|Renault DP World F1 Team]]
| colspan=&quot;7&quot; |Vozač za testiranje
|-
! rowspan=&quot;3&quot; | 2021.
|align=left| FIA Formula 2 Prvenstvo
|align=left| [[Virtuosi Racing|UNI-Virtuosi Racing]]
| 22
| 4
| 1
| 1
| 9
| 183
| style=&quot;background:#FFDF9F;&quot; |'''3.'''
|-
|align=left| F3 Azijsko Prvenstvo
|align=left| [[Prema Powerteam|Abu Dhabi Racing by Prema]]
| 15
| 4
| 5
| 5
| 11
| 257
| style=&quot;background:#FFFFBF;&quot; | '''1.'''
|-
|align=left| [[Formula 1 – sezona 2021.|Formula 1.]]
|align=left| [[Alpine F1|Alpine F1 Team]]
|colspan=&quot;7&quot;|Vozač za testiranje
|-
! 2022.
|align=left|[[Formula 1 - sezona 2022.|Formula 1.]]
|align=left| [[Sauber|Alfa Romeo F1 Team Orlen]]
| 11
| 0
| 0
| 0
| 0
| 5*
!17.*
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Sezona još traje.


== References ==
{{Reflist}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://https://www.statsf1.com/en/guanyu-zhou.aspx statisika Zhou Guanyu]
{{Vozači i ekipe Formule 1}}

{{DEFAULTSORT:Guanyu, Zhou}}
[[Kategorija:Rođeni 1999.]]
[[Kategorija:Biografije, Šangaj]]
[[Kategorija:Kineski vozači Formule 1]]</text>
      <sha1>8w4nkpsde1cg1cchxxgeojh3mriscp5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492657</id>
    <revision>
      <id>3428882</id>
      <parentid>3428518</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T12:11:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5186" xml:space="preserve">{{U začetku}}
{{Infokutija igre
| naziv              = Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.
| logo               =
| opis               = 
| glavno_borilište   = [[Foro Italico]] &lt;br/&gt; [[Ostia]]
| grad_domaćin       = {{ZD|ITA}} [[Rim]]
| datumi             = 11–21. august 2022.
| izdanje            = 36.
| države             = 
| sportisti          = 
| takmičenja         =
| svečano_otvorio    = 
| pred               = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2020.|2020.]]
| sljedeće           = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2024.|2024.]]
}}
{{EP u vodenim sportovima 2022.}}
'''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]] 2022.''' održano je u Rimu od 11. do 21. augusta 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www2.len.eu/?p=16006 |title= Rome is chosen to host 2022 Europeans|date=2. 12. 2019|website=len.eu|access-date=3. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Događaj se poklopio s [[Evropsko prvenstvo 2022.|Evropskim prvenstvom 2022]], ali nije zvanično bio njegov dio, za razliku od zajedničkog formata iz [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2018.|2018]], kada je održano u okviru prvog [[Evropsko prvenstvo 2018.|Evropskog prvenstva]].

== Raspored ==
Održano je ukupno 77 takmičenja za medalje u pet sportova. Datumi takmičenja po disciplinama su: &lt;ref name=&quot;calendar+venues&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.roma2022.eu/en/calendario-eventi/|title=Calendario|website=roma2022.eu|access-date=29 June 2022}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]''': 11–17. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]]''': 19-21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]''': 11-15. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]]''': 15–21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]]''': 18-20. augusta

{| class=&quot;wikitable&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; valign=&quot;center&quot; |●
| Finale
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;line-height:1.25em; text-align:center&quot;
!august
! 11
! 12
! 13
! 14
! 15
! 16
! 17
! 18
! 19
! 20
! 21
! Ukupno
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''5'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''9''' 
|
|
|
|
| '''43'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]] 
|
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| '''7'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3''' 
|
|
|
|
|
|
| '''12'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]] 
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| '''13'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]] 
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;3399ff&quot; |
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
|
| '''2'''
|-
! Ukupno
! 4
! 9
! 9
! 8
! 10
! 9
! 11
! 2
! 5
! 5
! 5
! 77
|-
! Sveukupno
! 4
! 13
! 22
! 30
! 40
! 49
! 60
! 62
! 67
! 72
! 77
! 77
|}

== Ukupna tabela medalja ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team  
 | gold_ITA = 24 | silver_ITA = 24 | bronze_ITA = 19 | host_ITA=yes
 | gold_GBR = 10 | silver_GBR = 8 | bronze_GBR = 9
 | gold_UKR = 10 | silver_UKR = 6 | bronze_UKR = 1
 | gold_GER = 6 | silver_GER = 2 | bronze_GER = 7
 | gold_HUN = 5 | silver_HUN = 8 | bronze_HUN = 3
 | gold_NED = 5 | silver_NED = 1 | bronze_NED = 6
 | gold_SWE = 4 | silver_SWE = 2 | bronze_SWE = 2
 | gold_FRA = 3 | silver_FRA = 8 | bronze_FRA = 10
 | gold_ROU = 3 | silver_ROU = 1 | bronze_ROU = 0
 | gold_SUI = 1 | silver_SUI = 4 | bronze_SUI = 0
 | gold_GRE = 1 | silver_GRE = 1 | bronze_GRE = 2
 | gold_LTU = 1 | silver_LTU = 0 | bronze_LTU = 3
 | gold_BIH = 1 | silver_BIH = 0 | bronze_BIH = 1
 | gold_IZR = 1 | silver_IZR = 0 | bronze_IZR = 0
 | gold_ESP = 0 | silver_ESP = 5 | bronze_ESP = 0
 | gold_AUT = 0 | silver_AUT = 2 | bronze_AUT = 4
 | gold_POL = 0 | silver_POL = 1 | bronze_POL = 1
 | gold_DEN = 0 | silver_DEN = 1 | bronze_DEN = 0
 | gold_FIN = 0 | silver_FIN = 1 | bronze_FIN = 0
 | gold_POR = 0 | silver_POR = 0 | bronze_POR = 3
 | gold_SVK = 0 | silver_SVK = 0 | bronze_SVK = 2
 | gold_SRB = 0 | silver_SRB = 0 | bronze_SRB = 1
 | gold_TUR = 0 | silver_TUR = 0 | bronze_TUR = 1
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{stub-sport}}

[[Kategorija:Sportski događaji u toku]]
[[Kategorija:Plivačka takmičenja]]</text>
      <sha1>hwxxtjb73w8xn5qyybhyu925yr2nicd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428900</id>
      <parentid>3428882</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T15:29:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Zašto ne prikazuje Grčku u tabelama?</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8355" xml:space="preserve">{{U začetku}}
{{Infokutija igre
| naziv              = Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.
| logo               =
| opis               = 
| glavno_borilište   = [[Foro Italico]] &lt;br/&gt; [[Ostia]]
| grad_domaćin       = {{ZD|ITA}} [[Rim]]
| datumi             = 11–21. august 2022.
| izdanje            = 36.
| države             = 
| sportisti          = 
| takmičenja         =
| svečano_otvorio    = 
| pred               = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2020.|2020.]]
| sljedeće           = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2024.|2024.]]
}}
{{EP u vodenim sportovima 2022.}}
'''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]] 2022.''' održano je u Rimu od 11. do 21. augusta 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www2.len.eu/?p=16006 |title= Rome is chosen to host 2022 Europeans|date=2. 12. 2019|website=len.eu|access-date=3. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Događaj se poklopio s [[Evropsko prvenstvo 2022.|Evropskim prvenstvom 2022]], ali nije zvanično bio njegov dio, za razliku od zajedničkog formata iz [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2018.|2018]], kada je održano u okviru prvog [[Evropsko prvenstvo 2018.|Evropskog prvenstva]].

== Raspored ==
Održano je ukupno 77 takmičenja za medalje u pet sportova. Datumi takmičenja po disciplinama su: &lt;ref name=&quot;calendar+venues&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.roma2022.eu/en/calendario-eventi/|title=Calendario|website=roma2022.eu|access-date=29 June 2022}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]''': 11–17. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]]''': 19-21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]''': 11-15. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]]''': 15–21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]]''': 18-20. augusta

{| class=&quot;wikitable&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; valign=&quot;center&quot; |●
| Finale
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;line-height:1.25em; text-align:center&quot;
!august
! 11
! 12
! 13
! 14
! 15
! 16
! 17
! 18
! 19
! 20
! 21
! Ukupno
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''5'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''9''' 
|
|
|
|
| '''43'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]] 
|
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| '''7'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3''' 
|
|
|
|
|
|
| '''12'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]] 
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| '''13'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]] 
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;3399ff&quot; |
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
|
| '''2'''
|-
! Ukupno
! 4
! 9
! 9
! 8
! 10
! 9
! 11
! 2
! 5
! 5
! 5
! 77
|-
! Sveukupno
! 4
! 13
! 22
! 30
! 40
! 49
! 60
! 62
! 67
! 72
! 77
! 77
|}

== Ukupna tabela medalja ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team  
 | gold_ITA = 24 | silver_ITA = 24 | bronze_ITA = 19 | host_ITA=yes
 | gold_GBR = 10 | silver_GBR = 8 | bronze_GBR = 9
 | gold_UKR = 10 | silver_UKR = 6 | bronze_UKR = 1
 | gold_GER = 6 | silver_GER = 2 | bronze_GER = 7
 | gold_HUN = 5 | silver_HUN = 8 | bronze_HUN = 3
 | gold_NED = 5 | silver_NED = 1 | bronze_NED = 6
 | gold_SWE = 4 | silver_SWE = 2 | bronze_SWE = 2
 | gold_FRA = 3 | silver_FRA = 8 | bronze_FRA = 10
 | gold_ROU = 3 | silver_ROU = 1 | bronze_ROU = 0
 | gold_SUI = 1 | silver_SUI = 4 | bronze_SUI = 0
 | gold_GRČ = 1 | silver_GRČ = 1 | bronze_GRČ = 2
 | gold_LTU = 1 | silver_LTU = 0 | bronze_LTU = 3
 | gold_BIH = 1 | silver_BIH = 0 | bronze_BIH = 1
 | gold_IZR = 1 | silver_IZR = 0 | bronze_IZR = 0
 | gold_ESP = 0 | silver_ESP = 5 | bronze_ESP = 0
 | gold_AUT = 0 | silver_AUT = 2 | bronze_AUT = 4
 | gold_POL = 0 | silver_POL = 1 | bronze_POL = 1
 | gold_DEN = 0 | silver_DEN = 1 | bronze_DEN = 0
 | gold_FIN = 0 | silver_FIN = 1 | bronze_FIN = 0
 | gold_POR = 0 | silver_POR = 0 | bronze_POR = 3
 | gold_SVK = 0 | silver_SVK = 0 | bronze_SVK = 2
 | gold_SRB = 0 | silver_SRB = 0 | bronze_SRB = 1
 | gold_TUR = 0 | silver_TUR = 0 | bronze_TUR = 1
}}

== Plivanje ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team           =
 | gold_ITA = 13| silver_ITA = 13| bronze_ITA = 9 | host_ITA = yes
 | gold_HUN = 5 | silver_HUN = 7 | bronze_HUN = 3
 | gold_GBR = 4 | silver_GBR = 5 | bronze_GBR = 6
 | gold_NED = 4 | silver_NED = 1 | bronze_NED = 6
 | gold_SWE = 4 | silver_SWE = 1 | bronze_SWE = 1
 | gold_FRA = 3 | silver_FRA = 7 | bronze_FRA = 3
 | gold_GER = 2 | silver_GER = 2 | bronze_GER = 4
 | gold_ROU = 2 | silver_ROU = 0 | bronze_ROU = 0
 | gold_SUI = 1 | silver_SUI = 3 | bronze_SUI = 0
 | gold_GRČ = 1 | silver_GRČ = 1 | bronze_GRČ = 1
 | gold_LTU = 1 | silver_LTU = 0 | bronze_LTU = 3
 | gold_BIH = 1 | silver_BIH = 0 | bronze_BIH = 1
 | gold_IZR = 1 | silver_IZR = 0 | bronze_IZR = 0
 | gold_UKR = 1 | silver_UKR = 0 | bronze_UKR = 0
 | gold_POL = 0 | silver_POL = 1 | bronze_POL = 1
 | gold_DEN = 0 | silver_DEN = 1 | bronze_DEN = 0
 | gold_FIN = 0 | silver_FIN = 1 | bronze_FIN = 0
 | gold_AUT = 0 | silver_AUT = 0 | bronze_AUT = 2
 | gold_POR = 0 | silver_POR = 0 | bronze_POR = 2
 | gold_TUR = 0 | silver_TUR = 0 | bronze_TUR = 1
}}

== Skokovi u vodu ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team           =
 | gold_GBR = 6 | silver_GBR = 3 | bronze_GBR = 3
 | gold_ITA = 4 | silver_ITA = 3 | bronze_ITA = 5 | host_ITA = yes 
 | gold_GER = 2 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 3
 | gold_UKR = 1 | silver_UKR = 5 | bronze_UKR = 1
 | gold_SWE = 0 | silver_SWE = 1 | bronze_SWE = 1
 | gold_SUI = 0 | silver_SUI = 1 | bronze_SUI = 0
}}

== Ekstremni skokovi u vodu ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team           =
 | gold_ROU = 1 | silver_ROU = 1 | bronze_ROU = 0
 | gold_GER = 1 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 0
 | gold_UKR = 0 | silver_UKR = 1 | bronze_UKR = 0
 | gold_ITA = 0 | silver_ITA = 0 | bronze_ITA = 2 | host_ITA = yes 
}}

== Daljinsko plivanje ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team           =
 | gold_ITA = 3 | silver_ITA = 2 | bronze_ITA = 1 | host_ITA = yes 
 | gold_NED = 1 | silver_NED = 0 | bronze_NED = 0 |
 | gold_GER = 1 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 0 |
 | gold_ESP = 0 | silver_ESP = 1 | bronze_ESP = 0 |
 | gold_HUN = 0 | silver_HUN = 1 | bronze_HUN = 0 |
 | gold_FRA = 0 | silver_FRA = 1 | bronze_FRA = 3 |
 | gold_POR = 0 | silver_POR = 0 | bronze_POR = 1 |
}}

== Sinhronizirano plivanje ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team           =
 | gold_UKR = 8 | silver_UKR = 0 | bronze_UKR = 0
 | gold_ITA = 4 | silver_ITA = 6 | bronze_ITA = 2 | host_ITA = yes
 | gold_ESP = 0 | silver_ESP = 4 | bronze_ESP = 0
 | gold_AUT = 0 | silver_AUT = 2 | bronze_AUT = 2
 | gold_FRA = 0 | silver_FRA = 0 | bronze_FRA = 4
 | gold_SVK = 0 | silver_SVK = 0 | bronze_SVK = 2
 | gold_GRČ = 0 | silver_GRČ = 0 | bronze_GRČ = 1
 | gold_SRB = 0 | silver_SRB = 0 | bronze_SRB = 1
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{stub-sport}}
[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]]
[[Kategorija:Plivačka takmičenja]]</text>
      <sha1>57hhc3yl73cpug5684t9j7mvauxaf3f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428910</id>
      <parentid>3428900</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T17:10:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Sa GRC prikazuje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8346" xml:space="preserve">{{U začetku}}
{{Infokutija igre
| naziv              = Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.
| logo               =
| opis               = 
| glavno_borilište   = [[Foro Italico]] &lt;br/&gt; [[Ostia]]
| grad_domaćin       = {{ZD|ITA}} [[Rim]]
| datumi             = 11–21. august 2022.
| izdanje            = 36.
| države             = 
| sportisti          = 
| takmičenja         =
| svečano_otvorio    = 
| pred               = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2020.|2020.]]
| sljedeće           = [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2024.|2024.]]
}}
{{EP u vodenim sportovima 2022.}}
'''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]] 2022.''' održano je u Rimu od 11. do 21. augusta 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www2.len.eu/?p=16006 |title= Rome is chosen to host 2022 Europeans|date=2. 12. 2019|website=len.eu|access-date=3. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Događaj se poklopio s [[Evropsko prvenstvo 2022.|Evropskim prvenstvom 2022]], ali nije zvanično bio njegov dio, za razliku od zajedničkog formata iz [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2018.|2018]], kada je održano u okviru prvog [[Evropsko prvenstvo 2018.|Evropskog prvenstva]].

== Raspored ==
Održano je ukupno 77 takmičenja za medalje u pet sportova. Datumi takmičenja po disciplinama su: &lt;ref name=&quot;calendar+venues&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.roma2022.eu/en/calendario-eventi/|title=Calendario|website=roma2022.eu|access-date=29 June 2022}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]''': 11–17. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]]''': 19-21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]''': 11-15. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]]''': 15–21. augusta
* '''[[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]]''': 18-20. augusta

{| class=&quot;wikitable&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; valign=&quot;center&quot; |●
| Finale
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;line-height:1.25em; text-align:center&quot;
!august
! 11
! 12
! 13
! 14
! 15
! 16
! 17
! 18
! 19
! 20
! 21
! Ukupno
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Plivanje|Plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''5'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''6'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''7'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''9''' 
|
|
|
|
| '''43'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Daljinsko plivanje|Daljinsko plivanje]] 
|
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| '''7'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Sinhronizirano plivanje|Sinhronizirano plivanje]]
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''3''' 
|
|
|
|
|
|
| '''12'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Skokovi u vodu|Skokovi u vodu]] 
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''2'''
| '''13'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima 2022.#Ekstremni skokovi u vodu|Ekstremni skokovi u vodu]] 
|
|
|
|
|
|
|
| bgcolor=&quot;3399ff&quot; |
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
| bgcolor=&quot;ffcc00&quot; | '''1'''
|
| '''2'''
|-
! Ukupno
! 4
! 9
! 9
! 8
! 10
! 9
! 11
! 2
! 5
! 5
! 5
! 77
|-
! Sveukupno
! 4
! 13
! 22
! 30
! 40
! 49
! 60
! 62
! 67
! 72
! 77
! 77
|}

== Ukupna tabela medalja ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team  
 | gold_ITA = 24 | silver_ITA = 24 | bronze_ITA = 19 | host_ITA=yes
 | gold_GBR = 10 | silver_GBR = 8 | bronze_GBR = 9
 | gold_UKR = 10 | silver_UKR = 6 | bronze_UKR = 1
 | gold_GER = 6 | silver_GER = 2 | bronze_GER = 7
 | gold_HUN = 5 | silver_HUN = 8 | bronze_HUN = 3
 | gold_NED = 5 | silver_NED = 1 | bronze_NED = 6
 | gold_SWE = 4 | silver_SWE = 2 | bronze_SWE = 2
 | gold_FRA = 3 | silver_FRA = 8 | bronze_FRA = 10
 | gold_ROU = 3 | silver_ROU = 1 | bronze_ROU = 0
 | gold_SUI = 1 | silver_SUI = 4 | bronze_SUI = 0
 | gold_GRC = 1 | silver_GRC = 1 | bronze_GRC = 2
 | gold_LTU = 1 | silver_LTU = 0 | bronze_LTU = 3
 | gold_BIH = 1 | silver_BIH = 0 | bronze_BIH = 1
 | gold_IZR = 1 | silver_IZR = 0 | bronze_IZR = 0
 | gold_ESP = 0 | silver_ESP = 5 | bronze_ESP = 0
 | gold_AUT = 0 | silver_AUT = 2 | bronze_AUT = 4
 | gold_POL = 0 | silver_POL = 1 | bronze_POL = 1
 | gold_DEN = 0 | silver_DEN = 1 | bronze_DEN = 0
 | gold_FIN = 0 | silver_FIN = 1 | bronze_FIN = 0
 | gold_POR = 0 | silver_POR = 0 | bronze_POR = 3
 | gold_SVK = 0 | silver_SVK = 0 | bronze_SVK = 2
 | gold_SRB = 0 | silver_SRB = 0 | bronze_SRB = 1
 | gold_TUR = 0 | silver_TUR = 0 | bronze_TUR = 1
}}

== Plivanje ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team           =
 | gold_ITA = 13| silver_ITA = 13| bronze_ITA = 9 | host_ITA = yes
 | gold_HUN = 5 | silver_HUN = 7 | bronze_HUN = 3
 | gold_GBR = 4 | silver_GBR = 5 | bronze_GBR = 6
 | gold_NED = 4 | silver_NED = 1 | bronze_NED = 6
 | gold_SWE = 4 | silver_SWE = 1 | bronze_SWE = 1
 | gold_FRA = 3 | silver_FRA = 7 | bronze_FRA = 3
 | gold_GER = 2 | silver_GER = 2 | bronze_GER = 4
 | gold_ROU = 2 | silver_ROU = 0 | bronze_ROU = 0
 | gold_SUI = 1 | silver_SUI = 3 | bronze_SUI = 0
 | gold_GRC = 1 | silver_GRC = 1 | bronze_GRC = 1
 | gold_LTU = 1 | silver_LTU = 0 | bronze_LTU = 3
 | gold_BIH = 1 | silver_BIH = 0 | bronze_BIH = 1
 | gold_IZR = 1 | silver_IZR = 0 | bronze_IZR = 0
 | gold_UKR = 1 | silver_UKR = 0 | bronze_UKR = 0
 | gold_POL = 0 | silver_POL = 1 | bronze_POL = 1
 | gold_DEN = 0 | silver_DEN = 1 | bronze_DEN = 0
 | gold_FIN = 0 | silver_FIN = 1 | bronze_FIN = 0
 | gold_AUT = 0 | silver_AUT = 0 | bronze_AUT = 2
 | gold_POR = 0 | silver_POR = 0 | bronze_POR = 2
 | gold_TUR = 0 | silver_TUR = 0 | bronze_TUR = 1
}}

== Skokovi u vodu ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team           =
 | gold_GBR = 6 | silver_GBR = 3 | bronze_GBR = 3
 | gold_ITA = 4 | silver_ITA = 3 | bronze_ITA = 5 | host_ITA = yes 
 | gold_GER = 2 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 3
 | gold_UKR = 1 | silver_UKR = 5 | bronze_UKR = 1
 | gold_SWE = 0 | silver_SWE = 1 | bronze_SWE = 1
 | gold_SUI = 0 | silver_SUI = 1 | bronze_SUI = 0
}}

== Ekstremni skokovi u vodu ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team           =
 | gold_ROU = 1 | silver_ROU = 1 | bronze_ROU = 0
 | gold_GER = 1 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 0
 | gold_UKR = 0 | silver_UKR = 1 | bronze_UKR = 0
 | gold_ITA = 0 | silver_ITA = 0 | bronze_ITA = 2 | host_ITA = yes 
}}

== Daljinsko plivanje ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team           =
 | gold_ITA = 3 | silver_ITA = 2 | bronze_ITA = 1 | host_ITA = yes 
 | gold_NED = 1 | silver_NED = 0 | bronze_NED = 0 |
 | gold_GER = 1 | silver_GER = 0 | bronze_GER = 0 |
 | gold_ESP = 0 | silver_ESP = 1 | bronze_ESP = 0 |
 | gold_HUN = 0 | silver_HUN = 1 | bronze_HUN = 0 |
 | gold_FRA = 0 | silver_FRA = 1 | bronze_FRA = 3 |
 | gold_POR = 0 | silver_POR = 0 | bronze_POR = 1 |
}}

== Sinhronizirano plivanje ==
{{Medals table
 | caption        =
 | host           = ITA
 | flag_template  = Flagcountry
 | event          =
 | team           =
 | gold_UKR = 8 | silver_UKR = 0 | bronze_UKR = 0
 | gold_ITA = 4 | silver_ITA = 6 | bronze_ITA = 2 | host_ITA = yes
 | gold_ESP = 0 | silver_ESP = 4 | bronze_ESP = 0
 | gold_AUT = 0 | silver_AUT = 2 | bronze_AUT = 2
 | gold_FRA = 0 | silver_FRA = 0 | bronze_FRA = 4
 | gold_SVK = 0 | silver_SVK = 0 | bronze_SVK = 2
 | gold_GRC = 0 | silver_GRC = 0 | bronze_GRC = 1
 | gold_SRB = 0 | silver_SRB = 0 | bronze_SRB = 1
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{stub-sport}}
[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u vodenim sportovima]]
[[Kategorija:Plivačka takmičenja]]</text>
      <sha1>g0q7eomz64d3dgg9e5j4i2ipv2z4w3o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kečutsko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492698</id>
    <revision>
      <id>3428914</id>
      <parentid>3428675</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T17:41:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2496" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime =Kečutsko jezero&lt;br/&gt;(Կեչուտի ջրամբար)
| slika =Ջերմուկի մարգարտածաղիկը.jpg
|veličina_slike=250px
| opis = Kečutsko jezero
| lokacija = [[Arpa]], [[flag|Armenija]]
| vrsta = [[Vještačko jezero]]
| priliv = [[Arpa]]
| odliv = [[Arpa]]
| datum_izgradnje = &lt;!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine  --&gt;
| inžinjer = 
| datum_plavljenja = &lt;!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine  --&gt;
| dužina = 
| dužina_ref = 
| širina = 
| širina_ref = 
| površina =1,45
| površina_ref = 
| dubina = 20
| dubina_ref = 
| maks_dubina = 
| maks_dubina_ref = 
| nadmorska_visina = 1.920
| gradovi = 
| širina_stepeni = 39
| širina_minuta =47
| širina_sekundi = 54
| širina_SJ =N
| dužina_stepeni =45
| dužina_minuta =39
| dužina_sekundi =33
| dužina_IZ =W
}}
'''Kečutsko jezero''' ([[armenski]]: Կեչուտի ջրամբար) je [[vještačko jezero]] u [[Armenija|Armeniji]], u oblasti [[Vayots Dzor]]. Izgrađeno je na rijeci [[Arpa]] 3,5 km sjeverno od banjskog centra [[Džermuk]] 1981.

Površina jezera je 145 hektara, prosječna dubina oko 20 metara, dužina obalske linije je 8,5 km, a zapremina je oko 23 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; vode. Voda iz ovog jezera koristi se za navodnjavanje tokom ljetnog sušnog perioda, dok se zimi pomoćnim kanalom dovodi do jezera [[Sevan]]. 

Godine 2007. izvršena je cjelokupna restauracija jezera, od popravke brane do čišćenja jezerskog dna.&lt;ref&gt;HAYINFO [http://www.hayinfo.ru/ru/news/economy/12966.html Кечутское водохранилище Армении будет восстановлено до конца года.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304233943/http://www.hayinfo.ru/ru/news/economy/12966.html |date=4. 3. 2016 }} Pristupljeno 22. 01. 2012.&lt;/ref&gt;

==Klima==
{{Vremenski okvir
| naslov = Dugoročni (&quot;historijski&quot;) klimatski pokazatelji za područje Kech'uti Jrambar
&lt;!-- * Prosječna temperatura * --&gt;
| -18| -10| 46
| -16| -9| 51
| -12| -3| 71
| -8| 6| 71
| -2| 15| 104
| 6| 20| 66
| 9| 25| 46
| 8| 29| 15
| 6| 28| 43
| -1| 17| 52
| -9| 5| 77
| -14| -6| 48
|float=left
|clear=left
|izvor =[[NASA]]
}}

== Također pogledajte ==
* [[Arpa]]
* [[Rijeke i jezera Armenije]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
*http://jermukverona.am/index.php?cnt=5&amp;tour=3 Verona Rest House Gemruk

{{DEFAULTSORT:Kečutsko jezero}}
[[Kategorija:Armenija]]</text>
      <sha1>c7hwpd8xtc62fzhw9vim3vkst86ybdn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>David J. Thouless</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492744</id>
    <revision>
      <id>3428883</id>
      <parentid>3428875</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T12:23:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>&quot;...roditelja engleskog jezika...? &quot;Vukova nagrada za fiziku&quot;? Jednostavno, mora bolje.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6080" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| datum_rođenja           = {{Birth date|1934|9|21|df=yes}}
| doktorski_studenti      = 
| slika                   = DavidThouless 1995 UW.jpg
}}
'''David James Thouless''' FRS&lt;ref name=&quot;frs&quot;&gt;{{Cite web|url=https://royalsociety.org/people/david-thouless-12410/|title=Professor David Thouless FRS|last=Anon|year=1979|publisher=royalsociety.org|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117024634/https://royalsociety.org/people/david-thouless-12410/|archive-date=17 November 2015}} One or more of the preceding sentences incorporates text from the royalsociety.org website where:

{{Citat|All text published under the heading 'Biography' on Fellow profile pages is available under [[Creative Commons license|Creative Commons Attribution 4.0 International License]].&quot; –{{cite web |url=https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |title=Royal Society Terms, conditions and policies |access-date=2016-03-09 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925220834/https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |archive-date=25 September 2015 |df=dmy-all }}}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Leggett|first=Anthony J.|date=2022|title=David James Thouless. 21 September 1934—6 April 2019|url=https://royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/rsbm.2021.0049|journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society|volume=72}}&lt;/ref&gt; ({{IPAc-en|ˈ|θ|aʊ|l|ɛ|s}}; 21. septembar 1934. – 6. april 2019.&lt;ref name=&quot;whoswho&quot;&gt;{{Who's Who}} {{Subscription required}} &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Obit&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/|title=Professor David Thouless 1934–2019|date=6. 4. 2019|publisher=[[Trinity Hall, Cambridge]]|access-date=8. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;nobelfacts&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2016/thouless/facts/|title=David J. Thouless Facts|publisher=Nobel Prize.org|access-date=13. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;) bio je britanski [[fizičar]] [[Fizika kondenzirane materije|kondenzirane materije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.lanl.gov/orgs/pa/newsbulletin/2004/04/23/text04.shtml|title=Physicist Thouless to give two talks at Lab|archive-url=https://web.archive.org/web/20061015000324/http://www.lanl.gov/orgs/pa/newsbulletin/2004/04/23/text04.shtml|archive-date=15. 10. 2006|url-status=bot: unknown|access-date=4. 10. 2016}}, [[Los Alamos National Laboratory]]&lt;/ref&gt; Dobitnik je [[Wolfova nagrada za fiziku|Wolfove nagrade]] 1990. i [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 2016. zajedno sa [[Duncan Haldane|Duncanom Haldaneom]] i [[J. Michael Kosterlitz|J. Michaelom Kosterlitzom]] za teorijska otkrića [[Topološka faza|topoloških faznih]] prijelaza i topoloških faza materije.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Z4PN4GnsrSgC&amp;q=%22Thouless,+david+james%22+1934|title=The international who's who 1991–92|date=25. 7. 1991 |publisher=Europa Publ.|isbn=9780946653706|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Rođen 21. septembra 1934. u Bearsdenu u [[Škotska|Škotskoj]]&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sturrock|first=Laura|title=Bearsden scientist is awarded Nobel prize in Physics|url=http://www.kirkintilloch-herald.co.uk/news/bearsden-scientist-is-awarded-nobel-prize-in-physics-1-4249500|access-date=6 October 2016|work=Kirkintilloch Herald|date=5 October 2016}}&lt;/ref&gt; od roditelja Engleza, Priscille (Gorton) Thouless, profesorice engleskog, i psihologa i emitera [[Robert Thouless|Roberta Thoulessa]],&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/2019/04/22/obituaries/david-thouless-dead.html David Thouless, 84, Dies; Nobel Laureate Cast Light on Matter] New York Times, 2019-04-22.&lt;/ref&gt; David Thouless školovao se na [[Koledž Winchester|koledžu Winchester]] i stekao diplomu iz područja umjetnosti. Diplomirao je [[prirodne nauke (Cambridge)|prirodne nauke]] na [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerzitetu u Cambridgeu]] kao student dodiplomskog studija [[Trinity Hall, Cambridge]]. Doktorirao je na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]],&lt;ref name=&quot;tphd&quot;&gt;{{cite thesis|degree=PhD|first=David James|last=Thouless|title=The application of perturbation methods to the theory of nuclear matter|publisher=Cornell University |year= 1958 |url= https://catalog.hathitrust.org/Record/010004677|oclc=745509629}}&lt;/ref&gt; gdje mu je [[Hans Bethe]] bio savjetnik za doktorske studije.&lt;ref&gt;{{Cite book |last= Lee|first=Sabine|url=https://books.google.com/books?id=Ikrt42W9IOgC&amp;pg=PA43|title=From Nuclei to Stars: Festschrift in Honor of Gerald E. Brown|date=8 April 2011|publisher=World Scientific|isbn=9789814329880|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Oženio se s Margaret Elizabeth Scrase 1958. i imali su troje djece. Godine 2016. objavljeno je da Thouless pati od [[Demencija|demencije]].&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Knapton|first=Sarah|title=British scientists win Nobel prize in physics for work so baffling it had to be described using bagels |url= https://www.telegraph.co.uk/science/2016/10/04/british-scientists-win-nobel-prize-in-physics-for-work-so-baffli/|work=The Telegraph|date=4. 10. 2016|access-date=24. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Umro je 6. aprila 2019. u Cambridgeu.&lt;ref name=&quot;Obit&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/|title=Professor David Thouless 1934–2019|date=6. 4. 2019|publisher=[[Trinity Hall, Cambridge]]|access-date=8. 4. 2019}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/ &quot;Professor David Thouless 1934–2019&quot;]. [[Trinity Hall, Cambridge]]. 6 April 2019&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Preuzeto: &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;8. 4.&lt;/span&gt; 2019&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Wolfova nagrada za fiziku}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Thouless, David J.}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Britanski nobelovci]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Dobitnici Wolfove nagrade za fiziku]]</text>
      <sha1>9h7dgpcw9xvh3qhmzvidyf0ejpybhof</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psihološka distanca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492745</id>
    <revision>
      <id>3428917</id>
      <timestamp>2022-08-25T17:48:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Psihološka distanca''' je stepen do kojeg se ljudi osjećaju udaljenima od neke pojave. Udaljenost u ovom slučaju nije ograničena na fizičko okruženje, već može biti i apstraktna. Udaljenost se može definirati kao razdvajanje između sebe i drugih instanci kao što su osobe, događaji, znanje ili vrijeme.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Baltatescu|first=Sergiu|title=Psychological Distance|date=2014|url=https://doi.org/10.1007/978-94-007-0753-5_2306|encyclopedia=Encyclopedia of...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11577" xml:space="preserve">'''Psihološka distanca''' je stepen do kojeg se ljudi osjećaju udaljenima od neke pojave. Udaljenost u ovom slučaju nije ograničena na fizičko okruženje, već može biti i apstraktna. Udaljenost se može definirati kao razdvajanje između sebe i drugih instanci kao što su osobe, događaji, znanje ili vrijeme.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Baltatescu|first=Sergiu|title=Psychological Distance|date=2014|url=https://doi.org/10.1007/978-94-007-0753-5_2306|encyclopedia=Encyclopedia of Quality of Life and Well-Being Research|pages=5145–5146|editor-last=Michalos|editor-first=Alex C.|place=Dordrecht|publisher=Springer Netherlands|language=en|doi=10.1007/978-94-007-0753-5_2306|isbn=978-94-007-0753-5|access-date=2021-04-23}}&lt;/ref&gt; Psihološka distanca je prvi put definirana u Tropeuovoj i Libermanovoj [[Teorija konstruktivnog nivoa|teoriji konstruktivnog nivoa]] (CLT).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Trope|first1=Yaacov|last2=Liberman|first2=Nira|date=April 2010|title=Construal-Level Theory of Psychological Distance|journal=Psychological Review|volume=117|issue=2|pages=440–463|doi=10.1037/a0018963|issn=0033-295X|pmc=3152826|pmid=20438233}}&lt;/ref&gt; Međutim, Trope i Liberman identificirali su samo vremensku udaljenost kao separator. Ovo je od tada revidirano kako bi uključilo četiri kategorije udaljenosti: prostornu, socijalnu, hipotetsku i informacijsku udaljenost. Dalja istraživanja su zaključila da su sva četiri u snažnoj i sistemskoj [[korelacija|korelaciji]] jedna s drugim.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=2012-09-01|title=On the relations between distinct aspects of psychological distance: An ecological basis of construal-level theory|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022103112000613|journal=Journal of Experimental Social Psychology|language=en|volume=48|issue=5|pages=1014–1021|doi=10.1016/j.jesp.2012.03.013|issn=0022-1031|last1=Fiedler|first1=Klaus|last2=Jung|first2=Janis|last3=Wänke|first3=Michaela|last4=Alexopoulos|first4=Theodore}}&lt;/ref&gt;

Na osnovnom nivou, psihološka distanca u teoriji konstrualnog nivoa napominje da distanca ima ključnu ulogu u odnosu između događaja i osobe. Faktor udaljenosti će pomoći u određivanju ishoda da li osoba pridaje vrijednost određenoj temi ili ne. Odnos između nekoga i događaja, s obzirom na psihološku distancu, takav je da što je veća udaljenost između sebe i događaja, to je niža mentalna percepcija važnosti za osobu. Slijedeći ovaj primjer, što se neki događaj percipira manje važnim, manja je vjerovatnoća da će se po njemu reagovati. Ova psihološka distanca uzrokuje razlike u ponašanju, odnosno nepostojanje određenih [[ponašanja]] ili stavova zajedno, koji mijenjaju nečiji odgovor na događaj, mijenjajući percepciju njegove važnosti u nečijem umu.

Psihološka distanca je u osnovi egocentrična,&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=APA PsycNet|url= |journal=Psychological Review|year = 2010|doi=10.1037/a0018963|pmc=3152826|pmid=20438233|last1 = Trope|first1 = Y.|last2 = Liberman|first2 = N.|volume = 117|issue = 2|pages = 440–463}}&lt;/ref&gt; sidrišna tačka je sopstvenost, u sadašnjosti, a različite interakcije sopstva sa objektom ili događajem koreliraju sa različitim nivoima udaljenosti.

== Psihološka distanca u pitanjima životne sredine ==

Često su psihološki udaljene stvari one koje nisu prisutne ili se često doživljavaju u svakodnevnom životu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Liberman|first1=N.|url=https://psycnet.apa.org/record/2007-11239-015|title=Psychological distance.|last2=Trope|last3=Stephan|publisher=The Guilford Press|year=2007|pages=353–381}}&lt;/ref&gt; Kao što je gore navedeno, to može biti uzrokovano raznim faktorima. Bilo da je udaljenost uzrokovana nedostatkom izloženosti, nedostatkom znanja, [[Vremenskom|vremenskom]] razlikom ili fizičkim razdvojenošću, sva četiri stvaraju distancu koja na neki način ograničava ekspoziciju ili učestalost. Ovaj fenomen preovlađuje u mnogim pitanjima životne sredine kao što su klimatske promjene i njihovi efekti. Podaci su pokazali da je prosječna temperatura Zemlje u stalnom porastu u posljednjih nekoliko stotina godina. Ovo je u direktnoj korelaciji sa višim nivoima [[ugljik-dioksid]]a (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) u atmosferi kao rezultatom antropogenih aktivnosti, počevši od industrijske revolucije (1740), koje emituju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i druge plinove staklene bašte (GHG).

Zemlje koje su bliže ovom pitanju imaju tendenciju da pridaju veći nivo važnosti nekom pitanju za razliku od zemalja koje su bliže. Dok su sve regije/države pogođene ekološkim problemima, određena područja svijeta osjećaju ove efekte znatno više od drugih. Ova razlika između efekata na određena područja svijeta ključna je za razumijevanje uloge psihološke distance u pitanjima životne sredine. Teorija konstrualnog nivoa zaključuje da postoji obrnut odnos između pogođenih strana/izloženosti i psihološke distance. U skladu s ovom teorijom, mnoga područja svijeta, kao što su [[Sjedinjene Američke Države]], historijski nedostaju na svjetskoj sceni kada je u pitanju kreiranje ekološke politike u odnosu na druga područja svijeta, kao što je [[Evropa]], kao rezultat opće percepcije o pitanjima životne sredine.

== Razlozi za različite nivoe psihološke distance u određenim dijelovima svijeta ==

Nekoliko studija je zaključilo da se zabrinutost javnosti za [[klimatske promjene]] i ekološka pitanja smanjuje kako se nečija percipirana psihološka udaljenost od tog pitanja povećava.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Wang|first1=Susie|last2=Hurlstone|first2=Mark J.|last3=Leviston|first3=Zoe|last4=Walker|first4=Iain|last5=Lawrence|first5=Carmen|date=2019|title=Climate Change From a Distance: An Analysis of Construal Level and Psychological Distance From Climate Change|journal=Frontiers in Psychology|language=English|volume=10|page=230|doi=10.3389/fpsyg.2019.00230|pmid=30853924|pmc=6395381|issn=1664-1078|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prema teoriji konstruktnog nivoa (CLT), psihološka distanca od događaja, problema ili predmeta direktno je povezana s načinom na koji ga pojedinac ili grupa ljudi mentalno predstavljaju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Spence|first1=Alexa|last2=Poortinga|first2=Wouter|last3=Pidgeon|first3=Nick|date=2012|title=The Psychological Distance of Climate Change|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1539-6924.2011.01695.x|journal=Risk Analysis|language=en|volume=32|issue=6|pages=957–972|doi=10.1111/j.1539-6924.2011.01695.x|pmid=21992607|issn=1539-6924}}&lt;/ref&gt; Preciznije, pitanja ili objekti koji se percipiraju kao psihološki bliski percipiraju se na „konkretan“ način, što znači da se generira specifična reprezentacija tih problema. S druge strane, objekti ili događaji koji se percipiraju kao psihološki udaljeni percipiraju se na „apstraktan“ način, što znači da se kognitivna reprezentacija tog pitanja percipira u širem smislu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Ova apstraktna kontekstualizacija klimatskih promjena kao spore, postepene modifikacije naših trenutnih klimatskih uslova otežava procjenu i razumijevanje ozbiljnosti klimatskih promjena kao ličnog iskustva.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Chen|first=Mei-Fang|date=2020-01-01|title=Effects of psychological distance perception and psychological factors on pro-environmental behaviors in Taiwan: Application of construal level theory|url=https://doi.org/10.1177/0268580919881870|journal=International Sociology|language=en|volume=35|issue=1|pages=70–89|doi=10.1177/0268580919881870|s2cid=214332051|issn=0268-5809}}&lt;/ref&gt; [[Svijest]] o [[rizik]]u u vezi s klimom pozitivno je povezana sa percepcijom ozbiljnosti globalnog problema [[klima]]tskih promjena, kao i rizika od negativnih efekata koje klimatske promjene mogu imati za pojedinca.&lt;ref name=&quot;:2 &quot;/&gt; Prema [[Društveno predstavljanje|teoriji društvenih reprezentacija]] (SRT), pojedinci shvataju nepoznate rizike (kao što su klimatske promjene) kroz simbole i ikonske slike koje su predstavljene u društveno-kulturnom kontekstu. SRT dalje demonstrira način na koji se globalno suprotstavljaju prikazi rizika klimatskih promjena i uglavnom ih oblikuje lokalno okruženje pojedinca ili grupe ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

U poređenju s drugim pitanjima koja se odnose na [[globalno društvo]], značaj i svijest o klimatskim promjenama su niski, što je vjerovatno zbog široko rasprostranjene percepcije da je rizik povezan s klimatskim promjenama za pojedinca udaljen u prostoru i vremenu. Naprimjer, ova pitanja klimatskih promjena utiču na područja koja su udaljena, kao što su druge zemlje ili kontinenti (prostor), ili na koja će biti pogođene samo buduće generacije (vrijeme).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; [[Fenomen]] psihološka distanca tada smanjuje sposobnost javnosti da se pozabavi i ublaži [[klimatske promjene|efekte klimatskih promjena]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

== Smanjenje psihološke distance ==
 
Javna percepcija klimatskih promjena kao udaljenog pitanja može ugroziti klimatske akcije. Ako je percepcija javnosti o njihovoj relativnoj udaljenosti od klimatskih promjena vođena procesom na nivou konstruiranja, tada je nivo na kojem javnost tumači klimatske promjene važna determinanta njihove podrške klimatskim akcijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Naprimjer, apstraktni konstruktni nivo će vjerovatno dovesti do toga da se klimatske promjene percipiraju kao psihološki udaljene, što može dovesti do neslaganja oko problema i nespremnosti da se pozabavi problemom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Nasuprot tome, za konkretnu interpretaciju je vjerovatno će dovesti do prihvatanja klimatskih promjena od strane javnosti kroz promoviranje psihološki bliskog pogleda, što bi moglo rezultirati višim nivoom spremnosti da se [[ublažavanje klimatskih promjena|pozabavi klimatskim promjenama]] od posljedica problema ili opipljivije.&lt; ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Učiniti pitanje klimatskih promjena lokaliziranijim, relevantnijim i hitnijim pomoći će u smanjenju otuđenosti ljudi i pomoći u povećanju ponašanja za životnu sredinu.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;Primjetno, CLT ukazuje na to da je psihološka distanca neophodna kada se promovira akcija.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Prema [[Teorija postavljanja ciljeva|teoriji postavljanja ciljeva]], koju su predložili Locke i Latham 1990-ih, ciljevi koji su specifični po prirodi dovode do veće stope izvođenja zadatka smanjujući nejasnoće o tome šta treba postići ili ostvariti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=APA PsycNet|url=https://doi.apa.org/doiLanding?doi=10.1037/0003-066X.57.9.705|access-date=2021-04-23|website=doi.apa.org|doi=10.1037/0003-066x.57.9.705}}&lt;/ref&gt; Smatra se da ciljevi utiču na izvođenje predloženih zadataka kroz četiri mehanizma. Ovi mehanizmi uključuju: 
*1) usmjeravanje pažnje na radnje koje su relevantne za cilj ili zadatak, 
*2) pružanje motivacije za povećanje napora, 
*3) povećanje upornosti i 
*4) promoviranje aktivacije znanja o predmetu radi boljeg motiviranja i izrade strategije za postizanje cilja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

U smislu psihološkog distanciranja, koncept teorije postavljanja ciljeva bi sugerirao da bi se u cilju suprotstavljanja klimatskim promjenama, specifični ciljevi i/ili politike u kojima se jasno navode akcije koje treba preduzeti od strane vlada, kompanija, javnosti, pojedinaca itd. stvoriti konkretnije tumačenje za javnost, uprkos njihovoj psihološkoj distanci. To bi zauzvrat dovelo do uspješnijeg [[Ublažavanje klimatskih promjena|ublažavanje klimatskih promjena]].

== Reference ==
{{Reflist}}
[[Kategorija:Psihološki koncepti]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Društvo]]</text>
      <sha1>tbdw95u94jwjqual0sdz6owi99czzhs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428919</id>
      <parentid>3428917</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T17:51:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smanjenje psihološke distance */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11576" xml:space="preserve">'''Psihološka distanca''' je stepen do kojeg se ljudi osjećaju udaljenima od neke pojave. Udaljenost u ovom slučaju nije ograničena na fizičko okruženje, već može biti i apstraktna. Udaljenost se može definirati kao razdvajanje između sebe i drugih instanci kao što su osobe, događaji, znanje ili vrijeme.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Baltatescu|first=Sergiu|title=Psychological Distance|date=2014|url=https://doi.org/10.1007/978-94-007-0753-5_2306|encyclopedia=Encyclopedia of Quality of Life and Well-Being Research|pages=5145–5146|editor-last=Michalos|editor-first=Alex C.|place=Dordrecht|publisher=Springer Netherlands|language=en|doi=10.1007/978-94-007-0753-5_2306|isbn=978-94-007-0753-5|access-date=2021-04-23}}&lt;/ref&gt; Psihološka distanca je prvi put definirana u Tropeuovoj i Libermanovoj [[Teorija konstruktivnog nivoa|teoriji konstruktivnog nivoa]] (CLT).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Trope|first1=Yaacov|last2=Liberman|first2=Nira|date=April 2010|title=Construal-Level Theory of Psychological Distance|journal=Psychological Review|volume=117|issue=2|pages=440–463|doi=10.1037/a0018963|issn=0033-295X|pmc=3152826|pmid=20438233}}&lt;/ref&gt; Međutim, Trope i Liberman identificirali su samo vremensku udaljenost kao separator. Ovo je od tada revidirano kako bi uključilo četiri kategorije udaljenosti: prostornu, socijalnu, hipotetsku i informacijsku udaljenost. Dalja istraživanja su zaključila da su sva četiri u snažnoj i sistemskoj [[korelacija|korelaciji]] jedna s drugim.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=2012-09-01|title=On the relations between distinct aspects of psychological distance: An ecological basis of construal-level theory|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022103112000613|journal=Journal of Experimental Social Psychology|language=en|volume=48|issue=5|pages=1014–1021|doi=10.1016/j.jesp.2012.03.013|issn=0022-1031|last1=Fiedler|first1=Klaus|last2=Jung|first2=Janis|last3=Wänke|first3=Michaela|last4=Alexopoulos|first4=Theodore}}&lt;/ref&gt;

Na osnovnom nivou, psihološka distanca u teoriji konstrualnog nivoa napominje da distanca ima ključnu ulogu u odnosu između događaja i osobe. Faktor udaljenosti će pomoći u određivanju ishoda da li osoba pridaje vrijednost određenoj temi ili ne. Odnos između nekoga i događaja, s obzirom na psihološku distancu, takav je da što je veća udaljenost između sebe i događaja, to je niža mentalna percepcija važnosti za osobu. Slijedeći ovaj primjer, što se neki događaj percipira manje važnim, manja je vjerovatnoća da će se po njemu reagovati. Ova psihološka distanca uzrokuje razlike u ponašanju, odnosno nepostojanje određenih [[ponašanja]] ili stavova zajedno, koji mijenjaju nečiji odgovor na događaj, mijenjajući percepciju njegove važnosti u nečijem umu.

Psihološka distanca je u osnovi egocentrična,&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=APA PsycNet|url= |journal=Psychological Review|year = 2010|doi=10.1037/a0018963|pmc=3152826|pmid=20438233|last1 = Trope|first1 = Y.|last2 = Liberman|first2 = N.|volume = 117|issue = 2|pages = 440–463}}&lt;/ref&gt; sidrišna tačka je sopstvenost, u sadašnjosti, a različite interakcije sopstva sa objektom ili događajem koreliraju sa različitim nivoima udaljenosti.

== Psihološka distanca u pitanjima životne sredine ==

Često su psihološki udaljene stvari one koje nisu prisutne ili se često doživljavaju u svakodnevnom životu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Liberman|first1=N.|url=https://psycnet.apa.org/record/2007-11239-015|title=Psychological distance.|last2=Trope|last3=Stephan|publisher=The Guilford Press|year=2007|pages=353–381}}&lt;/ref&gt; Kao što je gore navedeno, to može biti uzrokovano raznim faktorima. Bilo da je udaljenost uzrokovana nedostatkom izloženosti, nedostatkom znanja, [[Vremenskom|vremenskom]] razlikom ili fizičkim razdvojenošću, sva četiri stvaraju distancu koja na neki način ograničava ekspoziciju ili učestalost. Ovaj fenomen preovlađuje u mnogim pitanjima životne sredine kao što su klimatske promjene i njihovi efekti. Podaci su pokazali da je prosječna temperatura Zemlje u stalnom porastu u posljednjih nekoliko stotina godina. Ovo je u direktnoj korelaciji sa višim nivoima [[ugljik-dioksid]]a (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) u atmosferi kao rezultatom antropogenih aktivnosti, počevši od industrijske revolucije (1740), koje emituju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i druge plinove staklene bašte (GHG).

Zemlje koje su bliže ovom pitanju imaju tendenciju da pridaju veći nivo važnosti nekom pitanju za razliku od zemalja koje su bliže. Dok su sve regije/države pogođene ekološkim problemima, određena područja svijeta osjećaju ove efekte znatno više od drugih. Ova razlika između efekata na određena područja svijeta ključna je za razumijevanje uloge psihološke distance u pitanjima životne sredine. Teorija konstrualnog nivoa zaključuje da postoji obrnut odnos između pogođenih strana/izloženosti i psihološke distance. U skladu s ovom teorijom, mnoga područja svijeta, kao što su [[Sjedinjene Američke Države]], historijski nedostaju na svjetskoj sceni kada je u pitanju kreiranje ekološke politike u odnosu na druga područja svijeta, kao što je [[Evropa]], kao rezultat opće percepcije o pitanjima životne sredine.

== Razlozi za različite nivoe psihološke distance u određenim dijelovima svijeta ==

Nekoliko studija je zaključilo da se zabrinutost javnosti za [[klimatske promjene]] i ekološka pitanja smanjuje kako se nečija percipirana psihološka udaljenost od tog pitanja povećava.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Wang|first1=Susie|last2=Hurlstone|first2=Mark J.|last3=Leviston|first3=Zoe|last4=Walker|first4=Iain|last5=Lawrence|first5=Carmen|date=2019|title=Climate Change From a Distance: An Analysis of Construal Level and Psychological Distance From Climate Change|journal=Frontiers in Psychology|language=English|volume=10|page=230|doi=10.3389/fpsyg.2019.00230|pmid=30853924|pmc=6395381|issn=1664-1078|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prema teoriji konstruktnog nivoa (CLT), psihološka distanca od događaja, problema ili predmeta direktno je povezana s načinom na koji ga pojedinac ili grupa ljudi mentalno predstavljaju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Spence|first1=Alexa|last2=Poortinga|first2=Wouter|last3=Pidgeon|first3=Nick|date=2012|title=The Psychological Distance of Climate Change|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1539-6924.2011.01695.x|journal=Risk Analysis|language=en|volume=32|issue=6|pages=957–972|doi=10.1111/j.1539-6924.2011.01695.x|pmid=21992607|issn=1539-6924}}&lt;/ref&gt; Preciznije, pitanja ili objekti koji se percipiraju kao psihološki bliski percipiraju se na „konkretan“ način, što znači da se generira specifična reprezentacija tih problema. S druge strane, objekti ili događaji koji se percipiraju kao psihološki udaljeni percipiraju se na „apstraktan“ način, što znači da se kognitivna reprezentacija tog pitanja percipira u širem smislu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Ova apstraktna kontekstualizacija klimatskih promjena kao spore, postepene modifikacije naših trenutnih klimatskih uslova otežava procjenu i razumijevanje ozbiljnosti klimatskih promjena kao ličnog iskustva.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Chen|first=Mei-Fang|date=2020-01-01|title=Effects of psychological distance perception and psychological factors on pro-environmental behaviors in Taiwan: Application of construal level theory|url=https://doi.org/10.1177/0268580919881870|journal=International Sociology|language=en|volume=35|issue=1|pages=70–89|doi=10.1177/0268580919881870|s2cid=214332051|issn=0268-5809}}&lt;/ref&gt; [[Svijest]] o [[rizik]]u u vezi s klimom pozitivno je povezana sa percepcijom ozbiljnosti globalnog problema [[klima]]tskih promjena, kao i rizika od negativnih efekata koje klimatske promjene mogu imati za pojedinca.&lt;ref name=&quot;:2 &quot;/&gt; Prema [[Društveno predstavljanje|teoriji društvenih reprezentacija]] (SRT), pojedinci shvataju nepoznate rizike (kao što su klimatske promjene) kroz simbole i ikonske slike koje su predstavljene u društveno-kulturnom kontekstu. SRT dalje demonstrira način na koji se globalno suprotstavljaju prikazi rizika klimatskih promjena i uglavnom ih oblikuje lokalno okruženje pojedinca ili grupe ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

U poređenju s drugim pitanjima koja se odnose na [[globalno društvo]], značaj i svijest o klimatskim promjenama su niski, što je vjerovatno zbog široko rasprostranjene percepcije da je rizik povezan s klimatskim promjenama za pojedinca udaljen u prostoru i vremenu. Naprimjer, ova pitanja klimatskih promjena utiču na područja koja su udaljena, kao što su druge zemlje ili kontinenti (prostor), ili na koja će biti pogođene samo buduće generacije (vrijeme).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; [[Fenomen]] psihološka distanca tada smanjuje sposobnost javnosti da se pozabavi i ublaži [[klimatske promjene|efekte klimatskih promjena]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

== Smanjenje psihološke distance ==
 
Javna percepcija klimatskih promjena kao udaljenog pitanja može ugroziti klimatske akcije. Ako je percepcija javnosti o njihovoj relativnoj udaljenosti od klimatskih promjena vođena procesom na nivou konstruiranja, tada je nivo na kojem javnost tumači klimatske promjene važna determinanta njihove podrške klimatskim akcijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Naprimjer, apstraktni konstruktni nivo će vjerovatno dovesti do toga da se klimatske promjene percipiraju kao psihološki udaljene, što može dovesti do neslaganja oko problema i nespremnosti da se pozabavi problemom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Nasuprot tome, za konkretnu interpretaciju je vjerovatno će dovesti do prihvatanja klimatskih promjena od strane javnosti kroz promoviranje psihološki bliskog pogleda, što bi moglo rezultirati višim nivoom spremnosti da se [[ublažavanje klimatskih promjena|pozabavi klimatskim promjenama]] od posljedica problema ili opipljivije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Učiniti pitanje klimatskih promjena lokaliziranijim, relevantnijim i hitnijim pomoći će u smanjenju otuđenosti ljudi i pomoći u povećanju ponašanja za životnu sredinu.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;Primjetno, CLT ukazuje na to da je psihološka distanca neophodna kada se promovira akcija.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Prema [[Teorija postavljanja ciljeva|teoriji postavljanja ciljeva]], koju su predložili Locke i Latham 1990-ih, ciljevi koji su specifični po prirodi dovode do veće stope izvođenja zadatka smanjujući nejasnoće o tome šta treba postići ili ostvariti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=APA PsycNet|url=https://doi.apa.org/doiLanding?doi=10.1037/0003-066X.57.9.705|access-date=2021-04-23|website=doi.apa.org|doi=10.1037/0003-066x.57.9.705}}&lt;/ref&gt; Smatra se da ciljevi utiču na izvođenje predloženih zadataka kroz četiri mehanizma. Ovi mehanizmi uključuju: 
*1) usmjeravanje pažnje na radnje koje su relevantne za cilj ili zadatak, 
*2) pružanje motivacije za povećanje napora, 
*3) povećanje upornosti i 
*4) promoviranje aktivacije znanja o predmetu radi boljeg motiviranja i izrade strategije za postizanje cilja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

U smislu psihološkog distanciranja, koncept teorije postavljanja ciljeva bi sugerirao da bi se u cilju suprotstavljanja klimatskim promjenama, specifični ciljevi i/ili politike u kojima se jasno navode akcije koje treba preduzeti od strane vlada, kompanija, javnosti, pojedinaca itd. stvoriti konkretnije tumačenje za javnost, uprkos njihovoj psihološkoj distanci. To bi zauzvrat dovelo do uspješnijeg [[Ublažavanje klimatskih promjena|ublažavanje klimatskih promjena]].

== Reference ==
{{Reflist}}
[[Kategorija:Psihološki koncepti]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Društvo]]</text>
      <sha1>2r0y9qwlbm3u2txn16zg7ijdu2idw2u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428950</id>
      <parentid>3428919</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T22:14:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Psihološka distanca u pitanjima životne sredine */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11573" xml:space="preserve">'''Psihološka distanca''' je stepen do kojeg se ljudi osjećaju udaljenima od neke pojave. Udaljenost u ovom slučaju nije ograničena na fizičko okruženje, već može biti i apstraktna. Udaljenost se može definirati kao razdvajanje između sebe i drugih instanci kao što su osobe, događaji, znanje ili vrijeme.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Baltatescu|first=Sergiu|title=Psychological Distance|date=2014|url=https://doi.org/10.1007/978-94-007-0753-5_2306|encyclopedia=Encyclopedia of Quality of Life and Well-Being Research|pages=5145–5146|editor-last=Michalos|editor-first=Alex C.|place=Dordrecht|publisher=Springer Netherlands|language=en|doi=10.1007/978-94-007-0753-5_2306|isbn=978-94-007-0753-5|access-date=2021-04-23}}&lt;/ref&gt; Psihološka distanca je prvi put definirana u Tropeuovoj i Libermanovoj [[Teorija konstruktivnog nivoa|teoriji konstruktivnog nivoa]] (CLT).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Trope|first1=Yaacov|last2=Liberman|first2=Nira|date=April 2010|title=Construal-Level Theory of Psychological Distance|journal=Psychological Review|volume=117|issue=2|pages=440–463|doi=10.1037/a0018963|issn=0033-295X|pmc=3152826|pmid=20438233}}&lt;/ref&gt; Međutim, Trope i Liberman identificirali su samo vremensku udaljenost kao separator. Ovo je od tada revidirano kako bi uključilo četiri kategorije udaljenosti: prostornu, socijalnu, hipotetsku i informacijsku udaljenost. Dalja istraživanja su zaključila da su sva četiri u snažnoj i sistemskoj [[korelacija|korelaciji]] jedna s drugim.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=2012-09-01|title=On the relations between distinct aspects of psychological distance: An ecological basis of construal-level theory|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022103112000613|journal=Journal of Experimental Social Psychology|language=en|volume=48|issue=5|pages=1014–1021|doi=10.1016/j.jesp.2012.03.013|issn=0022-1031|last1=Fiedler|first1=Klaus|last2=Jung|first2=Janis|last3=Wänke|first3=Michaela|last4=Alexopoulos|first4=Theodore}}&lt;/ref&gt;

Na osnovnom nivou, psihološka distanca u teoriji konstrualnog nivoa napominje da distanca ima ključnu ulogu u odnosu između događaja i osobe. Faktor udaljenosti će pomoći u određivanju ishoda da li osoba pridaje vrijednost određenoj temi ili ne. Odnos između nekoga i događaja, s obzirom na psihološku distancu, takav je da što je veća udaljenost između sebe i događaja, to je niža mentalna percepcija važnosti za osobu. Slijedeći ovaj primjer, što se neki događaj percipira manje važnim, manja je vjerovatnoća da će se po njemu reagovati. Ova psihološka distanca uzrokuje razlike u ponašanju, odnosno nepostojanje određenih [[ponašanja]] ili stavova zajedno, koji mijenjaju nečiji odgovor na događaj, mijenjajući percepciju njegove važnosti u nečijem umu.

Psihološka distanca je u osnovi egocentrična,&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=APA PsycNet|url= |journal=Psychological Review|year = 2010|doi=10.1037/a0018963|pmc=3152826|pmid=20438233|last1 = Trope|first1 = Y.|last2 = Liberman|first2 = N.|volume = 117|issue = 2|pages = 440–463}}&lt;/ref&gt; sidrišna tačka je sopstvenost, u sadašnjosti, a različite interakcije sopstva sa objektom ili događajem koreliraju sa različitim nivoima udaljenosti.

== Psihološka distanca u pitanjima životne sredine ==

Često su psihološki udaljene stvari one koje nisu prisutne ili se često doživljavaju u svakodnevnom životu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Liberman|first1=N.|url=https://psycnet.apa.org/record/2007-11239-015|title=Psychological distance.|last2=Trope|last3=Stephan|publisher=The Guilford Press|year=2007|pages=353–381}}&lt;/ref&gt; Kao što je gore navedeno, to može biti uzrokovano raznim faktorima. Bilo da je udaljenost uzrokovana nedostatkom izloženosti, nedostatkom znanja, [[Vrijeme|vremenskom]] razlikom ili fizičkim razdvojenošću, sva četiri stvaraju distancu koja na neki način ograničava ekspoziciju ili učestalost. Ovaj fenomen preovlađuje u mnogim pitanjima životne sredine kao što su klimatske promjene i njihovi efekti. Podaci su pokazali da je prosječna temperatura Zemlje u stalnom porastu u posljednjih nekoliko stotina godina. Ovo je u direktnoj korelaciji sa višim nivoima [[ugljik-dioksid]]a (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) u atmosferi kao rezultatom antropogenih aktivnosti, počevši od industrijske revolucije (1740), koje emituju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i druge plinove staklene bašte (GHG).

Zemlje koje su bliže ovom pitanju imaju tendenciju da pridaju veći nivo važnosti nekom pitanju za razliku od zemalja koje su bliže. Dok su sve regije/države pogođene ekološkim problemima, određena područja svijeta osjećaju ove efekte znatno više od drugih. Ova razlika između efekata na određena područja svijeta ključna je za razumijevanje uloge psihološke distance u pitanjima životne sredine. Teorija konstrualnog nivoa zaključuje da postoji obrnut odnos između pogođenih strana/izloženosti i psihološke distance. U skladu s ovom teorijom, mnoga područja svijeta, kao što su [[Sjedinjene Američke Države]], historijski nedostaju na svjetskoj sceni kada je u pitanju kreiranje ekološke politike u odnosu na druga područja svijeta, kao što je [[Evropa]], kao rezultat opće percepcije o pitanjima životne sredine.

== Razlozi za različite nivoe psihološke distance u određenim dijelovima svijeta ==

Nekoliko studija je zaključilo da se zabrinutost javnosti za [[klimatske promjene]] i ekološka pitanja smanjuje kako se nečija percipirana psihološka udaljenost od tog pitanja povećava.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Wang|first1=Susie|last2=Hurlstone|first2=Mark J.|last3=Leviston|first3=Zoe|last4=Walker|first4=Iain|last5=Lawrence|first5=Carmen|date=2019|title=Climate Change From a Distance: An Analysis of Construal Level and Psychological Distance From Climate Change|journal=Frontiers in Psychology|language=English|volume=10|page=230|doi=10.3389/fpsyg.2019.00230|pmid=30853924|pmc=6395381|issn=1664-1078|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prema teoriji konstruktnog nivoa (CLT), psihološka distanca od događaja, problema ili predmeta direktno je povezana s načinom na koji ga pojedinac ili grupa ljudi mentalno predstavljaju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Spence|first1=Alexa|last2=Poortinga|first2=Wouter|last3=Pidgeon|first3=Nick|date=2012|title=The Psychological Distance of Climate Change|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1539-6924.2011.01695.x|journal=Risk Analysis|language=en|volume=32|issue=6|pages=957–972|doi=10.1111/j.1539-6924.2011.01695.x|pmid=21992607|issn=1539-6924}}&lt;/ref&gt; Preciznije, pitanja ili objekti koji se percipiraju kao psihološki bliski percipiraju se na „konkretan“ način, što znači da se generira specifična reprezentacija tih problema. S druge strane, objekti ili događaji koji se percipiraju kao psihološki udaljeni percipiraju se na „apstraktan“ način, što znači da se kognitivna reprezentacija tog pitanja percipira u širem smislu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Ova apstraktna kontekstualizacija klimatskih promjena kao spore, postepene modifikacije naših trenutnih klimatskih uslova otežava procjenu i razumijevanje ozbiljnosti klimatskih promjena kao ličnog iskustva.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Chen|first=Mei-Fang|date=2020-01-01|title=Effects of psychological distance perception and psychological factors on pro-environmental behaviors in Taiwan: Application of construal level theory|url=https://doi.org/10.1177/0268580919881870|journal=International Sociology|language=en|volume=35|issue=1|pages=70–89|doi=10.1177/0268580919881870|s2cid=214332051|issn=0268-5809}}&lt;/ref&gt; [[Svijest]] o [[rizik]]u u vezi s klimom pozitivno je povezana sa percepcijom ozbiljnosti globalnog problema [[klima]]tskih promjena, kao i rizika od negativnih efekata koje klimatske promjene mogu imati za pojedinca.&lt;ref name=&quot;:2 &quot;/&gt; Prema [[Društveno predstavljanje|teoriji društvenih reprezentacija]] (SRT), pojedinci shvataju nepoznate rizike (kao što su klimatske promjene) kroz simbole i ikonske slike koje su predstavljene u društveno-kulturnom kontekstu. SRT dalje demonstrira način na koji se globalno suprotstavljaju prikazi rizika klimatskih promjena i uglavnom ih oblikuje lokalno okruženje pojedinca ili grupe ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

U poređenju s drugim pitanjima koja se odnose na [[globalno društvo]], značaj i svijest o klimatskim promjenama su niski, što je vjerovatno zbog široko rasprostranjene percepcije da je rizik povezan s klimatskim promjenama za pojedinca udaljen u prostoru i vremenu. Naprimjer, ova pitanja klimatskih promjena utiču na područja koja su udaljena, kao što su druge zemlje ili kontinenti (prostor), ili na koja će biti pogođene samo buduće generacije (vrijeme).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; [[Fenomen]] psihološka distanca tada smanjuje sposobnost javnosti da se pozabavi i ublaži [[klimatske promjene|efekte klimatskih promjena]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

== Smanjenje psihološke distance ==
 
Javna percepcija klimatskih promjena kao udaljenog pitanja može ugroziti klimatske akcije. Ako je percepcija javnosti o njihovoj relativnoj udaljenosti od klimatskih promjena vođena procesom na nivou konstruiranja, tada je nivo na kojem javnost tumači klimatske promjene važna determinanta njihove podrške klimatskim akcijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Naprimjer, apstraktni konstruktni nivo će vjerovatno dovesti do toga da se klimatske promjene percipiraju kao psihološki udaljene, što može dovesti do neslaganja oko problema i nespremnosti da se pozabavi problemom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Nasuprot tome, za konkretnu interpretaciju je vjerovatno će dovesti do prihvatanja klimatskih promjena od strane javnosti kroz promoviranje psihološki bliskog pogleda, što bi moglo rezultirati višim nivoom spremnosti da se [[ublažavanje klimatskih promjena|pozabavi klimatskim promjenama]] od posljedica problema ili opipljivije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Učiniti pitanje klimatskih promjena lokaliziranijim, relevantnijim i hitnijim pomoći će u smanjenju otuđenosti ljudi i pomoći u povećanju ponašanja za životnu sredinu.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;Primjetno, CLT ukazuje na to da je psihološka distanca neophodna kada se promovira akcija.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Prema [[Teorija postavljanja ciljeva|teoriji postavljanja ciljeva]], koju su predložili Locke i Latham 1990-ih, ciljevi koji su specifični po prirodi dovode do veće stope izvođenja zadatka smanjujući nejasnoće o tome šta treba postići ili ostvariti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=APA PsycNet|url=https://doi.apa.org/doiLanding?doi=10.1037/0003-066X.57.9.705|access-date=2021-04-23|website=doi.apa.org|doi=10.1037/0003-066x.57.9.705}}&lt;/ref&gt; Smatra se da ciljevi utiču na izvođenje predloženih zadataka kroz četiri mehanizma. Ovi mehanizmi uključuju: 
*1) usmjeravanje pažnje na radnje koje su relevantne za cilj ili zadatak, 
*2) pružanje motivacije za povećanje napora, 
*3) povećanje upornosti i 
*4) promoviranje aktivacije znanja o predmetu radi boljeg motiviranja i izrade strategije za postizanje cilja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

U smislu psihološkog distanciranja, koncept teorije postavljanja ciljeva bi sugerirao da bi se u cilju suprotstavljanja klimatskim promjenama, specifični ciljevi i/ili politike u kojima se jasno navode akcije koje treba preduzeti od strane vlada, kompanija, javnosti, pojedinaca itd. stvoriti konkretnije tumačenje za javnost, uprkos njihovoj psihološkoj distanci. To bi zauzvrat dovelo do uspješnijeg [[Ublažavanje klimatskih promjena|ublažavanje klimatskih promjena]].

== Reference ==
{{Reflist}}
[[Kategorija:Psihološki koncepti]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Društvo]]</text>
      <sha1>qpma36kw87xc6x6d7vaap6by5swz6cd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428951</id>
      <parentid>3428950</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T04:23:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smanjenje psihološke distance */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11565" xml:space="preserve">'''Psihološka distanca''' je stepen do kojeg se ljudi osjećaju udaljenima od neke pojave. Udaljenost u ovom slučaju nije ograničena na fizičko okruženje, već može biti i apstraktna. Udaljenost se može definirati kao razdvajanje između sebe i drugih instanci kao što su osobe, događaji, znanje ili vrijeme.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Baltatescu|first=Sergiu|title=Psychological Distance|date=2014|url=https://doi.org/10.1007/978-94-007-0753-5_2306|encyclopedia=Encyclopedia of Quality of Life and Well-Being Research|pages=5145–5146|editor-last=Michalos|editor-first=Alex C.|place=Dordrecht|publisher=Springer Netherlands|language=en|doi=10.1007/978-94-007-0753-5_2306|isbn=978-94-007-0753-5|access-date=2021-04-23}}&lt;/ref&gt; Psihološka distanca je prvi put definirana u Tropeuovoj i Libermanovoj [[Teorija konstruktivnog nivoa|teoriji konstruktivnog nivoa]] (CLT).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Trope|first1=Yaacov|last2=Liberman|first2=Nira|date=April 2010|title=Construal-Level Theory of Psychological Distance|journal=Psychological Review|volume=117|issue=2|pages=440–463|doi=10.1037/a0018963|issn=0033-295X|pmc=3152826|pmid=20438233}}&lt;/ref&gt; Međutim, Trope i Liberman identificirali su samo vremensku udaljenost kao separator. Ovo je od tada revidirano kako bi uključilo četiri kategorije udaljenosti: prostornu, socijalnu, hipotetsku i informacijsku udaljenost. Dalja istraživanja su zaključila da su sva četiri u snažnoj i sistemskoj [[korelacija|korelaciji]] jedna s drugim.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=2012-09-01|title=On the relations between distinct aspects of psychological distance: An ecological basis of construal-level theory|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022103112000613|journal=Journal of Experimental Social Psychology|language=en|volume=48|issue=5|pages=1014–1021|doi=10.1016/j.jesp.2012.03.013|issn=0022-1031|last1=Fiedler|first1=Klaus|last2=Jung|first2=Janis|last3=Wänke|first3=Michaela|last4=Alexopoulos|first4=Theodore}}&lt;/ref&gt;

Na osnovnom nivou, psihološka distanca u teoriji konstrualnog nivoa napominje da distanca ima ključnu ulogu u odnosu između događaja i osobe. Faktor udaljenosti će pomoći u određivanju ishoda da li osoba pridaje vrijednost određenoj temi ili ne. Odnos između nekoga i događaja, s obzirom na psihološku distancu, takav je da što je veća udaljenost između sebe i događaja, to je niža mentalna percepcija važnosti za osobu. Slijedeći ovaj primjer, što se neki događaj percipira manje važnim, manja je vjerovatnoća da će se po njemu reagovati. Ova psihološka distanca uzrokuje razlike u ponašanju, odnosno nepostojanje određenih [[ponašanja]] ili stavova zajedno, koji mijenjaju nečiji odgovor na događaj, mijenjajući percepciju njegove važnosti u nečijem umu.

Psihološka distanca je u osnovi egocentrična,&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=APA PsycNet|url= |journal=Psychological Review|year = 2010|doi=10.1037/a0018963|pmc=3152826|pmid=20438233|last1 = Trope|first1 = Y.|last2 = Liberman|first2 = N.|volume = 117|issue = 2|pages = 440–463}}&lt;/ref&gt; sidrišna tačka je sopstvenost, u sadašnjosti, a različite interakcije sopstva sa objektom ili događajem koreliraju sa različitim nivoima udaljenosti.

== Psihološka distanca u pitanjima životne sredine ==

Često su psihološki udaljene stvari one koje nisu prisutne ili se često doživljavaju u svakodnevnom životu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Liberman|first1=N.|url=https://psycnet.apa.org/record/2007-11239-015|title=Psychological distance.|last2=Trope|last3=Stephan|publisher=The Guilford Press|year=2007|pages=353–381}}&lt;/ref&gt; Kao što je gore navedeno, to može biti uzrokovano raznim faktorima. Bilo da je udaljenost uzrokovana nedostatkom izloženosti, nedostatkom znanja, [[Vrijeme|vremenskom]] razlikom ili fizičkim razdvojenošću, sva četiri stvaraju distancu koja na neki način ograničava ekspoziciju ili učestalost. Ovaj fenomen preovlađuje u mnogim pitanjima životne sredine kao što su klimatske promjene i njihovi efekti. Podaci su pokazali da je prosječna temperatura Zemlje u stalnom porastu u posljednjih nekoliko stotina godina. Ovo je u direktnoj korelaciji sa višim nivoima [[ugljik-dioksid]]a (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) u atmosferi kao rezultatom antropogenih aktivnosti, počevši od industrijske revolucije (1740), koje emituju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i druge plinove staklene bašte (GHG).

Zemlje koje su bliže ovom pitanju imaju tendenciju da pridaju veći nivo važnosti nekom pitanju za razliku od zemalja koje su bliže. Dok su sve regije/države pogođene ekološkim problemima, određena područja svijeta osjećaju ove efekte znatno više od drugih. Ova razlika između efekata na određena područja svijeta ključna je za razumijevanje uloge psihološke distance u pitanjima životne sredine. Teorija konstrualnog nivoa zaključuje da postoji obrnut odnos između pogođenih strana/izloženosti i psihološke distance. U skladu s ovom teorijom, mnoga područja svijeta, kao što su [[Sjedinjene Američke Države]], historijski nedostaju na svjetskoj sceni kada je u pitanju kreiranje ekološke politike u odnosu na druga područja svijeta, kao što je [[Evropa]], kao rezultat opće percepcije o pitanjima životne sredine.

== Razlozi za različite nivoe psihološke distance u određenim dijelovima svijeta ==

Nekoliko studija je zaključilo da se zabrinutost javnosti za [[klimatske promjene]] i ekološka pitanja smanjuje kako se nečija percipirana psihološka udaljenost od tog pitanja povećava.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Wang|first1=Susie|last2=Hurlstone|first2=Mark J.|last3=Leviston|first3=Zoe|last4=Walker|first4=Iain|last5=Lawrence|first5=Carmen|date=2019|title=Climate Change From a Distance: An Analysis of Construal Level and Psychological Distance From Climate Change|journal=Frontiers in Psychology|language=English|volume=10|page=230|doi=10.3389/fpsyg.2019.00230|pmid=30853924|pmc=6395381|issn=1664-1078|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prema teoriji konstruktnog nivoa (CLT), psihološka distanca od događaja, problema ili predmeta direktno je povezana s načinom na koji ga pojedinac ili grupa ljudi mentalno predstavljaju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Spence|first1=Alexa|last2=Poortinga|first2=Wouter|last3=Pidgeon|first3=Nick|date=2012|title=The Psychological Distance of Climate Change|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1539-6924.2011.01695.x|journal=Risk Analysis|language=en|volume=32|issue=6|pages=957–972|doi=10.1111/j.1539-6924.2011.01695.x|pmid=21992607|issn=1539-6924}}&lt;/ref&gt; Preciznije, pitanja ili objekti koji se percipiraju kao psihološki bliski percipiraju se na „konkretan“ način, što znači da se generira specifična reprezentacija tih problema. S druge strane, objekti ili događaji koji se percipiraju kao psihološki udaljeni percipiraju se na „apstraktan“ način, što znači da se kognitivna reprezentacija tog pitanja percipira u širem smislu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Ova apstraktna kontekstualizacija klimatskih promjena kao spore, postepene modifikacije naših trenutnih klimatskih uslova otežava procjenu i razumijevanje ozbiljnosti klimatskih promjena kao ličnog iskustva.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Chen|first=Mei-Fang|date=2020-01-01|title=Effects of psychological distance perception and psychological factors on pro-environmental behaviors in Taiwan: Application of construal level theory|url=https://doi.org/10.1177/0268580919881870|journal=International Sociology|language=en|volume=35|issue=1|pages=70–89|doi=10.1177/0268580919881870|s2cid=214332051|issn=0268-5809}}&lt;/ref&gt; [[Svijest]] o [[rizik]]u u vezi s klimom pozitivno je povezana sa percepcijom ozbiljnosti globalnog problema [[klima]]tskih promjena, kao i rizika od negativnih efekata koje klimatske promjene mogu imati za pojedinca.&lt;ref name=&quot;:2 &quot;/&gt; Prema [[Društveno predstavljanje|teoriji društvenih reprezentacija]] (SRT), pojedinci shvataju nepoznate rizike (kao što su klimatske promjene) kroz simbole i ikonske slike koje su predstavljene u društveno-kulturnom kontekstu. SRT dalje demonstrira način na koji se globalno suprotstavljaju prikazi rizika klimatskih promjena i uglavnom ih oblikuje lokalno okruženje pojedinca ili grupe ljudi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

U poređenju s drugim pitanjima koja se odnose na [[globalno društvo]], značaj i svijest o klimatskim promjenama su niski, što je vjerovatno zbog široko rasprostranjene percepcije da je rizik povezan s klimatskim promjenama za pojedinca udaljen u prostoru i vremenu. Naprimjer, ova pitanja klimatskih promjena utiču na područja koja su udaljena, kao što su druge zemlje ili kontinenti (prostor), ili na koja će biti pogođene samo buduće generacije (vrijeme).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; [[Fenomen]] psihološka distanca tada smanjuje sposobnost javnosti da se pozabavi i ublaži [[klimatske promjene|efekte klimatskih promjena]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

== Smanjenje psihološke distance ==
 
Javna percepcija klimatskih promjena kao udaljenog pitanja može ugroziti klimatske akcije. Ako je percepcija javnosti o njihovoj relativnoj udaljenosti od klimatskih promjena vođena procesom na nivou konstruiranja, tada je nivo na kojem javnost tumači klimatske promjene važna determinanta njihove podrške klimatskim akcijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Naprimjer, apstraktni konstruktni nivo će vjerovatno dovesti do toga da se klimatske promjene percipiraju kao psihološki udaljene, što može dovesti do neslaganja oko problema i nespremnosti da se pozabavi problemom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Nasuprot tome, za konkretnu interpretaciju je vjerovatno će dovesti do prihvatanja klimatskih promjena od strane javnosti kroz promoviranje psihološki bliskog pogleda, što bi moglo rezultirati višim nivoom spremnosti da se [[ublažavanje klimatskih promjena|pozabavi klimatskim promjenama]] od posljedica problema ili opipljivije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Učiniti pitanje klimatskih promjena lokaliziranijim, relevantnijim i hitnijim pomoći će u smanjenju otuđenosti ljudi i pomoći u povećanju ponašanja za životnu sredinu.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;Primjetno, CLT ukazuje na to da je psihološka distanca neophodna kada se promovira akcija.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Prema [[Teorija postavljanja ciljeva|teoriji postavljanja ciljeva]], koju su predložili Locke i Latham 1990-ih, ciljevi koji su specifični po prirodi dovode do veće stope izvođenja zadatka smanjujući nejasnoće o tome šta treba postići ili ostvariti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=APA PsycNet|url=https://doi.apa.org/doiLanding?doi=10.1037/0003-066X.57.9.705|access-date=2021-04-23|website=doi.apa.org|doi=10.1037/0003-066x.57.9.705}}&lt;/ref&gt; Smatra se da ciljevi utiču na izvođenje predloženih zadataka kroz četiri mehanizma. Ovi mehanizmi uključuju: 
* usmjeravanje pažnje na radnje koje su relevantne za cilj ili zadatak, 
* pružanje motivacije za povećanje napora, 
* povećanje upornosti i 
* promoviranje aktivacije znanja o predmetu radi boljeg motiviranja i izrade strategije za postizanje cilja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

U smislu psihološkog distanciranja, koncept teorije postavljanja ciljeva bi sugerirao da bi se u cilju suprotstavljanja klimatskim promjenama, specifični ciljevi i/ili politike u kojima se jasno navode akcije koje treba preduzeti od strane vlada, kompanija, javnosti, pojedinaca itd. stvoriti konkretnije tumačenje za javnost, uprkos njihovoj psihološkoj distanci. To bi zauzvrat dovelo do uspješnijeg [[Ublažavanje klimatskih promjena|ublažavanja klimatskih promjena]].

== Reference ==
{{Reflist}}
[[Kategorija:Psihološki koncepti]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Društvo]]</text>
      <sha1>4stpyd3y530kjbscx017b8y25bt8rn9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psihološka udaljenost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492746</id>
    <redirect title="Psihološka distanca" />
    <revision>
      <id>3428918</id>
      <timestamp>2022-08-25T17:49:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Psihološka distanca]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Psihološka distanca]]</text>
      <sha1>k2tq5m8zhe1s8jqsbftzhkpb9mets5z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Gadget-Shortdesc-helper.css</title>
    <ns>8</ns>
    <id>492747</id>
    <revision>
      <id>3428921</id>
      <timestamp>2022-08-25T18:22:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: /*  _____________________________________________________________________________  * |                                                                             |  * |                    === WARNING: GLOBAL GADGET FILE ===                      |  * |                  Changes to this page affect many users.                    |  * | Please discuss changes on the talk page or on [[WT:Gadget]] before editing. |  * |______________________________________________________________...</comment>
      <model>css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="2350" xml:space="preserve">/*  _____________________________________________________________________________
 * |                                                                             |
 * |                    === WARNING: GLOBAL GADGET FILE ===                      |
 * |                  Changes to this page affect many users.                    |
 * | Please discuss changes on the talk page or on [[WT:Gadget]] before editing. |
 * |_____________________________________________________________________________|
 *
 */
/* v3.5.0 */

/* Stylings for missing description and links to wikidata */
.sdh-missing-description {
	color: DarkRed; /* Using DarkRed rather than previous Red to meet WCAG AA */
}

.sdh-wikidata-description a {
	color: MediumVioletRed; /* Using MediumVioletRed rather than previous HotPink to meet WCAG AA */
}

/**
 * Interestingly, Vector's stylesheet makes &lt;a&gt; elements without href have a pointer automatically
 * This is for other skins.
*/
.sdh-clicky a {
	cursor: pointer;
}

.sdh-clicky-disabled a {
	pointer-events: none;
}

/* Brackets and seperators for clickies */
.sdh-clicky + .sdh-clicky::before {
	content: ' · ';
}

.sdh-clickies::before {
	content: ' (';
}

.sdh-clickies::after {
	content: ')';
}

/* Used to hide display of description when switching to editing box */
.sdh-showdescrip-hidden {
	display: none;
}

/* Styling for editing bar */
#sdh-editbox {
	padding: 0;
	margin: 0;
	display: flex;
	flex-direction: column;
}

/* Make things flex to allow description input box size to be set exactly, and everything else to look good. */
#sdh .oo-ui-fieldLayout-field {
	display: flex;
	align-items: center;
}

#sdh-descriptionbox {
	margin-right: 0;
}

/* Styling for processing animation */
@keyframes wave {
	0% { transform: translateY( 0 ); }
	20% { transform: translateY( -0.25em ); }
	40% { transform: translateY( 0 ); }
	100% { transform: translateY( 0 ); }
}

.sdh-processing {
	display: inline-block;
	margin-left: 0.5em;
}

.sdh-processing-dot {
	display: inline-block;
	animation: wave 1s ease-out infinite;
}

.sdh-processing-dot-1 {
	animation-delay: 200ms;
}

.sdh-processing-dot-2 {
	animation-delay: 400ms;
}

.sdh-processing-dot-3 {
	animation-delay: 600ms;
}

/* Styling for character counter based on length */
.sdh-too-long {
	color: #d43900;
}

.sdh-very-long {
	color: #e00000;
	font-weight: bold;
}</text>
      <sha1>8pnawtycquf6azqd59rh1thslwb4kre</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:MrkiKVF</title>
    <ns>2</ns>
    <id>492748</id>
    <revision>
      <id>3428923</id>
      <timestamp>2022-08-25T18:44:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MrkiKVF</username>
        <id>145264</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''KVF(Kvadrant familija) je kolektiv osnovan 22.12. 2020. na Čengić Vili 1 u Sarajevu. Orginalno se sastojao od 7 članova. Zato je i drugo ime kolektiva 7 ili &quot;Sedmica&quot;.'''  KV je skraćenica za Kvadrant, što je teren na Čengić Vili gdje se to društvo upoznalo. Kvadrant je također i mjesna zajednica u okrigu Čengić Vile.   Također su poznati po tagovima, ali u rajterskom svijetu se još pronalaze.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="412" xml:space="preserve">'''KVF(Kvadrant familija) je kolektiv osnovan 22.12. 2020. na Čengić Vili 1 u Sarajevu. Orginalno se sastojao od 7 članova. Zato je i drugo ime kolektiva 7 ili &quot;Sedmica&quot;.'''

KV je skraćenica za Kvadrant, što je teren na Čengić Vili gdje se to društvo upoznalo. Kvadrant je također i mjesna zajednica u okrigu Čengić Vile. 

Također su poznati po tagovima, ali u rajterskom svijetu se još pronalaze.</text>
      <sha1>g1nk561bmsm78cunj967137axabkizm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428928</id>
      <parentid>3428923</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:49:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MrkiKVF</username>
        <id>145264</id>
      </contributor>
      <comment>Zamijenjen sadržaj stranice sa &quot;'''&quot;Sedmica&quot;.'''  Vile.&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" xml:space="preserve">'''&quot;Sedmica&quot;.'''

Vile.</text>
      <sha1>tosop08zlftkca2nsmgpofs7mcftj68</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428930</id>
      <parentid>3428928</parentid>
      <timestamp>2022-08-25T18:49:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MrkiKVF</username>
        <id>145264</id>
      </contributor>
      <comment>Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="0" />
      <sha1>phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:UEFA Igrač godine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>492749</id>
    <revision>
      <id>3428924</id>
      <timestamp>2022-08-25T18:46:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Navkutija |ime         = UEFA Igrač godine |naslov      = [[UEFA Igrač godine]] |podaciklasa = hlist |nowrapitems = yes |naslovstil  = background: gold; |tijeloklasa = hlist |osnovastil  = background: gold;  | grupa1 = UEFA Najbolji igrač u Evropi | podaci1 =  * 2010/11: {{ZD|ARG|veličina=15px}} [[Lionel Messi|Messi]] * 2011/12: {{ZD|ŠPA|veličina=15px}} [[Andrés Iniesta|Iniesta]] * 2012/13: {{ZD|FRA|veličina=15px}} [[Franck Ribéry|Ribéry]] * 2013/14: {{ZD|POR|veli...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1181" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = UEFA Igrač godine
|naslov      = [[UEFA Igrač godine]]
|podaciklasa = hlist
|nowrapitems = yes
|naslovstil  = background: gold;
|tijeloklasa = hlist
|osnovastil  = background: gold;

| grupa1 = UEFA Najbolji igrač u Evropi
| podaci1 = 
* 2010/11: {{ZD|ARG|veličina=15px}} [[Lionel Messi|Messi]]
* 2011/12: {{ZD|ŠPA|veličina=15px}} [[Andrés Iniesta|Iniesta]]
* 2012/13: {{ZD|FRA|veličina=15px}} [[Franck Ribéry|Ribéry]]
* 2013/14: {{ZD|POR|veličina=15px}} [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]]
* 2014/15: {{ZD|ARG|veličina=15px}} [[Lionel Messi|Messi]]
* 2015/16: {{ZD|POR|veličina=15px}} [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]]

| grupa2 = UEFA Igrač godine
| podaci2 = 
* 2016/17: {{ZD|POR|veličina=15px}} [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]]
* 2017/18: {{ZD|HRV|veličina=15px}} [[Luka Modrić|Modrić]]
* 2018/19: {{ZD|NIZ|veličina=15px}} [[Virgil van Dijk|Van Dijk]]
* 2019/20: {{ZD|POLJ|veličina=15px}} [[Robert Lewandowski|Lewandowski]]
* 2020/21: {{ZD|ITA|veličina=15px}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]
* 2021/22: {{ZD|FRA|veličina=15px}} [[Karim Benzema|Benzema]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|{{PAGENAME}}]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mxz5xg1yy0x5ezg6r0bew6ynswiqqho</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Najbolji golman u Evropi</title>
    <ns>10</ns>
    <id>492750</id>
    <revision>
      <id>3428936</id>
      <timestamp>2022-08-25T19:02:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Navkutija |ime         = Najbolji golman u Evropi |naslov      = [[Najbolji golman u Evropi]] ([[UEFA]]) |podaciklasa = hlist |nowrapitems = yes |naslovstil  = background: gold;  |podaci1 =  * 1990: {{ZD|ITA|veličina=15px}} [[Walter Zenga|Zenga]] * 1991: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Bodo Illgner|Illgner]] * 1992–1993: {{ZD|DAN|veličina=15px}} [[Peter Schmeichel|Schmeichel]] * 1994: {{ZD|BEL|veličina=15px}} [[Michel Preud'homme|Preud'homme]] * 1995: {{ZD|NIZ|veličina=15...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1745" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Najbolji golman u Evropi
|naslov      = [[Najbolji golman u Evropi]] ([[UEFA]])
|podaciklasa = hlist
|nowrapitems = yes
|naslovstil  = background: gold;

|podaci1 = 
* 1990: {{ZD|ITA|veličina=15px}} [[Walter Zenga|Zenga]]
* 1991: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Bodo Illgner|Illgner]]
* 1992–1993: {{ZD|DAN|veličina=15px}} [[Peter Schmeichel|Schmeichel]]
* 1994: {{ZD|BEL|veličina=15px}} [[Michel Preud'homme|Preud'homme]]
* 1995: {{ZD|NIZ|veličina=15px}} [[Edwin van der Sar|Van der Sar]]
* 1996: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Andreas Köpke|Köpke]]
* 1997: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Jens Lehmann|Lehmann]]
* 1998: {{ZD|DAN|veličina=15px}} [[Peter Schmeichel|Schmeichel]]
* 1999–2002: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Oliver Kahn|Kahn]]
* 2003: {{ZD|ITA|veličina=15px}} [[Gianluigi Buffon|Buffon]]
* 2004: {{ZD|POR|veličina=15px}} [[Vítor Baía|Baía]]
* 2005: {{ZD|ČEŠ|veličina=15px}} [[Petr Čech|Čech]]
* 2006: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Jens Lehmann|Lehmann]]
* 2007–2008: {{ZD|ČEŠ|veličina=15px}} [[Petr Čech|Čech]]
* 2009: {{ZD|NIZ|veličina=15px}} [[Edwin van der Sar|Van der Sar]]
* 2010: {{ZD|ŠPA|veličina=15px}} [[Iker Casillas|Casillas]]
* 2011: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Manuel Neuer|Neuer]]
* 2012: {{ZD|ČEŠ|veličina=15px}} [[Petr Čech|Čech]]
* 2013–2015: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Manuel Neuer|Neuer]]
* 2016–2017: {{ZD|ITA|veličina=15px}} [[Gianluigi Buffon|Buffon]]
* 2018: {{ZD|KOS|veličina=15px}} [[Keylor Navas|Navas]]
* 2019: {{ZD|BRA|veličina=15px}} [[Alisson Becker|Alisson]]
* 2020: {{ZD|NJE|veličina=15px}} [[Manuel Neuer|Neuer]]
* 2021: {{ZD|SEN|veličina=15px}} [[Édouard Mendy|Mendy]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5kolzj80k9qzysv917f23tojcst10es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arheološko područje Gromile</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492751</id>
    <revision>
      <id>3428968</id>
      <timestamp>2022-08-26T11:45:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile''' nalazi se u naselju [[Polje (Kreševo)|Polje]], u općini [[Kreševo]], [[Bosna i Hercegovina]].  Od centra Kreševa udaljeno je 3 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. Na lokalitetu je stručni tim [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]] 2007. godine prilikom [[Arheologija|arheološkog]] istraživanja evidentirao prvi lokalitet na području Kreševa, koji pripada Antika...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2229" xml:space="preserve">'''Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile''' nalazi se u naselju [[Polje (Kreševo)|Polje]], u općini [[Kreševo]], [[Bosna i Hercegovina]].  Od centra Kreševa udaljeno je 3 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. Na lokalitetu je stručni tim [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]] 2007. godine prilikom [[Arheologija|arheološkog]] istraživanja evidentirao prvi lokalitet na području Kreševa, koji pripada [[Antika|antičkom periodu.]]
 
U Izvještaju o sprovedenim istraživanjima navedeno je da je otkriven objekat, međutim sa sigurnošću se nije mogla odrediti vrsta i namjena otkrivenog dijela građevinskog kompleksa, osim same datacije. Preliminarno su konstatirane dvije pretpostavke o prirodi i karakteru istraženog dijela. Pretpostavlja se da se radi o postojanju 
* kasnoantičke crkve – [[Ranokršćanske bazilike u Bosni i Hercegovini|bazilike]] iz perioda IV–VI stoljeća, ili 
* [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|rustične vile (villa rusticae)]], tj. seoskog gazdinstva.

Stepen istraženosti nije ostavio mogućnost za sigurniju opservaciju o ovom lokalitetu. 

== Nacionalni spomenik ==
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 24. juna 2021. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], donijela je odluku da se Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kresevo%20arh%20podrucje%20Gromile%20BOS.pdf |title= Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 19. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Faruk Kapidžić (predsjedavajući), Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić.  Nacionalni spomenik čine ostaci antičkog objekta na lokalitetu Gromile u Polju i arheološki nalazi pohranjeni u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] 

== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Kreševu]]</text>
      <sha1>ouvokh9qxx98ly5flpx1k8fp8dr8m0r</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>