Sarajevo

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.26</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35</id>
    <revision>
      <id>3428996</id>
      <parentid>3428767</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:48:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="116118" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Sarajevo (čvor)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Sarajevo
| službeni_naziv             = Grad Sarajevo
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/4/2/4
| image1                 = Sarajevo City Panorama.JPG
| image2                 = JesusesHearthCathedral.jpg
| image3                 = Sarajevo ortodox church.JPG
| image4                 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG
| image5                 = Sebilj, Sarajevo.jpg
| image6                 = Latin (Princip) Bridge on Miljacka River.jpg
| image7                 = Academy of fine art and Festina lente.jpg
| image8                 = Sarajevo City Hall 01.jpg
| image9                 = National Museum of BiH Aerial.JPG
| image10                = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG
}}
| slika_opis                 = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]]
| slike_veličina             =
| slika_zastava              = Flag of Sarajevo.svg
| slika_grb                  = Coat of arms of Sarajevo.svg
| nadimak                    = Jerusalem Evrope,&lt;ref name=&quot;In Europe's Jerusalem&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.catholicculture.org/news/features/index.cfm?recnum=21006|title=In Europe's Jerusalem|website=catholicculture.org|publisher=Catholic World News|first=Josip|last=Stilinović|date=3. 1. 2002|access-date=24. 9. 2015|quote=The city's principal mosques are the Gazi Husrev-Bey's Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–61)|language=en}}&lt;/ref&gt; Jerusalem Balkana&lt;ref name=&quot;google27&quot;&gt;{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=AxxBPfEk3_0C&amp;q=Sarajevo#v=snippet&amp;q=Sarajevo&amp;f=false|title=The Jews and their Future: A Conversation on Judaism and Jewish Identities|first1=Esther|last1=Benbassa|first2=Jean-Christophe|last2=Attias|year=2004|location=London|publisher=Zed Books|page=27|isbn=1-84277-391-7}}&lt;/ref&gt;
| moto                       =
| koordinate                 = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Kanton Sarajevo]]
| općina                     = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]&lt;br /&gt;[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]&lt;br /&gt;[[Novo Sarajevo]]&lt;br /&gt;[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]]
| osnovan                    = 1461.
| osnivač                    = [[Isa-beg Ishaković]]
| gradonačelnik              = [[Benjamina Karić]]&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Beker |first1=Maja |title=Benjamina Karić izabrana za gradonačelnicu Sarajeva |url=https://ba.n1info.com/vijesti/benjamina-karic-izabrana-za-gradonacelnicu-sarajeva/ |publisher=[[N1 (televizija)|N1]] |access-date=9. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210408220622/https://ba.n1info.com/vijesti/benjamina-karic-izabrana-za-gradonacelnicu-sarajeva/ |archive-date=8. 4. 2021 |date=8. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]
| površina_ukupno            = 141.5
| površina_urban             = 489
| površina_metro             = 3350
| nadmorska_visina           = 550
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_ukupno        = 275524
| stanovništvo_urban         = 405930
| stanovništvo_metro         = 555210
| stanovništvo_demonim       = Sarajlija
| poštanski_broj             = 71000
| pozivni_broj               = (+387) 33
| veb-sajt                   = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}}
}}
'''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi sa deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli sa četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]].

Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, sa uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}&lt;/ref&gt; Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}&lt;/ref&gt; Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Rimokatoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[Rimokatolička crkva|katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]].

Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. godine Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. godine Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;

Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno sa [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&amp;r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&amp;prcontrolid=10331&amp;prcontentid=17480&amp;prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika &quot;Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku&quot;, u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je &quot;Saray-Bosna&quot;, ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i &quot;Saray-ovasi&quot;, doslovce: &quot;Sarajevsko polje&quot;. Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. &quot;Saray-ovasi&quot;, došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''&quot;.&lt;ref name=&quot;Škaljić1989&quot;&gt;{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}&lt;/ref&gt;}}

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Sarajeva}}
[[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]]
[[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo sa [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]]

Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&amp;nbsp; m. Najzapadnija tačka polja je na 18&lt;sup&gt;○&lt;/sup&gt; 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18&lt;sup&gt;○&lt;/sup&gt; 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43&lt;sup&gt;○&lt;/sup&gt; 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43&lt;sup&gt;○&lt;/sup&gt; 47' sjeverne geografske širine &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]]
Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu.

=== Panorama ===
{{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}}

=== Klima ===
Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], sa uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske sa juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&amp;nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&amp;nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar sa prosječnih -1,3&amp;nbsp;°C i jedini je mjesec sa negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.&lt;ref name=&quot;klima&quot;&gt;{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=http://sarajevo.ba/klima/?lang=bs|publisher=sarajevo.ba}}{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;  Juli je najtopliji sa prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&amp;nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&amp;nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&amp;nbsp;°C (19. augusta 1946).&lt;ref name=&quot;klima&quot;/&gt;

Najviše sunčanih sati je tokom augusta sa prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.&lt;ref name=&quot;klima&quot;/&gt; Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.&lt;ref name=&quot;klima&quot;/&gt;

{{Vremenski okvir
| naslov = 
&lt;!-- * Prosječna temperatura * --&gt;
| pt_jan = -0,5   | pt_feb = 1,4   | pt_mar = 5,7
| pt_apr = 10,0   | pt_maj = 14,8   | pt_jun = 17,7
| pt_jul = 19,7   | pt_aug = 19,7   | pt_sep = 15,3
| pt_okt = 11,0   | pt_nov = 5,4   | pt_dec = 0,9
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 3,7  | vt_feb = 6,0  | vt_mar = 10,9
| vt_apr = 15,6  | vt_maj = 21,4  | vt_jun = 24,5
| vt_jul = 27,0  | vt_aug = 27,2  | vt_sep = 22,0
| vt_okt = 17,0  | vt_nov = 9,7  | vt_dec = 4,2
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = -3,3  | nt_feb = -2,5  | nt_mar = 1,1
| nt_apr = 4,8  | nt_maj = 9,0  | nt_jun = 11,9
| nt_jul = 13,7  | nt_aug = 13,7  | nt_sep = 10,0
| nt_okt = 6,4  | nt_nov = 1,9  | nt_dec = -1,8
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 68   | p_feb = 64   | p_mar = 70
| p_apr = 77   | p_maj = 72   | p_jun = 90
| p_jul = 72   | p_aug = 66   | p_sep = 91
| p_okt = 86   | p_nov = 85   | p_dec = 86
&lt;!-- * Broj kišnih dana * --&gt;
| kd_jan = 8   | kd_feb = 10   | kd_mar = 13
| kd_apr = 17   | kd_maj = 17   | kd_jun = 16
| kd_jul = 14   | kd_aug = 13   | kd_sep = 15
| kd_okt = 13   | kd_nov = 12   | kd_dec = 11
&lt;!-- * Prosječna vlažnost zraka * --&gt;
| vz_jan = 79    | vz_feb = 74    | vz_mar = 68
| vz_apr = 67    | vz_maj = 68    | vz_jun = 70
| vz_jul = 69    | vz_aug = 69    | vz_sep = 75
| vz_okt = 77    | vz_nov = 76    | vz_dec = 81
&lt;!-- * Broj sunčanih sati  * --&gt;
| ss_jan =    | ss_feb =    | ss_mar = 
| ss_apr =    | ss_maj =    | ss_jun = 
| ss_jul =    | ss_aug =    | ss_sep = 
| ss_okt =    | ss_nov =    | ss_dec = 
&lt;!-- --&gt;
| dijagram =
| izvor    = Pogoda.ru.net&lt;ref name = pogoda&gt;{{cite web
| url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm
| title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo
| publisher = Weather and Climate (Погода и климат)
| access-date=25. 8. 2016
| language = ruski
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm
| archive-date=16. 5. 2012
}}&lt;/ref&gt; i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)&lt;ref name = NOAA&gt;{{cite web
| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT
| title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990
| publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration
| access-date=25. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
}}

=== Zagađenje zraka ===
Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Rijeke ===
[[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]]
Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&amp;nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&amp;nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva.

U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne.

Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&amp;nbsp;metara, nalazi se oko 12&amp;nbsp;km od centra grada.

=== Brežuljci, brda i planine ===
Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&amp;nbsp; metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] sa 498&amp;nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&amp;nbsp; metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&amp;nbsp; metara: [[Treskavica]] (2088&amp;nbsp; m), [[Bjelašnica]] (2067&amp;nbsp; m), [[Jahorina]] (1916&amp;nbsp; m), [[Igman]] (1502&amp;nbsp; m) i [[Trebević]] (1629&amp;nbsp;m).

Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. godine botaničar [[K. Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530&amp;nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}}
=== Mlađe kameno doba (neolit) ===
[[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]]
Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u [[Prahistorijsko naselje Butmir|Butmiru]] desila su se na teritoriji današnje sarajevske općine [[Ilidža|Ilidže]] 1893. godine.&lt;ref name=&quot;naselje&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2500 |title= Prahistorijsko naselje u Butmiru |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894. godine.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp &quot;The Culture &amp; History&quot;], Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.&lt;/ref&gt;
=== Doba Ilira ===
Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. 
=== Rimsko doba ===
Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. godine nove ere označava početak [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske vladavine u regiji]].&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba  |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''[[Aquae S (Ilidža)|Aquae Sulphurae]]'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena.&lt;ref name=&quot;Mesihović&quot;&gt;{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf  |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad  |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |accessdate= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon Rimljana područje su naselili [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]],&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; a u 7. vijeku i [[Slaveni]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&amp;lang=4&amp;action=view&amp;id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&amp;lang=4&amp;action=view&amp;id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Brit&gt;&quot;Sarajevo&quot;, ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
{{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}}
[[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]]
[[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]]
[[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]]
[[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]]. godine.]]
Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova&lt;ref name=&quot;Holm&quot;&gt;[[Holm Sundhaussen]], &quot;Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt&quot;, Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}&lt;/ref&gt; 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Begova džamija|Gazihusrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]].

=== Moderno doba ===
{{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}}
[[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]]
[[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]]
[[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne.

28. juna 1914. godine, pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]], [[Gavrilo Princip]] je u Sarajevu izvršio [[atentat]] na austrijskog prijestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, čime je otpočeo [[Prvi svjetski rat]]. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika grada ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije.

Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određeni politički značaj kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], grad više nije bio nacionalna prijestolnica što je bio početak pada značaja grada.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}&lt;/ref&gt; Takav status grada ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika.

==== Drugi svjetski rat ====

Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doivjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. 
[[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima.

==== Jugoslavija ====
Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984.

==== Rat u Bosni i Hercegovini ====
{{Glavni|Opsada Sarajeva}}
[[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]]
Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod fizičkom blokadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni.

== Grb i zastava ==
{{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}}
Grad Sarajevo od 2000. godine ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
{{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}}

=== Politička organizacija Grada Sarajeva ===
Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]].

===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva=====
Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno bit će garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate.

===== Gradonačelnik=====
Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od 2021. godine gradonačelnica Grada Sarajeva je [[Benjamina Karić]].

==== Gradska uprava ====
{{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}}
Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslova, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]]

=== Glavni grad ===
{{sekcija}}

=== Kanton Sarajevo ===
Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća.

== Administrativna podjela grada ==
=== Gradske općine ===
==== Teritorijalna podjela do 1995. ====
Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]].

==== Teritorijalna podjela od 1995. ====
Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].

Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]].

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Sarajeva}}

Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. godine kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo je 275.524 stanovnika.

=== Etnicitet ===
Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.&lt;ref name = &quot;RP_2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;

{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Etnička struktura Sarajeva 2013. god.
| širina            = 500px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Etnička grupa
| desno1            = Broj stanovnika
| maks              = 275524
 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]]  |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%)
 |ime_stuba2 = [[Srbi]]      |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%)
 |ime_stuba3 = [[Hrvati]]    |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%)
 |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%)
|tekst      = 
}}

Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.&lt;ref name=&quot;SZS&quot;&gt;{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina.

=== Religija ===
Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini.

Prema popisu iz 2013. godine 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu.

{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. god.
| širina            = 500px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Religijska grupa
| desno1            = Broj stanovnika
| maks              = 275524
 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%)
 |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]]      |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%)
 |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]]    |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%)
 |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%)
 |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) 
|tekst      = 
}}

Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanlijskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih.
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;175px&quot;&gt;
Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]
Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]]
JesusesHearthCathedral.jpg| [[Sarajevska katedrala]]
Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]]
&lt;/gallery&gt;

== Arhitektura ==
[[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]]
[[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]]
[[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]]
[[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]]
[[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]]
[[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|BBI Centar]]
[[Datoteka:SarajevoHolidayInn.JPG|mini|180p|desno|Holiday Inn Sarajevo]]
[[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]]
Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanlijske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanlijske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a.

Ratna uništavanja,&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija.

==== Osmanlijski period ====
* [[Baščaršijska džamija]], 1516.
* [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531.
* [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38.
* [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540.
* [[Bijela tabija]], oko 1550.
* [[Alipašina džamija]], 1560/61.
* [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62.
* [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća
* [[Brusa bezistan]], 1561.
* [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566.
* [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821.
* [[Morića han]], kraj 16. stoljeća
* [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća
* [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539.
* [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća
* [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća
* [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891.
* [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789.
* [[Turbe sedam braće]], 1815.
* [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832.
* [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56.
* [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72.
* [[Konak na Bistriku]], 1867/69.

=== Austro-ugarski period ===
* [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81.
* [[Hotel &quot;Evropa&quot;]], 1880/81.
* [[Despića kuća]], 1881.
* [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89.
* [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885.
* [[Ćumurija most]], 1886.
* [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897.
* [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888.
* [[Eiffelov most]], 1893.
* [[Careva ćuprija]], 1897.
* [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89.
* [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96.
* [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća
* [[Gradska tržnica Markale]], 1894.
* [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98.
* [[Sarajevska pivara]], 1898.
* [[Drvenija most]], 1899.
* [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99.
* [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća
* [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902.
* [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11.
* [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14.
* [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912.
* [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14.
* [[Zgrada &quot;Napretka&quot;]], 1912/13.
* [[Banka na Obali]], 1913.
* [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913.
* [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913.
* [[Jajce (kasarna)]], 1913/14.
* [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913.

=== Moderni period ===
* [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929.
* [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939.
* [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940.
* [[Higijenski zavod]], 1950.
* [[Pozorište lutaka]], 1950.
* [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958.
* [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969.
* [[Ledena dvorana]]
* [[RTV Dom]], 1974. i 1983.
* [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978.
* [[Zgrada &quot;Oslobođenja&quot;]], 1981/82.
* [[Hotel &quot;Holiday Inn&quot;]], 1983.
* [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983.
* [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986.
* [[Bošnjački institut]], 2001.
* [[Avaz Business Center]], 2005.
* [[Bosmalov gradski centar]], 2006.
* [[Avaz Twist Tower]], 2008.
* [[BBI Centar]], 2009.
* [[Importanne Centar]], 2010.
* [[Alta Centar]], 2010.
* [[Sarajevo City Center]], 2014.

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}}

[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Privremeni&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Privremeni&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Građevine ==

=== Mostovi ===
{{Glavni|Mostovi u Sarajevu}}

&lt;!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16
http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH
http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--&gt;
Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihivo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m.

Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i sa [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada.

Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački.

=== Trgovi i ulice ===
{{sekcija}}

=== Vjerski objekti ===
{{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}}

==== Mezarja/Groblja ====
{{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}}

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion
Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo
&lt;/gallery&gt;

Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. 
 
Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je sa 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju „Bare“ su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Rimokatoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. &lt;!--Na njemu počivaju:--&gt;

Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. godine nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje „Bare“ bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana.

[[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. godine kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad sa okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]].

== Kultura ==
{{Glavni|Kultura u Sarajevu}}
=== Opere i pozorišta ===
Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&amp;action=full&amp;id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara.

Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]].

[[Kamerni teatar 55]] počeo je sa radom 7. marta 1955. godine. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili “anti dramu” ili “novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]… i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz “apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica “ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom “rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
 
[[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; nastalo je 1977. godine udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, sa dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. godine. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i &quot;glumce&quot; djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]].

Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje sa postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih.

Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće.

Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: &quot;Srećko među bubama&quot;, J. Vandot i V. Rabadan: &quot;Kekec&quot;, zatim &quot;Pinokio&quot;, D. Bibanovića, &quot;Alisa u zemlji čuda&quot;, L. Paljetka, &quot;Palčić Dugonja&quot;, G. Simića, &quot;Pepeljuga&quot;, D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] &quot;Bura&quot; i &quot;Komedija zabuna&quot;, [[Aristofan]]ove &quot;Ptice&quot;, Homerova &quot;Odiseja&quot;, [[Jarry]]jev &quot;Kralj Ibi&quot;, Držićeva &quot;Novela od Stanca&quot;, [[Ionesco]]v &quot;Kralj umire&quot;, Kurićeva &quot;Ljepotica i zvijer&quot;. Lukićeve &quot;I opet Nušić&quot; i &quot;Bašeskija, san o Sarajevu&quot;, i mnoge druge na Dramskoj sceni.

U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] &quot;Čekajući Godoa&quot;, [[Euripid]]esov &quot;Alkestis&quot;, [[Schuman]]ov &quot;Cirkus Veliko stopalo&quot;, [[Jarry]]jev &quot;Okovani Ibi&quot;, [[Miller]]ova &quot;Hamlet mašina&quot;, G. Simić: &quot;Bajka o Sarajevu&quot;, F. Furaković: &quot;Abeceda&quot;…, a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama &quot;Tri jezika&quot;, [[F. Hohler]]a, &quot;Dijete školjke&quot;, [[R. Herfurtner]]a, &quot;Kraj igre&quot;, [[Samuel Beckett|S. Becketta]], &quot;Familija&quot; (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, &quot;Tajna dvorske lude&quot;, [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], &quot;Makbet&quot;,[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], &quot;Kad bi ovo bila predstava&quot;, [[Almir Imširević|A. Imširevića]], &quot;Spaseni za dlaku&quot;, [[T. Wilder]]a, &quot;Košmar o Bosni&quot;, N. Veličkovića i dr.

[[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; utemeljen je 17. maja 1992. godine na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]].

Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao &quot;duhovno oružje protiv nadrealizma rata&quot;, zaokružujući njegov karakret u motu &quot;teatrom protiv smrti&quot;. Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama.

=== Muzeji i galerije ===
{{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}}
[[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]]
Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej &quot;Sarajevo 1878–1918.&quot;]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej &quot;Alija Izetbegović&quot;]] i [[Tunel spasa]]. 
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije.

Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija &quot;Roman Petrović&quot;|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&amp;A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr.

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]]
Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej &quot;Alija Izetbegović&quot;]]
Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej &quot;Sarajevo 1878–1918.&quot;]]
Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]]
National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]]
&lt;/gallery&gt;

=== Festivali ===
{{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}}
Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. godine za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].&lt;ref name=&quot;About the Festival&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru.

Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}&lt;/ref&gt;  Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}&lt;/ref&gt; Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]''i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike

=== Muzika ===
{{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}}

[[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]]
[[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]]
Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]]

U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]].
Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele sa [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave.

Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović &amp; His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a.

U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnavani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (bend)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr.
S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije.

Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela.

Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih.

Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu Štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji sa poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival.

Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost.
Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu.

=== Kulturne institucije ===
Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. 
Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]].

=== Gastronomija ===
{{sekcija}}

== Turizam i rekreacija ==
{{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}}
Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. godine na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,&lt;ref name=&quot;Lonely Planet 2006&quot;&gt;{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}&lt;/ref&gt; a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &amp;#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prema podacima iz 2013. godine Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, sa ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}&lt;/ref&gt;

Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}&lt;/ref&gt; Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država.

Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova.

==== Sarajevska žičara ====
{{Glavni|Sarajevska žičara}}

[[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]]
Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) sa Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su „okupirali“ polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila.

Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m.

Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca.

Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. godine. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]&lt;nowiki/&gt;e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''.

Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice sa bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka.

Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. Sa ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, sa vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta.

==== Parkovi i šetališta ====
{{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}}

U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr.
Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu sa vrelom Bosne.

[[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija.

Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada.

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;150px&quot;&gt;
Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park
Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park
Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište
Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt)
Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah
Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.)
Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon''
&lt;/gallery&gt;

== Sport ==
[[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]]
{{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}}
Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj sa [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Olimpijski stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]].

Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]].

Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije.

Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike.

Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke “SPID“]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' sa jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou.

[[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. godine jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] sa tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji.

=== Sportski klubovi ===
Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD &quot;Bosna&quot;|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. godine.

Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. 
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; |Klub
! scope=&quot;col&quot; |Sport
! scope=&quot;col&quot; |Takmiči se u 
! scope=&quot;col&quot; |Dvorana
! scope=&quot;col&quot; |Osnovan
|-
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]
|[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]]
|1921.
|-
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|Nogomet
|Premijer liga Bosne i Hercegovine
|[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]]
|1946.
|-
|[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]]
|Nogomet
|[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]]
|[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]]
|1993.
|-
|[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]]
|[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]]
|[[Dvorana &quot;Mirza Delibašić&quot;]]
|1948.
|-
|[[KK Bosna Royal]]
|[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]]
|[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]]
|[[Dvorana &quot;Mirza Delibašić&quot;]]
|1951.
|-
|[[HK Bosna]]
|[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]]
|[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]]
|[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]]
|1980.
|-
|[[VK Bosna]]
|Vaterpolo
|[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]]
|[[Olimpijski bazen Otoka]]
|1984.
|-
|[[SDI Spid]]
|Sjedeća odbojka
|[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]]
|[[Olimpijska dvorana &quot;Ramiz Salčin&quot;]]
|1994.
|-
|[[OKI Fantomi]]
|Sjedeća odbojka
|Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci
|[[Olimpijska dvorana &quot;Ramiz Salčin&quot;]]
|1995.
|}

=== Sportske manifestacije ===

U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom sa učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine.

== Privreda i infrastruktura ==
=== Privreda ===
{{Glavni|Privreda Sarajeva}}
[[Datoteka:Centralna_banka_BiH.JPG|mini|250p|desno|Zgrada [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]]]]
Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. godine je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela sa radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tržištem,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine.

Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&amp;H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]].

Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.&lt;ref&gt;Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi&lt;/ref&gt; Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]].

Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. godine iznosila je 1.039 KM&lt;ref&gt;{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Plaća%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u

istom periodu iznosio 836 [[KM]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine.

=== Telekomunikacije i mediji ===

==== Internet ====
Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. 
 		
Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a.

==== Elektronski i printani mediji ====
{{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}}
Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV &quot;Studio 99&quot;, [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica.

[[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], su najstarije sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni Avaz|Dnevnog Avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]].

=== Vodovod ===
Kantonalno javno komunalno preduzeće &quot;Vodovod i kanalizacija&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Sarajevo, se bavi osnovnim djelatnostima:
* Proizvodnja i distribucija vode;
* Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda.

=== Zdravstvo ===
* Univerzitetski klinički centar (Bolnica Koševo);
* opća bolnica &quot;Dr. Abdulah Nakaš&quot;;
* ambulante;
* [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]].

== Saobraćaj ==
{{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}}
[[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&amp;H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]]

Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a.

Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], sa mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. godine izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga sa [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i sa [[Ploče|Pločama]] na jugu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&amp;nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Gradski saobraćaj ===
{{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}}

Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&amp;nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]].

Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.&lt;!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org &lt;ref&gt;O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]&lt;/ref&gt; --&gt;

Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su sa centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza sa Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]].

=== Međunarodni saobraćaj ===
{{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}}
[[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo sa [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca.

[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. godine a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana sa mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&amp;H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.&lt;ref name=&quot;statistika&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=94&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=94&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Poređenja radi, tokom [[1996]]. godine putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
{{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}}

U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece.

Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu sa posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.&lt;ref name=&quot;fzs&quot;&gt;{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.&lt;ref name=&quot;fzs&quot;/&gt;

=== Visokoškolsko obrazovanje ===
{{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}}
[[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]]

Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]].

Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).&lt;ref name=&quot;unsa&quot;&gt;{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018}}&lt;/ref&gt; Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. godine na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.&lt;ref name=&quot;unsa&quot;/&gt;

Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008).

Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], sa najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope.
[[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]]

Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata.

=== Biblioteke ===
* Javna ustanova Biblioteka Sarajeva&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi.

== Poznate osobe ==
Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]].

=== Ličnosti rođene u Sarajevu ===
{{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}}
{{div col||20em}}
* [[Abdulah Sidran]], književnik
* [[Ademir Kenović]], filmski režiser
* [[Mula Mustafa Bašeskija]],  ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa
* [[Aleksandar Hemon]], književnik
* [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar
* [[Asim Ferhatović]], nogometaš
* [[Alen Škoro]], nogometaš
* [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac
* [[Benjamin Filipović]], režiser
* [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija
* [[Boris Novković]], pjevač
* [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]]
* [[Braco Dimitrijević]], umjetnik
* [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]]
* [[Bulend Biščević]], nogometaš
* [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske
* [[Davorin Popović]], pjevač
* [[Dalibor Brozović]], lingvista
* [[Dino Mustafić]], režiser
* [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik
* [[Đorđe Novković]], kompozitor
* [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener
* [[Edin Dervišhalidović]], pjevač
* [[Edin Džeko]], nogometaš
* [[Emir Kusturica]], filmski režiser
* [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent
* [[Goran Bregović]], muzičar
* [[Hajrudin Varešanović]], pjevač
* [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija
* [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener
* [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica
* [[Jasna Diklić]], glumica
* [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka
* [[Karlo Malý]], biolog i botaničar
* [[Kemal Monteno]], pjevač
* [[Mario Stanić]], nogometaš
* [[Marko Pešić]], košarkaš
* [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac
* [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač
* [[Momo Kapor]], književnik
* [[Miljenko Jergović]], književnik
* [[Nenad Kecmanović]], politolog
* [[Ognjen Tadić]], političar
* [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar
* [[Pjer Žalica]], režiser
* [[Predrag Danilović]], košarkaš
* [[Predrag Pašić]], nogometaš
* [[Stjepan Kljujić]], političar
* [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade
* [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar
* [[Vojo Dimitrijević]], slikar
* [[Zdravko Čolić]], pjevač
* [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik
* [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista
* [[Željko Bebek]], pjevač
* [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar
* [[Edin Numankadić]], umjetnik

{{div col end}}

=== Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu ===
{{div col||20em}}
* [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH
* [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade
* [[Dževad Karahasan]], književnik
* [[Skender Kulenović]], književnik
* [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik
* [[Tin Ujević]], književnik
* [[Branislav Nušić]], književnik
* [[Adeline Pauline Irby]], književnica
* [[Staka Skenderova]], spisateljica
* [[Safet Zec]], akademski slikar
* [[Sinan Alimanović]], kompozitor
* [[Avdo Smailović]], kompozitor
* [[Mersad Berber]], akademski slikar
* [[Meša Selimović]], književnik
* [[Ahmet Hromadžić]], književnik
* [[Ahmed Muradbegović]], književnik
* [[Boro Stjepanović]], glumac
* [[Admiral Mahić]], pjesnik
* [[Bahrudin Čengić]], reditelj
* [[Irfan Horozović]], književnik
* [[Vitomir Lukić]], književnik
* [[Vladimir Premec]], filozof
* [[Ilija Ladin]], pjesnik
* [[Semezdin Mehmedinović]], književnik
* [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar
* [[Isak Samokovlija]], književnik
* [[Mak Dizdar]], pjesnik
* [[Duško Trifunović]], pjesnik
* [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti
* [[Friedrich Katzer]], geolog
* [[Viktor Apfelbeck]], entomolog
* [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist
* [[Tvrtko Kulenović]], književnik
* [[Vanja Sutlić]], filozof
* [[Derviš Sušić]], književnik
{{div col end}}

== Nagrade i priznanja ==
{{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}}
Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. godine u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017. godine.&lt;ref name=&quot;nagrade i priznanja&quot;&gt;{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.&lt;ref name=&quot;nagrade i priznanja&quot;/&gt;

=== Šestoaprilska nagrada ===
{{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}}

Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. godine i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. godine [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]].

=== Počasni građanin ===
{{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}}

Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Međunarodni odnosi ==
=== Gradovi prijatelji ===
Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:&lt;ref&gt;{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{{div col||20em}}
* [[Zagreb]], [[Hrvatska]] &lt;small&gt;''(od 2001)''&lt;/small&gt;
* [[Ljubljana]], [[Slovenija]] &lt;small&gt;''(od 2002)''&lt;/small&gt;
* [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] &lt;small&gt;''(od 2002)''&lt;/small&gt;
* [[Kairo]], [[Egipat]] &lt;small&gt;''(od 2006)''&lt;/small&gt;
* [[Dubrovnik]], Hrvatska &lt;small&gt;''(od 2006)''&lt;/small&gt;
* [[Konya]], [[Turska]] &lt;small&gt;''(od 2007)''&lt;/small&gt;
* [[Vukovar]], Hrvatska &lt;small&gt;''(od 2011)''&lt;/small&gt;
* [[Bad Ischl]], [[Austrija]] &lt;small&gt;''(od 2016)''&lt;/small&gt;
* [[Hirošima]], [[Japan]] &lt;small&gt;''(od 2017)''&lt;/small&gt;
* [[Moskva]], [[Rusija]] &lt;small&gt;''(od 2017)''&lt;/small&gt;
* [[Beograd]], [[Srbija]] &lt;small&gt;''(od 2017)''&lt;/small&gt;
{{div col end}}
=== Gradovi pobratimi ===

Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose sa mnogim gradovima svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{{div col||20em}}
* [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] &lt;small&gt;''(od 1957)''&lt;/small&gt;
* [[Tlemcen]], [[Alžir]] &lt;small&gt;''(od 1964)''&lt;/small&gt;
* [[Baku]], [[Azerbejdžan]] &lt;small&gt;''(od 1972)''&lt;/small&gt;
* [[Magdeburg]], [[Njemačka]] &lt;small&gt;''(od 1972)''&lt;/small&gt;
* [[Friedrichshafen]], Njemačka &lt;small&gt;''(od 1972)''&lt;/small&gt;
* [[Napulj]], [[Italija]] &lt;small&gt;''(od 1976)''&lt;/small&gt;
* [[Tripoli]], [[Libija]] &lt;small&gt;''(od 1976)''&lt;/small&gt;
* [[Ferrara]], Italija &lt;small&gt;''(od 1978)''&lt;/small&gt;
* [[Bursa]], [[Turska]] &lt;small&gt;''(od 1979)''&lt;/small&gt;
* [[Innsbruck]], [[Austrija]] &lt;small&gt;''(od 1980)''&lt;/small&gt;
* [[Tianjin]], [[Kina]] &lt;small&gt;''(od 1981)''&lt;/small&gt;
* [[Wolfsburg]], Njemačka &lt;small&gt;''(od 1985)''&lt;/small&gt;
* [[Calgary]], [[Kanada]] &lt;small&gt;''(od 1986)''&lt;/small&gt;
* [[Venecija]], Italija &lt;small&gt;''(od 1994)''&lt;/small&gt;
* [[Collegno]], Italija &lt;small&gt;''(od 1994)''&lt;/small&gt;
* [[Ankara]], Turska &lt;small&gt;''(od 1994)''&lt;/small&gt;
* [[Budimpešta]], [[Mađarska]] &lt;small&gt;''(od 1995)''&lt;ref&gt;{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
* [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] &lt;small&gt;''(od 1995)''&lt;/small&gt;
* [[Prato]], Italija &lt;small&gt;''(od 1995)''&lt;/small&gt;
* [[Tirana]], [[Albanija]] &lt;small&gt;''(od 1996)''&lt;/small&gt;
* [[Istanbul]], Turska &lt;small&gt;''(od 1997)''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
* [[Stockholm]], [[Švedska]] &lt;small&gt;''(od 1997)''&lt;/small&gt;
* [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] &lt;small&gt;''(od 1998)''&lt;/small&gt;
* [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] &lt;small&gt;''(od 1999)''&lt;/small&gt;
* [[Barcelona]], [[Španija]] &lt;small&gt;''(od 2000)''&lt;ref name=&quot;Barcelona&quot;&gt;{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
* [[Madrid]], Španija &lt;small&gt;''(od 2007)''&lt;/small&gt;
* [[Pula]], [[Hrvatska]] &lt;small&gt;''(od 2012)''&lt;/small&gt;
* [[Teheran]], [[Iran]] &lt;small&gt;''(od 2016)''&lt;/small&gt;
* [[Skoplje]], [[Makedonija]] &lt;small&gt;''(od 2017)''&lt;/small&gt;
* [[Doha]], [[Katar]] &lt;small&gt;''(od 2018)''&lt;/small&gt;
* [[Izmir]], Turska &lt;small&gt;''(od 2022)''&lt;/small&gt;
* [[Podgorica]], [[Crna Gora]] &lt;small&gt;''(od 2022)''&lt;/small&gt;
{{div col end}}

== Također pogledajte ==
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
* [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]]
* [[Spisak Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]]
* [[Nezir ef. Škaljić]], bivši gradonačelnik
* [[Esad Kulović]], bivši gradonačelnik
* [[Mustafa-beg Fadilpašić]], bivši gradonačelnik
* [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]]
* [[SDI Spid]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Wikivoyage}}
{{Wikicitat}}
{{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}}
* [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}}
* [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}}
* [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva]
* [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999

{{Geografska lokacija
|Centar    = Sarajevo
|Sjever     = [[Zenica]], [[Doboj]]
|Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]]
|Istok      = [[Goražde]], [[Višegrad]]
|Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]]
|Jug     = [[Trebinje]]
|Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]]
|Zapad      = [[Bugojno]], [[Livno]]
|Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]]
}}

{{Sarajevo}}
{{Općine u Sarajevu}}
{{Sarajevska naselja}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Gradovi domaćini ZOI-a}}
{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Wiki članak}}

[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Sarajevo|*]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]]</text>
      <sha1>0e1rsxi9lb9o1of3qeovz31c8ogiia6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Finska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1065</id>
    <revision>
      <id>3429022</id>
      <parentid>3422665</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T05:57:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>217.140.210.222</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35847" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Finska
| izvorno_ime                    = ''Suomen tasavalta'' {{Simboli jezika|fi|finski}}&lt;br /&gt;''Republiken Finland'' {{Simboli jezika|sv|švedski}}
| ime_genitiv                    = Finske
| zastava                        = Flag_of_Finland.svgkjjklkjhghkbvhmjhc

| grb                            = Coat of arms of Finland.svg
| uzrečica                       =
| himna                          = fi: &quot;[[Maamme]]&quot; - sv: &quot;Vårt land&quot;&lt;br /&gt;(bs: &quot;Naša zemlja&quot;) -  Ålänningens sång (u Ålandu) &lt;ref name=&quot;finnland2015&quot;/&gt;&lt;center&gt;[[Datoteka:United States Navy Band - Maamme.ogg]]&lt;/center&gt;
| karta                          = EU-Finland.svg
| glavni_grad                    = [[Helsinki]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|60|10|N|24|56|E}}
| najveći_grad                   = Helsinki
| službeni_jezik                 = [[Finski jezik|finski]], [[Švedski jezik|švedski]]
| državno_uređenje               = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[republika]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Spisak predsjednika Finske|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Sauli Niinistö]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak premijera Finske|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Sanna Marin]]
| nezavisnost                    = Od [[Rusko carstvo|Ruskog carstva]]
| nezavisnost_priznato           = [[6. decembar|6. decembra]] [[1917.]]
| površina                       = 338.424
| procenat_vode                  = 10
| po_površini_na_svijetu         = 64
| stanovnika                     = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 5.521.158&lt;ref name=&quot;population stat&quot;&gt;{{cite web|url=http://vrk.fi/default.aspx?docid=5953&amp;site=3&amp;id=0|title=VÄESTÖTIETOJÄRJESTELMÄ &amp;ndash; REKISTERITILANNE &amp;ndash; 29.02.2012|publisher=Population Register Centre|access-date=14. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20120801083251/http://vrk.fi/default.aspx?docid=5953&amp;site=3&amp;id=0|archive-date=1. 8. 2012|url-status=dead}} {{fi simbol}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = Procjena 2019.
| gustoća                        = 16
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 114.
| bdp_ukupno                     = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; $257 milijardi&lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=65&amp;pr.y=7&amp;sy=2009&amp;ey=2012&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=172&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&amp;grp=0&amp;a= |title=Finland|publisher=[[Međunarodni monetarni fond]]|access-date=17. 4. 2013}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2018.
| po_broju_bdp_na_svijetu        =
| bdp_per_capita                 = $46.559&lt;ref name=imf2/&gt;
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 0.925&lt;ref name=&quot;HDI&quot;&gt;{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf|title=Human Development Report 2010|year=2010|publisher=United Nations|access-date=5. 11. 2010}} i {{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table2.pdf|title=Human Development Index trends, 1980&amp;ndash;2010|year=2010|publisher=[[UN]]|access-date=7. 11. 2010|archive-date=1. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120401190207/http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table2.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2018.
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        =
| gini                           = 25,9
| gini_godina                    = 2018
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Euro]] (€) (EUR)
| vremenska_zona                 = [[EET]] ([[UTC]]+2)&lt;br /&gt; - ljeti [[EEST]] (UTC+3)
| najviša_tačka_ime              = [[Halti]]
| najviša_tačka_metara           = 1328
| najveće_jezero_ime             = [[Saimaa]]
| najveće_jezero_površina        = 4400
| najveća_rijeka_ime             = [[Kemijoki]]
| najveća_rijeka_dužina          = 552
| internetski_nastavak           = [[.fi]]
| pozivni_broj                   = +358
}}
'''Republika Finska''' ({{jez-fi|Suomen tasavalta}}; {{jez-sv|Republiken Finland}}) jeste nordijska [[država]] u sjeveroistočnoj [[Evropa|Evropi]], koja spada u fenoskandiju, ograničena [[Baltičko more|Baltičkim morem]] na jugozapadu, [[Finski zaliv|Finskim zalivom]] na jugoistoku i [[Botnički zaliv|Botničkim zalivom]] na zapadu. Finska ima granice sa [[Švedska|Švedskom]], [[Norveška|Norveškom]] i [[Rusija|Rusijom]]. [[Olandska ostrva]], uz jugozapadnu obalu, pod finskim su suverenitetom, ali imaju široku autonomiju.

Prema podacima iz 2016. godine u Finskoj je živjelo oko 5,5 miliona stanovnika a većina stanovništva je uglavnom koncentrisana u južnom dijelu države. 88,7% stanovništva su [[Finci]] i govore finskim jezikom dok drugu skupinu po brojnosti čine Šveđani koji govore finskim jezikom (5,3%). Po površini osma je najveća država u Evropi i najrjeđe naseljena država [[Evropska unija|Evropske unije]].

[[Parlamentarna republika|Parlamentarna je republika]] sa centralnom vladom čije sjedište se nalazi u [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Helsinki]]ju, lokalnim samoupravama u 311 općini i jednom autonomnom regijom, Olandskim ostrvima.

Preko 1,4 miliona stanovnika živi u [[Metropolitansko područje|metropolitenskom području]] [[Veliki Helsinki|Velikog Helsinkija]], području čija privreda predstavlja trećinu ukupnog [[BDP]]-a Finske.

Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima oko 60.000 jezera, mnoštvo rijeka, koje su ranije korištene za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume; stoga glavno mjesto u [[industrija|industriji]] zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se [[Helsinki]], [[glavni grad]] i najveća [[luka]] s razvijenom industrijom.

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] iz 1917. godine, [[Finska deklaracija o nezavisnosti|Finska proglašava nezavisnost]] od Rusije. Već sljedeće godine u Finskoj izbija [[Finski građanski rat|građanski rat]], između  [[Boljševizam|proboljševičke]] [[Finska socijalistička radnička republika|Crvene garde]], podržane od strane nove sovjetske Rusije i antisocijalističke [[Bijeli (Finska)|Bijele garde]] podržane od strane [[Njemačko carstvo|Njemačkog carstva]]. Nakon kratkog pokušaja uspostavljanja kraljevstva, Finska konačno postaje republikom. Tokom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], Sovjetski Savez je više puta tražio teritorijalne ustupke na račun gubitka teritorijalnog integriteta Finske a nakon [[Zimski rat|Zimskog rata]] Finska  je izgubila dijelove [[Karelija|Karelije]], Sale, Kuusama, Petšamoa i nekih ostrva, ali je zadržala nezavisnost.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Finske}}
[[Datoteka:Senate1917.jpg|mini|250p|desno|Finski senat 1917.]]
Najstariji tragovi o ljudskom postojanju u Finskoj potiču od 8000 godine p. n. e. Ovi primitivni [[lov]]ci i sakupljači su vjerovatno stigli s istoka. Proizvodnja lonaca karakterizira drugi tip kulture ljudi iz kamenog doba poznate kao ukrasna keramika. Uspjeh Battle-Ax kulture (1800 - 1600. p. n. e) možda je donešen u Finsku od indoevropskih ljudi iz južnijih [[Baltičko more|baltičkih]] [[regija]]. Ovi ljudi su bili uspješni moreplovci i uveli zemljoradnju. Udruživanja Battle-Ax ljudi s prethodnim stanovništvom dovelo je do nove Kiukainen kulture. [[Bronzano doba]] počelo je u Finskoj oko 1300. p. n. e. Tokom prvog perioda predkršćanske ere i narednih [[vijek]]ova ljudi su govorili jedan od [[ugrofinski jezici|ugrofinskih jezika]]. Prošlost Finske je vezana za dug period dominacije [[germani|germanskih naroda]] (prvenstveno [[Šveđani|Šveđana]]), a s druge strane [[slaveni|slavenskih naroda]] ([[Rusi|Rusa]]). Etnogenetski ni s jednim susjedima nemaju ništa zajedničko. Najbliži etnički srodnici su im [[Mađari]] u Panonskoj niziji. Finci su narod ugro-finskog porijekla. Šveđani su pokorili i politički sebi prisvojili cijelu Finsku. Ona je bila njihov posjed sve do [[1809]]. godine. Dva plemena Finci i Hemejci primili su [[Katoličanstvo|rimokatoličku vjeru]], a Karelijci [[Pravoslavlje|grčko-istočnu]] od Rusa. Poslije 1809. Finska potpada pod [[Rusija|rusku]] vlast sve do [[1917]]. godine. U tom periodu, [[1906]], Finska je promijenila izborni zakon i postala prva zemlja na svijetu koja je dala ženama pravo glasa i pravo da budu birane. Po proglašenju [[Lenjin]]ovih socijalističkih naroda o samoopredjeljenju naroda Rusije, Finci su iskoristili trenutak i postali samostalna država. Finska je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] poražena od tadašnjeg [[SSSR]]-a i morala je ustupiti SSSR-u dio Karelije s gradom Viborgom, cijelu obalu Ladoškog jezera i zaljev Petsamo na obali Barentsovog mora, te je tako Finska svedena na današnji prostor. Konačan mirovni sporazum sa Sovjetima potpisan [[1947]]. godine. Naknada štete u obliku roba široke potrošnje isplaćena je u potpunosti 1952, a tri godine kasnije polovina ostrva vraćena je Finskoj. Novi odnosi sa SSSR-om doveli su do legalizacije [[komunizam|komunističke partije]], sporazum o prijateljstvu, saradnji i obostranoj pomoći.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Finske}}
[[Datoteka:Jolosjärvi.jpg|mini|250p|desno|Jezero Jolosjärvi]]
Finska je [[Sjeverna Evropa|sjevernoevropska]], [[Skandinavija|skandinavska]] i [[Baltičko more|baltička]] zemlja. U grupaciji zemalja kojoj pripada (skandinavske zemlje) ona bi mogla ponijeti atribut nizijska jer joj najviši vrh jedva prelazi 1.300 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Za razliku od drugih skandinavskih zemalja Finska je kontinentalna zemlja bez obzira što izlazi na [[Baltičko more]]. Po mnogim osobinama je sličnija Kareliji i poluostrvu Koli ([[Rusija]]), nego drugim skandinavskim zemljama. Državna teritorija presjeca polarni krug, četvrtina njene teritorije je iznad sjeverne polarnice. Finska dopire blizu Sjevernog ledenog okeana na koji je imala izlaz prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Državna teritorija se proteže od 60° do 70° sjeverne geografske širine. Njena dužina u smjeru sjever-jug prelazi 1100&amp;nbsp;km, a njena prosječna širina je 600&amp;nbsp;km. Površina Finske je 338.145&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa 5.183.545 ([[2002]]. godine) stanovnika s prosječnom [[gustoća stanovništva|gustoćom]] 15 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u Evropi. Finska graniči sa [[Norveška|Norveškom]] na sjeveru, na istoku sa [[Rusija|Rusijom]], Finskim zalivom, na jugozapadu s Baltičkim morem, i na zapadu s Botničkim zaljevom i sa [[Švedska|Švedskom]].

U geografskoj regionalizaciji Finske jasno se ističu tri predjelno-fizionomske cjeline: 
# [[Finska#Finska Laponija|Finska Laponija]],
# [[Finska#Jezerska Finska|Jezerska Finska]] i 
# [[Finska#Finsko primorje|Finsko primorje]]. 
Ovakva regionalizacija odgovara regionalizaciji ovog prostora i po smjeru pružanja ove države. Laponija odgovara regiji Sjeverna Finska, Jezerska Finska odgovara regiji Južna Finska, a regija Finsko Primorje odgovara regiji [[Botnički zaljev|Botnička]] obala.
[[Datoteka:Ristikallio.jpg|mini|195p|lijevo|Šume Finske]]

==== Finska Laponija ====
Finska Laponija je pretežno brežuljkasta [[regija]] izuzev krajnjeg sjeverozapada gdje ima [[planina|planinski]] karakter. Osobnost ovog dijela Finske je da nema [[jezero|jezera]] (iako je Finska zemlja jezera). Izuzetak čini samo jedno jezero - Inara. U Finskoj ovu regiju nazivaju Laplandija. Zauzima oko 1/3 državnog prostora (10.300 [[kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]). Zimi je vrlo hladna (-15[[Celzijus (jedinica)|°C]] do -20&amp;nbsp;°C) i pokrivena [[snijeg]]om, dok za kratkog [[ljeto|ljeta]] vlada ugodnija temperatura (zabilježeni apsolutni maksimum od +33&amp;nbsp;°C). Što se ide sjevernije nastupa tundra bez stabala, sa lišajevima, ponekim grmom, malim močvarama i malim brojem cvjetonoša (tokom kratkog ljeta). U ljetnom periodu tu je stanište mnogobrojnih [[ptice|ptica]].

U ranijim vremenima regija je bila isključivo naseljena Laponcima. Živjeli su od uzgoja [[irvas]]a i [[ribolov]]a, te su živjeli [[nomadi|nomadski]] i polunomadski život. Smatra se da ih danas nema više od 2.000. U prirodi im je voliti nomadski život iako sve više postaju stalni stanovnici naselja. Otkada su Finci izgradili arktički put ([[1929]]. godine) u ovoj regiji se razvija i [[turizam]]. Uz savremenu cestu dugu 460&amp;nbsp;km izgrađeni su hoteli s visokim konforom. Dolaze turisti-ribolovci, turisti-skijaši, i turisti koji su željni provozati se sanjkama koje vuku irvasi. Ipak, Sjeverna Finska je manje razvijen kraj i rijetko naseljen dio države. Nomadsko stočarstvo i sječa šume su glavne privredne aktivnosti Laponije. Centar finske Laponije je grad Rovanijemi koji leži na obali rijeke Kemi u blizini sjeverne polarnice. Do njega dopire [[željeznica]] uz postojeći arktički put i produžava prema [[Rusija|ruskoj]] luci Murmansk. On je upravni, trgovačko-prometni i turistički centar Laponije. Ističe se po trgovini [[koža|kože]].

==== Jezerska Finska ====
Jezerska Finska se nalazi između Finske Laponije na sjeveru i Finskog primorja na jugu i jugozapadu. Finci nazivaju ovaj kraj &quot;Suomi&quot; - zemlja [[jezero|jezera]]. Geomorfološki to je dio morenskih bedema kojima su stvorene brojne jezerske [[depresija|depresije]]. Baš ova regija dala je atribut Finskoj amfibijska zemlja. Tu su mnogobrojna glacijalna jezera a pejsaž dopunjuju nepregledne [[četinarske šume]]. Najveće jezero je Sajma, s cjelokupnim sistemom jezera pod imenom Velika Sajma, površine od 4.400&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Sva jezera su tektonski predisponirana, ali za njihovo konačno oblikovanje je značajna ledenjačka erozija i akumulacija. Najveća dubina Sajme je 82 m. Zapadno od Sajme je jezero Pajane površine 1.065 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, maksimalne dubine 93 m. Jezera su međusobno odvojena kordonima morena, ali su hidrografski povezana [[Rijeka|riječnim]] tokovima i kanalima. Neke rijeke npr. Oulu, Komo imaju značajne vodne snage, koje se iskorištavaju. Oko jezera se nižu mala sela s tipičnim drvenim kućama. Neka naselja imaju fizionomiju gradskih naselja. Između jezera izgrađene su tri željezničke pruge u smjeru sjever-jug i dvije u smjeru zapad-istok. Kao gradska središta razvili su se gradovi Kuopio, Tampere i Lahti. Kuopio je izraziti centar drvne [[industrija|industrije]] i središte cijele regije i Finske. U sferi uticaja [[grad]]a je [[rudarstvo|rudarski]] revir Finske gdje se proizvodi [[bakar]], [[olovo]], [[cink]], [[azbest]] i [[kvarc]]. Tu se nalazi rudarski centar Outokumpu. Tampere je najveći grad Jezerske Finske (preko 150.000 stanovnika). Poznat je po svojoj tekstilnoj, metalnoj i papirnoj industriji. On nosi epitet ''finski Manchester''. Grad Lahti je u prijelaznoj oblasti, ima funkciju etapne stanice u kojoj se okupljaju učesnici zimskih [[sport]]ova. U istočnim i središnjim dijelovima regije osnovano je nekoliko desetina hiljada novih gazdinstava nastalih od doseljenika s teritorija koji su pripali (poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) tadašnjem [[SSSR]]-u.

==== Finsko primorje ====
[[Datoteka:Laitakarin pooki.jpg|mini|270p|desno|Ostrvo Laitakari]]
Finsko primorje je predstavljeno izlaskom ove države na [[Baltičko more]] (Botnički i [[Finski zaliv]]). Nasuprot ostalim dijelovima Finske u ovoj regiji nema onih prepoznatljivih, za sjeverne zemlje, morenskih sedimenata. Ovdje se nalaze sedimenti morskog porijekla, ostaci nekadašnjeg Joldijskog mora. Finsko primorje, iako jedinstvena [[regija]], može se podijeliti na dvije podregije: Sjevernije, prostor oko Botničkog i južnije prostor oko Finskog zaliva.

'''Botničko primorje''' je pojas Finske uz istoimeni zaliv dug oko 700&amp;nbsp;km. Primorje je izloženo sjevernim vjetrovima. Od [[Švedska|Švedske]] granice na sjeveru do grada Vasa na jugu primorje je pod [[šuma|šumom]]. Značajnije naselje je grad Oulu, na ušću istoimene rijeke, koja je dio ostrva istoimenog jezera. Poznat je kao centar drvne industrije. Sjevernije od njega je grad [[Kemi]] na istoimenoj rijeci Kemi, s istom funkcijom kao Oulu. Od njega vodi željeznička pruga za Murmansk, preko centralnog grada Jezerske Finske. Najjužnije tačke Botničkog primorja su gradovi Vasa i Pori.

'''Južno primorje''' Finci nazivaju &quot;salpau selkä&quot; (primorje uz sjevernu obalu Finskog zaliva). Regija ima povoljnije tlo i [[klima|klimu]] čime su stvoreni uslovi za intenzivnu [[poljoprivreda|poljoprivredu]] i [[stočarstvo]]. Ovdje uspijeva pšenica i šećerna repa. Ovo je najgušće naseljena oblast Finske. Paralelno sa obalom vode glavne željezničke i cestovne komunikacije. Pored aktivne uloge u poljoprivredi ova regija je i [[industrija|industrijski]] razvijena. Na jugozapadu je grad Turku, najstariji grad Finske, nekada i prijestolnica. Njegovi stanovnici najviše govore [[švedski jezik|švedski]]. Okružen je grupama ostrva, koja tamo nazivaju &quot;Schären&quot;, u blagoj klimi, plodnom okruženju, sa slikovitom srednjovjekovnom [[arhitektura|arhitekturom]] spada u najljepše finske gradove. Nedaleko od Turkua se nalazi arhipelag Aland, koji je bliže Švedskoj nego Finskoj. Sastoji se od oko 6.500 ostrva od kojih je 80 naseljeno. Stanovnici govore švedski a bave se poljoprivredom i ribolovom. Najveći grad oblasti, ujedno i cijele države je [[Helsinki]], veliki i moderan kulturni, politički, trgovački i industrijski centar. Istočno od njega je mali grad [[Kotka]], a zapadno gradić Hanko.

=== Reljef ===
Površinu finskog prostora sačinjava Baltički štit. Štit je izgrađen od kristalastih škriljaca, granita, gnajsa i [[vulkan]]ita iz doba arhaika. Ovo područje je bilo nabrano u prekambriju. Djelovanjem vanjskih sila teren je uravnjen. U pleistocenu, finski prostor je bio potpuno prekriven inlandajsom. Pleistocena glacijacija i moćni inlandajs su na svakom koraku ostavili svoje tragove. Ledenjaci su kod manje otpornih stijena erodirali povlatne slojeve sve do rezistentne podloge. Taj materijal je akumuliran u obliku morena. Morene su zagradile brojna jezera, tako da Finska izgleda iz aviona kao vodoravno presječena spužva u čijim se rupicama nalazi voda. Oko 80% Finske prekrivaju glacijalni nanosi u obliku morena i drumlina (izduženi brežuljci sastavljeni od [[glina|gline]] i [[pijesak|pijeska]] dužine 500 do 1000 metara, visine 20 do 30 metara). Veći dio finskog prostora čini blago ravni reljef od 100 do 300 m nadmorske visine. U Laponiji je ravan gdje se brijegovi dižu do 500 m.n.v. Na sjeverozapadu Finske su posljednji izdanci Skandinavskih [[planina]], gdje se nalazi i najviši vrh države [[Haltiotuturi]] (1.234 m).
[[Datoteka:Repoveden Kansallispuisto Kesayonauringossa.jpg|mini|250p|lijevo|Nacionalni park Repovesi]]
=== Klima ===
Zbog uticaja okolnih vodenih površina, [[klima]] je značajno manje ekstremna nego što se očekuje. Prosječna [[juli|julska]] temperatura na obali je 16&amp;nbsp;°C, a u [[februar]]u -9&amp;nbsp;°C. Količina [[padavine|padavina]] ([[snijeg]], [[kiša]]) je 460&amp;nbsp;mm na sjeveru i 710 na jugu. Slab snijeg pokriva zemlju 4 do 5 mjeseci godišnje na jugu i 7 mjeseci na sjeveru. [[Helsinki]] ima prosječnu temperaturu najhladnijeg mjeseca -6,3&amp;nbsp;°C, a Oulu na sjeveru -0,3&amp;nbsp;°C, dok je prosječna julska temperatura u Helsinkiju 16,5&amp;nbsp;°C, a u Oulu 15,5&amp;nbsp;°C. Krajnji sjever je još hladniji. [[Januar]]ska temperatura u Laponiji je -15&amp;nbsp;°C.

=== Hidrologija ===
Za Finsku se kaže da je &quot;amfibijska zemlja&quot;, zemlja vode i kopna. Različiti su podaci o broju [[jezero|jezera]] u Finskoj, ali se procjenjuje da ih ima oko 60.000. [[Rijeke u Finskoj|Rijeke]] su većinom otoke pojedinih jezera, a najveća je Vuoksi, sa čuvenim vodopadom Imatrom, otoka je najvećeg finskog jezera Sajma (1.800 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), a prioka je jezera Ladoge. Jezero Sajma je [[1968]]. godine spojeno plovidbenim kanalom s Finskim zalivom, a s druge strane povezano je s gradom Viborgom, kanalom dugim 60&amp;nbsp;km. Sajma predstavlja čitav sistem jezera. Druga važna jezera su Päijänne, Kalla, Orivesi i Keitele na jugu, i jezero Anar na sjeveru. Anar je sjevernije od polarnog kruga, na 69° S geografske širine. S maksimalnom dubinom od 60 m. Po nekim podacima na jezeru ima 3.000 [[ostrvo|ostrva]], a površina akvatorija bez ostrva je 1.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

=== Biljni i životinjski svijet ===
Oko 72% Finske je pod [[šuma]]ma. Osim na krajnjem jugu gdje se mogu naći [[jasen]], [[javor]] i [[brijest]], šume su uglavnom četinarske gdje dominiraju omorike i [[Bor (biljka)|borovi]]. Finska ima približno 1.200 vrsta [[flora|biljaka]] i paprati i oko 1.000 vrsta lišajeva. Divljač uključujući medvjede, vukove, polarne lisice, divlje mačke, uglavnom žive u nenaseljenim sjevernim područjima. Sobovi koje su pripitomili Saami izumiru u divljini. Divlje guske, labudovi, plovke, sniježne žutovoljke ([[ptice]]) prave gnijezda širom sjeverne Finske. Od riba najčešće su slatkovodne: losos, pastrva, štuka, grgeč i iz slanih voda: haringa, bakalar. U unutrašnjosti zemlje dominira sivo planinsko tlo. Sjeverni dio Finske je pokriven močvarnim tlom. Najplodnije tlo je u južnom dijelu obalske ravnice koje se sastoji od morske gline.

=== Prirodna bogastva ===
Bogata zemlja prekrivena [[šuma]]ma je najvrijedniji resurs Finske. Omorika, bor, srebrna su dominirajuće vrste drveća. Jedini prirodni resursi zemlje su drvo, [[treset]], toplokrzne životinje, [[hidroenergija]] i [[ribe|riba]]. Finska također ima neka nalazišta [[metal (hemija)|metala]] od kojih se izdvajaju [[cink]], [[bakar]], [[željezo]] i [[nikl]]. [[Vanadij]], [[srebro]] i [[zlato]] se vade. Najobilniji [[nemetali]] su [[granit]] i [[krečnjak]].

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Administrativna podjela Finske|Regije Finske}}
Finska se administrativno sastoji od 19 regija, koje se nazivaju ''maakunta'' na finskom i ''landskap'' na švedskom jeziku. Regijama upravljaju regionalna vijeća koja služe kao forumi saradnje za općine regije. Glavni zadaci regija su regionalno planiranje i razvoj preduzeća i obrazovanja. Pored toga, javne zdravstvene usluge se obično organizuju na nivou regija. Trenutno, jedina regija u kojoj se održavaju  izbori za Regionalno vijeće je Kainuu. Ostala regionalna vijeća biraju općinska vijeća, a svaku općinu u Regionalnom viječu predstavlja broj predstavnike srazmjeran udjelu boja stanovnika općine u ukupnoj populaciji regije.

Regije se dijele na podregije kojih je u Finskoj ukupno 70.

Osim toga Finska je podijeljena i na općine i gradove kao najniži nivo administrativne podjele.

== Vlada i politika ==
[[Datoteka:Stairs of Finnish Parliament.jpg|mini|255p|lijevo|Finski parlament u [[Helsinki]]ju]]
Finska je [[republika]] sa [[demokratija|demokratskim]] i [[parlament]]arnim oblikom vlasti. Vlast je konstituirana i usvojena [[1919.]] Na čelu Finske je [[predsjednik]] izabran na šestogodišnji mandat direktnim glasanjem. [[Vlada]] je izabrana od strane predsjednika i odobrena od [[parlament]]a na čijem čelu je [[premijer]]. Glasaju stariji od 18 godina. Finski parlament je jedinstveno tijelo poznato kao Eduskunta. Njenih 200 članova je narod izabrao na 4 godine. Izvršna vlast u pokrajinama pripada [[guverner]]u koji je izabran od strane predsjednika države. Na Olandskim ostrvima, koja imaju autonomiju, pokrajinsko vijeće biraju stanovnici, pokrajinski savjet bira izvršni savjet koji dijeli moć s guvernerom. Lokalni sudski sistem podijeljen je na općinske sudove u gradovima i distriktne sudove u ruralnim sredinama. Apelacijski sudovi su smješteni u Turku, Vaasi, Kuopiu, Kouvoli, Rovaniemiju i Helsinkiju. Vrhovni sud čije je sjedište u Helsinkiju je glavni sud za civilne i kriminalne slučajeve.

=== Obrazovanje ===

Školovanje je besplatno i obavezno od 7 do 16 godina. U općinama sa švedskom manjinom nastava se nudi na oba jezika, s tim da učenici imaju slobodu izbora. Nepismenost skoro da ne postoji. Uz redovno osnovno i srednje obrazovanje, postoje i škole narodne akademije i radničke institute. Osnovno obrazovanje u ''peruskoulu'' traje 9 godina.&lt;ref name=&quot;finnland2015&quot;&gt;Konrad Fischer, ''[http://www.wiwo.de/politik/europa/finnland-waehlt-europa-blickt-am-sonntag-auf-das-finnische-fiasko/11639978.html Finnland wählt Europa blickt am Sonntag auf das finnische Fiasko]'' sa [[Die Wirtschaftswoche|wiwo.de]], objavljeno 17.4.2015, pristupljeno 17.4.2015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt; Škole za odrasle su privatne, društvene ili provincijske i imaju podršku države. Finska ima sistem srednjih usmjerenih škola kao što su komercijalne, obrtničke, tehničke, trgovačke i poljoprivredne. Finski institut za više obrazovanje uključuje 13 univerziteta i nekoliko koledža i škola za obuku nastavnika sa godišnjim upisom od 205.000 studenata. Najveći je [[Helsinški univerzitet|Helsinški]].

=== Odbrana ===

Vojni rok od 11 mjeseci je obavezan za muškarce starije od 17 godina. Finska ima vojsku, mornaricu, zračne snage, ali su vojne snage smanjene Pariskim mirovnim ugovorom iz [[1947]]. na maksimalno 41.900 osoba. Godine [[2001]], oko 32.250 ljudi je bilo je služenju vojnog roka. Rezerva broji 500.000 ljudi. [[1994]]. godine. Finska se pridružila programu &quot;Partnerstvo za mir&quot; kao prvi korak k punom članstvu u [[NATO]]-u.

=== Socijalni sistem ===

Finski socijalni sistem dopušta nezaposlenim, bolesnim, nemoćnim i starim osiguranje, porodičnu i dječiju zaštitu, i nadoknadu invalidima. [[Medicina|Medicinska]] zaštita se izdaje preko mjesta zaposlenja, ali nacionalnim zdravstvenim ciljem od [[1972]]. omogućeno je osnivanje zdravstvenih centara u svim općinama i isključenje doktorskih honorara.

== Privreda ==
[[Datoteka:Nokian pääkonttori Keilaniemessä.jpg|mini|250p|desno|Sjedište kompanije [[Nokia]] u Finskoj]]
[[Datoteka:Oulu Stora Enso 2006 01 15.JPG|mini|250p|desno|Tvornica papira u Oulu-u]]
[[Datoteka:Helsinki-Vantaan kiitotie 33.jpg|mini|250p|desno|Helsinki - Vantaa aerodrom]]
[[Datoteka:Aleksanterinkatu Helsinki.jpg|mini|250p|desno|[[Helsinki]], glavni grad Finske]]
[[Datoteka:Linus Torvalds.jpeg|mini|250p|desno|[[Linus Torvalds]], finski programer]]
[[Datoteka:Saami Family 1900.jpg|mini|250p|desno|Porodica Saami [[narod]]a 1900-tih]]
[[Drugi svjetski rat]] je ostavio Finsku s ogromnim [[privreda|privrednim]] problemima uključujući visoku [[inflacija|inflaciju]], nezaposlenost i nepovoljan [[trgovina|trgovinski]] balans. Od tada se industrijski sektor širio do šezdesetih godina prošlog [[vijek]]a. Osim javnih ustanova, [[industrija]] i biznis su privatizirani. Nacionalni budžet [[1998]]. predviđao je 41,3 milijardi dolara budžetskih prihoda i 43,1 milijardu troškova. Porast domaće proizvodnje u [[2000]]. godini bio je 121,5 milijarda.

=== Poljoprivreda ===

[[Poljoprivreda]] je uglavnom ograničeno na plodne priobalne regije. Samo 7% površine Finske je pod poljoprivrednim kulturama. Većina farmi su manje od 20 [[hektar]]a, manje od 20% farmi upošljava plaćene radnike. U [[2001]]. godini usjevi su bili [[ječam]], [[zob]] i [[pšenica]] (3,9 miliona metričkih tona), i korjenasto povrće kao [[krompir]] i [[šećerna repa]] (816.000 metričkih tona). [[Životinje]] su uključivale 6 miliona komada peradi, 1,1 milion stoke, 1,3 miliona svinja, 106.600 ovaca. Finska ima 414.000 pripitomljenih sobova. Oko 60% šuma u Finskoj je u privatnom vlasništvu. Ulov [[ribe]] u [[1997]]. je bio 196.513 metričkih tona. Više od 1/3 ribe potiče iz unutrašnjih [[voda]].

=== Industrija ===
Drvna masa, [[papir]], drvoprerađivačka [[industrija]] predstavlja značajan segment finske industrije. Ranih [[1990te|1990-ih]] je proizvođeno oko 1,3 metričkih tona papira godišnje. Proizvodnja ostalih papirnih i drvnih proizvoda ukupno iznosi 7,9 miliona godišnje. Finska posjeduje industriju teških strojeva, metala, brodova, štamparskih materijala, elektro industriju, industriju hrane i pića, tekstilnu industriju, industriju odjeće, hemikalija, keramike i stakla.

Finska je značajan izvor bakra (proiz. 11.600 metričkih tona 2000. godine), cinka, srebra (24 metričke tone), a [[hrom]], [[nikl]] i [[zlato]] se također iskopavaju. Papir, drvna masa i drvni proizvodi čine 40% godišnjeg finskog izvoza. Uvoz uključuje [[nafta|benzin]], hemikalije, mašine, transportnu opremu, grožđe, [[čelik|čelične]] proizvode, hranu i tekstil. Značajna [[trgovina]] se vodi s [[Njemačka|Njemačkom]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Švedska|Švedskom]], i drugim zemljama [[EU]]. 2000. godine uvoz je bio 32,6 milijardi dolara, a izvoz 44,5 milijardi dolara. Finska je član slobodne trgovinske unije od [[1961]]., a u januaru [[1995]]. pridružila se [[EU]]. Radna snaga broji 2,6 miliona ljudi 2000. godine. Radnike zastupaju radnički sindikati grupisani u dvije velike federacije: Centralna organizacija i Konfederacija plaćenih radnika.

Tri preduzeća posjeduju monopol u prehrambenoj industriji: S-Markt, K-Markt, Suomen Lähikauppa. Klasične pekare i mesnice ne postoje, sve se nudi u samoposlugama.&lt;ref name=&quot;finnland2015&quot;/&gt;

=== Transport ===

Sistem kanala koji povezuju Finska jezera s ostalim i s Finskim zalivom predstavljaju jeftin i efikasan vid transporta za drvnu industriju. Oko 6.600&amp;nbsp;km unutrašnjih voda su plovne. Željeznica je u državnom vlasništvu (dužina oko 5.836&amp;nbsp;km) Finska ima oko 77.900&amp;nbsp;km puteva 65% [[asfalt]]iranih. Finer ([[Finnair]]) obuhvata inostrane letove u zemlji, Karair i Finnaviation opslužuju mnoge [[grad]]ove. Najznačajnije u Finskoj uključuju [[Aerodrom Helsinki–Vantaa]], [[Aerodromu Tampere–Pirkkala|Aerodrom Tampere–Pirkkala]], [[Aerodrom Kuopio]] i [[Aerodrom Oulu]].

=== Komunikacije ===

Vlada kontroliše [[telefon]]ske službe, a Finska TV prenosi većinu [[televizija|TV]] i [[radio]] programa. Privatne TV stanice nude oko 20 sati komercijalnog programa sedmično. Oko 1/3 telefonije je u državnom vlasništvu. U [[2000]]. je bilo 550 telefonskih linija na svakih 1.000 stanovnika. Zemlja ima 1.498 radio i 622 TV prijemnika na 1000 domaćinstava [[1997]]. godine. Ima 56 dnevnih [[novine|novina]], te magazine, sedmičnike, mjesečnike i dr.

=== Valuta i bankarstvo ===

Novčana jedinica je [[euro]], uveden je [[1. januar]]a [[1999]], a samo za elektronske transfere i finska valuta '''markka''' je korištena u ostalim slučajevima do 1. januara [[2002]]. kada je euro postao službena valuta i prestala je upotreba markke. Pošto je prihvatila euro, Finska mora slijediti ekonomska pravila utvrđena od strane Evropske banke ([[ECB]]). ECB je u [[Frankfurt]]u i reguliše posredovanje [[novac|novcem]].

== Stanovništvo ==

[[Finci]] čine više od 93% populacije i potomci Šveđana oko 6%. Istok je naseljen s oko 2.500 Saamija druge manje grupe čine manje od 1%. Iako su [[Šveđani]] u manjini oni imaju svoju političku stranku, svoje škole i druge institucije. 67% populacije je urbano. Više od 93% govori [[Finski jezik|finski]] koji je uralski jezik. Oko 6% ljudi, uglavnom koncentriranih na Alandskom arhipelagu govore [[Švedski jezik|švedski]]. Saami govore Saamskim jezikom. [[protestantizam|Evangelistička Luterovska crkva]] prevladava, njeni članovi čine 86% stanovništva. Sloboda vjeroispovjesti je zagarantirana. [[Pravoslavna crkva]], iako nacionalna, u broju pristaša opada od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Po popisu iz [[2002]]., Finska ima, 5,183,545 stanovnika (15 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u [[Evropa|Evropi]]. Više od 2/3 populacije je smješteno u južnim krajevima. [[Helsinki]] ima oko 1.054.127 stanovnika ([[2005]].), te je intelektualni, proizvodni i trgovački centar. Sljedeća tri najveća grada su [[Tampere]] - 281.092, [[Turku]] - 242.153, [[Oulu]] - 166.053 koji su također industrijski centri.

== Kultura ==

Nakon osvajanja Finskih plemena od strane Šveđana domaća [[kultura]] je bila pod uticajem Šveđana, koji traje i danas. Među seljacima su pjevane tradicionalne [[epska pjesma|epske pjesme]]. Radovi u drvetu i tapete su još uvijek dekorisani tradicionalnim ukrasima i spiralnim i sličnim jednostavnim [[geometrija|geometrijskim]] oblicima. Među obrazovanim preovladala je švedska kultura.
 
Govorio se švedski [[jezik]] koji je, uz rijetke iznimke, bio i književni jezik zbog toga što je švedska [[umjetnost]] i [[arhitektura]] bila iz mnogo pravaca. Mnoge Finske građevine i umjetnički radovi oslikavaju [[italija]]nske, flemanske, njemačke i druge uticaje. U [[19. vijek]]u obrazovani Finci počeli su oživljavati svoju nacionalnu tradiciju. U isto vrijeme nacionalna finska [[književnost]] nastaje na vlastitom jeziku. Parne kupke - saune - koje nastaju sipanjem vode preko vrelih stijena su finski izum. Finci veoma vole knjige, a biblioteke i muzeji su sastavni dio njihove kulture. Helsinška gradska [[biblioteka]] ima oko 2,1 miliona izdanja, univerzitetska 2,6 miliona i služi kao nacionalna biblioteka. Finska ima 1.500 biblioteka širom zemlje.

===Muzika===
Poznati komponisti [[klasična muzika|klasične muzike]] su [[Jean Sibelius]] (1865-1957) i [[Levi Madetoja]] (1887-1947). U Finskoj je popularan [[heavy metal]], u cijelom svijetu su poznati bendovi: [[Nightwish]], [[Children of Bodom]],Stratovarius,Tarot,Dreamtale,Twilightning, [[Lordi]] (pobjednici [[Eurovision Song Contest 2006]]).&lt;ref name=&quot;finnland2015&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Markus Becker, ''[http://www.spiegel.de/kultur/musik/lordi-und-der-grand-prix-die-wollen-nur-spielen-a-417360.html  Lordi und der Grand Prix: Die wollen nur spielen!]'' sa [[Der Spiegel|Spiegel]] objavljeno 22.5.2006, pristupljeno 17.4.2015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt; Pjevačica [[Taiska]] predstavljala je Finsku 1977. na muzičkom festivalu u Japanu.

==Sport==

Poznati su vozači [[Formula 1|Formule 1]] [[Mika Häkkinen]] i [[Kimi Räikkönen]].&lt;ref name=&quot;finnland2015&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Helsinki]]
* [[Švedski jezik]]
* [[Jean Sibelius]]
* [[Urho Kekkonen]]
* [[Paavo Nurmi]]
* [[Općine i gradovi u Finskoj]] 
* [[Općine i gradovi u Finskoj prema površini]] 
* [[Općine i gradovi u Finskoj prema broju stanovnika]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Finland|Finska}}
{{Wikicitat|Kategorija:Finska|Finska}}
* [http://www.eduskunta.fi/ Finski parlament]
* [http://www.government.fi/ Vlada Finske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050203000119/http://government.fi/ |date=3. 2. 2005 }}
* [http://www.president.fi/ Predsjednik Finske]
* [http://www.visitfinland.com Posjetite Finsku]
* [http://www.britannica.com/nations/Finland Enciklopedija Britannica o Finskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061112001040/http://www.britannica.com/nations/Finland |date=12. 11. 2006 }}
* [https://web.archive.org/web/20060212133123/http://www.finlandforum.org/bb/ Finski forum]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Finland:_Primary_Documents Historija Finske]
* [https://web.archive.org/web/20100919083847/http://www.tte.ch/finland/ Turistički stručnjaci]
* [https://web.archive.org/web/20080906140404/http://virtual.finland.fi/ Virtualna Finska]
* [https://web.archive.org/web/20110522104210/http://www.freewebs.com/favouritecountry/ Slike Finske]

{{Finska po temama}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Mediteranska unija}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Finska|*]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1917.]]
[[Kategorija:Skandinavija]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>c0s5pjyliox07y4g4vxnk9beqaea80x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429023</id>
      <parentid>3429022</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:06:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/217.140.210.222|217.140.210.222]] ([[User talk:217.140.210.222|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35828" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Finska
| izvorno_ime                    = ''Suomen tasavalta'' {{Simboli jezika|fi|finski}}&lt;br /&gt;''Republiken Finland'' {{Simboli jezika|sv|švedski}}
| ime_genitiv                    = Finske
| zastava                        = Flag_of_Finland.svg
| grb                            = Coat of arms of Finland.svg
| uzrečica                       =
| himna                          = fi: &quot;[[Maamme]]&quot; - sv: &quot;Vårt land&quot;&lt;br /&gt;(bs: &quot;Naša zemlja&quot;) -  Ålänningens sång (u Ålandu) &lt;ref name=&quot;finnland2015&quot;/&gt;&lt;center&gt;[[Datoteka:United States Navy Band - Maamme.ogg]]&lt;/center&gt;
| karta                          = EU-Finland.svg
| glavni_grad                    = [[Helsinki]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|60|10|N|24|56|E}}
| najveći_grad                   = Helsinki
| službeni_jezik                 = [[Finski jezik|finski]], [[Švedski jezik|švedski]]
| državno_uređenje               = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[republika]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Spisak predsjednika Finske|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Sauli Niinistö]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak premijera Finske|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Sanna Marin]]
| nezavisnost                    = Od [[Rusko carstvo|Ruskog carstva]]
| nezavisnost_priznato           = [[6. decembar|6. decembra]] [[1917.]]
| površina                       = 338.424
| procenat_vode                  = 10
| po_površini_na_svijetu         = 64
| stanovnika                     = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 5.521.158&lt;ref name=&quot;population stat&quot;&gt;{{cite web|url=http://vrk.fi/default.aspx?docid=5953&amp;site=3&amp;id=0|title=VÄESTÖTIETOJÄRJESTELMÄ &amp;ndash; REKISTERITILANNE &amp;ndash; 29.02.2012|publisher=Population Register Centre|access-date=14. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20120801083251/http://vrk.fi/default.aspx?docid=5953&amp;site=3&amp;id=0|archive-date=1. 8. 2012|url-status=dead}} {{fi simbol}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = Procjena 2019.
| gustoća                        = 16
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 114.
| bdp_ukupno                     = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; $257 milijardi&lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=65&amp;pr.y=7&amp;sy=2009&amp;ey=2012&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=172&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&amp;grp=0&amp;a= |title=Finland|publisher=[[Međunarodni monetarni fond]]|access-date=17. 4. 2013}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2018.
| po_broju_bdp_na_svijetu        =
| bdp_per_capita                 = $46.559&lt;ref name=imf2/&gt;
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 0.925&lt;ref name=&quot;HDI&quot;&gt;{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf|title=Human Development Report 2010|year=2010|publisher=United Nations|access-date=5. 11. 2010}} i {{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table2.pdf|title=Human Development Index trends, 1980&amp;ndash;2010|year=2010|publisher=[[UN]]|access-date=7. 11. 2010|archive-date=1. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120401190207/http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table2.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2018.
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        =
| gini                           = 25,9
| gini_godina                    = 2018
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Euro]] (€) (EUR)
| vremenska_zona                 = [[EET]] ([[UTC]]+2)&lt;br /&gt; - ljeti [[EEST]] (UTC+3)
| najviša_tačka_ime              = [[Halti]]
| najviša_tačka_metara           = 1328
| najveće_jezero_ime             = [[Saimaa]]
| najveće_jezero_površina        = 4400
| najveća_rijeka_ime             = [[Kemijoki]]
| najveća_rijeka_dužina          = 552
| internetski_nastavak           = [[.fi]]
| pozivni_broj                   = +358
}}
'''Republika Finska''' ({{jez-fi|Suomen tasavalta}}; {{jez-sv|Republiken Finland}}) jeste nordijska [[država]] u sjeveroistočnoj [[Evropa|Evropi]], koja spada u fenoskandiju, ograničena [[Baltičko more|Baltičkim morem]] na jugozapadu, [[Finski zaliv|Finskim zalivom]] na jugoistoku i [[Botnički zaliv|Botničkim zalivom]] na zapadu. Finska ima granice sa [[Švedska|Švedskom]], [[Norveška|Norveškom]] i [[Rusija|Rusijom]]. [[Olandska ostrva]], uz jugozapadnu obalu, pod finskim su suverenitetom, ali imaju široku autonomiju.

Prema podacima iz 2016. godine u Finskoj je živjelo oko 5,5 miliona stanovnika a većina stanovništva je uglavnom koncentrisana u južnom dijelu države. 88,7% stanovništva su [[Finci]] i govore finskim jezikom dok drugu skupinu po brojnosti čine Šveđani koji govore finskim jezikom (5,3%). Po površini osma je najveća država u Evropi i najrjeđe naseljena država [[Evropska unija|Evropske unije]].

[[Parlamentarna republika|Parlamentarna je republika]] sa centralnom vladom čije sjedište se nalazi u [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Helsinki]]ju, lokalnim samoupravama u 311 općini i jednom autonomnom regijom, Olandskim ostrvima.

Preko 1,4 miliona stanovnika živi u [[Metropolitansko područje|metropolitenskom području]] [[Veliki Helsinki|Velikog Helsinkija]], području čija privreda predstavlja trećinu ukupnog [[BDP]]-a Finske.

Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima oko 60.000 jezera, mnoštvo rijeka, koje su ranije korištene za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume; stoga glavno mjesto u [[industrija|industriji]] zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se [[Helsinki]], [[glavni grad]] i najveća [[luka]] s razvijenom industrijom.

Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] iz 1917. godine, [[Finska deklaracija o nezavisnosti|Finska proglašava nezavisnost]] od Rusije. Već sljedeće godine u Finskoj izbija [[Finski građanski rat|građanski rat]], između  [[Boljševizam|proboljševičke]] [[Finska socijalistička radnička republika|Crvene garde]], podržane od strane nove sovjetske Rusije i antisocijalističke [[Bijeli (Finska)|Bijele garde]] podržane od strane [[Njemačko carstvo|Njemačkog carstva]]. Nakon kratkog pokušaja uspostavljanja kraljevstva, Finska konačno postaje republikom. Tokom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], Sovjetski Savez je više puta tražio teritorijalne ustupke na račun gubitka teritorijalnog integriteta Finske a nakon [[Zimski rat|Zimskog rata]] Finska  je izgubila dijelove [[Karelija|Karelije]], Sale, Kuusama, Petšamoa i nekih ostrva, ali je zadržala nezavisnost.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Finske}}
[[Datoteka:Senate1917.jpg|mini|250p|desno|Finski senat 1917.]]
Najstariji tragovi o ljudskom postojanju u Finskoj potiču od 8000 godine p. n. e. Ovi primitivni [[lov]]ci i sakupljači su vjerovatno stigli s istoka. Proizvodnja lonaca karakterizira drugi tip kulture ljudi iz kamenog doba poznate kao ukrasna keramika. Uspjeh Battle-Ax kulture (1800 - 1600. p. n. e) možda je donešen u Finsku od indoevropskih ljudi iz južnijih [[Baltičko more|baltičkih]] [[regija]]. Ovi ljudi su bili uspješni moreplovci i uveli zemljoradnju. Udruživanja Battle-Ax ljudi s prethodnim stanovništvom dovelo je do nove Kiukainen kulture. [[Bronzano doba]] počelo je u Finskoj oko 1300. p. n. e. Tokom prvog perioda predkršćanske ere i narednih [[vijek]]ova ljudi su govorili jedan od [[ugrofinski jezici|ugrofinskih jezika]]. Prošlost Finske je vezana za dug period dominacije [[germani|germanskih naroda]] (prvenstveno [[Šveđani|Šveđana]]), a s druge strane [[slaveni|slavenskih naroda]] ([[Rusi|Rusa]]). Etnogenetski ni s jednim susjedima nemaju ništa zajedničko. Najbliži etnički srodnici su im [[Mađari]] u Panonskoj niziji. Finci su narod ugro-finskog porijekla. Šveđani su pokorili i politički sebi prisvojili cijelu Finsku. Ona je bila njihov posjed sve do [[1809]]. godine. Dva plemena Finci i Hemejci primili su [[Katoličanstvo|rimokatoličku vjeru]], a Karelijci [[Pravoslavlje|grčko-istočnu]] od Rusa. Poslije 1809. Finska potpada pod [[Rusija|rusku]] vlast sve do [[1917]]. godine. U tom periodu, [[1906]], Finska je promijenila izborni zakon i postala prva zemlja na svijetu koja je dala ženama pravo glasa i pravo da budu birane. Po proglašenju [[Lenjin]]ovih socijalističkih naroda o samoopredjeljenju naroda Rusije, Finci su iskoristili trenutak i postali samostalna država. Finska je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] poražena od tadašnjeg [[SSSR]]-a i morala je ustupiti SSSR-u dio Karelije s gradom Viborgom, cijelu obalu Ladoškog jezera i zaljev Petsamo na obali Barentsovog mora, te je tako Finska svedena na današnji prostor. Konačan mirovni sporazum sa Sovjetima potpisan [[1947]]. godine. Naknada štete u obliku roba široke potrošnje isplaćena je u potpunosti 1952, a tri godine kasnije polovina ostrva vraćena je Finskoj. Novi odnosi sa SSSR-om doveli su do legalizacije [[komunizam|komunističke partije]], sporazum o prijateljstvu, saradnji i obostranoj pomoći.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Finske}}
[[Datoteka:Jolosjärvi.jpg|mini|250p|desno|Jezero Jolosjärvi]]
Finska je [[Sjeverna Evropa|sjevernoevropska]], [[Skandinavija|skandinavska]] i [[Baltičko more|baltička]] zemlja. U grupaciji zemalja kojoj pripada (skandinavske zemlje) ona bi mogla ponijeti atribut nizijska jer joj najviši vrh jedva prelazi 1.300 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Za razliku od drugih skandinavskih zemalja Finska je kontinentalna zemlja bez obzira što izlazi na [[Baltičko more]]. Po mnogim osobinama je sličnija Kareliji i poluostrvu Koli ([[Rusija]]), nego drugim skandinavskim zemljama. Državna teritorija presjeca polarni krug, četvrtina njene teritorije je iznad sjeverne polarnice. Finska dopire blizu Sjevernog ledenog okeana na koji je imala izlaz prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Državna teritorija se proteže od 60° do 70° sjeverne geografske širine. Njena dužina u smjeru sjever-jug prelazi 1100&amp;nbsp;km, a njena prosječna širina je 600&amp;nbsp;km. Površina Finske je 338.145&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa 5.183.545 ([[2002]]. godine) stanovnika s prosječnom [[gustoća stanovništva|gustoćom]] 15 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u Evropi. Finska graniči sa [[Norveška|Norveškom]] na sjeveru, na istoku sa [[Rusija|Rusijom]], Finskim zalivom, na jugozapadu s Baltičkim morem, i na zapadu s Botničkim zaljevom i sa [[Švedska|Švedskom]].

U geografskoj regionalizaciji Finske jasno se ističu tri predjelno-fizionomske cjeline: 
# [[Finska#Finska Laponija|Finska Laponija]],
# [[Finska#Jezerska Finska|Jezerska Finska]] i 
# [[Finska#Finsko primorje|Finsko primorje]]. 
Ovakva regionalizacija odgovara regionalizaciji ovog prostora i po smjeru pružanja ove države. Laponija odgovara regiji Sjeverna Finska, Jezerska Finska odgovara regiji Južna Finska, a regija Finsko Primorje odgovara regiji [[Botnički zaljev|Botnička]] obala.
[[Datoteka:Ristikallio.jpg|mini|195p|lijevo|Šume Finske]]

==== Finska Laponija ====
Finska Laponija je pretežno brežuljkasta [[regija]] izuzev krajnjeg sjeverozapada gdje ima [[planina|planinski]] karakter. Osobnost ovog dijela Finske je da nema [[jezero|jezera]] (iako je Finska zemlja jezera). Izuzetak čini samo jedno jezero - Inara. U Finskoj ovu regiju nazivaju Laplandija. Zauzima oko 1/3 državnog prostora (10.300 [[kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]). Zimi je vrlo hladna (-15[[Celzijus (jedinica)|°C]] do -20&amp;nbsp;°C) i pokrivena [[snijeg]]om, dok za kratkog [[ljeto|ljeta]] vlada ugodnija temperatura (zabilježeni apsolutni maksimum od +33&amp;nbsp;°C). Što se ide sjevernije nastupa tundra bez stabala, sa lišajevima, ponekim grmom, malim močvarama i malim brojem cvjetonoša (tokom kratkog ljeta). U ljetnom periodu tu je stanište mnogobrojnih [[ptice|ptica]].

U ranijim vremenima regija je bila isključivo naseljena Laponcima. Živjeli su od uzgoja [[irvas]]a i [[ribolov]]a, te su živjeli [[nomadi|nomadski]] i polunomadski život. Smatra se da ih danas nema više od 2.000. U prirodi im je voliti nomadski život iako sve više postaju stalni stanovnici naselja. Otkada su Finci izgradili arktički put ([[1929]]. godine) u ovoj regiji se razvija i [[turizam]]. Uz savremenu cestu dugu 460&amp;nbsp;km izgrađeni su hoteli s visokim konforom. Dolaze turisti-ribolovci, turisti-skijaši, i turisti koji su željni provozati se sanjkama koje vuku irvasi. Ipak, Sjeverna Finska je manje razvijen kraj i rijetko naseljen dio države. Nomadsko stočarstvo i sječa šume su glavne privredne aktivnosti Laponije. Centar finske Laponije je grad Rovanijemi koji leži na obali rijeke Kemi u blizini sjeverne polarnice. Do njega dopire [[željeznica]] uz postojeći arktički put i produžava prema [[Rusija|ruskoj]] luci Murmansk. On je upravni, trgovačko-prometni i turistički centar Laponije. Ističe se po trgovini [[koža|kože]].

==== Jezerska Finska ====
Jezerska Finska se nalazi između Finske Laponije na sjeveru i Finskog primorja na jugu i jugozapadu. Finci nazivaju ovaj kraj &quot;Suomi&quot; - zemlja [[jezero|jezera]]. Geomorfološki to je dio morenskih bedema kojima su stvorene brojne jezerske [[depresija|depresije]]. Baš ova regija dala je atribut Finskoj amfibijska zemlja. Tu su mnogobrojna glacijalna jezera a pejsaž dopunjuju nepregledne [[četinarske šume]]. Najveće jezero je Sajma, s cjelokupnim sistemom jezera pod imenom Velika Sajma, površine od 4.400&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Sva jezera su tektonski predisponirana, ali za njihovo konačno oblikovanje je značajna ledenjačka erozija i akumulacija. Najveća dubina Sajme je 82 m. Zapadno od Sajme je jezero Pajane površine 1.065 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, maksimalne dubine 93 m. Jezera su međusobno odvojena kordonima morena, ali su hidrografski povezana [[Rijeka|riječnim]] tokovima i kanalima. Neke rijeke npr. Oulu, Komo imaju značajne vodne snage, koje se iskorištavaju. Oko jezera se nižu mala sela s tipičnim drvenim kućama. Neka naselja imaju fizionomiju gradskih naselja. Između jezera izgrađene su tri željezničke pruge u smjeru sjever-jug i dvije u smjeru zapad-istok. Kao gradska središta razvili su se gradovi Kuopio, Tampere i Lahti. Kuopio je izraziti centar drvne [[industrija|industrije]] i središte cijele regije i Finske. U sferi uticaja [[grad]]a je [[rudarstvo|rudarski]] revir Finske gdje se proizvodi [[bakar]], [[olovo]], [[cink]], [[azbest]] i [[kvarc]]. Tu se nalazi rudarski centar Outokumpu. Tampere je najveći grad Jezerske Finske (preko 150.000 stanovnika). Poznat je po svojoj tekstilnoj, metalnoj i papirnoj industriji. On nosi epitet ''finski Manchester''. Grad Lahti je u prijelaznoj oblasti, ima funkciju etapne stanice u kojoj se okupljaju učesnici zimskih [[sport]]ova. U istočnim i središnjim dijelovima regije osnovano je nekoliko desetina hiljada novih gazdinstava nastalih od doseljenika s teritorija koji su pripali (poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) tadašnjem [[SSSR]]-u.

==== Finsko primorje ====
[[Datoteka:Laitakarin pooki.jpg|mini|270p|desno|Ostrvo Laitakari]]
Finsko primorje je predstavljeno izlaskom ove države na [[Baltičko more]] (Botnički i [[Finski zaliv]]). Nasuprot ostalim dijelovima Finske u ovoj regiji nema onih prepoznatljivih, za sjeverne zemlje, morenskih sedimenata. Ovdje se nalaze sedimenti morskog porijekla, ostaci nekadašnjeg Joldijskog mora. Finsko primorje, iako jedinstvena [[regija]], može se podijeliti na dvije podregije: Sjevernije, prostor oko Botničkog i južnije prostor oko Finskog zaliva.

'''Botničko primorje''' je pojas Finske uz istoimeni zaliv dug oko 700&amp;nbsp;km. Primorje je izloženo sjevernim vjetrovima. Od [[Švedska|Švedske]] granice na sjeveru do grada Vasa na jugu primorje je pod [[šuma|šumom]]. Značajnije naselje je grad Oulu, na ušću istoimene rijeke, koja je dio ostrva istoimenog jezera. Poznat je kao centar drvne industrije. Sjevernije od njega je grad [[Kemi]] na istoimenoj rijeci Kemi, s istom funkcijom kao Oulu. Od njega vodi željeznička pruga za Murmansk, preko centralnog grada Jezerske Finske. Najjužnije tačke Botničkog primorja su gradovi Vasa i Pori.

'''Južno primorje''' Finci nazivaju &quot;salpau selkä&quot; (primorje uz sjevernu obalu Finskog zaliva). Regija ima povoljnije tlo i [[klima|klimu]] čime su stvoreni uslovi za intenzivnu [[poljoprivreda|poljoprivredu]] i [[stočarstvo]]. Ovdje uspijeva pšenica i šećerna repa. Ovo je najgušće naseljena oblast Finske. Paralelno sa obalom vode glavne željezničke i cestovne komunikacije. Pored aktivne uloge u poljoprivredi ova regija je i [[industrija|industrijski]] razvijena. Na jugozapadu je grad Turku, najstariji grad Finske, nekada i prijestolnica. Njegovi stanovnici najviše govore [[švedski jezik|švedski]]. Okružen je grupama ostrva, koja tamo nazivaju &quot;Schären&quot;, u blagoj klimi, plodnom okruženju, sa slikovitom srednjovjekovnom [[arhitektura|arhitekturom]] spada u najljepše finske gradove. Nedaleko od Turkua se nalazi arhipelag Aland, koji je bliže Švedskoj nego Finskoj. Sastoji se od oko 6.500 ostrva od kojih je 80 naseljeno. Stanovnici govore švedski a bave se poljoprivredom i ribolovom. Najveći grad oblasti, ujedno i cijele države je [[Helsinki]], veliki i moderan kulturni, politički, trgovački i industrijski centar. Istočno od njega je mali grad [[Kotka]], a zapadno gradić Hanko.

=== Reljef ===
Površinu finskog prostora sačinjava Baltički štit. Štit je izgrađen od kristalastih škriljaca, granita, gnajsa i [[vulkan]]ita iz doba arhaika. Ovo područje je bilo nabrano u prekambriju. Djelovanjem vanjskih sila teren je uravnjen. U pleistocenu, finski prostor je bio potpuno prekriven inlandajsom. Pleistocena glacijacija i moćni inlandajs su na svakom koraku ostavili svoje tragove. Ledenjaci su kod manje otpornih stijena erodirali povlatne slojeve sve do rezistentne podloge. Taj materijal je akumuliran u obliku morena. Morene su zagradile brojna jezera, tako da Finska izgleda iz aviona kao vodoravno presječena spužva u čijim se rupicama nalazi voda. Oko 80% Finske prekrivaju glacijalni nanosi u obliku morena i drumlina (izduženi brežuljci sastavljeni od [[glina|gline]] i [[pijesak|pijeska]] dužine 500 do 1000 metara, visine 20 do 30 metara). Veći dio finskog prostora čini blago ravni reljef od 100 do 300 m nadmorske visine. U Laponiji je ravan gdje se brijegovi dižu do 500 m.n.v. Na sjeverozapadu Finske su posljednji izdanci Skandinavskih [[planina]], gdje se nalazi i najviši vrh države [[Haltiotuturi]] (1.234 m).
[[Datoteka:Repoveden Kansallispuisto Kesayonauringossa.jpg|mini|250p|lijevo|Nacionalni park Repovesi]]
=== Klima ===
Zbog uticaja okolnih vodenih površina, [[klima]] je značajno manje ekstremna nego što se očekuje. Prosječna [[juli|julska]] temperatura na obali je 16&amp;nbsp;°C, a u [[februar]]u -9&amp;nbsp;°C. Količina [[padavine|padavina]] ([[snijeg]], [[kiša]]) je 460&amp;nbsp;mm na sjeveru i 710 na jugu. Slab snijeg pokriva zemlju 4 do 5 mjeseci godišnje na jugu i 7 mjeseci na sjeveru. [[Helsinki]] ima prosječnu temperaturu najhladnijeg mjeseca -6,3&amp;nbsp;°C, a Oulu na sjeveru -0,3&amp;nbsp;°C, dok je prosječna julska temperatura u Helsinkiju 16,5&amp;nbsp;°C, a u Oulu 15,5&amp;nbsp;°C. Krajnji sjever je još hladniji. [[Januar]]ska temperatura u Laponiji je -15&amp;nbsp;°C.

=== Hidrologija ===
Za Finsku se kaže da je &quot;amfibijska zemlja&quot;, zemlja vode i kopna. Različiti su podaci o broju [[jezero|jezera]] u Finskoj, ali se procjenjuje da ih ima oko 60.000. [[Rijeke u Finskoj|Rijeke]] su većinom otoke pojedinih jezera, a najveća je Vuoksi, sa čuvenim vodopadom Imatrom, otoka je najvećeg finskog jezera Sajma (1.800 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), a prioka je jezera Ladoge. Jezero Sajma je [[1968]]. godine spojeno plovidbenim kanalom s Finskim zalivom, a s druge strane povezano je s gradom Viborgom, kanalom dugim 60&amp;nbsp;km. Sajma predstavlja čitav sistem jezera. Druga važna jezera su Päijänne, Kalla, Orivesi i Keitele na jugu, i jezero Anar na sjeveru. Anar je sjevernije od polarnog kruga, na 69° S geografske širine. S maksimalnom dubinom od 60 m. Po nekim podacima na jezeru ima 3.000 [[ostrvo|ostrva]], a površina akvatorija bez ostrva je 1.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

=== Biljni i životinjski svijet ===
Oko 72% Finske je pod [[šuma]]ma. Osim na krajnjem jugu gdje se mogu naći [[jasen]], [[javor]] i [[brijest]], šume su uglavnom četinarske gdje dominiraju omorike i [[Bor (biljka)|borovi]]. Finska ima približno 1.200 vrsta [[flora|biljaka]] i paprati i oko 1.000 vrsta lišajeva. Divljač uključujući medvjede, vukove, polarne lisice, divlje mačke, uglavnom žive u nenaseljenim sjevernim područjima. Sobovi koje su pripitomili Saami izumiru u divljini. Divlje guske, labudovi, plovke, sniježne žutovoljke ([[ptice]]) prave gnijezda širom sjeverne Finske. Od riba najčešće su slatkovodne: losos, pastrva, štuka, grgeč i iz slanih voda: haringa, bakalar. U unutrašnjosti zemlje dominira sivo planinsko tlo. Sjeverni dio Finske je pokriven močvarnim tlom. Najplodnije tlo je u južnom dijelu obalske ravnice koje se sastoji od morske gline.

=== Prirodna bogastva ===
Bogata zemlja prekrivena [[šuma]]ma je najvrijedniji resurs Finske. Omorika, bor, srebrna su dominirajuće vrste drveća. Jedini prirodni resursi zemlje su drvo, [[treset]], toplokrzne životinje, [[hidroenergija]] i [[ribe|riba]]. Finska također ima neka nalazišta [[metal (hemija)|metala]] od kojih se izdvajaju [[cink]], [[bakar]], [[željezo]] i [[nikl]]. [[Vanadij]], [[srebro]] i [[zlato]] se vade. Najobilniji [[nemetali]] su [[granit]] i [[krečnjak]].

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Administrativna podjela Finske|Regije Finske}}
Finska se administrativno sastoji od 19 regija, koje se nazivaju ''maakunta'' na finskom i ''landskap'' na švedskom jeziku. Regijama upravljaju regionalna vijeća koja služe kao forumi saradnje za općine regije. Glavni zadaci regija su regionalno planiranje i razvoj preduzeća i obrazovanja. Pored toga, javne zdravstvene usluge se obično organizuju na nivou regija. Trenutno, jedina regija u kojoj se održavaju  izbori za Regionalno vijeće je Kainuu. Ostala regionalna vijeća biraju općinska vijeća, a svaku općinu u Regionalnom viječu predstavlja broj predstavnike srazmjeran udjelu boja stanovnika općine u ukupnoj populaciji regije.

Regije se dijele na podregije kojih je u Finskoj ukupno 70.

Osim toga Finska je podijeljena i na općine i gradove kao najniži nivo administrativne podjele.

== Vlada i politika ==
[[Datoteka:Stairs of Finnish Parliament.jpg|mini|255p|lijevo|Finski parlament u [[Helsinki]]ju]]
Finska je [[republika]] sa [[demokratija|demokratskim]] i [[parlament]]arnim oblikom vlasti. Vlast je konstituirana i usvojena [[1919.]] Na čelu Finske je [[predsjednik]] izabran na šestogodišnji mandat direktnim glasanjem. [[Vlada]] je izabrana od strane predsjednika i odobrena od [[parlament]]a na čijem čelu je [[premijer]]. Glasaju stariji od 18 godina. Finski parlament je jedinstveno tijelo poznato kao Eduskunta. Njenih 200 članova je narod izabrao na 4 godine. Izvršna vlast u pokrajinama pripada [[guverner]]u koji je izabran od strane predsjednika države. Na Olandskim ostrvima, koja imaju autonomiju, pokrajinsko vijeće biraju stanovnici, pokrajinski savjet bira izvršni savjet koji dijeli moć s guvernerom. Lokalni sudski sistem podijeljen je na općinske sudove u gradovima i distriktne sudove u ruralnim sredinama. Apelacijski sudovi su smješteni u Turku, Vaasi, Kuopiu, Kouvoli, Rovaniemiju i Helsinkiju. Vrhovni sud čije je sjedište u Helsinkiju je glavni sud za civilne i kriminalne slučajeve.

=== Obrazovanje ===

Školovanje je besplatno i obavezno od 7 do 16 godina. U općinama sa švedskom manjinom nastava se nudi na oba jezika, s tim da učenici imaju slobodu izbora. Nepismenost skoro da ne postoji. Uz redovno osnovno i srednje obrazovanje, postoje i škole narodne akademije i radničke institute. Osnovno obrazovanje u ''peruskoulu'' traje 9 godina.&lt;ref name=&quot;finnland2015&quot;&gt;Konrad Fischer, ''[http://www.wiwo.de/politik/europa/finnland-waehlt-europa-blickt-am-sonntag-auf-das-finnische-fiasko/11639978.html Finnland wählt Europa blickt am Sonntag auf das finnische Fiasko]'' sa [[Die Wirtschaftswoche|wiwo.de]], objavljeno 17.4.2015, pristupljeno 17.4.2015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt; Škole za odrasle su privatne, društvene ili provincijske i imaju podršku države. Finska ima sistem srednjih usmjerenih škola kao što su komercijalne, obrtničke, tehničke, trgovačke i poljoprivredne. Finski institut za više obrazovanje uključuje 13 univerziteta i nekoliko koledža i škola za obuku nastavnika sa godišnjim upisom od 205.000 studenata. Najveći je [[Helsinški univerzitet|Helsinški]].

=== Odbrana ===

Vojni rok od 11 mjeseci je obavezan za muškarce starije od 17 godina. Finska ima vojsku, mornaricu, zračne snage, ali su vojne snage smanjene Pariskim mirovnim ugovorom iz [[1947]]. na maksimalno 41.900 osoba. Godine [[2001]], oko 32.250 ljudi je bilo je služenju vojnog roka. Rezerva broji 500.000 ljudi. [[1994]]. godine. Finska se pridružila programu &quot;Partnerstvo za mir&quot; kao prvi korak k punom članstvu u [[NATO]]-u.

=== Socijalni sistem ===

Finski socijalni sistem dopušta nezaposlenim, bolesnim, nemoćnim i starim osiguranje, porodičnu i dječiju zaštitu, i nadoknadu invalidima. [[Medicina|Medicinska]] zaštita se izdaje preko mjesta zaposlenja, ali nacionalnim zdravstvenim ciljem od [[1972]]. omogućeno je osnivanje zdravstvenih centara u svim općinama i isključenje doktorskih honorara.

== Privreda ==
[[Datoteka:Nokian pääkonttori Keilaniemessä.jpg|mini|250p|desno|Sjedište kompanije [[Nokia]] u Finskoj]]
[[Datoteka:Oulu Stora Enso 2006 01 15.JPG|mini|250p|desno|Tvornica papira u Oulu-u]]
[[Datoteka:Helsinki-Vantaan kiitotie 33.jpg|mini|250p|desno|Helsinki - Vantaa aerodrom]]
[[Datoteka:Aleksanterinkatu Helsinki.jpg|mini|250p|desno|[[Helsinki]], glavni grad Finske]]
[[Datoteka:Linus Torvalds.jpeg|mini|250p|desno|[[Linus Torvalds]], finski programer]]
[[Datoteka:Saami Family 1900.jpg|mini|250p|desno|Porodica Saami [[narod]]a 1900-tih]]
[[Drugi svjetski rat]] je ostavio Finsku s ogromnim [[privreda|privrednim]] problemima uključujući visoku [[inflacija|inflaciju]], nezaposlenost i nepovoljan [[trgovina|trgovinski]] balans. Od tada se industrijski sektor širio do šezdesetih godina prošlog [[vijek]]a. Osim javnih ustanova, [[industrija]] i biznis su privatizirani. Nacionalni budžet [[1998]]. predviđao je 41,3 milijardi dolara budžetskih prihoda i 43,1 milijardu troškova. Porast domaće proizvodnje u [[2000]]. godini bio je 121,5 milijarda.

=== Poljoprivreda ===

[[Poljoprivreda]] je uglavnom ograničeno na plodne priobalne regije. Samo 7% površine Finske je pod poljoprivrednim kulturama. Većina farmi su manje od 20 [[hektar]]a, manje od 20% farmi upošljava plaćene radnike. U [[2001]]. godini usjevi su bili [[ječam]], [[zob]] i [[pšenica]] (3,9 miliona metričkih tona), i korjenasto povrće kao [[krompir]] i [[šećerna repa]] (816.000 metričkih tona). [[Životinje]] su uključivale 6 miliona komada peradi, 1,1 milion stoke, 1,3 miliona svinja, 106.600 ovaca. Finska ima 414.000 pripitomljenih sobova. Oko 60% šuma u Finskoj je u privatnom vlasništvu. Ulov [[ribe]] u [[1997]]. je bio 196.513 metričkih tona. Više od 1/3 ribe potiče iz unutrašnjih [[voda]].

=== Industrija ===
Drvna masa, [[papir]], drvoprerađivačka [[industrija]] predstavlja značajan segment finske industrije. Ranih [[1990te|1990-ih]] je proizvođeno oko 1,3 metričkih tona papira godišnje. Proizvodnja ostalih papirnih i drvnih proizvoda ukupno iznosi 7,9 miliona godišnje. Finska posjeduje industriju teških strojeva, metala, brodova, štamparskih materijala, elektro industriju, industriju hrane i pića, tekstilnu industriju, industriju odjeće, hemikalija, keramike i stakla.

Finska je značajan izvor bakra (proiz. 11.600 metričkih tona 2000. godine), cinka, srebra (24 metričke tone), a [[hrom]], [[nikl]] i [[zlato]] se također iskopavaju. Papir, drvna masa i drvni proizvodi čine 40% godišnjeg finskog izvoza. Uvoz uključuje [[nafta|benzin]], hemikalije, mašine, transportnu opremu, grožđe, [[čelik|čelične]] proizvode, hranu i tekstil. Značajna [[trgovina]] se vodi s [[Njemačka|Njemačkom]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Švedska|Švedskom]], i drugim zemljama [[EU]]. 2000. godine uvoz je bio 32,6 milijardi dolara, a izvoz 44,5 milijardi dolara. Finska je član slobodne trgovinske unije od [[1961]]., a u januaru [[1995]]. pridružila se [[EU]]. Radna snaga broji 2,6 miliona ljudi 2000. godine. Radnike zastupaju radnički sindikati grupisani u dvije velike federacije: Centralna organizacija i Konfederacija plaćenih radnika.

Tri preduzeća posjeduju monopol u prehrambenoj industriji: S-Markt, K-Markt, Suomen Lähikauppa. Klasične pekare i mesnice ne postoje, sve se nudi u samoposlugama.&lt;ref name=&quot;finnland2015&quot;/&gt;

=== Transport ===

Sistem kanala koji povezuju Finska jezera s ostalim i s Finskim zalivom predstavljaju jeftin i efikasan vid transporta za drvnu industriju. Oko 6.600&amp;nbsp;km unutrašnjih voda su plovne. Željeznica je u državnom vlasništvu (dužina oko 5.836&amp;nbsp;km) Finska ima oko 77.900&amp;nbsp;km puteva 65% [[asfalt]]iranih. Finer ([[Finnair]]) obuhvata inostrane letove u zemlji, Karair i Finnaviation opslužuju mnoge [[grad]]ove. Najznačajnije u Finskoj uključuju [[Aerodrom Helsinki–Vantaa]], [[Aerodromu Tampere–Pirkkala|Aerodrom Tampere–Pirkkala]], [[Aerodrom Kuopio]] i [[Aerodrom Oulu]].

=== Komunikacije ===

Vlada kontroliše [[telefon]]ske službe, a Finska TV prenosi većinu [[televizija|TV]] i [[radio]] programa. Privatne TV stanice nude oko 20 sati komercijalnog programa sedmično. Oko 1/3 telefonije je u državnom vlasništvu. U [[2000]]. je bilo 550 telefonskih linija na svakih 1.000 stanovnika. Zemlja ima 1.498 radio i 622 TV prijemnika na 1000 domaćinstava [[1997]]. godine. Ima 56 dnevnih [[novine|novina]], te magazine, sedmičnike, mjesečnike i dr.

=== Valuta i bankarstvo ===

Novčana jedinica je [[euro]], uveden je [[1. januar]]a [[1999]], a samo za elektronske transfere i finska valuta '''markka''' je korištena u ostalim slučajevima do 1. januara [[2002]]. kada je euro postao službena valuta i prestala je upotreba markke. Pošto je prihvatila euro, Finska mora slijediti ekonomska pravila utvrđena od strane Evropske banke ([[ECB]]). ECB je u [[Frankfurt]]u i reguliše posredovanje [[novac|novcem]].

== Stanovništvo ==

[[Finci]] čine više od 93% populacije i potomci Šveđana oko 6%. Istok je naseljen s oko 2.500 Saamija druge manje grupe čine manje od 1%. Iako su [[Šveđani]] u manjini oni imaju svoju političku stranku, svoje škole i druge institucije. 67% populacije je urbano. Više od 93% govori [[Finski jezik|finski]] koji je uralski jezik. Oko 6% ljudi, uglavnom koncentriranih na Alandskom arhipelagu govore [[Švedski jezik|švedski]]. Saami govore Saamskim jezikom. [[protestantizam|Evangelistička Luterovska crkva]] prevladava, njeni članovi čine 86% stanovništva. Sloboda vjeroispovjesti je zagarantirana. [[Pravoslavna crkva]], iako nacionalna, u broju pristaša opada od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Po popisu iz [[2002]]., Finska ima, 5,183,545 stanovnika (15 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u [[Evropa|Evropi]]. Više od 2/3 populacije je smješteno u južnim krajevima. [[Helsinki]] ima oko 1.054.127 stanovnika ([[2005]].), te je intelektualni, proizvodni i trgovački centar. Sljedeća tri najveća grada su [[Tampere]] - 281.092, [[Turku]] - 242.153, [[Oulu]] - 166.053 koji su također industrijski centri.

== Kultura ==

Nakon osvajanja Finskih plemena od strane Šveđana domaća [[kultura]] je bila pod uticajem Šveđana, koji traje i danas. Među seljacima su pjevane tradicionalne [[epska pjesma|epske pjesme]]. Radovi u drvetu i tapete su još uvijek dekorisani tradicionalnim ukrasima i spiralnim i sličnim jednostavnim [[geometrija|geometrijskim]] oblicima. Među obrazovanim preovladala je švedska kultura.
 
Govorio se švedski [[jezik]] koji je, uz rijetke iznimke, bio i književni jezik zbog toga što je švedska [[umjetnost]] i [[arhitektura]] bila iz mnogo pravaca. Mnoge Finske građevine i umjetnički radovi oslikavaju [[italija]]nske, flemanske, njemačke i druge uticaje. U [[19. vijek]]u obrazovani Finci počeli su oživljavati svoju nacionalnu tradiciju. U isto vrijeme nacionalna finska [[književnost]] nastaje na vlastitom jeziku. Parne kupke - saune - koje nastaju sipanjem vode preko vrelih stijena su finski izum. Finci veoma vole knjige, a biblioteke i muzeji su sastavni dio njihove kulture. Helsinška gradska [[biblioteka]] ima oko 2,1 miliona izdanja, univerzitetska 2,6 miliona i služi kao nacionalna biblioteka. Finska ima 1.500 biblioteka širom zemlje.

===Muzika===
Poznati komponisti [[klasična muzika|klasične muzike]] su [[Jean Sibelius]] (1865-1957) i [[Levi Madetoja]] (1887-1947). U Finskoj je popularan [[heavy metal]], u cijelom svijetu su poznati bendovi: [[Nightwish]], [[Children of Bodom]],Stratovarius,Tarot,Dreamtale,Twilightning, [[Lordi]] (pobjednici [[Eurovision Song Contest 2006]]).&lt;ref name=&quot;finnland2015&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Markus Becker, ''[http://www.spiegel.de/kultur/musik/lordi-und-der-grand-prix-die-wollen-nur-spielen-a-417360.html  Lordi und der Grand Prix: Die wollen nur spielen!]'' sa [[Der Spiegel|Spiegel]] objavljeno 22.5.2006, pristupljeno 17.4.2015 {{de simbol}}&lt;/ref&gt; Pjevačica [[Taiska]] predstavljala je Finsku 1977. na muzičkom festivalu u Japanu.

==Sport==

Poznati su vozači [[Formula 1|Formule 1]] [[Mika Häkkinen]] i [[Kimi Räikkönen]].&lt;ref name=&quot;finnland2015&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Helsinki]]
* [[Švedski jezik]]
* [[Jean Sibelius]]
* [[Urho Kekkonen]]
* [[Paavo Nurmi]]
* [[Općine i gradovi u Finskoj]] 
* [[Općine i gradovi u Finskoj prema površini]] 
* [[Općine i gradovi u Finskoj prema broju stanovnika]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Finland|Finska}}
{{Wikicitat|Kategorija:Finska|Finska}}
* [http://www.eduskunta.fi/ Finski parlament]
* [http://www.government.fi/ Vlada Finske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050203000119/http://government.fi/ |date=3. 2. 2005 }}
* [http://www.president.fi/ Predsjednik Finske]
* [http://www.visitfinland.com Posjetite Finsku]
* [http://www.britannica.com/nations/Finland Enciklopedija Britannica o Finskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061112001040/http://www.britannica.com/nations/Finland |date=12. 11. 2006 }}
* [https://web.archive.org/web/20060212133123/http://www.finlandforum.org/bb/ Finski forum]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Finland:_Primary_Documents Historija Finske]
* [https://web.archive.org/web/20100919083847/http://www.tte.ch/finland/ Turistički stručnjaci]
* [https://web.archive.org/web/20080906140404/http://virtual.finland.fi/ Virtualna Finska]
* [https://web.archive.org/web/20110522104210/http://www.freewebs.com/favouritecountry/ Slike Finske]

{{Finska po temama}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Mediteranska unija}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Finska|*]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1917.]]
[[Kategorija:Skandinavija]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]</text>
      <sha1>7gyfhtsphorqyqd8azx7yuzyod9srj9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rusija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1117</id>
    <revision>
      <id>3429019</id>
      <parentid>3416396</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T01:51:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.32.45.182</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Etimologija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76426" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime = Ruska Federacija 
| izvorno_ime = {{jezik|ru|Российская Федерация}} {{Simboli jezika|ru|ruski}}
| ime_genitiv = Rusije 
| zastava = Flag of Russia.svg
| grb = Coat of Arms of the Russian Federation.svg 
| mapa = Russian Federation (orthographic projection).svg
| uzrečica =
| himna = [[Himna Rusije|Государственный гимн Российской Федерации]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[bosanski|bs]]: &quot;Himna Ruske Federacije&quot;)&lt;/small&gt;&lt;center&gt;[[Datoteka:National Anthem of Russia (2000), three verses.ogg]]&lt;/center&gt;
| službeni_jezik = [[Ruski jezik|ruski]] &lt;br&gt; [[Jezici u Rusiji|jezici Rusije]]
| glavni_grad = [[Moskva]] 
| glavni_grad_kordinati = {{coord|55|45|N|37|37|E}}
| državno_uređenje = [[Federacija|Federalna]] [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[Republika|ustavna republika]]
| vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Rusije|Predsjednik]] 
| vladar_prva_vlast = [[Vladimir Putin]] (Владимир Путин)
| vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Rusije|Premijer]] 
| vladar_druga_vlast = [[Mihail Mišustin]] (Михаил Мишустин)
| nezavisnost = [[Raspad Sovjetskog saveza|Raspadom Sovjetskog saveza]]
| nezavisnost_priznato = [[12. juni]] [[1990.]]
| površina = 17.075.200&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://geography.about.com/od/countryinformation/a/bigcountries.htm |title=Biggest Countries The Twenty Largest Countries in Area in the World|author=Matt Rosenberg|website=About.com |access-date=20. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;
| procenat_vode = 13,0&lt;ref name=gen&gt;{{cite web|title=The Russian federation: general characteristics |url=http://www.gks.ru/scripts/free/1c.exe?XXXX09F.2.1/010000R |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728064121/http://www.gks.ru/scripts/free/1c.exe?XXXX09F.2.1%2F010000R |archive-date=28. 7. 2011 |work=Federal State Statistics Service |access-date=5. 4. 2008}}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu = 1. 
| stanovnika = 144.463.451 &lt;small&gt;Procjena 2017. (bez Krima)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;gksru.xls&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/Popul2017.xls|title=Оценка численности населения на 1 января 2017 года и в среднем за 2016 год|language=ru|format=xls|website=Федеральная служба государственной статистики|access-date=20. 10. 2016|archive-date=5. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190605235655/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/Popul2017.xls|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 9. 
| gustoća = 8,3 
| bdp_ukupno = $2.222 triliona
| bdp_godina = 2010
| po_broju_bdp_na_svijetu =
| bdp_per_capita  = $15.836
| hdi = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 0,719
| hdi_godina = 2010
| hdi_nivo = {{color|#009900|visok}}
| po_broju_hdi_na_svijetu = 65.
| gini = 42,3 ({{color|#009900|visok}})
| gini_godina = 2008
| po_broju_gini_na_svijetu  =
| valuta = [[Ruska rublja|Rublja]] (RUB) 
| vremenska_zona = [[UTC]] +3 do +12
| najveća_tačka_ime = [[Elbrus]]
| najveća_tačka_metara = 5.642
| najveće_jezero_ime = [[Bajkalsko jezero]]
| najveće_jezero_površina = 31.500
| najveća_rijeka_ime = [[Lena]]
| najveća_rijeka_dužina = 4.310
| internetski_nastavak = {{plainlist|
* [[.ru]]
* [[.su]]
* [[.рф]]
}}
| pozivni_broj = +7 
}}
'''Rusija''' ({{jez-ru|Росси́я}}), službeno '''Ruska Federacija''' ({{jez-ru|Росси́йская Федера́ция|linkovi=ne}}), jest [[suverena država]] koja se prostire preko ogromnih prostranstava  [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]] i [[Sjeverna Azija|sjeverne Azije]]. Sa površinom od 17.075.400{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Rusija je [[Spisak država po površini|najveća]] država na svijetu, pokrivajući skoro dvostruko veću teritoriju od [[Kanada|Kanade]], [[Kina|Kine]] ili [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Po broju stanovnika [[Spisak država po stanovništvu|deveta je najmnogoljudnija država na svijetu]] sa oko 144 miliona stanovnika u 2016. godini.

Zapadni, evropski dio države je dosta gušće naseljen, sa višim stepenom urbanizacije i u njemu živi oko 77% stanovništva Rusije. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad Rusije je [[Moskva]], jedan od najvećih gradova svijeta dok su veći gradovi: [[Sankt Peterburg]], [[Novosibirsk]], [[Jekaterinburg]], [[Njižni Novgorod]] i [[Kazanj]].
Protežući se preko cjelokupne sjeverne Azije i većeg dijela [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], Rusija se dijeli na [[Vremenske zone u Rusiji|jedanaest vremenskih zona]] i uključuje širok spektar okruženja i oblika reljefa.

Nekada najistaknutija republika SSSR-a, Rusija je postala nezavisna država nakon [[Raspad Sovjetskog saveza|njegovog raspada]], decembra [[1991]]. Pod sovjetskim sistemom, zvala se [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] (RSFSR).

Većina površine, stanovništva i industrijske proizvodnje SSSR-a, nekada jedne od dvije svjetske [[supersila|supersile]], otpada na Rusiju. Zbog toga, i po raspadu Sovjetskog saveza, Rusija igra značajnu ulogu na svjetskoj sceni. Ova uloga, iako značajna, još nema ulogu nekadašnjeg SSSR-a.

Ruska ekonomija je prema vrijednosti nominalnog [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a rangirana kao 11. najveća na svijetu i 6. po paritetu kupovne moći u 2015. godini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=83&amp;pr.y=16&amp;sy=2015&amp;ey=2015&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=193%2C273%2C223%2C156%2C924%2C922%2C132%2C184%2C134%2C534%2C536%2C136%2C158%2C112%2C111%2C542&amp;s=NGDPD%2CPPPGDP&amp;grp=0&amp;a=|title=Report for Selected Countries and Subjects|publisher=[[Međunarodni monetarni fond|IMF]]|access-date=22. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ruske rezerve mineralnih i energetskih resursa su najveće takve rezerve na svijetu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unesco.ru/en/?module=pages&amp;action=view&amp;id=1|title=Commission of the Russian Federation for UNESCO: Panorama of Russia|publisher=Unesco.ru|access-date=22. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; što je čine jednim od vodećih proizvođača nafte i prirodnog plina na svijetu.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120518015934/http://omrpublic.iea.org/omrarchive/18jan12sup.pdf International energy agency ‐ Oil market report], pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2249rank.html Natural gas - production compares the total natural gas produced in cubic meters (cu m)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160315051210/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2249rank.html |date=15. 3. 2016 }}, CIA, World Factbook, pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt;

Jedna je od nekoliko priznatih [[Nuklearne sile|nuklearnih sila]] i država sa najvećim zalihama oružja za masovno uništenje. U globalnom smislu, Rusija je velika sila i okarakterisana kao potencijalna supersila. Stalna je [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]], kao i članica [[G20]], [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Azijsko-pacifička ekonomska saradnja|APEC]]-a, [[Šangajska organizacija za saradnju|Šangajske organizacije za saradnju]], [[OSCE]]-a, [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije (WTO)]] kao i vodeći član [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država (ZND)]], [[Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti|Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO)]], [[Evroazijska ekonomska unija|Evroazijske ekonomske unije (EEU)]] i drugih međunarodnih organizacija.

== Etimologija ==
Naziv ''Rusija'' potiče od naziva Rus', srednjovjekovne države naseljene uglavnom [[Istočni Slaveni|Istočnim Slavenima]]. Međutim, naziv se ustalio tek u kasnijem periodu kada se prozvalo po svojim stanovnicima. ''Русская Земля'' se u prijevodu na bosanski jezik može nazvati kao ''ruska zemlja'' ili ''zemlja Rusa''. Da bi se ova država razlikovala od drugih država koje su proizašle iz nje, u modernoj historiografija označena je kao ''[[Kijevska Rusija]]''. Ime Rusi dolazi od stanovnika srednjovjekovnog Rus'a, švedskih trgovaca i ratnika koji su se preselili sa Baltičkog mora i osnovali državu sa centrom u [[Veliki Novgorod|Novgorodu]] koja je kasnije postala Kijevska Rusija sa centrom u Kijevu.

Stara latinska verzija imena Rutenija uglavnom se odnosila na zapadne i južne regije Kijevskih Rusa koji su bili u blizini katoličkog dijela Evrope. Sadašnje ime države, Rusija potiče iz bizantijsko-grčke oznake za Rus'.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Rusije}}

=== Rana historija ===
Nomadski način stočarstva na području [[Pontijsko-kaspijska stepa|Pontijsko-kaspijske stepe]] bio je razvijen još tokom [[Bakarno doba|bakarnog doba]].

U antičko doba, Pontijsko-kaspijska stepa ili Ukrajinska stepa bila je poznata i pod nazivom [[Skitija]]. Od početka 8. vijeka p.n.e. grčki trgovci su svoju kulturu donijeli u ove krajeve trgujući s gradovima Tanais i Fanagorija. Drevni grčki istraživači, naročito [[Pitija|Pitije]], tokom svojih istraživanja stigli su čak do područja današnje [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradske oblasti]], na obali [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Rimljani su se naselili na zapadnim obalama [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], gdje se njihova carstvo širilo prema istoku. Tokom 3. i 4. vijeka, gotsko kraljevstvo Auja egzistiralo je na području današnje južne Rusije sve dok nije pregaženo od strane [[Huna|Huni]]. Između 3. i 6. vijeka, Bosforsko kraljevstvo koje je naslijedilo grčke kolonije također je preplavljeno nomadskim invazijama koje su vodile ratna plemena, poput Huna i [[Avari|eurazijskih Avara]].

[[Turkijski narodi]], poput [[Hazari|Hazara]], zagospodarili su stepama u donjem slivu [[Volga|Volge]], područjem između Kaspijskog i [[Crno more|Crnog mora]] i vladali tim krajem sve do 10. vijeka.

=== Kijevska Rusija ===
{{Glavni|Kijevska Rusija}}
[[Datoteka:Kievan_Rus_en.jpg|desno|140px|mini|Područje [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] tokom 11. vijeka]]
Područja na kojima su živjeli [[Istočni Slaveni]] prvi su u jedinstvenu državu ujedinili [[Varjazi]], vjerovatno doseljenici iz [[Skandinavija|Skandinavije]]. Prvi zabilježeni varjaški vladar bio je [[Rjurik I, veliki knez Kijeva|Rjurik]], okrunjen oko 860, a njegovi su nasljednici prenijeli prijestolje iz [[Veliki Novgorod|Novgoroda]] na sjeveru današnje Rusije u [[Kijev]], danas glavni grad [[Ukrajina|Ukrajine]]. Kijevska Rusija bila je jedna od najvećih država tadašnje Evrope sa privredom baziranoj na trgovini među [[Skandinavija|Skandinavijom]] i [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskim carstvom]]. Odlučujućim za kasniju historiju Istočnih Slavena pokazalo se prihvatanje [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] kao državne religije 988. u doba velikog  [[Vladimir I, veliki knez Kijeva|kneza Vladimira I]], koje je za posljedicu imalo snažnu vezu crkve i države i izolaciju od [[Rimokatoličanstvo|katoličkog]], a kasnije i [[Protestantizam|protestantskog]] dijela Evrope.

=== Stvaranje carstva ===
{{Glavni|Rusko carstvo}}
[[Datoteka:Ivan_grozny_frame.jpg|desno|140px|mini|Ilustracija cara Rusije [[Ivan IV Grozni|Ivana groznog]]]]
Invazija [[Mongoli|Mongola]] u 12. vijeku dovela je do raspada već oslabljene Kijevske Rusije na veći broj neovisnih kneževstava, među kojima se u 14. vijeku počinje isticati [[Moskovsko kneževstvo]]. Moskva je, oslanjanjući se na svoje dobre odnose s tatarskim osvajačima, započela širenje na okolna područja. Ekspanzija je ubrzana pod velikim kneževima [[Ivan III ruski|Ivanom III]] (1462–1505) koji je udvostručio državni teritorij na račun susjednih država i oslobodio Moskvu od Tatara, i [[Ivan IV Grozni|Ivanom IV Groznim]] (1547–1584), prvim ruskim vladarem koji se okrunio za cara.

Država je nakon smrti Ivana Groznog potonula u borbu za njegovo naslijeđe koja je trajala sve do [[1613.]] kada na vlast dolazi dinastija Romanov. Rusija je doživjela preporod za vladanja [[Petar I, car Rusije|Petra I Velikog]] (1682–1725), koji je u mladosti putovao po Zapadnoj Evropi i odlučio reformirati Rusiju po zapadnim uzorima. Velike promjene doživjela je državna uprava, obrazovanje, vojska, osnovana je mornarica, a glavni grad je umjesto Moskve postao novoosnovani [[Sankt Peterburg]] (1703.) na ušću rijeke [[Neva|Neve]] u [[Finski zaliv]].

U sljedeća dva vijeka Rusija je nizom ratova proširila svoju teritoriju kolonizirajući, za razliku od zapadnoevropskih država, susjedna područja. Na zapadu je zauzela [[Finska|Finsku]], baltičke zemlje, [[Poljska|Poljsku]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i najveći dio Ukrajine. Na jugu je svoje područje proširila na [[Zakavkazje]] do sjeverne [[Armenija|Armenije]], te na najveći dio srednje Azije. Na istoku je ruska kolonizacija doprla do sjevernoameričke [[Aljaska|Aljaske]], koja je 1867. prodana SAD-u. Naročito je širenju državne teritorije pridonijela [[Katarina II Velika]] (1762–96) vještim kombiniranjem diplomatije i ratovanja.

Devetnaesti vijek obilježen je i sve jačim zahtjevima srednje klase za udjelom u vlasti, s povremenim izljevima političkog nasilja: pobuna [[Dekabristi|dekabrista]] 1825, atentat na cara [[Aleksandar II|Aleksandra II]] 1881. praćenim valovima državne represije. Nakon [[Ruska revolucija 1905.|revolucije 1905.]] Rusija je dobila predstavničko tijelo, [[Duma|Dumu]], što je donekle ublažilo političke tenzije.

=== Sovjetska Rusija i građanski rat ===
{{Glavni|Oktobarska revolucija}}
{{Glavni|Ruski građanski rat}} 
[[Datoteka:Soviet Union - Russian SFSR (1922).svg|desno|140px|mini|Položaj Ruske SFR 1922. godine, u momentu formiranja SSSR-a]]
Loše stanje na ratištu u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], prijeteći kolaps privrede i pad popularnosti prisilili su cara [[Nikolaj II|Nikolaja II]] na abdikaciju i u februaru 1917. Rusija je postala republika. Vlade kneza Lvova i Aleksandra Kerenskog nisu se uspjele učvrstiti na vlasti pa je iste godine državnim udarom vlast preuzela stranka [[boljševici|boljševika]] – komunista predvođena Vladimirom Iljičem [[Lenjin]]om ([[Oktobarska revolucija]]). Uslijedio je četverogodišnji građanski rat u kojem su boljševici uspjeli pobijediti opoziciju. Moskva je 1918. ponovo postala glavni grad, a 1922. sovjetska Rusija postala je [[Savez sovjetskih socijalističkih republika]] (SSSR).

=== Sovjetski savez ===
{{Glavni|Savez sovjetskih socijalističkih republika}}
Nakon Lenjinove smrti 1924. vlast je postupno preuzeo [[Josif Staljin|Josif Visarionovič Staljin]], vladajući do 1953. i koji je pokrenuo ubrzanu industrijalizaciju i nasilnu [[Kolektivizacija|kolektivizaciju]] poljoprivrede. U drugoj polovini tridesetih godina započeo je i velike čistke u vodstvu komunističke partije, vojske i države u kojima su mnogi u montiranim procesima osuđeni na smrt ili dugogodišnju robiju.

U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Sovjetski Savez je dao najveći doprinos pobjedi saveznika s više od 20 miliona poginulih i gotovo potpuno razorenim zapadnim dijelom zemlje. Nakon rata zaoštrio se sukob s vodećom zapadnom demokratijom, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om – [[Hladni rat]]. Rastući uticaj SSSR-a i uspjesi na mnogim poljima poput osvajanja svemira i nuklearnog naoružanja skrivali su neuspjehe i zaostajanje sovjetske privrede i rastuće društvene tenzije. Godine 1991. komunistički sistem je propao, a SSSR se raspao na 15 država, među kojim je najveća i najznačajnija upravo Rusija.

=== Ruska Federacija ===
{{Glavni|Ruska Federacija}}
Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je dosegnula dno 1998. krenula putem ekonomskog oporavka i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte – glavnog ruskog izvoznog proizvoda. Prvog demokratskog predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]] čiji je mandat bio obilježena liberalizmom i porastom kriminala, naročito za vrijeme privatizacije, zamijenio je 1999. [[Vladimir Putin]] kojeg ruski građani i inozemni promatrači smatraju efikasnijim, ali i autoritarnijim od svog prethodnika. Od 1994. traje gerilski sukob [[Čečenija|čečenskih]] pobunjenika koji se bore za nezavisnost republike i oružanih snaga Ruske Federacije. Veći broj terorističkih napada u Čečeniji i ostatku Rusije dovodi se u vezu s ekstremističkim frakcijama gerilaca.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Rusije}}
[[Datoteka:Эльбрус_с_перевала_Гумбаши.JPG|desno|140px|mini|Planina [[Elbrus]], najviša tačka [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] i Rusije]]
Rusija se obično dijeli na zapadni evropski (oko 3,5 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i istočni azijski dio – [[Sibir]] (13,5 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova čini gorje [[Ural (planina)|Ural]] koje se prostire u smjeru sjever-jug u dužini od oko 2000{{razmak}}km od Sjevernog ledenog mora do granice s [[Kazahstan]]om.

=== Evropska Rusija ===
Najveći dio evropskog dijela Rusije zauzima Istočnoevropska ravnica, s nizijskim reljefom koji samo ponegdje prelazi u uzvisine (Valdajska i Srednjeruska na zapadu, Privolžje uz srednji tok Volge) čiji vrhovi ne prelaze 200–400{{razmak}}m. Kroz ovu niziju protječe [[Volga]] (3.688{{razmak}}km), privredno i kulturalno najvažnija ruska rijeka. Prevladava kontinentalna [[klima]] koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u sredozemnu. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi crnogorične [[šuma|šume]], miješane šume, prijelazne šumsko-stepske zone, te [[stepa]] pokrivena plodnom [[crnica|crnicom]] (černozemom). Uz obale [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] zbog jakog isparavanja prisutna je i polupustinja.

Na krajnjem jugu evropske Rusije granicu s [[Gruzija|Gruzijom]] i [[Azerbejdžan]]om čini gorje [[Kavkaz]] s najvišom tačkom Rusije, [[Elbrus]]om (5.633{{razmak}}m).

=== Sibir ===
{{Glavni|Sibir}}
[[Datoteka:Саблинский хребет.jpg|desno|250p|mini|Šuma [[Tajga|tajge]], [[Nacionalni park Yugyd Va]], [[Komi|Republika Komi]]]]

Na zapadu Sibira prostire se velika Zapadnosibirska ravnica kroz koju protiče najduža ruska rijeka [[Ob]] (s Irtišem 5568{{razmak}}km, 5. na svijetu). Između rijeke [[Jenisej]] na zapadu [[Lena|Lene]] na istoku nalazi se Srednjesibirska visoravan s vrhovima do 1700{{razmak}}m. Srednjejakutska ravnica kroz koju protječe Lena dijeli ovu visoravan od planinskih lanaca istočnog Sibira.

Na jugu i istoku Sibira do obala [[Tihi okean|Tihog okeana]] prevladava planinski reljef s lancima čiji su vrhovi uglavnom iznad 2000{{razmak}}m (Beluha u Altajskom lancu – 4.506{{razmak}}m, Ključevska Sopka na Kamčatki – 4.750{{razmak}}m). Ovdje se nalazi i najveće i najdublje rusko jezero – [[Bajkalsko jezero|Bajkalsko]] (31.500{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dubina 1.637{{razmak}}m, najdublje na svijetu).

Klima većeg dijela Sibira je vrlo oštra kontinentalna koja na sjeveru prelazi u polarnu, a na većim nadmorskim visinima u planinsku. Prevladavaju guste crnogorične šume – tajge, sa zonama oskudne vegetacije – tundrama – i zonama trajnog leda na krajnjem sjeveru. Ruski daleki istok ima monsunsku klimu.

=== Topografija ===
Udaljenost između dvije najudaljenije tačke u Rusiji, mjereno po [[Geodezijska linija|geodezijskoj liniji]] iznosi oko 8.000{{razmak}}km. Ove dvije tačke su rijeka Visla na zapadu Rusije, koja odvaja [[Gdanjski zaliv]] od lagune Visle i najjužnija tačka [[Kurilska ostrva|Kurilskih ostrva]]. S druge strane, tačke najudaljenije jedna od druge, uzimajući u obzir njihove [[Geografska dužina|geografske dužine]] su također Visla na zapadu i [[Veliki Diomed|Veliko Diomedovo ostrvo]] na istoku. Teritorija Rusije se prostire kroz 11 vremenskih zona.

S obzirom na površinu, Rusija ima dugu obalu dužine od oko 37.000{{razmak}}km, koja se prostire duž [[Arktički okean|Arktičkog]] i [[Tihi okean|Tihog okeana]] kao i uz [[Baltičko more|Baltičko]], [[Azovsko more|Azovsko]] i [[Crno more]]. Osim toga, Rusija je povezana s [[Barentsovo more|Barentsovim]], [[Bijelo more|Bijelim]], [[Karsko more|Karskim]], [[Laptevsko more|Laptevskim]], [[Istočnosibirsko more|Istočnosibirskim]], [[Čukotsko more|Čukotskim]], [[Beringovo more|Beringovim]], [[Ohotsko more|Ohotskim]] i [[Japansko more|Japanskim morem]] preko Arktika i Pacifika. Najveća ruska ostrva i [[Arhipelag|arhipelazi]] su: [[Nova Zemlja]], [[Zemlja Franje Josipa]], [[Severnaja Zemlja]], [[Novosibirska ostrva]], [[Wrangelsko ostrvo]], [[Kurilska ostrva]] i [[Sahalin]]. Diomedova ostrva (jedno pod kontrolom Rusije a drugo [[SAD]]-a) su samo 3{{razmak}}km udaljeno jedno od drugog dok se ostrvo [[Kunašir]] nalazi oko 20{{razmak}}km od [[japan]]skog ostrva [[Hokkaido|Hokkaida]].

=== Klima ===
[[Datoteka:Russia_Köppen.svg|desno|250p|mini|Vrste klime Rusije prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]]]
Ogromna površina Rusije i odvojenost mnogih područja od mora rezultiraju dominacijom umjereno kontinentalne klime, koja je prisutna u svim dijelovima zemlje, osim u području tundre i ekstremnog jugoistoka. Planine na jugu ometaju dotok toplih zračnih masa sa [[Indijski okean|Indijskog okeana]], dok ravnica na zapadu i sjeveru države čini zemlju otvorenom za arktičke i atlantske utjecaje.

Veći dio sjevernoevropske Rusije i Sibira ima subarktičnu klimu, sa izuzetno jakim zimama u unutrašnjoj regiji sjeveroistočnog Sibira (uglavnom u [[Republika Saha|Republici Saha]]), gdje vlada polarna hladnoća, sa rekordno niskom temperaturom od -71,2&amp;nbsp;°C i umjerenim zimama na drugim mjestima. Pojasom površine duž obale Arktičkog okeana i na ruskim arktičkim ostrvima vlada polarna klima.

Obalni dio [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskog kraja]] na Crnom moru, a naročito oko grada [[Soči]]ja, je pod uticajem vlažne suptropske klime, sa blagim i vlažnim zimama. U mnogim regijama Istočnog Sibira i Dalekog istoka, zima je suha u odnosu na ljeto dok drugi dijelovi države imaju višu količinu padavina tokom sezone.

== Politika ==
=== Politički sistem ===
Prema [[Ustav Rusije|Ustavu Rusije]] od 12. decembra 1993. godine Rusija je demokratska federalna pravna država sa republikanskim oblikom upravljanja i polupredsjednička republika. Premijer je šef vlade. Ruska Federacija je u osnovi struktuirana kao višestranačka predstavnička demokratija, pri čemu je federalna vlada sastavljena od tri vrste vlasti:
* [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] čini dvodomna [[Federalna skupština Rusije|Federalna skupština]]. Dvodomna savezna skupština Rusije se sastoji od 450 članova [[Državna duma|Državne dume]] (donji dom) i 170 članova [[Savjet Federacije|Savjeta Federacije]] (gornji dom). Zakonodavna vlast je zadužena za usvajanje federalnih zakona, odobravanje državnih ugovora i sl. Zastupnike gornjeg doma, Savjeta Federacije, imenuju federalni subjekti (republike, oblasti, krajevi i dr.), a zastupnici donjeg doma, [[Duma|Dume]], biraju se u direktnim izborima na mandat od četiri godine mješavinom proporcionalnog i većinskog sistema.
* [[Izvršna vlast]]. Predsjednik Rusije je vrhovni komandant oružanih snaga, može uložiti veto na proračune prije nego što se isti usvoje. Predsjednik predlaže Dumi sastav vlade kojeg ona potvrđuje natpolovičnom većinom. Ako Duma tri puta odbije potvrditi vladu, predsjednik je može raspustiti i sazvati nove izbore. Vlada se sastoji od premijera i njegovih zamjenika, ministara i odabranih drugih pojedinaca. Osim toga imenuje i druge službenike koji upravljaju i primjenjuju savezne zakone i politike. Bira se direktnim izborima dvokružnim sistemom na četiri godine, a može na položaju provesti najviše dva mandata.
* [[Sudska vlast]]. Ovu vrstu vlasti u Rusiji čine [[Ustavni sud Rusije|Ustavni sud]], [[Vrhovni sud Rusije|Vrhovni sud]] i niži savezni sudovi, čije sudije imenuje Savjet Federacije po preporuci predsjednika, tumače zakone i mogu poništiti zakone koje smatraju neustavnim.

=== Skupština ===
{{Glavni|Federalna skupština Rusije}}
{{Skupštinski izbori u Rusiji 2016.}}
Federalna skupština Rusije (ruski: Федера́льное Собра́ние), prema Ustavu Ruske Federacije iz 1993. godine, je nacionalno zakonodavno tijelo Ruske Federacije.

Sastoji se od Državne dume, donjeg doma, i Savjeta Federacije koji je gornji dom skupštine. Sjedište oba doma se nalazi u glavnom ruskom gradu Moskvi. 
Oba doma ukupno broje 620 zastupnika (donji dom 450 i gorni dom 170).
Nakon parlamentarnih izbora održanih 2016. godine u Rusiji, trenutnu većinu u donjem domu ima politička stranka [[Jedinstvena Rusija]] sa 339 zastupnika. [[Komunistička partija Ruske Federacije]] ima 42 a nacionalistička [[Liberalno-demokratska partija Rusije]] 40 zastupnika. Aktuelni saziv skupštine uspostavljen je 18. septembra 2016. godine.

U Državnoj dumi postoji 29 komiteta dok je u Savjetu Federacije aktivno 10 komiteta i 3 komisije. 
=== Predsjednik ===
{{Glavni|Predsjednik Rusije}}
[[Datoteka:Vladimir Putin (2018-05-14).jpg|140px|mini|desno|[[Vladimir Putin]], trenutni predsjednik Rusije]]
Predsjednik Rusije je šef države, koji se bira direktnim glasanjem na mandat od šest godina. Zakonom je ograničen izbor predsjednika na maksimum dva uzastopna mandata. Kada je predsjednik Ruske Federacije, zbog bilo kojeg razloga, spriječen u obnašanju svoje dužnosti te nadležnosti će biti privremeno delegirane Premijeru Rusije koji postaje vršilac dužnosti predsjednika Rusije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eng.constitution.kremlin.ru/#article-92-3 |title=Конституция Российской Федерации |publisher=Eng.constitution.kremlin.ru |date= |access-date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; Predsjednik Savjeta Federacije je treća najvažna politička pozicija nakon predsjednika i premijera. U slučaju da je i premijer spriječen da vrši dužnosti predsjednika Rusije onda ulogu ''šefa države'' preuzima upravo Predsjednik Savjeta Federacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ria.ru/analytics/20110518/376470939.html |title=Пост Председателя Совета Федерации РФ – это третий пост в стране. В случае недееспособности президента и премьера именно председатель верхней палаты парламента должен возглавить государство. |publisher=Ria.ru |date= |access-date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.newstube.ru/media/sergej-shaxraj-konstituciya-nachalas-s-tryox-listov-bumagi |title=&quot;Почему у нас третье лицо в государстве Председатель Совета Федерации? Потому что это федерация, он не распускается, он действует постоянно.&quot; – Сергей Шахрай |publisher=Newstube.ru |date= |access-date=3. 3. 2014 |archive-date=11. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111203938/http://www.newstube.ru/media/sergej-shaxraj-konstituciya-nachalas-s-tryox-listov-bumagi |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prema aktuelnom Ustavu Rusije iz 1993. godine, Predsjednik nije dio Vlade Rusije (kao što je to bio slučaj dotada)&lt;ref&gt;I.E. Kozlova and O. E. Kutafin, Konstitutsionnoe Pravo Rossii (Constitutional Law of Russia) (4th ed, 2006) p. 383&lt;/ref&gt; i nema upravu nad trodjelnom raspodjelom vlasti, nego izvršava svoje obaveze po neutralnom sistemu ''[[Pouvoir neutre]]'', te osigurava djelovanje institucija vlasti i njihovo djelovanje. S obzirom na [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednički]] oblik vladavine, Predsjednik ima različite ovlasti. Glavni oblik vladavine su predsjednički dekreti, kojima se pravnim djelovanjem osigurava sprovođenje dekreta. Predsjednik određuje osnovne pravce vanjske politike i može potpisivati međunarodne ugovore. Ujedno je i vrhovni komandant [[Oružane snage Rusije|oružanih snaga Rusije]], te imenuje i smjenjuje vrhovnu komandu oružanih snaga.

Trenutni predsjednik je [[Vladimir Putin]], izabran na [[Predsjednički izbori u Rusiji 2017.|Predsjedničkim izborima u Rusiji]] održanim 18. marta 2018. godine osvojivši 56.411.688 glasova, što predstavlja 76,69% od ukupno broja glasača koji su izašli na izbore.

=== Vlada ===
{{Glavni|Vlada Ruske Federacije}}
{{Glavni|Premijer Rusije}}
{{sekcija}}

== Oružane  snage ==
{{Glavni|Oružane snage Rusije}}
[[Datoteka:Шествие_региональной_патриотической_общественной_организации_«Бессмертный_полк»_-_1.jpg|desno|140px|mini|Moskovska proslava 70 godina od pobjede nad fašizmom uz slogan u prvom planu ''Besmrtna regimenta'' (rus:''Бессмертный полк'') u spomen na poginule u 2. svjetskom ratu]]
[[Oružane snage Rusije]] podijeljene su na tri osnovna vida:
* [[Ruska kopnena vojska|Kopnena vojska]],
* [[Ruska ratna mornarica|Ratna mornarica]] i
* [[Rusko ratno vazduhoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo]]
Osim toga, sastavu ruskih oružanih snage pripadaju i još neki nezavisni vidovi oružanih snaga, a to su:
* Strateške raketne trupe,
* Vazdušno-kosmičke odbrambene snage i
* Zračnodesantne snage

Prema podacima za 2017. godinu oružane snage Rusije su brojale oko 1 milion aktivnih pripadnika i prema tome svrstavaju se na 5. mjesto u svijetu.&lt;ref name=&quot;Global&quot;&gt;{{cite web|last1=Security|first1=Global|title=Russian Military Personnel|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/russia/personnel.htm|access-date=1. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Osim toga, oružane snage broje i oko 2,5 miliona pripadnika u rezervi iako se aktivno brojno stanje procjenjuje na oko 20 miliona pripadnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://wikileaks.org/gifiles/docs/27/2704254_re-russian-reserve-forces-.html|title=The Global Intelligence Files|work=wikileaks.org|access-date=1. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Služenje vojnog roka je obavezno sa sve muškarce životne dobi između 18 i 27 godina i traje jednu godinu.

Ruske oružane snage posjeduju najveću količinu oružja za masovno uništenje na svijetu, drugu po brojnosti flotu nuklearnih podmornica i uz SAD jedini posjeduju modernu stratešku avijaciju.&lt;ref name=fas&gt;{{cite web|title=Status of Nuclear Powers and Their Nuclear Capabilities|publisher=Federation of American Scientists|url=https://fas.org/nuke/guide/summary.htm |date=mart 2008 |access-date=19. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Russia pilots proud of flights to foreign shores|url=http://www.komonews.com/news/national/28390779.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110501084738/http://www.komonews.com/news/national/28390779.html |archive-date=1. 5. 2011|author=David Nowak|publisher=The Associated Press|date=15. 9. 2008}}&lt;/ref&gt; Osim toga, posjeduju najbrojnije tenkovske snage dok su ruska mornarica i zračne snage među najbrojnijima na svijetu.

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Administrativna podjela Rusije}}

[[Datoteka:Map of federal subjects of Russia (2014).svg|center|600px|Federalni subjekti Rusije]]

Prema važećem [[Ustavu Rusije|Ustavu]], Rusija se sastoji od 85 ''[[Federalni subjekti Rusije|federalnih subjekata]]'',&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Constitution of the Russian Federation |work=[[:ru:Официальный интернет-портал правовой информации|pravo.gov.ru]] |url=http://pravo.gov.ru:8080/page.aspx?94685 |pages=19, 21 |language=Russian language |date=11. 4. 2014 |deadurl= |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413142716/http://pravo.gov.ru:8080/page.aspx?94685 |archive-date=13. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; uključujući i spornu Republiku Krim i savezni grad Sevastopolj.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kremlin.ru/events/president/news/20605|title=Treaty Between the Russian Federation and the Republic of Crimea on Ascension to the Russian Federation of the Republic of Crimea and on Establishment of New Subjects Within the Russian Federation|publisher=Kremlin.ru|date=18. 3. 2014|access-date=10. 4. 2014|language=ru}}&lt;/ref&gt; Od 1993. godine, kada je usvojen Ustav, uvršteno je osamdeset devet federalnih subjekata s tim da je bilo slučajeva da su se federalne jedinice i spajale. U [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] svi federalni subjekti su ravnomjerno zastupljeni sa po dva delegata.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Constitution of the Russian Federation|work=(Article 95, §2)|url=http://www.constitution.ru/en/10003000-06.htm|access-date=27. 12. 2007}}&lt;/ref&gt; Međutim federalni subjekti se iz ostalog razlikuju i po stepenu autonomije koji uživaju.

Federalni subjekti Rusije su sljedeći:

* [[Oblasti u Rusiji|Oblasti]], najčešća vrsta federalnog subjekta Rusije. Trenutno je 46 takvih administrativnih jedinica. Oblasti imaju vlastito izabranog guvernera i zakonodavstvo.
* [[Republike u Rusiji|Republike]], nominalne autonomne jedinice koje se od ostalih federalnih subjekata razlikuju po tome što imaju pravo na vlastiti Ustav i izbor službenog jezika, uz službeni ruski. Osim toga, Republike direktno biraju Predsjednika Republike i pretpostavlja se da su Republike administrativne jedinice u kojima većinu imaju neke od etničkih manjina Rusije. Trenutno je 22 republike.  
* [[Krajevi u Rusiji|Krajevi]] predstavljaju administrativne jedinice Rusije i u pogledu prava identični su oblastima ali uz razliku što predstavljaju historijsku kategoriju jer su se ovim terminom tokom historije označavale granične oblasti. 9 je takvih krajeva u Rusiji.
* [[Autonomni okruzi u Rusiji|Autonomni okruzi]] su prvobitno bili autonomni entiteti unutar oblasti ili krajeva, formirani za etničke manjine koje su ih naseljavali. Status autonomnih okruga je tokom 1990tih bio izjednačen sa nivoom federalnih subjekata. Trenutno ih je 4 i sa izuzetkom [[Čukotski autonomni okrug|Čukotskog okruga]], svi ostali autonomni okruzi su potčinjeni kraju ili oblasti čiji su sastavni dio. 
* [[Autonomne oblasti u Rusiji|Autonomna oblasta]] je administrativna jedinica koja je tokom historije bila podređena nekom od krajeva. Svim takvim administrativnim jedinicama, izuzev [[Jevrejska autonomna oblast|Jevrejske autonomne oblasti]], status je 1990. godine promijenjen u status republike.  
* [[Federalni gradovi u Rusiji|Federalni grad]]. To su gradovi sa specijalnim statusom i funkcionišu kao regije. U Rusiji je trenutno 3 takva grada ([[Moskva]], [[Sankt Peterburg]] i [[Sevastopolj]]).

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Rusije}}
Petnaest godina nakon propasti komunizma ruska ekonomija se približila ekonomiji srednje razvijenih zemalja slobodnog tržišta. Danas ona ima relativno nisku stopu rasta BDP-a (u 2017: 1,4% godišnje)&lt;ref&gt;Mary Sadler (4. maj 2017):[http://marketrealist.com/2017/05/russias-gdp-is-back-to-positive-territory/ Russia’s GDP Is Back to Positive Territory], pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt; i prosječnu [[inflacija|inflaciju]] od oko 5,38% (stanje: 2016).&lt;ref&gt;[http://www.inflation.eu/inflation-rates/russia/historic-inflation/cpi-inflation-russia.aspx Historic inflation Russia - CPI inflation], pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt; Ipak, i danas su u Rusiji uočljivi ostaci starog, komunističkog sistema.

Na današnju sliku ekonomije je uticala i brza [[privatizacija]] nekih unosnijih državnih poduzeća početkom devedesetih. Njih je preuzela nekolicina poduzetnika povezana s tadašnjom političkom elitom (''oligarsi''). U posljednje vrijeme neki su oligarsi bili prisiljeni odreći se kontrole nad svojim preduzećima, a neki su i zatvoreni ili su emigrirali. Veliki koncerni i dalje dominiraju ruskim privrednim krajolikom, a država najavljuje mjere za poticanje malog i srednjeg poduzetništva.

Danas se ruska ekonomija uglavnom zasniva na dvama stubovima: izvozu energenata ([[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]) i sirovina te rastućoj domaćoj potrošnji. Tradicionalna sovjetska [[metalurgija]] i s njom povezana proizvodnja mašina, automobila i aviona preživljavaju zahvaljujući visokim carinama koje sprječavaju uvoz jeftinijih i kvalitetnijih inozemnih proizvoda. Mnoge tvornice preorijentirale su se na saradnju sa zapadnim kompanijama i licenčnu proizvodnju stranih proizvoda (''inomarke'').

Propast sovjetskog centralnog planiranja dovela je i do izrazite neravnoteže u razvoju pojedinih regija. Najviše stranih investicija i najbrži privredni rast imaju Moskva i Sankt Peterburg. Razlike u prosječnom dohotku stanovnika prijestolnice i provincija su i do deset puta.

== Transport ==

Velike udaljenosti i često surovi klimatski uvjeti uveliko su uticali su na razvoj transportne infrastrukture u Rusiji. U prevozu roba, a i putnika još uvijek dominantnu ulogu ima [[željeznica]]. Željeznička mreža ima oko 85.500{{razmak}}km pruga u javnoj upotrebi,&lt;ref&gt;{{Cite web|access-date =21. 1. 2016|title = The world’s 10 longest railway networks|url = http://www.railway-technology.com/features/featurethe-worlds-longest-railway-networks-4180878/|publisher = Railway Technology}}&lt;/ref&gt; od čega je 43.400{{razmak}}km elektrificirano, te oko 63.000{{razmak}}km industrijskih pruga. Udio željeznice u ukupnom prevozu robe je 83,2%, a putnika 40,9%. U Rusiji se nalazi i najduža svjetska željeznička pruga, 9.289{{razmak}}km duga [[Transsibirska pruga]] koja povezuje Moskvu i [[Vladivostok]] na obalama [[Tihi okean|Tihog okeana]].

Iako je cestovna infrastruktura u prilično lošem stanju, bez savremenih autoputeva, [[cestovni prevoz]] je u usponu. [[Automobil]] je danas u Rusiji sve manje statusni simbol, osobito u velikim gradovima što dovodi do velikih gužvi i jedne od najvećih stopa smrtnosti u cestovnim prometnim nesrećama u Evropi.

[[Zračni prevoz]] je u stalnom porastu pa ima dominantnu ulogu u putničkom prevozu na relacijama većim od 1.500{{razmak}}km. Najveće zrakoplovne tvrtke su [[Aeroflot]] (5,8 mil. putnika u 2003), zatim Sibir ([[Novosibirsk]] i moskovsko Domodjedovo, 3,4 mil.), Pulkovo ([[Sankt Peterburg]]) i KrasAir ([[Krasnojarsk]]).

== Nauka i tehnologija ==
{{Glavni|Nauka i tehnologija u Rusiji}}

=== Spisak ruskih naučnika ===
{{Glavni|Spisak ruskih naučnika}}
  
==== Ljekari ====
* [[Ivan Pavlov]] (1849–1936)

==== Matematičari ====
* [[Nikolaj Ivanovič Lobačevski]] (1792–1856)
* [[Ilja Kandinski Pavlov]] (1856–1925)
* [[Lav Davidovič Landau]] (1908–1968)

==== Biolozi i hemičari ====
* [[Ilja Iljič Mečnikov]] (1845–1916)
* [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]] (1834–1907)
* [[Aleksandar Oparin]] (1894–1980)

==== Ostali ====
* [[Jurij Gagarin]] (1934–1968), [[Astronomija|kosmonaut]]
* [[Vladimir Zworkyn]] (1889–1982), izumitelj, [[Sjedinjene Američke Države|američki]] državljanin ruskog porijekla

=== Istraživanje svemira ===
Ruska dostignuća u oblasti svemirskih tehnologija i istraživanja svemira vuku korijene još od [[Konstantin Ciolkovski|Konstantina Čiolkovskog]], oca teorijske [[Astronautika|astronautike]]. 
Njegovi pisani radovi bili su nadahnuće za vodeće sovjetske raketne inženjere poput [[Sergej Koroljov|Sergeja Koroljova]], [[Valentin Gluško|Valentina Gluška]] i mnogih drugih koji su doprinijeli uspjehu sovjetskog svemirskog programa u ranim fazama [[Svemirska trka|Svemirske trke]] i poslije.

1957. godine lansiran je prvi [[vještački satelit]] oko Zemlje, [[Sputnjik 1]], a 1961. godine [[Jurij Gagarin]] je bio prvi čovjek koji je uspješno putovao u [[svemir]]. Slijedile su mnoge druge sovjetske i ruske misije o istraživanju svemira, uključujući i [[prvi izlazak u otvoreni svemir]] koji je izveo [[Aleksej Leonov]]. [[Luna 9]] je bila prva svemirska letjelica koja se spustila na [[Mjesec]], a [[Venera 7]] je bila prva koja je sletjela na drugu planetu ([[Venera|Veneru]]), [[Mars 3]], se spustila na [[Mars]], prvi svemirski istraživač [[Lunohod 1]], i prva [[svemirska stanica]] [[Saljut 1]] i [[Mir (svemirska stanica)|Mir]].

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, neki programi za istraživanje svemira koji su bili finansirani od strane vlade, uključujući [[Program &quot;Buran&quot;|Buranov program]] za svemirski prijevoz su bili otkazani ili odloženi, a povećano je učešće ruske svemirske industrije u komercijalnim aktivnostima i međunarodnoj saradnji. Danas je Rusija najveći satelitski lanser. Nakon što je program [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] počeo sa radom 2011. godine, [[Sojuz (raketa-nosač)|rakete Sojuz]] postale su jedini vid prijevoza za astronaute na [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]].

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Rusije}}

Prema popisu stanovništva iz 2010. godine većinu stanovništva su činili etnički [[Rusi]] sa oko 81% od ukupne populacije države.&lt;ref name=&quot;perepis-2010.ru&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.perepis-2010.ru/results_of_the_census/result-december-2011.ppt|archive-url=https://web.archive.org/web/20120118212344/http://www.perepis-2010.ru/results_of_the_census/result-december-2011.ppt|archive-date=18. 1. 2012|title=ВПН-2010|work=perepis-2010.ru}}&lt;/ref&gt; Ruska Federacija je također dom nekoliko značajnih manjina. U Rusiji živi oko 160 različitih etničkih grupa i autohtonih naroda.&lt;ref name=ethnicgroups&gt;{{cite web|title=Etničke grupe u Rusiji|url=http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus_nac_02.php|website=demoscope.ru|access-date=30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;
Iako je stanovništvo Rusije relativno brojno, gustina naseljenosti njene teritorije je niska zbog činjenica da je Rusija najveća država na svijetu. Najgušće je naseljen evropski dio Rusije, područja oko  planine [[Ural (planina)|Ural]] i jugozapad [[Sibir]]a. Oko 73% stanovništva živi u urbanim sredinama dok je preostalih 27% stanovništva ruralno.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Resident population|publisher=Rosstat|url=http://www.gks.ru/free_doc/2007/b07_12/05-01.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20120303135317/http://www.gks.ru/free_doc/2007/b07_12/05-01.htm|archive-date=3. 3. 2012|access-date=27. 12. 2007}}&lt;/ref&gt; Prema istom popisu, u Rusiji je živjelo 142.856.536. stanovnika.&lt;ref name=&quot;2010popis&quot;&gt;{{cite web|title=Ruski zavod za statistiku:Popis stanovništva (2010)|url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/perepis_itogi1612.htm|website=www.gks.ru|access-date=30. 3. 2018|archive-date=1. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150601051814/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/perepis_itogi1612.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Gledano historijski, najveću populaciju stanovništva Rusija je imala 1991. godine, neposredno prije raspada Sovjetskog Saveza i taj broj je iznosio 148.689.000 stanovnika. Broj stanovnika doživio je brzi pačev od sredine 1990tih da bi se usporio pa i prešao u stanje stagnacije zadnjih godina, uglavnom zbog smanjene stope smrtnosti kao i povećane stope nataliteta i imigracije.

Rusija je 2009. godine zabilježila godišnji rast stanovništva po prvi put u zadnjih 15 godina i taj iznos je iznosio 10.500 stanovnika. U istoj godini, u Rusiju je imigriralo 279.906 migranata od čega njih 93% dolazi iz zemalja Zajednice nezavisnih država. Broj ruskih emigranata je stalno opadao sa 359.000 u 2000. godini na 32.000 u 2009. godini. Također, procenjuje se da u rusiji ima oko 10 miliona ilegalnih imigranata iz bivših sovjetskih država. U Rusiji živi oko 116 miliona etničkih Rusa dok oko 20 miliona etničkih Rusa živi van Rusije u bivšim republikama Sovjetskog saveza, uglavnom u Ukrajini i Kazahstanu.

Prema popisu iz 2010. godine 81% stanovništva su etnički Rusi a 19% drugih naroda od kojih je najviše: 3,7% [[Tatari|Tatara]], 1,4% [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], 1,1% [[Baškiri|Baškira]] 1% [[Čuvaši|Čuvaša]] dok je 11,8% ostalih i etnički neizjašnjenih. Prema popisu stanovništva, 84,93% ruskog stanovništva pripada evropskim etničkim grupama ([[slaveni]], [[germani]], narodi iz ugro-finske grupe naroda i dr) i manje ih je u odnosu na podatke iz 2002. godine, kada su činili više od 86% stanovništva.

U 2006. godini, u pokušaju da nadoknađuje demografski pad zemlje, ruska vlada počela je pojednostaviti imigracione zakone i pokrenula državni program &quot;za pružanje pomoći dobrovoljnoj imigraciji etničkih Rusa iz bivših sovjetskih republika&quot;. [275] U 2009. godini Rusija je doživjela najveću stopu nataliteta od raspada Sovjetskog Saveza [268] [276] U 2012. godini stopa nataliteta se ponovo povećala. Rusija je registrovala 1.896.263 rođenih, što je najveći broj od 1990. godine, pa čak i preko godišnjih rođenja u periodu 1967-1969, sa TFR od oko 1,7, najviše od 1991. godine (Izvor: Tabela vitalnih podataka ispod)

U avgustu 2012. godine, kada je zemlja videla svoj prvi demografski rast od devedesetih, predsednik Putin je izjavio da bi do 2025. godine rusko stanovništvo moglo doći do 146 miliona, uglavnom zbog imigracije [277]

Podaci o vjerskom sastavu su nepouzdani jer se vjera ne ispituje u popisima stanovništva. Samo je manji dio populacije aktivno religiozan, a dominiraju tradicionalne vjerske zajednice: [[Ruska pravoslavna crkva]] kojoj pripada slavensko stanovništvo, te [[Islam|islamska zajednica]] kojoj pripadaju neki narodi turskog porijekla (Tatari, Baškiri i dr.) i većina naroda sjevernog Kavkaza (Čečeni, Inguši i dr.).

Gradskog stanovništva ima 72,4%, seoskog 27,6%. Dobni sastav je sljedeći: 0-19 25,2%, 20-59 56,3%, 60 i više 18,5%.

=== Gradovi ===
{{Glavni|Spisak gradova u Rusiji|Spisak gradova u Rusiji po broju stanovnika}}
 
Glavni i najveći grad Rusije je Moskva, ujedno i jedan od najvećih gradova svijeta. Neki od većih gradova su: Sankt Peterburg, Novosibirsk, Jekaterinburg, Njižni Novgorod, Kazanj, [[Čeljabinsk]], [[Omsk]], [[Samara]], [[Ufa]], [[Rostov na Donu|Rostov]], [[Krasnojarsk]], [[Perm (grad)|Perm]], [[Voronjež]] i [[Volgograd]], koji su svi prema podacima iz 2016. godine milionski gradovi.

=== Etničke grupe ===
{{Glavni|Etničke grupe Rusije}}

Rusija je multietnička država sa preko 160 različitih etničkih grupa i manjina, od naroda čije se brojno stanje mjeri u milionima (Rusini, Tatari) do naroda kojih je nekoliko desetina hiljada pripadnika.
&lt;gallery mode=packed caption=&quot;Etničke grupe Rusije&quot;&gt;
Datoteka:Novosibirsk-Karimov.jpg|Ruski [[Kozaci]] u Sibiru
Datoteka:Ил Күнэ - День государственности Республики Саха 32.jpg|[[Jakuti]] u [[Republika Saha|Republici Sahi]]
Datoteka:Sourb Gevorg Art 1.JPG|[[Armeni]] u [[Volgograd]]u
Datoteka:Komi peoples.jpg|Narod [[Komi (narod)|Komi]]
Datoteka:Домбристы в национальных калмыцких костюмах.jpg|[[Kalmici]] u Elisti
Datoteka:Народы Кавказа 19 век.JPG|Narodna nošnja naroda sa Sjevernok Kavkaza: [[Oseti]], [[Čerkezi]], [[Kabardinci]] i [[Čečeni]].
&lt;/gallery&gt;

=== Jezik ===
{{Glavni|Ruski jezik|Jezici u Rusiji}}

Ruskih 160 etničkih grupa služi se jezicima kojih je u Rusiji preko 100. Prema popisu iz 2002. godine, oko 142,6 miliona ljudi govori ruski, zatim slijede [[Tatarski jezik|tatarski]] sa 5,3 miliona i [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] sa 1,8 miliona govornika. Ruski je jedini zvanični državni jezik, ali Ustav daje pojedinim republikama pravo uvođenja pored ruskog i drugih službenih jezika na određenoj teritoriji.

Uprkos širokoj raspodjeli, ruski jezik je homogen u čitavoj državi. Najrasprostranjeniji je jezik Evroazije, kao i [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] sa najvećim brojem govornika. Spada u [[Indoevropski jezici|indoevropsku jezičku grupu]] i jedan je od živih [[Istočnoslavenski jezici|istočoslavenskih jezika]], pored bjeloruskog i ukrajinskog.

Ruski jezik je drugi najkorišteniji jezik na [[Internet]]u nakon engleskog, jedan od dva službena jezika na [[Međunarodna svemirska stanica|međunarodnoj svemirskoj stanici]] i jedan je od šest službenih jezika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]-a.

U Rusiji je u različitim regijama, od strane lokalnih vlada, proglašeno ukupno 35 službenih jezika.

=== Religija ===
{{Glavni|Religija u Rusiji}}
Trenutno, u Rusiji ne postoje zvanični podaci o religijskoj pripadnosti jer se ti podaci ne prikupljaju tokom popisa a procjene o religijskoj slici u rusiji se zasnivaju samo na istraživanjima. Istraživačka organizacija Sreda je 2012. godine objavila Atlas Atena, s detaljnim popisom religijskih populacija i nacionalnosti u Rusiji, na osnovu sprovedenog istraživanja na velikom broju uzoraka širom Rusije. Prema tim podacima 46,8% stanovnika Rusije se izjasnilo kao krššćani (uključujući 41% pravoslavnih kršćana Ruske pravoslavne crkve, 1,5% pravoslavaca ili članova nekih drugih pravoslavnih crkava, 4,1% ostalih kršćana i manje od 1% katolika i protestanata), 25% duhovnog ali nereligioznog stanovništva, 13% ateista, 6,5% muslimana, 1,2% sljedbenika ''tradicionalnih religija'' i 0,5% tibetanskih budista. Međutim, kasnije te godine, Levada centar procijenio je da je 76% stanovnika Rusije kršćani,&lt;ref name=&quot;levada.ru&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.levada.ru/2012/12/17/v-rossii-74-pravoslavnyh-i-7-musulman|script-title=ru:Пресс выпуски – В России 74% православных и 7% мусульман|trans-title=Press releases – In Russia 74% are Orthodox and 7% are Muslims|language=ru|work=levada.ru|date=17. 12. 2012|access-date=29. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;  dok je Fondacija za istraživanje javnog mnjenja u junu 2013. procijenila&lt;ref name=&quot;fom.ru&quot;&gt;{{cite web|url=http://fom.ru/obshchestvo/10953|script-title=ru:Ценности: религиозность|trans-title=Values: Religious|language=ru|work=fom.ru|date=14. 6. 2013|access-date=4. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; broj kršćana na 65%. Ovi nalazi su u skladu sa procjenom Pew istraživačkog centra za 2011. godinu gdje se procjenjuje da je 73,6% ruskog stanovništva kršćani.&lt;ref name=&quot;pewforum.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.pewforum.org/2011/12/19/global-christianity-exec/|title=Global Christianity – A Report on the Size and Distribution of the World's Christian Population|work=Pew Research Center's Religion &amp; Public Life Project|date=19. 12. 2011|access-date=4. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

Najnoviji podaci Pew istraživačkog centra su pokazali da je u 2015. godini u Rusiji živjelo 71% pravoslavaca, 15% stanovništva se izjasnilo nereligioznim (uključujući i ateiste, agnostike i dr.), 10% muslimana i 2% drugih kršćana, dok je 1% pripadalo drugim religijskim uvjerenjima.&lt;ref name=&quot;Religious Belief in Central and Eastern Europe&quot;&gt;{{cite web|author=ANALYSIS |url=http://assets.pewresearch.org/wp-content/uploads/sites/11/2017/05/10104119/CEUP-FULL-REPORT.pdf |title=Religious Belief and National Belonging in Central and Eastern Europe |date=10. 5. 2017 |access-date=12. 5. 2017  |archive-url=https://web.archive.org/web/20170513130508/http://assets.pewresearch.org/wp-content/uploads/sites/11/2017/05/10104119/CEUP-FULL-REPORT.pdf |archive-date=13. 5. 2017 |df= }}&lt;/ref&gt;

[[Islam]] je druga po veličini religija u Rusiji, poslije pravoslavlja.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Europe: Belarus, Russian Federation and Ukraine|url=https://books.google.com/books?id=wm3w1oGCaEoC&amp;pg=PA1387|access-date=4. 4. 2018|series=World and Its Peoples|year=2010|publisher=Marshall Cavendish|isbn=978-0-7614-7900-0|page=1387|chapter=Russian Federation}}&lt;/ref&gt; To je tradicionalna ili dominantna religija među nekim kavkaskim etničkim zajednicama (posebno [[Čečeni]]ma, [[Inguši]]ma i [[Čerkezi]]ma) kao i među nekim [[Turkijski narodi|turkijskim narodima]] (naročito [[Tatari]]ma i [[Baškiri]]ma).

[[Budizam]] je tradicionalan zastupljen u tri regije Ruske Federacije: [[Burjatija|Burjatiji]], [[Tuva|Tuvi]] i [[Kalmikija|Kalmikiji]]. Prema raznim izveštajima, udio nereligioznog stanovništva u Rusiji iznosi između 16% i 48% stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Zuckerman |first=P. |chapter=Atheism: Contemporary Rates and Patterns |title=The Cambridge Companion to Atheism |editor=Michael Martin |publisher=Cambridge University Press |year=2005}}&lt;/ref&gt; Prema najnovijim studijama, procenat ateista značajno je smanjen u periodu nakon raspada Sovjetskog Saveza.&lt;ref name=&quot;2013 Belivers&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sova-center.ru/religion/discussions/how-many/2013/01/d26201/|title=|last=|first=|date=15. 1. 2013|website=|publisher=SOVA Center for Information and Analysis|language=ru|script-title=ru:Социологи вновь посчитали верующих россиян|trans-title=Sociologists have counted Russian believers anew|access-date=4. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GallupInt&quot;&gt;{{cite web|url=http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf |title=Global Index of Religion and Atheism |last= |first= |date= |website= |publisher=Worldwide Independent Network/Gallup International Association |archive-url=https://web.archive.org/web/20120812210929/http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf |archive-date=12. 8. 2012  |access-date=4. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery mode=packed&gt;
Datoteka:Moscow StBasilCathedral d18.jpg|[[Crkva sv. Vasilija Blaženog u Moskvi]]
Datoteka:Московская соборная мечеть.jpg|[[Moskovska saborna džamija]]
Datoteka:Tengrist temple Dom Archy in Yakutsk, Yakutia.jpg|Tengristička crkva u [[Jakutsk]]u
Datoteka:Atsaysky datsan in Buryatia, Selenga area 2.png|Atsajski datsan u [[Burjatija|Burjatiji]].
|Slika 14. [[Dalaj Lama|Dalaj Lame]] izložena u [[Budizam|budističkom]] hramu u [[Tuva|Tuvi]].
Datoteka:Kazan church edit.jpg|[[Sinkretizam|Sinkretistički]] [[Hram svih religija]] u gradu [[Kazanj]]u, u [[Tatarstan]]u.
&lt;/gallery&gt;

=== Obrazovanje ===
{{Glavni|Obrazovanje u Rusiji}}
Rusija ima najviši procenat (54%) visokoobrazovanog stanovništva u svijetu.&lt;ref&gt;[[Huffington Post]]: [http://www.huffingtonpost.com/2010/07/22/countries-with-the-most-c_n_655393.html#s117394&amp;title=United_Kingdom_318 Countries With The MOST College Graduates] retrieved September 27, 2013&lt;/ref&gt; Prema Ustavu, obrazovanje u Rusiji je besplatno i zagarantovano svima&lt;ref&gt;David Johnson, ed., ''Politics, Modernisation and Educational Reform in Russia: From Past to Present'' (2010)&lt;/ref&gt; ali je ipak velika konkurencija kada je u pitanju subvencioniranje visokoškolskog obrazovanja na pojedinim univerzitetima.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Smolentseva, A|title=Bridging the Gap Between Higher and Secondary Education in Russia|url=http://www.bc.edu/research/cihe.html|access-date=27. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20100827051359/http://www.bc.edu/research/cihe.html|archive-date=27. 8. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat velikog naglaska na nauci i tehnologiji ruski stručnjaci u oblasti medicine, matematike, različitih inženjerskih oblasti i dr. oblastima su na svjetskom nivou visokocijenjeni.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=U.S. Department of State|title= Background Note: Russia|url=https://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/3183.htm|access-date=2. 1. 2008}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Moscow State University.jpg|lijevo|250p|mini|[[Moskovski državni univerzitet]]]]
Od 1990. godine uvedeno je 11-godišnje školsko obrazovanje. Obrazovanje u državnim srednjim školama je besplatno. Visokoškolskoobrazovanje je besplatno, sa izuzecima pojedinih univerziteta.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Higher Education Institutions|url=http://www.gks.ru/free_doc/2007/b07_12/08-10.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20120303145808/http://www.gks.ru/free_doc/2007/b07_12/08-10.htm|archive-date=3. 3. 2012|publisher=[[Rosstat]]|access-date=1. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;

Najstariji i najveći ruski univerziteti su [[Moskovski državni univerzitet]] i [[Državni univerzitet u Sankt Peterburgu]]. Početkom trećeg milenija, kako bi se stvorili visokoobrazovni i istraživački instituti uporedivog nivoa širom Rusije, vlada je pokrenula program uspostavljanja &quot;federalnih univerziteta&quot;, uglavnom spajanjem postojećih velikih regionalnih univerziteta i istraživačkih instituta i pružajući im posebna sredstva. Ove nove institucije uključuju i neke univerzitete kao što su: Južni federalni univerzitet, Sibirski federalni univerzitet, Federalni univerzitet u Kazanju, Sjeveroistočni federalni univerzitet i Dalekoistočni federalni univerzitet.

Prema rangu ''QS World University Rankingsa'' za 2018. godinu, najbolje ocijenjana ruska visokoškolska ustanova je Moskovski državni univerzitet koji zauzima 95. mjestu najboljih univerziteta na svijetu.

== Kultura ==
{{Glavni|Ruska kultura}}
Rusija je dala istaknute predstavnike na gotovo svim poljima ljudskog djelovanja pa tako i u oblasti [[umjetnost]]i i [[nauka|nauke]].

=== Filozofija ===
{{Glavni|Ruska filozofija}}
Ruska filozofija je doživjela procvat u 19. vijeku, kada je na početku bila definisana protivljenjem od strane pripadnika prozapadne struje koji su zagovarali zapadne političke i ekonomske modele i Slavofile, koji su insistirali na razvijanju Rusije kao jedinstvene civilizacije. Drugoj grupi su pripadali [[Nikolaj Danilevski]] i [[Konstantin Leontjev]], osnivači proevropske struje. U svom daljnjem razvoju ruska filozofija je uvek bila obilježena dubokom vezom sa književnošću i interesovanjem prema kreativnosti, društvu, [[Politika|politici]] i [[Nacionalizam|nacionalizmu]]. [[Ruski kosmizam]] i religijska filozofija bili su druga glavna područja njihovog interesovanja. Značajni filozofi s kraja 19. i početka 20. vijeka bili su: [[Vladimir Solovjev]], [[Sergej Bulgakov]] i [[Vladimir Vernadsky]].

=== Književnost ===
{{Glavni|Ruska književnost}}
[[Datoteka:Dostoevsky.jpg|150px|mini|[[Fjodor Dostojevski]]]][[Datoteka:Chekhov_1898_by_Osip_Braz.jpg|150px|mini|[[Anton Čehov]]]]

Ruska književnost se smatra jednom od najplodonosnijih i najznačajnijih svjetskih književnosti. Od nekoliko perioda na koje se može podijeliti, kao najznačajniji period u ruskoj književnosti se smatra 19. vijek tzv. ''Zlatno doba'' ruske književnosti. [[Romantizam]] kao jedan od pravaca u književnosti i općenito u umjetnosti uticao je na procvat [[Poezija|poezije]] i pojavu značajnih imena u toj oblasti kao što su [[Vasilij Žukovski]], a kasnije i [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandra Puškina]]. Puškinu se pripisuje i kristalizacija književnog ruskog jezika i uvođenje novog nivoa umjetnosti u rusku književnost. Njegovo najpoznatije djelo je roman u stihu, [[Evgenij Onjegin (roman)|Evgenij Onjegin]]. Čitava nova generacija pjesnika, uključujući: [[Mihail Jurjevič Ljermontov|Mihaila Ljermontova]], [[Jevgenij Baratinski|Jevgenija Baratinskog]], [[Konstantin Batjuškov|Konstantina Batjuškova]], [[Nikolaj Nekrasov|Nikolaja Nekrasova]], [[Aleksej Konstantinovič Tolstoj|Alekseja Konstantinoviča Tolstoja]], [[Fjodor Tjutčev|Fjodora Tjutčeva]] i [[Afanasije Feta|Afanasija Feta]] slijedili su Puškinove korake.

Ne samo poezija već je i [[proza]] doživjela procvat. Prvi veliki ruski romanopisac bio je [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]]. Uslijedili su [[Ivan Sergejevič Turgenjev]], [[Mihail Saltikov-Šedrin]] i [[Nikolaj Leskov]], koji su svi pisali kratke priče i romane kao i romanopisac [[Ivan Gončarov]]. [[Lav Tolstoj]] i [[Fjodor Dostojevski]] uskoro su postali međunarodno poznati po svojim djelima, a mnogi književni kritičari poput F. R. Leavisa opisali su i jednog i drugog kao najveće romanopisce u historiji. Tokom druge polovine vijeka [[Anton Pavlovič Čehov]] je nadmašio druge u pisanju kratkih priča i postao vjerovatno najveći pisac drama svog vremena.

Neki od najznačajnijih predstavnika ruske književnosti su:

* [[Aleksandar Sergejevič Puškin]] (1799–1837)
* [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]] (1809–1852)
* [[Fjodor Dostojevski]] (1821–1881)
* [[Lav Tolstoj]] (1828–1910)
* [[Anton Pavlovič Čehov]] (1860–1904)
* [[Maksim Gorki]] (1868–1936)
* [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] (1895–1925)
* [[Mihail Aleksandrovič Šolohov]] (1905–1984)
* [[Aleksandar Solženjicin]] (1918–2008)

=== Umjetnost ===
{{Glavni|Ruska umjetnost}}
[[Datoteka:Автопортрет. Художник. 1933. ГРМ.png|mini|165x165piksel|[[Kazimir Maljevič]]]]
[[Datoteka:Angelsatmamre-trinity-rublev-1410.jpg|thumb|left|upright|Primjerak ruske ikone poznate kao [[Andrej Rubljov|Rubljova]] ''Trojica'']]
Rano rusko slikarstvo zasnivalo se uglavnom na izradi [[ikona]] i živopisnih [[Freska|freski]], žanrova slikarstva naslijeđenih iz perioda [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]]. Usponom ruske moći umjetnici poput [[Teofan Grk|Teofana Grka]], [[Dionisijus]]a Dionisius i [[Andrej Rubljov|Andreja Rubljova]] su povezani uglavnom sa ruskom umjetnošću.

[[Ruska akademija umjetnosti]] je osnovana [[1757]]. godine što je ruskim umjetnicima pomoglo u ostvarivanju međunarodne uloge i statusa. [[Ivan Argunov]], [[Dmitrij Levicki]], [[Vladimir Borovikovski]] i drugi akademici iz 18. vijeka uglavnom su se usredsredili na portretno slikarstvo. Početkom 19. vijeka, u periodu procvata [[Neoklasicizam|neoklasicizma]] i [[Romantizam|romantizma]], mitološke i biblijske teme inspirisale su mnoge istaknute slikare, naročito Karl Briullova i Aleksandra Ivanova.

Sredinom 19. vijeka grupa predstavnika kritičkog realizma, [[Peredvižnjevci]] je raskrstila sa tadašnjom Akademijom i pokrenula školu umjetnosti koja je bila lišena akademskih ograničenja. Ti umjetnici su bili uglavnom realisti koji su smisao ruskog identiteta potražili u pejzažima velikih rijeka, šuma i breza, kao i u živahnim žanrovskim scenama i velikim portretima svojih savremenika. Neki umjetnici usredsredili su se na prikazivanje dramskih trenutaka ruske historije, dok su se drugi obratili društvenoj kritici, svojim djelima prikazujući stanje siromaštva i karikaturizaciju vlasti. Takav kritički realizam je cvjetao tokom vladavine cara [[Aleksandar II, car Rusije|Aleksandra II]]. Vodeći realisti tog doba su bili: Ivan Šiškin, Arkhip Kuindži, Ivan Kramskoj, Vasilij Polenov, Isak Levitan, Vasilij Surikov, Viktor Vasnecov, Ilja Repin i Boris Kustodijev.

Na prelomu 20. vijeka pojavilo se simboličko slikarstvo, kojeg predstavljaju Mihail Vrubel, Kuzma Petrov-Vodkin i Nikolas Roerich.

* [[Vasilij Kandinski]] (1866–1944)
* [[Kazimir Maljevič]] (1878–1935)

=== Muzika i ples ===
{{Glavni|Muzika Rusije|Ruski balet|Spisak ruskih kompozitora}}
[[Datoteka:1989 CPA 6113.jpg|thumb|230px|desno|Sovjetska poštanska marka na kojoj su prikazani ruski narodni muzički instrumenti.]]
Najstariji oblik muzičke tradicije u Rusiji je [[Ruska narodna muzika]], koja je blisko vezana za seoski život i običaje.
Njeni korijeni se nalaze u [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj crkvi]], gdje se pjeva tokom najvećeg dijela njihovih vjerskih službi i gdje nisu bili korišteni muzički instrumenti. Najveći dio [[Rusi|ruskog]] stanovništva je bio nepismen i siromašan, pa su rijetki bili [[muzički instrumenti]]. Iz tih razloga je vokalna muzika i najzastupljenija.
Ruski narodni muzički instrumenti su obično bili korišteni u životu pastira ili za određene vrste narodnih plesova i pjesama. Među instrumentima najpoznatiji su [[balalajka]] i [[harmonika]], a koriste se samo u pojedinim ruskim područjima. Najčešći muzički instrumenti su: žičani instrumenti (balalajka, zviždaljka, gusle, domra, violina), [[puhački instrumenti]] (žalejka, rog, kugiklji). 
U starim ljetopisima su spomenuti: vojne trube, lovački rogovi, tamburaši. Instrumenti kao što su harmonika, [[mandolina]], gitara sa 7 žica, relativno kasno su se pojavili u Rusiji (19-20 vijek).
Na osnovama stare ruske narodne muzike su kasnije razvijani različiti oblici umjetničke muzike, koja u Rusiji često sadrži narodne melodije i narodne elemente ili muziku drugih etničkih grupa koje žive u Rusiji.
&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;
Datoteka:Balakirev1860s CuiIP 73 600.jpg|[[Milij Aleksejevič Balakirev]]
Datoteka:Borodin.jpg|[[Aleksander Borodin]]
Datoteka:Cesar cui.jpg|[[César Cui]]
Datoteka:Modest Musorgskiy, 1870.jpg|[[Modest Mussorgski]]
Datoteka:Walentin Alexandrowitsch Serow 004.jpg|[[Nikolaj Rimski-Korsakov]]
&lt;/gallery&gt;
Rusku muzičku scenu 19. vijeka karakteriziraju tenzije između klasičnog kompozitora [[Mihail Glinka|Mihaila Glinke]], zajedno sa ostalim članovima [[Velika petorka|Velike petorke]] (galerija iznad), koji su prigrlili ruski nacionalni identitet dodavajući u svoja muzička djela primjese vjerskih i tradicionalnih elemenata, i [[Rusko muzičko društvo|Ruskog muzičkog društva]] na čelu s kompozitorima, braćom [[Anton Rubinstein|Antonom]] i [[Nikolai Rubinstein|Nikolajem Rubinsteinom]], koji su zastupali konzervativniji pravac. Tradiciju [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]] (1840–1893), jednog od najvećih kompozitora [[Romantizam (muzika)|romantizma]], nastavio je [[Sergej Rahmanjinov]] (1873–1943) tokom 20. vijeka. Među svjetski poznate ruske kompozitore 20. vijeka također se ubrajaju [[Aleksandr Skrjabin]], [[Igor Stravinski]] (1882–1971), [[Sergej Prokofjev]] (1891–1953), [[Dmitrij Šostakovič]] (1906–1975) i [[Alfred Šnitke]] (1934–1998).

== Sport ==
{{Glavni|Sport u Rusiji}}
[[Datoteka:Reprezentacja Rosji2.jpg|thumb|desno|[[Nogometna reprezentacija Rusije]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]]]
Sportisti Sovjetskog Saveza a poslije i sportisti Rusije su uvijek bili među prve četiri države po broju zlatnih medalja osvojenih na ljetnim olimpijadama. Sovjetski gimnastičari, hrvači, dizači tegova, bokseri, strijelci, skijaši, biatlonci, zajedno s sovjetskom košarkašima, rukometašima, odbojkašima i hokejašima su bili među najboljim na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://www.la84foundation.org/OlympicInformationCenter/OlympicReview/1974/ore84/ore84k.pdf|title=The USSR and Olympism|journal=[[Olympic Review]]|publisher=[[International Olympic Committee]]|issue=84|pages=530–557|date=oktobar 1974|format=PDF|access-date=28. 3. 2008|archive-date=16. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130116214930/http://www.la84foundation.org/OlympicInformationCenter/OlympicReview/1974/ore84/ore84k.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prve olimpijske igre na području Rusije bile su 
[[Olimpijske igre 1980.|ljetne olimpijske igre održane 1980. u Moskvi]] dok su zimske održane [[Zimske olimpijske igre 2014.|2014. u Sočiju]].

=== Olimpijske igre ===
{{Glavni|Rusija na Olimpijskim igrama}}
Organizaciju i upravljanje olimpijskim takmičenjima u Rusiji, zadužen je [[Ruski olimpijski savez]], osnovan 1911. godine, a obnovljen 1992. godine. U ostalim periodima ruski sportisti nastupali su za selekcije [[Sovjetski Savez na Olimpijskim igrama|Sovjetskog Saveza]] i selekciju [[Zajednica Nezavisnih Država na Olimpijskim igrama|Zajednice Nezavisnih Država]] Od [[LJOI 1994.|1994.]] godine na ukupno šest [[Ljetne olimijske igre|Ljetnih olimpijskih igara]] pa do [[LJOI 2016.|206.]] ruski sportisti osvojili su 426 medalja, od toga 149 zlatnih, 124 srebrne i 153 bronzanih, te su na ukupnoj listi na desetom mjestu. Na [[ZOI|Zimskim olimpijskim igrama]] od [[ZOI 1994|1994.]] pa do [[ZOI 2018.|2018]] na sedam nastupa osvojili su 120 medalja od kojih su 47 zlatne, 38 srebrne i 35 bronzanih, te zauzimaju deveto mjesto u ukupnom plasmanu svojenih medalja.

=== Nogomet ===
{{Glavni|Nogomet u Rusiji}}
{{Također pogledajte|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.}}
[[Nogomet]] je jedan od najpopularnijih sportova u modernoj Rusiji. [[Sovjetska nogometna reprezentacija]] bija je prva koja je osvojila titulu prvaka na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskom prvenstvu u nogometu]] održanom [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1960.|EP 1960.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. Jedan od najstaknutijih nogometaša iz tog perioda je [[Lav Jašin]], koji je zabilježio nastup na četiri [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetska prvenstva u nogometu]] u periodu od 1958. do 1970. godine, te se smatra jednim od najvećih golmana u historiji nogometa a odabran je u [[Tim snova FIFA Svjetskih prvenstava]]. Osim jedne osvojene titule prvaka Evrope, sovjetski reprezentativci su igrali još i finale [[Evropskog prvenstva 1988.|EP 1988.]] a osvajali su i zlatne medalje na [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1956.|olimpijskim igrama 1956.]] i [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]] godine.

Organizaciju nogometnih takmičenja u Rusiji, vodi [[Ruski nogometni savez]], koji organizuje ligaška i kup takmičenja. Najviše titula prvaka u [[Premjer liga Rusije|Premjer ligi]] ima [[Spartak Moskva]], ukupno deset, a najviše pobjeda u [[Kup Rusije|Kupu Rusije]] imaju [[Lokomotiva Moskva]] i [[PFK CSKA Moskva]] ukupno po sedam titula. Ruski nogometni klubovi [[PFK CSKA Moskva]] i [[FK Zenit Sankt Peterburg]] osvojili su [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropsku ligu]] [[UEFA Evropska liga 2004/2005.|2005.]] i [[UEFA Evropska liga 2007/2008.|2008.]] godine, respektivno. U novije vrijeme najbolji rezultat [[Ruska nogometna reprezentacija]] je postigla plasmanom u polufinale [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropskog prvenstvg u nogometu]] održanog 2008. u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]] gdje je izgubila od [[Španska nogometna reprezentacija|reprezentacije Španije]] koja je i postala prvak. Najveći nogometni događaj na prostoru Rusije je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje će se održati u junu i julu 2018. gdje će se u 11 gradova i 12 stadiona evropskog dijela i područja [[Ural]]a ugostiti 32 najbolje svjetske reprezentacije.

=== Košarka ===
{{Glavni|Košarka u Rusiji}}
[[Ruska košarkaška reprezentacija]] je 2007. godine osvojila prvo mjesto na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.|Evropskom prvenstvu u košarci]]. To je za reprezentaciju, pored jedne srebrne i dvije bronzane, prva zlatna medalja na evropskom prvenstvu na kojem su učestvovali ukupno 13 puta. Ruski košarkaški klub [[PBC CSKA Moscow]] jedan je od najboljih timova u Evropi, sa osvojenih 7 titula evropskog i ukupno 44 titule državnog prvaka (24 titule iz sovjetskog doba i 20 ruskih titula).

=== Rukomet ===
{{Glavni|Rukomet u Rusiji}}
{{sekcija}}

=== Odbojka ===
{{Glavni|Odbojka u Rusiji}}
{{sekcija}}

=== Vaterpolo ===
{{Glavni|Vaterpolo u Rusiji}}

=== Hokej na ledu  ===
{{Glavni|Hokej na ledu u Rusiji}}
Iako se [[hokej na ledu]] pojavio tek u sovjetskom periodu, [[Reprezentacija Sovjetskog Saveza u hokeju na ledu]] uspjela je osvojiti zlato na skoro svim olimpijskim i svjetskim prvenstvima na kojima su učestvovali. Ruski hokejaši [[Valerij Harlamov]], [[Sergej Makarov]], [[Vjačeslav Fetisov]] i [[Vladislav Tretiak]] drže četiri od šest pozicija [[IHF]]ovog ''Tima stoljeća''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iihf.com/channels/iihf-world-championship/news/news-singleview-world-championship/article/iihf-centennial-all-star-team.html |title=IIHF Centennial All-Star Team |publisher=Iihf.com |access-date=27. 4. 2010  |archive-url=https://web.archive.org/web/20090610024004/http://www.iihf.com/channels/iihf-world-championship/news/news-singleview-world-championship/article/iihf-centennial-all-star-team.html |archive-date=10. 6. 2009}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija Rusije u hokeju na [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama|Olimpijskim turnirima]] je osvojila jednu srebrnu i jednu bronzanu olimpijsku medalju, na turnirima od [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]

Na [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na led|Svjetskim prvenstvima]] održanim [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 1993.|SP 1993]], [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2008.|SP 2008]], [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2009.|SP 2009]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iihf.com/sk/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews[tt_news]=3570&amp;cHash=e297f36b56c3588a73701c29a8895077|title=Pure gold: Russia repeats!|publisher=[[IIHF]]|date=10. 5. 2009|access-date=28. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2012.|SP 2012.]] i [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2014.|SP 2014.]] osvajali su zlatna odličja. Pored pet zlatnih, ruski hokejaši osvojili su još tri srebrne i četiri brontane medalje.

[[Kontinentalna liga u hokeju na ledu]] (KHL) osnovana je 2008. godine kao nasljednica [[Ruska supeliga u hokeju na ledu|Ruske superlige]]. Ova liga je rangirana kao najbolja hokejska liga u Evropi od 2009. godine&lt;ref&gt;{{cite web|title=Russian league tops first CHL ranking|url=http://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews[tt_news]=761&amp;cHash=9ba72730fbb5b1cd42b3115bf5ad3e81|date=7. 3. 2008|access-date=28. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; i druga najbolja u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews[tt_news]=6876&amp;cHash=60f30f7f072dfbdf8e5b4c471559f28f|title=World of difference for KHL?|publisher=iihf.com|date=7. 5. 2012|access-date=28. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; To je međunarodna profesionalna hokejaška liga [[Evroazija|Evroazije]] i sastoji se od 28 klubova, od kojih su 22 iz Rusije a ostali klubovi su iz [[Latvija|Latvije]], [[Kazahstan]]a, [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Finska|Finske]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Kina|Kine]]. KHL je četvrta liga u Evropi po broju gledalaca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fhr.ru/en/main/ofnews/card/?id_4=7476|title=KHL is on the 4th place by attendance|publisher=IIHF|access-date=2. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Biatlon ===
{{Glavni|Biatlon u Rusiji}}
[[Datoteka:Drachev2013.jpg|140px|mini|desno|[[Vladimir Dračev]], najuspješniji ruski biatlonac]]
[[Datoteka:Bog-Tit.JPG|140px|mini|desno|[[Ana Bogalij-Titovec]], jedan od najuspješnijih ruskih biatlonki]]
Organizacijom takmičenja u biatlonu u Rusiji rukovodi [[Ruski biatlonski savez]]. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991, [[Sovjetski biatlonski savez]] podijelio se na desetak saveza. Do tada su ruski biatlonci nastupali pod zastavom Sovjetskog saveza, zatim kao [[Zajednica Nezavisnih Država]], a od [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezone 1992/93.]] nastupaju kao ruska reprezentacija. Na takmičenjima na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]], od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] u ukupno sedam nastupa do [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] ruski biatlonci osvojili su četiri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja, Najuspješniji ruski biatlonac bio je [[Jevgenij Ustjugov]] sa dvije zlatne i jednom bronzanom medaljom, a najuspješnija biatlonka [[Ana Bogalij-Titovec]] koja je osvojila dvije zlatne medalje. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] u ukupno na 24 prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] pa do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] ruski biatlonci osvojili su 33 zlatne, 37 srebrnih i 23 bronzane medalje.{{efn|Međunarodni biatlonski savez [[IBU]] pribraja medalje Sovjetskog saveza i Zajednice Nezavisnih Država Rusiji, te po toj metodi Rusija ima ukupno 182 medalje i to 69 zlatnih, 66 srebrnih i 47 bronzanih}} Najviše medalja osvojio je [[Vladimir Dračev]]: 4 zlatne, 5 srebrnih i 1 bronzanu; a u ženskoj konkurenciji [[Olga Piljova]]: 6 zlatnih, 2 srebrne i 1 bronzanu. U takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]], [[Vladimir Dračev]] je pobijedio jedanput u ukupnom plasmanu i to u  [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96]], a [[Anfisa Rezcova]] je pobijedila dva puta i to u sezonama [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] i [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] Najviše pobjeda u Svjetskom kupu ima [[Anton Šipuljin]] ukupno 11, a u ženskoj konkurenciji [[Olga Zajceva]] sa 13 pobjeda. Rusija je bila domaćin trima Svjetskim prvenstvima u biatlonu: [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]] u [[Novosibirsk]]u i dva puta u [[Hanti-Mansijsk]]u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011.]]

== Filatelija ==
{{sekcija}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak nacionalnih parkova u Rusiji]]

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Russia}}
* [http://www.gov.ru Službeni sajt vlade]
* [http://www.kremlin.ru Službeni sajt predsjednika]
* [https://wikiway.com/russia/goroda/ Gradovi Rusije]

{{Rusija po temama}}
{{Države Evrope}}
{{Države Azije}}
{{CIS}}
{{OIK}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Rusija| ]]
[[Kategorija:Crnomorske države]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:Države svijeta]]</text>
      <sha1>q380d9p5lsv13v341uxrunsjvl60clf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Željezničar Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1562</id>
    <revision>
      <id>3429006</id>
      <parentid>3428470</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:25:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenutni sastav */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43047" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|FK Željezničar}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1A478F
| Ime kluba                   = FK Željezničar
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Željezničar Sarajevo
| Grb                         = FK Željezničar Sarajevo.png
| veličina_grba               = 160px
| Nadimak                     = ''Željo''&lt;br&gt;''Plavi''
| Osnovan                     = [[19. septembar]] [[1921]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]]
| Konfederacija               = [[UEFA]]
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| Kapacitet                   = 13.449&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = Edis Kovačević
| Trener                      = [[Edis Mulalić]]
| Uspjesi                     = 16 trofeja
| Nacionalni kupovi           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1'''
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = Zvornička 27 &lt;br /&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica                 = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba]
| Trenutna sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2022/2023.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_t1                   = _zeljeznicar2122h
| uzorak_dr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_š1                   = 
| uzorak_č1                   = 
| lijeva ruka1                = 
| tijelo1                     = 
| desna ruka1                 = 
| šorc1                       = 0000FF
| čarape1                     = 0000FF
| opis1                       = 
| uzorak_lr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_t2                   = _zeljeznicar2122a
| uzorak_dr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_š2                   = 
| uzorak_č2                   = 
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 87CEFA
| čarape2                     = 87CEFA
| opis2                       = 
| uzorak_lr3                  = _haugesund17h
| uzorak_t3                   = _macronkimah1wrb
| uzorak_dr3                  = _haugesund17h
| uzorak_š3                   = 
| uzorak_č3                   = 
| lijeva ruka3                = FFFFFF
| tijelo3                     = FFFFFF
| desna ruka3                 = FFFFFF
| šorc3                       = FFFFFF
| čarape3                     = FFFFFF
| opis3                       = 
}}
'''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', je profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].

Osnovan je 19. septembra 1921. godine. Željezničar je jedan od najpoznatijih i najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971-72. osvaja prvu ligu Jugoslavije. 1981. godine je igrao finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984-85. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]].

Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je [[FK Sarajevo|Sarajevo]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]].

==Historija==
===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu===
Željezničar je osnovan [[15. septembar|15. septembra]] [[1921]]. godine od strane radnika ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]]. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim, klubovima Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama.

Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1.

{{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''&lt;br /&gt;U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}}

===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza===
[[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]]

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama &quot;plavi&quot; su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza.

Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički &quot;Željezničarski sportski klub&quot; nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK.

===Oduzimanje najboljih igrača===
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.&lt;ref&gt;[http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg Kako je nestalo pola Želje]&lt;/ref&gt; Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije.

===Prva titula===
[[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]]

Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku sa beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su &quot;plavi&quot; sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenačkog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman &quot;plavih&quot; je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić.

===Period poslije rata u BiH===
[[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.&lt;ref&gt;[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.is/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]&lt;/ref&gt; Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata  2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.&lt;ref&gt;[https://archive.is/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]&lt;/ref&gt; Utakmica je završena rezultatom 1:1.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]&lt;/ref&gt;

5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao &quot;Zubandan&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]&lt;/ref&gt;

U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu &lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]&lt;/ref&gt;. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]&lt;/ref&gt; i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Evropski nastupi==
Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova.

Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone &quot;plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra sa bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0.

Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija.

Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2.

Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7).

Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1.

Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu.

Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, dok je na Koševu bilo 0-1 &lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]&lt;/ref&gt;.

Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]&lt;/ref&gt;. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]&lt;/ref&gt;.

===Utakmice===
====[[UEFA Liga prvaka]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]].
| [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]
|1 {{tooltip|R|Runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
|1–2
|0–2
|1–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]].
| rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]
|0–0
|0–4
|0–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]]
|3–0
|1–0
|4–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|0–1
|0–4
|0–5
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]]
|0–1
|0–5
|0–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|1–2
|1–4
|2–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|1–2
|3–4
|4–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Evropska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
|0–2
|0–6
|0–8
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]]
|0–0
|1–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]]
|2–2
|0–0
|2–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]]
|1–0
|2–0
|3–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|2–0
|1–0
|3–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]]
|0–1
|1–2
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]]
|1–0
|2–2
|3–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]]
|0–0
|0-2
|0-2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]]
|3-1
|2-0
|5-1
||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]]
|1-2
|1-3
|2-5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|{{n/a}}
|1-3
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup UEFA]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]].
| 1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|3–0
|1–3
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2R
| align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|1–1
|2–2
|3–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3R
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]]
|1–2
|2–1
|3–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]].
|1R
| align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
| align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
|2–1
|1–1
|3–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3R
| align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
|4–0
|0–2
|4–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–0
|1–1
|3–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|0–0
|1–3
|1–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]]
|0–0
|0–1
|0–1
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]
|1–0
|3–1
|4–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]]
|4–0
|5–1
|9–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]]
|1–2
|0–7
|1–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup velesajamskih gradova]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]].
|1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|3–4
|4–5
|7–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

==== [[UEFA Intertoto kup]] ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
!
|-
| rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]].
| rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]]
|2–1
|1–2
|rowspan=3 align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|3–1
|1–1
|-
| align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
|2–2
|0–0
|-
|}

====[[Mitropa kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|4–1
|2–0
|6–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]].
|1R
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|2–2
|1–2
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]].
|1R
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|4–0
|1–1
|5–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]]
|1–1
|1–2
|2–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Stadion==
{{Glavni|Stadion Grbavica}}

Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.449 sjedećih mjesta.

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.&lt;ref&gt;https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/&lt;/ref&gt;]]

==Navijači==
Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion.

Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija &quot;The Maniacs 87&quot; |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju &quot;The Maniacs&quot;, ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe &quot;Blue Tigers&quot; i &quot;Joint Union&quot;. Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.&lt;ref&gt;[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime &quot;Braće Begić&quot;. 
Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir &quot;Dževad Begić Đilda&quot; na Grbavici]&lt;/ref&gt;

Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]],  [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi.

==Trenutni sastav==
''Posljednja izmjena: 12. august 2022.''&lt;ref&gt;{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 12. 8. 2022| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 12. 8. 2022| year = 2022| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=[[Luka Malić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Haris Hajdarević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Aleksandar Kosorić]]|poz=DF}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=[[Edin Cocalić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Sedad Subašić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Nedim Mekić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Dženan Haračić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Samir Bekrić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=[[Hamza Gasal]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Tarik Karić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Vedad Muftić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=[[Semir Štilić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Benjamin Šehić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Amar Drina]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BRA|ime=[[Clarismario Santos]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=[[Dženis Beganović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Omar Beća]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Marin Galić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Stjepan Vego]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=GAN|ime=[[Joseph Amoah]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=[[Ajdin Kobašević]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=BIH|ime=[[Benjamin Križevac]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=HRV|ime=[[Josip Bender]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Ardonis Mućaj]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

===Igrači na posudbi===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Nikola Milićević]]|poz=GK}} (''u [[NK Stupčanica Olovo|Stupčanici]]'')
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Amar Musić]]|poz=DF}} (''u [[OFK Gradina Srebrenik|Gradini]]'')
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=BIH|ime=[[Edin Mujić]]|poz=MF}} (''u [[FK Goražde|Goraždu]]'')
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Uspjesi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1971–72
|-
|II mjesto
|1970–71
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1956–57, 1961–62, 1977–78
|-
|II mjesto
|1953–54
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]'''
|I mjesto
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13]]
|-
|II mjesto
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20]]
|-
|'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
|Finalista
|1980–81
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
|Pobjednik
|1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18]]
|-
|Finalista
|1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13
|-
|'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]'''
|Pobjednik
|1998, 2000, 2001
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup UEFA]]'''
|1/2 finale
|1984–85
|-
|1/4 finale
|1971–72
|-
|}

==Treneri==
{{Div col|5}}
*[[Datoteka:Sin bandera.svg|20px]] [[Adolf Šmit]] (1922–1923)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934)
*{{ZD|JUG}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935)
*{{ZD|JUG}} [[Vilim Novak]] (1935–1936)
*{{ZD|JUG}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939)
*{{ZD|JUG}} [[Dušan Marković]] (1939–1941)
*[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) 
*{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1947–1948)
*{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949)
*{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953)
*{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) 
*{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956)
*{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) 
*{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959)
*{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960)
*{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) 
*{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) 
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) 
*{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986)
*{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987)
*{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992)
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999)
*{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004)
*{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] (2006–2007)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) 
*{{ZD|SLO}} [[Miloš Kostić]] (2016)
*{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018)
*{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) 
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021)
*{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021)
*{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–danas)
{{Div col end}}

==Predsjednici kluba==
{{Div col|5}}
*Hinko Tegzeš
*Ljubo Gospodnetić
*Tadija Živković
*Drago Matulić
*Dušan Savić
*Pavle Bašić
*Ljubiša Veselinović
*Vidak Bulajić
*Halid Topić
*Josip Vranešić
*Gojko Pobrić
*Miladin Draškić
*Radoslav Škobić
*Božidar Čalović
*Omer Topuzović
*Nusret Mahić
*Hamdija Omanović
*Anto Sučić
*Nedjeljko Stipić
*Subhija Karamehić
*Božo Bevanda
*Nedžad Dizdarević
*Hajrudin Čengić
*Esad Ibrahimović
*[[Nedžad Branković]]
*Kemal Kozarić
*Redžad Ćatić
*Sabahudin Žujo
*Faruk Telibećirović
*Narcis Džumhur
*Samir Landžo
*Mladen Grubešić 
*Faruk Telibećirović
*Sabahudin Žujo
*[[Almir Gredić]] 
*Vedran Vukotić
*Senad Misimović
*Nihad Selimović
*Admir Džubur
*Samir Cerić
*Nazif Hasanbegović
*Edis Kovačević
{{Div col end}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|FK Željezničar}}
*[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba]
*[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača]
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e]
*[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }}
*[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=493&amp;Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org]

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = FK Željezničar u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]]</text>
      <sha1>scn6jl1zel98iek64hxprph58cwa462</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mula Mustafa Bašeskija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1645</id>
    <revision>
      <id>3429040</id>
      <parentid>3425188</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:56:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9467" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Mula Mustafa Bašeskija
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = 1731. ili 1732.
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Bosanski pašaluk]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
| datum_smrti        = 18. august 1809. (oko 78 godina)
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosanski pašaluk]], Osmanlijsko Carstvo
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = 
| religija           = [[Islam]]
| supružnik          = Safija
| djeca              = 10
}}
'''Mula Mustafa Bašeskija'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.izj.unsa.ba/files/1991-20-3-4/8-SenahidHalilovic189-197.PDF|title=SenahidHalilovic189-197.PDF|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt; '''- Ševki''' bio je [[Bošnjaci|bošnjački]] ljetopisac, rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1731. ili 1732. godine u [[Mimar Sinanova mahala|Mimar Sinanovoj mahali]]. Pretpostavlja se da je umro 18. augusta 1809. godine u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/mula-mustafa-baseskija-mnogo-vise-od-narodnog-pisara/235522|title=Mula Mustafa Bašeskija, mnogo više od narodnog pisara|newspaper=Radio Sarajevo |access-date=24. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nap.ba/new/vijest.php?id=3657|title=Mula Mustafa Bašeskija: Za Bošnjake on je mnogo više od narodnog pisara|website=Novinska agencija Patria |language=en |access-date=24. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; 
O Bašeskiji je poznato ono što je sebi zabilježio u svom [[Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije|Ljetopisu]], pa je to ujedno i jedini izvor za upoznavanje njegova života i rada. Puno mu je ime Mula Mustafa Bašeskija sa pjesničkim pseudonimom Ševki. Sin je Ahmedov, a unuk Kadri-hodže.

== Biografija ==
Početno obrazovanje dobio je u [[mekteb]]u kod hodže Sulejman-efendije Arnauta. Bašeskija je izučio i kazazski zanat kod majstora Šahinbašića, [[kazaz]]a i [[imam]]a jedne sarajevske [[Džamija|džamije]], o kojem se ljetopisac ne izražava najljepše.
[[Datoteka:Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije (1746-1804).jpg|mini|311x311piksel|Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije (1746-1804)]]
Nekog Mahmuta Zaimovića spominje kao svog drugog majstora u kazaskom zanatu. Izgleda da se Mula Mustafa kasnije prestao baviti ovim poslom, nego je najvjerovatnije produžio naukovanje u nekoj od sarajevskih [[medresa]]. Tako je 1757. godine postavljen za sibjan-mualima u mektebu kod [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadije džamije]]. Dvije godine kasnije primio se i dužnosti imama i [[hatib]]a [[Buzadži hadži-Hasanova džamija|Buzadži hadži-Hasanove džamije]].

Bašeskija se nije zadovoljio ni s mualimskom službom koju napušta i 1763. godine postaje narodni pisar. To će postati njegovo glavno zanimanje, pa je radi pisarskih poslova iznajmio jedan mali dućan u Mudželitima pod [[Sarajevska sahat-kula|Sahat-kulom]]. Sastavljao je i pisao nepismenom svijetu privatna pisma, molbe, žalbe, ugovore, potvrde, popisivao ostavštine umrlih građana i drugo. O tome da mu je pisarski posao dobro napredovao i donosio lijepe prihode, te kasnije iznajmljuje drugi, veći dućan i angažuje i druge pisare za pomoćnike. Pored toga, u dva navrata bilježi prihode i utvrđuje koliko je papira utrošio za pisanje.

Svoje obrazovanje i usavršavanje Bašeskija i dalje ne napušta, pa sluša predavanja o [[šerijat]]skom pravu i [[Astronomija|astronomiji]] kod [[muderis]]a [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begove medrese]] [[Mehmed-Razi Velihodžić]]a. Kod šejha [[Hadži Sinanova tekija|Hadži-Sinanove tekije]] hadži-Muhameda izučava misticizam ([[Tesavuf|tesavvuf]]) i stupa u [[derviš]]ki red Kaderija. U svom dućanu, pored pisarskih poslova, podučavao je i učenike medresa i druge osobe u arapskoj [[Kaligrafija|kaligrafiji]] i šerijatskom nasljednom pravu. Osim toga, on 1779. godine bilježi kako se s nekoliko prijatelja jednom sedmično sastajao u kući nekog Vilajetovića na [[Atmejdan]]u, gdje bi pored sijela i razgovora po pola sata posvećivali čitanju knjiga. Takva sijela uz [[Halva|halvu]] održavana su i na drugim mjestima u Sarajevu i nazivana &quot;Sohbet-halva&quot;.

Bašeskija je ostavio nešto podataka i o svojoj porodici. Njegov otac Ahmed je umro dok je Mustafa bio još kao dijete, a majka mu Fatima, kći Mehmed-hodžina, preudala se za nekog mutapčiju i umrla od kapi 1772. godine. Mula Mustafa se oženio vrlo mlad sa Safijom, kćerkom Mustafa-age Čartozana. Do 1778. godine rodilo mu se devetoro djece, od kojih je te godine na životu samo troje, dvije kćeri i sin Mustafa, kojeg je on dao da uči berberski zanat. Deseto dijete mu je rođeno 1782. godine. Od tri kćeri, koliko ih je sada imao, dvije su mu umrle u vrijeme haranja kuge 1783. godine. Prema tome, Bašeskiju su nadživjeli samo jedna kći i sin Mustafa. Bašeskija je rođen i sve do 1759. godine bio nastanjen u Mimar Sinanovoj mahali, ali je spomenute godine kao imam [[Buzadžić džamija|Buzadžića džamije]] iznajmio Šebešlića kuću u istoj mahali, odakle se ponovno 1773. godine vraća u svoju kuću u Mimar Sinanovoj mahali.

Godine 1760. Bašeskija je putovao u [[Beograd]] radi sređivanja poslova oko ostavštine svog daidže [[Topal Osman-aga|Topal Osman-age]], bašeskije 97. džemata, koji je te godine umro u Beogradu. Osim ovog kratkog odsustvovanja iz Sarajeva, ljetopisac je zabilježio da se 1. jula 1781. godine s porodicom odselio iz Sarajeva u [[Zgošća|Zgošću]] kod [[Kakanj|Kaknja]] i tu se primio mualimske dužnosti. Da se brzo razočarao, pokazuje činjenica što se već februara 1782. godine vraća u Sarajevo, gdje nastavlja svoj pisarski posao. Ponovno je preuzeo i dužnost imama Buzadžića džamije, pa i ovu dužnost uz još jedan kraći period obavljao sve dok se nije razbolio.

Godine 1800. postao je službenik Husrev-begova vakufa primivši se dužnosti džuzhana.

Godine 1801. je umro od kapi, ali nije ustanovljen tačan datum njegove smrti. Većina autora koji su ranije pisali o Bašeskiji pretpostavljaju da je umro 1803. godine, dok Muderizović, koji je prevodio &quot;Ljetopis&quot; Bašeskije, smatra da je ljetopisac umro 1805. godine, što bi se i moglo zaključivati na osnovu samog &quot;Ljetopisa&quot;, jer posljednje vijesti, koje je Bašeskija ostavio u &quot;Ljetopisu&quot;, potiču iz [[Hidžra|hidžretske]] 1219. godine koja odgovara 1804/1805. godini. Međutim, prema najnovijim istraživanjima ustanovljeno je da je Mula Mustafa Bašeskija umro 18. augusta 1809. godine. Naime, u fragmentarno sačuvanom &quot;Ljetopisu&quot; [[Mula Mustafa Firakija|Mustafe Firakije]], a za kojeg se pretpostavlja da je sin Mula Mustafe Bašeskije, stoji i sljedeća bilješka: {{Citat|&quot;7. redžeba ili 6. agistosa 1224. u petak u podne u pet i po sahata, preselio je u vječnost naš otac Mula Mustafa. Neka je na njeg Božja milost!&quot;}} Bašeskija je, nakon što ga je obolio 1801. godine, još ponešto bilježio u svoj &quot;Ljetopis&quot; do 1804/05. godine, a potom je, pošto ga je savladala [[bolest]], prestao bilježiti događaje i umro 18. augusta 1809. godine. I Bašeskijina majka Fatima, koja je umrla 1772. godine, od iste bolesti, ležala više godina, ali se u početku bolesti 2-3 godine mogla pomalo kretati, pa se prema tome može pretpostaviti da je ova bolest u porodici Bašeskije bila nasljedna. I pored svih nastojanja da se pronađe [[Mezarje|mezar]] Bašeskije, nije se uspjelo. Pretpostavlja se da je sahranjen na mezarluku u [[Mimar-Sinan]]ovoj mahali u blizini svoje kuće.

U izvorima, osim &quot;Ljetopisa&quot;, Bašeskija je ubilježen kao svjedoka u četiri rasprave vodene pred sarajevskim [[Kadija|kadijom]]. Prvi put se javlja 11. rebiul-ahira 1181. (6. IX 1767) kao Mustafa-baša Bašeskija, drugi put 2. safera 1189. (4. IV 1775) kao Mula Mustafa, imam Buzadži-zade džamije, a treći 26. džumadel-evela 1191. (2. VII 1777) i četvrti puta 26. Rebiul-evela 1210. (10. X 1795) kao Mustafa-efendi, imam Buzadži-zade džamije. Sidžili: VIII. str. 95: XVI. str. 108: XVIII. str. 159 i XXXVI. str. 6 u [[Gazi Husrev-beg]]ovoj biblioteci u Sarajevu.Pisarska djelatnost navodi ga da započne svoj &quot;Ljetopis&quot;. Započeo ga je na sjećanje na događaje koji su započeli deceniju ranije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/bosnjacke-lektire-mula-mustafa-baseskija-ljetopis-sto-se-pamti-nestaje-sta-je-zapisano-ostaje/ |title=Bošnjačke lektire: Mula Mustafa Bašeskija ‘Ljetopis’ Što se pamti nestaje, šta je zapisano ostaje! |work=AKOS.ba |access-date=22. 10. 2017 |archive-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407163631/https://akos.ba/bosnjacke-lektire-mula-mustafa-baseskija-ljetopis-sto-se-pamti-nestaje-sta-je-zapisano-ostaje/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat}}
* [https://web.archive.org/web/20150501031709/http://www.bgs.ba/eknjige/images/stories/pdf/Mula_Mustafa_Baseskija-Ljetopis.pdf Mula Mustafa Bašeskija - Ljetopis], bgs.ba
* [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Basheskija_Mula_Mustafa/index.html Bašeskija: biografija i cjelovit tekst Ljetopisa]

{{DEFAULTSORT:Bašeskija, Mula Mustafa}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Rođeni 1731.]]
[[Kategorija:Umrli 1809.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanski jezik]]
[[Kategorija:Bošnjački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]</text>
      <sha1>71o3dv7ljfimapijngu1zzlgrkwxyla</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Coca-Cola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14950</id>
    <revision>
      <id>3429026</id>
      <parentid>3213936</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T08:15:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku 15-09-26-RalfR-WLC-0098.jpg datotekom [[:File:Coca-Cola_glass_bottle_(Germany).jpg|Coca-Cola_glass_bottle_(Germany).jpg]] (izvršilac: [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1799" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{infokutija piće
| ime=Coca-Cola
| logo         = [[Datoteka:Coca-Cola logo.svg|250px|Logo]] 
| slika        = [[Datoteka:Coca-Cola glass bottle (Germany).jpg|100px|Staklenka]]
| vrsta        = [[gazirano piće|gazirano]]
| proizvođač   = [[The Coca-Cola Company]]
| distributer  = 
| država       = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| uvedeno      = [[1886]]
| prekinuto    =
| boja         = Caramel E-150d
| okus         = 
| varijante    = 
| slično       = [[Pepsi]]
}}
[[Datoteka:Commercial. At the Coca Cola Plant BAnQ P48S1P06539.jpg|mini|Flaširanje; tvornica Coca-Cola Canada Ltd; 8. januar 1941, [[Montreal]]]]
'''Coca-Cola''' (fonol.: ''koka-kola'') popularno je [[gazirano piće|gazirano]] bezalkoholno piće koje proizvodi američko preduzeće [[The Coca-Cola Company|Coca-Cola]]. Prodaje se u više od 200 država svijeta. Proizvodi se u [[Atlanta, Georgia|Atlanti]], [[Georgia]]. Danas se prodaje u nekoliko vrsta, kao što su Diet, Cherry, Vanilla ili Zero.

Napravio je američki farmaceut [[John Pemberton]] 1886. godine.{{izvor}} U početku je bila patentirani [[lijek]], ali kada je Pemberton u nju dodao [[karamela|karamelu]] – dobila je primamljiv okus i tako je nastao najpopularniji sok na svijetu.

Zaštitni znak &quot;Coca-Cola&quot; jedan je od najpoznatijih logoa na svijetu i znak zapadnjačkog životnog stila. Američki TV kanal &quot;[[The History Channel]]&quot; objavio je da je riječ ''Coca Cola''{{izvor}} druga najpoznatija riječ na svijetu (poslije riječi ''[[wikt:OK|OK]]'').

== Također pogledajte ==
* [[Coca-Cola C2]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* {{službeni sajt|https://www.coca-colacompany.com|Službeni sajt kompanije}}

{{Stub-kulin}}

[[Kategorija:Coca-Cola]]
[[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]]</text>
      <sha1>tcft997i693us9enbuiavw2dxwczb7c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valletta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21128</id>
    <revision>
      <id>3429041</id>
      <parentid>3409510</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T11:16:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>777sms</username>
        <id>20485</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Malta-Turner- 24042008.jpg]] → [[File:Joseph Mallord William Turner - Malta.jpg]] [[c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10383" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Valletta
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             = Il-Belt Valletta
| kategorija            = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Malta 230915 Valletta 03.jpg
| opis_slike            = Panorama Valette
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                = Valletta coa.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Malta
| zastava_države        = da
| politička_podjela1    = [[Malta (ostrvo)|Malta]] | politička_podjela1_vrsta = Ostrvo
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 
| širina_stepeni        = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =
| dužina_stepeni        = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =
| najviši               =
| najviša_visina        = 
| najniža               =
| najniža_visina        =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 0,8
| površina_zemlje       =
| površina_vode         =
| površina_urban        =
| površina_metro        =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 6 098 | stanovništvo_datum =
| stanovništvo_urban    =
| stanovništvo_metro    =
| stanovništvo_općina   =
| stanovništvo_gustoća  = 7 622,5
| stanovništvo_urban_gustoća  = 
| stanovništvo_općina_gustoća = 
| stanovništvo_metro_gustoća  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| vlada                 =
| gradonačelnik         = Alexiei Dingli
| gradonačelnik_partija = [[Partit Nazzjonalista|PN]]
| lider                 =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = [[Srednjoevropsko vrijeme]] | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        = VLT
| pozivni broj          = 356
| kod                   =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Valletta-map.svg
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
{{Infokutija Svjetska baština
| SB             = Grad Valletta
| zvanični_naziv = 
| slika          = File:Panorama of Valletta.jpg
| veličina_slike = 
| opis           = 
| dio            = 
| sadrži         = 
| lokacija       = {{flag|Malta}}
| kriterij       = i, vi
| ID             = 131
| koordinate     = N35 54 2.016 E14 30 51.984
| godina         = 1980. 
| proširenja     = 
| ugroženost     = 
| površina       = 55,5 ha 
| tampon-zona    = 
| veb-sajt       = 
| locmapin       = 
| opis_karte     = 
| širina_karte   = 
| reljef         = &lt;!-- &quot;1&quot; za refeljnu kartu ako je dostupna --&gt;
| dijete         = &lt;!-- &quot;yes&quot; ako je ova infokutija unutar neke druge --&gt;
| ugrađeno       = &lt;!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --&gt;
}}
'''Valletta''' (kolokvijalno: ''Il Belt'' = &quot;grad&quot;) je glavni grad [[Malta|Malte]]. U Valletti se nalaze brojne znamenite građevine od 16. vijeka naovamo koje su izgrađene za vrijeme kada su ostrvom vladali [[Ivanovci]]. Tako grad odiše umjetničkim stilovima kao što su: [[manirizam]], [[barok]] (dominantan), [[neoklasicizam]], ali i moderni [[funkcionalizam]] u područjima obnovljenima nakon stradanja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Zbog tog bogatstva Valletta je upisana na [[UNESCO]]-ov spisak mjesta svjetske baštine u Evropi još 1980. godine.

== Ime ==
Službeno ime koje je [[Ivanovci|Red svetog Ivana]] dao gradu bilo je ''Humillima Civitas Valletta'' – grad posvećen poniznosti, međutim zbog svojih bastiona i tvrđava, zajedno s ljepotom baroknih zgrada duž uzanih ulica, postao je poznat kao ''Superbissima'' – „Veličanstveni“ među vladajućim kućama Evrope. Na malteškom on se uobičajeno naziva ''Il-Belt'', što jednostavno znači „grad“.

== Historija ==
Kamen temeljac grada Valletta postavio je Veliki majstor Reda svetog Ivana, [[Jean Parisot de la Valette]], [[28. mart]]a [[1566]]. Red (koji je bio dugo upravljao gradom i ostrvom) odlučio je osnovati novi grad na poluostrvu Scebberras odmah poslije okončanja velike opsade Malte, da bi učvrstio poziciju reda na Malti – „malteških vitezova“. Grad je projektirao Francesco Lapparelli, dok je najvažnije zgrade sagradio Gerolamo Cassar. Valletta je zato grad s mnogim zgradama iz 16. vijeka i kasnije, ali najveći broj ih je izgrađen u vrijeme Vitezova svetog Ivana iz Jeruzalema (Vitezova hospitalaca ili Malteških vitezova).

Poslije vitezova i kratke vladavine [[Francuska|Francuza]], sljedeći period veće gradnje bio je za vrijeme [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] vladavine. Vrata su proširena, zgrade rušene i ponovo zidane, kuće proširivane i instalirani uređaji za gradske potrebe. Međutim, čitav grad i njegova infrastruktura su oštećeni u zračnim napadima za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a veličanstvena zgrada opere, izgrađena u [[19. vijek|19. vijeku]] na ulazu u grad, srušena je. Grad ima brojne znamenite kafiće, mjesta za sastanke, restorane, banke, hotele i vladine zgrade. Postoje i javni vrtovi s kojih se pruža veličanstven pogled na Veliku luku i okolinu.

==Znamenitosti==

[[Datoteka:GrandHarbourValletta1801.jpg|mini|Velika luka Vallette 1801. god.]]
Poluostrvo Valletta, koje okružuju dvije prirodne luke, [[Marsamxett]] i Velika luka, je najveća luka na Malti, s dokovima na Marsi, terminalom za putničke brodove koji je nedavno sagrađen u Velikoj luci, duž starih gradskih zidina s prodavaonicama koje je sagradio Veliki majstor Pinto.

Grad ima 320 spomenika, svi na površini od 55 ha, što čini površinu sa najvećom koncentracijom spomenika na svijetu. i nalazi se na listi [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]]:&lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/list/131 UNESCO: Svjetska baština Valeta - whc.unesco.org - Pristupljeno 20.11.2021.]&lt;/ref&gt; 
* Konkatedrala [[Sveti Ivan Krstitelj|Svetog Ivana]], u kojoj se nalaze najveća djela [[Caravaggio|Caravaggia]]), je izgrađena 1572. godine (arhitekt maltežanin Gerolamo Cassar) kao samostanska crkva Ivanovaca, malteških vitezova.
* Palata ''Auberge de Castille et Leon'', bivša rezidencija malteških vitezova (koji su dolazili iz [[Kastilja|Kastilje]], [[Leon]]a i [[Portugal]]a), a danas zgrada predsjednika vlade. Nju je izvorno izgradio malteški arhitekt Girolamo Cassar 1574. godine, a opsežno je obnovljena i modernizirana 1741. godine (Andrea Belli).
* Utvrđenja koja su vitezovi sazidali da bi zaštitili grad od napada sastoje se od brojnih [[bastion]]a, polubastiona, [[ravelin]]a i [[zid]]ina koji dosežu i do 100 metara visine.
* Palata Velikog majstora iz 1571.-74. godine; danas sjedište Malteškog parlamenta i ured predsjednika Malte. Izvorno je izgrađena oko dva velika dvorišta kojima dominira skulptura [[Neptun (mitologija)|Neptuna]]. Ima dva ulaza s prednje strane i jedan s Kraljičinog trga (''Piazza Regina''), zapadno od Nacionalne knjižnice. Njen arsenal, u stražnjem dijelu, posjeduje jednu od najboljih kolekcija srednjovjekovnog i renesansnog oružja u Evropi.
* Nacionalni muzej umjetnosti; [[rokoko]] palata iz 1570ih i bivše sjedište zapovjednika britanske sredozemne flote od 1789. god.
* Teatar Manoel (''Teatru Manwel'') je izgrađen u samo deset mjeseci 1731. godine i jedno je od najstarijih operativnih pozorišta u Evropi.
* Hospital ''Sacra Infermeria'' iz 1574. god. je bilo jedno od najcjenjenijih u renesansi.
&lt;gallery&gt;
Slika:St-johns-co-cathedral-front.jpg|&lt;center&gt;Oltar Konkatedrale sv. Ivana
Slika:Malta-Valletta-GrandMastersPalace1.jpg|&lt;center&gt;Unutrašnjost Palate velikog meštra
Slika:Joseph Mallord William Turner - Malta.jpg|&lt;center&gt;[[J. M. W. Turner]], ''Velika luka u Valletti'', Nacionalni muzej umjetnosti
Slika:Vallettaupperbarraccagardens.JPG|&lt;center&gt;Park Donja Barrakka sa Spomenikom sjećanja
&lt;/gallery&gt;

== Stanovništvo ==
Stanovništvo Vallette je konstantno opadalo tokom godina i danas ga ima tek trećina od nekadašnjeg broja. Ovaj proces se naročito ubrzao poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada se stanovništvo preselilo u okolna predgrađa, a sam grad je ostao centar trgovačkih i administrativnih aktivnosti Malte. Prema službenoj procjeni grad je 2005. godine imao je 7.048, a 2008. 6.098 stanovnika, što dokazuje trend opadanja populacije.

== Prijevoz ==
Javni prijevoz na Malti koristi autobuse i odvija se uglavnom na linijama ka i od Vallette, preko terminala koji se nalazi odmah do ulaza u grad. Promet u samom gradu je ograničen,a neke glavne ulice su potpuno pretvorene u pješačke zone. 

== Kultura ==
Praznik Svetog Pavla iz Tarsa se proslavlja u Valletti [[10. februar]]a, dok se praznici Svetog Dominika, [[Sveti Augustin|Svetog Augustina]] i [[Sveta Marija|Naše Gospe od Karmela]] slave tokom cijele godine. Priređuje se i procesija [[Sveta Rita|Svete Rite]].

Valletta je poznata i po Valletta F.C., jednom od najboljih fudbalskih klubova na ostrvu.
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.clio.fr/BIBLIOTHEQUE/la_valette_capitale_de_l_ordre_de_malte.asp La Valette, malteškog reda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111214021751/http://www.clio.fr/BIBLIOTHEQUE/la_valette_capitale_de_l_ordre_de_malte.asp |date=14. 12. 2011 }} napisao Alain Blondy, Profesor na univerzitetu Pariz IV-Sorbona.
* [https://web.archive.org/web/20080305005928/http://www.visitmalta.com/en/what_to_see/wts_maltaspast/ wts_maltapast_valletta/wts_maltapast_valletta.html Turističke informacije]
* [http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&amp;id_site=131 Valletta kao mjesto svjetske baštine]
* [http://www.guidetomalta.net/valletta.htm Valletta - GuidetoMalta.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070530072244/http://www.guidetomalta.net/valletta.htm |date=30. 5. 2007 }}

{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{commonscat|Valletta}}

[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Svjetska baština na Malti]]
[[Kategorija:Gradovi na Malti]]
[[Kategorija:Geografija Malte]]

# Stavka numerisanog spiska</text>
      <sha1>9icztx66t9x0mf4ornjdd6ki87kxsga</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Intelektualno vlasništvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22341</id>
    <revision>
      <id>3429028</id>
      <parentid>2095779</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T09:31:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35981" xml:space="preserve">==Pregled==
'''Intelektualno vlasništvo''' (engl. intellectual property, fr. propriété intellectuelle, njem. Geistiges Eigentum) je zajednički naziv za posjedovanje nematerijalnih dobara, odnosno proizvoda ljudskog uma. Za razliku od materijalnih dobara, vrijednost proizvoda ljudskog uma leži u njihovom prikazivanju, umnožavanju ili kopiranju dok je s druge strane njihova fizička zaštita veoma zahtjevna. Stoga su u modernim društvima razvijeni različiti pravni mehanizmi za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Zaštita intelektualnog vlasništva obuhvata prije svega zaštitu tehničkih izuma ([[patenti]]), zaštitu komercijalnih oznaka ([[žigovi]]), zaštitu [[industrijskog dizajna]], te zaštitu [[autorskih prava]]. Zaštita intelektualnog vlasništva osim toga obuhvata i zaštitu topografija (za poluprovodnike), zaštitu oznaka porijekla (za prehrambene proizvode) i zaštitu od nelojalne konkurencije. Srž zakona za zaštitu intelektualnog vlasništva je u tome da vlasnik prava posjeduje mogućnost apsolutne zabrane komercijalnog korištenja njegovog intelektualnog vlasništva bez njegove saglasnosti. Većina principa zaštite intelektualnog vlasništva je nastala krajem 18. vijeka.

Zaštita intelektualnog vlasništva je jedna od najharmoniziranijih pravnih oblasti. Zakoni o zaštiti intelektualnog vlasništva u većini zemalja svijeta slijede iste principe i razlikuju se samo u nijansama. Nekoliko međunarodnih ugovora i konvencija uređuje međudržavne aspekte pri zaštiti intelektualnog vlasništva. Važnost intelektualnog vlasništva u modernom društvu je potvrđena postojanjem Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo ([[WIPO]]) sa sjedištem u Ženevi koja djeluje kao specijalizirana agencija Ujedinjenih Nacija. Bosna i Hercegovina je članica WIPO-a od 1992. godine i potpisnica velikog broja međudržavnih ugovora i konvencija o zaštiti intelektualnog vlasništva.

* [[međunarodni biro za zaštitu intelektualnog vlasništva]] (BIRPI)
{{Intelektualno vlasništvo}} 
[[slika:Nike, McDonald’s copyright infringing sandals in China.jpg|thumb|right| Zakoni o intelektualnoj svojini kao što su zakoni o zaštitnim znakovima zabranjuju prodaju robe koja krši prava poput ovih &quot;[[McDonald's|McDnoald's]]&quot;{{sic}} i &quot;[[Nike, Inc.|NKIE]]&quot; [''sic''] sandala .]]
'''Intelektualno vlasništvo''' ('''IP''') je kategorija [[vlasništvo|vlasništva]] koja uključuje nematerijalne kreacije ljudskog intelekta.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4080|title=Understanding Industrial Property|publisher=World Intellectual Property Organization|doi=10.34667/tind.36288|access-date=6 December 2018|author1=World Intellectual Property Organization (WIPO)|year=2016|isbn=9789280525939}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/36/intellectual-industrial-and-commercial-property|title=Intellectual, industrial and commercial property {{!}} Fact Sheets on the European Union|publisher=European Parliament|access-date=6 December 2018}}&lt;/ref&gt; There are many types of intellectual property, and some countries recognize more than others.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/intel1_e.htm|title=What are intellectual property rights?|website=World Trade Organization|publisher=World Trade Organization |access-date=23 May 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Intellectual property&quot;, ''Black's Law Dictionary'', 10th ed. (2014).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/wipo_pub_909_2016.pdf|title=Understanding Copyright and Related Rights|publisher=World Intellectual Property Organization|page=4|access-date=6 December 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4528|title=What is Intellectual Property?|publisher=World Intellectual Property Organization (WIPO)|doi=10.34667/tind.43765|access-date=23 October 2020|author1=World Intellectual Property Organization|series=WIPO publication|year=2021|isbn=9789280532210}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/wipo_pub_895_2016.pdf|title=Understanding Industrial Property|publisher=World Intellectual Property Organization (WIPO)|access-date=7 December 2018}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji tipovi su [[autorska prava]], [[patent]]i, [[zaštitni znak]] i [[poslovna tajna]]. Moderni koncept intelektualne svojine razvio se u Engleskoj u 17. i 18. stoljeću. Termin &quot;intelektualna svojina&quot; počeo je da se koristi u 19. stoljeću, iako je tek krajem 20. stoljeća intelektualna svojina postala uobičajena u većini svetskih pravnih sistema.&lt;ref name=&quot;Lemley 2005&quot;&gt;&quot;vlasništvo kao zajednički deskriptor ove oblasti vjerovatno vodi do osnivanja [[Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo|Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo]] (WIPO) od strane [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]]. &lt;ref&gt;Mark A. Lemley, [http://www.utexas.edu/law/journals/tlr/abstracts/83/83Lemley.pdf ''Property, Intellectual Property, and Free Riding''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226035349/http://www.utexas.edu/law/journals/tlr/abstracts/83/83Lemley.pdf |date=26 February 2009 }}, Texas Law Review, 2005, Vol. 83:1031, page 1033, footnote 4.&lt;/ref&gt;

Glavna svrha zakona o intelektualnoj svojini je da podstakne stvaranje širokog spektra intelektualnih dobara.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|p=17}} Da bi se to postiglo, zakon daje ljudima i preduzećima prava svojine na informacije i intelektualna dobra koja stvaraju, obično u ograničenom vremenskom periodu. Ovo daje ekonomski podsticaj za njihovo stvaranje, jer omogućava ljudima da imaju koristi od informacija i intelektualnih dobara koje stvaraju i omogućava im da zaštite svoje ideje i spriječe kopiranje.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|p=17}} Očekuje se da će ovi ekonomski poticaji stimulirati [[inovacija|inovacije]] i doprinijeti tehnološkom napretku zemalja, što zavisi od stepena zaštite koja se daje inovatorima.&lt;ref&gt;Rod Falvey and Neil Foster (2006): “The Role of Intellectual Property Rights in Technology Transfer and Economic Growth”: Theory and Evidence, In cooperation with Olga Memedovic UNITED NATIONS INDUSTRIAL DEVELOPMENT ORGANIZATION (UNIDO),  available: https://www.unido.org/sites/default/files/2009-04/Role_of_intellectual_property_rights_in_technology_transfer_and_economic_growth_0.pdf&lt;/ref&gt;

[[Nematerijalna imovina|Nematerijalna]] priroda intelektualne svojine predstavlja poteškoće u poređenju sa tradicionalnom imovinom kao što su zemljište ili druga dobra. Za razliku od tradicionalne svojine, intelektualna svojina je „nedjeljiva“, jer neograničen broj ljudi može „konzumirati“ intelektualno dobro, a da se ono ne iscrpi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Moberly|first1=Michael D.|title=Safeguarding Intangible Assets|date=2014|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-12-800516-3|url=https://www.sciencedirect.com/book/9780128005163/safeguarding-intangible-assets}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ulaganja u intelektualna dobra pate od problema prisvajanja: vlasnici zemljišta mogu ograditi svoje zemljište čvrstom ogradom i unajmiti naoružane čuvare da ga zaštite, ali proizvođači informacija ili literature obično mogu učiniti malo da spriječe svog prvog kupca da ga replicira i proda. po nižoj cijeni. Balansiranje prava je tako da budu dovoljno jaka da podstaknu stvaranje intelektualnih dobara, ali ne toliko jaka da sprečavaju široku upotrebu dobara, primarni je fokus modernog prava intelektualnog vlasništva.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|pp=18 –19}}

==Historija==
{{Glavni|Historija zakona o autorskim pravima|Historija patentnog prava}} 
[[slika:Statute of anne.jpg|thumb|[[Annin statut]] stupio je na snagu 1710.]]

[[Statut monopola]] (1624.) i britanski [[Annin statut]] (1710.) smatraju se izvorima [[Ptentni zakon|patentnog zakona]] i [[autorsko pravo|autorskog prava]],&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brad|first=Sherman|url=https://www.google.com/books?id=u2aMRA-eF1gC&amp;dq=statute+of+anne+copyright&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=The making of modern intellectual property law: the British experience, 1760–1911|author2=Lionel Bently|publisher=Cambridge University Press|year=1999|isbn=978-0-521-56363-5|page=207}}&lt;/ref&gt; čvrsto uspostavljajući koncept intelektualne svojine.

&quot;Književno vlasništvo&quot; je bio izraz koji se pretežno koristio u britanskim pravnim raspravama 1760-ih i 1770-ih o tome u kojoj mjeri su autori i izdavači djela također imali prava koja proizilaze iz običajnog imovinskog prava: [[Millar protiv Taylora]] (1769.), [[Hinton protiv Donaldsona]]'' (1773.), ''[[Donaldson protiv Becketa]]'' (1774.). Prva poznata upotreba termina „intelektualno vlasništvo“ datira iz ovog vremena, kada je u članku objavljenom u [[london]]skom  „Monthly Review“ 1769. korišćena ta fraza.&lt;ref&gt;{{OED | intellectual property }} (Citing ''Monthly Review'', [https://books.google.com/books?id=cMsvAAAAYAAJ&amp;pg=PA290#v=onepage&amp;q&amp;f=false vol. 41. p. 290] (1769): &quot;What a niggard this Doctor is of his own, and how profuse he is of other people's intellectual property.&quot;)&lt;/ref&gt; Prvi jasni primjer moderne upotrebe datira još iz 1808. godine, kada je korišten kao naslov u zbirci eseja.&lt;ref&gt;{{OED | intellectual property }} (Citing ''Medical Repository Of Original Essays And Intelligence'', [https://books.google.com/books?id=Ij9JAAAAYAAJ&amp;pg=PA303 vol. 11. p. 303] (1808): &quot;New-England Association in favour of Inventors and Discoverers, and particularly for the Protection of intellectual Property.&quot;)&lt;/ref&gt;

Njemački ekvivalent korišten je prilikom osnivanja [[Sjevernonjemačka konfederacija| Sjevernonjemačke konfederacije]] čiji je [[ustav]] konfederaciji dao zakonodavnu vlast nad zaštitom intelektualnog vlasništva (''Schutz des geistigen Eigentums'').&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20040706175038/http://www.verfassungen.de/de/de67-18/verfassung67-i.htm 'Article 4 No. 6 of the Constitution of 1867 (German)'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p. 1255, 2001&lt;/ref&gt; Kada su se osnovani administrativni sekretarijati [[Pariška konvencija za zaštitu industrijske svojine|Pariškom konvencijom]] (1883.) i [[Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela|Bernskom konvencijom]] (1886.) spojili 1893. , locirali su se u [[Bern]]u, a također su usvojili termin intelektualno vlasništvo u svom novom kombinovanom nazivu, [[Ujedinjeni međunarodni biroi za zaštitu intelektualne svojine]].

Organizacija se nakon toga preselila u [[Ženeva|Ženevu]] 1960. godine i naslijedila  ju je 1967. novoosnivana [[Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu]] (WIPO) [[Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu|ugovorom]] kao agencije [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]]. Prema pravnom naučniku [[Mark Lemley|Marku Lemleyu]], tek je u ovom tada taj termin zaista počeo da se koristi u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] (koje nisu bile potpisnica Bernske konvencije),&lt;ref name=&quot;Lemley 2005&quot;/&gt; i tamo nije ušao u popularnu upotrebu sve do donošenja [[Bayh-Doleov zakon|Bayh-Doleovog zakona]] 1980.&lt;ref&gt;Mark A. Lemley, [https://ssrn.com/abstract=582602 &quot;Property, Intellectual Property, and Free Riding&quot;] (Abstract); see Table 1: 4–5.&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Historija patenata ne počinje izumima, već kraljevskim grantovima [Kraljica Elizabeta I| Kraljice Elizabete I]] (1558–1603) za monopolske privilegije. Otprilike 200 godina nakon završetka Elizabetine vladavine, međutim, patent predstavlja zakonsko [[pravo]] dobijeno od strane pronalazača koji pruža isključivu kontrolu nad proizvodnjom i prodajom njegovog mehaničkog ili naučnog izuma, demonstrirajući evoluciju patenata od kraljevske prerogative do doktrine običajnog prava.&lt;ref&gt;Mossoff, A. [https://ssrn.com/abstract=863925 'Rethinking the Development of Patents: An Intellectual History, 1550–1800,'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p. 1255, 2001&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Termin se može naći upotrijebljen u presudi Okružnog suda u [[Massachusetts]]u iz oktobra 1845. u slučaju patenta „Davoll et al. protiv Browna'', u kojem je sudija Charles L. Woodbury napisao da &quot;samo na taj način možemo zaštititi intelektualnu svojinu, rad uma, proizvodnju i interese jednako čovjeku ... koliko i pšenica koju uzgaja, ili stada koja uzgaja.&quot;&lt;ref&gt;''1 Woodb. &amp; M. 53, 3 West. L.J. 151, 7 F.Cas. 197, No. 3662, 2 Robb.Pat.Cas. 303, Merw.Pat.Inv. 414''&lt;/ref&gt; Objava da su &quot;otkrića ... vlasništvo&quot; seže ranije. Odjeljak 1 francuskog zakona iz 1791. kaže: &quot;Sva nova otkrića su vlasništvo autora; da bi se pronalazaču osiguralo vlasništvo i privremeno uživanje u svom otkriću, mora mu se predati patent na pet, deset ili petnaest godina.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Patent Archives – Ladas &amp; Parry LLP|url=http://www.ladas.com/Patents/USPatentHistory.html|website=Ladas &amp; Parry|publisher=Ladas.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130115040700/http://www.ladas.com/Patents/USPatentHistory.html|archive-date=15 January 2013|access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; U Evropi, [[Francuska|francuski]] autor A. Nion spomenuo je ''propriété intellectuelle'' u svom ''Droits civils des auteurs, artistes et inventeurs'', objavljenom 1846. godine.

Donedavno, svrha zakona o intelektualnom vlasništvu bila je da pruži što je moguće manju zaštitu kako bi se podstakla [[inovacija]]. Historijski gledano, dakle, pravna zaštita se davala samo kada je bila neophodna za podsticanje pronalaska, a bila je vremenski i obimno ograničena.&lt;ref name=&quot;Mark A. Lemley&quot;&gt;{{cite web|title=Property, Intellectual Property, and Free Riding|url=http://heinonline.org/HOL/Page?handle=hein.journals/tlr83&amp;div=30&amp;g_sent=1&amp;collection=journals|author=Mark A. Lemley|website=Heinonline|publisher=Heinonline.org|access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; Ovo je uglavnom rezultat toga što se znanje tradicionalno posmatra kao javno dobro, kako bi se omogućilo njegovo širenje i unapređenje.&lt;ref&gt;The Economist; (20 October 2005): “The Liquidity of Innovation”; How the new market for intellectual property is changing the technology industry, available; https://www.economist.com/node/5015365&lt;/ref&gt;

Porijeklo koncepta potencijalno se može pratiti dalje. [[Jevrejski zakon]] uključuje nekoliko razmatranja čiji su efekti slični onima modernih zakona o intelektualnoj svojini, iako se čini da pojam intelektualnih tvorevina kao svojine ne postoji — posebno je korišten princip Hasagat Ge'vul (nepošteno zadiranje) opravdanja autorskog prava ograničenog izdavača (ali ne i autora) u 16. stoljeću.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jlaw.com/Articles/copyright1.html|title=Jewish Law – Articles (&quot;Jewish Law and Copyright&quot;)|publisher=Jlaw.com |access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; 500. godine prije nove ere, vlada grčke države [[Sybaris]] ponudila je jednogodišnji patent &quot;svima koji bi trebali otkriti bilo kakvu novu profinjenost u luksuzu&quot;.&lt;ref&gt;Charles Anthon, A Classical Dictionary: Containing an Account of the Principal Proper Names Mentioned in Ancient Authors, and Intended to Elucidate All the Important Points Connected with the Geography, History, Biography, Mythology, and Fine Arts of the Greek and Romans. Together with an Account of Coins, Weights, and Measures, with Tabular Values of the Same 1273 (Harper &amp; Brothers 1841). See also &quot;The first patent law was enacted in Sybaris, a city in the South of Italy, before the Roman domination; The law was mentioned by Atheneus, an ancient writer...&quot; in Takenaka, Toshiko (2013). Intellectual Property in Common Law and Civil Law. Edward Elgar Publishing, p. 419. (chapter by Mario Franzosi).&lt;/ref&gt;

Prema Jean-Frédéric Morinu, &quot;globalni režim intelektualne svojine trenutno je usred promjene paradigme &quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt; Zaista, sve do ranih 2000-ih, globalnim režimom intelektualne svojine su dominirali visoki standardi zaštite karakteristični za zakone o intelektualnoj svojini iz Evrope ili Sjedinjenih Država, sa vizijom da se ujednačena primjena ovih standarda u svakoj zemlji i na nekoliko polja uz malo pažnje preko društvenih, kulturnih ili ekoloških vrijednosti ili nacionalnog nivoa ekonomskog razvoja. Morin tvrdi da se &quot;nastajući diskurs globalnog režima intelektualne svojine zalaže za veću fleksibilnost politike i veći pristup znanju, posebno za zemlje u razvoju.&quot; Zaista, uz Razvojnu agendu koju je WIPO usvojio 2007. godine, set od 45 preporuka za prilagođavanje aktivnosti WIPO-a specifičnim potrebama zemalja u razvoju i za cilj da se smanje distorzije, posebno po pitanjima kao što su pristup pacijenata lijekovima, pristup korisnika [[internet]]a informacijama , pristup poljoprivrednika [[sjeme]]nu, pristup programera izvornim kodovima ili pristup [[student|studenata]] naučnim člancima.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt; Međutim, ova promjena paradigme još se nije manifestirala u konkretnim pravnim reformama na međunarodnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt;

Slično tome, zasnovano je na ovoj pozadini da sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS) zahtijeva od članica STO da postave minimalne standarde pravne zaštite, ali njegov cilj je imati zakon o zaštiti koji odgovara svima. Intelektualna svojina se posmatra sa kontroverzama u pogledu razlika u stepenu razvijenosti zemalja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Roisah|first=Kholis|date=26 December 2017|title=Understanding Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights Agreement: From Hard and Soft Law Perspective|journal=Hasanuddin Law Review|volume=3|issue=3|pages=277–289|doi=10.20956/halrev.v3i3.1153|issn=2442-9899|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Uprkos kontroverzi, sporazum je opsežno uključio prava intelektualne svojine u globalni trgovinski sistem po prvi put 1995. godine i prevladao je kao najsveobuhvatniji sporazum koji je svijet postigao.&lt;ref&gt;WTO (2013): Intellectual Property; Responding to least developed countries’ special needs in intellectual property; https://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/ldc_e.htm&lt;/ref&gt;

==Prava==
Prava intelektualne svojine uključuju [[patent]]e, [[autorska prava]], [[pravo na industrijski dizajn]], [[zaštitni znak]], [[pravo na sorte biljaka]], trgovački naziv, [[geografska oznaka|geografske oznake]],&lt;ref&gt;[http://www.wipo.int/wipolex/en/treaties/text.jsp?file_id=288514 Article 1(2) of the Paris Convention]: &quot;The protection of industrial property has as its object patents, utility models, industrial designs, trademarks, service marks, trade names, indications of source or appellations of origin, and the repression of unfair competition.&quot;&lt;/ref&gt; i u nekim jurisdikcijama [[poslovna tajna]]. Postoje i više specijaliziranih ili izvedenih varijanti ''[[sui generis]]'' ekskluzivnih prava, kao što su prava na dizajn kola (nazvana [[rad sa maskama]] prava u SAD-u), [[potvrda o dodatnoj zaštiti]] za farmaceutske proizvode (nakon isteka patenta koji ih štiti), i [[prava na bazu podataka]] (u [[Evropsko pravo|Evropskom prfavu]]). Termin &quot;industrijska svojina&quot; se ponekad koristi za označavanje velikog podskupa prava intelektualne svojine uključujući patente, žigove, industrijske dizajne, korisne modele, uslužne marke, trgovačka imena i geografske oznake.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Paris Convention for the Protection of Industrial Property|url=http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/index.html|website=Wipo|publisher=WIPO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140711050507/http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/index.html|archive-date=11 July 2014|access-date=25 September 2018}}&lt;/ref&gt;

===Patenti===
{{Glavni|Patent}}
[[Patent]] je oblik prava koje vlada dodjeljuje pronalazaču ili njegovom nasljedniku, dajući vlasniku pravo da isključi druge iz izrade, upotrebe, prodaje, ponude na prodaju i uvoza [[izum]]a na ograničeni vremenski period, u zamjenu za javno objavljivanje pronalaska. Pronalazak je rješenje specifičnog tehnološkog problema, koji može biti proizvod ili proces i općenito mora ispuniti tri glavna zahtjeva: mora biti [[novost (patent)|nov]], da [[inventivni korak i neočiglednost|nije očigledan]] i mora postojati [[industrijska primjenjivost]].&lt;ref name=&quot;WIPO Handbook Ch 2&quot;&gt;[http://www.wipo.int/export/sites/www/about-ip/en/iprm/pdf/ch2.pdf WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use. Chapter 2: Fields of Intellectual Property Protection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520221306/http://www.wipo.int/export/sites/www/about-ip/en/iprm/pdf/ch2.pdf |date=20 May 2013 }} WIPO 2008&lt;/ref&gt;{{rp|17}} Kako bi obogatili korpus znanja i stimulirali inovacije, vlasnici patenata imaju obavezu da javnosti otkriju vrijedne informacije o svojim izumima.&lt;ref name=&quot;wipo.int&quot;&gt;WIPO (2008); “What is Intellectual Property” Handbook: WIPO Publication No. 450(E) {{Listed Invalid ISBN|978-92-805-1555-0}}, available: http://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/intproperty/450/wipo_pub_450.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111222349/https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/intproperty/450/wipo_pub_450.pdf |date=2020-11-11 }}&lt;/ref&gt;

===Autorska prava===
{{Glavni|Autorsko pravo}}
[[Autorsko pravo]] (copyright) daje kreatoru originalnog djela [[ekskluzivno pravo]] na njega, obično na ograničeno vrijeme. Autorsko pravo se može odnositi na širok spektar kreativnih, intelektualnih ili umjetničkih formi ili &quot;djela&quot;.&lt;ref name=&quot;Intellectual Property and Information Wealth: Copyright and related rights&quot;&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books?id=tgK9BzcF5WgC&amp;dq=statute+of+anne+copyright&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Intellectual Property and Information Wealth: Copyright and related rights|page=346|author=Peter K, Yu|isbn=978-0-275-98883-8|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/909/wipo_pub_909.pdf|title=Understanding Copyright and Related Rights|author=World Intellectual Property Organisation|publisher=WIPO|page=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20120606013942/http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/909/wipo_pub_909.pdf|archive-date=6 June 2012|url-status=dead|access-date=1 August 2008}}&lt;/ref&gt; Autorsko pravo ne pokriva same ideje i informacije, već samo oblik ili način na koji su izražene.&lt;ref name=&quot;Art and copyright&quot;&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books?id=h-XBqKIryaQC&amp;dq=idea-expression+dichotomy&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Art and copyright|pages=48–49|author=Simon, Stokes|isbn=978-1-84113-225-9|year=2001|publisher=Hart Publishing}}&lt;/ref&gt;

===Prava na industrijski dizajn===
{{Glavni|Pravo na industrijski dizajn}}
[[Pravo na industrijski dizajn]] (koji se ponekad naziva &quot;pravo na dizajn&quot; ili &quot;patent na dizajn&quot;) štiti vizuelni dizajn objekata koji nisu čisto utilitarni. Industrijski dizajn se sastoji od stvaranja oblika, konfiguracije ili kompozicije uzorka ili boje, ili kombinacije uzorka i boje u trodimenzijskom obliku koji sadrži estetsku vrijednost. Industrijski dizajn može biti dvo- ili trodimenzijskni uzorak koji se koristi za proizvodnju produkats, industrijske robe ili rukotvorine. Općenito govoreći, to je ono što čini da proizvod izgleda privlačno i kao takav povećava komercijalnu vrijednost robe.&lt;ref name=&quot;wipo.int&quot;/&gt;

===Sorte biljaka===
{{Glavni|Prava oplemenjivača biljaka}}
[[Prava oplemenjivača biljaka]] ili prava na biljne sorte su prava na komercijalnu upotrebu nove biljne sorte. Sorta, između ostalog, mora biti nova i različita, a za registraciju se uzima u obzir procjena razmnožnog materijala sorte.

===Zaštitni znakovi===
{{Glavni|Zaštitni znak}}
[[Zaštitni znak]] je prepoznatljiv [[znak (semiotika)|znak]], [[dizajn]] ili [[izraz (jezik)|izraz]] koji razlikuje dobre proizvode ili [[Usluga (ekonomija)|usluge]] određenog trgovca iz sličnih proizvoda ili usluga drugih trgovaca.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Trademark, Patent, or Copyright?|url=http://www.uspto.gov/trademarks/basics/definitions.jsp|date=13 December 2015|work=United States Patent and Trademark Office|publisher=Department of Commerce|url-status=dead|access-date=23 November 2015|archive-date=13 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121213072252/http://www.uspto.gov/trademarks/basics/definitions.jsp}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ipo.gov.uk/types/tm/t-about/t-whatis.htm|quote=A trade mark is a sign which can distinguish your goods and services from those of your competitors (you may refer to your trade mark as your &quot;brand&quot;). |access-date=22 December 2012|title=What is a trade mark (or brand)? |archive-url=https://web.archive.org/web/20120703105213/http://www.ipo.gov.uk/types/tm/t-about/t-whatis.htm |archive-date=3 July 2012|work=[[Intellectual Property Office (United Kingdom)|Intellectual Property Office]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.patentamt.de/english/trade_marks/index.html|quote=Trade marks identify the goods and services of particular traders |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129082624/http://www.patentamt.de/english/trade_marks/index.html |archive-date=29 November 2014|date=28 November 2014 |access-date=28 March 2019|work=Deutsches Patent- und Markenamt|title=Trade Marks}}&lt;/ref&gt;

===Trade dress===
{{Main|Trade dress}}
[[Trade dress]] is a legal term of art that generally refers to characteristics of the visual and aesthetic appearance of a product or its packaging (or even the design of a building) that signify the source of the product to consumers.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Robert P.|last1=Merges|first2=Peter S.|last2=Menell|first3=Mark A.|last3=Lemley|title=Intellectual Property in the New Technological Age|edition=4th rev.|year=2007|location=New York|publisher=Wolters Kluwer|isbn=978-0-7355-6989-8|page=29}}&lt;/ref&gt;

===Poslovne tajne===
{{Glavni|Poslovna tajna}}
[[Poslovna tajna]] je [[formula]], praksa, proces, [[dizajn]], instrument, [[uzorak]] ili kompilacija [[informacija]] koja nije općenito poznata ili razumno provjerljiva, pomoću kojih [[biznis]] može steći ekonomsku prednost nad konkurentima i kupcima. Ne postoji formalna državna zaštita; svako preduzeće mora preduzeti mere za čuvanje sopstvenih poslovnih tajni (npr. formula njenih bezalkoholnih pića je poslovna tajna za [[Coca-Cola|Coca-Colu.)

==Također pogledajte==
* [[Prevara]]
* [[Autorsko pravo]]
* [[Odbrambena publikacija]]
* [[Sloboda informacija]]
* [[Politika informacija]]
* [[Libertarijanske perspektive intelektualnog vlasništva]]
* [[Razvoj novog proizvoda]]

== Reference ==
{{Reflist |colwidth = 30em}}

=== Izvori ===
{{refbegin |colwidth = 30em}}
* Arai, Hisamitsu. &quot;Intellectual Property Policies for the Twenty-First Century: The Japanese Experience in Wealth Creation&quot;, WIPO Publication Number 834 (E). 2000. [https://archive.today/2012.12.12-232107/http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/834/index.html wipo.int]
* Bettig, R. V. (1996). Critical Perspectives on the History and Philosophy of Copyright. In R. V. Bettig, Copyrighting Culture: The Political Economy of Intellectual Property. (pp.&amp;nbsp;9–32). Boulder, CO: Westview Press.
* Boldrin, Michele and David K. Levine. &quot;Against Intellectual Monopoly&quot;, 2008. [http://www.dklevine.com/papers/imbookfinalall.pdf dkleving.com]
* Hahn, Robert W., ''Intellectual Property Rights in Frontier Industries: Software and Biotechnology'', AEI Press, March 2005.
* Branstetter, Lee, Raymond Fishman and C. Fritz Foley. &quot;Do Stronger Intellectual Property Rights Increase International Technology Transfer? Empirical Evidence from US Firm-Level Data&quot;. NBER Working Paper 11516. July 2005. [https://web.archive.org/web/20081122150353/http://weblog.ipcentral.info/IPRs%20%26%20Tech%20Trans.pdf weblog.ipcentral.info]
* Connell, Shaun. &quot;Intellectual Ownership&quot;. October 2007. [https://web.archive.org/web/20071221052053/http://rebirthoffreedom.org/freedom/property/intellectual-ownership/ rebithofffreedom.org]
* De George, Richard T. &quot;14. Intellectual Property Rights.&quot; In ''The Oxford Handbook of Business Ethics'', by George G. Brenkert and Tom L. Beauchamp, 1:408–439. 1st ed. Oxford, England: Oxford University Press, n.d.
* Farah, Paolo and Cima, Elena. &quot;China's Participation in the World Trade Organization: Trade in Goods, Services, Intellectual Property Rights and Transparency Issues&quot; in Aurelio Lopez-Tarruella Martinez (ed.), {{lang|es|El comercio con China. Oportunidades empresariales, incertidumbres jurídicas}}, Tirant lo Blanch, Valencia (Spain) 2010, pp.&amp;nbsp;85–121. {{ISBN|978-84-8456-981-7}}. Available at [https://ssrn.com/abstract=1527992 SSRN.com]
* Farah, Paolo Davide, Tremolada Riccardo, Desirability of Commodification of Intangible Cultural Heritage: The Unsatisfying Role of IPRs, in TRANSNATIONAL DISPUTE MANAGEMENT, Special Issues &quot;The New Frontiers of Cultural Law: Intangible Heritage Disputes&quot;, Volume 11, Issue 2, March 2014, {{ISSN|1875-4120}} Available at [https://ssrn.com/abstract=2472339 SSRN.com]
* Farah, Paolo Davide, Tremolada Riccardo, Intellectual Property Rights, Human Rights and Intangible Cultural Heritage, Journal of Intellectual Property Law, Issue 2, Part I, June 2014, {{ISSN|0035-614X}}, Giuffre, pp.&amp;nbsp;21–47. Available at [https://ssrn.com/abstract=2472388 SSRN.com]
* {{cite book|first1=Paul|last1=Goldstein|first2=R. Anthony|last2=Reese|title=Copyright, Patent, Trademark and Related State Doctrines: Cases and Materials on the Law of Intellectual Property|year=2008|edition=6th|location=New York|publisher=Foundation Press|isbn=978-1-59941-139-2}}
* [[Andrew Gowers|Gowers, Andrew]]. &quot;Gowers Review of Intellectual Property&quot;. Her Majesty's Treasury, November 2006. [https://web.archive.org/web/20090407093401/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/pbr06_gowers_report_755.pdf hm-treasury.gov.uk] {{ISBN|978-0-11-840483-9}}.
* Greenhalgh, C. &amp; Rogers M., (2010). ''Innovation, Intellectual Property, and Economic Growth.'' New Jersey: Princeton University Press.
* [[Stephan Kinsella|Kinsella, Stephan]]. &quot;Against Intellectual Property&quot;. ''Journal of Libertarian Studies'' 15.2 (Spring 2001): 1–53. [https://www.mises.org/journals/jls/15_2/15_2_1.pdf mises.org]
* Lai, Edwin. &quot;The Economics of Intellectual Property Protection in the Global Economy&quot;. Princeton University. April 2001. [http://www.dklevine.com/archive/refs4122247000000000481.pdf dklevine.com]
* Lee, Richmond K. ''[http://www.philstar.com/business/320465/scope-and-interplay-ip-rights Scope and Interplay of IP Rights]'' Accralaw offices.
* [[Lawrence Lessig|Lessig, Lawrence]]. &quot;Free Culture: How Big Media Uses Technology and the Law to Lock Down Culture and Control Creativity&quot;. New York: Penguin Press, 2004. [http://www.free-culture.cc/freeculture.pdf free-culture.cc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916145748/http://www.free-culture.cc/freeculture.pdf |date=16 September 2009 }}.
* Lindberg, Van. ''Intellectual Property and Open Source: A Practical Guide to Protecting Code''. O'Reilly Books, 2008. {{ISBN|0-596-51796-3}} | {{ISBN|978-0-596-51796-0}}
* Maskus, Keith E. &quot;Intellectual Property Rights and Economic Development&quot;. ''Case Western Reserve Journal of International Law'', Vol. 32, 471. [https://web.archive.org/web/20081223230716/http://www.law.case.edu/student_life/ journals/jil/32-3/maskusarticle.pdf law.case.edu]
* Mazzone, Jason. &quot;[https://ssrn.com/abstract=787244 Copyfraud]&quot;. Brooklyn Law School, Legal Studies Paper No. 40. ''New York University Law Review'' 81 (2006): 1027. (Abstract.)
* Miller, Arthur Raphael, and Michael H. Davis. ''Intellectual Property: Patents, Trademarks, and Copyright''. 3rd ed. New York: West/Wadsworth, 2000. {{ISBN|0-314-23519-1}}.
* Moore, Adam, [http://plato.stanford.edu/archives/sum2011/entries/intellectual-property &quot;Intellectual Property&quot;], The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Summer 2011 Edition), Edward N. Zalta (ed.),
* [http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf Morin, Jean-Frédéric, Paradigm Shift in the Global IP Regime: The Agency of Academics, Review of International Political Economy, vol. 21(2), 2014, pp. 275–309.]  
* Mossoff, A. [https://ssrn.com/abstract=787244 'Rethinking the Development of Patents: An Intellectual History, 1550–1800,'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p.&amp;nbsp;1255, 2001
* Rozanski, Felix. &quot;Developing Countries and Pharmaceutical Intellectual Property Rights: Myths and Reality&quot; [http://arquivo.pt/wayback/20091009142207/http://www.stockholm-network.org/downloads/publications/Developing_Countries_and_Intellectual_Property_Rights_Myth_and_Reality_6.pdf stockholm-network.org]
* Perelman, Michael. ''Steal This Idea: Intellectual Property and The Corporate Confiscation of Creativity''. Palgrave Macmillan, 2004.
* Rand, Ayn. &quot;Patents and Copyrights&quot; in Ayn Rand, ed. 'Capitalism: The Unknown Ideal,' New York: New American Library, 1966, pp.&amp;nbsp;126–128
* Reisman, George. 'Capitalism: A Complete &amp; Integrated Understanding of the Nature &amp; Value of Human Economic Life,' Ottawa, Illinois: 1996, pp.&amp;nbsp;388–389
* Schechter, Roger E., and John R. Thomas. ''Intellectual Property: The Law of Copyrights, Patents and Trademarks''. New York: West/Wadsworth, 2003, {{ISBN|0-314-06599-7}}.
* Schneider, Patricia H. &quot;International Trade, Economic Growth and Intellectual Property Rights: A Panel Data Study of Developed and Developing Countries&quot;. July 2004. [https://web.archive.org/web/20090226035349/http://www.mtholyoke.edu/~pschneid/images/Schneider_JDEJuly2004.pdf mtholyoke.edu]
* Shapiro, Robert and Nam Pham. &quot;Economic Effects of Intellectual Property-Intensive Manufacturing in the United States&quot;. July 2007. [https://web.archive.org/web/20080216195041/http://www.the-value-of-ip.org/ the-value-of.ip.org]. Retrieved 2008-04-09.
* Spooner, Lysander.  &quot;The Law of Intellectual Property; or An Essay on the Right of Authors and Inventors to a Perpetual Property in their Ideas&quot;. Boston: Bela Marsh, 1855.
* [[Siva Vaidhyanathan|Vaidhyanathan, Siva]]. ''The Anarchist in the Library: How the Clash Between Freedom and Control Is Hacking the Real World and Crashing the System''. New York: Basic Books, 2004.
* {{cite book|author=Burk, Dan L.|author2=Mark A. Lemley |name-list-style=amp|title=The Patent Crisis and How the Courts Can Solve It|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-08061-1}}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikiquote}}
{{scholia|topic}}
{{Kutija bibliotečkih resursa}}
* The European Audiovisual Observatory hosts articles on [https://web.archive.org/web/20130729081345/http://www.obs.coe.int/en/legal/copyright/ copyright] legislature and covers media laws in their [http://merlin.obs.coe.int/newsletter/index newsletter]
* [https://www.statista.com/topics/3493/media-piracy/ Internet/Media Piracy: Statistics &amp; Facts]—Statista

{{Aktivizam intelektualnog vlasništva}}
{{Zakon}}
{{Property Navbox}}
{{Zakoni o intelektualnoj svojini Evropske unije}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Pravo intelektualne svojine]]
[[Kategorija:Obrada društvenih informacija]]
[[Kategorija:Ekonomija umjetnosti i književnosti]]
[[Kategorija:Nematerijalna imovina]]
[[Kategorija:Pravo]]</text>
      <sha1>pppvothx2h58fthetqtux2ykdn8m9za</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429029</id>
      <parentid>3429028</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:14:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trade dress */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35960" xml:space="preserve">==Pregled==
'''Intelektualno vlasništvo''' (engl. intellectual property, fr. propriété intellectuelle, njem. Geistiges Eigentum) je zajednički naziv za posjedovanje nematerijalnih dobara, odnosno proizvoda ljudskog uma. Za razliku od materijalnih dobara, vrijednost proizvoda ljudskog uma leži u njihovom prikazivanju, umnožavanju ili kopiranju dok je s druge strane njihova fizička zaštita veoma zahtjevna. Stoga su u modernim društvima razvijeni različiti pravni mehanizmi za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Zaštita intelektualnog vlasništva obuhvata prije svega zaštitu tehničkih izuma ([[patenti]]), zaštitu komercijalnih oznaka ([[žigovi]]), zaštitu [[industrijskog dizajna]], te zaštitu [[autorskih prava]]. Zaštita intelektualnog vlasništva osim toga obuhvata i zaštitu topografija (za poluprovodnike), zaštitu oznaka porijekla (za prehrambene proizvode) i zaštitu od nelojalne konkurencije. Srž zakona za zaštitu intelektualnog vlasništva je u tome da vlasnik prava posjeduje mogućnost apsolutne zabrane komercijalnog korištenja njegovog intelektualnog vlasništva bez njegove saglasnosti. Većina principa zaštite intelektualnog vlasništva je nastala krajem 18. vijeka.

Zaštita intelektualnog vlasništva je jedna od najharmoniziranijih pravnih oblasti. Zakoni o zaštiti intelektualnog vlasništva u većini zemalja svijeta slijede iste principe i razlikuju se samo u nijansama. Nekoliko međunarodnih ugovora i konvencija uređuje međudržavne aspekte pri zaštiti intelektualnog vlasništva. Važnost intelektualnog vlasništva u modernom društvu je potvrđena postojanjem Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo ([[WIPO]]) sa sjedištem u Ženevi koja djeluje kao specijalizirana agencija Ujedinjenih Nacija. Bosna i Hercegovina je članica WIPO-a od 1992. godine i potpisnica velikog broja međudržavnih ugovora i konvencija o zaštiti intelektualnog vlasništva.

* [[međunarodni biro za zaštitu intelektualnog vlasništva]] (BIRPI)
{{Intelektualno vlasništvo}} 
[[slika:Nike, McDonald’s copyright infringing sandals in China.jpg|thumb|right| Zakoni o intelektualnoj svojini kao što su zakoni o zaštitnim znakovima zabranjuju prodaju robe koja krši prava poput ovih &quot;[[McDonald's|McDnoald's]]&quot;{{sic}} i &quot;[[Nike, Inc.|NKIE]]&quot; [''sic''] sandala .]]
'''Intelektualno vlasništvo''' ('''IP''') je kategorija [[vlasništvo|vlasništva]] koja uključuje nematerijalne kreacije ljudskog intelekta.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4080|title=Understanding Industrial Property|publisher=World Intellectual Property Organization|doi=10.34667/tind.36288|access-date=6 December 2018|author1=World Intellectual Property Organization (WIPO)|year=2016|isbn=9789280525939}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/36/intellectual-industrial-and-commercial-property|title=Intellectual, industrial and commercial property {{!}} Fact Sheets on the European Union|publisher=European Parliament|access-date=6 December 2018}}&lt;/ref&gt; There are many types of intellectual property, and some countries recognize more than others.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/intel1_e.htm|title=What are intellectual property rights?|website=World Trade Organization|publisher=World Trade Organization |access-date=23 May 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Intellectual property&quot;, ''Black's Law Dictionary'', 10th ed. (2014).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/wipo_pub_909_2016.pdf|title=Understanding Copyright and Related Rights|publisher=World Intellectual Property Organization|page=4|access-date=6 December 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4528|title=What is Intellectual Property?|publisher=World Intellectual Property Organization (WIPO)|doi=10.34667/tind.43765|access-date=23 October 2020|author1=World Intellectual Property Organization|series=WIPO publication|year=2021|isbn=9789280532210}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/wipo_pub_895_2016.pdf|title=Understanding Industrial Property|publisher=World Intellectual Property Organization (WIPO)|access-date=7 December 2018}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji tipovi su [[autorska prava]], [[patent]]i, [[zaštitni znak]] i [[poslovna tajna]]. Moderni koncept intelektualne svojine razvio se u Engleskoj u 17. i 18. stoljeću. Termin &quot;intelektualna svojina&quot; počeo je da se koristi u 19. stoljeću, iako je tek krajem 20. stoljeća intelektualna svojina postala uobičajena u većini svetskih pravnih sistema.&lt;ref name=&quot;Lemley 2005&quot;&gt;&quot;vlasništvo kao zajednički deskriptor ove oblasti vjerovatno vodi do osnivanja [[Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo|Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo]] (WIPO) od strane [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]]. &lt;ref&gt;Mark A. Lemley, [http://www.utexas.edu/law/journals/tlr/abstracts/83/83Lemley.pdf ''Property, Intellectual Property, and Free Riding''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226035349/http://www.utexas.edu/law/journals/tlr/abstracts/83/83Lemley.pdf |date=26 February 2009 }}, Texas Law Review, 2005, Vol. 83:1031, page 1033, footnote 4.&lt;/ref&gt;

Glavna svrha zakona o intelektualnoj svojini je da podstakne stvaranje širokog spektra intelektualnih dobara.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|p=17}} Da bi se to postiglo, zakon daje ljudima i preduzećima prava svojine na informacije i intelektualna dobra koja stvaraju, obično u ograničenom vremenskom periodu. Ovo daje ekonomski podsticaj za njihovo stvaranje, jer omogućava ljudima da imaju koristi od informacija i intelektualnih dobara koje stvaraju i omogućava im da zaštite svoje ideje i spriječe kopiranje.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|p=17}} Očekuje se da će ovi ekonomski poticaji stimulirati [[inovacija|inovacije]] i doprinijeti tehnološkom napretku zemalja, što zavisi od stepena zaštite koja se daje inovatorima.&lt;ref&gt;Rod Falvey and Neil Foster (2006): “The Role of Intellectual Property Rights in Technology Transfer and Economic Growth”: Theory and Evidence, In cooperation with Olga Memedovic UNITED NATIONS INDUSTRIAL DEVELOPMENT ORGANIZATION (UNIDO),  available: https://www.unido.org/sites/default/files/2009-04/Role_of_intellectual_property_rights_in_technology_transfer_and_economic_growth_0.pdf&lt;/ref&gt;

[[Nematerijalna imovina|Nematerijalna]] priroda intelektualne svojine predstavlja poteškoće u poređenju sa tradicionalnom imovinom kao što su zemljište ili druga dobra. Za razliku od tradicionalne svojine, intelektualna svojina je „nedjeljiva“, jer neograničen broj ljudi može „konzumirati“ intelektualno dobro, a da se ono ne iscrpi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Moberly|first1=Michael D.|title=Safeguarding Intangible Assets|date=2014|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-12-800516-3|url=https://www.sciencedirect.com/book/9780128005163/safeguarding-intangible-assets}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ulaganja u intelektualna dobra pate od problema prisvajanja: vlasnici zemljišta mogu ograditi svoje zemljište čvrstom ogradom i unajmiti naoružane čuvare da ga zaštite, ali proizvođači informacija ili literature obično mogu učiniti malo da spriječe svog prvog kupca da ga replicira i proda. po nižoj cijeni. Balansiranje prava je tako da budu dovoljno jaka da podstaknu stvaranje intelektualnih dobara, ali ne toliko jaka da sprečavaju široku upotrebu dobara, primarni je fokus modernog prava intelektualnog vlasništva.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|pp=18 –19}}

==Historija==
{{Glavni|Historija zakona o autorskim pravima|Historija patentnog prava}} 
[[slika:Statute of anne.jpg|thumb|[[Annin statut]] stupio je na snagu 1710.]]

[[Statut monopola]] (1624.) i britanski [[Annin statut]] (1710.) smatraju se izvorima [[Ptentni zakon|patentnog zakona]] i [[autorsko pravo|autorskog prava]],&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brad|first=Sherman|url=https://www.google.com/books?id=u2aMRA-eF1gC&amp;dq=statute+of+anne+copyright&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=The making of modern intellectual property law: the British experience, 1760–1911|author2=Lionel Bently|publisher=Cambridge University Press|year=1999|isbn=978-0-521-56363-5|page=207}}&lt;/ref&gt; čvrsto uspostavljajući koncept intelektualne svojine.

&quot;Književno vlasništvo&quot; je bio izraz koji se pretežno koristio u britanskim pravnim raspravama 1760-ih i 1770-ih o tome u kojoj mjeri su autori i izdavači djela također imali prava koja proizilaze iz običajnog imovinskog prava: [[Millar protiv Taylora]] (1769.), [[Hinton protiv Donaldsona]]'' (1773.), ''[[Donaldson protiv Becketa]]'' (1774.). Prva poznata upotreba termina „intelektualno vlasništvo“ datira iz ovog vremena, kada je u članku objavljenom u [[london]]skom  „Monthly Review“ 1769. korišćena ta fraza.&lt;ref&gt;{{OED | intellectual property }} (Citing ''Monthly Review'', [https://books.google.com/books?id=cMsvAAAAYAAJ&amp;pg=PA290#v=onepage&amp;q&amp;f=false vol. 41. p. 290] (1769): &quot;What a niggard this Doctor is of his own, and how profuse he is of other people's intellectual property.&quot;)&lt;/ref&gt; Prvi jasni primjer moderne upotrebe datira još iz 1808. godine, kada je korišten kao naslov u zbirci eseja.&lt;ref&gt;{{OED | intellectual property }} (Citing ''Medical Repository Of Original Essays And Intelligence'', [https://books.google.com/books?id=Ij9JAAAAYAAJ&amp;pg=PA303 vol. 11. p. 303] (1808): &quot;New-England Association in favour of Inventors and Discoverers, and particularly for the Protection of intellectual Property.&quot;)&lt;/ref&gt;

Njemački ekvivalent korišten je prilikom osnivanja [[Sjevernonjemačka konfederacija| Sjevernonjemačke konfederacije]] čiji je [[ustav]] konfederaciji dao zakonodavnu vlast nad zaštitom intelektualnog vlasništva (''Schutz des geistigen Eigentums'').&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20040706175038/http://www.verfassungen.de/de/de67-18/verfassung67-i.htm 'Article 4 No. 6 of the Constitution of 1867 (German)'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p. 1255, 2001&lt;/ref&gt; Kada su se osnovani administrativni sekretarijati [[Pariška konvencija za zaštitu industrijske svojine|Pariškom konvencijom]] (1883.) i [[Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela|Bernskom konvencijom]] (1886.) spojili 1893. , locirali su se u [[Bern]]u, a također su usvojili termin intelektualno vlasništvo u svom novom kombinovanom nazivu, [[Ujedinjeni međunarodni biroi za zaštitu intelektualne svojine]].

Organizacija se nakon toga preselila u [[Ženeva|Ženevu]] 1960. godine i naslijedila  ju je 1967. novoosnivana [[Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu]] (WIPO) [[Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu|ugovorom]] kao agencije [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]]. Prema pravnom naučniku [[Mark Lemley|Marku Lemleyu]], tek je u ovom tada taj termin zaista počeo da se koristi u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] (koje nisu bile potpisnica Bernske konvencije),&lt;ref name=&quot;Lemley 2005&quot;/&gt; i tamo nije ušao u popularnu upotrebu sve do donošenja [[Bayh-Doleov zakon|Bayh-Doleovog zakona]] 1980.&lt;ref&gt;Mark A. Lemley, [https://ssrn.com/abstract=582602 &quot;Property, Intellectual Property, and Free Riding&quot;] (Abstract); see Table 1: 4–5.&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Historija patenata ne počinje izumima, već kraljevskim grantovima [Kraljica Elizabeta I| Kraljice Elizabete I]] (1558–1603) za monopolske privilegije. Otprilike 200 godina nakon završetka Elizabetine vladavine, međutim, patent predstavlja zakonsko [[pravo]] dobijeno od strane pronalazača koji pruža isključivu kontrolu nad proizvodnjom i prodajom njegovog mehaničkog ili naučnog izuma, demonstrirajući evoluciju patenata od kraljevske prerogative do doktrine običajnog prava.&lt;ref&gt;Mossoff, A. [https://ssrn.com/abstract=863925 'Rethinking the Development of Patents: An Intellectual History, 1550–1800,'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p. 1255, 2001&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Termin se može naći upotrijebljen u presudi Okružnog suda u [[Massachusetts]]u iz oktobra 1845. u slučaju patenta „Davoll et al. protiv Browna'', u kojem je sudija Charles L. Woodbury napisao da &quot;samo na taj način možemo zaštititi intelektualnu svojinu, rad uma, proizvodnju i interese jednako čovjeku ... koliko i pšenica koju uzgaja, ili stada koja uzgaja.&quot;&lt;ref&gt;''1 Woodb. &amp; M. 53, 3 West. L.J. 151, 7 F.Cas. 197, No. 3662, 2 Robb.Pat.Cas. 303, Merw.Pat.Inv. 414''&lt;/ref&gt; Objava da su &quot;otkrića ... vlasništvo&quot; seže ranije. Odjeljak 1 francuskog zakona iz 1791. kaže: &quot;Sva nova otkrića su vlasništvo autora; da bi se pronalazaču osiguralo vlasništvo i privremeno uživanje u svom otkriću, mora mu se predati patent na pet, deset ili petnaest godina.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Patent Archives – Ladas &amp; Parry LLP|url=http://www.ladas.com/Patents/USPatentHistory.html|website=Ladas &amp; Parry|publisher=Ladas.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130115040700/http://www.ladas.com/Patents/USPatentHistory.html|archive-date=15 January 2013|access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; U Evropi, [[Francuska|francuski]] autor A. Nion spomenuo je ''propriété intellectuelle'' u svom ''Droits civils des auteurs, artistes et inventeurs'', objavljenom 1846. godine.

Donedavno, svrha zakona o intelektualnom vlasništvu bila je da pruži što je moguće manju zaštitu kako bi se podstakla [[inovacija]]. Historijski gledano, dakle, pravna zaštita se davala samo kada je bila neophodna za podsticanje pronalaska, a bila je vremenski i obimno ograničena.&lt;ref name=&quot;Mark A. Lemley&quot;&gt;{{cite web|title=Property, Intellectual Property, and Free Riding|url=http://heinonline.org/HOL/Page?handle=hein.journals/tlr83&amp;div=30&amp;g_sent=1&amp;collection=journals|author=Mark A. Lemley|website=Heinonline|publisher=Heinonline.org|access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; Ovo je uglavnom rezultat toga što se znanje tradicionalno posmatra kao javno dobro, kako bi se omogućilo njegovo širenje i unapređenje.&lt;ref&gt;The Economist; (20 October 2005): “The Liquidity of Innovation”; How the new market for intellectual property is changing the technology industry, available; https://www.economist.com/node/5015365&lt;/ref&gt;

Porijeklo koncepta potencijalno se može pratiti dalje. [[Jevrejski zakon]] uključuje nekoliko razmatranja čiji su efekti slični onima modernih zakona o intelektualnoj svojini, iako se čini da pojam intelektualnih tvorevina kao svojine ne postoji — posebno je korišten princip Hasagat Ge'vul (nepošteno zadiranje) opravdanja autorskog prava ograničenog izdavača (ali ne i autora) u 16. stoljeću.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jlaw.com/Articles/copyright1.html|title=Jewish Law – Articles (&quot;Jewish Law and Copyright&quot;)|publisher=Jlaw.com |access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; 500. godine prije nove ere, vlada grčke države [[Sybaris]] ponudila je jednogodišnji patent &quot;svima koji bi trebali otkriti bilo kakvu novu profinjenost u luksuzu&quot;.&lt;ref&gt;Charles Anthon, A Classical Dictionary: Containing an Account of the Principal Proper Names Mentioned in Ancient Authors, and Intended to Elucidate All the Important Points Connected with the Geography, History, Biography, Mythology, and Fine Arts of the Greek and Romans. Together with an Account of Coins, Weights, and Measures, with Tabular Values of the Same 1273 (Harper &amp; Brothers 1841). See also &quot;The first patent law was enacted in Sybaris, a city in the South of Italy, before the Roman domination; The law was mentioned by Atheneus, an ancient writer...&quot; in Takenaka, Toshiko (2013). Intellectual Property in Common Law and Civil Law. Edward Elgar Publishing, p. 419. (chapter by Mario Franzosi).&lt;/ref&gt;

Prema Jean-Frédéric Morinu, &quot;globalni režim intelektualne svojine trenutno je usred promjene paradigme &quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt; Zaista, sve do ranih 2000-ih, globalnim režimom intelektualne svojine su dominirali visoki standardi zaštite karakteristični za zakone o intelektualnoj svojini iz Evrope ili Sjedinjenih Država, sa vizijom da se ujednačena primjena ovih standarda u svakoj zemlji i na nekoliko polja uz malo pažnje preko društvenih, kulturnih ili ekoloških vrijednosti ili nacionalnog nivoa ekonomskog razvoja. Morin tvrdi da se &quot;nastajući diskurs globalnog režima intelektualne svojine zalaže za veću fleksibilnost politike i veći pristup znanju, posebno za zemlje u razvoju.&quot; Zaista, uz Razvojnu agendu koju je WIPO usvojio 2007. godine, set od 45 preporuka za prilagođavanje aktivnosti WIPO-a specifičnim potrebama zemalja u razvoju i za cilj da se smanje distorzije, posebno po pitanjima kao što su pristup pacijenata lijekovima, pristup korisnika [[internet]]a informacijama , pristup poljoprivrednika [[sjeme]]nu, pristup programera izvornim kodovima ili pristup [[student|studenata]] naučnim člancima.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt; Međutim, ova promjena paradigme još se nije manifestirala u konkretnim pravnim reformama na međunarodnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt;

Slično tome, zasnovano je na ovoj pozadini da sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS) zahtijeva od članica STO da postave minimalne standarde pravne zaštite, ali njegov cilj je imati zakon o zaštiti koji odgovara svima. Intelektualna svojina se posmatra sa kontroverzama u pogledu razlika u stepenu razvijenosti zemalja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Roisah|first=Kholis|date=26 December 2017|title=Understanding Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights Agreement: From Hard and Soft Law Perspective|journal=Hasanuddin Law Review|volume=3|issue=3|pages=277–289|doi=10.20956/halrev.v3i3.1153|issn=2442-9899|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Uprkos kontroverzi, sporazum je opsežno uključio prava intelektualne svojine u globalni trgovinski sistem po prvi put 1995. godine i prevladao je kao najsveobuhvatniji sporazum koji je svijet postigao.&lt;ref&gt;WTO (2013): Intellectual Property; Responding to least developed countries’ special needs in intellectual property; https://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/ldc_e.htm&lt;/ref&gt;

==Prava==
Prava intelektualne svojine uključuju [[patent]]e, [[autorska prava]], [[pravo na industrijski dizajn]], [[zaštitni znak]], [[pravo na sorte biljaka]], trgovački naziv, [[geografska oznaka|geografske oznake]],&lt;ref&gt;[http://www.wipo.int/wipolex/en/treaties/text.jsp?file_id=288514 Article 1(2) of the Paris Convention]: &quot;The protection of industrial property has as its object patents, utility models, industrial designs, trademarks, service marks, trade names, indications of source or appellations of origin, and the repression of unfair competition.&quot;&lt;/ref&gt; i u nekim jurisdikcijama [[poslovna tajna]]. Postoje i više specijaliziranih ili izvedenih varijanti ''[[sui generis]]'' ekskluzivnih prava, kao što su prava na dizajn kola (nazvana [[rad sa maskama]] prava u SAD-u), [[potvrda o dodatnoj zaštiti]] za farmaceutske proizvode (nakon isteka patenta koji ih štiti), i [[prava na bazu podataka]] (u [[Evropsko pravo|Evropskom prfavu]]). Termin &quot;industrijska svojina&quot; se ponekad koristi za označavanje velikog podskupa prava intelektualne svojine uključujući patente, žigove, industrijske dizajne, korisne modele, uslužne marke, trgovačka imena i geografske oznake.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Paris Convention for the Protection of Industrial Property|url=http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/index.html|website=Wipo|publisher=WIPO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140711050507/http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/index.html|archive-date=11 July 2014|access-date=25 September 2018}}&lt;/ref&gt;

===Patenti===
{{Glavni|Patent}}
[[Patent]] je oblik prava koje vlada dodjeljuje pronalazaču ili njegovom nasljedniku, dajući vlasniku pravo da isključi druge iz izrade, upotrebe, prodaje, ponude na prodaju i uvoza [[izum]]a na ograničeni vremenski period, u zamjenu za javno objavljivanje pronalaska. Pronalazak je rješenje specifičnog tehnološkog problema, koji može biti proizvod ili proces i općenito mora ispuniti tri glavna zahtjeva: mora biti [[novost (patent)|nov]], da [[inventivni korak i neočiglednost|nije očigledan]] i mora postojati [[industrijska primjenjivost]].&lt;ref name=&quot;WIPO Handbook Ch 2&quot;&gt;[http://www.wipo.int/export/sites/www/about-ip/en/iprm/pdf/ch2.pdf WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use. Chapter 2: Fields of Intellectual Property Protection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520221306/http://www.wipo.int/export/sites/www/about-ip/en/iprm/pdf/ch2.pdf |date=20 May 2013 }} WIPO 2008&lt;/ref&gt;{{rp|17}} Kako bi obogatili korpus znanja i stimulirali inovacije, vlasnici patenata imaju obavezu da javnosti otkriju vrijedne informacije o svojim izumima.&lt;ref name=&quot;wipo.int&quot;&gt;WIPO (2008); “What is Intellectual Property” Handbook: WIPO Publication No. 450(E) {{Listed Invalid ISBN|978-92-805-1555-0}}, available: http://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/intproperty/450/wipo_pub_450.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111222349/https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/intproperty/450/wipo_pub_450.pdf |date=2020-11-11 }}&lt;/ref&gt;

===Autorska prava===
{{Glavni|Autorsko pravo}}
[[Autorsko pravo]] (copyright) daje kreatoru originalnog djela [[ekskluzivno pravo]] na njega, obično na ograničeno vrijeme. Autorsko pravo se može odnositi na širok spektar kreativnih, intelektualnih ili umjetničkih formi ili &quot;djela&quot;.&lt;ref name=&quot;Intellectual Property and Information Wealth: Copyright and related rights&quot;&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books?id=tgK9BzcF5WgC&amp;dq=statute+of+anne+copyright&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Intellectual Property and Information Wealth: Copyright and related rights|page=346|author=Peter K, Yu|isbn=978-0-275-98883-8|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/909/wipo_pub_909.pdf|title=Understanding Copyright and Related Rights|author=World Intellectual Property Organisation|publisher=WIPO|page=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20120606013942/http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/909/wipo_pub_909.pdf|archive-date=6 June 2012|url-status=dead|access-date=1 August 2008}}&lt;/ref&gt; Autorsko pravo ne pokriva same ideje i informacije, već samo oblik ili način na koji su izražene.&lt;ref name=&quot;Art and copyright&quot;&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books?id=h-XBqKIryaQC&amp;dq=idea-expression+dichotomy&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Art and copyright|pages=48–49|author=Simon, Stokes|isbn=978-1-84113-225-9|year=2001|publisher=Hart Publishing}}&lt;/ref&gt;

===Prava na industrijski dizajn===
{{Glavni|Pravo na industrijski dizajn}}
[[Pravo na industrijski dizajn]] (koji se ponekad naziva &quot;pravo na dizajn&quot; ili &quot;patent na dizajn&quot;) štiti vizuelni dizajn objekata koji nisu čisto utilitarni. Industrijski dizajn se sastoji od stvaranja oblika, konfiguracije ili kompozicije uzorka ili boje, ili kombinacije uzorka i boje u trodimenzijskom obliku koji sadrži estetsku vrijednost. Industrijski dizajn može biti dvo- ili trodimenzijskni uzorak koji se koristi za proizvodnju produkats, industrijske robe ili rukotvorine. Općenito govoreći, to je ono što čini da proizvod izgleda privlačno i kao takav povećava komercijalnu vrijednost robe.&lt;ref name=&quot;wipo.int&quot;/&gt;

===Sorte biljaka===
{{Glavni|Prava oplemenjivača biljaka}}
[[Prava oplemenjivača biljaka]] ili prava na biljne sorte su prava na komercijalnu upotrebu nove biljne sorte. Sorta, između ostalog, mora biti nova i različita, a za registraciju se uzima u obzir procjena razmnožnog materijala sorte.

===Zaštitni znakovi===
{{Glavni|Zaštitni znak}}
[[Zaštitni znak]] je prepoznatljiv [[znak (semiotika)|znak]], [[dizajn]] ili [[izraz (jezik)|izraz]] koji razlikuje dobre proizvode ili [[Usluga (ekonomija)|usluge]] određenog trgovca iz sličnih proizvoda ili usluga drugih trgovaca.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Trademark, Patent, or Copyright?|url=http://www.uspto.gov/trademarks/basics/definitions.jsp|date=13 December 2015|work=United States Patent and Trademark Office|publisher=Department of Commerce|url-status=dead|access-date=23 November 2015|archive-date=13 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121213072252/http://www.uspto.gov/trademarks/basics/definitions.jsp}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ipo.gov.uk/types/tm/t-about/t-whatis.htm|quote=A trade mark is a sign which can distinguish your goods and services from those of your competitors (you may refer to your trade mark as your &quot;brand&quot;). |access-date=22 December 2012|title=What is a trade mark (or brand)? |archive-url=https://web.archive.org/web/20120703105213/http://www.ipo.gov.uk/types/tm/t-about/t-whatis.htm |archive-date=3 July 2012|work=[[Intellectual Property Office (United Kingdom)|Intellectual Property Office]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.patentamt.de/english/trade_marks/index.html|quote=Trade marks identify the goods and services of particular traders |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129082624/http://www.patentamt.de/english/trade_marks/index.html |archive-date=29 November 2014|date=28 November 2014 |access-date=28 March 2019|work=Deutsches Patent- und Markenamt|title=Trade Marks}}&lt;/ref&gt;

===Trgovačko pakovanje===
[[Trgovački omot]] je pravni termin umjetnosti koji se općenito odnosi na karakteristike vizualnog i estetskog izgleda proizvoda ili njegovog pakiranja (ili čak dizajna zgrade) koje potrošačima označavaju izvor proizvoda.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Robert P.|last1=Merges|first2=Peter S.|last2=Menell|first3=Mark A.|last3=Lemley|title=Intellectual Property in the New Technological Age|edition=4th rev.|year=2007|location=New York|publisher=Wolters Kluwer|isbn=978-0-7355-6989-8|page=29}}&lt;/ref&gt;

===Poslovne tajne===
{{Glavni|Poslovna tajna}}
[[Poslovna tajna]] je [[formula]], praksa, proces, [[dizajn]], instrument, [[uzorak]] ili kompilacija [[informacija]] koja nije općenito poznata ili razumno provjerljiva, pomoću kojih [[biznis]] može steći ekonomsku prednost nad konkurentima i kupcima. Ne postoji formalna državna zaštita; svako preduzeće mora preduzeti mere za čuvanje sopstvenih poslovnih tajni (npr. formula njenih bezalkoholnih pića je poslovna tajna za [[Coca-Cola|Coca-Colu.)

==Također pogledajte==
* [[Prevara]]
* [[Autorsko pravo]]
* [[Odbrambena publikacija]]
* [[Sloboda informacija]]
* [[Politika informacija]]
* [[Libertarijanske perspektive intelektualnog vlasništva]]
* [[Razvoj novog proizvoda]]

== Reference ==
{{Reflist |colwidth = 30em}}

=== Izvori ===
{{refbegin |colwidth = 30em}}
* Arai, Hisamitsu. &quot;Intellectual Property Policies for the Twenty-First Century: The Japanese Experience in Wealth Creation&quot;, WIPO Publication Number 834 (E). 2000. [https://archive.today/2012.12.12-232107/http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/834/index.html wipo.int]
* Bettig, R. V. (1996). Critical Perspectives on the History and Philosophy of Copyright. In R. V. Bettig, Copyrighting Culture: The Political Economy of Intellectual Property. (pp.&amp;nbsp;9–32). Boulder, CO: Westview Press.
* Boldrin, Michele and David K. Levine. &quot;Against Intellectual Monopoly&quot;, 2008. [http://www.dklevine.com/papers/imbookfinalall.pdf dkleving.com]
* Hahn, Robert W., ''Intellectual Property Rights in Frontier Industries: Software and Biotechnology'', AEI Press, March 2005.
* Branstetter, Lee, Raymond Fishman and C. Fritz Foley. &quot;Do Stronger Intellectual Property Rights Increase International Technology Transfer? Empirical Evidence from US Firm-Level Data&quot;. NBER Working Paper 11516. July 2005. [https://web.archive.org/web/20081122150353/http://weblog.ipcentral.info/IPRs%20%26%20Tech%20Trans.pdf weblog.ipcentral.info]
* Connell, Shaun. &quot;Intellectual Ownership&quot;. October 2007. [https://web.archive.org/web/20071221052053/http://rebirthoffreedom.org/freedom/property/intellectual-ownership/ rebithofffreedom.org]
* De George, Richard T. &quot;14. Intellectual Property Rights.&quot; In ''The Oxford Handbook of Business Ethics'', by George G. Brenkert and Tom L. Beauchamp, 1:408–439. 1st ed. Oxford, England: Oxford University Press, n.d.
* Farah, Paolo and Cima, Elena. &quot;China's Participation in the World Trade Organization: Trade in Goods, Services, Intellectual Property Rights and Transparency Issues&quot; in Aurelio Lopez-Tarruella Martinez (ed.), {{lang|es|El comercio con China. Oportunidades empresariales, incertidumbres jurídicas}}, Tirant lo Blanch, Valencia (Spain) 2010, pp.&amp;nbsp;85–121. {{ISBN|978-84-8456-981-7}}. Available at [https://ssrn.com/abstract=1527992 SSRN.com]
* Farah, Paolo Davide, Tremolada Riccardo, Desirability of Commodification of Intangible Cultural Heritage: The Unsatisfying Role of IPRs, in TRANSNATIONAL DISPUTE MANAGEMENT, Special Issues &quot;The New Frontiers of Cultural Law: Intangible Heritage Disputes&quot;, Volume 11, Issue 2, March 2014, {{ISSN|1875-4120}} Available at [https://ssrn.com/abstract=2472339 SSRN.com]
* Farah, Paolo Davide, Tremolada Riccardo, Intellectual Property Rights, Human Rights and Intangible Cultural Heritage, Journal of Intellectual Property Law, Issue 2, Part I, June 2014, {{ISSN|0035-614X}}, Giuffre, pp.&amp;nbsp;21–47. Available at [https://ssrn.com/abstract=2472388 SSRN.com]
* {{cite book|first1=Paul|last1=Goldstein|first2=R. Anthony|last2=Reese|title=Copyright, Patent, Trademark and Related State Doctrines: Cases and Materials on the Law of Intellectual Property|year=2008|edition=6th|location=New York|publisher=Foundation Press|isbn=978-1-59941-139-2}}
* [[Andrew Gowers|Gowers, Andrew]]. &quot;Gowers Review of Intellectual Property&quot;. Her Majesty's Treasury, November 2006. [https://web.archive.org/web/20090407093401/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/pbr06_gowers_report_755.pdf hm-treasury.gov.uk] {{ISBN|978-0-11-840483-9}}.
* Greenhalgh, C. &amp; Rogers M., (2010). ''Innovation, Intellectual Property, and Economic Growth.'' New Jersey: Princeton University Press.
* [[Stephan Kinsella|Kinsella, Stephan]]. &quot;Against Intellectual Property&quot;. ''Journal of Libertarian Studies'' 15.2 (Spring 2001): 1–53. [https://www.mises.org/journals/jls/15_2/15_2_1.pdf mises.org]
* Lai, Edwin. &quot;The Economics of Intellectual Property Protection in the Global Economy&quot;. Princeton University. April 2001. [http://www.dklevine.com/archive/refs4122247000000000481.pdf dklevine.com]
* Lee, Richmond K. ''[http://www.philstar.com/business/320465/scope-and-interplay-ip-rights Scope and Interplay of IP Rights]'' Accralaw offices.
* [[Lawrence Lessig|Lessig, Lawrence]]. &quot;Free Culture: How Big Media Uses Technology and the Law to Lock Down Culture and Control Creativity&quot;. New York: Penguin Press, 2004. [http://www.free-culture.cc/freeculture.pdf free-culture.cc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916145748/http://www.free-culture.cc/freeculture.pdf |date=16 September 2009 }}.
* Lindberg, Van. ''Intellectual Property and Open Source: A Practical Guide to Protecting Code''. O'Reilly Books, 2008. {{ISBN|0-596-51796-3}} | {{ISBN|978-0-596-51796-0}}
* Maskus, Keith E. &quot;Intellectual Property Rights and Economic Development&quot;. ''Case Western Reserve Journal of International Law'', Vol. 32, 471. [https://web.archive.org/web/20081223230716/http://www.law.case.edu/student_life/ journals/jil/32-3/maskusarticle.pdf law.case.edu]
* Mazzone, Jason. &quot;[https://ssrn.com/abstract=787244 Copyfraud]&quot;. Brooklyn Law School, Legal Studies Paper No. 40. ''New York University Law Review'' 81 (2006): 1027. (Abstract.)
* Miller, Arthur Raphael, and Michael H. Davis. ''Intellectual Property: Patents, Trademarks, and Copyright''. 3rd ed. New York: West/Wadsworth, 2000. {{ISBN|0-314-23519-1}}.
* Moore, Adam, [http://plato.stanford.edu/archives/sum2011/entries/intellectual-property &quot;Intellectual Property&quot;], The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Summer 2011 Edition), Edward N. Zalta (ed.),
* [http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf Morin, Jean-Frédéric, Paradigm Shift in the Global IP Regime: The Agency of Academics, Review of International Political Economy, vol. 21(2), 2014, pp. 275–309.]  
* Mossoff, A. [https://ssrn.com/abstract=787244 'Rethinking the Development of Patents: An Intellectual History, 1550–1800,'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p.&amp;nbsp;1255, 2001
* Rozanski, Felix. &quot;Developing Countries and Pharmaceutical Intellectual Property Rights: Myths and Reality&quot; [http://arquivo.pt/wayback/20091009142207/http://www.stockholm-network.org/downloads/publications/Developing_Countries_and_Intellectual_Property_Rights_Myth_and_Reality_6.pdf stockholm-network.org]
* Perelman, Michael. ''Steal This Idea: Intellectual Property and The Corporate Confiscation of Creativity''. Palgrave Macmillan, 2004.
* Rand, Ayn. &quot;Patents and Copyrights&quot; in Ayn Rand, ed. 'Capitalism: The Unknown Ideal,' New York: New American Library, 1966, pp.&amp;nbsp;126–128
* Reisman, George. 'Capitalism: A Complete &amp; Integrated Understanding of the Nature &amp; Value of Human Economic Life,' Ottawa, Illinois: 1996, pp.&amp;nbsp;388–389
* Schechter, Roger E., and John R. Thomas. ''Intellectual Property: The Law of Copyrights, Patents and Trademarks''. New York: West/Wadsworth, 2003, {{ISBN|0-314-06599-7}}.
* Schneider, Patricia H. &quot;International Trade, Economic Growth and Intellectual Property Rights: A Panel Data Study of Developed and Developing Countries&quot;. July 2004. [https://web.archive.org/web/20090226035349/http://www.mtholyoke.edu/~pschneid/images/Schneider_JDEJuly2004.pdf mtholyoke.edu]
* Shapiro, Robert and Nam Pham. &quot;Economic Effects of Intellectual Property-Intensive Manufacturing in the United States&quot;. July 2007. [https://web.archive.org/web/20080216195041/http://www.the-value-of-ip.org/ the-value-of.ip.org]. Retrieved 2008-04-09.
* Spooner, Lysander.  &quot;The Law of Intellectual Property; or An Essay on the Right of Authors and Inventors to a Perpetual Property in their Ideas&quot;. Boston: Bela Marsh, 1855.
* [[Siva Vaidhyanathan|Vaidhyanathan, Siva]]. ''The Anarchist in the Library: How the Clash Between Freedom and Control Is Hacking the Real World and Crashing the System''. New York: Basic Books, 2004.
* {{cite book|author=Burk, Dan L.|author2=Mark A. Lemley |name-list-style=amp|title=The Patent Crisis and How the Courts Can Solve It|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-08061-1}}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikiquote}}
{{scholia|topic}}
{{Kutija bibliotečkih resursa}}
* The European Audiovisual Observatory hosts articles on [https://web.archive.org/web/20130729081345/http://www.obs.coe.int/en/legal/copyright/ copyright] legislature and covers media laws in their [http://merlin.obs.coe.int/newsletter/index newsletter]
* [https://www.statista.com/topics/3493/media-piracy/ Internet/Media Piracy: Statistics &amp; Facts]—Statista

{{Aktivizam intelektualnog vlasništva}}
{{Zakon}}
{{Property Navbox}}
{{Zakoni o intelektualnoj svojini Evropske unije}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Pravo intelektualne svojine]]
[[Kategorija:Obrada društvenih informacija]]
[[Kategorija:Ekonomija umjetnosti i književnosti]]
[[Kategorija:Nematerijalna imovina]]
[[Kategorija:Pravo]]</text>
      <sha1>tjbqfiinhcw4yeuvebvlubv0a8wbomm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429031</id>
      <parentid>3429029</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:22:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35934" xml:space="preserve">==Pregled==
'''Intelektualno vlasništvo''' (engl. intellectual property, fr. propriété intellectuelle, njem. Geistiges Eigentum) je zajednički naziv za posjedovanje nematerijalnih dobara, odnosno proizvoda ljudskog uma. Za razliku od materijalnih dobara, vrijednost proizvoda ljudskog uma leži u njihovom prikazivanju, umnožavanju ili kopiranju dok je s druge strane njihova fizička zaštita veoma zahtjevna. Stoga su u modernim društvima razvijeni različiti pravni mehanizmi za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Zaštita intelektualnog vlasništva obuhvata prije svega zaštitu tehničkih izuma ([[patenti]]), zaštitu komercijalnih oznaka ([[žigovi]]), zaštitu [[industrijskog dizajna]], te zaštitu [[autorskih prava]]. Zaštita intelektualnog vlasništva osim toga obuhvata i zaštitu topografija (za poluprovodnike), zaštitu oznaka porijekla (za prehrambene proizvode) i zaštitu od nelojalne konkurencije. Srž zakona za zaštitu intelektualnog vlasništva je u tome da vlasnik prava posjeduje mogućnost apsolutne zabrane komercijalnog korištenja njegovog intelektualnog vlasništva bez njegove saglasnosti. Većina principa zaštite intelektualnog vlasništva je nastala krajem 18. vijeka.

Zaštita intelektualnog vlasništva je jedna od najharmoniziranijih pravnih oblasti. Zakoni o zaštiti intelektualnog vlasništva u većini zemalja svijeta slijede iste principe i razlikuju se samo u nijansama. Nekoliko međunarodnih ugovora i konvencija uređuje međudržavne aspekte pri zaštiti intelektualnog vlasništva. Važnost intelektualnog vlasništva u modernom društvu je potvrđena postojanjem Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo ([[WIPO]]) sa sjedištem u Ženevi koja djeluje kao specijalizirana agencija Ujedinjenih Nacija. Bosna i Hercegovina je članica WIPO-a od 1992. godine i potpisnica velikog broja međudržavnih ugovora i konvencija o zaštiti intelektualnog vlasništva.

==Definicija==
* [[međunarodni biro za zaštitu intelektualnog vlasništva]] (BIRPI)
{{Intelektualno vlasništvo}} 
[[slika:Nike, McDonald’s copyright infringing sandals in China.jpg|thumb|right| Zakoni o intelektualnoj svojini kao što su zakoni o zaštitnim znakovima zabranjuju prodaju robe koja krši prava poput ovih &quot;[[McDonald's|McDnoald's]]&quot;{{sic}} i &quot;[[Nike, Inc.|NKIE]]&quot; [''sic''] sandala .]]
'''Intelektualno vlasništvo''' ('''IP''') je kategorija [[vlasništvo|vlasništva]] koja uključuje nematerijalne kreacije ljudskog intelekta.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4080|title=Understanding Industrial Property|publisher=World Intellectual Property Organization|doi=10.34667/tind.36288|access-date=6 December 2018|author1=World Intellectual Property Organization (WIPO)|year=2016|isbn=9789280525939}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/36/intellectual-industrial-and-commercial-property|title=Intellectual, industrial and commercial property {{!}} Fact Sheets on the European Union|publisher=European Parliament|access-date=6 December 2018}}&lt;/ref&gt; There are many types of intellectual property, and some countries recognize more than others.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/intel1_e.htm|title=What are intellectual property rights?|website=World Trade Organization|publisher=World Trade Organization |access-date=23 May 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Intellectual property&quot;, ''Black's Law Dictionary'', 10th ed. (2014).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/wipo_pub_909_2016.pdf|title=Understanding Copyright and Related Rights|publisher=World Intellectual Property Organization|page=4|access-date=6 December 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4528|title=What is Intellectual Property?|publisher=World Intellectual Property Organization (WIPO)|doi=10.34667/tind.43765|access-date=23 October 2020|author1=World Intellectual Property Organization|series=WIPO publication|year=2021|isbn=9789280532210}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/wipo_pub_895_2016.pdf|title=Understanding Industrial Property|publisher=World Intellectual Property Organization (WIPO)|access-date=7 December 2018}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji tipovi su [[autorska prava]], [[patent]]i, [[zaštitni znak]] i [[poslovna tajna]]. Moderni koncept intelektualne svojine razvio se u Engleskoj u 17. i 18. stoljeću. Termin &quot;intelektualna svojina&quot; počeo je da se koristi u 19. stoljeću, iako je tek krajem 20. stoljeća intelektualna svojina postala uobičajena u većini svetskih pravnih sistema.&lt;ref name=&quot;Lemley 2005&quot;&gt;&quot;vlasništvo kao zajednički deskriptor ove oblasti vjerovatno vodi do osnivanja [[Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo|Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo]] (WIPO) od strane [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]]. &lt;ref&gt;Mark A. Lemley, [http://www.utexas.edu/law/journals/tlr/abstracts/83/83Lemley.pdf ''Property, Intellectual Property, and Free Riding''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226035349/http://www.utexas.edu/law/journals/tlr/abstracts/83/83Lemley.pdf |date=26 February 2009 }}, Texas Law Review, 2005, Vol. 83:1031, page 1033, footnote 4.&lt;/ref&gt;

Glavna svrha zakona o intelektualnoj svojini je da podstakne stvaranje širokog spektra intelektualnih dobara.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|p=17}} Da bi se to postiglo, zakon daje ljudima i preduzećima prava svojine na informacije i intelektualna dobra koja stvaraju, obično u ograničenom vremenskom periodu. Ovo daje ekonomski podsticaj za njihovo stvaranje, jer omogućava ljudima da imaju koristi od informacija i intelektualnih dobara koje stvaraju i omogućava im da zaštite svoje ideje i spriječe kopiranje.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|p=17}} Očekuje se da će ovi ekonomski poticaji stimulirati [[inovacija|inovacije]] i doprinijeti tehnološkom napretku zemalja, što zavisi od stepena zaštite koja se daje inovatorima.&lt;ref&gt;Rod Falvey and Neil Foster (2006): “The Role of Intellectual Property Rights in Technology Transfer and Economic Growth”: Theory and Evidence, In cooperation with Olga Memedovic UNITED NATIONS INDUSTRIAL DEVELOPMENT ORGANIZATION (UNIDO),  available: https://www.unido.org/sites/default/files/2009-04/Role_of_intellectual_property_rights_in_technology_transfer_and_economic_growth_0.pdf&lt;/ref&gt;

[[Nematerijalna imovina|Nematerijalna]] priroda intelektualne svojine predstavlja poteškoće u poređenju sa tradicionalnom imovinom kao što su zemljište ili druga dobra. Za razliku od tradicionalne svojine, intelektualna svojina je „nedjeljiva“, jer neograničen broj ljudi može „konzumirati“ intelektualno dobro, a da se ono ne iscrpi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Moberly|first1=Michael D.|title=Safeguarding Intangible Assets|date=2014|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-12-800516-3|url=https://www.sciencedirect.com/book/9780128005163/safeguarding-intangible-assets}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ulaganja u intelektualna dobra pate od problema prisvajanja: vlasnici zemljišta mogu ograditi svoje zemljište čvrstom ogradom i unajmiti naoružane čuvare da ga zaštite, ali proizvođači informacija ili literature obično mogu učiniti malo da spriječe svog prvog kupca da ga replicira i proda. po nižoj cijeni. Balansiranje prava je tako da budu dovoljno jaka da podstaknu stvaranje intelektualnih dobara, ali ne toliko jaka da sprečavaju široku upotrebu dobara, primarni je fokus modernog prava intelektualnog vlasništva.

==Historija==
{{Glavni|Historija zakona o autorskim pravima|Historija patentnog prava}} 
[[slika:Statute of anne.jpg|thumb|[[Annin statut]] stupio je na snagu 1710.]]

[[Statut monopola]] (1624.) i britanski [[Annin statut]] (1710.) smatraju se izvorima [[Ptentni zakon|patentnog zakona]] i [[autorsko pravo|autorskog prava]],&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brad|first=Sherman|url=https://www.google.com/books?id=u2aMRA-eF1gC&amp;dq=statute+of+anne+copyright&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=The making of modern intellectual property law: the British experience, 1760–1911|author2=Lionel Bently|publisher=Cambridge University Press|year=1999|isbn=978-0-521-56363-5|page=207}}&lt;/ref&gt; čvrsto uspostavljajući koncept intelektualne svojine.

&quot;Književno vlasništvo&quot; je bio izraz koji se pretežno koristio u britanskim pravnim raspravama 1760-ih i 1770-ih o tome u kojoj mjeri su autori i izdavači djela također imali prava koja proizilaze iz običajnog imovinskog prava: [[Millar protiv Taylora]] (1769.), [[Hinton protiv Donaldsona]]'' (1773.), ''[[Donaldson protiv Becketa]]'' (1774.). Prva poznata upotreba termina „intelektualno vlasništvo“ datira iz ovog vremena, kada je u članku objavljenom u [[london]]skom  „Monthly Review“ 1769. korišćena ta fraza.&lt;ref&gt;{{OED | intellectual property }} (Citing ''Monthly Review'', [https://books.google.com/books?id=cMsvAAAAYAAJ&amp;pg=PA290#v=onepage&amp;q&amp;f=false vol. 41. p. 290] (1769): &quot;What a niggard this Doctor is of his own, and how profuse he is of other people's intellectual property.&quot;)&lt;/ref&gt; Prvi jasni primjer moderne upotrebe datira još iz 1808. godine, kada je korišten kao naslov u zbirci eseja.&lt;ref&gt;{{OED | intellectual property }} (Citing ''Medical Repository Of Original Essays And Intelligence'', [https://books.google.com/books?id=Ij9JAAAAYAAJ&amp;pg=PA303 vol. 11. p. 303] (1808): &quot;New-England Association in favour of Inventors and Discoverers, and particularly for the Protection of intellectual Property.&quot;)&lt;/ref&gt;

Njemački ekvivalent korišten je prilikom osnivanja [[Sjevernonjemačka konfederacija| Sjevernonjemačke konfederacije]] čiji je [[ustav]] konfederaciji dao zakonodavnu vlast nad zaštitom intelektualnog vlasništva (''Schutz des geistigen Eigentums'').&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20040706175038/http://www.verfassungen.de/de/de67-18/verfassung67-i.htm 'Article 4 No. 6 of the Constitution of 1867 (German)'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p. 1255, 2001&lt;/ref&gt; Kada su se osnovani administrativni sekretarijati [[Pariška konvencija za zaštitu industrijske svojine|Pariškom konvencijom]] (1883.) i [[Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela|Bernskom konvencijom]] (1886.) spojili 1893. , locirali su se u [[Bern]]u, a također su usvojili termin intelektualno vlasništvo u svom novom kombinovanom nazivu, [[Ujedinjeni međunarodni biroi za zaštitu intelektualne svojine]].

Organizacija se nakon toga preselila u [[Ženeva|Ženevu]] 1960. godine i naslijedila  ju je 1967. novoosnivana [[Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu]] (WIPO) [[Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu|ugovorom]] kao agencije [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]]. Prema pravnom naučniku [[Mark Lemley|Marku Lemleyu]], tek je u ovom tada taj termin zaista počeo da se koristi u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] (koje nisu bile potpisnica Bernske konvencije),&lt;ref name=&quot;Lemley 2005&quot;/&gt; i tamo nije ušao u popularnu upotrebu sve do donošenja [[Bayh-Doleov zakon|Bayh-Doleovog zakona]] 1980.&lt;ref&gt;Mark A. Lemley, [https://ssrn.com/abstract=582602 &quot;Property, Intellectual Property, and Free Riding&quot;] (Abstract); see Table 1: 4–5.&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Historija patenata ne počinje izumima, već kraljevskim grantovima [Kraljica Elizabeta I| Kraljice Elizabete I]] (1558–1603) za monopolske privilegije. Otprilike 200 godina nakon završetka Elizabetine vladavine, međutim, patent predstavlja zakonsko [[pravo]] dobijeno od strane pronalazača koji pruža isključivu kontrolu nad proizvodnjom i prodajom njegovog mehaničkog ili naučnog izuma, demonstrirajući evoluciju patenata od kraljevske prerogative do doktrine običajnog prava.&lt;ref&gt;Mossoff, A. [https://ssrn.com/abstract=863925 'Rethinking the Development of Patents: An Intellectual History, 1550–1800,'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p. 1255, 2001&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Termin se može naći upotrijebljen u presudi Okružnog suda u [[Massachusetts]]u iz oktobra 1845. u slučaju patenta „Davoll et al. protiv Browna'', u kojem je sudija Charles L. Woodbury napisao da &quot;samo na taj način možemo zaštititi intelektualnu svojinu, rad uma, proizvodnju i interese jednako čovjeku ... koliko i pšenica koju uzgaja, ili stada koja uzgaja.&quot;&lt;ref&gt;''1 Woodb. &amp; M. 53, 3 West. L.J. 151, 7 F.Cas. 197, No. 3662, 2 Robb.Pat.Cas. 303, Merw.Pat.Inv. 414''&lt;/ref&gt; Objava da su &quot;otkrića ... vlasništvo&quot; seže ranije. Odjeljak 1 francuskog zakona iz 1791. kaže: &quot;Sva nova otkrića su vlasništvo autora; da bi se pronalazaču osiguralo vlasništvo i privremeno uživanje u svom otkriću, mora mu se predati patent na pet, deset ili petnaest godina.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Patent Archives – Ladas &amp; Parry LLP|url=http://www.ladas.com/Patents/USPatentHistory.html|website=Ladas &amp; Parry|publisher=Ladas.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130115040700/http://www.ladas.com/Patents/USPatentHistory.html|archive-date=15 January 2013|access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; U Evropi, [[Francuska|francuski]] autor A. Nion spomenuo je ''propriété intellectuelle'' u svom ''Droits civils des auteurs, artistes et inventeurs'', objavljenom 1846. godine.

Donedavno, svrha zakona o intelektualnom vlasništvu bila je da pruži što je moguće manju zaštitu kako bi se podstakla [[inovacija]]. Historijski gledano, dakle, pravna zaštita se davala samo kada je bila neophodna za podsticanje pronalaska, a bila je vremenski i obimno ograničena.&lt;ref name=&quot;Mark A. Lemley&quot;&gt;{{cite web|title=Property, Intellectual Property, and Free Riding|url=http://heinonline.org/HOL/Page?handle=hein.journals/tlr83&amp;div=30&amp;g_sent=1&amp;collection=journals|author=Mark A. Lemley|website=Heinonline|publisher=Heinonline.org|access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; Ovo je uglavnom rezultat toga što se znanje tradicionalno posmatra kao javno dobro, kako bi se omogućilo njegovo širenje i unapređenje.&lt;ref&gt;The Economist; (20 October 2005): “The Liquidity of Innovation”; How the new market for intellectual property is changing the technology industry, available; https://www.economist.com/node/5015365&lt;/ref&gt;

Porijeklo koncepta potencijalno se može pratiti dalje. [[Jevrejski zakon]] uključuje nekoliko razmatranja čiji su efekti slični onima modernih zakona o intelektualnoj svojini, iako se čini da pojam intelektualnih tvorevina kao svojine ne postoji — posebno je korišten princip Hasagat Ge'vul (nepošteno zadiranje) opravdanja autorskog prava ograničenog izdavača (ali ne i autora) u 16. stoljeću.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jlaw.com/Articles/copyright1.html|title=Jewish Law – Articles (&quot;Jewish Law and Copyright&quot;)|publisher=Jlaw.com |access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; 500. godine prije nove ere, vlada grčke države [[Sybaris]] ponudila je jednogodišnji patent &quot;svima koji bi trebali otkriti bilo kakvu novu profinjenost u luksuzu&quot;.&lt;ref&gt;Charles Anthon, A Classical Dictionary: Containing an Account of the Principal Proper Names Mentioned in Ancient Authors, and Intended to Elucidate All the Important Points Connected with the Geography, History, Biography, Mythology, and Fine Arts of the Greek and Romans. Together with an Account of Coins, Weights, and Measures, with Tabular Values of the Same 1273 (Harper &amp; Brothers 1841). See also &quot;The first patent law was enacted in Sybaris, a city in the South of Italy, before the Roman domination; The law was mentioned by Atheneus, an ancient writer...&quot; in Takenaka, Toshiko (2013). Intellectual Property in Common Law and Civil Law. Edward Elgar Publishing, p. 419. (chapter by Mario Franzosi).&lt;/ref&gt;

Prema Jean-Frédéric Morinu, &quot;globalni režim intelektualne svojine trenutno je usred promjene paradigme &quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt; Zaista, sve do ranih 2000-ih, globalnim režimom intelektualne svojine su dominirali visoki standardi zaštite karakteristični za zakone o intelektualnoj svojini iz Evrope ili Sjedinjenih Država, sa vizijom da se ujednačena primjena ovih standarda u svakoj zemlji i na nekoliko polja uz malo pažnje preko društvenih, kulturnih ili ekoloških vrijednosti ili nacionalnog nivoa ekonomskog razvoja. Morin tvrdi da se &quot;nastajući diskurs globalnog režima intelektualne svojine zalaže za veću fleksibilnost politike i veći pristup znanju, posebno za zemlje u razvoju.&quot; Zaista, uz Razvojnu agendu koju je WIPO usvojio 2007. godine, set od 45 preporuka za prilagođavanje aktivnosti WIPO-a specifičnim potrebama zemalja u razvoju i za cilj da se smanje distorzije, posebno po pitanjima kao što su pristup pacijenata lijekovima, pristup korisnika [[internet]]a informacijama , pristup poljoprivrednika [[sjeme]]nu, pristup programera izvornim kodovima ili pristup [[student|studenata]] naučnim člancima.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt; Međutim, ova promjena paradigme još se nije manifestirala u konkretnim pravnim reformama na međunarodnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt;

Slično tome, zasnovano je na ovoj pozadini da sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS) zahtijeva od članica STO da postave minimalne standarde pravne zaštite, ali njegov cilj je imati zakon o zaštiti koji odgovara svima. Intelektualna svojina se posmatra sa kontroverzama u pogledu razlika u stepenu razvijenosti zemalja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Roisah|first=Kholis|date=26 December 2017|title=Understanding Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights Agreement: From Hard and Soft Law Perspective|journal=Hasanuddin Law Review|volume=3|issue=3|pages=277–289|doi=10.20956/halrev.v3i3.1153|issn=2442-9899|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Uprkos kontroverzi, sporazum je opsežno uključio prava intelektualne svojine u globalni trgovinski sistem po prvi put 1995. godine i prevladao je kao najsveobuhvatniji sporazum koji je svijet postigao.&lt;ref&gt;WTO (2013): Intellectual Property; Responding to least developed countries’ special needs in intellectual property; https://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/ldc_e.htm&lt;/ref&gt;

==Prava==
Prava intelektualne svojine uključuju [[patent]]e, [[autorska prava]], [[pravo na industrijski dizajn]], [[zaštitni znak]], [[pravo na sorte biljaka]], trgovački naziv, [[geografska oznaka|geografske oznake]],&lt;ref&gt;[http://www.wipo.int/wipolex/en/treaties/text.jsp?file_id=288514 Article 1(2) of the Paris Convention]: &quot;The protection of industrial property has as its object patents, utility models, industrial designs, trademarks, service marks, trade names, indications of source or appellations of origin, and the repression of unfair competition.&quot;&lt;/ref&gt; i u nekim jurisdikcijama [[poslovna tajna]]. Postoje i više specijaliziranih ili izvedenih varijanti ''[[sui generis]]'' ekskluzivnih prava, kao što su prava na dizajn kola (nazvana [[rad sa maskama]] prava u SAD-u), [[potvrda o dodatnoj zaštiti]] za farmaceutske proizvode (nakon isteka patenta koji ih štiti), i [[prava na bazu podataka]] (u [[Evropsko pravo|Evropskom prfavu]]). Termin &quot;industrijska svojina&quot; se ponekad koristi za označavanje velikog podskupa prava intelektualne svojine uključujući patente, žigove, industrijske dizajne, korisne modele, uslužne marke, trgovačka imena i geografske oznake.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Paris Convention for the Protection of Industrial Property|url=http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/index.html|website=Wipo|publisher=WIPO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140711050507/http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/index.html|archive-date=11 July 2014|access-date=25 September 2018}}&lt;/ref&gt;

===Patenti===
{{Glavni|Patent}}
[[Patent]] je oblik prava koje vlada dodjeljuje pronalazaču ili njegovom nasljedniku, dajući vlasniku pravo da isključi druge iz izrade, upotrebe, prodaje, ponude na prodaju i uvoza [[izum]]a na ograničeni vremenski period, u zamjenu za javno objavljivanje pronalaska. Pronalazak je rješenje specifičnog tehnološkog problema, koji može biti proizvod ili proces i općenito mora ispuniti tri glavna zahtjeva: mora biti [[novost (patent)|nov]], da [[inventivni korak i neočiglednost|nije očigledan]] i mora postojati [[industrijska primjenjivost]].&lt;ref name=&quot;WIPO Handbook Ch 2&quot;&gt;[http://www.wipo.int/export/sites/www/about-ip/en/iprm/pdf/ch2.pdf WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use. Chapter 2: Fields of Intellectual Property Protection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520221306/http://www.wipo.int/export/sites/www/about-ip/en/iprm/pdf/ch2.pdf |date=20 May 2013 }} WIPO 2008&lt;/ref&gt;{{rp|17}} Kako bi obogatili korpus znanja i stimulirali inovacije, vlasnici patenata imaju obavezu da javnosti otkriju vrijedne informacije o svojim izumima.&lt;ref name=&quot;wipo.int&quot;&gt;WIPO (2008); “What is Intellectual Property” Handbook: WIPO Publication No. 450(E) {{Listed Invalid ISBN|978-92-805-1555-0}}, available: http://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/intproperty/450/wipo_pub_450.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111222349/https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/intproperty/450/wipo_pub_450.pdf |date=2020-11-11 }}&lt;/ref&gt;

===Autorska prava===
{{Glavni|Autorsko pravo}}
[[Autorsko pravo]] (copyright) daje kreatoru originalnog djela [[ekskluzivno pravo]] na njega, obično na ograničeno vrijeme. Autorsko pravo se može odnositi na širok spektar kreativnih, intelektualnih ili umjetničkih formi ili &quot;djela&quot;.&lt;ref name=&quot;Intellectual Property and Information Wealth: Copyright and related rights&quot;&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books?id=tgK9BzcF5WgC&amp;dq=statute+of+anne+copyright&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Intellectual Property and Information Wealth: Copyright and related rights|page=346|author=Peter K, Yu|isbn=978-0-275-98883-8|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/909/wipo_pub_909.pdf|title=Understanding Copyright and Related Rights|author=World Intellectual Property Organisation|publisher=WIPO|page=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20120606013942/http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/909/wipo_pub_909.pdf|archive-date=6 June 2012|url-status=dead|access-date=1 August 2008}}&lt;/ref&gt; Autorsko pravo ne pokriva same ideje i informacije, već samo oblik ili način na koji su izražene.&lt;ref name=&quot;Art and copyright&quot;&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books?id=h-XBqKIryaQC&amp;dq=idea-expression+dichotomy&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Art and copyright|pages=48–49|author=Simon, Stokes|isbn=978-1-84113-225-9|year=2001|publisher=Hart Publishing}}&lt;/ref&gt;

===Prava na industrijski dizajn===
{{Glavni|Pravo na industrijski dizajn}}
[[Pravo na industrijski dizajn]] (koji se ponekad naziva &quot;pravo na dizajn&quot; ili &quot;patent na dizajn&quot;) štiti vizuelni dizajn objekata koji nisu čisto utilitarni. Industrijski dizajn se sastoji od stvaranja oblika, konfiguracije ili kompozicije uzorka ili boje, ili kombinacije uzorka i boje u trodimenzijskom obliku koji sadrži estetsku vrijednost. Industrijski dizajn može biti dvo- ili trodimenzijskni uzorak koji se koristi za proizvodnju produkats, industrijske robe ili rukotvorine. Općenito govoreći, to je ono što čini da proizvod izgleda privlačno i kao takav povećava komercijalnu vrijednost robe.&lt;ref name=&quot;wipo.int&quot;/&gt;

===Sorte biljaka===
{{Glavni|Prava oplemenjivača biljaka}}
[[Prava oplemenjivača biljaka]] ili prava na biljne sorte su prava na komercijalnu upotrebu nove biljne sorte. Sorta, između ostalog, mora biti nova i različita, a za registraciju se uzima u obzir procjena razmnožnog materijala sorte.

===Zaštitni znakovi===
{{Glavni|Zaštitni znak}}
[[Zaštitni znak]] je prepoznatljiv [[znak (semiotika)|znak]], [[dizajn]] ili [[izraz (jezik)|izraz]] koji razlikuje dobre proizvode ili [[Usluga (ekonomija)|usluge]] određenog trgovca iz sličnih proizvoda ili usluga drugih trgovaca.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Trademark, Patent, or Copyright?|url=http://www.uspto.gov/trademarks/basics/definitions.jsp|date=13 December 2015|work=United States Patent and Trademark Office|publisher=Department of Commerce|url-status=dead|access-date=23 November 2015|archive-date=13 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121213072252/http://www.uspto.gov/trademarks/basics/definitions.jsp}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ipo.gov.uk/types/tm/t-about/t-whatis.htm|quote=A trade mark is a sign which can distinguish your goods and services from those of your competitors (you may refer to your trade mark as your &quot;brand&quot;). |access-date=22 December 2012|title=What is a trade mark (or brand)? |archive-url=https://web.archive.org/web/20120703105213/http://www.ipo.gov.uk/types/tm/t-about/t-whatis.htm |archive-date=3 July 2012|work=[[Intellectual Property Office (United Kingdom)|Intellectual Property Office]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.patentamt.de/english/trade_marks/index.html|quote=Trade marks identify the goods and services of particular traders |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129082624/http://www.patentamt.de/english/trade_marks/index.html |archive-date=29 November 2014|date=28 November 2014 |access-date=28 March 2019|work=Deutsches Patent- und Markenamt|title=Trade Marks}}&lt;/ref&gt;

===Trgovačko pakovanje===
[[Trgovački omot]] je pravni termin umjetnosti koji se općenito odnosi na karakteristike vizualnog i estetskog izgleda proizvoda ili njegovog pakiranja (ili čak dizajna zgrade) koje potrošačima označavaju izvor proizvoda.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Robert P.|last1=Merges|first2=Peter S.|last2=Menell|first3=Mark A.|last3=Lemley|title=Intellectual Property in the New Technological Age|edition=4th rev.|year=2007|location=New York|publisher=Wolters Kluwer|isbn=978-0-7355-6989-8|page=29}}&lt;/ref&gt;

===Poslovne tajne===
{{Glavni|Poslovna tajna}}
[[Poslovna tajna]] je [[formula]], praksa, proces, [[dizajn]], instrument, [[uzorak]] ili kompilacija [[informacija]] koja nije općenito poznata ili razumno provjerljiva, pomoću kojih [[biznis]] može steći ekonomsku prednost nad konkurentima i kupcima. Ne postoji formalna državna zaštita; svako preduzeće mora preduzeti mere za čuvanje sopstvenih poslovnih tajni (npr. formula njenih bezalkoholnih pića je poslovna tajna za [[Coca-Cola|Coca-Colu.)

==Također pogledajte==
* [[Prevara]]
* [[Autorsko pravo]]
* [[Odbrambena publikacija]]
* [[Sloboda informacija]]
* [[Politika informacija]]
* [[Libertarijanske perspektive intelektualnog vlasništva]]
* [[Razvoj novog proizvoda]]

== Reference ==
{{Reflist |colwidth = 30em}}

=== Izvori ===
{{refbegin |colwidth = 30em}}
* Arai, Hisamitsu. &quot;Intellectual Property Policies for the Twenty-First Century: The Japanese Experience in Wealth Creation&quot;, WIPO Publication Number 834 (E). 2000. [https://archive.today/2012.12.12-232107/http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/834/index.html wipo.int]
* Bettig, R. V. (1996). Critical Perspectives on the History and Philosophy of Copyright. In R. V. Bettig, Copyrighting Culture: The Political Economy of Intellectual Property. (pp.&amp;nbsp;9–32). Boulder, CO: Westview Press.
* Boldrin, Michele and David K. Levine. &quot;Against Intellectual Monopoly&quot;, 2008. [http://www.dklevine.com/papers/imbookfinalall.pdf dkleving.com]
* Hahn, Robert W., ''Intellectual Property Rights in Frontier Industries: Software and Biotechnology'', AEI Press, March 2005.
* Branstetter, Lee, Raymond Fishman and C. Fritz Foley. &quot;Do Stronger Intellectual Property Rights Increase International Technology Transfer? Empirical Evidence from US Firm-Level Data&quot;. NBER Working Paper 11516. July 2005. [https://web.archive.org/web/20081122150353/http://weblog.ipcentral.info/IPRs%20%26%20Tech%20Trans.pdf weblog.ipcentral.info]
* Connell, Shaun. &quot;Intellectual Ownership&quot;. October 2007. [https://web.archive.org/web/20071221052053/http://rebirthoffreedom.org/freedom/property/intellectual-ownership/ rebithofffreedom.org]
* De George, Richard T. &quot;14. Intellectual Property Rights.&quot; In ''The Oxford Handbook of Business Ethics'', by George G. Brenkert and Tom L. Beauchamp, 1:408–439. 1st ed. Oxford, England: Oxford University Press, n.d.
* Farah, Paolo and Cima, Elena. &quot;China's Participation in the World Trade Organization: Trade in Goods, Services, Intellectual Property Rights and Transparency Issues&quot; in Aurelio Lopez-Tarruella Martinez (ed.), {{lang|es|El comercio con China. Oportunidades empresariales, incertidumbres jurídicas}}, Tirant lo Blanch, Valencia (Spain) 2010, pp.&amp;nbsp;85–121. {{ISBN|978-84-8456-981-7}}. Available at [https://ssrn.com/abstract=1527992 SSRN.com]
* Farah, Paolo Davide, Tremolada Riccardo, Desirability of Commodification of Intangible Cultural Heritage: The Unsatisfying Role of IPRs, in TRANSNATIONAL DISPUTE MANAGEMENT, Special Issues &quot;The New Frontiers of Cultural Law: Intangible Heritage Disputes&quot;, Volume 11, Issue 2, March 2014, {{ISSN|1875-4120}} Available at [https://ssrn.com/abstract=2472339 SSRN.com]
* Farah, Paolo Davide, Tremolada Riccardo, Intellectual Property Rights, Human Rights and Intangible Cultural Heritage, Journal of Intellectual Property Law, Issue 2, Part I, June 2014, {{ISSN|0035-614X}}, Giuffre, pp.&amp;nbsp;21–47. Available at [https://ssrn.com/abstract=2472388 SSRN.com]
* {{cite book|first1=Paul|last1=Goldstein|first2=R. Anthony|last2=Reese|title=Copyright, Patent, Trademark and Related State Doctrines: Cases and Materials on the Law of Intellectual Property|year=2008|edition=6th|location=New York|publisher=Foundation Press|isbn=978-1-59941-139-2}}
* [[Andrew Gowers|Gowers, Andrew]]. &quot;Gowers Review of Intellectual Property&quot;. Her Majesty's Treasury, November 2006. [https://web.archive.org/web/20090407093401/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/pbr06_gowers_report_755.pdf hm-treasury.gov.uk] {{ISBN|978-0-11-840483-9}}.
* Greenhalgh, C. &amp; Rogers M., (2010). ''Innovation, Intellectual Property, and Economic Growth.'' New Jersey: Princeton University Press.
* [[Stephan Kinsella|Kinsella, Stephan]]. &quot;Against Intellectual Property&quot;. ''Journal of Libertarian Studies'' 15.2 (Spring 2001): 1–53. [https://www.mises.org/journals/jls/15_2/15_2_1.pdf mises.org]
* Lai, Edwin. &quot;The Economics of Intellectual Property Protection in the Global Economy&quot;. Princeton University. April 2001. [http://www.dklevine.com/archive/refs4122247000000000481.pdf dklevine.com]
* Lee, Richmond K. ''[http://www.philstar.com/business/320465/scope-and-interplay-ip-rights Scope and Interplay of IP Rights]'' Accralaw offices.
* [[Lawrence Lessig|Lessig, Lawrence]]. &quot;Free Culture: How Big Media Uses Technology and the Law to Lock Down Culture and Control Creativity&quot;. New York: Penguin Press, 2004. [http://www.free-culture.cc/freeculture.pdf free-culture.cc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916145748/http://www.free-culture.cc/freeculture.pdf |date=16 September 2009 }}.
* Lindberg, Van. ''Intellectual Property and Open Source: A Practical Guide to Protecting Code''. O'Reilly Books, 2008. {{ISBN|0-596-51796-3}} | {{ISBN|978-0-596-51796-0}}
* Maskus, Keith E. &quot;Intellectual Property Rights and Economic Development&quot;. ''Case Western Reserve Journal of International Law'', Vol. 32, 471. [https://web.archive.org/web/20081223230716/http://www.law.case.edu/student_life/ journals/jil/32-3/maskusarticle.pdf law.case.edu]
* Mazzone, Jason. &quot;[https://ssrn.com/abstract=787244 Copyfraud]&quot;. Brooklyn Law School, Legal Studies Paper No. 40. ''New York University Law Review'' 81 (2006): 1027. (Abstract.)
* Miller, Arthur Raphael, and Michael H. Davis. ''Intellectual Property: Patents, Trademarks, and Copyright''. 3rd ed. New York: West/Wadsworth, 2000. {{ISBN|0-314-23519-1}}.
* Moore, Adam, [http://plato.stanford.edu/archives/sum2011/entries/intellectual-property &quot;Intellectual Property&quot;], The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Summer 2011 Edition), Edward N. Zalta (ed.),
* [http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf Morin, Jean-Frédéric, Paradigm Shift in the Global IP Regime: The Agency of Academics, Review of International Political Economy, vol. 21(2), 2014, pp. 275–309.]  
* Mossoff, A. [https://ssrn.com/abstract=787244 'Rethinking the Development of Patents: An Intellectual History, 1550–1800,'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p.&amp;nbsp;1255, 2001
* Rozanski, Felix. &quot;Developing Countries and Pharmaceutical Intellectual Property Rights: Myths and Reality&quot; [http://arquivo.pt/wayback/20091009142207/http://www.stockholm-network.org/downloads/publications/Developing_Countries_and_Intellectual_Property_Rights_Myth_and_Reality_6.pdf stockholm-network.org]
* Perelman, Michael. ''Steal This Idea: Intellectual Property and The Corporate Confiscation of Creativity''. Palgrave Macmillan, 2004.
* Rand, Ayn. &quot;Patents and Copyrights&quot; in Ayn Rand, ed. 'Capitalism: The Unknown Ideal,' New York: New American Library, 1966, pp.&amp;nbsp;126–128
* Reisman, George. 'Capitalism: A Complete &amp; Integrated Understanding of the Nature &amp; Value of Human Economic Life,' Ottawa, Illinois: 1996, pp.&amp;nbsp;388–389
* Schechter, Roger E., and John R. Thomas. ''Intellectual Property: The Law of Copyrights, Patents and Trademarks''. New York: West/Wadsworth, 2003, {{ISBN|0-314-06599-7}}.
* Schneider, Patricia H. &quot;International Trade, Economic Growth and Intellectual Property Rights: A Panel Data Study of Developed and Developing Countries&quot;. July 2004. [https://web.archive.org/web/20090226035349/http://www.mtholyoke.edu/~pschneid/images/Schneider_JDEJuly2004.pdf mtholyoke.edu]
* Shapiro, Robert and Nam Pham. &quot;Economic Effects of Intellectual Property-Intensive Manufacturing in the United States&quot;. July 2007. [https://web.archive.org/web/20080216195041/http://www.the-value-of-ip.org/ the-value-of.ip.org]. Retrieved 2008-04-09.
* Spooner, Lysander.  &quot;The Law of Intellectual Property; or An Essay on the Right of Authors and Inventors to a Perpetual Property in their Ideas&quot;. Boston: Bela Marsh, 1855.
* [[Siva Vaidhyanathan|Vaidhyanathan, Siva]]. ''The Anarchist in the Library: How the Clash Between Freedom and Control Is Hacking the Real World and Crashing the System''. New York: Basic Books, 2004.
* {{cite book|author=Burk, Dan L.|author2=Mark A. Lemley |name-list-style=amp|title=The Patent Crisis and How the Courts Can Solve It|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-08061-1}}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikiquote}}
{{scholia|topic}}
{{Kutija bibliotečkih resursa}}
* The European Audiovisual Observatory hosts articles on [https://web.archive.org/web/20130729081345/http://www.obs.coe.int/en/legal/copyright/ copyright] legislature and covers media laws in their [http://merlin.obs.coe.int/newsletter/index newsletter]
* [https://www.statista.com/topics/3493/media-piracy/ Internet/Media Piracy: Statistics &amp; Facts]—Statista

{{Aktivizam intelektualnog vlasništva}}
{{Zakon}}
{{Property Navbox}}
{{Zakoni o intelektualnoj svojini Evropske unije}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Pravo intelektualne svojine]]
[[Kategorija:Obrada društvenih informacija]]
[[Kategorija:Ekonomija umjetnosti i književnosti]]
[[Kategorija:Nematerijalna imovina]]
[[Kategorija:Pravo]]</text>
      <sha1>s18yrh5doco455i53kjb7xim3tw3qj8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429032</id>
      <parentid>3429031</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:25:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35908" xml:space="preserve">==Pregled==
'''Intelektualno vlasništvo''' (engl. intellectual property, fr. propriété intellectuelle, njem. Geistiges Eigentum) je zajednički naziv za posjedovanje nematerijalnih dobara, odnosno proizvoda ljudskog uma. Za razliku od materijalnih dobara, vrijednost proizvoda ljudskog uma leži u njihovom prikazivanju, umnožavanju ili kopiranju dok je s druge strane njihova fizička zaštita veoma zahtjevna. Stoga su u modernim društvima razvijeni različiti pravni mehanizmi za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Zaštita intelektualnog vlasništva obuhvata prije svega zaštitu tehničkih izuma ([[patenti]]), zaštitu komercijalnih oznaka ([[žigovi]]), zaštitu [[industrijskog dizajna]], te zaštitu [[autorskih prava]]. Zaštita intelektualnog vlasništva osim toga obuhvata i zaštitu topografija (za poluprovodnike), zaštitu oznaka porijekla (za prehrambene proizvode) i zaštitu od nelojalne konkurencije. Srž zakona za zaštitu intelektualnog vlasništva je u tome da vlasnik prava posjeduje mogućnost apsolutne zabrane komercijalnog korištenja njegovog intelektualnog vlasništva bez njegove saglasnosti. Većina principa zaštite intelektualnog vlasništva je nastala krajem 18. vijeka.

Zaštita intelektualnog vlasništva je jedna od najharmoniziranijih pravnih oblasti. Zakoni o zaštiti intelektualnog vlasništva u većini zemalja svijeta slijede iste principe i razlikuju se samo u nijansama. Nekoliko međunarodnih ugovora i konvencija uređuje međudržavne aspekte pri zaštiti intelektualnog vlasništva. Važnost intelektualnog vlasništva u modernom društvu je potvrđena postojanjem Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo ([[WIPO]]) sa sjedištem u Ženevi koja djeluje kao specijalizirana agencija Ujedinjenih Nacija. Bosna i Hercegovina je članica WIPO-a od 1992. godine i potpisnica velikog broja međudržavnih ugovora i konvencija o zaštiti intelektualnog vlasništva.

==Definicija==
* [[međunarodni biro za zaštitu intelektualnog vlasništva]] (BIRPI)
{{Intelektualno vlasništvo}} 
[[slika:Nike, McDonald’s copyright infringing sandals in China.jpg|thumb|right| Zakoni o intelektualnoj svojini kao što su zakoni o zaštitnim znakovima zabranjuju prodaju robe koja krši prava poput ovih &quot;[[McDonald's|McDnoald's]]&quot;{{sic}} i &quot;[[Nike, Inc.|NKIE]]&quot; [''sic''] sandala .]]
'''Intelektualno vlasništvo''' ('''IP''') je kategorija [[vlasništvo|vlasništva]] koja uključuje nematerijalne kreacije ljudskog intelekta.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4080|title=Understanding Industrial Property|publisher=World Intellectual Property Organization|doi=10.34667/tind.36288|access-date=6 December 2018|author1=World Intellectual Property Organization (WIPO)|year=2016|isbn=9789280525939}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/36/intellectual-industrial-and-commercial-property|title=Intellectual, industrial and commercial property {{!}} Fact Sheets on the European Union|publisher=European Parliament|access-date=6 December 2018}}&lt;/ref&gt; There are many types of intellectual property, and some countries recognize more than others.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/intel1_e.htm|title=What are intellectual property rights?|website=World Trade Organization|publisher=World Trade Organization |access-date=23 May 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Intellectual property&quot;, ''Black's Law Dictionary'', 10th ed. (2014).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/wipo_pub_909_2016.pdf|title=Understanding Copyright and Related Rights|publisher=World Intellectual Property Organization|page=4|access-date=6 December 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4528|title=What is Intellectual Property?|publisher=World Intellectual Property Organization (WIPO)|doi=10.34667/tind.43765|access-date=23 October 2020|author1=World Intellectual Property Organization|series=WIPO publication|year=2021|isbn=9789280532210}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/wipo_pub_895_2016.pdf|title=Understanding Industrial Property|publisher=World Intellectual Property Organization (WIPO)|access-date=7 December 2018}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji tipovi su [[autorska prava]], [[patent]]i, [[zaštitni znak]] i [[poslovna tajna]]. Moderni koncept intelektualne svojine razvio se u Engleskoj u 17. i 18. stoljeću. Termin &quot;intelektualna svojina&quot; počeo je da se koristi u 19. stoljeću, iako je tek krajem 20. stoljeća intelektualna svojina postala uobičajena u većini svetskih pravnih sistema.&lt;ref name=&quot;Lemley 2005&quot;&gt;&quot;vlasništvo kao zajednički deskriptor ove oblasti vjerovatno vodi do osnivanja [[Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo|Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo]] (WIPO) od strane [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]]. &lt;ref&gt;Mark A. Lemley, [http://www.utexas.edu/law/journals/tlr/abstracts/83/83Lemley.pdf ''Property, Intellectual Property, and Free Riding''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226035349/http://www.utexas.edu/law/journals/tlr/abstracts/83/83Lemley.pdf |date=26 February 2009 }}, Texas Law Review, 2005, Vol. 83:1031, page 1033, footnote 4.&lt;/ref&gt;

Glavna svrha zakona o intelektualnoj svojini je da podstakne stvaranje širokog spektra intelektualnih dobara.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|p=17}} Da bi se to postiglo, zakon daje ljudima i preduzećima prava svojine na informacije i intelektualna dobra koja stvaraju, obično u ograničenom vremenskom periodu. Ovo daje ekonomski podsticaj za njihovo stvaranje, jer omogućava ljudima da imaju koristi od informacija i intelektualnih dobara koje stvaraju i omogućava im da zaštite svoje ideje i spriječe kopiranje.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|p=17}} Očekuje se da će ovi ekonomski poticaji stimulirati [[inovacija|inovacije]] i doprinijeti tehnološkom napretku zemalja, što zavisi od stepena zaštite koja se daje inovatorima.&lt;ref&gt;Rod Falvey and Neil Foster (2006): “The Role of Intellectual Property Rights in Technology Transfer and Economic Growth”: Theory and Evidence, In cooperation with Olga Memedovic UNITED NATIONS INDUSTRIAL DEVELOPMENT ORGANIZATION (UNIDO),  available: https://www.unido.org/sites/default/files/2009-04/Role_of_intellectual_property_rights_in_technology_transfer_and_economic_growth_0.pdf&lt;/ref&gt;

[[Nematerijalna imovina|Nematerijalna]] priroda intelektualne svojine predstavlja poteškoće u poređenju sa tradicionalnom imovinom kao što su zemljište ili druga dobra. Za razliku od tradicionalne svojine, intelektualna svojina je „nedjeljiva“, jer neograničen broj ljudi može „konzumirati“ intelektualno dobro, a da se ono ne iscrpi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Moberly|first1=Michael D.|title=Safeguarding Intangible Assets|date=2014|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-12-800516-3|url=https://www.sciencedirect.com/book/9780128005163/safeguarding-intangible-assets}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ulaganja u intelektualna dobra pate od problema prisvajanja: vlasnici zemljišta mogu ograditi svoje zemljište čvrstom ogradom i unajmiti naoružane čuvare da ga zaštite, ali proizvođači informacija ili literature obično mogu učiniti malo da spriječe svog prvog kupca da ga replicira i proda. po nižoj cijeni. Balansiranje prava je tako da budu dovoljno jaka da podstaknu stvaranje intelektualnih dobara, ali ne toliko jaka da sprečavaju široku upotrebu dobara, primarni je fokus modernog prava intelektualnog vlasništva.

==Historija==
{{Glavni|Historija zakona o autorskim pravima|Historija patentnog prava}} 
[[slika:Statute of anne.jpg|thumb|[[Annin statut]] stupio je na snagu 1710.]]

[[Statut monopola]] (1624.) i britanski [[Annin statut]] (1710.) smatraju se izvorima [[Ptentni zakon|patentnog zakona]] i [[autorsko pravo|autorskog prava]],&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brad|first=Sherman|url=https://www.google.com/books?id=u2aMRA-eF1gC&amp;dq=statute+of+anne+copyright&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=The making of modern intellectual property law: the British experience, 1760–1911|author2=Lionel Bently|publisher=Cambridge University Press|year=1999|isbn=978-0-521-56363-5|page=207}}&lt;/ref&gt; čvrsto uspostavljajući koncept intelektualne svojine.

&quot;Književno vlasništvo&quot; je bio izraz koji se pretežno koristio u britanskim pravnim raspravama 1760-ih i 1770-ih o tome u kojoj mjeri su autori i izdavači djela također imali prava koja proizilaze iz običajnog imovinskog prava: [[Millar protiv Taylora]] (1769.), [[Hinton protiv Donaldsona]]'' (1773.), ''[[Donaldson protiv Becketa]]'' (1774.). Prva poznata upotreba termina „intelektualno vlasništvo“ datira iz ovog vremena, kada je u članku objavljenom u [[london]]skom  „Monthly Review“ 1769. korišćena ta fraza.&lt;ref&gt;{{OED | intellectual property }} (Citing ''Monthly Review'', [https://books.google.com/books?id=cMsvAAAAYAAJ&amp;pg=PA290#v=onepage&amp;q&amp;f=false vol. 41. p. 290] (1769): &quot;What a niggard this Doctor is of his own, and how profuse he is of other people's intellectual property.&quot;)&lt;/ref&gt; Prvi jasni primjer moderne upotrebe datira još iz 1808. godine, kada je korišten kao naslov u zbirci eseja.&lt;ref&gt;{{OED | intellectual property }} (Citing ''Medical Repository Of Original Essays And Intelligence'', [https://books.google.com/books?id=Ij9JAAAAYAAJ&amp;pg=PA303 vol. 11. p. 303] (1808): &quot;New-England Association in favour of Inventors and Discoverers, and particularly for the Protection of intellectual Property.&quot;)&lt;/ref&gt;

Njemački ekvivalent korišten je prilikom osnivanja [[Sjevernonjemačka konfederacija| Sjevernonjemačke konfederacije]] čiji je [[ustav]] konfederaciji dao zakonodavnu vlast nad zaštitom intelektualnog vlasništva (''Schutz des geistigen Eigentums'').&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20040706175038/http://www.verfassungen.de/de/de67-18/verfassung67-i.htm 'Article 4 No. 6 of the Constitution of 1867 (German)'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p. 1255, 2001&lt;/ref&gt; Kada su se osnovani administrativni sekretarijati [[Pariška konvencija za zaštitu industrijske svojine|Pariškom konvencijom]] (1883.) i [[Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela|Bernskom konvencijom]] (1886.) spojili 1893. , locirali su se u [[Bern]]u, a također su usvojili termin intelektualno vlasništvo u svom novom kombinovanom nazivu, [[Ujedinjeni međunarodni biroi za zaštitu intelektualne svojine]].

Organizacija se nakon toga preselila u [[Ženeva|Ženevu]] 1960. godine i naslijedila  ju je 1967. novoosnivana [[Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu]] (WIPO) [[Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu|ugovorom]] kao agencije [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]]. Prema pravnom naučniku [[Mark Lemley|Marku Lemleyu]], tek je u ovom tada taj termin zaista počeo da se koristi u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] (koje nisu bile potpisnica Bernske konvencije) i tamo nije ušao u popularnu upotrebu sve do donošenja [[Bayh-Doleov zakon|Bayh-Doleovog zakona]] 1980.&lt;ref&gt;Mark A. Lemley, [https://ssrn.com/abstract=582602 &quot;Property, Intellectual Property, and Free Riding&quot;] (Abstract); see Table 1: 4–5.&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Historija patenata ne počinje izumima, već kraljevskim grantovima [Kraljica Elizabeta I| Kraljice Elizabete I]] (1558–1603) za monopolske privilegije. Otprilike 200 godina nakon završetka Elizabetine vladavine, međutim, patent predstavlja zakonsko [[pravo]] dobijeno od strane pronalazača koji pruža isključivu kontrolu nad proizvodnjom i prodajom njegovog mehaničkog ili naučnog izuma, demonstrirajući evoluciju patenata od kraljevske prerogative do doktrine običajnog prava.&lt;ref&gt;Mossoff, A. [https://ssrn.com/abstract=863925 'Rethinking the Development of Patents: An Intellectual History, 1550–1800,'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p. 1255, 2001&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Termin se može naći upotrijebljen u presudi Okružnog suda u [[Massachusetts]]u iz oktobra 1845. u slučaju patenta „Davoll et al. protiv Browna'', u kojem je sudija Charles L. Woodbury napisao da &quot;samo na taj način možemo zaštititi intelektualnu svojinu, rad uma, proizvodnju i interese jednako čovjeku ... koliko i pšenica koju uzgaja, ili stada koja uzgaja.&quot;&lt;ref&gt;''1 Woodb. &amp; M. 53, 3 West. L.J. 151, 7 F.Cas. 197, No. 3662, 2 Robb.Pat.Cas. 303, Merw.Pat.Inv. 414''&lt;/ref&gt; Objava da su &quot;otkrića ... vlasništvo&quot; seže ranije. Odjeljak 1 francuskog zakona iz 1791. kaže: &quot;Sva nova otkrića su vlasništvo autora; da bi se pronalazaču osiguralo vlasništvo i privremeno uživanje u svom otkriću, mora mu se predati patent na pet, deset ili petnaest godina.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Patent Archives – Ladas &amp; Parry LLP|url=http://www.ladas.com/Patents/USPatentHistory.html|website=Ladas &amp; Parry|publisher=Ladas.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130115040700/http://www.ladas.com/Patents/USPatentHistory.html|archive-date=15 January 2013|access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; U Evropi, [[Francuska|francuski]] autor A. Nion spomenuo je ''propriété intellectuelle'' u svom ''Droits civils des auteurs, artistes et inventeurs'', objavljenom 1846. godine.

Donedavno, svrha zakona o intelektualnom vlasništvu bila je da pruži što je moguće manju zaštitu kako bi se podstakla [[inovacija]]. Historijski gledano, dakle, pravna zaštita se davala samo kada je bila neophodna za podsticanje pronalaska, a bila je vremenski i obimno ograničena.&lt;ref name=&quot;Mark A. Lemley&quot;&gt;{{cite web|title=Property, Intellectual Property, and Free Riding|url=http://heinonline.org/HOL/Page?handle=hein.journals/tlr83&amp;div=30&amp;g_sent=1&amp;collection=journals|author=Mark A. Lemley|website=Heinonline|publisher=Heinonline.org|access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; Ovo je uglavnom rezultat toga što se znanje tradicionalno posmatra kao javno dobro, kako bi se omogućilo njegovo širenje i unapređenje.&lt;ref&gt;The Economist; (20 October 2005): “The Liquidity of Innovation”; How the new market for intellectual property is changing the technology industry, available; https://www.economist.com/node/5015365&lt;/ref&gt;

Porijeklo koncepta potencijalno se može pratiti dalje. [[Jevrejski zakon]] uključuje nekoliko razmatranja čiji su efekti slični onima modernih zakona o intelektualnoj svojini, iako se čini da pojam intelektualnih tvorevina kao svojine ne postoji — posebno je korišten princip Hasagat Ge'vul (nepošteno zadiranje) opravdanja autorskog prava ograničenog izdavača (ali ne i autora) u 16. stoljeću.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jlaw.com/Articles/copyright1.html|title=Jewish Law – Articles (&quot;Jewish Law and Copyright&quot;)|publisher=Jlaw.com |access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; 500. godine prije nove ere, vlada grčke države [[Sybaris]] ponudila je jednogodišnji patent &quot;svima koji bi trebali otkriti bilo kakvu novu profinjenost u luksuzu&quot;.&lt;ref&gt;Charles Anthon, A Classical Dictionary: Containing an Account of the Principal Proper Names Mentioned in Ancient Authors, and Intended to Elucidate All the Important Points Connected with the Geography, History, Biography, Mythology, and Fine Arts of the Greek and Romans. Together with an Account of Coins, Weights, and Measures, with Tabular Values of the Same 1273 (Harper &amp; Brothers 1841). See also &quot;The first patent law was enacted in Sybaris, a city in the South of Italy, before the Roman domination; The law was mentioned by Atheneus, an ancient writer...&quot; in Takenaka, Toshiko (2013). Intellectual Property in Common Law and Civil Law. Edward Elgar Publishing, p. 419. (chapter by Mario Franzosi).&lt;/ref&gt;

Prema Jean-Frédéric Morinu, &quot;globalni režim intelektualne svojine trenutno je usred promjene paradigme &quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt; Zaista, sve do ranih 2000-ih, globalnim režimom intelektualne svojine su dominirali visoki standardi zaštite karakteristični za zakone o intelektualnoj svojini iz Evrope ili Sjedinjenih Država, sa vizijom da se ujednačena primjena ovih standarda u svakoj zemlji i na nekoliko polja uz malo pažnje preko društvenih, kulturnih ili ekoloških vrijednosti ili nacionalnog nivoa ekonomskog razvoja. Morin tvrdi da se &quot;nastajući diskurs globalnog režima intelektualne svojine zalaže za veću fleksibilnost politike i veći pristup znanju, posebno za zemlje u razvoju.&quot; Zaista, uz Razvojnu agendu koju je WIPO usvojio 2007. godine, set od 45 preporuka za prilagođavanje aktivnosti WIPO-a specifičnim potrebama zemalja u razvoju i za cilj da se smanje distorzije, posebno po pitanjima kao što su pristup pacijenata lijekovima, pristup korisnika [[internet]]a informacijama , pristup poljoprivrednika [[sjeme]]nu, pristup programera izvornim kodovima ili pristup [[student|studenata]] naučnim člancima.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt; Međutim, ova promjena paradigme još se nije manifestirala u konkretnim pravnim reformama na međunarodnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt;

Slično tome, zasnovano je na ovoj pozadini da sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS) zahtijeva od članica STO da postave minimalne standarde pravne zaštite, ali njegov cilj je imati zakon o zaštiti koji odgovara svima. Intelektualna svojina se posmatra sa kontroverzama u pogledu razlika u stepenu razvijenosti zemalja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Roisah|first=Kholis|date=26 December 2017|title=Understanding Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights Agreement: From Hard and Soft Law Perspective|journal=Hasanuddin Law Review|volume=3|issue=3|pages=277–289|doi=10.20956/halrev.v3i3.1153|issn=2442-9899|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Uprkos kontroverzi, sporazum je opsežno uključio prava intelektualne svojine u globalni trgovinski sistem po prvi put 1995. godine i prevladao je kao najsveobuhvatniji sporazum koji je svijet postigao.&lt;ref&gt;WTO (2013): Intellectual Property; Responding to least developed countries’ special needs in intellectual property; https://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/ldc_e.htm&lt;/ref&gt;

==Prava==
Prava intelektualne svojine uključuju [[patent]]e, [[autorska prava]], [[pravo na industrijski dizajn]], [[zaštitni znak]], [[pravo na sorte biljaka]], trgovački naziv, [[geografska oznaka|geografske oznake]],&lt;ref&gt;[http://www.wipo.int/wipolex/en/treaties/text.jsp?file_id=288514 Article 1(2) of the Paris Convention]: &quot;The protection of industrial property has as its object patents, utility models, industrial designs, trademarks, service marks, trade names, indications of source or appellations of origin, and the repression of unfair competition.&quot;&lt;/ref&gt; i u nekim jurisdikcijama [[poslovna tajna]]. Postoje i više specijaliziranih ili izvedenih varijanti ''[[sui generis]]'' ekskluzivnih prava, kao što su prava na dizajn kola (nazvana [[rad sa maskama]] prava u SAD-u), [[potvrda o dodatnoj zaštiti]] za farmaceutske proizvode (nakon isteka patenta koji ih štiti), i [[prava na bazu podataka]] (u [[Evropsko pravo|Evropskom prfavu]]). Termin &quot;industrijska svojina&quot; se ponekad koristi za označavanje velikog podskupa prava intelektualne svojine uključujući patente, žigove, industrijske dizajne, korisne modele, uslužne marke, trgovačka imena i geografske oznake.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Paris Convention for the Protection of Industrial Property|url=http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/index.html|website=Wipo|publisher=WIPO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140711050507/http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/index.html|archive-date=11 July 2014|access-date=25 September 2018}}&lt;/ref&gt;

===Patenti===
{{Glavni|Patent}}
[[Patent]] je oblik prava koje vlada dodjeljuje pronalazaču ili njegovom nasljedniku, dajući vlasniku pravo da isključi druge iz izrade, upotrebe, prodaje, ponude na prodaju i uvoza [[izum]]a na ograničeni vremenski period, u zamjenu za javno objavljivanje pronalaska. Pronalazak je rješenje specifičnog tehnološkog problema, koji može biti proizvod ili proces i općenito mora ispuniti tri glavna zahtjeva: mora biti [[novost (patent)|nov]], da [[inventivni korak i neočiglednost|nije očigledan]] i mora postojati [[industrijska primjenjivost]].&lt;ref name=&quot;WIPO Handbook Ch 2&quot;&gt;[http://www.wipo.int/export/sites/www/about-ip/en/iprm/pdf/ch2.pdf WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use. Chapter 2: Fields of Intellectual Property Protection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520221306/http://www.wipo.int/export/sites/www/about-ip/en/iprm/pdf/ch2.pdf |date=20 May 2013 }} WIPO 2008&lt;/ref&gt;{{rp|17}} Kako bi obogatili korpus znanja i stimulirali inovacije, vlasnici patenata imaju obavezu da javnosti otkriju vrijedne informacije o svojim izumima.&lt;ref name=&quot;wipo.int&quot;&gt;WIPO (2008); “What is Intellectual Property” Handbook: WIPO Publication No. 450(E) {{Listed Invalid ISBN|978-92-805-1555-0}}, available: http://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/intproperty/450/wipo_pub_450.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111222349/https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/intproperty/450/wipo_pub_450.pdf |date=2020-11-11 }}&lt;/ref&gt;

===Autorska prava===
{{Glavni|Autorsko pravo}}
[[Autorsko pravo]] (copyright) daje kreatoru originalnog djela [[ekskluzivno pravo]] na njega, obično na ograničeno vrijeme. Autorsko pravo se može odnositi na širok spektar kreativnih, intelektualnih ili umjetničkih formi ili &quot;djela&quot;.&lt;ref name=&quot;Intellectual Property and Information Wealth: Copyright and related rights&quot;&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books?id=tgK9BzcF5WgC&amp;dq=statute+of+anne+copyright&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Intellectual Property and Information Wealth: Copyright and related rights|page=346|author=Peter K, Yu|isbn=978-0-275-98883-8|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/909/wipo_pub_909.pdf|title=Understanding Copyright and Related Rights|author=World Intellectual Property Organisation|publisher=WIPO|page=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20120606013942/http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/909/wipo_pub_909.pdf|archive-date=6 June 2012|url-status=dead|access-date=1 August 2008}}&lt;/ref&gt; Autorsko pravo ne pokriva same ideje i informacije, već samo oblik ili način na koji su izražene.&lt;ref name=&quot;Art and copyright&quot;&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books?id=h-XBqKIryaQC&amp;dq=idea-expression+dichotomy&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Art and copyright|pages=48–49|author=Simon, Stokes|isbn=978-1-84113-225-9|year=2001|publisher=Hart Publishing}}&lt;/ref&gt;

===Prava na industrijski dizajn===
{{Glavni|Pravo na industrijski dizajn}}
[[Pravo na industrijski dizajn]] (koji se ponekad naziva &quot;pravo na dizajn&quot; ili &quot;patent na dizajn&quot;) štiti vizuelni dizajn objekata koji nisu čisto utilitarni. Industrijski dizajn se sastoji od stvaranja oblika, konfiguracije ili kompozicije uzorka ili boje, ili kombinacije uzorka i boje u trodimenzijskom obliku koji sadrži estetsku vrijednost. Industrijski dizajn može biti dvo- ili trodimenzijskni uzorak koji se koristi za proizvodnju produkats, industrijske robe ili rukotvorine. Općenito govoreći, to je ono što čini da proizvod izgleda privlačno i kao takav povećava komercijalnu vrijednost robe.&lt;ref name=&quot;wipo.int&quot;/&gt;

===Sorte biljaka===
{{Glavni|Prava oplemenjivača biljaka}}
[[Prava oplemenjivača biljaka]] ili prava na biljne sorte su prava na komercijalnu upotrebu nove biljne sorte. Sorta, između ostalog, mora biti nova i različita, a za registraciju se uzima u obzir procjena razmnožnog materijala sorte.

===Zaštitni znakovi===
{{Glavni|Zaštitni znak}}
[[Zaštitni znak]] je prepoznatljiv [[znak (semiotika)|znak]], [[dizajn]] ili [[izraz (jezik)|izraz]] koji razlikuje dobre proizvode ili [[Usluga (ekonomija)|usluge]] određenog trgovca iz sličnih proizvoda ili usluga drugih trgovaca.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Trademark, Patent, or Copyright?|url=http://www.uspto.gov/trademarks/basics/definitions.jsp|date=13 December 2015|work=United States Patent and Trademark Office|publisher=Department of Commerce|url-status=dead|access-date=23 November 2015|archive-date=13 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121213072252/http://www.uspto.gov/trademarks/basics/definitions.jsp}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ipo.gov.uk/types/tm/t-about/t-whatis.htm|quote=A trade mark is a sign which can distinguish your goods and services from those of your competitors (you may refer to your trade mark as your &quot;brand&quot;). |access-date=22 December 2012|title=What is a trade mark (or brand)? |archive-url=https://web.archive.org/web/20120703105213/http://www.ipo.gov.uk/types/tm/t-about/t-whatis.htm |archive-date=3 July 2012|work=[[Intellectual Property Office (United Kingdom)|Intellectual Property Office]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.patentamt.de/english/trade_marks/index.html|quote=Trade marks identify the goods and services of particular traders |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129082624/http://www.patentamt.de/english/trade_marks/index.html |archive-date=29 November 2014|date=28 November 2014 |access-date=28 March 2019|work=Deutsches Patent- und Markenamt|title=Trade Marks}}&lt;/ref&gt;

===Trgovačko pakovanje===
[[Trgovački omot]] je pravni termin umjetnosti koji se općenito odnosi na karakteristike vizualnog i estetskog izgleda proizvoda ili njegovog pakiranja (ili čak dizajna zgrade) koje potrošačima označavaju izvor proizvoda.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Robert P.|last1=Merges|first2=Peter S.|last2=Menell|first3=Mark A.|last3=Lemley|title=Intellectual Property in the New Technological Age|edition=4th rev.|year=2007|location=New York|publisher=Wolters Kluwer|isbn=978-0-7355-6989-8|page=29}}&lt;/ref&gt;

===Poslovne tajne===
{{Glavni|Poslovna tajna}}
[[Poslovna tajna]] je [[formula]], praksa, proces, [[dizajn]], instrument, [[uzorak]] ili kompilacija [[informacija]] koja nije općenito poznata ili razumno provjerljiva, pomoću kojih [[biznis]] može steći ekonomsku prednost nad konkurentima i kupcima. Ne postoji formalna državna zaštita; svako preduzeće mora preduzeti mere za čuvanje sopstvenih poslovnih tajni (npr. formula njenih bezalkoholnih pića je poslovna tajna za [[Coca-Cola|Coca-Colu.)

==Također pogledajte==
* [[Prevara]]
* [[Autorsko pravo]]
* [[Odbrambena publikacija]]
* [[Sloboda informacija]]
* [[Politika informacija]]
* [[Libertarijanske perspektive intelektualnog vlasništva]]
* [[Razvoj novog proizvoda]]

== Reference ==
{{Reflist |colwidth = 30em}}

=== Izvori ===
{{refbegin |colwidth = 30em}}
* Arai, Hisamitsu. &quot;Intellectual Property Policies for the Twenty-First Century: The Japanese Experience in Wealth Creation&quot;, WIPO Publication Number 834 (E). 2000. [https://archive.today/2012.12.12-232107/http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/834/index.html wipo.int]
* Bettig, R. V. (1996). Critical Perspectives on the History and Philosophy of Copyright. In R. V. Bettig, Copyrighting Culture: The Political Economy of Intellectual Property. (pp.&amp;nbsp;9–32). Boulder, CO: Westview Press.
* Boldrin, Michele and David K. Levine. &quot;Against Intellectual Monopoly&quot;, 2008. [http://www.dklevine.com/papers/imbookfinalall.pdf dkleving.com]
* Hahn, Robert W., ''Intellectual Property Rights in Frontier Industries: Software and Biotechnology'', AEI Press, March 2005.
* Branstetter, Lee, Raymond Fishman and C. Fritz Foley. &quot;Do Stronger Intellectual Property Rights Increase International Technology Transfer? Empirical Evidence from US Firm-Level Data&quot;. NBER Working Paper 11516. July 2005. [https://web.archive.org/web/20081122150353/http://weblog.ipcentral.info/IPRs%20%26%20Tech%20Trans.pdf weblog.ipcentral.info]
* Connell, Shaun. &quot;Intellectual Ownership&quot;. October 2007. [https://web.archive.org/web/20071221052053/http://rebirthoffreedom.org/freedom/property/intellectual-ownership/ rebithofffreedom.org]
* De George, Richard T. &quot;14. Intellectual Property Rights.&quot; In ''The Oxford Handbook of Business Ethics'', by George G. Brenkert and Tom L. Beauchamp, 1:408–439. 1st ed. Oxford, England: Oxford University Press, n.d.
* Farah, Paolo and Cima, Elena. &quot;China's Participation in the World Trade Organization: Trade in Goods, Services, Intellectual Property Rights and Transparency Issues&quot; in Aurelio Lopez-Tarruella Martinez (ed.), {{lang|es|El comercio con China. Oportunidades empresariales, incertidumbres jurídicas}}, Tirant lo Blanch, Valencia (Spain) 2010, pp.&amp;nbsp;85–121. {{ISBN|978-84-8456-981-7}}. Available at [https://ssrn.com/abstract=1527992 SSRN.com]
* Farah, Paolo Davide, Tremolada Riccardo, Desirability of Commodification of Intangible Cultural Heritage: The Unsatisfying Role of IPRs, in TRANSNATIONAL DISPUTE MANAGEMENT, Special Issues &quot;The New Frontiers of Cultural Law: Intangible Heritage Disputes&quot;, Volume 11, Issue 2, March 2014, {{ISSN|1875-4120}} Available at [https://ssrn.com/abstract=2472339 SSRN.com]
* Farah, Paolo Davide, Tremolada Riccardo, Intellectual Property Rights, Human Rights and Intangible Cultural Heritage, Journal of Intellectual Property Law, Issue 2, Part I, June 2014, {{ISSN|0035-614X}}, Giuffre, pp.&amp;nbsp;21–47. Available at [https://ssrn.com/abstract=2472388 SSRN.com]
* {{cite book|first1=Paul|last1=Goldstein|first2=R. Anthony|last2=Reese|title=Copyright, Patent, Trademark and Related State Doctrines: Cases and Materials on the Law of Intellectual Property|year=2008|edition=6th|location=New York|publisher=Foundation Press|isbn=978-1-59941-139-2}}
* [[Andrew Gowers|Gowers, Andrew]]. &quot;Gowers Review of Intellectual Property&quot;. Her Majesty's Treasury, November 2006. [https://web.archive.org/web/20090407093401/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/pbr06_gowers_report_755.pdf hm-treasury.gov.uk] {{ISBN|978-0-11-840483-9}}.
* Greenhalgh, C. &amp; Rogers M., (2010). ''Innovation, Intellectual Property, and Economic Growth.'' New Jersey: Princeton University Press.
* [[Stephan Kinsella|Kinsella, Stephan]]. &quot;Against Intellectual Property&quot;. ''Journal of Libertarian Studies'' 15.2 (Spring 2001): 1–53. [https://www.mises.org/journals/jls/15_2/15_2_1.pdf mises.org]
* Lai, Edwin. &quot;The Economics of Intellectual Property Protection in the Global Economy&quot;. Princeton University. April 2001. [http://www.dklevine.com/archive/refs4122247000000000481.pdf dklevine.com]
* Lee, Richmond K. ''[http://www.philstar.com/business/320465/scope-and-interplay-ip-rights Scope and Interplay of IP Rights]'' Accralaw offices.
* [[Lawrence Lessig|Lessig, Lawrence]]. &quot;Free Culture: How Big Media Uses Technology and the Law to Lock Down Culture and Control Creativity&quot;. New York: Penguin Press, 2004. [http://www.free-culture.cc/freeculture.pdf free-culture.cc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916145748/http://www.free-culture.cc/freeculture.pdf |date=16 September 2009 }}.
* Lindberg, Van. ''Intellectual Property and Open Source: A Practical Guide to Protecting Code''. O'Reilly Books, 2008. {{ISBN|0-596-51796-3}} | {{ISBN|978-0-596-51796-0}}
* Maskus, Keith E. &quot;Intellectual Property Rights and Economic Development&quot;. ''Case Western Reserve Journal of International Law'', Vol. 32, 471. [https://web.archive.org/web/20081223230716/http://www.law.case.edu/student_life/ journals/jil/32-3/maskusarticle.pdf law.case.edu]
* Mazzone, Jason. &quot;[https://ssrn.com/abstract=787244 Copyfraud]&quot;. Brooklyn Law School, Legal Studies Paper No. 40. ''New York University Law Review'' 81 (2006): 1027. (Abstract.)
* Miller, Arthur Raphael, and Michael H. Davis. ''Intellectual Property: Patents, Trademarks, and Copyright''. 3rd ed. New York: West/Wadsworth, 2000. {{ISBN|0-314-23519-1}}.
* Moore, Adam, [http://plato.stanford.edu/archives/sum2011/entries/intellectual-property &quot;Intellectual Property&quot;], The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Summer 2011 Edition), Edward N. Zalta (ed.),
* [http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf Morin, Jean-Frédéric, Paradigm Shift in the Global IP Regime: The Agency of Academics, Review of International Political Economy, vol. 21(2), 2014, pp. 275–309.]  
* Mossoff, A. [https://ssrn.com/abstract=787244 'Rethinking the Development of Patents: An Intellectual History, 1550–1800,'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p.&amp;nbsp;1255, 2001
* Rozanski, Felix. &quot;Developing Countries and Pharmaceutical Intellectual Property Rights: Myths and Reality&quot; [http://arquivo.pt/wayback/20091009142207/http://www.stockholm-network.org/downloads/publications/Developing_Countries_and_Intellectual_Property_Rights_Myth_and_Reality_6.pdf stockholm-network.org]
* Perelman, Michael. ''Steal This Idea: Intellectual Property and The Corporate Confiscation of Creativity''. Palgrave Macmillan, 2004.
* Rand, Ayn. &quot;Patents and Copyrights&quot; in Ayn Rand, ed. 'Capitalism: The Unknown Ideal,' New York: New American Library, 1966, pp.&amp;nbsp;126–128
* Reisman, George. 'Capitalism: A Complete &amp; Integrated Understanding of the Nature &amp; Value of Human Economic Life,' Ottawa, Illinois: 1996, pp.&amp;nbsp;388–389
* Schechter, Roger E., and John R. Thomas. ''Intellectual Property: The Law of Copyrights, Patents and Trademarks''. New York: West/Wadsworth, 2003, {{ISBN|0-314-06599-7}}.
* Schneider, Patricia H. &quot;International Trade, Economic Growth and Intellectual Property Rights: A Panel Data Study of Developed and Developing Countries&quot;. July 2004. [https://web.archive.org/web/20090226035349/http://www.mtholyoke.edu/~pschneid/images/Schneider_JDEJuly2004.pdf mtholyoke.edu]
* Shapiro, Robert and Nam Pham. &quot;Economic Effects of Intellectual Property-Intensive Manufacturing in the United States&quot;. July 2007. [https://web.archive.org/web/20080216195041/http://www.the-value-of-ip.org/ the-value-of.ip.org]. Retrieved 2008-04-09.
* Spooner, Lysander.  &quot;The Law of Intellectual Property; or An Essay on the Right of Authors and Inventors to a Perpetual Property in their Ideas&quot;. Boston: Bela Marsh, 1855.
* [[Siva Vaidhyanathan|Vaidhyanathan, Siva]]. ''The Anarchist in the Library: How the Clash Between Freedom and Control Is Hacking the Real World and Crashing the System''. New York: Basic Books, 2004.
* {{cite book|author=Burk, Dan L.|author2=Mark A. Lemley |name-list-style=amp|title=The Patent Crisis and How the Courts Can Solve It|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-08061-1}}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikiquote}}
{{scholia|topic}}
{{Kutija bibliotečkih resursa}}
* The European Audiovisual Observatory hosts articles on [https://web.archive.org/web/20130729081345/http://www.obs.coe.int/en/legal/copyright/ copyright] legislature and covers media laws in their [http://merlin.obs.coe.int/newsletter/index newsletter]
* [https://www.statista.com/topics/3493/media-piracy/ Internet/Media Piracy: Statistics &amp; Facts]—Statista

{{Aktivizam intelektualnog vlasništva}}
{{Zakon}}
{{Property Navbox}}
{{Zakoni o intelektualnoj svojini Evropske unije}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Pravo intelektualne svojine]]
[[Kategorija:Obrada društvenih informacija]]
[[Kategorija:Ekonomija umjetnosti i književnosti]]
[[Kategorija:Nematerijalna imovina]]
[[Kategorija:Pravo]]</text>
      <sha1>842xp0bx1wwromudhdbk993fwtqmqbb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429033</id>
      <parentid>3429032</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:29:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35913" xml:space="preserve">==Pregled==
'''Intelektualno vlasništvo''' ({{en|intellectual property}}, {{fr|propriété intellectuelle}}, {{de|Geistiges Eigentum}}) je zajednički naziv za posjedovanje nematerijalnih dobara, odnosno proizvoda ljudskog uma. Za razliku od materijalnih dobara, vrijednost proizvoda ljudskog uma leži u njihovom prikazivanju, umnožavanju ili kopiranju dok je s druge strane njihova fizička zaštita veoma zahtjevna. Stoga su u modernim društvima razvijeni različiti pravni mehanizmi za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Zaštita intelektualnog vlasništva obuhvata prije svega zaštitu tehničkih izuma ([[patenti]]), zaštitu komercijalnih oznaka ([[žigovi]]), zaštitu [[industrijskog dizajna]], te zaštitu [[autorskih prava]]. Zaštita intelektualnog vlasništva osim toga obuhvata i zaštitu topografija (za poluprovodnike), zaštitu oznaka porijekla (za prehrambene proizvode) i zaštitu od nelojalne konkurencije. Srž zakona za zaštitu intelektualnog vlasništva je u tome da vlasnik prava posjeduje mogućnost apsolutne zabrane komercijalnog korištenja njegovog intelektualnog vlasništva bez njegove saglasnosti. Većina principa zaštite intelektualnog vlasništva je nastala krajem 18. vijeka.

Zaštita intelektualnog vlasništva je jedna od najharmoniziranijih pravnih oblasti. Zakoni o zaštiti intelektualnog vlasništva u većini zemalja svijeta slijede iste principe i razlikuju se samo u nijansama. Nekoliko međunarodnih ugovora i konvencija uređuje međudržavne aspekte pri zaštiti intelektualnog vlasništva. Važnost intelektualnog vlasništva u modernom društvu je potvrđena postojanjem Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo ([[WIPO]]) sa sjedištem u Ženevi koja djeluje kao specijalizirana agencija Ujedinjenih Nacija. Bosna i Hercegovina je članica WIPO-a od 1992. godine i potpisnica velikog broja međudržavnih ugovora i konvencija o zaštiti intelektualnog vlasništva.

==Definicija==
* [[međunarodni biro za zaštitu intelektualnog vlasništva]] (BIRPI)
{{Intelektualno vlasništvo}} 
[[slika:Nike, McDonald’s copyright infringing sandals in China.jpg|thumb|right| Zakoni o intelektualnoj svojini kao što su zakoni o zaštitnim znakovima zabranjuju prodaju robe koja krši prava poput ovih &quot;[[McDonald's|McDnoald's]]&quot;{{sic}} i &quot;[[Nike, Inc.|NKIE]]&quot; [''sic''] sandala .]]
'''Intelektualno vlasništvo''' ('''IP''') je kategorija [[vlasništvo|vlasništva]] koja uključuje nematerijalne kreacije ljudskog intelekta.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4080|title=Understanding Industrial Property|publisher=World Intellectual Property Organization|doi=10.34667/tind.36288|access-date=6 December 2018|author1=World Intellectual Property Organization (WIPO)|year=2016|isbn=9789280525939}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/36/intellectual-industrial-and-commercial-property|title=Intellectual, industrial and commercial property {{!}} Fact Sheets on the European Union|publisher=European Parliament|access-date=6 December 2018}}&lt;/ref&gt; There are many types of intellectual property, and some countries recognize more than others.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/intel1_e.htm|title=What are intellectual property rights?|website=World Trade Organization|publisher=World Trade Organization |access-date=23 May 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Intellectual property&quot;, ''Black's Law Dictionary'', 10th ed. (2014).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/wipo_pub_909_2016.pdf|title=Understanding Copyright and Related Rights|publisher=World Intellectual Property Organization|page=4|access-date=6 December 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4528|title=What is Intellectual Property?|publisher=World Intellectual Property Organization (WIPO)|doi=10.34667/tind.43765|access-date=23 October 2020|author1=World Intellectual Property Organization|series=WIPO publication|year=2021|isbn=9789280532210}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/wipo_pub_895_2016.pdf|title=Understanding Industrial Property|publisher=World Intellectual Property Organization (WIPO)|access-date=7 December 2018}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji tipovi su [[autorska prava]], [[patent]]i, [[zaštitni znak]] i [[poslovna tajna]]. Moderni koncept intelektualne svojine razvio se u Engleskoj u 17. i 18. stoljeću. Termin &quot;intelektualna svojina&quot; počeo je da se koristi u 19. stoljeću, iako je tek krajem 20. stoljeća intelektualna svojina postala uobičajena u većini svetskih pravnih sistema.&lt;ref name=&quot;Lemley 2005&quot;&gt;&quot;vlasništvo kao zajednički deskriptor ove oblasti vjerovatno vodi do osnivanja [[Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo|Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo]] (WIPO) od strane [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]]. &lt;ref&gt;Mark A. Lemley, [http://www.utexas.edu/law/journals/tlr/abstracts/83/83Lemley.pdf ''Property, Intellectual Property, and Free Riding''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226035349/http://www.utexas.edu/law/journals/tlr/abstracts/83/83Lemley.pdf |date=26 February 2009 }}, Texas Law Review, 2005, Vol. 83:1031, page 1033, footnote 4.&lt;/ref&gt;

Glavna svrha zakona o intelektualnoj svojini je da podstakne stvaranje širokog spektra intelektualnih dobara.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|p=17}} Da bi se to postiglo, zakon daje ljudima i preduzećima prava svojine na informacije i intelektualna dobra koja stvaraju, obično u ograničenom vremenskom periodu. Ovo daje ekonomski podsticaj za njihovo stvaranje, jer omogućava ljudima da imaju koristi od informacija i intelektualnih dobara koje stvaraju i omogućava im da zaštite svoje ideje i spriječe kopiranje.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|p=17}} Očekuje se da će ovi ekonomski poticaji stimulirati [[inovacija|inovacije]] i doprinijeti tehnološkom napretku zemalja, što zavisi od stepena zaštite koja se daje inovatorima.&lt;ref&gt;Rod Falvey and Neil Foster (2006): “The Role of Intellectual Property Rights in Technology Transfer and Economic Growth”: Theory and Evidence, In cooperation with Olga Memedovic UNITED NATIONS INDUSTRIAL DEVELOPMENT ORGANIZATION (UNIDO),  available: https://www.unido.org/sites/default/files/2009-04/Role_of_intellectual_property_rights_in_technology_transfer_and_economic_growth_0.pdf&lt;/ref&gt;

[[Nematerijalna imovina|Nematerijalna]] priroda intelektualne svojine predstavlja poteškoće u poređenju sa tradicionalnom imovinom kao što su zemljište ili druga dobra. Za razliku od tradicionalne svojine, intelektualna svojina je „nedjeljiva“, jer neograničen broj ljudi može „konzumirati“ intelektualno dobro, a da se ono ne iscrpi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Moberly|first1=Michael D.|title=Safeguarding Intangible Assets|date=2014|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-12-800516-3|url=https://www.sciencedirect.com/book/9780128005163/safeguarding-intangible-assets}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ulaganja u intelektualna dobra pate od problema prisvajanja: vlasnici zemljišta mogu ograditi svoje zemljište čvrstom ogradom i unajmiti naoružane čuvare da ga zaštite, ali proizvođači informacija ili literature obično mogu učiniti malo da spriječe svog prvog kupca da ga replicira i proda. po nižoj cijeni. Balansiranje prava je tako da budu dovoljno jaka da podstaknu stvaranje intelektualnih dobara, ali ne toliko jaka da sprečavaju široku upotrebu dobara, primarni je fokus modernog prava intelektualnog vlasništva.

==Historija==
{{Glavni|Historija zakona o autorskim pravima|Historija patentnog prava}} 
[[slika:Statute of anne.jpg|thumb|[[Annin statut]] stupio je na snagu 1710.]]

[[Statut monopola]] (1624.) i britanski [[Annin statut]] (1710.) smatraju se izvorima [[Ptentni zakon|patentnog zakona]] i [[autorsko pravo|autorskog prava]],&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brad|first=Sherman|url=https://www.google.com/books?id=u2aMRA-eF1gC&amp;dq=statute+of+anne+copyright&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=The making of modern intellectual property law: the British experience, 1760–1911|author2=Lionel Bently|publisher=Cambridge University Press|year=1999|isbn=978-0-521-56363-5|page=207}}&lt;/ref&gt; čvrsto uspostavljajući koncept intelektualne svojine.

&quot;Književno vlasništvo&quot; je bio izraz koji se pretežno koristio u britanskim pravnim raspravama 1760-ih i 1770-ih o tome u kojoj mjeri su autori i izdavači djela također imali prava koja proizilaze iz običajnog imovinskog prava: [[Millar protiv Taylora]] (1769.), [[Hinton protiv Donaldsona]]'' (1773.), ''[[Donaldson protiv Becketa]]'' (1774.). Prva poznata upotreba termina „intelektualno vlasništvo“ datira iz ovog vremena, kada je u članku objavljenom u [[london]]skom  „Monthly Review“ 1769. korišćena ta fraza.&lt;ref&gt;{{OED | intellectual property }} (Citing ''Monthly Review'', [https://books.google.com/books?id=cMsvAAAAYAAJ&amp;pg=PA290#v=onepage&amp;q&amp;f=false vol. 41. p. 290] (1769): &quot;What a niggard this Doctor is of his own, and how profuse he is of other people's intellectual property.&quot;)&lt;/ref&gt; Prvi jasni primjer moderne upotrebe datira još iz 1808. godine, kada je korišten kao naslov u zbirci eseja.&lt;ref&gt;{{OED | intellectual property }} (Citing ''Medical Repository Of Original Essays And Intelligence'', [https://books.google.com/books?id=Ij9JAAAAYAAJ&amp;pg=PA303 vol. 11. p. 303] (1808): &quot;New-England Association in favour of Inventors and Discoverers, and particularly for the Protection of intellectual Property.&quot;)&lt;/ref&gt;

Njemački ekvivalent korišten je prilikom osnivanja [[Sjevernonjemačka konfederacija| Sjevernonjemačke konfederacije]] čiji je [[ustav]] konfederaciji dao zakonodavnu vlast nad zaštitom intelektualnog vlasništva (''Schutz des geistigen Eigentums'').&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20040706175038/http://www.verfassungen.de/de/de67-18/verfassung67-i.htm 'Article 4 No. 6 of the Constitution of 1867 (German)'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p. 1255, 2001&lt;/ref&gt; Kada su se osnovani administrativni sekretarijati [[Pariška konvencija za zaštitu industrijske svojine|Pariškom konvencijom]] (1883.) i [[Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela|Bernskom konvencijom]] (1886.) spojili 1893. , locirali su se u [[Bern]]u, a također su usvojili termin intelektualno vlasništvo u svom novom kombinovanom nazivu, [[Ujedinjeni međunarodni biroi za zaštitu intelektualne svojine]].

Organizacija se nakon toga preselila u [[Ženeva|Ženevu]] 1960. godine i naslijedila  ju je 1967. novoosnivana [[Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu]] (WIPO) [[Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu|ugovorom]] kao agencije [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]]. Prema pravnom naučniku [[Mark Lemley|Marku Lemleyu]], tek je u ovom tada taj termin zaista počeo da se koristi u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] (koje nisu bile potpisnica Bernske konvencije) i tamo nije ušao u popularnu upotrebu sve do donošenja [[Bayh-Doleov zakon|Bayh-Doleovog zakona]] 1980.&lt;ref&gt;Mark A. Lemley, [https://ssrn.com/abstract=582602 &quot;Property, Intellectual Property, and Free Riding&quot;] (Abstract); see Table 1: 4–5.&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Historija patenata ne počinje izumima, već kraljevskim grantovima [Kraljica Elizabeta I| Kraljice Elizabete I]] (1558–1603) za monopolske privilegije. Otprilike 200 godina nakon završetka Elizabetine vladavine, međutim, patent predstavlja zakonsko [[pravo]] dobijeno od strane pronalazača koji pruža isključivu kontrolu nad proizvodnjom i prodajom njegovog mehaničkog ili naučnog izuma, demonstrirajući evoluciju patenata od kraljevske prerogative do doktrine običajnog prava.&lt;ref&gt;Mossoff, A. [https://ssrn.com/abstract=863925 'Rethinking the Development of Patents: An Intellectual History, 1550–1800,'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p. 1255, 2001&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Termin se može naći upotrijebljen u presudi Okružnog suda u [[Massachusetts]]u iz oktobra 1845. u slučaju patenta „Davoll et al. protiv Browna'', u kojem je sudija Charles L. Woodbury napisao da &quot;samo na taj način možemo zaštititi intelektualnu svojinu, rad uma, proizvodnju i interese jednako čovjeku ... koliko i pšenica koju uzgaja, ili stada koja uzgaja.&quot;&lt;ref&gt;''1 Woodb. &amp; M. 53, 3 West. L.J. 151, 7 F.Cas. 197, No. 3662, 2 Robb.Pat.Cas. 303, Merw.Pat.Inv. 414''&lt;/ref&gt; Objava da su &quot;otkrića ... vlasništvo&quot; seže ranije. Odjeljak 1 francuskog zakona iz 1791. kaže: &quot;Sva nova otkrića su vlasništvo autora; da bi se pronalazaču osiguralo vlasništvo i privremeno uživanje u svom otkriću, mora mu se predati patent na pet, deset ili petnaest godina.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Patent Archives – Ladas &amp; Parry LLP|url=http://www.ladas.com/Patents/USPatentHistory.html|website=Ladas &amp; Parry|publisher=Ladas.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130115040700/http://www.ladas.com/Patents/USPatentHistory.html|archive-date=15 January 2013|access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; U Evropi, [[Francuska|francuski]] autor A. Nion spomenuo je ''propriété intellectuelle'' u svom ''Droits civils des auteurs, artistes et inventeurs'', objavljenom 1846. godine.

Donedavno, svrha zakona o intelektualnom vlasništvu bila je da pruži što je moguće manju zaštitu kako bi se podstakla [[inovacija]]. Historijski gledano, dakle, pravna zaštita se davala samo kada je bila neophodna za podsticanje pronalaska, a bila je vremenski i obimno ograničena.&lt;ref name=&quot;Mark A. Lemley&quot;&gt;{{cite web|title=Property, Intellectual Property, and Free Riding|url=http://heinonline.org/HOL/Page?handle=hein.journals/tlr83&amp;div=30&amp;g_sent=1&amp;collection=journals|author=Mark A. Lemley|website=Heinonline|publisher=Heinonline.org|access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; Ovo je uglavnom rezultat toga što se znanje tradicionalno posmatra kao javno dobro, kako bi se omogućilo njegovo širenje i unapređenje.&lt;ref&gt;The Economist; (20 October 2005): “The Liquidity of Innovation”; How the new market for intellectual property is changing the technology industry, available; https://www.economist.com/node/5015365&lt;/ref&gt;

Porijeklo koncepta potencijalno se može pratiti dalje. [[Jevrejski zakon]] uključuje nekoliko razmatranja čiji su efekti slični onima modernih zakona o intelektualnoj svojini, iako se čini da pojam intelektualnih tvorevina kao svojine ne postoji — posebno je korišten princip Hasagat Ge'vul (nepošteno zadiranje) opravdanja autorskog prava ograničenog izdavača (ali ne i autora) u 16. stoljeću.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jlaw.com/Articles/copyright1.html|title=Jewish Law – Articles (&quot;Jewish Law and Copyright&quot;)|publisher=Jlaw.com |access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; 500. godine prije nove ere, vlada grčke države [[Sybaris]] ponudila je jednogodišnji patent &quot;svima koji bi trebali otkriti bilo kakvu novu profinjenost u luksuzu&quot;.&lt;ref&gt;Charles Anthon, A Classical Dictionary: Containing an Account of the Principal Proper Names Mentioned in Ancient Authors, and Intended to Elucidate All the Important Points Connected with the Geography, History, Biography, Mythology, and Fine Arts of the Greek and Romans. Together with an Account of Coins, Weights, and Measures, with Tabular Values of the Same 1273 (Harper &amp; Brothers 1841). See also &quot;The first patent law was enacted in Sybaris, a city in the South of Italy, before the Roman domination; The law was mentioned by Atheneus, an ancient writer...&quot; in Takenaka, Toshiko (2013). Intellectual Property in Common Law and Civil Law. Edward Elgar Publishing, p. 419. (chapter by Mario Franzosi).&lt;/ref&gt;

Prema Jean-Frédéric Morinu, &quot;globalni režim intelektualne svojine trenutno je usred promjene paradigme &quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt; Zaista, sve do ranih 2000-ih, globalnim režimom intelektualne svojine su dominirali visoki standardi zaštite karakteristični za zakone o intelektualnoj svojini iz Evrope ili Sjedinjenih Država, sa vizijom da se ujednačena primjena ovih standarda u svakoj zemlji i na nekoliko polja uz malo pažnje preko društvenih, kulturnih ili ekoloških vrijednosti ili nacionalnog nivoa ekonomskog razvoja. Morin tvrdi da se &quot;nastajući diskurs globalnog režima intelektualne svojine zalaže za veću fleksibilnost politike i veći pristup znanju, posebno za zemlje u razvoju.&quot; Zaista, uz Razvojnu agendu koju je WIPO usvojio 2007. godine, set od 45 preporuka za prilagođavanje aktivnosti WIPO-a specifičnim potrebama zemalja u razvoju i za cilj da se smanje distorzije, posebno po pitanjima kao što su pristup pacijenata lijekovima, pristup korisnika [[internet]]a informacijama , pristup poljoprivrednika [[sjeme]]nu, pristup programera izvornim kodovima ili pristup [[student|studenata]] naučnim člancima.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt; Međutim, ova promjena paradigme još se nije manifestirala u konkretnim pravnim reformama na međunarodnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt;

Slično tome, zasnovano je na ovoj pozadini da sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS) zahtijeva od članica STO da postave minimalne standarde pravne zaštite, ali njegov cilj je imati zakon o zaštiti koji odgovara svima. Intelektualna svojina se posmatra sa kontroverzama u pogledu razlika u stepenu razvijenosti zemalja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Roisah|first=Kholis|date=26 December 2017|title=Understanding Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights Agreement: From Hard and Soft Law Perspective|journal=Hasanuddin Law Review|volume=3|issue=3|pages=277–289|doi=10.20956/halrev.v3i3.1153|issn=2442-9899|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Uprkos kontroverzi, sporazum je opsežno uključio prava intelektualne svojine u globalni trgovinski sistem po prvi put 1995. godine i prevladao je kao najsveobuhvatniji sporazum koji je svijet postigao.&lt;ref&gt;WTO (2013): Intellectual Property; Responding to least developed countries’ special needs in intellectual property; https://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/ldc_e.htm&lt;/ref&gt;

==Prava==
Prava intelektualne svojine uključuju [[patent]]e, [[autorska prava]], [[pravo na industrijski dizajn]], [[zaštitni znak]], [[pravo na sorte biljaka]], trgovački naziv, [[geografska oznaka|geografske oznake]],&lt;ref&gt;[http://www.wipo.int/wipolex/en/treaties/text.jsp?file_id=288514 Article 1(2) of the Paris Convention]: &quot;The protection of industrial property has as its object patents, utility models, industrial designs, trademarks, service marks, trade names, indications of source or appellations of origin, and the repression of unfair competition.&quot;&lt;/ref&gt; i u nekim jurisdikcijama [[poslovna tajna]]. Postoje i više specijaliziranih ili izvedenih varijanti ''[[sui generis]]'' ekskluzivnih prava, kao što su prava na dizajn kola (nazvana [[rad sa maskama]] prava u SAD-u), [[potvrda o dodatnoj zaštiti]] za farmaceutske proizvode (nakon isteka patenta koji ih štiti), i [[prava na bazu podataka]] (u [[Evropsko pravo|Evropskom prfavu]]). Termin &quot;industrijska svojina&quot; se ponekad koristi za označavanje velikog podskupa prava intelektualne svojine uključujući patente, žigove, industrijske dizajne, korisne modele, uslužne marke, trgovačka imena i geografske oznake.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Paris Convention for the Protection of Industrial Property|url=http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/index.html|website=Wipo|publisher=WIPO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140711050507/http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/index.html|archive-date=11 July 2014|access-date=25 September 2018}}&lt;/ref&gt;

===Patenti===
{{Glavni|Patent}}
[[Patent]] je oblik prava koje vlada dodjeljuje pronalazaču ili njegovom nasljedniku, dajući vlasniku pravo da isključi druge iz izrade, upotrebe, prodaje, ponude na prodaju i uvoza [[izum]]a na ograničeni vremenski period, u zamjenu za javno objavljivanje pronalaska. Pronalazak je rješenje specifičnog tehnološkog problema, koji može biti proizvod ili proces i općenito mora ispuniti tri glavna zahtjeva: mora biti [[novost (patent)|nov]], da [[inventivni korak i neočiglednost|nije očigledan]] i mora postojati [[industrijska primjenjivost]].&lt;ref name=&quot;WIPO Handbook Ch 2&quot;&gt;[http://www.wipo.int/export/sites/www/about-ip/en/iprm/pdf/ch2.pdf WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use. Chapter 2: Fields of Intellectual Property Protection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520221306/http://www.wipo.int/export/sites/www/about-ip/en/iprm/pdf/ch2.pdf |date=20 May 2013 }} WIPO 2008&lt;/ref&gt;{{rp|17}} Kako bi obogatili korpus znanja i stimulirali inovacije, vlasnici patenata imaju obavezu da javnosti otkriju vrijedne informacije o svojim izumima.&lt;ref name=&quot;wipo.int&quot;&gt;WIPO (2008); “What is Intellectual Property” Handbook: WIPO Publication No. 450(E) {{Listed Invalid ISBN|978-92-805-1555-0}}, available: http://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/intproperty/450/wipo_pub_450.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111222349/https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/intproperty/450/wipo_pub_450.pdf |date=2020-11-11 }}&lt;/ref&gt;

===Autorska prava===
{{Glavni|Autorsko pravo}}
[[Autorsko pravo]] (copyright) daje kreatoru originalnog djela [[ekskluzivno pravo]] na njega, obično na ograničeno vrijeme. Autorsko pravo se može odnositi na širok spektar kreativnih, intelektualnih ili umjetničkih formi ili &quot;djela&quot;.&lt;ref name=&quot;Intellectual Property and Information Wealth: Copyright and related rights&quot;&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books?id=tgK9BzcF5WgC&amp;dq=statute+of+anne+copyright&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Intellectual Property and Information Wealth: Copyright and related rights|page=346|author=Peter K, Yu|isbn=978-0-275-98883-8|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/909/wipo_pub_909.pdf|title=Understanding Copyright and Related Rights|author=World Intellectual Property Organisation|publisher=WIPO|page=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20120606013942/http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/909/wipo_pub_909.pdf|archive-date=6 June 2012|url-status=dead|access-date=1 August 2008}}&lt;/ref&gt; Autorsko pravo ne pokriva same ideje i informacije, već samo oblik ili način na koji su izražene.&lt;ref name=&quot;Art and copyright&quot;&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books?id=h-XBqKIryaQC&amp;dq=idea-expression+dichotomy&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Art and copyright|pages=48–49|author=Simon, Stokes|isbn=978-1-84113-225-9|year=2001|publisher=Hart Publishing}}&lt;/ref&gt;

===Prava na industrijski dizajn===
{{Glavni|Pravo na industrijski dizajn}}
[[Pravo na industrijski dizajn]] (koji se ponekad naziva &quot;pravo na dizajn&quot; ili &quot;patent na dizajn&quot;) štiti vizuelni dizajn objekata koji nisu čisto utilitarni. Industrijski dizajn se sastoji od stvaranja oblika, konfiguracije ili kompozicije uzorka ili boje, ili kombinacije uzorka i boje u trodimenzijskom obliku koji sadrži estetsku vrijednost. Industrijski dizajn može biti dvo- ili trodimenzijskni uzorak koji se koristi za proizvodnju produkats, industrijske robe ili rukotvorine. Općenito govoreći, to je ono što čini da proizvod izgleda privlačno i kao takav povećava komercijalnu vrijednost robe.&lt;ref name=&quot;wipo.int&quot;/&gt;

===Sorte biljaka===
{{Glavni|Prava oplemenjivača biljaka}}
[[Prava oplemenjivača biljaka]] ili prava na biljne sorte su prava na komercijalnu upotrebu nove biljne sorte. Sorta, između ostalog, mora biti nova i različita, a za registraciju se uzima u obzir procjena razmnožnog materijala sorte.

===Zaštitni znakovi===
{{Glavni|Zaštitni znak}}
[[Zaštitni znak]] je prepoznatljiv [[znak (semiotika)|znak]], [[dizajn]] ili [[izraz (jezik)|izraz]] koji razlikuje dobre proizvode ili [[Usluga (ekonomija)|usluge]] određenog trgovca iz sličnih proizvoda ili usluga drugih trgovaca.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Trademark, Patent, or Copyright?|url=http://www.uspto.gov/trademarks/basics/definitions.jsp|date=13 December 2015|work=United States Patent and Trademark Office|publisher=Department of Commerce|url-status=dead|access-date=23 November 2015|archive-date=13 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121213072252/http://www.uspto.gov/trademarks/basics/definitions.jsp}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ipo.gov.uk/types/tm/t-about/t-whatis.htm|quote=A trade mark is a sign which can distinguish your goods and services from those of your competitors (you may refer to your trade mark as your &quot;brand&quot;). |access-date=22 December 2012|title=What is a trade mark (or brand)? |archive-url=https://web.archive.org/web/20120703105213/http://www.ipo.gov.uk/types/tm/t-about/t-whatis.htm |archive-date=3 July 2012|work=[[Intellectual Property Office (United Kingdom)|Intellectual Property Office]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.patentamt.de/english/trade_marks/index.html|quote=Trade marks identify the goods and services of particular traders |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129082624/http://www.patentamt.de/english/trade_marks/index.html |archive-date=29 November 2014|date=28 November 2014 |access-date=28 March 2019|work=Deutsches Patent- und Markenamt|title=Trade Marks}}&lt;/ref&gt;

===Trgovačko pakovanje===
[[Trgovački omot]] je pravni termin umjetnosti koji se općenito odnosi na karakteristike vizualnog i estetskog izgleda proizvoda ili njegovog pakiranja (ili čak dizajna zgrade) koje potrošačima označavaju izvor proizvoda.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Robert P.|last1=Merges|first2=Peter S.|last2=Menell|first3=Mark A.|last3=Lemley|title=Intellectual Property in the New Technological Age|edition=4th rev.|year=2007|location=New York|publisher=Wolters Kluwer|isbn=978-0-7355-6989-8|page=29}}&lt;/ref&gt;

===Poslovne tajne===
{{Glavni|Poslovna tajna}}
[[Poslovna tajna]] je [[formula]], praksa, proces, [[dizajn]], instrument, [[uzorak]] ili kompilacija [[informacija]] koja nije općenito poznata ili razumno provjerljiva, pomoću kojih [[biznis]] može steći ekonomsku prednost nad konkurentima i kupcima. Ne postoji formalna državna zaštita; svako preduzeće mora preduzeti mere za čuvanje sopstvenih poslovnih tajni (npr. formula njenih bezalkoholnih pića je poslovna tajna za [[Coca-Cola|Coca-Colu.)

==Također pogledajte==
* [[Prevara]]
* [[Autorsko pravo]]
* [[Odbrambena publikacija]]
* [[Sloboda informacija]]
* [[Politika informacija]]
* [[Libertarijanske perspektive intelektualnog vlasništva]]
* [[Razvoj novog proizvoda]]

== Reference ==
{{Reflist |colwidth = 30em}}

=== Izvori ===
{{refbegin |colwidth = 30em}}
* Arai, Hisamitsu. &quot;Intellectual Property Policies for the Twenty-First Century: The Japanese Experience in Wealth Creation&quot;, WIPO Publication Number 834 (E). 2000. [https://archive.today/2012.12.12-232107/http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/834/index.html wipo.int]
* Bettig, R. V. (1996). Critical Perspectives on the History and Philosophy of Copyright. In R. V. Bettig, Copyrighting Culture: The Political Economy of Intellectual Property. (pp.&amp;nbsp;9–32). Boulder, CO: Westview Press.
* Boldrin, Michele and David K. Levine. &quot;Against Intellectual Monopoly&quot;, 2008. [http://www.dklevine.com/papers/imbookfinalall.pdf dkleving.com]
* Hahn, Robert W., ''Intellectual Property Rights in Frontier Industries: Software and Biotechnology'', AEI Press, March 2005.
* Branstetter, Lee, Raymond Fishman and C. Fritz Foley. &quot;Do Stronger Intellectual Property Rights Increase International Technology Transfer? Empirical Evidence from US Firm-Level Data&quot;. NBER Working Paper 11516. July 2005. [https://web.archive.org/web/20081122150353/http://weblog.ipcentral.info/IPRs%20%26%20Tech%20Trans.pdf weblog.ipcentral.info]
* Connell, Shaun. &quot;Intellectual Ownership&quot;. October 2007. [https://web.archive.org/web/20071221052053/http://rebirthoffreedom.org/freedom/property/intellectual-ownership/ rebithofffreedom.org]
* De George, Richard T. &quot;14. Intellectual Property Rights.&quot; In ''The Oxford Handbook of Business Ethics'', by George G. Brenkert and Tom L. Beauchamp, 1:408–439. 1st ed. Oxford, England: Oxford University Press, n.d.
* Farah, Paolo and Cima, Elena. &quot;China's Participation in the World Trade Organization: Trade in Goods, Services, Intellectual Property Rights and Transparency Issues&quot; in Aurelio Lopez-Tarruella Martinez (ed.), {{lang|es|El comercio con China. Oportunidades empresariales, incertidumbres jurídicas}}, Tirant lo Blanch, Valencia (Spain) 2010, pp.&amp;nbsp;85–121. {{ISBN|978-84-8456-981-7}}. Available at [https://ssrn.com/abstract=1527992 SSRN.com]
* Farah, Paolo Davide, Tremolada Riccardo, Desirability of Commodification of Intangible Cultural Heritage: The Unsatisfying Role of IPRs, in TRANSNATIONAL DISPUTE MANAGEMENT, Special Issues &quot;The New Frontiers of Cultural Law: Intangible Heritage Disputes&quot;, Volume 11, Issue 2, March 2014, {{ISSN|1875-4120}} Available at [https://ssrn.com/abstract=2472339 SSRN.com]
* Farah, Paolo Davide, Tremolada Riccardo, Intellectual Property Rights, Human Rights and Intangible Cultural Heritage, Journal of Intellectual Property Law, Issue 2, Part I, June 2014, {{ISSN|0035-614X}}, Giuffre, pp.&amp;nbsp;21–47. Available at [https://ssrn.com/abstract=2472388 SSRN.com]
* {{cite book|first1=Paul|last1=Goldstein|first2=R. Anthony|last2=Reese|title=Copyright, Patent, Trademark and Related State Doctrines: Cases and Materials on the Law of Intellectual Property|year=2008|edition=6th|location=New York|publisher=Foundation Press|isbn=978-1-59941-139-2}}
* [[Andrew Gowers|Gowers, Andrew]]. &quot;Gowers Review of Intellectual Property&quot;. Her Majesty's Treasury, November 2006. [https://web.archive.org/web/20090407093401/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/pbr06_gowers_report_755.pdf hm-treasury.gov.uk] {{ISBN|978-0-11-840483-9}}.
* Greenhalgh, C. &amp; Rogers M., (2010). ''Innovation, Intellectual Property, and Economic Growth.'' New Jersey: Princeton University Press.
* [[Stephan Kinsella|Kinsella, Stephan]]. &quot;Against Intellectual Property&quot;. ''Journal of Libertarian Studies'' 15.2 (Spring 2001): 1–53. [https://www.mises.org/journals/jls/15_2/15_2_1.pdf mises.org]
* Lai, Edwin. &quot;The Economics of Intellectual Property Protection in the Global Economy&quot;. Princeton University. April 2001. [http://www.dklevine.com/archive/refs4122247000000000481.pdf dklevine.com]
* Lee, Richmond K. ''[http://www.philstar.com/business/320465/scope-and-interplay-ip-rights Scope and Interplay of IP Rights]'' Accralaw offices.
* [[Lawrence Lessig|Lessig, Lawrence]]. &quot;Free Culture: How Big Media Uses Technology and the Law to Lock Down Culture and Control Creativity&quot;. New York: Penguin Press, 2004. [http://www.free-culture.cc/freeculture.pdf free-culture.cc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916145748/http://www.free-culture.cc/freeculture.pdf |date=16 September 2009 }}.
* Lindberg, Van. ''Intellectual Property and Open Source: A Practical Guide to Protecting Code''. O'Reilly Books, 2008. {{ISBN|0-596-51796-3}} | {{ISBN|978-0-596-51796-0}}
* Maskus, Keith E. &quot;Intellectual Property Rights and Economic Development&quot;. ''Case Western Reserve Journal of International Law'', Vol. 32, 471. [https://web.archive.org/web/20081223230716/http://www.law.case.edu/student_life/ journals/jil/32-3/maskusarticle.pdf law.case.edu]
* Mazzone, Jason. &quot;[https://ssrn.com/abstract=787244 Copyfraud]&quot;. Brooklyn Law School, Legal Studies Paper No. 40. ''New York University Law Review'' 81 (2006): 1027. (Abstract.)
* Miller, Arthur Raphael, and Michael H. Davis. ''Intellectual Property: Patents, Trademarks, and Copyright''. 3rd ed. New York: West/Wadsworth, 2000. {{ISBN|0-314-23519-1}}.
* Moore, Adam, [http://plato.stanford.edu/archives/sum2011/entries/intellectual-property &quot;Intellectual Property&quot;], The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Summer 2011 Edition), Edward N. Zalta (ed.),
* [http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf Morin, Jean-Frédéric, Paradigm Shift in the Global IP Regime: The Agency of Academics, Review of International Political Economy, vol. 21(2), 2014, pp. 275–309.]  
* Mossoff, A. [https://ssrn.com/abstract=787244 'Rethinking the Development of Patents: An Intellectual History, 1550–1800,'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p.&amp;nbsp;1255, 2001
* Rozanski, Felix. &quot;Developing Countries and Pharmaceutical Intellectual Property Rights: Myths and Reality&quot; [http://arquivo.pt/wayback/20091009142207/http://www.stockholm-network.org/downloads/publications/Developing_Countries_and_Intellectual_Property_Rights_Myth_and_Reality_6.pdf stockholm-network.org]
* Perelman, Michael. ''Steal This Idea: Intellectual Property and The Corporate Confiscation of Creativity''. Palgrave Macmillan, 2004.
* Rand, Ayn. &quot;Patents and Copyrights&quot; in Ayn Rand, ed. 'Capitalism: The Unknown Ideal,' New York: New American Library, 1966, pp.&amp;nbsp;126–128
* Reisman, George. 'Capitalism: A Complete &amp; Integrated Understanding of the Nature &amp; Value of Human Economic Life,' Ottawa, Illinois: 1996, pp.&amp;nbsp;388–389
* Schechter, Roger E., and John R. Thomas. ''Intellectual Property: The Law of Copyrights, Patents and Trademarks''. New York: West/Wadsworth, 2003, {{ISBN|0-314-06599-7}}.
* Schneider, Patricia H. &quot;International Trade, Economic Growth and Intellectual Property Rights: A Panel Data Study of Developed and Developing Countries&quot;. July 2004. [https://web.archive.org/web/20090226035349/http://www.mtholyoke.edu/~pschneid/images/Schneider_JDEJuly2004.pdf mtholyoke.edu]
* Shapiro, Robert and Nam Pham. &quot;Economic Effects of Intellectual Property-Intensive Manufacturing in the United States&quot;. July 2007. [https://web.archive.org/web/20080216195041/http://www.the-value-of-ip.org/ the-value-of.ip.org]. Retrieved 2008-04-09.
* Spooner, Lysander.  &quot;The Law of Intellectual Property; or An Essay on the Right of Authors and Inventors to a Perpetual Property in their Ideas&quot;. Boston: Bela Marsh, 1855.
* [[Siva Vaidhyanathan|Vaidhyanathan, Siva]]. ''The Anarchist in the Library: How the Clash Between Freedom and Control Is Hacking the Real World and Crashing the System''. New York: Basic Books, 2004.
* {{cite book|author=Burk, Dan L.|author2=Mark A. Lemley |name-list-style=amp|title=The Patent Crisis and How the Courts Can Solve It|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-08061-1}}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikiquote}}
{{scholia|topic}}
{{Kutija bibliotečkih resursa}}
* The European Audiovisual Observatory hosts articles on [https://web.archive.org/web/20130729081345/http://www.obs.coe.int/en/legal/copyright/ copyright] legislature and covers media laws in their [http://merlin.obs.coe.int/newsletter/index newsletter]
* [https://www.statista.com/topics/3493/media-piracy/ Internet/Media Piracy: Statistics &amp; Facts]—Statista

{{Aktivizam intelektualnog vlasništva}}
{{Zakon}}
{{Property Navbox}}
{{Zakoni o intelektualnoj svojini Evropske unije}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Pravo intelektualne svojine]]
[[Kategorija:Obrada društvenih informacija]]
[[Kategorija:Ekonomija umjetnosti i književnosti]]
[[Kategorija:Nematerijalna imovina]]
[[Kategorija:Pravo]]</text>
      <sha1>2z0x5gmbshbscbhnig4s8kizjy37rmo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429034</id>
      <parentid>3429033</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:31:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Definicija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35914" xml:space="preserve">==Pregled==
'''Intelektualno vlasništvo''' ({{en|intellectual property}}, {{fr|propriété intellectuelle}}, {{de|Geistiges Eigentum}}) je zajednički naziv za posjedovanje nematerijalnih dobara, odnosno proizvoda ljudskog uma. Za razliku od materijalnih dobara, vrijednost proizvoda ljudskog uma leži u njihovom prikazivanju, umnožavanju ili kopiranju dok je s druge strane njihova fizička zaštita veoma zahtjevna. Stoga su u modernim društvima razvijeni različiti pravni mehanizmi za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Zaštita intelektualnog vlasništva obuhvata prije svega zaštitu tehničkih izuma ([[patenti]]), zaštitu komercijalnih oznaka ([[žigovi]]), zaštitu [[industrijskog dizajna]], te zaštitu [[autorskih prava]]. Zaštita intelektualnog vlasništva osim toga obuhvata i zaštitu topografija (za poluprovodnike), zaštitu oznaka porijekla (za prehrambene proizvode) i zaštitu od nelojalne konkurencije. Srž zakona za zaštitu intelektualnog vlasništva je u tome da vlasnik prava posjeduje mogućnost apsolutne zabrane komercijalnog korištenja njegovog intelektualnog vlasništva bez njegove saglasnosti. Većina principa zaštite intelektualnog vlasništva je nastala krajem 18. vijeka.

Zaštita intelektualnog vlasništva je jedna od najharmoniziranijih pravnih oblasti. Zakoni o zaštiti intelektualnog vlasništva u većini zemalja svijeta slijede iste principe i razlikuju se samo u nijansama. Nekoliko međunarodnih ugovora i konvencija uređuje međudržavne aspekte pri zaštiti intelektualnog vlasništva. Važnost intelektualnog vlasništva u modernom društvu je potvrđena postojanjem Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo ([[WIPO]]) sa sjedištem u Ženevi koja djeluje kao specijalizirana agencija Ujedinjenih Nacija. Bosna i Hercegovina je članica WIPO-a od 1992. godine i potpisnica velikog broja međudržavnih ugovora i konvencija o zaštiti intelektualnog vlasništva.

==Definicija==
* [[međunarodni biro za zaštitu intelektualnog vlasništva]] (BIRPI)
{{Intelektualno vlasništvo}} 
[[slika:Nike, McDonald’s copyright infringing sandals in China.jpg|thumb|right| Zakoni o intelektualnoj svojini kao što su zakoni o zaštitnim znakovima zabranjuju prodaju robe koja krši prava poput ovih &quot;[[McDonald's|McDnoald's]]&quot;{{sic}} i &quot;[[Nike, Inc.|NKIE]]&quot; [''sic''] sandala .]]
'''Intelektualno vlasništvo''' ('''IP''') je kategorija [[vlasništvo|vlasništva]] koja uključuje nematerijalne kreacije ljudskog intelekta.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4080|title=Understanding Industrial Property|publisher=World Intellectual Property Organization|doi=10.34667/tind.36288|access-date=6 December 2018|author1=World Intellectual Property Organization (WIPO)|year=2016|isbn=9789280525939}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/36/intellectual-industrial-and-commercial-property|title=Intellectual, industrial and commercial property {{!}} Fact Sheets on the European Union|publisher=European Parliament|access-date=6 December 2018}}&lt;/ref&gt; There are many types of intellectual property, and some countries recognize more than others.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/intel1_e.htm|title=What are intellectual property rights?|website=World Trade Organization|publisher=World Trade Organization |access-date=23 May 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Intellectual property&quot;, ''Black's Law Dictionary'', 10th ed. (2014).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/wipo_pub_909_2016.pdf|title=Understanding Copyright and Related Rights|publisher=World Intellectual Property Organization|page=4|access-date=6 December 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.wipo.int/publications/en/details.jsp?id=4528|title=What is Intellectual Property?|publisher=World Intellectual Property Organization (WIPO)|doi=10.34667/tind.43765|access-date=23 October 2020|author1=World Intellectual Property Organization|series=WIPO publication|year=2021|isbn=9789280532210}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/wipo_pub_895_2016.pdf|title=Understanding Industrial Property|publisher=World Intellectual Property Organization (WIPO)|access-date=7 December 2018}}&lt;/ref&gt; Najpoznatiji tipovi su [[autorska prava]], [[patent]]i, [[zaštitni znak]] i [[poslovna tajna]]. Moderni koncept intelektualne svojine razvio se u Engleskoj u 17. i 18. stoljeću. Termin &quot;intelektualna svojina&quot; počeo je da se koristi u 19. stoljeću, iako je tek krajem 20. stoljeća intelektualna svojina postala uobičajena u većini svetskih pravnih sistema.&lt;ref name=&quot;Lemley 2005&quot;/&gt;&quot;vlasništvo kao zajednički deskriptor ove oblasti vjerovatno vodi do osnivanja [[Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo|Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo]] (WIPO) od strane [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]]. &lt;ref&gt;Mark A. Lemley, [http://www.utexas.edu/law/journals/tlr/abstracts/83/83Lemley.pdf ''Property, Intellectual Property, and Free Riding''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226035349/http://www.utexas.edu/law/journals/tlr/abstracts/83/83Lemley.pdf |date=26 February 2009 }}, Texas Law Review, 2005, Vol. 83:1031, page 1033, footnote 4.&lt;/ref&gt;

Glavna svrha zakona o intelektualnoj svojini je da podstakne stvaranje širokog spektra intelektualnih dobara.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|p=17}} Da bi se to postiglo, zakon daje ljudima i preduzećima prava svojine na informacije i intelektualna dobra koja stvaraju, obično u ograničenom vremenskom periodu. Ovo daje ekonomski podsticaj za njihovo stvaranje, jer omogućava ljudima da imaju koristi od informacija i intelektualnih dobara koje stvaraju i omogućava im da zaštite svoje ideje i spriječe kopiranje.{{sfnp|Goldstein|Reese|2008|p=17}} Očekuje se da će ovi ekonomski poticaji stimulirati [[inovacija|inovacije]] i doprinijeti tehnološkom napretku zemalja, što zavisi od stepena zaštite koja se daje inovatorima.&lt;ref&gt;Rod Falvey and Neil Foster (2006): “The Role of Intellectual Property Rights in Technology Transfer and Economic Growth”: Theory and Evidence, In cooperation with Olga Memedovic UNITED NATIONS INDUSTRIAL DEVELOPMENT ORGANIZATION (UNIDO),  available: https://www.unido.org/sites/default/files/2009-04/Role_of_intellectual_property_rights_in_technology_transfer_and_economic_growth_0.pdf&lt;/ref&gt;

[[Nematerijalna imovina|Nematerijalna]] priroda intelektualne svojine predstavlja poteškoće u poređenju sa tradicionalnom imovinom kao što su zemljište ili druga dobra. Za razliku od tradicionalne svojine, intelektualna svojina je „nedjeljiva“, jer neograničen broj ljudi može „konzumirati“ intelektualno dobro, a da se ono ne iscrpi.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Moberly|first1=Michael D.|title=Safeguarding Intangible Assets|date=2014|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-12-800516-3|url=https://www.sciencedirect.com/book/9780128005163/safeguarding-intangible-assets}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ulaganja u intelektualna dobra pate od problema prisvajanja: vlasnici zemljišta mogu ograditi svoje zemljište čvrstom ogradom i unajmiti naoružane čuvare da ga zaštite, ali proizvođači informacija ili literature obično mogu učiniti malo da spriječe svog prvog kupca da ga replicira i proda. po nižoj cijeni. Balansiranje prava je tako da budu dovoljno jaka da podstaknu stvaranje intelektualnih dobara, ali ne toliko jaka da sprečavaju široku upotrebu dobara, primarni je fokus modernog prava intelektualnog vlasništva.

==Historija==
{{Glavni|Historija zakona o autorskim pravima|Historija patentnog prava}} 
[[slika:Statute of anne.jpg|thumb|[[Annin statut]] stupio je na snagu 1710.]]

[[Statut monopola]] (1624.) i britanski [[Annin statut]] (1710.) smatraju se izvorima [[Ptentni zakon|patentnog zakona]] i [[autorsko pravo|autorskog prava]],&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brad|first=Sherman|url=https://www.google.com/books?id=u2aMRA-eF1gC&amp;dq=statute+of+anne+copyright&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=The making of modern intellectual property law: the British experience, 1760–1911|author2=Lionel Bently|publisher=Cambridge University Press|year=1999|isbn=978-0-521-56363-5|page=207}}&lt;/ref&gt; čvrsto uspostavljajući koncept intelektualne svojine.

&quot;Književno vlasništvo&quot; je bio izraz koji se pretežno koristio u britanskim pravnim raspravama 1760-ih i 1770-ih o tome u kojoj mjeri su autori i izdavači djela također imali prava koja proizilaze iz običajnog imovinskog prava: [[Millar protiv Taylora]] (1769.), [[Hinton protiv Donaldsona]]'' (1773.), ''[[Donaldson protiv Becketa]]'' (1774.). Prva poznata upotreba termina „intelektualno vlasništvo“ datira iz ovog vremena, kada je u članku objavljenom u [[london]]skom  „Monthly Review“ 1769. korišćena ta fraza.&lt;ref&gt;{{OED | intellectual property }} (Citing ''Monthly Review'', [https://books.google.com/books?id=cMsvAAAAYAAJ&amp;pg=PA290#v=onepage&amp;q&amp;f=false vol. 41. p. 290] (1769): &quot;What a niggard this Doctor is of his own, and how profuse he is of other people's intellectual property.&quot;)&lt;/ref&gt; Prvi jasni primjer moderne upotrebe datira još iz 1808. godine, kada je korišten kao naslov u zbirci eseja.&lt;ref&gt;{{OED | intellectual property }} (Citing ''Medical Repository Of Original Essays And Intelligence'', [https://books.google.com/books?id=Ij9JAAAAYAAJ&amp;pg=PA303 vol. 11. p. 303] (1808): &quot;New-England Association in favour of Inventors and Discoverers, and particularly for the Protection of intellectual Property.&quot;)&lt;/ref&gt;

Njemački ekvivalent korišten je prilikom osnivanja [[Sjevernonjemačka konfederacija| Sjevernonjemačke konfederacije]] čiji je [[ustav]] konfederaciji dao zakonodavnu vlast nad zaštitom intelektualnog vlasništva (''Schutz des geistigen Eigentums'').&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20040706175038/http://www.verfassungen.de/de/de67-18/verfassung67-i.htm 'Article 4 No. 6 of the Constitution of 1867 (German)'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p. 1255, 2001&lt;/ref&gt; Kada su se osnovani administrativni sekretarijati [[Pariška konvencija za zaštitu industrijske svojine|Pariškom konvencijom]] (1883.) i [[Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela|Bernskom konvencijom]] (1886.) spojili 1893. , locirali su se u [[Bern]]u, a također su usvojili termin intelektualno vlasništvo u svom novom kombinovanom nazivu, [[Ujedinjeni međunarodni biroi za zaštitu intelektualne svojine]].

Organizacija se nakon toga preselila u [[Ženeva|Ženevu]] 1960. godine i naslijedila  ju je 1967. novoosnivana [[Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu]] (WIPO) [[Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu|ugovorom]] kao agencije [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]]. Prema pravnom naučniku [[Mark Lemley|Marku Lemleyu]], tek je u ovom tada taj termin zaista počeo da se koristi u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] (koje nisu bile potpisnica Bernske konvencije) i tamo nije ušao u popularnu upotrebu sve do donošenja [[Bayh-Doleov zakon|Bayh-Doleovog zakona]] 1980.&lt;ref&gt;Mark A. Lemley, [https://ssrn.com/abstract=582602 &quot;Property, Intellectual Property, and Free Riding&quot;] (Abstract); see Table 1: 4–5.&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;Historija patenata ne počinje izumima, već kraljevskim grantovima [Kraljica Elizabeta I| Kraljice Elizabete I]] (1558–1603) za monopolske privilegije. Otprilike 200 godina nakon završetka Elizabetine vladavine, međutim, patent predstavlja zakonsko [[pravo]] dobijeno od strane pronalazača koji pruža isključivu kontrolu nad proizvodnjom i prodajom njegovog mehaničkog ili naučnog izuma, demonstrirajući evoluciju patenata od kraljevske prerogative do doktrine običajnog prava.&lt;ref&gt;Mossoff, A. [https://ssrn.com/abstract=863925 'Rethinking the Development of Patents: An Intellectual History, 1550–1800,'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p. 1255, 2001&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Termin se može naći upotrijebljen u presudi Okružnog suda u [[Massachusetts]]u iz oktobra 1845. u slučaju patenta „Davoll et al. protiv Browna'', u kojem je sudija Charles L. Woodbury napisao da &quot;samo na taj način možemo zaštititi intelektualnu svojinu, rad uma, proizvodnju i interese jednako čovjeku ... koliko i pšenica koju uzgaja, ili stada koja uzgaja.&quot;&lt;ref&gt;''1 Woodb. &amp; M. 53, 3 West. L.J. 151, 7 F.Cas. 197, No. 3662, 2 Robb.Pat.Cas. 303, Merw.Pat.Inv. 414''&lt;/ref&gt; Objava da su &quot;otkrića ... vlasništvo&quot; seže ranije. Odjeljak 1 francuskog zakona iz 1791. kaže: &quot;Sva nova otkrića su vlasništvo autora; da bi se pronalazaču osiguralo vlasništvo i privremeno uživanje u svom otkriću, mora mu se predati patent na pet, deset ili petnaest godina.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Patent Archives – Ladas &amp; Parry LLP|url=http://www.ladas.com/Patents/USPatentHistory.html|website=Ladas &amp; Parry|publisher=Ladas.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130115040700/http://www.ladas.com/Patents/USPatentHistory.html|archive-date=15 January 2013|access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; U Evropi, [[Francuska|francuski]] autor A. Nion spomenuo je ''propriété intellectuelle'' u svom ''Droits civils des auteurs, artistes et inventeurs'', objavljenom 1846. godine.

Donedavno, svrha zakona o intelektualnom vlasništvu bila je da pruži što je moguće manju zaštitu kako bi se podstakla [[inovacija]]. Historijski gledano, dakle, pravna zaštita se davala samo kada je bila neophodna za podsticanje pronalaska, a bila je vremenski i obimno ograničena.&lt;ref name=&quot;Mark A. Lemley&quot;&gt;{{cite web|title=Property, Intellectual Property, and Free Riding|url=http://heinonline.org/HOL/Page?handle=hein.journals/tlr83&amp;div=30&amp;g_sent=1&amp;collection=journals|author=Mark A. Lemley|website=Heinonline|publisher=Heinonline.org|access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; Ovo je uglavnom rezultat toga što se znanje tradicionalno posmatra kao javno dobro, kako bi se omogućilo njegovo širenje i unapređenje.&lt;ref&gt;The Economist; (20 October 2005): “The Liquidity of Innovation”; How the new market for intellectual property is changing the technology industry, available; https://www.economist.com/node/5015365&lt;/ref&gt;

Porijeklo koncepta potencijalno se može pratiti dalje. [[Jevrejski zakon]] uključuje nekoliko razmatranja čiji su efekti slični onima modernih zakona o intelektualnoj svojini, iako se čini da pojam intelektualnih tvorevina kao svojine ne postoji — posebno je korišten princip Hasagat Ge'vul (nepošteno zadiranje) opravdanja autorskog prava ograničenog izdavača (ali ne i autora) u 16. stoljeću.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jlaw.com/Articles/copyright1.html|title=Jewish Law – Articles (&quot;Jewish Law and Copyright&quot;)|publisher=Jlaw.com |access-date=17 August 2015}}&lt;/ref&gt; 500. godine prije nove ere, vlada grčke države [[Sybaris]] ponudila je jednogodišnji patent &quot;svima koji bi trebali otkriti bilo kakvu novu profinjenost u luksuzu&quot;.&lt;ref&gt;Charles Anthon, A Classical Dictionary: Containing an Account of the Principal Proper Names Mentioned in Ancient Authors, and Intended to Elucidate All the Important Points Connected with the Geography, History, Biography, Mythology, and Fine Arts of the Greek and Romans. Together with an Account of Coins, Weights, and Measures, with Tabular Values of the Same 1273 (Harper &amp; Brothers 1841). See also &quot;The first patent law was enacted in Sybaris, a city in the South of Italy, before the Roman domination; The law was mentioned by Atheneus, an ancient writer...&quot; in Takenaka, Toshiko (2013). Intellectual Property in Common Law and Civil Law. Edward Elgar Publishing, p. 419. (chapter by Mario Franzosi).&lt;/ref&gt;

Prema Jean-Frédéric Morinu, &quot;globalni režim intelektualne svojine trenutno je usred promjene paradigme &quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt; Zaista, sve do ranih 2000-ih, globalnim režimom intelektualne svojine su dominirali visoki standardi zaštite karakteristični za zakone o intelektualnoj svojini iz Evrope ili Sjedinjenih Država, sa vizijom da se ujednačena primjena ovih standarda u svakoj zemlji i na nekoliko polja uz malo pažnje preko društvenih, kulturnih ili ekoloških vrijednosti ili nacionalnog nivoa ekonomskog razvoja. Morin tvrdi da se &quot;nastajući diskurs globalnog režima intelektualne svojine zalaže za veću fleksibilnost politike i veći pristup znanju, posebno za zemlje u razvoju.&quot; Zaista, uz Razvojnu agendu koju je WIPO usvojio 2007. godine, set od 45 preporuka za prilagođavanje aktivnosti WIPO-a specifičnim potrebama zemalja u razvoju i za cilj da se smanje distorzije, posebno po pitanjima kao što su pristup pacijenata lijekovima, pristup korisnika [[internet]]a informacijama , pristup poljoprivrednika [[sjeme]]nu, pristup programera izvornim kodovima ili pristup [[student|studenata]] naučnim člancima.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt; Međutim, ova promjena paradigme još se nije manifestirala u konkretnim pravnim reformama na međunarodnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morin|first=Jean-Frédéric|title=Paradigm shift in the global IP regime: The agency of academics, Review of International Political Economy, vol 21-2, 2014, p. 275|url=http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf}}&lt;/ref&gt;

Slično tome, zasnovano je na ovoj pozadini da sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS) zahtijeva od članica STO da postave minimalne standarde pravne zaštite, ali njegov cilj je imati zakon o zaštiti koji odgovara svima. Intelektualna svojina se posmatra sa kontroverzama u pogledu razlika u stepenu razvijenosti zemalja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Roisah|first=Kholis|date=26 December 2017|title=Understanding Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights Agreement: From Hard and Soft Law Perspective|journal=Hasanuddin Law Review|volume=3|issue=3|pages=277–289|doi=10.20956/halrev.v3i3.1153|issn=2442-9899|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Uprkos kontroverzi, sporazum je opsežno uključio prava intelektualne svojine u globalni trgovinski sistem po prvi put 1995. godine i prevladao je kao najsveobuhvatniji sporazum koji je svijet postigao.&lt;ref&gt;WTO (2013): Intellectual Property; Responding to least developed countries’ special needs in intellectual property; https://www.wto.org/english/tratop_e/trips_e/ldc_e.htm&lt;/ref&gt;

==Prava==
Prava intelektualne svojine uključuju [[patent]]e, [[autorska prava]], [[pravo na industrijski dizajn]], [[zaštitni znak]], [[pravo na sorte biljaka]], trgovački naziv, [[geografska oznaka|geografske oznake]],&lt;ref&gt;[http://www.wipo.int/wipolex/en/treaties/text.jsp?file_id=288514 Article 1(2) of the Paris Convention]: &quot;The protection of industrial property has as its object patents, utility models, industrial designs, trademarks, service marks, trade names, indications of source or appellations of origin, and the repression of unfair competition.&quot;&lt;/ref&gt; i u nekim jurisdikcijama [[poslovna tajna]]. Postoje i više specijaliziranih ili izvedenih varijanti ''[[sui generis]]'' ekskluzivnih prava, kao što su prava na dizajn kola (nazvana [[rad sa maskama]] prava u SAD-u), [[potvrda o dodatnoj zaštiti]] za farmaceutske proizvode (nakon isteka patenta koji ih štiti), i [[prava na bazu podataka]] (u [[Evropsko pravo|Evropskom prfavu]]). Termin &quot;industrijska svojina&quot; se ponekad koristi za označavanje velikog podskupa prava intelektualne svojine uključujući patente, žigove, industrijske dizajne, korisne modele, uslužne marke, trgovačka imena i geografske oznake.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Paris Convention for the Protection of Industrial Property|url=http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/index.html|website=Wipo|publisher=WIPO|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140711050507/http://www.wipo.int/treaties/en/ip/paris/index.html|archive-date=11 July 2014|access-date=25 September 2018}}&lt;/ref&gt;

===Patenti===
{{Glavni|Patent}}
[[Patent]] je oblik prava koje vlada dodjeljuje pronalazaču ili njegovom nasljedniku, dajući vlasniku pravo da isključi druge iz izrade, upotrebe, prodaje, ponude na prodaju i uvoza [[izum]]a na ograničeni vremenski period, u zamjenu za javno objavljivanje pronalaska. Pronalazak je rješenje specifičnog tehnološkog problema, koji može biti proizvod ili proces i općenito mora ispuniti tri glavna zahtjeva: mora biti [[novost (patent)|nov]], da [[inventivni korak i neočiglednost|nije očigledan]] i mora postojati [[industrijska primjenjivost]].&lt;ref name=&quot;WIPO Handbook Ch 2&quot;&gt;[http://www.wipo.int/export/sites/www/about-ip/en/iprm/pdf/ch2.pdf WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use. Chapter 2: Fields of Intellectual Property Protection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520221306/http://www.wipo.int/export/sites/www/about-ip/en/iprm/pdf/ch2.pdf |date=20 May 2013 }} WIPO 2008&lt;/ref&gt;{{rp|17}} Kako bi obogatili korpus znanja i stimulirali inovacije, vlasnici patenata imaju obavezu da javnosti otkriju vrijedne informacije o svojim izumima.&lt;ref name=&quot;wipo.int&quot;&gt;WIPO (2008); “What is Intellectual Property” Handbook: WIPO Publication No. 450(E) {{Listed Invalid ISBN|978-92-805-1555-0}}, available: http://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/intproperty/450/wipo_pub_450.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111222349/https://www.wipo.int/edocs/pubdocs/en/intproperty/450/wipo_pub_450.pdf |date=2020-11-11 }}&lt;/ref&gt;

===Autorska prava===
{{Glavni|Autorsko pravo}}
[[Autorsko pravo]] (copyright) daje kreatoru originalnog djela [[ekskluzivno pravo]] na njega, obično na ograničeno vrijeme. Autorsko pravo se može odnositi na širok spektar kreativnih, intelektualnih ili umjetničkih formi ili &quot;djela&quot;.&lt;ref name=&quot;Intellectual Property and Information Wealth: Copyright and related rights&quot;&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books?id=tgK9BzcF5WgC&amp;dq=statute+of+anne+copyright&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Intellectual Property and Information Wealth: Copyright and related rights|page=346|author=Peter K, Yu|isbn=978-0-275-98883-8|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/909/wipo_pub_909.pdf|title=Understanding Copyright and Related Rights|author=World Intellectual Property Organisation|publisher=WIPO|page=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20120606013942/http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/909/wipo_pub_909.pdf|archive-date=6 June 2012|url-status=dead|access-date=1 August 2008}}&lt;/ref&gt; Autorsko pravo ne pokriva same ideje i informacije, već samo oblik ili način na koji su izražene.&lt;ref name=&quot;Art and copyright&quot;&gt;{{cite book|url=https://www.google.com/books?id=h-XBqKIryaQC&amp;dq=idea-expression+dichotomy&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Art and copyright|pages=48–49|author=Simon, Stokes|isbn=978-1-84113-225-9|year=2001|publisher=Hart Publishing}}&lt;/ref&gt;

===Prava na industrijski dizajn===
{{Glavni|Pravo na industrijski dizajn}}
[[Pravo na industrijski dizajn]] (koji se ponekad naziva &quot;pravo na dizajn&quot; ili &quot;patent na dizajn&quot;) štiti vizuelni dizajn objekata koji nisu čisto utilitarni. Industrijski dizajn se sastoji od stvaranja oblika, konfiguracije ili kompozicije uzorka ili boje, ili kombinacije uzorka i boje u trodimenzijskom obliku koji sadrži estetsku vrijednost. Industrijski dizajn može biti dvo- ili trodimenzijskni uzorak koji se koristi za proizvodnju produkats, industrijske robe ili rukotvorine. Općenito govoreći, to je ono što čini da proizvod izgleda privlačno i kao takav povećava komercijalnu vrijednost robe.&lt;ref name=&quot;wipo.int&quot;/&gt;

===Sorte biljaka===
{{Glavni|Prava oplemenjivača biljaka}}
[[Prava oplemenjivača biljaka]] ili prava na biljne sorte su prava na komercijalnu upotrebu nove biljne sorte. Sorta, između ostalog, mora biti nova i različita, a za registraciju se uzima u obzir procjena razmnožnog materijala sorte.

===Zaštitni znakovi===
{{Glavni|Zaštitni znak}}
[[Zaštitni znak]] je prepoznatljiv [[znak (semiotika)|znak]], [[dizajn]] ili [[izraz (jezik)|izraz]] koji razlikuje dobre proizvode ili [[Usluga (ekonomija)|usluge]] određenog trgovca iz sličnih proizvoda ili usluga drugih trgovaca.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Trademark, Patent, or Copyright?|url=http://www.uspto.gov/trademarks/basics/definitions.jsp|date=13 December 2015|work=United States Patent and Trademark Office|publisher=Department of Commerce|url-status=dead|access-date=23 November 2015|archive-date=13 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121213072252/http://www.uspto.gov/trademarks/basics/definitions.jsp}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ipo.gov.uk/types/tm/t-about/t-whatis.htm|quote=A trade mark is a sign which can distinguish your goods and services from those of your competitors (you may refer to your trade mark as your &quot;brand&quot;). |access-date=22 December 2012|title=What is a trade mark (or brand)? |archive-url=https://web.archive.org/web/20120703105213/http://www.ipo.gov.uk/types/tm/t-about/t-whatis.htm |archive-date=3 July 2012|work=[[Intellectual Property Office (United Kingdom)|Intellectual Property Office]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.patentamt.de/english/trade_marks/index.html|quote=Trade marks identify the goods and services of particular traders |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129082624/http://www.patentamt.de/english/trade_marks/index.html |archive-date=29 November 2014|date=28 November 2014 |access-date=28 March 2019|work=Deutsches Patent- und Markenamt|title=Trade Marks}}&lt;/ref&gt;

===Trgovačko pakovanje===
[[Trgovački omot]] je pravni termin umjetnosti koji se općenito odnosi na karakteristike vizualnog i estetskog izgleda proizvoda ili njegovog pakiranja (ili čak dizajna zgrade) koje potrošačima označavaju izvor proizvoda.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Robert P.|last1=Merges|first2=Peter S.|last2=Menell|first3=Mark A.|last3=Lemley|title=Intellectual Property in the New Technological Age|edition=4th rev.|year=2007|location=New York|publisher=Wolters Kluwer|isbn=978-0-7355-6989-8|page=29}}&lt;/ref&gt;

===Poslovne tajne===
{{Glavni|Poslovna tajna}}
[[Poslovna tajna]] je [[formula]], praksa, proces, [[dizajn]], instrument, [[uzorak]] ili kompilacija [[informacija]] koja nije općenito poznata ili razumno provjerljiva, pomoću kojih [[biznis]] može steći ekonomsku prednost nad konkurentima i kupcima. Ne postoji formalna državna zaštita; svako preduzeće mora preduzeti mere za čuvanje sopstvenih poslovnih tajni (npr. formula njenih bezalkoholnih pića je poslovna tajna za [[Coca-Cola|Coca-Colu.)

==Također pogledajte==
* [[Prevara]]
* [[Autorsko pravo]]
* [[Odbrambena publikacija]]
* [[Sloboda informacija]]
* [[Politika informacija]]
* [[Libertarijanske perspektive intelektualnog vlasništva]]
* [[Razvoj novog proizvoda]]

== Reference ==
{{Reflist |colwidth = 30em}}

=== Izvori ===
{{refbegin |colwidth = 30em}}
* Arai, Hisamitsu. &quot;Intellectual Property Policies for the Twenty-First Century: The Japanese Experience in Wealth Creation&quot;, WIPO Publication Number 834 (E). 2000. [https://archive.today/2012.12.12-232107/http://www.wipo.int/freepublications/en/intproperty/834/index.html wipo.int]
* Bettig, R. V. (1996). Critical Perspectives on the History and Philosophy of Copyright. In R. V. Bettig, Copyrighting Culture: The Political Economy of Intellectual Property. (pp.&amp;nbsp;9–32). Boulder, CO: Westview Press.
* Boldrin, Michele and David K. Levine. &quot;Against Intellectual Monopoly&quot;, 2008. [http://www.dklevine.com/papers/imbookfinalall.pdf dkleving.com]
* Hahn, Robert W., ''Intellectual Property Rights in Frontier Industries: Software and Biotechnology'', AEI Press, March 2005.
* Branstetter, Lee, Raymond Fishman and C. Fritz Foley. &quot;Do Stronger Intellectual Property Rights Increase International Technology Transfer? Empirical Evidence from US Firm-Level Data&quot;. NBER Working Paper 11516. July 2005. [https://web.archive.org/web/20081122150353/http://weblog.ipcentral.info/IPRs%20%26%20Tech%20Trans.pdf weblog.ipcentral.info]
* Connell, Shaun. &quot;Intellectual Ownership&quot;. October 2007. [https://web.archive.org/web/20071221052053/http://rebirthoffreedom.org/freedom/property/intellectual-ownership/ rebithofffreedom.org]
* De George, Richard T. &quot;14. Intellectual Property Rights.&quot; In ''The Oxford Handbook of Business Ethics'', by George G. Brenkert and Tom L. Beauchamp, 1:408–439. 1st ed. Oxford, England: Oxford University Press, n.d.
* Farah, Paolo and Cima, Elena. &quot;China's Participation in the World Trade Organization: Trade in Goods, Services, Intellectual Property Rights and Transparency Issues&quot; in Aurelio Lopez-Tarruella Martinez (ed.), {{lang|es|El comercio con China. Oportunidades empresariales, incertidumbres jurídicas}}, Tirant lo Blanch, Valencia (Spain) 2010, pp.&amp;nbsp;85–121. {{ISBN|978-84-8456-981-7}}. Available at [https://ssrn.com/abstract=1527992 SSRN.com]
* Farah, Paolo Davide, Tremolada Riccardo, Desirability of Commodification of Intangible Cultural Heritage: The Unsatisfying Role of IPRs, in TRANSNATIONAL DISPUTE MANAGEMENT, Special Issues &quot;The New Frontiers of Cultural Law: Intangible Heritage Disputes&quot;, Volume 11, Issue 2, March 2014, {{ISSN|1875-4120}} Available at [https://ssrn.com/abstract=2472339 SSRN.com]
* Farah, Paolo Davide, Tremolada Riccardo, Intellectual Property Rights, Human Rights and Intangible Cultural Heritage, Journal of Intellectual Property Law, Issue 2, Part I, June 2014, {{ISSN|0035-614X}}, Giuffre, pp.&amp;nbsp;21–47. Available at [https://ssrn.com/abstract=2472388 SSRN.com]
* {{cite book|first1=Paul|last1=Goldstein|first2=R. Anthony|last2=Reese|title=Copyright, Patent, Trademark and Related State Doctrines: Cases and Materials on the Law of Intellectual Property|year=2008|edition=6th|location=New York|publisher=Foundation Press|isbn=978-1-59941-139-2}}
* [[Andrew Gowers|Gowers, Andrew]]. &quot;Gowers Review of Intellectual Property&quot;. Her Majesty's Treasury, November 2006. [https://web.archive.org/web/20090407093401/http://www.hm-treasury.gov.uk/d/pbr06_gowers_report_755.pdf hm-treasury.gov.uk] {{ISBN|978-0-11-840483-9}}.
* Greenhalgh, C. &amp; Rogers M., (2010). ''Innovation, Intellectual Property, and Economic Growth.'' New Jersey: Princeton University Press.
* [[Stephan Kinsella|Kinsella, Stephan]]. &quot;Against Intellectual Property&quot;. ''Journal of Libertarian Studies'' 15.2 (Spring 2001): 1–53. [https://www.mises.org/journals/jls/15_2/15_2_1.pdf mises.org]
* Lai, Edwin. &quot;The Economics of Intellectual Property Protection in the Global Economy&quot;. Princeton University. April 2001. [http://www.dklevine.com/archive/refs4122247000000000481.pdf dklevine.com]
* Lee, Richmond K. ''[http://www.philstar.com/business/320465/scope-and-interplay-ip-rights Scope and Interplay of IP Rights]'' Accralaw offices.
* [[Lawrence Lessig|Lessig, Lawrence]]. &quot;Free Culture: How Big Media Uses Technology and the Law to Lock Down Culture and Control Creativity&quot;. New York: Penguin Press, 2004. [http://www.free-culture.cc/freeculture.pdf free-culture.cc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916145748/http://www.free-culture.cc/freeculture.pdf |date=16 September 2009 }}.
* Lindberg, Van. ''Intellectual Property and Open Source: A Practical Guide to Protecting Code''. O'Reilly Books, 2008. {{ISBN|0-596-51796-3}} | {{ISBN|978-0-596-51796-0}}
* Maskus, Keith E. &quot;Intellectual Property Rights and Economic Development&quot;. ''Case Western Reserve Journal of International Law'', Vol. 32, 471. [https://web.archive.org/web/20081223230716/http://www.law.case.edu/student_life/ journals/jil/32-3/maskusarticle.pdf law.case.edu]
* Mazzone, Jason. &quot;[https://ssrn.com/abstract=787244 Copyfraud]&quot;. Brooklyn Law School, Legal Studies Paper No. 40. ''New York University Law Review'' 81 (2006): 1027. (Abstract.)
* Miller, Arthur Raphael, and Michael H. Davis. ''Intellectual Property: Patents, Trademarks, and Copyright''. 3rd ed. New York: West/Wadsworth, 2000. {{ISBN|0-314-23519-1}}.
* Moore, Adam, [http://plato.stanford.edu/archives/sum2011/entries/intellectual-property &quot;Intellectual Property&quot;], The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Summer 2011 Edition), Edward N. Zalta (ed.),
* [http://www.chaire-epi.ulaval.ca/sites/chaire-epi.ulaval.ca/files/publications/morin_2014_paradigm_shift_agency_of_academics.pdf Morin, Jean-Frédéric, Paradigm Shift in the Global IP Regime: The Agency of Academics, Review of International Political Economy, vol. 21(2), 2014, pp. 275–309.]  
* Mossoff, A. [https://ssrn.com/abstract=787244 'Rethinking the Development of Patents: An Intellectual History, 1550–1800,'] Hastings Law Journal, Vol. 52, p.&amp;nbsp;1255, 2001
* Rozanski, Felix. &quot;Developing Countries and Pharmaceutical Intellectual Property Rights: Myths and Reality&quot; [http://arquivo.pt/wayback/20091009142207/http://www.stockholm-network.org/downloads/publications/Developing_Countries_and_Intellectual_Property_Rights_Myth_and_Reality_6.pdf stockholm-network.org]
* Perelman, Michael. ''Steal This Idea: Intellectual Property and The Corporate Confiscation of Creativity''. Palgrave Macmillan, 2004.
* Rand, Ayn. &quot;Patents and Copyrights&quot; in Ayn Rand, ed. 'Capitalism: The Unknown Ideal,' New York: New American Library, 1966, pp.&amp;nbsp;126–128
* Reisman, George. 'Capitalism: A Complete &amp; Integrated Understanding of the Nature &amp; Value of Human Economic Life,' Ottawa, Illinois: 1996, pp.&amp;nbsp;388–389
* Schechter, Roger E., and John R. Thomas. ''Intellectual Property: The Law of Copyrights, Patents and Trademarks''. New York: West/Wadsworth, 2003, {{ISBN|0-314-06599-7}}.
* Schneider, Patricia H. &quot;International Trade, Economic Growth and Intellectual Property Rights: A Panel Data Study of Developed and Developing Countries&quot;. July 2004. [https://web.archive.org/web/20090226035349/http://www.mtholyoke.edu/~pschneid/images/Schneider_JDEJuly2004.pdf mtholyoke.edu]
* Shapiro, Robert and Nam Pham. &quot;Economic Effects of Intellectual Property-Intensive Manufacturing in the United States&quot;. July 2007. [https://web.archive.org/web/20080216195041/http://www.the-value-of-ip.org/ the-value-of.ip.org]. Retrieved 2008-04-09.
* Spooner, Lysander.  &quot;The Law of Intellectual Property; or An Essay on the Right of Authors and Inventors to a Perpetual Property in their Ideas&quot;. Boston: Bela Marsh, 1855.
* [[Siva Vaidhyanathan|Vaidhyanathan, Siva]]. ''The Anarchist in the Library: How the Clash Between Freedom and Control Is Hacking the Real World and Crashing the System''. New York: Basic Books, 2004.
* {{cite book|author=Burk, Dan L.|author2=Mark A. Lemley |name-list-style=amp|title=The Patent Crisis and How the Courts Can Solve It|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-08061-1}}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikiquote}}
{{scholia|topic}}
{{Kutija bibliotečkih resursa}}
* The European Audiovisual Observatory hosts articles on [https://web.archive.org/web/20130729081345/http://www.obs.coe.int/en/legal/copyright/ copyright] legislature and covers media laws in their [http://merlin.obs.coe.int/newsletter/index newsletter]
* [https://www.statista.com/topics/3493/media-piracy/ Internet/Media Piracy: Statistics &amp; Facts]—Statista

{{Aktivizam intelektualnog vlasništva}}
{{Zakon}}
{{Property Navbox}}
{{Zakoni o intelektualnoj svojini Evropske unije}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Pravo intelektualne svojine]]
[[Kategorija:Obrada društvenih informacija]]
[[Kategorija:Ekonomija umjetnosti i književnosti]]
[[Kategorija:Nematerijalna imovina]]
[[Kategorija:Pravo]]</text>
      <sha1>h23409pbgzb1rsfff21hwm5mxm70po7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sarajevo u prahistorijsko doba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34728</id>
    <revision>
      <id>3428995</id>
      <parentid>3339578</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:40:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4659" xml:space="preserve">{{Historija Sarajeva}}
Današnje [[Sarajevo]] ima dugu i bogatu [[historija|historiju]] koja datira iz [[Kameno doba|kamenog doba]]. Tokom [[paleozoik]]a nije bilo ljudi u regionu, iako su pronađeni ostaci prastarih životinja, poput stare vrste medvjeda, [[Pećinski medvjed|pećinskog medvjeda]]. Iskopavanje tog perioda nikada nije bilo veoma opširno, i ako je područje Sarajeva zaista bilo naseljeno tokom perioda [[paleozoik]]a, stanovnici su vjerovatno bili [[Neandertalac|neandertalci]].
== Neolit ==
Tokom [[neolit]]a, područje Sarajeva je bilo dom [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Ti ljudi su živjeli u [[Butmir]]u, naselju u blizini [[Ilidža|Ilidže]], glavnom predgrađu Sarajeva.&lt;ref name=&quot;ČovićIlir&quot;&gt;{{Cite web |url= https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Područje je bogato [[kremen]]om, koji je osnovno sredstvo za pravljenja oruđa i oružja, i nema sumnje da je bilo privlačno nekadašnjem čovjeku, kao što je bila rijeka [[Željeznica]] koja teče tim dijelom grada.&lt;ref name=&quot;Sarajevo&quot;&gt;{{Cite web |url=http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |title= Saša Buljević - Naselja i naseobinske strukture neolita na podruĉju Bosne i Hercegovine |work= Filozofski fakultet u Sarajevu |access-date= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Butmirska kultura je poznata po svojoj [[keramika|keramici]].&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;  Jedinstvena i umjetnička, jedna je od glavnih razloga zašto su danas butmirski ljudi poznati kao neponovljiv narod. Senzacionalna otkrića krajem [[19. vijek]]a su dovela do održavanja međunarodnog kongresa [[Arheologija|arheologa]] i [[Antropologija|antropologa]] u Sarajevu sljedeće godine. Sav iskopani materijal se može pronaći u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]].
== Bronzano i željezno doba ==
Butmirska kultura je iščeznula oko [[2400. p. n. e.]], vjerovatno pokorena sljedećim značajnim stanovnicima Sarajeva, [[Iliri]]ma, koji su imali nekoliko važnijih naselja u regionu, najviše oko rijeke [[Miljacka|Miljacke]] i sarajevske kotline. Najznačajniji od tih je [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]], u današnjem starom dijelu grada, gdje je bilo smješteno ilirsko utvrđenje kasnijeg [[Željezno doba|željeznog doba]]. Brojne ilirske tvrđave su postojale i u drugim dijelovima grada, kao i na planini [[Trebević]].

Iliri na području Sarajeva su pripadali plemenu ''[[Desitijati|Dezitijata]]'', ratobornoj grupi koja je pružila zadnje otpore [[Rimsko carstvo|rimskoj]] okupaciji u vremenu od [[6.]] do [[9.]] godini, a slomio ju je car [[Tiberije]], označavajući početak rimske uprave nad okolnim područjem.
== Rimsko doba ==
Tokom rimske uprave, Sarajevo je bilo dio provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]]. Glavni rimski putevi su prolazili kroz dolinu rijeke [[Miljacka|Miljacke]], povezujući se sa bogatim obalnim gradovima Dalmacije i [[Jadransko more|Jadranskim morem]].&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;&gt;{{Cite web |url= https://view.joomag.com/bih-u-anti%C4%8Dko-doba-ivo-bojanovski/0865127001413887200?page=11 |title= BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |work=Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Važnost ovih puteva je vidljiva kroz brojne rimske artefakte pronađene u Sarajevu. Na lijevoj strani Miljacke pronađene su rimske cigle i rimski natpisi koji su nagovještavali gradilište i obližnje gradsko kupatilo.&lt;ref name=&quot;Urbanizacija&quot;&gt;[http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić -  Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET]&lt;/ref&gt; Najveće naselje na tom području je svakako &quot;[[Aquae S (Ilidža)]]&quot; (vjerovatno ''Aquae Sulphurae'') na tlu današnje [[Ilidža|Ilidže]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Ilidza_Rimske%20iskopine%20SR.pdf |title=Rimske iskopine |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Historija Sarajeva|Prahistorijsko doba]]</text>
      <sha1>81b41f77msm6auefp9dsjnitdxirytj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miodrag Žalica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36651</id>
    <revision>
      <id>3429024</id>
      <parentid>3399272</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T06:11:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[:c:File:Miodrag_Žalica.jpg|Miodrag_Žalica.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[:c:User:Krd|Krd]]; razlog: No ticket permission achieved for more than 30 days.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4649" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Miodrag Žalica
| slika                  =
| opis                   = Miograg Žalica, 1970.
| širina slike           = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1926|12|16}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1992|12|17|1926|12|16}}
| mjesto_smrti           = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| značajna_djela         = 
| supružnik              = 
| djeca                  = [[Antonije Nino Žalica]], [[Pjer Žalica]]
| nagrade                = 
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
}}
'''Miodrag Žalica''' ([[Sarajevo]], 16. decembar 1926 – Sarajevo, 17. decembar 1992) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sveske.ba/bs/content/miodrag-zalica-poezija-nadrealisticke-dramaticnosti|title=MIODRAG ŽALICA: POEZIJA NADREALISTIČKE DRAMATIČNOSTI {{!}} Sarajevske Sveske|website=www.sveske.ba|language=bs|accessdate=2018-04-09}}&lt;/ref&gt; Jedan od najznačajnijih modernističkih pjesnika i vodeći bosanskohercegovački dramski pisac druge polovine dvadesetog vijeka. Josip Lešić je u knjizi &quot;Drama i njene sjenke&quot; o Miodragu Žalici rekao: ''&quot;Za njega je čovjek usitinu građa od koje se prave snovi.&quot;''&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://sarajevo.co.ba/sjecanje-miodrag-zalica/|title=Sjećanje: Miodrag Žalica ~ SARAJEVO.co.ba|date=2015-12-15|newspaper=SARAJEVO.co.ba|language=bs-BA|access-date=2018-04-09}}&lt;/ref&gt;

Školovao se u Sarajevu i Zagrebu. Na Radio Sarajevu adaptirao i režirao veliki broj radio novela i drama. Jedan od pionira Televizije Sarajevo, glavni urednik u igranog programa i urednik dokumentarnom programu TVSA. Drame su mu igrane na mnogim scenama u Jugoslaviji i Poljskoj. Uvršten je u mnoge antologije, poetske i prozne.  

== Djela ==
*''Ne crtaj đavola na zidu, pripovijetke'' (1962)
*''Tržnica sna'' (zbirke poezije, 1972)&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/kolumne/miljenko-jergovic/jednokrili-andeo/257173|title=Miljenko Jergović / Jednokrili anđeo|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=2018-04-09}}&lt;/ref&gt; (1955.) i &quot;Skakavac u fraku&quot; 1961, &lt;nowiki&gt;''izabrana poezija''&lt;/nowiki&gt; 1972 
*''Evropska trava'' (prva samostalna drama, 1963)&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=1fDaAAAAQBAJ&amp;pg=PA151&amp;lpg=PA151&amp;dq=miodrag+%C5%BEalica&amp;source=bl&amp;ots=wVf4ruW_25&amp;sig=Fk__4GAMTtA_32b5Jp-jKKv38Ro&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwj0mre_7K3aAhVnP5oKHaueDZo4ChDoAQhSMAc#v=onepage&amp;q=miodrag%20%C5%BEalica&amp;f=false|title=World Encyclopedia of Contemporary Theatre: Volume 1: Europe|last=Nagy|first=Peter|last2=Rouyer|first2=Phillippe|last3=Rubin|first3=Don|date=2013-09-13|publisher=Routledge|isbn=9781136402890|language=en}}&lt;/ref&gt;
*''Tri drame (Pas koji pjeva; Jeskim; Najljepši dan: jedna noć)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1971)
*''Zagrljenici'' (Sarajevo, 1971)
*''U beskraj, Hotel s pogledom na čudovište'' (1973)
*''Drugi trio (Zagrljenici; Tako dozvaše tajnu; Hotel s pogledom na čudovište ili vilovnjaci)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1975)
*''Rimski dan (Propercije)'' (Sarajevo, 1976)
*''Jesenja padobranska vježba'' (1978)
*''Drugi mačići koji se u vodu bacaju'' (1980)
*''Treći trio (Velike dvokolice; Lambethwalk; Rimski dan)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1980)
*''Rimski dan, Savremena književnost naroda i narodnosti BiH'' (Sarajevo, 1984/85) 
*''Mamurni golubovi'' (Sarajevo, 1986)
*''Neprijatno interesovanje'' (Sarajevo, 1987)
*''Mirišu li jorgovani u Njujorku'' (Sarajevo, 1988)
*''Geteov hrast u Buhenvaldu''(Sarajevo, 1988) 
*''Posljednji iz kaste strasti'' (Sarajevo, 1990) 

==Nagrade==
* '''1962''' – [[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu;
* '''1972''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]];
*27-julska nagrada BiH
*Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (dva puta)
*Nagrada iz fonda Vase Kosića Udruženja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine (dva puta)
*Nagrada časopisa Pozorište

{{Wikicitat}}

== Reference ==
{{Refspisak|}}

{{stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Žalica, Miodrag}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski scenaristi]]</text>
      <sha1>a0vjt0x4wbiukzfvvhbjag2snwd0m3g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište</title>
    <ns>4</ns>
    <id>57908</id>
    <revision>
      <id>3428992</id>
      <parentid>3428966</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:22:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4332" xml:space="preserve">'''Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile''' nalazi se u naselju [[Polje (Kreševo)|Polje]], u općini [[Kreševo]], [[Bosna i Hercegovina]].  Od centra Kreševa udaljeno je 3 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. Na lokalitetu je stručni tim [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]] 2007. godine prilikom [[Arheologija|arheološkog]] istraživanja evidentirao prvi lokalitet na području Kreševa, koji pripada [[Antika|antičkom periodu.]]
 
U Izvještaju o sprovedenim istraživanjima navedeno je da je otkriven objekat, međutim sa sigurnošću se nije mogla odrediti vrsta i namjena otkrivenog dijela građevinskog kompleksa, osim same datacije. Preliminarno su konstatirane dvije pretpostavke o prirodi i karakteru istraženog dijela. Pretpostavlja se da se radi o postojanju 
* kasnoantičke crkve – bazilike iz perioda IV–VI stoljeća, ili 
* rustične vile, tj. seoskog gazdinstva.

Stepen istraženosti nije ostavio mogućnost za sigurniju opservaciju o ovom lokalitetu. 

== Nacionalni spomenik ==
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 24. juna 2021. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], donijela je odluku da se Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kresevo%20arh%20podrucje%20Gromile%20BOS.pdf |title= Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 19. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Faruk Kapidžić (predsjedavajući), Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić.  Nacionalni spomenik čine ostaci antičkog objekta na lokalitetu Gromile u Polju i arheološki nalazi pohranjeni u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] 
Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini

Prema dosadašnjim izvorima u predrimsko doba, današnje područje Kreševa i njegovu okolinu naseljavao je ilirski plemenski savez [[Desidijati|Desidijata]]  i pretpostavlja se da je već u tom periodu bilo rudarski aktivno. [[Iliri]] su većinom živjeli u utvrđenim naseljima, na višim ili nižim uzvišenjima – [[gradina]]ma. Naziv gradina prihvaćen je u arheologiji kao termin za vrstu prahistorijskog nalazišta obuhvata prahistorijske nepokretne objekte s određenim geografskim položajem i određenim tipom fortifikacije, bez obzira na njihovu namjenu.

Termin gradina, u širem smislu, obuhvata: sva prahistorijska nalazišta, 
dominantnog geografskog položaja, koja su omogućavala određen stepen sigurnosti od 
napada, mogućnost kontrole i sagledavanja okoline i lako organiziranje odbrane. U 
Bosni i Hercegovini zapažena je koncentracija gradina u planinskim predjelima 
dinarskog sistema, ali ih ima i u sjevernoj Bosni sve do pobrežja uz Savu. U 
hronološkom pogledu gradine su tipične za metalna doba.5
 
Na području Kreševa Đ. Basler je evidentirao tri gradinska naselja i to: 1. Kotarac 
i 2. Lipa, dok je za treće gradinsko naselje nazvano Granica, za koje smatra da je 
deminutiv od gradina, utvrdio da je arheološki sterilno.6
 
Na osnovi topografskih karata i rekognosciranja terena A. Buzuk je evidentirao 
još deset gradina.

Uže kreševsko polje u rimsko doba predstavljalo je dio šireg srednjobosanskog 
rudarskog bazena, gdje se veoma intenzivno vadila željezna, srebrena8
 i ruda arsena9
.U 
samom Kreševu se pretpostavlja postojanje manjeg rudarskog naselja tipa vicus. Pored 
ovoga naselja može se očekivati i postojanje manjih poljoprivredno-privredih objekata i 
seoskih gazdinstava koji su poznati kao ville rustice.
10 Od konkretno dokazanih rimskih 
ostataka na prvom mjestu se mogu spomenuti tragovi rimske vicinalne ceste kod sela 
Vranaka u dužini od 200 metara. Ova komunikacija je spajala kreševski kraj sa 
kiseljačkim.11 Pored navedenog konstatirano je nešto ulomaka rimske arhitekture, od 
kojih se posebno izdvaja ugaoni kamen jednog kasnoantičkog profiliranog vijenca,12 a 
koji se danas nalazi do zgrade općine Kreševo. Dimenzije ovoga vijenca potvrđuju da je
== Reference ==
{{Refspisak}}
Nacionalni spomenici u Kreševu</text>
      <sha1>mjz0rs2kjf20c9g59tz4qgwa3wxzbvz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Esperanza (Enrique Iglesias)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75086</id>
    <revision>
      <id>3428969</id>
      <parentid>2768527</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T12:55:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Esperanza (pjesma)]] na [[Esperanza (Enrique Iglesias)]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1263" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Siroče|23|02|2012}}
{{Infokutija singl
| ime            = Esperanza
| omot          =Esperanza_(song).jpg
| ime_muzičara_genitiv         = Enriquea Iglesiasa
| album          = Cosas del Amor
| snimljen       = septembar, 1998
| format         = CD Promo singl
| žanr           = Latino
| dužina         = 3:16
| izdavač        = Fonovisa
| pisac          = Enrique Iglesias i Chein Garcia Alonso
| producent      = Rafael Perez Botija

}}
'''Esperanza''' ([[bosanski jezik|bos]]: ''Nada'') je naziv prvog singla [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] sa njegovog trećeg studijskog albuma pod nazivom &quot;[[Cosas del Amor]]&quot;.

Pjesmu su napisali [[Enrique Iglesias]] i Chein García-Alonso, koji je poslije također napisao i singlove &quot;Experiencia Religiosa&quot; i &quot;Revolución&quot;, za Iglesiasa. Spot za ovu pjesmu je uradio [[Jaume Collet-Serra]].

Pjesma je debitovala na američkoj top listi &quot;Hot Latin Tracks&quot; na mjestu broj 4, [[26. septembar|26. septembra]] [[1998]]. godine i u ostala u slijedećih nekoliko sedmica. [[24. oktobar|24. oktobra]] iste godine pjesma je dospjela na prvo mjesto top liste i na vrhu se zadržala 4 sedmice. 15 sedmica je provela u prvih 10, a 24 sedmice u prvih 40.

[[Kategorija:Pjesme Enriquea Iglesiasa]]</text>
      <sha1>33wt48v79ffjy90g4gn33612bio70yk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428972</id>
      <parentid>3428969</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:12:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1543" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija singl
| ime                  = Esperanza
| omot                 = Esperanza_(song).jpg
| ime_muzičara_genitiv = [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| album                = [[Cosas del amor]]
| snimljen             = 7. septembar 1998.
| format               = Promo-singl za CD
| žanr                 = Pop-balada
| dužina               = 3:16
| izdavač              = Fonovisa
| pisac                = Enrique Iglesias i Chein García-Alonso
| producent            = Rafael Pérez-Botija
| zadnji_singl         = &quot;[[Al despertar (Enrique Iglesias)|Al despertar]]&quot; (1998) 
| ovaj_singl           = '''&quot;Esperanza&quot;''' (1998)
| sljedeći_singl       = &quot;[[Nunca te olvidaré]]&quot; (1999)
}}
'''&quot;Esperanza&quot;''' ([[bosanski jezik|bos]]: ''Nada'') naziv je prvog singla [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] s njegovog trećeg studijskog albuma ''[[Cosas del amor]]''.

Pjesmu su napisali Enrique Iglesias i Chein García-Alonso, koji je poslije također napisao singlove &quot;[[Experiencia Religiosa]]&quot; i &quot;[[Revolución (Enrique Iglesias)|Revolución]]&quot; za Iglesiasa. Spot za ovu pjesmu uradio je [[Jaume Collet-Serra]].

Pjesma je debitovala na američkoj top listi &quot;Hot Latin Tracks&quot; na četvrtom mjestu 26. septembra 1998. i u ostala sljedećih nekoliko sedmica. Danas 24. oktobra iste godine dospjela je na prvo mjesto top-liste i na vrhu se zadržala četiri sedmice. Petnaest sedmica provela je u prvih 10, a 24 sedmice u prvih 40.

{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

[[Kategorija:Pjesme Enriquea Iglesiasa]]</text>
      <sha1>9hewwi4bt9y6qpgagr8ngwej3fgseb2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428991</id>
      <parentid>3428972</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T16:59:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Singlovi iz 1998.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1576" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija singl
| ime                  = Esperanza
| omot                 = Esperanza_(song).jpg
| ime_muzičara_genitiv = [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| album                = [[Cosas del amor]]
| snimljen             = 7. septembar 1998.
| format               = Promo-singl za CD
| žanr                 = Pop-balada
| dužina               = 3:16
| izdavač              = Fonovisa
| pisac                = Enrique Iglesias i Chein García-Alonso
| producent            = Rafael Pérez-Botija
| zadnji_singl         = &quot;[[Al despertar (Enrique Iglesias)|Al despertar]]&quot; (1998) 
| ovaj_singl           = '''&quot;Esperanza&quot;''' (1998)
| sljedeći_singl       = &quot;[[Nunca te olvidaré]]&quot; (1999)
}}
'''&quot;Esperanza&quot;''' ([[bosanski jezik|bos]]: ''Nada'') naziv je prvog singla [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] s njegovog trećeg studijskog albuma ''[[Cosas del amor]]''.

Pjesmu su napisali Enrique Iglesias i Chein García-Alonso, koji je poslije također napisao singlove &quot;[[Experiencia Religiosa]]&quot; i &quot;[[Revolución (Enrique Iglesias)|Revolución]]&quot; za Iglesiasa. Spot za ovu pjesmu uradio je [[Jaume Collet-Serra]].

Pjesma je debitovala na američkoj top listi &quot;Hot Latin Tracks&quot; na četvrtom mjestu 26. septembra 1998. i u ostala sljedećih nekoliko sedmica. Danas 24. oktobra iste godine dospjela je na prvo mjesto top-liste i na vrhu se zadržala četiri sedmice. Petnaest sedmica provela je u prvih 10, a 24 sedmice u prvih 40.

{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

[[Kategorija:Pjesme Enriquea Iglesiasa]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1998.]]</text>
      <sha1>cohiywvdtnzx25b3woaxbbwwljdcbsm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428993</id>
      <parentid>3428991</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:24:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nešto nije u redu s parametrom &quot;access-date&quot;.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3302" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime                  = Esperanza
| omot                 = Esperanza_(song).jpg
| ime_muzičara_genitiv = [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| album                = [[Cosas del amor]]
| snimljen             = 7. septembar 1998.
| format               = Promo-singl za CD
| žanr                 = Pop-balada
| dužina               = 3:16
| izdavač              = Fonovisa
| pisac                = Enrique Iglesias i Chein García-Alonso
| producent            = Rafael Pérez-Botija
| zadnji_singl         = &quot;[[Al despertar (Enrique Iglesias)|Al despertar]]&quot; (1998) 
| ovaj_singl           = '''&quot;Esperanza&quot;''' (1998)
| sljedeći_singl       = &quot;[[Nunca te olvidaré]]&quot; (1999)
}}
'''&quot;Esperanza&quot;''' ([[bosanski jezik|bos]]: ''Nada'') naziv je prvog singla [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] s njegovog trećeg studijskog albuma ''[[Cosas del amor]]''.

Pjesmu su napisali Enrique Iglesias i Chein García-Alonso, koji je poslije također napisao singlove &quot;[[Experiencia Religiosa]]&quot; i &quot;[[Revolución (Enrique Iglesias)|Revolución]]&quot; za Iglesiasa. Producirao ju je Rafael Pérez-Botija, koji je sarađivao s Iglesiasom na nekim prethodnim pjesmama.&lt;ref&gt;{{cite news |title= Enrique Iglesias regresa feliz a Miami |url=https://www.newspapers.com/image/641728627/ |access-date=16. 11. 2021 |work=[[El Nuevo Heraldo]] |date= 30. 7. 1998 |language=es|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Spot za ovu pjesmu uradio je [[Jaume Collet-Serra]].

Pjesma je debitovala na američkoj top listi &quot;Hot Latin Tracks&quot; na četvrtom mjestu 26. septembra 1998. i u ostala sljedećih nekoliko sedmica. Danas 24. oktobra iste godine dospjela je na prvo mjesto top-liste i na vrhu se zadržala četiri sedmice. Petnaest sedmica provela je u prvih 10, a 24 sedmice u prvih 40.

== Top-liste ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Top-lista (1998)
!align=&quot;left&quot;|Najbolji&lt;br/&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''[[Billboard]]'' [[Top Latin Songs|Hot Latin Tracks]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Hot Latin Tracks&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=363&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Hot+Latin+Songs&amp;ci=3031879&amp;cdi=7364257&amp;cid=10%2F24%2F1998|access-date= 24. 10. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''Billboard'' Latin Pop Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Pop Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=372&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Pop+Airplay&amp;ci=3032374&amp;cdi=7381598&amp;cid=11%2F14%2F1998 |access-date= 14. 11. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''Billboard'' Latin Regional Mexican Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Regional Mexican Airplay&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=373&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Regional+Mexican+Airplay&amp;ci=3031745&amp;cdi=7359038&amp;cid=09%2F26%2F1998  |access-date= 26. 9. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|12.
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''Billboard'' Latin Tropical/Salsa Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Tropical/Salsa Airplay&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=375&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Tropical%2FSalsa+Airplay&amp;ci=3031885&amp;cdi=7364407&amp;cid=10%2F24%2F1998  |access-date= 24. 10. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|8.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

[[Kategorija:Pjesme Enriquea Iglesiasa]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1998.]]</text>
      <sha1>f37mygane5r267049p0b9npe77nbexb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428999</id>
      <parentid>3428993</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T20:45:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3276" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime                  = Esperanza
| omot                 = Esperanza_(song).jpg
| ime_muzičara_genitiv = [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| album                = [[Cosas del amor]]
| snimljen             = 7. septembar 1998.
| format               = Promo-singl za CD
| žanr                 = Pop-balada
| dužina               = 3:16
| izdavač              = Fonovisa
| pisac                = Enrique Iglesias i Chein García-Alonso
| producent            = Rafael Pérez-Botija
| zadnji_singl         = &quot;[[Al despertar (Enrique Iglesias)|Al despertar]]&quot; (1998) 
| ovaj_singl           = '''&quot;Esperanza&quot;''' (1998)
| sljedeći_singl       = &quot;[[Nunca te olvidaré]]&quot; (1999)
}}
'''&quot;Esperanza&quot;''' ({{bs|Nada}}) naziv je prvog singla [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] s njegovog trećeg studijskog albuma ''[[Cosas del amor]]''.

Pjesmu su napisali Enrique Iglesias i Chein García-Alonso, koji je poslije također napisao singlove &quot;[[Experiencia Religiosa]]&quot; i &quot;[[Revolución (Enrique Iglesias)|Revolución]]&quot; za Iglesiasa. Producirao ju je Rafael Pérez-Botija, koji je sarađivao s Iglesiasom na nekim prethodnim pjesmama.&lt;ref&gt;{{cite news |title= Enrique Iglesias regresa feliz a Miami |url=https://www.newspapers.com/image/641728627/ |access-date=16. 11. 2021 |work=[[El Nuevo Heraldo]] |date= 30. 7. 1998 |language=es|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Spot za ovu pjesmu uradio je [[Jaume Collet-Serra]].

Pjesma je debitovala na američkoj top listi &quot;Hot Latin Tracks&quot; na četvrtom mjestu 26. septembra 1998. i u ostala sljedećih nekoliko sedmica. Danas 24. oktobra iste godine dospjela je na prvo mjesto top-liste i na vrhu se zadržala četiri sedmice. Petnaest sedmica provela je u prvih 10, a 24 sedmice u prvih 40.

== Top-liste ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Top-lista (1998)
!align=&quot;left&quot;|Najbolji&lt;br/&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''[[Billboard]]'' [[Top Latin Songs|Hot Latin Tracks]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Hot Latin Tracks&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=363&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Hot+Latin+Songs&amp;ci=3031879&amp;cdi=7364257&amp;cid=10%2F24%2F1998|access-date=24.10.1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''Billboard'' Latin Pop Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Pop Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=372&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Pop+Airplay&amp;ci=3032374&amp;cdi=7381598&amp;cid=11%2F14%2F1998 |access-date=14.11.1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''Billboard'' Latin Regional Mexican Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Regional Mexican Airplay&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=373&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Regional+Mexican+Airplay&amp;ci=3031745&amp;cdi=7359038&amp;cid=09%2F26%2F1998  |access-date= 26. 9. 1998.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|12.
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''Billboard'' Latin Tropical/Salsa Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Tropical/Salsa Airplay&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=375&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Tropical%2FSalsa+Airplay&amp;ci=3031885&amp;cdi=7364407&amp;cid=10%2F24%2F1998  |access-date= 24. 10. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|8.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

[[Kategorija:Pjesme Enriquea Iglesiasa]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1998.]]</text>
      <sha1>lgzy2clgy5jdtgy4dv9gfb5vvfmcax8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429002</id>
      <parentid>3428999</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:06:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3279" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime                  = Esperanza
| omot                 = Esperanza_(song).jpg
| ime_muzičara_genitiv = [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| album                = [[Cosas del amor]]
| snimljen             = 7. septembar 1998.
| format               = Promo-singl za CD
| žanr                 = Pop-balada
| dužina               = 3:16
| izdavač              = Fonovisa
| pisac                = Enrique Iglesias i Chein García-Alonso
| producent            = Rafael Pérez-Botija
| zadnji_singl         = &quot;[[Al despertar (Enrique Iglesias)|Al despertar]]&quot; (1998) 
| ovaj_singl           = '''&quot;Esperanza&quot;''' (1998)
| sljedeći_singl       = &quot;[[Nunca te olvidaré]]&quot; (1999)
}}
'''&quot;Esperanza&quot;''' ({{bs|Nada}}) naziv je prvog singla [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] s njegovog trećeg studijskog albuma ''[[Cosas del amor]]''.

Pjesmu su napisali Enrique Iglesias i Chein García-Alonso, koji je poslije također napisao singlove &quot;[[Experiencia Religiosa]]&quot; i &quot;[[Revolución (Enrique Iglesias)|Revolución]]&quot; za Iglesiasa. Producirao ju je Rafael Pérez-Botija, koji je sarađivao s Iglesiasom na nekim prethodnim pjesmama.&lt;ref&gt;{{cite news |title= Enrique Iglesias regresa feliz a Miami |url=https://www.newspapers.com/image/641728627/ |access-date=16. 11. 2021 |work=[[El Nuevo Heraldo]] |date= 30. 7. 1998 |language=es|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Spot za ovu pjesmu uradio je [[Jaume Collet-Serra]].

Pjesma je debitovala na američkoj top listi &quot;Hot Latin Tracks&quot; na četvrtom mjestu 26. septembra 1998. i u ostala sljedećih nekoliko sedmica. Danas 24. oktobra iste godine dospjela je na prvo mjesto top-liste i na vrhu se zadržala četiri sedmice. Petnaest sedmica provela je u prvih 10, a 24 sedmice u prvih 40.

== Top-liste ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Top-lista (1998)
!align=&quot;left&quot;|Najbolji&lt;br/&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''[[Billboard]]'' [[Top Latin Songs|Hot Latin Tracks]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Hot Latin Tracks&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=363&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Hot+Latin+Songs&amp;ci=3031879&amp;cdi=7364257&amp;cid=10%2F24%2F1998|access-date=24. 10. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''Billboard'' Latin Pop Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Pop Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=372&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Pop+Airplay&amp;ci=3032374&amp;cdi=7381598&amp;cid=11%2F14%2F1998 |access-date=14. 11. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''Billboard'' Latin Regional Mexican Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Regional Mexican Airplay&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=373&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Regional+Mexican+Airplay&amp;ci=3031745&amp;cdi=7359038&amp;cid=09%2F26%2F1998  |access-date= 26. 9. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|12.
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''Billboard'' Latin Tropical/Salsa Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Tropical/Salsa Airplay&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=375&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Tropical%2FSalsa+Airplay&amp;ci=3031885&amp;cdi=7364407&amp;cid=10%2F24%2F1998  |access-date= 24. 10. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|8.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

[[Kategorija:Pjesme Enriquea Iglesiasa]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1998.]]</text>
      <sha1>p74up06kd6tskp5orh4fi1occtodqwq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429004</id>
      <parentid>3429002</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:27:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3495" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime                  = Esperanza
| omot                 = Esperanza_(song).jpg
| ime_muzičara_genitiv = [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| album                = [[Cosas del amor]]
| snimljen             = 7. septembar 1998.
| format               = Promo-singl za CD
| žanr                 = Pop-balada
| dužina               = 3:16
| izdavač              = Fonovisa
| pisac                = Enrique Iglesias i Chein García-Alonso
| producent            = Rafael Pérez-Botija
| zadnji_singl         = &quot;[[Al despertar (Enrique Iglesias)|Al despertar]]&quot; (1998) 
| ovaj_singl           = '''&quot;Esperanza&quot;''' (1998)
| sljedeći_singl       = &quot;[[Nunca te olvidaré]]&quot; (1999)
}}
'''&quot;Esperanza&quot;''' ({{bs|&quot;Nada&quot;}}) naziv je prvog singla [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] s njegovog trećeg studijskog albuma ''[[Cosas del amor]]''.

Pjesmu su napisali Enrique Iglesias i Chein García-Alonso, koji je poslije također napisao singlove &quot;[[Experiencia Religiosa]]&quot; i &quot;[[Revolución (Enrique Iglesias)|Revolución]]&quot; za Iglesiasa. Producirao ju je Rafael Pérez-Botija, koji je sarađivao s Iglesiasom na nekim prethodnim pjesmama.&lt;ref&gt;{{cite news |title= Enrique Iglesias regresa feliz a Miami |url=https://www.newspapers.com/image/641728627/ |access-date=16. 11. 2021 |work=[[El Nuevo Heraldo]] |date= 30. 7. 1998 |language=es|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Spot za ovu pjesmu uradio je [[Jaume Collet-Serra]].

Pjesma je debitovala na američkoj top listi &quot;Hot Latin Tracks&quot; na četvrtom mjestu 26. septembra 1998. i u ostala sljedećih nekoliko sedmica. Danas 24. oktobra iste godine dospjela je na prvo mjesto top-liste i na vrhu se zadržala četiri sedmice. Petnaest sedmica provela je u prvih 10, a 24 sedmice u prvih 40.

== Top-liste ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Top-lista (1998)
!align=&quot;left&quot;|Najbolji&lt;br/&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''[[Billboard]]'' [[Top Latin Songs|Hot Latin Tracks]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Hot Latin Tracks&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=363&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Hot+Latin+Songs&amp;ci=3031879&amp;cdi=7364257&amp;cid=10%2F24%2F1998|access-date=24. 10. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''Billboard'' Latin Pop Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Pop Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=372&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Pop+Airplay&amp;ci=3032374&amp;cdi=7381598&amp;cid=11%2F14%2F1998 |access-date=14. 11. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''Billboard'' Latin Regional Mexican Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Regional Mexican Airplay&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=373&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Regional+Mexican+Airplay&amp;ci=3031745&amp;cdi=7359038&amp;cid=09%2F26%2F1998  |access-date= 26. 9. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|12.
|-
|align=&quot;left&quot;|US ''Billboard'' Latin Tropical/Salsa Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Tropical/Salsa Airplay&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=375&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Tropical%2FSalsa+Airplay&amp;ci=3031885&amp;cdi=7364407&amp;cid=10%2F24%2F1998  |access-date= 24. 10. 1998}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|8.
|}

== Reference ==
{{refspisak}} 

== Vanjski linkovi ==
* [http://interlyrics.com/song-lyrics/304946-44125/Esperanza Tekst pjesme]
&lt;!-- * [https://www.youtube.com/watch?v=Aw_uVY0xS8E &quot;Esperanza&quot;] na Iglesiasovom zvaničnom [[YouTube]] kanalu --&gt;

{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

[[Kategorija:Pjesme Enriquea Iglesiasa]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1998.]]</text>
      <sha1>6282g47zpyj3c7mhfdo2skmwdedmf1n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429030</id>
      <parentid>3429004</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:19:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3581" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime                  = Esperanza
| omot                 = Esperanza_(song).jpg
| ime_muzičara_genitiv = [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| album                = [[Cosas del amor]]
| snimljen             = 7. septembar 1998.
| format               = Promo-singl za CD
| žanr                 = Pop-balada
| dužina               = 3:16
| izdavač              = [[Fonovisa]]
| pisac                = Enrique Iglesias i Chein García-Alonso
| producent            = Rafael Pérez-Botija
| zadnji_singl         = &quot;[[Al despertar (Enrique Iglesias)|Al despertar]]&quot; (1998) 
| ovaj_singl           = '''&quot;Esperanza&quot;''' (1998)
| sljedeći_singl       = &quot;[[Nunca te olvidaré]]&quot; (1999)
}}
'''&quot;Esperanza&quot;''' ({{bs|&quot;Nada&quot;}}) naziv je prvog singla [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] s njegovog trećeg studijskog albuma ''[[Cosas del amor]]''. Izdala ga je [[Fonovisa]] 7. septembra 1998.

== O pjesmi ==
Napisali su je Enrique Iglesias i Chein García-Alonso, koji je poslije također napisao tekstove za Iglesiasove singlove &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot; i &quot;[[Revolución (Enrique Iglesias)|Revolución]]&quot;. [[Muzički producent|Producirao]] ju je Rafael Pérez-Botija, koji je sarađivao s Iglesiasom na nekim prethodnim pjesmama.&lt;ref&gt;{{cite news |title= Enrique Iglesias regresa feliz a Miami |url=https://www.newspapers.com/image/641728627/ |access-date=16. 11. 2021 |work= [[El Nuevo Heraldo]] |date= 30. 7. 1998 |language=es|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Spot za ovu pjesmu uradio je [[Jaume Collet-Serra]].

== Uspjeh ==
Pjesma je debitirala na ''[[Billboard]]ovoj'' top-listi [[Hot Latin Songs|Hot Latin Tracks]] na četvrtom mjestu 26. septembra 1998. i u ostala sljedećih nekoliko sedmica. Danas 24. oktobra iste godine dospjela je na prvo mjesto top-liste i na vrhu se zadržala četiri sedmice. Petnaest sedmica provela je u prvih 10, a 24 sedmice u prvih 40.

== Top-liste ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Top-lista (1998)
!align=&quot;left&quot;|Najbolji&lt;br/&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Hot Latin Songs|Hot Latin Tracks]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Hot Latin Tracks&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=363&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Hot+Latin+Songs&amp;ci=3031879&amp;cdi=7364257&amp;cid=10%2F24%2F1998 |date=24. 10. 1998}}&lt;/ref&gt; ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|Latin Pop Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Pop Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=372&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Pop+Airplay&amp;ci=3032374&amp;cdi=7381598&amp;cid=11%2F14%2F1998 |date=14. 11. 1998}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|Latin Regional Mexican Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Regional Mexican Airplay&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=373&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Regional+Mexican+Airplay&amp;ci=3031745&amp;cdi=7359038&amp;cid=09%2F26%2F1998 |date= 26. 9. 1998}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|12.
|-
|align=&quot;left&quot;|Latin Tropical / Salsa Airplay&lt;ref&gt;{{Cite web|title=&quot;Latin Tropical/Salsa Airplay&quot; |url= https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=375&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Tropical%2FSalsa+Airplay&amp;ci=3031885&amp;cdi=7364407&amp;cid=10%2F24%2F1998 |date= 24. 10. 1998}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|8.
|}

== Reference ==
{{refspisak}} 

== Vanjski linkovi ==
* [http://interlyrics.com/song-lyrics/304946-44125/Esperanza Tekst pjesme]
* [https://www.youtube.com/watch?v=Aw_uVY0xS8E &quot;Esperanza&quot;] na Iglesiasovom zvaničnom [[YouTube]] kanalu

{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

[[Kategorija:Pjesme Enriquea Iglesiasa]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1998.]]</text>
      <sha1>dfnazefolyisj7iurqj428efenw0wwl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Semir Štilić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75551</id>
    <revision>
      <id>3429008</id>
      <parentid>3428471</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:31:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13973" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša = Semir Štilić
| slika = Semir_Stilic.jpg
| punoime = 
| nadimak = Štila
| datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1987|10|8|}}
| rodnigrad = [[Sarajevo]]
| rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti = 
| gradsmrti = 
| državasmrti = 
| visina = 1,83 m
| pozicija = Ofanzivni vezni
| trenutniklub = [[FK Željezničar]]
| brojnadresu = 14
| omladinskegodine = 
| omladinskipogoni = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| godine1 = 2005-2008
| klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)1 = 49 (17)
| godine2 = 2008-2012
| klubovi2 = [[Lech Poznań]]
| nastupi(golovi)2 = 156 (28)
| godine3 = 2012-2013
| klubovi3 = [[Karpaty Lavov]]
| nastupi(golovi)3 = 24 (3)
| godine4 = 2013-2014
| klubovi4 = [[Gaziantepspor]]
| nastupi(golovi)4 = 8 (4)
| godine5 = 2014-2015
| klubovi5 = [[Wisła Kraków]]
| nastupi(golovi)5 = 52 (16)
| godine6 = 2015-2016
| klubovi6 = [[APOEL FC]]
| nastupi(golovi)6 = 16 (3)
| godine7 = 2017-2019
| klubovi7 = [[Wisła Płock]]
| nastupi(golovi)7 = 39 (4)
| godine8 = 2019-
| klubovi8 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)8 = 59 (20)
| reprezentacija = 
| nacionalnegodine1 = 2007-2008
| nacionalneekipe1 = {{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (1)
| nacionalnegodine2 = 2008-2015
| nacionalneekipe2 = {{NOG|BIH}}
| nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0)
| zadnjiuređaj = 26. august 2022
}}
'''Semir Štilić''' (rođen [[8. oktobar|8. oktobra]] [[1987.]] godine) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nogometaš i trenutno član [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] gdje nastupa na poziciji ofanzivnog veznog igrača.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/profil/spieler/46340|title=Semir Stilic - player profile  {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
Štilić je svoju profesionalnu nogometnu karijeru počeo 2005. godine u nogometnom klubu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva. Nakon tri provedene sezone u ekipi Željezničara, Štilić se odlučuje na prelazak u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań|Lech Poznan]]. Štilić se sjajnim igrama u ovom klubu upisao u klupsku historiju, te je uvršten u idealni tim Lecha sastavljenog od igrača koji su za ovaj klub nastupali od njegovog osnutka.

=== '''Lech Poznan''' ===
U junu 2008. godine, Štilić za oko 600 hiljada eura prelazi u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań]] i potpisuje četverogodišnji ugovor.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Debi za Lech ostvaruje u utakmici prvog kola kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga|kup UEFA]] protiv ekipe [[Xäzär Länkäran]] u julu 2008. godine, a meč Lech dobiva rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/915060|title=Xäzär Länkäran - Lech Poznan, Jul 17, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za Lech postiže u uzvratnom meču prvog kola kvalifikacija za kup UEFA protiv ekipe Xäzär Länkäran krajem jula 2008. godine, dok se utakmica završava pobijedom Lecha rezultatom 4-1 i plasmanom Lecha u naredno kolo kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/918487|title=Lech Poznan - Xäzär Länkäran, Jul 31, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj debi u prvoj ligi Poljske bilježi u meču protiv ekipe [[GKS Belchatow]] u augustu 2008. godine, a meč završava porazom Lecha rezultatom 2-3.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/924948|title=Lech Poznan - GKS Belchatow, Aug 8, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za Lech u prvoj ligi Poljske bilježi u utakmici protiv [[Jagiellonia Białystok]] polovinom augusta 2008. godine, a utakmica se završava pobijedom Lecha rezultatom 3-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/925458|title=Jagiellonia Bialystok - Lech Poznan, Aug 17, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 15 postignutih golova na čak 48 odigranih mečeva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2008|title=Semir Stilic - Performance data 08/09 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Karpaty Lavov ===
U junu 2012. godine, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Ukrajina|ukrajinski]] klub [[Karpaty Lavov]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Svoj prvi meč za Karpaty upisuje u augustu 2012. godine protiv ekipe [[Chornomorets]]a, a utakmica završava rezultatom 1-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2222986|title=Chornomorets Odessa - Karpaty Lviv, Aug 11, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi pogodak za Karpaty bilježi u utakmici protiv ekipe [[Kryvbasa]] u novembru 2012. godine, dok se meč završava rezultatom 6-0 za Karpaty.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2223075|title=Karpaty Lviv - Kryvbas Kryvyi Rih, Nov 4, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa tri postignuta gola i četiri asistencije na 24 odigrane utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2012|title=Semir Stilic - Performance data 12/13 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Gaziantepspor ===
U augustu 2013. godine, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Turska|tursku]] ekipu [[Gaziantepspor]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Prvu utakmicu za Gaziantepspor bilježi u utakmici protiv ekipe [[Rizaspora]] u septembru 2013. godine, a meč je okončan porazom Gaziantepspora rezultatom 5-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2346041|title=Gaziantepspor - Caykur Rizespor, Sep 14, 2013 - Süper Lig - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nekoliko dana kasnije, Štilić postiže prve golove za novu ekipu i to hat-trick u drugom kolu kupa Turske protiv ekipe [[Corum Belediye]], a meč biva okončan pobijedom Gaziantepspora rezultatom 3-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2370341|title=Gaziantepspor - Corum Belediyespor, Sep 24, 2013 - Türkiye Kupasi - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom prvog dijela sezone, Štilić je uglavnom bio u drugom planu, te nije dobivao previše prostora i vremena za igru. U konačnici prvi dio sezone završava sa četiri gola na samo 8 odigranih utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2013|title=Semir Stilic - Performance data 13/14 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Wisla Krakow ===
Već u januaru 2013. godine, Štilić odlučuje da kao slobodan igrač pređe u poljski klub [[Wisla Krakow]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U februaru 2013. godine, Štilić upisuje svoj prvi nastup za Wislu u utakmici Poljske lige protiv ekipe [[Piast Gliwice]], a Wisla meč pobijeđuje rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330232|title=Piast Gliwice - Wisla Kraków, Feb 17, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Već u narednom kolu prve lige Poljske, Štilić u pobijedi Wisle protiv ekipe [[Cracovia Kraków]] postiže svoj prvi gol za Wislu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330224|title=Wisla Kraków - Cracovia Kraków, Feb 23, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Naredne sezone postiže 9 golova na 36 utakmica za Wislu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2014|title=Semir Stilic - Performance data 14/15 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== APOEL FC ===
U junu 2015. godine, prelazi u [[kipar]]ski klub [[APOEL FC]] kao slobodan igrač i potpisuje ugovor na tri godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mondo.ba/a574899/Sport/Fudbal/Stilic-u-Apoelu.html|title=Štilić u Apoelu|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup za APOEL bilježi u remiju 1-1 protiv ekipe [[FK Vardar]] u sklopu drugog kola kvalifikacija [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] u julu 2015. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2587328|title=Vardar Skopje - APOEL Nicosia, Jul 21, 2015 - UEFA Champions League Qualification - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi gol za APOEL postiže u augustu 215. godine u pobijedi APOELA 5-1 protiv ekipe [[Ermis Aradippou]] u sklopu prve lige Kipra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2632702|title=Ermis Aradippou - APOEL Nicosia, Aug 22, 2015 - First Division - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa četiri postignuta gola na 23 ukupno odigrane utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2015|title=Semir Stilic - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U ljeto 2016. godine, APOEL objavljuje da Štilić napušta klub.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportprimus.ba/stilic-definitivno-napusta-apoel-zna-se-odgovor-u-vezi-povratka-u-zeljeznicar/|title=Štilić definitivno napušta APOEL, zna se odgovor u vezi povratka u Željezničar! {{!}} Sport Primus|website=sportprimus.ba|access-date=21. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorske reprezentacije BIH]], Štiliće je nastupao za U-21 reprezentaciju BIH. Za seniorski tim debitovao je [[30. januar]]a 2008. godine na utakmici protiv [[Japanska nogometna reprezentacija|reprezentacije Japana]]. Štilić iako je pružao dobre partije za svoje klubove nije bio pozvan da nastupi za BIH na Svjetskom prvenstvu BIH u Brazilu 2014. godine. Tokom godina stekao je epitet povremenog reprezentativca Bosne i Hercegovine.

== Statistika ==

=== Klubovi ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340|title=Semir Stilic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Kup
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |UEFA
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Dvizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|2005.-2008.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]]
|49
|17
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| -
| -
|49
|17
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!49
!17
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
!0
!0
!49
!17
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Lech Poznań|Lech Poznan]]
|2008/09.
|[[Ekstraklasa]]
|29
|9
|7
|3
| colspan=&quot;2&quot; |–
|12
|3
|48
|15
|-
|2009/10.
|Ekstraklasa
|26
|2
|1
|0
|1
|0
|4
|0
|32
|2
|-
|2010/11.
|Ekstraklasa
|28
|6
|6
|2
|1
|0
|14
|1
|49
|9
|-
|2011/12.
|Ekstraklasa
|23
|1
|4
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
|0
|0
|27
|2
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!106
!18
!18
!6
!2
!0
!30
!4
!156
!28
|-
|[[Karpaty Lavov]]
|2012/13.
|[[Premijer liga Ukrajine|Premier Liga]]
|22
|1
|2
|2
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|24
|3
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Gaziantepspor]]
|2013/14.
|[[Superlig]]
|6
|1
|2
|3
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|8
|4
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!28
!2
!4
!5
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!32
!7
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Wisla Krakow]]
|2013/14.
|Ekstraklasa
|16
|7
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|16
|7
|-
|2014/15.
|Ekstraklasa
|36
|9
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|36
|9
|-
!Ukupno
!
!52
!16
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!52
!16
|-
|[[APOEL FC]]
|2015/16.
|[[First Division Kipar|First Division]]
|16
|3
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|7
|1
|23
|4
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!251
!56
!22
!11
!2
!0
!37
!5
!312
!72
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/nationalmannschaft/spieler/46340|title=Semir Stilic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Reprezentacija
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;9&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2008.||1||0
|-
|2009.||1||0
|-
|2010.
|1
|0
|-
|2011.||3||0
|-
|2012.
|0
|0
|-
|2013.
|0
|0
|-
|2014.
|0
|0
|-
|2015.||1||0
|-
|2016.
|0
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||7||0
|}

== Trofeji i priznanja ==
=== Klubovi ===
==== Lech Poznań ====
* '''[[Ekstraklasa|Poljska prva liga]]'''
** '''Prvaci (1)''': 2009/10.
* '''[[Poljski kup (nogomet)|Poljski kup]]'''
** '''Pobjednici (1)''': 2008/09.
* '''[[Poljski superkup (nogomet)|Poljski superkup]]'''
** '''Pobjednici (1)''':  2009.

== Reference ==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
* [http://www.90minut.pl/kariera.php?id=9752 Profil na 90minut.pl]
* [http://www.national-football-teams.com/player/24572/Semir_Stilic.html Profil na national-football-teams.com]
* [http://www.transfermarkt.de/de/semir-stilic/profil/spieler_46340.html Profil na transfermarkt.de]

{{DEFAULTSORT:Štilić, Semir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Lech Poznańa]]
[[Kategorija:Wisła Kraków nogometaši]]
[[Kategorija:APOEL FC nogometaši]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]</text>
      <sha1>8qw7lv4hf2145s67pq3vasacnh3ha3p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jakob Finci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77369</id>
    <revision>
      <id>3428997</id>
      <parentid>3396589</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:17:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niegodzisie</username>
        <id>108450</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2225" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Jakob Finci
| slika              = Jakob Finci in 1999.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1943|10|1}}
| mjesto_rođenja     = Rab, [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Ambasador
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Jakob Finci''' (1. oktobar 1943, [[Rab]]-) bivši je ambasador [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Nakon gimnazije, završio je [[Pravni fakultet u Sarajevu]] i od 1966. radi kao [[pravnik]] - stručnjak za međunarodno trgovinsko pravo.

1991. je bio jedan od inicijatora obnove [[Jevreji|jevrejskog]] kulturnog, prosvjetnog i humanitarnog društva [[La benevolencija]] i prvi njegov potpredsjednik. Na dužnosti predsjednika ovog društva nalazi se od 1993, a 1995. je izabran za prvog predsjednika Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine. Potpredsjednik je asocijacije FONDEKO i član asocijacije nezavisnih intelektualaca [[Krug 99]]. Od septembra 1996. do aprila 2000. se nalazi na dužnosti izvršnog direktora Otvorenog društva BiH - Soroš fondacije za Bosnu i Hercegovinu. Od 2000. godine do 2008. bio je prvi direktor Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine. Od 2008. je bio ambasador Bosne i Hercegovine za [[Švicarska|Švicarsku]]. Specijalista je za trgovačko pravo, privatizaciju i organizaciju humanitarnog rada. Održao je niz predavanja o ovim temama i sudjelovao na brojnim međunarodnim skupovima i konferencijama.

Finci trenutno obavlja funkciju predsjednika [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini]].

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
*[http://www.benevolencija.eu.org/ Službeni sajt društva La benevolencija]
*[http://www.ads.gov.ba/v2/index.php?lang=bs ADS BiH]
{{Normativna kontrola}}

{{stub-biog}}

{{DEFAULTSORT:Finci, Jakob}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački diplomati]]
[[Kategorija:Jevreji u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Biografije, Rab]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]</text>
      <sha1>i0oqwduv4i732dl67xbs5hzdzamsgjc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enrique Iglesias</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79843</id>
    <revision>
      <id>3428974</id>
      <parentid>3428965</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:21:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2341" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
|ime_muzičara  =Enrique Iglesias
|žanr            =[[pop]], [[rock]], [[r&amp;b]]
|slika           =Robin Wong Enrique 013.JPG
|država          =[[Španija]]
|karijera        =[[1995]]. -
|rođenje         =[[8. maj]] [[1975]]. [[Madrid]]
|smrt            =
|izdavač         =
|najnoviji_album =
|godina3         =
|album2          =
|godina2         =
|album1          =
|godina1         =
}}

'''Enrique Miguel Iglesias Preysler''' ([[8. maj]] [[1975]]) [[Španija|španski]] je pop-pjevač i [[kantautor]]. Rođen je kao jedan od troje djece poznatog španskog pjevača [[Julio Iglesias|Julija Iglesiasa]]. Odrastao je u [[Miami]]ju, gdje se nakon otmice njegovog djeda cijela porodica iz sigurnosnih razloga preselila. Još kao dijete počeo je pjevati. Pohađao je prestižnu privatnu školu Gulliver Private School, u kojoj je imao i prvi nastup. Prvu promotivnu [[Audiokaseta|kasetu]] objavio je pod imenom ''Enrique Martínez''. U 1999. imao je, sada pod imenom ''Enrique Iglesias'', prvi veliki uspjeh s hitom &quot;Bailamos&quot;, a uslijedili su &quot;Rhythm Divine&quot;, &quot;Be With You&quot;, &quot;Escape&quot;, &quot;Maybe&quot;, &quot;Don't Turn Off The Lights&quot; i &quot;Hero&quot;. Do 2012. uspio je prodati više od 60 miliona [[album]]a i singlova.&lt;ref&gt;[http://www.biography.com/people/enrique-iglesias-21054583#awesm=~oDFpfTEQWMRN7a Biografija sa stranice] [[''Biography'']] učitano 8. 5. 2014 {{en simbol}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Albumi ===
* ''[[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]''
* ''[[Vivir (album)|Vivir]]''
* ''[[Cosas del amor (album Enriquea Iglesiasa)|Cosas del amor]]''
* ''[[Enrique (album)|Enrique]]''
* ''[[Escape (album Enriquea Iglesiasa)|Escape]]''
* ''[[Quizás (album)|Quizás]]''
* ''[[7 (Enrique Iglesias)|7]]''
* ''[[Insomniac (Enrique Iglesias)|Insomniac]]''
* ''[[Euphoria (Enrique Iglesias)|Euphoria]]''
* ''[[Sex and Love]]''
* ''[[Final (Vol. 1)]]''

=== Singl ===
* &quot;[[Esperanza (Enrique Iglesias)|Esperanza]]&quot;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Enrique Iglesias}}
* [https://www.enriqueiglesias.com/ Zvanični sajt]
* {{imdb name|id=0005040|name=Enrique Iglesias}}

{{Enrique Iglesias}}
{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

{{DEFAULTSORT:Iglesias, Enrique}}
[[Kategorija:Rođeni 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Madrid]]
[[Kategorija:Španski pjevači]]
[[Kategorija:Španski muzičari]]</text>
      <sha1>g7hyabjqdv05v90pstzoyx48brmjxue</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428975</id>
      <parentid>3428974</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:23:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2418" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
|ime_muzičara  =Enrique Iglesias
|žanr            =[[pop]], [[rock]], [[r&amp;b]]
|slika           =Robin Wong Enrique 013.JPG
|država          =[[Španija]]
|karijera        =[[1995]]. -
|rođenje         =[[8. maj]] [[1975]]. [[Madrid]]
|smrt            =
|izdavač         =
|najnoviji_album =
|godina3         =
|album2          =
|godina2         =
|album1          =
|godina1         =
}}

'''Enrique Miguel Iglesias Preysler''' ([[8. maj]] [[1975]]) [[Španija|španski]] je pop-pjevač i [[kantautor]]. Rođen je kao jedan od troje djece poznatog španskog pjevača [[Julio Iglesias|Julija Iglesiasa]]. Odrastao je u [[Miami]]ju, gdje se nakon otmice njegovog djeda cijela porodica iz sigurnosnih razloga preselila. Još kao dijete počeo je pjevati. Pohađao je prestižnu privatnu školu Gulliver Private School, u kojoj je imao i prvi nastup. Prvu promotivnu [[Audiokaseta|kasetu]] objavio je pod imenom ''Enrique Martínez''. U 1999. imao je, sada pod imenom ''Enrique Iglesias'', prvi veliki uspjeh s hitom &quot;Bailamos&quot;, a uslijedili su &quot;Rhythm Divine&quot;, &quot;Be With You&quot;, &quot;Escape&quot;, &quot;Maybe&quot;, &quot;Don't Turn Off The Lights&quot; i &quot;Hero&quot;. Do 2012. uspio je prodati više od 60 miliona [[album]]a i singlova.&lt;ref&gt;[http://www.biography.com/people/enrique-iglesias-21054583#awesm=~oDFpfTEQWMRN7a Biografija sa stranice] [[''Biography'']] učitano 8. 5. 2014 {{en simbol}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Albumi ===
* ''[[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]'' (1995)
* ''[[Vivir (album)|Vivir]]'' (1997)
* ''[[Cosas del amor (album Enriquea Iglesiasa)|Cosas del amor]]'' (1998)
* ''[[Enrique (album)|Enrique]]'' (1999)
* ''[[Escape (album Enriquea Iglesiasa)|Escape]]'' (2001)
* ''[[Quizás (album)|Quizás]]'' (2002)
* ''[[7 (Enrique Iglesias)|7]]'' (2003)
* ''[[Insomniac (Enrique Iglesias)|Insomniac]]'' (2007)
* ''[[Euphoria (Enrique Iglesias)|Euphoria]]'' (2010)
* ''[[Sex and Love]]'' (2014)
* ''[[Final (Vol. 1)]]'' (2021)

=== Singl ===
* &quot;[[Esperanza (Enrique Iglesias)|Esperanza]]&quot;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Enrique Iglesias}}
* [https://www.enriqueiglesias.com/ Zvanični sajt]
* {{imdb name|id=0005040|name=Enrique Iglesias}}

{{Enrique Iglesias}}
{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

{{DEFAULTSORT:Iglesias, Enrique}}
[[Kategorija:Rođeni 1975.]]
[[Kategorija:Biografije, Madrid]]
[[Kategorija:Španski pjevači]]
[[Kategorija:Španski muzičari]]</text>
      <sha1>kz0kwaxe7yvhgjc9i7jiquphy40j0om</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Luka Modrić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137374</id>
    <revision>
      <id>3428994</id>
      <parentid>3428934</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T17:29:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8157" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Luka Modrić
| slika                     = ISL-HRV (7).jpg
| datumrođenja              = {{Datum rođenja  i godine|1985|08|09}}
| rodnigrad                 = [[Zadar]]
| rodnadržava               = [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]]
| visina                    = 1,74 m&lt;ref name=&quot;Real Profile&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.realmadrid.com/en/football/squad/luka-modric |title=Player Profile |publisher=realmadrid.com |access-date=27. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;
| težina                    = 
| pozicija                  = ofanzivni vezni
| godine1                    = 2003–2008
| klubovi1                   = [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]]
| nastupi(golovi)1           = 94 (27)
| godine2                    = 2003–2004
| klubovi2                   = → [[HŠK Zrinjski]]
| nastupi(golovi)2           = 22 (8)
| godine3                    = 2004
| klubovi3                   = → [[NK Inter Zaprešić|Inter]]
| nastupi(golovi)3           = 18 (4)
| godine4                   = 2008–2012
| klubovi4                 = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]
| nastupi(golovi)4          = 127 (13)
| godine5                   = 2012–
| klubovi5                 = [[Real Madrid]]
| nastupi(golovi)5         = 221 (15)
| reprezentacija            = da
| nacionalnegodine          = 2006
| nacionalneekipe           = [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
| nacionalninastupi(golovi) = 99 (11)
| zadnjiuređaj              = 11. 9. 2017
}}
'''Luka Modrić''' (rođen 9. septembra 1985.) jeste [[Hrvati|hrvatski]] profesionalni [[nogomet]]aš i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatski nogometni reprezentativac]] koji trenutno igra za [[Španija|špansku]] ekipu [[Real Madrid]]. Većinom igra kao razigravač na poziciji ofanzivnog veznog ili na poziciji lijevog krila.&lt;ref name=fifa&gt;{{cite web|url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=798144.html|publisher=FIFA.com|title=Modric the key man for Bilic|language=engleski|date=11. 6. 2008|access-date=23. 12. 2009|archive-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081014033350/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=798144.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|svjetskom nogometnom prvenstvu 2018. u Rusiji]] proglašen je najboljim igračem.

==Karijera==
Nogometnu karijeru započeo je u mlađim kategorijama [[NK Zadar|NK Zadra]], da bi 2000. godine prešao u [[NK Dinamo Zagreb]] gdje je, preko pozajmica u [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskom]] iz [[Mostar]]a i [[NK Inter Zaprešić|Interu]] iz [[Zaprešić]]a, izborio mjesto u prvih jedanaest [[zagreb]]ačkog Dinama. Sa Dinamom je uzastopno osvojio tri naslova državnog šampiona te dva naslova pobjednika Hrvatskog nogometnog kupa. Tome je pridodao i jedan osvojeni Hrvatski nogometni superkup iz 2006. godine. Također je dobitnik godišnje nagrade ''Sportskih novosti'' za najboljeg igrača Prve hrvatske nogometne lige, koja mu je dodijeljena 2008. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hnl-statistika.com/povijest.asp|title=Dobitnici žute majice SN|publisher=Nogometni magazin|access-date=23. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Dobitnik je i nagrade za najveću nadu [[Hrvatska|hrvatskog]] nogometa koju mu je 21. decembra 2004. godine dodijelio ''Večernji list''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://modricfansite.bloger.hr/post/luka-modric--biografija/467107.aspx|title=Luka Modrić - Biografija|access-date=23. 1. 2010|archive-date=19. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090419232001/http://www.modricfansite.bloger.hr/post/luka-modric--biografija/467107.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

15. maja 2008. godine prodan je engleskom prvoligašu Tottenham Hotspuru za 16,5 miliona [[Britanska funta|funti]], čime je izjednačio rekordni iznos koji je klub prethodno platio za [[napadač]]a [[Darren Bent|Darrena Benta]]. Iako u početku nije bilježio dobru formu, po dolasku novog menadžera na klupu Tottenhama, [[Harry Redknapp|Harryja Redknappa]], Modrić je postao ključni igrač svog tima. Prvi značajan uspjeh s [[london]]skim klubom napravio je već u svojoj prvoj sezoni kada je Tottenham izgubio finalnu utakmicu engleskog [[Engleski Liga kup|Liga kupa]] od [[Chelsea F.C.|Chelsea]] nakon izvođenja penala.
[[Datoteka:Croatia WC2018 final.jpg|mini|265px|desno|Luka Modrić (dolje desno) bio je kapiten hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom šampionatu 2018. u Rusiji]]

==Reprezentativna karijera==
Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju nastupio je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] 2006. godine u [[Njemačka|Njemačkoj]], na [[Evropsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.|Evropskom prvenstvu]] 2008. godine u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], na Euru 2012 u Poljskoj i Ukrajini, te na Euru 2016 u Francuskoj. Odličnim igrama u dresu nacionalne vrste zaslužio je epitet najvažnijeg igrača selektora [[Slaven Bilić|Slavena Bilića]].

== Trofeji i priznanja ==
* Igrač godine u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]:2003
* Hrvatska Nada godine:2004
* Igrač godine u [[HNL]]:2007
* Igrač godine u prvoj ligi [[HNL]]:2007
* SM Yellow Shirt Award 2007-08
* Hrvatski nogometaš godine:2007, 2008, 2011,  2014, 2016
* Fudbalski Oscar za Najboljeg Hrvatskog Igrača:2013, 2014, 2015, 2016, 2017
* UEFA Euro Team of the Tournament:2008.
* [[Tottenham Hotspur FC]] Player of The Year:2010-11
* [[UEFA Liga prvaka]] Team of the Season:2013, 2014, 2015, 2016, 2017
* [[La Liga]] Best Midfielder:2013-14, 2015-16
* FIFA FIFPro World XI:2015, 3016
* La Liga Team of the Season:2015-16
* [[Facebook]] FA La Liga Best Midfielder:2016
* [[FIFA]] Club World Cup Silver Ball:2016
* [[UEFA]] Team of the Year:2016
* [[UEFA]] Champions League Awards Best Midfielder:2017

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Luka Modrić}}
*{{Službeni website|http://www.lukamodricofficial.com}}
*{{UEFA igrač|74699}}
*{{FIFA igrač|241559}}
*{{BDFutbol|18002}}
*[http://www.realmadrid.com/en/football/squad/luka-modric Luka Modrić] na ''realmadrid.com''
*[http://www.lfp.es/en/player/liga-bbva/modric Luka Modrić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141014150546/http://www.lfp.es/en/player/liga-bbva/modric |date=14. 10. 2014 }} na ''lfp.es''
*{{Soccerbase|43862}}
*{{NFT igrač|pid=13117}}
*{{CFF igrač|19328/luka-modric}}

{{Real Madrid CF - trenutni sastav}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Hrvatski sportist godine}}
{{Hrvatski nogometaš godine}}
{{Zlatna lopta France Footballa}}
{{FIFA igrač godine}}
{{UEFA Igrač godine}}
{{Nogometaš godine - World Soccer}}
{{Najbolji igrači svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji igrači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Zlatno stopalo}}
{{Najbolji sastav EP 2008. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Hrvatske
|naslov     = Sastavi Hrvatske
|naslovstil = background-color:white; color:#171796; border: solid 1px red;
|podaci1    =
{{Sastav Hrvatske na SP 2006. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na EP 2008. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na EP 2012. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na EP 2020. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Modrić, Luka}}
[[Kategorija:Rođeni 1985.]]
[[Kategorija:Biografije, Zadar]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]]
[[Kategorija:Nogometaši Zrinjskog]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Zaprešića]]
[[Kategorija:Nogometaši Tottenham Hotspura]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2008.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]</text>
      <sha1>o4cp99rjjbdj1x2oer4ldpic3jvyc0c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Početna strana/Slika dana</title>
    <ns>10</ns>
    <id>143592</id>
    <revision>
      <id>3429005</id>
      <parentid>3428945</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:33:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49089" xml:space="preserve">{{#switch: {{LOCALMONTH}}-{{LOCALDAY2}}
&lt;!-- Januar --&gt;
| 01-01 = {{Izabrana slika|European otter 02.jpg|[[Vidra|Evropska ili evroazijska vidra]] je [[vrsta (biologija)|vrsta]] iz porodice [[Kune|kuna]], izuzetno prilagođena životu u slatkoj vodi. Poznate su kao veoma vješti plivači.}}
| 01-02 = {{Izabrana slika|The Kiss - Gustav Klimt - Google Cultural Institute.jpg|''[[Poljubac (slika)|Poljubac]]'' ({{jez-de|Der Kuss}}; 1907–1908), ulje na platnu, [[Gustav Klimt]].}}
| 01-03 = {{Izabrana slika|Hammer und Schleiferei zum Kini Klingen schärfen-9581.jpg|Oštrenje i brušenje noževa zahtijevalo je znanje i vještinu, ali i opreznost u radu. Oštrač noževa na fotografiji demonstrira rad u radionici muzeja, u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]].}}
| 01-04 = {{Izabrana slika|Mailand scala view from stage 1300010 Pano.jpg|Dvorana [[Milanska skala|Milanske skale]], otvorene 1778. Izgrađena je na mjestu crkve Santa Maria della Scala, po kojoj i nosi ime. U njoj su održane premijere najvećih [[Opera|opernih djela]] poznatih italijanskih kompozitora: [[Gioachino Rossini|Rossinija]], [[Giuseppe Verdi|Verdija]], [[Giacomo Puccini|Puccinija]] i drugih.}}
| 01-05 = {{Izabrana slika|Lake Gosaikunda.jpg|Jezero Gosaikunda je [[oligotrofno jezero]] u nacionalnom parku Langtang u [[Nepal]]u na [[Himalaji]]ma. Nalazi se na nadmorskoj visini od 4.380{{razmak}}m i površine je 13,8{{razmak}}ha.}}
| 01-06 = {{Izabrana slika|Commodore64.jpg|[[Commodore 64]], također ponekad nazivan &quot;kutija za hljeb&quot; ili &quot;debeljko&quot; zbog svog oblika, kućni je [[računar]] koji je bio popularan 1980-ih. Predstavljen augusta 1982. po cijeni od 595{{razmak}}$, nudio je solidne zvučne i grafičke performanse u poređenju s ondašnjim standardom.}}
| 01-07 = {{Izabrana slika|Pterodroma gouldi - SE Tasmania.jpg|Siva burnica ({{jez-la|Pterodroma gouldi}}), istočna [[Tasmanija]], [[Australija]].}}
| 01-08 = {{Izabrana slika|Melancholie Cranach der Ältere (Unterlindenmuseum Colmar) jm01307.jpg|Slika ''Melanholija'', [[Lucas Cranach stariji]].}}
| 01-09 = {{Izabrana slika|Panoramaweg tussen Waltensburg-Vuorz en Breil-Brigels (actm) 10.jpg|Panorama [[makadam]]skog puta između opština Waltensburg-Vuorz i Breil-Brigels u [[Švicarska|Švicarskoj]].}}
| 01-10 = {{Izabrana slika|Puesta de sol, Tok, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-28, DD 189-191 HDR.jpg|Zalazak sunca nad šumom u [[Tok (Aljaska)|Toku]] na [[Aljaska|Aljasci]].}}
| 01-11 = {{Izabrana slika|Aepyceros melampus petersi female 8014.jpg|Ženke [[Impala|impale]] piju vodu iz barice u [[Nacionalni park Etosha|nacionalnom parku Etosha]] u [[Namibija|Namibiji]]. Impala ({{jez-la|Aepyceros melampus}}) sisar je iz porodice [[Šupljoroga goveda|šupljorožaca]] i tipičan je stanovnik [[savana]] i ivičnih dijelova šuma jugoistočne Afrike.}}
| 01-12 = {{Izabrana slika|Jane Russell in The Outlaw.jpg|Glumica [[Jane Russell]] u američkom vesternu ''[[Odmetnik (film)|Odmetnik]]'' ({{jez-en|The Outlaw}}) režisera Howarda Hughesa.}}
| 01-13 = {{Izabrana slika|Fontaine Diane Fountain Diana Anet Louvre MR 1581, MR sup 123.jpg|''Dijanina fontana'', sačuvani gornji dio skulpture nepoznatog autora iz 16. stoljeća, [[Louvre]].}}
| 01-14 = {{Izabrana slika|Rainbow on Rara Lake.jpg|[[Duga]] iznad jezera Rara u [[Nepal]]u. Smješteno je u Nacionalnom parku Rara i najveće je i najdublje jezero u nepalskom dijelu [[Himalaji|Himalaja]]. Nalazi se na 2.990{{razmak}}m nadmorske visine, a vodena površina zauzima 10,8{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.}}
| 01-15 = {{Izabrana slika|Puente colgante sobre el cañón Lynn, Vancouver, Canadá, 2017-08-14, DD 10.jpg|[[Viseći most]] u kanjonu Lynn u [[Vancouver]]u ([[Kanada]]). Izgrađen je 1912, a nalazi se 50{{razmak}}m iznad kanjona.}}
| 01-16 = {{Izabrana slika|Mute swans (Cygnus olor) and cygnets.jpg|[[Labud grbac]] ili crvenokljuni labud ({{jez-la|Cygnus olor}}) vrsta je [[Labudovi|labuda]] koja naseljava [[Evroazija|Evroaziju]]. Ubrajaju se među najteže ptice letačice budući da su mužjaci teški približno 12{{razmak}}kg.}}
| 01-17 = {{Izabrana slika|Pieter Bruegel d. Ä. 106b.jpg|''Lovci u snijegu'', [[Pieter Bruegel stariji]], 16. stoljeće.}}
| 01-18 = {{Izabrana slika|Russell Falls 2.jpg|Vodopadi Russell, dio Nacionalnog parka Mountain Field, [[Tasmanija]], [[Australija]].}}
| 01-19 = {{Izabrana slika|Sprechender Brief -- 2015 -- 6008.jpg|Krajem 1930-ih, poštanske službe nekih zemalja uvele su slanje audiopisama putem snimaka na [[Gramofonska ploča|gramofonskoj ploči]]. Usluga se zvala ''Fonopost'' i mogla se slati u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Argentina|Argentini]].|350px}}
| 01-20 = {{Izabrana slika|MC Kleiner Panda.jpg|[[Crvena panda]] ({{jez-la|Ailurus fulgens}}), [[Sisari|sisar]] porijeklom iz istočnih [[Himalaji|Himalaja]] i jugozapadne [[Kina|Kine]]. Naveden je kao [[Ugrožena vrsta|ugrožen]] u [[Crvena lista IUCN|Crvenoj listi IUCN]] jer je broj [[Zrelost|zrelih]] jedinki manji od 10.000 i kontinuirano opada. Fotografirano u [[Dvorac Schönbrunn|šenbrunskom]] zoološkom vrtu kod [[Beč]]a u [[Austrija|Austriji]].}}
| 01-21 = {{Izabrana slika|Front view of the Nike of Samothrace.jpg|[[Nika sa Samotrake]] (Krilata pobjeda) [[mermer]]na je [[skulptura]] iz helenističkog perioda. Predstavlja boginju [[Nika (mitologija)|Niku]] (boginju pobjede). Nastala je oko 2. stoljeća prije nove ere. Od 1884. postavljena je u [[Louvre|muzeju Louvre]] u Francuskoj kao jedna od najpoznatijih skulptura na svijetu.}}
| 01-22 = {{Izabrana slika|Cirrus front over Austnesfjorden, Austvågøya, Lofoten, Norway, 2015 April.jpg|Oblak vrste [[cirus]]. Nazivaju se još i perjasto-pramenasti oblaci. Nastaju smrazavanjem [[Vodena para|vodene pare]] i njenim prelaskom u ledene [[kristal]]e. Sastoje se od krupnih kristala leda.}}
| 01-23 = {{Izabrana slika|Rebus from Rebus-magazine.jpg|[[Rebus]] iz 1883. objavljen u istoimenom [[Rusija|ruskom]] časopisu. Rebus je vrsta [[Enigmatika|enigmatskog]] zadatka u kom se predstavljaju slike ili crteži čija imena čine dijelove rješenja. Rješenje može biti samo jedna riječ, ali i cijela rečenica ili izraz. Slike u rebusu uglavnom su poredane slijeva nadesno i tim se redom rješavaju.}}
| 01-24 = {{Izabrana slika|Sea otter nursing02.jpg|[[Morska vidra]] s mladuncem. Snimljeno blizu [[Morro Bay (Kalifornija)|Morro Baya]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].}}
| 01-25 = {{Izabrana slika|Copenhagen Cyclists (19200075809).jpg|Biciklisti u [[Kopenhagen]]u. Dobro uređene biciklističke staze predstavljaju jednu od glavnih karakteristika saobraćaja prijestolnice [[Danska|Danske]]. Procjenjuje se da u gradu ima više bicikala nego stanovnika, a dužina biciklističkih staza iznosi približno 400{{razmak}}km. Zbog toga se Kopenhagen naziva i rajem za bicikliste.}}
| 01-26 = {{Izabrana slika|RUS-2016-Aerial-SPB-Peterhof Palace.jpg|Zračni snimak dvorca Peterhof u [[Peterhof|istoimenom gradu]] kod [[Sankt Peterburg]]a u [[Rusija|Rusiji]]. Predstavlja kompleks dvoraca i vrtova. Nastao je kao kraljevska palača [[Petar I, car Rusije|Petra Velikog]] 1711. Turisti su ga nazvali &quot;ruskim [[Versailles]]em&quot;. Godine 1990. uvršten je u spisak mjesta Svjetske baštine.}}
| 01-27 = {{Izabrana slika|Meulaboh Hovercraft 050110-N-7586B-120.jpg|[[Indonezija]] nakon [[zemljotres]]a i [[cunami]]ja decembra 2004. [[Zemljotres i cunami u Indijskom okeanu 2004.|Cunami]] je posljednica snažnog podmorskog sumatransko-andamanskog zemljotresa.}}
| 01-28 = {{Izabrana slika|Hortensia-1.jpg|Listovi i cvjetni pupoljci [[Hortenzija|hortenzije]] ({{jez-la|Hydrangea macrophylla}}).}}
| 01-29 = {{Izabrana slika|Frida Kahlo, by Guillermo Kahlo.jpg|Fotografija s likom [[Frida Kahlo|Fride Kahlo]] (1907–1954), meksičke slikarke, koju je je uslikao njen otac Guillermo. Kahlo je najpoznatija po svojih 55 autoportreta koji sadrže lični simbolizam dopunjen grafičkim anatomskim referencama. Njen karakteristični fizički izgled – srasle obrve i mješavina evropskog i meksičkog nasljeđa – načinio je od Fride Kahlo jednu od najprepoznatljivijih slikarki 20. stoljeća.}}
| 01-30 = {{Izabrana slika|Aurora australis dancing over an LED illuminated igloo.jpg|Pojava [[Polarna svjetlost|polarne svjetlosti]] na južnom polu (''aurora australis'') nad [[iglu]]om obasjanim [[Svjetleća dioda|svjetlećom diodom]]. Polarna svjetlost je prirodni svjetlosni fenomen koji se javlja u [[Polarni regioni|polarnim oblastima]]. Može biti različitih boja i oblika.}}
| 01-31 = {{Izabrana slika|Bombyx mori antennen.jpg|[[Svilena buba]] ({{jez-la|Bombyx mori}}), insekt iz porodice svilaca ({{jez-la|Bombycidae}}), u stadiju [[leptir]]a. Prepoznatljiva je po tome što se u stadiju [[Gusjenica|gusjenice]] zakukulji u [[Čahura|čahuru]] koju isplete od vrlo tankog (10–20{{razmak}}mikrona) neprekinutog svilenog vlakna, dužine do 2{{razmak}}km, koje proizvede jakim slinjenjem. Odmotavanjem čahura dobija se vlakno za proizvodnju [[Svila|svile]].}}
&lt;!-- Februar --&gt;
| 02-01 = {{Izabrana slika|Sandakan Sabah SK-Sungai-Manila-05.jpg|Učenici u [[Manila|Manili]], glavnom gradu [[Filipini|Filipina]], poziraju za vrijeme časa fizičkog vaspitanja. Grad je obrazovni centar Filipina još od [[Kolonijalizam|kolonijalnog]] perioda i pored velikog broja visokoškolskih ustanova, broji 71 javnu osnovnu školu i 32 javne srednje škole.}}
| 02-02 = {{Izabrana slika|Gabrielle et Jean, by Pierre-Auguste Renoir, from C2RMF cropped.jpg|''Gabriele et Jean'' (1895–1896), [[Pierre-Auguste Renoir]].}}
| 02-03 = {{Izabrana slika|Auguste-Hippolyte Collard, Ancien pont Saint-Michel, 1857 edit.jpg|Most Saint-Michel, stari most u [[Pariz]]u.}}
| 02-04 = {{Izabrana slika|Ebola Virus - Electron Micrograph.tiff|[[Ebola virus]] viđen skeniranjem elektronskim mikroskopom. Obojena slika koja prikazuje čestice virusa ebole (u zelenoj boji) koje se nalaze i u vanćelijskim česticama, kao čestice pupoljaka iz ćelije bubrega (plave) hronično inficirane afričke zelene majmune.}}
| 02-05 = {{Izabrana slika|Margaret D. Foster, in Lab, 4 October 1919.jpg|[[Margaret D. Foster]] u svojoj laboratoriji. Originalni natpis Nacionalne kompanije za fotografije je: &quot;Gospođica Margaret D. Foster, jedina hemičarka ujaka Sama, 4/19. oktobra&quot; – prva hemičarka iz tima Geološkog zavoda SAD-a.}}
| 02-06 = {{Izabrana slika|Mount Ararat and the Araratian plain (cropped).jpg|[[Araratska ravnica]] u [[Armenija|Armeniji]] s vrhovima planine [[Ararat]] u daljini. Planina Ararat najviši je vrh [[Turska|Turske]] (5.165{{razmak}}m).}}
| 02-07 = {{Izabrana slika|Peugeot 206 WRC.jpg|[[Juuso Pykälistö]] ([[Finska]]) u svom Peugeotu 206 WRC tokom Švedskog relija 2003.}}
| 02-08 = {{Izabrana slika|Pied kingfisher (Ceryle rudis leucomelanurus) female.jpg|''Ceryle rudis leucomelanurus'', ptica iz porodice [[Vodomari|vodomara]].}}
| 02-09 = {{Izabrana slika|Wedding Supper - Martin van Meytens - Google Cultural Institute.jpg|''Svadbena večera'', djelo [[Nizozemci|nizozemsko]]-[[Šveđani|švedskog]] slikara Martina van Meytensa. Meytens je poznat kao slikar članova Austrijske kraljevske porodice. ''Svadbena večera'' prikazuje vjenčanje [[Izabela Parmska|Izabele Parmske]] i [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Jozefa II]].}}
| 02-10 = {{Izabrana slika|Sample of Tee - Grand Bazaar.JPG|Tezga s čajevima na čaršiji Kapali u [[Istanbul]]u. Postoji od 1461. i jedna je od najstarijih i najvećih natkrivenih tržnica u svijetu.}}
| 02-11 = {{Izabrana slika|Polyommatus bellargus male, Aveyron, France - Diliff.jpg|[[Reckavi plavac]] (''Polyommatus bellargus'') u [[Aveyron]]u u [[Francuska|Francuskoj]].}}
| 02-12 = {{Izabrana slika|Nazaré February 2013-4.jpg|Prodavačica suhog voća i [[Orašasti plodovi|orašastih plodova]] na ulici u [[portugal]]skom mjestu Nazaré, popularnog odmarališta na obali [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]]. Žena na slici nosi odjeću ukrašenu tradicionalnim portuglaskim vezom.}}
| 02-13 = {{Izabrana slika|The Scream.jpg|''[[Krik (slika)|Krik]]'' ({{jez-no|Skrik}}), [[Edvard Munch]].}}
| 02-14 = {{Izabrana slika|Museummolen De Wachter (Zuidlaren) 22-06-2019. (actm.) 33.jpg|Lampe [[Petrolejka|petrolejke]] i posuđe za kuhanje na [[petrolej]] iz muzeja mlina De Wachter u pokrajini [[Drenthe]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Nekada masovno u upotrebi, ovakve lampe i posuđe i danas se mogu vidjeti u domaćinstvima u predjelima bez električne energije.}}
| 02-15 = {{Izabrana slika|Nagarhole Kabini Karnataka India, Leopard September 2013.jpg|Indijski leopard (''P. p. fusca''), [[Karnataka]], [[Indija]].}}
| 02-16 = {{Izabrana slika|Yan'an East Road Interchange, Shanghai, China (Unsplash).jpg|Zračni snimak saobraćajne petlje u [[Šangaj]]u, najvećem gradu [[Kina|Kine]]. S približno 34 miliona stanovnika u širem području grada, Šangaj ima i status zasebne [[Pokrajine Kine|kineske pokrajine]]. Najveće je saobraćajno, trgovinsko i industrijsko središte zemlje.}}
| 02-17 = {{Izabrana slika|Aquila heliaca vs. Eudorcas thomsonii.JPG|[[Orao krstaš]], okrenut ka [[Tomsonova gazela|Tomsonovoj gazeli]].}}
| 02-18 = {{Izabrana slika|Falcon 9 first stage at LZ-1(two).jpg|[[Falcon 9]], raketa-nosač koju proizvodi američka privatna astronautička kompanija [[SpaceX]].}}
| 02-19 = {{Izabrana slika|Wright First Flight 1903Dec17 (full restore 115).jpg|''Wright Flyer'', prvi avion u historiji koji se vinuo u zrak. Uspješno je odvojio točkove s tla 17. decembra 1903. na 12 sekundi.}}
| 02-20 = {{Izabrana slika|Nile crocodile, Lake St Lucia.jpg|[[Nilski krokodil]], jedan od tri vrste [[krokodil]]a koji žive u [[Afrika|Africi]] i druga najveća vrsta krokodila, poslije [[Estuarski krokodil|estuarskog krokodila]]. Nilski krokodili žive u Africi južno od [[Sahara|Sahare]] i na [[Madagaskar|Madagaskaru]]. Na lošem su glasu jer napadaju ljude. Iako kao vrsti ne prijeti istrebljenje, populacije u mnogim afričkim državama su u opasnosti od nestajanja.}}
| 02-21 = {{Izabrana slika|Plushies Mexico.jpg|Prodavnica [[Plišana igračka|plišanih igračaka]] u [[Mexico City]]ju. Komercijalna proizvodnja plišanih igračaka počela je krajem 19. stoljeća. Njemačka kompanija Steiff bila je jedna od prvih koja je počela proizvoditi igračke od pliša punjenog različitim materijalima. Početkom 20. stoljeća, otprilike u isto vrijeme u SAD-u i u Evropi pojavile su se prve plišane igračke u obliku medvjeda.}}
| 02-22 = {{Izabrana slika|61-208-5089 Dniester Canyon 2 RB 18 1.jpg|Nacionalni park prirode Dnjestarski kanjon u [[Ternopoljska oblast|Ternopoljskoj oblasti]] ([[Ukrajina]]). Park prati tok rijeke [[Dnjestar]] u dužini od otprilike 100{{razmak}}km i u njemu se nalaze neke od najvećih pećina na svijetu – Ozerna (105{{razmak}}km) i Optimistična (230{{razmak}}km).}}
| 02-23 = {{Izabrana slika|Refraction of Golden Gate Bridge in rain droplets 1.jpg|[[Most &quot;Golden Gate&quot;]] reflektiran u kapljici kiše na prozoru posljedicom [[Prelamanje svjetlosti|prelamanja svjetlosti]].}}
| 02-24 = {{Izabrana slika|Alcedo azurea - Julatten.jpg|Azurni [[vodomar]] ''Ceyx azureus azureus'' ([[Queensland]], [[Australija]]).}}
| 02-25 = {{Izabrana slika|JohannesBrahms.jpg|[[Johannes Brahms]], njemački [[kompozitor]] i jedan od predstavnika kasnog [[Romantizam|romantizma]]. Marljiva, visoko izgrađena priroda njegovih radova bila je polazište i nadahnuće za buduće generacije kompozitora.}}
| 02-26 = {{Izabrana slika|Hong Kong Harbour Night 2019-06-11.jpg|Panorama [[Hong Kong]]a noću, 2019.}}
| 02-27 = {{Izabrana slika|Callocephalon fimbriatum male - Callum Brae.jpg|Mužjak ''Callocephalon fimbriatum'', endemske vrste [[Kakadui|kakadua]] koja živi u hladnijim i vlažnijim šumama [[Australija|Australije]] (slikano u [[Teritorija australijskog glavnog grada|ACT]]-u).}}
| 02-28 = {{Izabrana slika|Casa Milà 2836-HDR.jpg|Sporedni ulaz u [[Kuća Milà|Kuću Milà]] ({{jez-ca|Casa Milà}}), poznatu i pod nazivom La Pedrera. Djelo je arhitekte [[Antoni Gaudí|Antonija Gaudíja]] i nalazi se u samom centru [[Barcelona|Barcelone]]. [[UNESCO]] ju je proglasio svjetskom baštinom.}}
| 02-29 = {{Izabrana slika|Laelia gouldiana-003.jpg|''Laelia gouldiana'', [[Orhideje|orhideja]] iz roda ''Laelia'' ([[Tasmanija]], [[Australija]]).}}
&lt;!-- Mart --&gt;
| 03-01 = {{Izabrana slika|Eolophus roseicapilla albiceps.jpg|Ženka ružičastog [[Kakadui|kakadua]] (''Eolophus roseicapilla albiceps'') u [[Tasmanija|Tasmaniji]] ([[Australija]]).}}
| 03-02 = {{Izabrana slika|Кристаллы в высохшей капле Кока Колы.jpg|Kristali [[šećer]]a u osušenoj kapljici [[Coca-Cola|Coca-Cole]] pod mikroskopom.}}
| 03-03 = {{Izabrana slika|Aurora Australis Over the Tasman Sea from SouthWest National Park.jpg|[[Polarna svjetlost]] (''Aurora australis'') i silueta čovjeka na horizontu iznad New Harbour Beacha u [[Tasmanija|Tasmaniji]].}}
| 03-04 = {{Izabrana slika|Coucang.jpg|[[Lijeni loriji|Spori loris]] s Jave (''Nycticebus javanicus''). Stanište vrste su zapadni i središnji dijelovi ostrva [[Java (ostrvo)|Jave]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Nalazi se na Crvenoj listi ugroženih životinja, kao jedna od najugroženijih vrsta. Indonezijske vlasti zabranile su lov Javanskog sporog lorija, ali je njihov broj i dalje u padu.}}
| 03-05 = {{Izabrana slika|Eclairage.jpg|Crteži 58 vrsta svjetiljki koje je čovjek koristio tokom vijekova. Crtež je nastao oko 1900. za potrebe [[Pierre Larousse|Larusove]] ilustrirane enciklopedije.}}
| 03-06 = {{Izabrana slika|Silvereye.jpg|''Zosterops lateralis'', mala [[Ptice pjevačice|ptica pjevačica]], na grani drveta u [[Hobart]]u, glavnom gradu australijske savezne države [[Tasmanija|Tasmanije]].}}
| 03-07 = {{Izabrana slika|Wassily Kandinsky - Inner Alliance - 1929.jpg|''Unutrašnji savez'' (ulje na platnu, 1929) [[Vasilij Kandinski|Vasilija Kandinskog]], ruskog slikara, predstavnika [[Apstraktna umetnost|apstraktnog slikarstva]]. Posjedovao je vrlo visoku slikarsku inteligenciju i imao istančan osjećaj za boje i forme. Svim je bojama dao dublji unutrašnji značaj i asocijacije te ih je stavljao pored suprotnih boja.}}
| 03-08 = {{Izabrana slika|Raspberries05.jpg|[[Malina]], poznata i po svom popularnom nazivu crveno zlato, višegodišnja je listopadna biljka, žbunastog ili polužbunastog rasta, s višegodišnjim korijenom i jednogodišnjim i dugim dvogodišnjim izdancima, koja pripada porodici [[Ruže (porodica)|ruže]] ([[Rosaceae]]), rodu ''[[Kupina|Rubus]]'' i ima više podrodova.}}
| 03-09 = {{Izabrana slika|Schlumbergera (actm) 01.jpg|''Schlumbergera'' ili Božićni [[kaktus]]. Poznat je pod ovim nazivom zbog vremena u kojem cvjeta, najčešće u decembru. Cvijet može biti bijele, crvene, narandžaste ili ružičaste boje.}}
| 03-10 = {{Izabrana slika|Neuschwanstein Castle LOC print rotated.jpg|[[Neuschwanstein]] је [[Njemačka|njemački]] [[zamak]] na jugozapadu [[Bavarska|Bavarske]], koji je sagradio [[Bavarska|bavarski]] kralj [[Ludvig II Bavarski|Ludvig II]] 1869. Jedan je od najpoznatijih zamaka i romantičnih prizora na svijetu i omiljeno turističko odredište. Građen je od 1869. do 1886. uglavnom u stilu njemačke [[Romanika|romanike]] iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Poslužio je kao uzor za bajkoviti zamak u tematskim parkovima [[Disneyland]]a.}}&lt;!--
| 03-11 = 
| 03-12 = 
| 03-13 = 
| 03-14 = 
| 03-15 = --&gt;
| 03-16 = {{Izabrana slika|2019 - НПП Подільські Товтри - 02.jpg|Izlazak sunca nad rijekom Studenycia, [[Hmeljnička oblast]], Ukrajina.}}
| 03-17 = {{Izabrana slika|2017.06.11.-03-Anglerteiche-Rimbach--Seefrosch.jpg|[[Velika zelena žaba]] (Pelophylax ridibundus) pored ribnjaka u Rimbachu ([[Hessen]], Njemačka).}}
| 03-18 = {{Izabrana slika|淡水鄞山寺.jpg|[[:c:Category:Yinshan Temple|Hram Yinshan]], Novi Taipei, Tajvan.}}
| 03-19 = {{Izabrana slika|Moscow Hotel National stairway asv2018-09.jpg|Stubište [[Hotel &quot;Nacional&quot; u Moskvi|Hotela &quot;Nacional&quot;]] u [[Moskva|Moskvi]], [[Rusija|Rusija]]}}
| 03-20 = {{Izabrana slika|Nowruz 2017 in Bisaran, Kurdistan province.jpg|[[Kurdi|Kurdska porodica]] posmatra proslavu novruza, selo Besaran, [[Iranski Kurdistan|Istočni Kurdistan]]. [[Novruz|Novruz]] je dan [[Proljetna ravnodnevnica|proljetne ravnodnevnice]] i označava početak [[Proljeće|proljeća]] na sjevernoj hemisferi.}}
| 03-21 = {{Izabrana slika|Common seal (Phoca vitulina) 2.jpg|[[Obična foka]] (Phoca vitulina), kod ostrva Lismore, Argyll, [[Škotska]]}}
| 03-22 = {{Izabrana slika|Darwin (AU), Darwin Waterfront -- 2019 -- 4423-5.jpg|[[:c:Category:Darwin Waterfront|Darwin Waterfront]] i kongresni centar u Darwinu, [[Sjeverna teritorija]], Australija}}
| 03-23 = {{Izabrana slika|1000 Islands Tower view July 2015 panorama 5.jpg|Panoramski pogled prema sjeverozapadu sa [[:c:Category:1000 Islands Tower|1000 Islands Towera]], Hill Island, [[Ontario]].}}
| 03-24 = {{Izabrana slika|Berkenzwam (Piptoporus betulinus) (d.j.b.) 10.jpg|Vrh brezove gube (Piptoporus betulinus) na slomljenoj odumrloj grani breze između otpalog lišća.}}
| 03-25 = {{Izabrana slika|Kefermarkt Kirche Flügelaltar Verkündigung 02.jpg|''Blagoslovljenost'' na [[Krilati oltar u Kefermarktu|krilatom oltaru župne i hodočasničke crkve Kefermarkt]], Gornja Austrija. Anonimni majstor (zvani ''Majstor Kefermarktovog oltara''), oko 1497.}}
| 03-26 = {{Izabrana slika|07-17-2012 - Emborio - Emporio - Santorini - Greece - 11.jpg|Stari grad Emporeio, Santorini, Grčka.}}
| 03-27 = {{Izabrana slika|2012.10.20-17-Mannheim Vogelstang--Baldachinspinne-Linyphia Triangularis-Weibchen.jpg|''[[Linyphia triangularis|Linyphia triangularis]]'', ženka. Snimljeno u [[Mannheim|Mannheim-Vogelstangu]] ([[Baden-Württemberg|Baden-Württemberg]], Njemačka).}}
| 03-28 = {{Izabrana slika|Waterworks Museum (85472)bw.jpg|[[Parni kondenzator|Parni kondenzator]] u [[Metropolitski muzej Waterworks|Waterworks muzeju]], ugašena crpna stanica u [[:c:Category:Chestnut Hill, Massachusetts|Chestnut Hillu, Massachusetts]]}}
| 03-29 = {{Izabrana slika|Total Solar Eclipse 8-21-17.jpg|[[Pomračenje Sunca 21. augusta 2017.|Poptuno pomračenje Sunca 21. augusta 2017]], gledano iz [[Crowheart (Wyoming)|Crowhearta, Wyoming]]. Fotograf je koristio ''[[bracketing|bracketing]]'' ekspozicije kako bi u isto vrijeme prikazao Sunčevu [[Korona (astronomija)0|koronu]] i površinske karakteristike [[Mladi mjesec|mladog mjeseca]], obasjanog [[Zemljina svjetlost|Zemljinom svjetlošću]]. Nekoliko [[Protuberance|Sunčevih protuberanci]] vidljivo je oko [[Lunarni ud|lunarnog uda]].}}
| 03-30 = {{Izabrana slika|Almandin.jpg|[[Almandin|Almandin]] na sivozelenom [[Šist|šistu]] iz [[Sjeverni Tirol|Sjevernog Tirola]], Austrija.}}
| 03-31 = {{Izabrana slika|Istanbul asv2020-02 img12 Sirkeci Terminal.jpg|[[Željeznički muzej u Istanbulu]]}}
| 04-01 = {{Izabrana slika|Crab spider (Misumena Vatia) with prey silver-spotted skipper (Hesperia comma).jpg|Ženka [[Misumena vatia|pauka-krabe]] (''[[:c:Category:Misumena vatia|Misumena vatia]]'') s plijenom srebrno-pjegavim skiperskim leptirom (''[[:c:Category:Hesperia comma|Hesperia comma]]'') na cvijetu ''[[:c:Category:Centaurea jacea|Centaurea jacea]]'', [[Nacionalni park Bükk|Nacionalni park Bükk]], [[Mađarska|Mađarska]].}}
| 04-02 = {{Izabrana slika|Opening_a_window_to_the_autistic_brain.jpg| Drugi april je Svjetski dan svjesnosti o autizmu}}
| 04-03 = {{Izabrana slika|Panorámica esférica del Seminario de Nobles, Calatayud, España, 2014-12-29, DD 01-105 HDR PAN.JPG|Sferična panorama dvorišta nekadašnjeg Real Seminario de Nobles u [[Calatayud]]u, Španija. Seminario de Nobles bio je obrazovna institucija neposredno pred koledž za plemiće i buržoaziju. Na svijetu postoji samo šest takve vrste, a ovaj datira iz sredine 18. vijeka. Ova slika je rezultat 105 kadrova.}}
| 04-04 = {{Izabrana slika|Lauffen a.N. - die Regiswindiskirche auf ihrem Felsen über dem Neckar 2.jpg|Crkva Svetog Regiswindisa u [[Lauffen am Neckar]]u, Njemačka, uzdiže se na stijeni direktno na obali rijeke Neckar.}}
| 04-05 = {{Izabrana slika|TianqiZhe.jpg|[[Car Tianqi|Tianqi]], 15. car iz [[Dinastija Ming|dinastije Ming]]}}
| 04-06 = {{Izabrana slika|Ivanovo asv2018-08 img55 Fokin Manufactory.jpg|[[Uvodj|Rijeka Uvodj]] i zgrade bivše fabrike Fokin u [[Ivanovo|Ivanovu]], Rusija}}
| 04-07 = {{Izabrana slika|Afternoon at Tennfjorden, Raftsundet, Hinnøya, Norway, 2015 September (02).jpg|Jesenji pogled na [[Raftsundet]] i planine [[Austvågøya]] (uključujući [[Trollryggen|Trolltindan]]) preko [[:no:Tennfjorden|Tennfjordena]], [[Hinnøya]], [[Norveška]].}}
| 04-08 = {{Izabrana slika|Catkin at BBG (78267).jpg|[[Resa (cvat)|Resa]] u [[Botanički vrt u Brooklynu|Botaničkom vrtu u Brooklynu]]}}
| 04-09 = {{Izabrana slika|Sydney (AU), Coast, New Zealand sea lions -- 2019 -- 3489.jpg|Litica u Vaucluseu s novozelandskim morskim lavovima, [[Sydney]], [[Novi Južni Vels]], Australija}}
| 04-10 = {{Izabrana slika|Cambridge skyline November 2016 panorama.jpg|Pogled na [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge]], [[Massachusetts]], gledano sa [[Harvardski most|Harvardskog mosta]]. Vidno istaknuti su [[Great Dome (MIT)|Great Dome]] i [[Green Building (MIT)|Green Building]] [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskog instituta za tehnologiju]] (MIT), koji je osnovan 10. aprila 1861.}}
| 04-11 = {{Izabrana slika|Schedel Damaskus 1497.jpg|Pogled na [[Damask]] u [[Nirnberška hronika|Schedelovoj svjetskoj historiji]], drvorez [[Michael Wolgemut|Michaela Wolgemuta]] kojeg je [[Johann Schönsperger]] printao u veoma rijetkom [[Nirnberška hronika#Piratska izdanja|piratskom izdanju]] iz 1497. u [[Augsburgu]].}}
| 04-12 = {{Izabrana slika|Dülmen, Leuste, Bäume im Nebel -- 2020 -- 5042 (bw).jpg|Drveće u [[Magla|magli]] u zaseoku [[Leuste]], [[Dülmen]], Njemačka.}}
| 04-13 = {{Izabrana slika|Autopista Taylor, Chicken, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-28, DD 102.jpg|Beskrajna [[autocesta Taylor]], [[Chicken (Aljaska)|Chicken]], [[Aljaska]], SAD.}}
| 04-14 = {{Izabrana slika|Gletsjerpad naar de Morteratschgletsjer 12-09-2019. (d.j.b) 01.jpg|Planinski put do jezika [[Lednik Morteratsch|lednika Morteratsch]].}}
| 04-15 = {{Izabrana slika|Eilat Dolphin Reef (3).jpg|[[Dolphin Reef|Turističko mjesto za ronjenje]] na južnoj obali [[Eilat]]a, Izrael, oko grebena u obliku potkovice. Na tom području se mogu pronaći mnoge vrste životinja, uključujući [[Okeanski delfin|delfine]].}}
| 04-16 = {{Izabrana slika|Stormy sunset over Waimakariri River basin, New Zealand.jpg|Olujni zalazak sunca nad slivom [[Rijeka Waimakariri|rijeke Waimakariri]], Novi Zeland. Slika je uslikana sa Black Rangea.}}
| 04-17 = {{Izabrana slika|A man carries a huge hammerhead through the streets of Mogadishu.jpg|Muškarac nosi ogromnu [[Ajkula čekićarka|ajkulu čekićarku]] kroz ulice [[Mogadiš]]a, Somalija.}}
| 04-18 = {{Izabrana slika|2014 Baroña. Castro de Baroña. Porto do Son-2.jpg|Gradina Baroña, Porto do Son, Galicia.}}
| 04-19 = {{Izabrana slika|Fish hanging in the sun with black background.jpg|}}
| 04-20 = {{Izabrana slika|Assassin bug (Rhynocoris iracundus) with bee (Apis ssp) prey.jpg|[[Stjenica ubica|Stjenica ubica]] (''[[:c:Rhynocoris iracundus|Rhynocoris iracundus]]''), sa [[:bs:pčela|pčelom]] (''Apis sp.'') plijenom na ''[[:c:Eryngium|Eryngium sp.]]'', [[Sjeverna Makedonija|Republika Sjeverna Makedonija]].}}
| 04-21 = {{Izabrana slika|Buckingham Palace, London - April 2009.jpg|[[Bakingemska palača]] u [[London]]u, dom [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabethe II]], kraljice [[Krunske zemlje Commonwealtha|16 krunskih zemalja Commonwealtha]] širom svijeta, koja je rođena na današnji dan prije 95 godina.}}
| 04-22 = {{Izabrana slika|Palo Alto Baylands January 2013 001.jpg|Električni vodovi u [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Altou]], [[Kalifornija]]. Od 2020. godine više od trećine [[Energija u Kaliforniji|energije u Kaliforniji]] dolazi iz [[Obnovljiva energija|obnovljivih izvora]].}}
| 04-23 = {{Izabrana slika|Carambola Starfruit.jpg|Zrele [[Karambola|karambole]], također poznate kao zvjezdasto voće, plod drveta ''[[Averrhoa carambola]]'': okomiti, bočni i presječni profili. Presjek ploda ima oblik zvijezde petokrake, odakle je i dobila ime.}}
| 04-24 = {{Izabrana slika|Kolvitsa panorama.jpg|[[Kolvica (rijeka)|Rijeka Kolvica]] na [[Koljsko poluostrvo|Koljskom poluostrvu]], Murmanska oblast, Rusija}}
| 04-25 = {{Izabrana slika|PK Thatta asv2020-02 img03 Shah Jahan Mosque.jpg|Enterijerni pogled na jednu od kupola [[Šah Džahanova džamija u Thattai|Šah Džahanove džamije]], [[Thatta]], [[Pakistan]]}}
| 04-26 = {{Izabrana slika|BlackMarble20161km.jpg|Ova kompozitna slika iz 2016. godine prikazuje noćna svjetla na Zemlji.}}
| 04-27 = {{Izabrana slika|Nicolaaskerk (Hemelum) 20-07-2020. (actm.) 11.jpg|Detalji Nicolaaskerka, [[Crkva bez prolaza|crkve bez prolaza]] izgrađene 1668. godine u [[Hemelum]]u u holandskoj provinciji [[Friesland]]}}
| 04-28 = {{Izabrana slika|01-01-2014 - Messeturm - trade fair tower - Frankfurt- Germany - 01.jpg|[[Messeturm|Sajamski toranj]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]]}}
| 04-29 = {{Izabrana slika|Actinostola.jpg|[[Morska sasa]] iz roda [[Actinostola]] u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]}}
| 04-30 = {{Izabrana slika|2013 Rainbow over Washfold.jpg|[[Duga]] iznad [[Marrick|Washfolda]], [[Sjeverni Yorkshire|Sjevernog Yorkshirea]]}}
| 05-01 = {{Izabrana slika|Three wheeler in Pingyao.jpg|Kineski radnici rano ujutru idu u centar [[Pingyao]]a na posao, juni 2007.}}
| 05-02 = {{Izabrana slika|Lady with an Ermine - Leonardo da Vinci - Google Art Project.jpg|''[[Dama s hermelinom]]'', slika [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]], koji je umro na današnji dan 1519.}}
| 05-03 = {{Izabrana slika|Dülmen, Kirchspiel, Börnste, Felder und Bäume -- 2017 -- 3238.jpg|Leteće [[Guska|guske]] uz [[izlazak sunca]] u zaseoku [[Börnste]], Kirchspiel, [[Dülmen]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], Njemačka.}}
| 05-04 = {{Izabrana slika|Facocero común (Phacochoerus africanus), parque nacional de Zambeze, Zimbabue, 2018-07-28, DD 01.jpg|[[Bradavičasta svinja]] (''Phacochoerus africanus''), [[Nacionalni park Zambezi]], [[Zimbabve]].}}
| 05-05 = {{Izabrana slika|Erinaceus roumanicus 2020 G2.jpg|[[Sjeverni bjeloprsi jež]] (''Erinaceus roumanicus''), Ukrajina. Fotografija snimljena u divljini.}}
| 05-06 = {{Izabrana slika|View of Kaikoura Ranges, New Zealand.jpg|Slika snimljena sa staze ka Mt Fyffe i prikazuje rijeku Kowhai na dnu sa planinskim lancima zapadno od Mt Fyffe. [[Planinski lanac Kaikōura]], Novi Zeland}}
| 05-07 = {{Izabrana slika|Tokyo Metro and JR East at Ochanomizu, Tokyo.jpg|Voz [[Tokijski metro|tokijskog metroa]] prelazi rijeku Kandau, dok iznad njega [[:bs:JR East|JR East]] upravo napušta [[Stanica Ochanomizu|Ochanomizu]]. Slika snimljena u Ochanomizu, [[Tokio]], Japan.}}
| 05-08 = {{Izabrana slika|Rock hyrax (Procavia capensis) 2.jpg|[[Planinski pećinar]] (poznat i kao kameni zec) (''[[:c:Procavia capensis|Procavia capensis]]''), [[Erongo]], [[Namibija]]. Uz [[Lamantini|lamantine]], pećinari su životinje koje su u najbližoj vezi sa [[slon]]ovima.}}
| 05-09 = {{Izabrana slika|Katsushika Hokusai, published by Nishimuraya Yohachi (Eijudō) - Fine Wind, Clear Weather (Gaifū kaisei), also known as Red Fuji, from the series Thirty-six Views o... - Google Art Project - Cropped.jpg|''[[Fini vjetar, vedro jutro]]'' (Gaifū kaisei), poznat i kao Crveni Fuji, iz serije &quot;Trideset i šest pogleda na [[:bs:Fuji|Mount Fuji]]&quot; (Fugaku snjūrokkei).}}
| 05-10 = {{Izabrana slika|Darwin (AU), Stokes Hill Wharf -- 2019 -- 4362.jpg|[[:c:Category:Stokes Hill Wharf|Stokes Hill Wharf]] u [[:c:Category:Darwin, Northern Territory|Darwinu]], Sjeverna teritorija, Australija}}
| 05-11 = {{Izabrana slika|Zaaddoos van een goudsbloem (Calendula officinalis) 11-09-2020 (d.j.b.).jpg|Sjeme [[neven]]a (''Calendula officinalis'').}}
| 05-12 = {{Izabrana slika|Кришталеві крила.jpg|[[Sympetrum flaveolum|Žutokrilni trkač]] ''([[:c:Sympetrum flaveolum|Sympetrum flaveolum]])'' u [[Park Pušča-Vodica|parku Pušča-Vodica]], [[Kijev]], Ukrajina.}}
| 05-13 = {{Izabrana slika|Brooklyn Botanic Garden New York May 2015 panorama 2.jpg|Japanski vrt brda i ribnjaka u [[Botanički vrt u Brooklynu|botaničkom vrtu u Brooklynu]], [[New York City]], koji je prvi put otvoren za javnost 13. maja 1911.}}
| 05-14 = {{Izabrana slika|Pato aguja africano (Anhinga rufa), parque nacional de Chobe, Botsuana, 2018-07-28, DD 46.jpg|Primjer ptice ''Anhinga rufa'' koja traži ribu u [[Cuando|rijeci Cuando]], [[Nacionalni park Chobe]], [[Bocvana]].}}
| 05-15 = {{Izabrana slika|Moscow KievskayaFL metro station asv2018-08.jpg|}}
| 05-16 = {{Izabrana slika|Hvannhagi 9.jpg|Jezero Hvannhagi na Suðuroyu, Farska ostrva.}}
| 05-17 = {{Izabrana slika|FCAB GL26C-2 2005, 2010 and GT22CU-3 2402 Ascotan.jpg|Voz vuče [[Olovo|olovnu rudu]] iz [[Rudnik San Cristóbal (Bolivija)|rudnika San Cristobal]] (Bolivija) do lučkog grada [[Antofagasta]] (Čile).}}
| 05-18 = {{Izabrana slika|Після грози ).jpg|Polonina pastira nakon oluje. [[Karpatski rezervat biosfere]], [[Ukrajina]].}}
| 05-19 = {{Izabrana slika|African fish eagle (Haliaeetus vocifer) Ethiopia.jpg|[[Afrički morski orao]] (''Haliaeetus vocifer''), jezero Ziway, Etiopija.}}
| 05-20 = {{Izabrana slika|Ferry light trail, Rostock.jpg|Svjetlosni trag najvećeg njemačkog trajekta ''[[:c:Category:Mecklenburg-Vorpommern (ship, 1996)|M/S Mecklenburg-Vorpommern]]'' u [[Warnemünde]]u, Njemačka.}}
| 05-21 = {{Izabrana slika|Black-winged stilt courtship behaviour.jpg|Udvaranje [[Crnokrilna štula|crnokrilnih štula]] (''Himantopus himantopus''). [[Poluostrvo Kinburn]], Ukrajina.}}
| 05-22 = {{Izabrana slika|Aveiro March 2012-12.jpg|Svjetionik Aveiro, zapadna obala Portugala.}}
| 05-23 = {{Izabrana slika|African bush elephants (Loxodonta africana) female with six-week-old baby.jpg|}}
| 05-24 = {{Izabrana slika|Parboiled rice with chicken, peppers, cucurbita, peas and tomato.jpg|}}
| 05-25 = {{Izabrana slika|CSIRO ScienceImage 3881 Five Antennas at Narrabri.jpg|}}
| 05-26 = {{Izabrana slika|Nikola Tesla, with his equipment EDIT.jpg|}}
| 05-27 = {{Izabrana slika|Spb 06-2017 img47 Church on the Blood.jpg|}}
| 05-28 = {{Izabrana slika|Detail of Distinction Hotel facade, Christchurch, New Zealand.jpg|}}
| 05-29 = {{Izabrana slika|Larus californicus Palo Alto May 2011 001.jpg|}}
| 05-30 = {{Izabrana slika|68-104-9007 Kamianets-Podilskyi Fortress RB 18 2.jpg|}}
| 05-31 = {{Izabrana slika|Wroclaw- Dworzec, perony.jpg|}}&lt;!--
| 06-01 = {{Izabrana slika|}}
| 06-02 = {{Izabrana slika|}}
| 06-03 = {{Izabrana slika|}}
| 06-04 = {{Izabrana slika|}}
| 06-05 = {{Izabrana slika|}}
| 06-06 = {{Izabrana slika|}}
| 06-07 = {{Izabrana slika|}}
| 06-08 = {{Izabrana slika|}}
| 06-09 = {{Izabrana slika|}}
| 06-10 = {{Izabrana slika|}}
| 06-11 = {{Izabrana slika|}}
| 06-12 = {{Izabrana slika|}}
| 06-13 = {{Izabrana slika|}}
| 06-14 = {{Izabrana slika|}}
| 06-15 = {{Izabrana slika|}}
| 06-16 = {{Izabrana slika|}}
| 06-17 = {{Izabrana slika|}}
| 06-18 = {{Izabrana slika|}}
| 06-19 = {{Izabrana slika|}}
| 06-20 = {{Izabrana slika|}}
| 06-21 = {{Izabrana slika|}}
| 06-22 = {{Izabrana slika|}}
| 06-23 = {{Izabrana slika|}}
| 06-24 = {{Izabrana slika|}}
| 06-25 = {{Izabrana slika|}}
| 06-26 = {{Izabrana slika|}}
| 06-27 = {{Izabrana slika|}}
| 06-28 = {{Izabrana slika|}}
| 06-29 = {{Izabrana slika|}}
| 06-30 = {{Izabrana slika|}}
| 07-01 = {{Izabrana slika|}}
| 07-02 = {{Izabrana slika|}}
| 07-03 = {{Izabrana slika|}}
| 07-04 = {{Izabrana slika|}}
| 07-05 = {{Izabrana slika|}}
| 07-06 = {{Izabrana slika|}}
| 07-07 = {{Izabrana slika|}}--&gt;
| 07-08 = {{Izabrana slika|Oberstenfeld - Burg Lichtenberg - Ansicht von WSW (2).jpg|Dvorac Lichtenberg blizu [[Oberstenfeld]]a (Distrikt Ludwigsburg, Njemačka) jedan je od najbolje sačuvanih dvoraca iz perioda Staufer. Pogled iz vinograda sa jugozapada.}}
| 07-09 = {{Izabrana slika|Parque nacional y reserva Denali, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-30, DD 13-19 PAN.jpg|Pejzaž [[Nacionalni park Denali|Nacionalnog parka Denali]] iz Centra za posjetitelje Eielson, Aljaska, Sjedinjene Američke Države.}}
| 07-10 = {{Izabrana slika|Sun getting through fog in the New Zealand bush, Bryant Range.jpg|Sunce prodire kroz maglu u novozeladnskoj šumi [[Bryant Range]]. Fotografija je snimljena na putu između Rocks Huta i Middle Creek Huta. Ovo je dio [[Staza Te Araroa|staze Te Araroa]].}}
| 07-11 = {{Izabrana slika|Khalili Collections A Composite Imaginary View of Japan.jpg|Kompozitni imaginarni pogled na [[Japan]]: svileni tekstil iz ere Meiji, sada je dio [[Kolekcija japanske umjetnosti Khalili|Kolekcije japanske umjetnosti Khalili]]}}
| 07-12 = {{Izabrana slika|Malva moschata Mitterbach 02.jpg|[[Mošusni sljez]] ([[:c:Category:Malva moschata|Malva moschata]]) sa kapima kiše, Mitterbach am Erlaufsee, Donja Austrija}}
| 07-13 = {{Izabrana slika|30th Street Station Philadelphia July 2016 002 edit.jpg|[[30th Street Station]], [[Philadelphia]], osvjetljena u čast [[Nacionalna demokratska konvencija 2016.|Nacionalne demokratske konvencije 2016]].}}
| 07-14 = {{Izabrana slika|Pieris brassicae auf Centaurea jacea 01.jpg|Leptir vrste [[veliki kupusar]] ([[:c:Category:Pieris brassicae|Pieris brassicae]]) na cvijetu [[livadske zečine]] ([[:c:Category:Centaurea jacea|Centaurea jacea]]), Mitterbach am Erlaufsee, Donja Austrija}}
| 07-15 = {{Izabrana slika|Fuente Wittelsbacher, Plaza Lenbach, Múnich, Alemania, 2015-07-04, DD 07-09 HDR.JPG|Monumentalna [[Wittelsbacher Brunnen (Lenbachplatz)|fontana Wittelsbacher Brunnen]] u sjevernom dijelu centralnog Münchena, Bavarska, Njemačka. Skulptura s lijeve strane je žena koja sjedi na biku i drži zdjelu, te prikazuje ljekovita svojstva vode; s desne strane sjedi čovjek na konju i baca kamen što predstavlja razornu snagu vode. Izgrađena je između 1893. i 1895, a dizajn prati crteže kipara [[Adolf von Hildebrand|Adolfa von Hildebranda]].}}
| 07-16 = {{Izabrana slika|Perchtoldsdorf Pfarrkirche Türkenfenster 01.jpg|''Turski Prozor'' u župnoj crkvi u [[Perchtoldsdorf]]u (Donja Austrija), ilustruje uništenje grada tokom [[Bitka kod Beča|bitke kod Beča]] 16. jula 1683.}}&lt;!--
| 07-17 = 
| 07-18 = 
| 07-19 = 
| 07-20 = 
| 07-21 = 
| 07-22 = 
| 07-23 = 
| 07-24 = 
| 07-25 = 
| 07-26 = 
| 07-27 = 
| 07-28 = 
| 07-29 = 
| 07-30 = 
| 07-31 = 
| 08-01 = 
| 08-02 = 
| 08-03 = 
| 08-04 = 
| 08-05 = 
| 08-06 = 
| 08-07 = 
| 08-08 = 
| 08-09 = 
| 08-10 = 
| 08-11 = 
| 08-12 = 
| 08-13 = 
| 08-14 = 
| 08-15 = 
| 08-16 = 
| 08-17 = 
| 08-18 = 
| 08-19 = 
| 08-20 = 
| 08-21 = 
| 08-22 = 
| 08-23 = 
| 08-24 = --&gt;
| 08-25 = {{Izabrana slika|تصویر سراسرنما از بام کاروانسرای دیرگچین استان قم، معماری برجای مانده از دوره ساسانی.jpg|[[Dair-e Gachin]] je jedan od najvećih karavan-saraja u [[Iran]]u, a smješten je u centralnom okrugu [[Qom (pokrajina)|pokrajine Qom]], u središtu [[Nacionalni park Kavir|Nacionalnog parka Kavir]]. Nazivaju ga i &quot;majkom iranskih karavan-saraja&quot;.}}
| 08-26 = {{Izabrana slika|White-fronted bee-eater (Merops bullockoides) Namibia.jpg|[[Bjeločelica]] (''Merops bullockoides''), rijeka [[Kuando]], [[Namibija]]. Danas je [[Dan heroja (Namibija)|Dan heroja]] u Namibiji. Obilježava se [[Namibijski rat za nezavisnost]], koji je počeo 26. augusta 1966. u [[Omugulugwombashe]]u.}}
| 08-27 = {{Izabrana slika|Trabala vishnou guttata dorsal.jpg|Mužjak [[Trabala vishnou|ružino-mirtnog moljca]] (''Trabala vishnou guttata'') iz [[Shoushan (Kaohsiung)|Shoushana]], [[Tajvan]], koji pokazuje karakteristično držanje krila porodice [[Lasiocampidae|prelaca]].}}&lt;!--
| 08-28 = --&gt;
| 08-29 = {{Izabrana slika|Povelja_Kulina_bana.jpg|Povelja Kulina bana|390px}}&lt;!--
| 08-30 = 
| 08-31 = 
| 09-01 = 
| 09-02 = 
| 09-03 = 
| 09-04 = 
| 09-05 = 
| 09-06 = 
| 09-07 = 
| 09-08 = 
| 09-09 = 
| 09-10 = 
| 09-11 = 
| 09-12 = 
| 09-13 = 
| 09-14 = 
| 09-15 = 
| 09-16 = 
| 09-17 = 
| 09-18 = 
| 09-19 = 
| 09-20 = 
| 09-21 = 
| 09-22 = 
| 09-23 = 
| 09-24 = 
| 09-25 = 
| 09-26 = 
| 09-27 = 
| 09-28 = 
| 09-29 = 
| 09-30 = 
| 10-01 = 
| 10-02 = 
| 10-03 = 
| 10-04 = 
| 10-05 = 
| 10-06 = 
| 10-07 = 
| 10-08 = 
| 10-09 = 
| 10-10 = 
| 10-11 = 
| 10-12 = 
| 10-13 = 
| 10-14 = 
| 10-15 = 
| 10-16 = 
| 10-17 = 
| 10-18 = 
| 10-19 = 
| 10-20 = 
| 10-21 = 
| 10-22 = 
| 10-23 = 
| 10-24 = 
| 10-25 = 
| 10-26 = --&gt;
| 10-27 = {{Izabrana slika|Mongoose pile.jpg|Tri [[mungos]]a (''Mungos mungo'').}}
| 10-28 = {{Izabrana slika|Los Dragos Gemelos - Breña Alta - La Palma 02.jpg|Drveća [[Dragos gemelos]]a u [[Španija|Španiji]].}}
| 10-29 = {{Izabrana slika|Women at work, Gujarat (cropped).jpg|Žene rade u [[Riža|rižinim]] poljima u [[Indija|Indiji]].}}
| 10-30 = {{Izabrana slika|Prag, Nationalmuseum, Brunnen -- 2019 -- 6841.jpg|Fontana ispred [[Nacionalni muzej Češke|Nacionalnog muzeja Češke]] u [[Prag]]u.}}
| 10-31 = {{Izabrana slika|Northern part of Lake Wanaka with surrounding mountains, New Zealand.jpg|Sjeverni dio [[Wanaka (jezero)|jezera Wanaka]] okružen planinama ([[Novi Zeland]]).}}
| 11-01 = {{Izabrana slika|Nizhny Novgorod Stadium asv2019-05.jpg|Stadion u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]] ([[Rusija]]).}}
| 11-02 = {{Izabrana slika|Flatid leaf bugs and nymphs (Phromnia rosea).jpg|[[Flatida rosea|Ružičasti cvrčci]] (''Flatida rosea'') s [[Lutka (insekt)|kukuljicama]] u nacionalnom parku [[Ankarana]] na [[Madagaskar]]u.}}
| 11-03 = {{Izabrana slika|Dülmen, Wildpark -- 2018 -- 1417-21.jpg|Jutro u prirodnom rezervatu u [[Dülmen]]u ([[Njemačka]]).}}
| 11-04 = {{Izabrana slika|Mt Sefton massif, Aoraki - Mount Cook National Park, New Zealand.jpg|Planinski masiv [[Mount Sefton|Sefton]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].}}
| 11-05 = {{Izabrana slika|Carraca lila (Coracias caudata), parque nacional de Chobe, Botsuana, 2018-07-28, DD 30.jpg|''[[Coracias caudatus]]'' u nacionalnom parku [[Nacionalni park Chobe|Chobe]] ([[Bocvana]]).}}
| 11-06 = {{Izabrana slika|Dirt jump IMG 7609.jpg|[[Dirt jumping]] s biciklom [[BMX]].}}
| 11-07 = {{Izabrana slika|2019-07-24-Dingle Lighthouse-6686.jpg|[[Svjetionik]] na ulazu u zaliv [[Dingle]] ([[Irska]]).}}
| 11-08 = {{Izabrana slika|Schwetzingen - Schlossgarten - Großer Weiher - Westende mit Brücke im Herbst 2.jpg|Drveće sa šarenim jesenjim lišćem u vrtovima [[Švecingerov zamak|Švecingerovog zamka]] ([[Njemačka]]).}}
| 11-09 = {{Izabrana slika|2016 Phnom Penh, Pałac Królewski, Preah Tineang Phhochani (14).jpg|Kraljevska palača [[Kambodža|Kambodže]].}}
| 11-10 = {{Izabrana slika|Parque estatal Chugach, Alaska, Estados Unidos, 2017-08-22, DD 77.jpg|Pogled s [[lednik|glečera]] u parku prirode Chugach na [[Aljaska|Aljasci]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]).}}
| 11-11 = {{Izabrana slika|Elephant's Trunk nebula.jpg|[[IC 1396A]], emisijska maglina u sazviježđu [[Kefej (sazviježđe)|Kefej]].}}
| 11-12 = {{Izabrana slika|Sunset by Wapta Falls.jpg|Zalazak sunca iza vodopada Wapta u [[Nacionalni park Yoho|nacionalnom parku Yoho]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]).}}
| 11-13 = {{Izabrana slika|Valère et Haut de Cry.jpg|[[Bazilika Valère]] i planina [[Haut de Cry]] u [[Švicarska|Švicarskoj]].}}
| 11-14 = {{Izabrana slika|Wilkin River by its confluence with Makarora River, Otago, New Zealand 02.jpg|Rijeka [[Wilkin (rijeka)|Wilkin]] kraj svog ušća [[Makarora (rijeka)|Makarora]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].}}
| 11-15 = {{Izabrana slika|Esens, Steinstraße -- 2021 -- 6323.jpg|Kišobrani u Steinstrasseu, [[Esens]], [[Donja Saksonija]] ([[Njemačka]]).}}
| 11-16 = {{Izabrana slika|Beech Forest (AU), Great Otway National Park, Beauchamp Falls -- 2019 -- 1271.jpg|Vodopadi Beauchamp u [[Nacionalni park Great Otway|nacionalnom parku Great Otway]] u [[Victoria (Australija)|Victoriji]] ([[Australija]]).}}
| 11-17 = {{Izabrana slika|Захід сонця на вершині скелі Соколине око.jpg|Stijena &quot;Sokolovo oko&quot; u [[Ukrajina|Ukrajini]].}}
| 11-18 = {{Izabrana slika|Panther chameleon (Furcifer pardalis) male Nosy Be.jpg|Mužjak ''[[Furcifer pardalis]]'' u rezervatu [[Lokobe]] na [[Madagaskar]]u.}}&lt;!--
| 11-19 = 
| 11-20 = 
| 11-21 = 
| 11-22 = 
| 11-23 = 
| 11-24 = 
| 11-25 = 
| 11-26 = 
| 11-27 = 
| 11-28 = 
| 11-29 = 
| 11-30 = 
| 12-01 = 
| 12-02 = 
| 12-03 = 
| 12-04 = 
| 12-05 = 
| 12-06 = 
| 12-07 = --&gt;
| 12-08 = {{Izabrana slika|Linz Neuer Dom Rudigier-Orgel 01.jpg|Orgulje u katedrali Bezgrešnog začeća ([[Nova katedrala u Linzu|Nova katedrala]]) u Linzu, Gornja Austrija.}}
| 12-09 = {{Izabrana slika|Wroclaw- Ratusz, wieza.jpg|[[Gradska vijećnica Wrocław]] i [[Modernizam|modernistička]] zgrada općinske štedionice Santander u pozadini.}}
| 12-10 = {{Izabrana slika|Catedral II.jpg|Pećina na području [[Državni park Terra Ronca|državnog parka Terra Ronca]] u [[São Domingos (Goiás)|São Domingosu]], Brazil.}}
| 12-11 = {{Izabrana slika|Princes Road Synagogue Nave.jpg|[[Bimah]] iz [[Sinagoga Princes Road|sinagoge Princes Road]] u [[Liverpool]]u, Engleska.}}
| 12-12 = {{Izabrana slika|PK Chaukhandi Necropolis near Karachi asv2020-02 img07.jpg|[[Grobnice Chaukhandi]] u blizini [[Karachi]]ja, [[Pakistan]].}}
| 12-13 = {{Izabrana slika|Lago Kluane, Destruction Bay, Yukón, Canadá, 2017-08-25, DD 70-76 PAN.jpg|Panoramski pogled na [[Kluane (jezero)|jezero Kluane]], u blizini [[Destruction Bay]]a, [[Yukon]], Kanada. Jezero se nalazi u jugoistočnom dijelu Yukona, te je sa površinom od 408&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveće jezero koje se u cjelosti nalazi u Yukonu.}} 
| 12-14 = {{Izabrana slika|Lymantria dispar MHNT Chenille.jpg|Gusjenica [[Lymantria dispar|hrastovog gubara]] na listu papira na dnu hrastovog drveta.}}
| 12-15 = {{Izabrana slika|Great Egret during mating season at Smith Oaks Sanctuary, High Island.jpg|Velika bijela čaplja (Ardea alba) tokom sezone parenja u svetištu Smith Oaks, High Island, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].}}
| 12-16 = {{Izabrana slika|Acavus haemastoma fastuosa 01.JPG|[[Acavus haemastoma]] fastuosa (Albers, 1854); prečnik 4,4&amp;nbsp;cm; porijeklom iz [[Galle]]a, [[Šri Lanka]].}}
| 12-17 = {{Izabrana slika|Moscow Gorky Park main portal 08-2016 img1.jpg|Kolonada glavnog portala u [[Park Gorkog (Moskva)|parku Gorkog]] u [[Moskva|Moskvi]], [[Rusija]].}}
| 12-18 = {{Izabrana slika|ISS035-E-007148 Nile - Sinai - Dead Sea - Wide Angle View.jpg|''&quot;[[Nil]] i [[Sinaj]], do [[Izrael]]a i dalje. Čisti pogled na ljudsku historiju&quot;'', astronaut [[Chris Hadfield]]. Fotografija sa [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]].}}
| 12-19 = {{Izabrana slika|Princetown (AU), Port Campbell National Park, Twelve Apostles -- 2019 -- 0969.jpg|[[:c:Category:Twelve apostles (geography)|Dvanaest apostola]] u [[:c:Category:Port Campbell National Park|Nacionalnom parku Port Campbell]] u [[Princetown]]u, [[Australija]].}}
| 12-20 = {{Izabrana slika|Museo de la Catedral de Quito, Quito, Ecuador, 2015-07-22, DD 91-93 HDR.JPG|Kapitalna dvorana koja se nalazi u današnjem muzeju [[Katedrala Quito|gradske katedrale Quito]] u [[Quito|historijskom centru Quitoa]], glavnog grada [[Ekvador]]a. Izgradnja katoličkog hrama započela je 1562. godine i svešten je 10 godina kasnije, ali je ova sala svečano otvorena u 17. vijeku po nalogu biskupa Alfonso de la Peña y Montenegro. Kapitalna dvorana sadrži slike svih biskupa i nadbiskupa Nadbiskupije Quito od 1545. godine.}}
| 12-21 = {{Izabrana slika|Pied kingfisher (Ceryle rudis rudis) female 2.jpg|Ženski šareni vodomar ([[:c:Ceryle rudis|Ceryle rudis rudis]]) u Etiopiji. Za razliku od ostalih [[vodomari|vodomara]], ona obično lovi ribu lebdeći iznad vode.}}
| 12-22 = {{Izabrana slika|Dyker Lights (62317).jpg|[[Božićna svjetla]] izložena u [[Dyker Heights]] kvartu u [[Brooklyn (New York)|Brooklynu]], [[New York (država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Kvart je dobio nadimak &quot;Dyker Lights&quot;  zbog svojih veoma zanimljivih i detaljnih prazničnih svjetala.}}
| 12-23 = {{Izabrana slika|Gold rim swallowtail (Battus polydamas jamaicensis) underside worn 2.JPG|[[Battus polydamas|Zlatni jedrilac]] ([[:c:Battus polydamas|Battus polydamas jamaicensis]]) na imanju Green Castle, [[Jamajka]]. Preko dvadeset [[podvrsta]] ovog [[Jerilci|leptira jedrilca]] razvilo se na [[Karibi]]ma i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Ova vrsta je [[endem]] Jamajke.}}
| 12-24 = {{Izabrana slika|View of a frosty evening through a window on a Scottish farm.jpg|Pogled kroz prozor na smrznuto poslijepodne jedne škotske farme u [[Trossachs]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].}}
| 12-25 = {{Izabrana slika|Nürnberg St. Lorenz Dreikönigsaltar Geburt 01.jpg|''Rođenje Isusovo'', [[Hans Pleydenwurff]] (oko 1460). Slika na ploči oltara tri kralja (Dreikönigsaltar) u [[Crkva svetog Lovre (Nürnberg)|Crkvi sv. Lovre]] u Nürnbergu, Bavarska, Njemačka.}}&lt;!--
| 12-26 = 
| 12-27 = 
| 12-28 = 
| 12-29 = 
| 12-30 = 
| 12-31 = --&gt;
| {{Izabrana slika|Embalse de Kechut, Armenia, 2016-10-01, DD 60-63 PAN.jpg|Panorama vještačkog [[Kečutsko jezero|Kečutskog jezera]] u [[Armenija|Armeniji]].|390px}}
}}</text>
      <sha1>4bjxomcp5rgxdavxymei264u5r51slo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Seven Up</title>
    <ns>0</ns>
    <id>351209</id>
    <revision>
      <id>3429025</id>
      <parentid>3380773</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T07:14:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Justiniyan</username>
        <id>126783</id>
      </contributor>
      <comment>Dodat izdavač za Srbiju i Crnu Goru</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4365" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime             = Seven Up
| pozadina        = skupina
| slika           = Seven-Up-Seven.jpg
| žanr            = [[Pop]]
| karijera        = 1993–2004
| bivši_članovi   = [[Gordan Radić]], [[Damir Pašić]], [[Nedim Zgodić]], [[Elvir Hadžijamaković]], [[Aida Lindov]], [[Zoltan Milić]], [[Eldin Nizam]], [[Eldin Oprašić]], [[Deen]]
| izdavač         = Halix&lt;br /&gt; In Takt&lt;br /&gt; Big Best Company&lt;br /&gt; Croatia Records &lt;br /&gt; City Records &lt;br /&gt;
| porijeklo       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} 
}}
'''Seven Up''' je bila poznata [[BiH|bosanskohercegovačka]] pop grupa osnovana [[1993]]. godine u ratnom [[Sarajevo|Sarajevu]]. Grupa prestaje s radom u potpunosti [[2004]]. godine kada je napušta njen frontmen [[Deen]].

== Biografija ==
Grupa se osniva u  [[Opsada Sarajeva|ratnom]] [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1993]]. na osnovu ideje tadašnjih tinejdžera Gordana Radića-Gogija, Elvira Hadžijamakovića-Lile, Zoltana Milića-Zolija, Eldina Nizama-Dine i Eldina Oprašića. Prvi put nastupaju na festivalu Vaš šlager sezone 93 na kome su kompozicijom &quot;Princeza Neona&quot; u konkurenciji tadašnje sarajevske pop scene osvojili 4. mjesto. U narednom periodu grupa doživljava personalne promjene i dovođenjem ženskog vokala u grupu pripremaju pjesme za svoj prvi album &quot; Noćne ptice&quot; koji im [[1995]]. izdaje diskografska kuća HALIX iz Sarajeva. Album &quot; Noćne ptice&quot; biva proglašen albumom godine.

Krajem [[1996]] g. grupu napušta Nermin Karšić u grupu dolazi 15-godišnji [[Deen|Fuad Backović]] kao vokal umjesto dotadašnje pjevačice Aide Lindov i od tada grupa djeluje u slijedećoj postavi čine: Gordan-Gogi Radić vokal, koreograf i osnivač grupe, Nedim Zgodić, Elvir Hadžijamaković - Lilo, Damir Pašić - Dadi i Fuad Backovića, kao plesači i vokali. Godina [[1997]]. je bila godina početka pune afirmacije grupe, koju su iskoristili za pripremu novih pjesama i za brojne nastupe, a ta koncertna aktivnost im je i bez novog projekta donijela  titulu &quot;Grupa godine 97&quot;. [[1998]]. godine izdaju album &quot;Otvori oči&quot; koji je iste godine postigao tiraž od više desetina hiljada prodatih nosača zvuka. Zahvaljujući tome grupa je postala poznata u susjednim [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]] i počela sa nastupima po diskotekama širom Zapadne Evrope.

Godine [[1999]]. grupa je bila na kvalifikacionom festivalu za [[Eurosong]], međutim kao predstavnik [[BiH]] izabran je [[Dino Merlin]] koji ih je prestigao za nekoliko bodova. Međunarodni muzički festival &quot;Forte 99&quot; održan u Sarajevu je potvrdio da svi uspjesi grupe Seven Up nisu ni malo slučajni i grupa na istom osvaja 5 nagrada u svim kategorijama festivala.
U toku [[1999]]. godine osim nastupa širom Evrope, Seven Up učestvuje i na večeri zabavne muzike festivala &quot;[[Bihać]] 99&quot; i osvaja prvu nagradu publike. Svi uspjesi kojima je obilježena [[1999]] godina, grupi Seven Up donose priznanje &quot;Grupa godine 99&quot; u BiH, a afirmacija grupe u Hrvatskoj i Sloveniji je potvrđena pozivom i učešćem na eminentnom festivalu &quot;Melodije Jadrana 99&quot; održanom u [[Split]]u, na kojem je grupa Seven Up nastupila u revijalnom dijelu festivala i na kome su im predstavnici Croatia Records-a uručili visoko priznanje za ostvaren tiraž albuma &quot;Otvori oči&quot; na teritoriji Hrvatske i Slovenije.&lt;ref&gt;http://sarajevo.co.ba/seven-up/&lt;/ref&gt;

Tokom [[2000]]. godine grupa nastupa na festivalima u [[Zrenjanin]]u i [[Budva|Budvi]], u Zrenjaninu grupa osvaja znatnu medijsku pažnju i pažnju publike, također izdaju novi album pod nazivom &quot;Seven&quot; povodom 7. godišnjice grupe koji osvaja publiku na cijelom prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Grupa Seven Up se odlikuje kvalitetno osmišljenim show programom koji prezentira publici prilikom svojih cjelovečernjih nastupa, a koji karakteriše bogat i raznovrstan repertoar u kome se osim vlastitih kompozicija nalaze i aktuelni hitovi domaće i inozemne muzike. [[2003]]. [[Deen]] napušta grupu, a ona prestaje sa svojim radom [[2004]].

== Diskografija ==
* [[1995]]. &quot;Noćne ptice&quot;
* [[1998]]. &quot;Otvori oči&quot;
* [[2000]]. &quot;Seven&quot;
* [[2003]]. &quot;Unikat&quot;
* [[2004]]. &quot;Kraj&quot;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1993.]]</text>
      <sha1>frx3ij8flnpvy4k93obv12ji85amdai</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429027</id>
      <parentid>3429025</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T08:41:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4068" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime             = Seven Up
| pozadina        = skupina
| slika           = Seven-Up-Seven.jpg
| žanr            = [[Pop]]
| karijera        = 1993–2004
| bivši_članovi   = [[Gordan Radić]], [[Damir Pašić]], [[Nedim Zgodić]], [[Elvir Hadžijamaković]], [[Aida Lindov]], [[Zoltan Milić]], [[Eldin Nizam]], [[Eldin Oprašić]], [[Deen]]
| izdavač         = Halix&lt;br /&gt; In Takt&lt;br /&gt; Big Best Company&lt;br /&gt; Croatia Records &lt;br /&gt; City Records &lt;br /&gt;
| porijeklo       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} 
}}
'''Seven Up''' je bila [[BiH|bosanskohercegovačka]] pop grupa osnovana 1993. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Grupa prestaje s radom  2004. godine kada je napušta njen frontmen [[Deen]].

== Biografija ==
Grupa se osniva u na osnovu ideje Gordana Radića-Gogija, Elvira Hadžijamakovića-Lile, Zoltana Milića-Zolija, Eldina Nizama-Dine i Eldina Oprašića. Prvi put nastupaju na festivalu Vaš šlager sezone 93 na kome su kompozicijom &quot;Princeza Neona&quot; u konkurenciji  sarajevske pop scene osvojili 4. mjesto. U narednom periodu grupa doživljava personalne promjene i dovođenjem ženskog vokala u grupu pripremaju pjesme za svoj prvi album &quot; Noćne ptice&quot; koji im [[1995]]. izdaje diskografska kuća HALIX iz Sarajeva. Album &quot; Noćne ptice&quot; biva proglašen albumom godine.

Krajem 1996. grupu napušta Nermin Karšić u grupu dolazi 15-godišnji [[Deen|Fuad Backović]] kao vokal umjesto dotadašnje pjevačice Aide Lindov i od tada grupa djeluje u postavi: Gordan-Gogi Radić vokal, koreograf i osnivač grupe, Nedim Zgodić, Elvir Hadžijamaković - Lilo, Damir Pašić - Dadi i Fuad Backovića, kao plesači i vokali. Godina 1997. je bila godina početka pune afirmacije grupe, koju su iskoristili za pripremu novih pjesama i za brojne nastupe, a ta koncertna aktivnost im je i bez novog projekta donijela  titulu &quot;Grupa godine 97&quot;. 1998. godine izdaju album &quot;Otvori oči&quot; koji je iste godine postigao tiraž od više desetina hiljada prodatih nosača zvuka. Zahvaljujući tome grupa je postala poznata u susjednim [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]] i počela sa nastupima po diskotekama širom Zapadne Evrope.

Godine 1999. grupa je bila na kvalifikacionom festivalu za [[Eurosong]], međutim kao predstavnik [[BiH]] izabran je [[Dino Merlin]] koji ih je prestigao za nekoliko bodova. Međunarodni muzički festival &quot;Forte 99&quot; održan u Sarajevu je osvaja 5 nagrada u svim kategorijama festivala.
U toku 1999. godine osim nastupa širom Evrope, Seven Up učestvuje i na večeri zabavne muzike festivala &quot;[[Bihać]] 99&quot; i osvaja prvu nagradu publike. Svi uspjesi kojima je obilježena 1999. godina, grupi Seven Up donose priznanje &quot;Grupa godine 99&quot; u BiH, a afirmacija grupe u Hrvatskoj i Sloveniji je potvrđena pozivom i učešćem na festivalu &quot;Melodije Jadrana 99&quot; održanom u [[Split]]u, na kojem je grupa Seven Up nastupila u revijalnom dijelu festivala i na kome su im predstavnici Croatia Records-a uručili priznanje za ostvaren tiraž albuma &quot;Otvori oči&quot; na teritoriji Hrvatske i Slovenije.&lt;ref&gt;http://sarajevo.co.ba/seven-up/&lt;/ref&gt;

Tokom 2000. godine grupa nastupa na festivalima u [[Zrenjanin]]u i [[Budva|Budvi]], u Zrenjaninu grupa osvaja medijsku pažnju i pažnju publike, također izdaju novi album pod nazivom &quot;Seven&quot; povodom 7. godišnjice grupe koji osvaja publiku na cijelom prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Grupa Seven Up se odlikuje osmišljenim show programom koji prezentira publici prilikom svojih cjelovečernjih nastupa, a koji karakteriše bogat i raznovrstan repertoar u kome se osim vlastitih kompozicija nalaze i aktuelni hitovi domaće i inozemne muzike. 2003. [[Deen]] napušta grupu, a ona prestaje sa svojim radom 2004.

== Diskografija ==
* [[1995]]. &quot;Noćne ptice&quot;
* [[1998]]. &quot;Otvori oči&quot;
* [[2000]]. &quot;Seven&quot;
* [[2003]]. &quot;Unikat&quot;
* [[2004]]. &quot;Kraj&quot;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1993.]]</text>
      <sha1>8vn34a1iij9zjzdzal7rkug5l6y5os3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Cocalić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>382669</id>
    <revision>
      <id>3429007</id>
      <parentid>3428472</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T22:29:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11388" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Edin Cocalić
| slika                      = Cocalic2.jpg
| opis_slike                 = 
| punoime                    = Edin Cocalić
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = [[5. decembar]] [[1987.]]
| rodnigrad                  = [[Višegrad]]
| rodnadržava                = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| visina                     = 190 [[cm]]
| pozicija                   = Odbrambeni igrač
| trenutniklub               = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| brojnadresu                = 6
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1999–2006
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| godine1                    = 2006–2009&lt;br&gt;2010–2012&lt;br&gt;2012–2015&lt;br&gt;2015–2019&lt;br&gt;2019–2020&lt;br&gt;2020&lt;br&gt;2021&lt;br&gt;2022–
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]&lt;br&gt;[[Panionios FC|Panionios]]&lt;br&gt;[[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]&lt;br&gt;[[KV Mechelen|Mechelen]]&lt;br&gt;[[Akhisarspor]]&lt;br&gt;[[Altay SK|Altay]]&lt;br&gt;[[Panetolikos FC|Panetolikos]]&lt;br&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 88 (5)&lt;br&gt;48 (1)&lt;br&gt;77 (2)&lt;br&gt;106 (2)&lt;br&gt;42 (2)&lt;br&gt;3 (0)&lt;br&gt;12 (0)&lt;br&gt;18 (1)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2003&lt;br&gt;2005&lt;br&gt;2007–2008&lt;br&gt;2015–2017
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|BiH U-17]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (1)&lt;br&gt;2 (0)&lt;br&gt;5 (0)&lt;br&gt;10 (0)
| zadnjeuređivanje           = 26. august 2022
}}
'''Edin Cocalić''' (rođen [[5. decembar|5. decembra]] [[1987.|1987]]) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesionalni nogometaš i nekadašnji [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/profil/spieler/46205|title=Edin Cocalic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Trenutno nastupa za [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] na poziciji centralnog beka.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Klupska karijera==
Cocalić je svoju juniorsku karijeru počeo u omladinskom timu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]a iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Od 2006. do 2009. godine nastupao je za prvi tim Željezničara. Cocalić je bio najmlađi kapiten u historiji Željezničara.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Panionios===
U januaru 2010. godine, Cocalić za 75.000 [[Euro|€]] prelazi iz Željezničara u [[Grčka|grčki]] klub [[Panionios]] i potpisuje ugovor na tri i pol godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.regionalexpress.hr/site/more/nesueni-stoper-istre-1961-cocali-preao-u-panionios|title=Nesuđeni stoper Istre 1961 Cocalić prešao u Panionios|website=Regionalexpress.hr|language=hr|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup za novi klub bilježi u meču četvrtfinala kupa Grčke protiv ekipe [[Kavala|Kavale]] u februaru 2010. godine, dok meč završava remijem rezultatom 0–0.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/994262|title=AO Kavala - Panionios Athens, Feb 10, 2010 - Kypello Elladas - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi gol za Panionios postiže u pobjedi protiv ekipe [[PAS Giannina]] krajem februara 2010. godine, u meču koji je odigran u sklopu [[Superliga Grčke|prve lige Grčke]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/989910|title=PAS Giannina - Panionios Athens, Feb 21, 2010 - Super League - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Polusezonu okončava sa ukupno osam odigranih utakmica i jednim postignutim golom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2009|title=Edin Cocalic - Performance data 09/10 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Od naredne sezone, Cocalić postaje neizostavan član prvog tima, te tokom sezone bilježi 26 prvoligaških nastupa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2010|title=Edin Cocalic - Performance data 10/11 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

===Maccabi Haifa===
U januaru 2012. godine, Cocalić za 350.000 € prelazi u [[izrael]]ski klub [[Maccabi Haifa]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hr.soccerfame.com/transfer/7228/edincocalic|title=Edin Cocalic je prešao iz - Panionios u ekipu - Maccabi Haifa za sumu od 350 000 eura|website=hr.soccerfame.com|accessdate=23. 8. 2016|archive-date=25. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120425204019/http://hr.soccerfame.com/transfer/7228/edincocalic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Krajem januara 2012. godine, bilježi svoj prvi nastup za Maccabi Haifu u derbiju protiv ekipe [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviva]], a utakmica završava pobjedom Haife rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/1148218|title=Maccabi Haifa - Maccabi Tel Aviv, Jan 23, 2012 - Ligat HaAl - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Do kraja polusezone, Cocalić upisuje 16 prvoligaških nastupa za Haifu i ističe se kao jedan od najvažnijih igrača ekipe.

===KV Mechelen===
U februaru 2015. godine, nakon nekoliko mjeseci špekulacija, Cocalić napušta Izrael i prelazi u [[Belgija|belgijski]] klub [[Mechelen]] sa kojim potpisuje ugovor na tri godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://faktor.ba/sluzbeno-cocalic-35-godine-u-mechelenu/|title=Službeno: Edin Cocalić 3,5 godine u Mechelenu - Faktor.ba|date=1. 2. 2015|accessdate=23. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Svoj prvi nastup za Mechelen bilježi u remiju 0–0 protiv ekipe [[RSC Charleroi]]a u drugoj polovini februara 2015. godine, u sklopu [[Jupiler Pro Liga|prve lige Belgije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/2532362|title=KV Mechelen - RSC Charleroi, Feb 7, 2015 - Jupiler Pro League - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U pobjedi Mechelena protiv ekipe [[Waasl.-Beverena]] u aprilu 2015. godine, Cocalić postiže svoj prvi gol za novi tim.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/2550477|title=KV Mechelen - Waasland-Beveren, Apr 5, 2015 - Jupiler Pro League PlayOff II - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Polusezonu okončava sa ukupno 15 odigranih utakmica i jednim postignutim golom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2014|title=Edin Cocalic - Performance data 14/15 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2015/16, Cocalić postaje jedan od ključnih odbrambenih igrača Mechelena te do kraja sezone bilježi 27 nastupa i postiže dva gola.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2015|title=Edin Cocalic - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Cocalić je nastupao za reprezentaciju Bosne i Hercegovine u nekoliko uzrasta U-17, U-19 i U-21. Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] debitovao je 28. marta 2015. godine protiv selekcije [[Nogometna reprezentacija Andore|Andore]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/live/day=-8/session=2/match=2013930/index.html#lineups|title=UEFA EURO 2016 - Matches – UEFA.com|last=uefa.com|website=UEFA.com|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Cocalić je povremeni reprezentativac Bosne i Hercegovine.

U junu 2016. godine, Cocalić je pozvan da nastupi za BIH na revijalnom [[Kirin kup]]u u [[Japan]]u. Nastupio je na oba meča polufinala i finala protiv selekcija [[Danska|Danske]] i [[Japan]]a. BIH je osvojila turnir pobjedom 2–1 protiv Japana u utakmici finala kupa.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/nationalmannschaft/spieler/46205|title=Edin Cocalic - National team {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 23. august 2016.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=ges|title=Edin Cocalic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Kup
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |UEFA
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|2006–2010.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga BIH]]
|110
|6
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|110
|6
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!110
!6
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!110
!6
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Panionios]]
|2009/10.
|[[Superliga Grčke|Super League Grčka]]
|7
|1
|1
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|8
|1
|-
|2010/11.
|Super League Grčka
|26
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|26
|0
|-
|2011/12.
|Super League Grčka
|16
|0
|2
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
| –
|
|18
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!49
!1
!3
!1
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!52
!2
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Maccabi Haifa]]
|2011/12.
|[[Liga Haal Izrael]]
|16
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|16
|0
|-
|2012/13.
|[[Liga Haal Izrael]]
|25
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|25
|0
|-
|2013/14.
|[[Liga Haal Izrael]]
|22
|1
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|11
|0
|33
|1
|-
|2014/15.
|[[Liga Haal Izrael]]
|14
|1
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|14
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!77
!2
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
!11
!0
!88
!2
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |[[KV Mechelen]]
|2014/15.
|[[Jupiler Pro Liga|Jupiler Pro Liga Belgija]]
|15
|1
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|15
|1
|-
|2015/16.
|Jupiler Pro Liga Belgija
|24
|1
|3
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|27
|2
|-
|2016/17.
|Jupiler Pro Liga Belgija
|4
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|4
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!43
!2
!3
!1
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!46
!3
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!279
!11
!6
!2
! colspan=&quot;2&quot; |–
!11
!0
!296
!13
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 10. august 2017.''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Reprezentacija
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2015.||4||0
|-
|2016.||3||0
|-
|2017.||3||0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||10||0
|}

==Uspjesi==
'''Bosna i Hercegovina'''
*[[Kirin kup]]: [[Kirin kup#Tok turnira|2016]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=61848 Edin Cocalić na Soccerbase]

{{DEFAULTSORT:Cocalić, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Višegrad]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]</text>
      <sha1>0eakizidzhfd7cmyw4q4xph2e8v2wr3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rusko carstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>447100</id>
    <redirect title="Ruska carevina 1547–1721" />
    <revision>
      <id>3429017</id>
      <parentid>2944538</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T01:08:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Neispravno preusmjerenje prema premještenoj stranici [[Ruska carevina 1547–1721]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ruska carevina 1547–1721]]</text>
      <sha1>8fmfjc6izn96628k5loa8e7towomc4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Rusko carstvo</title>
    <ns>1</ns>
    <id>447101</id>
    <redirect title="Razgovor:Ruska carevina 1547–1721" />
    <revision>
      <id>3429018</id>
      <parentid>2944540</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T01:08:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Neispravno preusmjerenje prema premještenoj stranici [[Razgovor:Ruska carevina 1547–1721]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Ruska carevina 1547–1721]]</text>
      <sha1>8k74d37um0zenywt9yf7e0lf84an4k3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Husein Rakim Islamović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>452085</id>
    <revision>
      <id>3429038</id>
      <parentid>3085374</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:48:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2722" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Husein Rakim Islamović
| slika  =
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
| datum_rođenja  = [[1839]].
| mjesto_smrti   = [[İnegöl]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
| datum_smrti    = [[1895]].
| zanimanje      = kaligraf
| nacionalnost   = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
}} 
'''Husein Rakim Islamović''' (puno ime ''Hadži hafiz Husein Rakim-efendija Islamović'') bio je [[Bošnjaci|bošnjački]] [[Kaligrafija|kaligraf]] iz [[19. vijek]]a.

Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1839. Osnovno obrazovanje stekao je kod muderisa Tahir-efendije, nakon čega je na [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi]] učio pod muftijom Mustafom Hilmijom Hadžiomerovićem Krajišnikom.

Kaligrafiju je učio u rodnom gradu kod kaligrafa Abdulaha Ajnije Hasanagića, a [[aklam-i sitte]] je usavršavao u [[Istanbul]]u gdje je dobio dvije diplome za stilove [[sulus]] i [[nesih]]. Ove diplome čuvaju se u muzejskoj zbirci [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begove biblioteke]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://islamicartsmagazine.com/magazine/view/husein_rakim_islamovic_19th_century_bosnian_calligrapher/| title=Husein Rakim Islamovic, 19th Century Bosnian Calligrapher |last=Teparić |first=Meliha |date=10. 6. 2017 |accessdate=26. 1. 2019 |publisher=Islamic Arts Magazine}}&lt;/ref&gt; Nakon što se vratio u Sarajevo poslije 1867, oko sebe okuplja znatan broj učenika kaligrafije, poput Behaudina Sikirića, Akifa Hadžihuseinovića, Sulejmana Čučka i Mustafe Čadordžije, formiravši tako školu kaligrafije. Vrsnost Rakim-efendije potvrđuje i činjenica da je bio odabran da svojom kaligrafijom ukrasi [[Begova džamija|Gazi Husrev-begovu džamiju]] prilikom restauracije 1884/85. Od cjelokupnog kaligrafskog ciklusa sačuvana su samo dva kaligrafska rada na Gazi Husrev-begovoj džamiji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|author=[[Mehmed Handžić|Handžić, Mehmed]]|year=1938|title=H. Hfz. Husejn Rakim ef. Islamović|url=|journal=Novi Behar|volume=XII, br. 20-21|pages=237-238|doi=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Umro je 1895. u [[İnegöl]]u pri povratku s [[hadž]]a.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Husein Rakim Islamovic, Ijazah Gazi Husrev Beg Library.jpg|Diploma za sulus i nesh Huseina Rakima Islamovića iz Muzeja Gazi Husrev-begove biblioteke
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Mujezinović, Mehmed (1972). ''Diplome kaligrafa Islamovića u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu'' (''Anali Gazi Husrev-begove biblioteke''). [[Sarajevo]]: [[Gazi Husrev-begova biblioteka]]. 

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Islamović, Husein Rakim}}
[[Kategorija:Islamska umjetnost]]
[[Kategorija:Kaligrafija]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1839.]]
[[Kategorija:Umrli 1895.]]</text>
      <sha1>g13eap0x2pon09n9qrx5dz538dfil4c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429039</id>
      <parentid>3429038</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:51:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2695" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Husein Rakim Islamović
| slika  =
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
| datum_rođenja  = [[1839]].
| mjesto_smrti   = [[İnegöl]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
| datum_smrti    = [[1895]].
| zanimanje      = kaligraf
| nacionalnost   = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
}} 
'''Husein Rakim Islamović''' (puno ime ''Hadži hafiz Husein Rakim-efendija Islamović'') bio je [[Bošnjaci|bošnjački]] [[Kaligrafija|kaligraf]] iz 19. vijeka.

Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1839. Osnovno obrazovanje stekao je kod muderisa Tahira, nakon čega je na [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi]] učio pod muftijom Mustafom Hilmijom Hadžiomerovićem Krajišnikom.

Kaligrafiju je učio u rodnom gradu kod kaligrafa Abdulaha Ajnije Hasanagića, a [[aklam-i sitte]] je usavršavao u [[Istanbul]]u gdje je dobio dvije diplome za stilove [[sulus]] i [[nesih]]. Ove diplome čuvaju se u muzejskoj zbirci [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begove biblioteke]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://islamicartsmagazine.com/magazine/view/husein_rakim_islamovic_19th_century_bosnian_calligrapher/| title=Husein Rakim Islamovic, 19th Century Bosnian Calligrapher |last=Teparić |first=Meliha |date=10. 6. 2017 |accessdate=26. 1. 2019 |publisher=Islamic Arts Magazine}}&lt;/ref&gt; Nakon što se vratio u Sarajevo poslije 1867, oko sebe okuplja znatan broj učenika kaligrafije, poput Behaudina Sikirića, Akifa Hadžihuseinovića, Sulejmana Čučka i Mustafe Čadordžije, formiravši tako školu kaligrafije. Vrsnost potvrđuje i činjenica da je bio odabran da svojom kaligrafijom ukrasi [[Begova džamija|Gazi Husrev-begovu džamiju]] prilikom restauracije 1884/85. Od cjelokupnog kaligrafskog ciklusa sačuvana su samo dva kaligrafska rada na Gazi Husrev-begovoj džamiji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|author=[[Mehmed Handžić|Handžić, Mehmed]]|year=1938|title=H. Hfz. Husejn Rakim ef. Islamović|url=|journal=Novi Behar|volume=XII, br. 20-21|pages=237-238|doi=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Umro je 1895. u [[İnegöl]]u pri povratku s [[hadž]]a.

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Husein Rakim Islamovic, Ijazah Gazi Husrev Beg Library.jpg|Diploma za sulus i nesh Huseina Rakima Islamovića iz Muzeja Gazi Husrev-begove biblioteke
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Mujezinović, Mehmed (1972). ''Diplome kaligrafa Islamovića u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu'' (''Anali Gazi Husrev-begove biblioteke''). [[Sarajevo]]: [[Gazi Husrev-begova biblioteka]]. 

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Islamović, Husein Rakim}}
[[Kategorija:Islamska umjetnost]]
[[Kategorija:Kaligrafija]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1839.]]
[[Kategorija:Umrli 1895.]]</text>
      <sha1>8to0mvt4cmboqrtotyzbub4gauqrj7l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abel Azcona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462131</id>
    <revision>
      <id>3429021</id>
      <parentid>3415767</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T02:52:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7739" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Abel Azcona
| slika             =Retrato del artista Abel Azcona -1.jpg
| opis_slike        =Abel Azcona, 2018
| datum_rođenja     =1. april 1988.
| mjesto_rođenja    =Madrid, [[Španija]]
| datum_smrti       =
| mjesto_smrti      =
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            =
| vrsta_umjetnosti  = performans
| djela             =
| utjecao           =
| utjecali          =
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

[[Datoteka:El_artista_Abel_Azcona,_retratado_en_el_Círculo_de_Bellas_Artes_de_Madrid.jpg|desno|mini|300x300piksel|Umjetnik Abel Azcona tokom ''smrti umjetnika'' u Madridu Círculo de Bellas Artes .]]
[[Datoteka:Inauguración_de_la_exposición_&quot;Los_Padres&quot;_del_artista_Abel_Azcona_en_Madrid_-_2.jpg|desno|mini|300x300piksel| ''Očevi Azcone'' održani u [[Madrid]]u . ]]

'''Abel Azcona'''  ( [[Madrid]], 1. [[1. april|aprila]] [[1988.|1988]]- ) [[Španija|španski je]] umjetnik specijaliziran za [[performans]] .&lt;ref name=&quot;Landabaso&quot;&gt;{{Harv|López Landabaso|2017}}&lt;/ref&gt; Njegov se rad, sa izrazitim autobiografskim aspektom, {{Sfn|Gómez Torres|2017}} očituje u umjetničkim medijima koji se rađaju iz performansa i razvijaju se u instalacije,&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Óscar|title=Las últimas horas de Abel Azcona|url=https://www.plataformadeartecontemporaneo.com/pac/las-ultimas-horas-de-abel-azcona/|access-date=11 de diciembre de 2019|date=25 de abril de 2016}}&lt;/ref&gt; [[Skulptura|skulpture]],&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Revista de Artes Visuales y Cultura Contemporánea|title=Abel Azcona inaugura Donostiartean|url=https://www.makma.net/abel-azcona-inaugura-donostiartean/|access-date=11 de diciembre de 2019|date=7 de agosto de 2014}}&lt;/ref&gt; video umjetnosti,&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Press|title=El Gallery Weekend Santander se despide este sábado en Enclave Pronillo|url=https://www.europapress.es/cantabria/cantabria-infinita-00662/noticia-cantabria-santander-gallery-weekend-sdr-despide-sabado-enclave-pronillo-20131102080441.html|access-date=11 de diciembre de 2019|date=17 de diciembre de 2013}}&lt;/ref&gt; [[Slikarstvo|slikanje]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.regio7.cat/cultures/2019/02/22/abel-azcona-drets-llibertat-sant-fruitos/528759.html|title=Abel Azcona critica la manca de drets humans en una nova exposició a Sant Fruitós|date=22 de febrero de 2019|website=Regió7|language=Catalán|access-date=11 de diciembre de 2019}}&lt;/ref&gt; ili [[pisanje]], s [[Književnost|književnim]] djelima od [[esej]]a, do književnih ili memorijalnih tekstova . {{Sfn|Molina Ruiz|2016}} Njegova prva djela bila su o ličnom identitetu, nasilju i granicama bola, evoluirajući u djela kritičke, političke i društvene prirode.&lt;ref name=&quot;Muñoz&quot;&gt;{{Harv|Muñoz Clemente|2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CSB&quot;&gt;{{Cite news|last=Criado Santos|first=Brezo|title=Abel Azcona: &quot;España es un país de tabúes”|url=https://cadenaser.com/programa/2019/06/28/los_muchos_libros/1561714847_080767.html|date=28 de junio de 2019|access-date=3 de noviembre de 2019|agency=Cadena Ser|location=España|page=|issue=|language=Español}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Peñuela&quot;&gt;{{Harv|Peñuela|2017}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi izloženi su u izložbama i galerijama širom svijeta, pri čemu su ostvarili međunarodnu projekciju na Venecijanskom Arsenalu, [[Azija|Azijskom]] bijenalu [[umjetnost]]i u [[Dhaka|Daki]] i [[Taipei|Tajpeju]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.daily-sun.com/printversion/details/334276/2018/09/07/Performance-Art-Mesmerises-Audience-At-18th-Asian-Art-Biennale|title=Performance Art Mesmerises Audience At 18th Asian Art Biennale|last=Enamul Hoque Chowdhury|date=7 de septiembre de 2018|access-date=23 de octubre de 2019}}&lt;/ref&gt; [[Lyon|Lionskom]] bijenalu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.culturamas.es/blog/2013/08/17/abel-azcona-artista-o-heroe/|title=Abel Azcona: artista o héroe|last=Carolina Gómez|date=17 de febrero de 2013|access-date=23 de octubre de 2019}}&lt;/ref&gt; Međunarodnom festivalu [[Miami]] Performance&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.miamiperformancefestival.org/Miami_Performance_Festival_/The_Festival_13_Espanol.html|title=Miami Performance Festival|date=31 de junio de 2013|access-date=23 de octubre de 2019}}&lt;/ref&gt; ili [[Bangladeš]]ko živo biennale [[umjetnost]]i .&lt;ref name=&quot;Bastart&quot;&gt;{{Cite web|url=http://lebastart.com/2017/01/abel-azcona-la-empatia-como-materia-artistica/|title=Abel Azcona, la empatía como materia artística|last=Anna Adell|date=enero de 2017|access-date=21 de septiembre de 2019||}}&lt;/ref&gt; Osim toga, Azcona je prisutna u raznim nacionalnim i međunarodnim muzejima i kulturnim centrima kao što su Malaga Centar za suvremenu umjetnost,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://cacmalaga.eu/2013/01/23/performance/|title=Performance “I'm Lovin It” con Abel Azcona|last=|date=23 de enero de 2013|access-date=23 de octubre de 2019|archive-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191024120123/http://cacmalaga.eu/2013/01/23/performance/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Muzej moderne umjetnosti u Bogoti,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.elespectador.com/noticias/cultura/aventuras-de-abel-azcona-articulo-526945|title=Las aventuras de Abel Azcona|last=Jesús Fragozo Caro|date=noviembre de 2014|publisher=El Espectador|access-date=25 de septiembre de 2019}}&lt;/ref&gt; Umjetnička liga [[Houston|Hjuston]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://glasstire.com/2014/02/26/lone-star-performance-explosion-some-of-night-2/|title=Lone Star Performance Explosion: Some of Night 2|last=Bill Davenport|date=26 de febrero de 2014|access-date=23 de octubre de 2019|archive-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191024120122/https://glasstire.com/2014/02/26/lone-star-performance-explosion-some-of-night-2/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Muzej Leslie Lohman iz [[New York City|New Yorka]]&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.scan-arte.com/single-post/2014/09/20/STIGMACARLOS-FRANKLIN-AND-SOMEONE-ELSEABEL-AZCONA-IN-NEW-YORK|title=Someone Else - Abel Azcona in New York|date=20 de septiembre de 2014|website=Spanish Contemporary Art Network|language=Inglés|access-date=11 de diciembre de 2019}}&lt;/ref&gt; ili Círculo de Bellas Artes iz Madrida .&lt;ref name=&quot;Muñoz&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.circulobellasartes.com/biografia/abel-azcona/|title=Abel Azcona|website=Círculo de Bellas Artes de Madrid|access-date=11 de diciembre de 2019}}&lt;/ref&gt; Muzej savremene umjetnosti Bogote&lt;ref name=&quot;Caellas29oc14&quot;&gt;{{Cite web|url=https://revistadiners.com.co/artes/19673_abel-azcona-artes-vivas-en-el-museo-de-arte-contemporaneo-de-bogota/|title=Abel Azcona: artes vivas en el Museo de Arte Contemporáneo de Bogotá|last=Marc Caellas|date=29 de octubre de 2014|access-date=21 de septiembre de 2019|}}&lt;/ref&gt; posvetio joj je retrospektivnu izložbu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mac.org.co/exposiciones/pasadas/abel-azcona-no-deseado-una-vision-retrospectiva-del-artista|title=Abel Azcona. No deseado. Una visión retrospectiva del artista|last=Juan David Quintero Arbeláez|date=octubre de 2014|publisher=MAC|access-date=21 de septiembre de 2019|archive-date=5. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190605135646/http://www.mac.org.co/exposiciones/pasadas/abel-azcona-no-deseado-una-vision-retrospectiva-del-artista|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.plataformadeartecontemporaneo.com/pac/retrospectiva-de-abel-azcona-en-el-museo-de-arte-contemporaneo-de-bogota/|title=Retrospectiva de Abel Azcona en el Museo de Arte Contemporáneo de Bogotá|last=Oscar García García|date=octubre de 2014|publisher=Plataforma de Arte Contemporáneo|access-date=25 de septiembre de 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Azcona, Abel}}
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]</text>
      <sha1>dqoor2dnx0xdnovxu1vuyzflu0x83rh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ankica Gudeljević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>463124</id>
    <revision>
      <id>3428998</id>
      <parentid>3396132</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T19:54:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niegodzisie</username>
        <id>108450</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4182" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Ankica Gudeljević 
|slika                 = 
|redoslijed            = 4. [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|Ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine]]
|vrijeme_na_vlasti     = 23. decembar 2019–
|prethodnik            = [[Adil Osmanović]] 
|nasljednik            = 
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1964|7|26}}
|mjesto_rođenja        = 
|datum_smrti           =
|puno_ime              = 
|nacionalnost          = 
|politička_stranka     = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|supruga               = 
|djeca                 = 
|obrazovanje           = [[Univerzitet u Sarajevu]]&lt;br /&gt;Filozofski fakultet
|vjera                 = 
|potpis                =
|web_stranica          = 
}}
'''Ankica Gudeljević''' (rođena 26. jula 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je diplomatkinja i političarka, od decembra 2019. [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine]]. Članica je [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vijeceministara.gov.ba/ministarstva/civilni_poslovi/default.aspx?id=31940&amp;langTag=bs-BA|title=Ankica Gudeljević|last=|first=|date=|website=www.vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|access-date=5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Gudeljević je rođena 26. jula 1964. godine. Dio djetinstva je provela u [[Njemačka|Njemačkoj]], gdje je završila osnovno obrazovanje. Kasnije joj se porodica preselila u Bosnu i Hercegovinu, gdje je, u Srednjoškolskom centru Pero Kosorić u [[Sarajevo|Sarajevu]], stekla srednje obrazovanje. Poslije toga, Gudeljević se 1984. upisuje na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], gdje stekla zvanje profesorice njemačkog jezika i književnosti. Diplomirala je 1989.

Nakon završetka studija, Gudeljević je se preselila u [[Austrija|austrijski]] [[Graz]]. Tu je dvije godine radila kao prevoditeljica u jednom osiguravajućem društvu, da bi onda do 1996. godine radila u porodičnom biznisu. Poslije toga, vraća se u Bosnu i Hercegovinu, gdje je 1997. našla zaposlenje kao profesorica njemačkog jezika u Ekonomskoj školi u [[Brčko]]m, a od 2004. do 2009. preuzima funkciju direktora preduzeća Autoland u Brčkom, te potom do 2014. vrši funkciju šefice službe za marketing Javnog preduzeća Komunalno, također u Brčkom. 2015. godine Gudeljević prelazi u državnu službu Bosne i Hercegovine, postavši savjetnica u uredu zamjenika [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|ministra vanjskih poslova]]. Tu funkciju vršila je do 2019, a do imenovanja za novu ministricu civilnih poslova BiH 23. decembra 2019. bila je na poziciji zamjenika direktora Fonda zdravstvenog osiguranja [[Brčko Distrikt|Brčko distrika]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mcp.gov.ba/Content/Read/kabinet-ministra|title=Kabinet ministra|last=|first=|date=|website=www.mcp.gov.ba|publisher=Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|access-date=5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; i ambasadorici Bosne i Hercegovine u Saveznoj Republici Njemačkoj (2018–2019).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mvp.gov.ba/aktuelnosti/iz_dkp_i_misija/default.aspx?id=39440&amp;template_id=16&amp;pageIndex=1|title=Ambasadorica BiH u SR Njemačkoj Ankica Gudeljević predala akreditivna pisma njemačkom predsjedniku|date=2018-10-23|website=mvp.gov.ba|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;

Gudeljević je politička aktivna od 1997, kada je se učlanila u Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine. Između 2011. i 2015. bila je članica Predsjedništva, a od 2015. je članica Centralnog odbora i zamjenica predsjednice Zajednice žena HDZ BiH &quot;Kraljica Katarina Kosača&quot;.
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:gudeljević, Ankica}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri civilnih poslova]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački diplomati]]</text>
      <sha1>q2c5hd017cjmy23chjv5y37ye7ghpqd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dookie</title>
    <ns>0</ns>
    <id>471536</id>
    <revision>
      <id>3428979</id>
      <parentid>3426496</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:00:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35240" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Dookie
| vrsta           = Studijski album
| pozadina        = studio
| izvođač_gen     = [[Green Day]]a
| slika           = Omot Dookiea.jpg
| objavljen       = 1. februar 1994.
| snimljen        = august – oktobar 1993.
| mjesto          = [[Berkeley]], [[Kalifornija]]
| studio          = [[Fantasy Studios]]
| žanr            = {{flatlist|
* [[pank-rok]]
* [[pop-pank]]
* {{nowrap|[[alternativni rok]]}}
}}
| trajanje        = 39:38
| izdavač         = [[Reprise Records|Reprise]]
| producent       = {{flatlist|
* [[Rob Cavallo]]
* Green Day
}}
| prethodni_album = ''[[Kerplunk (album)|Kerplunk]]''&lt;br&gt;(1991)
| ovaj_album      = '''''Dookie'''''&lt;br&gt;(1994)
| sljedeći_album  = ''[[Insomniac (Green Day)|Insomniac]]''&lt;br&gt;(1995)
| dodatno      = {{Singlovi
 | naziv       = Dookie
 | vrsta       = studio
 | singl1      = [[Longview (pjesma)|Longview]]
 | singl1datum = 1. 2. 1994
 | singl2      = [[Basket Case (pjesma)|Basket Case]]
 | singl2datum = august 1994.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Day: A Musical Biography|publisher=ABC-CLIO|year=2010|page=58|isbn=978-0313365973}}&lt;/ref&gt;
 | singl3      = [[Welcome to Paradise]]
 | singl3datum = 4. 10. 1994
 | singl4      = [[When I Come Around]]
 | singl4datum = 31. 1. 1995
 | singl5      = [[She (Green Day)|She]]
 | singl5datum = 5. 5. 1995 (promo)
}}
}}
'''''Dookie''''' je treći studijski album američke [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[Green Day]]. Objavljen je 1. februara 1994. pod izdavačkom kućom [[Reprise Records]]. To je prvi album Green Daya koji je snimljen s producentom [[Rob Cavallo|Robom Cavallom]]. Snimljen je u oktobru 1993. u [[Fantasy Studios]] u [[Berkeley]]ju ([[Kalifornija]]). Tekstove pjesama uglavnom je napisao [[Billie Joe Armstrong]], a temelji se na njegovim ličnim iskustvima s temama poput dosade, tjeskobe, veza i seksualnosti. Singlovi s albuma su &quot;[[Longview (pjesma)|Longview]]&quot;, &quot;[[Welcome to Paradise]]&quot;, &quot;[[Basket Case (pjesma)|Basket Case]]&quot;, &quot;[[She (Green Day)|She]]&quot; i &quot;[[When I Come Around]]&quot;. &quot;All by Myself&quot; skrivena je pjesma koju izvodi [[Tré Cool]]. ''Dookie'' je 1995. osvojio nagradu [[Grammy]] za najbolji alternativni album''.'' Postigao je i svjetski uspjeh, dostignuvši ​​drugo mjesto u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i prvih pet u nekoliko drugih zemalja; zaslužan je za dovođenje [[Pank rok|pank roka]] do popularnosti i promicanje Green Daya u svjetskoj slavi. Kasnije mu je [[Recording Industry Association of America|RIAA]] dodijelila dijamantni certifikat, a prodano je blizu 20 miliona primjeraka širom svijeta,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://greenday.fm/charts/album-sales/|title=Album Sales|website=GreenDay.fm|language=en|access-date=27. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; što ga čini najprodavanijim albumom grupe i jednim od najprodavanijih albuma na svijetu. Godine 2003. ''[[Rolling Stone]]'' smjestio je ''Dookie'' na 193. mjesto na njihovom spisku &quot;500 najvećih albuma svih vremena&quot;. Godine 2020. ''Rolling Stone'' ponovno je rangirao album na 375. mjesto na ažuriranom spisku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|title=The 500 Greatest Albums of All Time|last=Stone|first=Rolling|last2=Stone|first2=Rolling|date=22. 9. 2020|website=Rolling Stone|language=en-US|access-date=27. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina i snimanje ==
Nakon lokalnog uspjeha drugog studijskog albuma ''[[Kerplunk]]'' (1991), brojne su se izdavačke kuće zainteresirale za Green Day.&lt;ref name=&quot;ultimate albums&quot;&gt;{{cite AV media|publisher=[[VH1]]|title=Ultimate Albums: Green Day's &quot;Dookie&quot;|year=1994}}&lt;/ref&gt; Predstavnici ovih izdavačkih kuća pokušali su namamiti grupu da potpiše za njih pozivom na objed kako bi razgovarali o dogovoru, a jedan je menadžer pozvao grupu i u [[Disneyland]].&lt;ref name=&quot;vh1 behind the music&quot;&gt;{{cite episode|network=VH1|series=[[Behind the Music]]|title=Green Day|year=2001}}&lt;/ref&gt; Grupa je odbijala ponude sve dok se nije sastala s producentom i predstavnikom Reprisea Robom Cavallom. Bili su impresionirani njegovim radom s kolegom iz kalifornijskog benda [[The Muffs]], a kasnije su primijetili da je Cavallo &quot;bio jedina osoba s kojom smo zaista mogli razgovarati i s njom se povezati&quot;.&lt;ref name=&quot;vh1 behind the music&quot; /&gt; Na kraju je grupa napustila svoju nezavisnu izdavačku kuću Lookout! Records u prijateljskim uvjetima i potpisala za Reprise. Potpisivanje za veliku izdavačku kuću navelo je mnoge originalne fanove grupe iz nezavisnog muzičkog kluba [[924 Gilman Street]] da Green Day smatraju da idu &quot;putem novca&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/music/green-day|title=Green Day|website=Billboard|access-date=27. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.greendayauthority.com/TheBand/articles/guitarlegends/page8.jpg|title=What Happened Next...|date=27. 9. 2006|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2021|archive-date=27. 9. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060927120256/http://www.greendayauthority.com/TheBand/articles/guitarlegends/page8.jpg|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Klub je zabranio ulazak Green Dayu nakon potpisivanja. Osvrćući se na to razdoblje, glavni pjevač [[Billie Joe Armstrong]] rekao je za časopis [[Spin (magazin)|''Spin'']] 1999. godine, &quot;Nisam se mogao vratiti na pank scenu, bilo da smo bili najveći uspjeh na svijetu ili najveći neuspjeh [...] Jedino što sam mogao učiniti je sjesti na bicikl i ići naprijed.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Smith|first=RJ|date=august 1999|title=Top 90 Albums of the 90's|journal=SPIN}}&lt;/ref&gt; Cavallo je izabran za glavnog producenta albuma, a [[Jerry Finn]] za miksera. Green Day je dao prvi demo-snimak Cavallu, i nakon što ga je poslušao tokom vožnje automobilom kući osjetio je kako je &quot;naletio na nešto veliko&quot;. Armstrong je tvrdio da je grupa željela stvoriti suh zvuk, &quot;sličan albumu [[Sex Pistols]]a ili prvim albumima [[Black Sabbath]]a.&quot;&lt;ref name=&quot;vh1 interview&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vh1.com/shows/dyn/ultimate_albums/58025/episode_interviews_int.jhtml?start=1|title=Billie Joe Armstrong Interview on VH1|last=|first=|date=|website=|publisher=VH1|archive-url=https://web.archive.org/web/20020809204426/http://www.vh1.com/shows/dyn/ultimate_albums/58025/episode_interviews_int.jhtml?start=1|archive-date=9. 8. 2002|url-status=bot: unknown|access-date=|access-date=31. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; Bend je smatrao da izvorni miks nije zadovoljavajući. Cavallo se složio i remiksiran je u Fantasy Studios u Berkeleyju u Kaliforniji. Armstrong je kasnije rekao o njihovom studijskom iskustvu: &quot;Sve je već bilo napisano, sve što smo morali učiniti je odigrati ga&quot;.

== Pisanje i sastav albuma ==
Većinu sadržaja albuma napisao je Armstrong, osim &quot;Emenius Sleepus&quot; čiji je autor basist [[Mike Dirnt]], te skrivene pjesme &quot;All by Myself&quot;, koju je napisao bubnjar [[Tré Cool]]. Album je dotaknuo različita iskustva članova grupe i uključivao teme poput anksioznosti i napada panike, masturbacije, seksualne orijentacije, dosade, razvoda i bivših djevojaka.

=== Pjesme 1–7 ===
Armstrong je napisao pjesmu &quot;Having a Blast&quot; dok je bio u Clevelandu u junu 1992. godine. Singl &quot;[[Longview]]&quot; imao je poznatu bas-liniju koju je basist Dirnt napisao dok je bio pod utjecajem [[LSD]]-a.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Chris|last=Mundy|title=Green Day: Best New Band|magazine=Rolling Stone|date=26. 1. 1995|url=https://www.rollingstone.com/music/news/best-new-band-green-day-19950126|access-date=31. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; &quot;[[Welcome to Paradise]]&quot;, drugi singl s albuma, izvorno je bio na drugom studijskom albumu grupe, [[Kerplunk|''Kerplunku'']].

Hit singl &quot;[[Basket Case]]&quot;, koji se nalazio na mnogim ljestvicama singlova širom svijeta,&lt;ref name=&quot;everyhit&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com|title=UK album chart archives|last=|first=|date=|website=|publisher=everyhit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070717022953/http://www.everyhit.com/|archive-date=17. 7. 2007|url-status=dead|access-date=|access-date=31. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; također je nadahnut Armstrongovim ličnim iskustvima. Pjesma se bavi Armstrongovim napadima anksioznosti i osjećajima &quot;ludosti&quot; prije nego što mu je dijagnosticiran panični poremećaj. Muzički video snimljen je u napuštenoj psihijatriji.

=== Pjesme 8–14 ===
Radijski singl, &quot;[[She (Green Day pjesma)|She]]&quot;, napisao je Armstrong o bivšoj djevojci koja mu je pokazala feminističku pjesmu s identičnim naslovom. Zauzvrat, Armstrong je napisao stihove pjesme i pokazao joj ih. Kasnije se preselila u Ekvador, što je Armstronga natjeralo da tu pjesmu stavi i na album. Ista bivša djevojka također je tema pjesama &quot;Sassafras Roots&quot; i &quot;Chump&quot;. Posljednji singl, &quot;[[When I Come Around]]&quot;, ponovno je inspiriran ženom, iako je ovaj put riječ o Armstrongovoj supruzi, tadašnjoj djevojci Adrienne. Nakon spora između para Armstrong je ostavio Adrienne da provede neko vrijeme sama. U videozapisu su prikazana tri člana grupe koji noću šetaju Berkeleyjem i San Franciskom, da bi na kraju završili na prvobitnom mjestu. Budući član Green Daya na turnejama, [[Jason White]], snimio je videospot sa svojom tadašnjom djevojkom. Pjesma je bila u prvih top deset singlova grupe na šestom mjestu ljestvice [[Hot 100 Airplay (radijske pjesme)|Hot 100 Airplay]] i ostala je na prvom mjestu ljestvice [[Modern Rock Tracks]] sedam sedmica (dvije sedmice duže od pjesme &quot;Basket Case&quot;). Popela se i na drugo mjesto ljestvica [[Mainstream Rock Tracks]] i [[Mainstream Top 40 (pop pjesme)|Mainstream Top 40]]. Pjesma &quot;Coming Clean&quot; govori o Armstrongovoj pomirljivosti sa njegovom [[Biseksualnost|biseksualnošću]] kada je imao 16 i 17 godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.advocate.com/html/stories/822/822_greenday672_3.asp|title=Interview with The Advocate magazine|last=|first=|date=|website=|publisher=The Advocate|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309020312/http://www.advocate.com/html/stories/822/822_greenday672_3.asp|archive-date=9. 3. 2005|access-date=|access-date=31. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''[[The Advocate]]'' izjavio je da, iako nikada nije imao vezu s muškarcem, njegova seksualnost je &quot;nešto što se u meni pojavljuje kao borba&quot;.

== Omot ==
Ime albuma poziva se na činjenicu da članovi grupe često pate od [[Dijareja|dijareje]], koju su nazvali &quot;tečnim dookiejem&quot;,{{Efn|Riječ &quot;dookie&quot; predstavlja ublaženi žargonski izraz za fekalije. Najbliži prijevod bio bi &quot;kaka&quot;.}} kao rezultat jedenja pokvarene hrane tokom turneje. U početku je grupa željela imenovati album ''Liquid Dookie''; međutim, to se smatralo previše grubim, pa su se odlučili za ime ''Dookie''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rollingstone.com/feature/green-day-dookie-anniversary-things-you-didnt-know-785326/|title=Green Day's 'Dookie': 10 Things You Didn't Know|last=Spanos|first=Brittany|last2=Spanos|first2=Brittany|date=1. 2. 2019|website=Rolling Stone|language=en|access-date=2. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;

Omot albuma East Bay pankera Richieja Buchera izazvao je kontroverze jer je prikazivao bombe koje su bacane na ljude i zgrade. Armstrong je tada objasnio značenje omota:

&lt;blockquote&gt;Želio sam da omot izgleda zaista drugačije. Želio sam da predstavlja [[East Bay]] i odakle dolazimo jer u East Bayu ima dosta umjetnika koji su jednako važni kao i muzika. Pa smo razgovarali s Richiejem Bucherom. Napravio je 7-inčnu naslovnicu za ovu grupu pod nazivom Raooul koja mi se jako svidjela. Godinama svira i u grupama u East Bayu. Jedan tip s fotoaparatom se u zraku slika s bradom. Svakog vikenda slikao je grupe kod Gilmana. Odjeveni lik koji izgleda kao [[Mona Lisa]] jest žena na naslovnici [[Black Sabbath (album)|prvog albuma Black Sabbatha]]. Tu je negdje i gitarist [[AC/DC|AC/DC-]]&lt;nowiki/&gt;a [[Angus Young]]. Grafit s natpisom &quot;Twisted Dog Sisters&quot; odnosi se na te dvije djevojke s Berkelejya. Mislim da je tip koji govori &quot;The fritter, fat boy&quot; referenca na lokalnog policajca.&lt;ref&gt;{{cite episode|number=2|title=Dookie|date=17. 3. 2002|series=Ultimate Albums|network=VH1}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Na zadnjoj naslovnici ranih štampi CD-a nalazila se plišana igračka [[Ernie (Sesame Street)|Ernieja]] iz ''[[Ulica Sezam|Ulice Sezam]],'' koja je izbačena iz kasnijih štampi zbog straha od tužbe; međutim, na kanadskim i evropskim omotima još uvijek se nalazi. Neke glasine sugeriraju da je uklonjena jer je roditelje nagnala na pomisao da je ''Dookie'' album dječijih uspavanki ili da su tvorci ''Ulice Sezam'' tužili Green Day.

== Objava ==
''Dookie'' je objavljen 1. februara 1994. Album je prodat u samo 9.000 primjeraka u prvoj sedmici,&lt;ref name=&quot;rebel&quot;&gt;{{cite book|last=Gaar|first=Gillian|url=https://books.google.com/books?id=bbkSCgAAQBAJ&amp;q=Dookie+green+day+first+week+sales+9%2C000&amp;pg=PT95|title=Green Day: Rebels With a Cause|date=28. 10. 2009|publisher=|year=|isbn=9780857120595|location=|pages=}}&lt;/ref&gt; a komercijalni uspjeh postigao je tek na ljeto 1994. ''Dookie'' se našao na ljestvicama sedam država, zauzevši drugo mjesto na Billboard 200 u Sjedinjenim Američkim Državama, prvo i najviše mjesto na Novom Zelandu, a najniže mjesto u bilo kojoj državi u Ujedinjenom Kraljevstvu na broju 13. Godine 1995. album je dobio nagradu Grammy za najbolji alternativni album, a singlovi &quot;Longview&quot; i &quot;Basket Case&quot; također su nominirani za Grammy.
Tokom 1990-ih album se nastavio dobro prodavati, da bi 1999. dobio dijamantski certifikat;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=tblDiamond|title=Diamond Certified Albums|publisher=RIAA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130725044833/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=tblDiamond|archive-date=25. 7. 2013|url-status=dead|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; do 2013. prodano je preko 20 miliona primjeraka širom svijeta i ostaje najprodavaniji album grupe.&lt;ref name=&quot;Dookieset&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mstarz.com/articles/18338/20130823/green-day-dookie-set-billie-joe-armstrong-rockers-perform-1994-album-in-entirety-for-london-show-watch.htm|title=Green Day 'Dookie' Set: Billie Joe Armstrong &amp; Rockers Perform 1994 Album In Entirety For London Show [WATCH&amp;#93; : Music News|last=|first=|date=23. 8. 2013|website=|publisher=Mstarz|archive-url=https://web.archive.org/web/20151017050444/http://www.mstarz.com/articles/18338/20130823/green-day-dookie-set-billie-joe-armstrong-rockers-perform-1994-album-in-entirety-for-london-show-watch.htm|archive-date=17. 10. 2015|url-status=dead|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
Bill Lamb na [[About.com]] smatra ga albumom, koji s vremenom postaje sve bolji, nazivajući ga &quot;jednim od vodećih albuma devedesetih&quot;.&lt;ref name=&quot;about&quot;&gt;{{cite web|url=http://top40.about.com/od/artistsdk/gr/greendaydookie.htm|title=Green Day – Dookie|last=Lamb|first=Bill|date=17. 7. 2013|publisher=[[About.com|Top40.about.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130909141042/http://top40.about.com/od/artistsdk/gr/greendaydookie.htm|archive-date=9. 9. 2013|url-status=dead|access-date=12. 8. 2013}}&lt;/ref&gt; [[Stephen Thomas Erlewine]] iz [[AllMusica]] opisao je ''Dookie'' kao &quot;zvjezdani komad modernog panka kojeg su mnogi pokušavali oponašati, ali niko nije imao koristi&quot;. Godine 1994. ''[[Time (časopis)|Time]]'' je ''Dookieja'' proglasio trećim najboljim albumom godine i najboljim rok albumom 1994. godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,982060,00.html|title=The Best Music of 1994|access-date=21. 7. 2007|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=26. 12. 1994|archive-date=12. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012173853/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,982060,00.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Jon Pareles iz ''[[The New York Times]]a'', početkom 1995. godine, opisao je zvuk ''Dookieja'' kao: &quot;Pank se pretvara u pop s brzim, smiješnim, dopadljivim, snažnim pjesmama; apatija rijetko zvuči tako strastveno.&quot;&lt;ref name=&quot;NYT&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1995/01/05/arts/the-pop-life-591095.html|title=The Pop Life|access-date=21. 7. 2007|newspaper=New York Times|first=Jon|last=Pareles|date=5. 1. 1995}}&lt;/ref&gt; Paul Evans iz [[Rolling Stone|''Rolling Stonea'']] opisao je Green Day kao &quot;uvjerljiv, uglavnom zato što je pun hladnih protuvrijednosti: krivnja, samosažaljenje, arogantna mržnja prema sebi, humor, narcizam, zabava&quot;.&lt;ref name=&quot;RS&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/dookie-19980202|title=Green Day|last=|first=|date=|work=Rolling Stone|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20120917021338/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/dookie-19980202|archive-date=17. 9. 2012|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Bend u početku nije odgovorio na ove komentare, ali je kasnije tvrdio da &quot;samo pokušavaju biti svoji&quot; i da &quot;to je naša grupa, možemo raditi što god želimo&quot;. Dirnt je tvrdio da je sljedeći album ''Insomniac'', jedan od najtežih albuma grupe, puštanje bijesa na sve kritike kritičara i bivših fanova. Thomas Nassiff iz [[Fuse (TV kanal)|''Fusea'']] naveo ga je kao najvažniji pop-pank album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fuse.tv/2014/01/green-day-dookie-20-years|title=Green Day's 'Dookie' Turns 20: Musicians Revisit the Punk Classic – Features – Fuse|last=|first=|date=|work=Fuse|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20150223080343/http://www.fuse.tv/2014/01/green-day-dookie-20-years|archive-date=23. 2. 2015|url-status=dead|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; U maju 2014. godine, ''Loudwire'' je ''Dookieja'' smjestio na prvo mjesto spiska &quot;deset najboljih hard rok albuma iz 1994.&quot;.&lt;ref name=&quot;loudwiretop10&quot;&gt;{{cite web|url=http://loudwire.com/best-hard-rock-albums-1994/|title=10 Best Hard Rock Albums of 1994|last=|first=|date=20. 5. 2014|work=[[Loudwire]]|publisher=|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; ''Guitar World'' svrstao je ''Dookieja'' na 13. mjesto njihovog spiska &quot;Superunknown: 50 Iconic Albums That Defined 1994&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.guitarworld.com/superunknown-50-iconic-albums-defined-1994|title=Superunknown: 50 Iconic Albums That Defined 1994|last=|first=|date=14. 7. 2014|work=[[Guitar World|GuitarWorld.com]]|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20140715053900/http://www.guitarworld.com/superunknown-50-iconic-albums-defined-1994|archive-date=15. 7. 2014|url-status=dead|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nastupi uživo ==
Odmah nakon objave ''Dookieja'', grupa je krenula na međunarodnu turneju za koju su koristili bibliobus koji je pripadao ocu [[Tré Cool|Tréa Coola]] kako bi putovali po Sjedinjenim Američkim Državama gdje je turneja i započela. Milioni ljudi vidjeli su nastup Green Daya na [[Woodstock '94|Woodstocku '94]] na [[pay-per-view]] što je pomoglo grupi da privuče još fanova. Na ovom događaju održana je zloglasna&lt;ref name=&quot;vh1 freakiest2&quot;&gt;[[VH1]]'s VH1 40 Freakiest Concert Moments: #40 Mudstock&amp;nbsp;– 2006&lt;/ref&gt; blatna &quot;borba&quot; između grupe i publike, koja se nastavila i nakon nastupa Green Daya.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.chiff.com/pop-culture/green-day.htm|title=Wood Stock 1994 Mudfight description|last=|first=|date=|website=|publisher=Chiff|archive-url=https://web.archive.org/web/20070703135203/http://www.chiff.com/pop-culture/green-day.htm|archive-date=3. 7. 2007|url-status=dead|access-date=|access-date=8. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Tokom borbe, zaštitnik je Dirnta oborio na zemlju misleći da je obožavalac, te mu tako ozljedio ruku i slomio dva zuba.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.songfacts.com/detail.php?id=4232|title=When I Come Around Facts|last=|first=|date=|website=|publisher=Song Facts|access-date=|access-date=8. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Grupa je također nastupila na [[Lollapalooza|Lollapaloozi]] i Z100 Acoustic Christmasu na [[Madison Square Garden]]u. Nakon turneje po Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, grupa je odsvirala nekoliko koncerta u Evropi, prije nego što je započelo snimanje narednog albuma ''[[Insomniac (Green Day)|Insomniac]]''. Tokom turneje Armstrong je bio prilično nostalgičan. Njegova supruga Adrienne Armstrong, s kojom se oženio nedugo nakon objavljivanja ''Dookieja'', bila je trudna tokom većeg dijela turneje, a Armstrong je bio uznemiren zbog nemogućnosti da joj pomogne.

''Dookie'' je 2013. godine u cijelosti predsravljen u nekim evropskim gradovima kao proslava predstojeće 20. godišnjice albuma. Dana 30. oktobra 2019. je ''Dookie'' za 25. godišnjicu također u cijelosti odsviran u [[Madrid]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://consequenceofsound.net/2019/10/green-day-dookie-full-album-performance-madrid/|title=Green Day celebrate 25th anniversary of Dookie with full album performance in Madrid: Watch|date=31. 10. 2019|website=Consequence of Sound|language=en|access-date=1. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
Sve tekstove napisao je [[Billie Joe Armstrong]], osim gdje je označeno; svu muziku izvodi [[Green Day]].

{{tracklist
| title1   = Burnout
| length1  = 2:07
| title2   = Having a Blast
| length2  = 2:44
| title3   = Chump
| length3  = 2:54
| title4   = [[Longview (pjesma)|Longview]]
| length4  = 3:59
| title5   = [[Welcome to Paradise]]
| note5    = novi snimak
| length5  = 3:44
| title6   = Pulling Teeth
| length6  = 2:30
| title7   = [[Basket Case (pjesma)|Basket Case]]
| length7  = 3:01
| title8   = [[She (Green Day)|She]]
| length8  = 2:14
| title9   = Sassafras Roots
| length9  = 2:37
| title10  = [[When I Come Around]]
| length10 = 2:58
| title11  = Coming Clean
| length11 = 1:34
| title12  = Emenius Sleepus
| note12   = [[Mike Dirnt]]
| length12 = 1:43
| title13  = In the End
| length13 = 1:46
| title14  = F.O.D.
| note14   = pjesma završava na 2:50, a nakon toga slijedi skrivena pjesma &quot;All by Myself&quot; koju je napisao i izvodi bubnjar Tré Cool, koja počinje na 4:07
| length14 = 5:46
| total_length = 39:38
}}
{{tracklist
| headline = Digitalna verzija
| total_length = 38:22
| title14 = F.O.D.
| length14 = 2:50
| title15 = All by Myself
| note15 = napisao i izvodi [[Tré Cool]]
| length15 = 1:40
}}

== Sastav ==
'''Green Day'''

* [[Billie Joe Armstrong]]&amp;nbsp;– vokal, gitara
* [[Mike Dirnt]]&amp;nbsp;– bas-gitara, prateći vokal
* [[Tré Cool]]&amp;nbsp;– bubnjevi, gitara i vokal na &quot;All by Myself&quot;

'''Tehnička produkcija'''&lt;ref name=&quot;discogscredits&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Green-Day-Dookie/release/1770697|title=Green Day – Dookie (Vinyl, LP, Album) at Discogs|last=|first=|date=|website=|publisher=[[Discogs]]|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;musicbrainz&quot;&gt;{{cite web|url=http://musicbrainz.org/release/17ca17ed-f061-4d5b-97e2-848d85e47d95|title=Release &quot;Dookie&quot; by Green Day – MusicBrainz|last=|first=|date=|website=|publisher=[[MusicBrainz]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150917165503/http://musicbrainz.org/release/17ca17ed-f061-4d5b-97e2-848d85e47d95|archive-date=17. 9. 2015|url-status=dead|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

* [[Rob Cavallo]], Green Day&amp;nbsp;– producent, mikser
* [[Jerry Finn]]&amp;nbsp;– miksanje
* Neill King&amp;nbsp;– inženjer&lt;ref name=&quot;sos&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.soundonsound.com/people/green-day-basket-case|title=Green Day: 'Basket Case' –|last=|first=|date=|website=|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20161108083257/http://www.soundonsound.com/people/green-day-basket-case|archive-date=8. 11. 2018|url-status=dead|access-date=}}&lt;/ref&gt;
* Casey McCrankin&amp;nbsp;– inženjer
* Richie Bucher&amp;nbsp;– dizajn omota
* [[Ken Schles]]&amp;nbsp;– fotografija
* Pat Hynes&amp;nbsp;– dizajn brošura

== Ljestvice ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ljestvice (1994–95)
! style=&quot;width:5em;line-height:1.3&quot; |Najviša pozicija
|-
|[[Australian Albums Chart|Australija]]&lt;ref name=&quot;Discography Green Day&quot;&gt;{{cite web|url=http://australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Green+Day|title=Discography Green Day|publisher=australian-charts.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20090616234540/http://australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Green%20Day|archive-date=16. 9. 2009|url-status=dead|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Ljestvica albuma u Austriji|Austrija]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Dookie&amp;cat=a|title=Green Day - Dookie|publisher=austriancharts.at}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
|[[Canadian Albums Chart|Kanada]]&lt;ref name=&quot;www.collectionscanada.gc.ca 028020-119&quot;&gt;{{cite magazine|url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?brws_s=1&amp;file_num=nlc008388.2714&amp;type=1&amp;interval=24&amp;PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5|title=Top Albums/CDs&amp;nbsp;– Volume 60, No. 25, January 23, 1995|magazine=[[RPM (magazine)|RPM]]|access-date=29. 11. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121020201150/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?brws_s=1&amp;file_num=nlc008388.2714&amp;type=1&amp;interval=24&amp;PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5|archive-date=20. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Ljestvica albuma u Njemačkoj|Njemačka]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
|[[Zvanična finska lista|Finska]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Dookie&amp;cat=a|title=Green Day - Dookie (Album)|publisher=finnishcharts.com}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
|-
|[[Irish Albums Chart|Irska]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |38
|-
|[[Ljestvica albuma u Italiji|Italija]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Dookie&amp;cat=a|title=Green Day - Dookie (Album)|publisher=italiancharts.com}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |45
|-
|[[Recording Industry Association of New Zealand|Novi Zeland]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://charts.nz/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Dookie&amp;cat=a|title=Green Day - Dookie|publisher=charts.nz}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Ljestvica albuma u Španiji|Španija]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=vAsEAAAAMBAJ&amp;q=Green+Day+Dookie&amp;pg=PA69|title=Hits of the World – Spain|date=13. 5. 1995|work=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|publisher=Nielsen Business Media, Inc.|page=60|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot; |6
|-
|[[Sverigetopplistan|Švedska]]&lt;ref name=&quot;swedenalbum&quot;&gt;{{cite web|url=http://hitparad.se/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Dookie&amp;cat=a|title=Swedish album chart archives|publisher=hitparad.se|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
|-
|UK Albumi ([[Official Charts Company|OCC]])&lt;ref name=&quot;UKalbumschart&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/artist/_/green%20day/|title=GREEN DAY – Artist – Official Charts|publisher=[[Official Charts Company]]}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |13
|-
|SAD [[Billboard 200|''Billboard'' 200]]&lt;ref name=&quot;billboard200&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.billboard.com/artist/303108/green-day/chart?f=305|title=Green Day – Chart history – Billboard|work=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|publisher=[[Prometheus Global Media]]|access-date=1. 2. 2021|archive-date=22. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122000543/https://www.billboard.com/artist/303108/green-day/chart?f=305|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|}

=== Godišnje ljestvice ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! scope=&quot;col&quot; |Ljestvice (1995)
! scope=&quot;col&quot; |Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Euro Top 100 Albuma ([[Music &amp; Media]])&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=23. 12. 1995|title=Year End Sales Charts – European Top 100 Albums 1995|url=https://www.americanradiohistory.com/hd2/IDX-Business/Music/Archive-Music-Media-IDX/IDX/90s/95/MM-1995-12-23-OCR-Page-0014.pdf#search=%22nirvana%20unplugged%22|magazine=[[Music &amp; Media]]|page=14|access-date=29. 7. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|7
|-
| align=&quot;left&quot; |Njemačka&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.offiziellecharts.de/charts/album-jahr/for-date-1995|title=Top 100 Album-Jahrescharts|publisher=[[GfK Entertainment]]|language=de|access-date=13. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot; |6
|}

=== Decenijske ljestvice ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ljestvice (1990–1999)
!Pozicija
|-
|SAD ''Billboard'' 200&lt;ref name=&quot;1990sbb&quot;&gt;{{cite book|author=Geoff Mayfield|first=|url=https://books.google.com/books?id=9w0EAAAAMBAJ&amp;pg=RA1-PA4|title=1999 The Year in Music Totally '90s: Diary of a Decade&amp;nbsp;– The listing of Top Pop Albums of the '90s &amp; Hot 100 Singles of the '90s|date=15. 12. 1999|publisher=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|year=|isbn=|location=|pages=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |33
|}

=== Singlovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Godina
! rowspan=&quot;2&quot; |Pjesma
! colspan=&quot;7&quot; |Najviše pozicije na ljestvicama
|-
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[Alternative Airplay|US Modern]]
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[Alternative Airplay|US Main]]
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[UK Singles Chart|UK]]
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[Kanada|KAN]]&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.2655&amp;type=1&amp;interval=30&amp;PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5|title=Top Singles&amp;nbsp;– Volume 60, No. 17, November 14, 1994|magazine=[[RPM (magazine)|RPM]]|access-date=26. 10. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121020005447/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.2655&amp;type=1&amp;interval=30&amp;PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5|archive-date=20. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.8002&amp;type=1&amp;interval=30&amp;PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5|title=Top Singles&amp;nbsp;– Volume 61, No. 3, February 20, 1995|magazine=[[RPM (magazine)|RPM]]|access-date=26. 10. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121020005452/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.8002&amp;type=1&amp;interval=30&amp;PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5|archive-date=20. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[Švedska|ŠVE]]
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[Novi Zeland|NZ]]
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[Francuska|FRA]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Dookie&amp;cat=a|title=Green Day French single chart history|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|access-date=16. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|1994.
|&quot;[[Longview (pjesma)|Longview]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |13
| style=&quot;text-align:center;&quot; |30
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
|-
|1994.
|&quot;[[Welcome to Paradise]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |7
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |20
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |21
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
|-
|1994.
|&quot;[[Basket Case (pjesma)|Basket Case]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |9
| style=&quot;text-align:center;&quot; |7
| style=&quot;text-align:center;&quot; |12
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |21
| style=&quot;text-align:center;&quot; |35
|-
|1995.
|&quot;[[When I Come Around]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| style=&quot;text-align:center;&quot; |27
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |28
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
|-
|1995.
|&quot;[[She (Green Day)|She]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
| style=&quot;text-align:center;&quot; |18
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
|}

== Certifikati ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Regija
!Certifikat
!Certificiranih jednica / prodaja
|-
!Argentina (CAPIF)&lt;ref name=&quot;capif&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.capif.org.ar/Default.asp?PerDesde_MM=0&amp;PerDesde_AA=0&amp;PerHasta_MM=0&amp;PerHasta_AA=0&amp;interprete=&amp;album=&amp;LanDesde_MM=1&amp;LanDesde_AA=1980&amp;LanHasta_MM=12&amp;LanHasta_AA=2010&amp;Galardon=O&amp;Tipo=1&amp;ACCION2=+Buscar+&amp;ACCION=Buscar&amp;CO=5&amp;CODOP=ESOP|title=Discos de oro y platino|publisher=[[Cámara Argentina de Productores de Fonogramas y Videogramas]]|language=es|archive-url=https://archive.is/20110706084844/http://www.capif.org.ar/Default.asp?PerDesde_MM=0&amp;PerDesde_AA=0&amp;PerHasta_MM=0&amp;PerHasta_AA=0&amp;interprete=&amp;album=&amp;LanDesde_MM=1&amp;LanDesde_AA=1980&amp;LanHasta_MM=12&amp;LanHasta_AA=2010&amp;Galardon=O&amp;Tipo=1&amp;ACCION2=+Buscar+&amp;ACCION=Buscar&amp;CO=5&amp;CODOP=ESOP|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead|access-date=8. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;
|Platina
|60.000
|-
!Australija (ARIA)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.auALBUMaccreds2011.htm|title=ARIA Charts – Accreditations – 2011 Albums|date=1. 8. 2020|website=|access-date=8. 4. 2021|archive-date=10. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110710062221/http://aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.auALBUMaccreds2011.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
|5× platina
|350.000
|-
!Austrija (IFPI Austrija)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ifpi.at/auszeichnungen/|title=Auszeichnungen Archiv|website=IFPI Austria - Verband der österreichischen Musikwirtschaft|language=de-DE|access-date=10. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;
|Platina
|50.000
|-
!Belgija (BEA)
|Zlatni
|25.000
|-
!Brazil (Pro-Música Brazil)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pro-musicabr.org.br/home/certificados/?busca_artista=Green+Day&amp;tmidia=1|title=CERTIFICADOS – Pro-Música Brasil|website=pro-musicabr.org.br|access-date=10. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;
|Zlatni
|100.000
|-
!Kanada (Music Canada)
|Dijamantni
|1.000.000
|-
!Danska (IFPI Danska)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ifpi.dk/node/9718|title=Green Day &quot;Dookie&quot; {{!}} IFPI|website=ifpi.dk|access-date=10. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;
|4× platina
|80.000
|-
!Finska (Musiikkituottajat)
|Zlatni
|35.205
|-
!Francuska (SNEP)
|Zlatni
|100.000
|-
!Njemačka (BVMI)
|3× zlatni
|750.000
|-
!Irska (IRMA)
|4× platina
|60.000
|-
!Italija (FIMI)
&lt;small&gt;''prodaja od 2009.''&lt;/small&gt;
|Zlatni
|25.000
|-
!Japan (RIAJ)
|Platina
|200.000
|-
!Nizozemska (NVPI)
|Zlatni
|50.000
|-
!Poljska (ZPAV)
|Zlatni
|50.000
|-
!Španija (PROMUSICAE)
|Platina
|100.000
|-
!Švedska (GLF)
|Zlatni
|50.000
|-
!Švicarska (IFPI Švicarska)
|Zlatni
|25.000
|-
!Ujedinjeno Kraljevstvo (BPI)
|3× platina
|900.000
|-
!Sjedinjene Države (RIAA)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.riaa.com/gold-platinum/|title=Gold &amp; Platinum|website=RIAA|language=en-US|access-date=10. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;
|Dijamantni
|10.000.000
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Sažetak
|-
!Evropa (IFPI)
|2× platina
|2.000.000
|}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.discogs.com/Green-Day-Dookie/master/33170 ''Dookie''] na [[Discogs]]u

{{Green Day}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Albumi Reprise Recordsa]]
[[Kategorija:Albumi Green Daya]]
[[Kategorija:Albumi iz 1994.]]</text>
      <sha1>sokeoazww1v4vqh4p7vx95wafcpnohy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428986</id>
      <parentid>3428979</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:07:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35246" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Dookie
| vrsta           = Studijski album
| pozadina        = studio
| izvođač_gen     = [[Green Day]]a
| slika           = Omot Dookiea.jpg
| objavljen       = 1. februar 1994.
| snimljen        = august – oktobar 1993.
| mjesto          = [[Berkeley]], [[Kalifornija]]
| studio          = [[Fantasy Studios]]
| žanr            = {{flatlist|
* [[pank-rok]]
* [[pop-pank]]
* {{nowrap|[[alternativni rok]]}}
}}
| trajanje        = 39:38
| izdavač         = [[Reprise Records|Reprise]]
| producent       = {{flatlist|
* [[Rob Cavallo]]
* Green Day
}}
| prethodni_album = ''[[Kerplunk (album)|Kerplunk]]''&lt;br&gt;(1991)
| ovaj_album      = '''''Dookie'''''&lt;br&gt;(1994)
| sljedeći_album  = ''[[Insomniac (Green Day)|Insomniac]]''&lt;br&gt;(1995)
| dodatno      = {{Singlovi
 | naziv       = Dookie
 | vrsta       = studio
 | singl1      = [[Longview (Green Day)|Longview]]
 | singl1datum = 1. 2. 1994
 | singl2      = [[Basket Case (Green Day)|Basket Case]]
 | singl2datum = august 1994.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Day: A Musical Biography|publisher=ABC-CLIO|year=2010|page=58|isbn=978-0313365973}}&lt;/ref&gt;
 | singl3      = [[Welcome to Paradise]]
 | singl3datum = 4. 10. 1994
 | singl4      = [[When I Come Around]]
 | singl4datum = 31. 1. 1995
 | singl5      = [[She (Green Day)|She]]
 | singl5datum = 5. 5. 1995 (promo)
}}
}}
'''''Dookie''''' je treći studijski album američke [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[Green Day]]. Objavljen je 1. februara 1994. pod izdavačkom kućom [[Reprise Records]]. To je prvi album Green Daya koji je snimljen s producentom [[Rob Cavallo|Robom Cavallom]]. Snimljen je u oktobru 1993. u [[Fantasy Studios]] u [[Berkeley]]ju ([[Kalifornija]]). Tekstove pjesama uglavnom je napisao [[Billie Joe Armstrong]], a temelji se na njegovim ličnim iskustvima s temama poput dosade, tjeskobe, veza i seksualnosti. Singlovi s albuma su &quot;[[Longview (pjesma)|Longview]]&quot;, &quot;[[Welcome to Paradise]]&quot;, &quot;[[Basket Case (pjesma)|Basket Case]]&quot;, &quot;[[She (Green Day)|She]]&quot; i &quot;[[When I Come Around]]&quot;. &quot;All by Myself&quot; skrivena je pjesma koju izvodi [[Tré Cool]]. ''Dookie'' je 1995. osvojio nagradu [[Grammy]] za najbolji alternativni album''.'' Postigao je i svjetski uspjeh, dostignuvši ​​drugo mjesto u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i prvih pet u nekoliko drugih zemalja; zaslužan je za dovođenje [[Pank rok|pank roka]] do popularnosti i promicanje Green Daya u svjetskoj slavi. Kasnije mu je [[Recording Industry Association of America|RIAA]] dodijelila dijamantni certifikat, a prodano je blizu 20 miliona primjeraka širom svijeta,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://greenday.fm/charts/album-sales/|title=Album Sales|website=GreenDay.fm|language=en|access-date=27. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; što ga čini najprodavanijim albumom grupe i jednim od najprodavanijih albuma na svijetu. Godine 2003. ''[[Rolling Stone]]'' smjestio je ''Dookie'' na 193. mjesto na njihovom spisku &quot;500 najvećih albuma svih vremena&quot;. Godine 2020. ''Rolling Stone'' ponovno je rangirao album na 375. mjesto na ažuriranom spisku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|title=The 500 Greatest Albums of All Time|last=Stone|first=Rolling|last2=Stone|first2=Rolling|date=22. 9. 2020|website=Rolling Stone|language=en-US|access-date=27. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina i snimanje ==
Nakon lokalnog uspjeha drugog studijskog albuma ''[[Kerplunk]]'' (1991), brojne su se izdavačke kuće zainteresirale za Green Day.&lt;ref name=&quot;ultimate albums&quot;&gt;{{cite AV media|publisher=[[VH1]]|title=Ultimate Albums: Green Day's &quot;Dookie&quot;|year=1994}}&lt;/ref&gt; Predstavnici ovih izdavačkih kuća pokušali su namamiti grupu da potpiše za njih pozivom na objed kako bi razgovarali o dogovoru, a jedan je menadžer pozvao grupu i u [[Disneyland]].&lt;ref name=&quot;vh1 behind the music&quot;&gt;{{cite episode|network=VH1|series=[[Behind the Music]]|title=Green Day|year=2001}}&lt;/ref&gt; Grupa je odbijala ponude sve dok se nije sastala s producentom i predstavnikom Reprisea Robom Cavallom. Bili su impresionirani njegovim radom s kolegom iz kalifornijskog benda [[The Muffs]], a kasnije su primijetili da je Cavallo &quot;bio jedina osoba s kojom smo zaista mogli razgovarati i s njom se povezati&quot;.&lt;ref name=&quot;vh1 behind the music&quot; /&gt; Na kraju je grupa napustila svoju nezavisnu izdavačku kuću Lookout! Records u prijateljskim uvjetima i potpisala za Reprise. Potpisivanje za veliku izdavačku kuću navelo je mnoge originalne fanove grupe iz nezavisnog muzičkog kluba [[924 Gilman Street]] da Green Day smatraju da idu &quot;putem novca&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/music/green-day|title=Green Day|website=Billboard|access-date=27. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.greendayauthority.com/TheBand/articles/guitarlegends/page8.jpg|title=What Happened Next...|date=27. 9. 2006|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2021|archive-date=27. 9. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060927120256/http://www.greendayauthority.com/TheBand/articles/guitarlegends/page8.jpg|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Klub je zabranio ulazak Green Dayu nakon potpisivanja. Osvrćući se na to razdoblje, glavni pjevač [[Billie Joe Armstrong]] rekao je za časopis [[Spin (magazin)|''Spin'']] 1999. godine, &quot;Nisam se mogao vratiti na pank scenu, bilo da smo bili najveći uspjeh na svijetu ili najveći neuspjeh [...] Jedino što sam mogao učiniti je sjesti na bicikl i ići naprijed.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Smith|first=RJ|date=august 1999|title=Top 90 Albums of the 90's|journal=SPIN}}&lt;/ref&gt; Cavallo je izabran za glavnog producenta albuma, a [[Jerry Finn]] za miksera. Green Day je dao prvi demo-snimak Cavallu, i nakon što ga je poslušao tokom vožnje automobilom kući osjetio je kako je &quot;naletio na nešto veliko&quot;. Armstrong je tvrdio da je grupa željela stvoriti suh zvuk, &quot;sličan albumu [[Sex Pistols]]a ili prvim albumima [[Black Sabbath]]a.&quot;&lt;ref name=&quot;vh1 interview&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vh1.com/shows/dyn/ultimate_albums/58025/episode_interviews_int.jhtml?start=1|title=Billie Joe Armstrong Interview on VH1|last=|first=|date=|website=|publisher=VH1|archive-url=https://web.archive.org/web/20020809204426/http://www.vh1.com/shows/dyn/ultimate_albums/58025/episode_interviews_int.jhtml?start=1|archive-date=9. 8. 2002|url-status=bot: unknown|access-date=|access-date=31. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; Bend je smatrao da izvorni miks nije zadovoljavajući. Cavallo se složio i remiksiran je u Fantasy Studios u Berkeleyju u Kaliforniji. Armstrong je kasnije rekao o njihovom studijskom iskustvu: &quot;Sve je već bilo napisano, sve što smo morali učiniti je odigrati ga&quot;.

== Pisanje i sastav albuma ==
Većinu sadržaja albuma napisao je Armstrong, osim &quot;Emenius Sleepus&quot; čiji je autor basist [[Mike Dirnt]], te skrivene pjesme &quot;All by Myself&quot;, koju je napisao bubnjar [[Tré Cool]]. Album je dotaknuo različita iskustva članova grupe i uključivao teme poput anksioznosti i napada panike, masturbacije, seksualne orijentacije, dosade, razvoda i bivših djevojaka.

=== Pjesme 1–7 ===
Armstrong je napisao pjesmu &quot;Having a Blast&quot; dok je bio u Clevelandu u junu 1992. godine. Singl &quot;[[Longview]]&quot; imao je poznatu bas-liniju koju je basist Dirnt napisao dok je bio pod utjecajem [[LSD]]-a.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Chris|last=Mundy|title=Green Day: Best New Band|magazine=Rolling Stone|date=26. 1. 1995|url=https://www.rollingstone.com/music/news/best-new-band-green-day-19950126|access-date=31. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; &quot;[[Welcome to Paradise]]&quot;, drugi singl s albuma, izvorno je bio na drugom studijskom albumu grupe, [[Kerplunk|''Kerplunku'']].

Hit singl &quot;[[Basket Case]]&quot;, koji se nalazio na mnogim ljestvicama singlova širom svijeta,&lt;ref name=&quot;everyhit&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com|title=UK album chart archives|last=|first=|date=|website=|publisher=everyhit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070717022953/http://www.everyhit.com/|archive-date=17. 7. 2007|url-status=dead|access-date=|access-date=31. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; također je nadahnut Armstrongovim ličnim iskustvima. Pjesma se bavi Armstrongovim napadima anksioznosti i osjećajima &quot;ludosti&quot; prije nego što mu je dijagnosticiran panični poremećaj. Muzički video snimljen je u napuštenoj psihijatriji.

=== Pjesme 8–14 ===
Radijski singl, &quot;[[She (Green Day pjesma)|She]]&quot;, napisao je Armstrong o bivšoj djevojci koja mu je pokazala feminističku pjesmu s identičnim naslovom. Zauzvrat, Armstrong je napisao stihove pjesme i pokazao joj ih. Kasnije se preselila u Ekvador, što je Armstronga natjeralo da tu pjesmu stavi i na album. Ista bivša djevojka također je tema pjesama &quot;Sassafras Roots&quot; i &quot;Chump&quot;. Posljednji singl, &quot;[[When I Come Around]]&quot;, ponovno je inspiriran ženom, iako je ovaj put riječ o Armstrongovoj supruzi, tadašnjoj djevojci Adrienne. Nakon spora između para Armstrong je ostavio Adrienne da provede neko vrijeme sama. U videozapisu su prikazana tri člana grupe koji noću šetaju Berkeleyjem i San Franciskom, da bi na kraju završili na prvobitnom mjestu. Budući član Green Daya na turnejama, [[Jason White]], snimio je videospot sa svojom tadašnjom djevojkom. Pjesma je bila u prvih top deset singlova grupe na šestom mjestu ljestvice [[Hot 100 Airplay (radijske pjesme)|Hot 100 Airplay]] i ostala je na prvom mjestu ljestvice [[Modern Rock Tracks]] sedam sedmica (dvije sedmice duže od pjesme &quot;Basket Case&quot;). Popela se i na drugo mjesto ljestvica [[Mainstream Rock Tracks]] i [[Mainstream Top 40 (pop pjesme)|Mainstream Top 40]]. Pjesma &quot;Coming Clean&quot; govori o Armstrongovoj pomirljivosti sa njegovom [[Biseksualnost|biseksualnošću]] kada je imao 16 i 17 godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.advocate.com/html/stories/822/822_greenday672_3.asp|title=Interview with The Advocate magazine|last=|first=|date=|website=|publisher=The Advocate|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309020312/http://www.advocate.com/html/stories/822/822_greenday672_3.asp|archive-date=9. 3. 2005|access-date=|access-date=31. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''[[The Advocate]]'' izjavio je da, iako nikada nije imao vezu s muškarcem, njegova seksualnost je &quot;nešto što se u meni pojavljuje kao borba&quot;.

== Omot ==
Ime albuma poziva se na činjenicu da članovi grupe često pate od [[Dijareja|dijareje]], koju su nazvali &quot;tečnim dookiejem&quot;,{{Efn|Riječ &quot;dookie&quot; predstavlja ublaženi žargonski izraz za fekalije. Najbliži prijevod bio bi &quot;kaka&quot;.}} kao rezultat jedenja pokvarene hrane tokom turneje. U početku je grupa željela imenovati album ''Liquid Dookie''; međutim, to se smatralo previše grubim, pa su se odlučili za ime ''Dookie''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rollingstone.com/feature/green-day-dookie-anniversary-things-you-didnt-know-785326/|title=Green Day's 'Dookie': 10 Things You Didn't Know|last=Spanos|first=Brittany|last2=Spanos|first2=Brittany|date=1. 2. 2019|website=Rolling Stone|language=en|access-date=2. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;

Omot albuma East Bay pankera Richieja Buchera izazvao je kontroverze jer je prikazivao bombe koje su bacane na ljude i zgrade. Armstrong je tada objasnio značenje omota:

&lt;blockquote&gt;Želio sam da omot izgleda zaista drugačije. Želio sam da predstavlja [[East Bay]] i odakle dolazimo jer u East Bayu ima dosta umjetnika koji su jednako važni kao i muzika. Pa smo razgovarali s Richiejem Bucherom. Napravio je 7-inčnu naslovnicu za ovu grupu pod nazivom Raooul koja mi se jako svidjela. Godinama svira i u grupama u East Bayu. Jedan tip s fotoaparatom se u zraku slika s bradom. Svakog vikenda slikao je grupe kod Gilmana. Odjeveni lik koji izgleda kao [[Mona Lisa]] jest žena na naslovnici [[Black Sabbath (album)|prvog albuma Black Sabbatha]]. Tu je negdje i gitarist [[AC/DC|AC/DC-]]&lt;nowiki/&gt;a [[Angus Young]]. Grafit s natpisom &quot;Twisted Dog Sisters&quot; odnosi se na te dvije djevojke s Berkelejya. Mislim da je tip koji govori &quot;The fritter, fat boy&quot; referenca na lokalnog policajca.&lt;ref&gt;{{cite episode|number=2|title=Dookie|date=17. 3. 2002|series=Ultimate Albums|network=VH1}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Na zadnjoj naslovnici ranih štampi CD-a nalazila se plišana igračka [[Ernie (Sesame Street)|Ernieja]] iz ''[[Ulica Sezam|Ulice Sezam]],'' koja je izbačena iz kasnijih štampi zbog straha od tužbe; međutim, na kanadskim i evropskim omotima još uvijek se nalazi. Neke glasine sugeriraju da je uklonjena jer je roditelje nagnala na pomisao da je ''Dookie'' album dječijih uspavanki ili da su tvorci ''Ulice Sezam'' tužili Green Day.

== Objava ==
''Dookie'' je objavljen 1. februara 1994. Album je prodat u samo 9.000 primjeraka u prvoj sedmici,&lt;ref name=&quot;rebel&quot;&gt;{{cite book|last=Gaar|first=Gillian|url=https://books.google.com/books?id=bbkSCgAAQBAJ&amp;q=Dookie+green+day+first+week+sales+9%2C000&amp;pg=PT95|title=Green Day: Rebels With a Cause|date=28. 10. 2009|publisher=|year=|isbn=9780857120595|location=|pages=}}&lt;/ref&gt; a komercijalni uspjeh postigao je tek na ljeto 1994. ''Dookie'' se našao na ljestvicama sedam država, zauzevši drugo mjesto na Billboard 200 u Sjedinjenim Američkim Državama, prvo i najviše mjesto na Novom Zelandu, a najniže mjesto u bilo kojoj državi u Ujedinjenom Kraljevstvu na broju 13. Godine 1995. album je dobio nagradu Grammy za najbolji alternativni album, a singlovi &quot;Longview&quot; i &quot;Basket Case&quot; također su nominirani za Grammy.
Tokom 1990-ih album se nastavio dobro prodavati, da bi 1999. dobio dijamantski certifikat;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=tblDiamond|title=Diamond Certified Albums|publisher=RIAA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130725044833/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=tblDiamond|archive-date=25. 7. 2013|url-status=dead|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; do 2013. prodano je preko 20 miliona primjeraka širom svijeta i ostaje najprodavaniji album grupe.&lt;ref name=&quot;Dookieset&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mstarz.com/articles/18338/20130823/green-day-dookie-set-billie-joe-armstrong-rockers-perform-1994-album-in-entirety-for-london-show-watch.htm|title=Green Day 'Dookie' Set: Billie Joe Armstrong &amp; Rockers Perform 1994 Album In Entirety For London Show [WATCH&amp;#93; : Music News|last=|first=|date=23. 8. 2013|website=|publisher=Mstarz|archive-url=https://web.archive.org/web/20151017050444/http://www.mstarz.com/articles/18338/20130823/green-day-dookie-set-billie-joe-armstrong-rockers-perform-1994-album-in-entirety-for-london-show-watch.htm|archive-date=17. 10. 2015|url-status=dead|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
Bill Lamb na [[About.com]] smatra ga albumom, koji s vremenom postaje sve bolji, nazivajući ga &quot;jednim od vodećih albuma devedesetih&quot;.&lt;ref name=&quot;about&quot;&gt;{{cite web|url=http://top40.about.com/od/artistsdk/gr/greendaydookie.htm|title=Green Day – Dookie|last=Lamb|first=Bill|date=17. 7. 2013|publisher=[[About.com|Top40.about.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130909141042/http://top40.about.com/od/artistsdk/gr/greendaydookie.htm|archive-date=9. 9. 2013|url-status=dead|access-date=12. 8. 2013}}&lt;/ref&gt; [[Stephen Thomas Erlewine]] iz [[AllMusica]] opisao je ''Dookie'' kao &quot;zvjezdani komad modernog panka kojeg su mnogi pokušavali oponašati, ali niko nije imao koristi&quot;. Godine 1994. ''[[Time (časopis)|Time]]'' je ''Dookieja'' proglasio trećim najboljim albumom godine i najboljim rok albumom 1994. godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,982060,00.html|title=The Best Music of 1994|access-date=21. 7. 2007|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=26. 12. 1994|archive-date=12. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012173853/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,982060,00.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Jon Pareles iz ''[[The New York Times]]a'', početkom 1995. godine, opisao je zvuk ''Dookieja'' kao: &quot;Pank se pretvara u pop s brzim, smiješnim, dopadljivim, snažnim pjesmama; apatija rijetko zvuči tako strastveno.&quot;&lt;ref name=&quot;NYT&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1995/01/05/arts/the-pop-life-591095.html|title=The Pop Life|access-date=21. 7. 2007|newspaper=New York Times|first=Jon|last=Pareles|date=5. 1. 1995}}&lt;/ref&gt; Paul Evans iz [[Rolling Stone|''Rolling Stonea'']] opisao je Green Day kao &quot;uvjerljiv, uglavnom zato što je pun hladnih protuvrijednosti: krivnja, samosažaljenje, arogantna mržnja prema sebi, humor, narcizam, zabava&quot;.&lt;ref name=&quot;RS&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/dookie-19980202|title=Green Day|last=|first=|date=|work=Rolling Stone|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20120917021338/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/dookie-19980202|archive-date=17. 9. 2012|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Bend u početku nije odgovorio na ove komentare, ali je kasnije tvrdio da &quot;samo pokušavaju biti svoji&quot; i da &quot;to je naša grupa, možemo raditi što god želimo&quot;. Dirnt je tvrdio da je sljedeći album ''Insomniac'', jedan od najtežih albuma grupe, puštanje bijesa na sve kritike kritičara i bivših fanova. Thomas Nassiff iz [[Fuse (TV kanal)|''Fusea'']] naveo ga je kao najvažniji pop-pank album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fuse.tv/2014/01/green-day-dookie-20-years|title=Green Day's 'Dookie' Turns 20: Musicians Revisit the Punk Classic – Features – Fuse|last=|first=|date=|work=Fuse|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20150223080343/http://www.fuse.tv/2014/01/green-day-dookie-20-years|archive-date=23. 2. 2015|url-status=dead|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; U maju 2014. godine, ''Loudwire'' je ''Dookieja'' smjestio na prvo mjesto spiska &quot;deset najboljih hard rok albuma iz 1994.&quot;.&lt;ref name=&quot;loudwiretop10&quot;&gt;{{cite web|url=http://loudwire.com/best-hard-rock-albums-1994/|title=10 Best Hard Rock Albums of 1994|last=|first=|date=20. 5. 2014|work=[[Loudwire]]|publisher=|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; ''Guitar World'' svrstao je ''Dookieja'' na 13. mjesto njihovog spiska &quot;Superunknown: 50 Iconic Albums That Defined 1994&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.guitarworld.com/superunknown-50-iconic-albums-defined-1994|title=Superunknown: 50 Iconic Albums That Defined 1994|last=|first=|date=14. 7. 2014|work=[[Guitar World|GuitarWorld.com]]|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20140715053900/http://www.guitarworld.com/superunknown-50-iconic-albums-defined-1994|archive-date=15. 7. 2014|url-status=dead|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nastupi uživo ==
Odmah nakon objave ''Dookieja'', grupa je krenula na međunarodnu turneju za koju su koristili bibliobus koji je pripadao ocu [[Tré Cool|Tréa Coola]] kako bi putovali po Sjedinjenim Američkim Državama gdje je turneja i započela. Milioni ljudi vidjeli su nastup Green Daya na [[Woodstock '94|Woodstocku '94]] na [[pay-per-view]] što je pomoglo grupi da privuče još fanova. Na ovom događaju održana je zloglasna&lt;ref name=&quot;vh1 freakiest2&quot;&gt;[[VH1]]'s VH1 40 Freakiest Concert Moments: #40 Mudstock&amp;nbsp;– 2006&lt;/ref&gt; blatna &quot;borba&quot; između grupe i publike, koja se nastavila i nakon nastupa Green Daya.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.chiff.com/pop-culture/green-day.htm|title=Wood Stock 1994 Mudfight description|last=|first=|date=|website=|publisher=Chiff|archive-url=https://web.archive.org/web/20070703135203/http://www.chiff.com/pop-culture/green-day.htm|archive-date=3. 7. 2007|url-status=dead|access-date=|access-date=8. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Tokom borbe, zaštitnik je Dirnta oborio na zemlju misleći da je obožavalac, te mu tako ozljedio ruku i slomio dva zuba.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.songfacts.com/detail.php?id=4232|title=When I Come Around Facts|last=|first=|date=|website=|publisher=Song Facts|access-date=|access-date=8. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Grupa je također nastupila na [[Lollapalooza|Lollapaloozi]] i Z100 Acoustic Christmasu na [[Madison Square Garden]]u. Nakon turneje po Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, grupa je odsvirala nekoliko koncerta u Evropi, prije nego što je započelo snimanje narednog albuma ''[[Insomniac (Green Day)|Insomniac]]''. Tokom turneje Armstrong je bio prilično nostalgičan. Njegova supruga Adrienne Armstrong, s kojom se oženio nedugo nakon objavljivanja ''Dookieja'', bila je trudna tokom većeg dijela turneje, a Armstrong je bio uznemiren zbog nemogućnosti da joj pomogne.

''Dookie'' je 2013. godine u cijelosti predsravljen u nekim evropskim gradovima kao proslava predstojeće 20. godišnjice albuma. Dana 30. oktobra 2019. je ''Dookie'' za 25. godišnjicu također u cijelosti odsviran u [[Madrid]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://consequenceofsound.net/2019/10/green-day-dookie-full-album-performance-madrid/|title=Green Day celebrate 25th anniversary of Dookie with full album performance in Madrid: Watch|date=31. 10. 2019|website=Consequence of Sound|language=en|access-date=1. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
Sve tekstove napisao je [[Billie Joe Armstrong]], osim gdje je označeno; svu muziku izvodi [[Green Day]].

{{tracklist
| title1   = Burnout
| length1  = 2:07
| title2   = Having a Blast
| length2  = 2:44
| title3   = Chump
| length3  = 2:54
| title4   = [[Longview (pjesma)|Longview]]
| length4  = 3:59
| title5   = [[Welcome to Paradise]]
| note5    = novi snimak
| length5  = 3:44
| title6   = Pulling Teeth
| length6  = 2:30
| title7   = [[Basket Case (pjesma)|Basket Case]]
| length7  = 3:01
| title8   = [[She (Green Day)|She]]
| length8  = 2:14
| title9   = Sassafras Roots
| length9  = 2:37
| title10  = [[When I Come Around]]
| length10 = 2:58
| title11  = Coming Clean
| length11 = 1:34
| title12  = Emenius Sleepus
| note12   = [[Mike Dirnt]]
| length12 = 1:43
| title13  = In the End
| length13 = 1:46
| title14  = F.O.D.
| note14   = pjesma završava na 2:50, a nakon toga slijedi skrivena pjesma &quot;All by Myself&quot; koju je napisao i izvodi bubnjar Tré Cool, koja počinje na 4:07
| length14 = 5:46
| total_length = 39:38
}}
{{tracklist
| headline = Digitalna verzija
| total_length = 38:22
| title14 = F.O.D.
| length14 = 2:50
| title15 = All by Myself
| note15 = napisao i izvodi [[Tré Cool]]
| length15 = 1:40
}}

== Sastav ==
'''Green Day'''

* [[Billie Joe Armstrong]]&amp;nbsp;– vokal, gitara
* [[Mike Dirnt]]&amp;nbsp;– bas-gitara, prateći vokal
* [[Tré Cool]]&amp;nbsp;– bubnjevi, gitara i vokal na &quot;All by Myself&quot;

'''Tehnička produkcija'''&lt;ref name=&quot;discogscredits&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.discogs.com/Green-Day-Dookie/release/1770697|title=Green Day – Dookie (Vinyl, LP, Album) at Discogs|last=|first=|date=|website=|publisher=[[Discogs]]|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;musicbrainz&quot;&gt;{{cite web|url=http://musicbrainz.org/release/17ca17ed-f061-4d5b-97e2-848d85e47d95|title=Release &quot;Dookie&quot; by Green Day – MusicBrainz|last=|first=|date=|website=|publisher=[[MusicBrainz]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150917165503/http://musicbrainz.org/release/17ca17ed-f061-4d5b-97e2-848d85e47d95|archive-date=17. 9. 2015|url-status=dead|access-date=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

* [[Rob Cavallo]], Green Day&amp;nbsp;– producent, mikser
* [[Jerry Finn]]&amp;nbsp;– miksanje
* Neill King&amp;nbsp;– inženjer&lt;ref name=&quot;sos&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.soundonsound.com/people/green-day-basket-case|title=Green Day: 'Basket Case' –|last=|first=|date=|website=|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20161108083257/http://www.soundonsound.com/people/green-day-basket-case|archive-date=8. 11. 2018|url-status=dead|access-date=}}&lt;/ref&gt;
* Casey McCrankin&amp;nbsp;– inženjer
* Richie Bucher&amp;nbsp;– dizajn omota
* [[Ken Schles]]&amp;nbsp;– fotografija
* Pat Hynes&amp;nbsp;– dizajn brošura

== Ljestvice ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ljestvice (1994–95)
! style=&quot;width:5em;line-height:1.3&quot; |Najviša pozicija
|-
|[[Australian Albums Chart|Australija]]&lt;ref name=&quot;Discography Green Day&quot;&gt;{{cite web|url=http://australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Green+Day|title=Discography Green Day|publisher=australian-charts.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20090616234540/http://australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Green%20Day|archive-date=16. 9. 2009|url-status=dead|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Ljestvica albuma u Austriji|Austrija]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Dookie&amp;cat=a|title=Green Day - Dookie|publisher=austriancharts.at}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
|[[Canadian Albums Chart|Kanada]]&lt;ref name=&quot;www.collectionscanada.gc.ca 028020-119&quot;&gt;{{cite magazine|url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?brws_s=1&amp;file_num=nlc008388.2714&amp;type=1&amp;interval=24&amp;PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5|title=Top Albums/CDs&amp;nbsp;– Volume 60, No. 25, January 23, 1995|magazine=[[RPM (magazine)|RPM]]|access-date=29. 11. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121020201150/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?brws_s=1&amp;file_num=nlc008388.2714&amp;type=1&amp;interval=24&amp;PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5|archive-date=20. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Ljestvica albuma u Njemačkoj|Njemačka]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
|-
|[[Zvanična finska lista|Finska]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Dookie&amp;cat=a|title=Green Day - Dookie (Album)|publisher=finnishcharts.com}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
|-
|[[Irish Albums Chart|Irska]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |38
|-
|[[Ljestvica albuma u Italiji|Italija]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Dookie&amp;cat=a|title=Green Day - Dookie (Album)|publisher=italiancharts.com}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |45
|-
|[[Recording Industry Association of New Zealand|Novi Zeland]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://charts.nz/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Dookie&amp;cat=a|title=Green Day - Dookie|publisher=charts.nz}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|-
|[[Ljestvica albuma u Španiji|Španija]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=vAsEAAAAMBAJ&amp;q=Green+Day+Dookie&amp;pg=PA69|title=Hits of the World – Spain|date=13. 5. 1995|work=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|publisher=Nielsen Business Media, Inc.|page=60|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot; |6
|-
|[[Sverigetopplistan|Švedska]]&lt;ref name=&quot;swedenalbum&quot;&gt;{{cite web|url=http://hitparad.se/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Dookie&amp;cat=a|title=Swedish album chart archives|publisher=hitparad.se|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
|-
|UK Albumi ([[Official Charts Company|OCC]])&lt;ref name=&quot;UKalbumschart&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/artist/_/green%20day/|title=GREEN DAY – Artist – Official Charts|publisher=[[Official Charts Company]]}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |13
|-
|SAD [[Billboard 200|''Billboard'' 200]]&lt;ref name=&quot;billboard200&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.billboard.com/artist/303108/green-day/chart?f=305|title=Green Day – Chart history – Billboard|work=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|publisher=[[Prometheus Global Media]]|access-date=1. 2. 2021|archive-date=22. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122000543/https://www.billboard.com/artist/303108/green-day/chart?f=305|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
|}

=== Godišnje ljestvice ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! scope=&quot;col&quot; |Ljestvice (1995)
! scope=&quot;col&quot; |Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Euro Top 100 Albuma ([[Music &amp; Media]])&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=23. 12. 1995|title=Year End Sales Charts – European Top 100 Albums 1995|url=https://www.americanradiohistory.com/hd2/IDX-Business/Music/Archive-Music-Media-IDX/IDX/90s/95/MM-1995-12-23-OCR-Page-0014.pdf#search=%22nirvana%20unplugged%22|magazine=[[Music &amp; Media]]|page=14|access-date=29. 7. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|7
|-
| align=&quot;left&quot; |Njemačka&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.offiziellecharts.de/charts/album-jahr/for-date-1995|title=Top 100 Album-Jahrescharts|publisher=[[GfK Entertainment]]|language=de|access-date=13. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot; |6
|}

=== Decenijske ljestvice ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ljestvice (1990–1999)
!Pozicija
|-
|SAD ''Billboard'' 200&lt;ref name=&quot;1990sbb&quot;&gt;{{cite book|author=Geoff Mayfield|first=|url=https://books.google.com/books?id=9w0EAAAAMBAJ&amp;pg=RA1-PA4|title=1999 The Year in Music Totally '90s: Diary of a Decade&amp;nbsp;– The listing of Top Pop Albums of the '90s &amp; Hot 100 Singles of the '90s|date=15. 12. 1999|publisher=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|year=|isbn=|location=|pages=|access-date=1. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |33
|}

=== Singlovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Godina
! rowspan=&quot;2&quot; |Pjesma
! colspan=&quot;7&quot; |Najviše pozicije na ljestvicama
|-
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[Alternative Airplay|US Modern]]
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[Alternative Airplay|US Main]]
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[UK Singles Chart|UK]]
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[Kanada|KAN]]&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.2655&amp;type=1&amp;interval=30&amp;PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5|title=Top Singles&amp;nbsp;– Volume 60, No. 17, November 14, 1994|magazine=[[RPM (magazine)|RPM]]|access-date=26. 10. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121020005447/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.2655&amp;type=1&amp;interval=30&amp;PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5|archive-date=20. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.8002&amp;type=1&amp;interval=30&amp;PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5|title=Top Singles&amp;nbsp;– Volume 61, No. 3, February 20, 1995|magazine=[[RPM (magazine)|RPM]]|access-date=26. 10. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121020005452/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.8002&amp;type=1&amp;interval=30&amp;PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5|archive-date=20. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[Švedska|ŠVE]]
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[Novi Zeland|NZ]]
! style=&quot;font-size:85%;width:2.5em;vertical-align:top&quot; |[[Francuska|FRA]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Dookie&amp;cat=a|title=Green Day French single chart history|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|access-date=16. 7. 2007}}&lt;/ref&gt;
|-
|1994.
|&quot;[[Longview (pjesma)|Longview]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |13
| style=&quot;text-align:center;&quot; |30
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
|-
|1994.
|&quot;[[Welcome to Paradise]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |7
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |20
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |21
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
|-
|1994.
|&quot;[[Basket Case (pjesma)|Basket Case]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |9
| style=&quot;text-align:center;&quot; |7
| style=&quot;text-align:center;&quot; |12
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |21
| style=&quot;text-align:center;&quot; |35
|-
|1995.
|&quot;[[When I Come Around]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
| style=&quot;text-align:center;&quot; |2
| style=&quot;text-align:center;&quot; |27
| style=&quot;text-align:center;&quot; |3
| style=&quot;text-align:center;&quot; |28
| style=&quot;text-align:center;&quot; |4
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
|-
|1995.
|&quot;[[She (Green Day)|She]]&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |5
| style=&quot;text-align:center;&quot; |18
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&amp;nbsp;–
|}

== Certifikati ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Regija
!Certifikat
!Certificiranih jednica / prodaja
|-
!Argentina (CAPIF)&lt;ref name=&quot;capif&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.capif.org.ar/Default.asp?PerDesde_MM=0&amp;PerDesde_AA=0&amp;PerHasta_MM=0&amp;PerHasta_AA=0&amp;interprete=&amp;album=&amp;LanDesde_MM=1&amp;LanDesde_AA=1980&amp;LanHasta_MM=12&amp;LanHasta_AA=2010&amp;Galardon=O&amp;Tipo=1&amp;ACCION2=+Buscar+&amp;ACCION=Buscar&amp;CO=5&amp;CODOP=ESOP|title=Discos de oro y platino|publisher=[[Cámara Argentina de Productores de Fonogramas y Videogramas]]|language=es|archive-url=https://archive.is/20110706084844/http://www.capif.org.ar/Default.asp?PerDesde_MM=0&amp;PerDesde_AA=0&amp;PerHasta_MM=0&amp;PerHasta_AA=0&amp;interprete=&amp;album=&amp;LanDesde_MM=1&amp;LanDesde_AA=1980&amp;LanHasta_MM=12&amp;LanHasta_AA=2010&amp;Galardon=O&amp;Tipo=1&amp;ACCION2=+Buscar+&amp;ACCION=Buscar&amp;CO=5&amp;CODOP=ESOP|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead|access-date=8. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;
|Platina
|60.000
|-
!Australija (ARIA)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.auALBUMaccreds2011.htm|title=ARIA Charts – Accreditations – 2011 Albums|date=1. 8. 2020|website=|access-date=8. 4. 2021|archive-date=10. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110710062221/http://aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.auALBUMaccreds2011.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
|5× platina
|350.000
|-
!Austrija (IFPI Austrija)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ifpi.at/auszeichnungen/|title=Auszeichnungen Archiv|website=IFPI Austria - Verband der österreichischen Musikwirtschaft|language=de-DE|access-date=10. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;
|Platina
|50.000
|-
!Belgija (BEA)
|Zlatni
|25.000
|-
!Brazil (Pro-Música Brazil)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pro-musicabr.org.br/home/certificados/?busca_artista=Green+Day&amp;tmidia=1|title=CERTIFICADOS – Pro-Música Brasil|website=pro-musicabr.org.br|access-date=10. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;
|Zlatni
|100.000
|-
!Kanada (Music Canada)
|Dijamantni
|1.000.000
|-
!Danska (IFPI Danska)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ifpi.dk/node/9718|title=Green Day &quot;Dookie&quot; {{!}} IFPI|website=ifpi.dk|access-date=10. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;
|4× platina
|80.000
|-
!Finska (Musiikkituottajat)
|Zlatni
|35.205
|-
!Francuska (SNEP)
|Zlatni
|100.000
|-
!Njemačka (BVMI)
|3× zlatni
|750.000
|-
!Irska (IRMA)
|4× platina
|60.000
|-
!Italija (FIMI)
&lt;small&gt;''prodaja od 2009.''&lt;/small&gt;
|Zlatni
|25.000
|-
!Japan (RIAJ)
|Platina
|200.000
|-
!Nizozemska (NVPI)
|Zlatni
|50.000
|-
!Poljska (ZPAV)
|Zlatni
|50.000
|-
!Španija (PROMUSICAE)
|Platina
|100.000
|-
!Švedska (GLF)
|Zlatni
|50.000
|-
!Švicarska (IFPI Švicarska)
|Zlatni
|25.000
|-
!Ujedinjeno Kraljevstvo (BPI)
|3× platina
|900.000
|-
!Sjedinjene Države (RIAA)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.riaa.com/gold-platinum/|title=Gold &amp; Platinum|website=RIAA|language=en-US|access-date=10. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;
|Dijamantni
|10.000.000
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Sažetak
|-
!Evropa (IFPI)
|2× platina
|2.000.000
|}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.discogs.com/Green-Day-Dookie/master/33170 ''Dookie''] na [[Discogs]]u

{{Green Day}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Albumi Reprise Recordsa]]
[[Kategorija:Albumi Green Daya]]
[[Kategorija:Albumi iz 1994.]]</text>
      <sha1>sbe12f8vnjvitaucmoj1yptnzz3c38e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Father of All Motherfuckers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>471914</id>
    <revision>
      <id>3428983</id>
      <parentid>3402113</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:04:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15817" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Father of All Motherfuckers
| vrsta           = Studijski album
| pozadina        = studio
| izvođač_gen     = [[Green Day]]a
| slika           = Father of All omot.jpg
| objavljen       = 7. februar 2020.
| snimljen        = juni – septembar 2019.
| žanr            = [[garažni rok]]&lt;ref name=&quot;rockcellarmagazine1&quot;&gt;{{cite web|last=Garro |first=Adrian |url=https://www.rockcellarmagazine.com/green-day-father-of-all-album-review-billie-joe-armstrong/ |title=Green Day: Still Full of 'Piss and Vinegar' on New Album 'Father of All ... ' - They Just Want You to Dance a Little Bit, Too (Review) |publisher=RockCellarMagazine |date= |accessdate=7. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;, [[alternativni rok]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rocksins.com/2020/02/green-day-father-of-all-motherfuckers-38613/ |title=Green Day - Father Of All Motherfuckers |publisher=Rock Sins |date= |accessdate=7. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;, [[garažni pank]]&lt;ref name=&quot;rockcellarmagazine1&quot;/&gt;, [[pop-pank]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Beaumont |first=Mark |url=https://www.loudersound.com/features/green-day-have-made-a-college-jock-party-record-and-its-the-best-thing-theyve-done-in-years |title=Green Day - Father Of All Motherfuckers album review &amp;#124; Louder |publisher=Loudersound.com |date= |accessdate=7. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
| trajanje        = 26:16
| izdavač         = [[Reprise Records|Reprise]]
| producent       = 
* [[Butch Walker]]
* [[Chris Dugan]]
| prethodni_album = ''[[Woodstock 1994 (album Green Daya)|Woodstock 1994]]''&lt;br&gt;(2019)
| ovaj_album      = '''''Father of All Motherfuckers'''''&lt;br&gt;(2020)
| sljedeći_album  = 
| dodatno      = {{Singlovi
 | naziv       = Father of All Motherfuckers
 | vrsta       = studio
 | singl1      = [[Father of All... (pjesma)|Father of All...]]
 | singl1datum = 10. 9. 2019.
 | singl2      = [[Fire, Ready, Aim]]
 | singl2datum = 9. 10. 2019. (promo)&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Day: A Musical Biography|publisher=ABC-CLIO|year=2010|page=58|isbn=978-0313365973}}&lt;/ref&gt;
 | singl3      = [[Oh Yeah! (Green Day)|Oh Yeah!]]
 | singl3datum = 16. 1. 2020.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://thebuzz.iheart.com/featured/theresa/content/2020-02-07-green-day-dropped-the-video-for-new-single-meet-me-on-the-roof/|title=Green Day Dropped The Video For New Single 'Meet Me On The Roof' &amp;#124; Theresa &amp;#124; 94.5 The Buzz|website=Theresa}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{cite web|url=https://artesonora.pt/breves/green-day-ouve-o-novo-album-father-of-all-motherfuckers/|title=Green Day: Ouve o novo álbum &quot;Father of All Motherfuckers&quot;|website=Arte Sonora}}&lt;/ref&gt;
 | singl4      = [[Meet Me on the Roof]]
 | singl4datum = 7. 2. 2020. (promo)&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;auto1&quot;/&gt;
}}
}}
'''''Father of All Motherfuckers''''' (također poznat pod cenzuriranim nazivom '''''Father of All...''''' i često skraćeno '''''FOAMF''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://twitter.com/greenday/status/1225880498737598465|title=Green Day on Twitter: #AskGreenDay Which is your favorite #Foamf song to play on bass?|last=|first=|date=|website=Twitter|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=}}&lt;/ref&gt;''') trinaesti je studijski album američke [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[Green Day]]. Album je objavljen 7. februara 2020. pod izdavačkom kućom [[Reprise Records]].'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.kerrang.com/the-news/green-day-announce-new-album-father-of-all-mother-fuckers-and-stream-title-track-1/|title=Green Day Announce New Album, Father Of All…, And Stream Title-Track|date=10. 9. 2020|work=[[Kerrang!]]|access-date=4. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/green-day-weezer-fall-out-boy-joint-tour-new-songs-album-interview-tickets-2546517|title=Green Day, Fall Out Boy and Weezer all drop new songs as they announce joint tour|last=Trendell|first=Andrew|date=10. 9. 2019|work=[[NME]]|access-date=4. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;''' 

Albumu su prethodila četiri singla; &quot;[[Father of All... (pjesma)|Father of All...]]&quot;, &quot;Fire, Ready, Aim&quot;, &quot;[[Oh Yeah! (pjesma od Green Daya)|Oh Yeah!]]&quot; i &quot;Meet Me on the Roof&quot;. Među ostalim je debitovao na vrhu ljestvica [[UK Albums Chart]] i australijske [[ARIA Albums Chart]]. Uprkos uspjehu na ljestvici, album je dobio različite kritike, uz pohvale za brzi tempo i energiju albuma, ali i kritike zbog teksta i dužine. ''Father of All Motherfuckers'' posljednji je album Green Daya pod izdavačkom kućom [[Reprise Records]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Green Day and Fall Out Boy Are Free Agents: What's Their Next Move?|url=https://variety.com/2019/music/news/green-day-fall-out-boy-free-agents-major-labels-1203334125/|work=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=13. 9. 2019|access-date=7. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; jer je grupa potvrdila da su ispunili ugovor s izdavačkom kućom.

== Pozadina ==
Dana 9. decembra 2018. pjevač [[Billie Joe Armstrong]] otkrio je da piše nove pjesme za predstojeći album [[Green Day]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.kerrang.com/the-news/billie-joe-armstrong-confirms-hes-writing-new-green-day-songs/ |title=Billie Joe Armstrong Confirms He's Writing New Green Day Songs |website=[[Kerrang!]] |date=9. 12. 2018 |access-date=7. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Dok je trajalo snimanje albuma grupa je snimila 16 pjesama. Međutim, grupi je bilo teško povezati svih 16 pjesama, pa su album suzili na 10 pjesama za koje su smatrale da su najbolje za završnu verziju.  Prema Armstrongu, grupa je željela napraviti &quot;svojevrsnu staromodnu rokenrol ploču koja prati historiju rokenrola&quot;. Izjavio je da je album inspirisan [[glam rok]] grupama kao što su &quot;[[T. Rex (grupa)|T. Rex]] ili [[Mott the Hoople]], [[Martha and the Vandellas]], kao i nekim [[Garažni rok|garažnim rokom]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |first=Patrick |last=Ryan |url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/music/2020/02/06/green-day-billie-joe-armstrong-new-album-father-all-not-about-trump-likes-billie-eilish-nhl-f-bombs/4676022002/ |title=Green Day's Billie Joe Armstrong on new album, F-bombs, why Grammys are 'like a bad prom' |work=[[USA Today]]|date=6. 2. 2020|access-date=7. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Kompozicija ==
Prema riječima [[Billie Joe Armstrong|Billieja Joea Armstronga]], album je &quot;Nova! [[soul]], [[motown]], [[glam rock|glam]] i manična uzbuđenost. Pankeri, ''frikovi'' i osvetnici!&quot; Također je izjavio da su tekstovi o &quot;životu I smrti zabave&quot; kao i o &quot;životu u kojem te boli kurac.&quot;&lt;ref name=&quot;Daley 2019&quot;&gt;{{cite news |last=Daley |first=Rhian |title=Green Day's 2020 album 'Father Of All...' – tracklist, release date, artwork, and everything we know so far |url=https://www.nme.com/blogs/nme-blogs/green-days-2020-album-father-of-all-motherfuckers-tracklist-release-date-artwork-tour-dates-2546723 |access-date=7. 2. 2021 |website=[[NME]] |date=13. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;  Pisci su zvuk albuma opisali kao garažni rok, alternativni rok, garažni punk, i pop- punk. S dužinom od samo 26 minuta i 12 sekundi najkraći je album Green Daya, čime je nadmašio debitantski album ''[[39/Smooth]]'', koji traje 31 minutu i 13 sekundi. Na omotu se nalazi prenamijenjena verzija omota za njihov prijašnji album, ''[[American Idiot]]''. Armstrong je napisao naslov albuma na ruci, ali je riječ &quot;Motherfuckers&quot; zaklonio crtežom jednoroga. Ograničena verzija albuma koristi necenzuriranu verziju kojoj nedostaje jednorog.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.kerrang.com/the-news/billie-joe-armstrong-explains-why-the-title-of-green-days-new-album-is-censored/#:~:text=%E2%80%9CFor%20the%20adults%2C%20it's%20called,the%20American%20Idiot%20album%20cover.|title=Billie Joe Armstrong Explains Why The Title Of Green Day’s New Album Is Censored|website=Kerrang!|publisher=|access-date=7. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Singlovi i promocija ==
Glavni singl s albuma, istoimena pjesma &quot;[[Father of All... (pjesma)|Father of All...]]&quot;, objavljen je 10. septembra 2019. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Minsker|first=Evan|date=10. 9. 2019|title=Green Day Announce New Album, Share New Song &quot;Father of All...&quot;: Listen|url=https://pitchfork.com/news/green-day-announce-new-album-share-new-song-father-of-all-listen/|access-date=11. 9. 2019|website=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}&lt;/ref&gt; Muzički spot za pjesmu objavljen je 19. septembra.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Legaspi|first=Althea|date=19. 9. 2019|title=Green Day's New 'Father of All...' Video: Watch|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/green-day-father-of-all-video-watch-887538/|access-date=5. 2. 2020|website=[[Rolling Stone]]}}&lt;/ref&gt; &quot;Fire, Ready, Aim&quot; objavljena je 9. oktobra kao tematska pjesma za [[National Hockey League]] i [[NBCSN]]-ov televizijski program ''[[Wednesday Night Rivalry|Wednesday Night Hockey]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://loudwire.com/green-day-fire-ready-aim-song-lyrics/ |title=Hear Green Day's Clap-Along New Song 'Fire, Ready, Aim' |publisher=Loudwire.com |date= |accessdate=7. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; NBCSN se također koristi pjesmom &quot;Father of All...&quot; dok prikazuje najbolje trenutke prijašnjih utakmica dvaju momčadi u vrijeme ''Wednesday Night Hockeyja''.

Treći singl s albuma,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.instagram.com/p/B8RN63igdMO/?igshid=gqg2vsqfyx1g|title=Butch Walker|last=|first=|date=|website=Instagram|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=}}&lt;/ref&gt; &quot;[[Oh Yeah!]]&quot;, objavljen je 16. januara 2020. godine s popratnim glazbenim spotom.&lt;ref&gt;(16. januara 2020.) [https://www.kerrang.com/the-news/green-day-have-dropped-a-brand-new-song-oh-yeah/ &quot;Green Day Have Dropped A Brand-New Song, Oh Yeah!&quot;]. [[Kerrang!]], pristupljeno 16. januara 2020.&lt;/ref&gt; Naziv i semplirani refren preuzeti su iz obrade pjesme &quot;[[Do You Wanna Touch Me]]&quot; koju izvodi [[Joan Jett]], a koju orginalno izvodi [[Gary Glitter]]. Grupa je objavila kako će svu zaradu od singla donirati [[International Justice Mission]]u i  [[Nacionalna mreža za žrtve silovanja, zlostavljanja i incesta|Nacionalnoj mreži za žrtve silovanja, zlostavljanja i incesta]].&lt;ref&gt;(16. januara 2020.) [https://www.loudersound.com/news/green-day-launch-video-for-new-single-oh-yeah &quot;Green Day launch video for new single&quot;]. Louder Sound, pristupljeno 16. januara 2020.&lt;/ref&gt; Pjesma je korištena kao jedna od službenih tematskih pjesama za izdanje WWE PPV-a [[Backlash (2020)|2020]], Backlash.

Na isti dan kad je album objavljen na internetu objavljen je i glazbeni spot za pjesmu &quot;Meet Me on the Roof&quot;, na kojoj je [[Gaten Matarazzo]] gostujući izvođač.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=|first=|url=https://www.kerrang.com/the-news/watch-stranger-things-dustin-in-the-new-green-day-video/|title=Watch Stranger Things' Dusting in the new Green Day video.|date=|work=Kerrang|access-date=|url-status=live}}&lt;/ref&gt;  

Zaradi promocije albuma, grupa će krenuti na Hella Mega Tour turneju sa [[Fall Out Boy]]om i [[Weezer]]om.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Andy |last=Greene |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/green-day-weezer-fall-out-boy-2020-hella-mega-tour-882156/ |title=Green Day, Weezer, Fall Out Boy Announce 2020 'Hella Mega' Stadium Tour |work=[[Rolling Stone]]|date=10. 9. 2019|access-date=7. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; Turneja je prvobitno zakazana za mart 2020. godine, ali je odgođena na 2021. godinu zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]].&lt;ref&gt;{{cite news |first=Althea |last=Legaspi |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/green-day-postpone-asia-tour-coronavirus-959490/ |title=Green Day Postpone Asia Tour Dates Due to Coronavirus Concerns |work=[[Rolling Stone]] |date=28. 2. 2020 |access-date=7. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Richards|first=Will|date=22. 4. 2020|title=Pete Wentz gives update on Hella Mega Tour with Green Day and Weezer|url=https://www.nme.com/news/music/fall-out-boys-pete-wentz-gives-update-on-hella-mega-tour-with-green-day-and-weezer-were-circling-waiting-to-land-2651553|website=[[NME]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Munro|first=Scott|date=20. 5. 2020|title=Green Day, Fall Out Boy and Weezer postpone the 2020 Hella Mega tour|url=https://www.loudersound.com/news/green-day-fall-out-boy-and-weezer-postpone-the-2020-hella-mega-tour|website=[[Louder Sound]]}}&lt;/ref&gt; 

== Kritike ==
''Father of All Motherfuckers'' dobio je mješovite kritike. Prema [[Metacritic]]u, album je zadobio prosječnu ocjenu 68 od 100 na osnovu 25 kritika, što ukazuje na &quot;općenito pozitivne kritike&quot;.

Magazin ''[[Kerrang!]]'' je album ocijenio s četiri od pet zvijezda, rekavši: &quot;''Father of All Motherfuckers'' je samo još jedan znak grupe koja je uvijek radila stvari na svoj način odbijajući učiniti ono što se od njih očekuje.  I stvarno je prilično dobar od početka do kraja&quot;. Christopher Weingarten iz časopisa ''[[Entertainment Weekly]]'' albumu je dao ocjenu ''-3'' (''C-'') i komentirao: &quot;Na svom vrhuncu [''Father of All''] mogao je biti plesna zabava koju trebamo, ali ne i ona koju želimo.&quot; Pozitivnu kritiku dao je i časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', u kojem piše: &quot;Po vlastitoj prirodi ''Father of All...'' neznatan je kad ga usporedimo s remek-djelom iz 2009. godine, ''[[21st Century Breakdown]]om'', ali gotovo je nemoguće izaći iz njegove brze vatre koja traje skoro pola sata bez osmijeha na licu.&quot;&lt;ref name=&quot;q&quot;&gt;{{cite magazine|title=Review: Father of All...|magazine=[[Q (magazine)|Q]]|date=februar 2020}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
{{Track listing
|headline=Spisak pjesama na albumu ''Father of All Motherfuckers''
| title1 = [[Father of All... (pjesma)|Father of All...]]
| length1 = 2:31
| title2 = Fire, Ready, Aim
| length2 = 1:52
| title3 = [[Oh Yeah! (pjesma od Green Daya)|Oh Yeah!]]
| length3 = 2:51
| title4 = Meet Me on the Roof
| length4 = 2:39
| title5 = I Was a Teenage Teenager
| length5 = 3:44
| title6 = Stab You in the Heart
| length6 = 2:10
| title7 = Sugar Youth
| length7 = 1:54
| title8 = Junkies on a High
| length8 = 3:06
| title9 = Take the Money and Crawl
| length9 = 2:08
| title10 = Graffitia
| length10 = 3:17
| total_length = 26:12
}}

{{Track listing
| headline  = Japanska verzija&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://wmg.jp/greenday/discography/21802/ |title=Father of All... / ファザー・オブ・オール…|publisher=Warner Music Japan |access-date=7. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
| title11   = Bang Bang
| note11    = uživo sa [[Whisky a Go Go|Whisky]]
| length11  = 3:52
| total_length = 30:09
}}

;Napomene
*&quot;Oh Yeah!&quot; sadrži uzorak &quot;[[Do You Wanna Touch Me#Verzija Joana Jetta|Do You Wanna Touch Me (Oh Yeah)]]&quot; koju je napisao [[Gary Glitter]] i [[Mike Leander]], a izvodi [[Joan Jett|Joan Jett and the Blackhearts]].

== Sastav ==
===Green Day===
* [[Billie Joe Armstrong]] – glavni vokal, gitara, dizajn
* [[Mike Dirnt]] – bas-gitara, prateći vokali
* [[Tré Cool]] – bubnjevi, udaraljke

===Produkcija===
*[[Butch Walker]] – produkcija, inženjer zvuka
*[[Chris Dugan]] – produkcija, miksanje, inženjer zvuka
*Todd Stopera – pomagač inženjera zvuka
*[[Tchad Blake]] – miksanje
*Elin B. – pomagač miksanja
*Brian Lucey – snimci
*Chris Bilheimer – dizajn
*Pamela Littky – fotografija

== Ljestvice ==
===Godišnje ljestvice===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+Godišnje ljestvice prodaje albuma ''Father of All Motherfuckers''
|-
! scope=&quot;col&quot;| Ljestvica (2020)
! scope=&quot;col&quot;| Mjesto
|-
! scope=&quot;row&quot;| Hungarian Albums (MAHASZ)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://slagerlistak.hu/archivum/eves-osszesitett-listak/album_db/2020|title=Összesített album- és válogatáslemez-lista - eladási darabszám alapján - 2020|publisher=MAHASZ|language=hu|access-date=7. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
| 38
|-
! scope=&quot;row&quot;| US Top Rock Albums (''Billboard'')&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2020/top-rock-albums|title=Top Rock Albums – Year-End 2020|work=Billboard|access-date=5. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;
| 66
|}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{Green Day}}

[[Kategorija:Albumi iz 2020.]]
[[Kategorija:Albumi Green Daya]]
[[Kategorija:Albumi Reprise Recordsa]]</text>
      <sha1>pde4rsibd4ui8hojdho9le3euoktdi7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carska Rusija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472463</id>
    <redirect title="Ruska carevina 1547–1721" />
    <revision>
      <id>3429016</id>
      <parentid>3259096</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T01:07:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>17178</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Neispravno preusmjerenje prema premještenoj stranici [[Ruska carevina 1547–1721]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ruska carevina 1547–1721]]</text>
      <sha1>8fmfjc6izn96628k5loa8e7towomc4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Warning (album Green Daya)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478396</id>
    <revision>
      <id>3428984</id>
      <parentid>3422014</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:05:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4963" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Warning:
| vrsta           = Studijski album
| izvođač_gen     = [[Green Day]]a
| slika           = Omot Warninga.jpg
| objavljen       = 3. oktobar 2000.
| snimljen        = januar – maj 2000.
| mjesto          = [[Oakland (Kalifornija)]]
| studio          = Studio 880
| žanr            = {{flatlist|
* [[pop-pank]]&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Cinquemani|first=Sal|url=http://www.slantmagazine.com/music/review/green-day-american-idiot/492|title=Green Day: American Idiot|magazine=[[Slant Magazine]]|date=21. 9. 2004|access-date=15. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20131031004219/http://www.slantmagazine.com/music/review/green-day-american-idiot/492|archive-date=31. 10. 2013|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* [[power pop]]
* [[folk-pank]]&lt;ref&gt;Spitz, 2006, p. 151.&lt;/ref&gt;
* [[pank-rok]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.punknews.org/review/325/green-day-warning |title=Green Day - Warning |publisher=Punknews.org |last=Heisel |first=Scott |date=7. 7. 2001|access-date=15. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20170731191829/https://www.punknews.org/review/325/green-day-warning |archive-date=31. 7. 2017 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* [[alternativni rok]]
}}
| trajanje        = 41:14
| izdavač         = [[Reprise Records|Reprise]]
| producent       = {{flatlist|
* Green Day
* [[Rob Cavallo]] {{small|([[izvršni producent|izvrš]].)}}
}}
| dodatno         = {{Singlovi
 | naziv       = Warning
 | vrsta       = studio
 | singl1      = [[Minority (pjesma Green Daya)|Minority]]
 | singl1datum = 17. 8. 2000
 | singl2      = [[Warning (pjesma Green Daya)|Warning]]
 | singl2datum = 11. 12. 2000
 | singl3      = [[Waiting (pjesma Green Daya)|Waiting]]
 | singl3datum = 29. 5. 2001
}}
| pozadina        = studio
| prethodni_album = ''[[Nimrod]]''&lt;br&gt;(1997)
| ovaj_album      = '''''Warning'''''&lt;br&gt;(2000)
| sljedeći_album  = ''[[Tune In, Tokyo...]]''&lt;br&gt;(2001)
}}
'''''Warning''''' (stilizovano kao '''''WARNING:''''') šesti je studijski album američke [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[Green Day]]. Objavljen je 3. oktobra 2000. pod izdavačkom kućom [[Reprise Records]]. Nadovezujući se na svog prethodnika ''[[Nimrod]]a'', izbjegao je poznati zvuk grupe i uključio akustične elemente te pop i folk stilove. Tekstualno, album sadrži optimističnije i inspirativnije teme u odnosu na ranija izdanja. Warning je ujedno i prvi album nakon ''[[Kerplunk]]a'' koji nije producirao [[Rob Cavallo]], iako je imao ulogu u njegovj produkciji i priznat je kao izvršni producent.

Uprkos mješovitim kritikama prema stilskoj promjeni grupe, album je dobio uglavnom pozitivne kritke od kritičara, koji su pohvalili vokalistu i gitaristu [[Billie Joe Armstong|Billieja Joea Armstronga]] za tekstove pjesama. Iako je dostigao četvrto mjesto na SAD ''[[Billboard 200]]'', Warning je donio najveći komercijalni pad u karijeri Green Daya te je postao njihov prvi album nakon potpisivanja za Reprise Records koji nije višeplatinasti album. Međutim, mogući razlog toga je to, da je album procurio na [[Napster]] tri sedmice prije zvaničnog objavljivanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.chartattack.com:80/damn/2000/09/1302.cfm|title=Green Day's Warning Available On Napster|publisher=[[Chart Attack]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20030429132738/http://www.chartattack.com/damn/2000/09/1302.cfm|archive-date=29. 4. 2003|url-status=dead|access-date=15. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; Album je unatoč tome zlatno certificiran od [[Udruženje izdavačke industrije Amerike|Udruženja izdavačke industrije Amerike]], a od 2012. prodan je u više od 1,2 miliona primjeraka. Širom svijeta prodano je 3,5 miliona primjeraka.

== Pozadina ==
Nakon odmora od turneje u cilju promocije četvrtog studijskog albuma Insomniac, Green Day je snimio eksperimentalniji Nimrod.&lt;ref name=&quot;Spitz126&quot;&gt;Spitz, 2006, p. 126&lt;/ref&gt; To je bio album koji se upuštao u širok spektar žanrova, uključujući [[Narodna muzika|folk]], [[ska]] i [[Surf muzika|surf rock]], a objavljen je i jedinstveni akustični hit &quot;[[Good Riddance (Time of Your Life)]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Stretch&quot;&gt;{{cite news|title=Green Day stretches out on 'Nimrod'|last=Sullivan|first=Jim|work=[[The Boston Globe]]|publisher=[[The New York Times Company]]|date=10. 10. 1997}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Myers152153&quot;&gt;Myers, 2006. pp. 152-153&lt;/ref&gt; [[Billie Joe Armstrong]] prisjetio se da ga je stilski odmak pjesme od ranijih albuma grupe zabrinuo: &quot;Bojao sam se šta bi se desilo kad bi se objavila ... jer je to bila jako osjetljiva pjesma&quot;.&lt;ref name=&quot;Spitz132&quot;&gt;Spitz, 2006, p. 132&lt;/ref&gt;

Grupa je krenula na turneju u cilju promocije ''Nimroda'', koja je uglavnom sadržavala intimnije koncerte sa publikom od 1.500 do 3.000 ljudi.&lt;ref name=&quot;Spitz138&quot;&gt;Spitz, 2006, p. 138&lt;/ref&gt; Na kraju turneje, grupa je primjetila da se je njena publika promjenila. 
 
== Reference ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Albumi Green Daya]]
[[Kategorija:Albumi Reprise Recordsa]]
[[Kategorija:Albumi iz 2000.]]</text>
      <sha1>r986q3rnbhi8pz600sb2exxbtmzx9h2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428985</id>
      <parentid>3428984</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:06:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4978" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Warning:
| vrsta           = Studijski album
| izvođač_gen     = [[Green Day]]a
| slika           = Omot Warninga.jpg
| objavljen       = 3. oktobar 2000.
| snimljen        = januar – maj 2000.
| mjesto          = [[Oakland (Kalifornija)]]
| studio          = Studio 880
| žanr            = {{flatlist|
* [[pop-pank]]&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Cinquemani|first=Sal|url=http://www.slantmagazine.com/music/review/green-day-american-idiot/492|title=Green Day: American Idiot|magazine=[[Slant Magazine]]|date=21. 9. 2004|access-date=15. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20131031004219/http://www.slantmagazine.com/music/review/green-day-american-idiot/492|archive-date=31. 10. 2013|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* [[power pop]]
* [[folk-pank]]&lt;ref&gt;Spitz, 2006, p. 151.&lt;/ref&gt;
* [[pank-rok]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.punknews.org/review/325/green-day-warning |title=Green Day - Warning |publisher=Punknews.org |last=Heisel |first=Scott |date=7. 7. 2001|access-date=15. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20170731191829/https://www.punknews.org/review/325/green-day-warning |archive-date=31. 7. 2017 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* [[alternativni rok]]
}}
| trajanje        = 41:14
| izdavač         = [[Reprise Records|Reprise]]
| producent       = {{flatlist|
* Green Day
* [[Rob Cavallo]] {{small|([[izvršni producent|izvrš]].)}}
}}
| dodatno         = {{Singlovi
 | naziv       = Warning
 | vrsta       = studio
 | singl1      = [[Minority (pjesma Green Daya)|Minority]]
 | singl1datum = 17. 8. 2000
 | singl2      = [[Warning (pjesma Green Daya)|Warning]]
 | singl2datum = 11. 12. 2000
 | singl3      = [[Waiting (pjesma Green Daya)|Waiting]]
 | singl3datum = 29. 5. 2001
}}
| pozadina        = studio
| prethodni_album = ''[[Nimrod]]''&lt;br&gt;(1997)
| ovaj_album      = '''''Warning'''''&lt;br&gt;(2000)
| sljedeći_album  = ''[[Tune In, Tokyo...]]''&lt;br&gt;(2001)
}}
'''''Warning''''' (stilizovano kao '''''WARNING:''''') šesti je studijski album američke [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[Green Day]]. Objavljen je 3. oktobra 2000. pod izdavačkom kućom [[Reprise Records]]. Nadovezujući se na svog prethodnika ''[[Nimrod]]a'', izbjegao je poznati zvuk grupe i uključio akustične elemente te pop i folk stilove. Tekstualno, album sadrži optimističnije i inspirativnije teme u odnosu na ranija izdanja. Warning je ujedno i prvi album nakon ''[[Kerplunk]]a'' koji nije producirao [[Rob Cavallo]], iako je imao ulogu u njegovj produkciji i priznat je kao izvršni producent.

Uprkos mješovitim kritikama prema stilskoj promjeni grupe, album je dobio uglavnom pozitivne kritke od kritičara, koji su pohvalili vokalistu i gitaristu [[Billie Joe Armstong|Billieja Joea Armstronga]] za tekstove pjesama. Iako je dostigao četvrto mjesto na SAD ''[[Billboard 200]]'', Warning je donio najveći komercijalni pad u karijeri Green Daya te je postao njihov prvi album nakon potpisivanja za Reprise Records koji nije višeplatinasti album. Međutim, mogući razlog toga je to, da je album procurio na [[Napster]] tri sedmice prije zvaničnog objavljivanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.chartattack.com:80/damn/2000/09/1302.cfm|title=Green Day's Warning Available On Napster|publisher=[[Chart Attack]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20030429132738/http://www.chartattack.com/damn/2000/09/1302.cfm|archive-date=29. 4. 2003|url-status=dead|access-date=15. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; Album je unatoč tome zlatno certificiran od [[Udruženje izdavačke industrije Amerike|Udruženja izdavačke industrije Amerike]], a od 2012. prodan je u više od 1,2 miliona primjeraka. Širom svijeta prodano je 3,5 miliona primjeraka.

== Pozadina ==
Nakon odmora od turneje u cilju promocije četvrtog studijskog albuma Insomniac, Green Day je snimio eksperimentalniji Nimrod.&lt;ref name=&quot;Spitz126&quot;&gt;Spitz, 2006, p. 126&lt;/ref&gt; To je bio album koji se upuštao u širok spektar žanrova, uključujući [[Narodna muzika|folk]], [[ska]] i [[Surf muzika|surf rock]], a objavljen je i jedinstveni akustični hit &quot;[[Good Riddance (Time of Your Life)]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Stretch&quot;&gt;{{cite news|title=Green Day stretches out on 'Nimrod'|last=Sullivan|first=Jim|work=[[The Boston Globe]]|publisher=[[The New York Times Company]]|date=10. 10. 1997}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Myers152153&quot;&gt;Myers, 2006. pp. 152-153&lt;/ref&gt; [[Billie Joe Armstrong]] prisjetio se da ga je stilski odmak pjesme od ranijih albuma grupe zabrinuo: &quot;Bojao sam se šta bi se desilo kad bi se objavila ... jer je to bila jako osjetljiva pjesma&quot;.&lt;ref name=&quot;Spitz132&quot;&gt;Spitz, 2006, p. 132&lt;/ref&gt;

Grupa je krenula na turneju u cilju promocije ''Nimroda'', koja je uglavnom sadržavala intimnije koncerte sa publikom od 1.500 do 3.000 ljudi.&lt;ref name=&quot;Spitz138&quot;&gt;Spitz, 2006, p. 138&lt;/ref&gt; Na kraju turneje, grupa je primjetila da se je njena publika promjenila. 
 
== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{Green Day}}

[[Kategorija:Albumi Green Daya]]
[[Kategorija:Albumi Reprise Recordsa]]
[[Kategorija:Albumi iz 2000.]]</text>
      <sha1>119ttpakxupkkxgy1ybf8y16hwpqwh8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>BBC Sessions (Green Day)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487024</id>
    <revision>
      <id>3428980</id>
      <parentid>3398750</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:01:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4719" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = BBC Sessions
| vrsta           = album uživo
| pozadina        = uživo
| izvođač_gen     = [[Green Day]]a
| slika           = GreenDay BBC Sessions.png
| objavljen       = 10. decembra 2021.
| snimljen        = juni 1994 – august 2001.&lt;ref name=&quot;kerrang&quot;/&gt;
| mjesto          = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
| studio          = [[Maida Vale Studios|Maida Vale]]
| žanr            = {{flatlist|
* [[pank-rok]]
* {{nowrap|[[alternativni rok]]}}
}}
| trajanje        = 48:27
| izdavač         = [[Reprise Records|Reprise]]
| producent       = 
| prethodni_album = ''[[Father of All Motherfuckers]]''&lt;br&gt;(2020)
| ovaj_album      = '''''BBC Sessions'''''&lt;br&gt;(2021)
| sljedeći_album  = 
}}
'''''BBC Sessions''''' je četvrti album uživo američke-rok grupe [[Green Day]]. Objavljen je 10. decembra 2021. pod izdavačkom kućom [[Reprise Records]]. Sastoji se od snimaka koji su snimljeni uživo za [[BBC]] u [[Maida Vale Studios]]u u [[London]]u od 1994. do 2001.&lt;ref name=&quot;kerrang&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.kerrang.com/green-day-announce-historic-the-bbc-sessions-live-album|title=Green Day announce historic The BBC Sessions live album|last1=Carter|first1=Emily|date=22. 10. 2021|website=[[Kerrang!]]|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
Na [[Metacritic]]u album je dobio ocjenu 84 od mogućih 100 na temelju četiri kritika, što ukazuje na &quot;sveopće priznanje&quot;.&lt;ref name=&quot;MC1&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.metacritic.com/music/bbc-sessions/green-day|title=BBC Sessions by Green Day Reviews and Tracks|website=[[Metacritic]]|access-date=14. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Pišući za ''Ultimate Classic Rock'', Gary Graff je izjavio da je BBC Sessions &quot;poželjan dodatak i studija o tome koliko je grupa dosljedno jaka i uzbudljiva dok se nosi s suptilnim i dramatičnim promjenama u svom zvuku.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/green-day-bbc-sessions-album-review/|title=Green Day, 'BBC Sessions': Album Review|last1=Graff|first1=Gary|date=9. 12. 2021|website=Ultimate Classic Rock|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; Ian Winwood iz ''[[Kerrang!|Kerranga!]]'' ocijenio je album s četiri od pet zvjezdica, nazvavši ga &quot;zbirkom nevjerojatno tečnih pjesama isporučenih na moderan način&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.kerrang.com/album-review-green-day-the-bbc-sessions|title=Album review: Green Day – The BBC Sessions|last1=Winwood|first1=Ian|date=10. 12. 2021|website=Kerrang!|access-date=6. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
{{tracklist
|title1=[[She (pjesma Green Daya)|She]]
|length1=2:11
|title2=[[When I Come Around]]
|length2=2:52
|title3=[[Basket Case (pjesma)|Basket Case]]
|length3=2:56
|title4=2000 Light Years Away
|length4=2:38
|title5=[[Geek Stink Breath]]
|length5=2:06
|title6=[[Brain Stew / Jaded]]
|length6=4:34
|title7=[[Walking Contradiction]]
|length7=2:35
|title8=[[Stuck with Me]]|length8=2:18
|title9=[[Hitchin' a Ride (pjesma Green Daya)|Hitchin' a Ride]]
|length9=2:50
|title10=[[Nice Guys Finish Last]]
|length10=2:57
|title11=Prosthetic Head
|length11=3:33
|title12=[[Redundant (pjesma)|Redundant]]
|length12=3:16
|title13=Castaway
|length13=3:50
|title14=Church on Sunday
|length14=3:13
|total_length=48:27
|title15=[[Minority (pjesma Green Daya)|Minority]]
|length15=3:16
|title16=[[Waiting (pjesma Green Daya)|Waiting]]
|length16=3:20
}}


== Ljestvice ==
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+Uspješnost BBC Sessiona na ljestvicama
! scope=&quot;col&quot; |Ljestvica (2021)
! scope=&quot;col&quot; |Najviša&lt;br /&gt; pozicija
|-
|[[GfK Entertainment ljestvice|Njemačka]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.offiziellecharts.de/album-details-489494|title=Offizielle Deutsche Charts - Offizielle Deutsche Charts|website=www.offiziellecharts.de|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|79
|-
|[[Magyar Hanglemezkiadók Szövetsége|Mađarska]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://slagerlistak.hu/album-top-40-slagerlista/2021/50|title=Album Top 40 slágerlista - Hivatalos magyar slágerlisták|website=slagerlistak.hu|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|27
|-
|[[Scottish Singles and Albums Charts|Škotska]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/scottish-albums-chart/20211217/40/|title=Official Scottish Albums Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|27
|-
|[[UK Albums Chart|UK]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20211217/7502/|title=Official Albums Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|44
|}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{Green Day}}

[[Kategorija:Albumi Green Daya]]
[[Kategorija:Albumi iz 2021.]]</text>
      <sha1>bd2h69t77a8oluz7c7nmhmlnnwmjdip</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428981</id>
      <parentid>3428980</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:02:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4734" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = BBC Sessions
| vrsta           = album uživo
| pozadina        = uživo
| izvođač_gen     = [[Green Day]]a
| slika           = GreenDay BBC Sessions.png
| objavljen       = 10. decembra 2021.
| snimljen        = juni 1994 – august 2001.&lt;ref name=&quot;kerrang&quot;/&gt;
| mjesto          = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
| studio          = [[Maida Vale Studios|Maida Vale]]
| žanr            = {{flatlist|
* [[pank-rok]]
* {{nowrap|[[alternativni rok]]}}
}}
| trajanje        = 48:27
| izdavač         = [[Reprise Records|Reprise]]
| producent       = 
| prethodni_album = ''[[Father of All Motherfuckers]]''&lt;br&gt;(2020)
| ovaj_album      = '''''BBC Sessions'''''&lt;br&gt;(2021)
| sljedeći_album  = 
}}
'''''BBC Sessions''''' je četvrti album uživo američke [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[Green Day]]. Objavljen je 10. decembra 2021. pod izdavačkom kućom [[Reprise Records]]. Sastoji se od snimaka koji su snimljeni uživo za [[BBC]] u [[Maida Vale Studios]]u u [[London]]u od 1994. do 2001.&lt;ref name=&quot;kerrang&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.kerrang.com/green-day-announce-historic-the-bbc-sessions-live-album|title=Green Day announce historic The BBC Sessions live album|last1=Carter|first1=Emily|date=22. 10. 2021|website=[[Kerrang!]]|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
Na [[Metacritic]]u album je dobio ocjenu 84 od mogućih 100 na temelju četiri kritika, što ukazuje na &quot;sveopće priznanje&quot;.&lt;ref name=&quot;MC1&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.metacritic.com/music/bbc-sessions/green-day|title=BBC Sessions by Green Day Reviews and Tracks|website=[[Metacritic]]|access-date=14. 12. 2021}}&lt;/ref&gt; Pišući za ''Ultimate Classic Rock'', Gary Graff je izjavio da je BBC Sessions &quot;poželjan dodatak i studija o tome koliko je grupa dosljedno jaka i uzbudljiva dok se nosi s suptilnim i dramatičnim promjenama u svom zvuku.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/green-day-bbc-sessions-album-review/|title=Green Day, 'BBC Sessions': Album Review|last1=Graff|first1=Gary|date=9. 12. 2021|website=Ultimate Classic Rock|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; Ian Winwood iz ''[[Kerrang!|Kerranga!]]'' ocijenio je album s četiri od pet zvjezdica, nazvavši ga &quot;zbirkom nevjerojatno tečnih pjesama isporučenih na moderan način&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.kerrang.com/album-review-green-day-the-bbc-sessions|title=Album review: Green Day – The BBC Sessions|last1=Winwood|first1=Ian|date=10. 12. 2021|website=Kerrang!|access-date=6. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
{{tracklist
|title1=[[She (pjesma Green Daya)|She]]
|length1=2:11
|title2=[[When I Come Around]]
|length2=2:52
|title3=[[Basket Case (pjesma)|Basket Case]]
|length3=2:56
|title4=2000 Light Years Away
|length4=2:38
|title5=[[Geek Stink Breath]]
|length5=2:06
|title6=[[Brain Stew / Jaded]]
|length6=4:34
|title7=[[Walking Contradiction]]
|length7=2:35
|title8=[[Stuck with Me]]|length8=2:18
|title9=[[Hitchin' a Ride (pjesma Green Daya)|Hitchin' a Ride]]
|length9=2:50
|title10=[[Nice Guys Finish Last]]
|length10=2:57
|title11=Prosthetic Head
|length11=3:33
|title12=[[Redundant (pjesma)|Redundant]]
|length12=3:16
|title13=Castaway
|length13=3:50
|title14=Church on Sunday
|length14=3:13
|total_length=48:27
|title15=[[Minority (pjesma Green Daya)|Minority]]
|length15=3:16
|title16=[[Waiting (pjesma Green Daya)|Waiting]]
|length16=3:20
}}


== Ljestvice ==
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+Uspješnost BBC Sessiona na ljestvicama
! scope=&quot;col&quot; |Ljestvica (2021)
! scope=&quot;col&quot; |Najviša&lt;br /&gt; pozicija
|-
|[[GfK Entertainment ljestvice|Njemačka]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.offiziellecharts.de/album-details-489494|title=Offizielle Deutsche Charts - Offizielle Deutsche Charts|website=www.offiziellecharts.de|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|79
|-
|[[Magyar Hanglemezkiadók Szövetsége|Mađarska]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://slagerlistak.hu/album-top-40-slagerlista/2021/50|title=Album Top 40 slágerlista - Hivatalos magyar slágerlisták|website=slagerlistak.hu|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|27
|-
|[[Scottish Singles and Albums Charts|Škotska]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/scottish-albums-chart/20211217/40/|title=Official Scottish Albums Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|27
|-
|[[UK Albums Chart|UK]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20211217/7502/|title=Official Albums Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=6. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|44
|}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{Green Day}}

[[Kategorija:Albumi Green Daya]]
[[Kategorija:Albumi iz 2021.]]</text>
      <sha1>171qt9i2g7movzv9wmjch2oa9w4mas9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Woodstock 1994 (album Green Daya)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487152</id>
    <revision>
      <id>3428982</id>
      <parentid>3402107</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T14:03:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4319" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Woodstock 1994
| vrsta           = koncertni album
| izvođač_gen     = [[Green Day]]a
| slika           = Green Day Woodstock 1994.jpg
| objavljen       = 13. april 2019.
| snimljen        = 14. august 1994.
| mjesto          = Winston Farm, [[Saugerties (New York)|Saugerties]], [[New York (savezna država)|New York]]
| žanr            = {{flatlist|
* [[pank-rok]]
* [[alternativni rok]]
}}
| trajanje        = 38:59
| izdavač         = [[Reprise Records|Reprise]]
| producent       = [[Chris Dugan]], Green Day
| pozadina        = uživo
| prethodni_album = ''[[Greatest Hits: God's Favorite Band]]''&lt;br&gt;(2017)
| ovaj_album      = '''''Woodstock 1994''''&lt;br&gt;(2019)
| sljedeći_album  = ''[[Father of All Motherfuckers]]''&lt;br&gt;(2020)
}}
'''Woodstock 1994''' je koncertni album američke [[pank-rok]] grupe [[Green Day]]. Album je objavljen na [[Dan prodaje ploča]] 13. aprila 2019. u čast 50. godišnjice [[Woodstock]]a i 25. godišnjice koncerta Green Daya na [[Woodstock '94|Woodstocku '94]].

== Pozadina ==
Green Day je svirao na Woodstock festivalu 14. augusta 1994, 6 mjeseci nakon što su objavili treći studijski album [[Dookie]] koji je bio njihov prvi album pod velikom izdavačkom kućom. Nastup je bio jedan od najupečatljivijih na festivalu, a bend se umiješao u tuču blatom sa svojim obožavateljima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-green-day-get-muddy-and-violent-at-woodstock-94-171141/|title=Flashback: Green Day Get Muddy and Violent at Woodstock '94|last=Greene|first=Andy|date=3. 4. 2014|work=[[Rolling Stone]]}}&lt;/ref&gt; [[Tré Cool]] je o događaju rekao: &quot;Bio je to ludi koncert – koncert koji je promijenio cijele naše živote.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/woodstock-94-green-day/|title=How Woodstock '94 'S––- Show' Changed Green Day's Lives|last=Kielty|first=Martin|date=2. 5. 2019|work=[[Ultimate Classic Rock]]}}&lt;/ref&gt;

== Nastup ==
Woodstock '94 se također naziva ''Mudstock'' ili ''Mudstock '94'', dijelom zbog kišnog vremena zbog kojeg su nastale velike količine blata. Tokom nastupa Green Daya, publika je počela da zasipa binu blatom. Jedni komadi blata udarili su gitaristu i glavnog vokalistu Billiea Joea Armstronga. Armstrong se je tada pridružio borbi blatom sa publikom tokom njihove pjesme &quot;Paper Lanterns&quot;. Basistu [[Mike Dirnt|Mikea Dirnta]] je zaštitar srušio na zemlju i izbio mu jedan zub jer je mislio da je obožavatelj koji je skočio na binu. Uprkos sada već poznatoj borbi blatom i Dirntovoj povredi, Woodstock je brzo doveo do uspjeha tada nedavno objavljeni album Green Daya, Dookie.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/green-day-woodstock-94-dookie-171141/|title=Green Day Get Muddy at Woodstock '94|last=Greene|first=Andy|last2=Greene|first2=Andy|date=2. 8. 2019|website=Rolling Stone|language=en|access-date=8. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
Sve tekstove napisao je [[Billie Joe Armstrong]]; sve pjesme izvodi Green Day.
{{Track listing|headline=Strana A|title1=[[Welcome to Paradise]]|length1=5:14|title2=One of My Lies|length2=3:05|title3=Chump|length3=2:34|title4=[[Longview (pjesma)|Longview]]|length4=3:37|title5=[[Basket Case (pjesma)|Basket Case]]|length5=3:13}}
{{Track listing|headline=Strana B|title1=[[When I Come Around]]|length1=2:45|title2=Burnout|length2=2:54|title3=F.O.D.|length3=2:41|title4=Paper Lanterns|length4=8:09|title5=Shit Show|length5=5:54|total_length=38:59}}

== Sastav ==
'''Green Day'''

* [[Billie Joe Armstrong]] – gitara, glavni vokal
* [[Mike Dirnt]] – bas-gitara, prateći vokal
* [[Tré Cool]] – bubnjevi

'''Produkcija'''

* [[Green Day]] – producent
* [[Chris Dugan]] – producent

== Ljestvice ==
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! scope=&quot;col&quot; |Ljestvica (2019)
! scope=&quot;col&quot; |Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|SAD [[Billboard 200|''Billboard'' 200]]&lt;ref name=&quot;Green Day&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/artist/green-day/|title=Green Day|website=Billboard|language=en|access-date=8. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|156
|-
|SAD Top Rock Albums ([[Billboard]])&lt;ref name=&quot;Green Day&quot;/&gt;
|28
|}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{Green Day}}

[[Kategorija:Albumi iz 2019.]]
[[Kategorija:Albumi Green Daya]]
[[Kategorija:Woodstock]]</text>
      <sha1>m8wb2nv1qnkbp7mps63vxhp7g6nx10y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mehmed Mujezinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489724</id>
    <revision>
      <id>3429015</id>
      <parentid>3421478</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:28:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6896" xml:space="preserve">'''Mehmed Mujezinović''' (Sarajevo, 29. 7. 1913. – Sarajevo, 14. 5. 1981.) je bio bosanskohercegovački [[historičar]], [[epigrafičar]] i [[orijentalista]].

{{Infokutija osoba
| ime                    = Mehmed Mujezinović
| datum_rođenja          = 29.7.1913
| mjesto_rođenja         = Sarajevo
| datum_smrti            = 14.5.1981
| mjesto_smrti           = Sarajevo
| zanimanje              = Epigrafičar, orijentalista, historičar
| značajna_djela         = Islamska epigrafika BiH, 1-3
}}

== Biografija ==
Hadži Mehmed ef. Mujezinović je rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] 29. 7. 1913. godine. Poslije osnovnog obrazovanja, upisao je [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]], koju završava 1935. godine. Iste godine se upisuje na tek osnovanu [[Viša islamska šerijatsko-teološka škola|Višu islamsku šerijatsko-teološku školu]] na kojoj je diplomirao 1939. godine. Poslije odsluženja vojnog roka 1940. godine radio je kao profesor u raznim srednjim školama u Sarajevu. Od 1945. do 1949. godine je radio kao [[muderris]] (profesor) u ženskoj, a kasnije i muškoj Gazi Husrev-begovoj medresi.  Nakon toga se zapošljava u [[Državna štamparija|Državnoj štampariji]], gdje uz korektorske poslove uči i slagarski zanat. Godine 1951. zapošljava se u [[Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine|Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine]]. Na ovom položaju ostaje do svoga penzionisanja 01.01.1980. godine. U tome periodu, preko 35 godina je obavljao dužnost [[imam]]a i [[hatib]]a u [[Hadžijska džamija|Hadžijskoj džamiji]] u Sarajevu. Poznavao je sva tri orijentalna jezika; [[Arapski jezik|arapski]], [[Turski jezik|turski]] i [[Perzijski jezik|perzijski]], a što mu je kasnije mnogo koristilo u njegovom naučno-istraživačkom radu. Umro je 14.05.1981. godine u 67 godini života.&lt;ref name=&quot;Traljić 327–341&quot;&gt;{{Cite journal|last=Traljić|first=Mahmud|date=31. 12. 1983|title=prof. Mehmed ef. Mujezinović|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/498|journal=Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke|language=bosanski|volume=6|issue=9-10|pages=327–341|issn=2566-3267}}&lt;/ref&gt;

Tokom njegovog rada u Zavodu za zaštitu spomenika kulture BiH, Mehmed Mujezinović je sakupio vrijedan i opsežan materijal za islamsku epigrafiku Bosne i Hercegovine. Zabilježio je i prepisao brojne natpise bosansko-hercegovačke islamske kulturne baštine u zadnji moment, budući da su usljed urbanizacije mnogi islamski objekti uništeni, pa tako i njeni natpisi. Sav taj materijal, Mehmed Mujezinović je sakupio i počeo objavljivati. Njegov najvažniji rad iz tog područja je ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine'' u tri knjige u izdanju Veselin Masleše iz Sarajeva. Prva knjiga obuhvata grad Sarajevo, druga istočnu i centralnu Bosnu, a treća sadrži natpise iz [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] i zapadne Bosne i Hercegovine. U ovim knjigama je zabilježio blizu 1500 originalnih natpisa u cjelini, a još 1800 djelomično, uz slike objekata, kojih više nema. Pored toga je preveo i poznati ''Ljetopis'' sarajevskog ljetopisca 18. vijeka [[Mula Mustafa Bašeskija|Mula Mustafe Bašeskije]] u izdanju Veselin Masleše. U svojim radovima je napisao i najvažnije podatke o preko 100 pjesnika-epigrafičara, kao što su [[Mehmed Mejlija Guranija|Mehmed Mejlija]] - Sarajlija, [[Sejfudin Kemura|šejh Sejfudin Kemura]], [[Muhamed Enveri Kadić]], [[hadži Mujaga Merhemić]] i [[Husein Rakim Islamović|Husejn Rakim Islamović]]. Na ovaj način, hadži Mehmed ef. Mujezinović je dao velik doprinos kulturnoj i književnoj historiji BiH.&lt;ref name=&quot;Traljić 327–341&quot;/&gt;

== Nepotpuna bibliografija ==

* ''Borba na Božijem putu'', Sarajevo 1942-43
* ''Dva događaja iz života Muhameda a. s. prije poslanstva,'' Sarajevo 1942-43
* ''Merhum Sulejman-Hamdi ef. Alimajstorović (Nekrolog)'', Sarajevo 1943-44
* ''Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka'', Sarajevo 1952
* ''Turski natpisi XVI vijeka iz nekolika mjesta Bosne i Hercegovine'', Sarajevo 1953
* ''Obnova natpisa na Sokolovićevu mostu u Višegradu'', Sarajevo 1953
* ''Nekoliko nevjerodostojnih turskih natpisa u Sarajevu'', Sarajevu 1954
* ''Džamija u Ustikolini'', Sarajevo 1954 (u zajednici sa Evangelosom Dimitrijevićem).
* ''Musafirhana i tekija Isa-bega Ishakovića u Sarajevu'', Sarajevo 1956
* ''Epigrafika i kaligrafija pjesnika Mehmeda Mejlije'', Sarajevo 1957
* ''Autogram Evlije Čelebije u trijemu džamije Aladže u Foči'', Sarajevo 1957
* ''Kaligrafski zapisi u Sinanovoj tekiji u Sarajevu i njihova konzervacija'', Sarajevo 1958
* ''Izložba islamskih rukopisa u Beogradu,'' Sarajevo 1958
* ''Konzervacija Hadži Sinanove tekije u Sarajevu'', Sarajevo 1959 (zajedno sa Matom Biškom).
* ''Turski natpisi XVI vijeka u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo 1960
* ''Muhamed Enveri efendi Kadić kao epigrafičar'', Sarajevo 1960
* ''Stari Alifakovac u Sarajevu'', Sarajevo 1962
* ''Natpisi na nadgrobnim spomenicima Suzi-Čelebije i Neharija u Prizrenu'', 1962/63
* ''Sarajevske hadžije druge polovine XVIII vijeka'', Sarajevo 1964
* ''Merhum Abdulah ef. Fočak (Nekrolog).'', Sarajevo 1964
* ''Ljetopis: (1746-1804) Mula Mustafa Bašeskija'', Sarajevo 1968
* ''Stari mostovi u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo 1969 (zajedno s Džemalom Čelićem)
* ''Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini'', Sarajevo 1970
* ''Kronogram na novopazarskoj banji'', Sarajevo 1970-71
* ''Natpis na Sinan-pašinoj džamiji u Kačaniku iz 1003 – 1594/95. godine,'' Priština 1971
* ''Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga I – Sarajevo'', Sarajevo 1974.
* ''Vakufnama iz 1630. godine o osnivanju biblioteke Mevla Husamuddina Bošnjaka u Banjoj Luci'', Sarajevo 1977 (zajedno sa Mahmudom Traljićem)
* ''Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga II – Istočna i centralna Bosna,'' Sarajevo 1978
* ''Hazreti Mevlana Muhamed Džemaludin Rumi'', Sarajevo 1979
* ''Hadži Jusufovo putovanje na hadž 1615, godine'', Sarajevo 1981
* ''Odaziva ti se, Bože---: putopis sa hadža 1615. godine hadži Jusufa Livnjaka'', Sarajevo 1981
* ''Mjesto života. Kronogram iz 1129. (1716-1717) godine o obnovi tekije na izvoru Bune u Blagaju'', Sarajevo 1981
* ''Dva autograma Evlije Čelebije u Foči iz 1074. (1664) godine'', Sarajevo 1981
* ''Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga III – zapadna Hercegovina i bosanska Krajina'', Sarajevo 1982
* ''Gazi Husrevbegova biblioteka Sarajevo'', Sarajevo, 1982 (zajedno s Mahmudom Traljićem)
* ''Mula Mustafa Bašeskija'', Sarajevo 1998
* ''Vakufnama bosanskog namjesnika Sofi Mehmed-paše iz 1554/55. godine'', Banja Luka 2004

== Reference ==

{{DEFAULTSORT:Mujezinović, Mehmed}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1913.]]
[[Kategorija:Umrli 1983.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>7as3ha84brkqv3o7eylu2ci2kgof589</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429035</id>
      <parentid>3429015</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:36:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6682" xml:space="preserve">'''Mehmed Mujezinović''' (Sarajevo, 29. 7. 1913. – Sarajevo, 14. 5. 1981.) je bio bosanskohercegovački [[historičar]], [[epigrafičar]] i [[orijentalista]].

{{Infokutija osoba
| ime                    = Mehmed Mujezinović
| datum_rođenja          = 29.7.1913
| mjesto_rođenja         = Sarajevo
| datum_smrti            = 14.5.1981
| mjesto_smrti           = Sarajevo
| zanimanje              = Epigrafičar, orijentalista, historičar
| značajna_djela         = Islamska epigrafika BiH, 1-3
}}

== Biografija ==
Hadži Mehmed ef. Mujezinović je rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] 29. 7. 1913. godine. Poslije osnovnog obrazovanja, upisao je [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]], koju završava 1935. godine. Iste godine se upisuje na tek osnovanu [[Viša islamska šerijatsko-teološka škola|Višu islamsku šerijatsko-teološku školu]] na kojoj je diplomirao 1939. godine. Poslije odsluženja vojnog roka 1940. godine radio je kao profesor u raznim srednjim školama u Sarajevu. Od 1945. do 1949. godine je radio kao [[muderris]] (profesor) u ženskoj, a kasnije i muškoj Gazi Husrev-begovoj medresi. Nakon toga se zapošljava u [[Državna štamparija|Državnoj štampariji]], gdje uz korektorske poslove uči i slagarski zanat. Godine 1951. zapošljava se u [[Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine|Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine]]. Na ovom položaju ostaje do penzionisanja 1. 1. 1980. godine. U tome periodu je obavljao dužnost [[imam]]a i [[hatib]]a u [[Hadžijska džamija|Hadžijskoj džamiji]] u Sarajevu. Poznavao je tri orijentalna jezika; [[Arapski jezik|arapski]], [[Turski jezik|turski]] i [[Perzijski jezik|perzijski]], a što mu je kasnije koristilo u njegovom naučno-istraživačkom radu. Umro je 14. 5. 1981. godine u 67 godini života.&lt;ref name=&quot;Traljić 327–341&quot;&gt;{{Cite journal|last=Traljić|first=Mahmud|date=31. 12. 1983|title=prof. Mehmed ef. Mujezinović|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/498|journal=Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke|language=bosanski|volume=6|issue=9-10|pages=327–341|issn=2566-3267}}&lt;/ref&gt;

Tokom njegovog rada u Zavodu za zaštitu spomenika kulture BiH, Mehmed Mujezinović je sakupio materijal za islamsku epigrafiku Bosne i Hercegovine. Zabilježio je i prepisao brojne natpise bosansko-hercegovačke islamske kulturne baštine u zadnji moment, budući da su usljed urbanizacije mnogi islamski objekti uništeni, pa tako i njeni natpisi. Sav taj materijal, Mehmed Mujezinović je sakupio i počeo objavljivati. Njegov najvažniji rad iz tog područja je ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine'' u tri knjige u izdanju Veselin Masleše iz Sarajeva. Prva knjiga obuhvata grad Sarajevo, druga istočnu i centralnu Bosnu, a treća sadrži natpise iz [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] i zapadne Bosne i Hercegovine. U ovim knjigama je zabilježio blizu 1500 originalnih natpisa u cjelini, a još 1800 djelomično, uz slike objekata, kojih više nema. Pored toga je preveo i poznati ''Ljetopis'' sarajevskog ljetopisca 18. vijeka [[Mula Mustafa Bašeskija|Mula Mustafe Bašeskije]] u izdanju Veselin Masleše. U svojim radovima je napisao i najvažnije podatke o preko 100 pjesnika-epigrafičara, kao što su [[Mehmed Mejlija Guranija|Mehmed Mejlija]] - Sarajlija, [[Sejfudin Kemura]], [[Muhamed Enveri Kadić]], [[Mujaga Merhemić]] i [[Husein Rakim Islamović]].&lt;ref name=&quot;Traljić 327–341&quot;/&gt;

== Nepotpuna bibliografija ==

* ''Borba na Božijem putu'', Sarajevo 1942-43
* ''Dva događaja iz života Muhameda a. s. prije poslanstva,'' Sarajevo 1942-43
* ''Merhum Sulejman-Hamdi ef. Alimajstorović (Nekrolog)'', Sarajevo 1943-44
* ''Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka'', Sarajevo 1952
* ''Turski natpisi XVI vijeka iz nekolika mjesta Bosne i Hercegovine'', Sarajevo 1953
* ''Obnova natpisa na Sokolovićevu mostu u Višegradu'', Sarajevo 1953
* ''Nekoliko nevjerodostojnih turskih natpisa u Sarajevu'', Sarajevu 1954
* ''Džamija u Ustikolini'', Sarajevo 1954 (u zajednici sa Evangelosom Dimitrijevićem).
* ''Musafirhana i tekija Isa-bega Ishakovića u Sarajevu'', Sarajevo 1956
* ''Epigrafika i kaligrafija pjesnika Mehmeda Mejlije'', Sarajevo 1957
* ''Autogram Evlije Čelebije u trijemu džamije Aladže u Foči'', Sarajevo 1957
* ''Kaligrafski zapisi u Sinanovoj tekiji u Sarajevu i njihova konzervacija'', Sarajevo 1958
* ''Izložba islamskih rukopisa u Beogradu,'' Sarajevo 1958
* ''Konzervacija Hadži Sinanove tekije u Sarajevu'', Sarajevo 1959 (zajedno sa Matom Biškom).
* ''Turski natpisi XVI vijeka u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo 1960
* ''Muhamed Enveri efendi Kadić kao epigrafičar'', Sarajevo 1960
* ''Stari Alifakovac u Sarajevu'', Sarajevo 1962
* ''Natpisi na nadgrobnim spomenicima Suzi-Čelebije i Neharija u Prizrenu'', 1962/63
* ''Sarajevske hadžije druge polovine XVIII vijeka'', Sarajevo 1964
* ''Merhum Abdulah ef. Fočak (Nekrolog).'', Sarajevo 1964
* ''Ljetopis: (1746-1804) Mula Mustafa Bašeskija'', Sarajevo 1968
* ''Stari mostovi u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo 1969 (zajedno s Džemalom Čelićem)
* ''Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini'', Sarajevo 1970
* ''Kronogram na novopazarskoj banji'', Sarajevo 1970-71
* ''Natpis na Sinan-pašinoj džamiji u Kačaniku iz 1003 – 1594/95. godine,'' Priština 1971
* ''Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga I – Sarajevo'', Sarajevo 1974.
* ''Vakufnama iz 1630. godine o osnivanju biblioteke Mevla Husamuddina Bošnjaka u Banjoj Luci'', Sarajevo 1977 (zajedno sa Mahmudom Traljićem)
* ''Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga II – Istočna i centralna Bosna,'' Sarajevo 1978
* ''Hazreti Mevlana Muhamed Džemaludin Rumi'', Sarajevo 1979
* ''Hadži Jusufovo putovanje na hadž 1615, godine'', Sarajevo 1981
* ''Odaziva ti se, Bože---: putopis sa hadža 1615. godine hadži Jusufa Livnjaka'', Sarajevo 1981
* ''Mjesto života. Kronogram iz 1129. (1716-1717) godine o obnovi tekije na izvoru Bune u Blagaju'', Sarajevo 1981
* ''Dva autograma Evlije Čelebije u Foči iz 1074. (1664) godine'', Sarajevo 1981
* ''Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga III – zapadna Hercegovina i bosanska Krajina'', Sarajevo 1982
* ''Gazi Husrevbegova biblioteka Sarajevo'', Sarajevo, 1982 (zajedno s Mahmudom Traljićem)
* ''Mula Mustafa Bašeskija'', Sarajevo 1998
* ''Vakufnama bosanskog namjesnika Sofi Mehmed-paše iz 1554/55. godine'', Banja Luka 2004

== Reference ==

{{DEFAULTSORT:Mujezinović, Mehmed}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1913.]]
[[Kategorija:Umrli 1983.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>31sh5oo1nixs6dxw6lxqitfcavje0sm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429036</id>
      <parentid>3429035</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:39:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6769" xml:space="preserve">'''Mehmed Mujezinović''' (Sarajevo, 29. 7. 1913. – Sarajevo, 14. 5. 1981.) je bio bosanskohercegovački [[historičar]], [[epigrafičar]] i [[orijentalista]].

{{Infokutija osoba
| ime                    = Mehmed Mujezinović
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1913|07|13}}
| mjesto_rođenja         = Sarajevo, [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1981|05|14|1913|06|13}}
| mjesto_smrti           = Sarajevo, [[SFRJ]]
| zanimanje              = Epigrafičar, orijentalista, historičar
| značajna_djela         = Islamska epigrafika BiH, 1-3
}}

== Biografija ==
Hadži Mehmed ef. Mujezinović je rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] 29. 7. 1913. godine. Poslije osnovnog obrazovanja, upisao je [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]], koju završava 1935. godine. Iste godine se upisuje na tek osnovanu [[Viša islamska šerijatsko-teološka škola|Višu islamsku šerijatsko-teološku školu]] na kojoj je diplomirao 1939. godine. Poslije odsluženja vojnog roka 1940. godine radio je kao profesor u raznim srednjim školama u Sarajevu. Od 1945. do 1949. godine je radio kao [[muderris]] (profesor) u ženskoj, a kasnije i muškoj Gazi Husrev-begovoj medresi. Nakon toga se zapošljava u [[Državna štamparija|Državnoj štampariji]], gdje uz korektorske poslove uči i slagarski zanat. Godine 1951. zapošljava se u [[Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine|Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine]]. Na ovom položaju ostaje do penzionisanja 1. 1. 1980. godine. U tome periodu je obavljao dužnost [[imam]]a i [[hatib]]a u [[Hadžijska džamija|Hadžijskoj džamiji]] u Sarajevu. Poznavao je tri orijentalna jezika; [[Arapski jezik|arapski]], [[Turski jezik|turski]] i [[Perzijski jezik|perzijski]], a što mu je kasnije koristilo u njegovom naučno-istraživačkom radu. Umro je 14. 5. 1981. godine u 67 godini života.&lt;ref name=&quot;Traljić 327–341&quot;&gt;{{Cite journal|last=Traljić|first=Mahmud|date=31. 12. 1983|title=prof. Mehmed ef. Mujezinović|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/498|journal=Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke|language=bosanski|volume=6|issue=9-10|pages=327–341|issn=2566-3267}}&lt;/ref&gt;

Tokom njegovog rada u Zavodu za zaštitu spomenika kulture BiH, Mehmed Mujezinović je sakupio materijal za islamsku epigrafiku Bosne i Hercegovine. Zabilježio je i prepisao brojne natpise bosansko-hercegovačke islamske kulturne baštine u zadnji moment, budući da su usljed urbanizacije mnogi islamski objekti uništeni, pa tako i njeni natpisi. Sav taj materijal, Mehmed Mujezinović je sakupio i počeo objavljivati. Njegov najvažniji rad iz tog područja je ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine'' u tri knjige u izdanju Veselin Masleše iz Sarajeva. Prva knjiga obuhvata grad Sarajevo, druga istočnu i centralnu Bosnu, a treća sadrži natpise iz [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] i zapadne Bosne i Hercegovine. U ovim knjigama je zabilježio blizu 1500 originalnih natpisa u cjelini, a još 1800 djelomično, uz slike objekata, kojih više nema. Pored toga je preveo i poznati ''Ljetopis'' sarajevskog ljetopisca 18. vijeka [[Mula Mustafa Bašeskija|Mula Mustafe Bašeskije]] u izdanju Veselin Masleše. U svojim radovima je napisao i najvažnije podatke o preko 100 pjesnika-epigrafičara, kao što su [[Mehmed Mejlija Guranija|Mehmed Mejlija]] - Sarajlija, [[Sejfudin Kemura]], [[Muhamed Enveri Kadić]], [[Mujaga Merhemić]] i [[Husein Rakim Islamović]].&lt;ref name=&quot;Traljić 327–341&quot;/&gt;

== Nepotpuna bibliografija ==

* ''Borba na Božijem putu'', Sarajevo 1942-43
* ''Dva događaja iz života Muhameda a. s. prije poslanstva,'' Sarajevo 1942-43
* ''Merhum Sulejman-Hamdi ef. Alimajstorović (Nekrolog)'', Sarajevo 1943-44
* ''Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka'', Sarajevo 1952
* ''Turski natpisi XVI vijeka iz nekolika mjesta Bosne i Hercegovine'', Sarajevo 1953
* ''Obnova natpisa na Sokolovićevu mostu u Višegradu'', Sarajevo 1953
* ''Nekoliko nevjerodostojnih turskih natpisa u Sarajevu'', Sarajevu 1954
* ''Džamija u Ustikolini'', Sarajevo 1954 (u zajednici sa Evangelosom Dimitrijevićem).
* ''Musafirhana i tekija Isa-bega Ishakovića u Sarajevu'', Sarajevo 1956
* ''Epigrafika i kaligrafija pjesnika Mehmeda Mejlije'', Sarajevo 1957
* ''Autogram Evlije Čelebije u trijemu džamije Aladže u Foči'', Sarajevo 1957
* ''Kaligrafski zapisi u Sinanovoj tekiji u Sarajevu i njihova konzervacija'', Sarajevo 1958
* ''Izložba islamskih rukopisa u Beogradu,'' Sarajevo 1958
* ''Konzervacija Hadži Sinanove tekije u Sarajevu'', Sarajevo 1959 (zajedno sa Matom Biškom).
* ''Turski natpisi XVI vijeka u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo 1960
* ''Muhamed Enveri efendi Kadić kao epigrafičar'', Sarajevo 1960
* ''Stari Alifakovac u Sarajevu'', Sarajevo 1962
* ''Natpisi na nadgrobnim spomenicima Suzi-Čelebije i Neharija u Prizrenu'', 1962/63
* ''Sarajevske hadžije druge polovine XVIII vijeka'', Sarajevo 1964
* ''Merhum Abdulah ef. Fočak (Nekrolog).'', Sarajevo 1964
* ''Ljetopis: (1746-1804) Mula Mustafa Bašeskija'', Sarajevo 1968
* ''Stari mostovi u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo 1969 (zajedno s Džemalom Čelićem)
* ''Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini'', Sarajevo 1970
* ''Kronogram na novopazarskoj banji'', Sarajevo 1970-71
* ''Natpis na Sinan-pašinoj džamiji u Kačaniku iz 1003 – 1594/95. godine,'' Priština 1971
* ''Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga I – Sarajevo'', Sarajevo 1974.
* ''Vakufnama iz 1630. godine o osnivanju biblioteke Mevla Husamuddina Bošnjaka u Banjoj Luci'', Sarajevo 1977 (zajedno sa Mahmudom Traljićem)
* ''Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga II – Istočna i centralna Bosna,'' Sarajevo 1978
* ''Hazreti Mevlana Muhamed Džemaludin Rumi'', Sarajevo 1979
* ''Hadži Jusufovo putovanje na hadž 1615, godine'', Sarajevo 1981
* ''Odaziva ti se, Bože---: putopis sa hadža 1615. godine hadži Jusufa Livnjaka'', Sarajevo 1981
* ''Mjesto života. Kronogram iz 1129. (1716-1717) godine o obnovi tekije na izvoru Bune u Blagaju'', Sarajevo 1981
* ''Dva autograma Evlije Čelebije u Foči iz 1074. (1664) godine'', Sarajevo 1981
* ''Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga III – zapadna Hercegovina i bosanska Krajina'', Sarajevo 1982
* ''Gazi Husrevbegova biblioteka Sarajevo'', Sarajevo, 1982 (zajedno s Mahmudom Traljićem)
* ''Mula Mustafa Bašeskija'', Sarajevo 1998
* ''Vakufnama bosanskog namjesnika Sofi Mehmed-paše iz 1554/55. godine'', Banja Luka 2004

== Reference ==

{{DEFAULTSORT:Mujezinović, Mehmed}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1913.]]
[[Kategorija:Umrli 1983.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>8tmmmhaoop5ght4knese8ep5nlh553b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhamed Enveri Kadić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491910</id>
    <revision>
      <id>3429037</id>
      <parentid>3425164</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T10:45:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4562" xml:space="preserve">'''Muhamed Enveri ef. Kadić''' (Sarajevo, 17. januara 1856 – Sarajevo, 21. februara 1931) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[historičar]] i [[Epigrafika|epigrafičar]].

{{Infokutija osoba
| ime                    = Muhamed Enveri ef. Kadić
| slika                  = File:Muhamed Enveri Kadić.jpg
| datum_rođenja          = 17. januara 1856.
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], [[Bosanski pašaluk]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1931|02|21|1856|01|17}}
| mjesto_smrti           = Sarajevo, [[Kraljevina Jugoslavija]]
| etnicitet              = [[Bošnjaci|Bošnjak]] &lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, Dva Bošnjaka povjesničara, Narodna starina, knj. X, Zagreb 1931. str. 273-275&lt;/ref&gt;
| zanimanje              = Historičar
| značajna_djela         = Historija Bosne
| supružnik              = Sedika Čurćić
}}

== Biografija ==
Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 17. januara 1856. godine.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kasumovic|first=Amila|title=Sultanov, carev i kraljev službenik: činovnička karijera Muhameda ef. Kadića (Serving the Sultan, the Kaiser, and the King: The Career Story of Muhamed ef. Kadić|url=https://www.academia.edu/36242637/Sultanov_carev_i_kraljev_slu%C5%BEbenik_%C4%8Dinovni%C4%8Dka_karijera_Muhameda_ef_Kadi%C4%87a_Serving_the_Sultan_the_Kaiser_and_the_King_The_Career_Story_of_Muhamed_ef_Kadi%C4%87}}&lt;/ref&gt; Sin je Bekira Sitkija, a unuk Sabita. [[Mekteb]] i [[Ruždija|ruždiju]] je završio u Sarajevu, gdje je naučio orijentalne jezike, pogotovo [[Turski jezik|turski]], što mu je kasnije koristilo u naučno-istraživačkom radu. Nešto kasnije naučio je i [[njemački jezik]]. Dvije godine je pohađao [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev begovu medresu]], nakon čega se 1871. godine zapošljava u arhivu bosanske vilajetske vlade, prvo kao pripravnik, a potom kao prvi mukajjid (zvaničnik). Poslije [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|okupacije Bosne i Hercegovine]] kratko je obavljao dužnost računovođe kod privremenog vakufskog povjerentsva za Sarajevo. Od 1881. do 1883. radio je u Gradskom poglavarstvu i u kotarskom uredu kao službenik za tapije, a onda kao zvaničnik u poreskom uredu (1884 - 1889). Nakon toga imenovan je kao činovnik [[Vrhovni šerijatski sud za Bosnu i Hercegovinu|Vrhovnog šerijatskog suda za Bosnu i Hercegovinu]], gdje ostaje do 1923. godine. Nakratko je bio direktor pomoćnih ureda, poslije čega se penzionisao 1923. godine.&lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, Dva Bošnjaka povjesničara'', Narodna starina'', knj. X, Zagreb 1931. str. 273-275&lt;/ref&gt; Bio je oženjen sa Sedikom Čurčić, kćerkom [[Lutfulllah Čurčić|Lutfullaha Čurčića]], s kojom je imao tri sina Naima, Halima i Selima.&lt;ref&gt;Tanović, Bakir, (2012), ''Ćurčića vakuf'', str. 105, Dobra knjiga&lt;/ref&gt; Umro je 21. februara 1931. godine u 75. godini života.&lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, Dva Bošnjaka povjesničara'', Narodna starina'', knj. X, Zagreb 1931. str. 273&lt;/ref&gt;

Tokom rada u arhivu prikupljao je i prepisao stotine različitih [[ferman]]a, [[berat]]a, [[bujruldija]], [[hudžet]]a, [[ilam]]a, [[vakufnama]], knjiga i ostalih dokumenata vezanih za [[Historija Bosne i Hercegovine|historiju Bosne]]. Njegovo poznato djelo &quot;Historija Bosne&quot; na [[Osmanlijski turski jezik|osmanlijskom turskom jeziku]] sadrži oko 12.000 folija teksta u 28 svezaka u rukopisu, koji obuhvataju historiju Bosne od polovine 15. do početka 20. vijeka. Original se danas čuva u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]], a trenutno se prevodi njegovo djelo.&lt;ref&gt;Bičakčić, Almir, “Gazina biblioteka je čuvar našeg identiteta”, ''Oslobođenje,'' 15 i 16. januar 2022.&lt;/ref&gt; Kadić je ovo djelo pisao preko 40 godina.&lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela IV'', str. 234, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; Pored toga bavio se [[pjesništvo]]m i epigrafikom.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, Muhamed Enveri-efendi Kadić kao epigrafičar, Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva, XI (1960.)&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.academia.edu/36242637/Sultanov_carev_i_kraljev_slu%C5%BEbenik_%C4%8Dinovni%C4%8Dka_karijera_Muhameda_ef_Kadi%C4%87a_Serving_the_Sultan_the_Kaiser_and_the_King_The_Career_Story_of_Muhamed_ef_Kadi%C4%87 academia.edu]

{{DEFAULTSORT:Kadić, Mugamed}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Rođeni 1856.]]
[[Kategorija:Umrli 1931.]]</text>
      <sha1>9o1jo814ltfbtc84kirkj45u7st6wtv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Singlovi Enriquea Iglesiasa</title>
    <ns>10</ns>
    <id>492752</id>
    <revision>
      <id>3428970</id>
      <timestamp>2022-08-26T13:01:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Navkutija muzičar | ime          = Singlovi Enriquea Iglesiasa | naslov       = [[Diskografija Enriquea Iglesiasa|Singlovi]] [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] | pozadina     = solo_izvođač  | tijeloklasa  = hlist  | grupa1 = ''[[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]'' | podaci1  = * &quot;[[Si tú te vas (Enrique Iglesias)|Si tú te vas]]&quot; * &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot; * &quot;[[Por amarte]]&quot; * &quot;[[No llores por mí]]&quot; * &quot;[[Trapecista]]&quot;  | grupa2 =''Vivir (album)|Viv...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4052" xml:space="preserve">{{Navkutija muzičar
| ime          = Singlovi Enriquea Iglesiasa
| naslov       = [[Diskografija Enriquea Iglesiasa|Singlovi]] [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| pozadina     = solo_izvođač 
| tijeloklasa  = hlist

| grupa1 = ''[[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]''
| podaci1  =
* &quot;[[Si tú te vas (Enrique Iglesias)|Si tú te vas]]&quot;
* &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot;
* &quot;[[Por amarte]]&quot;
* &quot;[[No llores por mí]]&quot;
* &quot;[[Trapecista]]&quot;

| grupa2 =''[[Vivir (album)|Vivir]]''
| podaci2  =
* &quot;[[Enamorado por primera vez]]&quot;
* &quot;[[Only You (Yazoo)|Sólo en ti]]&quot;
* &quot;[[Miente]]&quot;
* &quot;[[Revolución (Enrique Iglesias)|Revolución]]&quot;
* &quot;[[Lluvia cae]]&quot;
* &quot;[[Al despertar (Enrique Iglesias)|Al despertar]]&quot;

| grupa3 = ''[[Cosas del amor (Enrique Iglesias)|Cosas del amor]]''
| podaci3  =
* &quot;[[Esperanza (Enrique Iglesias)|Esperanza]]&quot;
* &quot;[[Nunca te olvidaré]]&quot;

| grupa4 = ''[[Enrique (album)|Enrique]]''
| podaci4 =
* &quot;[[Bailamos]]&quot;
* &quot;[[Rhythm Divine|Rhythm Divine / Ritmo total]]&quot;
* &quot;[[Be with You (Enrique Iglesias)|Be with You / Sólo me importas tú]]&quot; 
* &quot;[[Could I Have This Kiss Forever]]&quot;
* &quot;[[Sad Eyes (Bruce Springsteen)#Verzija Enriquea Iglesiasa|Sad Eyes]]&quot;

| grupa5 = ''[[Escape (album Enriquea Iglesiasa)|Escape]]''
| podaci5 =
* &quot;[[Hero (Enrique Iglesias)|Hero / Heroé]]&quot;
* &quot;[[Escape (Enrique Iglesias)|Escape / Escapar]]&quot; 
* &quot;[[Love to See You Cry]]&quot;
* &quot;[[Don't Turn Off the Lights]]&quot; 
* &quot;[[Maybe (Enrique Iglesias)|Maybe]]&quot;

| grupa6 = ''[[Quizás (album)|Quizás]]''
| podaci6  =
* &quot;[[Mentiroso (Enrique Iglesias)|Mentiroso]]&quot;
* &quot;[[Quizás (Enrique Iglesias)|Quizás]]&quot;
* &quot;[[Para qué la vida]]&quot;

| grupa7 = ''[[7 (Enrique Iglesias)|7]]''
| podaci7  =
* &quot;[[Addicted (Enrique Iglesias)|Addicted / Adicto]]&quot;
* &quot;[[Not in Love (Enrique Iglesias)|Not In Love]]&quot;

| grupa8 = ''[[Insomniac (Enrique Iglesias)|Insomniac]]''
| podaci8  =
* &quot;[[Do You Know? (The Ping Pong Song)|Do You Know? / Dímelo]]&quot;
* &quot;[[Somebody's Me]]&quot; 
* &quot;[[Tired of Being Sorry]]&quot; 
* &quot;[[Push (Enrique Iglesias)|Push]]&quot;

| grupa9 = ''[[Enrique Iglesias: 95/08 Éxitos|95/08 Éxitos]]''
| podaci9  =
* &quot;[[¿Dónde están corazón?]]&quot;
* &quot;[[Lloro por ti]]&quot;

| grupa10 = ''[[Greatest Hits (Enrique Iglesias)|Greatest Hits]]''
| podaci10  =
* &quot;[[Can You Hear Me (Enrique Iglesias)|Can You Hear Me?]]&quot;
* &quot;[[Away (Enrique Iglesias)|Away]]&quot;
* &quot;[[Takin' Back My Love]]&quot;

| grupa11 = ''[[Euphoria (Enrique Iglesias)|Euphoria]]''
| podaci11  =
* &quot;[[Cuando me enamoro]]&quot;
* &quot;[[I Like It (Enrique Iglesias)|I Like It]]&quot;
* &quot;[[Heartbeat (Enrique Iglesias)|Heartbeat]]&quot;
* &quot;[[No me digas que no]]&quot;
* &quot;[[Tonight (I'm Lovin' You)]]&quot; 
* &quot;[[Dirty Dancer]]&quot;
* &quot;[[Ayer (Enrique Iglesias)|Ayer]]&quot;

| grupa12 = ''[[Sex and Love]]''
| podaci12  =
* &quot;[[I Like How It Feels]]&quot; 
* &quot;[[Finally Found You]]&quot;
* &quot;[[Turn the Night Up]]&quot;
* &quot;[[Loco (Enrique Iglesias)|Loco]]&quot;
* &quot;[[Heart Attack (Enrique Iglesias)|Heart Attack]]&quot;
* &quot;[[El perdedor (Enrique Iglesias)|El perdedor]]&quot;
* &quot;[[I'm a Freak]]&quot;
* &quot;[[Bailando (Enrique Iglesias)|Bailando]]&quot;
* &quot;[[Noche y de día]]&quot;

| grupa13 = ''[[Final (Vol. 1)]]''
| podaci13  =
* &quot;[[El perdón]]&quot;
* &quot;[[Duele el corazón]]&quot;
* &quot;[[Súbeme la radio]]&quot;
* &quot;[[El baño]]&quot;
* &quot;[[Move to Miami]]&quot;
* &quot;[[Me pasé]]&quot;
* &quot;[[Pendejo (pjesma)|Pendejo]]&quot;

| grupa14 = Ostali singlovi
| podaci14  =
* &quot;[[Naked (Dev i Enrique Iglesias)|Naked]]&quot;
* &quot;[[Nos fuimos lejos]]&quot;
* &quot;[[I Don't Dance (Without You)]]&quot;
* &quot;[[Después que te perdí]]&quot;

| grupa15 = Gostujući singlovi
| podaci15  =
* &quot;[[To Love a Woman]]&quot;
* &quot;[[Gracias a ti]]&quot;
* &quot;[[We Are the World 25 for Haiti]]&quot;
* &quot;[[I Like How It Feels#The Remix|I Like (The Remix)]]&quot;
* &quot;[[Messin' Around (Pitbull)|Messin' Around]]&quot;
* &quot;[[Don't You Need Somebody]]&quot;
* &quot;[[Lalala (pjesma)|Lalala (remiks)]]&quot;
* &quot;[[Fútbol y rumba]]&quot;

| grupa16 = Promotional singles
| podaci16  =
* &quot;[[La chica de ayer]]&quot;
*&quot;[[Beautiful (Enrique Iglesias)|Beautiful]]&quot;

|ispod =  {{Ikona|Kategorija}} [[:Kategorija:Enrique Iglesias|Kategorija]]
}}
&lt;noinclude&gt;
== Također pogledajte ==
* [[Šablon:Enrique Iglesias]]

[[Kategorija:Enrique Iglesias]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>0ldszvklw8460mcd61y32vl6u19juo8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428971</id>
      <parentid>3428970</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:02:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4052" xml:space="preserve">{{Navkutija muzičar
| ime          = Singlovi Enriquea Iglesiasa
| naslov       = [[Diskografija Enriquea Iglesiasa|Singlovi]] [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| pozadina     = solo_izvođač 
| tijeloklasa  = hlist

| grupa1 = ''[[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]''
| podaci1  =
* &quot;[[Si tú te vas (Enrique Iglesias)|Si tú te vas]]&quot;
* &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot;
* &quot;[[Por amarte]]&quot;
* &quot;[[No llores por mí]]&quot;
* &quot;[[Trapecista]]&quot;

| grupa2 =''[[Vivir (album)|Vivir]]''
| podaci2  =
* &quot;[[Enamorado por primera vez]]&quot;
* &quot;[[Only You (Yazoo)|Sólo en ti]]&quot;
* &quot;[[Miente]]&quot;
* &quot;[[Revolución (Enrique Iglesias)|Revolución]]&quot;
* &quot;[[Lluvia cae]]&quot;
* &quot;[[Al despertar (Enrique Iglesias)|Al despertar]]&quot;

| grupa3 = ''[[Cosas del amor (Enrique Iglesias)|Cosas del amor]]''
| podaci3  =
* &quot;[[Esperanza (Enrique Iglesias)|Esperanza]]&quot;
* &quot;[[Nunca te olvidaré]]&quot;

| grupa4 = ''[[Enrique (album)|Enrique]]''
| podaci4 =
* &quot;[[Bailamos]]&quot;
* &quot;[[Rhythm Divine|Rhythm Divine / Ritmo total]]&quot;
* &quot;[[Be with You (Enrique Iglesias)|Be with You / Sólo me importas tú]]&quot; 
* &quot;[[Could I Have This Kiss Forever]]&quot;
* &quot;[[Sad Eyes (Bruce Springsteen)#Verzija Enriquea Iglesiasa|Sad Eyes]]&quot;

| grupa5 = ''[[Escape (album Enriquea Iglesiasa)|Escape]]''
| podaci5 =
* &quot;[[Hero (Enrique Iglesias)|Hero / Heroé]]&quot;
* &quot;[[Escape (Enrique Iglesias)|Escape / Escapar]]&quot; 
* &quot;[[Love to See You Cry]]&quot;
* &quot;[[Don't Turn Off the Lights]]&quot; 
* &quot;[[Maybe (Enrique Iglesias)|Maybe]]&quot;

| grupa6 = ''[[Quizás (album)|Quizás]]''
| podaci6  =
* &quot;[[Mentiroso (Enrique Iglesias)|Mentiroso]]&quot;
* &quot;[[Quizás (Enrique Iglesias)|Quizás]]&quot;
* &quot;[[Para qué la vida]]&quot;

| grupa7 = ''[[7 (Enrique Iglesias)|7]]''
| podaci7  =
* &quot;[[Addicted (Enrique Iglesias)|Addicted / Adicto]]&quot;
* &quot;[[Not in Love (Enrique Iglesias)|Not In Love]]&quot;

| grupa8 = ''[[Insomniac (Enrique Iglesias)|Insomniac]]''
| podaci8  =
* &quot;[[Do You Know? (The Ping Pong Song)|Do You Know? / Dímelo]]&quot;
* &quot;[[Somebody's Me]]&quot; 
* &quot;[[Tired of Being Sorry]]&quot; 
* &quot;[[Push (Enrique Iglesias)|Push]]&quot;

| grupa9 = ''[[Enrique Iglesias: 95/08 Éxitos|95/08 Éxitos]]''
| podaci9  =
* &quot;[[¿Dónde están corazón?]]&quot;
* &quot;[[Lloro por ti]]&quot;

| grupa10 = ''[[Greatest Hits (Enrique Iglesias)|Greatest Hits]]''
| podaci10  =
* &quot;[[Can You Hear Me (Enrique Iglesias)|Can You Hear Me?]]&quot;
* &quot;[[Away (Enrique Iglesias)|Away]]&quot;
* &quot;[[Takin' Back My Love]]&quot;

| grupa11 = ''[[Euphoria (Enrique Iglesias)|Euphoria]]''
| podaci11  =
* &quot;[[Cuando me enamoro]]&quot;
* &quot;[[I Like It (Enrique Iglesias)|I Like It]]&quot;
* &quot;[[Heartbeat (Enrique Iglesias)|Heartbeat]]&quot;
* &quot;[[No me digas que no]]&quot;
* &quot;[[Tonight (I'm Lovin' You)]]&quot; 
* &quot;[[Dirty Dancer]]&quot;
* &quot;[[Ayer (Enrique Iglesias)|Ayer]]&quot;

| grupa12 = ''[[Sex and Love]]''
| podaci12  =
* &quot;[[I Like How It Feels]]&quot; 
* &quot;[[Finally Found You]]&quot;
* &quot;[[Turn the Night Up]]&quot;
* &quot;[[Loco (Enrique Iglesias)|Loco]]&quot;
* &quot;[[Heart Attack (Enrique Iglesias)|Heart Attack]]&quot;
* &quot;[[El perdedor (Enrique Iglesias)|El perdedor]]&quot;
* &quot;[[I'm a Freak]]&quot;
* &quot;[[Bailando (Enrique Iglesias)|Bailando]]&quot;
* &quot;[[Noche y de día]]&quot;

| grupa13 = ''[[Final (Vol. 1)]]''
| podaci13  =
* &quot;[[El perdón]]&quot;
* &quot;[[Duele el corazón]]&quot;
* &quot;[[Súbeme la radio]]&quot;
* &quot;[[El baño]]&quot;
* &quot;[[Move to Miami]]&quot;
* &quot;[[Me pasé]]&quot;
* &quot;[[Pendejo (pjesma)|Pendejo]]&quot;

| grupa14 = Ostali singlovi
| podaci14  =
* &quot;[[Naked (Dev i Enrique Iglesias)|Naked]]&quot;
* &quot;[[Nos fuimos lejos]]&quot;
* &quot;[[I Don't Dance (Without You)]]&quot;
* &quot;[[Después que te perdí]]&quot;

| grupa15 = Gostujući singlovi
| podaci15  =
* &quot;[[To Love a Woman]]&quot;
* &quot;[[Gracias a ti]]&quot;
* &quot;[[We Are the World 25 for Haiti]]&quot;
* &quot;[[I Like How It Feels#The Remix|I Like (The Remix)]]&quot;
* &quot;[[Messin' Around (Pitbull)|Messin' Around]]&quot;
* &quot;[[Don't You Need Somebody]]&quot;
* &quot;[[Lalala (pjesma)|Lalala (remiks)]]&quot;
* &quot;[[Fútbol y rumba]]&quot;

| grupa16 = Promotivni singlovi
| podaci16  =
* &quot;[[La chica de ayer]]&quot;
*&quot;[[Beautiful (Enrique Iglesias)|Beautiful]]&quot;

|ispod =  {{Ikona|Kategorija}} [[:Kategorija:Enrique Iglesias|Kategorija]]
}}
&lt;noinclude&gt;
== Također pogledajte ==
* [[Šablon:Enrique Iglesias]]

[[Kategorija:Enrique Iglesias]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>71dvduk50wzsxim605pka04oid33u11</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428973</id>
      <parentid>3428971</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:20:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4060" xml:space="preserve">{{Navkutija muzičar
| ime          = Singlovi Enriquea Iglesiasa
| naslov       = [[Diskografija Enriquea Iglesiasa|Singlovi]] [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| pozadina     = solo_izvođač 
| tijeloklasa  = hlist

| grupa1 = ''[[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]''
| podaci1  =
* &quot;[[Si tú te vas (Enrique Iglesias)|Si tú te vas]]&quot;
* &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot;
* &quot;[[Por amarte]]&quot;
* &quot;[[No llores por mí]]&quot;
* &quot;[[Trapecista]]&quot;

| grupa2 =''[[Vivir (album)|Vivir]]''
| podaci2  =
* &quot;[[Enamorado por primera vez]]&quot;
* &quot;[[Only You (Yazoo)|Sólo en ti]]&quot;
* &quot;[[Miente]]&quot;
* &quot;[[Revolución (Enrique Iglesias)|Revolución]]&quot;
* &quot;[[Lluvia cae]]&quot;
* &quot;[[Al despertar (Enrique Iglesias)|Al despertar]]&quot;

| grupa3 = ''[[Cosas del amor (album Enriquea Iglesiasa)|Cosas del amor]]''
| podaci3  =
* &quot;[[Esperanza (Enrique Iglesias)|Esperanza]]&quot;
* &quot;[[Nunca te olvidaré]]&quot;

| grupa4 = ''[[Enrique (album)|Enrique]]''
| podaci4 =
* &quot;[[Bailamos]]&quot;
* &quot;[[Rhythm Divine|Rhythm Divine / Ritmo total]]&quot;
* &quot;[[Be with You (Enrique Iglesias)|Be with You / Sólo me importas tú]]&quot; 
* &quot;[[Could I Have This Kiss Forever]]&quot;
* &quot;[[Sad Eyes (Bruce Springsteen)#Verzija Enriquea Iglesiasa|Sad Eyes]]&quot;

| grupa5 = ''[[Escape (album Enriquea Iglesiasa)|Escape]]''
| podaci5 =
* &quot;[[Hero (Enrique Iglesias)|Hero / Heroé]]&quot;
* &quot;[[Escape (Enrique Iglesias)|Escape / Escapar]]&quot; 
* &quot;[[Love to See You Cry]]&quot;
* &quot;[[Don't Turn Off the Lights]]&quot; 
* &quot;[[Maybe (Enrique Iglesias)|Maybe]]&quot;

| grupa6 = ''[[Quizás (album)|Quizás]]''
| podaci6  =
* &quot;[[Mentiroso (Enrique Iglesias)|Mentiroso]]&quot;
* &quot;[[Quizás (Enrique Iglesias)|Quizás]]&quot;
* &quot;[[Para qué la vida]]&quot;

| grupa7 = ''[[7 (Enrique Iglesias)|7]]''
| podaci7  =
* &quot;[[Addicted (Enrique Iglesias)|Addicted / Adicto]]&quot;
* &quot;[[Not in Love (Enrique Iglesias)|Not In Love]]&quot;

| grupa8 = ''[[Insomniac (Enrique Iglesias)|Insomniac]]''
| podaci8  =
* &quot;[[Do You Know? (The Ping Pong Song)|Do You Know? / Dímelo]]&quot;
* &quot;[[Somebody's Me]]&quot; 
* &quot;[[Tired of Being Sorry]]&quot; 
* &quot;[[Push (Enrique Iglesias)|Push]]&quot;

| grupa9 = ''[[Enrique Iglesias: 95/08 Éxitos|95/08 Éxitos]]''
| podaci9  =
* &quot;[[¿Dónde están corazón?]]&quot;
* &quot;[[Lloro por ti]]&quot;

| grupa10 = ''[[Greatest Hits (Enrique Iglesias)|Greatest Hits]]''
| podaci10  =
* &quot;[[Can You Hear Me (Enrique Iglesias)|Can You Hear Me?]]&quot;
* &quot;[[Away (Enrique Iglesias)|Away]]&quot;
* &quot;[[Takin' Back My Love]]&quot;

| grupa11 = ''[[Euphoria (Enrique Iglesias)|Euphoria]]''
| podaci11  =
* &quot;[[Cuando me enamoro]]&quot;
* &quot;[[I Like It (Enrique Iglesias)|I Like It]]&quot;
* &quot;[[Heartbeat (Enrique Iglesias)|Heartbeat]]&quot;
* &quot;[[No me digas que no]]&quot;
* &quot;[[Tonight (I'm Lovin' You)]]&quot; 
* &quot;[[Dirty Dancer]]&quot;
* &quot;[[Ayer (Enrique Iglesias)|Ayer]]&quot;

| grupa12 = ''[[Sex and Love]]''
| podaci12  =
* &quot;[[I Like How It Feels]]&quot; 
* &quot;[[Finally Found You]]&quot;
* &quot;[[Turn the Night Up]]&quot;
* &quot;[[Loco (Enrique Iglesias)|Loco]]&quot;
* &quot;[[Heart Attack (Enrique Iglesias)|Heart Attack]]&quot;
* &quot;[[El perdedor (Enrique Iglesias)|El perdedor]]&quot;
* &quot;[[I'm a Freak]]&quot;
* &quot;[[Bailando (Enrique Iglesias)|Bailando]]&quot;
* &quot;[[Noche y de día]]&quot;

| grupa13 = ''[[Final (Vol. 1)]]''
| podaci13  =
* &quot;[[El perdón]]&quot;
* &quot;[[Duele el corazón]]&quot;
* &quot;[[Súbeme la radio]]&quot;
* &quot;[[El baño]]&quot;
* &quot;[[Move to Miami]]&quot;
* &quot;[[Me pasé]]&quot;
* &quot;[[Pendejo (pjesma)|Pendejo]]&quot;

| grupa14 = Ostali singlovi
| podaci14  =
* &quot;[[Naked (Dev i Enrique Iglesias)|Naked]]&quot;
* &quot;[[Nos fuimos lejos]]&quot;
* &quot;[[I Don't Dance (Without You)]]&quot;
* &quot;[[Después que te perdí]]&quot;

| grupa15 = Gostujući singlovi
| podaci15  =
* &quot;[[To Love a Woman]]&quot;
* &quot;[[Gracias a ti]]&quot;
* &quot;[[We Are the World 25 for Haiti]]&quot;
* &quot;[[I Like How It Feels#The Remix|I Like (The Remix)]]&quot;
* &quot;[[Messin' Around (Pitbull)|Messin' Around]]&quot;
* &quot;[[Don't You Need Somebody]]&quot;
* &quot;[[Lalala (pjesma)|Lalala (remiks)]]&quot;
* &quot;[[Fútbol y rumba]]&quot;

| grupa16 = Promotivni singlovi
| podaci16  =
* &quot;[[La chica de ayer]]&quot;
*&quot;[[Beautiful (Enrique Iglesias)|Beautiful]]&quot;

|ispod =  {{Ikona|Kategorija}} [[:Kategorija:Enrique Iglesias|Kategorija]]
}}
&lt;noinclude&gt;
== Također pogledajte ==
* [[Šablon:Enrique Iglesias]]

[[Kategorija:Enrique Iglesias]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>thw98p0vf704x5fddoxics4cwlpnli7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428976</id>
      <parentid>3428973</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T13:27:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4060" xml:space="preserve">{{Navkutija muzičar
| ime          = Singlovi Enriquea Iglesiasa
| naslov       = [[Diskografija Enriquea Iglesiasa|Singlovi]] [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| pozadina     = solo_izvođač 
| tijeloklasa  = hlist

| grupa1 = ''[[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]''
| podaci1  =
* &quot;[[Si tú te vas (Enrique Iglesias)|Si tú te vas]]&quot;
* &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot;
* &quot;[[Por amarte]]&quot;
* &quot;[[No llores por mí]]&quot;
* &quot;[[Trapecista]]&quot;

| grupa2 =''[[Vivir (album)|Vivir]]''
| podaci2  =
* &quot;[[Enamorado por primera vez]]&quot;
* &quot;[[Only You (Yazoo)|Sólo en ti]]&quot;
* &quot;[[Miente]]&quot;
* &quot;[[Revolución (Enrique Iglesias)|Revolución]]&quot;
* &quot;[[Lluvia cae]]&quot;
* &quot;[[Al despertar (Enrique Iglesias)|Al despertar]]&quot;

| grupa3 = ''[[Cosas del amor (album Enriquea Iglesiasa)|Cosas del amor]]''
| podaci3  =
* &quot;[[Esperanza (Enrique Iglesias)|Esperanza]]&quot;
* &quot;[[Nunca te olvidaré]]&quot;

| grupa4 = ''[[Enrique (album)|Enrique]]''
| podaci4 =
* &quot;[[Bailamos]]&quot;
* &quot;[[Rhythm Divine|Rhythm Divine / Ritmo total]]&quot;
* &quot;[[Be with You (Enrique Iglesias)|Be with You / Sólo me importas tú]]&quot; 
* &quot;[[Could I Have This Kiss Forever]]&quot;
* &quot;[[Sad Eyes (Bruce Springsteen)#Verzija Enriquea Iglesiasa|Sad Eyes]]&quot;

| grupa5 = ''[[Escape (album Enriquea Iglesiasa)|Escape]]''
| podaci5 =
* &quot;[[Hero (Enrique Iglesias)|Hero / Heroé]]&quot;
* &quot;[[Escape (Enrique Iglesias)|Escape / Escapar]]&quot; 
* &quot;[[Love to See You Cry]]&quot;
* &quot;[[Don't Turn Off the Lights]]&quot; 
* &quot;[[Maybe (Enrique Iglesias)|Maybe]]&quot;

| grupa6 = ''[[Quizás (album)|Quizás]]''
| podaci6  =
* &quot;[[Mentiroso (Enrique Iglesias)|Mentiroso]]&quot;
* &quot;[[Quizás (Enrique Iglesias)|Quizás]]&quot;
* &quot;[[Para qué la vida]]&quot;

| grupa7 = ''[[7 (Enrique Iglesias)|7]]''
| podaci7  =
* &quot;[[Addicted (Enrique Iglesias)|Addicted / Adicto]]&quot;
* &quot;[[Not in Love (Enrique Iglesias)|Not In Love]]&quot;

| grupa8 = ''[[Insomniac (Enrique Iglesias)|Insomniac]]''
| podaci8  =
* &quot;[[Do You Know? (The Ping Pong Song)|Do You Know? / Dímelo]]&quot;
* &quot;[[Somebody's Me]]&quot; 
* &quot;[[Tired of Being Sorry]]&quot; 
* &quot;[[Push (Enrique Iglesias)|Push]]&quot;

| grupa9 = ''[[Enrique Iglesias: 95/08 éxitos|95/08 éxitos]]''
| podaci9  =
* &quot;[[¿Dónde están corazón?]]&quot;
* &quot;[[Lloro por ti]]&quot;

| grupa10 = ''[[Greatest Hits (Enrique Iglesias)|Greatest Hits]]''
| podaci10  =
* &quot;[[Can You Hear Me (Enrique Iglesias)|Can You Hear Me?]]&quot;
* &quot;[[Away (Enrique Iglesias)|Away]]&quot;
* &quot;[[Takin' Back My Love]]&quot;

| grupa11 = ''[[Euphoria (Enrique Iglesias)|Euphoria]]''
| podaci11  =
* &quot;[[Cuando me enamoro]]&quot;
* &quot;[[I Like It (Enrique Iglesias)|I Like It]]&quot;
* &quot;[[Heartbeat (Enrique Iglesias)|Heartbeat]]&quot;
* &quot;[[No me digas que no]]&quot;
* &quot;[[Tonight (I'm Lovin' You)]]&quot; 
* &quot;[[Dirty Dancer]]&quot;
* &quot;[[Ayer (Enrique Iglesias)|Ayer]]&quot;

| grupa12 = ''[[Sex and Love]]''
| podaci12  =
* &quot;[[I Like How It Feels]]&quot; 
* &quot;[[Finally Found You]]&quot;
* &quot;[[Turn the Night Up]]&quot;
* &quot;[[Loco (Enrique Iglesias)|Loco]]&quot;
* &quot;[[Heart Attack (Enrique Iglesias)|Heart Attack]]&quot;
* &quot;[[El perdedor (Enrique Iglesias)|El perdedor]]&quot;
* &quot;[[I'm a Freak]]&quot;
* &quot;[[Bailando (Enrique Iglesias)|Bailando]]&quot;
* &quot;[[Noche y de día]]&quot;

| grupa13 = ''[[Final (Vol. 1)]]''
| podaci13  =
* &quot;[[El perdón]]&quot;
* &quot;[[Duele el corazón]]&quot;
* &quot;[[Súbeme la radio]]&quot;
* &quot;[[El baño]]&quot;
* &quot;[[Move to Miami]]&quot;
* &quot;[[Me pasé]]&quot;
* &quot;[[Pendejo (pjesma)|Pendejo]]&quot;

| grupa14 = Ostali singlovi
| podaci14  =
* &quot;[[Naked (Dev i Enrique Iglesias)|Naked]]&quot;
* &quot;[[Nos fuimos lejos]]&quot;
* &quot;[[I Don't Dance (Without You)]]&quot;
* &quot;[[Después que te perdí]]&quot;

| grupa15 = Gostujući singlovi
| podaci15  =
* &quot;[[To Love a Woman]]&quot;
* &quot;[[Gracias a ti]]&quot;
* &quot;[[We Are the World 25 for Haiti]]&quot;
* &quot;[[I Like How It Feels#The Remix|I Like (The Remix)]]&quot;
* &quot;[[Messin' Around (Pitbull)|Messin' Around]]&quot;
* &quot;[[Don't You Need Somebody]]&quot;
* &quot;[[Lalala (pjesma)|Lalala (remiks)]]&quot;
* &quot;[[Fútbol y rumba]]&quot;

| grupa16 = Promotivni singlovi
| podaci16  =
* &quot;[[La chica de ayer]]&quot;
*&quot;[[Beautiful (Enrique Iglesias)|Beautiful]]&quot;

|ispod =  {{Ikona|Kategorija}} [[:Kategorija:Enrique Iglesias|Kategorija]]
}}
&lt;noinclude&gt;
== Također pogledajte ==
* [[Šablon:Enrique Iglesias]]

[[Kategorija:Enrique Iglesias]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>s0xzolohg05vhu4dv96elffi63sjim7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Enrique Iglesias</title>
    <ns>10</ns>
    <id>492753</id>
    <revision>
      <id>3428977</id>
      <timestamp>2022-08-26T13:31:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Navkutija muzičar | ime          = Enrique Iglesias | naslov       = [[Enrique Iglesias]] | pozadina     = solo_izvođač | tijeloklasa  = hlist | iznad        = [[Diskografija Enriquea Iglesiasa|Diskografija]] · [[Spisak nagrada i nominacija za Enriquea Iglesiasa|Nagrade i nominacije]]  | grupa1 = Studijski albumi | podaci1  =  * ''[[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]'' * ''[[Vivir (album)|Vivir]]'' * ''[[Cosas del amor (album Enriquea Iglesiasa)|Cosas del amor]...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2084" xml:space="preserve">{{Navkutija muzičar
| ime          = Enrique Iglesias
| naslov       = [[Enrique Iglesias]]
| pozadina     = solo_izvođač
| tijeloklasa  = hlist
| iznad        = [[Diskografija Enriquea Iglesiasa|Diskografija]] · [[Spisak nagrada i nominacija za Enriquea Iglesiasa|Nagrade i nominacije]]

| grupa1 = Studijski albumi
| podaci1  = 
* ''[[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]''
* ''[[Vivir (album)|Vivir]]''
* ''[[Cosas del amor (album Enriquea Iglesiasa)|Cosas del amor]]''
* ''[[Enrique (album)|Enrique]]''
* ''[[Escape (album Enriquea Iglesiasa)|Escape]]''
* ''[[Quizás (album)|Quizás]]''
* ''[[7 (Enrique Iglesias)|7]]''
* ''[[Insomniac (Enrique Iglesias)|Insomniac]]''
* ''[[Euphoria (Enrique Iglesias)|Euphoria]]''
* ''[[Sex and Love]]''
* ''[[Final (Vol. 1)]]''

| grupa2 = Kompilacijski albumi
| podaci2  = 
* ''[[Remixes (Enrique Iglesias)|Remixes]]''
* ''[[Bailamos Greatest Hits|Bailamos: Greatest Hits]]''
* ''[[The Best Hits (Enrique Iglesias)|The Best Hits]]''
* ''[[Enrique Iglesias: 95/08 éxitos|95/08 éxitos]]''
* ''[[Greatest Hits (Enrique Iglesias)|Greatest Hits]]''

| grupa3 = Videoalbumi
| podaci3  = 
* ''[[Enrique Iglesias: 95/08 éxitos|95/08 éxitos]]''
* ''[[Greatest Hits (Enrique Iglesias)|Greatest Hits]]''

| grupa4 = Koncertne turneje
| podaci4  =
* [[Turneja &quot;Euphoria&quot; (Enrique Iglesias)|&quot;Euphoria&quot;]]
* [[Turneja Enriquea Iglesiasa i Jennifer Lopez|Sa Jennifer Lopez]]
* [[Turneja &quot;Sex and Love&quot;|&quot;Sex and Love&quot;]]
* [[Turneja Enriquea Iglesiasa i Pitbulla|S Pitbullom]]
* [[Turneja Enriquea Iglesiasa i Rickyja Martina|S Rickyjem Martinom]]

| grupa5 = Povezano
| podaci5  =
* [[Julio Iglesias]] (otac)
* [[Isabel Preysler]] (majka)
* [[Chabeli Iglesias]] (sestra)
* [[Julio Iglesias Jr.]] (brat)
* [[Neile Adams]] (pratetka)
* [[Ana Kurnjikova]] (partnerica)
* ''[[Once Upon a Time in Mexico]]''

| ispod = '''[[:Kategorija:Enrique Iglesias|Kategorija]]'''
}}
&lt;noinclude&gt;
== Također pogledajte ==
* [[Šablon:Singlovi Enriquea Iglesiasa]]

[[Kategorija:Enrique Iglesias]]
[[Kategorija:Šabloni pop-muzike|Enrique Iglesias]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>c8rq7cme3tzm5l20ounqnfp1qlqmsmu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Enrique Iglesias</title>
    <ns>14</ns>
    <id>492754</id>
    <revision>
      <id>3428978</id>
      <timestamp>2022-08-26T13:33:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Enrique Iglesias}} [[Kategorija:Španski pjevači]] [[Kategorija:Kategorije imenovane po muzičarima|Enrique Iglesias]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="132" xml:space="preserve">{{Commonscat|Enrique Iglesias}}
[[Kategorija:Španski pjevači]]
[[Kategorija:Kategorije imenovane po muzičarima|Enrique Iglesias]]</text>
      <sha1>0603wdo80mh6w0vnofcb450x68nmfwq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Longview (Green Day)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492755</id>
    <revision>
      <id>3428987</id>
      <timestamp>2022-08-26T15:04:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija singl | ime              = Longview | omot             =  | muzičar_gen      = [[Green Day]]a | album            = [[Dookie]] | objavljen        = 1. februar 1994. | snimljen         = septembar–oktobar 1993. | žanr             = {{flatlist|* [[pank-rok]]&lt;ref name=&quot;gold&quot;&gt;{{cite news |last1=Gold |first1=Jonathan |title=The Year Punk Broke |work=[[Spin (magazine)|Spin]] |date=November 1994}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pearn |first=Frank |date=March 18, 1994 |t...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8261" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime              = Longview
| omot             = 
| muzičar_gen      = [[Green Day]]a
| album            = [[Dookie]]
| objavljen        = 1. februar 1994.
| snimljen         = septembar–oktobar 1993.
| žanr             = {{flatlist|* [[pank-rok]]&lt;ref name=&quot;gold&quot;&gt;{{cite news |last1=Gold |first1=Jonathan |title=The Year Punk Broke |work=[[Spin (magazine)|Spin]] |date=November 1994}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pearn |first=Frank |date=March 18, 1994 |title=PUNK BAND GREEN DAY TAKING A 'BOOKISH' TURN |work=The Morning Call |url=https://www.mcall.com/news/mc-xpm-1994-03-18-2957839-story.html |access-date=May 27, 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://consequence.net/2021/08/best-punk-songs-list/|title=50 Best Punk Songs Of All Time|website=Consequence of Sound|date=August 17, 2021|access-date=March 9, 2022}}&lt;/ref&gt;
* [[pop-pank]]&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Chesler, Josh |date=August 31, 2015 |title=10 Best Pop-Punk Songs of All Time |url=http://www.phoenixnewtimes.com/music/10-best-pop-punk-songs-of-all-time-7611350 |access-date=June 12, 2016 |website=[[Phoenix New Times]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Piers |first1=Ryan |title=These are the 25 most influential songs of pop punk |url=https://www.altpress.com/features/influential-pop-punk-songs/ |website=Alternative Press |date=September 23, 2020 |access-date=February 19, 2022}}&lt;/ref&gt; 
* [[alternativni rok]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=100 Best Alternative Rock Songs of 1994 |url=https://www.spin.com/2014/08/100-best-alternative-rock-songs-1994-alt/1lepoomcac7jgg02o4m4eok6iemm/ |access-date=September 18, 2020 |magazine=[[Spin (magazine)|Spin]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Cosores |first=Philip |date=July 4, 2017 |title=Ranking: Every Alternative Rock No. 1 Hit from Worst to Best |url=https://consequence.net/2017/07/ranking-every-alternative-rock-hit-from-worst-to-best/17/ |access-date=December 29, 2021 |website=[[Consequence of Sound]]}}&lt;/ref&gt;
}}
| trajanje         = 3:59
| izdavač          = [[Reprise Records|Reprise]]
| pisac            = {{flatlist|* [[Billie Joe Armstrong]]
* [[Mike Dirnt]]
* [[Tré Cool]]}}
| producent        = {{flatlist|* [[Rob Cavallo]]
* [[Green Day]]}}
| ovaj_singl       = '''Longview''' (1994)
| sljedeći_singl   = ''[[Welcome to Paradise]]'' (1994)
}}
'''&quot;Longview&quot;''' je debitantski singl američke rok-grupe [[Green Day]] i četvrta pjesma na njihovom trećem studijskom albumu ''[[Dookie]]'' (1994). Pjesma je postala prvi singl grupe koji je bio prvi na [[Billboard|''Billboardovoj'']] ljestvici [[Alternative Airplay|Modern Rock Tracks]] u SAD-u.

Muzički spot za ovu pjesmu dobio je visok broj emitiranja na MTV-u i uveliko je zaslužan za proboj Green Daya u popularnost. Spot je režirao Mark Kohr, koji je s grupom radio na brojnim videospotovima.

Godine 1995. Green Day je dobio četiri nominacije za nagradu [[Grammy]], uključujući nagradu za &quot;[[Nagrada Grammy za najbolju hard-rok izvedbu|Najbolju hard-rok izvedbu]]&quot; za &quot;Longview&quot;.&lt;ref name=&quot;ROTN&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.rockonthenet.com/archive/1995/grammys.htm|title=37th Grammy Awards – 1995|website=Rock On The Net|access-date=2009-10-15}}&lt;/ref&gt; Pjesma je bila rangirana na treće mjesto na spisku najboljih singlova 1994. časopisa ''[[Rolling Stone]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rocklistmusic.co.uk/rolling.htm|title=Rocklist.net Rolling Stone (USA) End Of Year Lists|publisher=Rocklistmusic.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20100723004927/http://www.rocklistmusic.co.uk/rolling.htm|archive-date=July 23, 2010|url-status=dead|access-date=2011-08-11}}&lt;/ref&gt;

== Koncept ==
Pjesma opisuje tešku dosadu i razočarenje zbog nemogućnosti samoostvarenja. Stihovi govore o danu provedenom sjedeći kod kuće ne radeći apsolutno ništa važno i [[Masturbacija|masturbirajući]] sve dok dani ne prestanu biti zabavni. Basist [[Mike Dirnt]] izjavio je da je napisao poznatu bas-liniju ove pjesme jedne noći dok je bio pod utjecajem LSD-a.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Coryat|first=Karl|author-link=Karl Coryat|date=November 1994|title=Green Day's Mike Dirnt|page=9|work=[[Bass Player magazine]]}}&lt;/ref&gt;

Pjesma je dobila ime po gradu [[Longview (Washington)|Longviewu]] u američkoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]].&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Paulu|first=Tom|date=2011-06-15|title=Longview's Green Day connection|work=[[The Daily News (Longview)|The Daily News]]|location=Longview, Washington|url=http://tdn.com/lifestyles/article_dd0614a6-97c9-11e0-aa17-001cc4c002e0.html|access-date=2012-03-04}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
[[PopMatters]] je rangirao &quot;Longview&quot; kao sedmu najbolju pjesmu grupe Green Day, navodeći: &quot;Ova pjesma nije odmah postala klasik svog žanra samo zato što je Armstrong izgovorio riječ 'masturbacija' na radiju – sve je u izvedbi.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.popmatters.com/162725-nice-guys-finish-last-the-top-15-green-day-songs-2495820460.html|title=Nice Guys Finish Last: The Top 15 Green Day Songs|last=AJ Ramirez|date=September 19, 2012|publisher=PopMatters|access-date=2013-05-25}}&lt;/ref&gt; Entertainment Weekly naveo ju je kao jednu od omiljenih pjesama grupe Green Day.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Hiatt|first1=Brian|title=Our favorite Green Day songs -- and yours?|url=https://ew.com/article/2005/03/31/our-favorite-green-day-songs-and-yours/|magazine=Entertainment Weekly|access-date=February 19, 2022}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==

'''Prvo izdanje'''

# &quot;Longview&quot; – 3:59
# &quot;Going to Pasalacqua&quot; (live) – 4:12
# &quot;F.O.D.&quot; (live) – 2:44
# &quot;Christie Road&quot; (live) – 3:49

Ukupna dužina: 14:44

'''Reizdanje 1995.'''

# &quot;Longview&quot; – 3:59
# &quot;[[Welcome to Paradise]]&quot; (live) — 4:05
# &quot;One of My Lies&quot; (live) — 2:25

Ukupna dužina: 10:29

'''Izdanje u omotu'''

# &quot;Longview&quot; – 3:59
# &quot;On the Wagon&quot; – 2:48
# &quot;F.O.D.&quot; (live) – 2:44

Ukupna dužina: 9:31

* Sve gore navedene pjesme uživo snimljene su 11. marta 1994. u Jannus Landingu, St. Petersburg, Florida.

'''7-inčni set vinila'''

# &quot;Longview&quot; — 3:59
# &quot;Welcome to Paradise&quot; — 3:45
# &quot;Coming Clean&quot; — 1:35
# &quot;Chump&quot; (uživo iz Stockholma, Švedska; ista verzija na ''Live Tracks'') — 02:39

Ukupna dužina: 11:58

''CD Promo'''

# &quot;Longview&quot; (radio edit) – 3:55
# &quot;Longview&quot; (album version) - 3:59

Ukupna dužina: 7:54

'''CD promo 2'''

# &quot;Longview&quot; (Very Clean Version) - 3:55
# &quot;Longview&quot; (Clean Version) - 3:55

Ukupna dužina: 7:50

== Ljestvice ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ljestvica (1994–1995)
!Najviša pozicija
|-
!Australija (ARIA)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Longview&amp;cat=s|title=australian-charts.com - Green Day - Longview|website=australian-charts.com|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|33
|-
!Škotska (OCC)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/scottish-singles-chart/19950312/41/|title=Official Scottish Singles Sales Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|32
|-
!UK Singles (OCC)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19950312/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|30
|-
!UK Rock &amp; Metal (OCC)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/rock-and-metal-singles-chart/19950312/111/|title=Official Rock &amp; Metal Singles Chart Top 40 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|3
|-
!US Radio Songs (''Billboard'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/artist/green-day/|title=Green Day|website=Billboard|language=en-US|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|36
|-
!US [[Alternative Airplay]] (''Billboard'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/artist/green-day/|title=Green Day|website=Billboard|language=en-US|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
!US Mainstream Rock (''Billboard'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/artist/green-day/|title=Green Day|website=Billboard|language=en-US|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|13
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Green Day}}
[[Kategorija:Pjesme Green Daya]]
[[Kategorija:Pjesme iz 1994.]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1994.]]
[[Kategorija:Singlovi Reprise Recordsa]]</text>
      <sha1>fp71y8vtthvdz4yb7ax7ln5nv2e62l9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428988</id>
      <parentid>3428987</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:06:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8272" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime              = Longview
| omot             = 
| muzičar_gen      = [[Green Day]]a
| album            = [[Dookie]]
| objavljen        = 1. februar 1994.
| snimljen         = septembar–oktobar 1993.
| žanr             = {{flatlist|* [[pank-rok]]&lt;ref name=&quot;gold&quot;&gt;{{cite news |last1=Gold |first1=Jonathan |title=The Year Punk Broke |work=[[Spin (magazine)|Spin]] |date=November 1994}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pearn |first=Frank |date=March 18, 1994 |title=PUNK BAND GREEN DAY TAKING A 'BOOKISH' TURN |work=The Morning Call |url=https://www.mcall.com/news/mc-xpm-1994-03-18-2957839-story.html |access-date=May 27, 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://consequence.net/2021/08/best-punk-songs-list/|title=50 Best Punk Songs Of All Time|website=Consequence of Sound|date=August 17, 2021|access-date=March 9, 2022}}&lt;/ref&gt;
* [[pop-pank]]&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Chesler, Josh |date=August 31, 2015 |title=10 Best Pop-Punk Songs of All Time |url=http://www.phoenixnewtimes.com/music/10-best-pop-punk-songs-of-all-time-7611350 |access-date=June 12, 2016 |website=[[Phoenix New Times]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Piers |first1=Ryan |title=These are the 25 most influential songs of pop punk |url=https://www.altpress.com/features/influential-pop-punk-songs/ |website=Alternative Press |date=September 23, 2020 |access-date=February 19, 2022}}&lt;/ref&gt; 
* [[alternativni rok]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=100 Best Alternative Rock Songs of 1994 |url=https://www.spin.com/2014/08/100-best-alternative-rock-songs-1994-alt/1lepoomcac7jgg02o4m4eok6iemm/ |access-date=September 18, 2020 |magazine=[[Spin (magazine)|Spin]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Cosores |first=Philip |date=July 4, 2017 |title=Ranking: Every Alternative Rock No. 1 Hit from Worst to Best |url=https://consequence.net/2017/07/ranking-every-alternative-rock-hit-from-worst-to-best/17/ |access-date=December 29, 2021 |website=[[Consequence of Sound]]}}&lt;/ref&gt;
}}
| trajanje         = 3:59
| izdavač          = [[Reprise Records|Reprise]]
| pisac            = {{flatlist|* [[Billie Joe Armstrong]]
* [[Mike Dirnt]]
* [[Tré Cool]]}}
| producent        = {{flatlist|* [[Rob Cavallo]]
* [[Green Day]]}}
| ovaj_singl       = '''Longview''' (1994)
| sljedeći_singl   = ''[[Welcome to Paradise]]'' (1994)
}}
'''&quot;Longview&quot;''' je debitantski singl američke rok-grupe [[Green Day]] i četvrta pjesma na njihovom trećem studijskom albumu ''[[Dookie]]'' (1994). Pjesma je postala prvi singl grupe koji je dostigao na prvo mjesto [[Billboard|''Billboardove'']] ljestvice [[Alternative Airplay|Modern Rock Tracks]] u SAD-u.

Muzički spot za ovu pjesmu dobio je visok broj emitiranja na MTV-u i uveliko je zaslužan za proboj Green Daya u popularnost. Spot je režirao Mark Kohr, koji je s grupom radio na brojnim videospotovima.

Godine 1995. Green Day je dobio četiri nominacije za nagradu [[Grammy]], uključujući nagradu za &quot;[[Nagrada Grammy za najbolju hard-rok izvedbu|Najbolju hard-rok izvedbu]]&quot; za &quot;Longview&quot;.&lt;ref name=&quot;ROTN&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.rockonthenet.com/archive/1995/grammys.htm|title=37th Grammy Awards – 1995|website=Rock On The Net|access-date=2009-10-15}}&lt;/ref&gt; Pjesma je bila rangirana na treće mjesto na spisku najboljih singlova 1994. časopisa ''[[Rolling Stone]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rocklistmusic.co.uk/rolling.htm|title=Rocklist.net Rolling Stone (USA) End Of Year Lists|publisher=Rocklistmusic.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20100723004927/http://www.rocklistmusic.co.uk/rolling.htm|archive-date=July 23, 2010|url-status=dead|access-date=2011-08-11}}&lt;/ref&gt;

== Koncept ==
Pjesma opisuje tešku dosadu i razočarenje zbog nemogućnosti samoostvarenja. Stihovi govore o danu provedenom sjedeći kod kuće ne radeći apsolutno ništa važno i [[Masturbacija|masturbirajući]] sve dok dani ne prestanu biti zabavni. Basist [[Mike Dirnt]] izjavio je da je napisao poznatu bas-liniju ove pjesme jedne noći dok je bio pod utjecajem LSD-a.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Coryat|first=Karl|author-link=Karl Coryat|date=November 1994|title=Green Day's Mike Dirnt|page=9|work=[[Bass Player magazine]]}}&lt;/ref&gt;

Pjesma je dobila ime po gradu [[Longview (Washington)|Longviewu]] u američkoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]].&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Paulu|first=Tom|date=2011-06-15|title=Longview's Green Day connection|work=[[The Daily News (Longview)|The Daily News]]|location=Longview, Washington|url=http://tdn.com/lifestyles/article_dd0614a6-97c9-11e0-aa17-001cc4c002e0.html|access-date=2012-03-04}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
[[PopMatters]] je rangirao &quot;Longview&quot; kao sedmu najbolju pjesmu grupe Green Day, navodeći: &quot;Ova pjesma nije odmah postala klasik svog žanra samo zato što je Armstrong izgovorio riječ 'masturbacija' na radiju – sve je u izvedbi.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.popmatters.com/162725-nice-guys-finish-last-the-top-15-green-day-songs-2495820460.html|title=Nice Guys Finish Last: The Top 15 Green Day Songs|last=AJ Ramirez|date=September 19, 2012|publisher=PopMatters|access-date=2013-05-25}}&lt;/ref&gt; Entertainment Weekly naveo ju je kao jednu od omiljenih pjesama grupe Green Day.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Hiatt|first1=Brian|title=Our favorite Green Day songs -- and yours?|url=https://ew.com/article/2005/03/31/our-favorite-green-day-songs-and-yours/|magazine=Entertainment Weekly|access-date=February 19, 2022}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==

'''Prvo izdanje'''

# &quot;Longview&quot; – 3:59
# &quot;Going to Pasalacqua&quot; (live) – 4:12
# &quot;F.O.D.&quot; (live) – 2:44
# &quot;Christie Road&quot; (live) – 3:49

Ukupna dužina: 14:44

'''Reizdanje 1995.'''

# &quot;Longview&quot; – 3:59
# &quot;[[Welcome to Paradise]]&quot; (live) — 4:05
# &quot;One of My Lies&quot; (live) — 2:25

Ukupna dužina: 10:29

'''Izdanje u omotu'''

# &quot;Longview&quot; – 3:59
# &quot;On the Wagon&quot; – 2:48
# &quot;F.O.D.&quot; (live) – 2:44

Ukupna dužina: 9:31

* Sve gore navedene pjesme uživo snimljene su 11. marta 1994. u Jannus Landingu, St. Petersburg, Florida.

'''7-inčni set vinila'''

# &quot;Longview&quot; — 3:59
# &quot;Welcome to Paradise&quot; — 3:45
# &quot;Coming Clean&quot; — 1:35
# &quot;Chump&quot; (uživo iz Stockholma, Švedska; ista verzija na ''Live Tracks'') — 02:39

Ukupna dužina: 11:58

''CD Promo'''

# &quot;Longview&quot; (radio edit) – 3:55
# &quot;Longview&quot; (album version) - 3:59

Ukupna dužina: 7:54

'''CD promo 2'''

# &quot;Longview&quot; (Very Clean Version) - 3:55
# &quot;Longview&quot; (Clean Version) - 3:55

Ukupna dužina: 7:50

== Ljestvice ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ljestvica (1994–1995)
!Najviša pozicija
|-
!Australija (ARIA)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Longview&amp;cat=s|title=australian-charts.com - Green Day - Longview|website=australian-charts.com|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|33
|-
!Škotska (OCC)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/scottish-singles-chart/19950312/41/|title=Official Scottish Singles Sales Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|32
|-
!UK Singles (OCC)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19950312/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|30
|-
!UK Rock &amp; Metal (OCC)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/rock-and-metal-singles-chart/19950312/111/|title=Official Rock &amp; Metal Singles Chart Top 40 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|3
|-
!US Radio Songs (''Billboard'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/artist/green-day/|title=Green Day|website=Billboard|language=en-US|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|36
|-
!US [[Alternative Airplay]] (''Billboard'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/artist/green-day/|title=Green Day|website=Billboard|language=en-US|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
!US Mainstream Rock (''Billboard'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/artist/green-day/|title=Green Day|website=Billboard|language=en-US|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|13
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Green Day}}
[[Kategorija:Pjesme Green Daya]]
[[Kategorija:Pjesme iz 1994.]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1994.]]
[[Kategorija:Singlovi Reprise Recordsa]]</text>
      <sha1>83swmddvbcj1mtdvxj19rnbylcre781</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3428990</id>
      <parentid>3428988</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T15:11:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8301" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime              = Longview
| omot             = Green Day - Longview omot.jpg
| muzičar_gen      = [[Green Day]]a
| album            = [[Dookie]]
| objavljen        = 1. februar 1994.
| snimljen         = septembar–oktobar 1993.
| žanr             = {{flatlist|* [[pank-rok]]&lt;ref name=&quot;gold&quot;&gt;{{cite news |last1=Gold |first1=Jonathan |title=The Year Punk Broke |work=[[Spin (magazine)|Spin]] |date=November 1994}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pearn |first=Frank |date=March 18, 1994 |title=PUNK BAND GREEN DAY TAKING A 'BOOKISH' TURN |work=The Morning Call |url=https://www.mcall.com/news/mc-xpm-1994-03-18-2957839-story.html |access-date=May 27, 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://consequence.net/2021/08/best-punk-songs-list/|title=50 Best Punk Songs Of All Time|website=Consequence of Sound|date=August 17, 2021|access-date=March 9, 2022}}&lt;/ref&gt;
* [[pop-pank]]&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Chesler, Josh |date=August 31, 2015 |title=10 Best Pop-Punk Songs of All Time |url=http://www.phoenixnewtimes.com/music/10-best-pop-punk-songs-of-all-time-7611350 |access-date=June 12, 2016 |website=[[Phoenix New Times]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Piers |first1=Ryan |title=These are the 25 most influential songs of pop punk |url=https://www.altpress.com/features/influential-pop-punk-songs/ |website=Alternative Press |date=September 23, 2020 |access-date=February 19, 2022}}&lt;/ref&gt; 
* [[alternativni rok]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=100 Best Alternative Rock Songs of 1994 |url=https://www.spin.com/2014/08/100-best-alternative-rock-songs-1994-alt/1lepoomcac7jgg02o4m4eok6iemm/ |access-date=September 18, 2020 |magazine=[[Spin (magazine)|Spin]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Cosores |first=Philip |date=July 4, 2017 |title=Ranking: Every Alternative Rock No. 1 Hit from Worst to Best |url=https://consequence.net/2017/07/ranking-every-alternative-rock-hit-from-worst-to-best/17/ |access-date=December 29, 2021 |website=[[Consequence of Sound]]}}&lt;/ref&gt;
}}
| trajanje         = 3:59
| izdavač          = [[Reprise Records|Reprise]]
| pisac            = {{flatlist|* [[Billie Joe Armstrong]]
* [[Mike Dirnt]]
* [[Tré Cool]]}}
| producent        = {{flatlist|* [[Rob Cavallo]]
* [[Green Day]]}}
| ovaj_singl       = '''Longview''' (1994)
| sljedeći_singl   = ''[[Welcome to Paradise]]'' (1994)
}}
'''&quot;Longview&quot;''' je debitantski singl američke rok-grupe [[Green Day]] i četvrta pjesma na njihovom trećem studijskom albumu ''[[Dookie]]'' (1994). Pjesma je postala prvi singl grupe koji je dostigao na prvo mjesto [[Billboard|''Billboardove'']] ljestvice [[Alternative Airplay|Modern Rock Tracks]] u SAD-u.

Muzički spot za ovu pjesmu dobio je visok broj emitiranja na MTV-u i uveliko je zaslužan za proboj Green Daya u popularnost. Spot je režirao Mark Kohr, koji je s grupom radio na brojnim videospotovima.

Godine 1995. Green Day je dobio četiri nominacije za nagradu [[Grammy]], uključujući nagradu za &quot;[[Nagrada Grammy za najbolju hard-rok izvedbu|Najbolju hard-rok izvedbu]]&quot; za &quot;Longview&quot;.&lt;ref name=&quot;ROTN&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.rockonthenet.com/archive/1995/grammys.htm|title=37th Grammy Awards – 1995|website=Rock On The Net|access-date=2009-10-15}}&lt;/ref&gt; Pjesma je bila rangirana na treće mjesto na spisku najboljih singlova 1994. časopisa ''[[Rolling Stone]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rocklistmusic.co.uk/rolling.htm|title=Rocklist.net Rolling Stone (USA) End Of Year Lists|publisher=Rocklistmusic.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20100723004927/http://www.rocklistmusic.co.uk/rolling.htm|archive-date=July 23, 2010|url-status=dead|access-date=2011-08-11}}&lt;/ref&gt;

== Koncept ==
Pjesma opisuje tešku dosadu i razočarenje zbog nemogućnosti samoostvarenja. Stihovi govore o danu provedenom sjedeći kod kuće ne radeći apsolutno ništa važno i [[Masturbacija|masturbirajući]] sve dok dani ne prestanu biti zabavni. Basist [[Mike Dirnt]] izjavio je da je napisao poznatu bas-liniju ove pjesme jedne noći dok je bio pod utjecajem LSD-a.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Coryat|first=Karl|author-link=Karl Coryat|date=November 1994|title=Green Day's Mike Dirnt|page=9|work=[[Bass Player magazine]]}}&lt;/ref&gt;

Pjesma je dobila ime po gradu [[Longview (Washington)|Longviewu]] u američkoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]].&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Paulu|first=Tom|date=2011-06-15|title=Longview's Green Day connection|work=[[The Daily News (Longview)|The Daily News]]|location=Longview, Washington|url=http://tdn.com/lifestyles/article_dd0614a6-97c9-11e0-aa17-001cc4c002e0.html|access-date=2012-03-04}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
[[PopMatters]] je rangirao &quot;Longview&quot; kao sedmu najbolju pjesmu grupe Green Day, navodeći: &quot;Ova pjesma nije odmah postala klasik svog žanra samo zato što je Armstrong izgovorio riječ 'masturbacija' na radiju – sve je u izvedbi.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.popmatters.com/162725-nice-guys-finish-last-the-top-15-green-day-songs-2495820460.html|title=Nice Guys Finish Last: The Top 15 Green Day Songs|last=AJ Ramirez|date=September 19, 2012|publisher=PopMatters|access-date=2013-05-25}}&lt;/ref&gt; Entertainment Weekly naveo ju je kao jednu od omiljenih pjesama grupe Green Day.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Hiatt|first1=Brian|title=Our favorite Green Day songs -- and yours?|url=https://ew.com/article/2005/03/31/our-favorite-green-day-songs-and-yours/|magazine=Entertainment Weekly|access-date=February 19, 2022}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==

'''Prvo izdanje'''

# &quot;Longview&quot; – 3:59
# &quot;Going to Pasalacqua&quot; (live) – 4:12
# &quot;F.O.D.&quot; (live) – 2:44
# &quot;Christie Road&quot; (live) – 3:49

Ukupna dužina: 14:44

'''Reizdanje 1995.'''

# &quot;Longview&quot; – 3:59
# &quot;[[Welcome to Paradise]]&quot; (live) — 4:05
# &quot;One of My Lies&quot; (live) — 2:25

Ukupna dužina: 10:29

'''Izdanje u omotu'''

# &quot;Longview&quot; – 3:59
# &quot;On the Wagon&quot; – 2:48
# &quot;F.O.D.&quot; (live) – 2:44

Ukupna dužina: 9:31

* Sve gore navedene pjesme uživo snimljene su 11. marta 1994. u Jannus Landingu, St. Petersburg, Florida.

'''7-inčni set vinila'''

# &quot;Longview&quot; — 3:59
# &quot;Welcome to Paradise&quot; — 3:45
# &quot;Coming Clean&quot; — 1:35
# &quot;Chump&quot; (uživo iz Stockholma, Švedska; ista verzija na ''Live Tracks'') — 02:39

Ukupna dužina: 11:58

''CD Promo'''

# &quot;Longview&quot; (radio edit) – 3:55
# &quot;Longview&quot; (album version) - 3:59

Ukupna dužina: 7:54

'''CD promo 2'''

# &quot;Longview&quot; (Very Clean Version) - 3:55
# &quot;Longview&quot; (Clean Version) - 3:55

Ukupna dužina: 7:50

== Ljestvice ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ljestvica (1994–1995)
!Najviša pozicija
|-
!Australija (ARIA)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Green+Day&amp;titel=Longview&amp;cat=s|title=australian-charts.com - Green Day - Longview|website=australian-charts.com|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|33
|-
!Škotska (OCC)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/scottish-singles-chart/19950312/41/|title=Official Scottish Singles Sales Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|32
|-
!UK Singles (OCC)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19950312/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|30
|-
!UK Rock &amp; Metal (OCC)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/rock-and-metal-singles-chart/19950312/111/|title=Official Rock &amp; Metal Singles Chart Top 40 {{!}} Official Charts Company|website=www.officialcharts.com|language=en|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|3
|-
!US Radio Songs (''Billboard'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/artist/green-day/|title=Green Day|website=Billboard|language=en-US|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|36
|-
!US [[Alternative Airplay]] (''Billboard'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/artist/green-day/|title=Green Day|website=Billboard|language=en-US|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
!US Mainstream Rock (''Billboard'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.billboard.com/artist/green-day/|title=Green Day|website=Billboard|language=en-US|access-date=2022-08-26}}&lt;/ref&gt;
|13
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Green Day}}
[[Kategorija:Pjesme Green Daya]]
[[Kategorija:Pjesme iz 1994.]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1994.]]
[[Kategorija:Singlovi Reprise Recordsa]]</text>
      <sha1>ndgcfkh359qnlf8p3m4salxm1blrzt9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Green Day - Longview omot.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>492756</id>
    <revision>
      <id>3428989</id>
      <timestamp>2022-08-26T15:11:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Ovo je omot singla Longview s albuma Dookie čiji je autor Green Day.
|Izvor= https://www.discogs.com/master/68810-Green-Day-Longview
|Datum= 26. 8. 2022.
|Autor= Green Day
|Objašnjenje= Smatram da je ova datoteka pokrivena američkim zakonom o poštenoj upotrebi, i to iz sljedećih razloga:
# To je primjerak niske rezolucije.
# Ona uveliko doprinosi članku.
# Ona ne oštećuje vlasnika niti mu ograničava mogućnost da zarađuje prodavajući bilo kakve proizvode koji su asocirani s...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="628" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Ovo je omot singla Longview s albuma Dookie čiji je autor Green Day.
|Izvor= https://www.discogs.com/master/68810-Green-Day-Longview
|Datum= 26. 8. 2022.
|Autor= Green Day
|Objašnjenje= Smatram da je ova datoteka pokrivena američkim zakonom o poštenoj upotrebi, i to iz sljedećih razloga:
# To je primjerak niske rezolucije.
# Ona uveliko doprinosi članku.
# Ona ne oštećuje vlasnika niti mu ograničava mogućnost da zarađuje prodavajući bilo kakve proizvode koji su asocirani s ovim brendom.
# Nijedan slobodni primjerak trenutno nije dostupan.
}}
== Licenciranje ==
{{Omot albuma}}</text>
      <sha1>o8xkthu58a6x204grtzqbmi3f9tacxg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Por amarte - naslovnica.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>492757</id>
    <revision>
      <id>3429000</id>
      <timestamp>2022-08-26T20:57:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis = Omot [[singl]]a &quot;[[Por amarte]]&quot; [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
|Izvor = Discogs
|Datum = 19. 2. 2020.
|Autor = [[:en:Markus WikiEditor|Markus WikiEditor]]
|Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak. Slika se koristi samo u članku o datom singlu i niske je rezolucije.
}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="354" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis = Omot [[singl]]a &quot;[[Por amarte]]&quot; [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
|Izvor = Discogs
|Datum = 19. 2. 2020.
|Autor = [[:en:Markus WikiEditor|Markus WikiEditor]]
|Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak. Slika se koristi samo u članku o datom singlu i niske je rezolucije.
}}
== Licenciranje ==
{{Omot albuma}}</text>
      <sha1>9erh7dlizfqlps8y8gtbgse7c1ky5x4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Por amarte</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492758</id>
    <revision>
      <id>3429001</id>
      <timestamp>2022-08-26T21:04:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Da se pridružim [[Korisnik:Arnel|Arnelu]] s muzičkom tematikom. :-) P. S: @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Šta se desilo s ovim &quot;access-date&quot; u &quot;Cite web&quot;?</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5110" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime                  = Por amarte
| omot                 = Por amarte - naslovnica.jpg
| ime_muzičara_genitiv = [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| album                = [[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]
| snimljen             = 8. januar 1996.
| format               = 
| žanr                 = Pop-balada
| dužina               = 4:00
| izdavač              = [[Fonovisa]]
| pisac                = Enrique Iglesias i Roberto Morales
| producent            = Rafael Pérez-Botija
| zadnji_singl         = &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot; (1995) 
| ovaj_singl           = '''&quot;Por amarte&quot;''' (1996)
| sljedeći_singl       = &quot;[[No llores por mí]]&quot; (1996)
}}
'''&quot;Por amarte&quot;''' ([[bosanski jezik|bos.]] &quot;Da bih volio tebe&quot;) naziv je trećeg singla [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] s njegovog [[Enrique Iglesias (album)|debitantskog]] [[eponim]]nog studijskog [[album]]a. Izdala ga je [[Fonovisa]] 8. januara 1996.&lt;ref name=&quot;Allmusicbio&quot;&gt;{{cite web |url= http://allmusic.com/artist/enrique-iglesias-p169286/biography |title= Enrique Iglesias – Biography |author= Ed Nimmervoll |work= [[Allmusic]] |access-date=27. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;

== O pjesmi ==
Napisali su je Enrique Iglesias i Roberto Morales, a [[muzički producent|producirao]] ju je Rafael Pérez-Botija. Postala je Iglesiasov treći uzastopni broj 1 na [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] top-listama. Korištena je i u uvodnoj špici [[Meksiko|meksičke]] [[telenovela|telenovele]] ''[[Marisol]]'' (1996), s nekoliko izmjena u tekstu; umjesto stiha ''Por amarte daría mi vida'' (&quot;Da bih volio tebe, dao bih život&quot;) ubačene su riječi ''Por amarte, Marisol, moriría'' (&quot;Da bih volio tebe, Marisol, umro bih&quot;). Iglesias je osvojio nagradu [[ASCAP]]-a za &quot;Por Amarte&quot; 1996. te nominaciju za &quot;Pop pjesmu godine&quot; na [[Nagrade &quot;Lo Nuestro&quot; 1997.|devetoj dodjeli]] [[Nagrade &quot;Lo Nuestro&quot;|nagrada Lo Nuestro]], izgubivši od vlastite pjesme &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot;.&lt;ref name=&quot;eltiempo&quot;&gt;{{cite news |url= http://www.eltiempo.com/archivo/documento/MAM-545706|title=Premios a Lo Mejor De La Música Latina|language=es|work=[[El Tiempo (Kolumbija)|El Tiempo]] |date= 8. 4. 1997 |access-date= 10. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Uspjeh ==
Pjesma je debitirala na ''[[Billboard]]ovoj'' top-listi [[Hot Latin Songs|Hot Latin Tracks]] na osmom mjestu 18. maja 1996. i popela se na broj 1 za samo tri sedmice (najbrže od Iglesiasovih pjesama) i na njemu bila osam sedmica. Singl je bio 12 sedmica u top deset i također je bio na prvom mjestu u Meksiku dvije sedmice. Dosegao je prvo mjesto sedmicu nakon što se Iglesiasov album prvi put popeo na vrh top-liste Top Latin Albums. Prema novinama ''[[El Siglo de Torreón]]'', pjesma je često izvođena u gradovima [[Bolivija|Bolivije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title= Discos populares en Latinoamérica |journal= El Siglo de Torreón |date= 16. 3. 1996 |url= http://h.elsiglodetorreon.com.mx/Default/Scripting/ArticleWin.asp?From=Search&amp;Key=EDT/1996/03/16/46/Ar04600.xml&amp;CollName=EDT_1990_1999&amp;DOCID=44276&amp;PageLabelPrint=46&amp;skin=%45%6c%53%69%67%6c%6f&amp;sLanguage=%45%6e%67%6c%69%73%68&amp;Content=%41%4c%4c&amp;selLanguage=&amp;sPublication=%45%44%54&amp;sQuery=%4d%61%64%6f%6e%6e%61%2b%64%69%73%63%6f%73%2b%70%6f%70%75%6c%61%72%65%73&amp;sScopeID=%44%52&amp;sDateFrom=%30%31%25%32%46%30%31%25%32%46%31%39%38%34&amp;sDateTo=%31%32%25%32%46%33%31%25%32%46%32%30%30%30&amp;x=%30&amp;y=%30&amp;RefineQueryView=&amp;StartFrom=%31%30&amp;ViewMode=HTM |access-date= 10. 8. 2021 |page= 46 |language=es}}&lt;/ref&gt;

== Top-liste ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Top-liste (1996)
!align=&quot;left&quot;|Najbolji&lt;/br&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Hot Latin Songs|Hot Latin Tracks]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Hot Latin Tracks&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=363&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Hot+Latin+Songs&amp;ci=3023694&amp;cdi=7071583&amp;cid=06%2F01%2F1996|access-date=1. 6. 1996}}&lt;/ref&gt; ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|''Latin Pop Airplay''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Latin Pop Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=372&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Pop+Airplay&amp;ci=3023706&amp;cdi=7071923&amp;cid=06%2F15%2F1996
|access-date= 15. 6. 1996}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|''Latin Regional Mexican Airplay''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Latin Regional Mexican Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=373&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Regional+Mexican+Airplay&amp;ci=3023415&amp;cdi=7061320&amp;cid=05%2F25%2F1996|access-date=25. 5. 1996}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|2.
|-
|align=&quot;left&quot;|''Latin Tropical/Salsa Airplay''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Latin Tropical / Salsa Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=375&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Tropical%2FSalsa+Airplay&amp;ci=3023709&amp;cdi=7071994&amp;cid=06%2F01%2F1996|access-date=1. 6. 1996}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|13.
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Meksiko]]
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Kolumbija]] (ASINCOL)
|align=&quot;center&quot;|5.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

[[Kategorija:Pjesme Enriquea Iglesiasa]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1996.]]</text>
      <sha1>nqksn8sy2opcrmdvgys079rxu63q0uq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429003</id>
      <parentid>3429001</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T21:18:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ne znam može li se u vanjske linkove postaviti spot na zvaničnom YouTube kanalu ili to nije praksa. Ako može, neka ga neko otkrije – ostavio sam ga sakrivenog.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5331" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime                  = Por amarte
| omot                 = Por amarte - naslovnica.jpg
| ime_muzičara_genitiv = [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| album                = [[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]
| snimljen             = 8. januar 1996.
| format               = 
| žanr                 = Pop-balada
| dužina               = 4:00
| izdavač              = [[Fonovisa]]
| pisac                = Enrique Iglesias i Roberto Morales
| producent            = Rafael Pérez-Botija
| zadnji_singl         = &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot; (1995) 
| ovaj_singl           = '''&quot;Por amarte&quot;''' (1996)
| sljedeći_singl       = &quot;[[No llores por mí]]&quot; (1996)
}}
'''&quot;Por amarte&quot;''' ([[bosanski jezik|bos.]] &quot;Da bih volio tebe&quot;) naziv je trećeg singla [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] s njegovog [[Enrique Iglesias (album)|debitantskog]] [[eponim]]nog studijskog [[album]]a. Izdala ga je [[Fonovisa]] 8. januara 1996.&lt;ref name=&quot;Allmusicbio&quot;&gt;{{cite web |url= http://allmusic.com/artist/enrique-iglesias-p169286/biography |title= Enrique Iglesias – Biography |author= Ed Nimmervoll |work= [[Allmusic]] |access-date=27. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;

== O pjesmi ==
Napisali su je Enrique Iglesias i Roberto Morales, a [[muzički producent|producirao]] ju je Rafael Pérez-Botija. Postala je Iglesiasov treći uzastopni broj 1 na [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] top-listama. Korištena je i u uvodnoj špici [[Meksiko|meksičke]] [[telenovela|telenovele]] ''[[Marisol]]'' (1996), s nekoliko izmjena u tekstu; umjesto stiha ''Por amarte daría mi vida'' (&quot;Da bih volio tebe, dao bih život&quot;) ubačene su riječi ''Por amarte, Marisol, moriría'' (&quot;Da bih volio tebe, Marisol, umro bih&quot;). Iglesias je osvojio nagradu [[ASCAP]]-a za &quot;Por Amarte&quot; 1996. te nominaciju za &quot;Pop pjesmu godine&quot; na [[Nagrade &quot;Lo Nuestro&quot; 1997.|devetoj dodjeli]] [[Nagrade &quot;Lo Nuestro&quot;|nagrada Lo Nuestro]], izgubivši od vlastite pjesme &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot;.&lt;ref name=&quot;eltiempo&quot;&gt;{{cite news |url= http://www.eltiempo.com/archivo/documento/MAM-545706|title=Premios a Lo Mejor De La Música Latina|language=es|work=[[El Tiempo (Kolumbija)|El Tiempo]] |date= 8. 4. 1997 |access-date= 10. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Uspjeh ==
Pjesma je debitirala na ''[[Billboard]]ovoj'' top-listi [[Hot Latin Songs|Hot Latin Tracks]] na osmom mjestu 18. maja 1996. i popela se na broj 1 za samo tri sedmice (najbrže od Iglesiasovih pjesama) i na njemu bila osam sedmica. Singl je bio 12 sedmica u top deset i također je bio na prvom mjestu u Meksiku dvije sedmice. Dosegao je prvo mjesto sedmicu nakon što se Iglesiasov album prvi put popeo na vrh top-liste Top Latin Albums. Prema novinama ''[[El Siglo de Torreón]]'', pjesma je često izvođena u gradovima [[Bolivija|Bolivije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title= Discos populares en Latinoamérica |journal= El Siglo de Torreón |date= 16. 3. 1996 |url= http://h.elsiglodetorreon.com.mx/Default/Scripting/ArticleWin.asp?From=Search&amp;Key=EDT/1996/03/16/46/Ar04600.xml&amp;CollName=EDT_1990_1999&amp;DOCID=44276&amp;PageLabelPrint=46&amp;skin=%45%6c%53%69%67%6c%6f&amp;sLanguage=%45%6e%67%6c%69%73%68&amp;Content=%41%4c%4c&amp;selLanguage=&amp;sPublication=%45%44%54&amp;sQuery=%4d%61%64%6f%6e%6e%61%2b%64%69%73%63%6f%73%2b%70%6f%70%75%6c%61%72%65%73&amp;sScopeID=%44%52&amp;sDateFrom=%30%31%25%32%46%30%31%25%32%46%31%39%38%34&amp;sDateTo=%31%32%25%32%46%33%31%25%32%46%32%30%30%30&amp;x=%30&amp;y=%30&amp;RefineQueryView=&amp;StartFrom=%31%30&amp;ViewMode=HTM |access-date= 10. 8. 2021 |page= 46 |language=es}}&lt;/ref&gt;

== Top-liste ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Top-liste (1996)
!align=&quot;left&quot;|Najbolji&lt;/br&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Hot Latin Songs|Hot Latin Tracks]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Hot Latin Tracks&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=363&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Hot+Latin+Songs&amp;ci=3023694&amp;cdi=7071583&amp;cid=06%2F01%2F1996|access-date=1. 6. 1996}}&lt;/ref&gt; ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|''Latin Pop Airplay''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Latin Pop Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=372&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Pop+Airplay&amp;ci=3023706&amp;cdi=7071923&amp;cid=06%2F15%2F1996
|access-date= 15. 6. 1996}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|''Latin Regional Mexican Airplay''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Latin Regional Mexican Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=373&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Regional+Mexican+Airplay&amp;ci=3023415&amp;cdi=7061320&amp;cid=05%2F25%2F1996|access-date=25. 5. 1996}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|2.
|-
|align=&quot;left&quot;|''Latin Tropical/Salsa Airplay''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Latin Tropical / Salsa Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=375&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Tropical%2FSalsa+Airplay&amp;ci=3023709&amp;cdi=7071994&amp;cid=06%2F01%2F1996|access-date=1. 6. 1996}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|13.
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Meksiko]]
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Kolumbija]] (ASINCOL)
|align=&quot;center&quot;|5.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.lyrics.com/lyric/3009506/Enrique+Iglesias/Por+Amarte Tekst pjesme]
&lt;!-- * [https://www.youtube.com/watch?v=MIdFmYK6VDk &quot;Por amarte&quot;] na Iglesiasovom zvaničnom [[YouTube]] kanalu --&gt;

{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

[[Kategorija:Pjesme Enriquea Iglesiasa]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1996.]]</text>
      <sha1>gtgyl4bacv9c7lx9nszodluz09pvcov</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429009</id>
      <parentid>3429003</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:02:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>može zvanični yt</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5322" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime                  = Por amarte
| omot                 = Por amarte - naslovnica.jpg
| ime_muzičara_genitiv = [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| album                = [[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]
| snimljen             = 8. januar 1996.
| format               = 
| žanr                 = Pop-balada
| dužina               = 4:00
| izdavač              = [[Fonovisa]]
| pisac                = Enrique Iglesias i Roberto Morales
| producent            = Rafael Pérez-Botija
| zadnji_singl         = &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot; (1995) 
| ovaj_singl           = '''&quot;Por amarte&quot;''' (1996)
| sljedeći_singl       = &quot;[[No llores por mí]]&quot; (1996)
}}
'''&quot;Por amarte&quot;''' ([[bosanski jezik|bos.]] &quot;Da bih volio tebe&quot;) naziv je trećeg singla [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] s njegovog [[Enrique Iglesias (album)|debitantskog]] [[eponim]]nog studijskog [[album]]a. Izdala ga je [[Fonovisa]] 8. januara 1996.&lt;ref name=&quot;Allmusicbio&quot;&gt;{{cite web |url= http://allmusic.com/artist/enrique-iglesias-p169286/biography |title= Enrique Iglesias – Biography |author= Ed Nimmervoll |work= [[Allmusic]] |access-date=27. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;

== O pjesmi ==
Napisali su je Enrique Iglesias i Roberto Morales, a [[muzički producent|producirao]] ju je Rafael Pérez-Botija. Postala je Iglesiasov treći uzastopni broj 1 na [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] top-listama. Korištena je i u uvodnoj špici [[Meksiko|meksičke]] [[telenovela|telenovele]] ''[[Marisol]]'' (1996), s nekoliko izmjena u tekstu; umjesto stiha ''Por amarte daría mi vida'' (&quot;Da bih volio tebe, dao bih život&quot;) ubačene su riječi ''Por amarte, Marisol, moriría'' (&quot;Da bih volio tebe, Marisol, umro bih&quot;). Iglesias je osvojio nagradu [[ASCAP]]-a za &quot;Por Amarte&quot; 1996. te nominaciju za &quot;Pop pjesmu godine&quot; na [[Nagrade &quot;Lo Nuestro&quot; 1997.|devetoj dodjeli]] [[Nagrade &quot;Lo Nuestro&quot;|nagrada Lo Nuestro]], izgubivši od vlastite pjesme &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot;.&lt;ref name=&quot;eltiempo&quot;&gt;{{cite news |url= http://www.eltiempo.com/archivo/documento/MAM-545706|title=Premios a Lo Mejor De La Música Latina|language=es|work=[[El Tiempo (Kolumbija)|El Tiempo]] |date= 8. 4. 1997 |access-date= 10. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Uspjeh ==
Pjesma je debitirala na ''[[Billboard]]ovoj'' top-listi [[Hot Latin Songs|Hot Latin Tracks]] na osmom mjestu 18. maja 1996. i popela se na broj 1 za samo tri sedmice (najbrže od Iglesiasovih pjesama) i na njemu bila osam sedmica. Singl je bio 12 sedmica u top deset i također je bio na prvom mjestu u Meksiku dvije sedmice. Dosegao je prvo mjesto sedmicu nakon što se Iglesiasov album prvi put popeo na vrh top-liste Top Latin Albums. Prema novinama ''[[El Siglo de Torreón]]'', pjesma je često izvođena u gradovima [[Bolivija|Bolivije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title= Discos populares en Latinoamérica |journal= El Siglo de Torreón |date= 16. 3. 1996 |url= http://h.elsiglodetorreon.com.mx/Default/Scripting/ArticleWin.asp?From=Search&amp;Key=EDT/1996/03/16/46/Ar04600.xml&amp;CollName=EDT_1990_1999&amp;DOCID=44276&amp;PageLabelPrint=46&amp;skin=%45%6c%53%69%67%6c%6f&amp;sLanguage=%45%6e%67%6c%69%73%68&amp;Content=%41%4c%4c&amp;selLanguage=&amp;sPublication=%45%44%54&amp;sQuery=%4d%61%64%6f%6e%6e%61%2b%64%69%73%63%6f%73%2b%70%6f%70%75%6c%61%72%65%73&amp;sScopeID=%44%52&amp;sDateFrom=%30%31%25%32%46%30%31%25%32%46%31%39%38%34&amp;sDateTo=%31%32%25%32%46%33%31%25%32%46%32%30%30%30&amp;x=%30&amp;y=%30&amp;RefineQueryView=&amp;StartFrom=%31%30&amp;ViewMode=HTM |access-date= 10. 8. 2021 |page= 46 |language=es}}&lt;/ref&gt;

== Top-liste ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Top-liste (1996)
!align=&quot;left&quot;|Najbolji&lt;/br&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Hot Latin Songs|Hot Latin Tracks]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Hot Latin Tracks&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=363&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Hot+Latin+Songs&amp;ci=3023694&amp;cdi=7071583&amp;cid=06%2F01%2F1996|access-date=1. 6. 1996}}&lt;/ref&gt; ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|''Latin Pop Airplay''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Latin Pop Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=372&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Pop+Airplay&amp;ci=3023706&amp;cdi=7071923&amp;cid=06%2F15%2F1996
|access-date= 15. 6. 1996}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|''Latin Regional Mexican Airplay''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Latin Regional Mexican Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=373&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Regional+Mexican+Airplay&amp;ci=3023415&amp;cdi=7061320&amp;cid=05%2F25%2F1996|access-date=25. 5. 1996}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|2.
|-
|align=&quot;left&quot;|''Latin Tropical/Salsa Airplay''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Latin Tropical / Salsa Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=375&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Tropical%2FSalsa+Airplay&amp;ci=3023709&amp;cdi=7071994&amp;cid=06%2F01%2F1996|access-date=1. 6. 1996}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|13.
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Meksiko]]
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Kolumbija]] (ASINCOL)
|align=&quot;center&quot;|5.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.lyrics.com/lyric/3009506/Enrique+Iglesias/Por+Amarte Tekst pjesme]
* [https://www.youtube.com/watch?v=MIdFmYK6VDk &quot;Por amarte&quot;] na Iglesiasovom zvaničnom [[YouTube]] kanalu

{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

[[Kategorija:Pjesme Enriquea Iglesiasa]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1996.]]</text>
      <sha1>7gnmz4fpphgf28cwqq2iqpe33sqsnhf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429020</id>
      <parentid>3429009</parentid>
      <timestamp>2022-08-27T02:27:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Mislim da ne prihvata &quot;starije&quot; datume, tako da može i u &quot;date&quot; ovdje.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5295" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime                  = Por amarte
| omot                 = Por amarte - naslovnica.jpg
| ime_muzičara_genitiv = [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]]
| album                = [[Enrique Iglesias (album)|Enrique Iglesias]]
| snimljen             = 8. januar 1996.
| format               = 
| žanr                 = Pop-balada
| dužina               = 4:00
| izdavač              = [[Fonovisa]]
| pisac                = Enrique Iglesias i Roberto Morales
| producent            = Rafael Pérez-Botija
| zadnji_singl         = &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot; (1995) 
| ovaj_singl           = '''&quot;Por amarte&quot;''' (1996)
| sljedeći_singl       = &quot;[[No llores por mí]]&quot; (1996)
}}
'''&quot;Por amarte&quot;''' ([[bosanski jezik|bos.]] &quot;Da bih volio tebe&quot;) naziv je trećeg singla [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] s njegovog [[Enrique Iglesias (album)|debitantskog]] [[eponim]]nog studijskog [[album]]a. Izdala ga je [[Fonovisa]] 8. januara 1996.&lt;ref name=&quot;Allmusicbio&quot;&gt;{{cite web |url= http://allmusic.com/artist/enrique-iglesias-p169286/biography |title= Enrique Iglesias – Biography |author= Ed Nimmervoll |work= [[Allmusic]] |access-date=27. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;

== O pjesmi ==
Napisali su je Enrique Iglesias i Roberto Morales, a [[muzički producent|producirao]] ju je Rafael Pérez-Botija. Postala je Iglesiasov treći uzastopni broj 1 na [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] top-listama. Korištena je i u uvodnoj špici [[Meksiko|meksičke]] [[telenovela|telenovele]] ''[[Marisol]]'' (1996), s nekoliko izmjena u tekstu; umjesto stiha ''Por amarte daría mi vida'' (&quot;Da bih volio tebe, dao bih život&quot;) ubačene su riječi ''Por amarte, Marisol, moriría'' (&quot;Da bih volio tebe, Marisol, umro bih&quot;). Iglesias je osvojio nagradu [[ASCAP]]-a za &quot;Por Amarte&quot; 1996. te nominaciju za &quot;Pop pjesmu godine&quot; na [[Nagrade &quot;Lo Nuestro&quot; 1997.|devetoj dodjeli]] [[Nagrade &quot;Lo Nuestro&quot;|nagrada Lo Nuestro]], izgubivši od vlastite pjesme &quot;[[Experiencia religiosa]]&quot;.&lt;ref name=&quot;eltiempo&quot;&gt;{{cite news |url= http://www.eltiempo.com/archivo/documento/MAM-545706|title=Premios a Lo Mejor De La Música Latina|language=es|work=[[El Tiempo (Kolumbija)|El Tiempo]] |date= 8. 4. 1997 |access-date= 10. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Uspjeh ==
Pjesma je debitirala na ''[[Billboard]]ovoj'' top-listi [[Hot Latin Songs|Hot Latin Tracks]] na osmom mjestu 18. maja 1996. i popela se na broj 1 za samo tri sedmice (najbrže od Iglesiasovih pjesama) i na njemu bila osam sedmica. Singl je bio 12 sedmica u top deset i također je bio na prvom mjestu u Meksiku dvije sedmice. Dosegao je prvo mjesto sedmicu nakon što se Iglesiasov album prvi put popeo na vrh top-liste Top Latin Albums. Prema novinama ''[[El Siglo de Torreón]]'', pjesma je često izvođena u gradovima [[Bolivija|Bolivije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title= Discos populares en Latinoamérica |journal= El Siglo de Torreón |date= 16. 3. 1996 |url= http://h.elsiglodetorreon.com.mx/Default/Scripting/ArticleWin.asp?From=Search&amp;Key=EDT/1996/03/16/46/Ar04600.xml&amp;CollName=EDT_1990_1999&amp;DOCID=44276&amp;PageLabelPrint=46&amp;skin=%45%6c%53%69%67%6c%6f&amp;sLanguage=%45%6e%67%6c%69%73%68&amp;Content=%41%4c%4c&amp;selLanguage=&amp;sPublication=%45%44%54&amp;sQuery=%4d%61%64%6f%6e%6e%61%2b%64%69%73%63%6f%73%2b%70%6f%70%75%6c%61%72%65%73&amp;sScopeID=%44%52&amp;sDateFrom=%30%31%25%32%46%30%31%25%32%46%31%39%38%34&amp;sDateTo=%31%32%25%32%46%33%31%25%32%46%32%30%30%30&amp;x=%30&amp;y=%30&amp;RefineQueryView=&amp;StartFrom=%31%30&amp;ViewMode=HTM |access-date= 10. 8. 2021 |page= 46 |language=es}}&lt;/ref&gt;

== Top-liste ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Top-liste (1996)
!align=&quot;left&quot;|Najbolji&lt;br /&gt;plasman
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Hot Latin Songs|Hot Latin Tracks]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Hot Latin Tracks&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=363&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Hot+Latin+Songs&amp;ci=3023694&amp;cdi=7071583&amp;cid=06%2F01%2F1996|date=1. 6. 1996}}&lt;/ref&gt; ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|''Latin Pop Airplay''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Latin Pop Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=372&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Pop+Airplay&amp;ci=3023706&amp;cdi=7071923&amp;cid=06%2F15%2F1996
|date= 15. 6. 1996}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|''Latin Regional Mexican Airplay''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Latin Regional Mexican Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=373&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Regional+Mexican+Airplay&amp;ci=3023415&amp;cdi=7061320&amp;cid=05%2F25%2F1996|date=25. 5. 1996}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|2.
|-
|align=&quot;left&quot;|''Latin Tropical/Salsa Airplay''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Latin Tropical / Salsa Airplay&quot; |url=https://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=375&amp;cfgn=Singles&amp;cfn=Latin+Tropical%2FSalsa+Airplay&amp;ci=3023709&amp;cdi=7071994&amp;cid=06%2F01%2F1996|date=1. 6. 1996}}&lt;/ref&gt; (SAD)
|align=&quot;center&quot;|13.
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Meksiko]]
|align=&quot;center&quot;|1.
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Kolumbija]] (ASINCOL)
|align=&quot;center&quot;|5.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.lyrics.com/lyric/3009506/Enrique+Iglesias/Por+Amarte Tekst pjesme]
* [https://www.youtube.com/watch?v=MIdFmYK6VDk &quot;Por amarte&quot;] na Iglesiasovom zvaničnom [[YouTube]] kanalu

{{Singlovi Enriquea Iglesiasa}}

[[Kategorija:Pjesme Enriquea Iglesiasa]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1996.]]</text>
      <sha1>huag3bu2190w1lttwpp4582v2pnxqst</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>J. Michael Kosterlitz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492759</id>
    <revision>
      <id>3429010</id>
      <timestamp>2022-08-26T23:12:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1103770654|J. Michael Kosterlitz]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5985" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| datum_rođenja           = {{birth date and age|1943|06|22}}&lt;ref name=&quot;NobelFacts&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2016/kosterlitz-facts.html |title=J. Michael Kosterlitz - Facts |publisher=[[Nobel Foundation]] |access-date=2016-11-02 }}&lt;/ref&gt;
| akademski_savjetnici    = [[David Thouless]] (postdoc)
| nagrade                 = {{Plainlist|
* [[Nobel Prize in Physics]] (2016)&lt;ref name=nobelnature/&gt;
*  [[Lars Onsager Prize]] (2000)&lt;ref name=osnager&gt;{{cite web|url=http://www.aps.org/programs/honors/prizes/prizerecipient.cfm?last_nm=Kosterlitz&amp;first_nm=John&amp;year=2000|title=Lars Onsager recipient 2000, John Michael Kosterlitz Brown University|website=aps.org|publisher=[[American Physical Society]]}}&lt;/ref&gt;}}
| slika                   = Jkosterl.jpg
}}
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Pages using infobox scientist with unknown parameters|residenceJ. Michael Kosterlitz]]
[[Datoteka:Nobel_Laureates_0865_(31372382901).jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/25/Nobel_Laureates_0865_%2831372382901%29.jpg/220px-Nobel_Laureates_0865_%2831372382901%29.jpg|mini| Michael Kosterlitz na konferenciji za novinare za dobijanje Nobelove nagrade u Stokholmu, Švedska, decembar 2016]]
'''John Michael Kosterlitz''' (rođen 22. juna 1943.) je britansko-američki fizičar. On je profesor fizike na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]]&lt;ref name=&quot;brown&quot;&gt;{{Cite web|url=https://research.brown.edu/research/profile.php?id=1143831933|title=Kosterlitz Research profile at Brown University|website=brown.edu|publisher=Brown University}}&lt;/ref&gt; i sin [[Biohemičar|biohemičara]] [[Hans Kosterlitz|Hansa Kosterlitza]]. Dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 2016. zajedno sa [[David J. Thouless|Davidom Thoulessom]] i [[Duncan Haldane|Duncanom]] Haldaneom za rad na [[Fizika kondenzovane materije|fizici kondenzirane materije]].&lt;ref name=&quot;nobelnature&quot;&gt;{{Cite journal|last=Gibney|first=Elizabeth|last2=Castelvecchi|first2=Davide|year=2016|title=Physics of 2D exotic matter wins Nobel: British-born theorists recognized for work on topological phases|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|location=London|publisher=[[Springer Nature]]|volume=538|issue=7623|pages=18|bibcode=2016Natur.538...18G|doi=10.1038/nature.2016.20722|pmid=27708331}}&lt;/ref&gt;

Rođen je u [[Aberdeen|Aberdeenu]], Škotska, &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.birmingham.ac.uk/news/latest/2016/10/former-birmingham-scientists-nobel-prize.aspx|title=Two former Birmingham scientists awarded Nobel Prize for Physics|date=4 October 2016|publisher=[[University of Birmingham]]|access-date=4 October 2016}}&lt;/ref&gt; u porodici [[nemačko-jevrejski|njemačko-jevrejskih]] emigranta, kao sin biohemičara pionira &lt;ref&gt;''Anatomy of a Scientific Discovery: The Race to Find the Body's Own Morphine'', by Jeff Goldberg, Skyhorse Publishing, Inc., 13 Dec 2013, ''Brain Soup''&lt;/ref&gt; [[Hans Walter Kosterlitz|Hansa Waltera Kosterlitza]] i Hannah Gresshöner. Obrazovao se samostalno na [[Robert Gordon's College|koledžu Roberta Gordona]] prije nego što je prešao na [[Edinburška akademija|Akademiju u Edinburgu]] kako bi se pripremio za prijemne ispite na univerzitetu.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Davidson|first=Peter|title=Aberdeen-born Academic Picks Up Nobel Prize for Physics|url=https://www.eveningexpress.co.uk/fp/news/local/aberdeen-born-academic-picks-up-nobel-prize-for-physics1/|access-date=15 December 2016|publisher=Evening Express|date=12 December 2016}}&lt;/ref&gt; [[Bachelor of Arts|Diplomirao je na preddiplomskom studiju]], a potom je tu diplomu pretvorio u [[Master of Arts (Oxbridge i Dublin)|magisterij]], na [[Gonville and Caius College, Cambridge]].&lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt; Godine 1969. stekao je [[doktor filozofije|zvanje doktora filozofije]] &lt;ref name=&quot;dhil&quot;&gt;{{cite thesis|degree=DPhil|first=John Michael|last=Kosterlitz|title=Problems in strong interaction physics|publisher=University of Oxford|date=1969|url=http://solo.bodleian.ox.ac.uk/OXVU1:LSCOP_OX:oxfaleph020561608|id={{EThOS|711269}}}}&lt;/ref&gt; na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oksfordu]] kao postdiplomski student na [[Brasenose College, Oxford|Brasenose koledžu u Oksfordu]] . &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt;

== Karijera i istraživanje ==
Nakon nekoliko [[Postdoctoral|postdoktorskih]] pozicija, uključujući pozicije na [[Univerzitet u Birminghamu|Univerzitetu u Birminghamu]], u saradnji sa [[David J. Thouless|Davidom Thoulessom]], &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.birmingham.ac.uk/news/latest/2016/10/former-birmingham-scientists-nobel-prize.aspx|title=Two former Birmingham scientists awarded Nobel Prize for Physics|date=4 October 2016|publisher=[[University of Birmingham]]|access-date=4 October 2016}}&lt;/ref&gt; i na [[Cornell University|Univerzitetu Cornell]], &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt; imenovan je na fakultet [[Univerzitet u Birminghamu|Univerziteta u Birminghamu]] 1974. &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt; prvo kao predavač, a kasnije na akademski rang &quot;''reader-a''&quot;. Od 1982. godine je profesor fizike na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]] . Kosterlitz je trenutno  gostujući istraživač na [[Univerzitet Aalto|Univerzitetu Aalto]] u Finskoj  i od 2016. ugledni profesor na [[Korejski institut za napredne studije|Korea Institute for Advanced Study]].

Kosterlitz se bavi istraživanjem u teoriji [[Kondenzovana materija|kondenzirane materije]], jednodimenzionalnoj i dvodimenzionalnoj fizici; u [[Fazni prijelazi|faznim prelazima]]: slučajni sistemi, [[lokalizacija elektrona]] i [[Spin glasses|spin stakla]] ; i u kritičnoj dinamici: [[topljenje]] i [[Zamrzavanje|smrzavanje]]. 

== Reference ==
{{Refspisak|35em}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Nobelprize}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}{{Normativna kontrola}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Britanski nobelovci]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>10xdwyhjicl8h0jw56t8gw2nwmlch38</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429011</id>
      <parentid>3429010</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:13:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5981" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| datum_rođenja           = {{datum rođenja|1943|06|22}}&lt;ref name=&quot;NobelFacts&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2016/kosterlitz-facts.html |title=J. Michael Kosterlitz - Facts |publisher=[[Nobel Foundation]] |access-date=2016-11-02 }}&lt;/ref&gt;
| akademski_savjetnici    = [[David Thouless]] (postdoc)
| nagrade                 = {{Plainlist|
* [[Nobel Prize in Physics]] (2016)&lt;ref name=nobelnature/&gt;
*  [[Lars Onsager Prize]] (2000)&lt;ref name=osnager&gt;{{cite web|url=http://www.aps.org/programs/honors/prizes/prizerecipient.cfm?last_nm=Kosterlitz&amp;first_nm=John&amp;year=2000|title=Lars Onsager recipient 2000, John Michael Kosterlitz Brown University|website=aps.org|publisher=[[American Physical Society]]}}&lt;/ref&gt;}}
| slika                   = Jkosterl.jpg
}}
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Pages using infobox scientist with unknown parameters|residenceJ. Michael Kosterlitz]]
[[Datoteka:Nobel_Laureates_0865_(31372382901).jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/25/Nobel_Laureates_0865_%2831372382901%29.jpg/220px-Nobel_Laureates_0865_%2831372382901%29.jpg|mini| Michael Kosterlitz na konferenciji za novinare za dobijanje Nobelove nagrade u Stokholmu, Švedska, decembar 2016]]
'''John Michael Kosterlitz''' (rođen 22. juna 1943.) je britansko-američki fizičar. On je profesor fizike na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]]&lt;ref name=&quot;brown&quot;&gt;{{Cite web|url=https://research.brown.edu/research/profile.php?id=1143831933|title=Kosterlitz Research profile at Brown University|website=brown.edu|publisher=Brown University}}&lt;/ref&gt; i sin [[Biohemičar|biohemičara]] [[Hans Kosterlitz|Hansa Kosterlitza]]. Dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 2016. zajedno sa [[David J. Thouless|Davidom Thoulessom]] i [[Duncan Haldane|Duncanom]] Haldaneom za rad na [[Fizika kondenzovane materije|fizici kondenzirane materije]].&lt;ref name=&quot;nobelnature&quot;&gt;{{Cite journal|last=Gibney|first=Elizabeth|last2=Castelvecchi|first2=Davide|year=2016|title=Physics of 2D exotic matter wins Nobel: British-born theorists recognized for work on topological phases|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|location=London|publisher=[[Springer Nature]]|volume=538|issue=7623|pages=18|bibcode=2016Natur.538...18G|doi=10.1038/nature.2016.20722|pmid=27708331}}&lt;/ref&gt;

Rođen je u [[Aberdeen|Aberdeenu]], Škotska, &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.birmingham.ac.uk/news/latest/2016/10/former-birmingham-scientists-nobel-prize.aspx|title=Two former Birmingham scientists awarded Nobel Prize for Physics|date=4 October 2016|publisher=[[University of Birmingham]]|access-date=4 October 2016}}&lt;/ref&gt; u porodici [[nemačko-jevrejski|njemačko-jevrejskih]] emigranta, kao sin biohemičara pionira &lt;ref&gt;''Anatomy of a Scientific Discovery: The Race to Find the Body's Own Morphine'', by Jeff Goldberg, Skyhorse Publishing, Inc., 13 Dec 2013, ''Brain Soup''&lt;/ref&gt; [[Hans Walter Kosterlitz|Hansa Waltera Kosterlitza]] i Hannah Gresshöner. Obrazovao se samostalno na [[Robert Gordon's College|koledžu Roberta Gordona]] prije nego što je prešao na [[Edinburška akademija|Akademiju u Edinburgu]] kako bi se pripremio za prijemne ispite na univerzitetu.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Davidson|first=Peter|title=Aberdeen-born Academic Picks Up Nobel Prize for Physics|url=https://www.eveningexpress.co.uk/fp/news/local/aberdeen-born-academic-picks-up-nobel-prize-for-physics1/|access-date=15 December 2016|publisher=Evening Express|date=12 December 2016}}&lt;/ref&gt; [[Bachelor of Arts|Diplomirao je na preddiplomskom studiju]], a potom je tu diplomu pretvorio u [[Master of Arts (Oxbridge i Dublin)|magisterij]], na [[Gonville and Caius College, Cambridge]].&lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt; Godine 1969. stekao je [[doktor filozofije|zvanje doktora filozofije]] &lt;ref name=&quot;dhil&quot;&gt;{{cite thesis|degree=DPhil|first=John Michael|last=Kosterlitz|title=Problems in strong interaction physics|publisher=University of Oxford|date=1969|url=http://solo.bodleian.ox.ac.uk/OXVU1:LSCOP_OX:oxfaleph020561608|id={{EThOS|711269}}}}&lt;/ref&gt; na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oksfordu]] kao postdiplomski student na [[Brasenose College, Oxford|Brasenose koledžu u Oksfordu]] . &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt;

== Karijera i istraživanje ==
Nakon nekoliko [[Postdoctoral|postdoktorskih]] pozicija, uključujući pozicije na [[Univerzitet u Birminghamu|Univerzitetu u Birminghamu]], u saradnji sa [[David J. Thouless|Davidom Thoulessom]], &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.birmingham.ac.uk/news/latest/2016/10/former-birmingham-scientists-nobel-prize.aspx|title=Two former Birmingham scientists awarded Nobel Prize for Physics|date=4 October 2016|publisher=[[University of Birmingham]]|access-date=4 October 2016}}&lt;/ref&gt; i na [[Cornell University|Univerzitetu Cornell]], &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt; imenovan je na fakultet [[Univerzitet u Birminghamu|Univerziteta u Birminghamu]] 1974. &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt; prvo kao predavač, a kasnije na akademski rang &quot;''reader-a''&quot;. Od 1982. godine je profesor fizike na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]] . Kosterlitz je trenutno  gostujući istraživač na [[Univerzitet Aalto|Univerzitetu Aalto]] u Finskoj  i od 2016. ugledni profesor na [[Korejski institut za napredne studije|Korea Institute for Advanced Study]].

Kosterlitz se bavi istraživanjem u teoriji [[Kondenzovana materija|kondenzirane materije]], jednodimenzionalnoj i dvodimenzionalnoj fizici; u [[Fazni prijelazi|faznim prelazima]]: slučajni sistemi, [[lokalizacija elektrona]] i [[Spin glasses|spin stakla]] ; i u kritičnoj dinamici: [[topljenje]] i [[Zamrzavanje|smrzavanje]]. 

== Reference ==
{{Refspisak|35em}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Nobelprize}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}{{Normativna kontrola}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Britanski nobelovci]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>jez45n64nuc13sbb8iaycb53zrpe2il</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429012</id>
      <parentid>3429011</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:16:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5832" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| datum_rođenja           = {{datum rođenja|1943|06|22}}&lt;ref name=&quot;NobelFacts&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2016/kosterlitz-facts.html |title=J. Michael Kosterlitz - Facts |publisher=[[Nobel Foundation]] |access-date=2016-11-02 }}&lt;/ref&gt;
| akademski_savjetnici    = [[David Thouless]] (postdoc)
| nagrade                 = {{Plainlist|
* [[Nobel Prize in Physics]] (2016)&lt;ref name=nobelnature/&gt;
*  [[Lars Onsager Prize]] (2000)&lt;ref name=osnager&gt;{{cite web|url=http://www.aps.org/programs/honors/prizes/prizerecipient.cfm?last_nm=Kosterlitz&amp;first_nm=John&amp;year=2000|title=Lars Onsager recipient 2000, John Michael Kosterlitz Brown University|website=aps.org|publisher=[[American Physical Society]]}}&lt;/ref&gt;}}
| slika                   = Jkosterl.jpg
}}

[[Datoteka:Nobel_Laureates_0865_(31372382901).jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/25/Nobel_Laureates_0865_%2831372382901%29.jpg/220px-Nobel_Laureates_0865_%2831372382901%29.jpg|mini| Michael Kosterlitz na konferenciji za novinare za dobijanje Nobelove nagrade u Stokholmu, Švedska, decembar 2016]]
'''John Michael Kosterlitz''' (rođen 22. juna 1943.) je britansko-američki fizičar. On je profesor fizike na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]]&lt;ref name=&quot;brown&quot;&gt;{{Cite web|url=https://research.brown.edu/research/profile.php?id=1143831933|title=Kosterlitz Research profile at Brown University|website=brown.edu|publisher=Brown University}}&lt;/ref&gt; i sin [[Biohemičar|biohemičara]] [[Hans Kosterlitz|Hansa Kosterlitza]]. Dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 2016. zajedno sa [[David J. Thouless|Davidom Thoulessom]] i [[Duncan Haldane|Duncanom Haldaneom]] za rad na [[Fizika kondenzovane materije|fizici kondenzirane materije]].&lt;ref name=&quot;nobelnature&quot;&gt;{{Cite journal|last=Gibney|first=Elizabeth|last2=Castelvecchi|first2=Davide|year=2016|title=Physics of 2D exotic matter wins Nobel: British-born theorists recognized for work on topological phases|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|location=London|publisher=[[Springer Nature]]|volume=538|issue=7623|pages=18|bibcode=2016Natur.538...18G|doi=10.1038/nature.2016.20722|pmid=27708331}}&lt;/ref&gt;

Rođen je u [[Aberdeen|Aberdeenu]], Škotska, &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.birmingham.ac.uk/news/latest/2016/10/former-birmingham-scientists-nobel-prize.aspx|title=Two former Birmingham scientists awarded Nobel Prize for Physics|date=4 October 2016|publisher=[[University of Birmingham]]|access-date=4 October 2016}}&lt;/ref&gt; u porodici [[nemačko-jevrejski|njemačko-jevrejskih]] emigranta, kao sin biohemičara pionira &lt;ref&gt;''Anatomy of a Scientific Discovery: The Race to Find the Body's Own Morphine'', by Jeff Goldberg, Skyhorse Publishing, Inc., 13 Dec 2013, ''Brain Soup''&lt;/ref&gt; [[Hans Walter Kosterlitz|Hansa Waltera Kosterlitza]] i Hannah Gresshöner. Obrazovao se samostalno na [[Robert Gordon's College|koledžu Roberta Gordona]] prije nego što je prešao na [[Edinburška akademija|Akademiju u Edinburgu]] kako bi se pripremio za prijemne ispite na univerzitetu.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Davidson|first=Peter|title=Aberdeen-born Academic Picks Up Nobel Prize for Physics|url=https://www.eveningexpress.co.uk/fp/news/local/aberdeen-born-academic-picks-up-nobel-prize-for-physics1/|access-date=15 December 2016|publisher=Evening Express|date=12 December 2016}}&lt;/ref&gt; [[Bachelor of Arts|Diplomirao je na preddiplomskom studiju]], a potom je tu diplomu pretvorio u [[Master of Arts (Oxbridge i Dublin)|magisterij]], na [[Gonville and Caius College, Cambridge]].&lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt; Godine 1969. stekao je [[doktor filozofije|zvanje doktora filozofije]] &lt;ref name=&quot;dhil&quot;&gt;{{cite thesis|degree=DPhil|first=John Michael|last=Kosterlitz|title=Problems in strong interaction physics|publisher=University of Oxford|date=1969|url=http://solo.bodleian.ox.ac.uk/OXVU1:LSCOP_OX:oxfaleph020561608|id={{EThOS|711269}}}}&lt;/ref&gt; na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oksfordu]] kao postdiplomski student na [[Brasenose College, Oxford|Brasenose koledžu u Oksfordu]] . &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt;

== Karijera i istraživanje ==
Nakon nekoliko [[Postdoctoral|postdoktorskih]] pozicija, uključujući pozicije na [[Univerzitet u Birminghamu|Univerzitetu u Birminghamu]], u saradnji sa [[David J. Thouless|Davidom Thoulessom]], &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.birmingham.ac.uk/news/latest/2016/10/former-birmingham-scientists-nobel-prize.aspx|title=Two former Birmingham scientists awarded Nobel Prize for Physics|date=4 October 2016|publisher=[[University of Birmingham]]|access-date=4 October 2016}}&lt;/ref&gt; i na [[Cornell University|Univerzitetu Cornell]], &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt; imenovan je na fakultet [[Univerzitet u Birminghamu|Univerziteta u Birminghamu]] 1974. &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt; prvo kao predavač, a kasnije na akademski rang &quot;''reader-a''&quot;. Od 1982. godine je profesor fizike na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]]. Kosterlitz je trenutno  gostujući istraživač na [[Univerzitet Aalto|Univerzitetu Aalto]] u Finskoj  i od 2016. ugledni profesor na [[Korejski institut za napredne studije|Korea Institute for Advanced Study]].

Kosterlitz se bavi istraživanjem u teoriji [[Kondenzovana materija|kondenzirane materije]], jednodimenzionalnoj i dvodimenzionalnoj fizici; u [[Fazni prijelazi|faznim prelazima]]: slučajni sistemi, [[lokalizacija elektrona]] i [[Spin glasses|spin stakla]]; i u kritičnoj dinamici: [[topljenje]] i [[Zamrzavanje|smrzavanje]]. 

== Reference ==
{{Refspisak|35em}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Nobelprize}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Britanski nobelovci]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]</text>
      <sha1>m4lj7g4ipivjs0ii4g6b80bi31n69sn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3429014</id>
      <parentid>3429012</parentid>
      <timestamp>2022-08-26T23:17:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/J. Michael Kosterlitz]] na [[J. Michael Kosterlitz]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5832" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| datum_rođenja           = {{datum rođenja|1943|06|22}}&lt;ref name=&quot;NobelFacts&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2016/kosterlitz-facts.html |title=J. Michael Kosterlitz - Facts |publisher=[[Nobel Foundation]] |access-date=2016-11-02 }}&lt;/ref&gt;
| akademski_savjetnici    = [[David Thouless]] (postdoc)
| nagrade                 = {{Plainlist|
* [[Nobel Prize in Physics]] (2016)&lt;ref name=nobelnature/&gt;
*  [[Lars Onsager Prize]] (2000)&lt;ref name=osnager&gt;{{cite web|url=http://www.aps.org/programs/honors/prizes/prizerecipient.cfm?last_nm=Kosterlitz&amp;first_nm=John&amp;year=2000|title=Lars Onsager recipient 2000, John Michael Kosterlitz Brown University|website=aps.org|publisher=[[American Physical Society]]}}&lt;/ref&gt;}}
| slika                   = Jkosterl.jpg
}}

[[Datoteka:Nobel_Laureates_0865_(31372382901).jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/25/Nobel_Laureates_0865_%2831372382901%29.jpg/220px-Nobel_Laureates_0865_%2831372382901%29.jpg|mini| Michael Kosterlitz na konferenciji za novinare za dobijanje Nobelove nagrade u Stokholmu, Švedska, decembar 2016]]
'''John Michael Kosterlitz''' (rođen 22. juna 1943.) je britansko-američki fizičar. On je profesor fizike na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]]&lt;ref name=&quot;brown&quot;&gt;{{Cite web|url=https://research.brown.edu/research/profile.php?id=1143831933|title=Kosterlitz Research profile at Brown University|website=brown.edu|publisher=Brown University}}&lt;/ref&gt; i sin [[Biohemičar|biohemičara]] [[Hans Kosterlitz|Hansa Kosterlitza]]. Dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 2016. zajedno sa [[David J. Thouless|Davidom Thoulessom]] i [[Duncan Haldane|Duncanom Haldaneom]] za rad na [[Fizika kondenzovane materije|fizici kondenzirane materije]].&lt;ref name=&quot;nobelnature&quot;&gt;{{Cite journal|last=Gibney|first=Elizabeth|last2=Castelvecchi|first2=Davide|year=2016|title=Physics of 2D exotic matter wins Nobel: British-born theorists recognized for work on topological phases|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|location=London|publisher=[[Springer Nature]]|volume=538|issue=7623|pages=18|bibcode=2016Natur.538...18G|doi=10.1038/nature.2016.20722|pmid=27708331}}&lt;/ref&gt;

Rođen je u [[Aberdeen|Aberdeenu]], Škotska, &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.birmingham.ac.uk/news/latest/2016/10/former-birmingham-scientists-nobel-prize.aspx|title=Two former Birmingham scientists awarded Nobel Prize for Physics|date=4 October 2016|publisher=[[University of Birmingham]]|access-date=4 October 2016}}&lt;/ref&gt; u porodici [[nemačko-jevrejski|njemačko-jevrejskih]] emigranta, kao sin biohemičara pionira &lt;ref&gt;''Anatomy of a Scientific Discovery: The Race to Find the Body's Own Morphine'', by Jeff Goldberg, Skyhorse Publishing, Inc., 13 Dec 2013, ''Brain Soup''&lt;/ref&gt; [[Hans Walter Kosterlitz|Hansa Waltera Kosterlitza]] i Hannah Gresshöner. Obrazovao se samostalno na [[Robert Gordon's College|koledžu Roberta Gordona]] prije nego što je prešao na [[Edinburška akademija|Akademiju u Edinburgu]] kako bi se pripremio za prijemne ispite na univerzitetu.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Davidson|first=Peter|title=Aberdeen-born Academic Picks Up Nobel Prize for Physics|url=https://www.eveningexpress.co.uk/fp/news/local/aberdeen-born-academic-picks-up-nobel-prize-for-physics1/|access-date=15 December 2016|publisher=Evening Express|date=12 December 2016}}&lt;/ref&gt; [[Bachelor of Arts|Diplomirao je na preddiplomskom studiju]], a potom je tu diplomu pretvorio u [[Master of Arts (Oxbridge i Dublin)|magisterij]], na [[Gonville and Caius College, Cambridge]].&lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt; Godine 1969. stekao je [[doktor filozofije|zvanje doktora filozofije]] &lt;ref name=&quot;dhil&quot;&gt;{{cite thesis|degree=DPhil|first=John Michael|last=Kosterlitz|title=Problems in strong interaction physics|publisher=University of Oxford|date=1969|url=http://solo.bodleian.ox.ac.uk/OXVU1:LSCOP_OX:oxfaleph020561608|id={{EThOS|711269}}}}&lt;/ref&gt; na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oksfordu]] kao postdiplomski student na [[Brasenose College, Oxford|Brasenose koledžu u Oksfordu]] . &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt;

== Karijera i istraživanje ==
Nakon nekoliko [[Postdoctoral|postdoktorskih]] pozicija, uključujući pozicije na [[Univerzitet u Birminghamu|Univerzitetu u Birminghamu]], u saradnji sa [[David J. Thouless|Davidom Thoulessom]], &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.birmingham.ac.uk/news/latest/2016/10/former-birmingham-scientists-nobel-prize.aspx|title=Two former Birmingham scientists awarded Nobel Prize for Physics|date=4 October 2016|publisher=[[University of Birmingham]]|access-date=4 October 2016}}&lt;/ref&gt; i na [[Cornell University|Univerzitetu Cornell]], &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt; imenovan je na fakultet [[Univerzitet u Birminghamu|Univerziteta u Birminghamu]] 1974. &lt;ref name=&quot;UoBNobel&quot; /&gt; prvo kao predavač, a kasnije na akademski rang &quot;''reader-a''&quot;. Od 1982. godine je profesor fizike na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]]. Kosterlitz je trenutno  gostujući istraživač na [[Univerzitet Aalto|Univerzitetu Aalto]] u Finskoj  i od 2016. ugledni profesor na [[Korejski institut za napredne studije|Korea Institute for Advanced Study]].

Kosterlitz se bavi istraživanjem u teoriji [[Kondenzovana materija|kondenzirane materije]], jednodimenzionalnoj i dvodimenzionalnoj fizici; u [[Fazni prijelazi|faznim prelazima]]: slučajni sistemi, [[lokalizacija elektrona]] i [[Spin glasses|spin stakla]]; i u kritičnoj dinamici: [[topljenje]] i [[Zamrzavanje|smrzavanje]]. 

== Reference ==
{{Refspisak|35em}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Nobelprize}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Britanski nobelovci]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]</text>
      <sha1>m4lj7g4ipivjs0ii4g6b80bi31n69sn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Michael Kosterlitz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492760</id>
    <redirect title="J. Michael Kosterlitz" />
    <revision>
      <id>3429013</id>
      <timestamp>2022-08-26T23:17:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[J. Michael Kosterlitz]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" xml:space="preserve">#Preusmjeri:[[J. Michael Kosterlitz]]</text>
      <sha1>r12xe3azvclpy6v6l8in6rys4i4ev6i</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>